Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.45.0-wmf.3 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Topic 0 1038 3712956 3693581 2025-06-07T07:05:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712956 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = Principauté de Monaco |zvanično_ime = Kneževina Monako |ime_genitiv = Monaka |zastava = Flag of Monaco.svg |grb = Coat of Arms of Monaco.svg |mapa = Europe location MCO.png |službeni_jezik = [[Francuski jezik|francuski]] |glavni_grad = Monako<ref>Monako je grad-država, teritorija jedinog grada je ujedno i kompletna teritorija države. Česta je greška uzimanje imena neke od četvrti grada kao ime glavnog grada (npr.: Monaco-Ville ili Monte Carlo). [http://www.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/1909!/x2Gb?OpenDocument&2Gb Teritorija Monaka i uopšteni opis sa službene stranice kneževine Monako {{en simbol}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080301234625/http://www.gouv.mc/devwww/wwwnew.nsf/1909!/x2Gb?OpenDocument&2Gb |date=1. 3. 2008 }}</ref> |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak prinčeva Monaka|Princ]] |vladar_prva_vlast = [[Albert II od Monaka|Albert II]] |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak predsjednika vlade Monaka|Predsjednik vlade]] |vladar_druga_vlast = [[Didier Guillaume]] |po_površini_na_svijetu = 231 |površina = 1.95 |procenat_vode = 0 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 210 |stanovnika = 36,950 <small>Procjena 2013</small> |gustoća = 18,285 |nezavisnost = [[1297]] uspostavljanjem [[Loza Grimaldi|loze Grimaldi]] |valuta = [[Euro]] (€) (EUR) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) |himna = "[[Hymne Monégasque]]"{{Center|[[Datoteka:Monaco National Anthem.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.mc]] |pozivni_broj = +377 |}} '''Monako''' (originalno: Principatu de Munegu, [[Francuski jezik|fr.]]: Principauté de Monaco) je grad-država i mikrodržava na [[Azurna obala|Azurnoj obali]] u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]], na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Po unutrašnjem uređenju [[kneževina]], Graniči s [[Francuska|Francuskom]] na sjeveru, istoku i zapadu. Kneževina ima 38.682 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=MC|title=Population, total - Monaco {{!}} Data|website=data.worldbank.org|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Monako je najgušće naseljena država na svijetu i druga najmanja država na svijetu. Ona je poznata kao jedna od najkupljih i najbogatijih mjesta na svijetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.businessinsider.com/most-expensive-street-in-monaco-avenue-princesse-grace-2020-1|title=The 1.25-mile waterfront stretch in Monaco that used to be the world's most expensive street looks no different from the rest of the city — and it says a lot about Monaco's wealth|last=Warren|first=Katie|website=Business Insider|language=en-US|access-date=1. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://forbes.mc/article/monaco-is-the-most-expensive-place-to-buy-property-in-the-world|title=Monaco Is The Most Expensive Place To Buy Property In The World|last=Romagnoli|first=Rumble|website=Forbes|language=en-US|access-date=1. 11. 2022|archive-date=29. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220529225530/https://forbes.mc/article/monaco-is-the-most-expensive-place-to-buy-property-in-the-world|url-status=dead}}</ref> Službeni jezik Monaka je [[Francuski jezik|francuski]]. Osim toga, mnogi stanovnici govore i razumiju [[monegaski dijalekt]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]]. S površinom od 2,1 km2, druga je najmanja država na svijetu, nakon [[Vatikan]]a. Monako je najgušće naseljena država na svijetu. Monako ima kopnenu granicu od 5,47&nbsp;km i najkraću obalu na svijetu od približno 3,83&nbsp;km.<ref>{{Cite web|url=http://www.monacostatistics.mc/IMSEE/Publications/monaco-statistics-pocket|title="monaco statistics pocket" / Publications / IMSEE - Monaco IMSEE|date=4. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=1. 11. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304130422/http://www.monacostatistics.mc/IMSEE/Publications/monaco-statistics-pocket|url-status=bot: unknown}}</ref> == Historija == Ime Monako dolazi od riječi Monoikos (Μόνοικος), imenu koje je označavalo navodno ligursko pleme koje je na tome području živjelo u 6 stoljeću pr.n.e. Krajem 12. stoljeća pr.n.e., Rimljani su okupirali regiju.<ref name="History of Monaco">{{Cite web|url=https://www.monaco-montecarlo.com/index-history_monaco-en.html|title=History of Monaco|website=Monaco-Montecarlo.com|language=en|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (5. stoljeće nove ere), regiju su redovito pljačkal [[barbari]]. Tek krajem 10. stoljeća, nakon protjerivanja [[Sarasini|Sarasina]] od strane grofa [[Provansa|Provanse]], obala se polako ponovno naseljava.<ref name="History of Monaco"/> Obalska regija Monako, prvobitno pod kontrolom [[Republika Genova|Republike Genove]], je 1297. osvojena od strane [[Grimaldi (dinastija)|Grimaldijevih]], a potom je niz godina vlast prelazila iz jedne ruke u drugu. Tako je 1301. godine ponovo pod rukovođstvom Genove. Godine 1331. je uz podršku francuskog kralja došla u vlast Grimaldijevih, da bi je 1357. iznova osvojila Genova. Godine 1419. konačno je došla pod vlast Grimaldijevih. Godine 1489. francuski kralj i herceg iz Savoye su priznali njenu nezavisnost. U 19. stoljeću, kada je [[Sardinija]] postala dio [[Italija|Italije]], regija je došla pod francuski utjecaj, ali joj je Francuska dopustila da ostane nezavisna. Poput Francuske, Monako je u toku Drugog svjetskog rata bio u sastavu [[Sile Osovine|Sila Osovine]], Italije, a zatim [[Treći rajh|Trećeg rajha]], prije nego što je konačno oslobođen. Iako je okupacija kratko trajala, rezultirala je deportacijom židovskog stanovništva i pogubljenjem nekoliko pripadnika otpora iz Monaka. Od tada je Monako nezavisan. [[Knez Rainier III]]. je naslijedio prijestolje kneževine od svog djeda kneza Louisa II., 1949. godine. Godine 1962. je donesen novi [[ustav]] kojim je ukinuta smrtna kazna i dodijeljeno pravo glasa ženama. Godine 1993. Monako je postao član [[Ujedinjene nacije|UN]]-a. Godine 2002., potpisan je novi ugovor s Francuskom u kojem je dogovoreno da kneževina ostane nezavisna država čak i u slučaju ako nema nasljednika dinastije. Godine 2004. kneževina je postala član Vijeća Europe. Poslije smrti kneza Rainiera koji je umro 6. aprila 2005. prijestolje je naslijedio njegov sin [[Albert II, knez Monaka|Albert II]]. == Politika == Od ustava donesenog 1911. godine, Monako je [[parlamentarna monarhija]] s knezom na čelu države. Izvršna vlast sastoji se od ministra države (Ministre d'État) koji presjeda vladom sastavljenom od šest članova. Ministar države je francuski građanin kojeg odabire knez između kandidata koje predloži francuska vlada. Od 1962. godine, uz kneza državom vlada i parlament koji se sastoji od 24 zastupnika. Zastupnici se biraju na mandat od pet godina. Za lokalna pitanja se brine ''Conseil communal'' koji se sastoji od 15 članova. == Naselja == Monako je podjeljen na 6 naselja: * Monaco-Ville, stari grad, * La Condamine, lučka zona i tržnica, * Monte-Carlo, stambena zona i casino, * Fontvieille, novo naselje uz more, * Le Larvotto, plaže, * Les Moneghetti, sjeverozapadna stambena zona == Geografija == Nalazi se na obali Sredozemnog mora, 18&nbsp;km udaljena od Nice i 12&nbsp;km od italijanske granice, u potpunosti je okružena Francuskom. Zauzima brdovito područje obalno područje dužine 3&nbsp;km, a široko nekoliko stotina metara i dva zaljeva. Najviša uzvisina Mont Angel bilježi 140 metara visine. Klima je blaga [[Sredozemna klima|sredozemna]] s vlažnim zimama te toplim i suhim ljetima. Temperatura varira od prosječnih 8&nbsp;°C u januaru i februaru do prosječnih 26&nbsp;°C u julu i augustu. == Privreda == Službeni ekonomski podaci nisu dostupni, ali procjenjuje se da Monako spada među najbogatije države na svijetu.<ref name="proleksis.lzmk.hr">{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/37739/|title=Monako {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=2. 11. 2022|archive-date=2. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221102115749/https://proleksis.lzmk.hr/37739/|url-status=dead}}</ref> Godine 2009. Monako je ostvario BDP od 6,1 milijardu USD te najviši BDP po stanovniku na svijetu od 172.676 USD.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41649|title=Monako {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=2. 11. 2022|archive-date=2. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221102115754/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41649|url-status=dead}}</ref> Glavni izvor prihoda Monaka je [[turizam]], svake godine veliki broj turista privlači [[kasino]] i ugodna klima. Godišnje ga posjeti oko 250.000 gostiju, uz još 2 milijuna jednodnevnih posjetitelja.<ref name="proleksis.lzmk.hr"/> Građanima kneževine država ne ubire porez, zbog čega u državi živi veliki broj ljudi koji nastoje izbjeći oporezivanje. Monako je porezni raj i za tvrtke koje imaju niske porezne stope, zbog čega mnogi bogataši ne samo da se doseljavaju u Monako, već otvaraju i poslovnice svojih firmi u njemu. Država nema vlastitih energetskih izvora pa u potpunosti ovisi o uvozu. Uprkos otvorenosti tržišta, zadržala je monopol u nekim vitalno važnim sektorima poput telefonije, pošte i duhanske industrije. Monako nije član [[Evropska unija|Evropske unije,]] ali je vrlo povezan s EU carinskom unijom s Francuskom. Kneževina je izborila pravo izdavanja svojih vlastitih kovanica [[Euro|eura]]. == Stanovništvo == Manji postotak stanovništva je izvorno monegaški, a više od polovine čine Francuzi. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Reference == <references/> {{Commonscat|Monaco}} {{Stub-država}} {{Države Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{Vijeće Evrope}} {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Monako]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] m3xzxggmtoutvdksimv5vr8kjarpgiz 0 1046 3712806 3689756 2025-06-06T16:56:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712806 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Kanton 10 | izvorno_ime = Кантон 10<br>Hercegbosanska županija{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 20. novembra 1997. i 19. februara 1998. donio presudu gdje su simboli kantona proglašeni neustavnima zbog predstavljanja isključivo jednog konstitutivnog naroda, Hrvata. Pritom je donio presudu o neustavnosti imena kantona (''Hercegbosanska županija''), budući da "teritorij tog kantona ni jednim dijelom ne pripada [[Hercegovina|Hercegovini]] kao regiji".<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=158|title=Presuda ustavnog suda za simbole i ime Kantona 10|date=19. 2. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=22. 3. 2025}}</ref> Dana 7. jula 1998. donio je još jednu presudu gdje je ustvrdio, između ostalog, da naziv "županija" nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti nastavljaju koristiti neustavne simbole i ime.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref>}} | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Kantona 10 | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Canton 10 in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Kantona 10 na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Livno]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|49|39.5|N|17|00|13.2|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Livno]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/hercegbosanska-zupanija/ustav-hercegbosanske-zupanije.html|date=23. 12. 1996|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Kantona 10]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 76,79% [[Hrvati]]<br />12,96% [[Srbi]]<br />9,55% [[Bošnjaci]]<br />0,7% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Kantona 10|Premijer]] | vladar = [[Ivan Vukadin]] ([[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Kantona 10#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Jozo Ćosić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Kantona 10|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum4 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj5 = Proglašen [[Ustav Kantona 10|Ustav kantona]] | događaj_datum5 = 23. decembar 1996.<ref>{{Cite web|url=https://www.vladahbz.com/sadrzaj/dokumenti/narodne-novine/1996/NN_03_1996.pdf|title=Ustav Kantona 10 - Narodne novine K10|date=23. 12. 1996|website=vladahbz.com|publisher=[[Vlada Kantona 10]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 4.934,1 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}84.127<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}77.795<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Kanton-10-u-brojkama.pdf|title=Kanton 10 u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 17,05 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = {{Rast}}$155,6 miliona | bdp_nominalni_godina = Procjena 2022. | bdp_nominalni_per_capita = {{Rast}}$5.762 | hdi = {{Gubitak}}0.803<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = Veliki Vran ([[Vran]]) | najviša_tačka_metara = 2074 | najveće_jezero_ime = [[Buško jezero]] | najveće_jezero_površina = 56,7 | najveća_rijeka_ime = [[Sturba]] | najveća_rijeka_dužina = 14,5 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 34]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-10]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} [[Datoteka:Municipalities of Canton of Herceg-Bosna (Canton 10).png|mini|Karta kantona]] '''Kanton 10''' jest jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od grada [[Livno|Livna]] i još pet općina. Na sjeveru graniči sa [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskim kantonom]], na sjeveroistoku sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]], na istoku sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]], na jugoistoku sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim kantonom]], na jugu sa [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkim kantonom]] te zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. kanton ima 84.127 stanovnika (osmi u Federaciji Bosne i Hercegovine) i gustoću naseljenosti 17,05 stanovnika/km², čime je najrjeđe naseljeni kanton FBiH, dok je sa površinom od 4.934.9&nbsp;km² najveći kanton Federacije, što čini 18,89% njene površine i 9,64% teritorije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. ==Geografija== Kanton je smješten u jugozapadnom djelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i ima sjedište u [[Livno|Livnu]]. Površina kantona iznosi 4.934.9&nbsp;km², što čini 18,89% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Historija == Za vrijeme postojanja [[Kotar Livno|Kotara Livno]] taj se kotar sastojao od pet [[općina]]: [[Livno]], [[Duvno]], [[Bosansko Grahovo]], [[Kupres]] i [[Glamoč]]. Upravo te općine danas čine Kanton 10, kome je pridodana i općina [[Drvar]]. Prije [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], današnje općine [[Istočni Drvar]] i [[Kupres (RS)]] pripadali su Drvaru i Kupresu u FBiH. Historija današnjeg Kantona 10 počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Kanton 10 zvanično je konstituisan 12. decembra 1996. godine kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine == Politika i administracija == Kanton 10 je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Upravna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=http://www.vladahbz.com/sadrzaj/dokumenti/ministarstvo-pravosuda-i-uprave/Propisi%20dodati%20u%202015.%20god/Ustav%20procisceni%20tekst%20i%20amandmani..pdf|title=Ustav Kantona 10|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|access-date=29. 12. 2017}}</ref> Kanton 10 ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, kanton posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona 10|policija]], [[Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta Kantona 10|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo građenja, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona 10|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarsvo rada, zdravstva, socijalne zaštite i izbjeglica Kantona 10|zdravstvo]], socijalna zaštita, promet). Građani ovog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj skupštini. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu Kantona 10 sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).<ref>{{cite news|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/pala-vlada-livanjskog-kantona-pa-odmah-izabrana-nova/769121/|title=Pala Vlada Livanjskog kantona, pa odmah izabrana nova|last=Fokus.ba|date=21. 6. 2017|newspaper=Fokus.ba|access-date=29. 12. 2017}}</ref> Na lokalnom nivou građani Kanton 10 glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u pet općina i gradu [[Livno]]. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Bosansko Grahovo]] |35 |2.449 |3,1 |780 |- |[[Drvar]] |25 |7.036 |11,9 |589,3 |- |[[Glamoč]] |55 |3.860 |3,7 |1.033,6 |- |[[Kupres (FBiH)|Kupres]] |36 |5.057 |8,9 |569,8 |- |''[[Livno|Grad Livno]]'' |59 |34.133 |34,3 |994 |- |[[Tomislavgrad]] |60 |31.592 |32,7 |967,4 |- |'''Kanton 10''' |'''270''' |'''84.127''' |'''17,05''' |'''4.934,9''' |} === Neustavni grb i ime kantona === Federalne vlasti za ime kantona upotrebljavaju Kanton 10. Uprkos tome, kantonalne vlasti u službenim dokumentima i kantonalnom ustavu koriste naziv Hercegbosanski kanton / Hercegbosanska županija, koji je [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] proglasio neustavnim, jer kanton nijednim dijelom ne pripada [[Hercegovina|Hercegovini]] kao regiji. Ostala imena koja se koriste jesu Sjevernohercegovački kanton, Sjevernohercegovačka županija i najčešće Livanjski kanton, po sjedištu kantona [[Livno|Livnu]]. Grb i zastavu kantona, koji su identični obilježjima međunarodno nepriznate paradržave [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine također je proglasio neustavnim, jer oni predstavljaju samo jedan konstituvan narod, [[Hrvati|Hrvate]], čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti konstituvnih naroda [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/odluke/odluke/u11_97.htm|title=U-11/97|date=19. 4. 2008|access-date=29. 12. 2017|archive-date=19. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080419115156/http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/odluke/odluke/u11_97.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> <gallery class="center"> Datoteka:Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Grb Datoteka:Flag of Herceg-Bosna.png|Zastava Datoteka:Tomislavgrad09393.JPG|Plakat u Tomislavgradu </gallery> ==Stanovništvo == [[Datoteka:ClimateLivno.png|mini|Klimadiagram [[Livno|Livna]]]] Kanton 10 brema popisu stanovništva iz 2013. godine ima 84.127 stanovnika, čime je nakon [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog]] i [[Posavski kanton|Posavskog]] kantona najmaloljudniji, dok je sa gustoćom od 17,05 stanovnika/km² najrjeđe naseljeni kanton Federacije Bosne i Hercegovine. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 18,5%, udio radnog kontingenta stanovništva 70,6% i udio osoba između 0-14 godina 10,9%.<ref>{{cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=30. 12. 2017}}{{Mrtav link}}</ref> Ukupan broj domaćinstava iznosi 23.764 (2013), a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosi 3,53. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (4.935 ili 20,77%), četiri člana (4.140 ili 17,42%) i jednom članu (4.051 ili 17,05%).<ref>{{cite web|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf|title=Rezultati popisa|last=|first=|date=juni 2016|website=popis.gov.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=30. 12. 2017}}</ref> {{Stanovništvo BiH | ime_naseljenog_mjesta = K10 | naslov_tabele = Sastav stanovništva | vrsta_naseljenog_mjesta = kanton | maticni_broj = - | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 84127 | g2013_bosnjaci = 8037 | g2013_srbi = 10905 | g2013_hrvati = 64604 | g2013_bosanci = 47 | g2013_romi = 9 | g2013_muslimani = 39 | g2013_bosanciihercegovci = 24 | g2013_albanci = 52 | g2013_jugosloveni = 6 | g2013_ukrajinci = 4 | g2013_crnogorci = 14 | g2013_slovenci = 9 | g2013_pravoslavci = 8 | g2013_makedonci = 6 | g2013_nisu_izjasnili = 215 | g2013_nepoznato = 68 | g1991_ukupno = 115682 | g1991_muslimani = 12041 | g1991_srbi = 41255 | g1991_hrvati = 59553 | g1991_jugosloveni = 1936 }} <gallery> Datoteka:HBZ 1991.png|Etnički sastav Kantona 10 iz 1991. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno) Datoteka:HBZ 2013.png|Etnički sastav Kantona 10 iz 2013. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno) </gallery> == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Prijeratna recesija u privredi, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne [[Evropa|Evrope]] ili preseljenja na druga područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. [[Datoteka:Panorama Livna-0174.jpg|mini|[[Livno]], glavni grad kantona. ]] Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i privredni razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa ostalim dijelovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]], napose [[Dalmacija|Dalmacijom]], kojoj privredno i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni razvoj ovog kraja. Kanton je teško stradao tokom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Proces obnove je spor i težak međutim privreda već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana privrede, gledano s aspekta ukupnog broja preduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih preduzeća i 30% ukupnog prihoda). Gledano sa aspekta ostvarenog prihoda u [[1998]] i [[1999]] godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na [[1998]]. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini kantona sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini kantona u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka privrede i temelj budućeg očekivanog razvitka. [[Datoteka:Bolnica Livno 2.jpg|mini|Kantonalna bolnica u [[Livno|Livnu]]]] Glavne privredne grane u Kantonu 10 prema broju zaposlenih su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.<ref>{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/KantBr10.pdf|title=Kanton 10 u brojkama|last=|first=|date=2015|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=30. 12. 2017}}</ref> Prosječna plata u Kantonu 10 iznosi 840 KM (2014). Najveća prosječna neto plata isplaćuje se u Bosanskom Grahovu (986 KM), a najmanja u Tomislavgradu (766 KM). === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== ===== Putevi ===== Kroz Kanton 10 prolaze sljedeći magistralni putevi: Sa zapada na istok: [[Magistralni put M16]] ([[Gradiška]]-[[Kazaginac]]) i [[Magistralni put M16.3]] (Kazaginac-[[Prisika]]) Sa juga na sjever: [[Magistralni put M6.1]]([[Resanovci]]-[[Gacko]]), [[Magistralni put M14.2]] ([[Bosanska Krupa]]-[[Bosansko Grahovo]]), [[Magistralni put M15]] ([[Kozarska Dubica]]-[[Posušje]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Kantonu 10 iznosi 366,3&nbsp;km.<ref>{{cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|access-date=29. 12. 2017}}</ref> ===== Aviopromet ===== U Kantonu 10 nalaze se četiri lokalna aerodroma: * [[Aerodrom Glamoč]] * [[Aerodrom Bajramovići Kupres]] * [[Aerodrom Livno]] * [[Aerodrom Tomislavgrad]] ==== Obrazovanje ==== U Kantonu 10 postoji ukupno osam [[Srednja škola|srednjih škola]], dok [[univerzitet]]a na području kantona nema.<ref>{{cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|access-date=30. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnicu u Kantonu 10 je kantonalna bolnica "Dr Fra Mihovil Sučić" u Livnu. Pored toga, osim u Bosanskom Grahovu u svakoj općini Kantona 10 postoji jedan dom zdravlja. == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 25 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/210/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NSRzB|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatski nacionalni pomak]] |4.853 |18,78 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |4.496 |17,40 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |4.328 |16,75 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |2.070 |8,01 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNL|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska nezavisna lista]] |1.876 |7,26 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |1.666 |6,45 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |1.575 |6,10 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpska sloga ([[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBIH]]–[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]–[[Demokratski narodni savez|DNS]]–[[Partija demokratskog progresa|PDP]]–[[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |1.155 |4,47 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpsko jedinstvo ([[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNPFBiH]]–[[Socijalistička partija Srpske|SPS]]) |1.032 |3,99 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |903 |3,50 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |23.954 !25 |} ==Galerija== <gallery> Datoteka:Livno_Carsijska_dzamija.jpg|Džamija u Staroj čaršiji u Livnu Datoteka:Busko3.jpg|Buško jezero Datoteka:Glamocko polje 1.JPG|Glamočko polje Datoteka:Rijeka Sturba.JPG|Rijeka Sturba Datoteka:Livno Perspektiva3.jpg|Livno Datoteka:Drvar Church.jpg|Crkva u Drvaru Datoteka:Kukavičko jezero.jpg|Kukavičko jezero kod Kupresa Datoteka:Cincar.jpg|Planina Cincar </gallery> == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Canton 10}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kanton 10|*]] qtj2bxqnlfxbi2p7mck9cm7w310bolh 0 1353 3713004 3595522 2025-06-07T10:56:30Z Panasko 146730 3713004 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Prirodni brojevi''' su cijeli [[broj]]evi veći od [[nula|nule]]. To su prvi brojevi koje djeca nauče i najlakše ih je zapamtiti. Postoje dvije glavne svrhe ovih brojeva: mogu se koristiti za nabrajanje (vidio sam 3 aviona) ili za određivanje reda (to je moja treća lutka). <math>\mathbb{N}</math> = {1,2,3,...} == Historija prirodnih brojeva == Prirodni brojevi imaju svoje korijene u riječima koje su se koristile za nabrajanje, počevši od broja 1. Naprimjer, [[Babilonci]] su imali razvijen sistem brojanja koji se zasnivao prvenstveno na vrijednostima od 1 do 10. Mnogo kasnije se razvija ideja broja nula. Moderan koncept broja nule dao je u 7. vijek nove ere [[Indija|indijski]] naučnik [[Brahmagupta]]. Pet vijekova je trebalo evropskim matematičarima da prihvate nulu kao broj, a i kada su je prihvatili nisu je uračunali u prirodne brojeve. == Notacija == Matematičari koriste '''N''' da bi označili sve prirodne brojeve. Taj niz brojeva je beskonačan. Često se koriste i oznake N(+) i N(0) da bi se označili skupovi bez ili sa brojem nula. == Također pogledajte == * [[1 + 2 + 3 + 4 + · · ·]] {{Brojevi}} {{Teorija brojeva}} [[Kategorija:Cijeli brojevi]] [[Kategorija:Elementarna matematika]] [[Kategorija:Glavni brojevi]] [[Kategorija:Skupovi realnih brojeva]] [[Kategorija:Teorija brojeva]] scuyxp67vkgsa7h0aqfjk79nkb426yr 0 1652 3712752 3466304 2025-06-06T13:08:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712752 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ivan Franjo Jukić | slika = Ivan_franjo_jukic.jpg | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1818|7|8}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Osmanlijsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1857|5|20|1818|7|8}} | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrijsko Carstvo]] | zanimanje = | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = društvene nauke, poezija | poznata_djela = ''Zemljopis i poviestnica Bosne'' | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} '''Ivan Franjo Jukić''' (pisao pod pseudonimom ''Slavoljub Bošnjak'') je bio bosanski [[Franjevci|franjevac]], prosvjetitelj, [[Etnografija|etnograf]], hrvatski pjesnik<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29476| title = Jukić, Ivan Franjo| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125183114/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29476| url-status = dead}}</ref> i književnik, rođen je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 1818. godine, a preminuo u izgnanstvu u [[Beč]]u 1857. Pokretač je jedne od prvih svjetovnih škola u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 1849. godine. Istovremeno Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni i Hercegovini ''[[Bosanski prijatelj (časopis)|Bosanski prijatelj]].''<ref name="dnbs">[http://serbia-forum.mi.sanu.ac.rs/Webbook.jsp?entry=12564 '''''Bosanski prijatelj''''' na Digitalnoj narodnoj biblioteci Srbije]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Njegov ''"Zemljopis i Poviestnica Bosne"'' dugo su smatrani najznačajnijim djelom za izučavanje historije i geografskih odlika Bosne. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo. Bio je pristalica [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].{{sfn|Ignacije Gavran|p=86|1988}} == Biografija == Fra Ivan Franjo Jukić je rođen u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 8. jula 1818. godine od oca Joze i majke Klare rođene Jurić. Imao je sestru Maru i brata Matu. Početno obrazovanje je stekao kod mjesnog župnika fra Franje Sitnića, a dalje obrazovanje nastavlja u [[Franjevački samostan u Fojnici|Franjevačkom samostanu u Fojnici.]] [[Filozofija|Filozofiju]] je studirao u [[Zagreb]]u (1835-37), a [[Teologija|teologiju]] u [[Vesprim]]u u Mađarskoj (1837-40) i [[Dubrovnik]]u. Svećenikom je zaređen 1842. godine. Nakon povratka u Bosnu obavljao je dužnost dušobrižnika i učitelja u [[Fojnica|Fojnici]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]], Ivanjskoj i [[Mrkonjić Grad]]u.<ref>Karamatić, Marko, (2015), ''Biografije bosanskih franjevaca'', str. 17 i 254, Synopsis</ref> Pri kraju studija, Jukić se zajedno sa svojim kolegama [[Jakov Baltić|Jakovom Baltićem]], [[Blaž Josić|Blažom Josićem]] i [[Bartol Kovačević|Bartolom Kovačevićem]] vratio u Bosnu sa namjerom, da pripremi i podigne ustanak protiv Osmanlija. Njihove namjere nisu uspjele. Bio je narodni prosvjetitelj, književnik i član franjevačke provincija [[Bosna Srebrena]]. Pokrenuo je i uređivao prvi bosanskohercegovački časopis ''[[Bosanski prijatelj (časopis)|Bosanski prijatelj]]''. U njemu se govorilo o historiji Bosne i Hercegovine, njenom geografskom položaju, kulturi itd.<ref>Lovrenović, Ivan, (2005), ''Putovanje Ivana Franje Jukića,'' Banja Luka - Beograd</ref> Jukić spada među najznačajnije organizatore školstva u Bosni i Hercegovini. U Fojnici je 1847. godine zajedno s lokalnim franjevcima otvorio pučku školu, a potom u [[Travnik]]u 1848. i u Mrkonjić Gradu 1849. godine i u njima je i predavao.<ref>{{cite book |last1=Jukić |first1=Ivan Franjo |title=Izabrana djela |date=2017 |publisher=Matica hrvatska u Sarajevu |location=Sarajevo |isbn=978-9958-830-59-4}}</ref> Pored toga, materijalno je pomagao škole i štampao priručnike za potrebe naroda, franjevaca i učenika. Tom prilikom je napisao djelo ''"Početak pismenstva i napomena nauka krstjanskoga"'' za narodne škole. Zamislio je da se škole otvore u svako veće naselje u Bosni i da se obezbijedi novčana podloga za njihovo izdržavanje.<ref>{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/node/254|title=Fra Ivan Franjo Jukić (1818 - 1857.)|date=20. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=|access-date=2. 4. 2022}}</ref> == Također pogledajte == * [[Fra Antun Knežević]] == Literatura == * {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=19630 Život i djelo Ivana Franje Jukića] recenzija u "Fluminensii", časopisu za filološka istraživanja, br. 1-2/2000. *[http://www.matica.hr/Vijenac/Vij167.nsf/AllWebDocs/Knjizevnoikulturnodjelovanje Matica hrvatska - Književno i kulturno djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini od 13.-20. stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927204218/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij167.nsf/AllWebDocs/Knjizevnoikulturnodjelovanje |date=27. 9. 2007}} {{Wikicitat|Ivan Franjo Jukić}} {{Stub-bh-biog}} {{commonscat|Ivan Franjo Jukić}} {{DEFAULTSORT:Jukić, Ivan Franjo}} [[Kategorija:Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Franjevci (svećenici)]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Rođeni 1818.]] [[Kategorija:Umrli 1857.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] m4dv6u10xm1ruruct12ojpwoghjuc5r 0 1654 3712899 3642031 2025-06-07T02:44:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Mak Dizdar | slika = Mak Dizdar, bista, Sarajevo.jpg | opis_slike = Bista Maka Dizdara u Sarajevu | puno_ime = Mehmedalija Dizdar | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1917|10|17}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1971|7|14|1917|10|17}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[SFRJ]] | zanimanje = pjesnik | jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]] | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] - 1964. | potpis = | web_stranica = }} '''Mehmedalija Mak Dizdar''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i hrvatski [[pjesnik]].<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15551| title = Dizdar, Mak| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125182535/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15551| url-status = dead}}</ref> Njegovo pjesništvo objedinjuje utjecaje iz bosanske [[Kršćanstvo|kršćanske]] kulture, [[Islamski misticizam|islamske mistike]] i kulturnih ostataka [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]], a posebno njenih kamenih nadgrobnih spomenika – [[stećak]]a.<ref>{{cite web|url=http://muse.jhu.edu/books/9780823247417|title=Project MUSE - Across the River|work=jhu.edu|access-date=12. 11. 2015}}</ref> Njegova djela ''[[Kameni spavač]]'' i ''[[Modra rijeka (poema)|Modra rijeka]]'' vjerovatno su najznačajnija bosanskohercegovačka pjesnička ostvarenja 20. vijeka.<ref>{{cite web |url= http://makdizdar.ba/category/o-maku-dizdaru/kritike/ |title= Kritike |publisher= Fondacija "Mak Dizdar" |access-date= 12. 11. 2017}}</ref> Ona su ujedno i vrhunac Dizdarovog stvaralaštva i jedan od najznačajnijih perioda u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj [[Umjetnost|umjetničkoj]] i [[Duhovnost|duhovnoj]] [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji]]. Njegov [[portret]] prikazan je na novčanici od deset [[Konvertibilna marka|konvertibilnih maraka]]. == Biografija == === Rani period === Rođen je 17. oktobra 1917. u [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] porodici u [[Stolac|Stocu]], u vrijeme dok je Bosna i Hercegovina bila u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Bio je sin Muharema i Nezire (rođene Babović). Bez oca je ostao u šestoj godini.<ref name="ReferenceA">{{cite web|url=http://www.spiritofbosnia.org/volume-3-no-3-2008-july/mak-dizdar-the-poet/|title=Mak Dizdar: The Poet|work=spiritofbosnia.org|access-date=12. 11. 2015}}</ref> Imao je sestru Refiku i starijeg brata Hamida. Osnovnu školu završio je u Stocu. === Karijera === [[Datoteka:Tuzla, kapija.jpg|mini|Makova poema na spomen-obilježju nevino ubijenim [[Masakr na Kapiji|na Tuzlanskoj kapiji]]: <br>''"Ovdje se ne živi samo <br>da bi se živjelo. <br>Ovdje se ne živi samo <br>da bi se umrlo. <br>Ovdje se i umire <br>da bi se živjelo."'']] Nakon završene osnovne škole odlazi u [[Sarajevo]], gdje 1936. stječe gimnazijsku maturu te književnim prvijencem (''[[Vidovopoljska noć]]'') ulazi u javni život.<ref name="Biografija">{{cite web |url= http://makdizdar.ba/biografija |title= Biografija – kratak pregled života i djela Maka Dizdara |publisher= Fondacija "Mak Dizdar" |access-date= 12. 11. 2017 |archive-date= 18. 11. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171118225831/http://makdizdar.ba/biografija/ |url-status= dead }}</ref> Njegov stariji brat [[Hamid Dizdar|Hamid]] bio je pripadnik književnog naraštaja profiliranog zbirkom buntovnih stihova ''Knjiga drugova'' iz 1929. i tadašnji urednik sarajevskih novina i časopisa ''[[Gajret (časopis)|Gajret]]'', za koje i Dizdar počinje pisati.<ref name="Biografija"/> Njegovo pjesničko ime "Mak" jest [[pseudonim]], koji je koristio za vrijeme Drugog svjetskog rata kao [[Partizani|partizanski]] borac.<ref name="spiritofbosnia.org">{{cite web|url=http://www.spiritofbosnia.org/volume-4-no-1-2009-january/the-greek-spirit-in-the-poetry-of-mak-dizdar/|title=The Greek Spirit in the Poetry of Mak Dizdar|work=spiritofbosnia.org|access-date=12. 11. 2015}}</ref> Majka i sestra ubijene su mu 1945. u [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskom logoru Jasenovac]], kao rezultat osvete ustaša Dizdaru zbog njegove neuhvatljivosti i [[Antifašizam|antifašističkog]] djelovanja.<ref name="ReferenceA"/> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je dijelom proveo u ilegali [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]], prvo ostaje vezan uz novinarstvo. U periodu od 1948. do 1951. obavljao je ulogu glavnog urednika sarajevskog dnevnog lista ''[[Oslobođenje]].'' Nakon perioda provedenog kao novinar, prelazi u izdavaštvo i osniva "Seljačku zadrugu", koja će nedugo potom, zahvaljujući Dizdarovoj sposobnosti, prerasti u "[[Narodna prosvjeta|Narodnu prosvjetu]]", koja je u njegovo vrijeme bila jedna od najznačajnijih izdavačkih kuća na [[Balkan]]u. Zbog toga što je na anonimnom konkursu (za 1959/60) prva nagrada dodijeljena romanu ''[[Bihorci]]'' [[Ćamil Sijarić|Ćamila Sijarića]], u kojem je autor opisao stanje Bošnjaka Sandžaka u periodu između dva svjetska rata, "Narodna prosvjeta" biva optužena kao prokapitalistička i [[Mladi muslimani|mladomuslimanska]]. Usljed pritisaka u javnosti i optužbi, "Narodna prosvjeta" pripojena je izdavačkoj kući "Veselin Masleša", čime prestaje njen samostalni rad. Dizdar ostaje bez posla i s obzirom na to da ne uspijeva naći novi posao, sljedeći period radi samo volonterski. Godine 1964. postaje glavni urednik časopisa ''[[Život (časopis)|Život]]'', te obavlja i funkciju predsjednika [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva književnika Bosne i Hercegovine]] == Stvaralaštvo i stil == Dvije zbirke poezije i niz od više pjesama, ''Kameni spavač'' (1966–1971) i ''Modra rijeka'' (1971), spajaju naizgled nespojive elemente. Njegova poezija koristi natpise sa srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika i njihove poruke o prolaznosti života. Oni izražavaju prepoznatljivu viziju života i smrti, oslanjajući se na kršćanske i islamske [[Gnosticizam|gnostičke]] senzibilitete o životu kao prijelazu između "groba i zvijezda".<ref>{{cite web|url=http://prezi.com/jiyzdvtrw5ng/mehmedalija-mak-dizdar/|title=Mehmedalija "Mak" Dizdar|work=prezi.com|access-date=12. 11. 2015}}</ref> Cjelokupno pjesništvo Mehmedalije Maka Dizdara, pa i njegov razvojni put, obično se razmatra iz ugla zaključne, krunske zbirke ''Kameni spavač'' iz 1966. godine. "''Kameni spavač'' nije potaknuo na razmišljanje o bosanskohercegovačkom identitetu samo književne kritičke i filozofske krugove, nego i one muzičke, posebno umjetničke. Ideju o bosanskom duhu prepoznali su i bosanskohercegovački kompozitori, koji su se od vremena objave zbirke na nju često referirali [...]."<ref>{{Cite book|last=Bosnić|first=Amra|url=https://www.worldcat.org/oclc/1349537600|title=Simfonijska muzika u Bosni i Hercegovini|date=2021|isbn=978-9958-689-28-4|location=Sarajevo|oclc=1349537600}}</ref> Dizdar se također borio protiv sve jačeg utjecaja [[Srpski jezik|srpskog]] na [[bosanski jezik]], kako je naveo u svom članku "Marginalije o jeziku i oko njega", objavljenom u ''Životu'' 1970. godine. Premda je od njegovog prvog pravog pjesničkog nastupa, sredinom 1950-ih, do pojave te zbirke riječ o srazmjerno kratkom razdoblju, proces sazrijevanja, kreativnog pročišćenja Dizdarovih preokupacija očito je trajao mnogo duže. Kritika je gotovo sve do ''Kamenog spavača'' bila u nedoumici predstavlja li nastojanje da zgušnjavanjem forme modernizira svoj izraz tek površinsku igru ili je to korjenita promjena. Pjesnička matrica u kojoj se socijalnim slikama s natruhama [[Ekspresionizam|ekspresionističkog]] ideograma Dizdar javio bila je ne samo prevladana nego i [[socijalistički realizam|socrealističkim]] pojednostavljenjima posve obezličena. U jednom kritičkom tekstu iz 1959. i sam je branio motive socijalne [[Lirika|lirike]] koja se stavljala u "službu čovjeka", naglašavajući pritom kriterij "umjetničke istine". Kada je 1956. na pjesničkoj smotri gotovo usputno pročitao pjesmu "Gorčin", u njoj je tražio nit koja od problema vodi do utjehe i spokoja. Pjesma se bavila kanonskom temom socijalističkog realizma – vojnikom, ali na neuobičajen način i u nepretencioznoj jednostavnosti oblika i stila. U komentaru uz njenu skoru antologizaciju pjesnik objašnjava da se osjeća {{Citat|"...opkoljen zapisima sa margina starih knjiga čiji redovi vrište upitnicima apokalipse",}} pa u "spavaču ispod kamena" prepoznaje sebe, međutim, još nije siguran {{Citat|"da je na putu skidanja plašta s njegove tajne".}} "Gorčin" je tek očekivanje konačnog piščevog objedinjavanja što počiva na [[Bosanska crkva|krstjanskoj]] tradiciji, njenom jezičkom i misaonom sklopu kao ključnom među bosanskim kulturnim slojevima. Tragajući za [[Bosanska srednjovjekovna književnost|srednjovjekovnom kulturom]], od koje je ostalo tek malo više od legende, Dizdar je u historijski raspon književnog izraza vratio njegove davne bosanske aktere u izvornoj zapitanosti. Videći sebe kao njenog legitimnog nasljednika, on pokazuje kako ta kultura sa svojim jezikom i civilizacijskim kontekstom nije izgubila kontinuitet po dolasku [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]], kada su s historijske pozornice sišli [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanski kraljevi]] i velmože. Drugi sloj pjesnikovog samoispitivačkog poniranja u bosansku tradiciju počiva na kulturnoj matrici oblikovanoj u doba osmanlijske uprave. U zbirci ''[[Koljena za Madonu]]'' iz 1963, koja razrađuje senzualni nacrt poeme ''Plivačica'' iz 1954, izbija poetski izraz [[panerotizam|panerotizma]], karakteristično orijentalan, ali srodan, zapravo lociran u ([[Alhamijado književnost|alhamijado]]) kompleksu. (Riječ je o književnosti pisanoj [[arebica|arebicom]] i [[Bosanski jezik|bosanskim jezikom]], koja postoji u Bosni od 16. vijeka, a obuhvatala je raznolike žanrove: nabožni, didaktični, satirični, pa do [[Petrarkizam|petrarkističkih]] sazvučja "Hrvatske pjesme" nepoznatog Mehmeda iz 1588.) Stihovi [[Ahmed Vahdetija|Ahmeda Vahdetija]], koji je u 16. vijeku živio u [[Visoko]]m i pjevao o "duši zaljubljenog" kao kaplji "apsolutne ljepote", mogli bi se smatrati motom Dizdarove ljubavne poezije. Od očitog studijskog zanimanja bosanskom tradicijom (u člancima i dnevničkim zapisima sastavio je zbirke ''Stari bosanski epitafi'' 1961. i ''[[Stari bosanski tekstovi]]'' 1969) mnogo je važniji pjesnikov neposredni osjećaj zavičaja: njegova poezija moderna je po izvornosti i dubini jezičkog, historijskog pamćenja. Koliko god je i sam naglašavao "čisti jezik" kao tačku opstanka nepokorive materije, koju iz tradicije crpi i u nju smješta i svoj pjesnički subjekt, za razumijevanje njenog historijskog ritma morao je napraviti sličnu sintaksu. Dok je u zbirci ''[[Okrutnosti kruga]]'' iz 1960. ispitivao efekte gnomskog kazivanja i učinke [[paradoks]]a, izraz ''Kamenog spavača'' umirio je lirskom digresijom. Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa ("Slovo o čovjeku", "Slovo o nebu", "Slovo o zemlji", "Slovo o slovu"), što se i kompozicijski uklapa s uporišnom kategorijom riječi u krstjanskoj tradiciji, odnosno njenom zaokupljenošću [[Ivan Evanđelist|Ivanovim]] [[Otkrivenje]]m. Dizdareva Bosna određena je [[stećak|stećcima]], ali i svojom [[stigma|stigmom]]. Na pitanje o njenoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna ("Zapis o zemlji"). Bosni je, kaže pjesnik u komentaru, {{Citat|"bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka".}} Obrađujući mudrosti i predodžbe o čovjeku, i sam je pjesnik, poput svojih starih povjerenika iz [[epitaf]]a, između nade i sumnje. U epiloškoj "Poruci" on stoga čeka onog što, kako kaže, "mora doći", ispovijedajući da se na njegove pohode "davno navikao" i spominjući mu "noćnu rijeku". Jedinstvenu potku njegovog pjesništva, motiv rijeke - pjesma "Modra rijeka" u izuzetnom prijemu gotovo se stopila s anonimnom tradicijom – povezuje s konkretnim: prolaznost jest neupitna, ali postaje objašnjiva kad je prepoznata. Pjesnik je velika i time jednostavna pitanja zaodjenuo u ljepotu arhaičnog jezika, izvornog po sadržaju i autorskom obliku, pridajući mu snagu tajanstvenog, unutrašnjeg otkrića i oslobođenja. U doba kad je to pjesništvo s novim naraštajem obnovilo zanimanje za baštinu pjesnik je otkrio neočekivan i produktivan trag. == Uticaj antičke Grčke na njegovu poeziju == Stih Maka Dizdara blisko odjekuje s književnim tradicijama i filozofskim pogledima na svijet [[Antička Grčka|starih Grka]]. Mnoge njegove pjesme potcrtavaju bliski odnos s [[Homer]]ovom ''[[Odiseja|Odisejom]]''. Pjesme Maka Dizdara, poput "Kalipso", "Penelopa", "Polifem" i "Kirka", uzimaju i intimu iz ''Odiseje'', a ne samo sličnosti u njihovim naslovima. Projekcijom, zapravo ugledanjem na dvojbe iz Homerovih stihova, i Dizdareva poezija zadobija određenu [[Antika|antičnost]]. Kad se čini da se odnos prema drevnom pjesniku više ne može promijeniti, Dizdar čini upravo to. To znači da razlika između Homerovih drevnih stihova i Dizdareve savremene poezije nije suštinska, nego suštinska postaje sličnost između Homera i Dizdara. Dizdar odražava s Grcima viziju onoga što je život. Američki filozof, klasicist i akademik [[Allan Bloom]] objašnjava da nisu historijske i empirijske tradicije Grka, nego [[Metafizika|metafizičke]] i [[moral]]ne baštine Grka kojima je Dizdar nasljednik. Njegova poezija sažima kulturnu historiju, društveni karakter i moralno tkivo Bosne i Hercegovine. Da bi se Dizdar smjestio unutar svjetske književnosti te shvatio kao njen dio, nužno je shvatiti i njegov bliski odnos sa Grcima. Dizdareva transpozicija duha antičke Grčke može se mjeriti sa bilo kojim modernim pjesnikom i upravo na tom uspjehu se temelji prepoznavanje značaja njegove poezije u kanonu svjetske književnosti. == Naslijeđe == Izvan Bosne i Hercegovine Dizdar je relativno nepoznat, ali je svrstan u antologiju savremene [[Jugoslavija|jugoslavenske]] poezije. U Bosni i Hercegovini Dizdar je najpoznatiji po zbirci ''Kameni spavač''. Godine 1967. [[Muhamed Filipović]] tvrdio je da je ovim djelom Dizdar postao jedan od najznačajnijih pjesnika u Bosni i Hercegovini i uspostavio stvaralački pravac izrazito [[Bosanskohercegovačka književnost|bosanskohercegovačke književnosti]]. Kroz svoj stih Dizdar obuhvata duhovni značaj misterioznih bosanskih [[stećak]]a - kamenih nadgrobnih spomenika iz 13. i 14. vijeka, mnogih elokventno graviranih, razasutih po krajoliku. Nekoliko najznačajnijih prikupljeno je i čuvaju se u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] u Sarajevu. S uvezanim stihom Dizdar [[pantomima|pantomimom]] oživljava uzvišeni karakter materijalne kulture Bosne i zagonetno naslijeđe iz ovog zagonetnog perioda srednjovjekovne historije Bosne i Hercegovine, kako su to objasnili [[Rusmir Mahmutćehajić]] i [[Amila Buturović]]. Druga zbirka poezije, ''Modra rijeka'', objavljena je godinu dana nakon pjesnikove smrti i potvrđuje mjesto Maka Dizdara kao najboljeg modernog pjesnika Bosne i Hercegovine, kao što je opisao [[Vladimir Premec]]. Prema riječima pisca [[Meša Selimović|Meše Selimovića]], {{Citat|"Mak Dizdar je uspio uspostaviti pravu vezu sa tradicijom ne čineći nasilja nad njom, obnavljajući stari jezik otkrivajući u njemu potpuno nova značenja, on je uspio premostiti značenja sa srednjovjekovnih natpisa na misli i osjećaje savremenog čovjeka".<ref name="spiritofbosnia.org"/>}} U znak vrednovanja Maka Dizdara, u julu 2012. godine Gradsko vijeće Grada Sarajeva donijelo je odluku o utvrđivanju nagrade "[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]."<ref>{{Cite web|url=https://makdizdar.ba/pjesnik-koji-se-borio-za-svoju-domovinu-zasto-je-sarajevo-zaboravilo-nagradu-slovo-makovo/|title=Pjesnik koji se borio za svoju domovinu: Zašto je Sarajevo zaboravilo nagradu “Slovo Makovo”?|date=19. 10. 2016|website=Fondacija Mak Dizdar|language=bs-BA|access-date=8. 5. 2019|archive-date=8. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190508094149/https://makdizdar.ba/pjesnik-koji-se-borio-za-svoju-domovinu-zasto-je-sarajevo-zaboravilo-nagradu-slovo-makovo/|url-status=dead}}</ref> == Bibliografija == {{div col}} * ''[[Vidovopoljska noć]]'', pjesme, 1936. * ''Plivačica'', poema, 1954. * ''Povratak'', poema; 1958. * ''Okrutnosti kruga'', pjesme, 1960. * ''Panorama savremene bosanskohercegovacke proze'', 1961. * ''Koljena za Madonu'', pjesme, 1963. * ''Minijature'', pjesme, 1965. * ''Ostrva'', pjesme, 1966. * ''[[Kameni spavač]]'', 1966. * ''Poezija'', 1968. * ''[[Modra rijeka (poema)|Modra rijeka]]'', 1971. * ''Stari bosanski tekstovi'', 1969. * ''Pjesme'', 1972. * ''Izabrana djela'' – knjiga I–III, 1981. {{div col end}} == Nagrade == * 1964 – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] * 1966 – [[Zmajeva nagrada]] == Zanimljivosti == * Fondacija "Mak Dizdar" bavi se različitim aktivnostima. U Stocu, rodnom mjestu ovog istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnika, otvorena je galerija "Makova hiža", u kojoj izlažu domaći i inozemni, afirmirani i mladi umjetnici. Član ove fondacije jest i pjesnikov unuk Gorčin Dizdar.<ref>{{cite web|url=http://www.danas.org/content/mladi-umjetnici-buducnost-u-otvorenom-dijalogu/25011015.html|title=Mladi umjetnici: Budućnost u otvorenom dijalogu|work=Radio Slobodna Evropa|access-date=12. 11. 2015}}</ref> == Također pogledajte == * [[Nagrada "Mak Dizdar"]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Mak Dizdar}} * [https://web.archive.org/web/20050730085419/http://www.slovogorcina.ba/ Kulturna manifestacija Slovo Gorčina] * [http://makdizdar.ba/ Fondacija Mak Dizdar] * [http://openlibrary.org/b/OL20124258M/Kameni_spavač/ Duh Bosne] * [http://www.spiritofbosnia.org/volume-4-no-1-2009-january/the-greek-spirit-in-the-poetry-of-mak-dizdar/ The Greek Spirit in the Poetry of Mak Dizdar] * [https://www.youtube.com/watch?time_continue=9&v=h06zbwC2uKo "Mak"], [[dokumentarni film]] autora Amarilda Gutića u produkciji Centra za razvoj medija i analize; emitiran na [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeeri Balkans]] 17. 10. 2017 ([[YouTube]]) * [http://balkans.aljazeera.net/blog/mak-dizdar-partizanski-ilegalac-boem-genij "Mak Dizdar – partizanski ilegalac, boem, genij"], Jasmin Agić, Al Jazeera Balkans, 10. 11. 2018. {{Struga poezija}} {{DEFAULTSORT:Dizdar, Mak}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici Zmajeve nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] jyaonavdt17768e9boin5dbm2ce66re 0 1769 3712915 3675390 2025-06-07T04:22:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712915 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nauk krstjanski Matije Divkovića-naslovnica 003.jpg|mini|Naslovna strana Divkovićeve knjige ''Nauk krstjanski'' (prvo izdanje iz 1611)]] '''Matija Divković''' ([[Jelaške]] kod [[Vareš]]a, 1563 – [[Olovo (grad)|Olovo]], 1631) bio je bosanskohercegovački i hrvatski vjerski pisac,<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15512| title = Divković, Matija| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125174323/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15512| url-status = dead}}</ref> [[Franjevci|franjevački svećenik]], koji ima historijsku zaslugu kao utemeljitelj bosanskohercegovačke književnosti. == Biografija == Divković se rodio 1563. godine u Jelaškama kod Vareša. O njegovu životu nema mnogo podataka. Postao je franjevcem Bosanske provincije i svoje nauke završio u Italiji. U Sarajevu je služio kao kapelan (od 1609), a kasnije je radio u Kreševu i u Gradovrhu kao lektor. Također je radio u Olovu, gdje je i umro 1631.{{sfn|Ignacije Gavran|p=14|1988}} Glavna djela su mu vjersko poučni spisi na narodnom jeziku (kojeg on naziva slovinski, ilirski ili bosanski), pisani na bosančici (''Besjede'', ''Mletci'' /1616/, ''Nauk krstjanski'' /1616/). Pored njegovog najpoznatijeg djela ''Nauka krstjanskog'' Divković je napisao ''Sto čudesa aliti zlamenja blažene i slavne Bogorodice Divice Marije'' (Venecija 1611) i ''Besjede svrhu evanđelja nediljni jeh .''Pisao je osebujnim istočnobosanskim, šćakavsko-ijekavskim narječjem protakanim ikavizmima. Citat iz knjige ''Nauk krstjanski'' 1611: "''I ovo istomači aliti privede iz jezika diačkoga u pravi i istiniti jezik bosansk''i." <ref>{{Cite book|last=Mihaljević|first=Vine|title=Prilog znanstvenoj raspravi o djelima bosanskog franjevca fra Mate (Matije) Divkovića|year=2007|pages=135}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8281 Tekst o Matiji Divkoviću u enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"] * [http://hr.scribd.com/doc/47361549/Fra-Matija-Divkovi%C4%87-Nauk-krstjanski-1611 Franjevac Matija Divković - autor prve štampane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku (1611.)] * [https://web.archive.org/web/20130523084329/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/znamenitiji-likovi-bosne-srebrene/87-fra-matija-divkovic-1564-1631.html Divković - pisac triju značajnih djela] * [http://www.mdz-nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb10862378-2 ''Nauk Krstianski'', u Mnecieh 1641.], digitalizirano u [[Bayerische Staatsbibliothek]] == Literatura == * {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} == Reference == {{Refspisak}} {{Hrvatska književnost}} {{DEFAULTSORT:Divković, Matija}} [[Kategorija:Franjevci (svećenici)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1563.]] [[Kategorija:Umrli 1631.]] [[Kategorija:Biografije, Vareš]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] 0tdp3hr7ocj5yax6vvffpwu2zd5q1ns 0 1785 3712973 3671786 2025-06-07T07:35:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712973 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnian dictionary by Muhamed Hevaji Uskufi Bosnevi in 1631.jpg|mini|Rječnik bosanskog jezika kojeg je Muhamed Hevaija Uskufija napisao 1631. koristeći [[Arebica|arebicu]].]] '''Muhamed Hevaija Uskufija''' (skraćeno: '''Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevaija'''), bosanski alhamijado pjesnik<ref>{{Cite book|last=Nametak|first=Fehim|url=https://books.google.ba/books?id=TrYLAQAAMAAJ&dq=Muhammed+Hevaija+Uskufija&focus=searchwithinvolume&q=HEVAIJA+USKUFIJA,+poznatiji+kao+alhamiado+pjesnik|title=Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom jeziku|date=1989|publisher=El-Kalem|language=hr}}</ref> i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu [[Dobrnja (Tuzla)|Dobrnja]] kod [[Tuzla|Tuzle]] 1601, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio ''Hevai'' (Zračni).<ref>{{Cite book|last=Ljubović|first=Amir|url=https://books.google.ba/books?id=OhkUAQAAMAAJ&dq=Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.&focus=searchwithinvolume&q=%22Hevaija+Uskufija+se+rodio+1601.%22|title=Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima|last2=Grozdanić|first2=Sulejman|date=1995|publisher=Orijentalni institut|language=hr}}</ref> Dana 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/u-dobrnji-kod-tuzle-otkrivena-spomen-ploča-muhamedu-hevaiju-uskufiju/647176|title=U Dobrnji kod Tuzle: Otkrivena spomen-ploča Muhamedu Hevaiju Uskufiju|website=www.aa.com.tr|access-date=6. 5. 2020}}</ref> ==Biografija== Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do [[Carigrad]]a, gdje se bavio raznim poslovima. Na carskom dvoru Hevai je služio dvadeset godina. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima. Pisac je u radu isticao da je [[Bošnjaci|Bošnjak]], a jezik kojim govori [[Bosanski jezik|bosanski]].<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 13 i 108, Tuzla</ref> Tako počinje i jednu svoju pjesmu: "Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani..."<ref>{{Cite book|last=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Odjeljenje za književnost|first=ANUBIH|url=https://books.google.ba/books?id=3DkcAAAAMAAJ&q=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&dq=Bosanski+da+vam+besidim,+bratani,+da+slu%C5%A1aju+dobrotelji,+prijatelji+znani...&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwip6-amsJ_pAhUmlIsKHcFxA_UQ6AEIKTAA|title=Djela|date=1973|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=|language=bs}}</ref> == Djela == === Bosansko-turski rječnik === [[Potur Šahidija|Magbuli-arif ili Potur Šahidija]], spjev iz 1631, i smatra se jednim od najstarijih rječnika na [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenskim prostorima]].<ref>{{Cite book|last=Jahić|first=Dževad|url=https://books.google.ba/books?id=Z3jlAAAAMAAJ&dq=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom%22&focus=searchwithinvolume&q=%22To+je+jedan+od+najstarijih+rukopisnih+rje%C4%8Dnika+na+ju%C5%BEnoslavenskom+prostoru%22|title=Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora|date=1999|publisher=Dom štampe|year=|isbn=978-9958-22-063-0|location=|pages=|language=bs}}</ref> Ovaj rječnik predstavlja najstariji bosanski i prvi južnoslavenski rječnik napisan štokavskim dijalektom. Uskufi je svoje djelo napisan po uzor na rječnik poznatog turskog pjesnika i leksikografa [[Ibrahim Shahidija|Ibrahima Shahidije]] koji nosi naziv ''Tuhfe-yi Šahidi'' zbog čega je pored imena ''Makbul-i Arif'' (Dopadljiv onom ko je učen) poznat i pod imenom ''Potur Šahidija'', što u prijevodu znači "Šahidija jednog seljanina" ili "Seoska šahidija".<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), ''Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima'', str. 14, 37, Tuzla</ref> [[Otto Blau]], njemački diplomat, prvi je pronašao i objavio riječnik 1868. godine.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|title=Blau, Otto {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=6. 5. 2020|archive-date=23. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923131946/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8102|url-status=dead}}</ref> Uskufija piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima i sličnim temama. U uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše: {{Citat3|Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br>Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,<br>Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br>Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br>Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem.|(Potur-Šahidija, 1631. godine)}} Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u [[Uppsala|Uppsali]] ([[Švedska]]). Muhamed Hevaija Uskufi udario je snažne temelje bosanskom jeziku, što se ističe mišljenjem modernog [[Velika Britanija|britanskog]] historičara [[Noel Malcom|Noela Malcoma]] na ovu temu, koji kaže: ''"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Osmanlijskog Carstva, nije nikakvo čudo sto je i dio osmanlijske književnosti napisan na tom jeziku"''. Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što ima 45 riječi za [[Glagoli|glagol]] "ići".<ref>Mula Mustafa Bašeskija, (1987), ''Ljetopis (1746-1804)'', str. 442, Veselin Masleša</ref> Čak je 1601. godine [[Mauro Orbin|Marvo Orbini]] zapisao da ''"Od svih naroda koji govore slavenski, Bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika"''.<ref>Orbini, Regno de gli Slavi, str. 377</ref> O raširenosti i glasovitosti Hevaijina rječnika svjedoče i riječi poznatog osmanskog putopisca [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] koji, prolazeći kroz Bosnu 1660. godine, bilježi sljedeće: "''Učenjaci i pjesnici šeher-Sarajeva napisali su jedan rječnik na bosanskom jeziku u stihovima po uzori na perzijsku knjigu Šahidi".'' Čelebija opisuje jezik u Bosni: ''Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskom''.<ref>Evlija Čelebi, ''Putopisi'', Sarajevo, 2012, str. 40-41</ref> Sam rječnik, bez nekog posebnog sistematiziranja u njemu, pisan je na [[Turski jezik|turskom jeziku]] u stihovima i sadrži preko 700 riječi bosanskog jezika u oko 330 stihova. Pored ovog riječnika, Hevai je napisao nekoliko ilahija (''Hod'te nami na viru; Bosanski da vam besedim, bratani; Savjet ženama'').<ref>Muhamed Hevaji Uskufi, (2018), Makbul-i arif - bosansko-turski riječnik u stihovima, str. 50, Tuzla</ref> ==Također pogledajte== *[[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat}} * [http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1223&Itemid=348 http://unsa.ba U amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u srijedu 14. marta 2012. godine upriličena je promocija Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine autora Muhameda Hevaija Uskufija.] * [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=YlzGLM_om5Y http://www.youtube.com; Reprint Uskufijevog rječnika iz 1631. godine - Al Jazeera Balkans ] * [https://web.archive.org/web/20100922075448/http://www.openbook.ba/bmss/books/kemura/kemura_1.htm Pjesme] {{DEFAULTSORT:Uskufija, Muhamed Hevaija}} [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Alhamijado književnost]] [[Kategorija:Rođeni 1601.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bošnjački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] 5ymsoo6sji4d1da9naqhct74y1yo27i 0 1823 3712986 3692287 2025-06-07T08:45:01Z KWiki 9400 /* Maj */ 3712986 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1991. ([[Rimski brojevi|MCMXCI]])''' je uobičajena godina koja počinje utorkom po gregorijanskom kalendaru, 1991. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 991. godina 2. milenija, 91. godina 20. stoljeća, i 2. godine decenije 1990-ih. Bila je to posljednja godina [[Hladni rat|Hladnog rata]], koji je počeo [[1947.|1947. godine]]. Tokom godine, [[Sovjetski Savez]] [[Raspad Sovjetskog Saveza|se raspao]], ostavljajući na svom mjestu [[Postsovjetske države|petnaest suverenih republika]] i [[Zajednica nezavisnih država|ZND]]. U julu 1991. [[Indija]] je napustila svoju politiku [[Dirigizam|dirigizma]], [[Licenca raj|licencne uprave]] i [[Autarkija|autarkije]] i započela opsežnu [[Ekonomska liberalizacija u Indiji|liberalizaciju]] svoje ekonomije. Ovo je povećalo [[Ekonomija Indije|BDP]], ali i povećalo [[Nejednakost prihoda u Indiji|nejednakost prihoda]] u naredne dvije decenije.<ref>{{Cite news|url=http://www.economist.com/node/18988536|title=India's economy: One more push|work=The Economist|date=21. 7. 2011|access-date=4. 10. 2014|archive-date=6. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006111625/http://www.economist.com/node/18988536}}</ref> [[Koalicija zalivskog rata|Koalicione snage]] 34 zemlje koje su odobrile [[Ujedinjene nacije|UN]] borile su se protiv [[Ba'asistički Irak|Iraka]], koji je izvršio [[Invazija na Kuvajt|invaziju]] i [[Kuvajt guvernorat|anektirao]] [[Kuvajt]] prethodne [[1990.]] godine. Sukob je nazvan [[Zalivski rat|Zaljevski rat]] i označio je početak stalnog američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku. Sukob između [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] i ostalih [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskih]] republika doveo je do početka [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], koji su trajali do kraja decenije. U kontekstu [[Apartheid|aparthejda]], godinu dana nakon oslobođenja političkog zatvorenika [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]], parlament Južne Afrike [[Zakon o ukidanju Zakona o registraciji stanovništva, 1991|ukida Zakon o registraciji stanovništva iz 1950. godine]], poništavajući rasnu klasifikaciju stanovništva, ključnu komponentu aparthejda.<ref name="latimes">{{Cite news|first=Scott|last=Kraft|date=18. 6. 1991|title=S. Africa Repeals Apartheid Basis|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-06-18-mn-929-story.html|access-date=2. 8. 2020|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214112117/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-06-18-mn-929-story.html}}</ref> Godine 1991. došlo je do uspona desetogodišnjeg [[Procvat Sjedinjenih Država 1990-ih|podsticanja domaće ekonomije SAD-]] a, kada [[Dow Jones Industrial Average|je industrijski prosjek Dow Jonesa]] u aprilu po prvi put bio izvanredno zatvoren na iznad 3.000.<ref>{{Cite news|first=Scot J.|last=Paltrow|date=18. 4. 1991|title=Dow's Close Tops 3,000 Barrier for First Time : Stocks: The index had passed the mark on other days, but retreated before the end of tradings|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-04-18-mn-177-story.html|access-date=14. 12. 2021|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214105833/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-04-18-mn-177-story.html}}</ref> Ovu situaciju je prekinuo samo [[Dot-com balon]] 2000–2002. U augustu je [[World Wide Web]], prvobitno zamišljen tokom prethodne godine, pušten izvan [[CERN|CERN-]] a drugim istraživačkim institucijama, počevši od januara 1991. godine i javno objavljen u augustu, čime je uspostavljena i prva web stranica ikada, "info.cern.ch". Ovaj korak je bio ključni faktor koji je doveo do javnog proboja interneta sredinom 1990-ih, koji bi na kraju ubrzao već tekuću [[Globalizacija|globalizaciju]] širom svijeta. Što se tiče [[Popularna kultura|popularne kulture]], tokom ove godine [[alternativni rok]] je doživio novi vrhunac popularnosti kada su objavljeni neki od najranijih muzičkih eksponenata gotovo nepoznatog [[grunge]] zvuka, uključujući uticajni album ''[[Nevermind]]'' grupe [[Nirvana (grupa)|Nirvana]] iz Sijetla u septembru 1991. godine<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/music/2011/jun/12/nirvana-kill-hair-metal|title=Nirvana kill hair metal|last=Cameron|first=Keith|date=11. 6. 2011|website=The Guardian|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621153223/https://www.theguardian.com/music/2011/jun/12/nirvana-kill-hair-metal|archive-date=21. 6. 2020|url-status=live|access-date=19. 6. 2020}}</ref> Također je 1991. [[hip-hop muzika]] dostigla neviđeni mejnstrim nivo uspjeha.<ref>{{Cite news|last=Thompson|first=Derek|date=8. 5. 2015|title=1991: The Most Important Year in Pop-Music History|language=en|work=The Atlantic|url=https://www.theatlantic.com/culture/archive/2015/05/1991-the-most-important-year-in-music/392642|access-date=14. 12. 2021|archive-date=14. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214120206/https://www.theatlantic.com/culture/archive/2015/05/1991-the-most-important-year-in-music/392642/}}</ref> [[Elektronska muzika|Forme derivata elektronske muzike]] također su počinjale da dobijaju zamah i definisale su, samo sa prethodnim scenama, zvuk tokom većeg dijela decenije. == Događaji == === Januar=== * [[9. januar]] – [[Predsjedništvo SFRJ]] usvojilo Naredbu kojom naređuje rasformiranje svih nelegalnih paravojnih jedinica na teritoriji SFRJ. === Februar === * [[19. februar]] – Počelo 26. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 8. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Finska|finskom]] gradu [[Lahti]]ju. === Mart === * [[2. mart]] – U [[Pakrac]]u došlo do sukoba hrvatske policije i [[Srbi|Srba]]. * [[9. mart]] – U [[Beograd]]u održane masovne demonstracije srbijanske opozicije koje su se tokom dana pretvorile u žestoki sukob sa milicijom gdje su život izgubile dvije osobe. Na zahtjev predsjednika [[Srbija|Srbije]], [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], Predsjedništvo SFRJ odobrilo izvođenje tenkova [[JNA]] na beogradske ulice. * [[12. mart]] – Predsjedništvo SFRJ otpočelo [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|sjednicu u funkciji Vrhovne komande oružanih snaga]], na kojoj je generalski vrh JNA zahtijevao uvođenje vanrednog stanja u Jugoslaviji. [[Borisav Jović]] (predsjednik Predsjedništva iz Srbije), [[Jugoslav Kostić]] ([[Vojvodina]]), [[Nenad Bućin]] ([[Crna Gora]]) i [[Riza Sapundžiju]] ([[Kosovo]]) podržali predlog, a [[Stipe Mesić]] ([[Hrvatska]]), [[Vasil Tupurkovski]] ([[Makedonija]]) i [[Bogić Bogićević]] ([[Bosna i Hercegovina]]) glasali protiv. Predstavnik [[Slovenija|Slovenije]], [[Janez Drnovšek]], nije prisustvovao sjednici. * [[15. mart]] – Predsjednik Predsjedništva SFRJ, Borisav Jović, poslije i [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|trećeg odbacivanja generalskog prijedloga]] o uvođenju vanrednog stanja u Jugoslaviji, podnio ostavku na svoju dužnost. * [[16. mart]] – Srbijanski predsjednik, Slobodan Milošević, u televizijskom obraćanju javnosti poručio da Srbija više neće priznavati odluke saveznog Predsjedništva. * [[25. mart]] – U [[Karađorđevo|Karađorđevu]] Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske, [[Franjo Tuđman]],razgovarali o [[Sastanak u Karađorđevu|podjeli Bosne i Hercegovine]]. === April === * [[3. april]] – Vijeće sigurnosti [[UN]] izglasalo rezoluciju o prekidu vatre u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]] i zatražilo od [[Irak]]a da uništi oružje za masovno razaranje. === Maj === * [[1. maj]] – U [[Borovo (Hrvatska)|Borovu Selu]] sukobile se hrvatska policija i srbijanske paravojne jedinice; poginulo 12 hrvatskih policajaca. * [[12. maj]] – Održan [[Referendum o statusu SAO Krajine]]. * [[19. maj]] – Održan [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske]]. === Juni === * [[25. juni]] – Slovenija i Hrvatska proglašavaju nezavisnost. * [[27. juni]] – U Sloveniji došlo do sukoba između JNA i slovenske Teritorijalne odbrane. Tokom [[Rat u Sloveniji|desetodnevnog ratovanja]], poginulo oko 40 vojnika JNA. === Juli === * [[7. juli]] – Potpisana [[Brionska deklaracija]], dokument o prekidu vojnih sukoba između [[JNA]] i MUP-a Slovenije; * [[28. juli]] – Pod pokroviteljstvom [[YUTEL]]-a održan u Sarajevu koncert ''[[YUTEL za mir]]''. === August === * [[27. august]] – [[Moldavija]] dobija nezavisnost od [[SSSR]]-a. === Septembar === * [[8. septembar]] – U [[Makedonija|Makedoniji]] odrzava se referendum za nezavisnost od SFRJ. 95% glasača izjasnjava se za nezavisnost. * [[25. septembar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 713]], o uvođenju embarga na uvoz oružja i vojne opreme na području [[SFRJ]]. === Oktobar === * [[1. oktobar]] – [[JNA]] sa [[četnici|četničkim]] snagama započinje invaziju na [[Dubrovnik]] i okolna mjesta * [[3. oktobar]] – Nakon isteka tromjesečnog moratorija na proglašenje nezavisnosti, sklopljenog uz posredovanje predstavnika [[Evropska unija|Evropske zajednice]] na [[Brioni]]ma u julu 1991. godine, [[JNA]] proglašava djelomičnu mobilizaciju. * [[5. oktobar]] – [[Linus Torvalds]] objavio prvu zvaničnu verziju [[Linux]] [[kernel]]a * [[8. oktobar]] – [[Hrvatska]] proglašava prekid svih veza s ostatkom [[SFRJ]]. * [[15. oktobar]] – Skupština BiH donijela ''Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine''. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu. === Novembar === * [[12. novembar]] – [[HDZ]] BiH proglasio tzv. Hrvatsku zajednicu Posavine u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]]. * [[14. novembar]] – [[Kambodža]]nski princ [[Norodom Sihanouk]] vratio se u [[Phnom Penh]] nakon što je bio 13 godina u egzilu. * [[17. novembar]] – [[Sobranje]] Makedonije usvojilo Ustav koji je tu bivšu jugoslavensku republiku označio kao nezavisnu državu u postojećim administrativnim granicama. Od 120 zastupnika za Ustav su glasala 92. * [[18. novembar]] **[[Mate Boban]] proglasio u zapadnoj Hercegovini "Hrvatsku zajednicu [[Herceg-Bosna]]", koja je kasnije, [[28. august]]a [[1993]]. preimenovana u "Hrvatsku republiku". ** Nakon višemjesečnih teških borbi, JNA i srbijanske paravojne jedinice ušle u hrvatski grad [[Vukovar]]. * [[27. novembar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 721]], o slanju mirovnih trupa u [[SFRJ]], nakon prekidanja oružanih sukoba. === Decembar === * [[1. decembar]] – Održani prvi [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1991.|predsjednički izbori]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. * [[6. decembar]] – [[JNA]] napada staru jezgru [[Dubrovnik]]a. * [[8. decembar]] – Lideri [[Rusija|Rusije]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Boris Jeljcin]], [[Leonid Kravčuk]] i [[Stanislav Šuškevič]], potpisali su u [[Minsk]]u [[Belovežski sporazum]] o formiranju [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]]. Time je prestao da postoji [[Sovjetski Savez]]. == Rođeni == === Januar=== * [[9. januar]] – [[Amel Tuka]], bosanskohercegovački atletičar * [[11. januar]] – [[Katharina Komatz]], austrijska [[biatlon]]ka. === Februar === * [[3. februar]] – [[Michael Uchebo]], [[Nigerija|nigerijski]] [[nogomet]]aš * [[27. februar]] – [[Anja Tepeš]], [[Slovenija|slovenska]] [[skijašica-skakačica]] * [[27. februar]] – [[Igor Laikert]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]] === Mart === * [[5. mart]] – [[Michael Hayböck]], [[Austrija|austrijski]] skijaš-skakač * [[21. mart]] – [[Song Chaoqing]], kineska biatlonka. * [[25. mart]] – [[Anton Pantov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac. === April === * [[27. april]] – [[Lara Gut-Behrami]], švicarska alpska skijašica === Maj === * [[13. maj]] – [[Anders Fannemel]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]] === Juni === * [[12. juli]] – [[Mirza Bašić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er * [[27. juni]] ** [[Ensar Hajder]], bosanskohercegovački plivač ** [[Baiba Bendika]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka. === Juli === * [[9. juli]] – [[Ivana Dudić]], srbijanska glumica * [[22. juli]] – [[Miralem Halilović]], bosanskohercegovački košarkaš * [[23. juli]] – [[Tanja Karišik]], [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]] i [[biatlon]]ka * [[30. juli]] – [[Irina Krjuko]], bjeloruska biatlonka === August === * [[2. august]] – [[Anton Babikov]], ruski biatlonac * [[14. august]] – [[Richard Freitag]], [[Njemačka|njemački]] skijaš-skakač * [[27. august]] – [[Monika Hojnisz-Staręga]], [[poljska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[9. septembar]] – [[Rhiannan Iffland]], australska ekstremna skakačica u vodu * [[17. septembar]] – [[Uche Nwofor]], nigerijski nogometaš * [[25. septembar]] – [[Mladen Plakalović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]] === Oktobar === * [[1. oktobar]] – [[Vincent Kriechmayr]], austrijski alpski skijaš === Novembar === * [[17. novembar]] – [[Nicole Gontier]], italijanska [[biatlon]]ka === Decembar === == Umrli == === Januar=== === Februar === * [[21. februar]] – [[Margot Fonteyn]], [[engleska]] [[Balet|balerina]] === Mart === === April === * [[3. april]] – [[Graham Greene]], britanski pisac * [[4. april]] – [[Max Frisch]], švicarski književnik i arhitekt === Maj === * [[1991]] – [[Aladár Gerevich]], mađarski [[Mačevanje|mačevalac]] === Juni === * [[6. juni]] – [[Stan Getz]], američki džez-saksofonist * [[14. juni]] – [[Peggy Ashcroft]], britanska glumica === Juli === === August === === Septembar === * [[3. septembar]] – [[Frank Capra]], američki filmski režiser, scenarist i producent * [[21. septembar]] – [[Ante Paradžik]], hrvatski političar * [[28. septembar]] – [[Miles Davis]], američki jazz trubač i kompozitor === Oktobar === * [[16. oktobar]] – [[Boris Papandopulo]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[kompozitor]] === Novembar === * [[9. novembar]] – [[Yves Montand]], francuski glumac i šansonjer * [[23. novembar]] – [[Klaus Kinski]], njemački glumac * [[24. novembar]] – [[Freddie Mercury]], britanski pjevač i frontman grupe [[Queen]] === Decembar === * [[24. decembar]] – [[Franc Avbelj]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Pierre-Gilles de Gennes]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Richard R. Ernst]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Erwin Neher]], [[Njemačka]] ** [[Bert Sakmann]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Nadine Gordimer]], [[Južnoafrička Republika]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Aung San Suu Kyi]], [[Mjanmar]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Ronald H. Coase]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{commonscat|1991}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} siop392efdto9xnlxfspuw03xr0ozzi 0 2461 3712947 3671276 2025-06-07T06:29:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712947 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Mirko Kovač''' (Petrovići, [[Crna Gora]], [[26. decembar]] [[1938]] – Rovinj, [[19. august]] 2013) bio je savremeni hrvatski i srpski [[književnost|književnik]].<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33500| title = Kovač, Mirko| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125174331/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33500| url-status = dead}}</ref> Autor je više romana, zbirki pripovijetki, eseja, TV-drama i filmskih scenarija. Studirao je na Akademiji za pozorište, film i televiziju, odjel dramaturgije, u [[Beograd]]u. Prva knjiga proze ''Gubilište'' ([[1962]]), doživljava političku i ideološku osudu "zbog crne slike svijeta", a hajka na pisca trajala je tokom cijele [[1963]]. godine. Roman ''Moja sestra Elida'' izlazi [[1965]], a kratki roman ''Životopis Malvine Trifković'' [[1971]], koji je dramatiziran i izveden [[1973]]. na sceni ''Ateljea 212'' u Beogradu, te preveden na [[engleski]], [[francuski]], [[italijanski]], [[holandski]], [[mađarski]] i [[Švedski jezik|švedski]]. U [[Švedska|Švedskoj]] je doživio tri izdanja, a u [[Francuska|Francuskoj]] je izašao i kao džepno izdanje u ediciji ''Rivages poche''. U [[Zagreb]]u mu izlaze romani ''Ruganje s dušom'' ([[1976]]); ''Vrata od utrobe'' ([[1978]]) koji dobija ''Ninovu nagradu kritike'' ([[1978]]), nagradu Željezare Sisak ([[1979]]), i nagradu biblioteka Srbije za najčitaniju knjigu ([[1980]]). ''Vrata od utrobe'' je vjerovatno najbolji Kovačev roman, složene post-modernističke narativne tehnike u kojemu se preklapaju autorova vizura rodne [[Hercegovina|Hercegovine]] u rasponu više desetljeća i spiritualne dileme vjerske i [[Sekularan|sekularne]] naravi. Slijede romani ''Uvod u dugi život'' ([[1983]]), te ''Kristalne rešetke'' (izdanje ''Bosanska knjiga'', [[Sarajevo]], [[1995]]). Zbirka novela ''Rane Luke Mešterevića'' ([[1971]]) dobija nagradu ''Milovan Glišić'', ali mu je ta nagrada oduzeta [[1973]], a knjiga povučena iz knjižara i biblioteka. Dopunjeno izdanje istoimene zbirke izlazi [[1980]], a novoj pripovijeci iz te knjige ''Slike iz porodičnog albuma Meštrevića'' pripala je ''[[Andrićeva nagrada]].'' Zbirka pripovjedaka ''Nebeski zaručnici'' izlazi [[1987]], dobija nagradu izdavača ''BIGZ''. ''Evropska trulež'' ([[1986]]), knjiga eseja, nagrađena je ''NIN''-ovom nagradom ''Dimitrije Tucović''. Dopunjeno i popravljeno izdanje pod naslovom ''Evropska trulež i drugi eseji'' izlazi u Zagrebu ([[1994]]). Knjiga publicističkih tekstova ''Bodež u srcu'' objavljena je u Beogradu ([[1995]]). Kovač se našao na udaru pansrpskog pokreta na koncu [[1980te|1980-ih]] godina, te je emigrirao u Hrvatsku. Srpskim jezikom pisani tekstovi su uglavnom izašli na hrvatskom pod piščevim uredništvom, a u pripremi su mu izabrana djela u 12 svezaka. U [[Sarajevo|Sarajevu]] su mu izašle ''IZABRANE KNJIGE'', u šest tomova (izdanje ''Svjetlost'', [[1990]]). Napisao je scenarije za filmove: ''Mali vojnici'', ''Lisice'', ''Okupacija u 26 slika'', ''Pad Italije'', ''Tetoviranje'' i dr. Autor je više TV i radio-drama. Knjige su mu prevođene na njemački, francuski, italijanski, engleski, švedski, holandski, poljski, mađarski i dr. Dobio je internacionalnu nagradu Tuholski ([[Tucholsky Prize]]) švedskog PEN-centra za [[1993]], te [[1995]]. [[Herderova nagrada za književnost|Herderovu nagradu za književnost]]. Od [[1991]]. je živio u [[Rovinj]]u, gdje je i umro. == Nagrade == * 1978: [[NIN-ova nagrada]] * 1979: [[Andrićeva nagrada]] {{Članovi ANU BiH}} {{Dobitnici NIN-ove nagrade}} {{Dobitnici Andrićeve nagrade}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Nagrada "Meša Selimović" (BiH)}} {{Crna Gora portal}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovač, Mirko}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2013.]] [[Kategorija:Biografije, Nikšić]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Crnogorski scenaristi]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski scenaristi]] [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski scenaristi]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Meša Selimović" (BiH)]] [[Kategorija:Dobitnici priznanja "Bosanski stećak"]] [[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]] d5512mllrk8c7t94cmyszy0mkbcbbsr 0 2684 3712787 3712695 2025-06-06T16:13:18Z AnToni 2325 /* Novembar */ 3712787 wikitext text/x-wiki {{godina}} '''1945.''' (MCMXLV) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1945. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 945. godina drugog milenija, 45. godina 20. stoljeća i šesta godina decenije 1940-ih. 1945. označio je kraj Drugog svjetskog rata i pad nacističke Njemačke i Japanskog Carstva. To je ujedno i godina oslobođenja koncentracionih logora i jedina godina u kojoj je u borbi korišteno atomsko oružje. {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * Književnik [[Ćamil Sijarić]] izabran za poziciju sekretara Suda narodne časti u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. * Gradski narodni odbor [[Sarajevo|Sarajeva]] donosi odluku o postepenom rušenju [[Baščaršija|Baščaršije]], misleći da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu. * Bošnjački aktivist [[Ademaga Mešić]] je zbog aktivnosti koje se protive interesima Komunističke vlasti osuđen na doživotnu robiju. * Prva dramska predstava poslije oslobođenja [[Zagreb]]a – ''Najezda'' Leonova u izvedbi [[Kazalište narodnog oslobođenja|Kazališta narodnog oslobođenja]]. * Objavljeni romani [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika" i "Gospođica", napisani u [[Beograd]]u tokom rata. === Januar === * Održana [[2. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[27. januar]] – Od strane [[Sovjetski savez|sovjetske]] [[Crvena Armija|Crvene Armije]] oslobođen [[nacizam|nacistički]] [[Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau|koncentracioni logor Auschwitz]]. === Februar === * [[4. februar|4]]–[[11. februar]] – Održana [[Konferencija u Jalti]]. === Mart === === April === *[[1. april]] – Iskrcavanjem [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] trupa na [[japan]]ski otok [[Okinava]] počela posljednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prem Japanu u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. * [[3. april]] – U [[Skoplje|Skoplju]] otvoreno [[Makedonsko narodno pozorište]] sa predstavom [["Platon Krečet"]], sovjetskog pisca [[Aleksandar Kornejčuk|Aleksandra Kornejčuka]]; * [[4. april]] – [[Crvena armija]] ([[SSSR]]) oslobodila [[Mađarska|Mađarsku]]. * [[6. april]] – [[Partizani]] oslobodili [[Sarajevo]]. * [[30. april]] – [[Hitler]] počinio [[samoubistvo]]. === Maj === * [[1. maj]] – Oslobođenje [[Trst]]a. * [[8. maj]] – [[Njemačka]] potpisala [[kapitulacija|kapitulaciju]]. * [[9. maj]] – Dan pobjede nad [[fašizam|fašizmom]]. * [[15. maj]] – Završene ratne operacije u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i Drugi svjetski rat. === Juni === * [[26. juni]] – U [[San Francisco|San Francisku]] završena [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]], čiji je rezultat bilo potpisivanje [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje UN-a]], koja je stupila na snagu [[24. oktobar|24. oktobra]]. === Juli === * [[16. juli]] – Prva test-eksplozija [[atomska bomba|atomske bombe]] sa 6&nbsp;kg [[plutonij]]a izvedena u [[Alamogordo|Alamogordu]] ([[Novi Meksiko]]). === August === * [[6. august]] i [[9. august]] – [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki]]. * [[7. august]] – U [[Beograd]]u održano [[Treće zasjedanje AVNOJ-a]]. === Septembar === === Oktobar === * [[24. oktobar]] – Na snagu je stupila [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelja UN-a]], kojom je osnovana Organizacija [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. === Novembar === * [[11. novembar]] – Na [[Izbori za narodne poslanike Ustavotvorne skupštine Demokratske federativne Jugoslavije 1945.|prvim poslijeratnim izborima]] izabrana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. * [[13. novembar]] – [[Charles de Gaulle]] izabran za predsjednika [[francuska|Francuske]]. * [[15. novembar]] – [[Gabriela Mistral]] postala prva Latinoamerikanka koja je dobila [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. * [[16. novembar]] – Osinivanje [[UNESCO]]-a, specijalizirane agencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] * [[20. novembar]] – Započelo suđenje 24 nacistička kriminalca u Palači Pravde u [[Nürnberg]]u. * [[20. novembar]] – Saveznička Kontrolna komisija dozvolila preseljenje 6 miliona Nijemaca iz [[austrija|Austrije]], [[poljska|Poljske]] i Mađarske u Zapadnu Njemačku. * [[27. novembar]] – [[Norveška]] postala članica [[UN|Ujedinjenih Naroda]]. === Decembar === * [[29. decembar]] – Na trećem zasjedanju [[AVNOJ]]-a u [[Beograd]]u službeno ime Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ) je promjenjeno u Federativna Narodna Republika Jugoslavija ([[FNRJ]]), da bi konačno državna zajednica [[7. april]]a [[1963]]. dobila ime [[SFRJ|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)]]. == 1945. u temama == === [[Književnost]] === * Objavljena ''Gospođica'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] * Objavljena ''Travnička hronika'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] * Objavljena knjiga poema ''Stojanka majka Knežopoljka'' [[Skender Kulenović|Skendera Kulenovića]] == Rođeni == * Nepoznat datum – [[Ivan Čerešnješ]], bosanskohercegovački i izraelski arhitekta === Januar=== * [[2. januar]] – [[Slobodan Praljak]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] general te penzionisani general major [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] * [[10. januar]] – [[Rod Stewart]] * [[20. januar]] – [[Momčilo Krajišnik]], bosanskohercegovački političar i ratni zločinac * [[29. januar]] – [[Cambin Danzan]], mongolski biatlonac. * [[30. januar]] – [[Karen Gorney]] === Februar === * [[5. februar]] – [[Józef Różak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[6. februar]] – [[Bob Marley]], jamajkanski pjevač * [[9. februar]] – [[Mia Farrow]] * [[17. februar]] – [[Meliha Husedžinović]], jugoslavenska i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Historija umjetnosti|historičarka umjetnosti]] * [[22. februar]] – [[Ivan Kordić]], bosanskohercegovački i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Književnost|književnik]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Novinarstvo|novinar]] === Mart === * [[2. mart]] – [[Tomislav Dretar]], bosanskohercegovački pisac, književni kritičar, novinar i političar * [[13. mart]] – [[Anatolij Timofejevič Fomenko]], ukrajinski [[matematičar]] * [[14. mart]] – [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], [[Crna Gora|crnogorsko]]-bosanskohercegovački pjesnik i kolumnist * [[18. mart]] – [[Rapko Orman]], bosanskohercegovački pjesnik * [[19. mart]] – [[Josip Osti]], bosanskohercegovačko-slovenski književnik, esejist, književni kritičar i prevodilac * [[24. mart]] – [[Munib Maglajlić]], bosanskohercegovački [[historija književnosti|historičar književnosti]] * [[30. mart]] – [[Eric Clapton]], britanski gitarist i pjevač === April === * [[21. april]] - [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor === Maj === * [[2. maj]] – [[Alija Dubočanin]], bosanskohercegovački književnik * [[9. maj]] – [[Josef Heynckes]], njemački nogometni trener i nogometaš. * [[14. maj]] – [[Yochanan Vollach]], [[Izrael]]ski [[nogomet]]aš * [[20. maj]] – [[Anton Zeilinger]], austrijski fizičar i nobelovac * [[21. maj]] – [[Zoja Bašarina]], [[jakutsk]]a književna kritičarka, i filologinja === Juni === * [[9. juni]] – [[Dunja Dimitrijević]], bosanskohercegovačka pijanistica === Juli === * [[9. juli]] – [[Dean Koontz]], američki pisac * [[10. juli]] – [[Ron Glass]], američki glumac * [[30. juli]] – [[Patrick Modiano]], francuski pisac === August === * [[13. august]] – [[Aleksander Klima]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Haris Silajdžić]], bosanskohercegovački političar i državnik * [[2. septembar]] – [[Rizo Džafić]], bosanski književnik, znanstvenik, književni kritičar i historičar književnosti * [[11. septembar]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš * [[25. septembar]] – [[Yrjö Salpakari]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[26. septembar]] – [[Bryan Ferry]], britanski pjevač i tekstopisac * === Oktobar === * [[2. oktobar]] – [[Don McLean]], američki kantautor i gitarist * [[23. oktobar]] – [[Michel Vautrot]], francuski [[nogometni sudija]] * [[27. oktobar]] – [[Kjell Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[18. novembar]] – [[Roger Bean (biatlonac)|Roger Bean]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === Decembar === * [[16. decembar]] ** [[Željko Bebek]], bosanskohercegovački pjevač ** [[Muhamed Šator]], bosanskohercegovački lingvist * [[24. decembar]] – [[Lemmy Kilmister]], britanski muzičar, član [[Motörhead]]a == Umrli == === Januar=== * [[13. januar]] – [[Dositej Vasić]], [[Biskup|vladika]] [[niš]]ki i prvi [[Zagrebačko-ljubljanska mitropolija|mitropolit zagrebački]], [[Srpska pravoslavna crkva|srpske pravoslavne crkve]]. * [[22. januar]] – [[Else Lasker-Schüler]], njemačka književnica === Februar === === Mart === === April === * [[12. april]] – [[Franklin D. Roosevelt]], američki političar i državnik, 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država * [[28. april]] – [[Benito Mussolini]], italijanski fašistički diktator * [[30. april]] – [[Eva Braun]], životna saputnica [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] === Maj === * [[3. maj]] – [[Albert Sauer]], prvi komadant [[Koncentracioni logor|koncentracionog logora]] [[Koncentracioni logor Mauthausen|Mauthausen]]; * [[23. maj]] – [[Heinrich Himmler]], njemački nacistički političar i glavni šef SS-a === Juni === * [[29. juni]] – [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački intelektualac === Juli === === August === === Septembar === * [[20. septembar]] – [[Eduard Wirths]], nacistički liječnik u [[Koncentracioni logor|koncentracionom logoru]] [[Koncentracioni logor Dachau|Dachau]] === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Thomas Hunt Morgan]], američki [[evolucija|evolucijski]] [[biolog]], [[genetičar]] i [[embriologija|embriolog]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == *[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] **[[Wolfgang Pauli]], [[Austrija]] *[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] **[[Artturi Virtanen]], [[Finska]] *[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] **[[Alexander Fleming]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] **[[Ernst B. Chain]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] **[[Howard Florey]], [[Australija]] *[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] **[[Gabriela Mistral]], [[Čile]] *[[Nobelova nagrada za mir|Mir]] **[[Cordell Hull]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [[Ian Buruma]]. ''Year Zero: A History of 1945'' (Penguin Press; 2013) 368 pages; pokriva oslobođenje, osvetu, dekolonizaciju i uspon Ujedinjenih naroda. [https://www.amazon.com/Year-Zero-History-Ian-Buruma/dp/0143125974/ excerpt] * International News Service, ''It Happened In 1945 The Essential Year Book'' (1946) * Keith Lowe. ''Savage Continent: Europe in the Aftermath of World War II'' (2012) [https://www.amazon.com/dp/1250000203/ excerpt and text search] * McDannald, A. H. ed. ''The Americana Annual 1946'' (1946) events of 1945 [https://archive.org/download/americanaannual029885mbp/americanaannual029885mbp.pdf online]; enciklopedijski godišnjak globalna pokrivenost u 950pp * Walter Yust, ed. ''10 Eventful Years, 1937 – 1946'' Chicago: Encyclopædia Britannica, 1947, 4 vol., encyclopedia yearbook [https://archive.org/search.php?query=title%3A%28%27%2710%20Eventful%20Years%2C%29 online] == Vanjski linkovi == {{commonscat|1945}} {{Normativna kontrola}} nioxghnlm66jthf88egg1rbm1zcdyk5 3712793 3712787 2025-06-06T16:31:09Z AnToni 2325 /* Juli */ 3712793 wikitext text/x-wiki {{godina}} '''1945.''' (MCMXLV) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1945. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 945. godina drugog milenija, 45. godina 20. stoljeća i šesta godina decenije 1940-ih. 1945. označio je kraj Drugog svjetskog rata i pad nacističke Njemačke i Japanskog Carstva. To je ujedno i godina oslobođenja koncentracionih logora i jedina godina u kojoj je u borbi korišteno atomsko oružje. {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * Književnik [[Ćamil Sijarić]] izabran za poziciju sekretara Suda narodne časti u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. * Gradski narodni odbor [[Sarajevo|Sarajeva]] donosi odluku o postepenom rušenju [[Baščaršija|Baščaršije]], misleći da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu. * Bošnjački aktivist [[Ademaga Mešić]] je zbog aktivnosti koje se protive interesima Komunističke vlasti osuđen na doživotnu robiju. * Prva dramska predstava poslije oslobođenja [[Zagreb]]a – ''Najezda'' Leonova u izvedbi [[Kazalište narodnog oslobođenja|Kazališta narodnog oslobođenja]]. * Objavljeni romani [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika" i "Gospođica", napisani u [[Beograd]]u tokom rata. === Januar === * Održana [[2. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[27. januar]] – Od strane [[Sovjetski savez|sovjetske]] [[Crvena Armija|Crvene Armije]] oslobođen [[nacizam|nacistički]] [[Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau|koncentracioni logor Auschwitz]]. === Februar === * [[4. februar|4]]–[[11. februar]] – Održana [[Konferencija u Jalti]]. === Mart === === April === *[[1. april]] – Iskrcavanjem [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] trupa na [[japan]]ski otok [[Okinava]] počela posljednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prem Japanu u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. * [[3. april]] – U [[Skoplje|Skoplju]] otvoreno [[Makedonsko narodno pozorište]] sa predstavom [["Platon Krečet"]], sovjetskog pisca [[Aleksandar Kornejčuk|Aleksandra Kornejčuka]]; * [[4. april]] – [[Crvena armija]] ([[SSSR]]) oslobodila [[Mađarska|Mađarsku]]. * [[6. april]] – [[Partizani]] oslobodili [[Sarajevo]]. * [[30. april]] – [[Hitler]] počinio [[samoubistvo]]. === Maj === * [[1. maj]] – Oslobođenje [[Trst]]a. * [[8. maj]] – [[Njemačka]] potpisala [[kapitulacija|kapitulaciju]]. * [[9. maj]] – Dan pobjede nad [[fašizam|fašizmom]]. * [[15. maj]] – Završene ratne operacije u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i Drugi svjetski rat. === Juni === * [[26. juni]] – U [[San Francisco|San Francisku]] završena [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]], čiji je rezultat bilo potpisivanje [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje UN-a]], koja je stupila na snagu [[24. oktobar|24. oktobra]]. === Juli === * [[16. juli]] – Prva test-eksplozija [[atomska bomba|atomske bombe]] sa 6&nbsp;kg [[plutonij]]a izvedena u [[Alamogordo|Alamogordu]] ([[Novi Meksiko]]). === August === * [[6. august]] i [[9. august]] – [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki]]. * [[7. august]] – U [[Beograd]]u održano [[Treće zasjedanje AVNOJ-a]]. === Septembar === === Oktobar === * [[24. oktobar]] – Na snagu je stupila [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelja UN-a]], kojom je osnovana Organizacija [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. === Novembar === * [[11. novembar]] – Na [[Izbori za narodne poslanike Ustavotvorne skupštine Demokratske federativne Jugoslavije 1945.|prvim poslijeratnim izborima]] izabrana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. * [[13. novembar]] – [[Charles de Gaulle]] izabran za predsjednika [[francuska|Francuske]]. * [[15. novembar]] – [[Gabriela Mistral]] postala prva Latinoamerikanka koja je dobila [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. * [[16. novembar]] – Osinivanje [[UNESCO]]-a, specijalizirane agencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] * [[20. novembar]] – Započelo suđenje 24 nacistička kriminalca u Palači Pravde u [[Nürnberg]]u. * [[20. novembar]] – Saveznička Kontrolna komisija dozvolila preseljenje 6 miliona Nijemaca iz [[austrija|Austrije]], [[poljska|Poljske]] i Mađarske u Zapadnu Njemačku. * [[27. novembar]] – [[Norveška]] postala članica [[UN|Ujedinjenih Naroda]]. === Decembar === * [[29. decembar]] – Na trećem zasjedanju [[AVNOJ]]-a u [[Beograd]]u službeno ime Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ) je promjenjeno u Federativna Narodna Republika Jugoslavija ([[FNRJ]]), da bi konačno državna zajednica [[7. april]]a [[1963]]. dobila ime [[SFRJ|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)]]. == 1945. u temama == === [[Književnost]] === * Objavljena ''Gospođica'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] * Objavljena ''Travnička hronika'' [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] * Objavljena knjiga poema ''Stojanka majka Knežopoljka'' [[Skender Kulenović|Skendera Kulenovića]] == Rođeni == * Nepoznat datum – [[Ivan Čerešnješ]], bosanskohercegovački i izraelski arhitekta === Januar=== * [[2. januar]] – [[Slobodan Praljak]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] general te penzionisani general major [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] * [[10. januar]] – [[Rod Stewart]] * [[20. januar]] – [[Momčilo Krajišnik]], bosanskohercegovački političar i ratni zločinac * [[29. januar]] – [[Cambin Danzan]], mongolski biatlonac. * [[30. januar]] – [[Karen Gorney]] === Februar === * [[5. februar]] – [[Józef Różak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[6. februar]] – [[Bob Marley]], jamajkanski pjevač * [[9. februar]] – [[Mia Farrow]] * [[17. februar]] – [[Meliha Husedžinović]], jugoslavenska i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Historija umjetnosti|historičarka umjetnosti]] * [[22. februar]] – [[Ivan Kordić]], bosanskohercegovački i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Književnost|književnik]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Novinarstvo|novinar]] === Mart === * [[2. mart]] – [[Tomislav Dretar]], bosanskohercegovački pisac, književni kritičar, novinar i političar * [[13. mart]] – [[Anatolij Timofejevič Fomenko]], ukrajinski [[matematičar]] * [[14. mart]] – [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], [[Crna Gora|crnogorsko]]-bosanskohercegovački pjesnik i kolumnist * [[18. mart]] – [[Rapko Orman]], bosanskohercegovački pjesnik * [[19. mart]] – [[Josip Osti]], bosanskohercegovačko-slovenski književnik, esejist, književni kritičar i prevodilac * [[24. mart]] – [[Munib Maglajlić]], bosanskohercegovački [[historija književnosti|historičar književnosti]] * [[30. mart]] – [[Eric Clapton]], britanski gitarist i pjevač === April === * [[21. april]] - [[Dževad Šabanagić]], bosanskohercegovački violinista i koncertmajstor === Maj === * [[2. maj]] – [[Alija Dubočanin]], bosanskohercegovački književnik * [[9. maj]] – [[Josef Heynckes]], njemački nogometni trener i nogometaš. * [[14. maj]] – [[Yochanan Vollach]], [[Izrael]]ski [[nogomet]]aš * [[20. maj]] – [[Anton Zeilinger]], austrijski fizičar i nobelovac * [[21. maj]] – [[Zoja Bašarina]], [[jakutsk]]a književna kritičarka, i filologinja === Juni === * [[9. juni]] – [[Dunja Dimitrijević]], bosanskohercegovačka pijanistica === Juli === * [[9. juli]] – [[Dean Koontz]], američki pisac * [[10. juli]] – [[Ron Glass]], američki glumac * [[26. juli]] – [[Jeffrey Stevens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[30. juli]] – [[Patrick Modiano]], francuski pisac === August === * [[13. august]] – [[Aleksander Klima]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Haris Silajdžić]], bosanskohercegovački političar i državnik * [[2. septembar]] – [[Rizo Džafić]], bosanski književnik, znanstvenik, književni kritičar i historičar književnosti * [[11. septembar]] – [[Franz Beckenbauer]], njemački nogometaš * [[25. septembar]] – [[Yrjö Salpakari]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[26. septembar]] – [[Bryan Ferry]], britanski pjevač i tekstopisac * === Oktobar === * [[2. oktobar]] – [[Don McLean]], američki kantautor i gitarist * [[23. oktobar]] – [[Michel Vautrot]], francuski [[nogometni sudija]] * [[27. oktobar]] – [[Kjell Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[18. novembar]] – [[Roger Bean (biatlonac)|Roger Bean]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === Decembar === * [[16. decembar]] ** [[Željko Bebek]], bosanskohercegovački pjevač ** [[Muhamed Šator]], bosanskohercegovački lingvist * [[24. decembar]] – [[Lemmy Kilmister]], britanski muzičar, član [[Motörhead]]a == Umrli == === Januar=== * [[13. januar]] – [[Dositej Vasić]], [[Biskup|vladika]] [[niš]]ki i prvi [[Zagrebačko-ljubljanska mitropolija|mitropolit zagrebački]], [[Srpska pravoslavna crkva|srpske pravoslavne crkve]]. * [[22. januar]] – [[Else Lasker-Schüler]], njemačka književnica === Februar === === Mart === === April === * [[12. april]] – [[Franklin D. Roosevelt]], američki političar i državnik, 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država * [[28. april]] – [[Benito Mussolini]], italijanski fašistički diktator * [[30. april]] – [[Eva Braun]], životna saputnica [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] === Maj === * [[3. maj]] – [[Albert Sauer]], prvi komadant [[Koncentracioni logor|koncentracionog logora]] [[Koncentracioni logor Mauthausen|Mauthausen]]; * [[23. maj]] – [[Heinrich Himmler]], njemački nacistički političar i glavni šef SS-a === Juni === * [[29. juni]] – [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački intelektualac === Juli === === August === === Septembar === * [[20. septembar]] – [[Eduard Wirths]], nacistički liječnik u [[Koncentracioni logor|koncentracionom logoru]] [[Koncentracioni logor Dachau|Dachau]] === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Thomas Hunt Morgan]], američki [[evolucija|evolucijski]] [[biolog]], [[genetičar]] i [[embriologija|embriolog]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == *[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] **[[Wolfgang Pauli]], [[Austrija]] *[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] **[[Artturi Virtanen]], [[Finska]] *[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] **[[Alexander Fleming]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] **[[Ernst B. Chain]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] **[[Howard Florey]], [[Australija]] *[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] **[[Gabriela Mistral]], [[Čile]] *[[Nobelova nagrada za mir|Mir]] **[[Cordell Hull]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [[Ian Buruma]]. ''Year Zero: A History of 1945'' (Penguin Press; 2013) 368 pages; pokriva oslobođenje, osvetu, dekolonizaciju i uspon Ujedinjenih naroda. [https://www.amazon.com/Year-Zero-History-Ian-Buruma/dp/0143125974/ excerpt] * International News Service, ''It Happened In 1945 The Essential Year Book'' (1946) * Keith Lowe. ''Savage Continent: Europe in the Aftermath of World War II'' (2012) [https://www.amazon.com/dp/1250000203/ excerpt and text search] * McDannald, A. H. ed. ''The Americana Annual 1946'' (1946) events of 1945 [https://archive.org/download/americanaannual029885mbp/americanaannual029885mbp.pdf online]; enciklopedijski godišnjak globalna pokrivenost u 950pp * Walter Yust, ed. ''10 Eventful Years, 1937 – 1946'' Chicago: Encyclopædia Britannica, 1947, 4 vol., encyclopedia yearbook [https://archive.org/search.php?query=title%3A%28%27%2710%20Eventful%20Years%2C%29 online] == Vanjski linkovi == {{commonscat|1945}} {{Normativna kontrola}} pq0zgglgz2luydpoxebobkpqati2gsu 0 2809 3712736 3712699 2025-06-06T12:18:28Z AnToni 2325 3712736 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Jasmina Musabegović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = Jasmina Alić | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1941|4|3}} | mjesto_rođenja = [[Vogošća]], [[Kealjevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|5|7|1941|4|3}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = Spisateljica | jezik = | nacionalnost = Bošnjakinja | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Jasmina Musabegović''' (''rođ. Alić'') bila je bosanskohercegovačka i bošnjačka književnica, rođena u [[Vogošća|Vogošći]] 1941. U Sarajevu je završila klasičnu gimnaziju i studij južnoslavenskih [[književnost]]i i [[Francuski jezik|francuskog jezika]]. Pisala je [[roman]]e, [[esej]]e i bavila se [[prevođenje]]m s [[Francuski jezik|francuskog jezika]]. Kako piše [[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], Musabegović je dvjema knjigama, ''[[Snopis]]'' (1980) i ''[[Skretnice]]'' (1986), osvježila bosanskohercegovačku prozu. Romanom ''Skretnice'' aktualizira životni put [[Bošnjaci|Bošnjakinje]], sasvim ovdašnje i sasvim poznate žene u prijelomnim vremenima i za pojedinca i za kolektiv. Godine 1994. objavila je roman ''[[Most (roman)|Most]]''. Dugi niz godina u sarajevskoj "Svjetlosti" vrlo je uspješno uređivala biblioteku stranih književnosti. Preminula je u Sarajevu 7. maja 2023.<ref>{{cite web |url= https://depo.ba/clanak/244326/preminula-jasmina-musabegovic-poznata-bh-knjizevnica-knjizevna-urednica-prevoditeljica-i-kriticarka |title= Preminula Jasmina Musabegović, poznata bh. književnica, književna urednica, prevoditeljica i kritičarka |website= depo.ba |date= 8. 5. 2023 |access-date= 12. 5. 2023}}</ref> ==Bibliografija== * Rastko Petrović i njegovo djelo (1976) * Tajna i smisao književnog djela (1977) * Žene Bosne i Hercegovine u narodnooslobodilačkoj borbi 1941–1945. godine (1977 kao urednica) * Snopis (1980) * Skretnice (1985) * Most (1994) * Bošnjačke uspavanke (1996) * Naličje historije (1999) * Žene, glasovi (2005) == Nagrade i priznanja == * Nagrada za životno djelo dodijeljena na XIX Sajmu knjiga i učila u Sarajevu. * Roman Skretnice je u uvršten u [[Preporod (novine)|Preporodovu]] ediciju ''Bošnjačke književnosti u 100 knjiga''. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Musabegović, Jasmina}} [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Vogošća]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] dcfy1of5j5pfc1zllhxfpdc0g9533ge 3712738 3712736 2025-06-06T12:18:47Z AnToni 2325 3712738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Jasmina Musabegović | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = Jasmina Alić | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1941|4|3}} | mjesto_rođenja = [[Vogošća]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|5|7|1941|4|3}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = Spisateljica | jezik = | nacionalnost = Bošnjakinja | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Jasmina Musabegović''' (''rođ. Alić'') bila je bosanskohercegovačka i bošnjačka književnica, rođena u [[Vogošća|Vogošći]] 1941. U Sarajevu je završila klasičnu gimnaziju i studij južnoslavenskih [[književnost]]i i [[Francuski jezik|francuskog jezika]]. Pisala je [[roman]]e, [[esej]]e i bavila se [[prevođenje]]m s [[Francuski jezik|francuskog jezika]]. Kako piše [[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], Musabegović je dvjema knjigama, ''[[Snopis]]'' (1980) i ''[[Skretnice]]'' (1986), osvježila bosanskohercegovačku prozu. Romanom ''Skretnice'' aktualizira životni put [[Bošnjaci|Bošnjakinje]], sasvim ovdašnje i sasvim poznate žene u prijelomnim vremenima i za pojedinca i za kolektiv. Godine 1994. objavila je roman ''[[Most (roman)|Most]]''. Dugi niz godina u sarajevskoj "Svjetlosti" vrlo je uspješno uređivala biblioteku stranih književnosti. Preminula je u Sarajevu 7. maja 2023.<ref>{{cite web |url= https://depo.ba/clanak/244326/preminula-jasmina-musabegovic-poznata-bh-knjizevnica-knjizevna-urednica-prevoditeljica-i-kriticarka |title= Preminula Jasmina Musabegović, poznata bh. književnica, književna urednica, prevoditeljica i kritičarka |website= depo.ba |date= 8. 5. 2023 |access-date= 12. 5. 2023}}</ref> ==Bibliografija== * Rastko Petrović i njegovo djelo (1976) * Tajna i smisao književnog djela (1977) * Žene Bosne i Hercegovine u narodnooslobodilačkoj borbi 1941–1945. godine (1977 kao urednica) * Snopis (1980) * Skretnice (1985) * Most (1994) * Bošnjačke uspavanke (1996) * Naličje historije (1999) * Žene, glasovi (2005) == Nagrade i priznanja == * Nagrada za životno djelo dodijeljena na XIX Sajmu knjiga i učila u Sarajevu. * Roman Skretnice je u uvršten u [[Preporod (novine)|Preporodovu]] ediciju ''Bošnjačke književnosti u 100 knjiga''. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Musabegović, Jasmina}} [[Kategorija:Rođeni 1941.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Vogošća]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] ezsc9heow26fhoc6nowf8isle2f69fg 0 4073 3712931 3608798 2025-06-07T05:25:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712931 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nebesko tijelo | ime = Metida | slika = [[Datoteka:Metis.jpg|240px]] | boja = #a0ffa0 <!-- ** Otkriće ** --> | Otkrio = [[Stephen P. Synnott]] | Datum otkrića = [[4. mart]] [[1979]] <!-- ** Oznake ** --> | mp_naziv = | drugi_nazivi = | mp_kategorija = | pridjevi = <!-- ** Osobine putanje ** --> | Osobine putanje ref = | Epoha = | Afel = | Perihel = | Periapsis = 127 974 km | Apoapsis = 128 026 km | Srednji poluprečnik putanje = 128 000 km | Ekscentricitet putanje = 0,0002 | Orbitalni period = 0,294780 [[dan|d]] | Sinodni period = | Prosječna orbitalna brzina = 31,501 km/s | Srednja anomalija = | Inklinacija = 0,06° | Ugaona udaljenost = | Dužina ulaznog čvora = | Dužina periapsisa = | Vrijeme periapsisa = | Argument perihela = | Poluamplituda = | Prirodni satelit = [[Jupiter]] | Broj satelita = <!-- ** Fizikalne osobine ** --> | Dimenzije = 60×40×34 km³ | Poluprečnik = 21,5 ± 2,0 km | Ekvatorijalni poluprečnik = | Polarni poluprečnik = | Elipticitet = | Obim = | Površina = | Zapremina = ~42 700 km³ | Masa = 3,6 ×10<supp>16</sup> kg | Prosječna gustoća = 0,86 g/cm³ | Gravitacija na površini = 0,005 m/s² | Brzina oslobađanja = 0,012 km/s | Period rotacije = [[Sinhrona rotacija]] | Siderički period rotacije = | Brzina rotacije = | Osni nagib = | Rektascenzija sjevernog pola= | Ekliptična geografska širina= | Ekliptična geografska dužina= | Deklinacija = | Albedo = 0,061 ± 0,003 | Temp na površini = ~123 K | Spektralna klasa = | Prividna magnituda = | Apsolutna magnituda = | Ugaoni prečnik = <!-- ** Osobine atmosfere ** --> | Pritisak = | Skalarna visina = | Atmosferski sastav = }} '''Metida''' ([[Grčki jezik|grč.]] Μήτις, [[Latinski jezik|lat.]] Metis) je najbliži satelit [[Jupiter]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.if.ufrgs.br/ast/solar/eng/metis.htm|title=Metis Jupiter XVI - 1979J3}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://science.nasa.gov/jupiter/moons/metis/|title=Metis - NASA Science|website=science.nasa.gov|language=en-US|access-date=16. 5. 2024|archive-date=9. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240709152259/https://science.nasa.gov/jupiter/moons/metis/|url-status=dead}}</ref> Po grčkoj [[mitologija|mitologiji]] Metis je bila titanida ali i Zeusova (paralela u rimskoj mitologiji je Jupiter) prva žena. Ovaj satelit je otkrio Synnott 1979. Metida i [[Adrasteja]] leže u Jupiterovom glavnom prstenu. Promjer ovog satelita je 40&nbsp;km i nalazi se 128.000&nbsp;km od Jupitera. == Također pogledajte == * [[Jupiterovi prirodni sateliti]] == Vanjski linkovi == {{Refspisak}} * http://www.seds.org/billa/tnp/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050204045707/http://www.seds.org/billa/tnp/ |date=4. 2. 2005 }} {{Jupiterovi prirodni sateliti}} {{Commonscat|Metis (moon)}} [[Kategorija:Jupiter]] [[Kategorija:Prirodni sateliti]] depvn7s63yndxi3e5p6gwgc6jh8doau 0 4132 3712841 3212543 2025-06-06T21:07:39Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3712841 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija knjiga |naziv=HOBIT |naziv_originala= The Hobbit |autor=[[DŽ.R.R. Tolkin]],1937 |vrsta_djela=Novela |žanr=Fantazija, knjiga za djecu |jezik=Engleski |vrijeme i mjesto nastanka=1929-1936 [[Oksford]] [[Engleska]] |pripovjedač=Neimenovani narator; komičan ton |gledište=treće lice |vrijeme_radnje=III Doba 2941-2942 |mjesto_radnje= [[Srednja Zemlja]] |glavni_lik=Bilbo Bagins |vrhunac=Bitka pri kraju knjige |teme=heroizam, rase i druge }} == O piscu == {{glavni|DŽ.R.R. Tolkin}} == Radnja == Glavni lik u priči je Bilbo Bagins. On je hobit, koji sretno živi u svojoj kući Beg End. Međutim, jednog dana mu dolazi stari čarobnjak Gandalf i nagovara Bilboa da krene sa njim u avanturu. Naime, Gandalf je sa sobom doveo i trinaest patuljaka koji žele da se domognu blaga od zmaja zvanog ''Smug'' dok će im Bilbo biti taj koji će to uraditi. Oni će proći kroz mnoge avanture, posjetit će Rivendel (''Rivendell'') glavni grad vilenjaka a Bilbo će pronaći i [[prsten moći]]. Bilbo će razgovarati sa zmajem i otkriti da mu je slaba tačka srce, što će kasnije jedan strijelac iskoristiti da ga ubije. Nakon toga udruženi patuljci, ljudi i vilenjaci boriti će se protiv goblina, a nakon pobijede Bilbo se vraća u svoj rodni ''Hobiton''. == O nastanku knjige == [[DŽ.R.R. Tolkin]], profesor na [[Oksford]] Univerzitetu, je tvrdio da je priču počeo tako što je slučajno, na jedan prazan list papira, ispisao prvu rečenicu knjige (''U rupi u zemlji živio je hobit''), dok je ispravljao studentske radove. kada je počeo, nije mislio da će to biti dio jedne veče priče i čitave [[mitologija|mitologije]] na kojoj je radio ([[Silmarilion]]). Međutim, dok je pisanje napredovalo Tolkin je odlučio da događaji ispričani u ''Hobitu'' mogu priradati istom univerzumu kao i [[Silmarilion]], pa je predstavio ili samo spomenuo neke od likova i mjesta koja su zastupljena u njegovoj mitologiji, posebno ''Elrond'', ''Gil-galad'', i ''Gondolin''. ''Hobit'' je tada dobio zadatak da bude i uvod u [[Srednju Zemlju]] i da bude most između dobađaja koji su se dogodili prije i poslije onih u ''Gospodaru prstenova'' ([[Prstenova družina]], [[Dvije Kule]], [[Povratak kralja]]) i [[Silmarilion]]u. Neki su predlagali da se ''Hobit'' može okarakterisati kao ''roman razvitka'' jer u njemu Bilbo odrasta od, u početku, umjetnog, ne efektnoe osobe uskih svaćanja u pokretnu, hrabru osobu na koju su se drugi mogli uzdati. Ovaj razvoj lika je poređen sa teorijama Josepha Campbella o mitovima, i konkretno, avanturama epskog junaka. Ali, Tolkin lično, vjerovatno, nije namjeravao da se njegovo djelo tako gleda. U predgovoru ''Gospodara prstenova'' on piše,:' Meni se nikada nije sviđala [[alegorija]] u bilo kojim svojim manifestacijama, i tako je uvijek bilo od kako sam postao stariji i bio u mogućnosti da primijetim njenu prisutnost'. On je ,također, tvrdio da ''Gospodar prstenova'' nije [[alegorija]], i prema tome može se zaključiti da nije ni ''Hobit''. Gledanje na Bilboa kao ''umjetnog'' i ''ne efektnog'' lika izgleda grubo, jer po Tolkinu, on predstavlja tipičnog pripadnika hobitske rase. Iako je bajka, knjiga je kompleksna i profinjena: ima mnoga imena i riječi izvedene iz norveške mitologije, a centralne elemente radnje iz epa o Beowulfu, koristi anglo-saksonske rune, informacije o kalendaru i mjesečevim mjenama, detaljne geografske opise koji omogućuju pravljenje karte. Prije kraja, priča dobija epske proporcije. == Analiza likova '''BILBO BAGGINS''' - hobit i glavni lik u romanu. U početku on vodi miran život na svom imanju ali onda odlazi u avanturu koja će ga zauvijek promijeniti. Ima značajnu ulogu u dobavljanju zlata za patuljke od zmaja Smauga. '''GANDALF''' - čarobnjak; mudra osoba koja ima lošu naviku da nikada ne kaže svoju pravu namjeru. Iako je krenuo sa patuljcima, njega ne zanima njihovo zlato. Ima jako velike čarobnjačke moći koje iskoristi samo onda kada su stvarno potrebne (on je drugi u hijerarhiji čarobnjaka -sivi). '''TORIN OAKENSHIELD'''- patuljak koji vodi druge patuljke da se domognu zlata od zmaja Smauga. Blago je njegovo, to je nasljedstvo koje je naslijedio od svog djeda Trora. On je prikazan kao hrabar ratnik ali često tvrdoglav. '''GOLUM''' - malo, čudno stvorenje koje živi u pećinama rudnika Morije ispod Maglovitih Planina. Golumu je prsten moći dao neprirodno dug život ali ga je također i deformisao. Slučajno gubi prsten, a hobit Bilbo ga pronalazi. (''Mnogi drugi sporedni likovi'') == Adaptacije i uticaji == * [[BBC]] radio prenos osmo-djelnoe (4 sata) adaptacije Hobita 1966, sa Anthoniem Jacksonom kao naratorom, Paul Danemanom kao Bilbom i Heron Cravicem kao Gandalfom. * ''Balada o Bilbu Baginsu'', koju je izveo Leonard Nimoy, prema priči u ''Hobitu''. * Animirana verzija priče na televiziji [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] 1977. * U martu 2004, [[Piter Džekson]], redatelj jako uspješne [[Filmska triologija Gospodar prstenova|filmske triologije Gospodara prstenova]], izrazio je interes u sinimanju ''Hobita''. [[Ian McKellen]] je izrazio želju da glumi Gandalfa. * Kompjuterska igra ''Hobit'' je izašla 1982, programirao ju je Beam Software a izdao Melburne House. {{Wikicitat|Hobit}} {{Commonscat|The Hobbit}} [[Kategorija:Literatura]] 2nfdecdsngnovi2u1yijvp58yxzqq9w 0 4152 3712939 2362247 2025-06-07T06:00:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712939 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} Grad Milet je grad koji se nalazi na zapadnoj obali [[Mala Azija|Male Azije]], to je trgovački i kulturni centar u VI st. p. n. e. ''Miletska škola'' je naziv učenja tri filozofa koja su bila iz Mileta a to su: [[Tales]], [[Anaksimen]] i [[Anaksimandar]]. Ono što je za njih bilo zajedničko jeste osnovno filozofsko pitanje:'' Šta je praosnov, prauzrok svijeta (arhe-riječ koja se prvi put spominje u spisima Anaksimandra). Što se tiče [[metafizika|metafizike]] (učenja o bitku), miletski filozofi imaju [[monizam|monističko]] i [[materijalizam|materijalističko]] gledište na svijet. Takođe, pripadaju kosmološkom razdoblju [[filozofija|filozofije]]. Tvorci su pojma ''Fysis' (priroda) i ideje o povezanosti prirode tj. jedinstvu svijeta. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Tales]] * [[Anaksimen]] * [[Anaksimandar]] == Vanjski članci == * [http://rjohara.net/coins/ Stari milečanski novčići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200705032932/http://rjohara.net/coins/ |date=5. 7. 2020 }} [[Kategorija:Filozofija]] 0vwx0nthmrjdtgaqncccg2fpq8zcqnq 0 4578 3712749 3705821 2025-06-06T13:02:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712749 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Turskoj <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Istanbul | drugo_ime = Carigrad, Konstatinopolj | vrsta = [[Megagrad]] <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = İstanbul | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Istanbul collage 5f.jpg | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | regija = [[Marmara]] | provincija = [[Istanbul (pokrajina)|Istanbul]] (39) | općina = | općina1 = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 40 | širina_stepeni = 41| širina_minuta = 00| širina_sekundi =49 | širina_SJ =N | dužina_stepeni = 28| dužina_minuta = 57| dužina_sekundi =18 | dužina_IZ = E | površina = <!-- Ne radi ako koristite površina_grada, površina_metro, površina_općine --> | površina_grada = | površina_urban = | površina_metro = 5343 | površina_zemlje = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = <!-- Ne radi ako koristite stanovništvo_grada, stanovništvo_metro, stanovništvo_općine --> | stanovništvo_datum = | stanovništvo_grada = | stanovništvo_grada_datum = | stanovništvo_urban = | stanovništvo_urban_datum = | stanovništvo_metro = 13854740<ref>[http://www.turkstat.gov.tr/PreHaberBultenleri.do?id=13425]</ref> | stanovništvo_metro_datum = 2012 | stanovništvo_općine = | stanovništvo_općine_datum = | gustoća = <!-- Ne radi ako koristite gustoća_grada, gustoća_metro, gustoća_općine --> | gustoća_urban = | gustoća_općine = | gustoća_metro = 2523 | gustoća_grada = <!-- *** Historija i administracija *** --> | gradonačelnik = [[Ekrem İmamoğlu]] | gradonačelnik_partija = [[CHP]] <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Istočnoevropsko vrijeme|EET]] ([[UTC]]+2) | vremenska_zona_DST = [[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]] ([[UTC]]+3) | poštanski_broj = 34000 do 34850 i 80000 do 81800 | pozivni broj = (+90) 212 <small>(Evropski dio)</small> <br /> (+90) 216 <small>(Azijski dio)</small> <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Turska <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Istanbul''' ({{jez-tr|İstanbul}}), kroz [[Historija|historiju]] također poznat i kao [[Carigrad]], [[Konstantinopolj]] ili Bizantium, [[Spisak gradova u Turskoj|najveći]] je grad u [[Turska|Turskoj]], privredni, kulturni i historijski centar i jedan od najvažnijih gradova ove [[Transkontinentalna država|transkontinentalne države]]. Transkontinentalni je grad [[Evroazija|Evroazije]], što je jedna od njegovih posebnosti. Nalazi se na obje strane [[Bosfor]]skog [[moreuz]]a, između [[Crno more|Crnog]] i [[Mramorno more|Mramornog mora]], obuhvatajući prirodnu luku [[Zlatni rog]] (''Haliç''). Iako se prostire na dva kontinenta, smatra se [[Evropa|evropskim]] gradom, sa privrednom i historijskom jezgrom koja se nalazi na [[Kontinentalna Evropa|evropskoj strani]]. Grad je također administrativni centar [[Istanbul (pokrajina)|Istanbulske pokrajine]], ali ne i [[glavni grad]] Turske. Sa oko 16,2 miliona stanovnika,<ref>{{Cite web|url=https://www.macrotrends.net/global-metrics/cities/22691/istanbul/population|title=Istanbul, Turkey Metro Area Population 1950-2025 {{!}} MacroTrends|website=www.macrotrends.net|access-date=2025-05-04}}</ref> prema podacima iz 2025, jedan je od najmnogoljudnijih gradova svijeta, 7. najmnogoljudniji grad na svijetu i [[Spisak najvećih gradova u Evropi|prvi takav u Evropi]]. Osnovan pod nazivom Bizantion na rtu Sarayburnu, oko 660. godine p.n.e, grad se razvijao kako bi postao jedan od najvažnijih gradova kroz historiju. Nakon što je ponovno uspostavljen kao Carigrad 330. godine, služio je kao carski grad skoro 16 vijekova, za vrijeme [[Rimsko Carstvo|rimskog]] i [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskog]] (330-1204. i 1261-1453), [[Latinsko Carstvo|latinskog]] (1204-1261) i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] (1453-1922).<ref>{{harvnb|Çelik|1993|p=xv}}</ref> Odigrao je važnu ulogu u unapređenju krišćanstva tokom rimskog i bizantijskog doba, prije nego što su kontrolu nad njime 1453. godine, preuzele Osmanlije i pretvorile ga u islamsko uporište i sjedište Osmanlijskog halifata.<ref name="maag1145">{{harvnb|Masters|Ágoston|2009|pp=114–5}}</ref> Smješten na strateški važnom mjestu, nekadašnjem [[Put svile|Putu svile]],<ref>{{harvnb|Dumper|Stanley|2007|p=320}}</ref> željezničkom čvorištu između Evrope i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i na trasi jedinog morskog puta između Crnog mora i [[Sredozemno more|Sredozemlja]], proizveli su od Istanbula [[Kozmopolitizam|kosmopolitski]] grad. Broj stanovnika grada se povećao za deset puta od 1950-ih, usljed migriranja stanovnika iz cijele [[Anadolija|Anadolije]]. Istanbul je nadmašio [[London]] i [[Dubai]] i postao najposjećeniji grad na svijetu, sa više od 20 miliona stranih posjetitelja u 2023. godini.<ref name="euromonitor">{{cite web |title=2023's Top 100 City Destinations Ranking: Triumphs and Turmoil Uncovered |website=[[Euromonitor International]] |date=11. 12. 2023 |access-date=12. 12. 2023 |url=https://www.euromonitor.com/article/2023s-top-100-city-destinations-ranking-triumphs-and-turmoil-uncovered}}</ref> Najveće turističke atrakcija grada su [[Historijsko područje Istanbula|historijski centar]], uvršten na [[UNESCO|UNESCO-]]ov [[Svjetska baština|spisak svjetske baštine]], kulturni i zabavni centar koji se proteže uz gradsku prirodnu luku, [[Zlatni rog]], u oblasti [[Beyoğlu]] i dr. Istanbul se smatra globalnim gradom kao i jedna od najbrže rastućih ekonomskih metropola na svijetu. U gradu se nalaze mnoge centrale turskih kompanija i medijskih kuća a njegova privreda čini više od 30% [[Ekonomija Turske|ekonomije Turske]].<ref name="hisdic">{{cite book|last1=Heper|first1=Metin|chapter=Istanbul |title=Historical dictionary of Turkey|date=2018|publisher=Rowman & Littlefield |location=Lanham, MD |isbn=978-1-5381-0224-4|edition=4th}}</ref><ref name="oecd">{{cite book |url=http://www.oecdbookshop.org/get-it.php?REF=5KZSL2MLL49Q&TYPE=browse |title=OECD Territorial Reviews: Istanbul, Turkey |publisher=[[Organisation for Economic Co-operation and Development]] |date=mart 2008 |series=Policy Briefs |isbn=978-92-64-04383-1}}</ref> Zajedno sa [[Mađarska|mađarskim]] [[Pečuh]]om i [[Njemačka|njemačkim]] [[Essen]]om, Istanbul je proglašen [[Evropski glavni grad kulture|evropskim glavnim gradom kulture]] za [[2010]]. godinu. == Naziv == {{Glavni|Nazivi za Istanbul}} [[Datoteka:Column of Constantine 2.JPG|thumb|desno|upright|[[Konstantinov stub]]<ref name="Forum of Constantine">{{cite web|url=http://www.byzantium1200.com/forum-c.html|title=Forum of Constantine|website=www.byzantium1200.com|access-date=31. 1. 2021}}</ref>]] Najstariji naziv za Istanbul je [[Bizantijum]] ([[grčki]]: Βυζάντιον), naziv koji su mu dodijelili njegovi osnivači, tj. kolonisti iz Megare oko 660. godine p.n.e.<ref name="Room">Room 2006, str. 177</ref> U početku se mislilo da naziv grada potiče od vlastitog imena Byzas. Starogrčka tradicija se veže za legendarnog kralja istog imana kao vođe kolonista. Međutim, moderni učenjaci pretpostavljaju da je ime Byzas lokalnog tračanskog ili ilirskog porijekla i da je prethodilo Megareanskom naselju.<ref>Georgacas 1947, p. 352ff.</ref> Nakon što je [[Konstantin Veliki]] od grada napravio novu istočnu prijestolnicu Rimskog Carstva 330. godine, grad je postao poznat kao "Carigrad" što je latinizirana verzija grčkog naziva ''Konstantinoupolis'' što znači "Konstantinov grad".<ref name="Room">Room 2006, str. 177</ref> Stoga je pokušao promovirati naziv "Novi Rim" ali se upotreba tog naziva nije rasprostranila.<ref>Gregory 2010, pp. 62–3</ref> Carigrad je ostao najčešći naziv za Istanbul korišten na zapadu sve do osnivanja Republike Turske dok su ''Kostantiniyye'' i ''Istanbul'' Osmanlije koristili kao alternativna imena tokom svoje vladavine.<ref>Necipoğlu 2010, p. 262</ref> Do 19. stoljeća, grad je stekao veliki broj drugih imena koje su koristili kako stranci tako i Turci. Evropljani su koristili naziv Carigrad koji se odnosio na cijeli grad, ali su koristili i naziv Stambol, kao i Turci, ali za dio grada na poluostrvu opasan zidom, između Zlatnog roga i Mramornog mora.<ref>Masters & Ágoston 2009, p. 286</ref> == Historija == {{Glavni|Historija Istanbula|Hronologija Istanbula}} [[Datoteka:Bozdoģan_Kemeri_-_panoramio.jpg|thumb|lijevo|upright=1.25|Izgradnja [[Valensov akvadukt|Valensovog akvadukta]] započela je za vrijeme vladavine rimskog cara [[Konstancije II|Konstancija II]], a završen je 373. godine za vladavine cara [[Valens]]a]] Artefakti iz perioda [[neolit]]a koje su arheolozi otkrili početkom 21. vijeka, ukazuju na to da je poluostrvo na kojem se nalazi današnji Istanbul naseljeno još u 6. milenijumu p.n.e.<ref>{{cite news |last=Rainsford |first=Sarah|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7820924.stm|publisher=BBC|title=Istanbul's ancient past unearthed |date=10. 1. 2009 |access-date=14. 6. 2019}}</ref> To rano naseljavanje ovog prostora, važno u širenju neolitske kulture sa Bliskog Istoka u Evropu, trajalo je skoro milenijum prije nego što je isto poplavljeno rastom nivoa vode.<ref>{{Cite journal | last1 = Algan | first1 = O. | last2 = Yalçın | first2 = M.N.K. | last3 = Özdoğan | first3 = M. | last4 = Yılmaz | first4 = Y.C. | last5 = Sarı | first5 = E. | last6 = Kırcı-Elmas | first6 = E. | last7 = Yılmaz | first7 = İ. | last8 = Bulkan | first8 = Ö. | last9 = Ongan | first9 = D. | last10 = Gazioğlu | first10 = C. | last11 = Nazik | first11 = A. | last12 = Polat | first12 = M.A. | last13 = Meriç | first13 = E. | title = Holocene coastal change in the ancient harbor of Yenikapı–İstanbul and its impact on cultural history | doi = 10.1016/j.yqres.2011.04.002 | journal = Quaternary Research | volume = 76 | page = 30 | year = 2011 | pmid = | pmc = | bibcode = 2011QuRes..76...30A}}</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7820924.stm BBC: "Istanbul's ancient past unearthed"] Published on 10 January 2007. Pristupljeno 14. 6. 2019</ref><ref>{{cite web|url=http://www.hurriyet.com.tr/gundem/10027341.asp?gid=229&sz=32429|title=Bu keşif tarihi değiştirir|work=hurriyet.com.tr}}</ref><ref>{{cite web|url=http://fotogaleri.hurriyet.com.tr/galeridetay.aspx?cid=16504&rid=2|title=Marmaray kazılarında tarih gün ışığına çıktı|work=fotogaleri.hurriyet.com.tr|access-date=14. 6. 2019|archive-date=18. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151118065613/http://fotogaleri.hurriyet.com.tr/galeridetay.aspx?cid=16504&rid=2|url-status=dead}}</ref> Prvo ljudsko naselje na azijskoj strani grada, nasip Fikirtepe, je iz perioda [[Bakarno doba|bakarnog doba]], sa artefaktima koji datiraju iz perioda od 5.500 do 3.500 p.n.e.<ref>{{cite web|url=http://www.kultur.gov.tr/EN/BelgeGoster.aspx?17A16AE30572D313A79D6F5E6C1B43FF6169B43EA8C08474|archive-url=https://web.archive.org/web/20070912131044/http://www.kultur.gov.tr/EN/BelgeGoster.aspx?17A16AE30572D313A79D6F5E6C1B43FF6169B43EA8C08474|archive-date=12. 9. 2007 |title=Cultural Details of Istanbul|publisher=Republic of Turkey, Minister of Culture and Tourism|access-date=14. 6. 2019}}</ref> Na evropskoj strani, blizu današnjeg [[Sarayburnu|Sarayburna]], nastalo je [[Tračani|tračko]] naselje početkom prvog milenija p.n.e. Moderni historičari ga povezuju sa trakijskim toponimom Lygos,<ref name="janin">{{cite book|title=Constantinople byzantine|last=Janin|first=Raymond |authorlink= Raymond Janin|place=Paris|publisher=Institut Français d'Études Byzantines|year=1964|pages=10ff}}</ref> koje je [[Plinije Stariji]] pomenuo kao raniji naziv za mjesto Bizant.<ref> {{Cite web |url=http://www.masseiana.org/pliny.htm#BOOK%20IV |title=Pliny the Elder, book IV, chapter XI:<br /> "''On leaving the Dardanelles we come to the Bay of Casthenes, ... and the promontory of the Golden Horn, on which is the town of Byzantium, a free state, formerly called Lygos; it is 711 miles from Durazzo,'' ..." |access-date=14. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101063545/http://www.masseiana.org/pliny.htm#BOOK%20IV |archive-date=1. 1. 2017}} </ref> Historija samog grada započinje tokom perioda od oko 660. p.n.e. kada su grčki doseljenici iz [[Megara|Megare]] osnovali [[Bizantijum]] na evropskoj strani [[Bosfor]]a. Doseljenici su sagradili [[akropolj]] uz Zlatni rog na mjestu ranih tračkih naselja, podstičući ekonomiju novonastalog grada. Tokom prijelaza u 5. vijek p.n.e. grad se tokom kratkog perioda našao pod perzijskom vlašću ali su ga Grci vratili pod svoju kontrolu tokom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Bizantijum je zatim bio dio [[Delski savez|Atinske lige]] i njenog nasljednika, Druge atinske lige, prije nego što je grad stekao nezavisnost 355. p.n.e. Dugo udružen s Rimljanima, Bizantijum je službeno postao dio Rimskog Carstva 73. godine ne. Odluka Bizantijuma da se prikloni rimskom uzurpatoru [[Pescenije Niger|Pesceniju Nigeru]] protiv [[Rimski car|cara]] [[Septimije Sever|Septimija Severa]] skupo je koštala grad. Tokom dvogodišnje opsade grada, do trenutka njegove predaje krajem 195. godine, grad je doživio visok stepen pustošenja. Pet godina kasnije, Sever je počeo obnavljati Bizantijum, a grad je povratio i, prema nekim podacima, nadmašio svoj prethodni izgled. === Uspon Konstantipolja i Bizantijskog Carstva === [[Datoteka:Rome-Capitole-StatueConstantin.jpg|thumb|150px|desno|Dio kipa Konstantina Velikog iz 4. vijeka, [[Kapitolski muzeji]] u [[Rim]]u.]] {{Glavni|Konstantinopolj}} Konstantin Veliki je nakon vojnih pobjeda u [[Bitka na Milvijskom mostu|Bici na Milvijskom mostu]] protiv [[Maksencije|Maksencija]] 312. godine, a zatim i protiv [[Licinije|Licinija]] u [[Bitka kod Hrizopolisa|Bici kod Hrizopolisa]] septembra 324. godine postao car čitavog Rimskog Carstva. Dva mjeseca kasnije, iznio je planove za izgradnju novog, kršćanskog grada, koji bi zamijenio dotadašnji Bizantijum. Kao prijestonica tzv. Istočnog Rimskog Carstva, grad je dobio naziv ''[[Novi Rim]]'' iako ga je većina nazivala Konstantinopolj, termin koje se održao sve do 20. vijeka. 11. maja 330. Konstantinopolj je proglašen glavnim gradom Rimskog Carstva, carstva koje je kasnije, nakon smrti cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]] 17. januara 395. godine, trajno podijeljeno između dvojice njegovih sinova. Podjelom carstva Konstantinopolj postaje glavni grad Istočnog Rimskog Carstva, [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]].<ref name="ba222">{{harvnb|Barnes|1981|p=222}}</ref> Osnivanje grada Konstantinopolja bilo je jedno od najtrajnijih Konstantinovih dostignuća, pri čemu se tadašnja rimska moć preusmjerila prema istoku a grad postao središte grčke kulture i kršćanstva.<ref name="ba222"/><ref name="gr63">{{harvnb|Gregory|2010|p=63}}</ref> Izgrađene su brojne crkve širom grada, uključujući i Aja Sofiju koja je sagrađena za vladavine [[Justinijan I|Justinijana Velikog]] i bila najveća katedrala na svijetu tokom narednih hiljadu godina.<ref name="klwa171">{{harvnb|Klimczuk|Warner|2009|p=171}}</ref> Konstantin je takođe preduzeo veliku obnovu i proširenje [[Sultanahmetov trg|carigradskog hipodroma]] pri čemu je hipodrom mogao primiti desetine hiljada gledalaca a postao je i centralno mjesto za gradski život a tokom 5. i 6. vijeka i centar niza nemirnih događaja, uključujući i [[Pobuna Nika|Pobunu Nika]],<ref>{{cite web|last=Dash|first=Mike|url=http://blogs.smithsonianmag.com/history/2012/03/blue-versus-green-rocking-the-byzantine-empire/|title=Blue Versus Green: Rocking the Byzantine Empire|publisher=The Smithsonian Institution|work=Smithsonian Magazine|date=2. 3. 2012|access-date=30. 7. 2012|archive-date=5. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120805185404/http://blogs.smithsonianmag.com/history/2012/03/blue-versus-green-rocking-the-byzantine-empire/|url-status=dead}}</ref><ref>{{harvnb|Dahmus|1995|p=117}}</ref> nemire koji su izbili protiv vladavine tadašnjeg vladara Justinijana I. Geografski položaj Konstantinopolja također je osigurao da će njegovo postojanje izdržati test vremena jer su njegovi zidovi i obala dugi niz stoljeća grad a potom i Evropu štitili od osvajača s istoka i širenja islama. Tokom dužeg dijela srednjeg vijeka, drugog perioda bizantijske ere, Konstantinopolj je bio najveći i najbogatiji grad na evropskom kontinentu, a u pojedinim periodima i najveći grad na svijetu.<ref>{{harvnb|Cantor|1994|p=226}}</ref><ref>{{harvnb|Morris|2010|pp=109–18}}</ref> Međutim, nakon završetka vladavine Bazilija II 1025. godine počinje period konstantnog pada uticaja Konstantinopolja. [[Četvrti krstaški rat]], koji je započeo s ciljem osvajanja Jerusalema, je usljed niza događaja promijenio tok rata 1204. godine, a križari su da bi dobili obećanu pomoć i nagradu zauzeli grad i opljačkali ga.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=324–29}}</ref> Uspostavili su [[Latinsko carstvo]] umjesto pravoslavnog Bizantijskog carstva.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|pp=330–33}}</ref> Aja Sofija pretvorena je u katoličku crkvu 1204. godine. Bizantijsko carstvo je obnovljeno, iako oslabljeno, 1261. godine.<ref>{{harvnb|Gregory|2010|p=340}}</ref> Konstantinopoljske crkve, odbrambene utvrde i osnovne usluge grada bile su zapuštene<ref name="Gregory 2010 341–42">{{harvnb|Gregory|2010|pp=341–42}}</ref>, a broj stanovnika smanjio se na oko 100.000 stanovnika sa pola miliona koliko je grad imao tokom 8. vijeka. Međutim, nakon ponovnog osvajanja 1261. godine, neki od gradskih spomenika bili su restaurirani a napravljeni su i neki novi poput dva mozaika Deesis u Aja Sofiji i Kariyeu.<ref name="Gregory 2010 341–42"/> Različite ekonomske i vojne politike koje je uveo [[Andronik II. Paleolog|Andronik II]], jedna od značajnijih je bila i smanjenje vojnih potencijala, oslabile su carstvo i učinile ga ranjivim na napade. Sredinom 14. vijeka, Turci Osmanlije su započeli strategiju postepenog zauzimanja manjih gradova u okruženju, odsijecajući puteve snabdijevanja Konstantinopolja i polako ga gušeći. 29. maja 1453. godine, nakon osmosedmične opsade (u toku koje je stradao posljednji rimski car, [[Konstantin XI]]), [[sultan]] [[Mehmed II]] ''Osvajač'' zauzima Konstantinopolj i proglašava ga novom prijestolnicom Osmanlijskog carstva. Nekoliko sati kasnije, sultan je dojahao do Aja Sofije i pozvao imama da prouči šehadet, pretvarajući veliku katedralu u carsku džamiju zbog odbijanja grada da se mirno preda.{{sfn|Gregory|2010|pp=394–399}} Nakon toga, Mehmed II se proglasio novim vladarom, carom Konstantinopolja (''Kayser-i Rûm'') čime je osmanlijska država reorganizirana u carstvo.{{sfn|Béhar|1999|p=38}}{{sfn|Bideleux|Jeffries|1998|p=71}} === Period Osmanlijskog Carstva === Nakon što je osvojio grad sultan Mehmed II se proglasio [[Osmanlijsko pravo na sukcesiju Rimskog Carstva|Kayser-i-Rûm]]om, turskim ekvivalentom ''rimskog Cezara'', a Osmanlijska država je reorganizirana u carstvo.{{sfn|Béhar|1999|p=38}}{{sfn|Bideleux|Jeffries|1998|p=71}} Nakon zauzimanja Konstantinopolja, Mehmed II je odmah krenuo u obnavljanje grada. Svjestan da revitalizacija neće uspjeti bez ponovnog naseljavanja grada, Mehmed II je pozvao široke narodne mase da nasele grad – pokazujući izuzetnu otvorenost i spremnost da inkorporira u grad različite klase stanovništva koji su došli da definiraju osmanlijsku političku kulturu.<ref>Inalcik, Halil. "The Policy of Mehmed II toward the Greek Population of Istanbul and the Byzantine Buildings of the City." Dumbarton Oaks Papers 23, (1969): 229–49. p. 236</ref> Također je pozvao ljude iz cijele Evrope u svoju prijestolnicu, stvarajući kosmopolitsko društvo koje je opstalo kroz veći dio osmanlijskog perioda.<ref>{{harvnb|Holt|Lambton|Lewis|1977|pp=306–07}}</ref> Revitalizacija Istanbula također je zahtijevala masivni program restauracije, cjelokupne infrastrukture, od puteva do [[Valensov akvadukt|akvadukta]].<ref name="hughes2020">{{cite book |last1=Hughes |first1=Bettany |title=Istanbul: A Tale of Three Cities |url=https://archive.org/details/istanbultaleofth0000hugh |date=2018 |publisher=Weidenfeld & Nicolson |location=London |isbn=978-1-78022-473-2}}</ref> Kao i mnogi vladari prije i poslije, Mehmed II je transformirao urbani pejzaž Istanbula uz veliko preuređenje centra grada.<ref name="madden2020">{{cite book |last1=Madden |first1=Thomas F. |title=Istanbul: City of Majesty at the Crossroads of the World |date=7. 11. 2017 |publisher=Penguin Books |location=New York |isbn=978-0-14-312969-1}}</ref> Izgrađena je ogromna [[Topkapi saraj|nova palata]] koja je mogla parirati, ako ne i zasjeniti [[Carigradska velika palača|staru]], novu natkrivenu pijacu (koja još uvijek postoji kao [[Kapali čaršija]]), trijeme, paviljone, šetališta, kao i više od desetak novih džamija.<ref name="hughes2020"/> Mehmed II pretvorio je razoreni stari grad u nešto što je ličilo na carsku prijestonicu.<ref name="madden2020"/> == Geografija == {{Dodatne informacije|Geografija Turske}} {{multiple image | align = left | image1 = Aerial view of Istanbul 19 March 1918.jpg | width1 = 175 | alt1 = | caption1 = | image2 = Aerial view of Istanbul on 19 March 1918.jpg | width2 = 175 | alt2 = | caption2 = | footer =Dvije fotografije zabilježene iz zraka na kojima se vide Zlatni rog i Bosfor, snimljene iz njemačkog cepelina 19. marta 1918. }} Istanbul se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Turske i prostire se uz tjesnac Bosfor, koji kroz Mramorno more omogućava jedini prolaz iz Crnog u Sredozemno more. Historijski gledano, grad je bio idealno mjesto za trgovinu i odbranu: ušće Mramornog mora, Bosfor i Zlatni rog pružaju idealnu odbranu od neprijateljskog napada uz optimalno mjesto za naplatu cestarine i prolaza ovim dijelom svijeta. Nekoliko živopisnih ostrva - Büyükada, Heybeliada, Burgazada, Kınalıada i pet manjih ostrva su dio grada. Obala Istanbula prerasla je svoje prirodne granice. Veliki dijelovi Kaddebostana se nalaze na područjima odlagališta otpada, povećavajući ukupnu površinu grada na 5.343&nbsp;km.² === Klima === Gradska [[klima]] je umjerena kontinentalna. Ljeta su u gradu vruća i vlažna, dok su zime kišovite te ponekad snježne. Godišnja prosječna količina padavina iznosi 870&nbsp;mm. Zbog vrlo visoke vlažnosti, temperature su mnogo izraženije. Prosječna maksimalna temperatura u zimskim mjesecima je između 7[[Celzijus (jedinica)|°C]] i 9[[Celzijus (jedinica)|°C]]. Tokom zime snijeg pada prosječno sedmicu ili dvije. Prosječna temperatura u ljetnim mjesecima je 28&nbsp;°C. Najtopliji mjesec u godini je [[juli]] sa prosječnom temperaturom od 23,2&nbsp;°C, a najhladniji je [[januar]] sa 5,4&nbsp;°C. Najviša zabilježena temperatura u gradu je bila 40,5&nbsp;°C u augustu 2000. godine, a najniža –16,1&nbsp;°C u februaru 1927. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm |title=Extreme Temperature Records Worldwide - Istanbul |access-date=31. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071008104939/http://www.meteorologyclimate.com/extreme-temperature-records.htm |archive-date=8. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> Vrijeme je obično osjetno hladnije u istočnom Istanbulu. Grad je prilično vjetrovit, sa prosječnom brzinom vjetra od 17 kilometara na sat. Ljeto je najsuši dio godine, ali se ne događaju velike suše kao na zapadu, te se klima zato ne može smatrati sredozemnom. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 8,7 | vt_feb = 9,1 | vt_mar = 11,2 | vt_apr = 16,5 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 26,0 | vt_jul = 28,4 | vt_aug = 28,5 | vt_sep = 25,0 | vt_okt = 20,1 | vt_nov = 15,3 | vt_dec = 11,1 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 2,9 | nt_feb = 2,8 | nt_mar = 3,9 | nt_apr = 7,7 | nt_maj = 12,0 | nt_jun = 16,0 | nt_jul = 18,5 | nt_aug = 18,7 | nt_sep = 15,5 | nt_okt = 12,0 | nt_nov = 8,5 | nt_dec = 5,3 <!-- * Padavine * --> | p_jan= 98,4 | p_feb= 80,2 | p_mar= 69,9 | p_apr= 45,8 | p_maj= 36,1 | p_jun= 34,0 | p_jul= 38,8 | p_aug= 47,8 | p_sep= 61,4 | p_okt= 96,9 | p_nov= 110,7 | p_dec= 123,9 <!-- Ostalo --> | izvor =<ref>{{Cite web |url=http://www.worldweather.org/014/c00047.htm |title=&#91;&#91;Svjetska meteorološka organizacija&#93;&#93; (&#91;&#91;Ujedinjeni narodi{{!}}UN&#93;&#93;) |access-date=31. 7. 2010 |archive-date=29. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180729111809/http://www.worldweather.org/014/c00047.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT004370 |title=BBC Weather Centre - Istanbul |access-date=18. 5. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060518023851/http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT004370 |archive-date=18. 5. 2006 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.meteor.gov.tr/veridegerlendirme/yillik-toplam-yagis-verileri.aspx?m=ISTANBUL |title=Yıllık Toplam Yağış Verileri - İstanbul (Data of the total annual precipitacion of Istanbul) |access-date=31. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130331072105/http://www.meteor.gov.tr/veridegerlendirme/yillik-toplam-yagis-verileri.aspx?m=ISTANBUL |archive-date=31. 3. 2013 |url-status=dead }}</ref> }} == Uređenje grada i administrativna podjela == {{Glavni|Okruzi Istanbula|Spisak gradskih kvartova Istanbula}} [[Datoteka:Map of the Districts of Istanbul.png|lijevo|290p|mini|Okruzi Istanbula]] [[Datoteka:Taksim Square 2012.jpg|thumb|Pogled na [[Trg Taksim]], sa [[Spomenik republici|Spomenikom republici]], podignutim 1928. u spomen na osnivanje Republike]] Od 2004. godine, općinske granice Istanbula se podudaraju sa granicom [[Istanbul (provincija)|provincije Istanbul]]. Gradom, koji je i glavni grad istoimene provincije, upravlja Istanbulska metropolitanska općina, koji nadzire 39 okruga grada, odnosno provincije. Trenutna struktura grada može se pratiti unatrag do reforme iz perioda tanzimata, gdje su se islamske sudije i imami nalazili na čelu grada a pod pokroviteljstvom velikog vezira. Usvajajući model francuskih gradova, ovaj vjerski sistem je zamijenjen gradonačelnikom i gradskim vijećem. Tadašnje Pera (današnji Beyoğlu) je bila prva oblast grada koja je imala svog upravitelja i vijeće, a članovi su umjesto toga bili dugogodišnji stanovnici mahale,<ref>{{harvnb|Gül|2012|pp=43–49}}</ref> odnosno gradske četvrti. Zakoni doneseni nakon osmanlijskog ustava iz 1876. godine imali su za cilj proširenje ove strukture na cijeli grad, ali ova namjera nije u potpunosti implementirana sve do 1908. godine kada je grad proglašen pokrajinom koja se sastoji od devet okruga.<ref>{{harvnb|Çelik|1993|pp=42–48}}</ref><ref>{{harvnb|Kapucu|Palabiyik|2008|p=145}}</ref> Ovaj sistem se zadržao i nakon osnivanja Republike Turske, pri čemu je pokrajina preimenovana u belediju (općina), ali je sistem općina raspušten 1957. godine.<ref>{{harvnb|Taşan-Kok|2004|p=87}}</ref> [[Gradsko vijeće Istanbula]] je odgovorno za upravljanjem mnogim funkcijama grad, uključujući upravljanje budžetom, održavanje civilne infrastrukture i upravljanjem muzejima i velikim kulturnim centrima. Budući da vlada djeluje prema principu ''moćnijeg gradonačelnika, slabijeg vijeća“, vođa vijeća tj. gradonačelnik metropole ima ovlaštenje da donosi brze odluke, često na uštrb transparentnosti cijelog procesa. Općinsko vijeće savjetuje Izvršni odbor Metropolitanskog područja, iako odbor također ima ograničena ovlaštenja da samostalno donosi odluke. Sve predstavnike u odboru imenuju gradonačelnica i vijeće, a gradonačelnik je ujedno i predsjednik izvršnog odbora metropolitanskog područja Istanbula. Općinska vijeća su uglavnom odgovorna za upravljanje otpadom i građevinske projekte unutar svojih općina. Svaka općina ima svoj vlastiti budžet, iako gradonačelnik grada zadržava pravo da preispita odluke općine. Jedna petina svih članova općinskog vijeća, uključujući i načelnike općina, također su članovi Gradskog vijeće Istanbula. Svi članovi općinskih vijeća kao i gradskog vijeća, uključujući i gradonačelnika grada, biraju se na petogodišnji mandat. Ekrem İmamoğlu, član Republikanske narodne partije, je gradonačelnik Istanbula od 27. juna 2019. godine. S obzirom na to da Metropolitansko područje Istanbula i pokrajina Istanbul imaju ekvivalentne jurisdikcije, malo odgovornosti ostaje za pokrajinsku vladu. Poput Metropolitanskog područja Istanbula, Specijalna pokrajinska administracija Istanbula ima guvernera, demokratski izabrano tijelo za donošenje odluka – Pokrajinski parlament – i imenovani Izvršni odbor. Uporedo sa izvršnim odborom na općinskom nivou, Pokrajinski izvršni odbor uključuje generalnog sekretara i rukovodioce resora koji savjetuju Pokrajinsku skupštinu.<ref>{{cite web|url=http://www.ioi.gov.tr/index.php?yol=0_1_124 |publisher=Istanbul Special Provincial Administration |title=Organizasyon |trans-title=Organization |access-date=21. 12. 2011 |language=tr |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111126141113/http://www.ioi.gov.tr/index.php?yol=0_1_124 |archive-date=26. 11. 2011 }}</ref> Dužnosti Pokrajinske uprave uglavnom su ograničene na izgradnju i održavanje škola, rezidencija, državnih zgrada i puteva, kao i na unapređenje umjetnosti, kulture i očuvanja prirode.<ref>{{harvnb|Organisation for Economic Co-operation and Development|2008|p=206}}</ref> Ali Yerlikaya je guverner Istanbulske pokrajine od 26. oktobra 2018. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.istanbul.gov.tr/istanbul-valisi-ali-yerlikaya|title=Governor of Istanbul|publisher=Governorship of Istanbul|access-date=23. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712153304/http://www.istanbul.gov.tr/en/governorship-of-istanbul/governor-of-istanbul|archive-date=12. 7. 2018|url-status=dead}}</ref> Istanbul je teritorijalno podijeljen na 39 okruga ([[Turski jezik|tur]]:''Büyükşehir Belediyesi''), od kojih se 25 nalazi u evropskom, a 14 u azijskom dijelu grada: * Evropski dio: [[Arnavutköy]], [[Avcılar]], [[Bağcılar]], [[Bahçelievler]], [[Bakırköy]], [[Başakşehir]], [[Bayrampaşa]], [[Beşiktaş]], [[Beylikdüzü]], [[Beyoğlu]], [[Büyükçekmece]], [[Çatalca]], [[Esenler]], [[Esenyurt]], [[Eyüp]], [[Fatih]], [[Gaziosmanpaşa]], [[Güngören]], [[Kağıthane]], [[Küçükçekmece]], [[Sarıyer]], [[Silivri]], [[Sultangazi]], [[Şişli]] i [[Zeytinburnu]] * Azijski dio: [[Adalar]], [[Ataşehir]], [[Beykoz]], [[Çekmeköy]], [[Kartal]], [[Kadıköy]], [[Maltepe]], [[Pendik]], [[Sancaktepe]], [[Sultanbeyli]], [[Şile]], [[Tuzla (Istanbul)|Tuzla]], [[Ümraniye]] i [[Üsküdar]] Okruzi su, kao dijelovi Istanbula istovremeno i gradovi, koji pripadaju pokrajini [[Istanbul (pokrajina)|Istanbul]]. == Grb == {{Proširiti sekciju}} == Demografija == {{Glavni|Demografija Istanbula}} {{Dodatne informacije|Demografija Turske}} Tokom dužeg dijela svoje historije, Istanbul se nalazio među najvećim gradovima na svijetu.<ref>{{harvnb|Morris|2010|p=113}}</ref> Oko 500. godine tadašnji Carigrad je imao između 400.000 i 500.000 stanovnika, prestigavši [[Rim]] na mjestu najmnogoljudnijeg grada. Na položaju najmnogoljudnijeg grada Konstantinopolj odnosno Istanbul se smjenjivao sa historijskim gradovima kao što su [[Bagdad]], [[Chang'an]], [[Kaifeng]] i [[Merv]] sve do 12. vijeka. Nakon toga nikada se nije našao na poziciji najnaseljenijeg grada svijeta ali je ostao najveći grad Evrope od 1500. do 1750. godine, kada ga je prestigao [[London]].<ref name="cha463">{{harvnb|Chandler|1987|pp=463–505}}</ref> Prema procjeni [[Turski zavod za statistiku|Turskog zavoda za statistiku]] s kraja 2019. godine u metropolitanskom području Istanbula živjelo je 15.519.267 stanovnika što je oko 19 % ukupnog stanovništva zemlje.<ref name="tuikpop">{{cite web |title=The Results of Address Based Population Registration System, 2019 |url=http://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=The-Results-of-Address-Based-Population-Registration-System-2019-33705 |website=data.tuik.gov.tr |publisher=Türkiye İstatistik Kurumu |access-date=12. 12. 2020|location=Istanbul, Turkey |date=4. 2. 2020}}</ref> Od toga, 64,4% stanovnika živi na evropskoj a 35,6% stanovništva na azijskoj strani grada.<ref name="tuikpop"/> Kretanje broja stanovnika tokom perioda od 1925. do 2015. godine dat je u sljedećoj tabeli. {| class="wikitable" |- ! Godina !! Broj stanovnika |- | 1925.|| 881.000 |- | 1927.|| 691.000 |- | 1935.|| 740.800 |- |1940. ||793.900 |- | 1945.|| 845.300 |- | 1950.|| 983.000 |- | 1960.|| 1.459.500 |- | 1965.|| 1.743.000 |- | 1970.|| 2.132.400 |- | 1975.|| 2.547.400 |- | 1980.|| 2.853.500 |- | 1985.|| 5.494.900 |- | 1990.|| 6.620.200 |- | 1994.|| 7.615.500 |- | 1997.|| 8.260.400 |- | 2000.|| 8.831.800 |- | 2007.|| 11.174.200 |- | 2015.|| 14.657.434 |} Poznat je također po tim što u njemu živi dosta [[Bošnjaci|Bošnjaka]] koji su emigrirali u Tursku za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije. Isto tako je opjevan u mnogim bosanskim [[sevdalinka]]ma. Jedna od njih je "U Stambolu na Bosforu." == Politika == {{Proširiti sekciju}} {{Infokutija Svjetska baština | SB = Historijsko područje Istanbula | zvanični_naziv = | slika = Istanbul asv2020-02 img45 Hagia Sophia.jpg | veličina_slike = | opis = Aja Sofija | dio = | sadrži = | lokacija = {{flag|Turska}} | kriterij = i, ii, iii, iv | ID = 356 | koordinate = | godina = 1985. | proširenja = | ugroženost = | površina = 765.50 ha | tampon-zona = | veb-sajt = <ref>[https://whc.unesco.org/en/list/356 UNESCO]</ref> | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} == Svjetska baština == Sa strategijskim položajem između Balkanskog poluostrva i Anadolije, Crnog mora i Mediterana, Istanbul je više od 2.000 godina središte velikih političkih, vjerskih i umjetničkih događanja. Bio je glavni grad Istočnog rimskog (ili Bizantijskog) i Osmanskog carstva. Univerzalna vrijednost Istanbula leži u njegovoj jedinstvenoj integraciji [[Arhitektura|arhitektonskih]] remek-djela bizantijskih i osmanskih arhitekata koja odražavaju susret Evrope i Azije tokom mnogih vijekova.<ref name=turska>{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/tr |title= Turska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 1. 2023}}</ref> Historijski dio Istanbula je 2015. godine uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name=uno>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/356 |title= Historijski dio Istanbula |work=UNESCO - whc.unesco.org |access-date= 24. 1. 2023}}</ref>. [[Datoteka:Istanbul_new_mosque.jpg|mini|desno|Istanbul]] {{Široka slika|Constantinople Panoramic Normalised.png|1200px|Panorama grada [[1870]]. godine}} {{Široka slika|Galata Kulesi 'nden panorama.jpg|1200px|Panorama grada, 1890. godine}} == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Proširiti sekciju}} == Saobraćaj == [[Datoteka:Fatih Sultan Mehmet Bridge panorama.jpg|thumb|desno|[[Most sultana Mehmeda Osvajača]] je jedan od tri viseća mosta preko [[Bosfor]]a]] S obzirom na geografski položaj Istanbul je dobro prometno povezan sa ostalim dijelovima Turske. Također, kao svojevrsni ''most'' između Azije i Evrope, Istanbul je važno prometno čvorište ovog dijela svijeta. Glavni autoputevi koji se ukrštaju na području Istanbula su autoputevi O-1, O-2, O-3 i O-4 pri čemu autoput O-1 formira unutrašnji prsten, prolazeći [[Most šehida 15. jula|Prvim istanbulskim mostom]]. S druge strane, autoput O-2 prolazi Drugim bosforskim mostom, mostom [[Most sultana Mehmeda Osvajača|Mostom sultana Mehmeda Osvajača]] i formira vanjski gradski prsten. Autoput O-2 nastavlja dalje na zapad prema gradu [[Edirne|Edirni]] dok se autoput O-4 proteže dalje prema glavnom turskom gradu [[Ankara|Ankari]]. Autoputevi O-2, O-3 i O-4 su dio međunarodnog koridora [[Evropski put E80|E80]] koji se proteže od portugalskog [[Lisabon]]a do tursko-iranske granice. U 2011. godini zabilježen je dnevni promet preko prvog i drugog bosforskog mosta od oko 400.000 vozila. Treći bosforski most, [[most sultana Selima I]] pušten je u promet 26. augusta 2006. godine. Pored tri bosforska mosta, od 20. decembra 2016. godine u funkciji je i [[Tunel Euroazija]] u dužini od 14,6 kilometara koji prolazi ispod Bosfora i osigurava dodatni drumski prometni koridor između azijskog i evropskog dijela Istanbula. Gradski sistem javnog prevoza u Istanbulu čini složena mreža [[tramvaj]]a, [[uspinjača]], metroa, [[autobus|autobusnog prijevoza]], metrobusa i trajekta. Cijene svih vrsta gradskog prijevoza su integrisane a koriste se beskontaktni sistemi Istanbulkart, uspostavljenog 2009. godine. [[Istanbulski tramvaj|Tramvajski sistem]] u Istanbulu datira još od 1872. godine, kada su se za pogon koristili konji dok je prvi elektrificirani tramvaj pušten u promet 1960-ih godina. Tramvaji se polako vraćaju u grad devedesetih godina prošlog vijeka, uz uvođenje [[Istanbulski nostalgični tramvaj|nostalgičnog tramvaja]] i brzih linija, koja trenutno dnevno opslužuje u prosjeku 265.000 putnika. Podzemna uspinjača je puštena u promet 1875. godine kao druga najstarija podzemna željeznička linija na svijetu (poslije londonske metropolitanske željeznice). Još uvijek se koristi i prevozi putnike između Karakoya i İstiklal avenije, duž staze dužine od 573 metara. Modernija uspinjača, između [[Trg Taksim|Trga Taksim]] i [[Kabataş]]a u funkciji je od 2006. === Zračni promet === Istanbul opslužuju tri međunarodna aerodroma. [[Aerodrom "Atatürk" Istanbul]] se nalazi oko 24 kilometara zapadno od centra grada. Sa prometom od 61,3 miliona putnika u 2016. godini, četvrti je najprometniji aerodrom u Evropi i 11. u svijetu.<ref>{{Cite web|url=http://www.aci.aero/News/Releases/Most-Recent/2017/04/19/ACI-releases-preliminary-2016-world-airport-traffic-rankingsRobust-gains-in-passenger-traffic-at-hub-airports-serving-transPacific-and-East-Asian-routes|title=ACI releases preliminary 2016 world airport traffic rankings—Robust gains in passenger traffic at hub airports serving trans-Pacific and East Asian routes|website=www.aci.aero|access-date=9. 7. 2017|archive-date=26. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170426155005/http://www.aci.aero/News/Releases/Most-Recent/2017/04/19/ACI-releases-preliminary-2016-world-airport-traffic-rankingsRobust-gains-in-passenger-traffic-at-hub-airports-serving-transPacific-and-East-Asian-routes|url-status=dead}}</ref> Drugi aerodrom u Istanbulu je [[međunarodni aerodrom "Sabiha Gökçen"]] koji se nalazi 45 kilometara jugoistočno od centra grada. Otvoren je za promet 2001. godine kako bi rasteretio aerodrom Ataturk. Ovim aerodromom dominiraju [[Niskotarifna aviokompanija|niskotarifne aviokompanije]] U 2012. godini, godinu dana nakon što je ga je ''International Airport Council'' proglasio najbrže rastućim aerodromom. Sa prometom od 31.385.841 putnika u 2016. godini aerodrom je među 50 najvećih aerodroma u svijetu. Krajem 2018. godine otvoren je za upotrebu i treći aerodrom [[Aerodrom Istanbul]] projektovan kao aerodrom sa najvećim mogućim kapacitetom na svijetu koji u toku godine može opslužiti 150 miliona putnika. === Podzemna željeznica === {{Glavni|Istanbulski metro|}} [[Datoteka:M2_at_Levent_station.JPG|thumb|lijevo|Jedna od stanica [[Istanbulski metro|Istanbulskog metroa]]]] Istanbulski metro se danas sastoji od 5 linija naziva M1, M2, M3, M4 i M6 Mini-Metro linije. Najstarija linija istanbulskog metroa je linija M1 koja je operativna od 1989. godine. Dodatnih 8 linija je u fazi izgradnje ili se njihova izgradnja planira: linije M5 (Üsküdar-Çekmeköy/Sancaktepe) i M8 (Bostancı-Dudullu) na azijskoj strani grada, dok se izgradnja linija M7 (Kabataş-Mahmutbey) i M9 (Ataköy-İkitelli) planira u zapadnom dijelu, odnosno u evropskom dijelu Istanbula. Trenutno je u funkciji 82 stanice dok je njih 62 u izgradnji.<ref name="network"/> Dužina željezničke mreže metroa iznosi 105,8&nbsp;km.<ref name="network">{{cite web |url=https://www.metro.istanbul/rayl%C4%B1-sistemler.aspx |title=Raylı Sistemler |publisher=Metro İstanbul |language=Turkish |trans-title=Rail Systems |year=2016 |access-date=1. 8. 2017 |archive-date=1. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180401095753/http://www.metro.istanbul/rayl%C4%B1-sistemler.aspx |url-status=dead }}</ref> Metroom upravlja javno preduzeće Metro Istanbul koje je u vlasništvu Istanbulske metropolitanske općine. Prema podacima za 2015. godinu, Istanbulski metro je na godišnjem nivou prevezao 384,9 miliona putnika.<ref>{{cite news |url=http://www.hurriyet.com.tr/istanbulda-rayli-sistem-tasimaciligi-rekor-kirdi-40046426 |title=İstanbul'da raylı sistem taşımacılığı rekor kırdı |newspaper=Hürriyet |language=Turkish |trans-title=|date=28. 1. 2016 |access-date=17. 8. 2016}}</ref> Istanbulski metro je dobro povezan sa Marmarayom, podvodnim transkontinentalnim željezničkim tunelom, F1 uspinjačom i sa T1 tramvajskim sistemom koji operiše samo u evropskom dijelu grada. == Sport == {{Glavni|Sport u Istanbulu}} Istanbul kao najveći grad u Turskoj je dom mnogih sportskih kolektiva. Mnogi od njih su najveći i najvažniji klubovi u državi a neki igraju i važnu ulogu na međunarodnom nivou. S obzirom da je nogomet najvažniji sport u Turskoj nogometni klubovi poput [[Beşiktaş JK|Bešiktaš]], [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] i [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçea]] su najpopularniji i najtrofejniji turski nogometni klubovi. Osim toga košarkaški klubovi ovog grada kao što su [[Fenerbahçe (košarkaški klub)|Fenerbahçe]] i [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] i [[Anadolu Efes S.K.]] su osvajači i evropskih kupova. == Obrazovanje i nauka == {{Glavni|Obrazovanje u Turskoj}} [[Datoteka:Istanbul University cropped.JPG|thumb|right|upright|Glavni ulaz [[Univerzitet u Istanbulu|Univerziteta u Istanbulu]], najstarije tuske institucije, osnovan 1453.]] [[Univerzitet u Istanbulu]], osnovan 1453. godine, najstarija je turska obrazovna institucija u gradu. Iako je prvobitno osnovan kao [[Medresa]], tokom 19. vijeka osnovani su odjeli prava, medicine i nauke a i sekularizovan je nakon uspostave Turske Republike.<ref>{{cite web|publisher=Istanbul University |url=http://www2.istanbul.edu.tr/english/?p=68 |title=History |date=11. 8. 2011 |access-date=20. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113023624/http://www2.istanbul.edu.tr/english/?p=68 |archive-date=13. 11. 2012}}</ref> Tehnički univerzitet u Istanbulu, osnovan 1773. godine, treći je takav univerzitet, posvećen isključivo proučavanju inženjerskih nauka na svijetu.<ref>{{cite web|url=http://www.itu.edu.tr/en/?about/history|publisher=Istanbul Technical University|title=History|access-date=4. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120618160944/http://www.itu.edu.tr/en/?about%2Fhistory|archive-date=18. 6. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.best.eu.org/student/education/universityProfile.jsp?universityPtr=7h066pc |publisher=Board of European Students of Technology |title=University Profile: Istanbul Technical University, Turkey |access-date=30. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111116042221/http://www.best.eu.org/student/education/universityProfile.jsp?universityPtr=7h066pc |archive-date=16. 11. 2011 |df= }}</ref> Oba ova univerziteta u[[javni univerzitet]]i od ukupno 8 univerziteta koji egzistiraju u Istanbulu.<ref>{{cite web|url=http://www.yok.gov.tr/en/content/view/761/lang,tr/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20111130014739/http://www.yok.gov.tr/en/content/view/761/lang%2Ctr |archive-date=30. 11. 2011 |publisher=The Turkish Council of Higher Education |title=State Universities |access-date=30. 3. 2012 |df= }}</ref> Drugi važniji javni univerziteta u Istanbulu su: [[Univerzitet likovnih umjetnosti ''Mimar Sinan'']] likovnih umjetnosti Univerziteta, koji je do 1970-ih godina služio kao primarna turska institucija umjetnosti i [[Univerziteta Marmara]], koji je treći najveći univerzitet u državi.<ref>{{cite web|url=http://www.marmara.edu.tr/en/information/general-information |publisher=Marmara University |title=About Marmara |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120630160301/http://www.marmara.edu.tr/en/information/general-information |archive-date=30. 6. 2012}}</ref> == Poznate osobe == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Carigrad]] * [[Konstantinopolj]] * [[Novi Rim]] * [[Aerodrom Istanbul-Sabiha Gökçen]] * [[Marmaray]] == Reference == {{reference}} === Izvori === {{refbegin|27em}} * {{cite book|last=ʻAner|first=Nadav|year=2005|editor-last=Pergola|editor-first=Sergio Della|editor2-last=Gilboa|editor2-first=Amos|editor3-last=Ṭal|editor3-first=Rami|title=The Jewish People Policy Planning Institute Planning Assessment, 2004–2005: The Jewish People Between Thriving and Decline|url=https://archive.org/details/jewishpeoplepoli0000unse|publisher=Gefen Publishing House Ltd.|location=Jerusalem|isbn=978-965-229-346-6}} * {{cite book|last=Athanasopulos|first=Haralambos|title=Greece, Turkey, and the Aegean Sea: A Case Study in International Law|year=2001|publisher=McFarland & Company, Inc.|location=Jefferson, NC|isbn=978-0-7864-0943-3}} * {{cite book|last=Barnes|first=Timothy David|title=Constantine and Eusebius|url=https://archive.org/details/constantineeuseb0000barn|year=1981|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, MA|isbn=978-0-674-16531-1}} * {{cite book|last=Baynes|first=Norman H.|editor-last=Baynes|editor-first=Norman H.|editor2-last=Moss|editor2-first=Henry S.L.B|title=Byzantium: An Introduction to East Roman Civilization|url=https://archive.org/details/byzantiumintrodu00baynrich|year=1949|publisher=Clarendon Press |location=Oxford|isbn=978-0-674-16531-1}} * {{cite book|last=Béhar|first=Pierre|title=Vestiges d'Empires: La Décomposition de l'Europe Centrale et Balkanique|location=Paris|publisher=Éditions Desjonquères|year=1999|isbn=978-2-84321-015-0}} * {{cite book|last1=Bideleux|first1=Robert|last2=Jeffries|first2=Ian|title=A History of Eastern Europe: Crisis and Change|url=https://archive.org/details/historyofeastern0000bide|location=New York and London|publisher=Routledge|year=1998|isbn=978-0-415-16111-4}} * {{cite book|last1=Boyar|first1=Ebru|last2=Fleet|first2=Kate|title=A Social History of Ottoman Istanbul|year=2010|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0-521-13623-5}} * {{cite book|last1=Bloom|first1=Jonathan M. |last2=Blair|first2=Sheila|title=The Grove Encyclopedia of Islamic Art and Architecture: Delhi to Mosque|url={{Google books|un4WcfEASZwC|page=RA1-PA315|keywords=|text=|plainurl=yes}} |access-date=11. 4. 2013|year=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-530991-1|page=1|quote=Whatever the prehistoric antecedents of Istanbul, the continuous historical development of the site began with the foundation of a Greek colony from Megara in the mid-7th century BCE...}} * {{cite book|last=Brink-Danan|first=Marcy|title=Jewish Life in Twenty-First-Century Turkey: The Other Side of Tolerance|year=2011|publisher=Indiana University Press|series=New Anthropologies of Europe |location=Bloomington, IN |isbn=978-0-253-35690-1}} * {{cite book|last=Brummett|first=Palmira Johnson|title=Image and Imperialism in the Ottoman Revolutionary Press, 1908–1911|year=2000|publisher=SUNY Press|location=Albany, NY|isbn=978-0-7914-4463-4}} * {{cite book|last=Cantor|first=Norman F.|title=Civilization of the Middle Ages|url=https://archive.org/details/civilizationofmi0000norm|year=1994|publisher=HarperCollins|location=New York|isbn=978-0-06-092553-6}} * {{cite book|last=Çelik|first=Zeynep|title=The Remaking of Istanbul: Portrait of an Ottoman City in the Nineteenth Century|url=https://archive.org/details/bub_gb_T4MUpP6zCuIC|year=1993|publisher=University of California Press|location=Berkeley and Los Angeles|isbn=978-0-520-08239-7}} * {{cite book|author=Chamber of Architects of Turkey|title=Architectural Guide to Istanbul: Historic Peninsula|year=2006|volume=1|publisher=Chamber of Architects of Turkey, Istanbul Metropolitan Branch|location=Istanbul|isbn=978-975-395-899-8}} * {{cite book|last=Chandler|first=Tertius|title=Four Thousand Years of Urban Growth: An Historical Census|url=https://archive.org/details/fourthousandyear0000chan|year=1987|publisher=St. David's University Press|location=Lewiston, NY|isbn=978-0-88946-207-6}} * {{cite book|last=Connell|first=John|year=2010|title=Medical Tourism|series=CAB Books|publisher=CABI|location=Wallingford, Eng.|isbn=978-1-84593-660-0}} * {{cite book|last=Dahmus|first=Joseph|year=1995|title=A History of the Middle Ages|publisher=Barnes & Noble Publishing|location=New York|isbn=978-0-7607-0036-5}} * {{cite book|last=De Sélincourt|first=Aubery|title=The Histories|series=Penguin Classics|editor-last=Marincola|editor-first=John M.|year=2003|publisher=Penguin Books|location=London|isbn=978-0-14-044908-2 |url=https://archive.org/details/histories00hero}} * {{cite book|last=De Souza|first=Philip|title=The Greek and Persian Wars, 499–386 B.C|year=2003 |publisher=Routledge|location=London|isbn=978-0-415-96854-6}} * {{cite book|editor-last=Dumper|editor-first=Michael|editor2-last=Stanley|editor2-first=Bruce E. |title=Cities of the Middle East and North Africa: A Historical Encyclopedia|url=https://archive.org/details/citiesofmiddleea0000unse|year=2007|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, CA |isbn=978-1-57607-919-5}} * {{cite book|last1=Efe|first1=Recep|last2=Cürebal|first2=Isa|chapter=Impacts of the "Marmaray" Project (Bosphorus Tube Crossing, Tunnels, and Stations) on Transportation and Urban Environment in Istanbul |title=Engineering Earth: The Impacts of Megaengineering Projects |url=https://archive.org/details/engineeringearth00brun|url-access=limited|year=2011|editor-last=Brunn |editor-first=Stanley D|publisher=Springer|location=London & New York|isbn=978-90-481-9919-8|pages=715–734}} * {{cite book|last=El-Cheikh|first=Nadia Maria|title=Byzantium Viewed by the Arabs|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, MA|year=2004|isbn=978-0-932885-30-2}} * {{cite book|last=Finkel|first=Caroline|title=Osman's Dream: The Story of the Ottoman Empire, 1300–1923 |url=https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink|year=2005|publisher=Basic Books|location=New York|isbn=978-0-465-02396-7}} * {{cite book|last=Freely|first=John|title=Istanbul: The Imperial City|year=1996|publisher=Viking|location=New York|isbn=978-0-670-85972-6}} * {{cite book|last=Freely|first=John|title=The Companion Guide to Istanbul and Around the Marmara|url=https://archive.org/details/companionguideto0000free_x9y4|year=2000|publisher=Companion Guides|location=Woodbridge, Eng.|isbn=978-1-900639-31-6}} * {{cite book|last=Freely|first=John|title=A History of Ottoman Architecture|year=2011|publisher=WIT Press|location=Southampton, Eng.|isbn=978-1-84564-506-9}} * {{cite journal|last=Georgacas|first=Demetrius John |year=1947 |title=The Names of Constantinople |journal=Transactions and Proceedings of the American Philological Association |volume=78 |pages=347–67 |doi=10.2307/283503 |jstor=283503}} * {{cite book|last1=Göksel|first1=Aslı|last2=Kerslake|first2=Celia|year=2005|title=Turkish: A Comprehensive Grammar|series=Comprehensive Grammars|publisher=Routledge|location=Abingdon, Eng.|isbn=978-0-415-21761-3}} * {{cite book|editor-last=Göktürk|editor-first=Deniz|editor2-last=Soysal|editor2-first=Levent|editor3-last=Türeli|editor3-first=İpek|year=2010|title=Orienting Istanbul: Cultural Capital of Europe? |publisher=Routledge|location=New York|isbn=978-0-415-58011-3}} * {{cite book|last=Grant|first=Michael|title=The Severans: The Changed Roman Empire|url=https://archive.org/details/severanschangedr0000gran|year=1996|publisher=Routledge|location=London|isbn=978-0-415-12772-1}} * {{cite book|last=Gregory|first=Timothy E.|title=A History of Byzantium|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti0000greg_2ndedi|year=2010|publisher=John Wiley and Sons|location=Oxford|isbn=978-1-4051-8471-7}} * {{cite book|last=Gül|first=Murat|title=The Emergence of Modern Istanbul: Transformation and Modernisation of a City|year=2012|publisher=IB.Tauris|location=London|edition=Revised Paperback|isbn=978-1-78076-374-3}} * {{cite book|last=Harter|first=Jim|title=World Railways of the Nineteenth Century: A Pictorial History in Victorian Engravings|year=2005|publisher=Johns Hopkins University Press|location=Baltimore, MD |edition=illustrated |isbn=978-0-8018-8089-6}} * {{cite book|editor-last=Holt|editor-first=Peter M.|editor2-last=Lambton|editor2-first=Ann K.S.|editor3-last=Lewis|editor3-first=Bernard|title=The Cambridge History of Islam|volume=1A|publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge|year=1977|isbn=978-0-521-29135-4|edition=illustrated, reprint}} * {{cite book|last=Isaac|first=Benjamin H.|title=The Greek Settlements in Thrace Until the Macedonian Conquest|year=1986|publisher=BRILL|location=Leiden |isbn=978-90-04-06921-3|edition=illustrated}} * {{cite book|last1=Kapucu|first1=Naim|last2=Palabiyik|first2=Hamit|title=Turkish Public Administration: From Tradition to the Modern Age|series=USAK Publications|volume=17|publisher=USAK|location=Ankara|year=2008 |isbn=978-605-4030-01-9}} * {{cite book|last=Karpat|first=Kemal H.|title=The Gecekondu: Rural Migration and Urbanization|year=1976 |publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, Eng.|isbn=978-0-521-20954-0|edition=illustrated |url=https://archive.org/details/gecekondururalmi0000karp}} * {{cite book|editor-last=Keyder|editor-first=Çağlar|year=1999|title=Istanbul: Between the Global and the Local|publisher=Rowman & Littlefield|location=Lanham, MD|isbn=978-0-8476-9495-2}} * {{cite book|last=King|first=Charles|year=2014|title=Midnight at the Pera Palace, The birth of modern Istanbul|publisher=Norton & Cy|isbn=978-0-393-08914-1}} * {{cite book|last1=Klimczuk|first1=Stephen|last2=Warner|first2=Gerald|year=2009|title=Secret Places, Hidden Sanctuaries: Uncovering Mysterious Sights, Symbols, and Societies|publisher=Sterling Publishing Company |location=New York|isbn=978-1-4027-6207-9|url=https://archive.org/details/secretplaceshidd0000klim}} * {{cite book|last1=Knieling|first1=Jörg|last2=Othengrafen|first2=Frank|title=Planning Cultures in Europe: Decoding Cultural Phenomena in Urban and Regional Planning|series=Urban and Regional Planning and Development |publisher=Ashgate Publishing|location=Surrey, Eng.|isbn=978-0-7546-7565-5|year=2009}} * {{cite book|editor-last=Köksal|editor-first=Özlem|title=World Film Locations: Istanbul|url=https://archive.org/details/worldfilmlocatio0000unse_k7t7|publisher=Intellect Books|location=Bristol, Eng.|year=2012|isbn=978-1-84150-567-1}} * {{cite book|last=Köse|first=Yavuz|editor-last=Atabaki|editor-first=Touraj|editor2-last=Brockett|editor2-first=Gavin|chapter=Vertical Bazaars of Modernity: Western Department Stores and Their Staff in Istanbul (1889–1921) |title=Ottoman and Republican Turkish Labour History|publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge|year=2009|isbn=978-0-521-12805-6|pages=91–114}} * {{cite book|last=Landau|first=Jacob M.|year=1984|title=Atatürk and the Modernization of Turkey|publisher=E.J. Brill|location=Leiden |isbn=978-90-04-07070-7}} * {{cite book|last=Limberis|first=Vasiliki|title=Divine Heiress: The Virgin Mary and the Creation of Christian Constantinople|url=https://archive.org/details/divineheiressvir0000limb|year=1994|publisher=Routledge|location=London|isbn=978-0-415-09677-5}} * {{cite book|last=Lister|first=Richard P.|title=The Travels of Herodotus|year=1979|publisher=Gordon & Cremonesi|location=London|isbn=978-0-86033-081-3}} * [[Philip Mansel|Mansel, Philip]]. ''[[Constantinople: City of the World's Desire, 1453–1924]]'' (2011) * {{cite book|last1=Masters|first1=Bruce Alan|last2=Ágoston|first2=Gábor|year=2009|title=Encyclopedia of the Ottoman Empire|publisher=Infobase Publishing|location=New York|isbn=978-1-4381-1025-7}} * {{cite book|last=Morris|first=Ian|title=Social Development|date=oktobar 2010|publisher=Stanford University|location=Stanford, CA |url=http://ianmorris.org/docs/social-development.pdf|access-date=5. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120915115325/http://ianmorris.org/docs/social-development.pdf|archive-date=15. 9. 2012|url-status=dead}} * {{cite book|last=Necipoğlu|first=Gülru|title=Architecture, Ceremonial, and Power: The Topkapi Palace in the Fifteenth and Sixteenth Centuries|year=1991|publisher=The MIT Press|location=Cambridge, MA|isbn=978-0-262-14050-8|url-access=registration|url=https://archive.org/details/architecturecere0000neci}} * {{cite book|last=Necipoğlu|first=Gülru|contribution= From Byzantine Constantinople to Ottoman Kostantiniyye|editor-last=ölcer|editor-first=Nazan|year=2010|title=From Byzantion to Istanbul|publisher=SSM |location=Istanbul |isbn=978-605-4348-04-6}} * {{cite book|last=Norris|first=Pippa|year=2010|title=Public Sentinel: News Media & Governance Reform |publisher=World Bank Publications|location=Washington, DC|isbn=978-0-8213-8200-4}} * {{cite book|author=Organisation for Economic Co-operation and Development|title=Istanbul, Turkey |series=OECD Territorial Reviews|year=2008|publisher=OECD Publishing|location=Paris|isbn=978-92-64-04371-8}} * {{cite book|year=2009|title=The Report: Turkey 2009|publisher=Oxford Business Group|location=Oxford|isbn=978-1-902339-13-9|ref={{SfnRef|Oxford Business Group|2009}}}} * {{cite book|last=Papathanassis|first=Alexis|year=2011|title=The Long Tail of Tourism: Holiday Niches and Their Impact on Mainstream Tourism|publisher=Springer|location=Berlin|isbn=978-3-8349-3062-0}} * {{cite book|last=Quantic|first=Roy|year=2008|title=Climatology for Airline Pilots|publisher=John Wiley & Sons|location=Oxford|isbn=978-0-470-69847-1}} * {{cite book|last=Reinert|first=Stephen W.|editor-last=Mango|editor-first=Cyril|title=The Oxford History of Byzantium|year=2002|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-814098-6|chapter=Fragmentation (1204–1453)}} * {{cite book|last=Reisman|first=Arnold|title=Turkey's Modernization: Refugees from Nazism and Atatürk's Vision|url=https://archive.org/details/turkeysmoderniza0000reis|year=2006|publisher=New Academia Publishing, LLC|location=Washington, DC|isbn=978-0-9777908-8-3}} * {{cite book|last=Roebuck|first=Carl|title=Ionian Trade and Colonization|year=1959|series=Monographs on Archaeology and Fine Arts|publisher=Archaeological Institute of America|location=New York|isbn=978-0-89005-528-1}} * {{cite book|last=Room|first=Adrian|title=Placenames of the World: Origins and Meanings of the Names for 6,600 Countries, Cities, Territories, Natural Features, and Historic Sites|year=2006|publisher=McFarland & Company |location=Jefferson, NC|edition=2nd|isbn=978-0-7864-2248-7}} * {{cite book|last=Rôzen|first=Mînnā|title=A History of the Jewish Community in Istanbul: The Formative Years, 1453–1566|year=2002|publisher=BRILL|location=Leiden |edition=illustrated|isbn=978-90-04-12530-8}} * {{cite book|last=Sanal|first=Aslihan|editor-last=Fischer|editor-first=Michael M.J.|editor2-last=Dumit |editor2-first=Joseph|year=2011|title=New Organs Within Us: Transplants and the Moral Economy |series=Experimental Futures |edition=illustrated|publisher=Duke University Press|location=Chapel Hill, NC |isbn=978-0-8223-4912-9}} * {{cite book|last=Schmitt|first=Oliver Jens|title=Levantiner: Lebenswelten und Identitäten einer ethnokonfessionellen Gruppe im osmanischen Reich im "langen 19. Jahrhundert" |year=2005|publisher=Oldenbourg |location=Munich |language=de|isbn=978-3-486-57713-6}} * {{cite book|last1=Shaw|first1=Stanford J.|last2=Shaw|first2=Ezel K.|title=History of the Ottoman Empire and Modern Turkey|volume=2|year=1977|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0-521-29166-8|url-access=registration|url=https://archive.org/details/historyofottoman00stan}} * {{cite book|last1=Tarasov|first1=Oleg|last2=Milner-Gulland|first2=R.R.|title=Icon and Devotion: Sacred Spaces in Imperial Russia|location=London|publisher=Reaktion|year=2004|isbn=978-1-86189-118-1}} * {{cite book|last=Taşan-Kok|first=Tuna|title=Budapest, Istanbul, and Warsaw: Institutional and Spatial Change|publisher=Eburon Uitgeverij B.V.|location=Delft, the Neth.|year=2004|isbn=978-90-5972-041-1}} * {{cite book|last=Taylor|first=Jane|title=Imperial Istanbul: A Traveller's Guide: Includes Iznik, Bursa and Edirne|url=https://archive.org/details/imperialistanbul0000tayl|publisher=Tauris Parke Paperbacks|location=New York|year=2007|isbn=978-1-84511-334-6}} * {{cite book|last1=Tigrek|first1=Sahnaz|last2=Kibaroğlu|first2=Ayșegül|year=2011|editor-last=Kibaroğlu |editor-first=Ayșegül|editor2-last=Scheumann|editor2-first=Waltina|editor3-last=Kramer|editor3-first=Annika |title=Turkey's Water Policy: National Frameworks and International Cooperation|chapter=Strategic Role of Water Resources for Turkey|publisher=Springer|location=London & New York|isbn=978-3-642-19635-5}} * {{cite book|editor=Time Out Guides|title=Time Out Istanbul|url=https://archive.org/details/timeoutistanbul0000unse|publisher=Time Out Guides|location=London |year=2010|isbn=978-1-84670-115-3}} * {{cite book|last=Turan|first=Neyran|editor1-last=Sorensen|editor1-first=André|editor2-last=Okata|editor2-first=Junichiro|title=Megacities: Urban Form, Governance, and Sustainability |url=https://archive.org/details/megacitiesurbanf00sore|url-access=limited|series=Library for Sustainable Urban Regeneration|publisher=Springer|location=London & New York|year=2010|pages=[https://archive.org/details/megacitiesurbanf00sore/page/n236 223]–42|chapter=Towards an Ecological Urbanism for Istanbul|isbn=978-4-431-99266-0}} * {{cite book|author1=WCTR Society |author2=Unʼyu Seisaku Kenkyū Kikō |title=Urban Transport and the Environment: An International Perspective|year=2004|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|isbn=978-0-08-044512-0}} * {{cite book|last=Wedel|first=Heidi|year=2000|editor1-last=Ibrahim|editor1-first=Ferhad|editor2-last=Gürbey|editor2-first=Gülistan|title=The Kurdish Conflict in Turkey|publisher=LIT Verlag Münster|location=Berlin |isbn=978-3-8258-4744-9|pages=181–93}} * {{cite book|last=Wynn|first=Martin|title=Planning and Urban Growth in Southern Europe|series=Studies in History, Planning, and the Environment|publisher=Mansell|location=Los Altos, CA|year=1984|isbn=978-0-7201-1608-3}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{commons|Istanbul}} * [http://www.ibb.gov.tr/en-US/Pages/Home.aspx Zvanična stranica grada Istanbula] * [https://web.archive.org/web/20061222171620/http://english.istanbul.gov.tr/ Zvanična stranica Vlade Istanbula] * [http://www.picturesofislam.com/istanbul.htm Slike Istanbula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060630010239/http://www.picturesofislam.com/istanbul.htm |date=30. 6. 2006 }} {{Evropski gradovi kulture}} {{Evropske prijestonice sporta}} {{Istanbul}} [[Kategorija:Gradovi u Turskoj]] [[Kategorija:Gradovi u provinciji Istanbul]] [[Kategorija:Istanbul|*]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] oapt5lalpu7xnvkuho1zqdsis866qzu 0 4812 3712985 3708095 2025-06-07T08:42:14Z KWiki 9400 @[[Korisnik:Z1KA |Z1KA]]: Članke o događajima treba ubacivati i u članke o datumima i godinama. 3712985 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''12. maj / svibanj (12. 5)''' jest 132. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (133. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 233 dana. == Događaji == * [[1743]] – [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] okrunjena kao kralj<!--kralj, ne kraljica--> Češke. * [[1926]] – Norvežanin [[Roald Amundsen]], Italijan [[Umberto Nobile]] i Amerikanac [[Lincoln Ellsworth]] prelijeću avionom [[Sjeverni pol]]. * [[1991]] – Održan [[Referendum o statusu SAO Krajine]]. * [[1997]] – Potpisivanjem mirovnog sporazuma od strane ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i čečenskog predsjednika Aslana Mashadova završava prvi čečenski rat. Politički status Čečenije ovim sporazumom još nije bio razjašnjen. * [[2015.]] ** Američka korporacija [[Verizon]] za 4,4 milijarde dolara kupila [[America Online|AOL]], nekadašnjeg pionira interneta. ** Slika [[Pablo Picasso|Pabla Picassa]] ''Les femmes d'Alger'' prodana na aukciji u New Yorku za rekordnih 180 miliona dolara. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1401]] – [[Shōkō]], 101. japanski car === 19. vijek === * [[1820]] – [[Florence Nightingale]], britanska bolničarka i humanitarna radnica * [[1828]] – [[Dante Gabriel Rossetti]], engleski slikar i pjesnik * [[1842]] – [[Jules Massenet]], francuski kompozitor * [[1845]] – [[Gabriel Fauré]], francuski kompozitor === 20. vijek === * [[1907]] – [[Katharine Hepburn]], američka glumica * [[1910]] – [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac * [[1921]] – [[Joseph Beuys]], njemački slikar * [[1925]] – [[Nada Miletić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog i historičar umjetnosti * [[1928]] – [[Burt Bacharach]], američki kompozitor i pijanist * [[1929]] - [[Nada Ludvig-Pečar]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[kompozitor]]ica * [[1932]] – [[Stanley Plotkin]], američki liječnik * [[1946]] – [[Daniel Libeskind]], američki arhitekt * [[1948]] – [[Steve Winwood]], britanski muzičar * [[1962]] – [[Emilio Estevez]], američki glumac * [[1966]] – [[Bebel Gilberto]], brazilska kantautorica * [[1971]] – [[María Giro]], argentinska [[biatlon]]ka. * [[1974]] – [[Olga Melnik]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[1976]] – [[Elvira Aljukić]], bosanskohercegovačka glumica * [[1981]] – [[Rami Malek]], američki glumac i režiser * [[1988]] – [[Marcelo]], brazilski nogometaš * [[1990]] – [[Panagiota Tsakiri]], [[grčka]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[1996]] – [[Marko Šljivić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]] === 21. vijek === * [[2003]] – [[Ivan Šaranić]], hrvatski nogometaš * [[2016]] – [[Božidar Matić]], bosanskohercegovački političar i akademik == Umrli == * [[1182]] – [[Waldemar I]], danski kralj * [[1884]] – [[Bedřich Smetana]], češki kompozitor i dirigent * [[1911]] – [[Vasilij Osipovič Ključevski]], ruski historičar i pisac * [[1970]] – [[Nelly Sachs]], njemačka književnica * [[2014]] – [[Hans Rudolf Giger]], švicarski umjetnik * [[2025]] – [[Vlastimil Hort]], [[Čehoslovačka|čehoslovačko]]-[[Njemačka|njemački]] [[šah]]ovski [[Velemajstor (šah)|velemajstor]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|12 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/12 Na današnji dan (12. maj), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070527145140/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/12 |date=27. 5. 2007}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-12/ Na današnji dan (12. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj012]] 2bgmge6xechp23mz8y7944qmnths9tw 0 4887 3712780 3705783 2025-06-06T16:05:19Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3712780 wikitext text/x-wiki {{JuliKalendar}} '''22. juli / srpanj (22. 7)''' jest 203. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (204. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 162 dana. == Događaji == * [[1533.|1533]] – Potpisan [[Carigradski mir (1533)|Carigradski mir]] između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] i [[Nadvojvodstvo Austrije|Nadvojvodstva Austrije]]. * [[1944]] – [[Sporazum iz Bretton Woodsa]] potpisuju 44 zemlje svijeta. * [[1967]] – Zemljotres 7,1 stepeni Rihterove skale pogodio sjeverozapadnu Tursku sa epicentrom kod grada [[Mudurnu]]. Poginulo je 86 osoba, a 332 osobe su povrijeđene. * [[1995]] – Potpisana [[Splitska deklaracija]]. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1478]] – [[Filip I Kastiljski]], kralj Kastilje i Leona === 18. vijek === * [[1751]] – [[Caroline Mathilde]], danska kraljica === 19. vijek === * [[1822]] – [[Gregor Mendel]], začetnik klasične [[genetika|genetike]] * [[1870]] – [[Josef Strauss]], austrijski kompozitor i dirigent * [[1887]] – [[Gustav Ludwig Hertz]], njemački fizičar i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za fiziku 1921. * [[1890]] – [[Rose Kennedy]], majka od [[John F. Kennedy]]ja * [[1892]] – [[Arthur Seyss-Inquart]], austrijski i njemački nacistički političar * [[1894]] – [[Oskar Maria Graf]], njemački književnik === 20. vijek === * [[1922]] – [[Serafima Ljuljakina]], sovjetska i [[Mordovija|mordovska]] kompozitoristica, književnica i pjesnikinja na [[Erzjanski jezik|erzjanskom jeziku]] * [[1923]] – [[Bob Dole]], američki političar i senator * [[1940]] – [[Peter Tancock]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1944]] – [[Ibrahim Sunday]], ganski nogometaš * [[1946]] – [[Danny Glover]], američki glumac * 1946 – [[Mireille Mathieu]], francuska pjevačica * [[1954]] – [[Al di Meola]], italo-američki džez-gitarist * [[1956]] – [[Siegfried Dockner]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[1971]] – [[Charlotte Gainsbourg]], francuska glumica * [[1974]] – [[Franka Potente]], njemačka glumica * [[1980]] – [[Kate Ryan]], belgijska pjevačica * [[1985]] – [[Katerina Babkina]], ukrajinska pjesnikinja * [[1991]] – [[Miralem Halilović]], bosanskohercegovački košarkaš * [[1992]] – [[Selena Gomez]], američka pjevačica i glumica == Umrli == * [[1461]] – [[Karlo VII, kralj Francuske|Karlo VII]], kralj Francuske * [[2012.|2012]] – [[Galja Novenc]], armenska glumica * [[2018]] – [[Hatidža Mehmedović]], aktivistica za ljudska prava, osnivačica i predsjednica udruženja "Majke Srebrenice" == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|22 July}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/22/ Na današnji dan (22. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230410132919/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/22/ |date=10. 4. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-22/ Na današnji dan (22. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juli022]] jxs9y72thf368bbkbm9xays74j8dbk4 0 4891 3712792 3702126 2025-06-06T16:30:36Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3712792 wikitext text/x-wiki {{JuliKalendar}} '''26. juli / srpanj (26. 7)''' jest 207. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (208. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 158 dana. == Događaji == * [[1931]] – U [[Prag]]u završena [[Šahovska olimpijada 1931.|Četvrta šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa SAD-a. * [[2024]] – [[Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024.|Otvorene]] [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] u [[Pariz]]u. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1856]] – [[George Bernard Shaw]], englesko-irski pisac * [[1875]] – [[Carl Gustav Jung]], švicarski psihoanalitičar * [[1893]] – [[George Grosz]], njemački grafičar i slikar * [[1894]] – [[Aldous Huxley]], britanski književnik === 20. vijek === * [[1908]] – [[Salvador Allende]], čileanski političar i državnik * [[1911]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1926]] – [[Ana María Matute]], španska književnica * [[1928]] – [[Francesco Cossiga]], italijanski političar i državnik * [[1928]] – [[Stanley Kubrick]], američki književnik i režiser * [[1929]] – [[Alexis Weissenberg]], francuski pijanist * [[1938]] – [[Alberto Fujimori]], peruanski političar i državnik * [[1942]] – [[Vladimír Mečiar]], slovački političar i državnik * [[1943]] – [[Mick Jagger]], engleski pjevač ([[Rolling Stones]]) * [[1944]] – [[Hannelore Elsner]], njemačka glumica * [[1945]] – [[Jeffrey Stevens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1962]] – [[Galina Čistjakova]], sovjetsko-slovačka atletičarka * [[1964]] – [[Sandra Bullock]], američka glumica * 1964 – [[Ankica Gudeljević]], bosanskohercegovačka političarka * [[1973]] – [[Helen Mirren]], britanska glumica * [[1959]] – [[Kevin Spacey]], američki glumac * [[1964]] – [[Sandra Bullock]], američka glumica * [[1967]] – [[Jason Statham]], britanski glumac * [[1973]] – [[Kate Beckinsale]], britanska glumica * [[1977]] – [[Tanja Szewczenko]], njemačka klizačica == Umrli == * [[1925]] – [[Gottlob Frege]], njemački matematičar i fizičar * [[1934]] – [[Winsor McCay]], američki strip autor i pionir animiranog filma * [[1952]] – [[Eva Perón]], bivša prva dama Argentine * [[1984]] – [[George Horace Gallup]], američki sociolog-statističar * [[1988]] – [[Teufik el-Hakim]], egipatski književnik * [[2020]] – [[Olivia de Havilland]], britansko-američka glumica * [[2021]] – [[Albert Bandura]], kanadsko-američki psiholog * [[2023]] – [[Sinéad O'Connor]], [[irska]] pjevačica i tekstopisac == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|26 July}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/26/ Na današnji dan (26. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230406094927/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/26/ |date=6. 4. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-26/ Na današnji dan (26. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juli026]] rdbvtsjthf170lm5yw9cpspmzhrxbja 0 5016 3712803 3685983 2025-06-06T16:51:21Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3712803 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''27. oktobar / listopad (27. 10)''' jest 300. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (301. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 65 dana. == Događaji == * [[1969]] – Katastrofalni zemljotres u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], koji je u potpunosti promijenio lice grada. * [[1993]] – Štampane [[Poštanske marke BH pošte 1993. godine|prve poštanske marke]] [[BH pošta|Bosanskohercegovačke pošta]], jedne od triju pošta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1466]] – [[Erazmo Roterdamski]], nizozemski humanist === 18. vijek === * [[1728]] – [[James Cook]], britanski istraživač i moreplovac * [[1782]] – [[Niccolò Paganini]], italijanski kompozitor i violinski virtuoz === 19. vijek === * [[1858]] – [[Theodore Roosevelt]], američki političar i državnik * [[1900]] – [[Lidija Ruslanova]], ruska narodna izvođačica === 20. vijek === * [[1914]] – [[Franc Avbelj]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * 1914 – [[Dylan Thomas]], engleski pjesnik * [[1923]] – [[Roy Lichtenstein]], američki pop-umjetnik * [[1932]] – [[Sylvia Plath]], američka pjesnikinja * [[1945]] – [[Kjell Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[1947]] – [[Keith Oliver (biatlonac)|Keith Oliver]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1951]] – [[Mats-Åke Lantz]]; [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[1952]] – [[Roberto Benigni]], italijanski glumac i režiser * [[1958]] – [[Simon Le Bon]], britanski muzičar i tekstopisac * [[1978]] – [[Vanessa Mae]], engleska violinistica * [[1985]] – [[Sirli Hanni]], estonska [[biatlon]]ka * [[1989]] – [[Marcel Eckardt]], [[Njemačka|njemački]] [[snuker]]ski [[Spisak snukerskih sudija|sudija]] * [[1992]] – [[Stephan El Shaarawy]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš [[egipat]]skog porijekla == Umrli == === 20. vijek === * [[1968]] – [[Lise Meitner]], austrijska fizičarka === 21. vijek === * [[2004]] – [[Zdenko Runjić]], hrvatski kompozitor * [[2004]] – [[Pierre Béarn]], francuski književnik * [[2013]] – [[Lou Reed]], američki muzičar * [[2023]] – [[Viktor Mamatov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|27 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/27 Na današnji dan (27. oktobar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-27 Na današnji dan (27. oktobar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-27]] 9ukaqcroi0q64atnlzlv7mng25cevri 0 5038 3712786 3691772 2025-06-06T16:12:32Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3712786 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''18. novembar / studeni (18. 11)''' jest 322. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (323. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 43 dana. == Događaji == * [[1095]] – Papa [[Urban II]] sazvao koncil u Clermontu kako bi razgovarao o Prvom križarskom pohodu na Svetu Zemlju. * [[1307]] – Prema legendi, [[Wilhelm Tell]] strijelom skinuo jabuku sa sinove glave. * [[1477]] – [[William Caxton]] štampao prvu knjigu na engleskom jeziku. * [[1493]] – [[Kristofor Kolumbo]] prvi put ugledao [[Portoriko]] na čiju će obalu pristati idući dan i nazvati je San Juan Batista. * [[1739]] – Osmanlijskom carstvu su Beogradskim mirom, poslije 21 godine pod [[Austrija|Austrijom]], ponovo pripali [[Beograd]] i sve teritorije sjeverno od Zapadne Morave. * [[1865]] – Priča [[Mark Twain|Marka Twaina]] "The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County" objavljena u New Yorku. * [[1905]] – Danski princ Karlo postaje kralj [[Haakon VII]] od Norveške. * [[1909]] – Dva američka ratna broda poslana u [[Nikaragva|Nikaragvu]] nakon što je diktator [[José Santos Zelaya]] ubio 500 revolucionara, među kojima su bila dva Amerikanca. * [[1918]] – [[Latvija]] proglasila nezavisnost. * [[1926]] – [[George Bernard Shaw]] odbija novac od Nobelove nagrade: "Mogu oprostiti [[Alfred Nobel|Alfredu Nobelu]] što je izumio dinamit, ali samo je neprijatelj u ljudskoj formi mogao izumiti Nobelovu nagradu." * [[1928]] – Prikazan "Parobrod Willie", prvi posve sinhronizirani [[animirani film]]. Režirali su ga [[Walt Disney]] i Ub Iwerks, a glavni junaci su, po drugi put, bili [[Mickey]] i [[Minnie Mouse]]. * [[1943]] – [[Drugi svjetski rat]]: 440 aviona britanskog Kraljevskog zrakoplovstva je bombardiralo [[Berlin]]. * [[1959]] – Premijera filma [[Ben Hur]] Williama Wylera u [[New York City|New Yorku]] * [[1971]] – Rock grupa [[Led Zeppelin]] objavljuje neimenovani album na kojem se nalaze [[rock]] klasici poput pjesama "Rock & Roll" i "Stairway to Heaven". * [[1978]] – Članovi sekte "People's Temple", koju je predvodio [[Jim Jones]], izvršili masovno samoubistvo u [[Jonestown]]u ([[Gvajana]]); 913 mrtvih, uključujući 276 djece. * [[1982]] – [[Duk Koo Kim]] neočekivano umire od ozlijeda koje je pretrpio u bokserskom meču, nakon 14 rundi sa [[Rayjom Mancinijem]]. Posljedica toga bio je niz reformi u boksu. * [[1987]] – 31 osoba poginula u velikom požaru [[King's Crossa]] - najprometnije postaje podzemne željeznice u [[London]]u. * [[1988]] – Američki predsjednik [[Ronald Reagan]] potpisao zakon o smrtnoj kazni dilerima droge. * [[1990]] – Održani prvi [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini]]; * [[1991]] – [[Mate Boban]] proglasio hrvatsku državu u zapadnoj Hercegovini pod imenom "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna", koja je kasnije, [[28. august]]a [[1993]]. preimenovana u "Hrvatsku republiku". * [[1991]] – Nakon višemjesečnih teških borba, okupiran hrvatski grad [[Vukovar]]. * [[1991]] – Sobranje Makedonije usvojilo Ustav koji je tu bivšu jugoslovensku republiku označio kao nezavisnu državu u postojećim administrativnim granicama. Od 120 poslanika za Ustav su glasala 92. * [[1996]] – Požar u tunelu [[La Manche]]. * [[1998]] – [[Alice McDermott]] dobila nagradu National Book Award za svoj roman "Charming Billy". * [[2002]] – Inspektori za nuklearno oružje UN-a, predvođeni [[Hansom Blixom]] stižu u [[Irak]]. * [[2004]] – [[Rusija]] službeno ratificirala [[Protokol iz Kyota]] * [[2006]]. ** Britanski premijer [[Tony Blair]], u intervjuu za TV [[Al Jazeera]], priznao da je vojna intervencija u [[Irak]]u, koju je predvodio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od samog početka bila greška. ** U poplavama u provinciji [[Badgis]] ([[Afganistan]]) poginule su 53 osobe, a na desetine ljudi se vode nestalim. ** U [[Sarajevo|sarajevskom]] hotelu Aqua, [[Lejla Adrović]] iz [[Tuzla|Tuzle]] izabrana je za Miss BiH. ** Okupljanjem bivših logoraša na [[Manjača|Manjači]] obilježena je 14. godišnjica zatvaranja [[logor Manjača|logora Manjača]] kraj [[Banja Luka|Banje Luke]]. ** U okviru osmog Balkan Black Box festivala [[film]]a i kulture jugoistočne [[Evropa|Evrope]] u [[Berlin]]u premijerno je prikazan dokumentarni film [[Zehrudin Isaković|Zehrudina Isakovića]] "[[Povelja Kulina bana (film)|Povelja Kulina bana]]". == Rođeni == === 18. vijek === * [[1786]] – [[Carl Maria von Weber]], njemački kompozitor * [[1787]] – [[Louis Daguerre]], francuski umjetnik i hemičar === 19. vijek === * [[1832]] – [[Adolf Erik Nordenskiöld]], švedski istraživač * [[1836]] – [[Sir William S. Gilbert]], engleski dramatičar * [[1836]] – [[Cesare Lombroso]], italijanski psihijatar i osnivač moderne kriminologije * [[1839]] – [[August Kundt]], njemački fizičar * [[1874]] – [[Clarence Day]], američki književnik * [[1882]] – [[Jacques Maritain]], francuski filozof * [[1898]] – [[Antun Branko Šimić]], bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik i esejist === 20. vijek === * [[1901]] – [[George Horace Gallup]], američki sociolog-statističar * [[1906]] – [[Klaus Mann]], njemački pisac * [[1906]] – [[George Wald]], američki hemičar i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu * [[1907]] – [[Compay Segundo]], kubanski muzičar (Buena Vista Social Club) * [[1939]] – [[Margaret Atwood]], kanadska književnica * [[1940]] – [[Qaboos ibn Sa’id]], omanski sultan * [[1942]] – [[Linda Evans]], američka glumica ("Dinastija") * [[1945]] – [[Roger Bean]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1946]] – [[Alan Dean Foster]], američki književnik * [[1949]] – [[Blagoje Govedarica]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog * [[1953]] – [[Alan Moore]], engleski romanopisac i tvorac stripova * [[1960]] – [[Kim Wilde]], engleska pjevačica * [[1966]] – [[Jorge Camacho]], španski pjesnik * [[1968]] – [[Owen Wilson]], američki glumac * [[1969]] – [[Sam Cassell]], američki košarkaš * [[1978]] – [[Damien Johnson]], irski nogometaš * [[1997]] – [[Kamila Żuk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 19. vijek === * [[1886]] – [[Chester A. Arthur]], američki političar, 21. predsjednik SAD-a. === 20. vijek === * [[1922]] – [[Marcel Proust]], francuski književnik * [[1941]] – [[Walther Hermann Nernst]], njemački fizičar i hemičar * [[1962]] – [[Niels Bohr]], danski fizičar i hemičar * [[1977]] – [[Kurt von Schuschnigg]], austrijski političar i državni kancelar u periodu 1934–1938. * [[1986]] – [[Ljupčo Arsov]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. == Praznici == * [[Latvija]] – Dan nezavisnosti ([[1918]]) * ''Eid Al Istiqulal'': Nacionalni praznik u [[Maroko|Maroku]] (Dan nezavisnosti) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|18 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/18 Na današnji dan (18. novembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-18 Na današnji dan (18. novembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-18]] 5zujxrowjuvxwxb9bdod54u458o1pjh 3712788 3712786 2025-06-06T16:13:43Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3712788 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''18. novembar / studeni (18. 11)''' jest 322. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (323. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 43 dana. == Događaji == * [[1095]] – Papa [[Urban II]] sazvao koncil u Clermontu kako bi razgovarao o Prvom križarskom pohodu na Svetu Zemlju. * [[1307]] – Prema legendi, [[Wilhelm Tell]] strijelom skinuo jabuku sa sinove glave. * [[1477]] – [[William Caxton]] štampao prvu knjigu na engleskom jeziku. * [[1493]] – [[Kristofor Kolumbo]] prvi put ugledao [[Portoriko]] na čiju će obalu pristati idući dan i nazvati je San Juan Batista. * [[1739]] – Osmanlijskom carstvu su Beogradskim mirom, poslije 21 godine pod [[Austrija|Austrijom]], ponovo pripali [[Beograd]] i sve teritorije sjeverno od Zapadne Morave. * [[1865]] – Priča [[Mark Twain|Marka Twaina]] "The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County" objavljena u New Yorku. * [[1905]] – Danski princ Karlo postaje kralj [[Haakon VII]] od Norveške. * [[1909]] – Dva američka ratna broda poslana u [[Nikaragva|Nikaragvu]] nakon što je diktator [[José Santos Zelaya]] ubio 500 revolucionara, među kojima su bila dva Amerikanca. * [[1918]] – [[Latvija]] proglasila nezavisnost. * [[1926]] – [[George Bernard Shaw]] odbija novac od Nobelove nagrade: "Mogu oprostiti [[Alfred Nobel|Alfredu Nobelu]] što je izumio dinamit, ali samo je neprijatelj u ljudskoj formi mogao izumiti Nobelovu nagradu." * [[1928]] – Prikazan "Parobrod Willie", prvi posve sinhronizirani [[animirani film]]. Režirali su ga [[Walt Disney]] i Ub Iwerks, a glavni junaci su, po drugi put, bili [[Mickey]] i [[Minnie Mouse]]. * [[1943]] – [[Drugi svjetski rat]]: 440 aviona britanskog Kraljevskog zrakoplovstva je bombardiralo [[Berlin]]. * [[1959]] – Premijera filma [[Ben Hur]] Williama Wylera u [[New York City|New Yorku]] * [[1971]] – Rock grupa [[Led Zeppelin]] objavljuje neimenovani album na kojem se nalaze [[rock]] klasici poput pjesama "Rock & Roll" i "Stairway to Heaven". * [[1978]] – Članovi sekte "People's Temple", koju je predvodio [[Jim Jones]], izvršili masovno samoubistvo u [[Jonestown]]u ([[Gvajana]]); 913 mrtvih, uključujući 276 djece. * [[1982]] – [[Duk Koo Kim]] neočekivano umire od ozlijeda koje je pretrpio u bokserskom meču, nakon 14 rundi sa [[Rayjom Mancinijem]]. Posljedica toga bio je niz reformi u boksu. * [[1987]] – 31 osoba poginula u velikom požaru [[King's Crossa]] - najprometnije postaje podzemne željeznice u [[London]]u. * [[1988]] – Američki predsjednik [[Ronald Reagan]] potpisao zakon o smrtnoj kazni dilerima droge. * [[1990]] – Održani prvi [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini]]; * [[1991]] – [[Mate Boban]] proglasio hrvatsku državu u zapadnoj Hercegovini pod imenom "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna", koja je kasnije, [[28. august]]a [[1993]]. preimenovana u "Hrvatsku republiku". * [[1991]] – Nakon višemjesečnih teških borba, okupiran hrvatski grad [[Vukovar]]. * [[1991]] – Sobranje Makedonije usvojilo Ustav koji je tu bivšu jugoslovensku republiku označio kao nezavisnu državu u postojećim administrativnim granicama. Od 120 poslanika za Ustav su glasala 92. * [[1996]] – Požar u tunelu [[La Manche]]. * [[1998]] – [[Alice McDermott]] dobila nagradu National Book Award za svoj roman "Charming Billy". * [[2002]] – Inspektori za nuklearno oružje UN-a, predvođeni [[Hansom Blixom]] stižu u [[Irak]]. * [[2004]] – [[Rusija]] službeno ratificirala [[Protokol iz Kyota]] * [[2006]]. ** Britanski premijer [[Tony Blair]], u intervjuu za TV [[Al Jazeera]], priznao da je vojna intervencija u [[Irak]]u, koju je predvodio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od samog početka bila greška. ** U poplavama u provinciji [[Badgis]] ([[Afganistan]]) poginule su 53 osobe, a na desetine ljudi se vode nestalim. ** U [[Sarajevo|sarajevskom]] hotelu Aqua, [[Lejla Adrović]] iz [[Tuzla|Tuzle]] izabrana je za Miss BiH. ** Okupljanjem bivših logoraša na [[Manjača|Manjači]] obilježena je 14. godišnjica zatvaranja [[logor Manjača|logora Manjača]] kraj [[Banja Luka|Banje Luke]]. ** U okviru osmog Balkan Black Box festivala [[film]]a i kulture jugoistočne [[Evropa|Evrope]] u [[Berlin]]u premijerno je prikazan dokumentarni film [[Zehrudin Isaković|Zehrudina Isakovića]] "[[Povelja Kulina bana (film)|Povelja Kulina bana]]". == Rođeni == === 18. vijek === * [[1786]] – [[Carl Maria von Weber]], njemački kompozitor * [[1787]] – [[Louis Daguerre]], francuski umjetnik i hemičar === 19. vijek === * [[1832]] – [[Adolf Erik Nordenskiöld]], švedski istraživač * [[1836]] – [[Sir William S. Gilbert]], engleski dramatičar * [[1836]] – [[Cesare Lombroso]], italijanski psihijatar i osnivač moderne kriminologije * [[1839]] – [[August Kundt]], njemački fizičar * [[1874]] – [[Clarence Day]], američki književnik * [[1882]] – [[Jacques Maritain]], francuski filozof * [[1898]] – [[Antun Branko Šimić]], bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik i esejist === 20. vijek === * [[1901]] – [[George Horace Gallup]], američki sociolog-statističar * [[1906]] – [[Klaus Mann]], njemački pisac * [[1906]] – [[George Wald]], američki hemičar i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu * [[1907]] – [[Compay Segundo]], kubanski muzičar (Buena Vista Social Club) * [[1939]] – [[Margaret Atwood]], kanadska književnica * [[1940]] – [[Qaboos ibn Sa’id]], omanski sultan * [[1942]] – [[Linda Evans]], američka glumica ("Dinastija") * [[1945]] – [[Roger Bean (biatlonac)|Roger Bean]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1946]] – [[Alan Dean Foster]], američki književnik * [[1949]] – [[Blagoje Govedarica]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog * [[1953]] – [[Alan Moore]], engleski romanopisac i tvorac stripova * [[1960]] – [[Kim Wilde]], engleska pjevačica * [[1966]] – [[Jorge Camacho]], španski pjesnik * [[1968]] – [[Owen Wilson]], američki glumac * [[1969]] – [[Sam Cassell]], američki košarkaš * [[1978]] – [[Damien Johnson]], irski nogometaš * [[1997]] – [[Kamila Żuk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 19. vijek === * [[1886]] – [[Chester A. Arthur]], američki političar, 21. predsjednik SAD-a. === 20. vijek === * [[1922]] – [[Marcel Proust]], francuski književnik * [[1941]] – [[Walther Hermann Nernst]], njemački fizičar i hemičar * [[1962]] – [[Niels Bohr]], danski fizičar i hemičar * [[1977]] – [[Kurt von Schuschnigg]], austrijski političar i državni kancelar u periodu 1934–1938. * [[1986]] – [[Ljupčo Arsov]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. == Praznici == * [[Latvija]] – Dan nezavisnosti ([[1918]]) * ''Eid Al Istiqulal'': Nacionalni praznik u [[Maroko|Maroku]] (Dan nezavisnosti) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|18 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/18 Na današnji dan (18. novembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-18 Na današnji dan (18. novembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-18]] b3dvo5j65f3maddvedbl0hg6oo0oruh 0 5561 3712772 3482880 2025-06-06T14:31:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jean-Paul Sartre | slika = Jean-Paul Sartre FP.JPG | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1905|6|21}} | mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|4|15|1905|6|21}} | mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = egzistencijalizam | značajna_djela = }} '''Jean-Paul Sartre''' (''Žan-Pol Sartr''; [[21. juni]] [[1905]]. - [[15. april]] [[1980]].), bio je [[Francuska|francuski]] [[Filozofija|filozof]] [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]], dramaturg, novelist, kritičar i vodeći francuski intelektualac svog vremena.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=54654|title=Sartre, Jean-Paul {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=26. 1. 2023|archive-date=26. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230126133942/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=54654|url-status=dead}}</ref> Sartre se opredijelio za marksističko tumačenje društva (i svijeta uopće), ali smatra da mu egzistencijalizam mora biti dopuna jer otkriva stvarnost u kojoj se pojedinac nalazi. Godine 1964. Sartre je odbacio [[književnost]] jer je smatrao da je buržoazija koristi kao zamjenu za pravo angažiranje u svijetu. Iste godine dodijeljena mu je [[Nobelova nagrada za književnost]] koju je on, u skladu sa svojim mišljenjem, odbio primiti. == Bitak i ništa == Sartreovo prvo filozofsko djelo je "Bitak i ništa" (''L'Etre et le neant'', 1943). On tu razlikuje "Bitak po sebi"/''pour soi'' i "Bitak za sebe"/''en-soi'' ("Biće po sebi" i "Biće za sebe"). ''Bitak po sebi'' je masivna materija, ona je vječna i ona sve u sebe uvlači. ''Bitak za sebe'' je svijest. Egzistencija čovjeka se stalno suprostavlja bitku po sebi. Sartre je smatrao da je čovjek slobodan i odgovoran, ali da je nemoćan u odnosu na svijet- sve je slučajno. Slučajnost je apsolutna, savršena bezrazložnost. == Egzistencijalizam je humanizam == U svom drugom djelu "Egzistencijalizam kao humanizam" (''L'Existentialisme est un humanisme'', 1946) Sartre objašnjava egzistencijalizam kao humanističku filozofiju. On smatra da "egzistirati" znači jednostavno biti tu i da ne postoji ništa što bi čovjeku moglo definirati karakter, ciljeve u životu i drugo. Samo čovjek može odrediti bit za sebe samoga: :''Čovjek prije svega egzistira, susreće sebe samoga, uranja u svijet - i definira sebe kasnije'' Smatrao je da je savremeni svijet okrutan, ružan, dehumaniziran i da je život stalna muka i neuspjeh. Zbog toga je potreban egzistencijalizam kao filozofija koja ljudski život čini mogućim, jer pokreće čovjeka na djelovanje da postane ono što od sebe načini - ukupnost svojih djelovanja. To pokazuje da je sloboda u strukturi egzistencije. Zbog toga je egzistencijalizam humanizam. == Značajna djela == * [[Mučnina (roman)|Mučnina]] * [[Zid (roman)|Zid]] * [[Bitak i ništa]] * [[Bez izlaza]] * [[Doba razuma]] * [[Egzistencijalizam kao humanizam]] * [[Kritika dijalektičkog uma]] == Također pogledajte == * [[Egzistencijalizam]] * [[Albert Camus]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikicitat|Jean-Paul Sartre}} * [http://www.thenation.com/doc.mhtml?i=19471018&s=sartre Amerikanci i njihovi mitovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050414165136/http://www.thenation.com/doc.mhtml?i=19471018&s=sartre |date=14. 4. 2005 }} Sartrov esej * [http://plato.stanford.edu/entries/sartre/ Stanford enciklopedija filozofije: Sartre] * [http://www.sartre.org/ Sartre.org] Članci, arhiva i forum * [https://web.archive.org/web/20061114015013/http://www.newcriterion.com/archive/extras/sartre.htm Svijet po Sartru] esej Rogera Kimballa * [http://www.marxists.org/reference/archive/sartre/index.htm Sartre Internet Archive] on [http://www.marxists.org Marxists.org] * [http://izreka.com/index.php/osobe/293-jean-paul-sartre-izreke-citati-misli Jean-Paul Sartre - izreke, citati, misli...] {{Nobelova nagrada za književnost laureati 1951-1975}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Normativna kontrola}} {{stub-nobel}} ==Reference== {{reference}} {{DEFAULTSORT:Sartre, Jean-Paul}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Rođeni 1905.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] [[Kategorija:Jean-Paul Sartre]] 8d2blqo48t9wmdjc28d8b29y03utikp 0 6092 3712757 3466157 2025-06-06T13:21:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712757 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Ivo Kozarčanin reljef.jpg|mini|200px|Ivo Kozarčanin]] '''Ivo Kozarčanin''' ([[Hrvatska Dubica]], [[1911]]. - [[Zagreb]] [[1941]].) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik, prozaik i književni kritičar.<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33566| title = Kozarčanin, Ivo| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125174319/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33566| url-status = dead}}</ref> == Biografija == Ubrzo nakon rođenja seli u mađarsko mjesto Oreglak, gdje je njegov otac službovao kao željezničar. Nakon sloma Austro-Ugarske porodica se vraća u Hrvatsku Dubicu u kojoj polazi narodnu, a potom i trgovačku školu. Godine 1923. dolazi u Zagreb i nastavlja školovanje na građanskoj i učiteljskoj školi; a 1932. upisuje Filozofski fakuket. Od 1938. je urednik kulturne rubrike ''Hrvatskog dnevnika''. Poginuo je nesretnim slučajem: dok je kasno navečer prolazio pored Topničke kasarne u Ilici, ustrijelio ga je stražar. Objavljivati je počeo vrlo rano, od 1928. godine; štampao je pjesme, kritike i kratke proze u brojnim časopisima. U ranom periodu, njegovi radovi su uglavnom namijenjeni djeci i omladini, pa tom žanru pripadaju i dvije njegove prve knjige, zbirke novela (''Mati čeka'', 1934) i pjesama (''Sviram u sviralu'', 1935). Nakon izlaska tih knjiga uglavnom se posvećuje književnosti za odrasle; saradnik je uglednih književnih časopisa ''Hrvatske revije'' i ''Savremenika''; prevodi sa slovenskog. U knjizi ''Lirika'' (1935), kojoj je koautor s I. Dončevićem, A. Nizeteom i R. Žilićem, objavljuje ciklus pjesama ''Tuga ljeta''. Tada počinje u časopisima objavljivati i pjesme koje su se 1938. pojavile u samostalnoj zbirci ''Mrtve oči''. Pjesme su mu prožete intenzivnim erotizmom, vrlo čest motiv su neuslišane ljubavi, samoće, erotske harmonije prekinute smrću. Kozarčaninova poezija svojom erotičnom energijom, rezignacijom, ekspresivnom slikovnošću vezanom za prirodu, utjecala je na pjesništvo krugovaškog naraštaja pedesetih godina. Roman ''Tuđa žena'' (1937) pisan je pod intenzivnim dojmom Krležinog ''Povratka Filipa Latinovicza'': fabula romana zasniva se na temi povratka u provinciju umjetnika koji se nada da će slikanjem i kontempliranjem pronaći izgubljenu unutrašnju ravnotežu. Međutim, nesretna veza s nekadašnjom ljubavnicom, suočenje s provincijskom malograđanštinom i općom moralnom iskvarenošću, preosjetljivog glavnog junaka vode u osamljivanje praćeno rezignacijom i depresijom. Život u provinciji postaje mu nepodnošljiv i on se vraća u grad. Premda je roman zasnovan na analizi psihe glavnog lika, njegovog osjećaja neprilagodenosti i iskorijenjenosti, važnu ulogu imaju i socijalno-kritički komentari u kojim se analizira opće stanje hrvatskog društva te otkrivaju politički stavovi pisca. Spoj socijalno-kritičkih i psihološko-analitičkih elemenata mnogo uspješnije je izveden u romanu ''Sam čovjek'' (1937), jednom od najboljih djela međuratne hrvatske književnosti. Po žanrovskim oznakama taj roman nasljeduje posebnu verziju tzv. "Bildungsromana", karakterističnu za hrvatsku književnost kraja 19. i početka 20. vijeka. Bavi se odrastanjem i sazrijevanjem nadarenog mladog junaka koji potječe iz provincije i nastoji se integrirati u više građanske slojeve, ali ne uspijeva i završava u rastrojstvu kao ubica (kao što ličnim slomom završavaju i junaci Kovačića, Novaka, Gjalskog, Nehajeva i dr.). Roman je podijeljen u dvije cjeline: prva, ''Mračna mladost'', tematizira djetinjstvo glavnog junaka Valentina, njegove rane godine provedene u zavičajnom mjestu negdje u Posavini, prilike u njegovoj porodici, te gimnazijsko školovanje u velikom gradu; drugi dio, ''Buga plače'', vezan je za posljednji period, kad Valentin završivši gimnaziju nalazi posao, te za nesretnu ljubav i brak s Bugom. Svi događaji ispripovijedani su iz Valentinove perspektive, on je središte svijesti u romanu tako da je njegova hipertrofirana emotivnost i neurotičnost utkana u stilsku strukturu pripovjednog teksta. Središnja dva dijela romana predočena su u analeptičkoj perspektivi, kao svojevrsna Valentinova retrospekcija: središnji narativni korpus romana uokviren je dvama monološkim fragmentima iz kojih se nazire da se glavni junak obraća nekom sagovorniku za vlastitim stolom (možda i hipotetičnom dvojniku), želeći mu ispripovjediti svoju životnu priču. Provodeći svog junaka kroz različite društvene sredine u međuratnoj Hrvatskoj, Kozarčanin kritički komentira aktuelne političke i ekonomske prilike te eroziju moralnosti. Osnovnu vrijednost romana čine njegove lirske i psihološko-analitičke dionice u kojim je dojmljivo iscrtano nekoliko impresivnih, duševno-kompleksnih, tragički determiniranih literarnih karaktera. Najbolji dijelovi romana su u kojim se analizira ljudska osamljenost, bačenost u egzistenciju, nemoć uspostave harmoničnih i konstruktivnih odnosa s drugim osobama, nemogućnost realizacije intenzivnog i skladnog ljubavnog odnosa. Tim osobinama Kozarčanin anticipira posljednju hrvatsku književnost egzistencijalističke inspiracije. Kozarčaninove novele (zbirka ''Tihi putovi'', 1939) također se bave sudbinama hipersenzibilnih junaka, rastrzanih erotičnim žudnjama, neprilagođenih malograđanskoj sredini, progonjenih osjećajem osamljenosti i iskorijenjenosti. == Reference == {{Refspisak}} {{Wikicitat|Ivo Kozarčanin}} {{DEFAULTSORT:Kozarčanin, Ivo}} [[Kategorija:Biografije, Hrvatska Dubica]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1911.]] [[Kategorija:Umrli 1941.]] fxawtrpqm911h4ebhnm7xgnmltr1rbc 0 6891 3713030 3656393 2025-06-07T11:55:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Natrij | Simbol = Na | Atomski broj = 11 | Serija = Alkalni metali | Grupa = 1 | Perioda = 3 | Blok = s | Slika = [[Datoteka:Na (Sodium).jpg|180px]] | Boja serije = OrangeRed | Izgled = srebreno bijeli | Zastupljenost = 2,64<ref name="binder" /> | Atomska masa = 22,98976928 | Atomski radijus = 180 | Atomski radijus izračunat = 190 | Kovalentni radijus = 154 | Van der Waalsov radijus = 227 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Neon|Ne]]&#x5D; 3s¹ | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 1 | Energija ionizacije_1 = 495,8 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 0,5 | Struktura kristala = kubična prostorno centrirana | Gustoća = 968<ref name="greenwood" /> | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 8,5 · 10⁻⁶)<ref name="crc" /> | Tačka topljenja_K = 370,87 | Tačka topljenja_C = 97,72 | Tačka ključanja_K = 1163 | Tačka ključanja_C = 890<ref name="zhang" /> | Molarni volumen = 23,78 · 10⁻⁶ | Toplota isparavanja = 97,4<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 2,60 | Pritisak pare = 1 | Pritisak pare_K = 554<ref name="crc" /> | Brzina zvuka = 3200 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 1230 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 21 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 140 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 1 | Oksidi = Na₂O | Elektrodni potencijal = −2,713 V (Na⁺+ e⁻ → Na) | Elektronegativnost = 0,93 | Oznaka upozorenja ={{Oznake upozorenja|F|C}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|14/15|34}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(1/2)|5|8|43|45}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Na | Maseni broj = 21 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 22,49 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 3,547 | Tipraspada1ZP = ²¹Ne }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Na | Maseni broj = 22 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,602 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,842 | Tipraspada1ZP = ²²Ne }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Na | Maseni broj = 23 | Rasprostranjenost u prirodi = 100 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Na | Maseni broj = 24 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 14,959 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 5,516 | Tipraspada1ZP = ²⁴Mg }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Na | Maseni broj = 25 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 59,1 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 3,835 | Tipraspada1ZP = ²⁵Mg }} |}} '''Natrij''' ({{la|natrium}}) jest [[hemijski element]] koji ima [[hemijski simbol|simbol]] '''Na''' i atomski broj 11. U periodnom sistemu nalazi se u trećoj periodi i kao alkalni metal u [[alkalni metali|IA]] (glavnoj) grupi. Jedini stabilni [[izotop]] mu je ²³Na. Elementarni natrij prvi put je dobio [[Humphry Davy]] 1807. godine putem [[elektroliza|elektrolize]] istopljenog natrij hidroksida te mu dao ime ''sodium''. Ovaj naziv se i danas koristi u mnogim jezicima, kao što su engleski i francuski, a njegovi nazivi u romanskim i nekim slavenskim jezicima se donekle razlikuju. U [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]], ime ''natrij'' je izvedeno iz arapskog ناترون ''natrun'', ''natron'', odnosno iz egipatskog ''netjerj''. Pored bosanskog, ovaj naziv je raširen i u germanskim i slavenskim jezicima. U normalnim uslovima, natrij je poput [[vosak|voska]] mehki metal, srebrenastog sjaja i izuzetno reaktivan. Zbog svoje velike reaktivnosti metalni (elementarni) natrij se skladišti u inertnim uslovima, najčešće u [[parafin]]skom ulju ili petroleumu, a za veće količine koriste se hermetički zatvorene čelične bačve. Natrij spada među deset najčešćih elemenata u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]. Javlja se u brojnim [[minerali]]ma u stijenama i na [[more|morskom]] dnu. U [[okean]]ima su također rastvorene značajne količine natrija u obliku [[ion]]a. == Historija == Otkrio ga je [[Engleska|engleski]] hemičar Sir Humphry Davy [[1807.]] elektrolizom rastaljenog natrij-hidroksida (NaOH). U starom Egiptu i u [[Antika|antičkim]] vremenima iz slanih jezera se dobijala ''soda'', koju su Egipćani zvali ''netjerj'' (''neter''). Grci su preuzeli ovu riječ kao νίτρον ''nitron'', Rimljani kao ''nitrium'' a Arapi kao ناترون ''natrun''.<ref name="MinAtlas" /> Spojevi natrija su, za razliku od elementarnog natrija, poznati mnogo duže, a neki od njih su se dobijali i prerađivali iz morske vode, jezera i izvora [[Zemni plin|zemnog plina]]. Jedan od najvažnijih spojeva natrija je [[natrij-hlorid]] (''kuhinjska so''), koja se dobija u rudnicima ili isušivanjem morske vode odnosno slanih podzemnih voda. U historiji, kuhinjska so je bila jedan od najvažnijih trgovačkih artikala, na kojem su mnogi historijski gradovi izgradili svoju vojnu i ekonomsku moć. I danas nazivi brojnih gradova su izvedeni iz riječi ''so'', kao što je [[Tuzla]] (tur. ''tuz'') ili [[Salzburg (grad)|Salzburg]] (njem. ''Salz''), te [[Halle (Saale)]], [[Bad Hall]] ili [[Hall in Tirol]] po germanskom nazivu ''Hall''.<ref name="Stifler" /> Osim soli, i brojni drugi prirodni natrijevi spojevi poput [[natrij-karbonat]]a (''soda'' ili ''natron'') su se također koristili od davnih vremena. [[Datoteka:Natrium.jpg|mini|lijevo|Natrij u parafinskom ulju]] Dobijanje elementarnog natrija prvi put je uspjelo engleskom naučniku [[Humphry Davy]]u 1807. godine putem elektrolize istopljenog natrij hidroksida (''žive sode'') korištenjem Voltinog elektrostatičkog stuba kao izvorom struje. Po izvještaju Kraljevskog društva iz Londona od 19. novembra 1807. godine, Davy je dobio dva različita metala: u sodi sadržani natrij koji je on nazvao ''sodium'', naziv koji se i danas koristi za ovaj element u francuskom i engleskom jeziku, te drugi metal koji je on nazvao ''potassium'' ([[kalij]]). [[Jacob Berzelius|Berzelius]] je 1811. godine umjesto ''sodium'' predložio današnji naziv ''natrium''.<ref name="MinAtlas" /> == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Cubic-body-centered.png|thumb|desno|Kristalna struktura natrija, ''a''&nbsp;=&nbsp;429&nbsp;pm<ref name="Schubert" />]] Natrij je srebrenasto bijeli, mehki i lahki metal. U mnogim fizičkim osobinama, natrij stoji između [[litij]]a i [[kalij]]a. Tako naprimjer, tačka topljenja natrij iznosi 97,82&nbsp;°C, što je između litijeve (180,54&nbsp;°C) i kalijeve (63,6&nbsp;°C).<ref name="HoWi" /> Slično je i kod tačke ključanja i specifičnog toplotnog kapaciteta. Sa gustoćom od 0,968&nbsp;g&nbsp;·&nbsp;cm⁻³<ref name="HoWi" /> natrij spada u elemente sa najmanjom [[specifična težina|specifičnom težinom]]. Među elementima koji su u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi, samo još litij i kalij imaju manju gustoću. Na Mohsovoj skali tvrdoće, natrij ima vrijednost od 0,5<ref name="webelements" />, odnosno tako mehak da se može rezati [[nož]]em. Natrij se, kao i drugi alkalni metali, kristalizira u kubičnom kristalnom sistemu u kubičnoj prostornoj centriranoj rešetki sa prostornom grupom <math>Im\bar3m</math> i dvije formulske jedinice po jednoj elementarnoj ćeliji. Ispod temperature od 51&nbsp;K on prelazi u heksagonalnu gustu kuglastu strukturu sa parametrom rešetke od ''a''&nbsp;=&nbsp;376&nbsp;pm i ''c''&nbsp;=&nbsp;615&nbsp;pm über.<ref name="Schubert" /> Natrijeva para se sastoji iz pojedinih atoma metala, ali i dimera u obliku Na₂. Na tački ključanja oko 16%<ref name="HoWi" /> atoma se nalazi u obliku dimera. Para natrija je žute boje, a gledajući kroz nju nazire se i ljubičasta boja. S kalijem gradi tečne smjese na sobnoj temperaturi u raznim opsezima koncentracija. Fazni dijagram pri 7&nbsp;°C pokazuje peritektične otopljene spojeve Na₂K i eutektičnu tačku na −12,6&nbsp;°C sa sadržinom kalija od 77% po masenom udjelu.<ref name="rossen" /><br> [[Datoteka:Phase diagram potassium sodium s l.svg|lijevo|350px]] === Hemijske === Kao i drugi alkalni metali, natrij je veoma neplemenit element ([[elektrodni potencijal]]: −2,71&nbsp;V<ref name="HoWi" />) i vrlo lahko reagira sa brojnim drugim elementima, a jednim dijelom i sa spojevima. Reagira najlakše sa nemetalima, poput [[hlor]]a i [[sumpor]]a, vrlo burno, dajući ponekad i intenzivno žuti plamen. Kod posebno burne reakcije sa kisikom javlja se jedna posebnost. Natrij i kisik međusobno ne reagiraju bez prisustva vode na sobnoj temperaturi čak i pri zagrijavanju. U atmosferi bez prisustva vode ali uz prisustvo kisika, natrij se čak može i topiti, bez da reagira sa kisikom. Međutim, ako pri tome dođe u kontakt sa vlagom, vrlo lahko se zapali te nastaje [[natrij-peroksid]].<ref name="HoWi" /> :<math>\mathrm{2 \ Na + O_2 \rightarrow Na_2O_2 }</math> : <small>reakcija natrija i kisika</small> Sa vodom natrij reagira tako što iz vode istiskuje [[vodik]] te gradi [[natrij-hidroksid]]. U [[alkohol]]ima natrij gradi natrij alkoholate a iz njih također istiskuje vodik. Zbog velike reakcijske toplote, natrij u reakcijama se često topi. Ako se u reakciji pojavi natrij koji je u prahu, tako da se poveća reaktivna površina natrija, može doći i do eksplozije, a vodonik se može zapaliti. Ukoliko natrij dođe u kontakt sa spojevima koji u sebi sadrže [[hlor]], kao što su [[Metilen hlorid|dihlormetan]], [[hloroform]] i [[tetrahlormetan]], dolazi do stvaranja natrij-hlorida u brzoj i egzotermnoj reakciji. :<math>\mathrm{2 \ Na + 2 \ H_2O \rightarrow 2 \ NaOH + H_2}</math> : <small>reakcija natrija i vode</small> [[Datoteka:Natriumelektrid.jpg|thumb|desno|Natrij rastvoren u tečnom [[amonijak]]u]] Natrij se otapa u tečnom amonijaku daje plavu boju. Boja se javlja zbog oslobođenih [[elektron]]a, koje natrij otpušta u rastvoru. Na taj način, takav rastvor provodi električnu struju i blago je paramagnetičan. === Izotopi === Poznato je ukupno 15 izotopa i dva nuklearna izomera natrija počev od ¹⁸Na do ³³Na.<ref name="nubase" /> Međutim, od njih samo jedan izotop ²³Na se može naći u prirodi. Stoga je natrij jedan od 22 hemijska elementa koji imaju samo jedan stabilan izotop. Izotop sa najdužim vremenom poluraspada je ²²Na čije vrijeme poluraspada iznosi 2,602 godina<ref name="nubase" /> a raspada se putem beta raspada i prelazi u ²²Ne i ²⁴Na koji se koristi u nuklearnoj medicini kao ''tracer''. Svi drugi izotopi i [[nuklearni izomer]]i imaju vrlo kratka vremena poluraspada u intervalima od nekoliko sekundi ili milisekundi. == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Halit-Kristalle.jpg|200px|lijevo|thumb|Mineral halit]] U poznatom svemiru, natrij je 14. po zastupljenosti hemijski element,<ref name="cameron" /> što se približno može uporediti sa rasprostranjenošću [[kalcij]]a i [[nikl]]a. U emitiranim [[svjetlost|svjetlosnim]] linijama mnogih svemirskih tijela, među njima i Sunca, moguće je detektirati i žute D-linije natrija. Na Zemlji, natrij je sadržan u Zemljinoj kori u približnom udjelu od 2,36%,<ref name="Haufigkeit" /> što ga stavlja na šesto mjesto najrasprostranjenijih elemenata na Zemlji. Međutim, zbog svoje velike reaktivnosti, ne pojavljuje se u elementarnom stanju. Među brojnim spojevima najviše su zastupljene soli natrija. Jedan od najvećih izvora natrijevih soli je morska voda. Jedan litar morske vode prosječno sadrži 11 grama [[ion]]a natrija.<ref name="HoWi" /> Česti minerali natrija su [[albit]], poznat i kao natronski [[feldspat]] sa formulom NaAlSi₃O₈ i [[oligoklas]] (Na,Ca)Al(Si,Al)₃O₈. Pored ovih minerala koji su sastavni dijelovi stijena iz grupe feldspata, natrij se također nalazi i u obliku velikih naslaga soli, naročito obične kuhinjske soli. Postoje ogromne zalihe [[natrij-hlorid]]a (minerala halita, poznatog i kao kamena so). Pored nje, so se dobija i isušivanjem morske vode. One predstavljaju najvažniji izvor natrija i njegovih ostalih spojeva. Najpoznatiji rudnik kamene soli u Bosni i Hercegovini nalazi se u Tuzli, a duž obale Jadranskog mora nalaze se brojne solane. Kamene soli ima i u Njemačkoj, gdje su poznati rudnici u gradovima [[Salzgitter]], [[Bad Reichenhall]], [[Stade]] i [[Bad Friedrichshall]]. U obliku [[Minerali|minerala]] nalazi se i u obliku alumosilikata NaAlSi₃O₈, čileanske šalitre (NaNO₃), [[halit]]a (NaCl) i [[kriolit]]a Na₃AlF₆. Pored natrij-hlorida, u prirodi se mogu naći i druge soli natrija. Tako naprimjer jedan od rijetkih prirodnih natrijevih minerala je i [[natrij-nitrat]] ili natronska salitra (Čileanska salitra) NaNO₃. Zbog svoje dobre rastvorljivosti u vodi ona se može naći samo u posebno suhim područjima, kao što je pustinja [[Atacama]] u [[Čile]]u. Prije nego što je otkriven Haber-Boschov proces, čileanska salitra je bila osnovna sirovina za proizvodnju vještačkih đubriva i [[eksploziv]]a. Natrij karbonat Na₂CO₃ se također može naći u velikim količinama u mnogim prirodnim materijalima. Najpoznatiji takav mineral je soda Na₂CO₃&nbsp;·&nbsp;10&nbsp;H₂O. Ona se kopa u industrijskim količinama a najvećim dijelom se koristi u proizvodnji [[staklo|stakla]]. Osim ovih, postoje brojni drugi minerali natrija. Jedan od poznatijih je [[kriolit]] (Na₃<nowiki>[AlF</nowiki>₆<nowiki>]</nowiki>), koji u istopljenom stanju služi, između ostalog, kao otapalo za aluminij oksid u procesu proizvodnje [[aluminij]]a. Danas je poznato samo jedno mjesto gdje se u prirodi može naći kriolit na [[Grenland]]u, tako da se kriolit uglavnom pravi vještački. == Dobijanje == [[Datoteka:MaraisSalant.JPG|thumb|lijevo|Bazeni za isparavanje morske vode gdje se dobija morska so]] Natrij se uglavnom dobija iz natrij hlorida, koji se dobija iz dva glavna izvora: [[rudnik]]a kamene soli i isušivanjem rastvora koji sadrže so, kao što je morska voda. Samo jedan mali dio natrij hlorida se pretvara u elementarni natrij, dok se najveći dio koristi u ishrani kao [[So|kuhinjska so]] ili za proizvodnju drugih spojeva natrija. U tehničkom smislu, proizvodnja natrija se zasniva na procesu elektrolize suhog natrij hlorida u takozvanoj Downsovoj ćeliji (koju je 1924. godine patentirao [[James C. Downs]]). Za snižavanje tačke topljenja primjenjuje se eutektična smjesa soli sastavljena iz 60% [[kalcij hlorid]]a i 40% natrij hlorida, koja se topi na 580&nbsp;°C. U ovu smjesu ponekad se dodaje i [[barij hlorid]]. Pri elektrolizi primjenjuje se napon od oko 7 [[volt]]i.<ref name="HoWi" /> Za proizvodnju jednog kilograma natrija tokom elektrolize potroši se prosječno oko 10&nbsp;kWh električne energije, a u ukupnom procesu proizvodnje oko 12&nbsp;kWh.<ref name="bilder" /> <div align=left>:<math>\mathrm{2\ Na_{}^+ + 2 \ e^- \rightarrow 2 \ Na^0}</math> : <small>Dobijanje natrija na katodi</small></div> <div align=left>:<math>\mathrm{2 \ Cl^- \rightarrow Cl_2 + 2 \ e^-}</math> : <small>Dobijanje hlora na anodi</small></div> <div align=left>:<math>\mathrm{2 \ Na^+ + 2 \ Cl^- \rightarrow 2 \ Na + Cl_2}</math> : <small>ukupna reakcija</small></div> Cilindrična elektrolitična ćelija se sastoji iz jedne centralne anode sastavljene od [[grafit]]a i okolnog katodnog prstena napravljenog od [[željezo|željeza]]. Iznad ćelije je zvono, u kojem se skuplja hlor i odvodi van. Natrij se sakuplja iznad katode i preko ohlađene cijevi izlazi izvan ćelije. U ovom procesu se dobija i kristalizirani [[kalcij]] i vraća se nazad u otopinu. Elektroliza natrij hlorida je zamijenila raniji Castnerov proces. U tom procesu se natrij dobijao putem elektrolize iz [[natrij-hidroksid]]a. Iako je ovaj proces imao određene prednosti zbog niske tačke topljenja natrij hidroksida (318&nbsp;°C), međutim trošilo se mnogo više električne energije. Od uvođenja hlor-alkalne elektrolize cijena natrija je drastično opala. Pri tom je natrij postao najskuplji lahki metal uopće. Njegova cijena uveliko zavisi od troškova električne energije i cijena hlora koji nastaje u tom procesu. == Upotreba == [[Datoteka:NaHD.JPG|thumb|lijevo|Javna rasvjeta sa visokonaponskim svjetljikama sa natrijevim parama, lahko se prepoznaje po tipičnom narandžasto-žutom svjetlu.]] U svijetu se svakodnevno proizvedu ogromne količine natrij-hlorida i drugih spojeva natrija poput [[natrij-karbonat]]a. Od toga se vrlo mali dio preradi u elementarni natrij. Najveći dio se direktno potroši ili se prerađuje u druge spojeve. Natrij je najviše upotrebljavani alkalni metal. On se koristi u različite tehničke i eksperimentalne svrhe. Iz jednog dijela natrija dobijaju se brojni drugi spojevi, između ostalih, sredstva za izbjeljivanje u koja se dodaje natrij-peroksid i jaka baza [[natrij-amid]]. Ovi spojevi se ne mogu naći u prirodi a također se ne mogu dobiti direktno iz natrij-hlorida. Iz natrija se dobijaju i [[natrij-cijanid]] i [[natrij-hidrid]]. Pošto natrij utiče na proces stvrdnjavanja, može se koristiti i kao dodatak aluminijsko-silicijskim [[legura]]ma (proces oplemenjivanja po [[Aladar Pacz]]u). === Katalizator === Natrij [[katalizator|katalizira]] [[polimerizacija|polimerizaciju]] 1,3-butadiena i [[izopren]]a. Zbog toga se on primjenjuje u proizvodnji vještačkog [[Guma|kaučuka]].<ref name="ziegler" /> Vještački materijal koji je dobijen sa natrijem kao katalizatorom, a koji se naziva ''buna'', bio je prva vještačka [[guma]] na svijetu. Od 1937. godine takav materijal se proizvodio u takozvanim ''tvornicama bune'' (nazvanim tako po spoju 1,3-butadien i natriju) u gradiću Schkopau blizu [[Leipzig]]a.<ref name="deuchem" /> === Rashladno sredstvo === Pošto natrij ima [[toplotna provodljivost|toplotnu provodljivost]] od 140&nbsp;W/m·K, što je daleko iznad [[čelik]]a (15 do 58&nbsp;W/m·K), te ima dobre osobine prenosa toplote kao i nisko talište a istovremeno i veliku temperaturni raspon u kojem je tečan, koristi se kao rashladno sredstvo za hlađenje ispusnih [[ventil]]a u motorima sa sagorijevanjem gdje je su veliki termički zahtjevi. Pri tome se ventilski ispusti izvode šuplji da bi se napunili natrijem. Pri upotrebi, natrij se topi te se neprestano premješta između vruće i hladne strane. Time se odvodi toplota koja nastaje na crveno užarenim dijelovima ventila. Također se i brzi oplodni reaktori hlade istopljenim natrijem. U takvim reaktorima se brzi neutroni nastali pri razbijanju jezgre atoma ne smiju usporavati između gorivih šipki kao što je to slučaj kod drugih tipova reaktora. Pri tome se ne smije koristiti voda za hlađenje, koja služi kao sredstvo za usporavanje (moderator). Zatim se toplota dalje prenosi preko sekundarnog kruga natrija dalje za stvaranje pare koja pokreće turbine.<ref name="volkmer" /> === Svjetiljke === Svjetiljke sa natrijevim parama koriste karakterističnu žutu [[svjetlost]], koju isijavaju pare natrija pri električnom pražnjenju. Često se koriste za javnu rasvjetu zbog dobre iskoristivosti električne energije. === Redukcijsko sredstvo === Neki metali, poput [[titanij]]a, [[tantal]]a i [[uranij]]a se ne mogu dobiti putem reakcije redukcije sa [[ugljik]]om, pošto se tim reakcijama dobijaju veoma stabilni karbidi koje je teško odvojiti. Pored nekih elemenata koji se upotrebljavaju u tu svrhu, naročito aluminija i [[magnezij]]a, vrlo često se kao redukcijsko sredstvo koristi i natrij. Osim navedenih, natrij se koristi i za proizvodnju [[kalij]]a. Pošto je kalij vrlo neplemenit element, on se ne može dobiti putem redukcije sa ugljikom. Teoretska mogućnost je njegova proizvodnja putem elektrolize, ali u tehničkom smislu taj proces nije moguć zbog dobre rastvorljivosti kalija u otopljenom [[kalij-hlorid]]u. Natrij ima vrlo važnu ulogu kao redukcijsko sredstvo u organskim sintezama. Dugo vremena najznačajnija tehnička upotreba natrija bila je proizvodnja [[tetraetil olovo|tetraetil olova]] iz [[hlor etan]]a. On je bio vrlo važno sredstvo koje je služilo u benzinskim motorima za sprječavanje udara u motoru (kao antidetonator). Međutim iz ekoloških razloga, proizvodnja tetraetil olova je znatno smanjena a negdje i zabranjena. Time je i potrošnja natrija također smanjena. Natrij se koristi i u drugim sličnim reakcijama kao naprimjer u Birchevoj redukciji i pinakol kuplovanju.<ref name="bruckner" /> Međutim, ove reakcije su značajne samo u laboratorijske svrhe. === Sredstvo za sušenje === Pošto natrij reagira sa vodom čak i u tragovima, svježe presovana žica od natrija se može koristiti kao sredstvo za sušenje organskih otapala poput [[dietil eter]]a ili [[Toluen|toluola]]. Ova metoda nije moguća za otapala koja sadrže halogene elemente kao što su [[hloroform]] i [[metilen hlorid]], jer sa njima natrij reagira veoma burno. Legure natrija i kalija na sobnoj temperaturi su u tečnom stanju. One služe za prenos toplote kao i za dehalogeniziranje u organskim sintezama. Na-K je zgodna i za sušenje već dobro osušenih otapala, da bi se dobila posebno dehidrirana otapala. == Spojevi == {{Glavni|Spojevi natrija}} Spojevi natrija je od ogromnog komercijalnog značaja, djelimično su osnova industrije [[staklo|stakla]], [[papir]]a, [[sapun]]a i [[tekstil]]a.<ref name="Ullmann" /> Među najznačajnije spojeve natrija ubrajaju se natrij hlorid (obična, kuhinjska so) (NaCl), [[natrij-karbonat]] (Na₂CO₃), natrij bikarbonat (soda bikarbona, NaHCO₃), [[natrij-hidroksid]] (kaustična soda, NaOH), [[natrij-nitrat]] (NaNO₃), di- i trinatrij fosfati, [[natrij-tiosulfat]] (Na₂S₂O₃·5H₂O) i [[boraks]] (Na₂B₄O₇·10H₂O)<ref name="Holl"/> U svojim spojevima, natrij je obično u ionskoj vezi vezan sa vodom i anionima, i smatra se kao jaka Lewisova kiselina.<ref name="cowan" /> [[Datoteka:Sodium stearate v2.svg|thumb|desno|280px|Dvije ekvivalentne slike hemijske strukture natrij stearata, tipičnog sapuna]] Većina sapuna su soli natrija masnih kiselina. Natrijevi sapuni su tvrđi od kalijevih i imaju višu tačku topljenja.<ref name="Holl" /> Natrij hlorid se često koristi i za odleđivanje asfaltnih površina i kao dodatak za zaštitu prehrambenih namirnica od propadanja. Natrij bikarbonat se najčešće koristi za kuhanje. Zajedno sa kalijem, mnogim važnim lijekovima se dodaje natrij za poboljšanje njihove biološke dostupnosti (biodostupnost), mada je u tom pogledu mnogo bolji kalijev ion, natrij se često bira zbog svoje niže cijene koštanja i manje atomske težine.<ref name="remington" /> [[Natrij hidrid]] se koristi kao baza za mnoge reakcije (kao što je aldol reakcija) u organskoj hemiji i kao redukcijsko sredstvo u neorganskoj hemiji.<ref name="wiberg" /> Do danas je ukupno poznato pet oksida natrija. To su natrij oksid Na₂O, [[natrij-peroksid]] NaO₂, [[dinatrij-trioksid]] Na₂O₃, [[natrij-hiperoksid]] NaO₂ i [[natrij-trioksid]] NaO₃. Natrij oksid je sastojak u mnogim vrstama stakla, a nastaje u izradi stakla iz natrij karbonata. Nastaje pri sagorijevanju natrija na samo određenim temperaturama (150–200&nbsp;°C<ref name="HoWi" />) i stehiometrijski dodanim količinama natrija i kisika. U suprotnom, natrij sagorijeva do natrij peroksida. On je jako oksidacijsko sredstvo i u tehničkom smislu najznačajniji oksid natrija. Koristi se kao sredstvo za izbjeljivanje tekstila i papira kao i izvor kisika za ronjenje i u [[podmornica]]ma. Ostali oksidi natrija su dosta nestabilni i vrlo brzo se raspadaju. [[Natrij-hidroksid]] (NaOH) je za industriju jedna od najvažnijih baza. Vodeni rastvor natrij hidroksida se naziva natronska lužina. Između ostalog, ona se koristi za pravljenje sapuna i boja kao i za preradu [[boksit]]a u proizvodnji [[aluminij]]a. Druga jedinjenja natrija su: * [[Natrij-cijanid]] * [[Natrij-fluoroacetat]] * [[Natrij-oksalat]] * [[Natrij-perkarbonat]] * [[Natrij-stearat]] === Organonatrijski spojevi === [[Datoteka:Monensin2.png|260 px|thumb|desno|Struktura natrijevog kompleksa (ion Na⁺, prikazan žuto) i antibiotik [[monensin]]-A.]] Dobijeni su mnogi organonatrijski spojevi. Zbog velike polarnosti C-Na veza, oni se ponašaju kao izvor karbaniona (soli sa organskim anionima). Neki od poznatijih derivata uključuju [[natrij-ciklopentadienid]] (NaC₅H₅) i [[tritil-natrij]] ((C₆H₅)₃CNa).<ref name="renfrow" /> == Biološki značaj == {{Glavni|Biološka uloga natrija}} [[Datoteka:Scheme sodium-potassium pump-bs.svg|mini|desno|400px|Djelovanje [[Natrij-kalij pumpa|natrij-kalij pumpe]] je primjer primarnog aktivnog trasporta. Dva nosača proteina lijevo koriste ATP za prijenos natrija izvan ćelije protiv koncentracije gradijenta. Proteini desno koriste sekundarni aktivni transport za prijenos kalija u ćeliju.]] Natrij je jedan od elemenata koji su neophodni (esencijalni) za sve životinjske [[Organizam (biologija)|organizme]]. U njima je natrij, zajedno sa hlorom devet najčešći element, i pored kalcija i kalija, predstavlja treći po zastupljenosti neorganski ion. Time se on fiziološki ubraja u makroelemente. U živim organizmima, natrij se javlja u obliku Na⁺ [[ion]]a. U ljudskom tijelu, ako se uzme prosječna masa tijela od oko 70&nbsp;kg, ima oko 100 g natrija u vidu Na⁺ iona.<ref name="Kaim" /> Od toga dvije trećine otpada na NaCl a jedna trećina na NaHCO₃. Pošto on u ljudskom tijelu čini oko 90% vanćelijskih [[elektrolit]]a, koncentracija natrija određuje zapreminu međućelijskih i krvnih sudova te zapreminu međućelijskih tekućina.<ref name="deetjen" /> [[Datoteka:Synapse (bs).svg|thumb|desno|250px|Sinapsa (dolje je postsinaptički dio)]] Preporučene minimalne količine natrija za čovjekov organizam, po preporukama njemačkog udruženja za ishranu, iznose oko 550&nbsp;mg/dnevno za odraslu osobu.<ref name="dgev" /> Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti navodi da je čovjeku neophodno samo 350&nbsp;mg natrija dnevno.<ref name="nacl2" /> Druge slične organizacije daju i preporuke za najveću količinu natrija. Tako naprimjer [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) daje preporuku da najviši dnevni unos natrija u ljudski organizam ne treba da premaši 2 grama,<ref name="who2" /> dok Američko udruženje za srce (AHA) taj iznos ograničava na maksimalno 1,5 grama dnevno.<ref name="aha15" /> Međutim, stvarni dnevni unos natrija iznosi daleko iznad ovih preporučenih vrijednosti. Uzrok tome je relativno veliki dnevni unos kuhinjske soli (2,5 g soli u sebi sadrži oko 1 g natrija). Prema istraživanja instituta Max Rubner, muškarci prosječno dnevno unesu u organizam oko 3,2 grama natrija, dok je kod [[žena]] prosjek oko 2,4 grama dnevno.<ref name="rubner" /> Pretpostavlja se da unos natrija često prelazi ove vrijednosti, jer su ova istraživanja bazirana na intervjuima sa ispitivanim osobama. U drugim studijama WHO, prosječno izlučivanje natrija putem [[Mokraća|urina]] kod muškaraca u [[Njemačka|Njemačkoj]] iznosilo je 4,1 do 4,5 grama dnevno, a 2,7 do 3,5 grama kod žena.<ref name="elliott" /> U organizmima ioni natrija Na⁺ nisu ravnomjerno raspoređeni. Kao i kod drugih iona, njihova koncentracija unutar i izvan [[Ćelija (biologija)|ćelije]] su dosta različite. Ove koncentracije iona Na⁺ i iona hlora Cl⁻ (uglavnom izvan ćelije), kalija K⁺ kao i organskih aniona (uglavnom unutar ćelije) značajno određuju uslove potencijala membrane živih ćelija. Ovaj potencijal membrane i ionski gradijenti su od životnog značaja za većinu ćelija. Pošto malehni anorganski ioni neprestano odlaze u okolna područja zbog razlika u koncentracijama, istovremeno se odvija drugi aktivni proces u obrnutom smjeru. Najvažniju ulogu pri tome igra takozvana [[natrij-kalij pumpa]] koja neprestano povratno djeluje trošeći energiju Na⁺- i K⁺ iona.<ref name="Müller-Esterl" /> Na⁺ ioni igraju važnu ulogu pri stvaranju i provođenju podražaja u nervnim ćelijama (i mišićnim vlaknima). Na post[[sinapsa]]ma nervnih ćelija (i na neuromuskularnim završecima mišića) nalaze se posebni receptori, koji se otvaraju nakon aktiviranja od strane prenosnih materija ([[neurotransmiter]]a) a koje otpušta prethodna nervna ćelija koja je nadražena, te tako postaju propusni za ione natrija. Stvara se ''struja natrija'' koja lokalno mijenja osnovno stanje stabilnih potencijala membrane ćelije. Unutrašnost postaje manje negativna u odnosu na vanjski dio, što se naziva depolarizacija. Ako je ova depolarizacija na svom putu do aksona dovoljna jaka, dolazi do otvaranja druge vrste natrijevog kanala. Tada se radi o natrijevim kanalima aksona koji su zavisni od napona, a koji lokalnu depolarizaciju, zajedno sa drugim ionskim kanalima, provode dalje u određenom ritmu otvaranja i zatvaranja. Na [[akson]]ima nervnih ćelija nastaje trajni naponski talas, takozvani akcijski potencijal. Kod vraćanja na osnovno stanje, glavnu i osnovnu ulogu ponovno ima natrij-kalij pumpa.<ref name="Müller-Esterl" /> === U biljkama === Za razliku od čovjeka, natrij u biljkama igra manje važnu ulogu. Dok je [[kalij]] esencijalan za sve biljke i većinu mikroorganizama, natrij je potreban za život i rast samo nekih C4- i CAM-biljaka, dok ga po pravilu C3 biljke ne trebaju. Prema određenom staništu, ipak su se razvile nezavisne biljke koje profitiraju od uzimanja natrija iz zemljišta. Takve biljke, nazvane [[halofiti]], naročito dobro rastu u obalnim područjima i područjima gdje u zemljištu postoji visoka koncentracija natrija. Halofiti kao što su [[kupus]], [[šećerna repa]] i mnoge C4 trave dobro podnose so, tako da mogu transportirati natrij iz centralnog cilindra u [[vakuola|vakuole]] ćelija lišća, gdje on kao ion [[osmoza|osmotski]] djeluje za povećanje turgora (pritiska u ćeliji) te na taj način umjesto kalija pozitivno utječe na izduženje ćelija i rast površine lista. Na taj način natrij jednim dijelom zamjenjuje kalij, a drugim djeluje na dodatni rast. Međutim, one biljke koje nisu u stanju transportirati natrij iz centralnog cilindra u ćelije lista, akumuliraju ga u ksilemski parenhim. Takve biljke nazivaju se natrofobi, gdje, između ostalih, spadaju [[kukuruz]] i niske sorte [[grah]]a. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|page=97|isbn=3-527-26169-9}}</ref> <ref name="crc">{{Cite book|editor=David R. Lide|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|edition=84|publisher=CRC Press|location=Boca Raton, Florida|year=2003|isbn=978-1-4200-7483-3}}</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: ''Journal of Chemical & Engineering Data''. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="MinAtlas">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/Natrium Mineralienatlas: ''Natrium'']</ref> <ref name="Stifler">David Stifter: ''[http://www.landesmuseum.at/eisenzeiten/eisenzeiten%20I%20pdfs/Stifter.pdf Hallstatt – In eisenzeitlicher Tradition?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140221031651/http://www.landesmuseum.at/eisenzeiten/eisenzeiten%20I%20pdfs/Stifter.pdf |date=21. 2. 2014 }} (PDF;)''. u: ''Interpretierte Eisenzeiten. Fallstudien, Methoden, Theorie. Tagungsbeiträge der 1.&nbsp;Linzer Gespräche zur interpretativen Eisenzeitarchäologie''. Hrsg. Raimund Karl, Jutta Leskovar (= Studien zur Kulturgeschichte von Oberösterreich&nbsp;18), Linz: Oberösterreichisches Landesmuseum&nbsp;2005, str.&nbsp;229–240.</ref> <ref name="Schubert">K. Schubert: ''Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente.'' u: ''Acta Crystallographica'', 1974, B30, str.&nbsp;193–204; {{doi|10.1107/S0567740874002469}}</ref> <ref name="HoWi">{{Cite book|author=Holleman-Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1}}</ref> <ref name="webelements">[http://www.webelements.com/sodium/physics.html natrij na webelements.com, fizičke osobine]</ref> <ref name="rossen">van Rossen, G.L.C.M.; van Bleiswijk, H.: ''Über das Zustandsdiagramm der Kalium-Natriumlegierungen.'' u: ''Z. Anorg. Chem.'', 1912, 74, str.&nbsp;152–156; {{doi|10.1002/zaac.19120740115}}.</ref> <ref name="nubase">G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra: ''[http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf The Nubase evaluation of nuclear and decay properties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923135135/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf |date=23. 9. 2008 }} (PDF)''</ref> <ref name="cameron">A. G. W. Cameron: ''Abundances of the elements in the solar system.'' u: ''Space Science Reviews'', 1970, 15, str.&nbsp;121–146; {{doi|10.1007/BF00172440}}</ref> <ref name="Haufigkeit">K. H. Wedepohl: ''The composition of the continental crust.'' u: ''Geochimica et Cosmochimica Acta'', 1995, 59, 7, str.&nbsp;1217–1232; {{doi|10.1016/0016-7037(95)00038-2}}</ref> <ref name="bilder">[http://bilder.buecher.de/zusatz/15/15152/15152128_lese_1.pdf Zusammenfassung über Alkalimetalle von wiley-vch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304084447/http://bilder.buecher.de/zusatz/15/15152/15152128_lese_1.pdf |date=4. 3. 2016 }} (PDF)</ref> <ref name="ziegler">{{Cite journal|author=K. Ziegler, F. Bersch; H. Wollthan|title=Untersuchungen über alkaliorganische Verbindungen. XI. Der Mechanismus der Polymerisation ungesättigter Kohlenwasserstoffe durch Alkalimetalle und Alkalialkyle|journal=Justus Liebigs Annalen der Chemie|year=1934|volume=511|issue=1|pages=13–44|doi=10.1002/jlac.19345110103}}</ref> <ref name="deuchem">[http://www.deutsches-chemie-museum.de/index.php?id=37 Deutsches Chemie-Museum Merseburg, Geschichte der Busa-Werke Schkopau]</ref> <ref name="volkmer">{{Cite book|author=M. Volkmer|title=Basiswissen Kernenergie|publisher=Hamburgische Elektricitäts-Werke-AG|year=1996|pages=52–53|isbn=3-925986-09-X}}</ref> <ref name="bruckner">{{Cite book|author=R. Brückner|title=Reaktionsmechanismen|publisher=Spektrum Akad. Verlag|edition=3|year=2004|isbn=3-8274-1579-9}}</ref> <ref name="renfrow">Renfrow, Jr., W. B.; Hauser, C. R. (1943): '' "[http://www.orgsyn.org/demo.aspx?prep=CV2P0607 Triphenylmethylsodium]". Org. Synth.; Coll. vol. 2, str. 607 {{doi|10.15227/orgsyn.019.0083}}</ref> <ref name="Kaim">{{Cite book|author=W. Kaim, B. Schwederski|title=Bioanorganische Chemie|edition=4|publisher=Teubner|location=Wiesbaden|year=2005|isbn=3-519-33505-0}}</ref> .<ref name="Ullmann">Alfred Klemm, Gabriele Hartmann, Ludwig Lange, "Sodium and Sodium Alloys" u ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'' 2005, Wiley-VCH, Weinheim. {{doi|10.1002/14356007.a24_277}}</ref> <ref name="Holl">{{cite book|publisher=Walter de Gruyter|year=1985|edition=91–100|pages=931–943|isbn=3-11-007511-3|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|author=Holleman Arnold F. ''et al.''|language=de|chapter=Natrium}}</ref> <ref name="cowan">{{cite book|author=Cowan James A.|title=Inorganic Biochemistry: An Introduction|url=https://archive.org/details/inorganicbiochem0000cowa|year=1997|publisher=Wiley-VCH|isbn=978-0-471-18895-7|page=[https://archive.org/details/inorganicbiochem0000cowa/page/n7 7]|oclc=34515430}}</ref> <ref name="remington">{{cite book|author=Remington Joseph P.|title=Remington: The Science and Practice of Pharmacy|url=https://archive.org/details/remingtonscience0000unse|year=2006|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-0-7817-4673-1|pages=[https://archive.org/details/remingtonscience0000unse/page/365 365]–366|edition=21}}</ref> <ref name="wiberg">{{cite book|author=Wiberg Egon ''et al.''|title=Inorganic Chemistry|year=2001|publisher=Academic Press|pages=1103–1104|url=http://books.google.com.sg/books?id=Mtth5g59dEIC&pg=PA1103|isbn=978-0-12-352651-9}}</ref> <ref name="deetjen">Deetjen, P., Speckmann, E.-J., & Hescheler, J. (2005). Physiologie. München: Elvesier GmbH.</ref> <ref name="dgev">Deutsche Gesellschaft für Ernährung e.V. [http://www.dge.de/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=3&page=5 ''Referenzwerte für die Nährstoffzufuhr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141111181559/http://www.dge.de/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=3&page=5 |date=11. 11. 2014 }}. 13.12.2013.</ref> <ref name="nacl2">[http://www.glasnaroda.ba/rubrike/gn-doktor-alternativne-medicine/item/1580-so-ili-natrijum-hlorid-najve%C4%87i-ubica-dana%C5%A1njice So ili natrijum hlorid najveći ubica današnjice!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612071558/http://www.glasnaroda.ba/rubrike/gn-doktor-alternativne-medicine/item/1580-so-ili-natrijum-hlorid-najve%C4%87i-ubica-dana%C5%A1njice |date=12 Juni 2013 }} www.b92.net</ref> <ref name="who2">World Health Organization [http://www.who.int/dietphysicalactivity/reducingsalt/en/ ''Global Strategy on Diet, Physical Activity and Health. Population sodium reduction strategies'']. 13.12.2013.</ref> <ref name="aha15">American Heart Association [http://www.heart.org/HEARTORG/GettingHealthy/Diet-and-Lifestyle-Recommendations_UCM_305855_Article.jsp ''The American Heart Association’s Diet and Lifestyle Recommendations'']. 13.12.2013.</ref> <ref name="rubner">Max Rubner-Institut, Bundesforschungsinstitut für Ernährung und Lebensmittel [http://www.mri.bund.de/fileadmin/Institute/EV/NVSII_Abschlussbericht_Teil_2.pdf ''Nationale Verzehrsstudie II. Ergebnisbericht Teil 2. Die bundesweite Befragung zur Ernährung von Jugendlichen und Erwachsenen.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131228110608/http://www.mri.bund.de/fileadmin/Institute/EV/NVSII_Abschlussbericht_Teil_2.pdf |date=28 Decembar 2013 }}. (PDF)</ref> <ref name="elliott">Elliott P, Brown I (2006) [http://www.who.int/dietphysicalactivity/Elliot-brown-2007.pdf ''Sodium intakes around the world. Background document prepared for the Forum and Technical meeting on Reducing Salt Intake in Populations (Pariz 5-7.10.2006.)'']. (PDF)</ref> <ref name="Müller-Esterl">{{cite book|author=Müller-Esterl|title=Biochemie. Eine Einführung für Mediziner und Naturwissenschaftler|url=https://archive.org/details/biochemieeineein0000mull|publisher=Spektrum Akademischer Verlag|year=2004|isbn=3-8274-0534-3}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commons|Sodium}} * [http://environmentalchemistry.com/yogi/periodic/Na.html EnvironmentalChemistry.com – Natrij]{{Mrtav link}} * [http://www.chemicool.com/elements/sodium.html sodium] * [http://www.vanderkrogt.net/elements/element.php?sym=Na sodium (natrium)] * [https://web.archive.org/web/20140812160705/http://bigportal.ba/natrijum-nas-svakodnevni-saputnik/ Natrijum–naš svakodnevni saputnik] * [http://www.radiochemistry.org/periodictable/elements/11.html Radiochemistry of elements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130602061155/http://www.radiochemistry.org/periodictable/elements/11.html |date=2. 6. 2013 }} == Literatura == *{{Cite book|author=Mary Elvira Weeks|title=Discovery of the Elements|publisher=Kessinger Publishing|year=2003|pages=433-457|isbn=9780766138728}} *''Natrium'' u: ''[http://books.google.ba/books/about/Handbuch_der_anorganischen_Chemie.html?id=99APAAAAQAAJ&redir_esc=y Gmelins Handbuch der anorganische Chemie]'', 8. izd.; System-Nummer 21 (1928). {{PSE}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] 6i8ia612kyptws3v1w0qr756ogytrmz 0 6996 3712905 3542968 2025-06-07T03:34:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712905 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Mangan | Simbol = Mn | Atomski broj = 25 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 7 | Perioda = 4 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Manganese element.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebrenasti metal | Zastupljenost = 0,085<ref name="harry" /> | Atomska masa = 54,938044<ref name="ciaww" /> | Atomski radijus = 140 | Atomski radijus izračunat = 161 | Kovalentni radijus = 139 (161) | Van der Waalsov radijus = - | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Argon|Ar]]&#x5D; 3d⁵4s² | Izlazna energija = 4,1<ref name="ludwig" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 13, 2 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 6,0 | Struktura kristala = α-Mn:kubična prostorno centrirana<br />β-Mn:kubična primitivna | Gustoća = 7430<ref name="greenwood" /> (25 °C) | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\alpha: \chi_{m}</math> = 9,0 · 10⁻⁴; <math>\beta: \chi_{m}</math> = 8,2 · 10⁻⁴)<ref name="weast" /> | Energija ionizacije_1 = 717,3 | Energija ionizacije_2 = 1509 | Energija ionizacije_3 = 3248 | Energija ionizacije_4 = 4940 | Energija ionizacije_5 = 6990 | Energija ionizacije_6 = 9220 | Energija ionizacije_7 = 11500 | Tačka topljenja_K = 1519 | Tačka topljenja_C = 1246 | Tačka ključanja_K = 2373<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 2100 | Molarni volumen = 7,35 · 10^-6 | Toplota isparavanja = 225<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 13,2 | Pritisak pare = 121 | Pritisak pare_K = 1517 | Brzina zvuka = 5150 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 479,5<ref name="harry" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 6,94 · 10⁵ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 7,8 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 1, '''2''', 3, 4, (5), 6, 7 | Oksidi = MnO, MnO₂, Mn₂O₃, Mn₂O₇, Mn₃O₄ | Elektrodni potencijal = −1,18 V (Mn²⁺ + 2 e⁻ → Mn) | Elektronegativnost = 1,55 | Oznaka upozorenja = '''Prah'''<br />{{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} (prah) | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|7|33|43|60}} (prah) | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mn | Maseni broj = 52 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 5,591 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 4,712 | Tipraspada1ZP = [[Hrom|⁵²Cr]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mn | Maseni broj = 53 | Rasprostranjenost u prirodi = -1 | Vrijeme poluraspada = 3,74&nbsp;×&nbsp;10⁶ [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,597 | Tipraspada1ZP = ⁵³Cr }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Mn | Maseni broj = 54 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada =312,3 [[Dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,377 | Tipraspada1ZP = [[Hrom|⁵⁴Cr]] | Tipraspada2ZM = [[Beta-zraci|β⁻]] | Tipraspada2ZE = 0,697 | Tipraspada2ZP = [[Željezo|⁵⁴Fe]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Mn | Maseni broj = 55 | Rasprostranjenost u prirodi = 100 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mn | Maseni broj = 56 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,5785 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 3,695 | Tipraspada1ZP = ⁵⁶Fe }} |}} '''Mangan''' je [[hemijski element]] sa simbolom '''Mn''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 25. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]], on se nalazi u [[7. grupa hemijskih elemenata|sedmoj sporednoj grupi]] (grupa 7), nazvanoj po njemu ''grupa mangana''. Mangan je srebrenasti, tvrdi, veoma krhki prelazni metal, koji u mnogim osobinama sliči [[željezo|željezu]]. U prirodi, ovaj element se pretežno javlja u vidu [[mineral]]a, te se njegove rude iskopavaju u ogromnim količinama. Oko 90% ukupnog dobijenog mangana troši se u industriji [[čelik]]a u obliku feromangana kao sastojak u [[legura]]ma čelika. U čelicima, mangan ima osobinu ''izvlačenja'' kisika i sumpora, te na taj način poboljšava očvršćavanje čelika. U drugim industrijskim oblastima, također je važan u obliku [[mangan(IV)-oksid]]a, koji se upotrebljava kao katoda u alkalno-manganovim baterijama. Element ima i vrlo važnu biološku ulogu kao sastojak raznih [[enzim]]a. Tako naprimjer mangan je jedan od najvažnijih elemenata u ciklusu [[fotosinteza|fotosinteze]], gdje je jedan enzimski mangan-kalcijev kompleks odgovoran za [[fotoliza|fotolitsku]] oksidaciju vode do [[kisik]]a. == Historija == [[Datoteka:Gahn Johan Gottlieb.jpg|thumb|lijevo|[[Johan Gottlieb Gahn]]]] U prirodi manganovi oksidi u vidu raznih minerala, poznati su već dugo vremena kao prirodni [[pigment (materijal)|pigmenti]], te ih čovjek kao takve koristi. Tako su crni pigmenti manganovih oksida, između ostalog, dokazani u 17.000 godina starim pećinskim crtežima u pećinama Ekain i [[Pećina Lascaux|Lascaux]].<ref name="emilie" /><ref name="chalmin" /> Pri izradi [[staklo|stakla]] manganovi spojevi su se upotrebljavali još od 4. vijeka p.n.e. u [[Rimsko carstvo|Rimskom carstvu]]. Pri tome je mangan imao dvije različite funkcije. Ukoliko bi se koristio neki od minerala mangana, oni bi staklo obojili u intenzivnu smeđe-ljubičastu boju. Međutim, ako bi se u staklenu smjesu koja je sadržavala željezo dodao trovalentni mangan oksid, ono bi poprimilo slabu žutu boju trovalentnog željeza, nakon što ono oksidira iz plavkastog dvovalentnog.<ref name="sayre" /><ref name="patrickmc" /> Prvo dobijanje elementa vjerovatno je uspjelo 1770. kada je austrijski hemičar [[Ignatius Gottfried Kaim]] reducirao mineral ''smeđi kamen'' (mangan oksid) sa [[ugljik]]om, pa je na taj način dobio relativno nečist mangan, kojem je dao naziv ''kralj smeđeg kamena'' (njem. ''Braunsteinkönig''). Međutim, ovo otkriće je prošlo gotovo nezapaženo. Četiri godine kasnije, 1774. [[Carl Wilhelm Scheele]] je zapazio da ''smeđi kamen'' zasigurno mora sadržavati neki, do tad nepoznati, element. Iste godine, [[Johan Gottlieb Gahn]] po uputstvima Scheelea, uspio je dobiti mangan pomoću reakcije mangan oksida sa ugljikom.<ref name="rancke" /> Ime za novi element izveo je iz latinskog naziva za ''smeđi kamen'' - ''manganesia nigra'', te je prvobitno izabrao ''manganesium'', ali je nakon što je otkriven [[magnezij]], ime skraćeno na današnje, da bi se isključila moguća zamjena. Njega je još [[Plinije Stariji]] zbog sličnosti sa magnetskim željezom (odnosno ''magnes masculini sexus'') nazvao ''magnes feminei sexus'' (jer smeđi kamen nije bio magnetičan), što je u srednjem vijeku postalo ''manganesia''.<ref name="justusvon" /> Godine 1839. postalo je poznato da mangan poboljšava mogućnost obrade željeza. [[Robert Forester Mushet]] je 1856. pokazao mogućnost masovne proizvodnje čelika Bessemerovim postupkom dodavanjem mangana, pa je on u vrlo kratko vrijeme postao vrlo tražen u industriji [[čelik]]a.<ref name="Corathers" /> U tehničkoj upotrebi od 1866. počeo se koristiti i ''smeđi kamen'' (mangan-oksid), kada je [[Walter Weldon]] u postupku nazvanim po njemu (Weldonov postupak) razvio proizvodnju [[hlor]]a, pri čemu je [[Hlorovodična kiselina|hlorovodičnu kiselinu]] oksidirao do hlora pomoću mangan-oksida.<ref name="billbrock" /> == Osobine == === Fizičke === Mangan je srebrenasto-bijeli, tvrdi i veoma krhak teški metal. [[talište|Topi se]] na temperaturi od 1246&nbsp;°C a [[tačka ključanja|ključa]] na 2100&nbsp;°C. Za razliku od većine drugih metala, mangan se na sobnoj temperaturi ne kristalizira u najgušću kuglastu niti u kubičnu prostorno centriranu [[kristalna struktura|kristalnu strukturu]], nego u donekle neobičnu α-manganovu strukturu. Poznato je ukupno četiri različite modifikacije, koje su stabilne na različitim temperaturama. Pri sobnoj temperaturi, mangan je paramagnetičan, njegova α-modifikacija pri Néelovoj temperaturi od 100&nbsp;K pokazuje antiferomagnetičke osobine, dok β-mangan ne pokazuje takve osobine.<ref name="kasperjs" /> Do temperature od 727&nbsp;°C<ref name="Schubert" /> α-manganova struktura je [[termodinamika|termodinamički]] stabilna. Radi se o jednog izlomljenoj, kubičnoj strukturi sa 58 atoma u svakoj elementarnoj ćeliji. Manganovi atomi strukture mogu se pri tome podijeliti u četiri grupe sa različitim okruženjima i [[koordinacijski broj|koordinacijskim brojevima]] između 12 i 16.<ref name="Oberteuffer" /> U temperaturnom rasponu između 727&nbsp;°C do 1095&nbsp;°C, metal se nalazi u jednoj neobičnoj strukturi, koja je također kubična, zvana β-manganova struktura, sa 20 formulskih jedinica po elementarnoj ćeliji i koordinacijskim brojevima izmđeu 12 i 14, što je za manganove atome termodinamički povoljnije.<ref name="Shoemaker" /> Tek iznad 1095&nbsp;°C on se kristalizira u najgušće kuglasto pakovanje, kubičnu, plošno centriranu kristalnu strukturu (γ-mangan, tipa bakra). Ova struktura pri temperaturi iznad 1133&nbsp;°C napokon prelazi u kubičnu unutrašnje-centriranu strukturu (δ-mangan, tipa [[volfram]]a).<ref name="Schubert"/> {| class="wikitable" |- ! Modifikacija !! α-Mn<ref name="Oberteuffer"/> !! β-Mn<ref name="Shoemaker"/> !! γ-Mn<ref name="Wykhoff" /> !! δ-Mn<ref name="Wykhoff"/> |- | '''Struktura''' || [[Datoteka:Alpha-Mn.png|100px|Kristalna struktura α-Mn]] || [[Datoteka:Beta-Mn.png|100px|Kristalna struktura β-Mn]] || [[Datoteka:Cubic, face-centered.png|100px|Kristalna struktura γ-Mn]] || [[Datoteka:Cubic-body-centered.png|100px|Kristalna struktura δ-Mn]] |- | '''Kristalni sistem''' || kubični || kubični || kubični || kubični |- | '''[[Koordinacijski broj]]''' || 16+16+13+12 || 14+12 || 12 || 8 |- | '''Prostorna grupa''' || <math>I\bar{4}3m</math> || <math>P4_132 \,</math> || <math>Fm\bar{3}m</math> || <math>Im\bar{3}m</math> |- | '''Parametar rešetke''' || a = 891,1&nbsp;pm || a = 631,5&nbsp;pm || a = 386,3&nbsp;pm || a = 308,1&nbsp;pm |- | '''Atomi po elementarnoj ćeliji''' || 58 || 20 || 4 || 2 |- | '''Izračunata gustoća''' || 7,463&nbsp;g/cm³ || 7,24&nbsp;g/cm³ || 6,33&nbsp;g/cm³ || 6,238&nbsp;g/cm³ |} === Hemijske === Kao neplemenit metal, mangan reagira sa mnogim nemetalima. Sa [[kisik]]om, kompaktni mangan reagira sporo i samo površinski, dok je fino isitnjeni mangan u zrak veoma piroforan te brzo oksidira u [[mangan(II,III)-oksid]]. Mangan također reagira i sa [[fluor]]om, [[hlor]]om, [[Bor (element)|borom]], [[ugljik]]om, [[silicij]]em, [[fosfor]]om, [[arsen]]om i [[sumpor]]om, pri čemu se reakcije na sobnoj temperaturi odvijaju vrlo sporo, a tek porastom temperature one se ubrzavaju. Sa [[dušik]]om, element reagira tek pri temperaturama od preko 1200&nbsp;°C dajući mangan-nitrid Mn₃N₂, a sa [[vodik]]om ne reagira uopće.<ref name="Römpp" /><ref name="HoWi" /> Kao i drugi neplemeniti elementi, mangan se također rastvara u razblaženim [[kiseline|kiselinama]] istiskajući iz njih [[vodik]], a za razliku od [[hrom]]a, on se ne [[pasivizacija|pasivizira]] slojem oksida koji se stvara na površini i štiti od daljnjeg oksidiranja. Ova reakcija se također dešava polahko i u vodi. Ukoliko se mangan rastvori u koncentriranoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]], stvara se [[sumpor-dioksid]]. U vodenim rastvorima [[ion]]i Mn²⁺, koji u kompleksu [Mn(H₂O)₆]²⁺ daju ružičastu boju, posebno su stabilni prema oksidaciji ili redukciji. Za to je ''odgovorno'' formiranje energetski povoljne polupopunjene d-orbitale (''d5''). Ioni mangana u drugim oksidacijskim stanjima također imaju karakteristične boje, tako je trovalentni ion crven, četverovalentni smeđ, petovalentni ([[hipomanganat]], MnO₄³⁻) plav, šestovalentni ([[manganat]], MnO₄²⁻) zelen a sedmovalentni ([[permanganat]], MnO₄⁻) ljubičast.<ref name="Römpp"/><ref name="HoWi"/> === Izotopi === Poznato je ukupno 25 [[izotop]]a kao i sedam [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]] mangana sa masenim brojevima između ⁴⁴Mn i ⁶⁹Mn. Od njih, samo je jedan stabilan izotop ⁵⁵Mn, pa se mangan ubraja u jednoizotopne elemente. Osim njega, izotop ⁵³Mn ima vrlo dugo [[vrijeme poluraspada]] od 3,74 miliona godina. Svi drugi izotopi imaju mnogo kraća vremena poluraspada, od kojih je najduže živući ⁵⁴Mn sa 312,3 dana.<ref name="nubase" /> Najduže živući radioaktivni izotop mangana ⁵³Mn u prirodi je rasprostranjen samo u tragovima. On nastaje u reakcijama raspada među stijenama bogatim željezom. U tim reakcijama, željezo ⁵⁴Fe reagira sa [[helij|³He]] iz kosmičkog zračenja te se formira kratkoživući izotop ⁵³Fe, koji se vrlo brzo raspada na ⁵³Mn.<ref name="sefer" /> :<math>\mathrm{^{54}_{26}Fe + ^3_2He \longrightarrow ^{53}_{26}Fe + ^4_2He \ \xrightarrow{- e^-} \ ^{53}_{25}Mn}</math> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Manganite-Rhodochrosite-LTH53B.JPG|thumb|lijevo|100px|Rodohrozit (crveni) i [[manganit]] (crni)]] [[Datoteka:KMnO4_in_H2O.jpg|thumb|lijevo|100px|Rastvor kalij-permanganata]] Mangan na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] je jedan od rasprostranjenijih elemenata u kontinentalnoj [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]], uz prosječni udio od oko 0,95%<ref name="CRC" />, što je približno rasprostranjenosti [[fosfor]]a ili [[fluor]]a. Poslije [[željezo|željeza]] i [[titanij]]a, mangan je treći po rasprostranjenosti [[prelazni metal]]. On se ne javlja u elementarnom stanju u prirodi, već u vidu svojih spojeva. Pored manganovih silikata i karbonata, najčešće se vezan u obliku oksida. Najčešći minerali mangana su minerali iz grupe ''smeđih kamenja'', [[manganit]], [[hausmanit]], [[braunit]], [[rodohrozit]] i [[rodonit]]. U tim spojevima i mineralima, mangan se javlja u raznim oksidacijskim stanjima, kao dvo-, tro- i četvorovalentni mangan, koji se između ostalih javlja i kao mineral hausmanit. Dok su mnogi spojevi dvovalentnog mangana vrlo dobro rastvorljivi u vodi, s druge strane spojevi gdje je on u višim oksidacijskim stanjima obično su vrlo teško rastvorljivi a također i fizički i hemijski stabilniji. Stoga se manganove [[ruda|rude]] uglavnom formiraju pod oksidacijskim uslovima. Iako se željezo ponaša slično kao i mangan, te također oksidira u oksidacijskim uslovima iz lahko rastvorljivog dvovalentnog u teže rastvorljivo trovalentno željezo, postoji vrlo mali broj miješanih željezno-manganovih ruda. Za to je ''odgovorna'' činjenica da je za oksidaciju mangana potrebna mnogo viša koncentracija [[kisik]]a u odnosu na željezo.<ref name="Corathers"/> Manganove rude pogodne za eksploataciju mogu se [[geologija|geološki]] podijeliti u tri grupe. Prva vrsta su rude na bazi rodohrozita i braunita, koje su uklopljene u [[prekambrij]]ske [[vulkan]]ske stijene. Ove rude se pretežno nalazi u području južnog [[Atlantski okean|Atlantika]], u [[Brazil]]u, [[Gvajana|Gvajani]], [[Obala Slonovače|Obali Slonovače]], [[Gana|Gani]], [[Burkina Faso|Burkini Faso]] i [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]]. Druga vrsta ruda su jako oksidirane sedimentne stijene iz [[proterozoik]]a, bogate željezom i silikatima. Nalazišta ovog tipa ruda su Hotazel u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i Corumbá u Brazilu, koji se ubrajaju među najveće zalihe mangana u svijetu. Treća vrsta manganovih ruda koje su nastale sedimentacijom u plitkim morima. U ovu vrstu ruda, između ostalih, ubrajaju se rude u [[Gabon]]u, [[Ukrajina|Ukrajini]] i drugim zemljama oko [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="Corathers"/> Oko 75% poznatih rezervi mangana nalazi se u južnoafričkoj [[pustinja|pustinji]] [[Kalahari]]. Veće zalihe mangana nalaze se i u Ukrajini, Brazilu, [[Australija|Australiji]], Indiji, [[Gabon]]u i Kini. Među tim zemljama, najveći proizvođači manganove rude su Australija, Kina i [[Južnoafrička Republika]], dok je ukupna svjetska proizvodnja 2009. godine iznosila 10,8 miliona tona.<ref name="manganeseusgs" /> U Bosni i Hercegovini postoji samo jedan aktivni rudnik manganove rude kod [[Bužim]]a, a krajem 19. vijeka postojao je jedan i kod Čevljanovića.<ref name="otrg" /> U velikim količinama, mangan se javlja u takozvanim ''manganovim grumenjem'', do 20&nbsp;cm velikim, poroznim, [[konkrecija]]ma, poput grumenja od oksida teških metala, rasprostranjenih u dubokim dijelovima mora, a koji sadrže i do 50% mangana. Posebno velika koncentracija manganovog grumenja nalazi se u [[Tihi okean|Tihom okeanu]] južno od [[Havaji|Havaja]], kao i u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]]. Danas se intenzivno proučava način eksploatacije manganovog grumenja, naročito u svrhu dobijanja [[bakar|bakra]], [[kobalt]]a i [[nikl]]a, međutim još uvijek nije pronađen ekonomski isplativa metoda zbog složenih tehničkih zahtjeva i visokih troškova dobijanja, u odnosu na znatno niže cijene po kojima se dobijaju metali na kopnu.<ref name="ullmann" /> == Dobijanje == [[Datoteka:Manganese electrolytic and 1cm3 cube.jpg|thumb|lijevo|Elektrolitički rafinirani, čisti (99,99 %) mangan]] Manganova ruda koja se dobija u rudnicima sadrži najmanje 35% metala. U zavisnosti od udjela i sadržaja drugih elemenata, ta ruda se koristi u različite namjene. [[Metalurgija|Metalurški]] upotrebljena manganova ruda sadrži između 38 i 55% mangana, a dobija se bilo u površinskom kopu ali i u klasičnim jamskim rudnicima. Osim toga, postoji i ruda takozvane ''čistoće za baterije'', koja sadrži najmanje 44% mangana, ali mora sadržavati i malehne udjele [[bakar|bakra]], [[nikl]]a i [[kobalt]]a, kako bi bio pogodan za proizvodnju alkalno-manganskih baterija. Također postoji i ruda čistoće ''hemijskog nivoa'' koja se koristi za proizvodnju čistog mangana i manganovih spojeva.<ref name="ullmann"/> Za veći broj primijenjenih aplikacija nije potreban čisti mangan. Umjesto njega, dobija se [[feromangan]], [[legura]] željeza i mangana sa udjelom Mn od 78%. On se dobija [[redoks reakcija|redukcijom]] oksidiranog mangana i rude željeza pomoću [[koks]]a u električnoj peći. Na ovaj način može se dobiti još jedna legura, silikomangan od željeza, mangana i [[silicij]]a. Pri tome se u peć dodaje još i [[kvarc]] kao izvor silicija.<ref name="ullmann"/> Čisti mangan se u tehničkom smislu ne može dobiti redukcijom sa ugljikom, jer se time pored mangana grade i stabilni karbidi, naročito Mn₇C₃. Tek pri temperaturi preko 1600&nbsp;°C nastaje čisti mangan, jer pri tim temperaturama dolazi čak i do isparavanje neznatnog dijela mangana, pa je ta metoda ekonomski neisplativa. Umjesto toga, čisti mangan se dobija [[elektroliza|elektrolizom]] vodene otopine manganovih soli. U tu svrhu koristi se najčistija moguća otopina [[Mangan(II)-sulfat|mangan-sulfata]], koja se elektrolizira elektrodama načinjenim iz plemenitog čelika, primjenjujući električnu struju od 5 do 7 V. Time se na katodi izdvaja čisti mangan, a na anodi kisik, koji dalje odmah reagira sa ionima mangana dajući mangan oksid (''smeđi kamen'').<ref name="ullmann"/> :<math>\mathrm{2\ MnSO_4 + 2\ H_2O \longrightarrow 2\ Mn + 2\ H_2SO_4 + O_2}</math> Postoji i jedna sporedna metoda dobijanja mangana redukcijom mangan oksida sa [[aluminij]]em (aluminotermija) ili silicijem. == Upotreba == Čisti mangan se koristi samo u ograničenom broju aplikacija. Gotovo 90% proizvedenog mangana upotrebljava se u industriji [[čelik]]a kao [[feromangan]] ili silikomangan. Pošto mangan gradi vrlo stabilne Mn-O veze, kao i [[aluminij]] i [[silicij]] djeluje deoksidirajuće, te pojačava djelovanje ovog elementa. Osim toga, onemogućava nastanak lahko topivog [[željezo(II)-sulfid]]a te na taj način uklanja sumpor iz čelika. Istovremeno povećava se rastvorljivost dušika u čeliku, poboljšava nastanak [[austenit]]a. Ovo je vrlo važno za mnoge nehrđajuće čelike. Vrlo važna osobina mangana u čeliku je i ta što on znatno poboljšava kaljenje čelika.<ref name="ullmann" /> Mangan se također upotrebljava i u legurama sa obojenim metalima, naročito sa bakrom i aluminijem. Pri tome se povećava čvrstoća, otpornost prema [[korozija|koroziji]] i poboljšava njihova mogućnost obrade. Legura ''[[manganin]]'' (83% bakar, 12% mangan i 5% [[nikl]]), slično kao i legura [[konstantan]], ima vrlo nizak temperaturni koeficijent električnog otpora, tj. njen [[električni otpor]] se vrlo malo mijenja u zavisnosti od temperature. Ovi materijali se zbog toga najčešće upotrebljavaju za izradu električnih uređaja za mjerenja.<ref name="ullmann" /> Mangan također se koristi i kao aktivator u sredstvima koja daju svjetlost. U zavisnosti od oksidacijskog stanja, njegova talasna dužina emitirane svjetlosti iznosi između 450 i 750&nbsp;nm (Mn²⁺) odnosno 620 i 730&nbsp;nm (Mn⁴⁺). Praktični značaj imaju BaMgAl₁₀O₁₇:Eu²⁺,Mn²⁺ (zeleni emiter) i Mg₁₄Ge₅O₂₄:Mn⁴⁺ (crveni emiter) kao svjetleće materije u bijelim [[Svijetleća dioda|LED diodama]].<ref name="shigeo" /> Svjetska proizvodnja čistog mangana iznosi oko 140 hiljada tona godišnje. Od toga najveći dio se potroši u proizvodnji posebnih čelika i legura aluminija. Pored toga dio se koristi za cink-mangan ferit pri proizvodnji elektronskih dijelova.<ref name="ullmann" /> == Biološki značaj == Mangan je esencijalni element za sva živa bića i sastojak je raznih [[enzim]]a. U njima on ima različite načine djelovanja, između ostalih kao Lewisova kiselina, kao i za formiranje enzimske strukture te u redoks reakcijama. U mnogim [[bakterija]]ma on se koristi za dobijanje energije. Tako naprimjer ''[[Shewanella putrefaciens]]'', bakterija koja živi u morima, diše anaerobno sa Mn⁴⁺ kao terminalnim primaocem elektrona, koji se pri tom reducira do Mn²⁺.<ref name="madigan" /> Mangan igra esencijalnu ulogu u [[fotosinteza|fotosintezi]], i to pri oksidaciji vode do kisika u fotosistemu II. Centralni sastojak fotosistema je jedan kompleks od četiri atoma mangana i jednog atoma [[kalcij]]a, koji su povezani jedan s drugim preko kisikovog ''mosta'', a koji je poznat i kao OEC (engl. ''oxygen-evolving complex'') odnosno ''kompleks koji proizvodi kisik''. U tom višestepenom ciklusu, zvanom ''Kokov ciklus'', pri čemu mangan naizmjenično prelazi između oksidacijskih stanja tri i četiri, a djelovanjem sunčeve svjetlosti, voda se razlaže te se oslobađa kisik, [[elektron]]i i [[proton]]i.<ref name="jyano" /> :<math>\mathrm{2\ H_2O \longrightarrow O_2 + 4\ H^+ + 4\ e^-}</math> U superoksid dismutazama, koje sadrže mangan, a koje se mogu naći u [[mitohondrija]]ma i peroksizomima,<ref name="alscher" /> [[katalizator|kataliziraju]] se reakcije superoksida do kisika i [[vodik-peroksid]]a pomoću redoks reakcija sa dvo- i trovalentnim ionima mangana.<ref name="law" /> :<math>\mathrm{Mn^{3+} + HO_2\cdot\ \longrightarrow Mn^{2+} + O_2 + H^+}</math> :<math>\mathrm{Mn^{2+} + HO_2\cdot\ +\ H^+ \longrightarrow Mn^{3+} + H_2O_2}</math> [[Dioksigenaza|Dioksigenaze]], ugrađene u posebne organske molekule pomoću molekularnog kisika, uglavnom sadrže željezo, ali postoji također i veći broj dioksigenaza koje sadrže mangan, a koje su, između ostalog, otkrivene u bakterijama ''[[Arthrobacter globiformis]]'' i ''[[Brevibacillus brevis|Bacillus brevis]]''. [[Mangan peroksidaza]], [[enzim]] otkriven u gljivi ''[[Phanerochaete chrysosporium]]'', jedan je od malobrojnih poznatih enzima, koji omogućavaju razgradnju [[lignin]]a. Pored toga, mangan učestvuje u reakcijama arginaza, hidrolaza, kinaza, dekarboksilaza i transferaza u vidu piruvat karboksilaze, mevalonatkinaze i glikosiltransferaze, kao i u određenim ribonukleotidreduktazama i katalazama.<ref name="Römpp"/><ref name="law"/> U ljudskom organizmu, mangan se apsorbira u [[Tanko crijevo|tankom crijevu]] te se najvećim dijelom odlaže u [[jetra|jetri]], kostima, [[bubreg|bubrezima]] i [[gušterača|gušterači]]. Unutar [[ćelija (biologija)|ćelija]], element se nalazi uglavnom u mitohondrijama, [[lizosom]]ima i ćelijskom jedru. U [[mozak|mozgu]], mangan je vezan za posebne bjelančevine, većinom za glutamat-amonij ligazu u astrocitima.<ref name="atakeda" /> Ukupna količina mangana u ljudskom organizmu iznosi između 10 i 40&nbsp;mg, a dnevne potrebe za njim iznose oko 1&nbsp;mg. Prosječni unos mangana ishranom oko 2,5&nbsp;mg, ali se samo 5% apsorbira iz crijeva. Nedostatak mangana je rijedak. Kod životinja koje nemaju dovoljno mangana u ishrani, dolazi do promjena u kostima i skeletu te neuroloških smetnji. Osim toga dolazi i do poremećaja u metabolizmu ugljikohidrata, te poremećaja u rastu i plodnosti.<ref name="Römpp"/> U namirnice posebno bogate manganom ubrajaju se crni [[čaj]], lješnjaci, [[soja]], sjemenke lana, [[raž]]ev [[kruh]], [[zob]]ene pahuljice i [[borovnica|borovnice]].<ref name="cemek" /> == Sigurnost i otrovnost == Kao i mnogi drugi metali, mangan u obliku fino isitnjenog praha je vrlo lahko zapaljiv i reagira s [[voda|vodom]]. Za gašenje zapaljenog mangana mogu se koristiti samo sredstva za gašenje klase D ili pijesak. Nasuprot praha, mangan u kompaktnom stanju nije zapaljiv.<ref name="GESTIS" /> Ukoliko se udiše prašina sa velikom koncentracijom mangana, može djelovati toksično. Pri tome dolazi do oštećenja [[pluća]] sa simptomima poput kašlja, [[bronhitis]]a i [[pneumonitis]]a. Mangan također djeluje [[otrov]]no i na nerve, te oštećuje [[centralni nervni sistem]]. To djelovanje se iskazuje takozvanim ''manganizmom'', bolešću donekle sličnoj [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovoj bolesti]] i simptomima poput motoričkih smetnji.<ref name="annette" /> Stoga za manganovu prašinu postoje maksimalne dopuštene vrijednosti od 0,02&nbsp;mg/m³ za posebno finu prašinu koja može ući u plućne mjehuriće, te 0,2&nbsp;mg/m³ za prašinu koja se udiše.<ref name="GESTIS"/> Bolesti izazvane manganom ili nekim od njegovih spojeva uvršteni su na spisak profesionalnih bolesti u Njemačkoj pod brojem 1105. Izlaganje manganu može nastati u procesima njegovog dobijanja, prevoza, prerade i upotrebe, kao i njegovih spojeva, samo ukoliko se ove materije udišu kao prašina ili dim. Ovo se odnosi i na elektrodno zavarivanje sa elektrodama koje sadrže mangan.<ref name="baude" /> == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="shigeo">{{cite book|author=Shigeo Shionoya, William M. Yen, Hajime Yamamoto|title=Phosphor Handbook|edition=2|publisher=CRC Press|location=Boca Raton, FL|year=2006|isbn=978-0-849-33564-8|page=153ff}}</ref> <ref name="alscher">{{Cite journal|author=R. G. Alscher|title=Role of superoxide dismutases (SODs) in controlling oxidative stress in plants|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-botany_2002-05_53_372/page/1331|journal=Journal of Experimental Botany|volume=53|year=2002|pages=1331–1341|doi=10.1093/jexbot/53.372.1331}}</ref> <ref name="law">{{Cite journal|author=Neil A. Law, M. Tyler Caudle, Vincent L. Pecoraro|title=Manganese Redox Enzymes and Model Systems: Properties, Structures, and Reactivity|journal=Advances in Inorganic Chemistry|volume=46|year=1998|pages=305–440|doi=10.1016/S0898-8838(08)60152-X}}</ref> <ref name="atakeda">{{Cite journal|author=A. Takeda|title=Manganese action in brain function|url=https://archive.org/details/sim_brain-research-reviews_2003-01_41_1/page/79|journal=Brain Research Reviews|volume=41|year=2003|pages=79–87|doi=10.1016/S0165-0173(02)00234-5}}</ref> <ref name="cemek">{{Cite book|author=Cem Ekmekcioglu, Wolfgang Marktl|url=https://books.google.de/books?id=fJxmBJzlgrEC&pg=PA148#v=onepage|title=Essentielle Spurenelemente: Klinik und Ernährungsmedizin|publisher=Springer|year=2006|isbn=978-3-211-20859-5|page=148}}</ref> <ref name="GESTIS">[http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=008200 Mangan]{{Mrtav link}} u GESTIS bazi podataka, pristupljeno 28. mart 2011.</ref> <ref name="annette">{{Cite journal|author=Annette Santamaria, Sandra Sulsky|title=Risk Assessment of an Essential Element: Manganese|journal=Journal of Toxicology and Environmental Health, Part A|volume=73|year=2010|pages=128–155|doi=10.1080/15287390903337118}}</ref> <ref name="baude">[http://www.baua.de/de/Themen-von-A-Z/Berufskrankheiten/pdf/Merkblatt-1105.pdf?__blob=publicationFile&v=2 Merkblatt zur BK Nr. 1105] Bek. des BMA v. 19.5.1964, BArbBl Fachteil Arbeitsschutz 1964, 128f</ref> <ref name="jyano">{{Cite journal|author=J. Yano ''et al.''|title=Where Water Is Oxidized to Dioxygen: Structure of the Photosynthetic Mn₄Ca Cluster|journal=Science|volume=314|year=2006|pages=821–825|doi=10.1126/science.1128186}}</ref> <ref name="Römpp">''[https://roempp.thieme.de/roempp4.0/do/data/RD-13-00441 Mangan]'', u: Römpp Online. Georg Thieme Verlag, Pristupljeno 29. marta 2011.</ref> <ref name="madigan">{{cite book|author=Michael T. Madigan, John M. Martinko, Thomas Lazar; Freya Thomm-Reitz|title=Brock Mikrobiologie|publisher=Pearson Studium|edition=11. dopunjeno|year=2009|isbn=978-3-8273-7358-8|page=644}}</ref> <ref name="Shoemaker">{{Cite journal|author=C. B. Shoemaker, D. P. Shoemaker, T. E. Hopkins, S. Yindepit|title=Refinement of the structure of β-manganese and of a related phase in the Mn-Ni-Si system|journal=Acta Crystallographica|year=1978|volume=B34|pages=3573–3576|doi=10.1107/S0567740878011620}}</ref> <ref name="HoWi">{{Cite book|author=A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1|pages=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n1647 1608]–1609}}</ref> <ref name="Schubert">K. Schubert: ''Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente''. u: ''Acta Crystallographica''. 1974, B30, str.&nbsp;193–204, {{doi|10.1107/S0567740874002469}}.</ref> <ref name="Oberteuffer">J. A. Oberteuffer, J. A. Ibers: ''A refinement of the atomic and thermal parameters of α-manganese from a single crystal.'' u: ''Acta Crystallographica.'' 1970, B26, str.&nbsp;1499–1504, {{doi|10.1107/S0567740870004399}}.</ref> <ref name="Wykhoff">{{Cite book|author=R. G. W. Wykhoff|title=Crystal structures|year=1963|volume=1|publisher=Wiley|pages=7–83|isbn=9780470968604}}</ref> <ref name="otrg">[http://www.taracin-do.com/index.php?option=com_content&view=article&id=162:otrgnuto-od-zaborava&catid=1:latest-news Rudnici podhvatništva Bosnia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304121846/http://www.taracin-do.com/index.php?option=com_content&view=article&id=162:otrgnuto-od-zaborava&catid=1:latest-news |date=4 Mart 2016 }}, preneseno iz: ''Nada, Sarajevo'', 20. decembra 1896. godine (1. januara 1897), broj 1; str. 17, pristupljeno 17. januara 2015.</ref> <ref name="kasperjs">J. S. Kasper, B. W. Roberts: ''Antiferromagnetic Structure of α-Manganese and a Magnetic Structure Study of β-Manganese.'' u: ''Physical Review.'' 101, 1956, str.&nbsp;537–544, {{doi|10.1103/PhysRev.101.537}}.</ref> <ref name="sefer">J. Schaefer, T. Faestermann, G. Herzog, K. Knie, G. Korschinek, J. Masarik, A. Meier, M. Poutivtsev, G. Rugel, C. Schlüchter: ''Terrestrial manganese-53 - A new monitor of Earth surface processes.'' u: ''Earth and Planetary Science Letters.'' 251, 2006, str.&nbsp;334–345, {{doi|10.1016/j.epsl.2006.09.016}}.</ref> <ref name="nubase">{{Cite journal|author=G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra|url=http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf|title=The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties|journal=Nuclear Physics|year=2003|volume=A 729|pages=3–128|access-date=14. 1. 2018|archive-date=24. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130724211828/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="manganeseusgs">U.S. Geological Survey: ''[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/manganese/mcs-2011-manga.pdf Manganese] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160208033330/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/manganese/mcs-2011-manga.pdf |date=8. 2. 2016 }} (PDF).'' u: ''Mineral Commodity Summaries'', januar 2011.</ref> <ref name="CRC">David R. Lide (ur.): ''CRC Handbook of Chemistry and Physics'', 85. izd., CRC Press, Boca Raton, Florida, 2005. ''Section 14, Geophysics, Astronomy, and Acoustics; Abundance of Elements in the Earth's Crust and in the Sea.''</ref> <ref name="ullmann">David B. Wellbeloved, Peter M. Craven, John W. Waudby: ''Manganese and Manganese Alloys.'' u: ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'', Wiley-VCH, Weinheim 2005 ({{doi|10.1002/14356007.a16_077}}).</ref> <ref name="Corathers">{{Cite book|author=L.A: Corathers, J.F. Machamer|chapter=Manganese|title=Industrial minerals & rocks: commodities, markets, and uses|publisher=Society for Mining, Metallurgy, and Exploration (U.S.)|edition=7|year=2006|isbn=978-0-87335-233-8|pages=631–636}}</ref> <ref name="billbrock">{{Cite book|author=William H. Brock|title=Viewegs Geschichte der Chemie|publisher=Vieweg|location=Braunschweig|year=1997|isbn=3-540-67033-5|page=182}}</ref> <ref name="rancke">E. Rancke-Madsen: ''The Discovery of an Element.'' u: ''Centaurus.'' 19, 1975, str.&nbsp;299–313, {{doi|10.1111/j.1600-0498.1975.tb00329.x}}.</ref> <ref name="justusvon">Justus von Liebig, Johann C. Poggendorff, Friedrich Wöhler, Hermann Kolbe: ''[http://books.google.ba/books/about/Handw%C3%B6rterbuch_der_reinen_und_angewandt.html?id=eaY5AAAAcAAJ&redir_esc=y Handwörterbuch der reinen und angewandten Chemie, tom 5.]'' 1851, str.&nbsp;594–595</ref> <ref name="sayre">E. V. Sayre, R. W. Smith: ''Compositional Categories of Ancient Glass.'' u: ''Science.'' 133, 1961, str.&nbsp;1824–1826, {{doi|10.1126/science.133.3467.1824}}.</ref> <ref name="patrickmc">W. Patrick McCray: ''Glassmaking in renaissance Italy: The innovation of venetian cristallo.'' u: ''JOM - Journal of the Minerals, Metals and Materials Society.'' 50, 1998, str.&nbsp;14–19, {{doi|10.1007/s11837-998-0024-0}}.</ref> <ref name="emilie">Emilie Chalmin, Michel Menu, Colette Vignaud: ''Analysis of rock art painting and technology of Palaeolithic painters.'' u: ''Measurement Science and Technology.'' 14, 2003, str.&nbsp;1590–1597, {{doi|10.1088/0957-0233/14/9/310}}.</ref> <ref name="chalmin">E. Chalmin, C. Vignaud, H. Salomon, F. Farges, J. Susini, M. Menu: ''Minerals discovered in paleolithic black pigments by transmission electron microscopy and micro-X-ray absorption near-edge structure.'' u: ''Applied Physics A.'' 83, 2006, str. 213–218, {{doi|10.1007/s00339-006-3510-7}}.</ref> <ref name="harry">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="ciaww">[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013]</ref> <ref name="ludwig">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, Band 6: Festkörper|url=https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977/page/n377 361]}}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1339}}</ref> <ref name="weast">{{cite book|author=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="zhang">{{cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Manganese}} {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] nnmh64jln3bwtt47tc96ihjzkgtgelo 0 7287 3712805 3497800 2025-06-06T16:55:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filmski festival | naziv = Kanski filmski festival | logo = Bandeau cannes.JPG | slika = Patchwork-Cannes-2.jpg | tekst = Reklamni poster festivala | lokacija = [[Cannes]], [[Francuska]] | utemeljen = 1946. | nagrade = [[Zlatna palma]], [[Grand Prix (Kanski filmski festival)|Grand Prix]] | webstranica = {{URL|http://www.festival-cannes.com}} }} '''Kanski filmski festival''' (francuski:'''' 'Le Festival International du Film de Cannes' '''' ili samo '''' 'Festival de Cannes' ''''), je godišnji filmski festival koji se održava u [[Cannes]]u, [[Francuska]], i koji prikazuje nove filmove svih žanrova, uključujući i dokumentarne filmove, iz cijelog svijeta. Osnovan je 1946, i jedan je od najprestižnijih i najpopularnijih filmskih festivala u svijetu.<ref>[http://topics.nytimes.com/top/reference/timestopics/subjects/c/cannes_international_film_festival/index.html Cannes International Film Festival]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/2012/05/16/arts/16iht-lim16.html?_r=1&ref=movies They'll Always Have Cannes] pristupljeno 15. maja 2012</ref><ref>[http://www.forbes.com/2008/05/14/cannes-properties-luxury-forbeslife-cx_mw_0514realestate_slide.html?thisSpeed=15000 In Pictures: Chic Cannes Hideaways]</ref> Festival, na kojem se može prisustvovati samo sa pozivnicom, održava se jednom godišnje (obično u maju) na [[Palais des Festivals et des Congrès]]. Na prošlogodišnjem festivalu koji je bio održan od 13. i 24. maja 2015. godine američki režiseri braća [[Joel Coen]] i [[Ethan Coen]] zajednički su bili predsjednici žirija. Film ''[[Dheepan]]'', u režiji francuskog režisera [[Jacques Audiarda|Jacquesa Audiarda]], osvojio je [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. 1. jula 2014. suosnivač i bivši šef francuskog TV Canal Plus Pierre Lescure preuzeo je dužnost predsjednika festivala.<ref>[http://www.hollywoodreporter.com/news/cannes-film-festival-names-president-670706 Cannes Film Festival Names Pierre Lescure President] pristupljeno 14. januara 2014.</ref> Francuska je također i domaćin svoje nacionalne filmske nagrade [[César]], što se ujedno smatra da je francuski ekvivalent američkog [[Oscar]]a. == Historija == Filmski festival u Cannesu ima svoje korijene u kasnim 1930-im kada je [[Jean Zay]], tadašnji ministar nacionalnog obrazovanja Francuske, na prijedlog Philippea Erlangera i uz podršku Britanaca i Amerikanaca, osnovao međunarodni kinematografski festival. [[1947]], festival je bio održan pod nazivom ''Festival du film de Cannes'', gdje su bili predstavljeni filmovi iz šesnaest zemalja. U to vrijeme bio je uveden princip jednakosti, sa žirijem sastavljenim od samo jednog predstavnika po zemlji.<ref name="cannes-on-line2">[http://www.cannes-on-line.com/fr/sedivertir/cannes_et_le_festival/actualites/2007_60e_festival/01_retrospective 60th Festival of Cannes – Retrospective] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928135011/http://www.cannes-on-line.com/fr/sedivertir/cannes_et_le_festival/actualites/2007_60e_festival/01_retrospective |date=28. 9. 2007 }} ''Ville de Cannes'' website.</ref> Festival se sada održava u ''Palais des Festivals'', palata posebno izgrađena za tu priliku, iako je tokom svečanosti otvaranja [[1949]]. krov bio nedovršen i urušio se tokom oluje. Festival nije bio održan [[1948]]. i [[1950]]. zbog [[budžet]]skih problema. Iako je na samom početku francuska želja bila da se festival održava u jesen kako bi se natjecali s [[Venecijanski filmski festival|filmskim festivalom u Veneciji]], [[1951]]. Cannes je pomjerio održavanje u proljeće kako bi izbjegli ovaj sukob. [[1955]], stvorena je [[Zlatna palma]], koja zamjenjuje ''Grand Prix du Festival'' koja je bila dodjeljivana sve do te godine. [[Dolores del Rio]] je [[1957]]. bila prva žena član žirija kao član ''Sélection officielle''. ''[[Marché du Film]]'' ili Filmski market je osnovan [[1959]]., dajući festivalu komercijalni karakter i olakšavajući razmjenu između prodavaca i kupaca u filmskoj industriji. Danas je to postalo prva međunarodna platforma za filmsku trgovinu. [[Sedmica međunarodnih kritičara]] je uvedena [[1962]]., koju je osnovala [[Unija francuskih filmskih kritičara]] kao prva paralelna sekcija filmskog festivala. Njihov cilj je bio da se prikažu najbolja djela režisera iz cijelog svijeta, a da ne podlegnu komercijalnim stremljenjima.<ref>{{Cite web |url=http://www.semainedelacritique.com/sites/rubrique.php3?id_rubrique=148 |title=About the ICW International Critics' Week website. |access-date=14. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070812064224/http://www.semainedelacritique.com/sites/rubrique.php3?id_rubrique=148 |archive-date=12. 8. 2007 |url-status=dead }}</ref> U znak sjećanja na francuskog režisera [[Jean Cocteau|Jeana Cocteaua]] 1965. nakon njegove smrti, on je imenovan doživotnim počasnim predsjednikom. U narednoj godini, [[Olivia de Havilland]] je imenovana kao prva žena predsjednica festivala. [[19. maj]]a [[1968]]. festival je bio obustavljen, pošto su neki režiseri, kao što su [[Carlos Saura]] i [[Miloš Forman]], povukli svoje filmove iz konkurencije. [[18. maj]]a, režiser [[Louis Malle]] zajedno sa grupom režisera zauzeo je veliku salu ''Palaisa'' i prekinuo projekcije u znak solidarnosti sa [[štrajk]]om učenika i radnika koji su se održavali širom Francuske,<ref>{{Cite web |url=http://www.cannes-fest.com/an1968.htm |title=1968 Cannes Festival Cannes-fest.com archive |access-date=14. 5. 2014 |archive-date=8. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191108225157/http://www.cannes-fest.com/an1968.htm |url-status=dead }}</ref> i u znak protesta zbog smjene tadašnjeg predsjednika [[Cinémathèque Française]]. Filmaši su uspjeli da vrate predsjednika, ali su iste godine osnovali ''Društvo filmskih režisera (SRF)''.<ref>{{Cite web |url=http://www.quinzaine-realisateurs.com/go/histoire/ |title=History of the Directors' Fortnight. 1968. |access-date=14. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927210324/http://www.quinzaine-realisateurs.com/go/histoire/ |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref> SRF je [[1969]], na čelu sa Pierre-Henri Deleau-om osnovao ''Directors' Fortnight'', novu sekciju van konkurencije koja predstavlja izbor filmova iz cijelog svijeta, odabranih nezavisno od zvaničnog odabira filmova.<ref>[http://www.quinzaine-realisateurs.com/go/2007/ Directors' Fortnight Presentation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090406070058/http://www.quinzaine-realisateurs.com/go/2007/ |date=6. 4. 2009 }} pristupljeno 1. septembra 2007.</ref> Tokom 1970-ih, važne promjene su se dogodile na festivalu. Robert Favre Le Bret je [[1972]]. imenovan novim predsjednikom, a Maurice Bessy generalnim direktorom. On je odmah uveo važnu promjenu u odabiru filmova učesnika. Sve do tog vremena, u različitim zemljama birani su filmovi koji su bili predstavljani na festivalu. Bessy je osnovao jednu komisiju za odabir francuskih filmova, a drugu za odabir stranih filmova.<ref>[http://www.cannes-fest.com/an1972.htm 1972 Cannes Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130116165103/http://www.cannes-fest.com/an1972.htm |date=16. 1. 2013 }} Cannes-fest.com archive</ref> Gilles Jacob je [[1978]]. preuzeo poziciju predsjednika, i uveo je nagradu [[Camera d'Or]] kao i sekciju [[Un Certain Regard]]. Ostale promjene su bile smanjenje dužine festivala na trinaest dana, čime se smanjio broj odabranih filmova; također, do tada žiri je bio sastavljan od strane filmskih akademika, a Jacob je počeo uvoditi ličnosti i profesionalce iz filmske industrije.<ref>[http://www.cannes-fest.com/an1978.htm 1978 Cannes Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170501054240/http://www.cannes-fest.com/an1978.htm |date=1. 5. 2017 }} Cannes-fest.com archive</ref> Nova, mnogo veća palata [[Palais des Festivals et des Congrès]] je izgrađena [[1983]]. i postala je novi domaćin festivala. Dobila je nadimak "Bunker" što je izazvalo brojne reakcije protiv toga.<ref>[http://www.cannes-fest.com/an1983.htm 1983 Cannes Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180720200638/http://www.cannes-fest.com/an1983.htm |date=20. 7. 2018 }} Cannes-fest.com archive</ref> Pierre Viot je [[1984]]. zamijenio Roberta Favre Le Breta kao predsjednika festivala. [[Datoteka:Starlette.jpg|thumb|300px|right|Zvijezde poziraju za fotografe što je dio folklora Cannesa.]] Tek [[1995]]. Gilles Jacob je osnovao posljednju sekciju službenog izbora: la [[Cinefondation]]. Njegov cilj je bio da podrži stvaranje filmske umjetnosti u svijetu i da doprinese ulasku novih pisaca scenarista u krug slavnih ličnosti.<ref>[http://www.cinefondation.com/selection/ La Sélection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928152525/http://www.cinefondation.com/selection/ |date=28. 9. 2007 }} Cinéfondation website</ref> Cinefondation je završena 2000. godine sa '' La Résidence'', a 2005. sa '' L'Atelier''. Sadašnji predsjednik festivala, Gilles Jacob, imenovan je 2000, a 2002. festival je službeno dobio naziv ''Festival de Cannes''. == Uticaj == Festival je postao važna reklama za evropske filmove. Jill Forbes i Sarah Street tvrde u knjizi ''Evropska kinematografija: Uvod'', da je Cannes "postao ... izuzetno važan za kritičke i komercijalne interese i za evropske pokušaje prodaje filmova na osnovu njihove umjetničke kvalitete". Forbes i Street također ističu da, zajedno s drugim festivalima kao što su Filmski festival u Veneciji i Berlinski filmski festival, Cannes nudi priliku da se prikaže slika jedne zemlje i filma i općenito uzgaja ideju da je evropska kinematografija "umjetnost".<ref name="European_Cinema">{{cite book|last = Forbes|first = Jill|author2 = Street, Sarah|year = 2001|title = European Cinema: An Introduction|publisher = [[Macmillan Publishers|Palgrave Macmillan]]|location = London|isbn = 0-333-75210-4|url = https://archive.org/details/europeancinemain00jill}}</ref> Osim toga, s obzirom na snažnu izloženost medijima, na festivalu koji je inače zatvoren za javnost, prisustvuju mnoge filmske zvijezde i popularno je mjesto za filmske producente koji lansiraju njihove nove filmove i pokušavaju da ih prodaju distributerima koji dolaze iz svih krajeva svijeta. == Također pogledajte == * [[Zlatna palma]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Cannes Film Festival}} * [http://www.festival-cannes.com/ Zvanična stranica] {{fr simbol}} {{en simbol}} {{Filmski festivali}} [[Kategorija:Filmski festivali]] [[Kategorija:Kanski filmski festival|*]] obb1gxbkrrbvfy4jllzxvpgntrp2zqe 0 7292 3712948 3282522 2025-06-07T06:29:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712948 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mirko Marjanović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|07|13}} | mjesto_rođenja = [[Gradačac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Hrvat | druga_imena = | zanimanje = Književnik, kritičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mirko Marjanović''' ([[Gornja Tramošnica (Gradačac)|Gornja Tramošnica]], [[Gradačac]], 13. jula 1940){{sfn|enciklopedija.hr}}, je bosanskohercegovački i hrvatski pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar. == Biografija == Mirko Marjanović je završio osnovnu školu u Tramošnici Gornjoj, a gimnaziju u [[Gradačac|Gradačcu]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je studirao pravo i likovnu umjetnost. Svoje prve prozne radove objavio je u đačkom listu Riječ mladih u [[Gradačac|Gradačcu]]. Prvu pripovijetku "Ima - nema sudbine" objavio je u mostarskoj Mladoj Hercegovini 1958. godine. Potom je čest saradnik listova i časopisa: [[Naši dani]], [[Putevit (časopis)|Putevi]], [[Lica (časopis)|Lica]], [[Odjek (časopis)|Odjek]], [[Oslobođenje]], [[Život (časopis)|Život]], [[Republika (časopis)|Republika]]. U vrijeme studija u Sarajevu je tehnički uređivao studentski list "[[Naši dani]]", "Zadružni željezničar" i "[[Oslobođenje]]". U književnom časopisu "[[Život (časopis)|Život]]" radio je kao korektor u vrijeme kada je njegov glavni urednik bio [[Mak Dizdar]]. Od 1969. do 1977. godine radio je na [[TV Sarajevo]] kao [[ilustrator]], kraće vrijeme i kao urednik u informativnom i kulturnom programu. Od 1977. do 1980. bio je sekretar u Kulturno-prosvjetnoj zajednici BiH, od 1980. do 1984. glavni urednik književnog časopisa "Život", a od 1984. do 31. marta 1994, kada odlazi u penziju, urednik domaće književnosti u izdavačkoj kući Svjetlost. U istoj izdavačkoj kući bio je jedan od urednika (uz [[Risto Trifković|Ristu Trifkovića]] i [[Alija Isaković|Aliju Isakovića]]) edicije Književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga. Od januara 1994. do januara 1995. godine prvi je glavni urednik [[Stećak (časopis, Sarajevo)|Stećka]], lista za kulturu i društvena pitanja [[HKD Napredak]]. U julu 1996. godine biran je za predsjednika Ogranka [[Matice hrvatska]] u Sarajevu, a iste godine, u decembru, i za glavnog urednika obnovljene [[Hrvatska misao (časopis, Sarajevo)|Hrvatske misli]], časopisa za umjetnost i nauku, čiji je izdavač Ogranak. U Ogranku Matice Hrvatske osnovao je ediciju Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, čija je realizacija započela 2001. godine, a trajat će slijedećih deset godina. === Članstva u kniževnim udruženjima=== U [[Udruženje književnika BiH|Udruženju književnika BiH]] bio je: sekretar (1974-76), [[potpredsjednik]] (1976-77), predsjednik (1978-79.) i predsjedavajući Udruženja (1979-80). Potpredsjednik je novoosnovanog Društva pisaca Bosne i Hercegovine bio od maja 1993. do maja 1997. Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] i [[P.E.N. Centar Hrvatske|P.E.N. Centra Hrvatske]]. Bio je član [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine]] od 28. decembra 2015. godine, a zbog politizacije P.E.N.-a{{sfn|bljesak}}, nakon prosvjednog pisma Udruženja objavljenog 9. maja 2020, a povodom održavanja mise u [[Katedrala Srca Isusova|Katedrali Srca Isusova]] u Sarajevu 16. maja 2020.{{sfn|Slobodna Evropa}}, u spomen na žrtve [[Masakr u Bleiburgu|Masakra u Bleiburgu]] 1945. godine, potpisanog od strane 42 člana{{sfn|PEN}} kada su [[Miljenko Jergović]]{{sfn|Oslobođenje}}{{sfn|Lovrenović}}, [[Ivica Đikić]], [[Ivan Lovrenović]] i [[Željko Ivanković]]{{sfn|Večernji list}} u otvorenom pismu objavljenom na Lovrenovićevoj veb-stranici{{sfn|Lovrenović}}, izjavili da se ne smatraju članovima ovog udruženja, a kao jedan od razloga navedeno je tolerisanje nacionalizma i fašizma od sarajevske uprave, kao i bosanskohercegovačkog P.E.N-a, koja dozvoljava veličanje ustaškog pokreta davanjem imena ulica simpatizerima i pripadnicima ustaškog pokreta, 17. maja 2020. je u otvorenom pismu objasnio napuštanje članstva.{{sfn|bljesak}} Redovni je član [[Hrvatsko društvo za nauku i umjetnost|Hrvatskog društva za nauku i umjetnost]] u Sarajevu. === Nagrade === Dobitnik je nagrade Svjetlosti za roman "Povijest izgubljene duše" (1980.) i [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva]] za isti roman (1981). Za roman [[Braća (roman)|Braća]] dobio je [[Dvadesetsedmojulska nagrada|Dvadesetsedmojulsku nagradu]] BiH (1984). Godine 1995, kao glavni urednik, dobitnik je međunarodne nagrade [[Nagrada Pierre Chevallier|Pierre Chevallier]] ([[Ženeva]]) za mjesečnik Stećak. == Djela == Pripovijetke su mu uvrštene u mnoge antologije, izbore i preglede i prevođene na italijanski, njemački, španski, engleski, poljski, francuski i turski jezik. * "[[U ime oca i sina]]", roman, Sarajevo, 1969. * "[[Središte]]", priče, Sarajevo, 1973. * "[[Povijest izgubljene duše]]", roman, Sarajevo, 1980. * "[[Braća]]", roman, Sarajevo, 1983. * "[[Voda teče kako teče]]", izbor iz proze, Sarajevo, 1984. * "[[Topot divljih konja]]", roman, Novi Sad, 1989. * "[[Živjeti smrt]]", sarajevski ratni dnevnik, Zagreb, 1996. * "[[Treći svjetski rat]]", (ratni tekstovi, kritike, pjesme, razgovori), 1999. * "[[Osmjehni se i u plaču]]", roman, Sarajevo, 2000. * "[[Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas]]", leksikon, Sarajevo, 2001. * "Topot divljih konja", roman, drugo izdanje, Sarajevo, 2002. == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * {{cite web | url = http://ivanlovrenovic.com/clanci/varia/miljenko-jergovic-kronika-jednog-poraza| title = Miljenko Jergović, KRONIKA JEDNOG PORAZA| last = Jergović| first = Miljenko| date = 14. 6. 2020| website = ivanlovrenovic.com| publisher = | access-date = 18. 6. 2020| language = hr}} * {{cite web | url = https://www.bljesak.info/kultura/knjige/i-mirko-marijanovic-i-milo-jukic-napustili-su-danas-pen-centar-bih/312466| title = Mirko Marijanović i Milo Jukić napustili P.E.N. Centar BiH | last = | first = | date = 19. 5. 2020| website = bljesak.info| publisher = | access-date = 18. 6. 2020| language = hr}} * {{cite web | url = http://penbih.ba/2020/05/povodom-dana-pobjede-nad-fasizmom-protestno-pismo-protiv-najavljene-komemorativne-mise-za-bleiburg/| title = PISMO PROF.DR. SANJE ŠOŠTARIĆ POVODOM OSTAVKI U PEN CENTRU BIH| last = Šoštarić| first = Sanja | date = 20. 5. 2020| website = penbih.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url = http://penbih.ba/2020/05/pismo-prof-dr-sanje-sostaric-povodom-ostavki-u-pen-centru-bih/| title = POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM: PROTESTNO PISMO PROTIV NAJAVLJENE KOMEMORATIVNE MISE ZA BLEIBURG| last = PEN| first =BIH | date = 9. 5. 2020| website = penbih.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/jergovic-pen-centar-je-nijem-na-bosnjacki-nacionalizam-i-fasizam-558118 | title =Jergović: PEN centar je nijem na bošnjački nacionalizam i fašizam | last = Sarajevo| first =Oslobođenje | date = 20. 5. 2020| website = oslobodjenje.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url = https://www.bljesak.info/kultura/knjige/i-mirko-marijanovic-i-milo-jukic-napustili-su-danas-pen-centar-bih/312466| title = Mirko Marijanović i Milo Jukić napustili P.E.N. Centar BiH | last = | first = | date = 19. 5. 2020| website = bljesak.info| publisher = | access-date = 18. 6. 2020| language = hr}} * {{cite web | url =https://www.slobodnaevropa.org/a/misa-za-bleiburg-protest-antifasista-sarajevo/30615373.html| title =Održana misa za žrtve Bleiburga u Sarajevu, protestovali antifašisti| last = Slobodna Evropa| first =| date = 16. 5. 2020| website = slobodnaevropa.org| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38978| title = Marjanović, Mirko| last = enciklopedija.hr| first = | date = 16. 5. 2020| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = | archive-date = 22. 6. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200622020135/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38978| url-status = dead}} {{Stub-biog}} {{DEFAULTSORT:Marjanović, Mirko}} [[Kategorija:Hrvatski pisci iz BiH]] [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Gradačac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački likovni kritičari]] 1z1shs7i4ea894wqgrpzxfe0726y9vx 0 7632 3712804 3710046 2025-06-06T16:51:38Z AnToni 2325 /* Oktobar */ 3712804 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1947.''' (MCMXLVII) je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1947. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 947. godina 2. milenija, 47. godina 20. stoljeća, i 8. godine decenije 1940-ih. Bila je to prva godina Hladnog rata, koji je trajao do 1991., završavajući raspadom Sovjetskog Saveza. == Događaji == * "Prva petoljetka": Usvojen prvi petogodišnji plan [[Jugoslavija|Jugoslavije]], čija je realizacija zbog obustave odnosa sa [[SSSR]]-om trajala šest godina. * U [[beograd]]skom Institutu "Nikola Tesla" proizveden Kosmaj 47, prvi domaći [[radioprijemnik]]. * Snimljena prva dva igrana [[film]]a u novoj Jugoslaviji: ''Živjeće ovaj narod'' [[Nikola Popović|Nikole Popovića]] i ''[[Slavica (film)|Slavica]]'' [[Vjekoslav Afrić|Vjekoslava Afrića]] s [[Irena Kolesar|Irenom Kolesar]] u glavnoj ulozi. * [[26. februar]] – Održana [[4. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[12. mart]] – Američki predsjednik [[Harry S. Truman|Truman]] iznio je svoju tzv. [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]] pred Kongresom [[SAD]]-a. * [[1. april]] – Dobrovoljnim omladinskim radom počela izgradnja pruge [[Bosanski Šamac]] – [[Sarajevo]] duge 242&nbsp;km. U izgradnji je učestvovalo 46 jugoslavenskih brigada uz pomoć grupa iz 42 strane zemlje. * [[4. april]] – U okviru [[UN]] formirana [[Internacionalna civilna letačka organizacija]]. * [[30. april]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 24]], o prijedlogu primanja [[Mađarska|Mađarske]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * [[23. novembar]] – Najveći [[avion]] na svijetu ''XC-99'' uspješno obavio prvi, probni let. Avion je bio dugačak 56 m, a raspon krila bio mu je 70 m. * [[24. novembar]] – [[Robert Schuman]] postao premijer [[francuska|Francuske]]. * [[29. novembar]] – [[UN|Ujedinjene nacije]] dale glas za podjelu [[Palestina|Palestine]] i formiranje nezavisne jevrejske države. Kasnije je od jevrejskog dijela formirana država [[Izrael]] ([[1948]]), a arapski dio ušao je u sastav arapske države Hašemitski [[Jordan]] ([[1950]]). * [[31. decembar]] – [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. == 1947. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[2. januar]] – [[Aleksandar Tihonov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, jedanaestostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i četverostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu * [[8. januar]] – [[David Bowie]], britanski rok-muzičar i glumac === Februar === * [[13. februar]] – [[Bogdan Tanjević]], crnogorski košarkaš i trener === Mart === * [[9. mart]] – [[Žarko Korać]], srbijanski političar * [[14. mart]] – [[Dževdet Sarač]], bosanskohercegovački književnik * [[21. mart]] – [[Yoshiyuki Shirate]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac * [[25. mart]] – [[Elton John]], britanski pjevač i kompozitor === April === * [[3. april]] – [[Milica Mićić Dimovska]], srpska književnica * [[10. april]] – [[Mujo Musagić]], bosanskohercegovački pisac * [[25. april]] – [[Johan Cruijff]], [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]aš * [[27. april]] – [[Irfan Horozović]], bosanskohercegovački književnik === Maj === * [[1. maj]] – [[Enes Kišević]], bosanskohercegovački književnik * [[19. maj]] – [[Džemaludin Alić]], bosanskohercegovački književnik === Juni === * [[2. juni]] – [[Boris Nilević]], bosanskohercegovački historičar * [[17. juni]] – [[Blaž Kraljević]], zapovjednik HOS-a u Bosni i Hercegovini, general Armije RBiH * [[21. juni]] – [[Fernando Savater]], španski filozof * [[30. juni]] – [[Torsten Wadman]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[8. juli]] – [[Mehmed Alagić]], general Armije RBiH * [[19. juli]] – [[Brian May]], gitarist grupe [[Queen]] * [[24. juli]] – [[Predrag Ejdus]], [[srbija]]nski i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] televizijski i pozorišni glumac kao i profesor glume * [[30. juli]] ** [[Zdravko Grebo]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pravo|pravnik]] i aktivist ** [[30. juli]] – [[Arnold Schwarzenegger]], austrijsko-američki glumac i političar === August === * [[14. august]] – [[Enes Duraković]], bosanskohercegovački književni historičar i esejist * [[21. august]] – [[Želimir Altarac]] – Čičak, bosankohercegovački novinar i disk-džokej * [[29. august]] – [[Georges Ifrah]], francuski historičar matematike === Septembar === * [[9. septembar]] – [[Heikki Ikola]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu === Oktobar === * [[16. oktobar]] – [[Terry Griffiths]], velški snukeraš * [[26. oktobar]] – [[Hillary Clinton]], američka političarka i pravnica * [[27. oktobar]] – [[Keith Oliver (biatlonac)|Keith Oliver]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Tor Svendsberget]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[8. novembar]] – [[Nakib Abdagić]], bosanskohercegovački književnik i glumac * [[15. novembar]] – [[Bojan Kurajica]], [[SFRJ|jugoslavenski]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Oliver Dragojević]], hrvatski pjevač * [[17. decembar]] – [[Gulruhsor Safijeva]], sovjetska, tadžička i ruska pjesnikinja, prevoditeljica i iranistica * [[22. decembar]] – [[Meddžida Kreso]], bosanskohercegovačka političarka == Umrli == * [[9. januar]] – [[Karl Mannheim]], mađarski sociolog i filozof * [[7. april]] – [[Henry Ford]], američki poslovni čovjek, osnivač [[Ford|Ford Motor Company]] * [[20. maj]] – [[Philipp Lenard]], njemački fizičar * [[21. juli]] – [[Žanka Stokić]], srbijanska glumica * [[26. septembar]] – [[Hugh Lofting]], britanski književnik * [[30. decembar]] – [[Alfred North Whitehead]], britansko-američki filozof, fizičar i matematičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Edward Appleton]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert Robinson]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Carl Cori]], [[SAD]] ** [[Gerty Cori]], [[SAD]] ** [[Bernardo Hussay]], [[Argentina]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[André Gide]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Friends Service Council]], [[The Quakers]], [[Velika Britanija]] ** [[American Friends Service Committee]], [[The Quakers]], [[SAD]] {{Commonscat|1947|1947.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} hkbnm9tbrg5prxf0w5no04vmx6rogrc 0 7635 3712781 3712189 2025-06-06T16:05:35Z AnToni 2325 /* Juli */ 3712781 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1940.''' (MCMXL) je bila prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1940. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 940. godina 2. milenija, 40. godina 20. stoljeća, i prve godine decenije 1940-ih. Kalendar iz 1940. prema gregorijanskom kalendaru, koji uključuje datume Uskrsa i povezanih praznika, ne može se ponovo koristiti do 5280. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.webexhibits.org/calendars/year-definitions.html|title=Definitions Of Our Year {{!}} Calendars|access-date=9. 3. 2020}}</ref> == Događaji == * [[12. mart]] - Potpisan [[Moskovski mirovni sporazum (1940)|Moskovski mirovni sporazum]] čime je završen [[Zimski rat]] između [[Finska|Finske]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. * [[2. april]] - [[Njemačka]] vojska okupirala [[Danska|Dansku]] i napala [[Norveška|Norvešku]]. * [[19. oktobar]] – u [[Zagreb]]u počela [[Peta zemaljska konferencija KPJ]]. * [[16. novembar]] ** [[Drugi svjetski rat]]: Kraljevsko zrakoplovstvo (RAF) bombardiralo [[Hamburg]]. ** [[Holokaust]]: u Poljskoj nacisti zatvorili Varšavski [[Geto]], izoliravši ga od vanjskog svijeta. * [[27. novembar]] - U [[Rumunija|Rumuniji]] je [[Ion Antonescu]]o profašistička "Željezna garda" ubila više od 60 saradnika izbjeglog kralja Karola II, uključujući i bivšeg premijera [[Nicolae Iorga|Nicolaea Iorge]]. == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Mersad Berber]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar * [[4. januar]] ** [[Gao Xingjian]], francuski pisac, prevodilac i slikar kineskog porijekla ** [[Brian Josephson]], velški teorijski fizičar *[[25. januar]] - [[Vinko Krajtmajer]], bosanskohercegovački kompozitor === Februar === * [[5. februar]] – [[Hans Rudolf Giger]], švicarski umjetnik === Mart === * [[5. mart]] – [[Olivera Katarina]], srbijanska glumica, pjevačica i spisateljica * [[25. mart]] – [[Mina (pjevačica)|Mina]], italijanska pjevačica === April === * [[7. april]] – [[Nijaz Alispahić]], bosanskohercegovački književnik * [[8. april]] – [[John Havlicek]], američki košarkaš; * [[10. april]] – [[Alan Notley]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[11. april]] – [[Hasan Muratović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] poduzetnik i političar * [[14. april]] – [[Julie Christie]], britanska glumica * [[16. april]] – [[Walter Müller (biatlonac)|Walter Müller]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[28. april]] – [[Frederick Andrew]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[15. maj]] – [[Miki Shibuya]], japanski biatlonac === Juni === * [[20. juni]] – [[John Mahoney]], britansko-američki glumac * [[25. juni]] – [[Kalevi Vähäkylä]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[4. juli]] – [[Filip David]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[srbija]]nski pisac i scenarist * [[8. juli]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica * [[13. juli]] – [[Mirko Marjanović (pisac)|Mirko Marjanović]] bosanskohercegovački i hrvatski pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar * [[21. juli]] – [[Constantin Carabela]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[22. juli]] – [[Peter Tancock]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === August === * [[7. august]] – [[Jean-Luc Dehaene]], belgijski političar * [[19. august]] – [[Johnny Nash]], američki [[reggae]] pjevač * [[29. august]] – [[Rinat Safin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu === Septembar === * [[19. septembar]] – [[Nicolae Bărbăşescu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[20. septembar]] – [[Hansjörg Farbmacher]],[[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško-trčanje|skijaš-trkač]] === Oktobar === * [[5. oktobar]] – [[Milena Dravić]], [[srbija]]nska i [[Jugoslavija|jugoslavenska]] filmska, pozorišna i televizijska glumica * [[9. oktobar]] - [[John Lennon]], britanski pjevač, gitarista i član grupe [[The Beatles]] * [[20. oktobar]] – [[Nedžad Ibrišimović]], bosanskohercegovački književnik === Novembar === * [[22. novembar]] – [[Terry Gilliam]], američko-britanski režiser i animator, član komičarske grupe ''[[Monty Python]]'' * [[25. novembar]] ** [[Percy Sledge]], američki R'n'B i soul pjevač ** [[Alija Behmen]], bosanskohercegovački političar === Decembar === * [[27. decembar]] – [[William Cliff]], belgijski pjesnik == Umrli == === Januar=== * [[9. januar]] – [[Josip Jiránek]], jugoslavenski dirigent i kompozitor češkog porijekla === Februar === * [[7. februar]] – [[Josip Chládek Bohinjski]], slovenski kompozitor i dirigent === Mart === * [[16. mart]] - [[Selma Lagerlöf]], švedska književnica === April === === Maj === * [[14. maj]] - [[Emma Goldman]], litvanska feministica === Juni === === Juli === * [[19. juli]] – [[Blanche Huber]], prva žena na [[Malta|Malti]] koja se školovala za liječnicu. === August === * [[5. august]] - [[Frederick Albert Cook]], američki istraživač i pisac * [[21. august]] - [[Lav Trocki]], boljševički i marksistički teoretičar === Septembar === * [[26. septembar]] - [[Walter Benjamin]], njemački filozof === Oktobar === * [[14. oktobar]] – [[Heinrich Kayser]], njemački [[fizičar]] === Novembar === === Decembar === == Nobelove nagrade == * Nisu dodijeljene nagrade {{Commonscat|1940|1940.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} k0pqcx9yelbr8qdrcsxch6cooqv306q 0 7670 3712724 3439266 2025-06-06T11:34:15Z AlexandreDumont 170217 3712724 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Bernard-Henri | slika = Bernard-Henri Lévy par Marc Roussel en 2024.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|11|5}} | mjesto_rođenja = Beni-Saf, Alžir | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Bernard-Henri Lévy''' (Bernar Anri Levi), rođen [[5. novembar|5. novembra]] [[1948]]. godine u [[Beni-Saf]], [[Alžir]], je francuski filozof i pisac. Oženjen sa poznatom glumicom [[Arielle Dombasle]]. Jednostavno poznat pod skraćenicom BHL, kao osoba sa jakim karakterom u [[Francuska|Francuskoj]] je rano stekao ugled kao kritičar društva, advokat etike i pravde. Lévy koji je također istaknuti novinar, započeo je svoju karijeru kao ratni izvještač za Combat, čuvene podzemne novine čiji je osnivač bio Camus, za vrijeme nacističke okupacije [[Francuska|Francuske]]. Lévy je pokrivao i rat između [[Pakistan]]a i [[Indija|Indije]] preko [[Bangladeš]]a.Vrativši se u [[Pariz]], postao je poznat kao mladi osnivač [[Škola novih filozofa|Škole novih filozofa]] (''Nouveaux Philosophes''). To je bila grupa razočarana komunističkim i socijalističkim odgovorima na nadolazeće revolucionarne prevrate u Francuskoj maja [[1968]]. godine, koja je artikulisala žestoke i beskompromisne moralne kritike marksista i socijalističkih dogmi u godinama prije kolapsa [[SSSR|Sovjetskog saveza]]. Suprotno neokonzervativcima nastalim iz američkih ex-ljevičarskih intelektualaca anti-marksista, ni Lévy, a ni novi filozofi nisu prigrlili kapitalističku ideologiju nakon raskida sa ranijim ideološkim ubjeđenjem. Godine [[1977]]. kada je imao 28 godina, Lévy je napisao knjigu "Barbarizam sa humanim licem" (''La barbarie a visage humain''), objašnjavajući da je marksizam inherentno pokvaren. Neki su ga pozdravili kao novog Camusa, a drugi su smatrali njegovo pisanje lukavim marketinškim trikom. Druge knjige uključuju: ''Le testament de Dieu'', ''L'ideologie française'', ''Les derniers jours de Charles Baudelaire'', ''Mondrian'' and the play ''Le Jugement dernier''. Član je Selection Comitteea (Editions Grasset), a vodi magazin ''La règle du Jeu''. Piše sedmičnu kolumnu u magazinu ''Point'' i predsjedava Conseil de Surveillance of La Sept-Arte. Levy je bio jedan od prvih francuskih intelektualaca koji je pozivao na vojnu intervenciju protiv srpske vojske u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] devedesetih godina i veoma rano je progovorio o [[Srpski koncentracioni logori|srpskim koncentracionim logorima]]. Autor je dokumentarnog filma "Bosna" o [[Rat u Bosni i Hercegovini|agresiji na Bosnu i Hercegovinu]], u kojoj portretira [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju RBiH]] kao vojsku koja brani čast Evrope i [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]], kao borca za kozmopolitizam i slobodu. Naziva ga bosanskim [[Charles de Gaulle|De Gaulleom]]. Objavio je dnevnik kojeg je vodio tokom rata u Bosni, pod simboličnim nazivom "Ljiljan i pepeo" u kojem analizira početak ratova na Balkanu. Bernard-Henry Levy u svome dnevniku, [[23. maj]]a [[1992]]. godine zapisao je sljedeće: "''Pascal Bruckner u Flori. (...) Pokušavam mu reći da on upravo brka dvije stvari: rat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], gdje se sukobljavaju, htjeli to ili ne, dva nacionalizma; rat u Bosni, međutim, gdje se suprotstavljaju jedan nacionalizam i jedan kozmopolitizam koji je čast Evrope.''" (Ljiljan i pepeo) Godine [[2003]]. napisao je interesantnu priču o naporu da uđe u trag ubicama reportera [[Wall Street Journal]]a, [[Daniel Perl|Daniela Perla]], kojeg su pogubili tzv. islamski ekstremisti prethodne godine. U vrijeme Pearlove smrti, Lévy je bio u posjeti [[Afganistan]]u kao specijalni izaslanik francuskog predsjednika [[Jacques Chirac]]a. Sljedeću godinu je proveo u [[Pakistan]]u, [[Indija|Indiji]], [[Evropa|Evropi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] pokušavajući otkriti uzroke Pearlove otmice i ubistva. Rezultat toga je knjiga "Ko je ubio Daniela Pearla?", u kojoj se kao uzrok navode Pearlova saznanja o vezama pakistanske obavještajne službe, nuklearnih naučnika i Al-Kaide. Knjiga je pobrala mnoge pohvale, kako zbog Levyijeve hrabrosti, tako i zbog samog sadržaja. Usprkos svojim uzvišenim idealima, on je, sa svojom trećom suprugom, glumicom Arielle Dombasle redovni top model magazina Paris Match noseći bijele raskopčane košulje zaštićenih maraka i odijela vrhunskih modnih kreatora. Levyeva reputacija narcisoidnosti već je legenda. U jednom članku je smišljena uzrečica o njemu: " Bog je mrtav ali moja kosa je perfektna ". Jedanput je rekao da ga je otkrivanje jedne nove nijanse lijevog sivila dovelo u ekstazu. Redovita je žrtva lansiranja torti, što otkriva Levyja kao jednog taštog dandyja. Godine [[1997]]g. Levy je upravljao Arielleom Dobasle u svom prvm dugometražnom filmu, ''Dan i noć'', ona nasuprot [[Allen Delon|Allenu Delonu]] koji je igrao ulogu jednog pisca jasno građenu na liku Levyja osobno. Levyjev životni stil omogućen je nasljedstvom bogatstva kojeg je njegov pokojni otac stekao u poslovima trgovine gradjevnim drvetom. Vrijednost mu je procijenjena na otprilike 150 mil. eura, posjeduje luksuzni apartman u Saint-Germain de Près, jedno "skrovište" na Azurnoj obali i dva velika imanja u Maroku. == Knjige prevedene na engleski == * Bernard-Henri Lévy, ''Who Killed Daniel Pearl?'', [http://www.melvillehousebooks.com/ Melville House Publishing], September 2003, hardcover, 454 pages, ISBN 0-9718659-4-9 * Bernard-Henri Levy, translated by Andrew Brown, ''Sartre: The Philosopher of the Twentieth Century'', [http://www.polity.co.uk/default.htm Polity Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050428095455/http://www.polity.co.uk/default.htm |date=28. 4. 2005 }}, July 2003, hardcover, 456 pages, ISBN 0-7456-3009-X * Edited by Bernard-Henry Lévy, ''What Good Are Intellectuals: 44 Writers Share Their Thoughts'', [http://www.algora.com/ Algora Publishing], 2000, paperback, 276 pages, ISBN 1-892941-10-4 * Bernard Henri Lévy, Richard Veasey, ''Adventures on the Freedom Road'' [http://www.randomhouse.co.uk/harvill/ Harvill Press (an imprint of Random House)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051123211425/http://www.randomhouse.co.uk/harvill/ |date=23. 11. 2005 }}, 1995, hardcover, ISBN 1-86046-035-6 == Knjige prevedene na bosanski == * Bernard-Henri Lévy, prijevod [[Asaf Džanić]], ''Ljiljan i pepeo (Le Lys et la cendre)'', Svjetlost 2004. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] {{wikicitat|Bernard-Henri Lévy}} {{commonscat|Bernard-Henri Lévy}} {{DEFAULTSORT:Lévy, Bernard-Henri}} [[Kategorija:Francuski pisci|Lévy,Bernard-Henri]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Lévy,Bernard-Henri]] [[Kategorija:Biografije, Beni-Saf]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] 0eprat044kjwrx4y5r9roch7v8fv020 3712733 3712724 2025-06-06T12:14:57Z AnToni 2325 3712733 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Bernard-Henri | slika = Bernard-Henri Lévy par Marc Roussel en 2024.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|11|5}} | mjesto_rođenja = Beni-Saf, Alžir | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Bernard-Henri Lévy''' (Bernar Anri Levi), rođen 5. novembra 1948. u [[Beni-Saf]], [[Alžir]], je francuski filozof i pisac. Oženjen s glumicom [[Arielle Dombasle]], te jepoznat pod skraćenicom BHL, kao osoba sa jakim karakterom u [[Francuska|Francuskoj]] je rano stekao ugled kao kritičar društva, advokat etike i pravde. Lévy koji je također istaknuti novinar, započeo je svoju karijeru kao ratni izvještač za [[Combat]], čuvene podzemne novine čiji je osnivač bio [[Albert Camus]], za vrijeme nacističke okupacije [[Francuska|Francuske]]. Lévy je pokrivao i rat između [[Pakistan]]a i [[Indija|Indije]] preko [[Bangladeš]]a.Vrativši se u [[Pariz]], postao je poznat kao mladi osnivač [[Škola novih filozofa|Škole novih filozofa]] (''Nouveaux Philosophes''). To je bila grupa razočarana komunističkim i socijalističkim odgovorima na nadolazeće revolucionarne prevrate u Francuskoj maja 1968., koja je artikulisala žestoke i beskompromisne moralne kritike marksista i socijalističkih dogmi u godinama prije kolapsa [[SSSR|Sovjetskog saveza]]. Suprotno neokonzervativcima nastalim iz američkih ex-ljevičarskih intelektualaca anti-marksista, ni Lévy, a ni novi filozofi nisu prigrlili kapitalističku ideologiju nakon raskida sa ranijim ideološkim ubjeđenjem. 1977. kada je imao 28 godina, Lévy je napisao knjigu "Barbarizam sa humanim licem" (''La barbarie a visage humain''), objašnjavajući da je marksizam inherentno pokvaren. Neki su ga pozdravili kao novog Camusa, a drugi su smatrali njegovo pisanje lukavim marketinškim trikom. Druge knjige uključuju: ''Le testament de Dieu'', ''L'ideologie française'', ''Les derniers jours de Charles Baudelaire'', ''Mondrian'' and the play ''Le Jugement dernier''. Član je Selection Comitteea (Editions Grasset), a vodi magazin ''La règle du Jeu''. Piše sedmičnu kolumnu u magazinu ''Point'' i predsjedava Conseil de Surveillance of La Sept-Arte. Levy je bio jedan od prvih francuskih intelektualaca koji je pozivao na vojnu intervenciju protiv srpske vojske u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovine]] devedesetih godina i veoma rano je progovorio o [[Srpski koncentracioni logori|srpskim koncentracionim logorima]]. Autor je dokumentarnog filma "Bosna" o [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosnu i Hercegovinu]], u kojoj portretira [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju RBiH]] kao vojsku koja brani čast Evrope i [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]], kao borca za kozmopolitizam i slobodu. Naziva ga bosanskim [[Charles de Gaulle|De Gaulleom]]. Objavio je dnevnik kojeg je vodio tokom rata u Bosni, pod simboličnim nazivom "Ljiljan i pepeo" u kojem analizira početak ratova na Balkanu. Bernard-Henry Levy u svome dnevniku, 23. maja [[1992]]. zapisao je sljedeće: "''Pascal Bruckner u Flori. (...) Pokušavam mu reći da on upravo brka dvije stvari: rat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], gdje se sukobljavaju, htjeli to ili ne, dva nacionalizma; rat u Bosni, međutim, gdje se suprotstavljaju jedan nacionalizam i jedan kozmopolitizam koji je čast Evrope.''" (Ljiljan i pepeo) Godine 2003. napisao je priču o naporu da uđe u trag ubicama reportera [[Wall Street Journal]]a, [[Daniel Perl|Daniela Perla]], kojeg su pogubili tzv. islamski ekstremisti prethodne godine. U vrijeme Pearlove smrti, Lévy je bio u posjeti [[Afganistan]]u kao specijalni izaslanik francuskog predsjednika [[Jacques Chirac]]a. Sljedeću godinu je proveo u [[Pakistan]]u, [[Indija|Indiji]], [[Evropa|Evropi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] pokušavajući otkriti uzroke Pearlove otmice i ubistva. Rezultat toga je knjiga "Ko je ubio Daniela Pearla?", u kojoj se kao uzrok navode Pearlova saznanja o vezama pakistanske obavještajne službe, nuklearnih naučnika i Al-Kaide. Knjiga je pobrala mnoge pohvale, kako zbog Levyijeve hrabrosti, tako i zbog samog sadržaja. Usprkos svojim uzvišenim idealima, on je, sa svojom trećom suprugom, glumicom Arielle Dombasle redovni top model magazina Paris Match noseći bijele raskopčane košulje zaštićenih maraka i odijela vrhunskih modnih kreatora. Levyeva reputacija narcisoidnosti već je legenda. U jednom članku je smišljena uzrečica o njemu: " Bog je mrtav ali moja kosa je perfektna ". Jedanput je rekao da ga je otkrivanje jedne nove nijanse lijevog sivila dovelo u ekstazu. Redovita je žrtva lansiranja torti, što otkriva Levyja kao jednog taštog dandyja. 1997. Levy je upravljao Arielleom Dobasle u svom prvm dugometražnom filmu, ''Dan i noć'', ona nasuprot [[Allen Delon|Allenu Delonu]] koji je igrao ulogu jednog pisca jasno građenu na liku Levyja osobno. Levyjev životni stil omogućen je nasljedstvom bogatstva kojeg je njegov pokojni otac stekao u poslovima trgovine građevnim drvetom. Vrijednost mu je procijenjena na otprilike 150 mil. eura, posjeduje luksuzni apartman u Saint-Germain de Près, jedno "skrovište" na Azurnoj obali i dva velika imanja u Maroku. == Knjige prevedene na engleski == * Bernard-Henri Lévy, ''Who Killed Daniel Pearl?'', [http://www.melvillehousebooks.com/ Melville House Publishing], September 2003, hardcover, 454 pages, ISBN 0-9718659-4-9 * Bernard-Henri Levy, translated by Andrew Brown, ''Sartre: The Philosopher of the Twentieth Century'', [http://www.polity.co.uk/default.htm Polity Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050428095455/http://www.polity.co.uk/default.htm |date=28. 4. 2005 }}, July 2003, hardcover, 456 pages, ISBN 0-7456-3009-X * Edited by Bernard-Henry Lévy, ''What Good Are Intellectuals: 44 Writers Share Their Thoughts'', [http://www.algora.com/ Algora Publishing], 2000, paperback, 276 pages, ISBN 1-892941-10-4 * Bernard Henri Lévy, Richard Veasey, ''Adventures on the Freedom Road'' [http://www.randomhouse.co.uk/harvill/ Harvill Press (an imprint of Random House)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051123211425/http://www.randomhouse.co.uk/harvill/ |date=23. 11. 2005 }}, 1995, hardcover, ISBN 1-86046-035-6 == Knjige prevedene na bosanski == * Bernard-Henri Lévy, prijevod [[Asaf Džanić]], ''Ljiljan i pepeo (Le Lys et la cendre)'', Svjetlost 2004. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] {{wikicitat|Bernard-Henri Lévy}} {{commonscat|Bernard-Henri Lévy}} {{DEFAULTSORT:Lévy, Bernard-Henri}} [[Kategorija:Francuski pisci|Lévy,Bernard-Henri]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Lévy,Bernard-Henri]] [[Kategorija:Biografije, Beni-Saf]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] igdgbtojjh0hni7fgy8fj1lslmxh4ne 3712734 3712733 2025-06-06T12:16:56Z AnToni 2325 3712734 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Bernard-Henri | slika = Bernard-Henri Lévy par Marc Roussel en 2024.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|11|5}} | mjesto_rođenja = Beni-Saf, Alžir | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Bernard-Henri Lévy''' (Bernar Anri Levi), rođen 5. novembra 1948. u [[Beni-Saf]], [[Alžir]], je francuski filozof i pisac. Oženjen s glumicom [[Arielle Dombasle]], te je poznat pod skraćenicom BHL, kao osoba sa jakim karakterom u [[Francuska|Francuskoj]] je rano stekao ugled kao kritičar društva, advokat etike i pravde. Lévy koji je također novinar, započeo je svoju karijeru kao ratni izvještač za [[Combat]], podzemne novine čiji je osnivač bio [[Albert Camus]], za vrijeme nacističke okupacije [[Francuska|Francuske]]. Lévy je pokrivao i rat između [[Pakistan]]a i [[Indija|Indije]] preko [[Bangladeš]]a.Vrativši se u [[Pariz]], postao je poznat kao mladi osnivač [[Škola novih filozofa|Škole novih filozofa]] (''Nouveaux Philosophes''). To je bila grupa razočarana komunističkim i socijalističkim odgovorima na nadolazeće revolucionarne prevrate u Francuskoj maja 1968., koja je artikulisala žestoke i beskompromisne moralne kritike marksista i socijalističkih dogmi u godinama prije kolapsa [[SSSR|Sovjetskog saveza]]. Suprotno neokonzervativcima nastalim iz američkih ex-ljevičarskih intelektualaca anti-marksista, ni Lévy, a ni novi filozofi nisu prigrlili kapitalističku ideologiju nakon raskida sa ranijim ideološkim ubjeđenjem. 1977. kada je imao 28 godina, Lévy je napisao knjigu "Barbarizam sa humanim licem" (''La barbarie a visage humain''), objašnjavajući da je marksizam inherentno pokvaren. Neki su ga pozdravili kao novog Camusa, a drugi su smatrali njegovo pisanje lukavim marketinškim trikom. Druge knjige uključuju: ''Le testament de Dieu'', ''L'ideologie française'', ''Les derniers jours de Charles Baudelaire'', ''Mondrian'' and the play ''Le Jugement dernier''. Član je Selection Comitteea (Editions Grasset), a vodi magazin ''La règle du Jeu''. Piše sedmičnu kolumnu u magazinu ''Point'' i predsjedava Conseil de Surveillance of La Sept-Arte. Levy je bio jedan od prvih francuskih intelektualaca koji je pozivao na vojnu intervenciju protiv srpske vojske u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovine]] devedesetih godina i veoma rano je progovorio o [[Srpski koncentracioni logori|srpskim koncentracionim logorima]]. Autor je dokumentarnog filma "Bosna" o [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosnu i Hercegovinu]], u kojoj portretira [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju RBiH]] kao vojsku koja brani čast Evrope i [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]], kao borca za kozmopolitizam i slobodu. Naziva ga bosanskim [[Charles de Gaulle|De Gaulleom]]. Objavio je dnevnik kojeg je vodio tokom rata u Bosni, pod simboličnim nazivom "Ljiljan i pepeo" u kojem analizira početak ratova na Balkanu. Bernard-Henry Levy u svome dnevniku, 23. maja [[1992]]. zapisao je sljedeće: "''Pascal Bruckner u Flori. (...) Pokušavam mu reći da on upravo brka dvije stvari: rat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], gdje se sukobljavaju, htjeli to ili ne, dva nacionalizma; rat u Bosni, međutim, gdje se suprotstavljaju jedan nacionalizam i jedan kozmopolitizam koji je čast Evrope.''" (Ljiljan i pepeo) Godine 2003. napisao je priču o naporu da uđe u trag ubicama reportera [[Wall Street Journal]]a, [[Daniel Perl|Daniela Perla]], kojeg su pogubili tzv. islamski ekstremisti prethodne godine. U vrijeme Pearlove smrti, Lévy je bio u posjeti [[Afganistan]]u kao specijalni izaslanik francuskog predsjednika [[Jacques Chirac]]a. Sljedeću godinu je proveo u [[Pakistan]]u, [[Indija|Indiji]], [[Evropa|Evropi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] pokušavajući otkriti uzroke Pearlove otmice i ubistva. Rezultat toga je knjiga "Ko je ubio Daniela Pearla?", u kojoj se kao uzrok navode Pearlova saznanja o vezama pakistanske obavještajne službe, nuklearnih naučnika i Al-Kaide. Knjiga je pobrala mnoge pohvale, kako zbog Levyijeve hrabrosti, tako i zbog samog sadržaja. Usprkos svojim uzvišenim idealima, on je, sa svojom trećom suprugom, glumicom Arielle Dombasle redovni top model magazina Paris Match noseći bijele raskopčane košulje zaštićenih maraka i odijela vrhunskih modnih kreatora. Levyeva reputacija narcisoidnosti već je legenda. U jednom članku je smišljena uzrečica o njemu: " Bog je mrtav ali moja kosa je perfektna ". Jedanput je rekao da ga je otkrivanje jedne nove nijanse lijevog sivila dovelo u ekstazu. Redovita je žrtva lansiranja torti, što otkriva Levyja kao jednog taštog dandyja. 1997. Levy je upravljao Arielleom Dobasle u svom prvm dugometražnom filmu, ''Dan i noć'', ona nasuprot [[Allen Delon|Allenu Delonu]] koji je igrao ulogu jednog pisca jasno građenu na liku Levyja osobno. Levyjev životni stil omogućen je nasljedstvom bogatstva kojeg je njegov pokojni otac stekao u poslovima trgovine građevnim drvetom. Vrijednost mu je procijenjena na otprilike 150 mil. eura, posjeduje luksuzni apartman u Saint-Germain de Près, jedno "skrovište" na Azurnoj obali i dva velika imanja u Maroku. == Knjige prevedene na engleski == * Bernard-Henri Lévy, ''Who Killed Daniel Pearl?'', [http://www.melvillehousebooks.com/ Melville House Publishing], September 2003, hardcover, 454 pages, ISBN 0-9718659-4-9 * Bernard-Henri Levy, translated by Andrew Brown, ''Sartre: The Philosopher of the Twentieth Century'', [http://www.polity.co.uk/default.htm Polity Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050428095455/http://www.polity.co.uk/default.htm |date=28. 4. 2005 }}, July 2003, hardcover, 456 pages, ISBN 0-7456-3009-X * Edited by Bernard-Henry Lévy, ''What Good Are Intellectuals: 44 Writers Share Their Thoughts'', [http://www.algora.com/ Algora Publishing], 2000, paperback, 276 pages, ISBN 1-892941-10-4 * Bernard Henri Lévy, Richard Veasey, ''Adventures on the Freedom Road'' [http://www.randomhouse.co.uk/harvill/ Harvill Press (an imprint of Random House)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051123211425/http://www.randomhouse.co.uk/harvill/ |date=23. 11. 2005 }}, 1995, hardcover, ISBN 1-86046-035-6 == Knjige prevedene na bosanski == * Bernard-Henri Lévy, prijevod [[Asaf Džanić]], ''Ljiljan i pepeo (Le Lys et la cendre)'', Svjetlost 2004. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] {{wikicitat|Bernard-Henri Lévy}} {{commonscat|Bernard-Henri Lévy}} {{DEFAULTSORT:Lévy, Bernard-Henri}} [[Kategorija:Francuski pisci|Lévy,Bernard-Henri]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Lévy,Bernard-Henri]] [[Kategorija:Biografije, Beni-Saf]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] hgc12iqvy7igr54o346uwyg7sggzbhx 3712771 3712734 2025-06-06T14:28:24Z AnToni 2325 3712771 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Bernard-Henri | slika = Bernard-Henri Lévy par Marc Roussel en 2024.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|11|5}} | mjesto_rođenja = Beni-Saf, Alžir | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Bernard-Henri Lévy''' (Bernar Anri Levi), rođen 5. novembra 1948. u [[Beni-Saf]], [[Alžir]], je francuski filozof i pisac. Oženjen s glumicom [[Arielle Dombasle]], te je poznat pod skraćenicom BHL, kao osoba sa jakim karakterom u [[Francuska|Francuskoj]] je rano stekao ugled kao kritičar društva, advokat etike i pravde. Lévy koji je također novinar, započeo je svoju karijeru kao ratni izvještač za [[Combat]], podzemne novine čiji je osnivač bio [[Albert Camus]], za vrijeme nacističke okupacije [[Francuska|Francuske]]. Lévy je pokrivao i rat između [[Pakistan]]a i [[Indija|Indije]] preko [[Bangladeš]]a.Vrativši se u [[Pariz]], postao je poznat kao mladi osnivač [[Škola novih filozofa|Škole novih filozofa]] (''Nouveaux Philosophes''). To je bila grupa razočarana komunističkim i socijalističkim odgovorima na nadolazeće revolucionarne prevrate u Francuskoj maja 1968., koja je artikulisala žestoke i beskompromisne moralne kritike marksista i socijalističkih dogmi u godinama prije kolapsa [[SSSR|Sovjetskog saveza]]. Suprotno neokonzervativcima nastalim iz američkih ex-ljevičarskih intelektualaca anti-marksista, ni Lévy, a ni novi filozofi nisu prigrlili kapitalističku ideologiju nakon raskida sa ranijim ideološkim ubjeđenjem. 1977. kada je imao 28 godina, Lévy je napisao knjigu "Barbarizam sa humanim licem" (''La barbarie a visage humain''), objašnjavajući da je marksizam inherentno pokvaren. Neki su ga pozdravili kao novog Camusa, a drugi su smatrali njegovo pisanje lukavim marketinškim trikom. Druge knjige uključuju: ''Le testament de Dieu'', ''L'ideologie française'', ''Les derniers jours de Charles Baudelaire'', ''Mondrian'' and the play ''Le Jugement dernier''. Član je Selection Comitteea (Editions Grasset), a vodi magazin ''La règle du Jeu''. Piše sedmičnu kolumnu u magazinu ''Point'' i predsjedava Conseil de Surveillance of La Sept-Arte. Levy je bio jedan od prvih francuskih intelektualaca koji je pozivao na vojnu intervenciju protiv srpske vojske u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovine]] devedesetih godina i veoma rano je progovorio o [[Srpski koncentracioni logori|srpskim koncentracionim logorima]]. Autor je dokumentarnog filma "Bosna" o [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosnu i Hercegovinu]], u kojoj portretira [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju RBiH]] kao vojsku koja brani čast Evrope i [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]], kao borca za kozmopolitizam i slobodu. Naziva ga bosanskim [[Charles de Gaulle|De Gaulleom]]. Objavio je dnevnik kojeg je vodio tokom rata u Bosni, pod simboličnim nazivom "Ljiljan i pepeo" u kojem analizira početak ratova na Balkanu. Bernard-Henry Levy u svome dnevniku, 23. maja [[1992]]. zapisao je sljedeće: "''Pascal Bruckner u Flori. (...) Pokušavam mu reći da on upravo brka dvije stvari: rat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], gdje se sukobljavaju, htjeli to ili ne, dva nacionalizma; rat u Bosni, međutim, gdje se suprotstavljaju jedan nacionalizam i jedan kozmopolitizam koji je čast Evrope.''" (Ljiljan i pepeo) Godine 2003. napisao je priču o naporu da uđe u trag ubicama reportera [[Wall Street Journal]]a, [[Daniel Perl|Daniela Perla]], kojeg su pogubili islamski ekstremisti prethodne godine. U vrijeme Pearlove smrti, Lévy je bio u posjeti [[Afganistan]]u kao specijalni izaslanik francuskog predsjednika [[Jacques Chirac]]a. Sljedeću godinu je proveo u [[Pakistan]]u, [[Indija|Indiji]], [[Evropa|Evropi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] pokušavajući otkriti uzroke Pearlove otmice i ubistva. Rezultat toga je knjiga "Ko je ubio Daniela Pearla?", u kojoj se kao uzrok navode Pearlova saznanja o vezama pakistanske obavještajne službe, nuklearnih naučnika i Al-Kaide. Knjiga je pobrala mnoge pohvale, kako zbog Levyijeve hrabrosti, tako i zbog samog sadržaja. Usprkos svojim uzvišenim idealima, on je, sa svojom trećom suprugom, glumicom Arielle Dombasle redovni top model magazina Paris Match noseći bijele raskopčane košulje zaštićenih maraka i odijela vrhunskih modnih kreatora. Levyeva reputacija narcisoidnosti već je legenda. U jednom članku je smišljena uzrečica o njemu: " Bog je mrtav ali moja kosa je perfektna ". Jedanput je rekao da ga je otkrivanje jedne nove nijanse lijevog sivila dovelo u ekstazu. Redovita je žrtva lansiranja torti, što otkriva Levyja kao jednog taštog dandyja. 1997. Levy je upravljao Arielleom Dobasle u svom prvm dugometražnom filmu, ''Dan i noć'', ona nasuprot [[Allen Delon|Allenu Delonu]] koji je igrao ulogu jednog pisca jasno građenu na liku Levyja osobno. Levyjev životni stil omogućen je nasljedstvom bogatstva kojeg je njegov pokojni otac stekao u poslovima trgovine građevnim drvetom. Vrijednost mu je procijenjena na otprilike 150 mil. eura, posjeduje luksuzni apartman u Saint-Germain de Près, jedno "skrovište" na Azurnoj obali i dva velika imanja u Maroku. == Knjige prevedene na engleski == * Bernard-Henri Lévy, ''Who Killed Daniel Pearl?'', [http://www.melvillehousebooks.com/ Melville House Publishing], September 2003, hardcover, 454 pages, ISBN 0-9718659-4-9 * Bernard-Henri Levy, translated by Andrew Brown, ''Sartre: The Philosopher of the Twentieth Century'', [http://www.polity.co.uk/default.htm Polity Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050428095455/http://www.polity.co.uk/default.htm |date=28. 4. 2005 }}, July 2003, hardcover, 456 pages, ISBN 0-7456-3009-X * Edited by Bernard-Henry Lévy, ''What Good Are Intellectuals: 44 Writers Share Their Thoughts'', [http://www.algora.com/ Algora Publishing], 2000, paperback, 276 pages, ISBN 1-892941-10-4 * Bernard Henri Lévy, Richard Veasey, ''Adventures on the Freedom Road'' [http://www.randomhouse.co.uk/harvill/ Harvill Press (an imprint of Random House)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051123211425/http://www.randomhouse.co.uk/harvill/ |date=23. 11. 2005 }}, 1995, hardcover, ISBN 1-86046-035-6 == Knjige prevedene na bosanski == * Bernard-Henri Lévy, prijevod [[Asaf Džanić]], ''Ljiljan i pepeo (Le Lys et la cendre)'', Svjetlost 2004. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] {{wikicitat|Bernard-Henri Lévy}} {{commonscat|Bernard-Henri Lévy}} {{DEFAULTSORT:Lévy, Bernard-Henri}} [[Kategorija:Francuski pisci|Lévy,Bernard-Henri]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Lévy,Bernard-Henri]] [[Kategorija:Biografije, Beni-Saf]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] ke49otmg0go2wh30glqjk24vmwqku3y 0 7903 3713018 3702453 2025-06-07T11:10:48Z Nerko65 55647 3713018 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Indexi | pozadina = skupina | slika = Indexi i Želimir Altarac Čičak 18.01.1979 - Dom mladih.jpg | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | alias = | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | žanr = [[progresivni rok]], [[psihodelični rok]], [[pop-rok]] | karijera = 1962–2001. | izdavač = | povezani_umjetnici = | web_stranica = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | trenutni_članovi = | bivši_članovi = [[Davorin Popović]]<br />[[Fadil Redžić]]<br />[[Ismet Arnautalić|Ismet "Nuno" Arnautalić]]<br />[[Đorđe Kisić]]<br />[[Slobodan Kovačević]]<br />[[Sinan Alimanović]] | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Indexi''' su jedna od najranijih i najtrajnijih muzičkih grupa u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] koja uživa popularnost među generacijama sljedbenika [[Rok-muzika|rok muzike]]. Njihova muzika se odlikuje naglašenim zvukom [[Klavijature|klavijatura]] sa istaknutom [[Gitara|gitarom]], odražavajući uticaje rok grupa poput [[Procol Harum]], [[The Beatles]], ili [[Deep Purple]] s početka njihove muzičke karijere. Začudo, tokom gotovo četiri decenije njihove muzičke karijere, Indexi su uspjeli snimiti samo dva studijska muzička albuma. "[[Modra rijeka (album)|Modra rijeka]]" iz 1978. je bio vrhunac jugoslavenskog [[Progresivni rok|progresivnog roka]]. Veoma razrađeni koncept albuma zasnovan je na stihovima jednog od najpoznatijih bosanskih [[pjesnik]]a, [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]] koji nudi veliko muziciranje na način simfonijskog progresivnog rocka sličan grupi [[Yes (grupa)|Yes]]. Drugi album, "[[Kameni cvjetovi]]" je objavljen 1999. godine i više je orijentisan ka standardnoj rok muzici. Godine 2001. pjevač Indexa Davorin Popović umire, tako da se priča o ovoj grupi na taj način završava. Konačno posthumno izdanje je dvostruki uživo [[Compact disc|CD]] "[[1. 10. 1999. Zetra|Posljednji koncert u Sarajevu]]". <ref>{{Cite web|url=http://www.progarchives.com/artist.asp?id=1470|title=Biografija Indexa|work=progarchives.com|access-date=18. 8. 2021}}</ref> Djelovali su od 1962. do 2001. godine i u tom su razdoblju objavili dva studijska albuma, 27 [[Muzički singl|singl ploča]], te 12 kompilacijskih albuma. Međutim, daleko je više njihovih snimljenih pjesama koje iz raznih razloga do sada nisu objavljene. Smatraju se jednim od pionira jugoslavenskog i bosanskohercegovačkog rokenrola.<ref name="cesarica">{{Cite web |url=http://www.cesarica.net/t4329/indexi-biografija-diskografija-popis-pjesama-slike/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151206235127/http://www.cesarica.net/t4329/indexi-biografija-diskografija-popis-pjesama-slike/ |archive-date=6. 12. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Osnivanje grupe == Grupa '''Indexi''' osnovana je 1962. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] i postala je sinonimom izuzetne [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske pop rok škole]]. Indexe je osnovala grupa studenata, a sam naziv grupa je dobila po studentskim knjižicama (indexima) u kojima su bili potpisi profesora kao potvrda o redovnom prisustvu na nastavi i ocjene.<ref>{{Cite web|url=https://old.delo.si/kultura/legendarni-indexi-v-ljubljani.html|title=Legendarni Indexi v Ljubljani|work=old.delo.si|access-date=24. 8. 2021}}</ref> Osnivači Indexa su: ritam gitarista [[Ismet Arnautalić|Ismet Nuno Arnautalić]] (koji će kasnije sa [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] i [[Zoran Redžić|Zoranom Redžićem]] osnovati grupu [[Jutro (grupa)|Jutro]], koja od januara 1974. godine mijenja ime u [[Bijelo dugme]]), i bas-gitarista [[Šefko Akšamija]]. Sastav su zajedno s njima činili: solo gitarista [[Slobodan Bobo Misaljević]], klavijaturista [[Đorđe Uzelac]] i bubnjar [[Nedo Hadžihasanović|Nedim Hadžihasanović]]. U početku su svirali instrumentalnu [[beat]] muziku, obrade svjetskih hitova grupa kao što su [[The Shadows]] i [[The Kinks]], ali je s njima na igrankama u dvorani "Sloga" povremeno nastupao pjevač [[Alija Hafizović]]. Godine 1963. događa se prva personalna promjena u postavi: umjesto Nede Hadžihasanovića, za bubnjeve dolazi [[Đorđe Kisić]].<ref name="smboemi">{{Cite web|url=http://www.smboemi.com/showthread.php?17848-Indexi-%28Sarajevo%29-biografija|title= Indexi (Sarajevo) - Biografija|work=smboemi.com|access-date=18. 8. 2021}}</ref> == Rane godine == Na prvoj gitarijadi u [[Beograd]]u 1964. godine Indexi su osvojili drugo mjesto i kao nagradu dobili mogućnost da snime prvu [[Muzički singl|singl ploču]] na kome su se našle četiri instrumentalne teme. Odlučili su se za obrade tadašnjih hitova: [[Sedam veličanstvenih / Nikada / Večeras u gradu mladih / Atlantis|Sedam veličanstvenih]] (tema iz filma "[[Sedmorica veličanstvenih|Sedam veličanstvenih]]"), [[Sedam veličanstvenih / Nikada / Večeras u gradu mladih / Atlantis|Večeras u gradu mladih]] ("Teensville Tonight" grupe [[Johnny and Hurricanes]]) i pjesma "[[Sedam veličanstvenih / Nikada / Večeras u gradu mladih / Atlantis|Atlantida]]" ("Atlantis" grupe [[The Shadows]]), dok je temu "[[Sedam veličanstvenih / Nikada / Večeras u gradu mladih / Atlantis|Nikada]]" komponovao [[Ismet Arnautalić]] i to je bila prva autentična rock kompozicija u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Krajem 1964. godine Indexima se priključuje pjevač [[Davorin Popović]] (rođen 1946.), koji je do tada nastupao s grupom ''[[Pauci (grupa)|Pauci]]''. Tokom 1965. godine nastavlja se osipanje prvobitne postave. Grupu napuštaju Slobodan Misaljević, Šefko Akšamija i Đorđe Uzelac, a iz grupe ''[[Lutalice]]'' dolaze gitarist [[Slobodan Kovačević|Slobodan Bodo Kovačević]] (rođen 1946.) i basist [[Fadil Redžić]] (rođen 1946.). Godine 1967. Indexi nastupaju na prvom sarajevskom festivalu [[Vaš šlager sezone]], održanom u aprilu u dvorani Đuro Đaković, na kojemu su izveli Kovačevićevu kompoziciju "Oko malih stvari svađamo se mi" koju je [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] objavio na festivalskoj ploči. Na [[Eurosong|takmičenju za Pjesmu Evrovizije]] izveli su kompoziciju "[[Naše doba (Indexi)|Pružam ruke]]" koju je kao i "[[Naše doba (Indexi)|Zašto je prazan čitav svijet]]" Slobodan Bodo Kovačević komponovao na stihove [[Nikola Borota|Nikole Borote]], i one su uz pjesme "Naše doba" i obradu "Nowhere Man" od [[The Beatles]]a (u njihovom prepjevu "Jednom smo se svađali") kompletirale drugu singl ploču Indexa. Dolaskom orguljaša i kompozitora [[Kornelije Kovač|Kornelija Kovača]] 1967. godine, Indexi se sve više orijentišu na sopstveni materijal. Oktobra 1967. godine svirali su na [[Festival Opatija|festivalu u Opatiji]] i postali prvi vokalno instrumentalni sastav koji je učestvovao na toj manifestaciji. Izveli su pjesme "Nedjeljom ujutro" i "Neću biti sam" [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]]. Te godine su često na koncertima i pločama pratili pjevačicu [[Zdenka Vučković|Zdenku Vučković]]. U novembru 1967. godine otišli su na dvomjesečnu turneju po [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Po povratku nastupili su na festivalu [[Vaš šlager sezone]] '68 s pjesmom "Pustinjak", koja je uz kompozicije drugih izvođača zabilježena na albumu u izdanju [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]]-a. U proljeće 1968. godine bubnjar Đorđe Kisić napušta Indexe, a na njegovo mjesto dolazi [[Miroslav Šaranović]] (rođen 1946. u [[Osijek]]u, bivši član grupa [[Dinamiti (grupa)|Dinamiti]] i [[Pro arte]]). Na [[Festival Opatija|Opatijskom festivalu]] ’68. Indexi su s kompozicijom [[Petko Kantardžijev|Petka Kantardžijeva]] "[[Jutro će promijeniti sve (Indexi)|Jutro će promijeniti sve]]" osvojili treću nagradu, a izveli su i Kornelijevu "Ako jednom budeš sama". Te jeseni Kornelije Kovač je prešao u [[Beograd]] i osnovao [[Korni grupa|Korni grupu]]. U postavu Indexa dolazi novi klavijaturista, Đorđe Novković.<ref name="smboemi"/> == Zlatno razdoblje Indexa == Slijedi historijski datum u karijeri Indexa – 15. januar 1969. Tog dana započelo je snimanje pjesme "[[Plima (Indexi)|Plima]]", koju je komponovao [[Slobodan Kovačević|Slobodan "Bodo" Kovačević]], a tekst napisao Kornelije Kovač. Pjesma se prvi puta našla na mini albumu ili maxi singlu sastavljenom od tri kompozicije, a gdje su još bile "Povratak Jacka Trbosjeka i ostalog zla" na tekst [[Želimir Altarac Čičak|Želimira Altarca Čička]] i "Ugasila je plamen" [[Fadil Redžić|Fadila Redžića]] objavljenom u izdanju "[[Jugoton]]a" 1972. godine. Sljedeći jednako važan događaj u istoj godini bio je 11. oktobar, kada je snimljena prva domaća rock poema [[Negdje na kraju, u zatišju]]. To je bila prva rock pjesma na tadašnjoj [[Pop i rok-muzika u Jugoslaviji|jugoslavenskoj rock sceni]] koja je trajala 11,41 minuta. Bio je to pionirski pokušaj praćenja zbivanja na svjetskoj sceni autora i izvođača koji su tražili novi muzičko-poetski avangardni način izražavanja izvan već ustaljenih trominutnih ljubavnih pjesama. Melodiju je komponovao [[Slobodan Kovačević|Slobodan "Bodo" Kovačević]] na stihove [[Želimir Altarac Čičak|Želimira Altarca Čička]]. Stihove je na početku i kraju kompozicije recitovao glumac [[Branko Ličen]]. Čičak je naknadno napisao stihove i za pjevni dio u ovoj pjesmi. Snimljena je 11. oktobra 1969. godine u studiju [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]]. Tokom naredne godine bez obzira na dužinu trajanja, bila je proglašena najslušanijom pjesmom po izboru slušalaca na "Radio Sarajevu" u hit emisiji "Deset gramofona" voditelja [[Vlatko Marković|Vlatka Markovića]].<ref>{{Cite book|ref=|last=Altarac|first=Želimir|authorlink=|title=Antikvarnica snova|volume=|year=2017|location=Sarajevo|publisher=Dobra knjiga, {{ISBN|978-9958-27-384-1}}, str. 24-25}}</ref> U decembru 1969. godine [[Ismet Arnautalić|Ismet Nuno Arnautalić]] je otišao u vojsku i neće se više vratiti u Indexe. Kasnije je s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] i Zoranom Redžićem osnovao sastav [[Jutro (grupa)|Jutro]], preteču [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]]. Početkom 1970. godine opet se događa jedna od brojnih personalnih promjena za klavijaturama. Đorđe Novković se pridružio grupi [[Pro Arte]], a zamijenio ga je [[Ranko Rihtman]] (bivši Čičak, rođen [[1948]]. u Sarajevu). Na takmičarskoj rock večeri festivala [[Zagrebfest]] '70. Indexi su nastupili s pjesmom "Da sam ja neko", koju je komponovao [[Hrvoje Hegedušić]], a tekst je napisala [[Maja Perfiljeva]] i osvojili su drugo mjesto, iza Korni grupe. "Da sam ja neko" uz "Svijet u kome živim" (muzika Kovačević-Redžić, tekst Želimir Altarac Čičak) objavljena je na singl ploči u izdanju zagrebačkog [[Jugoton]]a. Sljedeće godine, također na rock večeri festivala [[Zagrebfest]] '71. Indexi su izveli ambicioznu kompoziciju "Izvor" (muzika Hegedušić, tekst [[Maja Perfiljeva]]) i ovaj put osvojili prvo mjesto, ispred [[Korni grupa|Korni grupe]]. Pjesma nažalost nikada nije snimljena i objavljena na pločama. Iz grupe odlazi Ranko Rihtman i novi orguljaš je [[Vlado Pravdić]] (bivši ''Vokinsi'', [[Ambasadori]]), ali će i on od jeseni krenuti dalje (odlazi u grupu ''Jutro'' Gorana Bregovića), pa je klavijaturista Indexa postao [[Enco Lesić]] (bivši ''Dalmatini'', [[Split]]). Iste godine na festivalu Vaš šlager sezone, Indexi su s pjesmom [[Milan Đajić|Milana Đajića]] "Da li postoji ljubav" osvojili drugo mjesto publike. U januaru 1972. godine u muzičkoj emisiji "Maksimetar" [[Radiotelevizija Srbije|TV Beograd]], Indexi promovišu pjesmu Enca Lesića "Sve ove godine" koja je postala veliki muzički uspjeh ove grupe 1981. godine pjesmu je u [[ska]] muzičkom obliku obradilo Bijelo dugme). Lesić je ubrzo napustio Indexe i u [[Zagreb]]u osnovao grupu [[Spektar (grupa)|Spektar]]. S Indexima je ponovo Vlado Pravdić koji je u grupi ostao do 1973. godine kada je prešao u grupu ''Jutro'' (od 1974. godine Bijelo dugme). U proljeće 1972. godine Indexi nastupaju na prvom [[BOOM festival Maribor '71|Boom festivalu]], održanom u [[Maribor]]u, a koncertni snimak pjesme "Hej ti, mlado momče" (muzika [[Ljupče Konstantinov]], tekst Maja Perfiljeva) zabilježen je na duplom albumu s ovog festivala. Potom nastupaju na [[Zagrebfest]]u s pjesmom "[[Sanjam (Indexi)|Sanjam]]" ([[Hrvoje Hegedušić]], Maja Perfiljeva), da bi ubrzo po povratku u Sarajevo uradili i pjesmu "[[Sanjam (Indexi)|Balada]]" (muzika Fadil Redžić i Slobodan Kovačević, stihovi Maja Perfiljeva). Obje pjesme objavljene su na njihovom još jednoj izuzetno popularnoj singl ploči koju je objavio [[Jugoton]], 21. 06. 1972. Indexi su iste godine u prepunoj [[Skenderija|Skenderiji]], pred svojom publikom, održali veliki koncert kojim su obilježili 10 godina postojanja.<ref name="smboemi"/> == Odustajanje od rok izraza == Početkom 1973. godine došlo je do muzičkog udruživanja sa sastavom [[Pro arte]]. U to vrijeme Indexi su opet ostali bez orguljaša, pa su s Đorđem Novkovićem, čiji je sastav Pro arte također bio u personalnoj krizi, smislili neobično rješenje – spajanje dvije grupe. Uz Novkovića, grupi je pristupio i pjevač [[Vladimir Savčić Čobi]], pa su djelovali pod imenom Pro arte - Indexi. Na festivalima su birali ime zavisno od toga s kojim pjevačem su nastupali. U toj postavi su otišli na turneju po [[Bugarska|Bugarskoj]] i snimak njihovog nastupa je pod imenom "Indexi + Pro Arte" objavila izdavačka kuća [[Balkanton]]. U aprilu 1973. godine Indexi su osvojili prvo mjesto na festivalu Vaš šlager sezone s pjesmom [[Aleksandar Korać|Aleksandra Koraća]] „[[Predaj se, srce (Indexi)|Predaj se, srce]]“, koja im je donijela i prvu zlatnu singl ploču. Ovo je prijelomni trenutak u karijeri Indexa, koji sve više napuštaju [[avangardni rock]] izraz i počinju se baviti tzv. laganim notama. U novembru 1973. godine Kovačević i Popović su otišli na obavezno odsluženje vojnog roka u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i grupa nije radila godinu dana. Pauzu su popunili nastupom na Opatijskom festivalu s pjesmom "[[Samo su ruže znale / Samoćo, ljubavi moja|Samo su ruže znale]]" kao i singlovima koje su snimili prije prestanka rada. U to vrijeme je izašao njihov prvi LP album, ali ne s novim pjesmama, nego kao kompilacija najuspešnijih kompozicija sa singlova. Krajem 1974. godine grupa je nastavila s radom. Umjesto bubnjara Miroslava Šaranovića (koji je prešao u [[Ambasadori|Ambasadore]]) za bubnjevima je sada bio [[Milić Vukašinović]] (bivši ''[[Čičci (grupa)|Čičci]]'', ''[[Mića, Goran i Zoran]]''), a klavijature je, umjesto Novkovića (koji je u međuvremenu preselio u Zagreb), svirao profesor muzike [[Miroslav Maraus]]. Uoči nove 1975. godine grupa je objavila singl s pjesmama ''"[[Bacila je sve niz rijeku / Pogrešan broj]]"'' (muzika Fadil Redžić, tekst [[Kemal Monteno]]). Na spektakularnom koncertu koji je 22. februara 1975. održan u [[Skenderija|Skenderiji]], pod nazivom "Povratak Indexa" (Hit '75), doživjeli su očekivan trijumf. Poslije tog nastupa krenuli su na turneju po [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], a predgrupa im je bio novi sastav [[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]], predvođen klavijaturistom [[Gabor Lenđel|Gaborom Lenđelom]]. Tokom turneje iz grupe je otišao Maraus, a u grupu se vratio Enco Lesić. Na Opatijskom festivalu '75 Indexi su izveli Lenđelovu pjesmu "[[Volim te / Ti si mi bila naj, naj|Ti si mi bila naj naj]]", a na festivalu Vaš šlager sezone osvojili su treće mjesto publike s pjesmom "[[Volim te / Ti si mi bila naj, naj|Volim te]]" [[Aleksandar Korać|Aleksandra Koraća]]. Na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] predstavili su se s pjesmom [[Đorđi Peruzović]]a "[[Obala pusta, obala vrela / Prva ljubav|Obala pusta, obala vrela]]". U drugoj polovini 1976. godine Davorin Popović snimio je solo album "[[Svaka je ljubav ista (osim one prave)]]" uz pratnju muzičara iz grupe Indexi. Ploča je promovisana velikim koncertom 21. februara 1976. godine u [[Skenderija|Skenderiji]], a Davorina Popovića su na koncertu pratili Indexi i njihov novi klavijaturist [[Nenad Jurin]] (rođen 1953. u Sarajevu, bivši član grupe [[COD]]). Indexi su po običaju nastupili na festivalu "[[Vaš šlager sezone]]", s Redžićevom pjesmom "[[Moja Hana / Noćni susreti / Stani malo, zlato moje / Putovi|Moja Hana]]", a Davorin Popović je dobio nagradu za najbolju interpretaciju. Na festivalu "[[Beogradsko proleće]]" s pjesmom "[[Moja Hana / Noćni susreti / Stani malo, zlato moje / Putovi|Stani malo zlato moje]]" [[Aleksandar Korać|Aleksandra Koraća]] osvojili su treću nagradu publike. U ljeto 1976. godine Indexi su ponovno otišli na turneju po SSSR-u, a zatim su sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]] odsvirali turneju po [[jadran]]skoj obali. Krajem 1976. godine [[Milić Vukašinović]] je prešao u [[Bijelo dugme]], a bubnjeve su po potrebi svirali [[Perica Stojanović]] (bivši Ambasadori) i [[Đorđe Kisić]]. Ambiciozni album [[Modra rijeka (album)|Modra rijeka]] na stihove pjesnika [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]] iz zbirki "[[Kameni spavač (zbirka pjesama)|Kameni spavač]]" i “[[Modra rijeka (poema)|Modra rijeka]]“ Indexi su objavili 1978. godine i poslije dugo godina vratili se jakoj autorskoj muzici. LP su producirali [[Nikola Borota - Radovan]] i Indexi, materijal je miksan u [[Mūnchen]]u u studiju "Barbarossa" pod budnim okom Nikole Borote - Radovana i Slobodana "Bode" Kovačevića, a kao gosti svirali su [[Tihomir Pop Asanović]] i Ranko Rihtman. Stihove je recitirao glumac [[Fabijan Šovagović]], a omot ploče je likovno opremio slikar [[Mersad Berber]]. "[[Modra rijeka (album)|Modra rijeka]]" je kasnije nagrađena [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva]]. Nakon ovog izvanrednog albuma, Indexi su nastavili s izvođenjem hitova zabavno-muzičke orijentacije nižući pjesme kao što su: "[[Ispili smo zlatni pehar / Sviđaš mi se|Ispili smo zlatni pehar]]", "[[Pozovi me na kafu / Slovo o čovjeku|Pozovi me na kafu]]", "[[310 poljubaca / Bilo je lijepo|310 poljubaca]]" i "[[Pozdravi Sonju / Na svoj način / Dobar dan, tugo|Pozdravi Sonju]]". Krajem 1979. godine [[Sinan Alimanović]] dolazi u Sarajevo gdje razvija iznimno živu aktivnost, prevashodno kao član ritam sekcije Velikog orkestra (Big Banda) [[RTV Sarajevo]], ali i kao aranžer, [[kompozitor]] i [[dirigent]]. Ubrzo, upoznaje [[Slobodan Kovačević|Slobodana "Bodu" Kovačevića]], na čiji poziv postaje član grupe Indexi. Na festivalu [[Vaš šlager sezone]] 1981. godine osvaja nagradu za najbolji aranžman kompozicije "[[Betonska brana / Da l' oblak zna?|Betonska brana]]", koju je komponovao zajedno sa gitaristom [[Slobodan Kovačević|Slobodanom Bodom Kovačevićem]], a za koju je tekst napisao [[Vlado Dijak]]. Saksofonsku dionicu u pjesmi, izveo je [[Arsen Ereš]] zajedno uz pjevanje Davorina Popovića, što je dodatno doprinijelo [[džez]] maniru kompozicije. Godine 1983. [[Sinan Alimanović]] napušta Indexe, da bi im se ponovo pridružio 1997. i ostao s njima do kraja. Godine 1984. Davorin Popović je na svom drugom solo albumu "[[S tobom dijelim sve]]" snimio pjesme [[Kemal Monteno|Kemala Montena]], [[Kornelije Kovač|Kornelija Kovača]] i Fadila Redžića. U studiju su ga pratili Indexi, a produkciju je radio [[Nenad Jurin]]. Godine 1986. Indexi su objavili četvorostruku LP kompilaciju s izborom najuspješnijih snimaka. Nešto izmijenjen materijal objavljen je 1991. i na dvostrukom CD-u. Uz [[Korni grupa|Korni grupu]], [[Time (grupa)|Time]], [[YU grupa|YU grupu]], [[R.M. Točak band]] i [[Drago Mlinarec|Dragu Mlinareca]], Indexi su nastupili na koncertu održanom u [[Zagreb]]u 22. maja 1987. u velikoj dvorani [[Dom sportova|Doma sportova]]. Na duplom živom albumu "[[YU rock legende (album)|YU rock legende]]" ([[Jugoton]] 1987.), snimljenom na tom nastupu, našle su se i njihove pjesme "Sve ove godine", "Balada", "Plima" i "Bacila je sve niz rijeku". Nešto kasnije isti koncert je ponovljen u [[Beograd]]u i Sarajevu (19. 12. 1987.). U okviru muzike za film "[[Kuduz]]" koju je pripremio [[Goran Bregović]], Davorin Popović je otpjevao obradu stare [[Sevdalinka|sevdalinke]] "Voljelo se dvoje mladih" koja je pod imenom "Žute dunje" objavljena na ploči "[[Kuduz (album)|Kuduz]]" ([[Diskoton]] 1989.).<ref name="smboemi"/> == Zadnje godine == [[Datoteka:Indexi 2007 Split.jpg|mini|''Indexi i prijatelji, 7.10.2007., spomen-koncert u Splitu'']] Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] grupa Indexi nije radila, ali su snimili pjesmu "[[Ulica prkosa (Indexi)|Ulica prkosa]]". Davorin Popović, Đorđe Kisić i Fadil Redžić su cijelo vrijeme bili u Sarajevu, Bodo Kovačević je bio u [[Prag]]u, a Ranko Rihtman u [[Izrael]]u. Davorin Popović je 1995. s pjesmom "XXI vijek" [[Zlatan Fazlić|Zlatana Fazlića]] predstavljao [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na [[Eurosong]]u u [[Dublin]]u. Ona je uz devet drugih pjesama objavljena na trećem solo albumu Davorina Popovića "S tobom dijelim sve", a potpisana je kao Davorin Popović i Indexi. Uz stare materijale pjesme su komponovali [[Zlatko Arslanagić]], Kemal Monteno, braća [[Adi Mulahalilović|Adi]] i [[Edo Mulahalilović]] (bivši [[Hari Mata Hari]]), te Zlatan Redžić. Tokom 1995. Indexi su zvanično obnovili rad. Uz Popovića i Kovačevića sastav su činili bubnjar [[Peco Petej]], basista [[Davor Črnigoj]] i klavijaturista [[Sinan Alimanović]] (rođen 1954. godine u [[Leskovac|Leskovcu]]) koji je svojevremeno bio član grupe ''Kosovski božuri'' iz [[Priština|Prištine]], a od sredine 1990-ih postao je direktor muzičke produkcije [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|RTV BiH]]. Tri puta su nastupali u [[London]]u, a bili su česti gosti i u drugim evropskim prijestolnicama. Januara 1996. svirali su pet uzastopnih koncerata u zagrebačkoj dvorani "[[Vatroslav Lisinski (koncertna dvorana)|Vatroslav Lisinski]]". Krajem aprila održali su tri rasprodana koncerta u beogradskom [[Sava centar|Sava centru]] i jedan u [[Novi Sad|novosadskom]] [[SPENS]]-u. Publika ih je dočekala s oduševljenjem. Kao gosti na njihovim beogradskim nastupima učestvovali su Kornelije Kovač, Nenad Milosavljević ([[Galija (grupa)|Galija]]) i [[Vladimir Savčić Čobi]], a najavio ih je [[Dušan Prelević]]. Na koncertu u Novom Sadu dobrodošlicu im je poželio [[Đorđe Balašević]]. Godine 1999. Indexi su objavili tek drugi studijski album "[[Kameni cvjetovi]]", na kojem su se vratili svom izvornom [[Progresivni rok|progresivnom rok]] zvuku, koji se najviše ogledao u tretmanu gitara i orgulja. Kao gosti na snimanju učestvovali su: [[Ekaterina Averianova]] ([[violončelo]]), Željka Katavić, Alen Mustafić i Dragoljub Savić (prateći pjevači). Autori muzike su Slobodan Kovačević i Ranko Rihtman, tekstovi Maja Perfiljeva i [[Abdulah Sidran]], a na ploči se našla sevdalinka "[[Snijeg pade na behar na voće]]", u muzičkoj obradi [[Sinan Alimanović|Sinana Alimanovića]]. Snimak posljednjeg nastupa Indexa u sarajevskoj "[[Zetra (koncertna dvorana)|Zetri]]", održanog 1. oktobra 1999. objavljen je na duplom CD-u "[[1. 10. 1999. Zetra]]". Te večeri sa njima su kao gosti nastupali: Kornelije Kovač, Goran Bregović, Milić Vukašinović, [[Hajrudin Varešanović]], [[Mladen Vojičić Tifa]] i članovi sarajevske grupe [[7 Up (grupa)|7 Up]]. Posljednji koncert Indexa dogodio se u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], u dvorani [[Borik (koncertna dvorana)|Borik]], 5. maja 2001. Davorin Popović je umro 18. juna 2001. a članovi grupe su odlučili da prestanu s radom. U Bosni i Hercegovini je ustanovljena godišnja [[Davorin (nagrada)|Nagrada Davorin]] koja se dodjeljuje najuspješnijim muzičarima. Na prvu godišnjicu smrti Davorina Popovića muzička produkcija RTV BiH objavila je CD singl "Pjesma za Davora", koju je napisao Zlatan Fazlić Fazla, a uz njega pjevali su: [[Dado Topić]], [[Aki Rahimovski]] i [[Mladen Vojičić Tifa]]. Bodo Kovačević je umro 22. marta 2004. Bubnjar Đorđe Kisić je umro 25. novembra 2005. godine, a prvi bubnjar grupe [[Nedo Hadžihasanović]] 3. februara 2006. Knjigu o Idexima pod nazivom "[[U inat godinama]]" (u izdanju Quattro Media 2006.) napisao je novinar iz [[Zenica|Zenice]] [[Josip Dujmović]]<ref name="cesarica"/>, a 2020. snimljen je i dokumentarni film "Indexi" autora Zorana Kubure i Bojana Hadžiabdića.<ref>{{Cite web|url= https://thebosniatimes.ba/51337/sarajevski-indexi-uvijek-na-svom-kursu-koji-niko-nije-ni-pokusavao-kopirati|title= ''Sarajevski Indexi - Uvijek na svom kursu koji niko nije ni pokušavao kopirati''|website= thebosniatimes.ba|access-date= 10. 7. 2024}}</ref> == Svi članovi Indexa == * [[Ismet Arnautalić|Ismet "Nuno" Arnautalić]], ritam gitara (do 1969) * [[Slobodan Bobo Misaljević]], solo gitara (do 1965) * [[Đorđe Uzelac]], klavijature (do 1965) * [[Šefko Akšamija]], bas gitara (do 1965) * [[Nedo Hadžihasanović]], bubanj (do 1963) * [[Alija Hafizović]], pjevanje (povremeno 1963–1964) * [[Davorin Popović]], vokal (1964–2001) * [[Đorđe Kisić]], bubanj (1964–1968; 1977–1991; 1999–2001) * [[Fadil Redžić]], bas (1965–1996) * [[Slobodan Kovačević|Slobodan "Bodo" Kovačević]], solo gitara (1965–2001) * [[Kornelije Kovač]], klavijature (1967–1968) * [[Đorđe Novković]], klavijature (1968–1969; 1973) * [[Miroslav Šaranović]], bubanj (1968–1973) * [[Ranko Rihtman]], klavijature (1969–1970; kasnije: stalni pridruženi član) * [[Vlado Pravdić]], klavijature (1971–1973) * [[Enco Lesić]], klavijature (1971–1972; 1975) * [[Miroslav Maraus]], klavijature (1974) * [[Milić Vukašinović]], bubanj (1974–1975) * [[Nenad Jurin]], klavijature (1976–1996) * [[Perica Stojanović]], bubanj (1976) * [[Sinan Alimanović]], klavijature (1980–1983; 1997–2001) * [[Peco Petej]], bubanj (1995–2001) * [[Sanin Karić]], bas gitara (1996–1997) * [[Davor Črnigoj]], bas gitara (1998–2001) == Izbor literature o Indexima == * [[Petar Janjatović]]: Ex-Yu rock enciklopedija (autorsko izdanje, 2001.), str 95-97 * [[Branimir Lokner]]: Kritičko pakovanje (Active Time Beograd, 2001.), str 29, 311 * [[Amir Misirlić]]: 1. bosanskohercegovački pop-rock leksikon (Hercegtisak, 2004.), str 80-84 * [[Siniša Škarica]]: [[Kad je rock bio mlad]] ([[V.B.Z. Zagreb]], 2005.), str - 92-93, 140-142 * [[Josip Dujmović]]: [[U inat godinama]] (Quattro Media Sarajevo, 2006.), romansirana biografija Indexa == Nagrade == * '''1978.''' - [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]; == Također pogledajte == * [[Indexi (nagrada)]] == Izvori == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.indexi.co.ba/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526123835/http://www.indexi.co.ba/ |date=26. 5. 2008 }} * [https://radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/muzicki-vikendi-u-aprilu-sarajevska-pop-rock-skola/184882 ''Sarajevska pop-rock škola'', na radiosarajevo.ba] {{Indexi}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pop-grupe]] [[Kategorija:Indexi]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1962.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]] [[Kategorija:Jugoslavenske pop-grupe]] 7977o4gzam8co7m93xya2c5183gy9d9 0 8482 3712807 3671750 2025-06-06T16:59:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Kanton Sarajevo | izvorno_ime = Сарајевски кантон | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Kantona Sarajevo | zastava = Flag of Sarajevo Canton.svg | grb = Coat of arms of Sarajevo Canton.svg | uzrečica = | himna = | karta = Sarajevo in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Kantona Sarajevo na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Sarajevo]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/kantona-sarajevo/ustav-kantona-sarajevo.html|title=Ustav Kantona Sarajevo|date=10. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 83,8% [[Bošnjaci]]<br />4,2% [[Hrvati]]<br />3,2% [[Srbi]]<br />8,8% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Kantona Sarajevo|Premijer]] | vladar = [[Nihad Uk]] ([[Naša stranka|NS]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Kantona Sarajevo#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Elvedin Okerić]] ([[Narod i pravda|NIP]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Proglašen [[Ustav Kantona Sarajevo|Ustav kantona]] | događaj_datum4 = 11. mart 1996.<ref>{{Cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/Ustavkantona_0.pdf|title=Službene novine Kantona Sarajevo|date=28. 3. 1996|website=skupstina.ks.gov.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=10. 1. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 3.276 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}413.593<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Rast}}419.543<ref name="FZS"/> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 323,90 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_per_capita = | hdi = {{Gubitak}}0.782<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = [[Treskavica]] | najviša_tačka_metara = 2086 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = [[Miljacka]] | najveća_rijeka_dužina = 35,9 | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 33]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-09]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Kanton Sarajevo''' ('''KS''') jedan je od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od [[Sarajevo|Grada Sarajeva]] i pet susjednih općina. Kanton Sarajevo graniči na sjeveru i sjeverozapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]], sa [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskim kantonom]] na zapadu, sa [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskim]] kantonom na jugu i jugozapadu, dok sa istoka graniči sa [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonom]] i [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]]. Sa 413.593<ref name="Popis_2013"/> stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popis 2013]]) Kanton Sarajevo je nakon [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] drugi najnaseljeniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa 1.276,9&nbsp;km² površine sedmi najveći kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine,<ref name="Kanton Sarajevo, nasbih.com" /> što čini 4,89% površine [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Geografija == Sarajevski kanton smješten je u Sarajevskoj kotlini, koja se od istoka prema zapadu pruža u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], na čijoj nizini se nalaze centralni dijelovi Sarajeva, dok se sarajevska predgrađa i [[Vogošća]] nalaze na padinama okolnih brijegova i brda. Kroz Sarajevo od istoka prema zapadu teče rijeka [[Miljacka]], dok u zapadnom dijelu Sarajevskog polja, u [[Ilidža|Ilidži]], potiče rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]], na čijem izvorištu se nalazi i [[Vrelo Bosne|park prirode - Vrelo Bosne]]. Kroz Kanton Sarajevo teku rijeke [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]], [[Zujevina]], [[Ljubina]], [[Misoča]] i [[Stavnja]]. Glavni grad kantona, Sarajevo, okruženo je planinama [[Igman]], [[Bjelašnica]], [[Trebević]], [[Jahorina]] i [[Treskavica]], od kojih se prve tri nalaze u Kantonu Sarajevo, a vrh Treskavice sa 2086&nbsp;metara je najveća planina u Kantonu Sarajevo.<ref>{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|title=Geografija Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170902120144/http://portal.skola.ba/start/GeografijaKantonaSarajevo/tabid/208/Default.aspx|archive-date=2 Septembar 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|last=Sarajevo|first=Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona|website=portal.skola.ba|language=en-US|access-date=26. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1 Juli 2015|url-status=dead}}</ref> == Historija == {{Također pogledajte|Historija Sarajeva}} Prije početka rata područje Kantona Sarajevo pripadalo je gradu Sarajevo, zajedno s nekim naseljima koja danas kao dio [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]] pripadaju Republici Srpskoj. Historija Kantona Sarajevo počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Kanton Sarajevo je 1999. dobio svoju zastavu i grb, koji je vertikalno razdijeljen na tamnoplavu i bordo-crvenu polovicu, s devet osmerokrakih zlatnih zvijezda koje predstavljaju općine u kantonu, te s bijelom rozetom koja je sastavljena od ukrasa sa [[Sarajevska katedrala|sarajevske katedrale]] i [[zvekir]]a sa [[Svrzina kuća|Svrzine kuće]]. Zastava je ostala bijela podloga s navedenim grbom u sredini. Propisana je i vertikalna zastava. Osim Bosne i Hercegovine, Sarajevo je sjedište [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] i većine ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine. Većina državnih institucija i preduzeća svoje sjedište ima u Sarajevu. == Politika i administracija == Kanton Sarajevo je administrativno jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva [[Upravna jedinica|entiteta]] Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/ustavkantona_0.pdf|title=Ustav Kantona Sarajevo|last=|first=|date=11. 3. 1996|website=ks.gov.ba|publisher=Vlada Kantona Sarajevo|access-date=28. 11. 2017}}</ref> Kanton Sarajevo ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Kanton Sarajevo posjeduje vlastiti [[ustav]], [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinu]], vladu, [[Zastave kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|policija]], [[Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo|prostorna i stambena politika]], [[Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|kultura]]), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti ([[Ministarstva zdravstva po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|zdravstvo]], [[Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo|socijalna zaštita]], [[Ministarstva saobraćaja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|saobraćaj]]).<ref>{{cite news|url=|title=Zakon o federalnim jedinicama (kantonima), Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 9/96.|last=|first=|date=|work=|via=}}</ref> Građani Kantona Sarajevo svake četiri godine na [[Izbori u Bosni i Hercegovini|općim izborima]] glasaju za ukupno 35 zastupnika u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]]. Na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] trenutnu vladu Kantona Sarajeva sačinjava koalicija četiri stranke ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Narod i pravda]], [[Naša stranka]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]), dok je trenutni premijer [[Nihad Uk]] (Naša stranka).<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/imenovana-nova-vlada-kantona-sarajevo-pod-vodstvom-premijera-nihada-uka/230324036|title=Imenovana nova Vlada Kantona Sarajevo pod vodstvom premijera Nihada Uka|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 3. 2023}}</ref> Na lokalnom nivou građani Kantona Sarajevo glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina. Četiri od te općine (''Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad)'' čine grad Sarajevo, čiji se gradonačelnik bira od strane [[Gradsko vijeće Sarajeva|gradskog vijeća]] sa 28 vijećnika, od kojih su po sedam birani od strane gradskih općina. Kanton Sarajevo broji ukupno devet općina, odnosno grada Sarajeva i pet zasebnih općina.<ref>{{cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/gradsko-vijece/|title=Gradsko vijeće {{!}} Gradsko vijeće Grada Sarajeva|website=gradskovijece.sarajevo.ba|access-date=27. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://nasbih.com/canton/9|title=Statistike za Kanton Sarajevo - NASBIH|last=Hercegovine|first=Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i|website=nasbih.com|language=de|access-date=27. 11. 2017|archive-date=4. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170904014151/http://nasbih.com/canton/9|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:KantonSarajevoMunicipalities.png|mini|'''1''' Centar '''2''' Hadžići '''3''' Ilidža '''4''' Ilijaš '''5''' Novi Grad '''6''' Novo Sarajevo '''7''' Stari Grad '''8''' Trnovo '''9''' Vogošća]] {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013) !Gustoća (km²) !Površina (km²) |- |[[Centar (Sarajevo)|Centar]] |6 |55.181 |1.672,2 |33,00 |- |[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] |3 |118.553 |2.511,7 |47,20 |- |[[Novo Sarajevo]] |3 |64.814 |6.546,9 |9,90 |- |[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] |8 |36.976 |719,4 |51,40 |- |'''[[Sarajevo|Grad Sarajevo]]''' |'''20''' |'''275.524''' |'''1.944''' |'''141,5''' |- |[[Hadžići]] |62 |23.891 |87,4 |273,30 |- |[[Ilidža]] |12 |66.730 |465,3 |143,40 |- |[[Ilijaš]] |74 |19.603 |63,5 |308,60 |- |[[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo]] |55 |1.502 |4,4 |338,40 |- |[[Vogošća]] |21 |26.343 |367,4 |71,70 |- |'''Kanton Sarajevo''' |'''244''' |'''413.593''' |'''323,9''' |'''1.276,9''' |} == Stanovništvo == [[Datoteka:Sarajevo City Panorama.JPG|mini|[[Sarajevo]], glavni grad kantona.]] === Demografija === Kanton Sarajevo prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013.]] godine ima 438.443 stanovnika,<ref name="Kanton Sarajevo, nasbih.com" /> čime je iza Tuzlanskog kantona drugi najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kanton Sarajevo je sa gustoćom od 344 stanovnika/km² prvi u Federaciji Bosne i Hercegovine. [[Trnovo]] i [[Ilijaš]] (gornji Ilijaš) odlikuje planinsko-brdsko područje, čime su te dvije općine rijetko naseljena područja. [[Hadžići]] su srednje naseljena općina, dok ostatak kantona čine gradska područja, koje se smatraju najgušće naseljenim općinama u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=http://nasbih.com/regionalno.php|title=Regionalne Statistike - NASBIH|last=Hercegovine|first=Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i|website=nasbih.com|language=de|access-date=27. 11. 2017}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo Panorama 2011-09-25.jpg|mini|Sjedište [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivrede Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu]]2016. godine učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Kantona Sarajevo iznosi 11,6%, dok učešće osoba između 0-14 godina iznosi 18,2%.<ref>{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=Februar 2017|website=|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017}}{{Mrtav link}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sarajevo | vrsta_naseljenog_mjesta = Kanton | admin_godina = 2013 | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.|work=fzs.ba |access-date= 5. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 413593 | g2013_bosnjaci = 346575 | g2013_srbi = 13300 | g2013_hrvati = 17520 | g2013_bosanci = 12835 | g2013_romi = 1775 | g2013_muslimani = 1709 | g2013_bosanciihercegovci = 5989 | g2013_albanci = 898 | g2013_jugosloveni = 370 | g2013_ukrajinci = 30 | g2013_crnogorci = 382 | g2013_turci = 887 | g2013_slovenci = 149 | g2013_pravoslavci = 54 | g2013_makedonci = 137 | g2013_nisu_izjasnili = 7250 | g2013_nepoznato = 873 | g1991_ukupno = 510233 | g1991_muslimani = 254713 | g1991_srbi = 145793 | g1991_hrvati = 34744 | g1991_jugosloveni = 56074 }} == Privreda i infrastruktura == === Privreda === Sarajevski kanton privredno je najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, koji generira preko 37% njenog BDP-a. Za vrijeme SFRJ Sarajevo je sa 133% jugoslavenskog BDP-a bilo među najrazvijenim gradovima Jugoslavije. Najjače privredne grane tadašnjeg glavnog grada [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] bile su [[Automobilska industrija|automobilska]] ([[Volkswagen Sarajevo|Tvornica automobila Sarajevo]]), [[Metalna industrija|metaloprerađivačka]] ([[UNIS]]), [[Građevinarstvo|građevinska]] ([[Hidrogradnja]] i [[Energoinvest]]), te vojna industrija ([[Zrak Sarajevo|Zrak]] i [[Pretis]]). Većina tih preduzeća su nakon ratnih dešavanja u BiH i poslijeratne transformacije privrede ugašena ili posluju u smanjenjom kapacitetu.[[Datoteka:Sarajevo Zmaja-od-Bosne 2011-10-15 (3).jpg|mini|[[Magistralni put M18]] kroz [[Sarajevo]], također poznat kao ''Ulica [[Zmaj od Bosne (ulica)|Zmaja od Bosne]]'']] Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovni, uslijedio je jak ekonomski rast i etabliranje novih privrednih grana, tako da je najjača privredna grana tertialni (uslužni) sektor, u kojem su najjače grane turizam i trgovina. Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, te su glavne industrijske grane [[prehrambena industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, automobilska industrija te proizvodnja [[namještaj]]a. Kao glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo profitira kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH, kao što su [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]], [[BH Telecom]], [[Prevent grupacija|Prevent BH]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Bosnalijek]]. Sarajevo je sjedište [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]] i [[Sarajevska berza|Sarajevske berze]]. Hadžići, Vogošća i Ilijaš su industrijsko orijentirane općine, a grad Sarajevo ima nizak udio industrije u ukupnoj privredi grada. Ta razlika se vidi i u stopi nezaposlenosti, koja za Kanton iznosi 22,76%. Međutim, ima velikih razlika među općinama. Tako stopa nezaposlenosti u Novom Sarajevu iznosi 18,17%, dok u Ilijašu iznosi 33,35%, a u Trnovu 69,64%.<ref>{{cite news|url=https://www.faktor.ba/vijest/sarajevo-nekada-bilo-industrijski-centar-sta-je-ostalo-od-industrijskih-zona-u-ks-202744|title=Sarajevo nekada bilo industrijski centar: Šta je ostalo od industrijskih zona u KS|last=Faktor.ba|language=en|access-date=1. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://szks.ba/wp-content/uploads/2017/11/Bilten%20Oktobar%202017.pdf|title=Zapošljavanje i nezaposlenost na području Kantona Sarajevo oktobar/listopad 2017. godine|last=|first=|date=|website=szks.ba|publisher=Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo|access-date=1. 12. 2017}}</ref> U Kantonu Sarajevo prosječna plata iznosi 1.036&nbsp;KM (2014), koja je najveća među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najveća prosječna plata u Kantonu Sarajevo je sarajevskoj općini [[Centar (Sarajevo)|Centar]] (1.230&nbsp;KM) te je ujedno i najveća među općinama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najniže mjesto po visini prosječne plate u kantonu zauzima Ilijaš sa 683&nbsp;KM.{{Izvor}} === Infrastruktura === ==== Saobraćajna infrastruktura ==== ===== Putevi ===== Kroz Sarajevski Kanton prolaze sljedeći [[Magistralni put|magistralni]] i [[autoput]]evi:<ref>{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M5_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M5 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M18_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M18 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}</ref><ref name="wegenwiki.nl">{{Cite web|url=https://www.wegenwiki.nl/M17_(Bosni%C3%AB-Herzegovina)|title=M17 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki|website=www.wegenwiki.nl|language=nl|access-date=3. 12. 2017}}</ref><ref name="wegenwiki.nl"/> * Sa juga na sjever: [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Bijača]]-[[Svilaj]]), te magistralni putevi [[Magistralni put M18|M18]] ([[Bijeljina]]-[[Foča]]) i [[Magistralni put M17|M17]] ([[Bosanski Šamac]]-[[Čapljina]]) * Sa zapada na istok: [[Magistralni put M5]] ([[Bihać]]-Foča) Osim toga, Sarajevo posjeduje i [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznicu]] dugu 11 kilometara, koja direktno povezuje grad sa autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu. Dužina magistralnih puteva u Kantonu Sarajevo iznosi 151&nbsp;km, dok dužina autoputeva iznosi oko 55&nbsp;km.<ref>{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=2. 12. 2017}}</ref> ===== Željeznica ===== [[Datoteka:SarajevoFlughafen-SA.jpg|mini|[[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevski aerodrom]]]] Sarajevo je sjedište [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]]. Centar željezničkog prometa u KS-u je Sarajevo, sa čije željezniče stanice postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH. Sarajevo je početak odnosno kraj željezničkih [[pruga Sarajevo-Ploče]] i [[Pruga Šamac-Sarajevo|Sarajevo-Bosanski Šamac]], preko kojih sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj. U KS-u postoji ukupno 19 željezničkih stanica i stajališta, od kojih dvije imaju priključak na mrežu brzih vozova ([[Podlugovi]] i Sarajevo). Ukupna dužina željezničkih pruga u Kantonu Sarajevo iznosi oko 70 kilometara. ===== Aviopromet ===== [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ), smješten u naselju [[Butmir]], je najprometniji [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini|aerodrom u Bosni i Hercegovini]], sa ukupno 838.966 putnika u 2016. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|title=Statistika arhiva|last=|first=|date=|website=sarajevo-airport.ba|publisher=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171006070631/http://sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=123123|archive-date=6 Oktobar 2017|url-status=dead}}</ref> ==== Javni prijevoz ==== Centar javnog prijevoza KS-a je Sarajevo. Sa sarajevske autobuske stanice postoje linije u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne [[Evropa|evropske]] gradove. Sa oko 500 do 800 odlazaka i dolazaka, autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/autobuska-stanica-krpljenje-postojeceg-ili-gradnja-novog-objekta/264158|title=Autobuska stanica: Krpljenje postojećeg ili gradnja novog objekta|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}</ref> [[Datoteka:Sarajevo Tram-603 Line-3 2012-02-01.jpg|mini|[[Sarajevski tramvaji|Tramvaj u Sarajevu]]]] Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva postoji priključak na sve linije brzih vozova do Banja Luke i Mostara, a planirano je i ponovljeno uspostvljanje brze linije Sarajevo-Bihać (stanje 03.12.2017). U Kantonu postoje lokalne linije do [[Zenica|Zenice]], te brze linije do Banja Luke, Mostara i [[Doboj]]a, odakle je moguće presjedanja u voz Doboj-[[Tuzla]]. Većina prigradskog i gradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljen je od strane preduzeća ''[[Centrotrans]]'' i ''[[GRAS Sarajevo]].'' GRAS je i vlasnik [[Sarajevski tramvaji|tramvajske]] i [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuske mreže]] grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem. U Kantonu Sarajevo postoji ukupno šest tramvajskih, šest trolejbuskih, 55 autobuskih, 44 minibuskih i jedna linija [[kosi lift]]a. Ukupno postoji 112 linija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od 2.267,28 kilometara. Osim toga, do 1992. godine postojala je i [[trebevićka žičara]] dužine 2,06 kilometara, koja je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Heregovini]] potpuno uništena. Nova žičara, koja povezuje Sarajevo sa [[Trebević]]em, otvorena je 2018. godine. Osim prigradskog prijevoza, u okviru ''Prigradskog saobraćaja Sarajeva,'' postoje i brojne međukantonalne linije.<ref>{{Cite web|url=https://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|title=Mreža linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|last=|first=|date=|website=ms.kov.gov.ba|publisher=Komisija za izradu prijedloga mreže linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo|access-date=3. 12. 2017|archive-date=1. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210501050624/http://ms.ks.gov.ba/sites/ms.ks.gov.ba/files/01042014%20Muamer%20Kukan_mreza%20linija.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/skaka-na-trebevic-bi-se-moglo-zicarom-vec-po-cijeni-od-5-km/280799|title=Skaka: Na Trebević bi se moglo žičarom već po cijeni od 5 KM|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=3. 12. 2017}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Kantonu Sarajevo je u 2016/2017. godini bilo 90 osnovnih i 3 škole za djecu sa potrebnim potrebama te 39 srednjih škola.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istoj školskoj godini nastavu je pohađalo 36.490 osnovaca, 299 djece sa potrebnim potrebama i 15.374 srednjoškolaca.<ref name="fzs"/> Također u Kantonu djeluje i [[Univerzitet u Sarajevu]], najstariji i sa 38 visokoškolskih ustanova i 32.214 (2016/2017)<ref name="fzs"/> studenata najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini. Osim toga, u KS-u postoji još šest privatnih univerziteta te brojne druge privatne škole.<ref>{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|title=Spisak srednjih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502075937/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77f3a0fc_04ListasrednjihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|title=Spisak osnovnih škola u Bosni i Hercegovini|last=|first=|date=|website=skolegijum.ba|publisher=skolegijum.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502135734/http://skolegijum.ba/static/biblioteka/5460f77236eb1_03ListaosnovnihskolauBiH.pdf|archive-date=2 Maj 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=13&Itemid=43|title=Univerzitet u Sarajevu - O Univerzitetu|website=old.unsa.ba|access-date=4. 12. 2017}}</ref> ==== Zdravstvena infrastruktura ==== Glavna kantonalna bolnica u Kantonu je Univerzitetski klinički centar Sarajevo (KCUS) i najveća bolnička ustanova Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://www.ukcs.ba/historija_kcus|title=Historija UKCS-a|website=www.ukcs.ba|access-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070746/http://www.ukcs.ba/historija_kcus|archive-date=17 Novembar 2017|url-status=dead}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sarajevo Kanton building, June 2014.JPG|mini|Zgrada vlade Kantona Sarajevo]] === Kantonalna skupština === [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 35 zastupnika.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/209/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |39.208 |18,26 |7 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |39.146 |18,23 |7 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |33.816 |15,75 |6 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SzBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |27.617 |12,86 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |25.382 |11,82 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez]] |19.488 |9,07 |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Za nove generacije]] |8.194 |3,82 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |192.851 !35 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sarajevo Canton}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|http://www.ks.gov.ba}} Vlade kantona Sarajevo {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Kanton Sarajevo}} [[Kategorija:Kanton Sarajevo|*]] [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Sarajevo]] 0d99n1szikk80t142qssgvnx6o6e2c8 0 11005 3712860 3682227 2025-06-06T21:34:50Z DigitalEndeavor 168633 Created by translating the section "Early life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1292513970|Orlando Bloom]]" 3712860 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | slika = Orlando Bloom Cannes 2013.jpg | veličina_slike = 200px | opis = Bloom na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 2013. | ime_pri_rođenju = {{nowrap|Orlando Jonathan Blanchard Bloom}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|1|13}} | mjesto_rođenja = [[Canterbury]], [[Kent]], Engleska | prebivalište = {{flatlist| * [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD * [[London]], Engleska }} | zanimanje = [[Glumac]], [[filmski producent]], [[ambasador]] | godine_aktivnosti = 1994–sada | surpužnik = {{brak|[[Miranda Kerr]]|2010|2013|}} | djeca = 1 | religija = [[Budizam]] ([[Soka Gakkai International]])<ref name="Bloomsinterview507">{{cite news|last=Pearce|first=Garth|title=On the move: Orlando Bloom|work=The Sunday Times |date=27. 5. 2007|url=http://driving.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/driving/article1839396.ece|access-date=27. 5. 2007 | location=London}}{{dead link|date=septembar 2024|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref><ref>{{cite news|last=|first=|title=Orlando Bloom 'converts to Buddhism'|pages=|publisher=Female First|year=2004|url=http://www.femalefirst.co.uk/celebrity/Orlando+Bloom-1695.html|access-date=11. 11. 2017}}</ref> }} '''Orlando Bloom''' je rođen [[13. januar]]a [[1977]]. u Cantebury-u, Kent, [[Engleska]]. Majka Sonia(ili Sheila) predaje jezike, a otac Harry je radio s [[Nelson Mandela|Nelsonom Mandelom]] u Južnoj Africi-umro je kad su Orlandu bile 4 godine. Tek se kasnije doznalo da je Orlandov biološki otac zapravo porodični prijatelj Colin Stone. Orlando ima i stariju sestru Samanthu. S 16 godina se seli u [[London]] gdje se pridružio pozorištu "National Youth Theatre". Dobio je i stipendiju za "British American Drama Academy". Prvi put se pojavio na televiziji 1997. u filmu "Divlji" (u originalu "Wilde"). Bio je primljen u londonsku "Guildhall School of Music and Drama" gdje je nastupao u mnogobrojnim pozorišnim predstavama. Na tv-ekranu se ponovno javlja 2000. god. u seriji "Midsommer murders" kao Peter Drinkwater u epizodi "The Judgement day". Dva dana prije diplome na Guildhallu, Orlando je dobio ulogu Legolasa Greenleafa u trilogiji "[[Gospodar prstenova]]" ("The Lord of the Rings"). Idućih 18 mjeseci je proveo na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] snimajući scene za sva 3 filma odjednom. Ulogom plavokosog vilenjaka Legolasa je osvojio srca brojnih obožavatelja, a naročito obožavateljica, širom svijeta. Za tu ulogu je morao naporno trenirati s lukom i strijelom, jahanje i mačevanje. Nakon "Gospodara", prihvatio je manju ulogu Todda Blackburna u filmu Ridleya Scotta "Pad crnog jastreba" ("Black Hawk Down") gdje je glumio s Joshom Harnettom. U 2002. god se našao na filmskom platnu kao Joe Byrne iz "Kellyeve bande" ("Ned Kelly"). Uslijedila je britanska komedija "The Calcium Kid" gdje glumi mljekara Jimmya koji je dobio priliku tačmičiti se za svjetsku boksačku titulu. Još jedan zapaženiji nastup ostvario je u filmu Pirati s Kariba: Prokletstvo Crnog bisera" ("[[Pirates of The Caribbean: The curse of the Black Pearl]]") gdje je glumio uz svog idola Johnnya Deppa. "Pirati" su bili ljetni hit popevši se na vrh box-officea i definitivno zbacivši Orlandovu anonimnost s palube. Nedugo nakon toga, odigrao je ulogu princa Parisa u "Troji" ("Troy") koji se ludo zaljubjuje u lijepu Helenu i otima je ne razmišljajuci o posljedicama. Osim toga, snimio je i film "Haeven" čija je svjetska premijera odrzana nedavno u Americi. Snima i filmove "Kingdom of Heaven" i "Elizabethtown".Započelo je i snimanje "Pirata s Kariba 2" i "Pirata s Kariba 3" u kojem uz Orlanda, kao i u prvom djelu, glume [[Johnny Depp]] i [[Keira Knightley]]. U slobodno vrijeme, Orlando se bavi ekstremnim sportovima kao što su bungee jumping, sky diving, paragliding, snowboard i surfanje. Zbog njegove avanturističke prirode desi mu se tu i tamo koja nezgoda: "Slomio sam kičmu, rebra, nos, obje noge, ruku, zapešće, prst na nozi i glavu tri puta"-kaže Orlando. == Filmografija == * Pirates of the Caribbean 3 (2007) – Will Turner * Pirates of the Caribbean 2: Dead Man's Chest (2006) – Will Turner * Love and Other Disasters (2006) – Hollywood Paolo * Elizabethtown (2005) – Drew Baylor * Kingdom of Heaven (2005) – Balian * Haven (2004) – Shy (also co-producer) * Troy (2004) – Paris * The Calcium Kid (2004) – Jimmy Connelly * [[Gospodar prstenova: Povratak kralja (2003)|Gospodar prstenova: Povratak kralja]](2003) – Legolas Greenleaf * Pirates of the Caribbean: The Curse of the Black Pearl (2003) – Will Turner * Ned Kelly (2003) – Joe Byrne * [[Gospodar prstenova: Dvije kule]](2002) – Legolas Greenleaf * Black Hawk Down (2001) – PFC. Todd Blackburn * [[Gospodar prstenova: Prstenova družina]](2001) – Legolas Greenleaf * Midsomer Murders: Judgement Day (2000) – Peter Drinkwater * Wilde (1997) – Rentboy == Također pogledajte == * [[Film]] * [[Spisak glumaca i glumica]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.theonering.net/movie/cast/bloom.html Orlando Bloom's Lord of the Rings cast page] * [https://web.archive.org/web/20060813055932/http://www.theorlandobloomfiles.com/ The Orlando Bloom Files] * [http://www.livejournal.com/community/orlando_watch Orlando Watch] * [http://www.full-bloom.net Full-Bloom.Net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200227043113/http://www.full-bloom.net/ |date=27. 2. 2020 }} * [http://www.elflady.com Elflady.com] {{DEFAULTSORT:Bloom, Orlando}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Britanski glumci]] == Early life == Bloom je rođen 13. januara 1977. godine u Canterburyju, [[Kent]], od majke Sonie Bloom ( ''rođene'' Copeland) <ref name="Copeland2008" />, a ime je dobio po engleskom kompozitoru iz 16. vijeka, Orlandu Gibbonsu . <ref>{{Cite web|url=http://www.people.com/people/orlando_bloom/0,,,00.html|title=Orlando Bloom|website=[[People (magazine)|People]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120701201944/http://www.people.com/people/orlando_bloom/0,,,00.html|archive-date=1 July 2012|url-status=dead|access-date=3 August 2012}}</ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.hellomagazine.com/profiles/orlando-bloom/|title=Orlando Bloom|date=8 October 2009|website=Hello magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20120627225446/http://www.hellomagazine.com/profiles/orlando-bloom/|archive-date=27 June 2012|url-status=live|access-date=3 August 2012}}</ref> Ima stariju sestru, Samanthu Bloom. Bloom je u početku bio uvjerenja, da je muž njegove majke njegov biološki otac, južnoafrički anti- [[Apartheid|apartheidski]] i romanopisac Harry Bloom, koji je umro kada je Bloom imao četiri godine. Međutim, u trinaestoj godini života, majka mu je otkrila da je njegov biološki otac zapravo Colin Stone, Harry Bloomov porodični prijatelj i student. <ref name="ancestry2">{{Cite news|last=Barratt|first=Nick|title=Family Detective|work=Telegraph|date=11 November 2006|url=https://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/exclusions/familyhistory/nosplit/fd4.xml|access-date=26 May 2007|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20080106214346/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2Fexclusions%2Ffamilyhistory%2Fnosplit%2Ffd4.xml|archive-date=6 January 2008}}</ref> <ref name="Pilgersam">{{Cite news|last=Pilger|first=Sam|title=Va-Va Bloom|work=The Sunday Telegraph|date=27 May 2007|url=http://www.news.com.au/sundaytelegraph/story/0,,21792764-5006011,00.html|access-date=26 May 2007}}</ref> Nakon Harry Bloomove smrti Stone, direktor jezičke škole Concorde International, <ref name="Colinstone">{{Cite web|url=http://www.concorde-int.com/about.htm|title=About Us|last=Stone|first=Colin|publisher=Concorde International|archive-url=https://web.archive.org/web/20070402172800/http://www.concorde-int.com/about.htm|archive-date=2 April 2007|url-status=dead|access-date=24 May 2007}}</ref> postao je zakonski staratelj Orlanda Blooma. <ref name="Pilgersam" /> Bloom je rođak fotografa Sebastiana Copelanda . <ref name="Copeland2008">{{Cite book|last=Sebastian Copeland|url=https://books.google.com/books?id=YuwKLAAACAAJ|title=Antarctica: A Call to Action|date=18 November 2008|publisher=Earth Aware Editions|isbn=978-1-60109-027-0|chapter=Foreword}}</ref> Bloom je odrastao u [[Crkva Engleske|Engleskoj crkvi]] . Pohađao je osnovnu metodističku školu St Peter's, <ref>{{Cite web|url=http://www.st-peters-canterbury.kent.sch.uk/p_Where_Are_They_Now.ikml|title=St. Peter's Methodist Primary School, Canterbury|date=13 January 1977|publisher=St-peters-canterbury.kent.sch.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407094719/http://www.st-peters-canterbury.kent.sch.uk/p_Where_Are_They_Now.ikml|archive-date=7 April 2014|url-status=dead|access-date=5 April 2014}}</ref> a zatim nižu srednju školu King's School prije nego što je nastavio u St Edmund's školi u Canterburyju . Otkriveno je da Bloom ima disleksiju, <ref name="Pilgersam">{{Cite news|last=Pilger|first=Sam|title=Va-Va Bloom|work=The Sunday Telegraph|date=27 May 2007|url=http://www.news.com.au/sundaytelegraph/story/0,,21792764-5006011,00.html|access-date=26 May 2007}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFPilger2007">Pilger, Sam (27 May 2007). [http://www.news.com.au/sundaytelegraph/story/0,,21792764-5006011,00.html "Va-Va Bloom"]. ''The Sunday Telegraph''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 May</span> 2007</span>.</cite></ref> <ref name="files">{{Cite news|title=Learning Disability|publisher=J-14|url=http://www.theorlandobloomfiles.com/articles/j1404march.html|access-date=24 May 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070603094801/http://www.theorlandobloomfiles.com/articles/j1404march.html|archive-date=3 June 2007}}</ref> te ga je majka ohrabrivala da pohađa časove umjetnosti i drame. <ref name="Pilgersam" /> Godine 1992. na akciju ga je potaknula prijava za školsku nagradu, pantomimskom glumcu Richardu Siebenu, 1993. godine se preselio u London kako bi pohađao dvogodišnji A-level kurs drame, fotografije i skulpture na Fine Arts Collegeu u Hampsteadu. Zatim se pridružio Nacionalnom omladinskom pozorištu, gdje je proveo dvije sezone i dobio stipendiju za usavršavanje na Britansko-američkoj dramskoj akademiji . Bloom je počeo profesionalno glumiti televizijskim ulogama u epizodama serija ''"Casualty"'' i ''[[Ubistva u Midsomeru|"Midsomer Murders"]]'', <ref name="Pilgersam" /> a potom je debitovao na filmu u ''filmu "Wilde"'' (objavljenom 1997. godine), uz [[Stephen Fry|Stephena Fryja]] . <ref>{{Cite web|url=http://www.biographyworld.net/Orlando-Bloom-Biography.htm|title=Orlando Bloom Biography|website=www.biographyworld.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20170714075912/http://biographyworld.net/Orlando-Bloom-Biography.htm|archive-date=14 July 2017|url-status=usurped|access-date=2018-01-26}}</ref> Odmah nakon snimanja filma 1996. godine, upisao se na Guildhall School of Music and Drama u Londonu, gdje je 1999. godine stekao diplomu za glumu. d84jg466s2b19p6oqejbciz01tqgz1q 3712952 3712860 2025-06-07T06:47:07Z Palapa 383 Poništena izmjena [[Special:Diff/3712860|3712860]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/DigitalEndeavor|DigitalEndeavor]] ([[User talk:DigitalEndeavor|razgovor]]) ne može ovako 3712952 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | slika = Orlando Bloom Cannes 2013.jpg | veličina_slike = 200px | opis = Bloom na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 2013. | ime_pri_rođenju = {{nowrap|Orlando Jonathan Blanchard Bloom}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1977|1|13}} | mjesto_rođenja = [[Canterbury]], [[Kent]], Engleska | prebivalište = {{flatlist| * [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD * [[London]], Engleska }} | zanimanje = [[Glumac]], [[filmski producent]], [[ambasador]] | godine_aktivnosti = 1994–sada | surpužnik = {{brak|[[Miranda Kerr]]|2010|2013|}} | djeca = 1 | religija = [[Budizam]] ([[Soka Gakkai International]])<ref name="Bloomsinterview507">{{cite news|last=Pearce|first=Garth|title=On the move: Orlando Bloom|work=The Sunday Times |date=27. 5. 2007|url=http://driving.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/driving/article1839396.ece|access-date=27. 5. 2007 | location=London}}{{dead link|date=septembar 2024|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref><ref>{{cite news|last=|first=|title=Orlando Bloom 'converts to Buddhism'|pages=|publisher=Female First|year=2004|url=http://www.femalefirst.co.uk/celebrity/Orlando+Bloom-1695.html|access-date=11. 11. 2017}}</ref> }} '''Orlando Bloom''' je rođen [[13. januar]]a [[1977]]. u Cantebury-u, Kent, [[Engleska]]. Majka Sonia(ili Sheila) predaje jezike, a otac Harry je radio s [[Nelson Mandela|Nelsonom Mandelom]] u Južnoj Africi-umro je kad su Orlandu bile 4 godine. Tek se kasnije doznalo da je Orlandov biološki otac zapravo porodični prijatelj Colin Stone. Orlando ima i stariju sestru Samanthu. S 16 godina se seli u [[London]] gdje se pridružio pozorištu "National Youth Theatre". Dobio je i stipendiju za "British American Drama Academy". Prvi put se pojavio na televiziji 1997. u filmu "Divlji" (u originalu "Wilde"). Bio je primljen u londonsku "Guildhall School of Music and Drama" gdje je nastupao u mnogobrojnim pozorišnim predstavama. Na tv-ekranu se ponovno javlja 2000. god. u seriji "Midsommer murders" kao Peter Drinkwater u epizodi "The Judgement day". Dva dana prije diplome na Guildhallu, Orlando je dobio ulogu Legolasa Greenleafa u trilogiji "[[Gospodar prstenova]]" ("The Lord of the Rings"). Idućih 18 mjeseci je proveo na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] snimajući scene za sva 3 filma odjednom. Ulogom plavokosog vilenjaka Legolasa je osvojio srca brojnih obožavatelja, a naročito obožavateljica, širom svijeta. Za tu ulogu je morao naporno trenirati s lukom i strijelom, jahanje i mačevanje. Nakon "Gospodara", prihvatio je manju ulogu Todda Blackburna u filmu Ridleya Scotta "Pad crnog jastreba" ("Black Hawk Down") gdje je glumio s Joshom Harnettom. U 2002. god se našao na filmskom platnu kao Joe Byrne iz "Kellyeve bande" ("Ned Kelly"). Uslijedila je britanska komedija "The Calcium Kid" gdje glumi mljekara Jimmya koji je dobio priliku tačmičiti se za svjetsku boksačku titulu. Još jedan zapaženiji nastup ostvario je u filmu Pirati s Kariba: Prokletstvo Crnog bisera" ("[[Pirates of The Caribbean: The curse of the Black Pearl]]") gdje je glumio uz svog idola Johnnya Deppa. "Pirati" su bili ljetni hit popevši se na vrh box-officea i definitivno zbacivši Orlandovu anonimnost s palube. Nedugo nakon toga, odigrao je ulogu princa Parisa u "Troji" ("Troy") koji se ludo zaljubjuje u lijepu Helenu i otima je ne razmišljajuci o posljedicama. Osim toga, snimio je i film "Haeven" čija je svjetska premijera odrzana nedavno u Americi. Snima i filmove "Kingdom of Heaven" i "Elizabethtown".Započelo je i snimanje "Pirata s Kariba 2" i "Pirata s Kariba 3" u kojem uz Orlanda, kao i u prvom djelu, glume [[Johnny Depp]] i [[Keira Knightley]]. U slobodno vrijeme, Orlando se bavi ekstremnim sportovima kao što su bungee jumping, sky diving, paragliding, snowboard i surfanje. Zbog njegove avanturističke prirode desi mu se tu i tamo koja nezgoda: "Slomio sam kičmu, rebra, nos, obje noge, ruku, zapešće, prst na nozi i glavu tri puta"-kaže Orlando. == Filmografija == * Pirates of the Caribbean 3 (2007) – Will Turner * Pirates of the Caribbean 2: Dead Man's Chest (2006) – Will Turner * Love and Other Disasters (2006) – Hollywood Paolo * Elizabethtown (2005) – Drew Baylor * Kingdom of Heaven (2005) – Balian * Haven (2004) – Shy (also co-producer) * Troy (2004) – Paris * The Calcium Kid (2004) – Jimmy Connelly * [[Gospodar prstenova: Povratak kralja (2003)|Gospodar prstenova: Povratak kralja]](2003) – Legolas Greenleaf * Pirates of the Caribbean: The Curse of the Black Pearl (2003) – Will Turner * Ned Kelly (2003) – Joe Byrne * [[Gospodar prstenova: Dvije kule]](2002) – Legolas Greenleaf * Black Hawk Down (2001) – PFC. Todd Blackburn * [[Gospodar prstenova: Prstenova družina]](2001) – Legolas Greenleaf * Midsomer Murders: Judgement Day (2000) – Peter Drinkwater * Wilde (1997) – Rentboy == Također pogledajte == * [[Film]] * [[Spisak glumaca i glumica]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.theonering.net/movie/cast/bloom.html Orlando Bloom's Lord of the Rings cast page] * [https://web.archive.org/web/20060813055932/http://www.theorlandobloomfiles.com/ The Orlando Bloom Files] * [http://www.livejournal.com/community/orlando_watch Orlando Watch] * [http://www.full-bloom.net Full-Bloom.Net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200227043113/http://www.full-bloom.net/ |date=27. 2. 2020 }} * [http://www.elflady.com Elflady.com] {{DEFAULTSORT:Bloom, Orlando}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Britanski glumci]] rh2cak62e7h4kze5wrxcio3xi91fmlm 0 11321 3712866 3657193 2025-06-06T22:48:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712866 wikitext text/x-wiki '''Kvadratni [[kilometar]]''' (naziv koji koristi [[Međunarodni biro za tegove i mjere]]), simbol '''km²''', decimalni je proizvod [[SI sistem|SI]] [[Mjerna jedinica|mjerne jedinice]] za [[Površina|površinu]], [[Kvadratni metar|kvadratnog metra]], i jedna je od [[SI izvedene jedinice|SI izvedenih jedinica]]. Jedan kvadratni kilometar jednak je: * 1.000.000 [[Kvadratni metar|m²]] * 100 ha ([[hektar]]) Također je približno jednak: * 0,3861 [[Kvadratna milja|kvadratnih milja]]<ref>There are 0.386102159 international square miles in a square kilometre while there are 0.386100614 US Survey square miles in the same measure. This is because the US Survey measures are very slightly larger than the international measures. {{cite web |url=http://www.unitconversion.org/unit_converter/area-s.html |title=UnitConversion.org Area Converter|year=2009 |work=web page |publisher=UnitConversion.org |access-date=7. 5. 2014}}</ref> Obratno: * 1 m² = 0,000001 (10⁻⁶) km² * 1 hektar = 0,01 (10⁻²) km² * 1 kvadratna milja = {{gaps|2.5899|km²}}<ref>An International square mile equals 2.58998811|km² while the slightly larger US Survey square mile equals 2.58999847|km². {{cite web |url=http://www.unitconversion.org/unit_converter/area-s.html |title=UnitConversion.org Area Converter|year=2009 |work= web page |publisher=UnitConversion.org |access-date=7. 5. 2014}}</ref> Bilješka: "km²" znači (km)², kvadratni kilometar ili kilometar kvadratni. Na primjer, 3&nbsp;km² je jednako {{gaps|3|×|(1,000|m)²}} = 3,000,000 m². Ako je jedan komad zemlje širok pet kilometara, a ima oblik kvadrata i strana kvadrata duga je pet kilometara, to znači da mu je površina 25&nbsp;km². == Primjeri površine od jednog kvadratnog kilometra == === Mreža topografske karte === [[Datoteka:Caldey Island map 1952.jpg|thumb|300px|Dio Ordnance Survey karte, izdatum 1952. Mreža linija je na intervalu od kilometra što daje svakom kvadratu površinu od kvadratnog kilometra. Karta pokazuje da je površina otoka oko dva kvadratna kilometra.]]Mreže topografskih karti rade u metrima, sa mrežom linija po 1,000 metara. * 1:100.000 karte su podijeljene na kvadrate koji predstavljaju 1&nbsp;km², svaki kvadrat na karti je jednak jednom kvadratnom centimetru površine što predstavlja 1&nbsp;km² na površini Zemlje. * Za 1:50.000 karte, mrežne linije su razmaknute po 2&nbsp;cm. Svaki kvadrat na karti ima dimenzije 2&nbsp;cm sa 2&nbsp;cm (4&nbsp;cm²) i predstavlja 1&nbsp;km² na površini Zemlje. * Za 1:25.000 karte, mrežne linije su razmaknute po 4&nbsp;cm. Svaki kvadrat na karti ima dimenzije 4&nbsp;cm sa 4&nbsp;cm (16&nbsp;cm²) i predstavlja 1&nbsp;km² na površini Zemlje. U svakom slučaju, mrežne linije predstavljaju jedan kvadratni kilometar. === Srednjovjekovni gradski centri === [[Datoteka:Dimensions of the old city of Delft.svg|260px|right|thumb|Karta [[Delft]]a, Holandija godine 1659. Zidovi su zatvarali površinu od otprilike 1 kvadratni kilometar]] Područja okružena zidovima mnogih evropskih srednjovjekovnih gradova su bila oko jedan kvadratni kilometar. Ovi zidovi često još uvijek stoje ili put koji su slijedili je i dalje jasno vidljiv kao u [[Regija glavnog grada Bruxellesa|Brusselu]], gdje je zid zamijenjen obilaznicom ili u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] gdje je zid je zamijenjen vrtovima. Približna površina starih zidova gradova mogu biti izračunate postavljanjem pravaca zida u [[pravougaonik]] ili [[elipsa|elipsu]]. Primjeri uključuju * [[Delft]], Holandija ({{coord|52|0|54|N|4|21|34|E}}) :Utvrđeni grad Delft je približno pravougaon. ::Približna dužina pravougaonika je oko 1,30 km.<ref name=GE>Mjerenja uzeta sa [[Google Earth]]a</ref> ::Približna širina pravougaonika je oko 0,75 km.<ref name=GE/> ::Savršeni pravougaonik sa tim mjerama ima površinu od 1.30×0.75 = 0.9 km² * [[Lucca]], Italija ({{coord|43|50|38|N|10|30|2|E}}) :Srednjovjekovni grad je otprilike pravugaonog oblika sa zaobljenim uglovima na sjeveroistoku i sjeverozapadu. ::Maksimalna udaljenost od istoka do zapada je 1,36 km.<ref name=GE/> ::Maksimalna udaljenost od sjevera do juga je 0,80 km.<ref name=GE/> ::Savršeni pravougaonik tih dimenzija bi bio 1.36×0.80 = 1.088 km². * [[Brugge]], Belgija {{coord|51|12|39|N|3|13|28|E}} :Srednjovjekovni grad Brugge, glavni centar [[Flandrija|Flandrije]], je približno ovalnog ili [[Elipsa|eliptičnog]] oblika sa dužom ili [[Velika poluosa|velikom]] poluosom koja je u smjeru sjever-jug. ::Maksimalna udaljenost od sjevera do juga (velika poluosa) je 2,53 km.<ref name=GE/> ::Maksimalna udaljenost od istoka do zapada (mala polosa) je 1,81 km.<ref name=GE/> ::Savršena elipsa ovih dimenzija bi bila povšrine 2.53 × 1.81 × (π/4) = 3.597 km². * [[Chester]], Ujedinjeno Kraljevstvo ({{coord|53|12|1|N|2|52|45|W}}) :Chester je jedan od manjih engleskih gradova koji ima skoro netaknute gradske zidine.<ref>{{cite web |url = http://www.chesterwalls.info/chestermap.html |title = Chester: A Virtual Stroll around the Walls |first = Steve |last = Howe |access-date =7. 5. 2014}}</ref> ::Udaljenost od [[Northgate (Chester)|Northgatea]] do [[Watergate (Chester)|Watergatea]] je oko 855 metara.<ref name=GE/> ::Udaljenost od [[Eastgate i Eastgate Clock|Eastgatea]] do Westgatea je oko 589 metara.<ref name=GE/> ::Savršeni pravougaonik ovih dimenzija bi bio (855/1000) × (589/1000) = 0.504 km². === Parkovi === Parkovi su različitih veličina; neki zauzimaju područje od tačno jednog kvadratnog kilometra. Ovo su neki primjeri: * [[Riverside Country Park]], UK.<ref>{{cite web |url=http://www.medway.gov.uk/environmentandplanning/countrysidesites/riversidecountrypark.aspx |title=Medway Council Riverside Country Park |year=2012 |work=web page |publisher=Medway Council |access-date=7. 5. 2014 |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120419013431/http://www.medway.gov.uk/environmentandplanning/countrysidesites/riversidecountrypark.aspx |archive-date=19. 4. 2012 }}</ref> * Brierley Forest Park, UK.<ref>{{cite web |url=http://www.ashfield-dc.gov.uk/ccm/navigation/leisure-and-culture/tourism-and-heritage/country-parks-and-trails/brierley-forest-park-visitor-centre-/;jsessionid=F08C5878102681F9392CAAFF7EAB8DF7 |title=Ashfield Brierley Forest Park |year=2012 |work=web page |publisher=Ashfield District Council |access-date=7. 5. 2014 |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121108034331/http://www.ashfield-dc.gov.uk/ccm/navigation/leisure-and-culture/tourism-and-heritage/country-parks-and-trails/brierley-forest-park-visitor-centre-/;jsessionid=F08C5878102681F9392CAAFF7EAB8DF7 |archive-date=8. 11. 2012 }}</ref> * [[Rio de Los Angeles State Park]], Kalifornija, SAD.<ref>{{cite web |url=http://www.parks.ca.gov/?page_id=22277 |title=California Department of Parks and Recreation Rio de Los Angeles State Park |year=2012 |work=web page |publisher=State of California|access-date=7. 5. 2014}}</ref> * Jones County Central Park, Ajova, SAD.<ref>{{cite web |url=http://www.jonescountytourism.com/parks/centralpark.html |title=Parks & Recreation Central Park, Center Junction, Iowa |work=web page |publisher=Jones County Tourism Association |access-date=7. 5. 2014 |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030055145/http://www.jonescountytourism.com/parks/centralpark.html |archive-date=30. 10. 2012 }}</ref> * Kiest Park, Dalas, Teksas, SAD.<ref>{{cite web |url=http://friendsofoakcliffparks.org/kiesthistory.htm |title=A History of Kiest Park |year=2010 |work=web page |publisher=Friends of Oak Cliff Parks |access-date=7. 5. 2014 |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120605053208/http://friendsofoakcliffparks.org/kiesthistory.htm |archive-date=5. 6. 2012 }}</ref> * Hole-in-the-Wall Park & Campground, Grand Manan Island, Bay of Fundy, New Brunswick, Kanada.<ref>{{cite web |url=http://www.grandmanancamping.com/maps.php |title=Hole-in-the-Wall Park & Campground |year=2012 |work=web page |publisher=Hole-in-the-Wall Park & Campground |access-date=7. 5. 2014 |archive-date=22. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141122113508/http://grandmanancamping.com/maps.php |url-status=dead }}</ref> * Downing Provincial Park, Britanska Kolumbija, Kanada.<ref>{{cite web |url=http://www.env.gov.bc.ca/bcparks/explore/parkpgs/downing/ |title=BC Parks Downing Provincial Park |work=web page |publisher=British Columbia Ministry of Environment |access-date=7. 5. 2014}}</ref> * Citadel Park, Poznan, Poljska.<ref>{{cite web |url=http://culture.poland.travel/poznan/citadel-park |title=Citadel Park |work=web page |publisher=Poland Travel |access-date=7. 5. 2014 |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024072044/http://culture.poland.travel/poznan/citadel-park |archive-date=24. 10. 2012 }}</ref> * Sydney Olympic Park, Sydney, Australija, sadrži 1 kvadratni kilometar močvare i vodenih puteva.<ref>{{cite web |url=http://www.sopa.nsw.gov.au/media/pdfs/publications/fact_sheets/parklands_fact_sheet |title=Sydney Olympic Park Parklands Fact Sheet |work=web page |publisher=Sydney Olympic Park Authority |access-date=7. 5. 2014 |archive-date=21. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140621074725/http://www.sopa.nsw.gov.au/media/pdfs/publications/fact_sheets/parklands_fact_sheet |url-status=dead }}</ref> === Golf tereni === Koristeći podatke koje su objavili Crafter i Mogford, arhitekte golf terena, teren treba imati pirinu od 120 metara i 40 metara čistine oko rupe. Pod pretpostavkom da je 6000 m 18-rupa terena, sama površina terena treba da iznosi 80 hektara (0.8 kvadratnih kilometara).<ref>{{cite web |url = http://www.golfstrategies.com.au/graphics/articles/FS.6.Safety.pdf |title = Golf Course Safety |publisher = Crafter + Mogford, golf course architects |access-date = 7. 5. 2014 |access-date=7. 5. 2014 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140303045307/http://www.golfstrategies.com.au/graphics/articles/FS.6.Safety.pdf |archive-date=3. 3. 2014 }}</ref>{{napomena|Pretpostavimo da svaka rupa zahtijeva 373 metara dužine (6000 ÷ 18 + 40). Površina koja je potrebna je 80,64 ha (18 × 373 × 120 ÷ 10.000; 1 hektar {{=}} 10.000 kvadratnih metara).}} Primjeri terena koji uključuju površinu oko jednog kvadratnog kilometra: * Manchester Golf Club, UK.<ref name="Manchester Golf Club Ltd">{{cite web |url=http://www.mangc.co.uk/visitors.htm |title=Visitor Information [Manchester Golf Club] |work=web page |publisher=Manchester Golf Club Ltd |access-date=7. 5. 2014 |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525133739/http://www.mangc.co.uk/visitors.htm |archive-date=25. 5. 2012 }}</ref> * Northop Country Park, Vels, UK.<ref name="Manchester Golf Club Ltd"/> * The Trophy Club, Lebanon, Indiana, SAD.<ref>{{cite web |url=http://thetrophyclubgolf.com/ |title=Welcome to the Trophy Club |work=web page |publisher=The Trophy Club |access-date=7. 5. 2014 |archive-date=16. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140616151757/http://www.thetrophyclubgolf.com/ |url-status=dead }}</ref> * Qingdao International Country Golf Course, Qingdao, Shandong, Kina.<ref>{{cite web |url=http://www.travelchinaguide.com/tour/golf/qingdao/ |title=travelchinaguide.com Related golf club information |work=web page |publisher=TravelChinaGuide.com |access-date=7. 5. 2014}}</ref> * Arabian Ranches Golf Club, Dubai.<ref>{{cite web|url=http://www.7daysindubai.com/sport-and-leisure/golf-courses/arabian-ranches-golf-club/business-15488895-detail/business.html|title=7 Days in Dubai Arabian Ranches Golf Club|work=web page|publisher=Catchpole Communications FZ-LLC, Al Sidra Media LLC.|access-date=7. 5. 2014|access-date=7. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120908003417/http://www.7daysindubai.com/sport-and-leisure/golf-courses/arabian-ranches-golf-club/business-15488895-detail/business.html|archive-date=8. 9. 2012}}</ref> * Sharm el Sheikh Golf Courses: Sharm el Sheikh, Južni Sinaj, Egipat.<ref>{{cite web |url=http://www.sharm-el-sheikh.world-guides.com/sharm_el_sheikh_golf.html |title=Sharm el Sheikh Golf Courses: Sharm el Sheikh, South Sinai, Egypt |work=web page |publisher=TravelSmart Ltd: World Guides |access-date=7. 5. 2014 }}{{Mrtav link}}</ref> * Belmont Golf Club, Lake Macquarie, NSW, Australija.<ref>{{cite web |url=http://www.belmontgolf.com.au/layouts/mp_standard/Template.aspx?page=History |title=Belmont Golf Club, Lake Macquarie, History |work=web page |publisher=Belmont Golf Club |access-date=7. 5. 2014 |archive-date=2. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140502133014/http://www.belmontgolf.com.au/layouts/mp_standard/Template.aspx?page=History |url-status=dead }}</ref> === Ostala područja površine jednog kvadratnog kilometra ili približno === * [[Stari grad Jerusalem]] ima površinu skoro 1 kvadratni kilometar.<ref>{{cite web |url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/vie/Jerusalem2.html |title=Jerusalem - The Old City |year=2012 |work=web page |publisher=The American-Israeli Cooperative Enterprise |access-date=7. 5. 2014}} Actually, about 89 hectares.</ref> * Milton Science Park, Oxfordshire, UK.<ref>{{cite web |url=http://www.sciencevale.com/milton/ |title=Science Vale UK |work=web page |publisher=Abbey House |access-date=7. 5. 2014 }}{{Mrtav link}}</ref> * Mielec Industrial Park, Mielec, Poljska.<ref>{{cite web |url=http://www.paiz.gov.pl/investment_support/industrial_and_technology_parks/mielec |title=Invest in Poland |date= |work=web page |publisher=Polish information and foreign investment agency |access-date=7. 5. 2014 |archive-date=6. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161106163501/http://www.paiz.gov.pl/investment_support/industrial_and_technology_parks/mielec |url-status=dead }}</ref> * The Guildford Campus of Guildford Grammar School, South Guildford, Zapadna Australija.<ref>{{cite web |url=http://www.waterhall.com.au/lifestyle/history/guildford |title=Guildford Grammar |work=web page |publisher=Waterhall Private Estate |access-date=7. 5. 2014 |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130410123141/http://www.waterhall.com.au/lifestyle/history/guildford |archive-date=10. 4. 2013 }}</ref> * Sardar Vallabhbhai National Institute of Technology (SVNIT), Surat, Indija.<ref>{{cite web |url=http://www.svnit.ac.in/conferences/fmfp2012/about%20us.html |title=39th National Conference on Fluid Mechanics and Fluid Power |work=web page |publisher=Department of Mechanical Engineering, Sardar Vallabhbhai National Institute of Technology (SVNIT) |access-date=7. 5. 2014 |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120719081320/http://svnit.ac.in/conferences/fmfp2012/about%20us.html |archive-date=19. 7. 2012 }}</ref> * Île aux Cerfs Island, blizu istočne obale Mauricijusa.<ref>{{cite web |url=http://www.amity.edu/mauritius/MauritiusAttraction.asp |title=MauritiusAttraction |date=2011 |website=Amity Institute of Higher Education, Mauritius |publisher=Amity Institute of Higher Education |access-date=7. 5. 2014 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012085638/http://www.amity.edu/Mauritius/MauritiusAttraction.asp |archive-date=12. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == * [[Pretvaranje mjernih jedinica]] * [[Prefiksi mjernih jedinica]] za precizno značenje prefiksa "k" == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Units of area}} [[Kategorija:Jedinice za površinu]] [[Kategorija:Izvedene SI jedinice]] qp3z2szqvzma5yi8foq4txlo76dqmb3 0 11631 3712975 3590054 2025-06-07T07:48:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Mustafa Kemal Atatürk | slika = Ataturk1930s.jpg | redoslijed = 1. [[predsjednik Turske]] | vrijeme_na_vlasti = 29. oktobar 1923 – 10. novembar 1938. | prethodnik = | nasljednik = [[İsmet İnönü]] | redoslijed2 = 1. premijer vlade [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 3. maj 1920 – 24. januar 1921. | prethodnik2 = | nasljednik2 = [[Mustafa Fevzi Çakmak|Fevzi Çakmak]] | redoslijed3 = 1. predsjedavajući [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine]] | vrijeme_na_vlasti3 = 24. april 1920 – 29. oktobar 1923. | prethodnik3 = | nasljednik3 = [[Fethi Okyar]] | redoslijed4 = 1. vođa [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanske narodne stranke]] | vrijeme_na_vlasti4 = 9. septembar 1923 – 10. novembar 1938. | prethodnik4 = | nasljednik4 = İsmet İnönü | datum_rođenja = circa 1881. | mjesto_rođenja = [[Solun]], [[Osmanlijsko Carstvo]] (danas [[Grčka]]) | datum_smrti = 10. novembar 1938. (57 god.) | mjesto_smrti = [[Istanbul]], Turska | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = [[Turci|Turčin]] | politička_stranka = [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanska narodna stranka]] <small>(od 1923. do smrti)</small> | supruga = [[Latife Uşaklıgil]] (1923–25) | supružnik = | djeca = | obrazovanje = | vjera = | potpis = [[Datoteka:Signature of Mustafa Kemal Atatürk.svg|80px]] | web_stranica = }} '''Mustafa Kemal Atatürk''' (do 1934: '''Mustafa Kemal-paša'''{{Napomena|[[Osmanlijski turski jezik|Osmanlijski turski]]: مصطفى كمال پاشا.}}; poslije [[Zakon o prezimenima (Turska)|Zakona o prezimenima]] iz 1934: '''Kemal Atatürk'''; 1881{{Napomena|Tačan datum rođenja je nepoznat. 19. maj, dan kada se 1919. iskrcao u Samsunu, smatra se njegovim simboličnim rođendanom. Postojale su i tvrdnje da je rođen 1880.}} – 10. novembar 1938) bio je [[Turska|turski]] maršal, [[Turski nacionalni pokret|revolucionarni]] državnik, te [[Otac nacije|osnivač]] i prvi [[Predsjednik Turske|predsjednik Republike Turske]] od 1923. do svoje smrti 1938. Pod njegovom vlašću preduzete su sveobuhvatne [[Atatürkove reforme|reforme]] kojima je Turska modernizirana u [[Sekularizam|sekularnu]], industrijsku naciju.{{sfn|Armstrong|1972|p=225}} Njegove politike i teorije, sekularnog i [[Turski nacionalizam|nacionalističkog]] usmjerenja, nazivaju se [[Kemalizam|kemalizmom]]. Zbog svojih vojnih i političkih dostignuća, Atatürk se smatra jednim od najznačajnijih vođa [[20. vijek]]a.<ref>{{cite web |url=https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |title=EINSTEIN AND ATATURK (Part 1) |publisher=National Geographic |date=16. 5. 2012 |access-date=28. 5. 2020 |archive-date=22. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210522162629/https://blog.nationalgeographic.org/2012/05/16/einstein-and-ataturk-part-1/ |url-status=dead }}</ref> Atatürk je do izražaja došao zbog uloge koju je odigrao u [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskoj]] pobjedi u [[Bitka kod Galipolja|Galipoljskoj bici]] tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].{{sfn|Zürcher|2004|p=142}} Nakon [[Raspad Osmanlijskog Carstva|raspada]] Osmanlijskog Carstva, predvodio je Turski nacionalni pokret koji se opirao podjeli teritorija današnje Turske među pobjedničkim [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|savezničkim silama]]. U [[Ankara|Ankari]] je uspostavio [[Vlada Velike narodne skupštine|privremenu vladu]] na čijem je čelu izašao kao pobjednik iz [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]]. Potom je ukinuo oslabljeno Osmanlijsko Carstvo, umjesto koga je osnovana savremena Republika Turska. Kao predsjednik novoformirane Republike, Atatürk je inicirao rigorozan program političkih, ekonomskih i kulturnih reformi s konačnim ciljem stvaranja savremene, napredne i sekularne [[Nacionalna država|nacionalne države]]. Osnovno obrazovanje učinio je slobodnim i obaveznim, otvarajući hiljade škola širom države. Staro osmanlijsko pismo zamijenjeno je [[Latinica|latinicom]]. Žene su dobile jednaka građanska i politička prava. U pokušaju stvaranja homogene i ujedinjene nacije, njegova vlada sprovodila je politiku [[Turkizacija|turkizacije]].<ref name=Sofos>Sofos, Umut Özkırımlı; Spyros, A. (2008). ''Tormented by history: nationalism in Greece and Turkey''. New York: Columbia University Press, str. 167.</ref><ref>Jongerden, Joost; Verheij, Jelle (2012). ''Social relations in Ottoman Diyarbekir, 1870–1915''. Leiden: Brill, str. 300.</ref> Na manjine je vršen pritisak da [[Građanine, pričaj turski!|pričaju turskim]] u javnosti,<ref>Kieser, Hans-Lukas (2006). ''Turkey beyond nationalism: towards post-nationalist identities''. London: Tauris, str. 45.</ref> a neturski [[Toponomastika|toponimi]] i prezimena mijenjani su u turske oblike.<ref>Öktem, Kerem (2008). [https://journals.openedition.org/ejts/2243 "The Nation’s Imprint: Demographic Engineering and the Change of Toponymes in Republican Turkey"]. ''European Journal of Turkish Studies'' (7).</ref><ref>Aslan, Senem (2009). [https://journals.openedition.org/ejts/4142 "Incoherent State: The Controversy over Kurdish Naming in Turkey"]. ''European Journal of Turkish Studies'' (10).</ref> [[Velika narodna skupština Turske|Velika narodna skupština]] dodijelila mu je 1934. prezime Atatürk, koje doslovno znači "otac [[Turci|Turaka]]", zbog zasluga u izgradnji Republike. [[Smrt i državna sahrana Mustafe Kemala Atatürka|Umro]] je 10. novembra 1938. u 57. godini u [[istanbul]]skoj palači [[Palača Dolmabahçe|Dolmabahçe]].<ref>{{cite web |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-commemorates-ataturk-on-78th-anniversary-of-his-passing-105951 |title=Turkey commemorates Atatürk on 78th anniversary of his passing |publisher=Hürriyet Daily News |date=9. 11. 2016}}</ref> Priređena mu je [[državna sahrana]]. Na mjestu predsjednika zamijenio ga je [[İsmet İnönü]], njegov dugogodišnji prijatelj. Atatürkov [[Anıtkabir|mauzolej]] u Ankari, sagrađen i otvoren 1953, okružen je Parkom mira u čast njegove poznate izreke "[[mir kod kuće, mir u svijetu]]". U znak sjećanja na Atatürka, širom Turske, ali i u drugim državama, izgrađeni su brojni spomenici. [[Elefterios Venizelos]], bivši [[Grčka|grčki]] premijer, predložio je 1934. Atatürka za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. ==Djetinstvo== {{Također pogledajte|Privatni život Mustafe Kemala Atatürka}} [[Datoteka:Ataturk-1905-Zubeyde-Makbule.jpg|mini|lijevo|Mustafa Kemal s majkom (sredina) i sestrom (lijevo).]] Mustafa Kemal Atatürk rođen je u ranim mjesecima 1881. u [[Solun]]u ([[Turski jezik|turski]]: ''Selanik'') pod imenom Ali Rıza oğlu Mustafa. Atatürkova rodna kuća u četvrti Kodža Kasim-paša, u današnjoj Ulici [[Sveti Pavao|apostola Pavla]], očuvana je kao muzej, mada je moguće da je Atatürk zapravo rođen u četvrti Ahmet Subaši.<ref>Anastassiadou-Dumont, Méropi (1997). ''Salonique, 1830–1912: une ville ottomane à l'âge des Réformes''. Brill, str. 71.</ref> Otac [[Ali Riza-efendija]] bio je oficir, carinski službenik i trgovac drva. Majka mu se zvala [[Zübeyde Hanım|Zübeyde]]. Od braće i sestara, jedino je [[Makbule Atadan|Makbule]] preživjela djetinstvo; umrla je 1956. Prema [[Andrew Mango|Andrewu Mangu]], Atatürkova muslimanska porodica govorila je turskim jezikom i pripadala je srednjoj klasi.{{sfn|Mango|2002|p=27–28}} Pojedini su autori Aliju Rizi pripisivali [[Albanci|albansko]] porijeklo;{{sfn|Mango|2002|p=27}}<ref name=Jackh>Jackh, Ernest (2007). ''The Rising Crescent''. Goemaere Press, str. 31.</ref><ref name=Marcosson>Marcosson, Isaac Frederick (1969). ''Turbulent Years''. Ayer Publishing, str. 144.</ref> međutim, prema [[Falih Rıfkı Atay|Falihu Rıfkıju Atayu]], [[Vamık Volkan|Vamıku Volkanu]], [[Norman Itzkowitz|Normanu Itzkowitzu]], [[Müjgân Cunbur|Müjgânu Cunburu]] i [[Numan Kartal|Numanu Kartalu]], Ali Rizini preci bili su Turci, daljim porijeklom iz [[Söke]]a u [[Anadolija|anadolskoj]] pokrajini [[Aydın (pokrajina)|Aydın]].<ref>Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 17.</ref><ref>Volkan, Vamık; Itzkowitz, Norman (1998). ''Ölümsüz Atatürk''. Bağlam Yayınları, str. 37.</ref><ref>Cunbur, Müjgân (2004). ''Türk dünyası edebiyatçıları ansiklopedisi, 2. cilt''. Atatürk Kültür Merkezi Başkanlığı.</ref><ref>Kartal, Numan (2002). ''Atatürk ve Kocacık Türkleri''. T.C. Kültür Bakanlığı.</ref> Za majku Zübeyde se također smatra da je bila Turkinja;<ref name=Jackh/><ref name=Marcosson/> [[Şevket Süreyya Aydemir]] navodi da je bila [[Juruci|juručkog]] porijekla. Drugi izvori tvrde da je Atatürk bio [[Jevreji|židovskog]] ili [[Bugari|bugarskog]] porijekla.<ref>Zadrożna, Anna (2017). [https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/reconstructing-the-past-in-a-postottoman-village-turkishness-in-a-transnational-context/6F5D196A7FEAADA3EB67F32550AFEF46 "Reconstructing the past in a post-Ottoman village: Turkishness in a transnational context"]. ''Nationalities Papers'' (45).</ref> Zbog velike židovske zajednice koja je postojala u Solunu u osmanlijsko doba, mnogi [[Islamizam|islamistički]] protivnici [[Atatürkove reforme|Atatürkovih reformi]] tvrdili su da je on porijeklom od [[Denme|denmi]], odnosno Židova koji su prihvatili [[islam]]. Ime Kemal dao mu je Üsküplü Mustafa-efendija, učitelj matematike, ili "zbog divljenja njegovoj sposobnosti i zrelosti" (kako tvrdi [[Afet İnan]]),<ref>İnan, Afet (1959). ''Atatürk hakkında hâtıralar ve belgeler''. Türk Tarih Kurumu Basımevi, str. 8.</ref> ili da bi ga razlikovao od samog sebe (kako tvrdi [[Ali Fuat Cebesoy]]).<ref>Cebesoy, Ali Fuat (1967). ''Sınıf arkadaşım Atatürk: okul ve genç subaylık hâtıraları''. İnkılâp ve Aka Kitabevleri, str. 6.</ref> Mango smatra i da je moguće da je Atatürk sam sebi dao ime Kemal po nacionalističkom pjesniku [[Namık Kemal|Namıku Kemalu]].{{sfn|Mango|2002|p=37}} U ranom djetinstvu majka ga je ohrabrivala da pohađa vjersku školu, što je on i činio nevoljno i kratkotrajno. Kasnije je pod uputama oca pohađao Šemsi-efendijinu školu (privatnu školu sa sekularnijim nastavnim planom). Želja roditelja bila je da Kemal postane trgovac, ali je on bez njihovog znanja 1893. uradio prijemni ispit za Solunsku vojnu školu (turski: ''Selanik Askeri Rüştiyesi''). U [[Vojna srednja škola u Monastiru|Vojnu srednju školu]] (turski: ''Manastır Askerî İdadisi'') u [[Bitolj|Manastiru]] (današnji Bitolj u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]) upisao se 1896. Tri godine kasnije upisao se na [[Turska vojna akademija|Vojnu akademiju]] (turski: ''Mekteb-i Harbiye-i Şahane'') u [[Istanbul]]u.<ref>Atay, Falih Rıfkı (1984). ''Çankaya: Atatürk'ün doğumundan ölümüne kadar''. Istanbul: Betaş, str. 29.</ref> Akademiju je završio 1902, a [[Osmanlijski vojni fakultet|Vojni fakultet]] (turski: ''Mekteb-i Erkân-ı Harbiyye-i Şâhâne'') u Istanbulu 11. januara 1905. ==Vojna karijera== {{Glavni|Vojna karijera Mustafe Kemala Atatürka}} ===Rane godine=== {{Također pogledajte|Domovina i sloboda|Komitet jedinstva i napretka|Mladoturska revolucija}} [[Datoteka:Turkishcon Salonika.jpg|mini|lijevo|Atatürkova navodna rodna kuća u Solunu, danas očuvana kao muzej.]] [[Datoteka:Ali Riza Efendi memorial house in Kodzadzik, Macedonia.JPG|mini|desno|Rekonstruisana kuća Ali Rizinih roditelja u [[Kodžadžik]]u (današnja Sjeverna Makedonija).]] Ubrzo poslije završetka Vojnog fakulteta, Atatürk je uhapšen zbog antimonarhističkih aktivnosti. Nakon nekoliko mjeseci zatvora pušten je zahvaljujući Riza-paši, njegovom bivšem školskom direktoru. Po izlasku iz zatvora dodijeljen je [[Peta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Petoj armiji]], sa sjedištem u [[Damask]]u, u funkciji štabnog [[kapetan]]a. Tu se, zajedno s Alijem Fuatom Cebesoyem i [[Lütfi Müfit Özdeş|Lütfijem Müfitom]],{{sfn|Mango|2002|p=37}} pridružio malom i tajnom revolucionarnom društvu reformističkih oficira. Ime društva bilo je [[Domovina i sloboda]] (turski: ''Vatan ve Hürriyet''), a vođa je bio trgovac [[Mustafa Cantekin|Mustafa Elvan]]. Čin [[nadkapetan]]a dobio je 20. juna 1907, a 13. oktobra 1907. premješten je u Štab [[Treća armija (Osmanlijsko Carstvo)|Treće armije]] u Manastiru. Pridruživši se [[Komitet jedinstva i napretka|Komitetu jedinstva i napretka]] (turski: ''İttihad ve Terakki Cemiyeti'') dobio je članski broj 322. U kasnijim godinama postao je poznat po protivljenju i čestom kritiziranju politika koje je sprovodilo vodstvo İTC-a. 22. juna 1908. zaposlen je kao inspektor u željeznicama [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]]. Učestvovao je u [[Mladoturska revolucija|Mladoturskoj revoluciji]] u julu 1908. kojom je svrgnut sultan [[Abdul Hamid II]] i obnovljena [[Druga ustavna era|ustavna monarhija]]. [[Datoteka:Les Manoeuvres de Picardie.jpg|mini|lijevo|Atatürk (četvrti s desne strane) na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], septembar 1910.]] Atatürk je propagirao depolitizaciju vojske, što nije odgovaralo vođama İTC-a. Zbog toga je krajem 1908. poslat u [[Osmanlijska Tripolitanija|Tripolitanski vilajet]] (u današnjoj [[Libija|Libiji]]) pod izgovorom gušenja plemenske pobune. Ipak, prema [[Dagobert von Mikusch|von Mikuschu]], Atatürk se dobrovoljno javio za ovu misiju.<ref>von Mikusch, Dagobert (1981). ''Zwichen Europe und Asien''. İkarus Yayınları, str. 67.</ref> Nakon gušenja ustanka, u januaru 1909. vratio se u Istanbul. U Istanbulu je u aprilu 1909. grupa vojnika pokušala izvršiti [[Incident 31. marta|kontrarevoluciju]]. Atatürk je odigrao ključnu ulogu u slamanju pobune.<ref>Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 68.</ref> Atatürk je 1910. poslat u [[Osmanlijska Albanija|albanske krajeve]]. U to je doba [[Isa Boljetinac]] predvodio albanski ustanak na [[Kosovo|Kosovu]], a došlo je do [[Albanski ustanak 1910.|ustanka]] i u [[Albanija|Albaniji]]. Tom se prilikom susreo s [[Eqrem Vlora|Eqremom Vlorom]], političarem i piscem. Tokom jeseni 1910. bio je među osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u [[Pikardija|Pikardiji]], a 1911. kratkotrajno je služio u Ratnom ministarstvu (turski: ''Harbiye Nezareti''). ===Tursko-italijanski rat (1911–12)=== {{Glavni|Tursko-italijanski rat}} {{Također pogledajte|Bitka za Tobruk (1911)}} [[Datoteka:Ataturk5.JPG|mini|lijevo|Atatürk (lijevo) s osmanlijskim oficirom i beduinskim snagama u Derni 1912.]] [[Datoteka:Mustafa Kemal, Picardie Manevraları’nda, Fransa, 28 Eylül 1910.png|mini|desno|Atatürk (prednji red, drugi s lijeve strane) s osmanlijskim posmatračima na vojnim vježbama u Pikardiji 28. septembra 1910.]] Atatürk se 1911. kao dobrovoljac javio za službu u [[Tursko-italijanski rat|Tursko-italijanskom ratu]]. Uglavnom je služio u područjima oko [[Derna|Derne]] i [[Tobruk]]a.{{sfn|Landau|1984|p=17}} Napadačka italijanska vojska imala je jačinu od 150.000 vojnika;<ref>Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 96.</ref> naspram Italijana bilo je svega 20.000 [[Beduini|beduina]] i 8.000 Turaka.<ref>Beehler, William Henry (1913). ''The History of the Italian-Turkish War''. Advertiser-republican, str. 14.</ref> Neposredno prije nego što je Italija objavila rat, veći dio osmanlijskih trupa poslat je iz Libije u [[Jemenski vilajet]] da uguši tamošnju pobunu, te se iz tog razloga Osmanlije nisu mogle adekvatno braniti u Libiji. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]], koja je kontrolirala [[Egipatski hedivat|Egipat i Sudan]], nije dozvolila osmanlijskim pojačanjima da kroz Egipat stignu do Libije. Osmanlijski vojnici u Libiju su dolazili ili obučeni u [[Arapi|arapsku]] nošnju (rizikujući zarobljavanje u Egiptu), ili na par preostalih trajekata (Italijani su imali superiorniju mornaricu i kontrolirali su morske rute ka [[Tripoli]]ju). Ipak, i pored svih teškoća, Atatürkove snage u Libiji odbile su više italijanskih napada, poput [[Bitka za Tobruk (1911)|bitke za Tobruk]] 22. decembra 1911. Tokom borbi kod Derne, 16. i 17. januara 1911, pri Atatürkovom napadu na tvrđavu Kasr-ı Harun, dva italijanska aviona bombardirala su osmanlijske snage; parče krečnjaka od ruševina uništene zgrade pogodilo je Atatürkovo lijevo oko, te je izazvalo trajno oštećenje tkiva, ali ne i gubitak vida. Zbog toga je Atatürk mjesec dana bio na liječenju; pokušao je napustiti objekat [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog polumjeseca]] nakon svega dvije sedmice, ali se morao vratiti kada se stanje oka pogoršalo. 6. marta 1912. postavljen je za komandanta osmanlijskih snaga u Derni. Uspio je odbraniti i zadržati grad i okolicu sve do kraja rata 18. oktobra 1912. Osmanlijski komandanti Libiju su napustili 8. oktobra, po izbijanju [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]]. Izgubivši rat u Libiji, Osmanlije su Lozanskim mirom predali [[Tripolitanija|Tripolitaniju]], [[Fezan|Fizan]] i [[Kirenaika|Kirenaiku]] italijanskoj upravi.<ref>Goldstein, Erik (2005). ''Wars and Peace Treaties: 1816 to 1991''. Routledge, str. 37.</ref> ===Balkanski ratovi (1912–13)=== {{Glavni|Balkanski ratovi}} {{Također pogledajte|Prvi balkanski rat|Drugi balkanski rat}} Dana 1. decembra 1912, Atatürk je stigao na [[Galipolje (poluostrvo)|Galipolje]]. Tokom Prvog balkanskog rata, uzeo je učešća u pomorskom desantu kod [[Bolayır]]a na [[Trakija (regija)|tračkoj]] obali kojim je komandovao bimbaša [[Fethi Okyar|Fethi-beg]]. Ovaj napad u [[Bitka kod Bolayıra|bici kod Bolayıra]] odbila je [[bugarska]] 7. rilska pješadijska divizija [[Georgi Todorov|Georgija Todorova]]<ref>Hall, Richard C. (2002). ''The Balkan Wars 1912–1913: Prelude to the First World War''. Routledge, str. 81</ref> iz sastava [[Stilijan Kovačev|Kovačeve]] [[Četvrta armija (Bugarska)|Četvrte armije]].<ref>Erickson, Edward J. (2003). ''Defeat in Detail: The Ottoman Army in the Balkans, 1912–1913''. Praeger, str. 255.</ref> U junu 1913, tokom Drugog balkanskog rata, bio je dio osmanlijskih snaga koje su, pod komandom kajmekama [[Enver-paša|Enver-bega]], od Bugara oslobodile [[Didimotika|Didimotiku]] i [[Edirne]], nekadašnju osmanlijsku prijestolnicu, kao i veći dio [[Istočna Trakija|Istočne Trakije]].<ref>{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Kemal-Ataturk |title=Kemal Atatürk |publisher=Encyclopedia Britannica}}</ref> Godine 1913. postavljen je za osmanlijskog vojnog atašea svim balkanskim zemljama, s kancelarijom u [[Sofija|Sofiji]]. U čin kajmekama promovisan je 1. marta 1914. U Bugarskoj je na novogodišnjem balu upoznao Dimitrinu Kovačevu, kćerku generala Kovačeva protiv kojeg se borio u Balkanskim ratovima. U narednim danima, njih dvoje su tajno stupili u vezu. Atatürk je dva puta od njenih roditelja tražio dozvolu da je oženi (drugi put 1915, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]), ali je oba puta odbijen zbog čega je tugovao cijeli život.<ref>{{cite web |url=https://www.hurriyet.com.tr/gundem/ataturkun-bulgar-aski-belgesel-oldu-4272436 |title=Atatürk'ün Bulgar aşkı belgesel oldu |publisher=Hürriyet |date=18. 4. 2006}}</ref> ===Prvi svjetski rat (1914–18)=== {{Glavni|Prvi svjetski rat}} {{Također pogledajte|Bitka kod Galipolja|Bliskoistočni teatar Prvog svjetskog rata}} [[Datoteka:Ataturk13.JPG|mini|lijevo|Atatürk s osmanlijskim oficirima tokom Galipoljske bitke, 1915.]] Po početku Prvog svjetskog rata, Atatürk je dobio zadatak da komanduje [[19. pješadijska divizija (Osmanlijsko Carstvo)|19. divizijom]] iz sastava Pete armije tokom [[Bitka kod Galipolja|Galipoljske bitke]]. Nakon što je tačno predvidio gdje će Saveznici napasti, s linije fronta komandovao je svojom divizijom i primorao je neprijatelja na povlačenje. Poslije Galipolja, služio je u Edirneu do 14. januara 1916. Tada je postavljen za komandanta [[16. korpus (Osmanlijsko Carstvo)|16. korpusa]] iz sastava [[Druga armija (Osmanlijsko Carstvo)|Druge armije]]. 16. korpus potom je poslat na istok države gdje su se [[Rusko Carstvo|Rusi]] približili ključnim anadolskim gradovima. Atatürk je 7. augusta prešao u kontranapad;{{sfn|Lengyel|1962|p=68}} dvije njegove divizije oslobodile su [[Bitlis]] i [[Muş]].{{sfn|Kinross|2003|p=100}} [[Datoteka:Mustafa Kemal during the Gallipoli Campaign.jpg|mini|desno|Atatürk u galipoljskim rovovima sa svojim vojnicima, 1915.]] Poslije ove pobjede, İTC-ova vlada htjela je u [[Hidžaz]]u formirati još jednu armiju i postaviti Atatürka za njenog komandanta. Ipak, Atatürk je to odbio, te ta armija nije nikad ni formirana. Umjesto toga, 7. marta 1917. data mu je komanda nad cijelom Drugom armijom. Ubrzo se, po izbijanju [[Ruska revolucija|revolucije]], [[Kavkaska armija (Rusko Carstvo)|ruska armija]] povukla sa [[Kavkaska kampanja|kavkaskog fronta]].{{sfn|Lengyel|1962|p=68}} [[Datoteka:Mustafa Kemal Atatürk (1918).jpg|mini|lijevo|Atatürk 1918.]] U julu 1917. postao je komandant [[Sedma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Sedme armije]] iz sastava [[Udarna armijska grupa|Udarne armijske grupe]] pod komandom [[Njemačko Carstvo|njemačkog]] generala [[Erich von Falkenhayn|Ericha von Falkenhayna]] (nakon što su Britanci u decembru 1917. zauzeli [[Jerusalem]], von Falkenhayna je početkom 1918. zamijenio [[Otto Liman von Sanders]]). Atatürk se nije slagao s von Falkenhaynom, te je s [[İsmet İnönü|Ismet-begom]] napisao pismo [[Mehmed Talat-paša|Mehmedu Talat-paši]] povodom teške situacije i manjka adekvatnih resursa na Palestinskom frontu. Međutim, Talat-paša je ignorirao njihova zapažanja i odbio je prijedlog da se stvori jača odbrambena linija na sjeveru (u dijelovima [[Bejrutski vilajet|Bejrutskog]], [[Sirijski vilajet|Damaščanskog]] i [[Halepski vilajet|Halepskog vilajeta]]) pod komandom turskih umjesto njemačkih oficira. Nakon što je prijedlog odbijen, Atatürk je napustio Sedmu armiju i vratio se u Istanbul. Tu je dobio zadatak da bude u pratnji prestolonasljednika [[Mehmed VI|Mehmeda]] na putovanju u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i Njemačku. Atatürk je tom prilikom posjetio i njemačke linije na [[Zapadni front (Prvi svjetski rat)|Zapadnom frontu]], ispravno zaključivši da će [[Centralne sile]] uskoro izgubiti rat. To je mišljenje otvoreno iznosio pred njemačkim generalima, kao i pred carem [[Vilim II, car Njemačke|Vilimom II]]. Na povratku je, radi liječenja, kratko odsjeo u [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]] i [[Beč]]u. Mehmed VI, novi sultan od jula 1918, u augustu je postavio Atatürka za komandanta Sedme armije u Palestini. Atatürk je u [[Halep]] stigao 26. augusta 1918, a potom je nastavio ka Štabu armije u [[Nablus]]u. Atatürkova armija držala je srednji sektor na Palestinskom frontu. 19. septembra, na početku [[Bitka kod Megida (1918)|bitke kod Megida]], razbijena je [[Osma armija (Osmanlijsko Carstvo)|Osma armija]] koja je držala obalski sektor, pa je von Sanders naredio Sedmoj armiji povlačenje ka sjeveru. Britanski vazdušni napadi razorili su 21. septembra i Sedmu armiju na njenom povlačenju iz Nablusa ka rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]]. I pored toga, Atatürk je uspio formirati rezervnu liniju odbrane sjeverno od Halepa. Prvi svjetski rat završio se za Osmanlijsko Carstvo potpisivanjem [[Mudrosko primirje|Mudroskog primirja]] 30. oktobra 1918, kojim je dato dovoljno vremena austro-ugarskim i njemačkim trupama da se povuku iz carstva. Dan kasnije, Atatürk je postavljen za komandanta Udarne armijske grupe. Na toj poziciji je organizirao podjelu oružja civilima [[Gaziantep|Antepa]] u slučaju odbrambenog rata protiv savezničke invazije. Atatürkova posljednja aktivnost u službi osmanlijske vojske bila je organiziranje povratka trupa koje su ostale južno od linija odbrane. Udarna armijska grupa službeno je rasformirana početkom novembra 1918. Atatürk se 13. novembra vratio u [[Okupacija Istanbula|okupirani Istanbul]]. Kratko vrijeme je radio u Ratnom ministarstvu i nastavio je svoje aktivnosti u gradu do 16. maja 1919. Po [[Podjela Osmanlijskog Carstva|ranijem dogovoru]], savezničke (britanske, francuske, grčke i italijanske) snage okupirale su Anadoliju. Okupacija Istanbula, a potom i [[okupacija Izmira]] (dva najveća osmanlijska grada), podstakla je nastanak [[Turski nacionalni pokret|Turskog nacionalnog pokreta]] i početak [[Turski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]]. ===Turski rat za nezavisnost (1919–1923)=== {{Glavni|Turski rat za nezavisnost}} [[Datoteka:İsmet Paşa Mustafa Kemal Paşa ile konuşurken (1920).jpg|mini|desno|Atatürk (desno) s Ismet-pašom u Ankari.]] Dana 30. aprila 1919, Atatürk je, kao počasni ađutant sultana s činom [[Mirliva|mirlive]], dodijeljen [[Deveta armija (Osmanlijsko Carstvo)|Inspektoratu Devete armije]] da reorganizira ostatke osmanlijske vojske i poboljša unutrašnju sigurnost.{{sfn|Mango|2002|p=214}} Dana 19. maja, iskrcao se u [[Samsun]]u. Njegov prvi cilj bio je organiziranje nacionalnog pokreta protiv okupatorskih snaga. U junu 1919. izdao je [[Amasjanski letak]] (turski: ''Amasya Genelgesi''), kojim je proglasio da je nezavisnost države u opasnosti. Osmanlijsku vojsku napustio je 8. jula, zbog čega je osmanlijska vlada izdala nalog za njegovo hapšenje. Kasnije je osuđen na smrt. U [[Sivas]]u je 4. septembra 1919. održao [[Sivaski kongres|kongres]] na kojem su delegati iz raznih pokrajina Turske izdali proglas pod imenom [[Nacionalni pakt (Turska)|Nacionalni pakt]] (turski: ''Mîsâk-ı Millî''). Atatürk je izabran za vođu Izvršnog komiteta Kongresa. To mu je dalo legitimitet koji mu je trebao za sprovođenje svojih politika.<ref>Kinross, Patrick (1972). ''Rebirth of a Nation''. Istanbul: Sander Yayınları, str. 293.</ref> [[Datoteka:Bekir Sami Mustafa Kemal.jpg|mini|lijevo|Istaknuti nacionalisti na Sivaskom kongresu. ''S lijeva na desno'': [[Muzaffer Kılıç]], Rauf Orbay, [[Bekir Sami Kunduh]], Atatürk, [[Ruşen Eşref Ünaydın]], [[Cemil Cahit Toydemir]] i [[Cevat Abbas Gürer]].]] [[Opći izbori u Osmanlijskom Carstvu 1919.|Posljednji izbori]] za [[Generalna skupština Osmanlijskog Carstva|osmanlijski parlament]] održani su u decembru 1919. Veliku pobjedu na izborima ostvario je [[Savez za odbranu anadolskih i rumelijskih nacionalnih prava]] (turski: ''Anadolu ve Rumeli Müdâfaa-i Hukuk Cemiyeti''), predvođen Atatürkom koji je ostao u [[Ankara|Ankari]]. Parlament su 18. marta 1920. raspustili Britanci, nedugo nakon što je usvojen Nacionalni pakt. Atatürk je zbog toga pozvao na nove izbore da se uspostavi [[Velika narodna skupština Turske|novi turski parlament]] u Ankari.{{sfn|Ahmad|1993|p=50}} Velika narodna skupština (turski: ''Türkiye Büyük Millet Meclisi'') formirana je 23. aprila 1920.<ref>Heper, Metin; Sayari, Sabri (2013). ''The Routledge Handbook of Modern Turkey''. Routledge, str. 41.</ref> Dana 10. augusta 1920, [[Vezir|veliki vezir]] [[Damat Ferid-paša]] potpisao je [[Sevrski sporazum]], finalizirajući pri tome planove o podjeli Osmanlijskog Carstva. Atatürk je insistirao na potpunoj nezavisnosti i zaštiti interesa turske većine na "turskom tlu", te je uspio pridobiti Skupštinu za stvaranje vojske. Atatürkova vojska suočila se sa više neprijatelja: [[Armija hilafeta|Armiju hilafeta]] stvorili su Saveznici, na [[Tursko-armenski rat|Istočnom frontu]] prijetili su [[Prva armenska republika|Armeni]], dok su na [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Zapadnom frontu]], iz pravca Izmira, napredovale [[Helenska armija|grčke snage]]. U januaru i februaru 1920, Atatürk je vodio turske snage u pobjedi nad Francuzima (uključujući [[Francuska armenska legija|Francusku armensku legiju]]) u [[Bitka za Maraš|bici za Maraš]] (današnji [[Kahramanmaraş]]). Nakon bitke došlo je do masakra između 5.000 i 12.000 [[Armeni|Armena]], čime je armensko stanovništvo potpuno istrijebljeno u tom regionu.<ref>Kinross, Patrick (1992). ''Atatürk: a biography of Mustafa Kemal, father of modern Turkey''. New York: Quill/Morrow, str. 235.</ref><ref>Alayarian, Aida (2008). ''Consequences of Denial: The Armenian Genocide''. Karnac Books, str. 18.</ref> [[Datoteka:Kocatepe1922.jpg|mini|desno|Atatürk na brdu Kocatepe tokom [[Bitka kod Dumlupınara|bitke kod Dumlupınara]], koja je trajala od 26. do 30. augusta 1922.]] Turski vojni uspjesi protiv Armena u jesen 1920, a kasnije i protiv Grka, omogućeni su snabdijevanjem zlata i oružja od strane [[Boljševici|boljševika]] od jeseni 1920. pa nadalje. Nakon niza bitaka, grčka vojska stigla je na rijeku [[Sakarya|Sakaryu]], svega 80&nbsp;km zapadno od Ankare. Atatürk je 5. augusta 1921. proglašen vrhovnim komandantom turskih snaga. Grčko napredovanje zaustavljeno je u [[Bitka na Sakaryi|bici na Sakaryi]], koja se zbila od 23. augusta do 13. septembra 1921. Nakon ove pobjede, Velika narodna skupština dala je Atatürku čin maršala i titulu [[Gazija (titula)|gazije]]. Saveznici su, ignorirajući razmjere Atatürkovih uspjeha, pokušali Turcima nametnuti izmijenjenu verziju Sevrskog sporazuma, ali je prijedlog odbijen. U augustu 1922, turske snage pokrenule su [[Bitka kod Dumlupınara|žestok napad]] na grčke linije kod [[Afyonkarahisar]]a. Dana 9. septembra 1922. oslobođen je Izmir, čime su Grci istjerani iz Anadolije. ==Uspostavljanje Republike Turske== {{Također pogledajte|Lozanski sporazum}} [[Datoteka:SevresOttoman1927.JPG|mini|desno|Granice Osmanlijskog Carstva prema Sevrskom sporazumu, koji je kasnije poništen i zamijenjen Lozanskim sporazumom.]] [[Lozanska konferencija (1922–23)|Lozanska konferencija]] počela je 21. novembra 1922. Turski predstavnik İsmet İnönü odbijao je sve prijedloge koji su kompromitovali suverenitet države,{{sfn|Shaw|1976|p=365}} poput kontrole nad finansijama, [[Kapitulacije Osmanlijskog Carstva|kapitulacija]], [[Turski moreuzi|Turskih moreuza]] i slično. Iako je konferencija obustavljena 4. februara, nastavila se poslije 23. aprila s fokusom na ekonomska pitanja.{{sfn|Kinross|2003|p=100}} Dana 24. jula 1923. potpisan je Lozanski sporazum, kojim je Velika narodna skupština priznata kao vlada Turske. Republika Turska proglašena je 29. oktobra 1923.<ref>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Turkey/Declaration-of-the-Turkish-republic |title=Declaration of the Turkish republic |publisher=Encyclopedia Britannica}}</ref> Od tada se taj [[Dan Republike (Turska)|dan]] u Turskoj proslavlja kao državni praznik.<ref>{{cite web |url=https://www.timeanddate.com/holidays/turkey/republic-day |title=Republic Day in Turkey |publisher=timeanddate.com}}</ref> ==Predsjedništvo== S nastankom Republike počeli su napori za modernizaciju zemlje. Nova vlast analizirala je institucije i ustave država poput Francuske, [[Švedska|Švedske]], Italije i [[Švicarska|Švicarske]], te ih je prilagođavala potrebama turskog naroda. Glavni Atatürkovi saradnici iz ovog perioda bili su İsmet İnönü, [[Kâzım Özalp]] i [[Mustafa Fevzi Çakmak|Fevzi Çakmak]]. Iskoristivši svoj ugled, Atatürk je sve do svoje smrti sprovodio političke, ekonomske i društvene reforme, koje su Tursku pretvorile u savremenu, demokratsku i sekularnu nacionalnu državu. ===Unutrašnja politika=== [[Datoteka:Mustafa Kemal Pasha Time magazine Vol. I No. 4 Mar. 24, 1923.jpg|mini|lijevo|Atatürk na naslovnici izdanja časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'' od 24. marta 1923.]] Atatürkovo osnovno načelo bilo je potpuna nezavisnost države:{{sfn|Mango|2002|p=367}}<ref>Nonneman, Gerd (2005). ''Analyzing Middle East foreign policies and the relationship with Europe''. Routledge, str. 204.</ref> {{citat|...pod potpunom nezavisnošću, mislimo naravno na potpunu ekonomsku, finansijsku, sudsku, vojnu, kulturnu nezavisnost i slobodu u svim pitanjima. Biti lišen nezavisnosti u bilo kojem od ovih pitanja jednako je tome da su narod i država lišeni sve svoje nezavisnosti.}} [[Datoteka:Atatürk Samsun-Çarşamba demiryolu temel atma töreni konuşması.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora na ceremoniji početka radova na izgradnji pruge Samsun - [[Çarşamba]] 1924. Jedna od njegovih politika bila je i izgradnja saobraćajne mreže širom države.]] Atatürk je svojim reformama stvorio okosnicu izvršnim, sudskim i ekonomskim strukturama novoformirane Republike. Mnoge od njegovih ideja bile su rasprostranjene među osmanlijskim intelektualnim krugovima već krajem 20. vijeka, a otvorenije su isticane nakon Mladoturske revolucije.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=55}} [[Kemalizam]], osnivačka ideologija države, baziran je na Atatürkovoj koncepciji [[Politički realizam|realizma]] i [[Pragmatizam|pragmatizma]].{{sfn|Webster|1973|p=245}} Među osnove kemalizma spadaju nacionalizam, populizam i etatizam. Ove osnove nisu bile nove u svjetskoj politici, pa čak ni među turskom elitom, ali ih je jedinstvenim učinilo to što su izričito formulisane za potrebe Turske i turskog naroda (npr. Atatürkova se Turska u primjeni sekularizma znatno razlikuje od [[Kršćanstvo|kršćanskih]] država [[Zapadni svijet|Zapada]]). ====Nastanak Republike (1923–1924)==== U stvaranju nove države, turski revolucionari okrenuli su leđa percipiranoj korupciji, dekadenciji i osmanlijskom naslijeđu Istanbula.{{sfn|Mango|2002|p=391–392}} Nekada provincijski grad u srcu Anadolije, Ankara je postala centar Atatürkovog pokreta i glavni grad Republike. Atatürk je želio "direktnu vlast Skupštine", bazirane na [[Predstavnička demokratija|predstavničkoj demokratiji]] i [[Parlamentarni suverenitet|parlamentarnom suverenitetu]].{{sfn|Mango|2002|p=362}} [[Datoteka:Mustafa Kemal and Mevlevi Order March 1923.png|mini|lijevo|Atatürk s dervišima [[Mevlevije|mevlevijama]] 1923, prije zabrane derviških redova i zatvaranja [[tekija]]. Mevlevijski red uspio se transformisati u nepolitičku organizaciju koja postoji i danas.]] U sljedećim godinama, Atatürk je donekle promijenio svoj stav; "direktna vlast Skupštine" nije mogla zaživjeti u prvim godinama Republike. Revolucionari su se suočili s izazovom sljedbenika starog osmanlijskog režima, kao i novijih ideologija poput [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]]. Atatürk je u 1920-im i 1930-im, vidjevši posljedice komunističkih i fašističkih doktrina, odbacio ove ideologije.{{sfn|Landau|1984|p=252}} Spriječio je pad Turske u [[totalitarizam]], koji je u to doba vladao u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], Njemačkoj i Italiji.{{sfn|Mango|2002|p=501}} Neki su u njegovom protivljenju i prigušivanju fašizma i komunizma vidjeli eliminaciju političkih protivnika, dok su drugi smatrali da je to neophodno kako bi se zaštitila mlada turska država. Godine 1927, započeta je široka kampanja hapšenja članova [[Komunistička partija Turske (1920–1988)|Komunističke partije Turske]]. Na zatvorske kazne osuđene su političke ličnosti poput [[Hikmet Kıvılcımlı|Hikmeta Kıvılcımlıja]], [[Nâzım Hikmet|Nâzıma Hikmeta]] i [[Şefik Hüsnü|Şefika Hüsnüja]]. Godine 1937, komisija predvođena Atatürkom okarakterizirala je Kıvılcımlıjeva djela štetnim, te ih je cenzurisala.<ref>Demirci, Fatih (2006). ''Kadro Hareketi ve Kadrocular''. Dumlupınar Üniversitesi Sosyal Bilimler Dergisi, str. 15.</ref> [[Datoteka:Atatürk 1924'te Bursa halkına hitap ediyor.jpg|mini|desno|Atatürk pri držanju govora u [[Bursa|Bursi]] 1924.]] Kičmu nove Republike predstavljala je Velika narodna skupština. Izbori su bili slobodni i koristili su egalitarni izborni sistem. Skupština je imala pravo biranja i kontrole i vlade i premijera. Na početku je služila i kao zakonodavni organ, kontrolišući izvršnu vlast i, ukoliko bi bilo potrebno, služeći kao nadzorni organ prema ovlastima iz [[Ustav iz 1921. (Turska)|Ustava]]. [[Ustav iz 1924. (Turska)|Ustav iz 1924.]] postavio je labavu podjelu vlasti između zakonodavnih i izvršnih organa, osim u sudskom sistemu gdje je podjela bila striktna. Atatürk je, s funkcije predsjednika, imao vodeću ulogu u ovom političkom sistemu.<ref>Koçak, Cemil (2005). [https://journals.openedition.org/ejts/497 "Parliament Membership during the Single-Party System in Turkey (1925-1945)"]. ''European Journal of Turkish Studies'' (3).</ref> Jednopartijski režim uspostavljen je 1925, po usvajanju Ustava iz 1924. Jedina stranka bila je [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Narodna stranka]], osnovana 9. septembra 1923. Dana 10. novembra 1924, preimenovana je u Republikansku narodnu stranku (turski: ''Cumhuriyet Halk Fırkası''; od 1935. ''Cumhuriyet Halk Partisi''). ====Republika i hilafet (1924–1925)==== [[Datoteka:Reisicumhur Mustafa Kemal Cumhuriyet Bayramı kutlamalarında, Ankara, 29 Ekim 1925.png|mini|desno|Atatürk na proslavi Dana Republike 1925.]] Ukidanje hilafeta bilo je bitan aspekat Atatürkovog pokušaja reforme političkog sistema i uspostavljanja nacionalnog suvereniteta. Halifa je, od ukidanja sultanata u novembru 1922, bio [[Abdulmedžid II]], za koga je Atatürk smatrao da slijedi stope svojih prethodnika u vođenju unutrašnje i spoljašnje politike primajući strane i oficirske delegacije, učestvujući u službenim ceremonijama i proslavama i slično.{{sfn|Mango|2002|p=401}} Dana 1. januara 1924, İnönü, Çakmak i Özalp dali su saglasnost ukidanju hilafeta. Halifa je izdao saopćenje u kojem je naglasio da se neće miješati u politička pitanja. Dana 3. marta 1924, hilafet je službeno ukinut, a njegove ovlasti prebačene na Skupštinu. [[Šerijat]]ski sudovi ukinuti su 8. aprila.{{sfn|Hanioğlu|2011|p=158}} Druge muslimanske države raspravljale su o valjanosti jednostranog ukidanja hilafeta, te o tome da li se treba prihvatiti turska odluka ili izabrati novi halifa. U [[Kairo|Kairu]] je u maju 1926. održana Hilafetska konferencija, na kojoj je donesena rezolucija prema kojoj je hilafet "nužnost u islamu", ali ova odluka nije implementirana.<ref name=Khad>Khadduri, Majid (2006). ''War and peace in the law of Islam''. The Lawbook Exchange, str. 290–291.</ref> Održane su još dvije islamske konferencije, u [[Mekka|Meki]] 1926. i u Jerusalemu 1931, ali na njima nije postignut konsenzus. Turska nije prihvatala obnovu hilafeta vidjevši u tome opasnost za svoje postojanje.<ref name=Khad/> [[Datoteka:Müşir Mustafa Kemal, Ankara, 1925.png|mini|lijevo|Atatürk u vojnoj odori.]] Ukidanje hilafeta propraćeno je širokim pokušajem uspostavljanja podjele između političkih i vjerskih pitanja. Reforma obrazovanja bila je ključna u toj kampanji. Godine 1923, u Turskoj su postojala tri tipa obrazovnih ustanova. Najčešće su bile [[Medresa|medrese]], bazirane na učenju [[Arapski jezik|arapskog jezika]] i [[Kur'an]]a i pamćenju. Drugi tip ustanova bile su idadije i sultanije, reformističke škole iz perioda [[Tanzimat]]a. Zadnju grupu predstavljali su fakulteti i škole na stranim jezicima koje su u obrazovanju koristile najnovije metode. Atatürk je reformu obrazovanja povezao s oslobađanjem nacije od [[Dogma|dogme]], što je on smatrao bitnijim od Rata za nezavisnost. U ljeto 1924, Atatürk je pozvao [[John Dewey|Johna Deweya]], [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] reformatora obrazovanja, u Ankaru. Atatürkove reforme državnih škola imale su za cilj da pripreme građane za ulogu u javnom životu kroz povećanje pismenosti. Obavezno osnovno obrazovanje uvedeno je i za dječake i za djevojčice. Zajednički nastavni plan uveden je za sve državne škole Zakonom o ujedinjenju obrazovanja od 3. marta 1924. Ovim zakonom obrazovanje je postalo uključivo i organizirano po modelu građanske zajednice. Po ovom sistemu, sve škole slale su svoj nastavni plan na odobrenje [[Ministarstvo nacionalnog obrazovanja (Turska)|Ministarstvu obrazovanja]] (turski: ''Milli Eğitim Bakanlığı''). Istovremeno, [[ulema]] je podređena [[Uprava za vjerska pitanja|Upravi za vjerska pitanja]] (turski: ''Diyanet İşleri Başkanlığı''). Atatürkovo ujedinjenje nastavnog plana nije značilo i kraj postojanja vjerskih škola; one su pomjerene na više obrazovanje, a kasnije vlade su im vratile položaj srednjoškolskih ustanova. [[Datoteka:Ataturk-hatreform.jpg|mini|desno|Atatürk sa svojim panamskim šeširom u Kastamonuu 1925.]] Od jeseni 1925, Atatürk je ohrabrivao Turke da nose modernu [[Evropa|evropsku]] odjeću. Bio je odlučan u namjeri da dovrši reforme na ovom planu koje su počele još u doba sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]]. [[Fes]], kojeg je uveo Mahmud II 1826, zamijenjen je šeširom 1925. Šešir je najprije proglašen obaveznim za državne službenike. Godine 1925, Atatürk je nosio [[panamski šešir]] pri posjeti [[Kastamonu]]u, jednom od najkonzervativnijih gradova u Anadoliji. Iako se Atatürk lično zalagao za moderni način odijevanja i za žene, zakon o tom pitanju nikada nije donesen jer je on vjerovao da će žene slobodnom voljom prihvatiti nove običaje. [[Latife Uşaklıgil]], Atatürkova supruga od 1923. do 1925, prekrivala je glavu u skladu s islamskom tradicijom. Prema Atatürku: "Vjersko pokrivanje žena neće uzrokovati teškoće. Ovaj jednostavni način nije u sukobu s moralima i manirima našeg društva". Dana 30. augusta 1925, Atatürk je u Kastamonuu izjavio da "Republika Turska ne može biti država šejhova, derviša i murida", da je "red civilizacije najbolji i najistinitiji red", te da će "vođe derviških redova sami prepoznati istinu u njegovim riječima i zatvoriti tekije". Zatvaranje svih derviških redova i tekija obznanjeno je uredbom tri dana kasnije. Tekije su pretvorene u muzeje. Institucionalni izraz sufizma zabranjen je; dozvoljeno je postojanje politički neutralne forme sufizma u obliku društvenih udruženja.<ref>{{cite web |url=http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |title=Mevlevi Alayı ile Atatürk'e destek oldular |publisher=Sabah |date=28. 10. 2005 |access-date=1. 6. 2020 |archive-date=21. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191221090908/http://arsiv.sabah.com.tr/2005/10/28/gun107.html |url-status=dead }}</ref> Ukidanje hilafeta i druge kulturne reforme naišle su na žestok otpor konzervativnih krugova.<ref name=Khad/> ====Opozicija (1924–1927)==== [[Datoteka:Mustafa Kemal 15. Tümen ile, Samsun.jpg|mini|desno|Atatürk s oficirima 15. divizije u Samsunu 24. septembra 1924.]] Godine 1924, na istoku Turske došlo je do [[Pobuna šejha Saida|pobune]] pod vodstvom [[Šejh Said|šejha Saida]]. Šejh Said bio je bogati [[Kurdi|kurdski]] plemenski vođa lokalnog [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda. Said se protivio ne samo ukidanju hilafeta, nego i usvajanju zapadnjačkih građanskih propisa, zatvaranju tarikata, zabrani [[Poligamija|višeženstva]] i obaveznom građanskom braku. Politike vlasti smatrao je antiislamskim. Saidove snage kretale su se kroz seoske krajeve i zauzimale ustanove vlasti, te su napredovale ka [[Elazığ]]u i [[Diyarbakır]]u.{{sfn|Kinross|2003|p=397}} Mnogi u vlasti su u Saidovoj pobuni vidjeli pokušaj kontrarevolucije, te su tražili vojnu akciju kako bi se spriječilo širenje. Zakon o održavanju javnog reda donesen je 4. marta 1925. Ovaj zakon dao je vlastima velike ovlasti i autoritet da unište subverzivne grupe; opozvan je 4. marta 1929. Mnogi od zastupnika nisu bili sretni s ovim promjenama. Na privatnom sastanku CHP-a, toliko je članova stranke proglašeno simpatizerima opozicije da je Atatürk izrazio strah da je u manjini u sopstvenoj stranci. Na kraju je odlučio protiv čistke. Opozicionu grupu uspostavili su 17. oktobra 1924. [[Kâzım Karabekir]] i saradnici. Dana 8. novembra, prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Atatürku oboren je u CHP-u (18 za, 148 protiv, 41 odsutan), kome su u to vrijeme pripadali svi osim jednog zastupnika u Skupštini. U vezi toga, Atatürk je izjavio da je "turska nacija čvrsto odlučna da nastavi neustrašivo na putu republike, civilizacije i napretka".{{sfn|Mango|2002|p=418}} [[Datoteka:Gazi Mustafa Kemal Büyükada'da (14 Temmuz 1927).png|mini|desno|14. juli 1927: Atatürk s marincima u [[Büyükada|Büyükadi]], Istanbul.]] Dana 17. novembra 1924, opoziciona grupa, u kojoj je bilo i 29 zastupnika, formirala je [[Napredna republikanska stranka (Turska)|Naprednu republikansku stranku]] (turski: ''Terakkiperver Cumhuriyet Fırkası''). Među članovima nove stranke bili su i neki od Atatürkovih najbližih saradnika iz prvih dana Rata za nezavisnost, poput Alija Fuat-paše, Rauf-bega i [[Refet Bele|Refet-paše]]. Ekonomski program TCF-a bio je liberalan, nasuprot CHP-ovom [[Državni socijalizam|državnom socijalizmu]], a društveni konzervativan, nasuprot CHP-ovom [[Modernizam|modernizmu]]. Vođe TCF-a u principu su strogo podržavali kemalističku revoluciju, ali su imali drugačija mišljenja u vezi kulturne revolucije i načela sekularizma. Program TCF-a podržavao je uspostavu sekularizma i građanskog prava, kao i jedinstveni nastavni plan.{{sfn|Mango|2002|p=419}} Ipak, kao jedina legalna opozicija, stranka je postala utočište za razna politička gledišta. Tokom 1926, u Izmiru je otkrivena zavjera o atentatu na Atatürka, koja je poticala od bivšeg zastupnika koji se protivio ukidanju hilafeta. Istraga je iskorištena za obračun s protivnicima kulturne revolucije. Pred sud su izašli brojni politički aktivisti, uključujući Karabekira. Krivim su proglašeni i obješeni mnogi bivši lideri İTC-a, uključujući [[Mehmet Džavid-beg|Mehmeta Cavita]], [[Ahmet Şükrü Bayındır|Ahmeta Şükrüja Bayındıra]] i [[İsmail Canbulat|İsmaila Canbulata]].<ref>Atabaki, Touraj; Zürcher, Erik Jan (2004). ''Men of Order: authoritarian modernization under Atatürk and Reza Shah''. I. B. Tauris, str. 207.</ref> Istragom je pronađena veza između Saidove pobune i članova TCF-a, zbog čega je ta stranka ugašena 5. juna 1925. Ove akcije predstavljaju jedinu širu čistku izvršenu tokom Atatürkove vladavine. ====Modernizacija (1926–1930)==== [[Datoteka:Ataturk opens Ankara Museum of Fine Arts and Sculpture.png|mini|desno|Atatürk na otvaranju Državnog muzeja umjetnosti i kiparstva 1927.]] [[Datoteka:Ataturk at Cankaya Library 16 July 1929.jpg|mini|lijevo|Atatürk u biblioteci [[Čankajski dvorac|Čankajskog dvorca]] u Ankari 16. jula 1929.]] U godinama poslije 1926, Atatürk se drastično udaljio od reformi iz osmanlijskog doba. Po prvi put u turskoj historiji, islamski zakon odvojen je od svjetovnog i ograničen je na vjerska pitanja.<ref>Dwyer, Daisy Hilse (1990). ''Law and Islam in the Middle East''. Greenwood Publishing Group, str. 77.</ref> Dana 1. marta 1926, usvojeno je tursko [[krivično pravo]], uređeno po uzoru na italijansko krivično pravo. Uspostavljanju građanskog prava trebalo je vremena, pa je Atatürk odložio uključenje sekularizma u ustav sve do 5. februara 1937. U skladu s islamskim običajem spolne segregacije, osmanlijsko društvo obeshrabrivalo je društvenu interakciju između muškaraca i žena. Atatürk je veoma rano počeo razvijati društvene reforme kako bi riješio ovaj problem. Za proširenje ženskih prava, Atatürku je trebao novi građanski zakonik. [[Turski građanski zakonik iz 1926.|Novi Zakonik]] usvojen je 4. oktobra 1926, a uređen je po [[Švicarski građanski zakonik|švicarskom]] primjeru. Po novom Zakoniku, muškarci i žene jednako su tretirani u pitanjima poput razvoda i nasljedstva. [[Datoteka:Ataturk-September 20, 1928.jpg|mini|lijevo|Atatürk na predstavljanju novog pisma u [[Kayseri]]ju 20. septembra 1928.]] Godine 1927, otvoren je [[Državni muzej umjetnosti i kiparstva]] (turski: ''Resim ve Heykel Müzesi''). Do tada je kiparstvo rijetko prakticirano u Turskoj zbog islamske tradicije izbjegavanja idolatrije. Atatürk je vjerovao da je "kultura temelj Republike Turske".{{sfn|Atillasoy|2002|p=15}} Predislamska kultura Turaka postala je tema obimnih istraživanja. Također je podsticano izučavanje [[Historija Anadolije|anadolskih civilizacija]] ([[Frigijci|Frigijaca]], [[Lidijci|Lidijaca]], [[Sumer]]aca i [[Hetiti|Hetita]]). Kako bi privukao pažnju javnosti, Atatürk je lično dao imena dvjema bankama po Sumercima ([[Sümerbank]]) i Hetitima ([[Etibank]]). Narodna umjetnost ruralnih područja smatrana je izvorom turske kreativnosti. [[Datoteka:The Incredible Turk.webm|mini|desno|Dokumentarni film o Atatürku i modernizaciji Turske.]] U ranom periodu Atatürkove vladavine, u Turskoj se koristio [[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski jezik]] pisan [[Arapsko pismo|arapskim pismom]] i sa velikim brojem riječi [[Arapski jezik|arapskog]] i [[Perzijski jezik|perzijskog]] porijekla. Svega oko 10% stanovništva bilo je pismeno. Osim toga, prema Deweyju, otprilike tri godine su bile potrebne da se turski jezik nauči pisati i čitati na arapskom pismu. U proljeće 1928, Atatürk se u Ankari susreo s nekoliko lingvista i profesora kako bi obznanio svoj plan da se izradi novo tursko pismo bazirano na [[Latinica|latinici]]. S obzirom da se novo pismo moglo naučiti za svega nekoliko mjeseci, smatrano je i rješenjem za nepismenost.<ref>{{cite web |url=http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |title=Mustafa Kemal Atatürk |publisher=Columbia University in the City of New York |access-date=10. 11. 2013 |archive-date=9. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151109083247/http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |url-status=dead }}</ref> Eksperti su smatrali da će za implementaciju novog pisma trebati između tri i pet godina. [[Datoteka:Ataturk Amanulla.jpg|mini|desno|Atatürk s [[Kraljevina Afganistan|afganskim]] kraljem [[Emanullah-han]]om u [[Afganistan]]u maja 1928.]] Stvaranje novog pisma, na Atatürkovu inicijativu, povjereno je Jezičkoj komisiji (turski: ''Dil Encümeni''). Dana 1. novembra 1928, službeno je usvojeno novo, a ukinuto arapsko pismo. Atatürk je lično obilazio seoska područja kako bi narod podučio novom pismu. Nakon energetične kampanje, pismenost se povećala sa 10,6% 1927. na 22,4% 1940.{{sfn|Landau|1984|p=190}} Uz promjenu pisma, organiziran je i niz kongresa o naučnim, obrazovnim, historijskim, ekonomskim, umjetničkim i jezičkim pitanjima.<ref>Kayadibi, Fahri (2006). "Atatürk Döneminde Eğitim ve Bilim Alanında Gelişmeler". ''İstanbul Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi'' (13).</ref> Biblioteke su otvarane sistematično. Za udaljena područja formirane su mobilne biblioteke. Reforma je podržana jačanjem privatnog izdavaštva donošenjem novog zakona o autorskim pravima. [[Datoteka:Atatürk TBMM'den çıkarken.jpg|mini|lijevo|Atatürk na izlasku iz zgrade Skupštine 1930.]] U osnovne škole uvedene su savremene metode učenja, prije svega zahvaljujući Johnu Deweyju. Osim osnovnog, Dewey je bio zainteresiran i za obrazovanje odraslih. Žene su, osim kućnih, učene i poslovima potrebnim za uključenje u ekonomiju. Objedinjeni nastavni plan nadgledala je država, a cilj programa bio je stvaranje kvalificiranih radnika za društveni i ekonomski napredak zemlje. Poseban naglasak stavljen je na obrazovanje djevojčica. Spolno mješovito obrazovanje uspostavljeno je na fakultetskom nivou 1923, a do 1927. već je predstavljalo normu širom obrazovnog sistema.{{sfn|Landau|1984|p=191}} Atatürkove reforme obrazovanja učinile su ga mnogo pristupačnijim: između 1923. i 1938, broj učenika u osnovnim školama povećao se za 224% (sa 342.000 na 765.000), broj učenika u srednjim školama 12,5 puta (sa oko 6.000 na 74.000), a broj učenika u višim školama skoro 17 puta (sa 1.200 na 21.000).<ref>Kapluhan, Erol (2011). ''Türkiye Cumhuriyeti'nde Atatürk Dönemi Eğitim Politikaları (1923–1938) ve Coğrafya Eğitimi''. Marmara Üniversitesi, str. 203–205.</ref> Kako bi pospješio razvoj savremenog obrazovanja, Atatürk je organizirao službene sastanke na kojima se raspravljalo o kvalitetu obrazovanja. Lično je bio umiješan u izradi dvaju udžbenika (''Vatandaş İçin Medeni Bilgiler'' iz 1930. i ''Geometri'' za srednje škole iz 1937).<ref>Gürses, Fatma (2010). [https://dergipark.org.tr/tr/pub/gav/issue/6524/86511 "Kemalizm’in Model Ders Kitabı: Vatandaş İçin Medeni Bilgiler"]. ''Gazi Akademik Bakış'' (7).</ref>{{sfn|Landau|1984|p=204–205}} ====Opozicija (1930–1931)==== [[Datoteka:Ataturk and Fethi Okyar.jpg|mini|desno|Atatürk s Okyarom i njegovom kćerkom u [[Yalova|Yalovi]] 13. augusta 1930.]] Dana 11. augusta 1930, Atatürk je zatražio od [[Fethi Okyar|Alija Fethija Okyara]] da formira novu stranku. Novouspostavljena [[Liberalna republikanska stranka (Turska)|Liberalna republikanska stranka]] (turski: ''Serbest Cumhuriyet Fırkası'') u principu je podržavala sekularne reforme. Međutim, stranka je postala uporište opozicije, posebno po pitanju uloge islama u javnom životu. Dana 23. decembra 1930, u gradiću [[Menemen]]u u [[Egejska regija|Egejskoj regiji]] došlo je do [[Menemenski incident|incidenta]] u kojem je rulja, predvođena lokalnim dervišem, ubila tri vojnika. U novembru 1930, Okyar je raspustio SCF čime je u Turskoj ponovo nastupio jednopartijski period koji će trajati do 1945. Glavni razlog zašto pluralizam nije uspio u Atatürkovo doba je to što sukobljene strane nisu uspjele postići minimalni konsenzus o zajedničkim vrijednostima, posebno o sekularizmu. Iako njegove akcije nisu uvijek bile demokratske prirode, Atatürk je podržavao ideju izgradnje građanskog društva. ====Modernizacija (1931–1938)==== [[Datoteka:Mustafa Kemal and establishment of Turkish History Institution.png|mini|desno|Atatürk na ceremoniji osnivanja Turskog historijskog društva 1931.]] Dana 1. januara 1928, Atatürk je uspostavio [[Tursko društvo za obrazovanje]] (turski: ''Türk Eğitim Derneği''), koje je podržavalo inteligentnu i vrijednu djecu iz siromašnih porodica, kao i materijalne i naučne doprinose obrazovanju. Godine 1931, osnovano je [[Tursko historijsko društvo]] (turski: ''Türk Tarih Kurumu''), a godinu dana kasnije [[Tursko društvo za jezik]] (turski: ''Türk Dil Kurumu''). Cilj ovih društava je vršenje istraživanja o turskoj historiji, odnosno turskom jeziku. Godine 1933, Atatürk je naredio reorganizaciju Univerziteta u Istanbulu u modernu ustanovu i otvaranje [[Univerzitet u Ankari|Univerziteta u Ankari]].{{sfn|Saikal i Schnabel|2003|p=95}} [[Datoteka:Ataturk visits a school.jpg|mini|lijevo|Atatürk je 1. februara 1931. posjetio srednju školu za djevojke Izmir.]] Atatürk se bavio i prijevodom naučne terminologije na turski jezik.<ref name=Geof>Lewis, Geoffrey L. (1999). ''The Turkish Language Reform: A Catastrophic Success''. Oxford University Press, str. 66.</ref> Želio je da reforma jezika bude metodološki zasnovana. Lično je nadgledao razvoj [[Teorija jezika sunca|Teorije jezika sunca]] (turski: ''Güneş Dil Teorisi''), koja je zastupala tezu da su svi ljudski jezici potekli od prvobitnog [[Srednja Azija|srednjoazijskog]] jezika. Korijeni ove teorije poticali su iz rada ''L'Origine des Langues, des Religions et des Peuples'' francuskog lingviste [[Hilaire de Barenton|Hilairea de Barentona]], koji je tvrdio sa su svi jezici potekli od sumerskih [[Hijeroglifi|hijeroglifa]] i [[Klinasto pismo|klinastog pisma]], i studije "La psychologie de quelques elements des langues Turques" ("Psihologija nekih elemenata [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]]") [[Austrija|austrijskog]] lingviste [[Hermann Feodor Kvrgić|Hermanna Feodora Kvrgića]]. Atatürk je Teoriju jezika sunca 1935. predstavio turskim političkim i obrazovnim krugovima, mada je kasnije korigovao neka ekstremnija učenja.<ref name=Geof/> Prezime Atatürk prvi je upotrijebio [[Saffet Arıkan]], političar koji je bio na čelu Društva za jezik, pri držanju govora 26. septembra 1934. Kasnije je to prezime, koje doslovno znači "otac Turaka", službeno prihvaćeno kao prezime Mustafe Kemala. Počevši od 1932, više stotina [[Narodna kuća|narodnih kuća]] i [[Narodna soba|narodnih soba]] uspostavljeno je širom države kako bi se proširio pristup umjetničkim, sportskim i drugim kulturnim dešavanjima. Atatürk je podržavao i ohrabrivao razvoj [[Plastična umjetnost|plastične]] i vizualne umjetnosti, koje su u osmanlijsko doba zabranjivane. Otvoreni su brojni muzeji, arhitektura je počela pratiti savremene trendove, a zemljom su se raširili i [[Klasicizam (muzika)|klasična muzika]], opera, balet i pozorište. Povećalo se i izdavanje knjiga i časopisa, a počela je rasti i filmska industrija. ==Napomene== {{Napomene}} ==Literatura== *Ahmad, Feroz (1993). ''The Making of Modern Turkey''. London i New York: Routledge. *Armstrong, Harold Courtenay (1972). ''Grey Wolf, Mustafa Kemal: An Intimate Study of a Dictator''. Freeport: Books for Libraries Press. *Atillasoy, Yüksel (2002). ''Atatürk: First President and Founder of the Turkish Republic''. Woodside: Woodside House. *Bacqué-Grammont, Jean-Louis; Roux, Jean-Paul (1983). ''Mustafa Kemal et la Turquie nouvelle''. Pariz: Maisonneuve et Larose. *Barber, Noel (1988). ''Lords of the Golden Horn''. London: Arrow. *Barlas, Dilek (1998). ''Statism and Diplomacy in Turkey: Economic and Foreign Policy Strategies in an Uncertain World, 1929–1939''. New York: Brill Academic Publishers. *Cleveland, William L (2004). ''A History of the Modern Middle East''. Boulder: Westview Press. *Hanioğlu, M. Şükrü (2011). ''Atatürk: An Intellectual Biography''. New Jersey i Woodstock: Princeton University Press. *Huntington, Samuel P. (2006). ''Political Order in Changing Societies''. New Haven i London: Yale University Press. *İnan, Ayşe Afet (2007). ''Atatürk Hakkında Hatıralar ve Belgeler''. Istanbul: Türkiye İş Bankası Kültür Yayınları. *İnan, Ayşe Afet; Sevim, Ali; Süslü, Azmi; Tural, M. Akif (1998). ''Medeni bilgiler ve M. Kemal Atatürk'ün el Yazıları''. Ankara: AKDTYK Atatürk Araştırma Merkezi. *Kinross, Patrick (2003). ''Atatürk: The Rebirth of a Nation''. London: Phoenix Press. *Kinross, Patrick (1979). ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire''. New York: Morrow. *Landau, Jacob M. (1984). ''Atatürk and the Modernization of Turkey''. Boulder: Westview Press. *Lengyel, Emil (1962). ''They Called Him Atatürk''. New York: The John Day Co. *Mango, Andrew (2002). ''Atatürk: The Biography of the Founder of Modern Turkey''. Woodstock: Overlook Press. *Mango, Andrew (2004). ''Atatürk''. London: John Murray. *Saikal, Amin; Schnabel, Albrecht (2003). ''Democratization in the Middle East: Experiences, Struggles, Challenges''. Tokio: United Nations University Press. *Shaw, Stanford Jay (1976). ''History of the Ottoman Empire and Modern Turkey''. Cambridge i New York: Cambridge University Press. *Spangnolo, John (1992). ''The Modern Middle East in Historical Perspective: Essays in Honour of Albert Hourani''. Oxford: Middle East Centre, St. Antony's College. *Tunçay, Mete (1972). ''Mesaî: Halk Şûrâlar Fırkası Programı, 1920''. Ankara: Ankara Üniversitesi Siyasal Bilgiler Fakültesi. *Tüfekçi, Gürbüz D. (1981). ''Universality of Atatürk's Philosophy''. Ankara: Pan Matbaacılık. *Yapp, Malcolm (1987). ''The Making of the Modern Near East, 1792–1923''. London i New York: Longman. *Webster, Donald Everett (1973). ''The Turkey of Atatürk: Social Process in the Turkish Reformation''. New York: AMS Press. *Zürcher, Erik Jan (2004). ''Turkey: A Modern History''. London i New York: I. B. Tauris. ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Mustafa Kemal Atatürk}} {{Turska po temama}} {{Predsjednici Turske}} {{Premijeri Turske}} {{DEFAULTSORT:Atatürk, Mustafa Kemal}} [[Kategorija:Rođeni 1881.]] [[Kategorija:Umrli 1938.]] [[Kategorija:Biografije, Solun]] [[Kategorija:Turski političari]] [[Kategorija:Turski premijeri]] [[Kategorija:Turski predsjednici]] [[Kategorija:Paše]] giuez5fsthndmds9h34f00cbpucn7go 0 16038 3712977 3541139 2025-06-07T07:57:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712977 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = München | slika = Minhen.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = Munich | režija = [[Steven Spielberg]] | producent = {{plainlist| * [[Kathleen Kennedy]] * [[Barry Mendel]] * Steven Spielberg * [[Colin Wilson]] }} | scenarist = {{plainlist| * [[Tony Kushner]] * [[Eric Roth]] }} | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Eric Bana]] * [[Daniel Craig]] * [[Ciarán Hinds]] * [[Mathieu Kassovitz]] }} | muzika = [[John Williams]] | kinematografija = | žanr = {{plainlist| * [[Drama]] * [[Triler]] }} | montaža = | studio = | distributer = {{plainlist| * [[Universal Pictures]] * [[Dreamworks Pictures]] }} | datum = 2005. | trajanje = 164 minute | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''Minhen''' je historijski dramski film snimljen 2005. godine, koji je producirao i režirao [[Steven Spielberg]] a scenarij su napisali [[Tony Kushner]] i [[Eric Roth]]. Film se zasniva na romanu ''[[Osveta (roman)|Osveta]]'', koji prati [[Operacija Božiji gnjev|Operaciju Božiji gnjev]], tajnu odmazdu izraelske vlade protiv [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinske oslobodilačke organizacije]] nakon [[Minhenski masakr|Minhenskog masakra]] na [[Olimpijske igre 1972.|Ljetnim olimpijskim igrama 1972]]. ''Minhen'' je dobio pet nominacija na [[78. dodjela "Oscara"|78. dodjeli "Oscara"]]: [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najbolju režiju|najboljeg režisera]], [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|adaptirani scenarij]], [[Oscar za najbolju montažu|montažu]] i [[Oscar za najbolju originalnu muziku|najbolju originalnu muziku]]. Film je zaradio 130 miliona dolara širom svijeta, ali samo 47 miliona dolara u Sjedinjenim Američkim Državama, što ga je učinilo jednim od Spielbergovih filmova sa najnižom zaradom u zemlji.<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/people/chart/?id=stevenspielberg.htm|title=Steven Spielberg|publisher=[[Box Office Mojo]]}}</ref> Film je 2017. godine proglašen šesnaestim "najboljim filmom 21. vijeka do sada" od strane ''[[The New York Times]]a''.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/interactive/2017/06/09/movies/the-25-best-films-of-the-21st-century.html|title=The 25 Best Films of the 21st Century...So Far|last1=Dargis|first1=Manohla|access-date=8. 7. 2017|last2=Scott|first2=A.O.|website=[[The New York Times]]}}</ref> == Radnja == [[Palestina|Palestinska]] teroristička grupa [[Crni septembar]] ubija jedanaest članova Izraelskog tima na Ljetnim olimpijskim igrama 1972. godine. Avner Kaufman, agent [[Mossad]]a [[Njemački Jevreji|Njemačko-jevrejskog porijekla]], izabran je da vodi misiju izvršenja atentata na 11 Palestinaca koji su navodno bili uključeni u masakr. Po uputstvu njegovog rukovodioca Efraima, da bi zaštitio izraelsku vladu od mogućeg skandala, Avner daje ostavku u Mosadu i radi bez ikakvih zvaničnih veza sa Izraelom. Njegov tim uključuje četvoricu jevrejskih dobrovoljaca iz cijelog svijeta: južnoafrički vozač Steve, Belgijanac Karl stručnjak za pravljenje igračaka-eksploziva, vojnik po nadimku "čistač", danski jevrej falsifikator dokumenata Hans. Glavna osoba koja im daje informacije je francuz, Louis. U [[Rim]]u, ekipa iz vatrenog oružja ubija [[Wael Zwaiter|Waela Zwaitera]], koji živi kao pjesnik. U Parizu, oni detoniraju bombu u kući Mahmouda Hamsharija; na [[Kipar|Kipru]], oni detoniraju bombu u hotelskoj sobi Huseina Abd Al Chira. Sa komandosima Izraelskih snaga, oni proganjaju tri Palestinca - Muhammada Youssefa al-Najjara, Kamala Adwana i Kamala Nassera u [[Bejrut]]u, i ubijaju svu trojicu. U pauzi između ubistava, ubice se prepiru o moralnosti i logistici svoje misije, izražavajući strah o njihovom individualnom nedostatku iskustva, kao i ambivalentnosti oko slučajnog ubijanja nevinih prolaznika. Avner nakratko posjećuje svoju ženu koja je rodila prvu bebu. U [[Atina|Atini]], kada su uspjeli da pronađu Zaiada Muchasija, tim saznaje da je Louis uredio da budu smješteni u sigurnu kuću zajedno sa njihovim ljutim neprijateljima članovima PLO-a, a Mossadovi agenti izbjegavaju nevolje pretvarajući se da su članovi strane militantne grupe kao [[ETA (separatistička grupa)|ETA]], [[Irska republikanska armija|IRA]], [[Afrički nacionalni kongres|ANC]] i [[frakcija Crvene armije]]. Avner vodi iskren razgovor sa jednim članom PLO-a Alijem u vezi sa njihovim domovinama i ko zaslužuje da vlada zemljom; Alija je kasnije upucao Carl ali tim je primoran da pobjegne ne uspjevši da eliminiše Muchasija. Ekipa se seli u London kako bi pronašla Alija Hassana Salameha, koji je orkestrirao minhenski masakr, ali pokušaj atentata prekida nekoliko pijanih Amerikanaca. Oni saznaju da su to agenti CIA-e, koji, prema Louisu, štite i finansiraju Salameha u zamjenu za njegovo obećanje da neće napadati američke diplomate. U međuvremenu, sami atentatori su bili izloženi atentatima. Carl je ubijen od strane nezavisnog holandskog plaćenog ubice. U znak osvete, tim je prati i ubija na brodu u gradiću [[Hoorn]] u [[Holandija|Holandiji]]. Hans je pronađen ubijen na klupi u parku, dok je Robert ubijen eksplozijom u njegovoj radionici. Avner i Steve konačno pronalaze Salameha u Španiji, ali opet je njihov pokušaj atentata osujećen, ovaj put od strane Salamehovih naoružanih čuvara. Pretpostavlja se da je Louis prodao informacije o timu PLO-u. Razočaran, Avner leti u Izrael, gdje ga dva mlada vojnika pozdravljaju kao heroja što on prihvata sa rezignacijom, a potom se seli u svoj novi dom u [[Brooklyn]]u, gdje pati od [[Posttraumatski stres|posttraumatskog stresa]] i [[Paranoja|paranoje]]. Zatim biva izbačen iz izraelskog konzulata nakon što je uletio tražeći da Mossad ostavi njegovu ženu i dijete na miru. Efraim dolazi da zamoli Avnera da se vrati u Izrael i u Mossad, ali Avner odbija. == Uloge == {{Div col}} * [[Eric Bana]] - Avner Kaufman * [[Daniel Craig]] - Steve * [[Ciarán Hinds]] - Carl * [[Omar Metwally]] - Ali * [[Mathieu Kassovitz]] - Robert * [[Hanns Zischler]] - Hans * [[Ayelet Zurer]] - Daphna Kaufman * [[Geoffrey Rush]] - Ephraim * [[Mehdi Nebbou]] - [[Ali Hassan Salameh]] * [[Gila Almagor]] - Avnerova majka * Karim Saleh - [[Luttif Afif|Issa]] * [[Michael Lonsdale]] - Papa * [[Mathieu Amalric]] - Louis * Ziad Adwan - Kamal Adwan * [[Moritz Bleibtreu]] - Andreas * [[Yvan Attal]] - Tony * [[Valeria Bruni Tedeschi]] - Sylvie * [[Meret Becker]] - Yvonne * Roy Avigdori - [[Gad Tsobari]] * [[Marie-Josée Croze]] - Jeanette, holandski plaćeni ubica * [[Lynn Cohen]] - [[Golda Meir]] {{Div col end}} == Historijska vjerodostojnost == Iako je ''München'' fikcija, on opisuje mnoge aktuelne događaje iz ranih 1970-ih. Sa izraelske strane, u filmu je prikazana premijerka [[Golda Meir]], kao i drugi vojni i politički lideri kao što su državni tužilac [[Meir Shamgar]], šef Mosada [[Zvi Zamir]] i načelnik Amana [[Aharon Yariv]]. Spielberg je pokušao da prikaže uzimanje talaca i ubijanje izraelskih sportista kao historijski autentično.<ref>Napomena: Izraelski glumac Gur Weinberg, star mjesec dana u septembru 1972. godine, korišten je za prikaz svog oca [[Moshe Weinberg|Moshe]]-a trenera hrvanja i prvi talac koji je bio ubijen.</ref> Za razliku od ranijeg filma, ''[[21 sat u Minhenu]]'', Spielbergov film prikazuje ubistvo vatrenim oružjem svih izraelskih sportista, što je prema nalazima autopsije bilo tačno. Osim toga, film koristi stvarne snimke vijesti snimljene tokom situacije sa taocima. Imenovani članovi grupe [[Crni septembar (grupa)|Crni septembar]], i njihova smrt, također su uglavnom zasnovani na činjenicama. [[Abdel Wael Zwaiter]], prevodilac u [[Libija|libijskoj]] ambasadi u Rimu, upucan je 11 puta, po jedan metak za svaku od žrtava münchenskog masakra, u predvorju njegovog stana 41 dan nakon Münchena. 8. decembra te godine [[Mahmoud Hamshari]], stariji pripadnik PLO-a, ubijen je u [[Pariz]]u bombom skrivenom u stolu ispod telefona. Iako film prikazuje da se bomba skriva u samom telefonu, drugi detalji atentata (kao što je potvrda ciljane osobe putem telefonskog poziva) su tačni. Ostali ubijeni u tom periodu su [[Mohammed Boudia]], [[Basil al-Kubasi]], [[Hussein al-Bashir]], i [[Zaiad Muchasi]], od kojih su neki prikazani u filmu. [[Ali Hassan Salameh]] je također bio prava osoba i istaknuti član Crnog septembra. Godine 1979. ubijen je u [[Bejrut]] automobilskom bombom.<ref>[http://www.copi.com/articles/guyatt/harari.html Harari Evidence]{{webarchive|url=https://archive.today/20120724143913/http://www.copi.com/articles/guyatt/harari.html |date=24. 7. 2012 }} Copi</ref> kojom prilikom je također ubijeno četvoro nevinih prolaznika a ranjeno 18.<ref>{{cite web|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,946209-1,00.html|title=MIDDLE EAST: Death of a Terrorist|date=5. 2. 1979|work=TIME.com|access-date=1. 4. 2019|archive-date=1. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120501095043/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,946209-1,00.html|url-status=dead}}</ref> Napad komandosa u Bejrutu, poznat kao [[Operacija proljeća mladih]], uključio je budućeg izraelskog premijera [[Ehud Barak|Ehuda Baraka]] i [[Yonatan Netanyahu|Yonatana Netanyahua]] heroja iz [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] i [[Operacija Entebbe|Operacije Entebbe]], koji su u filmu prikazani pravim imenima. Metode koje su korišćene za pronalaženje i ubistva pripadnika Crnog Septembra bile su mnogo komplikovanije od metoda prikazanih u filmu; na primjer, praćenje pripadnika ćelija Crnog Septembra je postignuto mrežom Mossadovih agenata, a ne doušnikom kako je prikazano u filmu.<ref>{{cite web|last=Klein|first=Aaron J.|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5066445 |title='Striking Back' Look at Munich Killings, Aftermath|work=NPR|date=22. 12. 2005|access-date=8. 7. 2012}}</ref> [[Atlantic Productions]], producentska kuća koja je producirala [[Britanske akademije filmskih i televizijskih umjetnosti|BAFTA]]-om - nominirani dokumentarac ''[[München: Mossadova osveta]]'', naveli su nekoliko neslaganja između Spielbergovog filma i informacija koje su dobivene u intervjuima sa agentima Mosada uključenim u operaciju. Istaknuto je da film ukazuje na to da je jedna grupa izvršila skoro sve atentate, dok je u stvarnosti to bio mnogo veći tim. Mosad nije radio sa misterioznom osobom iz francuskog podzemlja kako je prikazano u knjizi i na filmu. Kampanja atentata nije prekinuta jer su agenti izgubili živce, nego zbog [[Afera Lillehammer|Afere Lillehammer]] u kojoj je ubijen nevini [[Maroko|Marokanski]] konobar. To se ne spominje u filmu. Mete nisu bili svi koji su direktno uključeni u minhenski masakr, što Spielberg priznaje samo u posljednjih pet minuta.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/media/2006/jan/26/bbc.israel |date=26. 1. 2006|title=Munich: Mossad breaks cover |work=The Guardian|location=London|first=Ewen|last=MacAskill|access-date=13. 5. 2010}}</ref> Kao što je već spomenuto, film je zanemario Lillehammer aferu, gdje su izraelski ubice ubili marokanskog konobara [[Ahmeda Bouchikija]], jer su ga zamijenili za Ali Hassana Salameha. Profesor historije Stephen Howe kaže: "Jedna velika zagonetka je ostala gotovo neprimijećena. Ako je ... ključni (i sam po sebi hvale vrijedan) podsticaj za stvaranje filma bio moralno pitanje koje je potaknuto izraelskim "antiterorističkim" akcijama, zašto se fokusirati na ove određene epizode? Film ne uključuje čak ni najuočljiviji ni najozloglašeniji neuspjeh, koji je ujedno bio i najgnusniji čin ... a to je bilo ubistvo u [[Norveška|Norveškoj]]). Nesretni i bezopasni marokanski konobar, pogrešno identifikovan kao navodni šef Crnog septembra Ali Hassan Salameh."<ref>{{cite web|url=http://www.opendemocracy.net/arts-Film/munich_3216.jsp|title=Munich: Spielberg's Failure|work=[[openDemocracy]]|date=26. 1. 2006|access-date=4. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20080917191048/http://www.opendemocracy.net/arts-Film/munich_3216.jsp|archive-date=17. 9. 2008|url-status=dead}}</ref> Agenti koji su bili odgovorni za ubistvo suđeni su i osuđeni u Norveškoj zbog ubistva.<ref>{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/stories/2001/11/20/60II/main318655.shtml|date=20. 11. 2001|title=An Eye For An Eye|work=[[CBS]]|access-date=4. 4. 2019|archive-date=13. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113190952/http://www.cbsnews.com/stories/2001/11/20/60ii/main318655.shtml|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|last=Calahan|first=Alexander B|url=https://fas.org/irp/eprint/calahan.htm|date=1. 3. 1995|title=Countering Terrorism: The Israeli Response to the 1972 Munich Olympic Massacre and the Development Of Independent Covert Action Teams|publisher=fas.org|access-date=19. 11. 2012}}</ref> Izrael je platio odštetu porodici žrtve, ali nikada nije preuzeo odgovornost za atentat.<ref>[https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B02E6DA1639F93BA15752C0A960958260 World News Briefs;Israelis to Compensate Family of Slain Waiter - New York Times<!-- Bot generated title -->] (January 28, 1996)</ref><ref>{{cite news| url=https://www.theguardian.com/israel/Story/0,2763,193475,00.html|date=2. 3. 2000|title=Norway solves riddle of Mossad killing|work=[[The Guardian]]|location=London|first=Doug|last=Mellgren}}</ref> == Reakcije == Neki kritičari ocijenili su ''München'' kao film koji izjednačava izraelske ubice s "teroristima".<ref>{{cite web|url=http://www.thejewishweek.com/news/newscontent.php3?artid=11809|title='Munich' Refuels Debate Over Moral Equivalency|access-date=6. 1. 2007|last=Ain|first=Stewart|date=16. 12. 2005|work=The Jewish Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20071009000948/http://www.thejewishweek.com/news/newscontent.php3?artid=11809|archive-date=9. 10. 2007|df=}}</ref>[[Leon Wieseltier]] je napisao u magazinu ''[[Nova Republika]]'', ... još gore, ''München'' više voli diskusiju o borbi protiv terorizma nego raspravu o terorizmu, ili misli da je to ista diskusija".<ref>{{Cite journal|last=Wieseltier|first=Leon|date=19. 12. 2005|title=Hits|journal=The New Republic |volume=233|issue=4,744|page=38}}</ref> Melman i drugi kritičari knjige i filma su rekli da premisa priče - da su se izraelski agenti predomišljali o svojim akcijama - nije podržana intervjuima niti javnim izjavama. U intervjuu za [[Rojters]], penzionisani šef izraelske obavještajne službe Shin Bet i bivši ministar unutrašnje bezbjednosti, [[Avi Dichter]], uporedili su ''Minhen'' sa dječjom avanturističkom pričom: "ne može se porediti ono što vidite u filmu sa onim što se dešava u stvarnosti".<ref>{{Cite news|title=Sharon's aide helps Spielberg promote controversial film|url=https://www.theguardian.com/israel/Story/0,2763,1670523,00.html|work=The Guardian|date=19. 12. 2005|location=London|first=Conal|last=Urquhart|access-date=13. 5. 2010}}</ref> U naslovnoj priči o filmu magazina [[Time (magazin)|Time-a]] 4. decembra 2005, Spielberg je rekao da se glavni lik filma predumišljao o svojim postupcima. "Postoji nešto u vezi sa ubijanjem ljudi izbliza, što je jako mučno", rekao je Spielberg. "To će sigurno ostaviti traga na čovjekovoj duši." Za pravog Avnera, Spielberg kaže: "Mislim da on nikada neće naći mir."<ref>{{Cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1137620,00.html|title=Spielberg Takes on Terror|date=4. 12. 2005|work=TIME|author=Richard Schickel|access-date=14. 4. 2019|archive-date=7. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121107011312/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1137620,00.html|url-status=dead}}</ref> [[Američka cionistička organizacija]] (ZOA) - opisujući se kao "najstarija i jedna od najvećih, pro-izraelskih i cionističkih organizacija u Sjedinjenim Državama" - pozvala je na bojkotiranje filma 27. decembra 2005.<ref name="zoa05">{{cite press release|url=http://www.zoa.org/2005/12/zoa_dont_see_sp.htm|title=ZOA: Don't See Spielberg's 'Munich' Unless You Like Humanizing Terrorists & Dehumanizing Israelis|publisher=Zionist Organization of America|date=27. 12. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928044216/http://www.zoa.org/2005/12/zoa_dont_see_sp.htm|archive-date=28. 9. 2007|df=}}</ref> ZOA je kritikovala činjeničnu osnovu filma i izrekla je kritike na račun jednog od scenarista, [[Tony Kushner|Tonya Kushnera]], kojeg je ZOA opisala kao "mrzitelja Izraela".<ref name="zoa06">{{cite press release|url=http://www.zoa.org/2006/05/playwright_tony.htm|title=Playwright Tony Kushner Supports Boycotting And Divesting From Israel – Yet Brandeis U. Is Honoring Him|date=5. 5. 2006|publisher=Zionist Organization of America|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928043957/http://www.zoa.org/2006/05/playwright_tony.htm|archive-date=28. 9. 2007|df=}}</ref> Kritika je upućena i nacionalnom direktoru [[Anti-Defamation League]] (Liga protiv klevete), [[Abraham Foxman|Abrahamu Foxmanu]], zbog njegove podrške filmu.<ref name="zoa05"/>[[David Edelstein]] iz magazina ''[[Slate (magazin)|Slate]]'' je tvrdio "da su izraelska vlada i mnogi konzervativni i pro-izraelski komentatori osudili film zbog njegove naivnosti, jer impliciraju da vlade nikada ne bi trebale uzvratiti odmazdama. Ali izraz neizvjesnosti i gađenja nije isto što i otvorene osude. Ono što ''München'' poručuje je da ova kratkovidna "oko za oko" taktika može proizvesti neku vrstu ludila, kako individualnog tako i kolektivnog."<ref>{{Cite news|url=http://www.slate.com/id/2133050|title=Death of a Hit Man|work=Slate|author=David Edelstein|date=22. 12. 2005}}</ref> == Kritike == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] film je dobio 78% pozitivnih ocjena, zasnovano na 206 recenzija, sa prosječnom ocjenom 7.44/10. Konsenzus sajta glasi: "''Minhen'' nije u mogućnosti sasvim da postigne svoje visoke ciljeve, ali ovaj uzbudljiv, politički nepristrasan pogled na posljedice neukrotivog političkog sukoba još uvijek vrijedi gledati."<ref>{{citeweb|title=Munich (2005)|url=https://www.rottentomatoes.com/m/munich|website=[[Rotten Tomatoes]]|publisher=[[Fandango (company)|Fandango]]|access-date=17. 3. 2019}}</ref> Slijedi izabrana kritika: Nisam znao šta da očekujem od dramatizacije režisera Stevena Spielberga o zloglasnom masakru “Crnog septembra” 11 israelskih sportista tokom Olimpijade u Minhenu 1972. godine. Kako se ispostavilo, film se manje bavi stvarnom krizom talaca, nego se tu radi o događajima koji su uslijedili, s tim da je Mossadov tim dobio upute kako bi pronašao 11 planera minhenskog napada i zbrisao ih na način koji će se pokazati neprikladnim za bilo kakve daljnje napade. Ono što slijedi je Spielbergova rasprava o inherentnoj iracionalnosti eskalacije taktike oko-za-oko, koja je sva umotana u sjajnu odjeću političkog trilera. Spielbergove prilične vještine iza kamere ovdje su u punoj snazi, jer je u stanju da napravi priču koja je krajnje opčinjavajuća. Na drugi način, to su nastojanja režisera da film iz 2005. godine posluži kao dvostruka reakcija na događaje 11. septembra 2001. godine. Dok je ''[[Rat svjetova (2005)|Rat svjetova]]'' težio da obuhvati (u svom sopstvenom uljudnom stilu) naš kolektivni osjećaj neizvjesnosti i predstojećeg straha odmah nakon napada, München služi kao komentar o ratu protiv terora koji je bio na samom začetku. Eric Bana glumi Avnera, glavnog agenta specijalne grupe Mossada (koja uključuje i novog agenta 007 Daniela Craiga), i pratimo njegovu sve veću krizu savjesti dok obilaze razne kontinente prateći navodne počinitelje, jedan za drugim. Film je u jednakoj mjeri kritikovan s obje strane političke podjele Izreal-Palestina, ne samo zbog historijskih netačnosti, nego zbog njegovog navodnog pristrasnog stava, i oba argumenta su u najboljem slučaju lažna. Dok je većina prikazanih događaja očigledna pretpostavka, dužnost filmaša nije da prikazuje činjenice koje su se desile, već da prenese istinitost priče - a Spielberg postiže ovaj cilj na zadivljujući način. Osim toga, ostaje činjenica da to jednostavno nije pristrasan film. Iako očigledno slijedi izraelske aktere, pitanja koja postavlja daleko prevazilaze etničke, vjerske ili geografske crte. "Jevreji ne griješe jer naši neprijatelji griješe", kaže jedan član iz Avenrovog tima, "Trebalo bi da budemo pravedni." Izjave poput ove dovele su do toga da je Spielberg bio napadnut zbog impliciranja moralne jednakosti između agenata Mosada i minhenskih terorista, kada se zapravo ta pitanja mogu primijeniti i na kršćane, muslimane, budiste ili bilo koja druga ljudska bića koja imaju savjesti. Kako neko može spojiti pravednost sa strašnim djelima, čak i ako su za hipotetičko "veće dobro"? Kada ciklus eskalacije počne, može li se ikada završiti? Ovo posljednje pitanje je eksplicitno izrečeno u oprezno proročkom završnom snimku. Prošlo je trideset i pet godina od Minhena, i nema kraja na vidiku. Takvi komentari su često neugodni, ne samo zbog pitanja koja oni postavljaju, već i zbog onih na koje oni impliciraju. Upravo iz tog razloga München je film koji nije samo trebalo napraviti, već i onaj koji je mogao napraviti samo Steven Spielberg. [[Zaki Hasan]], ''zakiscorner.com''<ref>{{citeweb|title=Munich (2005)|url=http://www.zakiscorner.com/2005/12/cinema-year-that-was.html|website=[[Zaki's Corner]]|access-date=27. 3. 2019}}</ref> == Nagrade i nominacije (Američke filmske akademije) == * [[Oskar za najbolji film]] – nominacija * [[Oskar za najboljeg režisera]] – nominacija * [[Oskar za najbolje adaptirani scenarij]] – nominacija * [[Oskar za najbolju montažu]] – nominacija * [[Oskar za najbolju muziku]] – nominacija == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|München (film)}} * {{Imdb title|id=0408306|title=München}} * [http://www.munichmovie.com/ Službeni sajt]{{Mrtav link}} * {{Mojo title|munich}} * {{Metacritic film|munich}} * {{Rotten Tomatoes|munich}} [[Kategorija:Filmovi iz 2005.]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi "Amblin Entertainmenta"]] [[Kategorija:Filmovi DreamWorks Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi o terorizmu]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Stevena Spielberga]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Njemačkoj]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Münchenu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Grčkoj]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Londonu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u New York Cityju]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Parizu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Rimu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Budimpešti]] [[Kategorija:Filmovi "Universal Picturesa"]] [[Kategorija:Filmovi s muzikom Johna Williamsa]] q1uf9kofivmbyocs66nunuvqe1e3gq3 0 16054 3712941 3687219 2025-06-07T06:02:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712941 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Miljenko Jergović | slika = Miljenko Jergovic Graz 2012.JPG | alt_slike = | opis = Miljenko Jergović, u [[Graz]]u 2012. godine | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|5|28}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = | web-sajt = {{URL|jergovic.com}} }} '''Miljenko Jergović''' ([[Sarajevo]], [[28. maj]]a [[1966]].), bosanskohercegovački i hrvatski novinar i književnik,<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29047| title = Jergović, Miljenko| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125174325/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29047| url-status = dead}}</ref> romanopisac, scenarista, esejista, pisac priča, dramskih tekstova, pjesama i novinskih članaka. Živi u okolini [[Zagreb]]a. Član je [[P.E.N. Centar Hrvatske|hrvatskog]], a članstvo je na sopstveni zahtjev iz [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog P.E.N. centra]] napustio 19. maja 2020.{{sfn|PEN}}{{sfn|Lovrenović}} zbog protestnog pisma Udruženja od 9. maja povodom održavanja komemorativne mise{{sfn|Slobodna Evropa}} povodom [[Masakr u Bleiburgu|Masakra u Bleiburgu]] 1945. godine.{{sfn|Šoštarić}} == Biografija == [[Datoteka:Miljenko Jergovic Graz 2015.JPG|Miljenko Jergović, u [[Graz]]u 23. marta 2015. godine|desno|mini]] === Obrazovanje === Rođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. === Prva djela === Njegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom ''Opservatorija Varšava'' objavljenom [[1988]]. godine, za koju je dobio [[Goranova nagrada|Goranovu nagradu]] i [[Nagrada Mak Dizdar|Nagradu Mak Dizdar]]. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine [[1992]]. počinje saradnju sa sedmičnikom [[Nedjeljna Dalmacija]] u kojem redovito piše kolumne, kao novinar i urednik. [[1993]]. godine seli u [[Zagreb]]. Njegova prva, najpoznatija i jedna od uspješnijih zbirki pripovijetki o haotičnoj svakodnevici života u [[Rat u Bosni i Hercegovini|zaraćenoj Bosni i Hercegovini]] ''[[Sarajevski Marlboro]]'', objavljena [[1994]]. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno [[Nagrada Erich Maria Remarque|Nagradom za mir Ericha-Marie Remarquea]] i [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|Nagradom Ksaver Šandor Gjalski]]. === Romani === {{Proširiti sekciju}} === Novinarski rad === Jergović je objavljivao svoje radove u [[Nedjeljna Dalmacija|Nedjeljnoj Dalmaciji]], u kojoj je 1990tih godina imao svoju kolumnu. U sarajevskom časopisu [[Dani]], do 2001. godine piše kolumne pod nazivom ''Historijska čitanka''<ref>{{Cite web |url=http://www.bhdani.com/arhiva/67/citanka67.htm |title=Članak '''''Deminutiv''''' iz kolumne ''Historijska čitanka'' 1998; Online arhiva časopisa ''Dani'' |access-date=23. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121028074309/http://bhdani.com/arhiva/67/citanka67.htm |archive-date=28. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> Kasnije objavljuje u hrvatskom dnevniku ''[[Jutarnji list]]'', u kolumni ''Subotnja matineja'', piše članke o aktualnim političkim, socijalnim i sportskim događanjima u Hrvatskoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.jutarnji.hr/tihi-portreti-tudih-gradova/786683/ |title=Članak '''''Tihi portreti tuđih gradova''''' iz kolumne ''Subotnja matineja'' 2012; Online arhiva dnevnika ''Jutarnji list'' |access-date=23. 11. 2012 |archive-date=17. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130517131743/http://www.jutarnji.hr/tihi-portreti-tudih-gradova/786683/ |url-status=dead }}</ref> Istovremeno objavljuje članke u srbijanskom dnevniku [[Politika (novine)|Politika]].<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Pogledi-sa-strane/Hajka-na-glavnog-analitichara.lt.html Članak '''''Hajka na glavnog analitičara''''' iz kolumne ''Pogledi sa strane'' 2010; Online arhiva dnevnika ''Politika''].</ref> Pisao je eseje i novinske članke za splitski ''[[Feral Tribune]]'', a od 2000. godine za hrvatski tjednik ''[[Globus]]''. Redovni je kolumnista portala Radiosarajevo.ba. === Film === U režiji [[Goran Rusinović|Gorana Rusinovića]] 2008. godine, po motivima romana [[Buick Riviera]], snimljen je film [[Buick Riviera (film)|Buick Riviera]]. Scenario za film su zajedno napisali [[Goran Rusinović]] i Jergović.<ref>[http://www.imdb.de/title/tt0995712/ Film Buick Riviera na portalu imdb.de] {{Simboli jezika|de}}</ref> Film je dobio nekoliko međunarodnih nagrada. == Kritika == === Kontroverze === Zbog svog kritičkog pristupa književnosti, kritikovan je od književnih kritičara, novinara, kako zbog svog načina pisanja,<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/50674-Raslo-Zakum-drvo.html]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111122014926/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/50674-Raslo-Zakum-drvo.html|date=22. 11. 2011}} Članak ''Raslo mi je Zakum drvo'' na portalu </span>''e-novine'', autora [[Mirnes Sokolović|Mirnesa Sokolovića]]</ref> preseljenja iz Sarajeva u Zagreb, kritičkom pisanju o hrvatskoj politici, te pisanja za beogradski dnevnik Politiku.<ref>[http://www.e-novine.com/stav/37794-Miljenkova-politika.html]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120106022544/http://www.e-novine.com/stav/37794-Miljenkova-politika.html|date=6. 1. 2012}}<span> Članak ''Miljenkova politika'' na portalu ''e-novine'', autora [[Senad Pećanin|Senada Pećanina]]</ref> Supotpisnik je otvorenoga pisma petorice bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualaca ([[Ivo Komšić]], Miljenko Jergović, [[Ivan Lovrenović]], [[Mile Stojić]] i [[Ivan Kordić]]) upućenog iz Sarajeva, 6. januara 1992, predsjedniku Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]] kao "odgovornomu za političko uništenje Bosne i Hercegovine".<ref>{{Cite web |url=http://ivanlovrenovic.com/2012/02/otvoreno-pismo-dr-franji-tudmanu-1992/ |title=Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu predsjedniku Republike Hrvatske na portalu Ivana Lovrenovića |access-date=29. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120712180755/http://ivanlovrenovic.com/2012/02/otvoreno-pismo-dr-franji-tudmanu-1992/ |archive-date=12. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> == P. E. N. == Jergović je zajedno s nekoliko drugih bosanskohercegovačkih književnika osnovao [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovački P.E.N. centar]] 31. oktobra 1992. u Sarajevu.{{sfn|Oslobođenje}}{{sfn|Lovrenović}} Nakon što je 9. maja 2020. godine objavljeno protestno pismo Udruženja, povodom održavanja mise u [[Katedrala Srca Isusova|Katedrali Srca Isusova u Sarajevu]], 16. maja 2020.{{sfn|Slobodna Evropa}}, u spomen na žrtve [[Masakr u Bleiburgu|masakra u Bleiburgu]] 1945., potpisano od strane 42 člana,{{sfn|PEN}} uključujući [[Ivica Đikić|Ivicu Đikića]], [[Ivan Lovrenović|Ivana Lovrenovića]] i [[Željko Ivanković|Željka Ivankovića]],{{sfn|Večernji list}} Jergović je u otvorenom pismu, objavljenom na Lovrenovićevoj veb stranici,{{sfn|Lovrenović}} izjavio da se ne smatra članom ovog udruženja. Kao jedan od razloga za tu odluku naveo je tolerisanje nacionalizma i fašizma od strane sarajevske uprave, ali i od strane bosanskohercegovačkog P.E.N.-a, koji dopuštaju veličanje ustaškog pokreta, uključujući davanje imena ulicama simpatizerima i pripadnicima tog pokreta.{{sfn|DW}}<ref>{{cite web | url = http://ivanlovrenovic.com/clanci/varia/miljenko-jergovic-kronika-jednog-poraza| title = Miljenko Jergović, KRONIKA JEDNOG PORAZA| last = | first = | date = 14. 6. 2020| website = ivanlovrenovic.com| publisher = | access-date = 18. 6. 2020| language = hr}}</ref> == Bibliografija == Jergovićeva djela, prevedena su na italijanski, francuski, njemački, engleski, španski, katalonski, portugalski, švedski, finski, holandski, bugarski, mađarski, makedonski, slovački, litvanski, bjeloruski, poljski, češki i slovenski.<ref name="MJ" /> === Poezija === * ''[[Opservatorija Varšava]]'', zbirka pjesama 1988. * ''[[Uči li noćas neko u ovom gradu japanski?]]'', zbirka pjesama 1992. * ''[[Himmel Comando]]'', 1992. * ''[[Izabrane pjesme Nane Mazutha]]'' (pjesme), Cetinje 2011. === Priče === * ''[[Sarajevski Marlboro]]'', pripovjetke 1994. * ''[[Karivani]]'', pripovjetke 1995. * ''[[Preko zaleđenog mosta]]'', 1996. * ''[[Naci bonton]]'', 1998. * ''[[Mama Leone]]'', pripovjetke 1999., Zoro Sarajevo {{ISBN|978-9958-589-43-0}} * ''[[Sarajevski Marlboro, Karivani i druge priče]]'', pripovjetke 1999. Durieux Zagreb, {{ISBN|978-953-188-104-9}} * ''[[Historijska čitanka]]'', pripovjetke 2000. {{ISBN|978-953-201-602-4}} * ''[[Kažeš anđeo]]'', 2000. * ''[[Hauzmajstor Šulc]]'', pripovjetke 2001. * ''[[Rabija i sedam meleka]]'', pripovjetke 2004. {{ISBN|978-9958-717-11-6}} * ''[[Historijska čitanka 2]]'', 2004. {{ISBN|978-953-201-892-9}} * ''[[Drugi poljubac Gite Danon]]'', odabrane priče 2007. V.B.Z., Zagreb, {{ISBN|978-953-201-662-8}} * ''[[Tango bal i druge priče]]'' (izabrane priče), Cetinje 2010. * ''[[mačka čovjek pas]]'' (priče), Beograd 2012. === Romani === * ''[[Buick Riviera]]'', roman 2002. {{ISBN|978-86-83897-49-0}} * ''[[Dvori od oraha]]'', roman 2003. {{ISBN|978-9958-717-64-2}} * ''[[Inšallah Madona, inšallah]]'', roman 2004. {{ISBN|978-9958-717-33-8}} * ''[[Glorija in excelsis]]'', roman 2005, Durieux Zagreb, {{ISBN|978-953-188-244-6}} * ''[[Ruta Tannenbaum]]'', roman 2006, Durieux Zagreb, {{ISBN|978-953-188-237-8}} * ''[[Freelander]]'', roman 2007. Ajfelov most, Sarajevo/Zagreb {{ISBN|978-995-857-101-3}} * ''[[Srda pjeva, u sumrak, na Duhove]]'', roman; Rende, Beograd 2009. {{ISBN|978-86-83897-71-1}} * ''[[Krađa]]'', 2009. * ''[[Volga, Volga]]'', roman 2009. Naklada Ljevak, Zagreb {{ISBN|978-953-303-086-9}} * ''[[Roman o Korini]]'' (pripovijest), Beograd 2010. * ''[[Otac (roman)]]'', Beograd 2010. * ''[[Psi na jezeru (roman]])'', Zagreb 2010. * ''[[Rod (roman)]]'', roman 2013, Fraktura Zagreb, {{ISBN|978-953-266-519-2}} * ''[[Nezemaljski izraz njegovih ruku]]'', roman 2018, Booka Beograd, {{ISBN|978-86-80830-00-1}} === Eseji, kritike, novinski članci === * ''[[Žrtve sanjaju veliku ratnu pobjedu]]'', novinske hronike 2006., Durieux Zagreb, {{ISBN|978-953-188-233-0}} * ''[[Transantlantic mail]]'', mail prepiska sa [[Semezdin Mehmedinović|Semezdinom Mehmedinovićem]] 2008-09., V.B.Z., Zagreb, 2009 {{ISBN|978-953-304-078-3}} * ''[[Zagrebačke kronike]]'' (novinske kronike, kolumne, feljtoni), Beograd 2010. * ''[[Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata]]'' (esej, intervju; koautor s [[Ivan Lovrenović|Ivanom Lovrenovićem]]), Zagreb 2010. * ''[[Pamti li svijet Oscara Schmidta'']] (projekti, skice, nacrti), Zagreb 2010. * ''[[Muškat, limun i kurkuma]]'' (eseji), Zagreb 2011. * ''[[Tušta i tma]]'', (koautor sa [[Svetislav Basara|Svetislavom Basarom]]), Beograd 2014. * ''[[Levijeva tkaonica svile]]'', (sitne proze), Zagreb 2014. * ''[[Sarajevo, plan grada]]'' (knjiga prva) (proza) * ''[[Drugi krug]]'' (koautor sa Svetislavom Basarom), Beograd 2015. * ''[[Autobus za Vavilon]]'', (Knjige, slike i muzika jedne iščezle zemlje), Službeni glasnik, Beograd 2018 {{ISBN|978-86-519-2155-4}} === Neobjavljeni radovi === * ''[[Wilimowski (roman)]]'', neobjavljeni roman; <small> pročitan i emitiran na Trećem programu Radio Beograda od 4. do 21. juna 2012.</small><ref name="MJ">[http://www.jergovic.com Autorova službena web stranica]</ref> == Filmovi == {{Proširiti sekciju}} == Nagrade == * '''1988.''' [[Nagrada "Mak Dizdar"]] za poeziju; * '''1988.''' [[Goranova nagrada]] za poeziju; * '''1990.''' [[Nagrada "Veselko Tenžera"]] za novinarstvo; * '''1994.''' [[Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]]; * '''1995.''' Posebna mirovna [[nagrada Erich Maria Remarque]] grada [[Osnabrück]]a; * '''2002.''' Godišnja nagrada [[Matica hrvatske|Matice hrvatske]] za književnost i umjetnost [[Nagrada "August Šenoa"|"August Šenoa"]] za knjigu "Buick Rivera"; * '''2003.''' Talijanska književna nagrada "[[Nagrada Premio Grinzane Cavour|Premio Grinzane Cavour]]" za knjigu "Mama Leone"; * '''2003.''' [[Nagrada Društva pisaca BiH]]; * '''2007.''' Bosanskohercegovačka književna nagrada [[Nagrada "Meša Selimović" (BiH)|"Meša Selimović"]]; * '''2012.''' Poljska nagrada [[Srednjoevropska književna nagrada "Angelus"|Angelus]], za poljski prijevod romana ''Srda pjeva, u sumrak, na Duhove.''<ref>{{Cite web |url=http://www.jutarnji.hr/nagrada-angelus-miljenku-jergovicu---nakon-andruhovica--esterhazyja--skvoreckog/1061300/ |title=Članak ''Pisac i kolumnist Jutarnjeg dobio jednu od najvažnijih europskih književnih nagrada!'' u Jutarnjem listu od 20. oktobra 2012. |access-date=23. 11. 2012 |archive-date=6. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121106015831/http://www.jutarnji.hr/nagrada-angelus-miljenku-jergovicu---nakon-andruhovica--esterhazyja--skvoreckog/1061300/ |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Niljenko Jergović}} {{Wikicitat|Miljenko Jergović}} * {{službeni sajt|http://www.jergovic.com}} * {{Imdb name|3072425}} * {{cite web | url = http://penbih.ba/2020/05/povodom-dana-pobjede-nad-fasizmom-protestno-pismo-protiv-najavljene-komemorativne-mise-za-bleiburg/| title = PISMO PROF.DR. SANJE ŠOŠTARIĆ POVODOM OSTAVKI U PEN CENTRU BIH| last = Šoštarić| first = Sanja | date = 20. 5. 2020| website = penbih.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url = http://penbih.ba/2020/05/pismo-prof-dr-sanje-sostaric-povodom-ostavki-u-pen-centru-bih/| title = POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM: PROTESTNO PISMO PROTIV NAJAVLJENE KOMEMORATIVNE MISE ZA BLEIBURG| last = PEN| first =BIH | date = 9. 5. 2020| website = penbih.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/jergovic-pen-centar-je-nijem-na-bosnjacki-nacionalizam-i-fasizam-558118 | title =Jergović: PEN centar je nijem na bošnjački nacionalizam i fašizam | last = Sarajevo| first =Oslobođenje | date = 20. 5. 2020| website = oslobodjenje.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.vecernji.hr/kultura/zbog-prosvjednog-pisma-oko-mise-za-bleiburg-jergovic-dikic-i-lovrenovic-istupili-iz-p-e-n-bih-1403487 | title =Zbog prosvjednog pisma oko mise za Bleiburg Jergović, Đikić i Lovrenović istupili iz P.E.N.-a BiH| last = Zagreb| first =Večernji list | date = 20. 5. 2020| website = vecernji.hr| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =http://ivanlovrenovic.com/clanci/varia/djikic-ivankovic-jergovic-i-lovrenovic-istupili-iz-p-e-n-centra-u-bosni-i-hercegovini| title =ĐIKIĆ, IVANKOVIĆ, JERGOVIĆ I LOVRENOVIĆ ISTUPILI IZ P.E.N. CENTRA U BOSNI I HERCEGOVINI| last = Lovrenović| first =Ivan | date = 19. 5. 2020| website = ivanlovrenovic.com| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.dw.com/hr/protest-protiv-protestnog-pisma/a-53508239| title =Protest protiv protestnog pisma| last = DW| first =| date = 20. 5. 2020| website = dw.com| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.slobodnaevropa.org/a/misa-za-bleiburg-protest-antifasista-sarajevo/30615373.html| title =Održana misa za žrtve Bleiburga u Sarajevu, protestovali antifašisti| last = Slobodna Evropa| first =| date = 16. 5. 2020| website = slobodnaevropa.org| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} {{Nagrada "Meša Selimović" (BiH)}} {{Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski}} {{Zlatna arena - scenarij}} {{DEFAULTSORT:Jergović, Miljenko}} [[Kategorija:Miljenko Jergović|*]] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski scenaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Ksaver Šandor Gjalski"]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Erich Maria Remarque"]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Mak Dizdar"]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Meša Selimović" (BiH)]] [[Kategorija:Dobitnici Goranove nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Angelus"]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Hrvatske]] [[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]] 02vuuyvqa3a9kved384t8rgwcdw5mtv 0 16129 3712891 3545698 2025-06-07T01:38:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712891 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje |Grb = POL Lublin COA 1.svg |Karta = POL Lublin map.svg |Država = {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Vojvodstvo |SrednjiNivoVlasti = [[Lublinsko vojvodstvo]] |Općina = |Stanovništvo = 343598 |StanovništvoGodina = 2014 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 147 |Nadmorska visina = 163-238 |Pozivni broj = +48 81 |Poštanski broj = |Registarska oznaka = LU |VrstaNaselja = |Načelnik = Krzysztof Żuk |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = https://lublin.eu |Slika = Collage of views of Lublin.jpg |SlikaInfo = Lublin }} '''Lublin je''' glavni grad [[Lublinsko vojvodstvo|istoimenog vojvodstva]] u istočnoj [[Poljska|Poljskoj]]. Lublin je oko 150&nbsp;km udaljen od glavnog grada [[Varšava|Varšave]]. Prema podacima iz 2006. godine grad broji 343.598 stanovnika što ga čini najvećim poljskim gradom istočno od [[Rijeka|rijeke]] Vistula, i [[Spisak gradova u Poljskoj|devetim gradom]] po veličini u državi. Grad krase brojne znamenitosti iz perioda XVI-XVIII vijeka. Poznat je Univerzitet Marija Kiri. Razvijene su mašinska, tekstilna i prehrambena [[industrija]]. == Historija == Prvi podaci o Lublinu potiču iz X vijeka, mada [[arheologija|arheološki]] nalazi pokazuju da su tu postojala ljudska staništa davno prije. Grad je bio u sastavu Austrije u periodu 1795-1807. godine, u sastavu Varšavskog velikog vojvodstva u periodu 1807-1818. godine, te u sastavu carske [[Rusija|Rusije]] u periodu 1815-1918. godine. U Lublinu je 1918. godine osnovana vlada nezavisne Poljske i od tada je grad u njenom sastavu. U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u sadašnjem jugoistočnom predgrađu Majdaneku bio je smešten [[Njemačka|njemački]] [[koncentracioni logor]] u kojem je živote izgubilo oko 300.000 ljudi. Danas je na tom mjestu spomen-muzej. Za vrijeme njemačke okupacije sjedište Komiteta narodnog oslobođenja i privremene poljske vlade (1944. godine) je bilo u Lublinu. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Lublin}} * [https://lublin.eu/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210517093459/https://lublin.eu/ |date=17. 5. 2021 }} {{pl simbol}} {{en simbol}} {{uk simbol}} {{Poljski gradovi}} {{Evropske prijestonice mladih}} {{Normativna kontrola}} {{stub-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Lublin| ]] 18ue692da6wiyfomwg970etv1sam5x5 0 16720 3712944 3483426 2025-06-07T06:17:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712944 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Inferno Canto 5 line 4 Minos.jpg|mini|250p|[[Gustave Doré]]: Minos donosi konačnu odluku, [[1861]]. - [[1865]].]] '''Minos''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Μίνως''', ''Mínôs'') bio je legendarni [[Kreta|kretski]] kralj, [[Zeus]]ov i [[Europa (mitologija)|Europin]] sin.<ref name="minen">{{cite web |title=Hrvatska enciklopedija |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41066 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=15. 1. 2023}}</ref> Po njemu je nazvana minojska civilizacija.<ref>{{cite web |title=Hrvatska enciklopedija |url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=33920 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=15. 1. 2023 |archive-date=15. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115185743/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=33920 |url-status=dead }}</ref> Moguće je da na [[Kreta|kretskom]] ''minos'' znači "kralj". Jedan je od tri suca u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]], zajedno s [[Eak]]om i [[Radamant]]om. == Historija == Kralj Minos vladao je [[Kreta|Kretom]] i ostrvima [[Egejsko more|Egejskog mora]] tri generacije prije [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]. Živio je u Knossosu devet godina, a nakon toga se povukao u svetu pećinu gdje se govori da je dobio [[Zeus]]ove upute da utemelji [[homoseksualnost]] kao kontrolu populacije na ostrvu ([[Aristotel]]: ''Politika''), uvede kretski ustav i postavi temelje kretskoj pomorskoj premoći ([[Herodot]], [[Tukidid]]). Za [[Atina (država)|Atinjane]] on je bio okrutni i bezdušni tiranin koji je žrtvovao živote njihove djece [[Minotaur]]u koje je Atina morala svake godine poslati - 7 mladića i 7 djevojaka. Prema mitolozima i pjesnicima, postojala su dva kralja. Prvi je bio [[Zeus]]ov i [[Europa (mitologija)|Europin]] sin, [[Radamant]]ov i [[Sarpedon]]ov brat, poznat kao i "dobri" Minos. Nakon njegove smrti [[olimp]]ski [[bog]]ovi su ga postavili kao suca u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]], zajedno sa njegovim bratom [[Radamant]]om i polubratom [[Eak]]om. Imao je ženu Itonu (Liktijeva kći) ili Kretu (nimfa ili Asterionova kći) te sina Likasta, njegovog nasljednika na kretskom prijestolju. Likast je potom imao sina Minosa kojeg mu je rodila njegova žena Ida. Sa svojom ženom [[Pasifaja|Pasifajom]] imao je brojne potomke, od kojih je najpoznatija [[Arijadna]]. To je bio takozvani drugi Minos, "loši". Njemu dugujemo mitove o [[Tezej]]u, [[Pasifaja|Pasifaji]], [[Minotaur]]u, [[Dedal]]u, [[Glauk]]u i [[Nis]]u. Bio je pradjed kralja Idomena, koji je vodio Krećane u [[Trojanski rat]]. Budući da je [[Feničani|fenički]] uticaj bio jak u kasnijem periodu, Minosa se često smatralo Feničaninom. Govori se da je umro na [[Sicilija|Siciliji]] gdje je možda otišao budući da ga je gonio [[Dedal]]. Ubila ga je Kokalova kćerka (kćerka agrigentskog kralja) koja ga je zalila vrućom vodom dok se kupao. Njegovi ostaci poslani su na [[Kreta|Kretu]], a na sarkofagu je uklesano ''"Grobnica Minosa, [[Zeus]]ovog sina"''. == Mitologija == === Milet === Asterije, [[Kreta|kretski]] kralj posvojio je tri [[Zeus]]ova i [[Europa (mitologija)|Europina]] sina - Minosa, [[Sarpedon]]a i [[Radamant]]a. Jednom su se braća svađala oko prekrasnog dječaka u kojeg su se sva trojica zaljubila. Zvao se Milet, sin [[Apolon]]a i [[Areja|Areje]] i volio je [[Sarpedon]]a te se Minos osvetio zarativši i osvojivši cijelo ostrvo. Sarpedon je sa Miletom pobjegao u Likiju gdje je Milet osnovao istoimeni grad. Druga verzija mita govori da se Milet zvao Atimnije te da je bio [[Zeus]]ov i [[Kasiopeja (mitologija)|Kasiopejin]] sin. === Glauk === [[Glauk]] se jednog dana igrao loptom ili [[miš]]em te je iznenada nestao. Njegovi roditelji posjetili su proročicu u [[Delfi]]ma koja im je rekla da se veličanstveno stvorenje rodilo među njima, a ko god nađe sličnost u tom stvorenju, naći će i dijete. Oni su to shvatili kao novorođeno [[tele]] u Minosovom stadu. Tri puta na dan tele je mijenjalo boju od bijele preko crvene do crne. Polidije je uočio sličnost sa dozrijevanjem kupine. Minos ga je poslao da nađe Glauka. Tražeći ga, uočio je [[sova|sovu]] koja je tjerala [[pčela|pčele]] iz vinskog podruma u Minosovoj palači. Unutar podruma bila je bačva meda sa mrtvim Glaukom unutra. Minos je zapovjedio da se Glauk oživi, ali se Polidije usprotivio, međutim Minos je rekao da je proročica rekla da će vidovnjak vratiti dijete u život. Minos je zatvorio Polidija u podrum s mačem. Kad se u blizini pojavila [[zmija]], Polidije je ubio mačem, a potom je došla druga zmija. Nakon što je vidjela svog partnera mrtvog, zmija je otišla i vratila se sa travom koja je oživjela prvu zmiju. To je učinio i Polidije da bi uskrsnuo Glauka. Minos nije htio pustiti Polidija s [[Kreta|Krete]] sve dok Glauka ne pouči toj moći. Polidije je to učinio, ali je u posljednji trenutak zatražio Glauka da pljune u njegova usta. Glauk je to učinio i zaboravio sve što je naučio. === Tezej === Androgeja, Minosovog sin, ubili su [[Atina (država)|Atinjani]], ljubomorni na njegove pobjede na Panatenskom festivalu, [[Egej]]ovim igrama, gdje je svaki put pobijedio. Druga verzija mita govori da ga je ubio [[kretski bik]] na [[Maraton]]u, na [[Egej]]ovu zapovijed. Da bi osvetio sinovu smrt, Minos je zaratio s Atenom. Zahtijevao je da se sedam atenskih djevojaka i mladića (izabranih izvlačenjem slamki) žrtvuje [[Minotaur]]u svakih devet godina (ili prema nekim izvorima svake godine; prema kretskoj astronomiji, pun [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] bio je u ekvinociju svakih osam godina). Kad se treće žrtvovanje bližilo, [[Tezej]] se dobrovoljno javio da će ubiti čudovište.<ref name="encmit">{{cite book |last1=Melgar Valero |first1=Luis T. |title=Enciklopedija mitologije |date=2008 |publisher=IPS Media |location=Beograd |isbn=978-86-7274-265-7 |page=159}}</ref> Obećao je svom ocu Egeju da će postaviti [[bijela]] jedra ako pohod bude uspješan. [[Arijadna]], Minosova kći, zaljubila se u [[Tezej]]a i pomogla mu da izađe iz [[Labirint]]a davši mu klupko vune kojim je slijedio vlastiti trag. Tezej je ubio [[Minotaur]]a magičnim mačem koji mu je dala Arijadna te je pustio ostale Atinjane iz labirinta. Međutim, Tezej je zaboravio promijeniti [[crna]] jedra tugovanja na brodu sa bijelima, te je njegov otac [[Egej]], shrvan počinio samoubistvo. Naime, danima je gledao na pučinu, i kad je vidio crna jedna, od tuge se bacio u more koje je po njemu nazvano [[Egejsko more]]. Minos je bio ljut što je [[Tezej]] uspio pobjeći te je zatvorio [[Dedal]]a i njegovog sina [[Ikar]]a u labirint ili, prema nekim izvorima, u toranj. Uspjeli su pobjeći tako da su napravili krila. Međutim, Ikar je letio previsoko te se [[vosak]] na krilima otopio, a on je pao u more. Druga verzija mita govori da je Minos odustao od rata jer je volio [[Tezej]]a. === Kralj Nis === [[Nis]] je bio [[Megara|megarski]] kralj koji je bio nepobjediv sve dok je uvojak njegove [[crvena|crvene]] kose postojao, skriven ispod njegove sijede, [[bijela|bijele]] kose. Minos je napao Megaru, ali je Nis znao da je nepobjediv jer je uvojak još postojao. Njegova kći, Skila, se zaljubila u Minosa, te mu je to dokazala odrezavši očev uvojak. Nis je umro, a Megara je postala [[Kreta|kretska]]. Minos je ubio Skilu jer je izdala svog oca. Skila je pretvorena u morsku pticu koju je progonio njen otac, morski [[orao]]. === Posejdnon, Pasifaja, Dedal i Ikar === Prije nego što je postao kralj, Minos je od boga [[Posejdon]]a zatražio znak da će on, a ne njegov brat doći na prijestolje. Posejdon se složio te je poslao bijelog [[bik]]a, ali pod uslovom da ga Minos njemu žrtvuje. Prekrasan bik izašao je iz mora, a Minosu je bio tako lijep da je radije žrtvovao drugog bika, misleći da Posejdon neće primijetiti. Posejdon se razbjesnio te je učinio da se Minosova žena, [[Pasifaja]], ludo zaljubi u bika. Pasifaja je otišla Dedalu da joj pomogne, a on je smislio kako će utažiti njenu strast. Napravio je drvenu kravu, a Pasifaja je ušla u nju i skrila se, a bik ju je oplodio. Tako je Pasifaja začela i rodila polubika i polučovjeka - [[Minotaur]]a. Pasifaja ga je odgajala dok je bio dijete, ali kako je rastao, tako je postao bjesniji. [[Delfi]]jska proročica rekla je [[Dedal]]u da sagradi labirint u kojem bi držao Minotaura. To je i učinio, a labirint je bio ispod Minosove palače u Knossosu. Da bi osigurao da ko ne sazna tajnu Labirinta, Minos je zatvorio Dedala i njegovog sina [[Ikar]]a u toranj odakle su pobjegli odletjevši, a prilikom bijega Ikar se utopio, jer su mu se otopila krila budući da je letio preblizu suncu. Tražeći [[Dedal]]a, odlazio je od grada do grada postavljajući zagonetku. Pokazao bi spiralnu morsku školjku i tražio da se provuče konopac kroz cijelu školjku. Kad je stigao kralju Kokalu u [[Sicilija|Siciliji]], kralj je znao da će Dedal znati riješiti zagonetku. Dedal je privezao konopac za mrava koji je hodao kroz spirale te školjke i tako riješio zagonetku. Tako je Minos znao da je to Dedal te je zatražio izručenje. Kokal ga je uvjerio da se prvo okupa, a kraljeve kćeri su ga zalile vrućom vodom i ubile. Nakon smrti postao je jedan od sudaca u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]], skupa sa bratom [[Radamant]]om i [[Eak]]om. Donosio je konačnu odluku gdje će ići duša umrlog. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.theoi.com/Khthonios/Rhadamanthys.html Minos u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{en simbol}} * [http://www.maicar.com/GML/Minos2.html Minos u grčkoj mitologiji] {{en simbol}} {{Grčka mitologija}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Mitološki Grci]] [[Kategorija:Had]] o010hp1byin8he16jowsghgj7wgzmx6 0 17065 3712739 3643634 2025-06-06T12:18:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712739 wikitext text/x-wiki '''Instrumental''' je snimka obično bez ikakvog vokala, iako može uključivati neke neartikulirane [[glas|vokale]], kao što su [[Backup vocal|prateći vokali]] u okruženju [[Big bend|velikog benda.]] Kroz [[Semantička promjena|semantičko proširenje]], širi smisao riječi [[pjesma]] može se odnositi na instrumentale. <ref>{{Cite web|url=https://noisey.vice.com/en_us/article/9kgnpv/rlyrs-actual-existence-album-stream|title=RLYR's 'Actual Existence' Is 40 Minutes of Beautiful Chaos|last=Ozzi|first=Dan|last2=Staff|first2=Noisey|date=2018-04-11|website=Noisey|language=en-US|access-date=2019-01-26|archive-date=20. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190420200931/https://noisey.vice.com/en_us/article/9kgnpv/rlyrs-actual-existence-album-stream|url-status=dead}}</ref> <ref>{{Cite web|url=http://arcticdrones.com/interviews/el-ten-eleven/|title=Rocking on Banker's Hill, an Interview with El Ten Eleven|last=Bernardinelli|first=Federico|date=2018-08-19|website=Arctic Drones|language=en-US|access-date=2019-01-26|archive-date=22. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190922084720/http://arcticdrones.com/interviews/el-ten-eleven/|url-status=dead}}</ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.tokafi.com/15questions/interview-jasper-tx/|title=Interview with Jasper TX {{!}} Sweden Experimental interviews|website=www.tokafi.com|access-date=2019-01-26}}</ref> [[Muzika]] se prvenstveno ili isključivo proizvodi pomoću [[Muzički instrumenti|muzičkih instrumenata]]. Instrumental može postojati u [[Muzička notacija|notnom zapisu]], nakon što ga napiše [[kompozitor]]; u umu [[Kompozitor|kompozitora]] (naročito u slučajevima kada će sam kompozitor izvesti komad, kao u slučaju [[bluz]] solo gitariste ili [[Fiddle|guslara]] [[Narodna muzika|narodne muzike]]); kao komad koji uživo izvodi jedan instrumentalista ili [[muzički ansambl]], koji može biti u [[Duet|sastavu od dua]] ili [[Trio|trija]] do velikog [[Big bend|big benda]], [[Koncert benda|koncertnog benda]] ili [[Orkestar|orkestra]]. U [[Pjesma|pjesmi]] koja se inače [[Pjevanje|pjeva]], dio koji se ne pjeva, ali koji se svira instrumentima, može se nazvati '''instrumentalnim interludijem''', ili, ako se javlja na početku pjesme, prije nego što pjevač počne da pjeva, instrumentalnim [[Uvod (muzika)|uvodom]]. Ako instrumentalna sekcija ističe vještinu, muzikalnost i često virtuoznost određenog izvođača (ili grupe izvođača), dio se može nazvati "solo" (npr. [[Gitara solo|solo]] na gitari koji je ključni dio [[Heavy metal|heavy metal muzike]] i [[hard rock]] pesme). Ako su instrumenti [[Perkusioni instrument|udaraljkaški instrumenti]], interludij se može nazvati [[pauza (muzika)|perkusionim interludijem]] ili "pauzom udaraljki". Ove pauze su oblik [[pauza (muzika)|pauze]] u pjesmi. == Bilješke == <references group="note" /> [[Kategorija:Muzičke kompozicije]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] k1mehw1ggvs2akp5vlfz5m1xfnnje58 0 18201 3712881 3489073 2025-06-07T00:20:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712881 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Collection of military aircraft.jpg|thumb|upright=1.35|[[NASA]]-ine testne letjelice]] [[Datoteka:Mi-8 (RA-24477) Helicopter in SPB.jpg|thumb|upright=1.35|[[Mil Mi-8]] je [[Spisak letjelica koje se najviše proizvode|najproizvođeniji]] [[helikopter]] u historiji]] [[Datoteka:Cessna172-CatalinaTakeOff.JPG|thumb|upright=1.35|[[Cessna 172 Skyhawk]] je [[Spisak letjelica koje se najviše proizvode|najproizvođenija letjelica]] u historiji.]] [[Datoteka:Voodoo P 51 2014 Gold Champion photo D Ramey Logan.jpg|thumb|upright=1.35|[[Voodoo (letjelica)|''Voodoo'']], modificirani P 51 Mustang je šampion ''Reno Air Race'' utrke 2014. godine]] '''Letjelica''' je [[mašina]] koja ima mogućnost [[let]]jeti zahvaljujući međusobnom dejstvu sa [[zrak]]om, gdje se suprotstavlja [[Gravitacija|sili gravitacije]] bilo da koristi [[Potisak|statičko]] ili [[Uzgon|dinamičko podizanje]] [[aeroprofil]]a,<ref>{{cite web|url=http://dictionary.reference.com/browse/aircraft|title=Aircraft - Define Aircraft at Dictionary.com|work=Dictionary.com|access-date=1. 4. 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150328141634/http://dictionary.reference.com/browse/aircraft|archive-date=28. 3. 2015}}</ref>. U nekim slučajevima koristi i [[Pogonsko dizanje|potisnu snagu]] sa [[Mlazni motor|mlaznog motora]]. Česti primjeri letjelica su [[avion]], [[helikopter]], [[cepelin]], [[Jedrilica (letjelica)|zračna jedrilica]] i [[balon na vrući zrak]].<ref name="wingsoverkansas">{{cite web|title=Different Kinds & Types of Aircraft|url=http://www.wingsoverkansas.com/features/a1037/|website=www.wingsoverkansas.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161121165354/http://www.wingsoverkansas.com/features/a1037/|archive-date=21. 11. 2016|access-date=27. 5. 2018}}</ref> Ljudska aktivnost koja se bavi letjelicama naziva se [[avijacija]]. Letjelicama s [[Posada aviona|posadom]] upravlja [[pilot]], ali [[bespilotna letjelica]] može biti daljinski upravljana ili samo-upravljana od strane [[računar]]a. Letjelice mogu biti podijeljene prema različitim kriterijima, kao što su: način podizanja, propulzija letjelice, upotreba i sl. == Historija == {{Glavni|Historija avijacije}} {{Također pogledajte|Hronologija avijacije}} Tehnike pravljenja letjelica i priče o ljudskim [[let]]ovima idu unazad vijekovima, ipak prvo ljudsko uzlijetanje – i sigurno slijetanje – u savremenom dobu bilo je ono sa balonima na vrući zrak koji su razvijeni u 18. vijeku. Oba svjetska rata dovela su do velikih tehničkih dostignuća. Posljedično, historija letjelica može se podijeliti u pet vremenskih etapa: *[[Prva leteća mašina|Pioniri letenja]], od ranih eksperimenata do 1914. godine *[[Avijacija u I svjetskom ratu|Prvi svjetski rat]], od 1914. do 1918. godine *[[Avijacija između dva svjetska rata]], od 1918. do 1939. godine *[[Avijacija u II svjetskom ratu|Drugi svjetski rat]], od 1939. do 1945. godine *Poslijeratno doba, zvano i [[Doba mlaznjaka]], od 1945. godine do danas. == Metode podizanja == === Aerostati (lakši od zraka) === {{Glavni|Aerostat}} [[Datoteka:Colorado Springs Hot Air Balloon Competition.jpg|thumb|left|[[Balon na vrući zrak]]]] [[Aerostat]]i koriste [[potisak]] kako bi lebdili u zraku na isti način kao što brodovi plove na vodi. Imali su jednu ili više velikih plinskih vreća ili kupola, koje su bile ispunjene plinom relativno niske gustoće kao što su [[helij]], [[vodik]] ili [[balon na vrući zrak|vrući zrak]], koji imaju manju gustoću od okolnog zraka. Mali baloni na vrući zrak koji se još zovu i [[nebeski fenjer]]i prvi put su izumljeni u [[Historija Kine|drevnoj Kini]] u 3. vijeku p.n.e. Korišteni su uglavnom tokom kulturnih proslava i predstavljali su još jednu vrstu letjelica za letenje. Prva vrsta letjelica su bili [[Zmaj (letjelica)|zmaj]]evi, koji su prvi put izumljeni u drevnoj Kini prije 2000 godina (u vrijeme vladavine [[Dinastija Han|dinastije Han]]). [[Datoteka:USS Akron (ZRS-4) in flight over Manhattan, circa 1931-1933.jpg|thumb|Zračni brod [[USS Akron (ZRS-4)|USS Akron]] iznad Manhattana 1930-ih godina]] [[Balon (letjelica)|balon]] je bio originalno svaki aerostat, dok je termin [[zračni brod]] korišten za velike, snažne dizajne letjelica – često sa fiksnim krilima.<ref>[http://texashistory.unt.edu/ark:/67531/metapth172915/ US patent 467069] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140223070653/http://texashistory.unt.edu/ark%3A/67531/metapth172915/ |date=23. 2. 2014 }} "Zračni brod" odnosi se na spoj aerostata/helikoptera.</ref><ref>[[Ezekiel Airship]] (1902) [http://www.wright-brothers.org/History_Wing/History_of_the_Airplane/History_of_the_Airplane_Intro/History_of_the_Airplane_Intro.htm wright-brothers.org] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203131729/http://www.wright-brothers.org/History_Wing/History_of_the_Airplane/History_of_the_Airplane_Intro/History_of_the_Airplane_Intro.htm |date=3. 12. 2013}}[http://altereddimensions.net/2012/burrell-cannon-flies-first-airplane altereddimensions.net] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222065900/http://altereddimensions.net/2012/burrell-cannon-flies-first-airplane |date=22. 2. 2014}} "zračni brod,"- odnosi se na HTA avion.</ref><ref>[http://gustavewhitehead.org/news_journalism/1901_-_flying.html The Bridgeport Herald, August 18, 1901] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130803021718/http://gustavewhitehead.org/news_journalism/1901_-_flying.html |date=3. 8. 2013 }} - "zračni brod" odnosi se na Whiteheadov avion.</ref><ref>Zračni brod "Cooley" iz 1910, taođer zvani Cooley monoplan.{{cite web |url=http://www.wright-brothers.org/History_Wing/Aviations_Attic/UFOs/UFOs.htm |title=Archived copy |access-date=10. 2. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131102031147/http://www.wright-brothers.org/History_Wing/Aviations_Attic/UFOs/UFOs.htm |archive-date=2. 11. 2013 |df=dmy-all }}{{cite web |url=http://celticowboy.com/Round%20Aircraft%20Designs.htm |title=Archived copy |access-date=7. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120402075442/http://celticowboy.com/Round%20Aircraft%20Designs.htm |archive-date=2. 4. 2012 |df= }}- teži od zraka monoplan.</ref><ref>Frater, A.; ''The Balloon Factory'', Picador (2009), Page 163. - Wright brothers' "airship."</ref><ref>[http://www.technovelgy.com/ct/content.asp?Bnum=879 George Griffith, ''The angel of the Revolution'', 1893] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222154830/http://www.technovelgy.com/ct/content.asp?Bnum=879 |date=22. 2. 2014 }} - "zračni brod," "vesla" odnose se na VTOL spojen sa helikopter (nije jasno iz reference da li bi to mogao biti hibrid aerostata.)</ref> Godine 1919, zabilježeno je da [[Frederick Handley Page]] da "brodove u zraku," sa manjim putnika oslovljava kao "zračne jahte."<ref>[http://paperspast.natlib.govt.nz/cgi-bin/paperspast?a=d&d=AS19190224.2.104 Auckland Star, 24. 2. 1919] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324163806/http://paperspast.natlib.govt.nz/cgi-bin/paperspast?a=d&d=AS19190224.2.104 |date=24. 3. 2014 }} "Brodovi zraka," "Zračne jahte" - veliki i mali avioni</ref> U 1930-im, veliki interkontinentalni leteći brodovi također su zvani "brodovima zraka" ili "zračnim brodovima".<ref>[http://nla.gov.au/nla.news-article17455790 The Sydney Morning Herald, ponedjeljak, 11. 4. 1938.] -"brodovi zraka," "leteći brodovi," označavaju velike leteće brodove.</ref><ref>[http://airandspace.si.edu/exhibitions/america-by-air/online/innovation/innovation16.cfm Smithsonian, America by air] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140118135217/http://airandspace.si.edu/exhibitions/america-by-air/online/innovation/innovation16.cfm |date=18. 1. 2014}} "Brodovi zraka" označavaju Pan Am-ovu Boeing Clipper flotu.</ref> – iako još nijedan nije izgrađen. Pojavom balona s pogonom, koji se zove dirižabl, a kasnije i čvrstih trupova koji omogućavaju veliko povećanje veličine, počeli su mijenjati način na koji su ove riječi korištene. Izgrađeni su ogromni pogonski leteći uređaji, koji su karakterisani vanjskim okvirom i odvojenom aerodinamičkom kožom oko gasnih vreća. Cepelin su najveći i najpoznatiji. Još uvijek nije bilo letjelica s fiksnim krilima ili nerigidnih balona dovoljno velikih da bi se nazvali zračnim brodovima, tako da je "zračni brod" postao sinonim za ove letjelice. Zatim je nekoliko nesreća, kao što je [[Hindenburgska katastrofa]] 1937. godine, dovelo do prekida u proizvodnji ovih zračnih brodova. Danas je "balon" bespogonski aerostat, a "zračni brod" je s pogonom. Pogonski, upravljački aerostat nativa se ''[[dirižabl]]''. Ponekad se ovaj termin koristi za nerigidne balone, a ponekad ''dirižabl balon'' se koristi za definisanje zračnog broda (koji može biti rigidan ili nerigidan). Nerigidni dirižabli su okarakterisani umjereno aerodinamičkom gasnom vrećom sa stabilizirajućim perajama na leđima. Ovi su uskoro postali poznati kao ''[[nerigidni zračni brod|blimpovi]]''. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ovaj oblik je široko preuzet za privezne balone; u vjetrovitom vremenu, ovo smanjuje napon na konopcu i stabilizira balon. U modernim vremenima, bilo koji dirižabl ili zračni brod naziva se blimp, iako blimp može biti bespogonski i pogonski. === Aerodini (teži od zraka) === Letjelice teže od zraka, kao što su [[avion]]i, moraju naći način da guraju zrak ili drugi gas ispod, tako da ta reakcija uzrokuje (prema Newtonovim zakonima kretanja) guranje letjelice prema gore. Ovo dinamičko kretanje kroz zrak je korijen termina ''aerodinamik''. Postoje dva načina da se proizvede dinamički pomak: [[aerodinamika|aerodinamičko podizanje]], i [[pogonsko dizanje]] u obliku potiska motora. Aerodinamičko podizanje sa [[krila|krilima]] je najčešći, sa [[Letjelica s fiksnim krilima|fiksnim krilima]] koja se drže u zraku zbog pomjeranja krila naprijed, i [[rotokopter]] koji obrće rotore u obliku krila koji se ponekad zovu rotirajuća krila. Krilo je ravna, horizontalna površina, često na poprečnom presjeku u obliku [[aeroprofil]]a. Da bi letio, zrak mora proticati ispod krila i praviti [[Dizanje (sila)|dizanje]]. ''Fleksibilno krilo'' je krilo napravljeno od tkanine ili tankon pločastog materijala, koji je obično rastegnut preko čvrstog okvira (rešetke). ''[[Zmaj (letjelica)|Zmaj]]'' vezan je za zemlju i oslanja se na brzinu vjetra preko krila, koja mogu biti fleksibilna ili kruta, fiksna ili rotirajuća. Sa pogonskim podizanjem, letjelica usmjerava svoj potisak motora [[vertikalni smjer|vertikalno]] prema dolje. [[V/STOL]] letjelica, kao što je [[Harrier Jump Jet]] i [[F-35 Lightning II#F-35B|F-35B]] uzlijeću i slijeću vertikalno koristeći princip pogonskog podizanja i prelazi na aerodinamičko podizanje u stalnom letu. Prava [[raketa]] se obično ne smatra aerodinom, jer ne zavisi o zraku za svoje podizanje (čak može letjeti i do svemira); ipak, većina aerodinamičkih vozila koja se podižu bila su pogonjena ili pomognuta raketnim motorima. Raketno-pogonjene rakete koje dobijaju aerodinamičko podizanje na velikim brzinama zbog protoka zraka o njihovo tijelo su marginalan slučaj. ==== Fiksna krila ==== [[Datoteka:Emirates Airbus A380-861 A6-EER MUC 2015 04.jpg|thumb|[[Airbus A380]], svjetski najveći putnički avion.]] {{Glavni|Letjelica fiksnih krila}} Preteča letjelica fiksnih krila jeste [[zmaj (letjelica)|zmaj]]. Dok se letjelica sa fiksnim krilima oslanja na brzinu naprijed da kreira protok zraka preko krila, zmaj je vezan za zemlju i oslanja se na [[vjetar]] koji piše preko njegovih krila da omogući let. Zmajevi su prva vrsta letjelica koja je letjela, i izumljeni su u Kini oko 500. godine p.n.e. Većina aerodinamičkih istraživanja urađena je sa zmajevima prije nego se testiralo letjelice, zračne tunele i prije nego su modelarski programi bili dostupni. Prva letjelica teža od zraka koja je bila u mogućnosti kontrolirati slobodan let bila je [[jedrilica (letjelica)|jedrilica]]. Jedrilicu je dizajnirao [[George Cayley]] sa pravom posadom, kontrolisanim letom 1853. godine. Praktičnu, pogonjenu, letjelicu fiksnih krila ([[avion]]) izumili su [[Braća Wright|Wilbur i Orville Wright]]. Osim metode [[Pogon|propulzije]], letjelcia fiksnih krila ima generalno karakteriziranu svoju [[konfiguracija krila|konfiguraciju krila]]. Najvažnije karakteristike su: *Broj krila – [[Monoplan]], [[biplan]], itd. *Podrška krila – Zavareni ili konzolni, kruti ili fleksibilni. *Platforma krila – uključuje [[omjer]], ugao [[kruto krila|krutog krila]], i bilo koje varijacije duž razdaljine (uključujući važnu klasu [[delta krilo|deltra krila]]). *Lokacija horizontalnog stabilizatora, ako postoji. *[[Dihedral (letjelica)|Dihedralni ugao]] – pozitivan, nula, ili negativan (anhedral). Letjelica sa promjenljivim krilima može izmijeniti konfiguraciju krila tokom leta. ''[[Leteće krilo]]'' ne posjeduje trup, mada može imati male bistere ili ljuske. Suprotno ovome je ''[[tijelo za podizanje]]'', koje nema krila, mada može imati male stabilizirajuće i kontrolne površine. Vozila s utjecajem efekta zemljine površine ne smatraju se letjelicama. One "lete" efikasno blizu površine zemlje ili vode, kao konvencionalne letjelice ttokom polijetanja. Primjer je ruki ekranoplan (nadimak "Čudovište Kaspijskog jezera"). [[Letjelica na ljudski pogon|Letjelice s ljudskim pogonom]] također zavise od efekta zemlje kako bi ostale u zraku sa najmanje trošenja snage pilota, ali ovo je zbog toga što imaju manjak snage—faktički, trup aviona ima mogućnost letenja visočije. ==== Rotokopter ==== [[Datoteka:20100627 Xenon2 Krakow 1328.jpg|thumb|[[Žirokopter]]]] {{Glavni|Rotokopter}} Rotokopter, ili letjelica s rotirajućim krilima, koristi obrtni rotor s lopaticama od aeroprofila (''rotirajuće krilo'') da omogući podizanje. Ovi tipovi su [[helikopter]], [[žirokopter]] i različiti hibridi kao [[žirodin]]. ''[[Helikopter]]i'' imaju rotor kojeg pokreće motor. Rotor gura zrak prema dolje praveći podizanje. Naginjanjem rotora naprijed, donji protok se naginje unazad, praveći potisak za let naprijed. Neki helikopteri imaju više od jednog rotora i nekoliko imaju rotore s gasnim mlaznicama na vrhovima. ''[[Žirokopter]]i'' imaju bespogonske rotore, sa odvojenim elektranama koje daju potisak. Rotor je naget unazad. Kako se žirokopter pomjera unaprijed, zrak puše prema gore preko rotora, okrećući ga. Ovo obrtanje povećava brzinu protoka zraka preko rotora, da omogući podizanje. [[Žirozmaj]] je bespogonski žirokoopter, koji se vuče da da brzinu naprijed ili se privezuje na nepomični anker u jakom vjetru za letenje zmaja. ''[[Ciklokopter]]i'' rotiraju krila oko horizontalne ose. ''Hibridni rotokopteri'' imaju krila koja omogućavaju neka ili sve vrste podizanja u letu naprijed. Oni se danas dijele na ''[[pogonsko podizanje|tip s pogonskim podizanjem]]'' a ne kao rotokopter. ''[[Nagibni rotor]]'' (kao što je [[V-22 Osprey]]), [[nagibno krilo]], [[tailsitter]], i [[koleokopter]] letjelice imaju svoje rotore/[[Propeler (letjelica)|propelere]] horizontalne za vertikalan let i vertikalne za let naprijed. == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{wikirječnik|letjelica}} {{Commonscat|Aircraft}} '''Historija''' *[http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/SP-468/contents.htm Evolucija modernih letjelica (NASA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071227182437/http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/SP-468/contents.htm |date=27. 12. 2007 }} {{en simbol}} *[http://invention.psychology.msstate.edu/Tale_of_Airplane/taleplane.html Virtuelni muzej] {{en simbol}} *[http://www.nasm.si.edu/ Smithsonian Air and Space Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212131038/http://www.nasm.si.edu/ |date=12. 12. 2007 }} – Internetska kolekcija sa posebnim fokusom na historiju letjelica i svemirskih brodova {{en simbol}} *[http://www.life.com/image/first/in-gallery/36582/amazing-early-flying-machines Amazing Early Flying Machines] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091213011847/http://www.life.com/image/first/in-gallery/36582/amazing-early-flying-machines |date=13. 12. 2009 }} *[https://www.manseper.com Amazing Early Flying Machines Oryginal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091213011847/http://www.life.com/image/first/in-gallery/36582/amazing-early-flying-machines |date=13. 12. 2009 }} slajdovi ''[[Life magazin]]a'' ; '''Informacije''' *[http://www.airliners.net/ Airliners.net] {{en simbol}} *[https://web.archive.org/web/20080624032037/http://www.aviationdictionary.org/ Aviation Dictionary] Besplatni izrazi iz avijacije, fraze i žargoni {{en simbol}} *[https://www.newscientist.com/topic/aviation ''New Scientistova'' stranica avijacije] {{en simbol}} {{Authority control}} [[Kategorija:Avijacija| ]] 6p58ton3p4g11vcpiyersgwv1zr4ehm 0 18425 3712974 3665284 2025-06-07T07:38:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712974 wikitext text/x-wiki '''Muhidin Šarić''', rođen 15. marta 1944. u [[Ključ (grad)|Ključ]]u, je bosanskohercegovački pjesnik i dramski pisac. Živi i radi u Kozarcu (BiH)<ref name=":0">{{Cite web|url=https://federalna.ba/public/godisnja-nagrada-drustva-pisaca-bih-damiru-uzunovicu-i-muhidinu-saricu-4pmhn|title=Godišnja nagrada Društva pisaca BiH Damiru Uzunoviću i Muhidinu Šariću|website=Federalna|language=en|access-date=17. 10. 2024|archive-date=13. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813071034/https://federalna.ba/public/godisnja-nagrada-drustva-pisaca-bih-damiru-uzunovicu-i-muhidinu-saricu-4pmhn|url-status=dead}}</ref> kao i u [[Graz]]u, [[Austrija]]. == Nagrade == * 2021 - [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine|Nagrada Društva pisaca BiH]]<ref name=":0" /> == Bibliografija == *Spava li dan u mraku, poezija, [[Sarajevo]], 1976. *Na krilima neba, poezija, [[Banja Luka]], 1981. *Kad plava ptica sanja, poezija, Banja Luka, 1983. *Kolo kozaračko, poezija, Banja Luka, 1984. *Plava ptica, poezija,(na turskom jeziku) Banja Luka, 1985. *Cvrkutanka, poezija, Banja Luka, 1988. *Zaljubljena baka, poezija, Banja Luka, 1989. *Dvorište sa cvijetom za uvetom, poezija, Banja Luka, 1990. *Recept za ludilo, drame, Sarajevo, 1985. *Čovječe, ne ljuti se, drama, Sarajevo, 1985. *Blago u kovčegu, drame, Banja Luka, 1986. *Vuk dobrica, drame, Sarajevo, 1988. *Keraterm, sjećanje na srpski logor, proza, Graz, Austrija, 1993. *Hoću da se igram,poezija,Bosanskohercegovački 1998 == Reference == {{Refspisak}} {{Wikicitat|Muhidin Šarić}} {{stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Šarić, Muhidin}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Biografije, Ključ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nkcyietkkbd72d8n4bugtowtb9swics 0 19013 3712916 3665405 2025-06-07T04:22:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712916 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Matija Mažuranić''' ([[Novi Vinodolski]] [[1817]].- [[sanatorij]] u [[Feldhof]]u pokraj [[Graz]]a [[1881]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39661| title = Mažuranić, Matija| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125174327/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39661| url-status = dead}}</ref> [[Datoteka:Matija Mažuranić.jpg|frame|desno|Matija Mažuranić]] Putopisac, brat poznatijeg [[Ivan Mažuranić|Ivana]], pisca ''Smrti Smail-age Čengića''. Polazio je [[Njemačka|njemačku]] školu u rodnom mjestu, završivši kovački zanat. Često putuje ([[Crna Gora]], [[Srbija]]), posebno u nekoliko navrata [[Bosna|Bosnom]]. Godine [[1841]]. ponovno je u Novom, bavi se i zanatom i poljoprivredom, ali i knjigom i uopće kulturnim pitanjima. Godine [[1847]]. nalazi se u [[Beč]]u, [[1848]]. ponovo u Bosni (u [[Sarajevo|Sarajevu]], na dvoru Fazli-paše Šerifije). Bosna i [[Orijent]] kao da su ga privlačili neodoljivom snagom. Sačuvana pisma govore a tome kako je Matija bio svjestan da zapušta ženu i obitelj, ali se oteti nije mogao. Tako on potkraj [[1848]]., u jednom pismu braći kaže doslovno: "Ja ne znam kad ću se povratiti kući, jer sam, bojim se, samo za ovu zemlju stvoren. [[Turska|Turci]] me jako ljube radi velike mudrosti, kako kažu, a [[raja]] sve većma i većma povjerenje u me stavlja, i otud ne more drugo slijediti nego [[mitra]] na glavi ili kolac u dupe". Poslije Sarajeva otišao je Matija čak i do [[Carigrad]]a (iako se datumi ne mogu tačno utvrditi), a legende tvrde i dalje, do [[Suez]]a i [[Egipat|Egipta]]. Svakako, godine [[1852]]. Matija je ponovo u Novome i tu živi sve do oboljenja [[1879]]. Ugledan poduzetnik i bogat građanin svoga rodnog mjesta, Matija kao da je bio unaprijed određen da nemirno završi, čak i onda kad je odlučio suprotno: da se preda povučenom životu i smirenom radu. Počeli su se javljati simptomi pomračenja uma i on je umro u sanatoriju poznatog liječnika [[Krafft-Ebing]]a, kraj [[Graz]]a, [[17. april]]a [[1881]]. Napisao je putopisnu prozu [[Pogled u Bosnu]] ([[1842]].), koja u trenutku pojave predstavlja vrhunac hrvatske književne umjetnosti riječi. Putujući [[1839]]. u Bosnu (od [[Karlovac|Karlovca]], [[Sisak|Siska]] i [[Kostajnica|Kostajnice]], preko [[Beograd]]a, pješice i na konju, do Sarajeva, [[Travnik]]a pa preko [[Romanija|Romanije]] do [[Zvornik]]a) - Mažuranić je na narodni način, bez ikakvih pobuda sa strane ili literarnih uticaja, kao dobar poznavalac narodnog stvaralaštva, napisao djelo koje se čita i kao pustolovina i kao realistički prikaz doživljenoga i viđenoga. U tom se putopisu isprepleću autorovi pogledi na odnose između Turaka i [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[islam]]a i [[Kršćanstvo|kršćanstva]], s opisima običaja i svakodnevnog života, slike [[vezir]]skih dvorova [[paša]] i [[aga]], ali i narodnih [[mehana]], razmišljanja o svakodnevnici života, smrti i ljubavi. Sve je to opisano živim pripovjedačkim nervom i skladnim narodnim jezikom. Taj putopisni "biser hrvatske proze", kako ga je nazvala kritika, nema ni patriotskih tirada ni naglašene utilitarne tendencije, bez obzira nato što su piščeva zapažanja o Bosni bila od velike koristi [[Hrvatski preporod|hrvatskim preporoditeljima]], a posebno [[Ivan Mažuranić|Ivanu Mažuraniću]] pri pisanju njegova poznatog [[ep]]a. Tako se Matija Mažuranić ovom jednostavnom putopisnom knjižicom, zahvaljujući svojem osjećaju za čisti, izvorni narodni jezik i izraz, za pravi realistički detalj, ali i za dobroodabrani opis običaja i odnosa medu ljudima, za [[Legenda|legendu]] i [[Anegdota|anegdotu]] — nametnuo kao vrhunski hrvatski preporodni pisac, i to upravo u žanru putopisa, dakle književnoj vrsti koja naslućuje i [[Poezija|poeziju]], i [[esej]] i [[Kritika|kritiku]] — otvarajući na taj način puteve daljnjim naporima da se hrvatska književnost digne na razinu prave umjetnosti. == Djela == * Pogled u Bosnu, ili kratak put u onu krajinu, učinjen 1839—40. po jednom domorodcu, Zagreb, 1842: * Izabrana djela, PSHK, knj. 32, Zagreb, 1965. == Literatura o Matiji Mažuraniću == * Milorad Živančević: ''"Građa za biografiju Matije Mažuranića (1817-1881)"'', ''"Zbornik Matice srpske za književnost i jezik"'', knjiga 12, sveska prva, Novi Sad, 1964, str. 83-112. - Uz podatke iz biografije u ovom se radu daju pisma Ivana Petrovog Mažuranića sinovima Antunu, Ivanu i Matiji, pisma Matijina braći Antunu i Ivanu Mažuraniću, pisma Matijina sinovcu Pavlu Mažuraniću, dokumenti o posljednjim danima Matije Mažuranića te nepoznata pjesma Matije Mažuranića ''"Bědna starost"''. * Milorad Živančević i Vladan Nedić: ''"Zbornik Matije Mažuranića"'', ''"Zbornik Matice srpske za književnost i jezik"'', knjiga 14, sveska druga, Novi Sad, 1966, str. 213-264. - Uz opis zbornika narodnih pjesama Matije Mažuranića ''"Narodne pjesme, iz ust Matijevih popisane 31/1 1836."'' objavljene su sve pjesme (86) iz tog zbornika. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Mažuranić, Matija}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Novi Vinodolski]] [[Kategorija:Rođeni 1817.]] [[Kategorija:Umrli 1881.]] 5w7zzm44vnftj1hgxw3t5j78ktkzhrx 0 19470 3712976 3542313 2025-06-07T07:54:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = MySQL | logo = | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Mysql server passwd 1.png | alt_snimka_ekrana = | tekst = Pristupanje bazi podataka (Linux) | sklopivo = <!-- Šta god upišite u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = | programer = [[Oracle]] | prvo_izdanje = | obustavljeno = <!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite "da". U suprotnom, izostavite. --> | izgled_verzija = <!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --> | najnovija_stabilna_verzija = 5.6.25 | datum_najnovije_stabilne_verzije = 29. 5. 2015. | najnovija_probna_verzija = | datum_najnovije_probne_verzije = | centralna_arhiva = <!-- {{URL|primjer.org}} --> | razvojno_stanje = | programski_jezik = | operativni_sistem = Windows, Linux, macOS, Solaris, FreeBSD | platforma = | veličina = | standard = | jezici = | broj_jezika = | fusnota_o_jezicima = | vrsta = Baze podataka | licenca = GPL v2 | alexa = | veb-sajt = {{URL|mysql.com}} | ažurirano = }} '''MySQL''' (fon. ''maj es-kju-el'', "My S-Q-L",<ref name="whatismysql">{{cite web |title=What is MySQL? |work=MySQL 5.1 Reference Manual |publisher=Oracle |url=http://dev.mysql.com/doc/refman/5.1/en/what-is-mysql.html |access-date=17. 9. 2012 |quote=Službeni izgovor za “MySQL” je “Maj es k(j)u el” (ne “my sequel”)}}</ref>) je od 7. 2013. drugi svjetski najviše uveliko korišten [[upravljački sistem relacionalnih baza podataka]] (RDBMS)<ref>{{cite web |url=http://db-engines.com/en/ranking/relational+dbms |title=DB-Engines Ranking |access-date=12. 2. 2015 }}{{Mrtav link}}</ref> i najšire korišten [[softver otvorenog koda]] ovog tipa.<ref>{{Cite web|url = http://www.oracle.com/us/products/mysql/overview/index.html|title = <nowiki>MySQL | The World's Most Popular Open-Source Database</nowiki>|date = |access-date = |website = |publisher = |last = |first = }}</ref> Program je nazvan po kćerki suosnivača Michaela Wideniusa, My.<ref>{{cite web |url=http://dev.mysql.com/doc/refman/5.1/en/history.html |title=History of MySQL |work=MySQL 5.1 Reference Manual |publisher=MySQL AB |access-date=26. 8. 2011}}</ref> [[SQL]] akronim znači "Structured Query Language". Razvoj projekta MySQL napravio je svoj [[izvorni kod]] dostupan pod uvjetima [[GNU General Public License]], kao i pod varijantama [[vlasnički softver|vlasničkog]] sporazuma. MySQL je posjedovala i sponzorirala jedna [[Biznis|profitna]] firma, [[švedska]] kompanija [[MySQL AB]], koju sada posjeduje [[Oracle]].<ref name="sunacquire">{{cite press release |title=Sun Microsystems Announces Completion of MySQL Acquisition; Paves Way for Secure, Open Source Platform to Power the Network Economy |publisher=Sun Microsystems |date=26. 2. 2008 |url=http://www.sun.com/aboutsun/pr/2008-02/sunflash.20080226.1.xml |access-date=17. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080228025123/http://www.sun.com/aboutsun/pr/2008-02/sunflash.20080226.1.xml |archive-date=28. 2. 2008 |url-status=live }}</ref> Za vlasničku upotrebu, nekoliko plaćenih izdanja je dostupno, i nude dodatne funkcionalnosti. MySQL je popularan izbor baze podataka za korištenje u mrežnim aplikacijama, te u centralnoj komponenti naširoko korištene [[LAMP (softverski paket)|LAMP]] stog mrežne aplikacije otvorenog koda (i ostali 'AMP' stogovi). LAMP je akronim za "[[Linux]], [[Apache HTTP Server|Apache]], MySQL, [[Perl]]/[[PHP]]/[[Python (programski jezik)|Python]]." [[Besplatni]] projekti otvorenog koda koji zahtijevaju potpuno opremljen sistem upravljanja bazom podataka obično koriste MySQL. Aplikacije koje koriste MySQL bazu podataka uključuju: [[TYPO3]], [[MODx]], [[Joomla]], [[WordPress]], [[phpBB]], [[MyBB]], [[Drupal]] i ostali softver. MySQL se također koristi u više visokoprofilnih, velikih [[web-sajt]]ova, uključujući [[Google]]<ref name="mysqlatgoogle">{{cite web |url=http://zurlocker.typepad.com/theopenforce/2005/12/googles_use_of_.html |title=Google Runs MySQL |last=Urlocker |first=M. Zack |date=13. 6. 2005 |work=The Open Force |publisher=M. Zack Urlocker |access-date=3. 8. 2010 |quote=AdWords je napravljen korištenjem MySQL baze podataka |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717125213/http://zurlocker.typepad.com/theopenforce/2005/12/googles_use_of_.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.informationweek.com/google-releases-improved-mysql-code/199201237 |title=Google Releases Improved MySQL Code |last=Claburn |first=Thomas |date=24. 4. 2007 |work=InformationWeek |publisher=[[InformationWeek]] |access-date=30. 11. 2008 |archive-date=16. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121116193838/http://www.informationweek.com/google-releases-improved-mysql-code/199201237 |url-status=dead }}</ref> (ali ne za pretrage), [[Facebook]],<ref name="mysqlatfacebook">{{cite video |title=MySQL at Facebook |url=http://www.youtube.com/watch?v=Zofzid6xIZ4 |last=Callaghan |first=Mark |date=13. 4. 2010 |work=YouTube |publisher=Google |access-date=3. 8. 2010 |quote=x,000 servers, ... Master-slave replication, InnoDB}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blog.fb.com/blog.php?post=7899307130 |title=Keeping Up |last=Sobel |first=Jason |date=21. 12. 2007 |work=The Facebook Blog |publisher=Facebook |access-date=30. 10. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web |url=http://gigaom.com/2008/04/25/facebooks-insatiable-hunger-for-hardware/ |title=Facebook’s Insatiable Hunger for Hardware |last=Malik |first=Om |date=25. 4. 2008 |work=[[GigaOM]] |publisher=GigaOmniMedia |access-date=30. 10. 2008 |archive-date=2. 10. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081002014826/http://gigaom.com/2008/04/25/facebooks-insatiable-hunger-for-hardware/ |url-status=dead }}</ref> [[Twitter]],<ref>{{cite video |title=Big and Small Data at @Twitter |url=http://www.youtube.com/watch?v=5cKTP36HVgI |last=Cole |first=Jeremy |date=14. 4. 2011 |work=YouTube |publisher=Google |access-date=20. 10. 2011}}</ref> [[Flickr]],<ref>{{cite web |url=http://www.mysql.com/customers/view/?id=720 |title=MySQL Customer: Flickr |work=MySQL Customers |publisher=Oracle |access-date=17. 9. 2012}}</ref> i [[YouTube]].<ref>{{cite web |url=http://www.mysql.com/customers/view/?id=750 |title=MySQL Customer: YouTube |work=MySQL Customers |publisher=Oracle |access-date=17. 9. 2012}}</ref> Na svim platformama osim [[Windows]]a, MySQL se isporučuje bez [[Grafički korisnički interfejs|GUI]] alata za administriranje MySQL baza podataka ili upravljanje podacima koji se nalaze unutar baza podataka. Korisnici mogu koristiti uključene alate [[komandna linija|komandne linije]],<ref name="mysql — The MySQL Command-Line Tool">[http://dev.mysql.com/doc/refman/5.6/en/mysql.html mysql — The MySQL Command-Line Tool], MySQL Reference Manual</ref><ref name="mysqladmin - the MySQL command-line tool">[http://dev.mysql.com/doc/refman/5.5/en/mysqladmin.html mysqladmin – the MySQL command-line tool], MySQL Reference Manual</ref> ili instalirati [http://dev.mysql.com/downloads/workbench/ MySQL Workbench] preko odvojenog preuzimanja. Više GUI alata treće strane također je dostupno. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.mysql.com Službena stranica] {{Stub-rač}} [[Kategorija:Baze podataka]] 6qmvpdc5b9e2miqc43urn927frh2yct 0 19795 3712753 3482815 2025-06-06T13:08:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712753 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ivan Generalić | slika = Ivan Generalic.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1914|12|21}} | mjesto_rođenja = [[Hlebine]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|11|27|1914|12|21}} | mjesto_smrti = [[Koprivnica]], [[Hrvatska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Slikar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Ivan Generalić''' ([[21. decembar]] [[1914]] – [[27. novembar]] [[1992]]) bio je hrvatski naivni slikar.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=21586|title=Generalić, Ivan {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=27. 1. 2023|archive-date=27. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230127133534/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=21586|url-status=dead}}</ref> Začetnik je savremene hrvatske i jugoslavenske [[naiva|naivne umjetnosti]], središnja ličnost i mentor druge generacije [[hlebinska slikarska škola|hlebinske slikarske škole]]. Samostalno je izlagao u [[Pariz]]u i [[Bruxelles]]u i učestvovao na Bijenalu u [[Sao Paulo|Sao Paulu]], čime je pokrenuo međunarodnu afirmaciju jugoslavenske i hrvatske naivne umjetnosti. Pokopan je na mjesnom groblju u selu [[Sigetec]], općina [[Peteranec]], gdje je živio posljednjih godina života. == Djela == * "Zima u Hlebinama" * "Ciganski svati" * "U šumi" * "Žeteoci" * "Mrtvi pevec" * "Jelenski svati" * "Maska s trubom" * "Smrt moga prijatelja Viriusa" ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20070310001153/http://www.hmnu.org/ivangeneralic/photo.asp Hrvatski muzej naivne umjetnosti] * Studio Generalic: [http://www.generalic.com www.generalic.com] {{DEFAULTSORT:Generalić, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1914.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Hlebine]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] buhi5240xei5jrg9oa7x0i7nt2kgyud 0 20847 3712718 3681064 2025-06-06T09:59:31Z KWiki 9400 3712718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #000000 | Boja2 = #FB090B | Ime kluba = AC Milan | Puno ime = Associazione Calcio Milan | Grb = Logo of AC Milan.svg | veličina_grba = 100 px | Nadimak = ''i Rossoneri'' (crveno-crni)<br/>''il Diavolo'' (vrag) <br/> ''Casciavit'' ([[lombardski jezik|lomb.]] ''"Šarafcigeri"'') | Osnovan = 16. 12. 1899. | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|ITA}} [[Milano]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|red}} | Federacija = [[Italijanski nogometni savez|FIGC]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[San Siro]] | Kapacitet = 75.923 | Vlasnik kluba = RedBird Capital Partners (99,93%)<ref>{{cite web |title= RedBird Capital Partners completes acquisition of AC Milan |url= https://www.acmilan.com/en/news/articles/club/2022-08-31/redbird-capital-partners-completes-acquisition-of-ac-milan |website= acmilan.com |date= 31. 8. 2022 |access-date= 1. 9. 2022}}</ref><ref>{{cite web |title= Relazione e bilancio al 30 giugno 2019 |url= https://assets-eu-01.kc-usercontent.com/1293c890-579f-01b7-8480-902cca7de55e/94011f25-22a2-4928-98a5-6f6324472288/Bilanci-Relazioni-2018-19-ITA.pdf |page=14 |publisher= AC Milan |date= 18. 10. 2019 |language= italijanski |access-date= 10. 10. 2020 |archive-date= 22. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201022234241/https://assets-eu-01.kc-usercontent.com/1293c890-579f-01b7-8480-902cca7de55e/94011f25-22a2-4928-98a5-6f6324472288/Bilanci-Relazioni-2018-19-ITA.pdf |url-status=live}}</ref><br/> Mali dioničari (0,07%) | Predsjednik kluba = [[Paolo Scaroni]] | Trener = {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] | Uspjesi = 50 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Serie A]] '''×19'''<br/>[[Italijanski superkup]] '''×8'''<br/>[[Italijanski kup]] '''×5''' | Evropski kupovi = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''×7'''<br/>[[UEFA Superkup]] '''×5'''<br/>[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] '''×3'''<br/>[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] '''×2'''<br/>[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''×1''' | Adresa = Via Filippo Turati 3 <br/> 20121 Milano | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[Serie A 2023/2024.|2023/24.]] | Webstranica = [http://www.acmilan.com/ acmilan.com] | Trenutna sezona = [[Datoteka: Soccerball_current_event.svg|40px]] [[AC Milan – sezona 2024/2025.|2024/25.]] | uzorak_lr1 = _milan2425h | uzorak_t1 = _milan2425h | uzorak_dr1 = _milan2425h | uzorak_š1 = _milan2425h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 000000 | tijelo1 = 000000 | desna ruka1 = 000000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _milan2324a | uzorak_t2 = _milan2324a | uzorak_dr2 = _milan2324a | uzorak_š2 = _milan2324a | uzorak_č2 = _milan2223al | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | uzorak_lr3 = _milan2324t | uzorak_t3 = _milan2324t | uzorak_dr3 = _milan2324t | uzorak_š3 = _milan2324t | uzorak_č3 = _milan2324t | lijeva ruka3 = de9bd0 | tijelo3 = de9bd0 | desna ruka3 = de9bd0 | šorc3 = 5f6bc0 | čarape3 = 5f6bc0 }} '''Associazione Calcio Milan''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Milano|Milana]]. Boje kluba od osnivanja su crvena i crna, pa je širom [[Italija|Italije]] i [[Evropa|Evrope]] poznat pod nadimkom ''rossoneri'' ("crveno-crni"). Nakon [[Real Madrid CF|Real Madrida]] najuspješniji je klub na evropskoj sceni sa sedam osvojenih titula [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] iz deset finala. Također, u Italiji je drugi klub po broju titula prvaka (''scudetto'') – 19 (koliko ima i [[Derby della Madonnina|gradski rival]] [[FC Inter Milano|Inter]]), uz pet osvojenih [[Italijanski kup|kupova Italije]] i osam [[Italijanski superkup|superkupova]] (također koliko i Inter). Bio je član organizacije [[G-14]] do njenog raspuštanja. == Historija == === Osnivanje, prvi trofeji i odvajanje Intera === AC Milan osnovali su [[Engleska|engleski]] aristokrati koji su živjeli i radili u Milanu pod imenom ''Milan Cricket and Football Club''. Prvi predsjednik i jedan od osnivača bio je [[UK|britanski]] vicekonzul u Milanu, [[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]]. Za nogometnu sekciju kluba brinuo se [[David Allison (nogometaš)|David Allison]]. Za boje tima izabrane su crvena, kako bi dočarala vatru i hrabrost osnivača, i crna, da bi pokazala snagu i strah kod protivnika. Prvi trofej osvojen je već sljedeće godine, u januaru 1900. Milan je osvojio Kraljevski kup (''Medaglia del Re''). Prekinuvši niz [[Genoa CFC|Genoe]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901.]] osvojen je i prvi naslov prvaka, a isti uspjeh ponovljen je [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906.]] i [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907.]] Godine 1908, zbog nesuglasica u vezi s dovođenjem stranaca u ekipu, grupa dotadašnjih igrača Milana odlazi iz kluba i formira vlastiti pod nazivom [[FC Inter Milano|FC Internazionale Milano]], poznatiji kao Inter. Po dolasku [[Fašizam|fašista]] na vlast u [[Italija|Italiji]] mijenja se [[Engleski jezik|englesko]] ime kluba u italijansko (''Associazione Calcio Milano''). Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] klub mijenja samo posljednju riječ (''Milano'' u ''Milan''), želeći odati poštovanje svojim engleskim osnivačima. === Gre-No-Li === Period nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obilježio je [[Šveđani|švedski]] trojac nazvan [[Gre-No-Li]], prema prvim slovima prezimena [[Gunnar Gren|Gunnara Grena]], [[Gunnar Nordahl|Gunnara Nordahla]] i [[Nils Liedholm|Nilsa Liedholma]], koji su uz Italijane [[Lorenzo Buffon|Lorenza Buffona]] i [[Cesare Maldini|Cesarea Maldinija]] Milan doveli do četiri ''scudetta'' ([[Serie A 1950/1951.|1951]], [[Serie A 1954/1955.|1955]], [[Serie A 1956/1957.|1957.]] i [[Serie A 1958/1959.|1959]]). Nakon Šveđana sudbinu Milana opet je krojio [[Italijani|Italijan]], trener [[Nereo Rocco]]. Autor ''[[catenaccio|catenaccia]]'', uz igrače poput [[Gianni Rivera|Rivere]] i [[José Altafini|Altafinija]], u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1962/1963.|1962/63.]] prvi je put osvojio [[Kup evropskih šampiona]], a uspjeh je ponovio u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1969/1970.|1969/70.]] Veći uspjeh na domaćoj sceni izostao je, djelomično i zbog snage gradskog rivala Intera, koji je u tim godinama redovno osvajao titule. U sljedećim godinama Milan se borio za 10. titulu, ali 1980. godine, nakon velikog [[Totonero 1980.|skandala]] i dokazane umiješanosti u namještanje utakmica, zajedno s [[SS Lazio|Laziom]] izbačen je u [[Serie B]], koju odmah sljedeće sezone osvaja te se vraća u Serie A. Slijedila je najslabija sezona u historiji kluba te Milan opet ispada u Serie B. === Berlusconijeva era === Nakon nekoliko loših sezona u kojima je Milan igrao u Serie A, ali bez većeg uspjeha, klub kupuje medijski magnat [[Silvio Berlusconi]]. U svojoj prvoj sezoni dovodi za trenera [[Arrigo Sacchi|Arriga Sacchija]], a među novim igračima našli su se [[Marco van Basten]], [[Frank Rijkaard]], [[Ruud Gullit]], [[Roberto Donadoni]] i [[Carlo Ancelotti]]. Značajno pojačana ekipa u sljedećim sezonama osvaja titulu prvaka i Ligu prvaka dvije godine zaredom. Nakon odlaska Sacchija za trenera dolazi [[Fabio Capello]]. S njim na čelu klub osvaja tri titule prvaka zaredom (1992–1994) i nastupa u tri finala Lige prvaka (porazi od [[Olympique de Marseille|Marseillea]] i [[AFC Ajax|Ajaxa]], te pobjeda 4:0 nad [[FC Barcelona|Barcelonom]]). S igračima poput [[Paolo Maldini|Paola Maldinija]], [[Franco Baresi|Franca Baresija]], [[Dejan Savićević|Dejana Savićevića]], [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]], [[George Weah|Georgea Weaha]] i [[Roberto Baggio|Roberta Baggia]] Capello je napravio niz od 58 utakmica bez poraza i tako zaključio svoju eru osvojivši 15. ''scudetto'' za Milan. == Ekipa == ''Zaključno s 2. 2. 2025.''<ref>{{cite web |title=First Team 2019/20 |url=http://www.acmilan.com/en/team/first-team |website= acmilan.com |access-date=23. 10. 2024}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ITA|ime=[[Davide Calabria]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ALŽ|ime=[[Ismaël Bennacer]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ENG|ime=[[Ruben Loftus-Cheek]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=SRB|ime=[[Luka Jović]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=POR|ime=[[Rafael Leão]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=SAD|ime=[[Christian Pulišić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=NIZ|ime=[[Tijjani Reijnders]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=FRA|ime=[[Mike Maignan]]|ostalo=[[kapiten (nogomet)|kapiten]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ŠVI|ime=[[Noah Okafor]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ITA|ime=[[Kevin Zeroli]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FRA|ime=[[Theo Hernandez]]|ostalo=vicekapiten|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ŠPA|ime=[[Alejandro Jiménez (nogometaš, 2005)|Alejandro Jiménez]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIG|ime=[[Samuel Chukwueze]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BRA|ime=[[Emerson Royal]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ENG|ime=[[Fikayo Tomori]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ITA|ime=[[Alessandro Florenzi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=NJE|ime=[[Malick Thiaw]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=FRA|ime=[[Youssouf Fofana (francuski nogometaš)|Youssouf Fofana]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=SRB|ime=[[Strahinja Pavlović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=ENG|ime=[[Kyle Walker]] ''(na posudbi iz [[Manchester City FC|Manchester Cityja]])''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=ITA|ime=[[Filippo Terracciano]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=46|nac=ITA|ime=[[Matteo Gabbia]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=57|nac=ITA|ime=[[Marco Sportiello]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=80|nac=SAD|ime=[[Yunus Musah]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=ENG|ime=[[Tammy Abraham]] ''(na posudbi iz [[AS Roma|Rome]])''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Torriani]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=MEX|ime=[[Santiago Giménez]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Na posudbi === {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=KOL|ime=[[Devis Vásquez]] ''(u [[Empoli FC|Empoliju]] do 30. 6. 2025)''|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=FRA|ime=[[Pierre Kalulu]] ''(u [[Juventus FC|Juventusu]] do 30. 6. 2025)''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ARG|ime=[[Marco Pellegrino]] ''(u [[CA Huracán|Huracánu]] do 30. 6. 2025)''|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=FRA|ime=[[Yacine Adli]] ''(u [[ACF Fiorentina|Fiorentini]] do 30. 6. 2025)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Tommaso Pobega]] ''(u [[Bologna FC 1909|Bologni]] do 30. 6. 2025)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BEL|ime=[[Alexis Saelemaekers]] ''(u [[AS Roma|Romi]]) do 30. 6. 2025)''|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Colombo]] ''(u [[Empoli FC|Empoliju]] do 30. 6. 2025)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Marko Lazetić]] ''(u [[FK TSC|TSC-u]] do 30. 6. 2025)''|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ŠPA|ime=[[Álvaro Morata]] ''(u [[Galatasaray SK|Galatasarayu]] do 30. 6. 2025)''|poz=N}} <!-- {{Nogometna ekipa igrač|br=69|nac=ITA|ime=[[Lapo Nava]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=70|nac=OBS|ime=[[Chaka Traoré]]|poz=N}} --> {{Nogometna ekipa kraj}} <!--  === Suvlasništvo === :''Ovo su igrači koji su prebačeni u drugi klub, ali Milan i dalje zadržava pravo učešća u njihovim ugovorima (npr, 50% vlasničkih prava).'' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa kraj}} !--> === Omladinski tim(ovi) === {{Glavni|AC Milan Primavera}} === Ženski nogomet === {{Glavni|AC Milan (žene)}} === Poznati igrači === ''Za spisak svih Milanovih igrača sa 100 ili više nastupa pogledajte [[Spisak igrača AC Milana]]''. <br/> ''Za spisak svih Milanovih igrača koji su bili pozvani za reprezentaciju pogledajte [[AC Milan i nogometna reprezentacija Italije]]''. === Povučeni brojevi === {| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align: center;" |- ! style="width:30px color:#000000; background:#FB090B;"| Br. ! style="width:125px color:#000000; background:#FB090B;"| Igrač ! style="width:100px color:#000000; background:#FB090B;"| Država ! style="width:150px color:#000000; background:#FB090B;"| Pozicija ! style="width:120px color:#000000; background:#FB090B;"| Debi za AC Milan ! style="width:120px color:#000000; background:#FB090B;"| Posljednji nastup ! style="width:25px color:#000000; background:#FB090B;"| Ref. |- | <big>'''3'''<nowiki>*</nowiki></big> | align=left| [[Paolo Maldini]] | align=left| {{ZID|Italija}} | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centarhalf|Centarhalf]]/[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Bek|Lijevi bek]] | 25. 1. 1985. | 31. 5. 2009. | <ref name="brojevi">{{cite web| authors = Scott Murray, Paolo Bandini |url = http://www.guardian.co.uk/football/2009/may/27/football-the-knowledge-retired-shirts |title = "Which clubs have retired shirt numbers?" |work= [[The Guardian]] |date = 27. 5. 2009}}</ref> |- | <big>'''6'''</big> | align=left| [[Franco Baresi]] | align=left| {{ZID|Italija}} | [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Libero|Libero]] | 23. 4. 1978. | 1. 6. 1997. | <ref name="brojevi"/> |} <nowiki>*</nowiki> Broj može biti vraćen u upotrebu za jednog od njegova dva sina u slučaju da bilo koji od njih zaigra za AC Milan na profesionalnom nivou. == Stručni štab == ''Zaključno s 30. 12. 2024.'' {| class="wikitable" |- ! Pozicija ! Ime |- | Trener | {{ZD|POR}} [[Sérgio Conceição]] |- | Pomoćni trener | {{ZD|FRA}} [[Siramana Dembélé]] |- | Tehnički asistent | {{ZD|POR}} Fabio Moura |- | rowspan="2"| Treneri golmana | {{ZD|POR}} [[Diamantino Figueiredo]] |- | {{ZD|HRV}} [[Vedran Runje]] |- | rowspan="3" | Fitnes-treneri | {{ZD|POR}} João Costa |- | {{ZD|POR}} Eduardo Oliveira |- | {{ZD|ITA}} Filippo Nardi |- | rowspan="2" | Analitičari utakmica | {{ZD|ITA}} Giorgio Tenca |- | {{ZD|ITA}} Igor Quaia |- | Tehnički direktor / glavni skaut | {{ZD|FRA}} Geoffrey Moncada |- | Menadžer akademije | {{ZD|ITA}} Vincenzo Vergine |- | Glavni ljekar | {{ZD|ITA}} Stefano Mazzoni |} == Predsjednici i treneri == === Predsjednici === <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|[[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]] |align=left|1899–1909. |- |align=left|Giannino Camperio |align=left|1909. |- |align=left|Piero Pirelli |align=left|1909–1928. |- |align=left|Luigi Ravasco |align=left|1928–1930. |- |align=left|Mario Bernazzoli |align=left|1930–1933. |- |align=left|Luigi Ravasco |align=left|1933–1935. |- |align=left|Pietro Annoni |align=left|1935. |- |align=left|Pietro Annoni <br/> G. Lorenzini <br/> Rino Valdameri |align=left|1935–1936. |- |align=left|Emilio Colombo |align=left|1936–1939. |- |align=left|Achille Invernizzi |align=left|1939–1940. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|Umberto Trabattoni |align=left|1940–1944. |- |align=left|[[Antonio Busini]] |align=left|1944–1945. |- |align=left|Umberto Trabattoni |align=left|1945–1954. |- |align=left|Andrea Rizzoli |align=left|1954–1963. |- |align=left|Felice Riva |align=left|1963–1965. |- |align=left|Federico Sordillo |align=left|1965–1966. |- |align=left|Franco Carraro |align=left|1967–1971. |- |align=left|Federico Sordillo |align=left|1971–1972. |- |align=left|Albino Buticchi |align=left|1972–1975. |- |align=left|Bruno Pardi |align=left|1975–1976. |- |align=left|Vittorio Duina |align=left|1976–1977. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|Felice Colombo |align=left|1977–1980. |- |align=left|Gaetano Morazzoni |align=left|1980–1982. |- |align=left|Giuseppe Farina |align=left|1982–1986. |- |align=left|Rosario Lo Verde |align=left|1986. |- |align=left|[[Silvio Berlusconi]] |align=left|1986–2004. |- |align=left|''Predsjednička komisija'' |align=left|2004–2006. |- |align=left|Silvio Berlusconi |align=left|2006–2008. |- |align=left|''Predsjednička komisija'' |align=left|2008–2012. |- |align=left| Silvio Berlusconi |align=left|2012–2017. |- |align=left| [[Li Yonghong]] |align=left|2017–2018. |- |align=left| [[Paolo Scaroni]] |align=left|2018– |} |} </div> === Treneri === {{Glavni|Spisak trenera AC Milana}} <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Kilpin]] |align=left|1900–1908. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Daniele Angeloni |align=left|1906–1907. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija'' |align=left|1907–1910. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giovanni Camperio |align=left|1910–1911. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija'' |align=left|1911–1914. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda |align=left|1915–1922. |- |align=left|{{ZD|Austrija}} Ferdi Oppenheim |align=left|1922–1924. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Vittorio Pozzo]] |align=left|1924–1926. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda |align=left|1926. |- |align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Burgess]] |align=left|1926–1928. |- |align=left|{{ZD|Austrija}} Engelbert König |align=left|1928–1931. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás |align=left|1931–1933. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]] |align=left|1933–1934. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]] |align=left|1934–1937. |- |align=left|{{ZD|Engleska}} [[William Garbutt]] |align=left|1937. |- |align=left|{{ZD|Austrija}} [[Hermann Felsner]] <br/> {{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás |align=left|1937–1938. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]] |align=left|1938–1940. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Guido Ara]] <br/> {{ZD|Italija|1861}} [[Antonio Busini]] |align=left|1940–1941. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Mario Magnozzi |align=left|1941–1943. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giuseppe Santagostino |align=left|1943–1945. |- |align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]] |align=left|1945–1946. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Bigogno]] |align=left|1946–1949. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Lajos Czeizler]] |align=left|1949–1952. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Gunnar Gren]] |align=left|1952. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Mario Sperone]] |align=left|1952–1953. |- |align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Béla Guttmann]] |align=left|1953–1954. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Antonio Busini]] |align=left|1954. |- |align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Hector Puricelli]] |align=left|1954–1956. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Viani]] |align=left|1957–1960. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Paolo Todeschini |align=left|1960–1961. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1961–1963. |- |align=left|{{ZD|Argentina}} [[Luis Carniglia]] |align=left|1963–1964. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]] |align=left|1963–1966. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Giovanni Cattozzo |align=left|1966. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Arturo Silvestri |align=left|1966–1967. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1966–1972. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]] |align=left|1973–1974. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]] |align=left|1974. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Ime ! style="color:#000000; background:#FB090B;"|Godine |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Gustavo Giagnoni]] |align=left|1974–1975. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1975. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Paolo Barison]] |align=left|1975–1976. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]] |align=left|1976. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Giuseppe Marchioro |align=left|1976–1977. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]] |align=left|1977. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]] |align=left|1977–1979. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Massimo Giacomini |align=left|1979–1981. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]] |align=left|1981. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Luigi Radice]] |align=left|1981–1982. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]] |align=left|1982. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Francesco Zagatti |align=left|1982. |- |align=left|{{ZD|Italija}} Ilario Castagner |align=left|1982–1984. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]] |align=left|1984. |- |align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]] |align=left|1984–1987. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]] |align=left|1987. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]] |align=left|1987–1991. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]] |align=left|1991–1996. |- |align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Oscar Tabárez]] |align=left|1996. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Giorgio Morini]] |align=left|1996–1997. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]] |align=left|1997. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]] |align=left|1997–1998. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Alberto Zaccheroni]] |align=left|1998–2001. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]] <br/> {{ZD|Italija}} [[Mauro Tassotti]] |align=left|2001. |- |align=left|{{ZD|Turska}} [[Fatih Terim]] |align=left|2001. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Carlo Ancelotti]] |align=left|2001–2009. |- |align=left|{{ZD|Brazil}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]] |align=left|2009–2010. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Massimiliano Allegri]] |align=left|2010–2014. |- |align=left|{{ZD|Holandija}} [[Clarence Seedorf]] |align=left|2014. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Filippo Inzaghi]] |align=left|2014–2015. |- |align=left|{{ZD|Srbija}} [[Siniša Mihajlović]] |align=left|2015–2016. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Cristian Brocchi]] |align=left|2016. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Vincenzo Montella]] |align=left|2016–2017. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Gennaro Gattuso]] |align=left|2017–2019. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Marco Giampaolo]] |align=left|2019. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Stefano Pioli]] |align=left|2019–2024. |- |align=left|{{ZD|Portugal}} [[Paulo Fonseca]] |align=left|2024. |- |align=left|{{ZD|Portugal}} [[Sérgio Conceição]] |align=left|2024–2025. |- |align=left|{{ZD|Italija}} [[Massimiliano Allegri]] |align=left|2025– |} |} </div> == Uspjesi == === Trofeji === ==== Nacionalni ==== *'''[[Serie A]]''': '''19''' ** [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907]], [[Serie A 1950/1951.|1950/51]], [[Serie A 1954/1955.|1954/55]], [[Serie A 1956/1957.|1956/57]], [[Serie A 1958/1959.|1958/59]], [[Serie A 1961/1962.|1961/62]], [[Serie A 1967/1968.|1967/68]], [[Serie A 1978/1979.|1978/79]] [[Datoteka:Star*.svg|20px|10° Pobjeda]] <br/> [[Serie A 1987/1988.|1987/88]], [[Serie A 1991/1992.|1991/92]], [[Serie A 1992/1993.|1992/93]], [[Serie A 1993/1994.|1993/94]], [[Serie A 1995/1996.|1995/96]], [[Serie A 1998/1999.|1998/99]], [[Serie A 2003/2004.|2003/04]], [[Serie A 2010/2011.|2010/11]], [[Serie A 2021/2022.|2021/22.]] *'''[[Serie B]]''': '''2''' ** [[Serie B 1980/1981.|1980/81]], [[Serie B 1982/1983.|1982/83.]] *'''[[Italijanski kup]]''': '''5''' ** [[Italijanski kup 1966/1967.|1966/67]], [[Italijanski kup 1971/1972.|1971/72]], [[Italijanski kup 1972/1973.|1972/73]], [[Italijanski kup 1976/1977.|1976/77]], [[Italijanski kup 2002/2003.|2002/03.]] *'''[[Italijanski superkup]]''': '''8''' ** [[Italijanski superkup 1988.|1988]], [[Italijanski superkup 1992.|1992]], [[Italijanski superkup 1993.|1993]], [[Italijanski superkup 1994.|1994]], [[Italijanski superkup 2004.|2004]], [[Italijanski superkup 2011.|2011]], [[Italijanski superkup 2016.|2016.]], [[Italijanski superkup 2024.|2024.]] ==== Međunarodni ==== *'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]''': '''7''' **[[UEFA Kup šampiona 1962/1963.|1962/63]], [[UEFA Kup šampiona 1968/1969.|1968/69]], [[UEFA Kup šampiona 1988/1989.|1988/89]], [[UEFA Kup šampiona 1989/1990.|1989/90]], [[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993/94]], [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002/03]], [[UEFA Liga prvaka 2006/2007.|2006/07.]] *'''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]''': '''2''' ** [[UEFA Kup pobjednika kupova 1967/1968.|1967/1968]], [[UEFA Kup pobjednika kupova 1972/1973.|1972/73.]] *'''[[UEFA Superkup]]''': '''5''' ** [[UEFA Superkup 1989.|1989]], [[UEFA Superkup 1990.|1990]], [[UEFA Superkup 1994.|1994]], [[UEFA Superkup 2003.|2003]], [[UEFA Superkup 2007.|2007.]] *'''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]''': '''3''' **[[Interkontinentalni kup 1969 (nogomet)|1969]], [[Interkontinentalni kup 1989 (nogomet)|1989]], [[Interkontinentalni kup 1990 (nogomet)|1990]]. *'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]''': '''1''' ** [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2007.|2007.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|A.C. Milan}} * {{službeni sajt|http://www.acmilan.com}} {{it simbol}} {{en simbol}} {{simboli jezika|kin|kineski}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50058/profile/index.html AC Milan] na ''UEFA.com'' * [http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html AC Milan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140927201949/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html |date=27. 9. 2014}} na ''FIFA.com'' * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/milan AC Milan] na ''legaseriea.it'' {{AC Milan - klub}} {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = AC Milan u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}} {{EUK}} }} [[Kategorija:AC Milan|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.|Milan]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Milan]] [[Kategorija:Sport u Milanu|Milan]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka|Milan]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona|Milan]] [[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva|Milan]] jc2afgn80alp74ygdk155dh5k1zpzsb 0 21458 3712775 3641641 2025-06-06T15:17:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712775 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josip Mlakić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|1|24}} | mjesto_rođenja = Bugojno, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = mašinski inžinjer, pisac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Josip Mlakić''' ([[Bugojno]], 1964), hrvatski<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28178| title = Mlakić, Josip last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125182108/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28178| url-status = dead}}</ref> i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac i scenarist. Rođen je 1964. u [[Bugojno|Bugojnu]]. Živi i radi u [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu-Uskoplju]]. Gimnaziju je završio u Gornjem Vakufu-Uskoplju, a u [[Sarajevo|Sarajevu]] diplomirao na [[Univerzitet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]]. Bavi se književnošću i pisanjem scenarija. 2012. godine će se po romanu ''Čuvari mostova'' u režiji [[Branko Ištvančić|Branka Ištvančića]], snimiti igrani film, te u režiji [[Kristijan Milić|Kristijana Milića]] bi trebao se 2013. snimiti igrani film. Osim toga u režiji Branka Ištvančića bi se trebao snimiti kratki film po motivima priče ''Ponoćno sivo''.<ref name="Nov" /> == Citati == {{Citat|Normalno da postoji i svakako da smatram i sebe dijelom te kulture. Slična bi pitanja, vjerujem, bila neukusna da čovjek ne zna da im je ishodište u vremenu kada su književnost i jezik, pogotovo jezik, bili primarno političko pitanje. Trodijelna podijeljenost ne, ali nekakva trodijelna posebnost, da je tako nazovem, takve kulture u svakom bi normalnom društvu trebala predstavljati ogromnu prednost. Međutim, mi smo nažalost jako daleko od toga, jer se kod nas kultura tretira otprilike kao nogomet, znači jednoznačno i isključivo.<ref>{{Cite web |url=http://www.omnibus.ba/omnibook/interviews/mlakic.htm |title=Intervju za Omnibus |access-date=18. 6. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060507083745/http://www.omnibus.ba/omnibook/interviews/mlakic.htm |archive-date=7. 5. 2006 |url-status=dead }}</ref>}} {{Citat|...Pisac može biti svačiji. Ivo Andrić je svjetski pisac, a i da nije – znam da je moj pisac. Pisca se ne može određivati samo po jeziku, mjestu gdje stanuje, zemlji u kojoj živi. Mislim da biti bosanskohercegovački i biti hrvatski pisac ne isključuje jedno drugo. Mislim da su to zastarjeli koncepti, anakronizmi iz prošlosti, nešto kao ove recentne unutarhrvatske priče o “crvenoj nemani”. Mogu biti bosanskohercegovački pisac, jer ovdje živim. Ako gledate kategoriju jezika, onda sam hrvatski pisac. Pitanje je hoćemo li pisca određivati po jeziku kojim piše ili po mjestu u kojem živi… Po meni, puno je bolje odrediti ga po više stvari, spomenute su samo dvije od stotinu mogućih odrednica. Treba književnost prestati tretirati kao nogomet, u književnosti možete igrati za više reprezentacija...<ref name="Nov">[http://www.novossti.com/2012/06/bilo-bi-nam-lose-i-bez-rata/ Intervju sa Josipom Mlakićem 02. juna 2012. na portalu ''novossti.com'' ]</ref>}} == Djela == === Zbirke priča === * ''Puževa kućica'', H. Uzdanica, Uskoplje, (1997); * ''Odraz u vodi'', Školska naklada, Mostar, (2002); * ''Obiteljska slika'', Mlirarec&Plavić, Zagreb, (2002); * ''[[Oči androida]]'', Herceg tisak, Split-Š.Brijeg, (2004); * ''[[Mrtve ribe plivaju na leđima]]'' (2011); === Romani === * ''[[Kad magle stanu]]'' Faust Vrančić, Zagreb, (2000); * ''[[Živi i mrtvi]]'', V.B.Z., Zagreb, (2002); * ''[[Ponoćno sivo]]'', V.B.Z., Zagreb, (2004); * ''[[Psi i klaunovi]]'', V.B.Z., Zagreb, (2006); * ''[[Tragom zmijske košuljice]]'' (2007); * ''[[Čuvari mostova]]'', Herceg tisak, Split, Široki Brijeg (2007); * ''[[Ljudi koji su sadili drveće]]'' (2010); * ''[[Planet Friedman]]'', Fraktura (2012), {{ISBN|978-953-266-410-2}};<ref>{{Cite web |url=http://www.fraktura.hr/knjige.aspx?knjiga=650 |title=Roman ''Planet Fridman'' na web stranici izdavača ''Fraktura'' |access-date=17. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305005120/http://www.fraktura.hr/knjige.aspx?knjiga=650 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> ===Film=== * [[2007.]] - ''[[Živi i mrtvi (film)]]'' po istoimenom romanu (scenario); * [[2014.]] - ''[[Most na kraju svijeta]]'' po romanu ''[[Čuvari mostova]]'' (scenario); * [[2015.]] - ''[[Imena višnje]]'' (scenario); * [[2017.]] - ''[[Mrtve ribe]]'' po romanu ''[[Mrtve ribe plivaju na leđima]]'' (scenario); == Nagrade == * '''[[2002]].''' - [[Književna nagrada V.B.Z.]]; * '''[[2003]].''' - [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski]]; * '''[[2008]].''' - [[Nagrada "Kočićevo pero"]], za roman "Tragom zmijske košuljice";<ref>[http://blog.dnevnik.hr/uskoplje/2008/11/1625567364/kocicevo-pero-u-uskoplje.html Kočićevo pero u Uskoplje]</ref>. ==Prevodi== * ''Wenn sich die Nebel lichten''<ref>[http://www.kitab-verlag.com/webshop/fremdsprachige-literatur/mlakic-josip-wenn-sich-die-nebel-lichten-roman.html Članak o prevodu knjige ''Kad magle stanu'' na portalu austrijskog izdavača ''Kitab Verlag'' iz Klagenfurta 2006. godine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> * ''Živi i mrtvi'', slovensko izdanje, VBZ, Ljubljana, == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Josip Mlakić}} * [http://www.elektronickeknjige.com/mlakic_josip/obiteljska_slika/index_page_000.htm Zbirka pripovjedaka ''Obiteljska slika'' na portalu ''elektronickeknjige.com''] * [http://www.seminarskirad.biz/seminarski/josip%20mlakic%20-%20zivi%20i%20mrtvi.pdf Roman ''Živi i mrtvi'' u elektronskoj formi] {{Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za književnost}} {{Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski}} {{Zlatna arena - scenarij}} {{DEFAULTSORT:Mlakić, Josip}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Bugojno]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade V.B.Z.]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Kočićevo pero"]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] [[Kategorija:Dobitnici Goranove nagrade]] 5msb7sdcvx40htxmh4oztdunpkk7di0 0 22101 3712834 3483415 2025-06-06T21:03:56Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3712834 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Iracionalni brojevi''' su oni [[broj]]evi koje ne možemo zapisati u obliku razlomaka <math>\frac{a}{b}</math> gdje su a i b cijeli brojevi i <math> b \ne 0</math> Primjeri (transcedentnih) iracionalnih brojeva su: : <math>e \approx 2.71828 18284 59045 23536 02874...</math> : <math>\pi \approx 3.14159 26535 89793 23846 26433 83279 50288 41971 69399 37510 58209 74944 5923...</math> Algebarski iracionalni brojevi su <math>\sqrt{2}</math>, <math>\sqrt{3}</math>, <math>\sqrt{5}</math> [[Datoteka:Drugi_korijen_iz_dva.png|desno]] Racionalni brojevi su ''gusto'' poredani po brojevnoj pravoj ali ga ipak ne ispunjavaju. Postoji mnogo tačaka (iracionalnih brojeva)) koji se ne mogu izmjeriti jediničnom dužinom (nisu srazmjerne s jediničnom dužinom). Primjer: prikaz &nbsp; √2 na brojevnoj pravoj. == Iracionalnost kvadratnog korena iz 2 == === Euklidov dokaz === [[Euklid]] je svojevremeno dokazao da korijen od 2 ne može biti racionalan, na slijedeći način: * dopustimo da korijen od 2 jest racionalan. * onda je <math>\sqrt 2 = \frac {m} {n}</math> , gdje n i m su [[cijeli broj]]evi koji nemaju općeg djelioca (jer bi ga inače mogli skratiti). :Ali onda <math>\frac{n^2}{m^2} = 2</math>, <math>n^2 = 2m^2</math>, gdje ''n'' i ''m'' su cijeli brojevi. :Vidi se jasno da se <math>n^2</math> dijeli na 2. Međutim, to bi podrazumijevalo da se i ''n'' dijeli na 2 jer samo parni brojevi proizvode kvadrate koji se dijele na 2 (<math>4^2 = 16</math>, na primjer, ali <math>5^2 = 25</math>; dokaz nije složen). * Sad je pitanje: je li ''m'' paran ili ne? Ako se ''n'' dijeli na 2, onda :<math>n = 2r</math>, i :<math>(2r)^2 = 2m^2</math>, <math>4r^2 = 2m^2</math>. :Ovo pak znači <math>2r^2 = m^2</math> i ''m'' je dijeljivo na 2. :Ali sad smo došli do zaključka da se i m i n dijele na 2, pa razlomak nije u najprostijem obliku; došli smo do kontradikcije -> <math>\sqrt 2 </math> je iracionalan. === Drugačiji dokaz === [[Datoteka:[http://sr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Koren2.jpg]|thumb|200px|right|Jednakokraki pravougli trougao]] Primjenom iste metode na drugačiji način možemo dokazati <math>\sqrt 2</math> iracionalan je manje poznat ali zaslužuje da se predstavi. Dakle, ako je <math>\sqrt 2 = \frac {m} {n}</math> tada se geometrijskom metodom, jednostavnom lenjir i šestar konstrukcijom može demonstrirati da je <math>\sqrt 2 = \frac {m} {n}= \frac {2n-m} {m-n}</math>. Ovo je dokaz u kome nema računa već isključivo geometrije, pa se može smatrati prihvatljivim starim helenskim geometrima. == Iracionalnost zlatnog presjeka == Kada se [[Dužina|duž]] podijeli na dva dijela na način da se duži dio prema cjelini odnosi na isti način kao kraći dio prema dužem, tada smo duž podijelili u zlatnom odnosu. Kaže se još da smo napravili zlatni presjek, čiji je odnos :<math>\varphi={1+\sqrt{5} \over 2}.</math> Pretpostavimo da je ovaj broj [[Racionalan broj|racionalan]], i predstavimo ga odnosom <math>\frac{n}{m}</math>. gdje su ''n'' i ''m'' uzajamno prosti. Neka je ''n'' dužina cjeline, a ''m'' dužina dužeg dijela. Tada je dužina kraćeg dijela ''n''&nbsp;−&nbsp;''m''. Slijedi da je tada :<math>{n \over m} = {m \over n-m}</math>. Ali ovo znači da smo pojednostavili razlomak koji, prema pretpostavci, nije mogao biti pojednostavljen, skraćen. To je kontradikcija, znači pretpostavka da je <math> \varphi </math> racionalan nije tačna. ==Transcendentni i algebarski iracionalni brojevi== Skoro svi iracionalni brojevi su transcendentni a istovremeno su svi transcendentni brojevi iracionalni. Poznati su sljedeći primjeri :<math>e ^r </math> je iracionalno za <math> r \ne 0 </math> :<math>\pi ^r </math> je iracionalno za <math> r \ne 0 </math> :<math> e^\pi </math> je iracionalno Drugi način konstrukcije iracionalnog broja je iracionalni [[algebarski broj]] tj. kao nula polinoma sa cjelobrojnim koeficijentima. Posmatrajmo jednačinu: :<math> p(x)= a_nx^n+ a_{n-1}x^{n-1}+...+a_1x+a_0=0 </math> gdje su koeficijenti <math> a_i </math> cijeli brojevi. Pretpostavimo da postoji realan broj <math> x </math> takav da je <math> p(x) = 0 </math> Jedini mogući racionalni korjen ovog polinoma je oblika <math> r/s </math> gdje je<math> r </math> djelilac <math> a_0 </math> i <math> s </math> je delilac <math> a_n </math>. Postoji konačan broj kandidata i svi se mogu provjeriti pojedinačno. Ako nijedan od njih nije korjen <math> p </math>, tada <math> x </math> mora biti iracionalno. Ova tehnika može biti korištena da se pokaže da je :<math> x = \sqrt[3]{ \sqrt{2} +1} </math> iracionalan, jer je tada :<math> (x^3-1)^2 = 2 </math> odnosno :<math> x^6 - 2 x^3 - 1 = 0 </math> Ovaj [[polinom]] nema racionalne korjene (jedini kandidati su <math> \pm 1 </math>). Zato što algebarski brojevi čine polje, mnogi iracionalni brojevi mogu biti konstruisani kombinovanjem transcendentnih i algebarskih brojeva. Na primjer <math> 3 \pi +2 </math>, <math> \pi + \sqrt{2} </math> i <math> e \sqrt{3} </math> su iracionalni (i transcendentni). ==Jednostavan dokaz iracionalnosti za neke logaritme== Logaritmi su vjerovatno najjednostavniji za dokazivanje iracionalnosti. Slijedi dokaz svođenjem na kontradikciju, da je <math> \log_2 3 </math> iracionalan :Ako je <math> \log_2 3 </math> racionalan. :Znači postoje prirodni brojevi <math> m </math> i <math> n </math>, takvi da je <math> \log_2 3 = \frac{m}{n}</math>. :Tada je :<math> 2^{m/n}=3 = > 2^m=3^n </math> :2 na neki prirodan broj je uvijek parno, a 3 na neki prirodan broj je uvijek neparno. Slijedi početna pretpostavka je pogrešna. Slučajevi kao što je <math> \log_{10} 2 </math> se dokazuju slično. ==Iracionalni brojevi i decimalni razvoj== Često se pogrešno zaključuje da matematičari definišu iracionalan broj u smislu decimalnog razvoja, nazivajući broj iracionalnim ako decimalni razvoj ima beskonačno cifara, a cifre se ne ponavljaju. Nijedan matematičar ne uzima ovo kao definiciju jer izbor osnove 10 za brojni sistem je prozvoljan a prava definicija je bolja i jednostavnija. Mada, istini za volju, tačno je da je broj oblika n/m, gdje su n i m prirodni brojevi, ako i samo ako decimalni prikaz ima konačan broj cifara ili se cifre ponavljaju beskonačno u grupama. Ovo je moguće pokazati običnim školskim dijeljenjem n sa m jer samo m mogućih ostataka postoji. Ako je 0 ostatak, decimalni ispis se završava. Ako se 0 nikad ne pojavljuje tada se postupak može ponoviti najviše (m − 1) puta prije nego što se ponovo isti ostaci pojave. Poslije toga, ostatak se ponavlja i decimalne cifre se ponavljaju. Primjer: :<math>A=0.7\,162\,162\,162\,\dots</math> Pošto je dužina ponavljajuće grupe cifara 3, pomnožimo sa <math> 10^3 </math> :<math>1000A=7\,16.2\,162\,162\,\dots</math> :i oduzmimo A od obe strane :<math>999A=715.5\,.</math> :<math>A=\frac{715.5}{999}=\frac{7155}{9990}=\frac{135\times 53}{135\times 74}=\frac{53}{74}.</math> ==Brojevi za koje se ne zna da li su iracionalni== Ne zna se da li su <math> \pi+e </math> i <math> \pi -e </math> iracionalni ili ne. Ne postoje prirodni brojevi m i n za koje se zna da li je <math> \pi + ne </math> iracionalno ili ne. Nije poznato ni za <math> \mathbf {2}^{\mathbf e} </math>, <math> \pi^{\mathbf e}</math>, <math>\pi^\sqrt{2}</math> da li su iracioalni ==Skup iracionalnih brojeva== Skup iracionalnih brojeva nema standardnu oznaku kao što je to slučaj sa [[Skup prirodnih brojeva|skupom prirodnih brojeva]] N, [[Skup cijelih brojeva|skupom cijelih brojeva]] Z, [[Skup racionalnih brojeva|skupom racionalnih brojeva]] Q ili [[skup realnih brojeva|skupom realnih brojeva]] R. Skup iracionalnih brojeva je neprebrojiv, dok je skup racionalnih brojeva prebrojiv a [[Realan broj|realnih brojeva]] neprebrojiv. Skup algebarskih iracionalnih brojeva, znači netranscendentnih, je prebrojiv. Koristeći apsolutnu vrijednost za mjerenje rastojanja, iracionalni brojevi čine metrički prostor koji nije kompletan. Pa ipak, ovaj metrički prostor je homeomorfan kompletnom metričkom prostoru svih nizova prirodnih brojeva; homeomorfizam je dat beskonačnim razvojem verižnih razlomaka. Ovo pokazuje da u prostoru iracionalnih brojeva važi iskaz Berove teoreme o kategoriji. ==Neki zanimljivi iracionalni brojevi== Konstanta Koupland-Erdoš :<math> 0.235711131719232931374143...</math> dobijena spajanjem [[Prost broj|prostih brojeva]] u niz jeste iracionalan broj. == Također pogledajte == * [[Proračunljiv broj]] * [[Zlatni rez]] * [[Kvadratni korijen od 3]] * [[Kvadratni korijen od 5]] {{Commonscat|Irrational numbers}} [[Kategorija:Iracionalni brojevi| ]] [[Kategorija:Skupovi realnih brojeva]] mh9a8i110q5tsgc4ipyo71xaa83ma9g 3713009 3712834 2025-06-07T10:58:10Z Panasko 146730 3713009 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Iracionalni brojevi''' su oni [[broj]]evi koje ne možemo zapisati u obliku razlomaka <math>\frac{a}{b}</math> gdje su a i b cijeli brojevi i <math> b \ne 0</math> Primjeri (transcedentnih) iracionalnih brojeva su: : <math>e \approx 2.71828 18284 59045 23536 02874...</math> : <math>\pi \approx 3.14159 26535 89793 23846 26433 83279 50288 41971 69399 37510 58209 74944 5923...</math> Algebarski iracionalni brojevi su <math>\sqrt{2}</math>, <math>\sqrt{3}</math>, <math>\sqrt{5}</math> [[Datoteka:Drugi_korijen_iz_dva.png|desno]] Racionalni brojevi su ''gusto'' poredani po brojevnoj pravoj ali ga ipak ne ispunjavaju. Postoji mnogo tačaka (iracionalnih brojeva)) koji se ne mogu izmjeriti jediničnom dužinom (nisu srazmjerne s jediničnom dužinom). Primjer: prikaz &nbsp; √2 na brojevnoj pravoj. == Iracionalnost kvadratnog korena iz 2 == === Euklidov dokaz === [[Euklid]] je svojevremeno dokazao da korijen od 2 ne može biti racionalan, na slijedeći način: * dopustimo da korijen od 2 jest racionalan. * onda je <math>\sqrt 2 = \frac {m} {n}</math> , gdje n i m su [[cijeli broj]]evi koji nemaju općeg djelioca (jer bi ga inače mogli skratiti). :Ali onda <math>\frac{n^2}{m^2} = 2</math>, <math>n^2 = 2m^2</math>, gdje ''n'' i ''m'' su cijeli brojevi. :Vidi se jasno da se <math>n^2</math> dijeli na 2. Međutim, to bi podrazumijevalo da se i ''n'' dijeli na 2 jer samo parni brojevi proizvode kvadrate koji se dijele na 2 (<math>4^2 = 16</math>, na primjer, ali <math>5^2 = 25</math>; dokaz nije složen). * Sad je pitanje: je li ''m'' paran ili ne? Ako se ''n'' dijeli na 2, onda :<math>n = 2r</math>, i :<math>(2r)^2 = 2m^2</math>, <math>4r^2 = 2m^2</math>. :Ovo pak znači <math>2r^2 = m^2</math> i ''m'' je dijeljivo na 2. :Ali sad smo došli do zaključka da se i m i n dijele na 2, pa razlomak nije u najprostijem obliku; došli smo do kontradikcije -> <math>\sqrt 2 </math> je iracionalan. === Drugačiji dokaz === [[Datoteka:[http://sr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Koren2.jpg]|thumb|200px|right|Jednakokraki pravougli trougao]] Primjenom iste metode na drugačiji način možemo dokazati <math>\sqrt 2</math> iracionalan je manje poznat ali zaslužuje da se predstavi. Dakle, ako je <math>\sqrt 2 = \frac {m} {n}</math> tada se geometrijskom metodom, jednostavnom lenjir i šestar konstrukcijom može demonstrirati da je <math>\sqrt 2 = \frac {m} {n}= \frac {2n-m} {m-n}</math>. Ovo je dokaz u kome nema računa već isključivo geometrije, pa se može smatrati prihvatljivim starim helenskim geometrima. == Iracionalnost zlatnog presjeka == Kada se [[Dužina|duž]] podijeli na dva dijela na način da se duži dio prema cjelini odnosi na isti način kao kraći dio prema dužem, tada smo duž podijelili u zlatnom odnosu. Kaže se još da smo napravili zlatni presjek, čiji je odnos :<math>\varphi={1+\sqrt{5} \over 2}.</math> Pretpostavimo da je ovaj broj [[Racionalan broj|racionalan]], i predstavimo ga odnosom <math>\frac{n}{m}</math>. gdje su ''n'' i ''m'' uzajamno prosti. Neka je ''n'' dužina cjeline, a ''m'' dužina dužeg dijela. Tada je dužina kraćeg dijela ''n''&nbsp;−&nbsp;''m''. Slijedi da je tada :<math>{n \over m} = {m \over n-m}</math>. Ali ovo znači da smo pojednostavili razlomak koji, prema pretpostavci, nije mogao biti pojednostavljen, skraćen. To je kontradikcija, znači pretpostavka da je <math> \varphi </math> racionalan nije tačna. ==Transcendentni i algebarski iracionalni brojevi== Skoro svi iracionalni brojevi su transcendentni a istovremeno su svi transcendentni brojevi iracionalni. Poznati su sljedeći primjeri :<math>e ^r </math> je iracionalno za <math> r \ne 0 </math> :<math>\pi ^r </math> je iracionalno za <math> r \ne 0 </math> :<math> e^\pi </math> je iracionalno Drugi način konstrukcije iracionalnog broja je iracionalni [[algebarski broj]] tj. kao nula polinoma sa cjelobrojnim koeficijentima. Posmatrajmo jednačinu: :<math> p(x)= a_nx^n+ a_{n-1}x^{n-1}+...+a_1x+a_0=0 </math> gdje su koeficijenti <math> a_i </math> cijeli brojevi. Pretpostavimo da postoji realan broj <math> x </math> takav da je <math> p(x) = 0 </math> Jedini mogući racionalni korjen ovog polinoma je oblika <math> r/s </math> gdje je<math> r </math> djelilac <math> a_0 </math> i <math> s </math> je delilac <math> a_n </math>. Postoji konačan broj kandidata i svi se mogu provjeriti pojedinačno. Ako nijedan od njih nije korjen <math> p </math>, tada <math> x </math> mora biti iracionalno. Ova tehnika može biti korištena da se pokaže da je :<math> x = \sqrt[3]{ \sqrt{2} +1} </math> iracionalan, jer je tada :<math> (x^3-1)^2 = 2 </math> odnosno :<math> x^6 - 2 x^3 - 1 = 0 </math> Ovaj [[polinom]] nema racionalne korjene (jedini kandidati su <math> \pm 1 </math>). Zato što algebarski brojevi čine polje, mnogi iracionalni brojevi mogu biti konstruisani kombinovanjem transcendentnih i algebarskih brojeva. Na primjer <math> 3 \pi +2 </math>, <math> \pi + \sqrt{2} </math> i <math> e \sqrt{3} </math> su iracionalni (i transcendentni). ==Jednostavan dokaz iracionalnosti za neke logaritme== Logaritmi su vjerovatno najjednostavniji za dokazivanje iracionalnosti. Slijedi dokaz svođenjem na kontradikciju, da je <math> \log_2 3 </math> iracionalan :Ako je <math> \log_2 3 </math> racionalan. :Znači postoje prirodni brojevi <math> m </math> i <math> n </math>, takvi da je <math> \log_2 3 = \frac{m}{n}</math>. :Tada je :<math> 2^{m/n}=3 = > 2^m=3^n </math> :2 na neki prirodan broj je uvijek parno, a 3 na neki prirodan broj je uvijek neparno. Slijedi početna pretpostavka je pogrešna. Slučajevi kao što je <math> \log_{10} 2 </math> se dokazuju slično. ==Iracionalni brojevi i decimalni razvoj== Često se pogrešno zaključuje da matematičari definišu iracionalan broj u smislu decimalnog razvoja, nazivajući broj iracionalnim ako decimalni razvoj ima beskonačno cifara, a cifre se ne ponavljaju. Nijedan matematičar ne uzima ovo kao definiciju jer izbor osnove 10 za brojni sistem je prozvoljan a prava definicija je bolja i jednostavnija. Mada, istini za volju, tačno je da je broj oblika n/m, gdje su n i m prirodni brojevi, ako i samo ako decimalni prikaz ima konačan broj cifara ili se cifre ponavljaju beskonačno u grupama. Ovo je moguće pokazati običnim školskim dijeljenjem n sa m jer samo m mogućih ostataka postoji. Ako je 0 ostatak, decimalni ispis se završava. Ako se 0 nikad ne pojavljuje tada se postupak može ponoviti najviše (m − 1) puta prije nego što se ponovo isti ostaci pojave. Poslije toga, ostatak se ponavlja i decimalne cifre se ponavljaju. Primjer: :<math>A=0.7\,162\,162\,162\,\dots</math> Pošto je dužina ponavljajuće grupe cifara 3, pomnožimo sa <math> 10^3 </math> :<math>1000A=7\,16.2\,162\,162\,\dots</math> :i oduzmimo A od obe strane :<math>999A=715.5\,.</math> :<math>A=\frac{715.5}{999}=\frac{7155}{9990}=\frac{135\times 53}{135\times 74}=\frac{53}{74}.</math> ==Brojevi za koje se ne zna da li su iracionalni== Ne zna se da li su <math> \pi+e </math> i <math> \pi -e </math> iracionalni ili ne. Ne postoje prirodni brojevi m i n za koje se zna da li je <math> \pi + ne </math> iracionalno ili ne. Nije poznato ni za <math> \mathbf {2}^{\mathbf e} </math>, <math> \pi^{\mathbf e}</math>, <math>\pi^\sqrt{2}</math> da li su iracioalni ==Skup iracionalnih brojeva== Skup iracionalnih brojeva nema standardnu oznaku kao što je to slučaj sa [[Skup prirodnih brojeva|skupom prirodnih brojeva]] N, [[Skup cijelih brojeva|skupom cijelih brojeva]] Z, [[Skup racionalnih brojeva|skupom racionalnih brojeva]] Q ili [[skup realnih brojeva|skupom realnih brojeva]] R. Skup iracionalnih brojeva je neprebrojiv, dok je skup racionalnih brojeva prebrojiv a [[Realan broj|realnih brojeva]] neprebrojiv. Skup algebarskih iracionalnih brojeva, znači netranscendentnih, je prebrojiv. Koristeći apsolutnu vrijednost za mjerenje rastojanja, iracionalni brojevi čine metrički prostor koji nije kompletan. Pa ipak, ovaj metrički prostor je homeomorfan kompletnom metričkom prostoru svih nizova prirodnih brojeva; homeomorfizam je dat beskonačnim razvojem verižnih razlomaka. Ovo pokazuje da u prostoru iracionalnih brojeva važi iskaz Berove teoreme o kategoriji. ==Neki zanimljivi iracionalni brojevi== Konstanta Koupland-Erdoš :<math> 0.235711131719232931374143...</math> dobijena spajanjem [[Prost broj|prostih brojeva]] u niz jeste iracionalan broj. == Također pogledajte == * [[Proračunljiv broj]] * [[Zlatni rez]] * [[Kvadratni korijen od 3]] * [[Kvadratni korijen od 5]] {{Teorija brojeva}} {{Commonscat|Irrational numbers}} [[Kategorija:Iracionalni brojevi| ]] [[Kategorija:Skupovi realnih brojeva]] 54rr10jas52j6td0zyg7iyb3xr6yf0n 0 22540 3712920 3380596 2025-06-07T04:41:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712920 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Olivesfromjordan.jpg|mini|Masline]] [[Datoteka:Lemon.jpg|mini|Plodovi limuna]] [[Datoteka:Grappe de figues.jpg|mini|desno|Smokva]] '''Mediteranska kuhinja''' označava posebnu kulturu spravljanja i uživanja u jelima, koja se razvila i etablirala u krajevima uz obalu [[Mediteran]]a. Uz određene regionalne posebnosti, mediteransku kuhinju krase i brojne zajedničke karakteristike. == Glavne karakteristike == Mediteransku kuhinju odlikuje intenzivna [[aroma]] i njihova velika raznolikost, te bogatstvo boja. Iako je djelimično odlikuje relativno visok procenat masnoće, ona je u osnovi veoma zdrava, jer se pri pripremanju jela mediteranske kuhinje uglavnom koriste biljna, a ne životinjska ulja. I pored određenih regionalnih razlika mediteransku kuhinju odlikuju brojne zajedničke karakteristike. Među njima se posebno ističu slijedeće osnovne životne namirnice, koje se pronalaze u regionalnim specijalitetima gotovo svih mediteranskih kuhinja: * [[maslinovo ulje]] * puno [[voće|voća]] ([[limun]], [[narandža]], [[smokva]], [[breskva]], [[kajsija]], [[jabuka]], [[kruška]], [[lubenica]], [[dinja]]) * puno [[povrće|povrća]], posebno: [[paradajz]], [[patlidžan]], [[paprika]], [[tikvice]] (zucchini), [[karfiol]], [[špinat]], [[poriluk]] (prasa) * [[bijeli luk]] i [[crveni luk]], * [[riba]] i [[plodovi mora]] * brojne vrste mesa, pogotovo: janjetina, jaretina, perad i teletina, veoma malo svinjsko meso * često upotreba aromatskog i začinskog bilja, među kojima prednjače: [[ruzmarin]], [[origano]], [[bosiljak]], [[majčina dušica]] i [[metvica]] * [[kruh]] i sve vrste pekarskih proizvoda (pogača, kruh ispod sača, peciva, lepinje), [[pasta]] (tjestenina), [[pita]] i [[riža]] * redovito konzumiranje crvenog vina u umjerenim količinama pri svakom jelu *António José Marques da Silva, La diète méditerranéenne. Discours et pratiques alimentaires en Méditerranée (vol. 2), L'Harmattan, Paris, 2015 {{ISBN|978-2-343-06151-1}}. [https://www.academia.edu/12872745/La_di%C3%A8te_m%C3%A9diterran%C3%A9enne_Discours_et_pratiques_alimentaires_en_M%C3%A9diterran%C3%A9e_vol_II_ see extract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200107194645/https://www.academia.edu/12872745/La_di%C3%A8te_m%C3%A9diterran%C3%A9enne_Discours_et_pratiques_alimentaires_en_M%C3%A9diterran%C3%A9e_vol_II_ |date=7. 1. 2020 }} == Karakteristična jela == === Juhe, supe i čorbe === [[Datoteka:Turkey Soup Stew With Rice.jpg|mini|Juha s puretinom i rižom]] * Mediteranska (toskanska) juha od paradajza * [[Minestrone]] * Riblje juhe ([[Brudet]], [[Bouillabaisse]], francuska riblja juha s bijelim lukom) * [[Begova čorba]] * [[Tarhana]] === Predjela === [[Datoteka:Salatteller.JPG|mini|Salata]] * španska [[Tortilla]] * majorkinski [[Pa amb oli]] * [[Tapas]] * [[Quiche]] * [[Falafel]] * [[Humus]] * [[Meza]] * [[Antipasti]] * [[Sir]]evi * sve vrste salata od svježeg sezonskog povrća, začinjene (maslinovim) uljem i sirćem === Glavna jela === [[Datoteka:Motani burek 2.gif|mini|Bosanska kraljica pita: burek]] [[Datoteka:Gnocchi with truffle.jpg|mini|Gnocchi]] [[Datoteka:01_Paella_Valenciana_original.jpg|mini|Valencijska paella]] * [[Pasta]] (Tjestenina u svim varijacijama) * [[Pizza]] * [[Burek]] * sve vrste bosanskih [[pita]] * [[Paella]] * [[Rižoto]] * [[Bosanski lonac]] * [[Đuveč]] * [[Sataraš]] * [[Couscous]] * [[Musaka]] * [[Gratin]] * [[Ruz muammar]] * [[Imam bayildi]] * [[Dolma]] * [[Sarma]] * Filovani listovi loze * Jela na bazi [[jogurt]]a * [[Morska riba]] * [[Školjke]] * [[Lignje]] * [[Janjetina]] === Poslastice === [[Datoteka:Tiramisu.jpg|mini|Tiramisu]] [[Datoteka:Flan con dulce de leche.jpg|mini|Creme caramele]] * [[Tiramisu]] * [[Cannoli]] * [[Cantuccini]] * [[Zabaione]] * [[Sladoled]] * [[Fritule]] * [[Rožada]] (Karamelkrema) * Dalmatinske i portugalske poslastice sa [[badem]]ima ili [[vanilija|vanilijom]] * [[Baklava]] * [[Tufahije]] * [[Tulumbe]] * [[Ružice]] * [[Kadaif]] * [[Hurmašice]] * [[Halva]] * [[Lokumi]] * [[Padišpanja]] (Patti di Spagna, kolač španskih Jevreja u Bosni) * [[Sutlijaš]] * grčka [[amigdalota]] * Regionalni kolači od voća === Bezalkoholna pića === [[Datoteka:Oranges and orange juice.jpg|mini|Sok od narandže]] * bosanska [[kahva]] * [[turšija]] * [[boza]] * [[šerbe]] == Regionalne kuhinje == * [[Španska kuhinja]] * [[Portugalska kuhinja]] * [[Provansalska kuhinja]] * [[Francuska kuhinja]] * [[Italijanska kuhinja]] * [[Dalmatinska kuhinja]] * [[Bosanska kuhinja]] * [[Balkanska kuhinja]] * [[Makedonska kuhinja]] * [[Grčka kuhinja]] * [[Turska kuhinja]] * [[Libanonska kuhinja]] * [[Sirijska kuhinja]] * [[Arapska kuhinja]] (Kulinarska tradicija Sjeverne Afrike: [[Egipat]], [[Libija]], [[Tunis]], [[Maroko]] i [[Alžir]])'' [[Kategorija:Mediteran]] 8yolev3s0tyt6epxf02lir09nqyoq95 0 22808 3713002 3555125 2025-06-07T10:32:34Z 46.188.185.46 3713002 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Vukovar |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Vukovar |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Vukovar Street scene.JPG |opis_slike = Vukovar, centar |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Vukovarz.gif |grb = Vukovarg.gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|20px|border]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 20| širina_sekundi = 43| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 19| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 04| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 103 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 98.78 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 27683 |stanovništvo grad = 26468 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 280.24 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Marijan Pavliček |gradonačelnik stranka = [[Hrvatski suverenisti|HS]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 32000 |pozivni broj = (+385) 32 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.vukovar.hr/ Grad Vukovar] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Franjo Tuđman Square, Vukovar.JPG|280px|mini|centralni gradski trg "Dr Franjo Tuđman"]] '''Vukovar''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. == Geografski položaj == Grad je smješten na ušću rijeke [[Vuka|Vuke]] u [[Dunav]], 19&nbsp;km istočno od [[Vinkovci|Vinkovaca]] i 36&nbsp;km jugoistočno od [[Osijek]]a. Nalazi se na državnoj cesti D2 [[Osijek]]-Vukovar-[[Ilok]] i željezničkoj saobraćajnici [[Vinkovci]]-Vukovar. [[Dunav]] je kod Vukovara također i državna granica prema [[Srbija|Srbiji]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Vukovar. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vukovar)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vukovar)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Vukovar je imao 27.683 stanovnika, od čega u samom Vukovaru 26.468. === Grad Vukovar === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 8.162 || 9.453 || 10.234 || 11.205 || 11.557 || 12.149 || 12.116 || 12.738 || 18.994 || 20.616 || 25.763 || 38.830 || 41.959 || 46.735 || 31.670 || 27.683 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine '''Vukovar'''. Do 1961. dio podataka sadržan je u općini [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]], a do 1981. u općini [[Trpinja]]. U 1991. povećan pripajanjem dijelova područja općina [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]] i [[Trpinja]]. U 2001. povećan pripajanjem dijela općine [[Tompojevci]].''</small> === Vukovar (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 7.070 || 8.050 || 8.741 || 9.494 || 9.719 || 10.359 || 10.242 || 10.862 || 17.223 || 18.705 || 23.740 || 36.813 || 39.898 || 44.639 || 30.126 || 26.468 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1991. povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Bršadin]] i [[Trpinja]] (općina [[Trpinja]]), naselja [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]] i naselja [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]] (općina [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]]). Do 1961. dio podataka sadržan je u naseljima [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]] (općina [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]]) i [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]], a do 1981. u naseljima [[Bršadin]] i [[Trpinja]] (općina [[Trpinja]]).''</small> ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vukovar je imalo 44.639 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|21,065|47.18}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|14,425|32.31}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|4,355|9.75}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|919|2.05}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|694|1.55}} {{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|509|1.14}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|194|0.43}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|166|0.37}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|147|0.32}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|130|0.29}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|94|0.21}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|68|0.15}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|65|0.14}} {{bar percent|[[Rusi]]|#F400A1|45|0.10}} {{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|41|0.09}} {{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|35|0.07}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|32|0.07}} {{bar percent|[[Bugari]]|#FF9966|10|0.02}} {{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|8|0.01}} {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|8|0.01}} {{bar percent|[[Jevreji]]|#91A3B0|6|0.01}} {{bar percent|[[Rumuni]]|#08E8DE|5|0.01}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|22|0.04}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|1,129|2.52}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|47|0.10}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|420|0.94}} |caption='''ukupno''': 44.639 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Vukovar |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 10,359 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 4,125 | value1 = 39.82 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 3,502 | value2 = 33.80 | color2 = #BDB76B | label3 = [[Srpski jezik|Srpski]] 1,592 | value3 = 15.36 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 954 | value4 = 9.20 | color4 = #665D1E | label5 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46 | value5 = 0.44 | color5 = #00416A | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 43 | value6 = 0.41 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 31 | value7 = 0.29 | color7 = #FF55A3 | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 23 | value8 = 0.22 | color8 = #9966CC | label9 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 6 | value9 = 0.05 | color9 = #007FFF | label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 3 | value10 = 0.02 | color10 = #08E8DE | label11 = ostali 34 | value11 = 0.32 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=total: 10,359 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 7,923 | value1 = 76.48 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 1,628 | value2 = 15.71 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 493 | value3 = 4.75 | color3 = #FFBF00 | label4 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 175 | value4 = 1.68 | color4 = #84DE02 | label5 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 84 | value5 = 0.81 | color5 = #592720 | label6 = [[Luteranizam|Luterani]] 56 | value6 = 0.54 | color6 = #551B8C | label7 = - | value7 = - | color7 = - | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} == Znamenitosti grada == * Barokni dvorac porodice Eltz s kapelom "Sv. Rok" * franjevački samostan s crkvom "Sv. Filipa i Jakov" * gimnazija * Zgrada "Mađarske škole" * građanske kuće s arkadama u glavnoj ulici * Radnički dom (bivši Hotel "Grand") * mauzolej porodice Paunović * palata Srijemske županije * srpska pravoslavna crkva "Sv. Nikolaj" * Zgrada Hrvatskog doma * stari vodotoranj na ušću [[Vuka (rijeka)|Vuke]] u [[Dunav]] * novi vodotoranj * niz kapelica i raspela iz 18. i 19. vijeka == Poznate osobe == * [[Lavoslav Ružička]], hemičar, nobelovac * [[Pavao Pavličić]], pisac i historičar književnosti * [[Željko Königsnecht]], glumac * [[Siniša Mihajlović]], nogometaš == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Catholic Church of Saint Roch in Vukovar.JPG|rimokatolička crkva "Sv. Rok" Datoteka:Православна црква у Вуковару 02.jpg|srpska pravoslavna crkva "Sv. Nikola" Datoteka:Vukovar samostan i crkva sv Filipa i Jakova.JPG|rimokatolička crkva i samostan "Sv. Filip i Jakov" Datoteka:Vukovar - cross.JPG|raspelo Datoteka:Ploca grad Vukovar 221208.jpg|tabla na ulazu u grad Datoteka:Restored building in Vukovar.JPG|gradska arhitektura Datoteka:Vukovar 01.JPG|gradska arhitektura Datoteka:Buildings in Vukovar (by Pudelek).JPG|ulica Datoteka:Castle Eltz in Vukovar.jpg|dvorac ''Eltz'' Datoteka:Vukovar 2009 1.JPG|gradski detalj Datoteka:Veleučilište Vukovar - Висока школа Вуковар 01.jpg|veleučilište "Lavoslav Ružička" Datoteka:Vukovar - street.JPG|ruševine, ostaci ratnih sukoba Datoteka:Memorial at the Hospital in Vukovar1.JPG|gradska bolnica Datoteka:Radnički dom u Vukovaru.JPG|Radnički dom Datoteka:Vukovar Hrvatski dom.JPG|Hrvatski dom Datoteka:Srpski dom Vukovar.jpg|Srpski dom Datoteka:Vukovar Hotel Lav.JPG|hotel "Lav" Datoteka:Spomen ploča Lavoslav Ružička.JPG|spomen-ploča [[Lavoslav Ružička|Lavoslavu Ružički]] Datoteka:Vukovar Memorial.JPG|memorijalni centar Datoteka:River Vuko in Vukovar.JPG|rijeka [[Vuka (rijeka)|Vuka]] Datoteka:Zastave na ušću Vuke.JPG|zastave na ušću [[Vuka (rijeka)|Vuke]] u [[Dunav]] Datoteka:Borovo naselje - panoramio.jpg|Borovo naselje Datoteka:Borovo Naselje - Train Station - panoramio.jpg|Borovo naselje, željeznička stanica Datoteka:Borovo Commerce Vukovar.JPG|Borovo naselje, tvornica obuće "Borovo" </gallery> ==Također pogledajte== * [[Vučedolska kultura]] * [[Masakr u Vukovaru]] * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] * [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-grad-Hrvatska}} {{Vukovar}} {{Vukovarsko-srijemska županija}} {{Dunav}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Vukovar|*]] [[Kategorija:Naselja na Dunavu]] 95enlmgypn6eecibp9g3z6lqw9cvf2s 0 24554 3712764 3466160 2025-06-06T13:59:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712764 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Jakša Kušan | slika = | veličina_slike = | opis = bosanskohercegovački pisac | datum_rođenja = 1900 | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = 1980 | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[SFRJ]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Jakša Kušan''' ([[Čevljanovići]] kod [[Sarajevo|Sarajeva]], [[1900]]. - [[Zagreb]], [[1980]].), hrvatski<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34780| title = Kušan, Jakša| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125174323/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34780| url-status = dead}}</ref> i bosanskohercegovački pisac Bio je između dva rata jedan od osnivača i prvi tajnik Grupe sarajevskih književnika, koja je udarila temelje savremenoj [[bosanskohercegovačka književnost|bosanskohercegovačkoj književnosti]] i u kojoj su bili: [[Ivo Andrić]], [[Hasan Kikić]], [[Isak Samokovlija]], [[Jovan Krsić]], [[Hamza Humo]], [[Hamid Dizdar]] i drugi. U isto vrijeme uređivao je uglednu sarajevsku kulturnu reviju "Pregled". Četiri godine vodio je vlastitu knjižaru u Sarajevu, a radio je kao srednjoškolski profesor u Sarajevu, [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u. Cijeli niz godina bio je urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske u Zagrebu, gdje je uredio, između ostalog, izabrana djela [[Lav Tolstoj|L. N. Tolstoja]], [[Ivan Sergejevič Turgenjev|Turgenjeva]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N. V. Gogolja]] i [[Mark Twain|Marka Twaina]], a za "Znanje" je priredio Djela F. M. [[Dostojevski|Dostojevskog]]. Svojom uredničkom djelatnošću i prevođenjem (s [[ruski|ruskog]], [[njemački|njemačkog]] i [[slovenski|slovenskog]]) znatno, je podigao razinu književnog prevodilaštva u nas. Zarano se okušao u gotovo svim književnim rodovima. == Djela == Zbirke poezije: * "Pjesme" (1925.). * "Zemlja i oblaci" (1952.); Knjige pripovijedaka: * "Javna zahvala" (1937.), * "U procijepu" (1954.), * "Promjenjiva ulica" (1966.), * "Eh, ti bližnji" (1971.). Zastupljen je izborom proze u ediciji "Pet vijekova hrvatske književnosti" i u "Antologiji hrvatskog humora". Napisao je dvadesetak dramskih tekstova koji su gotovo svi izvedeni na našim pozornicama. Opsežni historijski roman "Krvavi dani Bosne ponosne" svojim leksičkim bogatstvom, narativnom dinamikom te đivošću dijaloga ulazi, uz Čolakovićeve romane te Andrićevu i Nametkovu novelistiku, među najbolja ostvarenja bosanskohercegovačke pripovjedača klasične tradicije. == Reference == <references /> {{DEFAULTSORT:Kušan, Jakša}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1900.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] dlw0gwusr8cre11fb0942yknerxfd9g 0 24632 3712918 3541084 2025-06-07T04:32:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712918 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Mayon | slika = Mt.Mayon tam3rd.jpg | slika_opis = Vulkan Mayon, decembar 2006 | visina = 2463m | lanac = | lokacija = {{ZID|Filipini}} | prvi_uspon = | posljednja_erupcija = 2010. | vrsta = [[stratovulkan]] }} [[Datoteka:Pyroclastic flows at Mayon Volcano.jpg|mini|300p|Erupcija vulkana Mayon 23. septembra 1984.]] [[Datoteka:Mayon 1926.jpg|mini|desno|150p|Mayon 1926. godine]] Vulkan '''Mayon''', poznat i kao '''Planina Mayon''' je aktivni [[stratovulkan]] u [[Filipinske pokrajine|pokrajini]] [[Albay]], u [[Filipinske regije|regiji]] [[Bicol]], na [[Filipini|filipinskom]] ostrvu [[Luzon]]. Visok je 2463 metra. Poznat po svom gotovo simetričnom konusnom obliku, Mayon predstavlja sjevernu granicu grada [[Legazpi City]]. U tradiciji stanovništva koje živi u okolini [[vulkan]]a naziva se ''Bulkang Magayon'' ({{fi|Vulkan Magayaon}}) po legendarnoj herojskoj [[Daragang Magayon]] (doslovno na bikol jeziku: ''Prelijepa dama'')<ref name="BBCMayon">{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/8427922.stm|title=Mount Mayon: a tale of love and destruction|author=England, Vaudine|publisher=BBC News|date=24. 12. 2009}}</ref>. Dana 13. oktobra 2008. godine Mayon je predložen na spisak 7 najvećih čuda prirode novijeg doba<ref>{{cite web|url=http://www.new7wonders.com/nature/en/nominees/asia/c/MayonVolcano/|title=Mayon Volcano|publisher=News7Wonders|access-date=8. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080518143950/http://www.new7wonders.com/nature/en/nominees/asia/c/MayonVolcano/|archive-date=18. 5. 2008|url-status=dead}}</ref>. == Geomorfologija == Vulkan Mayon je aktivni stratovulkan. Trenutni [[konus]] je formiran putem piroklastičnih tokova i tokova lave iz ranijih [[erupcija]]. Mayon je jedan od najaktivnijih vulkana na Filipinima. Smatra se da je u posljednjih 400 godina imao je 49 erupcija. Nalazi se na istočnoj strani ostrva Luzon, paralelno filipinskoj brazdi koja predstavlja konvergentnu granicu gdje se filipinska morska ploča uvlači ispod filipinskog pokretnog pojasa. Na mjestima gdje se kontinentalna ploča ili pojas [[kontinent]]alnih fragmenata dodiruje sa [[okean]]skom pločom, lakši kontinentalni materijal prelazi preko okeanske ploče gurajući je dublje u [[Zemljina kora|Zemljinu koru]]. [[Magma]], koja nastaje na mjestu gdje se tope stijene, može se probiti kroz kontinentalnu ploču oslabljenu zbog [[Tektonika ploča|sudara]] tektonskih ploča. Jedno takvo mjesto gdje je magma izbila je i Mayon. Kao i drugi okolni vulkani na obodu [[Tihi okean|Tihog okeana]], Mayon je dio [[Pacifički vatreni prsten|Pacifičkog vatrenog prstena]]. == Lokacija i formiranje == Vulkan Mayon je najznačajnije obilježje filipinske pokrajine Albay. Nalazi se 10&nbsp;km od zaliva Albay<ref name="Davis">{{cite book|last=Davis |first=Lee|title=Natural disasters: from the Black Plague to the eruption of Mt. Pinatubo|url=https://archive.org/details/naturaldisasters0000davi |year=1992|publisher=Facts on File Inc.|location=New York, NY |pages=[https://archive.org/details/naturaldisasters0000davi/page/300 300]-301}}</ref>, u općinama Legazpi City, [[Daraga]], [[Camalig]], [[Guinobatan]], [[Ligao City]], [[Tabaco City]], [[Malilipot]] i [[Santo Domingo (Albay)|Santo Domingo]]. Uzdiže se 2463 m (8077 stopa) iznad zaliva<ref name="Edu">{{cite web|url=http://volcano.und.edu/vwdocs/current_volcs/philippines/mayonvol.html|title=Mayon Volcano, Philippines|work=Ministarstvo turizma Filipina|publisher=Volcano.und.edu|access-date=20. 11. 2007|archive-date=12. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012025231/http://volcano.und.edu/vwdocs/current_volcs/philippines/mayonvol.html|url-status=bot: unknown}}</ref>. Vulkan Mayon je jedan od najaktivnijih vulkana na Filipinima a smatra se da je jedan od najsavršenije formiranih vulkana<ref name="Davis"/> zbog svog simetričnog konusa. On je [[bazalt]]no-andesitski vulkan<ref name="Edu"/>. Gornje padine vulkana su veoma strme sa prosječnom strminom od 35-40 stepeni, dok je na vrhu relativno mali [[krater]]. Na strminama su vidljivi slojevi stvrdnute [[lava|lave]] i drugog vulkanskog materijala. == Erupcije == U pisanoj historiji zabilježeno je 49 erupcija Mayona. Prva zabilježena erupcija bila je 1616 godine. Njegova pretposljednja veća erupcija je bilo relativno mirno izlijevanje lave 14. jula 2006<ref>{{cite web|url=http://volcano.phivolcs.dost.gov.ph/update_VMEPD/Volcano/VolcanoList/mayon.htm|title=Mayon Volcano|publisher=Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju|access-date=14. 12. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20120302162228/http://volcano.phivolcs.dost.gov.ph/update_VMEPD/Volcano/VolcanoList/mayon.htm|archive-date=2. 3. 2012|url-status=dead}}</ref>, međutim opasnost po stanovništvo se povećala nakon što je nastalo [[lahar]] djelovanjem kiše i prolaskom [[tropski ciklon|tajfuna]] "Durian" 30. novembra 2006. godine. Slijedeća erupcija na vrhu se desila 10. augusta 2008. godine<ref name=Phivolcs2008>{{cite web|url=http://www.phivolcs.dost.gov.ph/index.php?option=com_content&task=view&id=68&Itemid=26|title=Mayon Volcano Advisory|publisher=Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju|date=10. 8. 2008|access-date=24. 12. 2009|archive-date=29. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080929101132/http://www.phivolcs.dost.gov.ph/index.php?option=com_content&task=view&id=68&Itemid=26|url-status=dead}}</ref>. Trenutno, vulkanska aktivnost je slaba, ali se u skorije vrijeme može očekivati jača erupcija. Najrazornija erupcija Mayona se desila 1. februara 1814. godine. Tok lave nije bio toliko obilan u odnosu na erupciju iz 1766. godine. Međutim, vulkan je intenzivno izbacivao tamni dim i pepeo te je na kraju potpuno zatrpao i razorio grad [[Cagsawa]]. Samo je zvonik ostao iznad nove površine tla. Drveće je bilo spaljeno, [[Rijeka|rijeke]] značajno zagađene. Okolna područja su također bila uništena, a nagomilani pepeo je ponegdje bio debljine i 9 metara. Smatra da se je u toj najvećoj katastrofi poginulo oko 2.200 stanovnika pokrajine Albay<ref name="Davis"/>. Najduža neprekinuta erupcija Mayona se otpočela 23. juna 1897. godine i trajala je sedam dana. Ponovo je lava dosegla naseljena mjesta. Sedam milja istočno od vulkana, selo Bacacay je potpuno spaljeno, a 15 metara lave ga je potpuno prekrilo. U selu Libon je tada oko 100 osoba poginulo, a moguće je da su se ugušili od dima i pepela te izbačenih gromada užarenih stijena. Druga sela poput San Roque, Misericordia i Santo Nino su također ostala bez brojih stanovnika. [[Vjetar|Vjetrovi]] su odnijeli pepeo i dim na više od 160&nbsp;km od vulkana. Smatra se da je ukupno 400 ljudi stradalo tokom te erupcije<ref name="Davis"/>. Od erupcije 1984. godine nije zabilježen nijedan smrtni slučaj usljed erupcije, jer je na preporuku filipinskih geologa pravovremeno evakuirano više od 73.000 osoba<ref>{{cite web|url=http://volcanoes.usgs.gov/Imgs/Jpg/Mayon/-020_caption.html|title=USGS|access-date=25. 6. 2008|archive-url=https://archive.today/20120715153304/http://volcanoes.usgs.gov/Imgs/Jpg/Mayon/-020_caption.html|archive-date=15. 7. 2012|url-status=dead}}</ref>. Međutim, u velikoj erupciji 1993. godine poginulo je 77 osoba, najvećim dijelom poljoprivrednika, zbog piroklastičnih lavina. Mayon je ponovo eruptirao od jula do oktobra 2006, godine, a tokom te erupcije nije bilo ljudskih žrtava. U vrijeme te erupcije najsnažnija vulkanska aktivnost je zabilježena sredinom augusta 2006. godine. Tokom slijedeća dva mjeseca, izbacivanje lave i pepela se postepeno smanjilo. Međutim, krajem novembra 2006. godine nailaskom [[tropski ciklon|tajfuna]] Durian, nastala su klizišta od mulja, blata i ostalog materijala koji je izbačen putem erupcije. Klizišta su usmrtila oko 1000 osoba a velika područja u predgrađima Legazpi Citya su bila prekrivena muljem i blatom, gotovo do krovova kuća<ref>{{Cite web |url=http://www.cnn.com/2006/WEATHER/12/01/philippines.typhoon/index.html |title=Typhoon sends red-hot boulders into villages - CNN.com |access-date=25. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080125115718/http://www.cnn.com/2006/WEATHER/12/01/philippines.typhoon/index.html |archive-date=25. 1. 2008 |url-status=live }}</ref>. Sredinom decembra 2009. godine, ponovo je došlo do pojačane vulkanske aktivnosti, te je nakon preporuka geologa izvršena evakucija stanovništva. U periodu od 15. do 17. decembra 2009. godine zabilježeno je nekoliko umjerenih eksplozija, a lava se isticala iz kratera i do 4&nbsp;km niz padinu vulkana. Po podacima filipinske vlade, ukupno je evakuirano preko 33.000 osoba iz ugroženog područja<ref>{{cite web|url=http://inquirer.net/specialreports/volcanomonitor/view.php?db=1&article=20091218-242651|title=Volcano Monitor - PHIVOLCS warns: Mayon to blow its top in a few weeks|publisher=Philippine Daily Inquirer|date=18. 12. 2009|access-date=12. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110807132441/http://www.inquirer.net/specialreports/volcanomonitor/view.php?db=1&article=20091218-242651|archive-date=7. 8. 2011|url-status=dead}}</ref>. Početkom januara 2010. godine, erupcijska aktivnost se počela polahko smanjivati, te se dio evakuiranih stanovnika počeo vraćati kućama<ref>{{cite web|url=http://www.abs-cbnnews.com/nation/01/02/10/alert-level-around-mayon-lowered-3|title=Alert level around Mayon lowered to 3|publisher=GMA News.TV|date=2. 1. 2010|access-date=12. 1. 2010|archive-date=3. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100103083917/http://www.abs-cbnnews.com/nation/01/02/10/alert-level-around-mayon-lowered-3|url-status=dead}}</ref>. == Vanjski linkovi == * [http://www.phivolcs.dost.gov.ph/Volcano/Volcanolist/mayon.htm Stranice filipinskog Instituta za vulkanologiju (PHIVOLCS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060924235359/http://www.phivolcs.dost.gov.ph/Volcano/Volcanolist/mayon.htm |date=24. 9. 2006 }} * Philippines [https://web.archive.org/web/20070418212833/http://ndcc.gov.ph/ndcc/ National Disaster Coordinating Council] Mount Mayon Updates * [http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/images.php3?img_id=5024 NASA Earth Observatory page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051028194524/http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/images.php3?img_id=5024 |date=28. 10. 2005 }} * {{Commons|Mayon Volcano|Mayon}} == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Stratovulkani]] [[Kategorija:Vulkani na Filipinima]] [[Kategorija:Planine na Filipinima]] [[Kategorija:Vulkani subdukcije]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi na Filipinima]] [[Kategorija:Aktivni vulkani]] 5n7hj780iroyhaazcn66qxyphnagpqt 0 27012 3712774 3660234 2025-06-06T15:16:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712774 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josip Dujmović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1955|4|26}} | mjesto_rođenja = Zenica, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Novinar, publicista | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Josip Dujmović''' ([[Zenica]], 26. april 1955) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]] i [[muzika|muzički]] [[Publicistika|publicist]]. == Biografija == Rođen je [[26. april]]a 1955. u Zenici. Pohađao je [[gimnazija|gimnaziju]] u Zenici i 1974. na [[filozofija|Filozofskom]] [[fakultet]]u u [[Zagreb]]u upisao studij [[književnost]]i ([[slavistika]] i [[sociologija]]). Za vrijeme studija počeo se baviti [[novinarstvo]]m i tokom 1976. honorarno je radio u zagrebačkom "Večernjem listu", te u zeničkim novinama "Naša riječ", da bi se u istim novinama profesionalno zaposlio 1977. i studij nastavio kao izvanredni student.[[Datoteka:Unutrasnja naslovnica romana.jpg|mini|''U inat godinama'']]Dvije uzastopne godine je dobio godišnju zeničku novinarsku nagradu i potom počeo raditi na Radio Zenici, najprije kao urednik jutarnjeg programa, a potom kao urednik muzičko-revijalnog programa. gdje je radio do 1990. Pored rock emisija (Nedjeljne vibracije, Top lista), realizirao je i nekoliko posebnih projekata: seriju od deset godišnjih 'rođendanskih' rock koncerata Radio Zenice na nogometnom stadionu (1980-89), na kojima su nastupili gotovo svi najznačajniji [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] bendovi tog vremena. Sarađivao je u muzičkom časopisu Džuboks 1981. i 1982, kao stalni član redakcije.<ref name="Rockomotiva">{{cite web |last1=Đorđević |first1=Milan |title=Nova Levica, angažovana muzika i kultura (5): Josip Dujmović |url=https://www.rockomotiva.com/razgovori/nova-levica-angazovana-muzika-i-kultura-5-josip-dujmovic/ |website=Rockomotiva |access-date=19. 1. 2021 |date=2. 9. 2020 |archive-date=30. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210130104106/https://www.rockomotiva.com/razgovori/nova-levica-angazovana-muzika-i-kultura-5-josip-dujmovic/ |url-status= }}</ref> U sezoni 1987/88 u zeničkom Narodnom pozorištu izveden je mjuzikl "S okusom smoga" (režija: [[Zoran Ristović]]), za koji je Josip Dujmović napisao priču i stihove songova. Godine 1990. napustio je Radio Zenicu i osnovao prvu privatnu filmsku kompaniju u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (Tropik), baveći se videotekarstvom, te video i filmskom distribucijom. Od 1994. do 2000. živio je Zagrebu i vodio privatnu video distributersku kompaniju. Među ostalim izdanjima, ova je kompanija (Tropik film i video, kasnije [[Bonus film]]) realizirala prvu video kolekciju antologijskih hrvatskih igranih filmova i [[film]]ova iz susjednih zemalja. Povratkom u Zenicu 2000, prestao se baviti filmskom distribucijom i 2001. pokrenuo je [[Heineken Music Fest]], demo-rock festival na kojem je godišnje nastupalo 40-tak demo grupa iz svih zemalja ex-Jugoslavije. Godine 2002. utemeljio je godišnju ''[[Indexi (nagrada)|BH muzičku nagradu Indexi]]'', koja je 2006. postala regionalna nagrada za najbolja muzička ostvarenja u BiH, [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]].<ref>{{cite web |title=Dodela nagrada "Davorin" |url=https://nadlanu.com/665/dodela-nagrada-davorin/ |website=Na dlanu |access-date=19. 1. 2021 |date=28. 6. 2006 }}{{Mrtav link}}</ref> U prvom domaćem Music Talents reallity show programu [[OBN (TV-kanal)|Televizije OBN]] 2003. bio je predsjednik žirija. == Indexi - U inat godinama == [[Datoteka:Roman-naslovna strana.jpg|mini|''Indexi: U inat godinama'']] Autor je romansirane biografije Indexi [[U inat godinama]] i istoimene fotomonografije, koja je u izdanju Quattro Media objavljena u septembru 2006.<ref>{{cite journal |title=NOVINAR JOSIP DUJMOVIĆ O “INDEKSIMA – U INAT GODINAMA” |journal=Čačanski glas |date=25. 7. 2017 |url=https://www.caglas.rs/novinar-josip-dujmovic-o-indeksima-u-inat-godinama/ |access-date=19. 1. 2021}}</ref> Uz promociju knjiga organizirao je koncert "[[Indexi]] i prijatelji", na kojem su 12. septembra 2006. u sarajevskoj Zetri nastupili članovi Indexa: [[Fadil Redžić]], [[Ranko Rihtman]], [[Miroslav Šaranović]], [[Nenad Jurin]], [[Kornelije Kovač]], [[Vlado Pravdić]], [[Peco Petej]], [[Sinan Alimanović]], [[Milić Vukašinović]], [[Slobodan Misaljević]], [[Ismet Arnautalić|Ismet Nuno Arnautalić]], [[Đorđe Uzelac]], te kao gitaristi [[Vernes Ljuštaku]] i [[Zele Lipovača]]. Pjesme Indexa iz svih razdoblja izvodili su: [[Zoran Predin]] ([[Lačni Franz]]), [[Bisera Veletanlić]], [[Željko Bebek]], [[Nermin Puškar]], grupa [[MI 2]], [[Igor Vukojević]], [[Mladen Vojičić Tifa]], [[Dado Topić]], [[Aki Rahimovski]], [[Hajrudin Varešanović|Hari Varešanović]], [[Natali Dizdar]], [[Massimo]], [[Bubi]], [[Boris Novković]], [[Ivica Šarić]], [[Maja Milinković]] i [[Halid Bešlić]].<ref>{{cite journal |title=Indexi i prijatelji - u inat godinama |journal=Jutarnji |date=13. 9. 2006 |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/indexi-i-prijatelji-u-inat-godinama-3754698 |access-date=19. 1. 2021}}</ref><ref>{{cite web |title=Veliki koncert "Indexi" i prijatelji u "Zetri" |url=https://ba.ekapija.com/news/69077/veliki-koncert-indexi-i-prijatelji-u-zetri |website=E-kapija |access-date=19. 1. 2021 |date=7. 9. 2006}}</ref> Za diskografsku kuću Croatia Records iduće godine priređuje i CD kompilaciju ''Indexi: U inat godinama'', s kojom je, kao prvi državljanin BiH, nominiran za najprestižniju regionalnu diskografsku nagradu 'Porin' u kategoriji najboljih dokumentarističkih izdanja godine. == Ostali projekti == U oktobru 2019. objavljuje fotomonografiju ''Zenica blues: od Perviza do Arene,'' a u proljeće 2021. godine objavljuje roman ''Krici iz dubine'' u izdanju Gradske biblioteke Zenica.<ref>{{cite web |title=Krici iz mračnog doma |url=https://books.google.rs/books/about/Krici_iz_mra%C4%8Dnog_doma.html?id=abSiuwEACAAJ&redir_esc=y |website=Google books |access-date=19. 1. 2021}}</ref> == Također pogledajte == *[[U inat godinama]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.rtvze.com/ Radio Televizija "Zenica"] *[http://www.davorin.ba/ Muzički portal i muzička pop rock enciklopedija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128023301/http://davorin.ba/ |date=28. 1. 2021 }} {{DEFAULTSORT:Dujmović, Josip}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] awawjf2ez9rlfxxm3i5jvl7oxryu6fv 0 30373 3713003 3595552 2025-06-07T10:55:21Z Panasko 146730 /* Vanjski linkovi */ 3713003 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Broj''' je matematički objekat koji se koristi za brojanje i [[mjerenje]]. Opisni simbol koji predstavlja broj se također naziva broj ili brojka, ali u općoj upotrebi riječ broj može značiti apstraktni objekat, simbol ili [[Brojevi (vrsta riječi)|riječ]] za broj. Osim upotrebe za brojanje i mjerenje, brojevi se često koriste za etikete ([[telefonski broj]]evi), za određivanje ([[serijski broj]]evi) i za šifre (npr. [[ISBN]]). U [[Matematika|matematici]], definicija broja je vremenom proširena da bi uključila i takve brojeve kao što su [[0 (broj)|nula]], [[Negativan broj|negativni brojevi]], [[racionalni broj]]evi, [[Iracionalan broj|iracionalni brojevi]] i [[Kompleksan broj|kompleksni brojevi]]. Određene procedure koje imaju jedan ili više brojeva kao ulazne vrijednosti i proizvode neki broj kao rezultat zovu se numeričke [[Operacija (matematika)|operacije]]. [[Unarna operacija|Unarne operacije]] koriste jedan ulazni broj i proizvode jedan izlazni broj kao rezultat. Na primjer, operacija računanja sljedbenika dodaje 1 cijelom broju, tako da je broj 5 sljedbenik broja 4. [[Binarna operacija|Binarne operacije]] uzimaju dva ulazna broja i proizvode jedan izlazni broj. Primjeri binarnih operacija su [[sabiranje]], [[oduzimanje]], [[množenje]], [[dijeljenje]] i [[potenciranje]]. Studij računskih operacija s brojevima zove se [[aritmetika]]. Uz pojam broja usko su vezani pojmovi [[Brojevni sistem|brojevnih sistema]] i brojki (cifara). Danas se u pisanoj ljudskoj komunikaciji uglavnom koriste [[arapski brojevi]], a u specifičnim situacijama (npr. prikaz godine) se koriste [[rimski brojevi]]. == Klasifikacija brojeva == Skupovi brojeva su: # [[Prirodni brojevi|prirodni]] <math>\mathbf{N}=\{1, 2, 3, 4, \ldots\}</math> # [[Cijeli brojevi|cijeli]] <math>\mathbf{Z}=\{\ldots, -3, -2, -1, 0,1, 2, 3, \ldots\}</math> # [[Racionalni brojevi|racionalni]] <math>\mathbf{Q}=\{\frac{a}{b}: a \in \mathbf{Z}, b \in \mathbf{N}\}</math> # [[Iracionalni brojevi|iracionalni]] (oni koje ne možemo predstaviti u obliku razlomaka) # [[Realni brojevi|realni]] = racionalni + iracionalni # [[Kompleksni brojevi|kompleksni]] = realni + imaginarni == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Numbers}} * [https://www.youtube.com/watch?v=ZdIatPN2Qao Nauka 50: Broj (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)] {{Brojevi}} {{Teorija brojeva}} [[Kategorija:Brojevi| ]] [[Kategorija:Teorija grupa]] [[Kategorija:Matematički objekti]] 2o6dwhu4ccuewlto3u7k41bizelvwe5 0 30378 3713008 3601311 2025-06-07T10:57:50Z Panasko 146730 3713008 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} '''Racionalni brojevi''' su svi mogući [[broj]]evi koje možemo napisati u obliku razlomaka, tj. a/b, gdje je a cijeli broj, koji zovemo brojnikom, a b je prirodan broj, koji nazivamo nazivnikom. Skup racionalnih brojeva <math>\mathbb{Q}</math> uveden je zbog toga što operacija dijeljenja nije uvijek bila moguća na skupu cijelih brojeva <math>\mathbb{Z}</math>. Ako su a,b,c<math>\in\mathbb{Z}</math> kažemo da je a djeljivo sa b (a:b) ako postoji<br /> cijeli broj c takav da je a=b×c Definicija skupa racionalnih brojeva: Skup racionalnih brojeva<math>\mathbb{Q}</math> je skup svih klasa ekvivalencije <br /> na skupu <math>\mathbb{Z}</math> x <math>\mathbb{N}</math>, odnosno <math>\mathbb{Q}</math>={m/n: m<math>\in\mathbb{Z}</math>, n<math>\in\mathbb{N}</math>} Dok su skupovi <math>\mathbb{N}</math> i <math>\mathbb{Z}</math> '''diskretni''', skup <math>\mathbb{Q}</math> je '''gust''' (između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). Za brojanje raznih predmeta i životinja dovoljni su cijeli brojevi, djeca broje jabuke i kruške, također, cijelim brojevima, ali ako jednu jabuku treba da podijeli dvoje djece onda je svako od njih dobio pola jabuke . To pišemo sa 1/2. Da je trebalo jabuku dijeliti na tri dijela, pisali bi da je svatko dobio 1/3 jabuke.<br />Dakle, skup racionalnih brojeva <math>\mathbb{Q}</math> uveden je zbog toga što operacija dijeljenja nije uvijek moguća na skupu cijelih brojeva <math>\mathbb{Z}</math>. Ako su a,b,c<math>\in\mathbb{Z}</math> kažemo da je a djeljivo sa b (a:b) ako postoji<br /> cijeli broj c takav da je a=b&times;c Definicija skupa racionalnih brojeva: '''Skup racionalnih brojeva'''<math>\mathbb{Q}</math> je skup svih klasa ekvivalencije <br /> na skupu <math>\mathbb{Z}</math> x <math>\mathbb{N}</math>, odnosno <math>\mathbb{Q}</math>={m/n: m<math>\in\mathbb{Z}</math>, n<math>\in\mathbb{N}</math>} Dok su skupovi <math>\mathbb{N}</math> i <math>\mathbb{Z}</math> '''diskretni''', skup <math>\mathbb{Q}</math> je '''gust''' ( između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). ==Definicija== Skup racionalnih brojeva <math>\mathbb{Q}</math> je skup svih klasa ekvivalencije na skupu <math>\mathbb{Z} x \mathbb{N},</math> odnosno <math>\mathbb{Q} = </math> {<math>\frac{m}{n} </math> <math>m \in \mathbb{Z}, n \in \mathbb{N}</math>} Dok su skupovi <math>\mathbb{N}</math> i <math>\mathbb{Z}</math> diskretni, skup <math>\mathbb{Q}</math> je gust ( između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). == Sabiranje== U skupu <math>\mathbb{Q}</math> definisano je sabiranje :<math>\frac{a}{b} +\frac{c}{d}=\frac{ad+bc}{bd}</math> za <math>b\ne 0</math> <math>d\ne 0</math> ===Osobine sabiranja=== Radi lakšeg pisanja uvedimo oznaku :<math>\frac{a}{b} =r</math> : <math>r_1+r_2=r_2+r_1 </math> komutativnost : <math>(r_1+r_2)+r_3=r_1+(r_2+r_3) </math> asocijativost : <math>r +(-r)=0</math> inverzan broj Brojevi <math>\frac{a}{b}</math> i <math> -\frac{a}{b}</math> su suprotni :<math>r+0=r</math> neutralan elemenat == Oduzimanje == Kao i u skupu cijelih brojeva <math>\mathbb{Z}</math> oduzimanje se svodi na sabiranje :<math>r_1-r_2=r_1+(-r_2)</math> == Množenje == U skupu <math>\mathbb{Q}</math> definisano je množenje :<math>\frac{a}{b}*\frac{c}{d}=\frac{ac}{bd}</math> za <math>b\ne 0</math> <math>d\ne 0</math> ===Osobine množenja=== : <math>r_1*r_2=r_2*r_1 </math> komutativnost : <math>(r_1*r_2)*r_3=r_1*(r_2*r_3) </math> asocijativnost : <math>r *\frac{1}{r}=1</math> inverzan broj : <math>r*1=r</math> neutralan elemenat : <math>r*(-1)= -r</math> : <math>r*0=0</math> : <math>\frac{0}{a}=0</math> : <math>r_1(r_2+r_3)=r_1*r_2+r_1*r_3</math> distribucija množenja u odnosu na dijeljenje ==Dijeljenje == : <math> \frac{a}{b} : \frac{c}{d} = \frac{a}{b}* \frac{d}{c}= \frac{ad}{bc} </math> ===Upoređivanje=== : <math> \frac{a}{b} < \frac{c}{d} = > ad < bc</math> : <math> \frac{a}{b} = \frac{c}{d} = > ad = bc</math> : <math> \frac{a}{b} > \frac{c}{d} = > ad > bc</math> Dvojni razlomak :<math>\frac{\frac{a}{b}}{\frac{c}{d}}=\frac{ad}{bc}</math> ==Proširivanje i skraćivanje razlomaka== : <math>\frac{a}{b}=\frac{am}{bm}</math> proširivanje razlomaka : <math>\frac{an}{bn}=\frac{a}{b}</math> skraćivanje razlomaka == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Rational numbers}} {{Brojevi}} {{Teorija brojeva}} [[Kategorija:Elementarna matematika]] [[Kategorija:Razlomci]] [[Kategorija:Realni brojevi]] [[Kategorija:Teorija polja]] fcbl813kn87st631o71adoh6kf8m9of 0 32201 3712877 3707785 2025-06-06T23:53:52Z 211.186.86.62 3712877 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Michael Jackson | slika = Michaeljacksonmug1 (cropped).jpg | opis = Jackson 2003. | ime_pri_rođenju = Michael Joseph Jackson | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|08|29}} | mjesto_rođenja = [[Gary (Indiana)|Gary]], [[Indiana]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2009|06|25|1958|08|29}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | uzrok_smrti = [[Srčani zastoj]] | druga_imena = | zanimanje = {{hlist|Pjevač|tekstopisac|plesač}} | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = | supružnik = {{plainlist| * [[Lisa Marie Presley]] * ({{abbr|vj.|vjenčali se}} 1994; {{abbr|raz.|razveli se}} 1996) * [[Debbie Rowe]] * (vj. 1996; raz. 1999) }} | djeca = 3 | roditelji = {{plainlist| * [[Joe Jackson (menadžer)|Joe Jackson]] * [[Katherine Jackson]] }} | web-sajt = {{URL|michaeljackson.com}} | modul = {{Infokutija muzičar|ugradi=da | pozadina = solo_izvođač | žanr = {{hlist|[[Pop-muzika|Pop]]|[[soul]]|[[R&B]]|[[funk]]|[[rok-muzika|rok]]|[[disco]]|[[post-disco]]|[[dance-pop]]|[[new jack swing]]}} | instrument = {{hlist|Vokali|udaraljke}} | karijera = 1964–2009. | izdavač = {{hlist|[[Steeltown Records|Steeltown]]|[[Motown]]|[[Epic Records|Epic]]|[[Legacy Recordings|Legacy]]|[[Sony Music|Sony]]|MJJ Productions}} | povezani_umjetnici = {{hlist|[[The Jackson 5]]|[[Janet Jackson]]|[[Stevie Wonder]]|[[Lionel Richie]]|[[Quincy Jones]]|[[Teddy Riley]]}} }} }} '''Michael Joseph Jackson''' (29. august 1958 – 25. juni 2009)<ref name="certificate">County of Los Angeles Department of Health Services (2009). [[:File:Michael Jackson death certificate.jpg|Michael Jackson death certificate]].</ref><ref name="allmusic">{{cite web|first= Steve |last= Huey |title= Michael Jackson – Artist Biography |publisher= [[AllMusic]] |access-date= 31. 5. 2015 |url= https://www.allmusic.com/artist/michael-jackson-mn0000467203/biography |archive-url= https://web.archive.org/web/20150507080746/https://www.allmusic.com/artist/michael-jackson-mn0000467203/biography |archive-date= 7. 5. 2015}}</ref> bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] pjevač, zabavljač i pop-ikona, čiji je kontroverzni privatni život bio dio pop-kulture zadnjih četvrt vijeka. Svoju muzičku karijeru započeo je sa 7 godina kao pjevač u grupi The Jackson 5.<ref>{{cite news|title= Michael Jackson: a life of highs and lows |newspaper= [[The Daily Telegraph]] |date= 26. 6. 2009 |access-date= 28. 11. 2019 |url= https://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5642588/Michael-Jackson-a-life-of-highs-and-lows.html |archive-url= https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5642588/Michael-Jackson-a-life-of-highs-and-lows.html |archive-date= 10. 1. 2022 |url-status= live}} {{cbignore}}</ref><ref>{{cite book|first= Jermaine |last= Jackson |year= 2011 |title= You Are Not Alone: Michael: Through a Brother's Eyes |publisher= [[Simon & Schuster]] |page= 41 |isbn= 978-1-4516-5156-0 |url= https://books.google.com/books?id=tk0zQIaFrccC&pg=PA41}}</ref> Svoj prvi solo album ''Got to Be There'' snimio je [[1971]]. godine. Solo karijeru započeo je [[1979]]. godine. Jackson je u svojoj solo karijeri snimio i izdao najprodavani album svih vremena ''Thriller'' i za taj album 1996. godine na dodjeli World Music Awards dobio tu počasnu titulu.<ref name="FourUSTop10s">{{cite magazine|first= Gary |last= Trust |title= Ask Billboard: Remembering the Time When Michael Jackson Kept Hitting the Hot 100's Top 10, From 'Thriller' to 'Dangerous' |magazine= Billboard |date= 21. 1. 2018 |access-date= 7. 4. 2019 |url= https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8095269/michael-jackson-bruno-mars-ed-sheeran-ask-billboard}}</ref> Michael Jackson je primio trinaest [[Grammy]] nagrada. Tokom četrdesetogodišnje karijere Michael je nagrađen brojnim nagradama ukjučujući ''World Music Award's Best-Selling Pop Male Artist of the Millennium'', ''American Music Award's Artist of the Century Award'' i'' Bambi Award's Pop Artist of the Millennium Award''. Od [[1988]]. do [[2005]]. godine Jackson je živio na Neverland Ranch imanju, u kojem je izgradio zabavni park i privatni [[zoološki vrt]] za djecu sa posebnim potrebama.<ref name="Malta">{{cite news|title= Michael Jackson's Neverland on sale |newspaper= [[The Times (Malta)|Times of Malta]] |agency= Reuters |date= 1. 6. 2015 |access-date= 11. 6. 2015 |url= https://www.timesofmalta.com/articles/view/20150601/world/Michael-Jackson-s-Neverland-on-sale.570574}}</ref> Glasine da je tokom dječijih zabava odvodio dječake u svoju spavaću sobu i tu ih napastvovao rezultirale su [[1993]]. godine i prvom optužnicom.<ref name="Abuse">{{cite news|title= 1993: Michael Jackson accused of child abuse |work= BBC News |date= 8. 2. 2003 |access-date= 31. 5. 2015 |url= https://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/24/newsid_2512000/2512077.stm}}</ref> Njegovi odnosi sa djecom su pod medijsku pažnju došli ponovo do izražaja [[2003]]. godine tokom [[TV]] emisije zvane Living with Michael Jackson. To je rezultiralo da Jacksonu bude suđeno i kasnije [[2005]]. godine na teret stavljeno još optužbi za seksualno uznemiravanje djece. Sve optužbe su odbačene, i Michael je proglašen nevinim. Jackson je planirao izdati svoj povratnički album u [[jesen]] [[2007]]. godine. Album je trebala izdati njegova sopstvena [[kompanija]] ''The Michael Jackson Company''. Tokom [[2009]]. i [[2010]]. trebao je održati seriju povratničkih koncerata u londonskoj [[O2 Areni]], kako bi se riješio nagomilanih dugova. == Diskografija == ;Izdanja [[Motown Records]]a * 1971: ''[[Got to Be There]]'' * 1972: ''[[Ben (album)|Ben]]'' * 1973: ''[[Music and Me]]'' * 1975: ''[[Forever, Michael]]'' * 1975: ''[[The Best of Michael Jackson]]'' * 1980: ''[[Michael Jackson - Superstar Series Vol. 7]]'' * 1981: ''[[One Day In You're Life]]'' * 1983: ''[[Great Songs And Performances That Inspired The Motown 25th Anniversary TV Special]]'' (''Michael Jackson'' i [[Jackson 5]]) * 1984: ''[[Farewell My Summer Love]]'' * 1984: ''[[The Great Love Songs Of Michael Jackson]]'' * 1985: ''[[Motown Legends - Michael Jackson]]'' * 1986: ''[[The Michael Jackson Anthology]]'' ;Izdanja [[Epic Records]]a * 1979: ''[[Off the Wall]]'' * 1982: ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' * 1987: ''[[Bad (album)|Bad]]'' * 1991: ''[[Dangerous (album)|Dangerous]]'' * 1995: ''[[HIStory]]'' * 1997: ''[[Blood on the Dance Floor: HIStory in the Mix|Blood on the Dance Floor]]'' * 2001: ''[[Invincible (album)|Invincible]]'' * 2003: ''[[Number Ones]]'' * 2004: ''[[Michael Jackson: The Ultimate Collection]]'' == Videografija == ;Muzički spotovi * 1983: ''[[Motown 25: Yesterday, Today and Forever]]'' * 1983: ''[[Making Michael Jackson's Thriller]]'' * 1985: ''[[We Are The World]]'' * 1988: ''[[Motown on Showtime: Michael Jackson, The Legend Continues]]'' * 1993: ''[[Dangerous: The Short Film Compilation]]'' * 1994: ''[[Grammy's Greatest Moments - Volume 1]]'' * 1995: ''[[HIStory on Film - Past, Present, and Future Book I]]'' * 1997: ''[[HIStory on Film - Volume II]]'' * 2001: ''[[Dame Elizabeth - A Musical Celebration]]'' ;Filmovi u kojima je glumio Michael Jackson * 1979: ''[[The Wiz]]'' * 1988: ''[[Moonwalker]]'' * 1996: ''[[Ghosts]]'' * 2002: ''[[Men In Black II]]'' * 2003: ''[[Miss Cast Away & The Island Girls]]'' ;Filmska muzika * 1972: ''[[Ben]]'' * 1993: ''[[Free Willy]] * 1995: ''[[Free Willy 2: The Adventure Home]]'' * 1996: ''[[Get On The Bus]]'' == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Seth Riggs]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Michael Jackson}} * [http://www.michaeljackson.com/ Zvanični sajt] {{en simbol}} * {{imdb name|name=Michael Jackson|id=0001391}} * [http://rockhall.com/hof/inductee.asp?id=1141 Rock and Roll Hall of Fame stranica o Michaelu Jacksonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061123092652/http://www.rockhall.com/hof/inductee.asp?id=1141 |date=23. 11. 2006 }} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20061001155302/http://www.songwritershalloffame.org/exhibit_home_page.asp?exhibitId=116 Songwriters' Hall of Fame stranica o Michaelu Jacksonu] {{en simbol}} {{Grammy - album godine}} {{Grammy - pjesma godine}} {{Grammy - snimak godine}} {{Grammy - najbolja muška vokalna pop-izvedba}} {{Grammy za životno djelo}} {{Grammy Legend}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jackson, Michael}} [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Umrli 2009.]] [[Kategorija:Biografije, Gary (Indiana)]] [[Kategorija:Američki pjevači]] 5fxe4m2r9y4nggcjjauctnv4at676p0 3712950 3712877 2025-06-07T06:45:19Z Palapa 383 Poništena izmjena [[Special:Diff/3712877|3712877]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/211.186.86.62|211.186.86.62]] ([[User talk:211.186.86.62|razgovor]]) 3712950 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Michael Jackson | slika = Michael Jackson 1983 (3x4 cropped) (contrast).jpg | opis = Jackson 1983. | ime_pri_rođenju = Michael Joseph Jackson | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1958|08|29}} | mjesto_rođenja = [[Gary (Indiana)|Gary]], [[Indiana]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2009|06|25|1958|08|29}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | uzrok_smrti = [[Srčani zastoj]] | druga_imena = | zanimanje = {{hlist|Pjevač|tekstopisac|plesač}} | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = | supružnik = {{plainlist| * [[Lisa Marie Presley]] * ({{abbr|vj.|vjenčali se}} 1994; {{abbr|raz.|razveli se}} 1996) * [[Debbie Rowe]] * (vj. 1996; raz. 1999) }} | djeca = 3 | roditelji = {{plainlist| * [[Joe Jackson (menadžer)|Joe Jackson]] * [[Katherine Jackson]] }} | web-sajt = {{URL|michaeljackson.com}} | modul = {{Infokutija muzičar|ugradi=da | pozadina = solo_izvođač | žanr = {{hlist|[[Pop-muzika|Pop]]|[[soul]]|[[R&B]]|[[funk]]|[[rok-muzika|rok]]|[[disco]]|[[post-disco]]|[[dance-pop]]|[[new jack swing]]}} | instrument = {{hlist|Vokali|udaraljke}} | karijera = 1964–2009. | izdavač = {{hlist|[[Steeltown Records|Steeltown]]|[[Motown]]|[[Epic Records|Epic]]|[[Legacy Recordings|Legacy]]|[[Sony Music|Sony]]|MJJ Productions}} | povezani_umjetnici = {{hlist|[[The Jackson 5]]|[[Janet Jackson]]|[[Stevie Wonder]]|[[Lionel Richie]]|[[Quincy Jones]]|[[Teddy Riley]]}} }} }} '''Michael Joseph Jackson''' (29. august 1958 – 25. juni 2009)<ref name="certificate">County of Los Angeles Department of Health Services (2009). [[:File:Michael Jackson death certificate.jpg|Michael Jackson death certificate]].</ref><ref name="allmusic">{{cite web|first= Steve |last= Huey |title= Michael Jackson – Artist Biography |publisher= [[AllMusic]] |access-date= 31. 5. 2015 |url= https://www.allmusic.com/artist/michael-jackson-mn0000467203/biography |archive-url= https://web.archive.org/web/20150507080746/https://www.allmusic.com/artist/michael-jackson-mn0000467203/biography |archive-date= 7. 5. 2015}}</ref> bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] pjevač, zabavljač i pop-ikona, čiji je kontroverzni privatni život bio dio pop-kulture zadnjih četvrt vijeka. Svoju muzičku karijeru započeo je sa 7 godina kao pjevač u grupi The Jackson 5.<ref>{{cite news|title= Michael Jackson: a life of highs and lows |newspaper= [[The Daily Telegraph]] |date= 26. 6. 2009 |access-date= 28. 11. 2019 |url= https://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5642588/Michael-Jackson-a-life-of-highs-and-lows.html |archive-url= https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/michael-jackson/5642588/Michael-Jackson-a-life-of-highs-and-lows.html |archive-date= 10. 1. 2022 |url-status= live}} {{cbignore}}</ref><ref>{{cite book|first= Jermaine |last= Jackson |year= 2011 |title= You Are Not Alone: Michael: Through a Brother's Eyes |publisher= [[Simon & Schuster]] |page= 41 |isbn= 978-1-4516-5156-0 |url= https://books.google.com/books?id=tk0zQIaFrccC&pg=PA41}}</ref> Svoj prvi solo album ''Got to Be There'' snimio je [[1971]]. godine. Solo karijeru započeo je [[1979]]. godine. Jackson je u svojoj solo karijeri snimio i izdao najprodavani album svih vremena ''Thriller'' i za taj album 1996. godine na dodjeli World Music Awards dobio tu počasnu titulu.<ref name="FourUSTop10s">{{cite magazine|first= Gary |last= Trust |title= Ask Billboard: Remembering the Time When Michael Jackson Kept Hitting the Hot 100's Top 10, From 'Thriller' to 'Dangerous' |magazine= Billboard |date= 21. 1. 2018 |access-date= 7. 4. 2019 |url= https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8095269/michael-jackson-bruno-mars-ed-sheeran-ask-billboard}}</ref> Michael Jackson je primio trinaest [[Grammy]] nagrada. Tokom četrdesetogodišnje karijere Michael je nagrađen brojnim nagradama ukjučujući ''World Music Award's Best-Selling Pop Male Artist of the Millennium'', ''American Music Award's Artist of the Century Award'' i'' Bambi Award's Pop Artist of the Millennium Award''. Od [[1988]]. do [[2005]]. godine Jackson je živio na Neverland Ranch imanju, u kojem je izgradio zabavni park i privatni [[zoološki vrt]] za djecu sa posebnim potrebama.<ref name="Malta">{{cite news|title= Michael Jackson's Neverland on sale |newspaper= [[The Times (Malta)|Times of Malta]] |agency= Reuters |date= 1. 6. 2015 |access-date= 11. 6. 2015 |url= https://www.timesofmalta.com/articles/view/20150601/world/Michael-Jackson-s-Neverland-on-sale.570574}}</ref> Glasine da je tokom dječijih zabava odvodio dječake u svoju spavaću sobu i tu ih napastvovao rezultirale su [[1993]]. godine i prvom optužnicom.<ref name="Abuse">{{cite news|title= 1993: Michael Jackson accused of child abuse |work= BBC News |date= 8. 2. 2003 |access-date= 31. 5. 2015 |url= https://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/24/newsid_2512000/2512077.stm}}</ref> Njegovi odnosi sa djecom su pod medijsku pažnju došli ponovo do izražaja [[2003]]. godine tokom [[TV]] emisije zvane Living with Michael Jackson. To je rezultiralo da Jacksonu bude suđeno i kasnije [[2005]]. godine na teret stavljeno još optužbi za seksualno uznemiravanje djece. Sve optužbe su odbačene, i Michael je proglašen nevinim. Jackson je planirao izdati svoj povratnički album u [[jesen]] [[2007]]. godine. Album je trebala izdati njegova sopstvena [[kompanija]] ''The Michael Jackson Company''. Tokom [[2009]]. i [[2010]]. trebao je održati seriju povratničkih koncerata u londonskoj [[O2 Areni]], kako bi se riješio nagomilanih dugova. == Diskografija == ;Izdanja [[Motown Records]]a * 1971: ''[[Got to Be There]]'' * 1972: ''[[Ben (album)|Ben]]'' * 1973: ''[[Music and Me]]'' * 1975: ''[[Forever, Michael]]'' * 1975: ''[[The Best of Michael Jackson]]'' * 1980: ''[[Michael Jackson - Superstar Series Vol. 7]]'' * 1981: ''[[One Day In You're Life]]'' * 1983: ''[[Great Songs And Performances That Inspired The Motown 25th Anniversary TV Special]]'' (''Michael Jackson'' i [[Jackson 5]]) * 1984: ''[[Farewell My Summer Love]]'' * 1984: ''[[The Great Love Songs Of Michael Jackson]]'' * 1985: ''[[Motown Legends - Michael Jackson]]'' * 1986: ''[[The Michael Jackson Anthology]]'' ;Izdanja [[Epic Records]]a * 1979: ''[[Off the Wall]]'' * 1982: ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' * 1987: ''[[Bad (album)|Bad]]'' * 1991: ''[[Dangerous (album)|Dangerous]]'' * 1995: ''[[HIStory]]'' * 1997: ''[[Blood on the Dance Floor: HIStory in the Mix|Blood on the Dance Floor]]'' * 2001: ''[[Invincible (album)|Invincible]]'' * 2003: ''[[Number Ones]]'' * 2004: ''[[Michael Jackson: The Ultimate Collection]]'' == Videografija == ;Muzički spotovi * 1983: ''[[Motown 25: Yesterday, Today and Forever]]'' * 1983: ''[[Making Michael Jackson's Thriller]]'' * 1985: ''[[We Are The World]]'' * 1988: ''[[Motown on Showtime: Michael Jackson, The Legend Continues]]'' * 1993: ''[[Dangerous: The Short Film Compilation]]'' * 1994: ''[[Grammy's Greatest Moments - Volume 1]]'' * 1995: ''[[HIStory on Film - Past, Present, and Future Book I]]'' * 1997: ''[[HIStory on Film - Volume II]]'' * 2001: ''[[Dame Elizabeth - A Musical Celebration]]'' ;Filmovi u kojima je glumio Michael Jackson * 1979: ''[[The Wiz]]'' * 1988: ''[[Moonwalker]]'' * 1996: ''[[Ghosts]]'' * 2002: ''[[Men In Black II]]'' * 2003: ''[[Miss Cast Away & The Island Girls]]'' ;Filmska muzika * 1972: ''[[Ben]]'' * 1993: ''[[Free Willy]] * 1995: ''[[Free Willy 2: The Adventure Home]]'' * 1996: ''[[Get On The Bus]]'' == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Seth Riggs]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Michael Jackson}} * [http://www.michaeljackson.com/ Zvanični sajt] {{en simbol}} * {{imdb name|name=Michael Jackson|id=0001391}} * [http://rockhall.com/hof/inductee.asp?id=1141 Rock and Roll Hall of Fame stranica o Michaelu Jacksonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061123092652/http://www.rockhall.com/hof/inductee.asp?id=1141 |date=23. 11. 2006 }} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20061001155302/http://www.songwritershalloffame.org/exhibit_home_page.asp?exhibitId=116 Songwriters' Hall of Fame stranica o Michaelu Jacksonu] {{en simbol}} {{Grammy - album godine}} {{Grammy - pjesma godine}} {{Grammy - snimak godine}} {{Grammy - najbolja muška vokalna pop-izvedba}} {{Grammy za životno djelo}} {{Grammy Legend}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jackson, Michael}} [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Umrli 2009.]] [[Kategorija:Biografije, Gary (Indiana)]] [[Kategorija:Američki pjevači]] pkfhp7yh9az438pkfon8nko8jvyxfqv 0 32742 3712778 3543042 2025-06-06T15:59:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712778 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:SouthChinaSea.png|mini|250p|desno|Južno kinesko more s označenim ostrvskim grupama oko kojih se vode teritorijalni sporovi]] '''Južno kinesko more''' ([[Kineski jezik|kineski]] 南海, ''Nán Hǎi'', "južno more", [[vijetnamski jezik|vijetnamski]] ''Biển Đông'', "istočno more") je [[rubno more]] [[Tihi okean|Tihog okeana]] u [[Azija|Aziji]]. Njegov dio su [[Tajlandski zaliv|Tajlandski]] i [[zaliv Tonkin]]. Površina Južnog kineskog mora je oko 3.500.000 [[Kvadratni kilometar|km²]], a najveća dubina mu je 5.016 [[m]]. Važnost ovog područja uglavnom proizlazi iz činjenice da trećina svjetskih pomorskih ruta prolazi kroz vode ovog mora, i da se vjeruje da ispod morskog dna ovog mora leže ogromne rezerve nafte i plina.<ref>http://www.theguardian.com/world/feedarticle/9755825</ref> More je bogato [[riba|ribom]]. == Položaj == More se nalazi između [[Kina|Kine]], [[Indokina|Indokineskog]] i [[Malajsko poluostrvo|Malajskog poluostrva]] kao i ostrva Formoze (danas [[Tajvan (ostrvo)|Tajvana]], [[Luzon]]a, [[Palawan]]a i [[Borneo|Bornea]]. Uz obale Južnog kineskog mora nalaze se [[Narodna Republika Kina]], ''Republika Kina'' ([[Tajvan]]), [[Filipini]], [[Malezija]], [[Brunej]], [[Indonezija]] i [[Vijetnam]]. Između ostalih, u Južnom kineskom moru su ostrva [[Hainan]] te [[Spartlyska ostrva|Spartly]] i [[Paracelska ostrva]]. Oko ove dvije grupe ostrva vode se teritorijalni sporovi između nekih država koje su na obalama ovog mora. Razlog sporovima je položaj ovih ostrva uz glavni plovni put za snabdijevanje [[Istočna Azija|Istočne Azije]]. == Također pogledajte == * [[Istočno kinesko more]] == Vanjski linkovi == *[http://www.nbr.org/research/activity.aspx?id=262 ASEAN i Južno kinesko more: Produbljivanje podjela] Q&A with Ian J. Storey (Juli 2012) * [http://www.nbr.org/research/activity.aspx?id=151 Rising Tensions in the South China Sea], June 2011 Q&A with Ian J. Storey * [http://chinadigitaltimes.net/china/south-china-sea/ News collections on The South China Sea] on [[China Digital Times]] * [http://google-latlong.blogspot.com/2008/02/south-china-sea-project.html The South China Sea on Google Earth] - featured on Google Earth's Official Blog * [http://community.middlebury.edu/~scs/ South China Sea Virtual Library] - online resource for students, scholars and policy-makers interested in South China Sea regional development, environment, and security issues. * [https://archive.today/20121212055634/www.eia.doe.gov/emeu/cabs/South_China_Sea/Background.html Energy Information Administration - The South China Sea] * [https://web.archive.org/web/20080522024651/http://www.tracc.org.my/Borneocoast/biogeography/SOUTH_CHINA_SEA.html Tropski istraživački i konzervacisjki centar - Južno kinesko more] * [http://www.unepscs.org/ Reversing Environmental Degradation Trends in the South China Sea and Gulf of Thailand] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210223203116/http://www.unepscs.org/ |date=23. 2. 2021 }} * [http://www.unepscs.org/SCS_Documents/Download/14_-_South_China_Sea_Project_Knowledge_Documents.html UNEP/GEF South China Sea Knowledge Documents] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090203194826/http://www.unepscs.org/SCS_Documents/Download/14_-_South_China_Sea_Project_Knowledge_Documents.html |date=3. 2. 2009 }} == Reference == {{reference}} {{Commonscat|South China Sea}} {{Indonezijska mora}} {{Spisak svjetskih mora}} [[Kategorija:Južno kinesko more]] [[Kategorija:Malezijska mora]] [[Kategorija:Mora]] [[Kategorija:Tihi okean]] 3gib7a1a4vl6j0qgxzdgvnhcu7v2l9d 0 35566 3712896 3523081 2025-06-07T02:29:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712896 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mahabharata BharatVarsh.jpg|desno|mini|250p|Drevna karta Indije]] '''Mahabharata''' ([[sanskrit]] - महाभारत) je indijski ep i vjerovatno najveći [[ep]] u svjetskoj književnosti. Po predaji obuhvata sto hiljada šloka odnosno dvostiha od po 32 sloga. Ustvari, predajom su se hiljadama godina oblikovale dvije okvirne recenzije [[sanskrit]]skog teksta u [[Indija|Indiji]]: sjeverna od 82 hiljade šloka i južna od 95.600 šloka. U kritičko izdanje od toga ušlo je 73.900 šloka. Tih je, dakle, 147.800 stihova desetak puta više od 15.700 heksametara "[[Ilijada|Ilijade]]" ili preko dvanaest puta više od 12.100 heksametara "[[Odiseja|Odiseje]]" koji su po dužini usporedivi sa šestnaestercem šloke. == Vrijeme nastanka djela == Obično se u indološkoj literaturi prihvata sud E. W. Hopkinsa. On je smatrao da početke staroindijskog epskog pjesništva možemo, doduše, stavljati i 700 ili 1.700 godina p. n. e., ali o tome ne možemo nešto pouzdano znati, a da počeci predaje o Bharatama, kako je to još bio smatrao [[Albrecht Weber]], sežu do razdoblja [[vede|vedskih]] obrednih djela [[brahmani|brahmana]]. Međutim za ovaj ep se ne može tvrditi da su predaje o Bharatama ili Kurnima u njemu skupljene prije 400. godine p. n. e. Predaje o Pandavama i polubožanskom [[Krišna|Krišni]] mogle bi poticati iz razdoblja od 400. do 200. godine p. n. e. Prerada s Krišnom kao sveobuhvatnim božanstvom i mnoštvom poučne puranske građe mogla je uslijediti između 200. p. n. e. i 100-200. nove ere. Posljednje knjige i početak prve su mogli biti dodani između 200. i 400. godine. U istom periodu mogla se napuniti poučnom građom 13. knjiga i izdvojiti se iz 12. knjige. Poslije tog razdoblja mogli su se prihvatati tek pojedinačni dodaci. Moglo bi se reći da su to otprilike oni koje je otklonilo iz teksta sadašnje kritičko izdanje. U 5. vijeku se na nekom natpisu već spominje Mahabharata kao djelo od sto hiljada šloka, dakle, u potpunom opsegu. A kako se u epu češće spominju Yavane, izvorno Jonjani, s kojima su se Indijci prvi put sreli u doba [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], tekst kakav danas postoji ne može biti stariji od 4. vijeka p. n. e., a završetak u 3. vijeku nove ere. U svojoj knjizi o [[Ramayana|Ramayani]], J. L. Brockngton ''Righteon Rama, The Evolution of an Epic'', OUP, Delhi 1984. složio je sličan pregled razvoja drugog velikog staroindijskog epa, stavivši mu početak u 5. vijek p. n. e. Ramayana je sigurno dovršena prije Mahabharate ali je vjerovatno mlađa u začecima. Stoga se čini bliskom istini sud J. A. B. Buitenena da se začeci Mahabharate mogu najvjerovatnije zamisliti negdje u 8. ili 9. vijeku p. n. e. Međutim i on se slaže da je "knjižnica djela" koju znamo kao Mahabharatu mogla biti osnovana tek oko 400. godine p. n. e., a prestati nabavljati prinose oko 400. n. e. nav. dj., Uvod, str. XXIV-XXV. O starosti predmeta Mahabharate svakako još se treba istaknuti da su arheolozi poput B. B. Lala i drugih otkopali naselja koja su identificirali kao Hastinapuru, staru prijestolnicu Kurua, Ahiććatru i Kampilyu, gradove Panćala, i druge lokalitete poznate iz velikog epa. Oni pokazuju kulturu ranog [[željezno doba|željeznog doba]], odlikuju se posebnim sivim slikanim lončarstvom, a ispitivanje starosti nalaza pomoću [[ugljik]]a C-14 pokazuje da potiču otprilike iz perioda oko 1000. godine p. n. e.<ref>C f. Mahabharata, Myth and Reality, Diffcring Vicivs, ed. by S. P. Gupta & K S. Ramachandran, Delhi 1976, str. 23-51 i 52-80 (B. B. Lal, V. N. Misra, A. H. Dani, R C. Gaur, D. P. Agganval, Sheila Kusumgar)</ref>. To mora biti i period kada su se počele pjevati pjesme o vladarima Kurua i Panćala i otada se nikada nisu prestale pjevati jer bi svaki privremeni prekid u usmenom prenošenju pjesama kroz dugo razdoblje njihovog stvaranja, sabiranja i razvoja velike pjesme o boju Bharata iz njih nužno izazvao i potpun gubitak cijele te predaje, bar prije trenutka njenog zapisivanja. Ali ta predaja je, na svoj način, još i danas živa, kao što još i danas stoji grad Mathura i još je uvijek središte živog Krišninog kulta i kao što ime Indraprastha i danas označava dio Delhija oko Stare tvrđave. == Sadržaj djela == Jezgru Mahabharate čini priča o sukobu oko nasljedstva između dviju grana plemena Kuru. === 1. knjiga: Knjiga o početku === Sinovi starijeg brata Dhrtaraštre žele naslijediti kraljevstvo po ocu koji vlada u gradu Hastinapuri na rijeci Gang. Suparnici su im sinovi mlađeg brata Pandua koji je prvi vladao Hastinapurom jer je Dhrtaraštra bio slijep, ali je prvi i umro. Panduove sinove pošalju u daleki dvor gdje su im bratići željeli podmetnuti požar, ali oni izbjegnu klopku. Neko vrijeme se kriju, a onda stiču na dvoru kralja susjednog plemena Panćala, Drupade, u gradu Kampilyi uz Gang, kraljevu kćer na takmičenju za ženu. Njom se, uz neobična objašnjenja, ženi sve petero braće. Pošto su tako stekli Drupadu za saveznika, Dhrtaraštra odlučuje podijeliti kraljevstvo Kurua između svojih stotinu sinova na čelu sa najstarijim, Duryodhanom, koji će ostati u Hastinapuri, i petorice Panduovih sinova na čelu s najstarijim, Yudhišthirom, koji će dobiti područje oko Yamune, nasuprot Hastinapuri na Gangu. Tu Panduovi sinovi izgrade prijestolnicu Indraprasthu. Pomaže im [[Krišna]], bratić Pandava, sinova Panduovih, i Kaurava, sinova Dhrtaraštrinih. On je iz trećeg plemena Yadava ili Vršnija koje je kralj Magadhe Đarasamdha istjerao iz Mathure na Yamuni, nasuprot Kampilyi na Gangu, te su se preselili u Dvaraku na Kathiawaru. U četverouglu spomenutih prijestolnica postoje naslutlivi "geopolitički interesi". Jedan od Pandava, Arđuna, dobija i Krišninu sestru Subhadru za ženu. === 2. knjiga: Knjiga o sabornici === Pošto Yudhišthira primi svečano kraljevsko posvećenje u Indraprasthi, prije kojeg su se Pandave morali iskazati ratničkim uspjesima na sve četiri [[strane svijeta]] i na Krišnin poticaj savladati Đarasamdhu u dvoboju, pozivaju ih bratići Kaurave u Hastinapuru. Tu im priređuju kockarsko takmičenje pri kojem Yudhišthira zbog prijevare prokocka kraljevstvo i mora po dogovoru otići s braćom i ženom Draupadi, Draupadinom kćeri, u progonstvo u šumu na dvanaest godina, a trinaestu moraju provesti među ljudima, ali neprepoznati ako ne žele ponoviti progonstvo. === 3. knjiga: Knjiga o šumi === Braća doživljavaju neobične pustolovine u šumi, naročito veliki strijelac Arđuna, snažni Bhima i mudri Yudhišthira. === 4. knjiga: Knjiga o Virati === Trinaestu godinu Pandave provode s Draupadi prerušeni služeći kralja Matsya Viratu u njegovoj prijestolnici Upaplavyi. Na isteku godine zaduže kralja junaštvom kojim su mu spasili stada od susjednih Kurua i Trigarta. Time stiču novog saveznika, Viratina kći se udaje za Arđuninog sina od Subhadre Abhimunyua. === 5. knjiga: Knjiga o pripremama === Pandave u dogovoru sa saveznicima po isteku trinaeste godine zatraže od Kaurava svoju polovinu kraljevstva ili bar pet sela. Kao posrednik zastupa ih u Hastinapuri Krišna. Međutim, Duryodhana, sada Dhrtaraštrin prijestolonasljednik odbija da im išta ustupi. Obje strane skupljaju saveznike i kreću na bojno polje Kuruhšetru. === 6. - 13. knjiga === 6-10. knjiga opisuje tok velike bitke i slave junaka koji su se borili i ginuli. Prve četiri se zovu po zapovjednicima vojske Kaurava: Knjiga o Bhlšmi (6), Knjiga o Droni (7), Knjiga o Karni (8) i Knjiga o Šalyi (9); svi oni su junački pali u borbi, a Pandave su ih, po Krišninim savjetima, mada i sami veliki junaci, redom savladavali lukavstvom uz osjetne moralne dileme, a na kraju je tako i Duryodhanu savladao Bhima. Peta se zove po jezivom pokolju koji je izveo posljednji zapovjednik Kaurova Asvatthaman sa jedinom dvojicom svojih preostalih vitezova: Knjiga o noćnom prepadu (10). Nakon strašnih knjiga o bici slijedi 11. knjiga: Knjiga o ženama, gdje se opisuje naricanje žena i pogrebni obredi za pale junake. Dhrtaraštrina žena Ganhari tuguje nad palima u objema vojskama i proklinje Krišnino pleme, a Panduova udovica Kunti otkriva svojoj djeci da im je silni protivnik Karna bio rođeni brat iz njenog predbračnog života. Jedini od palih vojskovođa na životu je bio stari Bhišma i ležao je sve vrijeme na bojnom polju sav izboden Arđuninim strijelama jer je snagama svog značaja, životnih odricanja i duhovne discipline stekao vlast nad časom smrti i čekao vrijeme kada će [[Sunce]] krenuti put [[sjever]]a jer je ono povoljno za oslobođenje od svijeta. U 12. knjizi, Knjizi o smirenju, i 13. knjizi Knjizi o poukama, dolazi do njega pobjednik Yudhišthira sa velikim poštovanjem, očajan zbog krvave pobjede i pokolja rođaka, učitelja i prijatelja, te prima od mudrog samrtnika duge pouke o oslobođenju duše, ali i o vladanju i dužnostima kralja u svijetu. Napokon, Bhišma umire i vrše se pogrebni obredi za njega. === 14. - 20. knjiga === [[Datoteka:Kurukshetra.jpg|desno|mini|200p|Bitka Kurukshetra]] 14. knjiga: Knjiga o konjskoj žrtvi: Yudhišthira se smiruje, posvećuju ga za kralja Hastinapure, a potom po Krišninom savjetu prinosi veliku konjsku žrtvu koja kralja treba očistiti od grijeha i potvrditi njegovu neospornu vlast. 15. knjiga: Knjiga o pustinjačkom stanu: Kralj Dhrtaraštra, kojeg su dotad Pandave petnaest godina pazili kao da im je otac jer je izgubio sve svoje sinove, odlučuje napustiti svjetovni život i sa svojim najbližim otići kao pustinjak u šumu da se pripremi za smrt. 16. knjiga: Knjiga o kijačama: Pandave saznaju da se Krišnino pleme zatrlo na nekoj pijanci u tučnjavi kijačama uslijed Gandharine kletve, a braća Krišna i Balarama su se vratili na nebo. 17. knjiga: Knjiga o velikom putu: I Pandave sa Draupadi napuštaju kraljevstvo ostavljajući Abhimanyuovog sina, a Arđuninog unuka Parikšita za nasljednika. Kreću na veliko hodočašće na Himalaje na kojem svi do Yudhišthire padaju od iznemoglosti, sve dok po posljednjeg, Yudhišthiru, ne dođe sam Indra, kralj bogova, sa Dharmom, bogom pravde, da ga vode u nebo. 18. knjiga: Knjiga o usponu na nebo: Yudhišthira ne nalazi braću i ženu na nebu nego u [[pakao|paklu]] gdje ispaštaju za svoje grijehe i lukavstva u ratu, ali kada odlučuje da i on ostaje radije tu uz njih nego da sam pođe na nebo, dovršava se vrijeme ispaštanja i svi stižu u nebo i preobražavaju se u božanstva. Time se posljednja knjiga nadovezuje na početne priče u prvoj knjizi gdje se i rođenje Pandava objašnjava božanskim porijeklom Yudhišthire od boga Dharme, Bhime od boga vjetra Vayna, Arđune od gromovnika Indre, a njegove braće Nakule i Sahadeve od bogova blizanaca Ašvina, dok Karna vuče porijeklo od boga Sunca Surye, a u Bhišmi se utjelovio bog neba Dyaus. == Razvoj == Svakako neće ni sva ta okosnica priče poticati iz iste starine, ali ovdje radi kratkoće treba upozoriti makar samo na glavne smjerove u kojima se ep u toku predaje širio. # U junačku pjesmu su se uklapale druge pjesme iz repertoara pjevača kao npr. verzija priče o Rami ili priča o kralju Nali, kojih sudbine pričaju posjetioci Pandavama za vrijeme dugog boravka u šumi jer podsjećaju na sudbinu Pandava, ali su dobile sretan tok i time donose utjehu. Kada su brahmani preuzeli predaju epa u svoje ruke, proširili su ga mnogobrojnim brahmanskim mitovima i legendama, poput priče o vjernoj ženi Savitri, indijskoj Alkestidi, ili o tome kako su bogovi stvorili [[smrt]] itd. U predaju su se očito uključili i isposnici i pustinjaci koji su u epu ostavili traga mnogobrojnim poučnim izrekama, parabolama, [[basna]]ma ili poučnim pričama, poput priče o brahmanu Dađaliju i sitnom trgovcu Tuladhari koji veliča nenasilje<ref>R. Katičić, Stara indijska književnost, MH, Zagreb, [[1973]]., str. 111-126</ref>. # Ta uklapanja i proširenja sadržaja naročito su onda izmijenila prirodu epa kada su, naprimjer, polazeći od pitanja nasljedstva u epu, koje je jedno od vrlo znatnih pitanja obredno-pravne nauke dharmašastre, razvila oko originalnih paradoksa, na kojima se gradi višeslojna organizacija priče, čitave pravne rasprave koje su Mahabharatu iz implicitne stale pretvarati u eksplicitnu dharmašastru. Bhišma je sin kuruskog kralja Šantanua. Da bi mu otac mogao dobiti lijepu Satyavati za ženu, on se odriče nasljedstva u korist djece buduće očeve žene. Poštovanje roditelja i predaka uslov je prava na nasljedstvo. A Bhišma toliko poštuje oca da to pravo gubi. Osim toga je i prvorođenac, a pravo na nasljedstvo ipak stiču Satyavatini sinovi. Napokon se događa da oba njena sina umru mladi bez potomstva, a Bhišma ostaje na životu, a zavjetom se odrekao kraljevstva, pa čak i porodičnog života. Zbog svog zavjeta ne može pomoći ni dvjema udovicama pokojnog polubrata Vićitravirye da, prema običaju levirata, pokojnom mužu rode nasljednika. Međutim, sad se otkriva da je i Satyavati prije braka sa Šantanuom imala predbračnog sina Vyasu, ali on je strašni isposnik. I sada umjesto velikog ratnika Bhišme pravo levirata ostvaruje isposnik Vyasa. Time Vićitravirya stiče dva zakonita sina koji su biološka djeca Vyasina. Međutim, Dhrtaraštra koji je stariji rodio se slijep, pa nasljedstvo opet preko reda pripada mlađem Panduu, a on zbog neke kletve ne smije prići vlastitim ženama Kunti i Madri. Stoga one moraju prizvati bogove da im pomognu da mu rode zakonitu djecu, petoricu Pandava. Kada dječaci Kaurave i Pandave dorastu do nasljedstva, doista neće biti nesporno ko na njega ima pravo. Ipak, ep često naglašava da je od svih najstariji Yudhištira pa bi po tome pravo bilo njegovo. Međutim, kasnije se saznaje da je odbačeni predbračni Kuntin sin Karna, kojeg je odgojio kočijaš Adhiratha pa ga svi smatraju nižim po rodu, zapravo bio najstariji od braće, a ona su ga ubila u boju. I kada Pandave napuštaju kraljevstvo, nasljedstvo ostaje na unuku najmlađeg Kuntina sina Arđune jer su djeca svih drugih izginula u ratu. [[Datoteka:Raja Ravi Varma - Mahabharata - Shakuntala.jpg|lijevo|mini|200p|Ravi Varma]] Spominjući te paradokse u Uvodu u ovaj prijevod epa, J. A. B. Buitenen navodi da se "veličanstveni nacrt priče čini dijelom zamišljen kao [[geneologija|genealoška]] zagonetka". Stoga nije čudno da Kaurave i Pandave više puta pokušavaju podijeliti kraljevstvo. Prvi put, možda, već kada šalju Pandave u zapaljivi dvor izgrađen za njih. Drugi put kada im dodjeljuju Indraprasthu. Treći put kada raspodjelu kraljevstva prepuštaju kocki. A četvrti put ratnoj sreći kao božijem sudu. Iz pitanja o zakonitom prijestolonasljedniku razvija se i niz drugih pravnih i moralnih pitanja u samoj radnji epa koja nerijetko djeluju kao primjeri pravnih ili moralnih dilema. One, međutim, dobijaju snažan pjesnički izraz i postaju slika ljudske sudbine u svijetu. Ali, kada se u 12. i 13. knjizi uvrste opsežne pravne rasprave i Bhišmine pouke Yudhišthiri, one nemaju pjesničkog izraza ni snage i tu veliki poučni tekstovi posve mijenjaju prirodu epa u eksplicitnu dharmašastru. Isto vrijedi i za kosmološke, geografske i ostale rasprave koje su Mahabharatu pretvarale u [[enciklopedija|enciklopediju]] poput poučnih spjevova purana. # Sa druge strane stoji najslavniji poučni dio Mahabharate, Bhagavadgita, uvrštena u 6. knjigu epa (VI. 23-40) okrunjena otkrovenjem vozara Krišne koji se prijatelju i velikom strijelcu Arđuni pokazuje prvo kao veliki učitelj [[joga|joge]], a napokon i kao sveobuhvatno božanstvo koje stvara sva bića i ponovno ih guta kao plamen vremena, te kojem se naprosto treba posve predati s povjerenjem i učestvovati u njegovom biću (bhakti). Ta "Gospodnja pjesma" daje novi smisao cijelom zbivanju u epu. Sve u njemu dobija božanski smisao, priča postaje sveta, a ep dobija ulogu i ugled vjerske knjige ili objave. Nije Bhagavadgita jedini tekst koji daje epu prirodu vjerske knjige, ali je najznatniji, i ne stoji sama izdvojeno u njemu, nego je široko uticala na svoj kontekst i svojom perspektivom prožela brojne epizode i pojedinačne odlomke u čitavom epu. Ipak mnogi drugi dijelovi priče ostali su tako stilizirani kao da za tu božansku perspektivu i ne znaju, te, na primjer, prikazuju Krišnu kao običnog čovjeka sa neizbježnim slabostima. Stoga se može pretpostaviti da ep ispočetka nije imao takvog vjerskog sadržaja već da ga je dobio kada njegov junački sadržaj više nije imao neposredno zainteresiranih održavatelja, nego se druga vrsta pjevača ili kazivača poslužila omiljenim epom da u njegovom okviru širi i svoje svjetovne ili vjerske predaje. # I sama Mahabharata čuva svjesnu uspomenu na svoje širenje kao i stilizirani prikaz svog razvoja. Ona, naime, sama tvrdi da je djelo mudraca i isposnika Vyase koji u epu više puta savjetuje Yudhišthiru i Pandave ili im pripovijeda priče. Vyasa je naučio sina Šuku i nekoliko učenika svoju pjesmu, a jedan je od učenika, Vaišampayana, kazivao zmijskoj žrtvi koju je prinosio. Vyasa tu možda u svom liku utjelovljuje službu porodičnog genealogiste i panegirčara ili redaktora književne predaje, a svakako još Vaišampayana pjeva pjesmu o precima Bharatama neposredno zainteresiranom nasljedniku kraljevske loze. Međutim, Mahabharata sebe prikazuje kao nečije iznošenje pjesme kako je Ugrušravas, sin Šute Lomaharsane, koji je čuo od Vaiš na Đaninoj žrtvi, kazivao brahmanima i isposnicima okupljenim na dugom dvanaestogodišnjem žrtvenom sijelu obredovoditelja Šaunake u šumi Naimiša. Ugrušravas je još uvijek sin Šute, dvorskog pjevača koji je često bio kraljevski kočijaš i iz očevida opjevao podvige gospodara, ali njegovi slušaoci već su brahmani i isposnici, nosioci svjetovnih i duhovnih znanja, obrednih i vjerskih predaja, kakvim se s vremenom proširivao tekst velikog epa. U epu se i spominju različite njegove verzije: Đaya "Pjesma o pobjedi" koja je imala svega 8.800 šloka, Bharata "Pjesma o Bharatama" ili "Boj Bharata". U epu je stilizirano prikazan i način na koji se kazivao u usmenoj predaji. Pripovijedač bi prvo iznio kratku okosnicu priče. Potom, ako bi ga slušaoci molili da im je potanko ispriča, stao bi je pripovijedati sa svim podrobnostima. I tada bi ga slušaoci mogli prekidati dodatnim molbama da štogod određenije ili još potanje ispriča. Tako se ep kazivao u razgovoru između pripovijedača i slušalaca, a prenosio u oblik sažetaka ili tema i tehnike pjevanja ili formula kojom se iz okosnice gradila priča kakva se dopadala slušaocima. Stoga je pjesma lahko poprimala različit obim, a velike svečanosti i dugi obredi na kojima se iznosila mogli su poticati njeno širenje. == Teorije i izdanja == Istraživači Mahabharate posvećivali su posebnu pažnju traženju različitih sadržajnih slojeva: hvalopjeva Kurua, hvalopjeva Pandava itd., koji su se nataložili u Mahabharati u toku njenog razvoja<ref>Adolf Holtzman, Sr. ''Indische Sagen'', 3 sv., Karlsruhe 1845-47. (Jena 1920-21.) i Jr. ''Das Mahabharata und seine Teile'', Kiel 1892-95.</ref> ili u traženju jedinstvene niti i nacrta cijelog djela kako je do nas došlo u pouci i dharmi, pravu i moralu<ref>Joseph Dahlmann ''Das Mahabharata als Epos und Rechtbuch'', Berlin 1895.</ref>, nastojali su otkriti odnos mitskog obrasca prema historijskoj podlozi u mitskoj priči, npr. u priči o [[brak]]u crne Draupadi s petoricom Pandava kao braku crne Zemlje sa pet godišnjih doba<ref>A. Ludwig ''Uber das Verhdltnis des mythischen Elementcs zu der historischen Grundlage des Mahabharata'', Prag 1884.</ref> ili doprijeti do slike historije velikog epa<ref>E. W. Hopkins ''[https://archive.org/details/greatepicofindia00hopk The Great Epic of lndia]'', Charles Scribner's sons, New York 1901.</ref> Naučnici su se dugo morali služiti izdanjima samo pojedinih recenzija Mahabharate, i to često nekritičkim. M. Winternitz je tražio da se poduzme kritičko izdavanje Mahabharate još 1897. u Parizu na XI. međunarodnom kongresu orijentalista. Napokon se pokazalo da taj pothvat mogu izvesti jedino [[Indijci]]. I tako je Bhandarkar Oriental Research Institute u Pooni konačno pod vodstvom V. S. Sukthankara, S. K. Belvalkara i P. L. Vaidve pripravio između 1933. i 1966. kritičko izdanje Mahabharate, v. podatke u zaglavlju knjige. tj. zajedničkog predloška sjevernih (šaradsko-kašmirske, bengalsko-maithilsko-nepalske i devanagarske) i južnih (granthsko-teluške i malayalske) verzija Mahabharate, ne upuštajući se u špekulacije o ranijim oblicima Đaye, Bharate ili sl. jer njihovu rekonstrukciju sama rukopisna predaja ne omogućuje. Kritičko izdanje je, dakle, zajednički nazivnik sjeverne i južne recenzije, ali je aparat uz njega pravi rječnik svih rukopisno potvrđenih varijanata i čitanja epa. U toku tog izdavanja i posebno poslije njega ponovno su oživjeli svi oni pristupi istraživanju Mahabharate koji su se javili u vremenu prije kritičkog izdanja i potom u nedostatku takvog pomagala privremeno zamrli. O postanku i razvoju Mahabharate pisali su sam priređivač kritičkog izdanja Sukthankar ''On the Meaning of the Mahabharata'', Bombay, 1937. i R. V. Vaidva. ''Vaidya'', nav. dj. (bilj. 5). Međutim, Sukthankar je pritom bio bliži unitarnom shvatanju Mahabharate u Dahlmanna, barem u pogledu jedinstvenosti zamisli epa, nego analitičkom pristupu Holtzmanna, strica i nećaka. Smatrao je da Mahabharata ima značenje pjesme o podvizima svojih junaka, ali i značenje pouke o dharmi i svete historije ili krišnističke objave, a vidjelo se da su upravo ta dva druga značenja izrasla na podlozi prvog u toku razvoja epa. To samo znači da ep ne samo da je u osnovi svoje junačke radnje imao jasnu koncepciju u dugu suta koji su ga stvarali, nego da se i u proširenim preradama u rukama brahmana, isposnika i vjerovjesnika također razvijao prema promišljenim koncepcijama smjera i smisla u kojem su željeli preraditi i proširiti ep. Stoga u osnovi nema ni onoliko protivrječnosti između analitičkog i unitarnog pristupa epu koliko ga vidi Sukthankar. Historijska filološka kritika teksta ne mora polaziti od isključivog interesa za pra-Bharatu, nego može istraživati historiju niza koncepcija sa kojim se ep u historiji prerađivao. == Prijevodi Mahabharate == * na [[engleski jezik]]: K. M. Ganguli-P. C. Roy, Calcutta 1884-96. N. M. Dutt, Calcutta 1895-1905. * na [[francuski jezik]]: H. Fauche, Paris 1863-70. (1-10. parvan) i oni koji su mu slijedili: * na [[engleski jezik]]: J. A. B. van Buitenen, Chicago-London, od 1973. (1-5. parvan) P. Lal, Calcutta, od 1967. * na [[ruski jezik]]: V. I. Kal'janov, Moskva, od 1950., 1987. izašao je 3. parvan u prijevodu J. V. Vasil'kova i S. L. Neveleve. Vjerovatno su najpouzdaniji prijevodi van Buitenena i Kal'janova. == Kulturni uticaj == U Bhagavad Gita, Krishna objašnjava Arjuni njegove obaveze kao ratnika i princa i elaborira različite filozofije [[joga|joge]]<ref>{{cite web |url=http://yoga.about.com/od/bhagavadgita/a/thegita.htm |title=Introduction to the Bhagavad Gita |publisher=Yoga.about.com |date= |access-date=1. 9. 2010 |archive-date=3. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101203185714/http://yoga.about.com/od/bhagavadgita/a/thegita.htm |url-status=dead }}</ref> i [[vedanta|vede]], popraćeno primjerima i analogijama. Ovo je dovelo da se Gita često opisuje kao sažeti uputa u [[hinduistička filozofija|hinduističku filozofiju]] i praktični, samodovoljni vodič kroz život.<ref>Maharishi Mahesh Yogi; ''On The Bhagavad Gita; A New Translation and Commentary With Sanskrit Text Chapters 1 to 6'', predgovor str .9</ref> U današnje vrijeme, [[Swami Vivekananda]], [[Bal Gangadhar Tilak]], [[Mohandas Gandhi|Mahatma Gandhi]] i mnogi drugi koristili su tekst za inspiraciju tokom pokreta za nezavisnost Indije.<ref>Stevenson, Robert W., "Tilak and the Bhagavadgita's Doctrine of Karmayoga", u: ''Minor'', str. 44.</ref><ref>Jordens, J. T. F., "Gandhi and the Bhagavadgita", u: ''Minor'', str. 88.</ref> == Također pogledajte == * [[Ramayana]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mahabharataonline.com MahabharataOnline.com - Mahabharata prevodi, jednostavne priče, pripovijesti i zapisi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117032308/http://mahabharataonline.com/ |date=17. 1. 2010 }} * [https://web.archive.org/web/20070211115353/http://www.urday.in/Mahabharata.htm Mahabharata veliki drevni sanskritski ep Indije] * [https://web.archive.org/web/20101107222102/http://www.sub.uni-goettingen.de/ebene_1/fiindolo/gretil/1_sanskr/2_epic/mbh/sas/mahabharata.htm] (transliterirano) na [http://www.sub.uni-goettingen.de/index-e.html Goettingen State and University Library] {{Commons|Category:Mahabharata}} {{Hinduistička mitologija}} [[Kategorija:Indija]] [[Kategorija:Hinduizam]] k6dpthi0e5fwc23gtz8m8jhk5c54sin 0 37775 3712927 2914221 2025-06-07T05:23:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712927 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Methadone.svg|mini|desno|300px|Hemijska struktura (''RS'')-metadona]] '''Metadon''' je sintetski opioid (nije derivat morfija), snažan [[analgetik]], koji je još u [[Drugi svjetski rat|II svjetskom ratu]], u Njemačkoj, sintetiziran za potrebe vojne medicine i hirurgije, te korišten kao sredstvo za uklanjanje bolova svih vrsta. Po sastavu je [[hidrohlorid]] i uspješno djeluje na morfinske receptore u mozgu, gdje 1 mg metadona zamjenjuje i postiže učinak 4 mg morfina. Godine 1964. bračni par Dole i Nyswander prvi počinje [[eksperiment]]e s metadonom i koriste ga u praksi kod [[narkoman]]skih ([[heroin]]skih) apstinencijalnih kriza. == Metadonska terapija == Metadonom se ne liječi [[narkomanija]], nego se pomoću tzv. supstitucijske metadonske terapije otklanjaju znaci apstinencijalne krize. Metadonska supstitucijska terapija ustvari je institucionalno drogiranje narkomana kako bi se [[društvo]] zaštitilo od kriminalnog ponašanja. Narkoman, pod nadzorom medicinskog osoblja, svakodnevno dobija dozu heptanona, koja održava normalno stanje i [[metabolički balans]]. Postoje stroga pravila za uzimanje ove sintetske droge. Zloupotreba metadona dovodi do približno 5.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog predoziranja u SAD-u.<ref name="Prescription Painkiller Overdoses">http://www.cdc.gov/vitalsigns/MethadoneOverdoses/</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.whitehousedrugpolicy.gov/publications/factsht/methadone/index.html{{Mrtav link}} {{Stub-hem}} {{Opioidi}} [[Kategorija:Opioidi]] [[Kategorija:Psihoaktivne droge]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Njemački izumi]] 72uyqghewbkhhc8lcrt8abym5nmtfe3 0 38690 3712951 3690401 2025-06-07T06:46:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712951 wikitext text/x-wiki '''Mjere za dužinu''' su veličine kojima se mjere [[Fizika|fizičke]] dimenzije predmeta i prostora (širina, visina, dužina) i udaljenosti.<ref>Pojam ''dužina'' također se odnosi i na različite fizičke pojave, npr. ''talasna dužina'' zvučnih i elektromagnetnih talasa. Isp.: {{cite book |last= Isaacs|first= Alan (editor)|title= Oxford Dictionary of Physics|year= 1996|url=https://archive.org/details/dictionaryofphys00alan|url-access= registration|location= New York|publisher= Oxford University Press|page= |isbn= 0-19-280103-1|access-date= }} {{cite book |first=Eugene |last=Hecht |year=1987 |title=Optics|url=https://archive.org/details/optics0000hech |edition=2nd |publisher=Addison Wesley |isbn=0-201-11609-X |pages=[https://archive.org/details/optics0000hech/page/15 15]–16 }} {{cite book |title=Principles of physics |author=Raymond A. Serway, John W. Jewett |pages=404, 440|url=https://books.google.com/books?id=1DZz341Pp50C&pg=PA404 |edition=4th |isbn=0-534-49143-X |publisher=Cengage Learning }} {{cite book | title=The surface physics of liquid crystals | author=A. A. Sonin |publisher=Taylor & Francis | year=1995 | isbn=2-88124-995-7 | page=17}}</ref> Prema [[SI sistem|Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI)]] osnovna mjera za dužinu je [[metar]] (od: {{jez-el| μέτρον}} - ''metron'', mjera). To je razmak između dva zareza na prametru-[[etalon]]u koji se čuva u [[Međunarodni biro za tegove i mjere|Međunarodnom birou za tegove i mjere]] u Sevru ([[Sèvres]]) kod [[Pariz]]a. U Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI)<ref>{{cite web | url = http://www.bipm.org/en/measurement-units| title = SI sistem| last = | first = | date = | website = BIPM| publisher = | access-date = 10. 5. 2016| language = }}</ref> definicija metra glasi: 1 metar je rastojanje koje ravan elektromagnetni talas pređe u [[vakuum]]u za <math>1/299792458</math> dijelova sekunde.<ref>{{cite web| url = http://www.df.uns.ac.rs/files/5/mehanikasi-1.pdf| title = Internacionalni sistem jedinica| last = | first = | date = | website = PMF Novi Sad| publisher = | access-date = 10. 5. 2016| language = }}{{Mrtav link}}</ref> Ova definicija je uvedena u oktobru 1983, na Generalnoj konferenciji za tegove i mjere.<ref name="PhysX">{{cite book |last= Isaacs|first= Alan (editor)|date= |title= Oxford Dictionary of Physics|url= |location= New York|publisher= Oxford University Press|page= |isbn= 0-19-280103-1|access-date= }}</ref> Utvrđivanje mjera za dužinu proizilazi iz praktičnih potreba. Do usvajanja standardne međunarodne mjerne jedinice za dužinu postojale su najrazličitije mjere uspostavljane na osnovu različitih uporedivih dužina (npr. dijelova tijela ([[Antropologija|antropološke]]), štapova, konopaca i sl.). Mnoge od tih nestandardnih mjera su u upotrebi i u svakodnevnom životu ljudi XXI stoljeća, a pored SI sistema postoje i drugi sistemi mjernih jedinica koji se koriste na ograničenom prostoru (npr. Imperijalni sistem mjernih jedinica ({{jez-en|Imperial (or British Imperial) system)}}, Sistem običajnih mjera u SAD ({{jez-en|United States customary units}}). == Decimalne jedinice == Druge mjere za dužinu izvode se iz osnovne jedinice (metar) korištenjem prefiksa za red veličine. ;Prefiksi koji se koriste za izražavanje vrijednosti fizičkih veličina<ref>{{cite web | url = http://www.met.gov.ba/mjerne_jedinice/default.aspx?id=46&langTag=bs-BA| title = Mjerne jedinice| last = | first = | date = | website = Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine| publisher = | access-date = 9. 5. 2016| language = }}</ref> {| class="wikitable" |- ! Naziv prefiksa !! Oznaka prefiksa !! Brojna vrijednost prefiksa!!Naziv prefiksa !! Oznaka prefiksa |- | deka || da || <math>10^1</math>||deci || d || <math>10^{-1}</math> |- | hekto || h || <math>10^2</math>||centi || c || <math>10^{-2}</math> |- | kilo || k||<math>10^3</math> ||mili || m || <math>10^{-3}</math> |- | mega|| M || T<math>10^6</math> ||mikro || || <math>10^{-6}</math> |- | giga|| G || <math>10^9</math>||nano || n || <math>10^{-9}</math> |- | tera || T || <math>10^{12}</math> ||piko || p || <math>10^{-12}</math> |- | peta || P || T<math>10^{15}</math>||femto || f || <math>10^{-15}</math> |- | eksa || E|| <math>10^{18}</math>||ato || a|| <math>10^{-18}</math> |- | zeta || Z || <math>10^{21}</math>||zepto || z || <math>10^{-21}</math> |- | jota || Y || <math>10^{24}</math>||jokto|| y || <math>10^{-24}</math> |} ;Primjeri {| |[[kilometar]] |'''1&nbsp;km''' = 1000 m |- |[[metar]] |'''1 m''' |- |[[decimetar]] |'''1 dm''' = 0,1 m |- |[[centimetar]] |'''1&nbsp;cm''' = 0,01 m |- |[[milimetar]] |'''1&nbsp;mm''' = 0,001 m |- |[[mikrometar]] |'''1 &mu;m''' = 0,000.001 m |} == Mjere za dužinu izvan SI == {| class="wikitable" style="margin-left: 20px;" background-color: #ffffff" ! Naziv ! Simbol u SI!! vrijednost |- align="left" | fermi | aligh="center" | fm | [[femtometar]] <ref>{{cite web | url = http://www.bipm.org/en/CGPM/db/12/8/| title = Resolution 8 of the 12th CGPM (1964), SI prefixes femto and atto| last = | first = | date = | website = BIPM| publisher = | access-date = 10. 5. 2016| language = }}</ref> |- | [[ongstrem]] <ref>{{cite web | url = http://www.bipm.org/utils/common/pdf/si_brochure_8_en.pdf| title = The InternationalSystem of Units, str. 127 (SI)| last = | first = | date = | website = BIPM| publisher = | access-date = 10. 5. 2016| language = }}</ref> | Å | 100 pikometara |- | [[mikrometar]] <ref>{{cite web | url = http://www.bipm.org/en/CGPM/db/13/7/| title = Resolution 7 of the 13th CGPM (1967/68), Abrogation of earlier decisions (micron, new candle)| last = | first = | date = | website = BIPM| publisher = | access-date = 10. 5. 2016| language = }}</ref> | &mu;m | 1 mikrometara |- | Skandinavska milja | | 10,000 metara |} ; Mjere za dužinu u SAD Sistem mjera za dužinu u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je sistem baziran na mjerama kao što su [[Palac (jedinica za dužinu)|palac]] (inč - {{jez-en|inch}}), [[stopa]] ({{jez-en|foot}}), [[jard]] ({{jez-en|yard}}) ili [[milja]] ({{jez-en|mile}}), i one su u svakodnevnoj upotrebi. Iako je američki sistem mjera vršio usaglašavanja prema SI sistemu, još uvijek postoje odstupanja. ;Primjer *1 palac = 25,4&nbsp;mm po internacionalnoj vrijednosti ([[SI sistem|SI]]) *1 m = 39,37 palaca (ili 1 palac = 25,4000508&nbsp;mm) prema sistemu običajnih mjera SAD-a (''United States customary units''). Za većinu namjena ova razlika je neprimjetna, ali ipak postoji. Godine 1959. dogovoren je odnos palca i [[Metar|metra]], i otada se ista vrijednost upotrebljava u Američkom i Imperijalnom sistemu mjera. Prije dogovora, ovi sistemi su upotrebljavali različite standarde. Američka mjera je određena 1893. bila je u upotrebi sve do 1959. [[Datoteka:US National Length Meter.JPG|mini|Slika prikazuje dio ''poluge broj 27'', izrađenu 1889. od legure [[Platina|platine]] (90%) i [[iridij]]a (10%), koja se čuva u Međunarodnom birou za tegove i mjere. Do 1960. predstavljala je međunarodni standard za dužinu od 1 m.]] {| class="wikitable" ! Jedinica !! Iznos !! SI vrijednost |- !colspan="3"| '''Tačne vrijednosti su podebljane''' |- !colspan="3"| Internacionalni |- |1 '''[[palac]]''' (in) | |'''25,4&nbsp;mm''' |- |1 '''stopa''' (ft) |'''12 in''' |'''0,3048 m''' |- |1 '''jard''' (yd) |'''3&nbsp;ft''' |'''0,9144 m''' |- |1 '''milja''' (mi) |'''5,280&nbsp;ft''' |'''1,609344&nbsp;km''' |- !colspan="3"| Survey |- |1 karika (li) |'''33/50&nbsp;ft''' |0,201168 m |- |1 '''stopa''' (survey) |'''1200/3937 m''' |0,3048006 m |- |1 šipka (rd) |'''25 li''' |5,029210 m |- |1 lanac (ch) |'''4 rd''' |20,1168 m |- |1 '''[[milja]]''' (survey) |'''80 ch''' |1,609347&nbsp;km |} ;Pomorske mjere za dužinu 1 hvat (za dubinu) = 1,8288 m [[Nautička milja]] (za dužinu i udaljenost; jedna lučna minuta (1/60) stepena geografske širine) = 1852 m ;Primjeri mjera za dužinu u prošlosti Kroz [[Historija|historiju]], [[Država|države]], različite institucije i organizacije (npr. [[Crkva|crkve]], trgovački esnafi) itd. uspostavljali su i primjenjivali svoje sisteme mjera. Oni su se međusobno više ili manje razlikovali. Na primjer, dužina bečkog lakta u XVI stoljeću u [[Trgovina|trgovačkoj]] razmjeni iznosila je 780&nbsp;mm a zakonom o mjerama iz 1871. u [[Austrija|Austriji]] je dužina bečkog lakta određena na 777,558&nbsp;mm a bečkog hvata na na 1896,484&nbsp;mm.<ref>{{cite web | url = http://hrcak.srce.hr/file/124491| title = Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za dužinu i površinu, str. 73| last = Herkov | first = Zlatko | date = | website = hrcak.srce.hr| publisher = | access-date = 10. 5. 2016| language = }}</ref> Na prostorima Zapadnog Balkana koristile su se i ovakve antropološke mjere:<ref>{{cite web |url = http://www./index.php/knjige-i-tekstovi/odabrani-tekstovi/1739-stare-mjere-i-znacenja| title = Stare mjere i značenja| last = Bajić | first = Esad | date = 26. 2. 2014| website = medzlis-konjic.com | publisher = | access-date = 9. 5. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite web| url = http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=stare_mjerne_jedinice| title = Stare mjerne jedinice| last = | first = | date = | website = | publisher = | access-date = 9. 5. 2016| language = | archive-date = 20. 10. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20211020141543/http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=stare_mjerne_jedinice| url-status = dead}}</ref> [[Datoteka:Measurement unit.jpg|mini|Lenjir sa uporednim jedinicama mjere za dužinu (centimetar i inč).]] *Koračaj i rastegljaj = 75,8&nbsp;cm *Lakat = 68,582&nbsp;cm (u [[Dubrovnik]]u iznosio 55&nbsp;cm) *Palac ili prst = 2,634&nbsp;cm *Sežanj (prema {{jez-la|passus}}) = 2,048 m *Stopa = 3,161&nbsp;cm *Hvat = 189,648&nbsp;cm *Milj = oko 3.032 m (4.000 koračaja) U različitim dijelovima [[Italija|Italije]] mjere su izgledale ovako:<ref>{{cite book |last1= Stuani |first1= Ettore | last2= Iurcotta |first2= Erminio | last3= Genta |first3= Ugo |date= |title= Manuale tecnico del geometra e del perito agrario |url= |location= Milano |publisher= Signorelli, 2008|page= |isbn= 978-88-434-0155-0|access-date= }}</ref><ref>{{cite book |last= Ferrario |first= Alfredo |date= |title= Piccolo dizionario di metrologia generale |url= |location= Bologna |publisher= Nicola Zanichelli Editore, 1959|page= |isbn= |access-date= }}</ref><ref>{{cite book |last= |first= |date= |title= Tavole di ragguaglio dei pesi e delle misure già in uso nelle varie province del regno (approvate con RD 20 maggio 1877) |url= |location= Torino, Dalla Stamperia reale, 1849.|publisher= Enciclopedia Italiana|page= |isbn= |access-date= }}</ref> U [[Firenca|Firenci]]: *Firentinski lakat ({{jez-it|braccio fiorentino}}) - 0,583 m *Toskanska milja ({{jez-it|miglio toscano}}) - 1653,61 m U [[Napulj]]u: *1 milja = 100 lanaca = 1845,69 m *lanac = 10 koraka = 18,4569 m *1 korak = 1,84569 m Stare mjere u [[Rusija|Rusiji]]:<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/2163842/Система_русских_саженей_мифы_и_загадки_Russian_fathoms_system_myths_and_mysteries_|title=Система русских саженей: мифы и загадки| last = Belobrov| first = Vladimir| date = | website = academia.edu| publisher = | access-date = 9. 5. 2016| language = }}</ref> *narodni hvat ≈ 176,0&nbsp;cm *carski hvat ≈ 197,4&nbsp;cm *crkveni hvat ≈ 186,4&nbsp;cm == Instrumenti za mjerenje dužina == [[Datoteka:Vernier caliper.svg|mini|desno|250px|Dijelovi pomičnog mjerila:<ol> <li> Kljunovi za vanjske mjere <li> Kljunovi za unutrašnje mjere <li> Produžetak za mjerenje dubine <li> Nepomični dio sa skalom u mm <li> Nepomični dio sa skalom u inčima <li> Pomični dio s skalom za mjerenje 1/10&nbsp;mm <li> Pomični dio s skalom za mjerenje u inčima <li> Kočnica za pomičnu skalu </ol>]] Neki od alata i uređaja koji se koriste za mjerenje dužine su: *Metar, lenjir, mjerna traka *[[Pomično mjerilo]] *Mikrometar *[[Radar]] *[[Sonar]] *Laserski daljinomjer *GPS - [[Globalni pozicioni sistem]] ({{jez-en|Global Positioning Sistem}}) ;Pomično mjerilo {{glavni|Pomično mjerilo}} Pomično mjerilo (''šubler'', [[germanizam]], od {{jez-de|Schublehre}}, također ''Schieblehre'', ''Messschieber'') je alat uz pomoć kojeg se mjerenje može vršiti na tri načina i sa preciznošću do 0.05 milimetara.<ref>{{cite web | url = http://www.stefanelli.eng.br/en/en-vernier-caliper-pachymeter-calliper-simulator-millimeter-05-mm.html | title = Calliper simulator| last = Stefanelli| first = Eduardo| date = | website = Metrology| publisher = | access-date = 9. 5. 2016 | language = }}</ref> Izrađuje se od trajnih i čvrstih materijala, otpornih na habanje, [[Temperatura|temperaturu]] i [[Mehanika|mehaničke sile]] ([[nehrđajući čelik]], [[Legura|legure]] [[aluminij]]uma i sl.). Pomičnim mjerilom mogu se mjeriti: vanjske dimenzije predmeta, unutrašnje dimenzije i dubina. ;Mikrometar Mikrometar je veoma precizan mehanički mjerni instrument kod kojeg je tačnost očitanja mjerne vrijednosti do hiljaditog dijela milimetra.<ref>{{cite web | url = http://www.stefanelli.eng.br/en/micrometer-caliper-outside-millimeter-thousandth.html | title = Micrometer simulator| last = Stefanelli| first = Eduardo| date = | website = Metrology | publisher = | access-date = 9. 5. 2016 | language = }}</ref> Izrađuje se od trajnih i čvrstih materijala, otpornih na habanje, [[Temperatura|temperaturu]] i mehaničke sile (nehrđajući [[čelik]], legure [[aluminij]]uma i sl.) radi održanja integriteta i preciznosti. ;Mjerenje dužine elektromagnetnim talasima Ovo mjerenje dužine vrši se na principu mjerenja vremena koje je potrebno [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnim talasima]] da pređu udaljenost od početne do krajnje tačke. U instrumentu se nalaze sklopovi kao što su predajnik i prijemnik elektromagnetnog talasa. Mjerena dužina se izračunava uz pomoć formule: :<math>D = c\frac{ \Delta\ t}{2}</math> gdje je: D - dužina između tačaka, c - [[brzina]] elektromagnetnog talasa a ∆t - vrijeme koje je potrebno talasu da pređe put od instrumenta do krajnje tačke mjerenja i natrag.<ref>{{cite book |last= Kogoj i Ključanin |first= |date= |title= Mjerenje dužina elektronskim daljinomjerima |url= |location= Sarajevo, 2006 |publisher= Građevinski fakultet|page= |isbn= 9789958638015|access-date= }}</ref><ref>{{cite book |last= Zaimović-Uzunović |first= Nermina |date= |title= Mjerna tehnika |url= http://unze.ba/download/SkriptaMetrologija.pdf|location= Zenica|publisher= Univerzitet u Zenici, 1997|page= 326-356|isbn= |access-date= }}</ref><ref>{{cite book |last1= Farago | first1= Francis T | last2= Curtis |first2= Mark A |date= |title= Handbook of Dimensional Measurement |url= |location= |publisher= Industrial Press Inc, 2010 |page= |isbn= 978-0831102043|access-date= }}</ref> == Mjere u astronomiji == * [[Astronomska jedinica]] * [[parsek]] * [[Svjetlosna godina]] * [[Hablova dužina]] == Fizika == * [[Borov radijus]] * [[Prirodna jedinica mjere]] * [[Plankova dužina]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Length}} * [http://www.bipm.org/en/measurement-units/ Međunarodni biro za tegove i mjere (BIPM)] * [http://www.met.gov.ba Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine] * [http://www.iau.org/public/themes/measuring/ Measuring the UniverseThe IAU and astronomical units] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161219024527/https://www.iau.org/public/themes/measuring/ |date=19. 12. 2016 }} {{Mjere za dužinu}} [[Kategorija:Jedinice za dužinu]] 6hq54h031w9exe4s5qqn6mlp21qboj1 0 39322 3713006 3670015 2025-06-07T10:57:12Z Panasko 146730 3713006 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Prost broj''' je [[Prirodan broj|prirodni broj]] veći od 1 koji je dijeljiv jedino sa 1 i samim sobom. [[Datoteka:Prime number Cuisenaire rods 7.png|desno|150px]] Primjeri prostih brojeva su: 2, 3, 5, 7,... Broj <math>a\,</math> ne možemo rastaviti na proste faktore ako je: <math>a=k \cdot l \Rightarrow a=k \lor a=l</math>. Broj <math>a \,</math> je prost ako je <math>a \,</math> dijeli <math>p \cdot q \Rightarrow a \,</math> dijeli <math>p \,</math> ili <math>a \,</math> dijeli <math>q \,</math>. Lahko se može dokazati da ako je broj prost onda је i nerastavljiv i obrnuto. Složen broj je broj koji je djeljiv samim sobom, sa 1, te još nekim brojem. Svaki složeni broj može se na jedinstven način rastaviti na proste faktore: 125|5 34|2 25|5 17|17 5|5 1 1 125=5*5*5 34=2*17 ==Definicija== [[Datoteka:Prime rectangles.svg |desno|300px|<math>12:3=4</math> 11 prost broj]]<math></math> Prirodni broj se zove prost broj (ili premijer) ako ima tačno dva pozitivna djelitelja, <math>1</math> i sam taj broj. Prirodni brojevi veći od 1 koji nisu prosti nazivaju se složeni ;Primjer Broj 12 nije prost, jer 12 možemo podijeliti u 3 kolone po 4 elementa 11 možemo smjestiti samo u jednu ili 11 kolona po 11 odnosno 1 elemenat, tj 11 je prost broj. Među brojevima od 1 do 6, broj 2, 3 i 5 su prosti brojevi, a 1, 4, i 6 nisu prosti. * <math>3=2\times 1+1</math> * <math>5=2\times 2+1</math> * <math>4=2\times 2</math> * <math>6=3\times 2</math> Iz navedenog se vidi da su prirodni brojevi podijeljeni u tri klase. * Broj 1 * Prosti brojevi * Složeni brojevi U skupu prirodnih brojeva broj <math>1</math> ima poseban položaj, zato je izdvojen u posebnu klasu. Djeljivost u skupu <math>\N</math> može se proširiti na skup <math>\N_0</math> i reći da je <math>0</math> djeljiva sa svakim prirodnim brojem, jer je <math>0 = a \times 0</math>. Broj <math>0</math> nije ni prost ni složen broj. Ovo možemo reći na još jedan način Broj <math>n> 1</math> je prost, ako ga možemo napisati kao proizvod dva prirodna broja <math>a</math> i <math>b</math>, koji su veći od <math>1</math> <math>n=a\times b</math> Svi prosti brojevi manji od 1000 su: :2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, 37, 41, 43, 47, 53, 59, 61, 67, 71, 73, 79, 83, 89, 97, 101, 103, 107, 109, 113, 127, 131, 137, 139, 149, 151, 157, 163, 167, 173, 179, 181, 191, 193, 197, 199, 211, 223, 227, 229, 233, 239, 241, 251, 257, 263, 269, 271, 277, 281, 283, 293, 307, 311, 313, 317, 331, 337, 347, 349, 353, 359, 367, 373, 379, 383, 389, 397, 401, 409, 419, 421, 431, 433, 439, 443, 449, 457, 461, 463, 467, 479, 487, 491, 499, 503, 509, 521, 523, 541, 547, 557, 563, 569, 571, 577, 587, 593, 599, 601, 607, 613, 617, 619, 631, 641, 643, 647, 653, 659, 661, 673, 677, 683, 691, 701, 709, 719, 727, 733, 739, 743, 751, 757, 761, 769, 773, 787, 797, 809, 811, 821, 823, 827, 829, 839, 853, 857, 859, 863, 877, 881, 883, 887, 907, 911, 919, 929, 937, 941, 947, 953, 967, 971, 977, 983, 991, 997 <ref>[https://oeis.org/A000040 A000040]</ref> ==Osnovna teorema aritmetike== Svaki prirodni broj <math>n</math> (<math>n>1</math>) postoji jedinstven rastav na proste faktore <math>n={p_1}^{a_1} \times {p_2}^{a_2} \times ... \times {p_k}^{a_k}</math> Gdje su <math>p_1 < p_2 < ... < p_k</math> te su svi <math>p_i</math> prosti brojevi. ;Primjer <math>23244 = 2 \times 2 \times 3 \times 13 \times 149= 2^2 \times 3 \times 13 \times 149</math> <math>1200 = 2^4 \times 3^1 \times 5^2 = 3 \times 2 \times 2 \times 2 \times 2 \times 5 \times 5 = 5 \times 2 \times 3 \times 2\times 5 \times 2 \times 2</math> == Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore == Rastavljanje se može postići dijeljenjem s prostim brojevima, međutim, ako znamo neka jednostavna pravila, to rastavljanje postaje vrlo jednostavno. * Ako je broj paran (posljednja cifra mu je '''2''', '''4''', '''6''', '''8''' ili '''0'''), onda je djeljiv s dva. * Ako broj završava ciframa '''5''' ili '''0''', onda je djeljiv s pet. * Ako mu je zbir cifara [[dijeljenje (matematika)|djeljiv]] s tri, onda je taj broj djeljiv s tri. * Ako je zbir cifara djeljiv s devet, onda je broj djeljiv s devet. * Ako su mu posljednje dvije cifre djeljive sa četiri, onda je broj djeljiv sa četiri. * Ako su mu posljednje dvije cifre djeljive s 25, onda je broj djeljiv s pet. <ref>[[Djeljivost brojeva|Djeljivost pojedinim brojevima]]</ref> ==Eratostenovo sito== {{glavni|Eratostenovo sito}} Ovo je mehanički postupak pronalaženja prostih brojeva koji nisu veći od '''n''' . Ispišemo sve brojeve od '''2''' do '''n.''' Pođemo od broja '''2''' i precrtavamo svaki drugi broj, zatim pođemo od broja '''3''' i precrtavamo svaki treći s time da brojimo i precrtane brojeve, pa od prvog neprecrtanog broja itd. Ovaj postupak ponavljamo dok ne dođemo do broja '''p''' za koji je '''p^2 > n'''. Neprecrtani brojevi su prosti. Primjer za <math>n=20</math>: :2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20 :2, 3, '''4''', 5, '''6''', 7, '''8''', 9, '''10''', 11, '''12''', 13, '''14''', 15, '''16''', 17, '''18''', 19, '''20''' :2, 3, '''4''', 5, '''6''', 7, '''8''', '''9''', '''10''', 11, '''12''', 13, '''14''', '''15''', '''16''', 17, '''18''', 19, '''20''' :2, 3, '''4''', 5, '''6''', 7, '''8''', '''9''', '''10''', 11, '''12''', 13, '''14''', '''15''', '''16''', 17, '''18''', 19, '''20''' == Kriptografija == Važna primjena prostih brojeva je u oblasti kriptografije. Algoritmi za šifriranje poruke žive od toga sto ne postoji efikasan algoritam za rastavljanje broja na proste faktore. Tako se lahko mogu pomnožiti dva dovoljno velika prosta broja, međutim, obrnuti proces, tj. naći njegove proste faktore traje dosta duže. Poznata šifra koja na tome bazira je [[RSA]] <ref name="PNS">[http://www.pns-berlin.de/crypt-rsa.html RSA . Kurs na njemačkoj gimnaziji u Berlinu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161112200053/http://www.pns-berlin.de/crypt-rsa.html |date=12 Novembar 2016 }} učitano 18.01.2014 [[Njemački jezik|njem.]]</ref> ==Brojnost prostih brojeva== Prostih brojeva ima beskonačno mnogo. Ovo je prvi dokazao Euklid u svojim Elementima, knjiga X, Teorema 20. Njegov dokaz je sljedeći: Pretpostavimo da je broj prostih brojeva konačan. Pomnožimo ih sve i dodajmo 1. Dobićemo broj koji podijeljen sa bilo kojim prostim brojem daje ostatak 1. Dobili smo broj koji nema djelitelja među postojećim brojevima. To jeste prost broj veći od prethodnih. Matematičari su otkrili još osobina koje su vezane za brojnost prostih brojeva. Ojler je otkrio da red recipročnih prostih brojeva divergira. Čak je nađena asimptotska formula za zbir prostih brojeva manjih od nekog datog : <math>\lim_{x\to\infty} \sum_{p<x} \frac{1}{p}\ \sim\ \ln \ln x</math> Postoji funkcija <math>\pi (x) \,</math> koja ima vrijednost jednaku broju prostih brojeva u intervalu <math>(1, x] \,</math>. Ona daje odgovor na pitanje kolikoima prostih brojeva manjih od datog broja. Primjer: <math>\pi (100000) = 9592\,</math>. Za veće brojeve funkcija glasi: :<math>\pi (x) \sim \frac{x}{\ln x - 1}</math>. Vrijednost funkcije <math>\pi (x)</math> {| border="1" cellspacing="4" cellpadding="4" style="border-collapse: collapse;" |- !manjih od x ! <math>\pi (x)</math> |- style="text-align:right;" || 10 ||4 |- style="text-align:right;" ||100 ||25 |- style="text-align:right;" ||1.000 ||168 |- style="text-align:right;" ||10.000 ||1.229 |- style="text-align:right;" ||100.000 ||9.592 |- style="text-align:right;" ||1.000.000 ||78.498 |- style="text-align:right;" ||10.000.000 ||664.579 |- style="text-align:right;" ||100.000.000 ||5.761.455 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000 ||50.847.534 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000 ||455.052.511 |- style="text-align:right;" ||100.000.000.000 ||4.118.054.813 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000.000 ||37.607.912.018 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000.000 ||346.065.536.839 |- style="text-align:right;" ||100.000.000.000.000 ||3.204.941.750.802 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000.000.000 ||29.844.570.422.669 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000.000.000 ||279.238.341.033.925 |- style="text-align:right;" ||100.000.000.000.000.000 ||2.623.557.157.654.233 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000.000.000.000 ||24.739.954.287.740.860 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000.000.000.000 ||234.057.667.276.344.607 |- style="text-align:right;" ||100.000.000.000.000.000.000 ||2.220.819.602.560.918.840 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000.000.000.000.000 ||21.127.269.486.018.731.928 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000.000.000.000.000 ||201.467.286.689.315.906.290 |} ==Gustoća raspodjele prostih brojeva== Posmatrajmo omjer gustoće prostih brojeva manjih od nekog broja '''n''' i recipročne vrijednosti prirodnog logaritma tog broja. Gustoća prostih brojeva u skupu <math>\N</math> opada kao i recipročna vrijednost prirodnog logaritma broja n, za velike vrijednosti n (<math>k/m \to 1</math>). {| class="wikitable" |- ! n !! <math>k=\pi(n)/n</math> !! <math>m=1/ ln(n)</math> !! <math>k/m</math> |- | <math>10^3</math> || 0,168|| 0,1448 || 1,16022 |- | <math>10^6</math> || 0,078498|| 0,0723824 || 1,08449 |- | <math>10^9</math> || 0,050847534 || 0,048254942 || 1,05372 |- | <math>10^{12}</math> || 0,037607912018 || 0,03619120682 || 1,03914 |- | <math>10^{24}</math> || 0,018435599767349 || 0,018095603412635 || 1,018788 |} ==Dirichletov teorem== Neka su '''d''' i '''a''' prirodni brojevi takvi da je njihova mjera <math>(d, a) = 1</math>, tj. oni su relativno prosti, tada postoji beskonačno mnogo prim brojeva oblika <math>d n + a</math>, <math>n\in N_0</math> , tj. postoji beskonačno mnogo prim brojeva u aritmetičkom nizu <math>a,\ d + a,\ 2d + a,\ 3d +\ a...</math> :Prosti brojevi 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, … u aritmetičkim nizu <math>1 + 2n</math> :Prosti brojevi 5, 13, 17, 29, 37, 41, 53, 61, 73, 89, … u aritmetičkim nizu <math>1 + 4n</math> :Prosti brojevi 3, 7, 11, 19, 23, 31, 43, 47, 59, 67, … u aritmetičkim nizu <math>3 + 4n</math> ==Euklidov teorem== Skup svih prostih brojeva je beskonačan. Dokaz za neke opšte [[Aritmetički niz|aritmetičke nizove]]. Svaki prost broj veći od '''2''' je neparan, te je oblika <math>4n+3</math> ili <math>4n+1</math>. Proizvod dva broja oblika <math>4n+1</math> također je tog oblika: <math>(4a+1)(4b+1)=16ab+4a+4b+1=4(4ab+a+b)+1 </math> Pretpostavimo da postoji konačno mnogo prostih brojeva <math>p_1,p_2,...,p_n</math> koji su oblika <math>4n+3</math>. <math>N= 4\times p_1\times p_2\times ...\times p_n -1 = 4 \times (p_1\times p_2\times ...\times p_n -1)+3</math> N je prost broj, ili se može rastaviti na proizvod prostih brojeva, od kojih nijedan nije <math>p_1,p_2,...,p_n</math> jer ostatak [[Dijeljenje (matematika)|dijeljenja]] broja '''N''' sa nekim od brojeva '''p''' je '''-1'''. Svi prosti faktori broja '''N''' ne mogu biti oblika <math>4n+1</math>, jer '''N''' nije tog oblika. Kao što smo vidjeli, proizvod brojeva oblika <math>4n+1</math> je također je broj tog oblika. Prema tome, bar jedan prost faktor mora biti oblika <math>4n+3</math>, što je nemoguće, jer taj faktor nije nijedan od brojeva '''p''', za koje smo pretpostavili da su svi prosti brojevi oblika <math>4n+3</math>. Dakle, broj prostih brojeva takvog oblika je beskonačan. ;Posljedica [[Dirichletov red|Dirichletove]] teoreme je [[Red]] recipročnih prostih brojeva oblika <math>4n + 3</math> <math>\frac{1}{3}+\frac{1}{7}+\frac{1}{11}+\frac{1}{19}+...</math> divergira ==Najveći poznati prost broj== Trenutno najveći poznati prost broj je 2^30.402.457&nbsp;−&nbsp;1 (ovaj broj ima 9.152.052 cifara). Izračunali su ga 15. decembra 2005. godine dva profesora sa Misuri državnog univerziteta. Označava se sa М_30402457 i predstavlja 43. Mersenov prost broj. Prethodni najveći poznati prost broj je bio M_25964951 = 2^25.964.951&nbsp;−&nbsp;1 (42. poznati [[Mersenov prost broj]], 7.816.230 cifara) a pre njega M_24036583 = 2^24.036.583&nbsp;−&nbsp;1 (41. poznati Mersenov prost broj, 7.235.733 cifara) Postoji dobar praktičan razlog zašto su svi veliki prosti brojevi oblika Mersenovih prostih brojeva. To je relativno jednostavan metod za provjeru složenosti broja (Lukas-Lemer test). Za ostale brojeve je metoda vremenski zahtjevna. Najveći prost broj koji nije ovog oblika je 27.653 × 2^9.167.433 + 1 (2.759.677 cifara) i šesti je po veličini na listi najvećih poznatih prostih brojeva. Za nalaženje prostog broja sa 10⁷ decimalnih cifara postoji nagrada od 100.000 dolara. ==Ulamova spirala== [[Datoteka:Ulam spiral howto all numbers.svg |desno|150px]] [[Datoteka:Ulam spiral howto primes only.svg|desno|150px]] [[Ulamova spirala]] je jednostavan način vizualizacije prostih brojeva. Potrebno je napisati brojeve od 1 pa nadalje u obliku pravougle spirale, te nakon toga pobrisati sve brojeve osim prostih, na taj način se dobiju zanimljivi oblici. Otkrio ju je [[Stanislaw Ulam]] [[1963]]. godine dok se dosađivao na sastanku crtkarajući po papiru, primijetivši da se prosti brojevi nalaze na dijagonalama. Ubrzo nakon toga je sa saradnicima Myronom Steinom i Mark Wellsom koristeći MANIAC II (Mathematical Analyzer Numerical Integrator and Computer Model II) u istraživačkom laboratoriju u Los Alamosu, generirao sliku spirale koja je obuhvatala brojeve do 65 000. ==Teoreme i slutnje== U potrazi za nekim zakonima i pravilnostima među prostim brojevima proizašle su mnoge teoreme i hipoteze. Neke od njih su : ===Goldbachova hipoteza=== Polovinom XVIII vijeka njemački matematičar [[Christian Goldbach]] je napisao pismo [[Leonhard Euler|Leonhardu Euleru]] u koje je izrekao sljedeću hipotezu: ::;Svaki [[Prirodan broj|prirodni broj]] koji se može predstaviti kao zgir 2 prosta broja, također se može predstaviti kao zbir sve više i više prostih brojeva dok svi ne budu jedinice. Nakon toga je na margini pisma zapisao drugu [[Hipoteza|hipotezu]]: ::;Svaki parni prirodni broj veći od 2 se može zapisati kao zbir 3 prosta. Goldbach je smatrao broj 1 prostim, što je kasnije [[Definicija i teorema|defnicija]] prostih brojeva izostavila. Danas je poznato da su te 2 hipoteze ekvivalentne. Euler mu je odgovorio i prepravio Goldbachovu hipoteza: ::;Svaki prirodni broj veći od 2 se može zapisati kao zbir 2 prosta. Još jedna Goldbachova hipoteza da se svaki neparni broj veći od 5 može prikazati kao zbir 3 prosta slijedi implikacijom iz potonje. Do danas je hipoteza provjerena za prirodne brojeve manje od <math>1609 \times 10^{18}</math>. Hipoteza još nije dokazana. ===Chenov teorem=== Chen Jingrun je bio kineski matematičar XX vijeka. Svojim teoremom je napravio veliki korak prema rješavanju Goldbachove hipoteze. Teorem glasi :;Svaki dovoljno veliki prirodni broj može se prikazati kao zbir 2 prosta ili kao zbir prostog i poluprostog ( proizvod 2 prosta) ===Green-Tao teorema=== Teoremu su dokazali Ben Green i Terence Tao [[2004]]. godine. ::;Niz prostih brojeva sadrži proizvoljno mnogo proizvoljno dugačkih aritmetičkih nizova. Drugim riječima postoji niz prostih brojeva s n članova : <math>P_k=P+k*d</math> gdje je <math>k>0</math> i <math>k<n+1</math> Ova teorema samo govori da postoje i ne pokazuje kako se pronalaze. ===Mala Fermatova teorema=== Francuski matematičar Pierre de Fermat prvi iznio ovu teoremu koji daje nužan uslov djeljivosti s prostim brojevima. <math>a^p \equiv a (mod \ p)</math> daje isti ostatak pri dijeljenju s '''p''' kao i '''a''', gdje je '''a''' prirodni broj, a '''p''' prost ==Izvori== * [https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Seminar_Prosti_brojevi.pdf Prosti brojevi/Seminarski rad/juni 2012] * [http://empslocal.ex.ac.uk/people/staff/mrwatkin//zeta/vardi.html An Introduction to Analytic Number Theory / 14.12.1998 ] * [https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Prime_number Prime number] == Također pogledajte == * [[Mertensovi teoremi]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Prime numbers}} {{Teorija brojeva}} [[Kategorija:Prosti brojevi| ]] [[Kategorija:Cjelobrojni nizovi]] hs6xlnti9vgklwecbyu942if4g4jxp5 0 39338 3712737 3634226 2025-06-06T12:18:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712737 wikitext text/x-wiki '''Institut za historiju u [[Sarajevo|Sarajevu]]''' vodeća je naučna ustanova u oblasti historiografije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], specijalizirana za proučavanje prvenstveno historije Bosne i Hercegovine od ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] do najnovijih dana. Osim istraživanja [[Historija Bosne i Hercegovine|historije Bosne i Hercegovine]], Institut je sa svojim projektima mjesto razmjene ideja historičara ne samo sa [[Balkan]]a, nego i mjesto susreta i suradnje historičara iz raznih dijelova svijeta. == Historija == Institut je osnovan Uredbom o Institutu za proučavanje historije radničkog pokreta 1958. godine. Sa radom je počeo 1. januara 1959. godine, a od 1973. godine zvanični naziv ove ustanove bio je '''Institut za istoriju'''. Od sredine 2013. djeluje kao organizaciona jedinica [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Uz [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Državni arhiv Bosne i Hercegovine]], te brojne [[muzej]]e, biblioteke i [[fakultet]]e u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] na kojima se izučava [[historija]], Institut je među najvažnijim naučnim institucijama za proučavanje [[Historija Bosne i Hercegovine|historije Bosne i Hercegovine]]. Svoju djelatnost Institut je u početku posvećivao radničkom pokretu i najnovijoj historiji, a kasnije je svoje okvire proširio na kompletan razvoj historije od najstarijih vremena do savremenog doba. Takva orijentacija je ispoljena u glavnom glasilu, [[Prilozi Instituta za historiju|časopisu Prilozi Instituta za historiju]] u kojem se objavljuju radovi iz kompletne historije. Pored Priloga, koji su pretežno bili godišnji izraz institucije i koji su danas najjači časopis historičara u Bosni i Hercegovini, Institut dva puta godišnje objavljuje i časopis [[Historijska traganja]] ([[Engleski jezik|eng.]] Historical Searches). Ostala izdavačka djelatnost sadrži serije: Historijske monografije, Posebna izdanja, Dokumente i Edicija Memoari. Institut je u svojoj bogatoj historiji organizovao niz naučnih skupova i objavio veći broj monografija. Izdavačka djelatnost Instituta za historiju do [[1999]]. godine predstavljena je u posebnoj bibliografiji Budimira Miličića pod nazivom ''Bibliografija izdanja Instituta za historiju u Sarajevu i radova saradnika Instituta za period 1959.-1999. godine'', objavljene u Sarajevu 2000. godine. == Rad Instituta == * Husnija Kamberović et al, Pola stoljeća Instituta za istoriju, Sarajevo: Institut za istoriju, 2009.[https://issuu.com/institutzaistorijusarajevo/docs/pola_stoljeca_instituta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221020626/https://issuu.com/institutzaistorijusarajevo/docs/pola_stoljeca_instituta |date=21. 2. 2021 }} * Izvještaj o radu Instituta za istoriju u Sarajevu u 1988. godini, Prilozi XXIII/24, Sarajevo 1988, 319-326. * Kratak pregled rada Instituta za istoriju u Sarajevu u 1982. godini, Prilozi XIX/20, Sarajevo 1984, 233-242. * Kratak pregled rada Instituta za istoriju u Sarajevu u 1986. godini, Prilozi XXII/23, Sarajevo 1987, 287-293. * Budimir Miličić, Bibliografija izdanja Instituta za istoriju u Sarajevu i objavljenih radova saradnika Instituta 1959-1978, Prilozi XIV/14-15, Sarajevo 1978, 471-575. * D. Borovčanin – Ibrahim Karabegović, 30. godina postojanja i rada Instituta za istoriju u Sarajevu, Prilozi XXIII/24, Sarajevo 1988, 5-31. * D. Borovčanin, Rad Instituta u 1978. godini, Prilozi XV/16, Sarajevo 1979, 335-343. * D. Borovčanin, Rad Instituta u 1979. godini, Prilozi XVI/17, Sarajevo 1980, 369-377. * D. Borovčanin, Rad Instituta u 1980. godini, Prilozi XVII/18, Sarajevo 1981, 395-403. * Drago Borovčanin, Djelatnost Instituta u 1977. godini, Prilozi XIV/14-15, Sarajevo 1978, 629-639. * Enver Dizdar, Temelji za našu istoriografiju (Dvadeset godina Instituta za istoriju u Sarajevu), Oslobođenje 35/10980, Sarajevo 29.12. 1978, 9. * I. Karabegović, Institut za istoriju u ratu i neposredno nakon njegovog završetka. Kratak pregled djelatnosti, Prilozi 28, Sarajevo 1999, 7-15. * I. Karabegović, Kratak pregled rada Instituta za istoriju u Sarajevu u 1981. godini, Prilozi XVIII/19, Sarajevo 1982, 365-375. * I. Karabegović, Kratak pregled rada Instituta za istoriju u Sarajevu u 1983. godini, Prilozi XX/21, Sarajevo 1985, 325-330. * I. Karabegović, Kratak pregled rada Instituta za istoriju u Sarajevu u 1984. godini, Prilozi XX/21, Sarajevo 1985, 331-337. * I. Karabegović, Kratak pregled rada Instituta za istoriju u Sarajevu u 1985. godini, Prilozi XXI/22, Sarajevo 1985, 357-362. * I. Karabegović, U povodu četrdesetogodišnjice postojanja i rada Instituta za istoriju (kratak osvrt), Prilozi 29, Sarajevo 2000, 39-44. * I. Karabegović, Četiri decenije afirmacije naučnog rada (Četrdeset godina postojanja i rada Instituta za istoriju), Oslobođenje 56/18938, Sarajevo 14.11. 1999, (KUN), 3. * M. O., Manjak naučnog potencijala (Institut za istoriju, Sarajevo), Oslobođenje 55/18259, sarajevo 30.03. 1999, 18. * Robert J. Donia, Tvorci historije: Institut za istoriju u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, “Bosna i Hercegovina i svijet”, Institut za istoriju, Sarajevo 1996., 261-270. * Tihomir Klarić, Bibliografija Priloga Instituta za istoriju u Sarajevu (1965-1982, I-XVIII/1-19), Prilozi XIX/20, Sarajevo 1984, 243-308. * Toma Milenković, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 96. * Zdravko Antonić, Uz dvadesetgodišnjicu Instituta za istoriju u Sarajevu, Prilozi XIV/14-15, Sarajevo 1978, 11-16. == Također pogledajte == * [[Orijentalni institut u Sarajevu]] == Vanjski linkovi == * [http://www.iis.unsa.ba/ Zvanični sajt] {{UNSA}} [[Kategorija:Historiografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Historija Sarajeva]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] i7yswi90fcdx275tnzibwu7c9ufithe 0 39444 3713005 3578463 2025-06-07T10:56:47Z Panasko 146730 3713005 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Evolution1glyph.svg|mini|desno|200px|Evolucija oznake za broj 1]] '''1''' ('''jedan''') je najmanji prirodan [[broj]],<ref>{{Cite web|url=https://mathworld.wolfram.com/1.html|title=1|last=Weisstein|first=Eric W.|website=mathworld.wolfram.com|language=en|access-date=27. 11. 2020}}</ref> tj. minimalni element [[Skup prirodnih brojeva|skupa prirodnih brojeva]]. Njegov sljedbenik je broj [[2 (broj)|2]]. Element je ostalih [[Skup (matematika)|skupova]] brojeva [[Skup cijelih brojeva|cijelih brojeva]], [[Skup racionalnih brojeva|racionalnih :brojeva]] i [[Realni brojevi|realnih brojeva]]. U skupu cijelih brojeva, prije broja 1, dolazi broj nula. Jedan je prvi neparan broj. Po definiciji broj 1 nije ni [[Prosti brojevi|prost broj]] ni [[složeni brojevi|složen broj]].<ref>{{Cite web|url=http://www.positiveintegers.org/1|title=The Positive Integer 1|last=|first=|date=|website=www.positiveintegers.org|publisher=|access-date=27. 11. 2020}}</ref> == U matematici == :Za svaki realan broj <math>x\in\mathbf{R}</math> važi :<math>x\cdot 1 = 1\cdot x = x</math> :Broj 1 nazivamo neutralnim (jediničnim) elementom skupa realnih (racionalnih, cijelih i prirodnih) brojeva u odnosu na operaciju množenja. :Jednak je vlastitom faktorijelu, kvadratu, kubu, te ostalim potencijama. :<math>1^x=1</math> :<math>1^2=1</math> :<math>1^3=1</math> :<math>x^1=x</math> :<math>x^0=1</math> za x razlicito od 0 :<math>\frac{x}{1}=x</math> :U desetičnom brojnom sistemu važi sljedeća tvrdnja: :<math>1=0.999\dots=0.\dot{9}</math> :gdje tačka iznad 9 označava da se 9 ponavlja beskonačan broj puta. :1 je jedini broj sa tačno jednim pozitivni djeliteljem :1 je [[automorfni broj]] :1 je [[Katalanov broj]] :1 je prvi broj svake vrste, kao što su trouglasti broj, petougaoni broj :<math>1!=1</math><ref>{{Cite web|url=https://primes.utm.edu/curios/page.php/1.html|title=Prime Curious! 1|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=27. 11. 2020}}</ref> ==Tablica osnovnih računskih operacija== {|class="wikitable" style="text-align: center; background: white" |- ! style="width:105px;"|[[Množenje]] !1 !2 !3 !4 !5 !6 !7 !8 !9 !10 ! style="width:5px;"| !11 !12 !13 !14 !15 !16 !17 !18 !19 !20 ! style="width:5px;"| !21 !22 !23 !24 !25 ! style="width:5px;"| !50 !100 !1000 |- |'''1 × ''x''''' |'''1''' |2 |3 |4 |5 |6 |7 |8 |9 |10 ! |11 |12 |13 |14 |15 |16 |17 |18 |19 |20 ! |21 |22 |23 |24 |25 ! |50 |100 |1000 |} {|class="wikitable" style="text-align: center; background: white" |- ! style="width:105px;"|[[Dijeljenje]] !1 !2 !3 !4 !5 !6 !7 !8 !9 !10 ! style="width:5px;"| !11 !12 !13 |- |'''1 ÷ ''x''''' |'''1''' |<math>0,5</math> |<math>0,{\overline{3}}</math> |<math>0,25</math> |<math>0,2</math> |<math>0,1{\overline{6}}</math> |<math>0,{\overline{142857}}</math> |<math>0,125</math> |<math>0,{\overline{1}}</math> |<math>0,1</math> ! |<math>0,{\overline{09}}</math> |<math>0.08{\overline{3}}</math> |<math>0,{\overline{076923}}</math> |- |'''''x'' ÷ 1''' |'''1''' |2 |3 |4 |5 |6 |7 |8 |9 |10 ! |11 |12 |13 |} {|class="wikitable" style="text-align: center; background: white" |- ! style="width:105px;"|[[Stepenovanje]] !1 !2 !3 !4 !5 !6 !7 !8 !9 !10 ! style="width:5px;"| !11 !12 !13 !14 !15 !16 !17 !18 !19 !20 |- |'''1{{sup|''x''}}''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' ! |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |'''1''' |- |'''''x''{{sup|1}}''' |'''1''' |2 |3 |4 |5 |6 |7 |8 |9 |10 ! |11 |12 |13 |14 |15 |16 |17 |18 |19 |20 |} == Broj jedan u drugim jezicima == {|class="wikitable" !Jezik !Naziv |- | [[engleski jezik|engleski]] || one |- | [[njemački jezik|njemački]] || eins |- | [[holandski jezik|holandski]] || een |- | [[norveški jezik|norveški]] || en |- | [[danski jezik|danski]] || én |- | [[švedski jezik|švedski]] || en |- | [[portugalski jezik|portugalski]] || um |- | [[francuski jezik|francuski]] || un |- | [[albanski jezik|albanski]] || një |- | [[latvijski jezik|latvijski]] || viêns |- | [[poljski jezik|poljski]] || jeden |- | [[češki jezik|češki]] || jeden |- | [[slovački jezik|slovački]] || jeden |- | [[slovenski jezik|slovenski]] || ena |- | [[makedonski jezik|makedonski]] || eden |- | [[finski jezik|finski]] || yksi |} == U hemiji == Jedan je redni i [[atomski broj]] [[hemijski element|hemijskog elementa]] [[vodik]]a. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1 (number)}} * [https://web.archive.org/web/20140201161542/http://numdic.com/1 The number 1] {{en simbol}} {{Cijeli brojevi}} {{Teorija brojeva}} [[Kategorija:Jedan (broj)| ]] [[Kategorija:Cijeli brojevi]] ppo26lzwhcraebt4y96kk5xb6sdbp71 0 41222 3712845 3562024 2025-06-06T21:09:19Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 3712845 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:hexagonal prism.png|180px|desno|mini|Heksagonalna prizma]] '''Prizma''' je [[poliedar]] kome su dvije strane dva podudarna i paralelna mnogougla. Ti podudarni i paraleni mnogouglovi nazivaju se baze prizme.Baze prizme leže u dvije paralelne ravni. Ako su svi bočni bridovi normalni na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni [[mnogougao]]nici. Ako su baze [[paralelogram]]i onda se prizma naziva paralelopiped i ima šest strana. Specijalni slučajevi paralelopipeda su * kvadar kome su baze [[pravougaonik|pravougaonici]] * kocka kome su baze [[kvadrat]]i Visina h prizme je [[duž]]ina normale koja je spuštena iz bilo koje tačke jedne baze na ravan druge baze. == Formule == === Zapremina === [[Zapremina]] prizme računa se po formuli <math>V = Bh</math> Za kocku ona glasi '''V = a³''' A za trostranu glasi <math>V = \frac{a^2 \sqrt{3}}{4}H</math> Za kvadar ''' V= abc ( c = h)''' Zapremina prizme čija je osnova n-strani pravilan mnogougao sa dužinom stranice s je <math display=block>V = \frac{n}{4} h s^2 \cot\frac{\pi}{n}.</math> === Površina === <math>P = 2 B + M</math> <math>B = a * a = a^2</math> M je omotač Za kocku ona glasi '''P = 6''' '''a².''' Mala dijagonala ( dijagonala osnove) je <math>d=a\sqrt{2} </math> Velika dijagonala je <math>D=a\sqrt{3} </math> [[Površina]] dijagonalnog presjeka se računa po formuli <math>P_{DP}=a^2\sqrt{2} </math> Za kvadar '''P= 2 (ab + ac + bc)''' Mala dijagonala je <math>d=\sqrt{a^2 + b^2} </math> Velika dijagonala je <math>d=\sqrt{a^2 + b^2+c^2}</math> Dijagonalni presjek je pravougaonik površine <math>P_{PD}= d c</math> A za trostranu glasi <math>P=2a^2\sqrt{3}+3aH </math> {{Commonscat|Prisms (geometry)}} [[Kategorija:Prizmatoidni poliedri]] [[Kategorija:Uniformni poliedri]] h0j1qigye6qwvbg310hf7uv1l294dvg 0 41323 3712894 3694751 2025-06-07T01:54:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712894 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar |Ime = Luj IX |Slika = Decreuse - Louis IX of France.jpg |Nasljeđivanje = [[Kralj Francuske]] |Vladavina = 8. novembar 1226. - 25. august 1270. |Krunidba = 29. novembar 1226. |Prethodnik = [[Luj VIII, kralj Francuske|Luj VIII]] |Nasljednik = [[Filip III, kralj Francuske|Filip III]] |Datum rođenja = 25. april 1214. |Mjesto rođenja = [[Poissy]], [[Francuska]] |Datum smrti = 25. august 1270. (u 56. godini) |Mjesto smrti = [[Tunis (grad)|Tunis]], sjeverna Afrika |Mjesto sahrane = [[Bazilika Saint-Denis]] |Supružnik = [[Margareta Provansalska]] |Djeca = [[Izabela, kraljica Navare]]<br>[[Luj Capet]]<br>[[Filip III, kralj Francuske]]<br>[[John Tristan, grof Valoisa]]<br>[[Petar I, grof Alencona]]<br>[[Blanka, infanta Kastilje]]<br>[[Agneza Francuska, vojvotkinja Burgundije]] |Dinastija = [[Capet (dinastija)|Capet]] |Otac = [[Luj VIII, kralj Francuske]] |Majka = [[Blanka Kastiljska]] }} '''Luj IX''' (25. april 1214 - 25. august 1270), poznatiji kao '''Sveti Luj''',<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Louis-IX|title=Louis IX {{!}} King of France, Crusader, Saint {{!}} Britannica|date=23. 8. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 8. 2024}}</ref> je bio [[Spisak francuskih kraljeva|francuski kralj]] iz [[Capet (dinastija)|dinastije Capet]] koji je vladao od 1226. do svoje smrti 1270. godine. Luj je krunisan u Reimsu u 12. godini nakon smrti svog oca [[Luj VIII, kralj Francuske|Luja VIII]], a njegove majka [[Blanka Kastiljska]] je vladala kraljevstvom do njegovog punoljetstva. Tokom Lujevog djetinjstva, Blanka se borila protiv buntovnih vazala i okončala [[Albigenški krstaški rat]] koji je počeo 20 godina ranije. Kao odrasla osoba, Luj IX je imao sukobe sa nekim od najmoćnijih plemića, kao što su [[Hugh X Lusignan]] i [[Petar I, vojvoda Britanny|Petar I Dreux]]. Istovremeno, kralj Engleske [[Henrik III, kralj Engleske|Henrik III]] je pokušao da povrati svoju kontinentalnu imovinu, ali je poražen u [[Bitka kod Taillebourga|bici kod Taillebourga]]. Za vrijeme njegove vladavine došlo je do aneksije provincija [[Normandija]], [[Maine]] i [[Provansa]]. Lujevi postupci su bili inspirisani hrišćanskim vrijednostima. On je odlučio da kazni [[bogohuljenje]], [[kockanje]], [[lihvarenje]] i [[Prostitucija|prostituciju]]. Prilikom izgradnje [[Sainte-Chapelle]] kupio je relikvije Hrista. Luj je bio i reformator uspostavljajući francuski kraljevski sud, u kojem je kralj bio vrhunski sudija. Zabranio je [[suđenje poslije mučenja]], te pokušao spriječiti [[Osveta|privatne ratove]] koji su se vršili zbog zemlje i uveo [[Nevinost u krivičnom postupku|nevinost]] u krivični postupak. Kako bi primijenio pravilnu primjenu ovog novog pravnog sistema, Luj IX je uveo prorektore i [[Sudski izvršitelji|izvršitelje]]. Nakon teške bolesti, Luj IX je učestvovao u [[Sedmi krstaški rat|Sedmom]] i [[Osmi krstaški rat|Osmom krstaškom ratu]] u kojem je umro od [[Dizenterija|dizenterije]]. Naslijedio ga je njegov sin [[Filip III, kralj Francuske|Filip III]]. Kao pobožni katolik, on je jedini [[Kanonizacija|kanonizovani]] kralj Francuske. Zbog toga postoje mnoga mjesta koja su dobila ime po njemu. == Rani život == Poslije iznenadne smrti oca [[Luj VIII, kralj Francuske|Luja VIII]] [[8. novembar|8. novembra]] [[1226]]. godine maleni Luj IX je postao novi kralj. Tokom prvog razdoblja vladavine njegova majka, [[Blanka Kastiljska]] je bila pravi državni stup. Kako se određen broj plemića veleposjednika nije pojavio na krunidbi kralja, njegova majka im je došla u vojni posjet raščišćavajući ponovno postavljeno pitanje kraljevog autoriteta. Iako je Luj IX bio žestoki vjernik njegovi razlozi za sudjelovanje u katastrofalnom [[Sedmi krstaški rat|7. krstaškom pohodu]] iz [[1248.]] godine nisu do kraja raščišćeni. Vrlo dobro su poznati sukobi između njegove majke, kraljice Blanke, i supruge, kraljice [[Margareta Provansalska|Margarete]], koji se rasplamsavaju nakon rođenja prijestolonasljednika [[1245]]. godine. Kao vjernik, ali vrlo vjerovatno i familijarno uznemiren čovjek, on odlazi na križarski pohod vodeći sa sobom suprugu i djecu, ostavivši majku kao regenta u Francuskoj. Iako je već [[1249]]. godine njegov križarski pohod propao on se odbio vratiti u Francusku sve do vijesti o smrti majke [[1254]]. godine. U svom drugom jednako katastrofalnom križarskom pohodu Luj IX je preminuo od bolesti [[25. august]]a [[1270]]. godine. Naslijedio ga je sin [[Filip III, kralj Francuske|Filip III]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.medievalist.globalfolio.net/eng/j/joinville-memoirs-of-sent-lois/index.php John de Joinville. Memoirs of Louis IX, King of France. Chronicle, 1309] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121117015036/http://www.medievalist.globalfolio.net/eng/j/joinville-memoirs-of-sent-lois/index.php |date=17. 11. 2012 }}. * [http://www.lebrelblanco.com/anexos/a0162.htm Saint Louis in Medieval History of Navarre] * [http://xenophongroup.com/montjoie/taillebr.htm Site about The Saintonge War between Louis IX of France and Henry III of England] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170121192004/http://xenophongroup.com/montjoie/taillebr.htm |date=21. 1. 2017 }}. * [http://www.fordham.edu/halsall/source/makrisi.html Account of the first Crusade of Saint Louis from the perspective of the Arabs.]. * [http://www.fordham.edu/halsall/source/1249sixthcde-let.html A letter from Guy, a knight, concerning the capture of Damietta on the sixth Crusade with a speech delivered by Saint Louis to his men]. * [http://etext.lib.virginia.edu/toc/modeng/public/WedLord.html Etext full version of the Memoirs of the Lord of Joinville, a biography of Saint Louis written by one of his knights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090816230535/http://etext.lib.virginia.edu/toc/modeng/public/WedLord.html |date=16. 8. 2009 }} * [http://www.bartleby.com/210/8/251.html "St. Lewis, King of France"], ''Butler's Lives of the Saints'' * [http://archstl.org/becomingcatholic/page/saint-louis-king-france "Man of the Middle Ages, Saint Louis, King of France", Archdiocese of St. Louis, MO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826175227/http://archstl.org/becomingcatholic/page/saint-louis-king-france |date=26. 8. 2014 }} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Luj VIII, kralj Francuske|Luj VIII]] |naslov = [[Spisak francuskih vladara|Kralj Francuske]] |poslije= [[Filip III, kralj Francuske|Filip III]] }} {{S-end}} {{Francuski vladari}} {{Commonscat|Louis IX of France}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kraljevi Francuske]] [[Kategorija:Kapetovci]] pgkb00l6ickyu1kudk5jozrwp7f30wb 0 46071 3712840 3483304 2025-06-06T21:06:40Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 3712840 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} [[Datoteka:Clock group.svg|desno|250px]] Teorija [[kongruencija]] predstavlja još jedno naslijeđe [[Carl Friedrich Gauß|Carla Friedricha Gaußa]], koji je ovu tehniku, poznatu i pod nazivom '''modularna aritmetika''', zasnovao u svom djelu Disquisitiones Arithmeticae, objavljenom [[1801]] <ref>[https://fr.wikipedia.org/wiki/Disquisitiones_arithmeticae Disquisitiones arithmeticae]</ref>. Spomenuta knjiga se sastojala od sedam poglavlja, od kojih je prvih šest bilo posvećeno [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Svakodnevni primjer ove teorije srećemo pri mjerenju vremena, gdje koristimo takozvanu aritmetiku modulo 12 dijeleći dan na dva perioda u trajanju od 12 sati. ==Relacija ekvivalencije== Relacija biti kongruentan modulo n je relacija [[Ekvivalencija|ekvivalencije]]<ref>[https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Congruence Congruence]</ref> *refleksivna a / a ( mod n) *simetrija a / b ( mod n) =>b / a ( mod n) *tranzitivnost ( a / b ( mod n) & b /c( mod n) ) => a /c ( mod n) ;Dokaz Pokažimo najprije da je a kongruentno b modulo n ako i samo ako a i b daju isti ostatak pri dijeljenju s n. Pretpostavimo da je a kongruentno b modulo n te, korištenjem teorema o dijeljenju s ostatkom, napišimo <math>a = q_1 \times n+r_1 i a = q_2 \times n+r_2</math>, pri čemu vrijedi <math>0 \le r_1, r_2 \le n-1</math> Sada je <math>a-b = (q_1 -q_2)n+r_1 -r_2</math>. Kako n dijeli <math>a-b</math>, dobijamo da n dijeli i <math>r_1 -r_2</math> te iz <math>-n + 1 \le r_1 - r_2 \le n - 1 => r_1 - r_2 = 0 => r_1 = r_2</math>. Ako a i b daju isti ostatak pri dijeljenju sa n, na analogan način slijedi da n dijeli <math>a - b</math>, tj. <math>a \equiv b (mod \ n)</math> Iz dokazanog slijedi <math>a \equiv a (mod \ n)</math> Iz <math>n | a - b</math> ako i samo ako <math>n | b-a</math> vrrijedi i <math>a \equiv b (mod \ n)</math> ako i samo ako <math>b \equiv a (mod \ n)</math> Neka su sada a, b, c cijeli brojevi te neka vrijedi <math>a \equiv b (mod \ n)</math> i <math>b \equiv c (mod \ n)</math>(a i b te b i c daju isti ostatak prije dijeljenju sa n) <math>=> a \equiv c (mod \ n)</math> ==Definicija== ;Definicija 1 Neka su a i b [[cijeli brojevi]] i m [[prirodan broj]]. Za brojeve a i b kažemo da su kongruentni po modulu m ako vrijedi <math>m|a-b.</math> ;Definicija 2 [[Skup]] koji dobijamo ako svaki član skupa Z pomnožimo sa n različitim od 0 označavamo sa _nZ tj. _nZ = (....,-3n, -2n, -n, 0, n, 2n. ....) Skup koji dobijamo ako svakom članu skupa _nZ dodamo r (0 ≤ r < │n│ označavamo _nZ +r ;Primjer *<math>17 \equiv 5 (mod \ 12)</math> *<math>5 \equiv 5 (mod \ 12)</math> *<math>24 \equiv 0 (mod \ 12)</math> *<math>6 \equiv -34 (mod \ 40)</math> *<math>-8 \equiv 7 \pmod 5</math> *<math>2 \equiv -3 \pmod 5</math> *<math>-3 \equiv -8 \pmod 5</math>, Napomena Budući da <math>n | a-b</math> ako i samo ako <math>-n | a-b</math>, gdje je <math>n \in \ Z\diagdown {0}</math>, dovoljno je posmatrati samo pozitivne brojeve n. ==Osobine kongruencije== ;Propozicija 1 *Neka su <math>a, a', b, b'</math> cijeli brojevi te <math>n</math> prirodan broj. Neka je <math>a \equiv a' (mod \ n)</math> i <math>b \equiv b' (mod \ n)</math> tada vrijedi #<math>a+b \equiv a'+b' (mod \ n)</math> #<math>a-b \equiv a'-b' (mod \ n)</math> #<math>a\times b \equiv a'\times b' (mod \ n)</math> Dokaz Neka je <math>a-a'= mn</math> i <math>b-b' = m'n</math>. <math>ab- a'b'= ab-ab'+ab'-a'b'=a(b-b')+(a- a')b'=am'n+ b'mn</math> <math>n</math> dijeli <math>ab- a'b'</math> pa je <math>ab \equiv a'b' (mod \ n)</math> *Neka su <math>a, b, c</math> cijeli brojevi i <math>n</math> prirodan broj. Neka su brojevi <math>a</math> i <math>n</math> relativno prosti. Tada vrijedi <math>ab \equiv ac (mod \ n)=> b \equiv c (mod \ n)</math> ;Dokaz Kako su <math>a</math> i <math>n</math> relativno prosti, postoje cijeli brojevi <math>x</math> i <math>y</math> takvi da je <math>ax + ny = 1</math>. Iz kongruencije <math>ab \equiv ac (mod \ n)</math> => postoji cijeli broj <math>k</math> takav da je <math>a(b - c) = nk</math>. Množenjem prethodne jednakosti sa <math>x</math>, iz <math>ax = 1 - ny</math> dobijamo <math>(b - c) - ny(b - c) = nkx</math>. Očito <math>n</math> dijeli <math>b - c</math> pa je <math>b \equiv c (mod \ n)</math> Ova tvrdnja ( ne vrijedi opčenito, tj. ako <math>a</math> i <math>n</math> nisu relativno prosti. ;Primjer *<math>60 \equiv 20 (mod \ 5)</math> tačno *<math>6 \equiv 2 (mod \ 5)</math> nije tačno ;Propozicija 2 Neka je <math>ax \equiv ay (mod \ n)</math> Tada vrijedi i <math>x \equiv y (mod \ n/d)</math>, gdje je <math>d = (a, n)</math>. Dokaz. <math>ax \equiv ay (mod \ n)=></math> postoji cijeli broj <math>k</math> takav da vrijedi <math>ax - ay = kn.</math> Odatle je <math>\frac{a}{d}(x-y)=\frac{nk}{d}</math> pa <math>\frac{n}{d}| \frac{a}{d}(x-y)</math> Kako su <math>\frac{n}{d}</math> i <math>\frac{a}{d}</math> relativno prosti, jer nemaju zajedničkih prostih faktora, dobijamo n <math>d | (x - y)</math> čime je tvrdnja dokazana. ;Propozicija 3 Neka je <math>n</math> prirodan broj te <math>a</math> i <math>b</math> cijeli brojevi takvi da je <math>a \equiv b (mod \ n)=></math> Tada za polinom <math>p(x)</math> s cjelobrojnim koeficijentima vrijedi <math>p(a) \equiv p(b) (mod \ n)=></math> Dokaz primjenom predhodnih propozicija na <math>p(a)=\sum_{i=0}^k c_ia^i</math> dobijamo <math>a^i \equiv b^ i (mod \ n)</math> te <math>c_ia^i \equiv c_ib^ i (mod \ n)</math> saberemo li dobijene kongruencije dobijamo <math>p(a)=\sum_{i=0}^k c_ia^i \equiv \sum_{i=0}^k c_ib^i =p(b)</math> ;Propozicija 4 Neka su <math>n_1, n_2,... n_k</math> prirodni brojevi. Tada su sljedeće tvrdnje ekvivalentne: <math>a \equiv b (mod \ n_i) za i= 1, 2, ... k </math> <math>a \equiv b (mod [ n_1, n_2,... n_k </math> ;Primjer odrediti <math>x \in \Z</math> za koji vrijedi <math>341x \equiv 1(mod \ 17)</math> <math>340:17=2</math> (340 je djeljivo sa17)tj <math>340x \equiv 0 (mod \ 17)</math> Kako je <math> 341x =340x+x</math> imamo <math>341x \equiv x (mod \ 17)</math> Datu kongruenciju zadovoljava svaki cijeli broj <math>x</math> koji je kongruentan <math>1</math> modulo <math>17</math>, tj. <math>x \in \begin{Bmatrix} . . . ,-33,-16, 1, 18, 35, ... \end{Bmatrix} </math>. == Potpuni i reducirani sistem ostataka == Neka je <math>n</math> prirodan broj veći od <math>1</math>. Skup <math>S = \begin{Bmatrix} a_1, a_2, ... , a_n \end{Bmatrix}</math> se naziva potpuni sistem ostataka modulo <math>n</math> ako za svaki cijeli broj <math>b</math> postoji jedinstveni <math>a_i \in S</math> za koji vrijedi <math>b \equiv a_i (mod \ n)</math>. Svaki potpuni sistem ostataka modulo <math>n</math> ima tačno <math>n</math> elemenata. Također, svaki n-člani skup koji se sastoji od cijelih brojeva međusobno nekongruentnih modulo <math>n</math> predstavlja jedan potpuni sustem ostataka modulo <math>n</math>. Najčešće korišten potpun sistem ostataka modulo <math>n</math> je skup <math>\begin{Bmatrix} 0, 1, 2, . . . , n - 1 \end{Bmatrix}</math> Navedimo i nekoliko potpunih sistema ostataka modulo 5: <math>\begin{Bmatrix} {0, 1, 2, 3, 4} \end{Bmatrix}</math>, <math>\begin{Bmatrix} {-2,-1, 0, 1, 2} \end{Bmatrix}</math>, <math>\begin{Bmatrix} {1, 2, 3, 4, 5} \end{Bmatrix}</math>, <math>\begin{Bmatrix} {-10,-8,-4, 13, 39} \end{Bmatrix}</math> Postoji ih beskonačno mnogo. ;Lema 1 Neka je <math>\begin{Bmatrix} {a_1, a_2, . . . , a_n} \end{Bmatrix}</math> potpuni sistem ostataka modulo <math>n</math>. Tada je i <math>\begin{Bmatrix} {b \times a_1, b \times a_2, ... , b \times a_n} \end{Bmatrix}</math> potpuni sistem ostataka modulo <math>n</math>, za svaki cijeli broj <math>b</math> za koji vrijedi <math>(b, n) = 1</math>. ;Lema 2 Neka su <math>a</math> i <math>n</math> prirodni brojevi. Kongruencija <math>ax \equiv b (mod \ n_i) za i= 1, 2, ... k </math> ima rješenja ako i samo ako <math>d = (a, n)</math> dijeli <math>b</math>. Ako je <math>x_0</math> rjšenje kongruencije <math>\frac{a}{d}x \equiv \frac{b}{d} (mod \frac{n}{d}</math> tada su sva međusobno nekongruentna rješenja modulo <math>n</math> polazne kongruencije data s <math>x_0, x_0 + \frac{n}{d}, x_0 + \frac{2n}{d},...x_0 + \frac{(d-1)n}{d} </math> ;Primjer Skupovi {1, 2, 3, 4} i {-2,-6, 6, 7} su reducirani sistemi ostataka modulo <math>5</math>, dok je {1, 5} reducirani sistem ostataka modulo <math>6</math>. == Eulerova funkcija == {{glavni|Eulerova funkcija}} Neka je n prirodan broj. Broj prirodnih brojeva u nizu 1, 2, . . . , n koji su relativno prosti sa n se označava s <math>\varphi(n)</math> ovim je definisana funkcija <math>\varphi : N \to N</math> koja se naziva Eulerova funkcija. <math>\varphi(n)</math> je broj elemenata reduciranog sistema ostataka modulo n. == Wilsonova i Lagrangeova teorema == Neka je '''p''' prost broj i '''a < p''' prirodan broj. Tada postoji prirodan broj '''b''' za koji vrijedi '''a · b ≡ 1 (mod p)''' i takav broj b se naziva multiplikativni inverz od '''a''' modulo '''p'''. Kako su '''a''' i '''p''' relativno prosti, postoje cijeli brojevi '''x''', '''y''' za koje vrijedi '''ax+py = 1''', odakle slijedi '''ax ≡ 1''' '''(mod p)''' te možemo uzeti '''b = x'''. Svaka dva multiplikativna inverza od '''a''' modulo '''p''' međusobno su kongruentni modulo p, pa postoji jedinstveni multiplikativni inverz od '''a''' modulo '''p''' koji je prirodan broj manji od '''p'''. Općenito, ako je '''a ∈ N''' te <math>p \nmid a</math>, tada postoji multiplikativni inverz od '''a''' modulo '''p'''. Jedna od najistaknutijih primjena nultiplikativnih inverza se pojavljuje prilikom evaluacije proizvoda '''(p − 1)! = 1 · 2 · 3 · · · (p − 1) modulo p''', gdje je '''p''' prost broj. Sljedeća teorema se pripisuju engleskom matematićaru iz XVIII vijeka Johnu Wilsonu, iako je vjerojatno otkrivena od strane Ibn al-Hayhama u X vijeku, a prvi poznati dokaz je Lagrangeov i datira iz 1770. === Wilsonova teorema === {{glavni|Wilsonova teorema}} Ako je '''p''' prost broj tada je '''(p−1)! ≡ −1 (mod p)'''. Dokaz Za svaki od brojeva '''1, 2, . . . , p−1''' postoji multiplikativni inverz modulo '''p'''. Dakle, svaki od faktora u '''(p−1)! = 1·2 · · · (p−1)''' daje '''1 modulo p''' uproizvodu sa svojim multiplikativnim inverzom, osim faktora koji su sami sebi inverzni. Odredimo takve faktore. Neka je '''x ∈ {1, 2, . . . , p − 1}''' takav da vrijedi <math>x^2</math> '''≡ 1 (mod p)'''. Tada '''p |''' <math>x^2 -1 = (x - 1)(x + 1)</math>. Kako je '''p''' prost broj i '''1 ≤ x ≤ p − 1''', slijedi da je ili '''x − 1 = 0''' ili '''x+1 = p'''. Prema tome, jedini faktori u '''(p−1)!''' koji su sami sebi inverzni su '''1''' i '''p-1'''. Odatle dobijamo '''(p − 1)! ≡ 1 · (p - 1) (mod p)''' te '''(p − 1)! ≡ −1 (mod p)'''. Prethodni [[Teorema|teorem]] ustvari daje interesantnu karakterizaciju prostih brojeva, jer vrijedi i obrat: ;Propozicija Ako prirodan broj '''n''' zadovoljava kongruenciju '''(n − 1)! ≡ −1(mod n)''', tada je '''n''' prost. Dokaz. '''(n−1)! ≡ −1 (mod n)''' '''=> (n−1)! ≡ −1 (mod m)''' za svaki '''m''' koji dijeli '''n'''. Ako je '''m < n''', tada se '''m''' pojavljuje kao faktor od '''(n−1)!''' pa je '''(n−1)! ≡ 0''' '''(mod m)''' '''−1 ≡ 0 (mod m)'''. Odavde je '''m = 1''' te '''n''' nema pozitivnih djelitelja različitih od '''1''' i '''n''' pa je '''n''' prost. ;Primjer '''100! ≡ −1 (mod 101'''), tj. '''101 | 100! + 1'''. ;Korolar 1 Neka je '''p''' neparan prost broj. Kongruencija <math>x^2</math> '''+ 1 ≡ 0 (mod p)''' ima rješenja ako i samo ako je '''p ≡ 1 (mod 4)'''. Dokaz Neka je '''p''' neparan prost broj te neka je <math>k =\frac{p-1}{2}</math> Korištenjem kongruencije '''p − i ≡ −i (mod p)''' u proizvodu '''(p − 1)! = 1 · 2 · · · k · (k + 1) · · · (p − 2) · (p − 1)''' za '''i = 1, 2, . . . , k,''' dobijamo '''(p − 1)! ≡''' <math>(-1)^k(k!)^2</math> '''(mod p)'''. Wilsonova teorema daje '''(p - 1)! ≡ −1 (mod p)''' te slijedi <math>(-1)^k(k!)^2</math> '''≡ −1''' '''(mod p)''' odakle dobijamo i <math>(k!)^2</math> '''≡''' <math>(-1)^{k+1}</math> '''(mod p)'''. Kako je '''k''' paran za '''p ≡ 1 (mod 4)''' slijedi <math>(k!)^2</math> '''≡ −1 (mod p)''' te je <math>x = k!</math> rješenje kongruencije <math>x^2</math> '''+ 1 ≡ 0 (mod p)'''. Neka je sada <math>p \equiv 3 (mod \ 4)</math>, <math>=>\frac{p-1}{2}</math> neparan. Ako je '''x''' rješenje kongruencije <math>x^2 + 1 \equiv 0 (mod \ p)</math>, tada su '''x''' i '''p''' relativno prosti te je, prema Malom Fermatovom teoremu, <math>x^{p-1} \equiv 1 (mod \ p)</math>. Prema tome, <math>1 \equiv (x^2)^k \equiv (-1)^k \equiv -1</math> <math>(mod \ p)</math> nije moguće jer je '''p''' neparan te u ovom slučaju polazna kongruencija nema rješenja. Činjenica da kongruencija <math>x^2 -1\equiv 0 (mod \ p)</math> ima najviše dva rješenja (nekongruentna modulo '''p''') ima važnu generalizaciju === Lagrangeova teorema === {{glavni|Lagrangeova teorema}} Ako je '''p''' prost broj i '''P(x)''' [[polinom]] stepana n sa cjelobrojnim koeficijentima, koji nisu svi djeljivi sa p, tada kongruencija <math>P(x) \equiv 0 (mod \ p)</math> ima najviše '''n''' rješenja modulo '''p''' ==Izvori== # [http://www.mathos.unios.hr/~imatic/uvod%20u%20teoriju%20brojeva.pdf UVOD U TEORIJU BROJEVA / 2014] # [http://mathworld.wolfram.com/ModularArithmetic.html Modular Arithmetic] # [https://web.archive.org/web/20160220061222/http://mersennewiki.org/index.php/Modular_arithmetic Modular arithmetic] ==Reference== [[Kategorija:Modularna aritmetika| ]] [[Kategorija:Teorija grupa]] [[Kategorija:Konačni prstenovi]] gto4a39yee43ia5qxi5rvhqnw3yjmw6 3713010 3712840 2025-06-07T10:59:06Z Panasko 146730 3713010 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} [[Datoteka:Clock group.svg|desno|250px]] Teorija [[kongruencija]] predstavlja još jedno naslijeđe [[Carl Friedrich Gauß|Carla Friedricha Gaußa]], koji je ovu tehniku, poznatu i pod nazivom '''modularna aritmetika''', zasnovao u svom djelu Disquisitiones Arithmeticae, objavljenom [[1801]] <ref>[https://fr.wikipedia.org/wiki/Disquisitiones_arithmeticae Disquisitiones arithmeticae]</ref>. Spomenuta knjiga se sastojala od sedam poglavlja, od kojih je prvih šest bilo posvećeno [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Svakodnevni primjer ove teorije srećemo pri mjerenju vremena, gdje koristimo takozvanu aritmetiku modulo 12 dijeleći dan na dva perioda u trajanju od 12 sati. ==Relacija ekvivalencije== Relacija biti kongruentan modulo n je relacija [[Ekvivalencija|ekvivalencije]]<ref>[https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Congruence Congruence]</ref> *refleksivna a / a ( mod n) *simetrija a / b ( mod n) =>b / a ( mod n) *tranzitivnost ( a / b ( mod n) & b /c( mod n) ) => a /c ( mod n) ;Dokaz Pokažimo najprije da je a kongruentno b modulo n ako i samo ako a i b daju isti ostatak pri dijeljenju s n. Pretpostavimo da je a kongruentno b modulo n te, korištenjem teorema o dijeljenju s ostatkom, napišimo <math>a = q_1 \times n+r_1 i a = q_2 \times n+r_2</math>, pri čemu vrijedi <math>0 \le r_1, r_2 \le n-1</math> Sada je <math>a-b = (q_1 -q_2)n+r_1 -r_2</math>. Kako n dijeli <math>a-b</math>, dobijamo da n dijeli i <math>r_1 -r_2</math> te iz <math>-n + 1 \le r_1 - r_2 \le n - 1 => r_1 - r_2 = 0 => r_1 = r_2</math>. Ako a i b daju isti ostatak pri dijeljenju sa n, na analogan način slijedi da n dijeli <math>a - b</math>, tj. <math>a \equiv b (mod \ n)</math> Iz dokazanog slijedi <math>a \equiv a (mod \ n)</math> Iz <math>n | a - b</math> ako i samo ako <math>n | b-a</math> vrrijedi i <math>a \equiv b (mod \ n)</math> ako i samo ako <math>b \equiv a (mod \ n)</math> Neka su sada a, b, c cijeli brojevi te neka vrijedi <math>a \equiv b (mod \ n)</math> i <math>b \equiv c (mod \ n)</math>(a i b te b i c daju isti ostatak prije dijeljenju sa n) <math>=> a \equiv c (mod \ n)</math> ==Definicija== ;Definicija 1 Neka su a i b [[cijeli brojevi]] i m [[prirodan broj]]. Za brojeve a i b kažemo da su kongruentni po modulu m ako vrijedi <math>m|a-b.</math> ;Definicija 2 [[Skup]] koji dobijamo ako svaki član skupa Z pomnožimo sa n različitim od 0 označavamo sa _nZ tj. _nZ = (....,-3n, -2n, -n, 0, n, 2n. ....) Skup koji dobijamo ako svakom članu skupa _nZ dodamo r (0 ≤ r < │n│ označavamo _nZ +r ;Primjer *<math>17 \equiv 5 (mod \ 12)</math> *<math>5 \equiv 5 (mod \ 12)</math> *<math>24 \equiv 0 (mod \ 12)</math> *<math>6 \equiv -34 (mod \ 40)</math> *<math>-8 \equiv 7 \pmod 5</math> *<math>2 \equiv -3 \pmod 5</math> *<math>-3 \equiv -8 \pmod 5</math>, Napomena Budući da <math>n | a-b</math> ako i samo ako <math>-n | a-b</math>, gdje je <math>n \in \ Z\diagdown {0}</math>, dovoljno je posmatrati samo pozitivne brojeve n. ==Osobine kongruencije== ;Propozicija 1 *Neka su <math>a, a', b, b'</math> cijeli brojevi te <math>n</math> prirodan broj. Neka je <math>a \equiv a' (mod \ n)</math> i <math>b \equiv b' (mod \ n)</math> tada vrijedi #<math>a+b \equiv a'+b' (mod \ n)</math> #<math>a-b \equiv a'-b' (mod \ n)</math> #<math>a\times b \equiv a'\times b' (mod \ n)</math> Dokaz Neka je <math>a-a'= mn</math> i <math>b-b' = m'n</math>. <math>ab- a'b'= ab-ab'+ab'-a'b'=a(b-b')+(a- a')b'=am'n+ b'mn</math> <math>n</math> dijeli <math>ab- a'b'</math> pa je <math>ab \equiv a'b' (mod \ n)</math> *Neka su <math>a, b, c</math> cijeli brojevi i <math>n</math> prirodan broj. Neka su brojevi <math>a</math> i <math>n</math> relativno prosti. Tada vrijedi <math>ab \equiv ac (mod \ n)=> b \equiv c (mod \ n)</math> ;Dokaz Kako su <math>a</math> i <math>n</math> relativno prosti, postoje cijeli brojevi <math>x</math> i <math>y</math> takvi da je <math>ax + ny = 1</math>. Iz kongruencije <math>ab \equiv ac (mod \ n)</math> => postoji cijeli broj <math>k</math> takav da je <math>a(b - c) = nk</math>. Množenjem prethodne jednakosti sa <math>x</math>, iz <math>ax = 1 - ny</math> dobijamo <math>(b - c) - ny(b - c) = nkx</math>. Očito <math>n</math> dijeli <math>b - c</math> pa je <math>b \equiv c (mod \ n)</math> Ova tvrdnja ( ne vrijedi opčenito, tj. ako <math>a</math> i <math>n</math> nisu relativno prosti. ;Primjer *<math>60 \equiv 20 (mod \ 5)</math> tačno *<math>6 \equiv 2 (mod \ 5)</math> nije tačno ;Propozicija 2 Neka je <math>ax \equiv ay (mod \ n)</math> Tada vrijedi i <math>x \equiv y (mod \ n/d)</math>, gdje je <math>d = (a, n)</math>. Dokaz. <math>ax \equiv ay (mod \ n)=></math> postoji cijeli broj <math>k</math> takav da vrijedi <math>ax - ay = kn.</math> Odatle je <math>\frac{a}{d}(x-y)=\frac{nk}{d}</math> pa <math>\frac{n}{d}| \frac{a}{d}(x-y)</math> Kako su <math>\frac{n}{d}</math> i <math>\frac{a}{d}</math> relativno prosti, jer nemaju zajedničkih prostih faktora, dobijamo n <math>d | (x - y)</math> čime je tvrdnja dokazana. ;Propozicija 3 Neka je <math>n</math> prirodan broj te <math>a</math> i <math>b</math> cijeli brojevi takvi da je <math>a \equiv b (mod \ n)=></math> Tada za polinom <math>p(x)</math> s cjelobrojnim koeficijentima vrijedi <math>p(a) \equiv p(b) (mod \ n)=></math> Dokaz primjenom predhodnih propozicija na <math>p(a)=\sum_{i=0}^k c_ia^i</math> dobijamo <math>a^i \equiv b^ i (mod \ n)</math> te <math>c_ia^i \equiv c_ib^ i (mod \ n)</math> saberemo li dobijene kongruencije dobijamo <math>p(a)=\sum_{i=0}^k c_ia^i \equiv \sum_{i=0}^k c_ib^i =p(b)</math> ;Propozicija 4 Neka su <math>n_1, n_2,... n_k</math> prirodni brojevi. Tada su sljedeće tvrdnje ekvivalentne: <math>a \equiv b (mod \ n_i) za i= 1, 2, ... k </math> <math>a \equiv b (mod [ n_1, n_2,... n_k </math> ;Primjer odrediti <math>x \in \Z</math> za koji vrijedi <math>341x \equiv 1(mod \ 17)</math> <math>340:17=2</math> (340 je djeljivo sa17)tj <math>340x \equiv 0 (mod \ 17)</math> Kako je <math> 341x =340x+x</math> imamo <math>341x \equiv x (mod \ 17)</math> Datu kongruenciju zadovoljava svaki cijeli broj <math>x</math> koji je kongruentan <math>1</math> modulo <math>17</math>, tj. <math>x \in \begin{Bmatrix} . . . ,-33,-16, 1, 18, 35, ... \end{Bmatrix} </math>. == Potpuni i reducirani sistem ostataka == Neka je <math>n</math> prirodan broj veći od <math>1</math>. Skup <math>S = \begin{Bmatrix} a_1, a_2, ... , a_n \end{Bmatrix}</math> se naziva potpuni sistem ostataka modulo <math>n</math> ako za svaki cijeli broj <math>b</math> postoji jedinstveni <math>a_i \in S</math> za koji vrijedi <math>b \equiv a_i (mod \ n)</math>. Svaki potpuni sistem ostataka modulo <math>n</math> ima tačno <math>n</math> elemenata. Također, svaki n-člani skup koji se sastoji od cijelih brojeva međusobno nekongruentnih modulo <math>n</math> predstavlja jedan potpuni sustem ostataka modulo <math>n</math>. Najčešće korišten potpun sistem ostataka modulo <math>n</math> je skup <math>\begin{Bmatrix} 0, 1, 2, . . . , n - 1 \end{Bmatrix}</math> Navedimo i nekoliko potpunih sistema ostataka modulo 5: <math>\begin{Bmatrix} {0, 1, 2, 3, 4} \end{Bmatrix}</math>, <math>\begin{Bmatrix} {-2,-1, 0, 1, 2} \end{Bmatrix}</math>, <math>\begin{Bmatrix} {1, 2, 3, 4, 5} \end{Bmatrix}</math>, <math>\begin{Bmatrix} {-10,-8,-4, 13, 39} \end{Bmatrix}</math> Postoji ih beskonačno mnogo. ;Lema 1 Neka je <math>\begin{Bmatrix} {a_1, a_2, . . . , a_n} \end{Bmatrix}</math> potpuni sistem ostataka modulo <math>n</math>. Tada je i <math>\begin{Bmatrix} {b \times a_1, b \times a_2, ... , b \times a_n} \end{Bmatrix}</math> potpuni sistem ostataka modulo <math>n</math>, za svaki cijeli broj <math>b</math> za koji vrijedi <math>(b, n) = 1</math>. ;Lema 2 Neka su <math>a</math> i <math>n</math> prirodni brojevi. Kongruencija <math>ax \equiv b (mod \ n_i) za i= 1, 2, ... k </math> ima rješenja ako i samo ako <math>d = (a, n)</math> dijeli <math>b</math>. Ako je <math>x_0</math> rjšenje kongruencije <math>\frac{a}{d}x \equiv \frac{b}{d} (mod \frac{n}{d}</math> tada su sva međusobno nekongruentna rješenja modulo <math>n</math> polazne kongruencije data s <math>x_0, x_0 + \frac{n}{d}, x_0 + \frac{2n}{d},...x_0 + \frac{(d-1)n}{d} </math> ;Primjer Skupovi {1, 2, 3, 4} i {-2,-6, 6, 7} su reducirani sistemi ostataka modulo <math>5</math>, dok je {1, 5} reducirani sistem ostataka modulo <math>6</math>. == Eulerova funkcija == {{glavni|Eulerova funkcija}} Neka je n prirodan broj. Broj prirodnih brojeva u nizu 1, 2, . . . , n koji su relativno prosti sa n se označava s <math>\varphi(n)</math> ovim je definisana funkcija <math>\varphi : N \to N</math> koja se naziva Eulerova funkcija. <math>\varphi(n)</math> je broj elemenata reduciranog sistema ostataka modulo n. == Wilsonova i Lagrangeova teorema == Neka je '''p''' prost broj i '''a < p''' prirodan broj. Tada postoji prirodan broj '''b''' za koji vrijedi '''a · b ≡ 1 (mod p)''' i takav broj b se naziva multiplikativni inverz od '''a''' modulo '''p'''. Kako su '''a''' i '''p''' relativno prosti, postoje cijeli brojevi '''x''', '''y''' za koje vrijedi '''ax+py = 1''', odakle slijedi '''ax ≡ 1''' '''(mod p)''' te možemo uzeti '''b = x'''. Svaka dva multiplikativna inverza od '''a''' modulo '''p''' međusobno su kongruentni modulo p, pa postoji jedinstveni multiplikativni inverz od '''a''' modulo '''p''' koji je prirodan broj manji od '''p'''. Općenito, ako je '''a ∈ N''' te <math>p \nmid a</math>, tada postoji multiplikativni inverz od '''a''' modulo '''p'''. Jedna od najistaknutijih primjena nultiplikativnih inverza se pojavljuje prilikom evaluacije proizvoda '''(p − 1)! = 1 · 2 · 3 · · · (p − 1) modulo p''', gdje je '''p''' prost broj. Sljedeća teorema se pripisuju engleskom matematićaru iz XVIII vijeka Johnu Wilsonu, iako je vjerojatno otkrivena od strane Ibn al-Hayhama u X vijeku, a prvi poznati dokaz je Lagrangeov i datira iz 1770. === Wilsonova teorema === {{glavni|Wilsonova teorema}} Ako je '''p''' prost broj tada je '''(p−1)! ≡ −1 (mod p)'''. Dokaz Za svaki od brojeva '''1, 2, . . . , p−1''' postoji multiplikativni inverz modulo '''p'''. Dakle, svaki od faktora u '''(p−1)! = 1·2 · · · (p−1)''' daje '''1 modulo p''' uproizvodu sa svojim multiplikativnim inverzom, osim faktora koji su sami sebi inverzni. Odredimo takve faktore. Neka je '''x ∈ {1, 2, . . . , p − 1}''' takav da vrijedi <math>x^2</math> '''≡ 1 (mod p)'''. Tada '''p |''' <math>x^2 -1 = (x - 1)(x + 1)</math>. Kako je '''p''' prost broj i '''1 ≤ x ≤ p − 1''', slijedi da je ili '''x − 1 = 0''' ili '''x+1 = p'''. Prema tome, jedini faktori u '''(p−1)!''' koji su sami sebi inverzni su '''1''' i '''p-1'''. Odatle dobijamo '''(p − 1)! ≡ 1 · (p - 1) (mod p)''' te '''(p − 1)! ≡ −1 (mod p)'''. Prethodni [[Teorema|teorem]] ustvari daje interesantnu karakterizaciju prostih brojeva, jer vrijedi i obrat: ;Propozicija Ako prirodan broj '''n''' zadovoljava kongruenciju '''(n − 1)! ≡ −1(mod n)''', tada je '''n''' prost. Dokaz. '''(n−1)! ≡ −1 (mod n)''' '''=> (n−1)! ≡ −1 (mod m)''' za svaki '''m''' koji dijeli '''n'''. Ako je '''m < n''', tada se '''m''' pojavljuje kao faktor od '''(n−1)!''' pa je '''(n−1)! ≡ 0''' '''(mod m)''' '''−1 ≡ 0 (mod m)'''. Odavde je '''m = 1''' te '''n''' nema pozitivnih djelitelja različitih od '''1''' i '''n''' pa je '''n''' prost. ;Primjer '''100! ≡ −1 (mod 101'''), tj. '''101 | 100! + 1'''. ;Korolar 1 Neka je '''p''' neparan prost broj. Kongruencija <math>x^2</math> '''+ 1 ≡ 0 (mod p)''' ima rješenja ako i samo ako je '''p ≡ 1 (mod 4)'''. Dokaz Neka je '''p''' neparan prost broj te neka je <math>k =\frac{p-1}{2}</math> Korištenjem kongruencije '''p − i ≡ −i (mod p)''' u proizvodu '''(p − 1)! = 1 · 2 · · · k · (k + 1) · · · (p − 2) · (p − 1)''' za '''i = 1, 2, . . . , k,''' dobijamo '''(p − 1)! ≡''' <math>(-1)^k(k!)^2</math> '''(mod p)'''. Wilsonova teorema daje '''(p - 1)! ≡ −1 (mod p)''' te slijedi <math>(-1)^k(k!)^2</math> '''≡ −1''' '''(mod p)''' odakle dobijamo i <math>(k!)^2</math> '''≡''' <math>(-1)^{k+1}</math> '''(mod p)'''. Kako je '''k''' paran za '''p ≡ 1 (mod 4)''' slijedi <math>(k!)^2</math> '''≡ −1 (mod p)''' te je <math>x = k!</math> rješenje kongruencije <math>x^2</math> '''+ 1 ≡ 0 (mod p)'''. Neka je sada <math>p \equiv 3 (mod \ 4)</math>, <math>=>\frac{p-1}{2}</math> neparan. Ako je '''x''' rješenje kongruencije <math>x^2 + 1 \equiv 0 (mod \ p)</math>, tada su '''x''' i '''p''' relativno prosti te je, prema Malom Fermatovom teoremu, <math>x^{p-1} \equiv 1 (mod \ p)</math>. Prema tome, <math>1 \equiv (x^2)^k \equiv (-1)^k \equiv -1</math> <math>(mod \ p)</math> nije moguće jer je '''p''' neparan te u ovom slučaju polazna kongruencija nema rješenja. Činjenica da kongruencija <math>x^2 -1\equiv 0 (mod \ p)</math> ima najviše dva rješenja (nekongruentna modulo '''p''') ima važnu generalizaciju === Lagrangeova teorema === {{glavni|Lagrangeova teorema}} Ako je '''p''' prost broj i '''P(x)''' [[polinom]] stepana n sa cjelobrojnim koeficijentima, koji nisu svi djeljivi sa p, tada kongruencija <math>P(x) \equiv 0 (mod \ p)</math> ima najviše '''n''' rješenja modulo '''p''' ==Izvori== # [http://www.mathos.unios.hr/~imatic/uvod%20u%20teoriju%20brojeva.pdf UVOD U TEORIJU BROJEVA / 2014] # [http://mathworld.wolfram.com/ModularArithmetic.html Modular Arithmetic] # [https://web.archive.org/web/20160220061222/http://mersennewiki.org/index.php/Modular_arithmetic Modular arithmetic] ==Reference== {{Teorija brojeva}} [[Kategorija:Modularna aritmetika| ]] [[Kategorija:Teorija grupa]] [[Kategorija:Konačni prstenovi]] jcfo4tds3562z4lp2qjp2c8fnqtlixk 0 46400 3712825 3626253 2025-06-06T19:36:48Z Nerko65 55647 3712825 wikitext text/x-wiki Iako su [[Sjedinjene Američke Države]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] masovno proizvodile samo [[tenk]] imena [[Sherman|M4 Sherman]], one su u manjoj količini koristile još šest drugih modela. Rasprava o podjeli tenkova toga doba na lagahne i teške je bespredmetna, pošto su sve države ušle u rat s "igračkama" od pet tona da bi vremenom težina tih tenkova neprekidno rasla. Općenito, tokom ovoga rata američki tenkovi bili su slabiji od svojih njemačkih protivnika, ali se mora imati u vidu kako se američka vojna doktrina tada (a i danas) svodila na stvaranje nadmoćne [[Avijacija|avijacije]] koja uništava protivničku vojnu opremu. Američki modeli tenkova koji su korišteni tokom ovog sukoba su: * [[M2 tenk|M2]] * [[M3]] Lee * [[M3/M5]] Stuart * [[M4 Sherman]] * [[M7]] * [[M22]] Locust * [[M24]] Chaffee * [[M26]] Pershing <ref>{{cite book | last = Ness | first = Leland | title = ''Jane's World War II tanks and fighting vehicles : the complete guide'' | publisher = HarperCollins | location = London | year = 2002 | isbn = 978-0-00-711228-9 }} p. 13</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:SAD u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Tenkovi]] [[Kategorija:Američki tenkovi u Drugom svjetskom ratu| ]] akgkxpi5exjtsj6d6d2jgobuunzweln 0 55798 3712809 3687922 2025-06-06T17:22:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Karlo Paržik | slika = Karel Pařík (1857-1942).jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1857|07|04}} | mjesto_rođenja = [[Veliš (Jičín)|Veliš]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1942|06|16|1857|07|04}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] | nacionalnost = [[Česi|Čeh]] | druga_imena = | zanimanje = Arhitekt | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Karlo Paržik''' ({{jez-cs|Karel Pařík}}) bio je češki arhitekta, rođen je u selu Veliš blizu grada [[Jičín]], u [[Kraljevina Češka|Kraljevini Češkoj]], u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] [[1857]]. godine, a umro u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[16. juni|16. juna]] [[1942]]. godine. Završio je akademiju likovnih umjetnosti, te arhitekturu i građevinarstvo. U Sarajevo je došao sa 26 godina, gdje je djelovao gotovo 60 godina. Zalagao se za očuvanje historijskog dijela grada i predlagao izgradnju novih dijelova grada od [[Koševo (naselje)|Koševa]] prema [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]]. Gradio je i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u, a u Sarajevu projektovao. Nakon smrti njegovog sina Marijana jedini preživjeli član je njegov unuk Emil Paržik koji danas živi skromno jer je nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] porodici Paržik oduzeta imovina. Karlo Paržik je dao svoj lični pečat i veliki doprinos urbanizaciji i izgradnji Sarajeva za vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine.<ref>{{Cite web |url=http://www.karloparzik.com/Disertacija.html |title=Karlo Paržik-Disertacija |access-date=10. 7. 2019 |archive-date=21. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200221161437/http://www.karloparzik.com/Disertacija.html |url-status=dead }}</ref> == Zemaljski muzej == Zgrada [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] je najznačajnije djelo arhitekte Karla Paržika. Muzej je osnovan [[1885]]. godine, a za publiku je bio otvoren [[1. februar]]a [[1888]]. godine. Zgrada je izgrađena sa četiri, terasama međusobno povezana paviljona, a u sredini je lijepo uređena [[botanička bašta]]. Radovi na izgradnji objekta trajali su do [[1913]]. godine kada je zgrada useljena. Po sveukupnim kvalitetima, ovaj monomentalni ansambl riješen u neorenesansnom duhu izvjesno je najbolje djelo arhitekte Karla Paržika.<ref name="Pašić">{{Cite web |url= http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Amir-Pašić-Arhitektura-BH-1878-1918_opt.pdf |title= Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918) |work=Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014 |access-date= 10. 9. 2017}}</ref> == Marijin dvor == Karlo Paržik je projektovao i palaču [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin dvor]], koju podiže tvorničar građevinskog materijala [[August Braun]] i daje joj ime po svojoj ženi Mariji. Zgrada Marijin Dvor (Marienhof) građena je od 1885. do [[1899]]. godine kao stambeno-poslovna zgrada sa centralnim dvorištem. Zgrada je [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=11 |title= Marijin dvor |work= kons.gov.ba |access-date= 13. 9. 2016 |archive-date= 10. 6. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240610064613/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=11 |url-status= dead }}</ref> Fasada je rađena u stilu [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|neorenesanse]] i klasicizma kao i sve zgrade iz tog perioda koje je projektovao Karlo Paržik. Zgrada nosi simbol arhitektonskog nasljeđa iz austrougarskog perioda u našim krajevima.<ref name="Spasojević">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110738844/B-spasojevic-Arhitektura-Stambenih-Palata-Austrougarskog-Perioda-u-Sarajevu-1999-Drugo-Izdanje |title= Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-|work= RABIC Sarajevo, 1999 |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Danas, jedan trg na Marin-dvoru ispred crkve sv. Josipa u Sarajevu nosi ime Karla Paržika.<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/otvoren-trg-karla-parzika-na-marijin-dvoru/081119037</ref> == [[Sarajevska sinagoga]] == Za vrijeme austrougarske uprave postojala je [[sefardi|sefardska]] i aškenaška opština. Aškenazi dolaze u Sarajevo tek poslije [[1878.]] godine. Grade [[Sarajevska sinagoga|sinagogu]] [[1901.]] godine. Oblik tog hrama je izgrađen sa ugaonim kupolama na visokim tamburima, a presvučen je plitkom pseudomaurskom dekorativnom plastikom. Tokom izgradnje vršene su promjene od arhitekte Karla Paržika, koji se smatra autorom objekta, a hram je završen 30.09.1902. godine. Izbor pseudomaurskog stilskog izraza za jevrejski sakralni objekat nije slučajan jer ova dekoracija ukazuje na njihovo istočno porijeklo. Danas je ovo jedina aktivna sinagoga u Bosni i Hercegovini i prvi [[Judaizam|jevrejski]] vjerski objekat izgrađen u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]].<ref name="Kurto">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila |title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> == Evangelistička crkva == Arhitekta Karlo Paržik bio je jedan od najplodnijih graditelja svog vremena. Jedno od mnogobrojnih njegovih monomentalnih djela je i [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Evangelistička crkva]]. Jedina za vrijeme austrougarske uprave, izgrađena je 1899. godine, također po nacrtima Karla Paržika u romaničko-bizantijskom stilu kao centralna potkupolna građevina. Krilni dijelovi objekta dograđeni su oko 1911. godine. Arhitektonski i prostorno, graditelj je precizno oblikovao sam proces bogosluženja i ukazuje na njegova ishodišta. Danas je ovo zgrada [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademije likovnih umjetnosti]]. == Šerijatsko sudačka škola == Među njegovim prvim realizovanim projektima nalazi se i zgrada Šerijatsko sudačke škole sagrađena je 1887. godine u bogatom pseudomaurskom dekorativnom maniru sa elementima i detaljima skupljenim iz raznih regionalnih škola [[Islamska umjetnost|islamske umjetnosti]]. U njoj je otvoren [[Muzej grada Sarajeva]] 1949. godine koji ima arheološku, historijsku, etnografsku i umjetničku zbirku. Ovdje je značajno da se koncept organizacije osmansko-turskih [[medresa]] zasniva na principu unutrašnjeg dvorišta, što potiče još iz helenističke arhitekture. Danas se u ovoj zgradi nalazi [[fakultet islamskih nauka]]. == Vijećnica == Karlo Paržik godine 1891. radi projekat drugog značajnijeg objekta u pseudomaurskom stilu - [[vijećnica|Vijećnice]]. On daje osnovu u obliku jednakostraničnog trokuta na čijim se krajevima nalaze kružni tornjevi pokriveni kupolama. Ovakav oblik sigurno je uslovljen oblikom parcele, zbog toga što je graditelj želio da i ovom objektu osigura izgled monumentalne potkupolne građevine, piramidalno gradiranih volumena. Za to je jednakostranični trokut u osnovi bio idealna figura koja direktno ne vodi u imitaciju već postojećih. Pošto Paržik nije htio ispoštovati ministrove zahtjeve projekat nije bio prihvaćen. Po izmijenjenom projektu kojeg rade arhitekti [[Aleksander Wittek]] i [[Ćiril Iveković]], 1896. godine, nastaje današnja zgrada u istom stilu. Morfološko porijeklo dekorativno-plastičnih elemenata nije teško otkriti u spomenicima [[Kairo|Kaira]], a brojni detalji su iz [[Alhambra|Alhambre]]. To je centralna potkupolna građevina koja bar po strukturi prostora uspostavlja dijalog sa monomentalnom [[Osmansko-turska arhitektura|osmansko-turskom arhitekturom]]. Ovakav koncept dao je još Paržik projektom iz 1891. godine. Vijećnica je završena 1894. godine. == Hotel Evropa == Karlo Paržik je projektovao i prvi moderni hotel, [[hotel Evropa|hotel Evropu]]. A sagradio ga je 1882. godine [[Gligorije Jeftanović]]. Svečano je otvoren 12. decembra 1882. godine. Bio je to punih 110 godina najuglediniji hotel u Sarajevu, od samog otvaranja pa sve do 1.8.1992. kada je izgorio. Mnogo je pjesnika, slikara, umjetnika svih profila, političara, svraćalo u ovaj hotel, u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Rekonstrukcija ovog hotela je dovršena i hotel je ponovno svečano otvoren 12. decembra 2008. na svoj 126. rođendan. Današnje ime hotela [[Evropa]] je hotel Europe. == Ostala djela == Od ostalih djela potrebno je izdvojiti da je projektovao i [[pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] (tadašnju pravosudnu palaču koja je bila potrebna za rješavanje raznih pravnih i političkih pitanja), [[Crkva sv. Josipa (Sarajevo)|crkvu sv. Josipa]], zemaljsku banku, [[Narodno pozorište Sarajevo]]<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=12 |title= Zgrada Narodnog pozorišta |work= Komisija za nacionalne spomenike |access-date= 13. 9. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, te mnoge druge objekte u Sarajevu. == Galerija == <gallery> Datoteka:Sarajevo Synagogue 02.jpg|[[Aškenaška sinagoga u Sarajevu|Aškenaska sinagoga]] Datoteka:Faculty of Law, University of Sarajevo.jpg|[[Pravni fakultet u Sarajevu]] Datoteka:Sarajevo, Academy of Arts.jpg|Evangelistička crkva ([[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]]) Datoteka:Sarajevo National Theatre.JPG|[[Narodno pozorište Sarajevo]] Datoteka:Sarajevo museum.jpg|[[Zemaljski muzej]] Datoteka:Crkva sv. Josipa, Sarajevo 2.jpg|[[Crkva Svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva Svetog Josipa]] </gallery> == Također pogledajte == * [[Josip Vancaš]] * [[Juraj Neidhardt]] == Literatura == * [[Ibrahim Krzović]] - Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Kulturno naslijeđe, Sarajevo * [[Nedžad Kurto]] - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://ba.ekapija.com/after-workhours/628021/arhitektura-sarajeva-obiljezena-historijskim-previranjima-kroz-vijekove Arhitektura Sarajeva] {{DEFAULTSORT:Paržik, Karlo}} [[Kategorija:Rođeni 1857.]] [[Kategorija:Umrli 1942.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]] [[Kategorija:Češki arhitekti]] 2jyfa776xnwkmik4iycatg8jaqu02gz 0 61544 3712728 3708427 2025-06-06T11:49:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712728 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | grupa = | ime =IKEA International Group | slika =Ikea logo.svg | vrsta = [[Fondacija]] | osnivanje = [[1943]] | osnivači = [[Ingvar Kamprad]] | sjedište = [[Leiden]], [[Nizozemska]] | predsjednik = [[Anders Dahlvig]] | ključneosobe = [[Ingvar Kamprad]]<br />[[Hans Gydell]] | industrija = [[Namještaj]] | proizvodi = | zaposleni = 183,000 ([[2016]]) | holding = | slogan = | web = [http://www.ikea.com IKEA.com] <br/>[http://www.inter.ikea.com inter.ikea.com] | pod_posluženo = | usluge =proizvodnja i prodaja namještaja | prihod ={{rast}} 35.074 milijardi [[Euro|€]] (2016) <ref>{{Cite web |url=http://www.ikea.com/gb/en/doc/general-document/ikea-read-ikea-group-yearly-summary-2016__1364331441303.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170131201246/http://www.ikea.com/gb/en/doc/general-document/ikea-read-ikea-group-yearly-summary-2016__1364331441303.pdf |archive-date=31. 1. 2017 |url-status=dead }}</ref> | operativni_prihod ={{rast}} 4.499 milijarde [[Euro|€]] (2016) <ref>{{Cite web |url=http://www.ikea.com/gb/en/doc/general-document/ikea-read-ikea-group-yearly-summary-2016__1364331441303.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170131201246/http://www.ikea.com/gb/en/doc/general-document/ikea-read-ikea-group-yearly-summary-2016__1364331441303.pdf |archive-date=31. 1. 2017 |url-status=dead }}</ref> | neto_dobit ={{rast}} 4.200 milijarde [[Euro|€]] (2016) <ref>{{Cite web |url=http://www.ikea.com/gb/en/doc/general-document/ikea-read-ikea-group-yearly-summary-2016__1364331441303.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170131201246/http://www.ikea.com/gb/en/doc/general-document/ikea-read-ikea-group-yearly-summary-2016__1364331441303.pdf |archive-date=31. 1. 2017 |url-status=dead }}</ref> | divizije = | podruž = | vlasnik =[[Stichting INGKA Foundation]] <br/> Inter IKEA Group | prestala_postojati = | dodatak = ||broj_lokacija=392 (2016)}} [[Datoteka:IKEA Tebrau.jpg|mini|IKEA]] [[Datoteka:Map of IKEA stores.svg|mini|328x328piksel|Države sa IKEA trgovinama: {{Legenda|#3F48CC|Postojeće trgovine}}{{Legenda|#FFC90E|Planirane trgovine}} {{Legenda|#c50b1e|Zatvorene prodavnice}} ]] '''Ikea''' ('''I'''ngvar '''K'''amprad '''E'''lmtaryd '''A'''gunnaryd) jedan je od najvećih međunarodnih [[koncern]]a koji se bavi prodajom [[namještaj]]a. Osim namještaja IKEA se bavi i prodajom nekretnina, kao i restoranima koji se obično nalaze u samom trgovinskom centru. IKEA je osnovana 1943. godine i do danas ima 392 trgovine u 48 država u svijetu.<ref>{{Cite web|url=http://franchisor.ikea.com/bringing-the-ikea-concept-worldwide/|title=Inter IKEA Systems B.V. - Bringing the IKEA Concept worldwide|website=franchisor.ikea.com|language=en-US|access-date=21. 2. 2017|archive-date=21. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170221221643/http://franchisor.ikea.com/bringing-the-ikea-concept-worldwide/|url-status=dead}}</ref> Sjedište švedskog koncerna je u [[Nizozemska|Holandiji]], a vlasnik je osnivač [[Ingvar Kamprad]], po nekim podacima najbogatiji čovjek na svijetu čija se imovina procjenjuje na preko 30 milijardi [[Američki dolar|dolara]]. IKEA je poznata po pristupačnim cijenama, specifičnom dizajnu i [[IKEA katalog|katalogu]] koji se godišnje izdaje u preko 200 miliona primjeraka. == IKEA u svijetu == {{Glavni|Lista država sa IKEA trgovinama}} IKEA ima skoro 400 prodavnica širom svijeta. Među zemljama koje imaju dvocifren broj IKEA prodavnica su: * [[Australija]] * [[Francuska]] * [[Nizozemska]] * [[Italija]] * [[Kanada]] * [[Kina]] * [[Njemačka]] * [[Rusija]] * [[Sjedinjene Američke Države]] * [[Španija]] * [[Švedska]] * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|IKEA}} [[Kategorija:Kompanije u Švedskoj]] ia2fnytscv74nbv6vhquhu6pwacxgl6 0 61778 3712723 3521493 2025-06-06T11:33:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712723 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''IUPAC''' (skraćenica od {{jez-en|The International Union of Pure and Applied Chemistry}} - {{bs|Međunarodna unija za čistu i primijenjenu hemiju}}), osnovana je [[1919]]. godine od strane grupe hemičara iz oblasti industrije i naučnika sa [[univerzitet]]a. Njihov cilj je bio olakšati i poboljšati [[komunikacija|komunikaciju]] između svjetskih naučnika iz ove oblasti. Prihvaćena je kao osnovna [[institucija]] po pitanjima [[standardizacija|standardizacije]], terminologije, nomenklature hemijskih elemenata, njihovih [[izotop]]a, molarnih masa, standardnih metoda mjerenja i mnogih drugih tema. '''IUPAC''' izdaje časopis ''Pure and Applied Chemistry'' ("''Čista i primijenjena hemija''"). Hemičari iz cijelog svijeta su se angažirali u okvirima [[projekat|projekta]] '''IUPAC''' za 8 grana hemije: * Fizikalna i biofizikalna hemija * [[Neorganska hemija]] * [[Organska hemija|Organska]] i biomolekularna hemija * Makromolekularna hemija * [[Analitička hemija]] * Hemija i [[ekologija]] * Hemija i zdravlje * Hemijska nomenklatura i strukturna hemija == Također pogledajte == * [[CAS registarski broj]] == Vanjski linkovi == * [http://www.iupac.org/ IUPAC (engl.)] * [http://www.acdlabs.com/iupac/nomenclature/ IUPAC nomenklatura organske hemije (engl.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608140820/http://www.acdlabs.com/iupac/nomenclature/ |date=8. 6. 2011 }} * [http://www.chem.qmw.ac.uk/iupac/ IUPAC nomenklatura (engl.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050912182756/http://www.chem.qmw.ac.uk/iupac/ |date=12. 9. 2005 }} {{stub-hem}} [[Kategorija:Hemijska nomenklatura]] j33r4z50f3a2ovdt1b5i9g9qqnz8yi4 0 66230 3712851 3492799 2025-06-06T21:11:42Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3712851 wikitext text/x-wiki '''Puferi''' su [[Otopina|otopine]] koje imaju određenu [[pH]] vrijednost i sposobne su da se odupru njenoj promjeni, kad im se doda mala količina jake [[Baza (hemija)|baze]] ili [[kiseline]]. Svaki pufer ima svoj kapacitet. Količina jake kiseline ili baze koja se može dodati nekom puferu, da značajno ne promijeni njegovu pH vrijednost ovisi od puferskog kapaciteta. Termin puferski kapacitet se koristi u kvantitativnim hemijskim analizama. Pufersko djelovanje je otpor puferske otopine promjeni pH vrijednosti, kad joj se dodaju male količine kiseline ili baze, a mjera za maksimalnu količinu jake kiseline i baze koju pufer može primiti bez promjene svog pH zove se puferski kapacitet. Termin puferski indeks ili puferska vrijednost koristi se u ispitivanju bioloških sistema. To je diferencijalni omjer porasta količine jake kiseline ili jake baze i promjene pH pufera. Kad su u pitanju jednostavne puferske otopine mnogi poistovjećuju termine puferski kapacitet i puferski indeks, premda između značenja tih termina i područja njihove primjene postoji značajna razlika. pH puferskih otopina napravljenih miješanjem poznatih količina kiselina i konjugiranih baza izračunava se puferskom jednačinom poznatom kao Henderson-Hasselbalchova jednačina: pH = pKa + log₁₀ {[A-] / [HA]}. Za otopine slabih baza jednačina ima slijedeći oblik: pOH = pKb + log₁₀ {[B+] / [BOH]}. Kiseli pufer je otopina slabe kiseline [ npr., acetatna kiselina, CH₃COOH ] i njene konjugirane baze [npr., acetatni jon, CH₃COO^-] odnosno njene soli s jakom bazom [npr., kalijev acetat, CH₃COOK], a bazni pufer je otopina slabe baze [npr., amonijev [[hidroksid]], NH₄OH ] i njene konjugirane kiseline [npr., amonijev [[ion]], NH₄⁺], odnosno njene soli s jakom kiselinom [npr., amonijev [[hlorid]], NH₄Cl]. Pufer je i otopina polibazne kiseline [ npr., fosfatna (fosforna) kiselina, H₃PO₄] i njene soli [npr., dinatrij hidrogenfosfat, Na₂HPO₄], koja je faza u njenoj neutralizaciji. Smjesa 0.04 M H₃BO₃, 0.04 M H₃PO₄ i 0.04 M CH₃COOH čiji se pH po potrebi podešava dodatkom 0.2 M NaOH poznata je kao Britton-Robinsonov pufer. On se koristi kao univerzalni pufer u pH području 2-12, jer smjesa navedenih kiselina povećava pKa, tako da promjena pH odgovara količini dodane alkalije. pH kiselih pufera koji se, uglavnom, koriste u pH području 3-6, podešava se povećavanjem sadržaja kiseline. Acetatni pufer je otopina [[acetatna kiselina|acetatne kiseline]] (CH₃COOH) i njene soli (npr., [[natrij acetat]] - CH₃COONa). Da bismo napravili otopinu acetatnog pufera s pH 5, potrebno je pomiješati 357 ml 0.1 M CH₃COOH i 643 ml 0.1 M CH₃COONa. Prethodno treba napraviti litar 0.1 M CH₃COOH (pomiješati 5.762 ml CH₃COOH s 500 ml [[Destilacija|destilirane]] vode i onda destiliranom [[Voda|vodom]] dopuniti volumen do 1 litra) i litar 0.1 M CH₃COONa (otopiti 13.6 g CH₃COONa u 500 ml destilirane vode i onda volumen dopuniti do 1 litra). Puferi se najviše upotrebljavaju u [[hemija|hemiji]], [[biohemija|biohemiji]] i [[medicina|medicini]]. Pri korištenju strane literature treba znati da su termini puferska otopina i puferski sistem drugi nazivi za pufer. Termin puferska smjesa je, također, naziv za pufer, ali se manje koristi. ==Komponente pufera i način rada== Pufer se sastoji od dviju komponenti: slabe kiseline i njene konjugirane baze ili slabe baze i njene konjugirane kiseline. Sposobnost održavanja [[pH]] posljedica je [[hemijska ravnoteža|ravnoteže]] između slabe kiseline (HA) i njene konjugirane [[baza|baze]] (A^-). :HA(aq) &rarr; H⁺(aq) + A⁻(aq) Ako se doda višak H⁺ iona u puferski rastvor, ravnoteža se mora pomjeriti ulijevo, u skladu s [[Le Chatelierov princip|Le Chatelierovim principom]]. Pufer neutralizira višak kiseline pretvarajući dio konjugirane baze (A^-) u slabu kiselinu (HA): :H⁺(aq) + A^-(aq)&rarr; HA(aq) Analogno je i s dodatkom [[baza|baze]]: :HA(aq) + OH^-(aq) &rarr; A^-(aq) + H₂O Višak OH^- iona neutralizirat će se slabom kiselinom (HA) koja prelazi u konjugiranu bazu A^-.<ref>Brady, J.E., Holum, J.R., ''Chemistry'', "John Wiley & Sons", [[1993]]; {{ISBN|0-471-59979-4}}</ref> ==Računanje pH vrijednosti pufera== Gornja ravnoteža ima sljedeću ravnotežnu konstantu: :<math> \mathrm{K_a = \frac{[H^+][A^-]}{[HA]}}</math> Jednostavnim [[logaritam|logaritmiranjem]] dobije se [[Henderson-Hasselbachova jednačina]], prema kojoj se računa pH na osnovu konstante disocijacije slabe kiseline i koncentracija komponenata pufera: :<math>pH=pK_a+log_{10}\frac{[A^-]}{[HA]}</math> Maksimalan puferski kapacitet je pri pH = pKa, a pufer je funkcionalan u rangu pH = pKa &plusmn; 1. ==Također pogledajte== * [[pH]] ==Vanjski linkovi== # [http://www.bioinformatics.org/JaMBW/5/4/index.html Buffer design] # [http://www.chemistry.wustl.edu/~edudev/LabTutorials/Buffer/Buffer.html Buffers in the Blood] ==Reference== <div style="font-size:90%"><references/></div> [[Kategorija:Hemija kiselina i baza]] [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Biohemija]] i0wauutruhrnncgvjsedmwt62rm10fo 0 68381 3712760 3520877 2025-06-06T13:42:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mineral | naziv = Jadarit | kategorija = Mineral | širina_kutije = | boja_kutije = | formula = natrij litij bor silikat hidroksid<br/> [[litij|Li]][[natrij|Na]][[silicij|Si]][[bor|B]]₃[[kisik|O]]₇([[hidroksid|OH]]) | mol_težina = 219,46 [[Jedinica atomske mase|JAM]] | boja = bijela | habit = kriptokristal, masivan, polikristal | sistem = Monoklinski<ref name="mindat"/> | uparenje = | kalavost = | lomljivost = | čvrstoća = | tvrdoća = 4 - 5 | sjaj = staklast | poliranje = | prelamanje = | optičkeosob = | birefringencija= | disperzija = | pleohroizam = | fluorescencija= crvena | absorbcija = | ogreb = bijeli | spectež = | gustina = | topljenje = | zapaljivost = | dijagnostika = | rastvorljivost= kiseline | dijafaneitet = mutan | ostalo = }} [[Datoteka:Natural History Center Svilajnac 16.JPG|mini|Jadarit]]'''Jadarit''' je bijeli, praškasti, neradioaktivni [[monoklinski]] [[mineral]]<ref name="mindat">{{cite web|title=Jadarite|url=http://mindat.org/min-31570.html|date=2007|access-date=25. 4. 2007|publisher=mindat.org}}</ref>, čija je hemijska formula ''natrijum litijum bor silikat hidroksid'': [[litij|Li]][[natrij|Na]][[silicij|Si]][[bor (element)|B]]₃[[kisik|O]]₇([[hidroksid|OH]]) ili Na₂OLi₂O(SiO₂)₂(B₂O₃)₃H₂O. Otkriven je u [[novembar|novembru]] [[2006]]. godine, u bušotinama u [[Rijeka Jadar (Srbija)|Jadarskoj dolini]] ([[ćirilica]]: Јадар) u [[Srbija|Srbiji]], po kojoj je i nazvan. Potvrđen je kao novi mineral nakon što su naučnici [[Muzej prirodne historije|Muzeja prirodne historije]] u [[London]]u i [[Nacionalno istraživačko vijeće Kanade]] proveli testove na njemu<ref>Whitfield, Pamela. ''LiNaSiB3O7(OH) a novel structure of the new borosilicate mineral jadarite determined from laboratory powder diffraction data''. Acta Crystallographica Section B Structural Science, International Union of Crystallography, DOI 10.1107/S0108768107010130, ISSN 0567-7408. [http://aca.hwi.buffalo.edu/ACA07/abstracts/text/W0096.pdf (abstract)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080912161545/http://aca.hwi.buffalo.edu/ACA07/abstracts/text/W0096.pdf |date=12 Septembar 2008 }}.</ref>. Geolozi istraživači iz kompanije [[Rio Tinto Group|Rio Tinto Exploration]] otkrili su mineral kao male nodule unutar bušotine, te, nakon što nisu mogli odrediti njegovo ime sa spiska pozatih minerala doktora Chrisa Stanleya, iz [[Muzej prirodne historije|Muzeja prirodne historije]], koji ga je kasnije upisao kao jedinstvenog u [[mineralogija|mineralogiji]].<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6584229.stm 'Kriptonit' otkriven u rudniku]. BBC News</ref> ==Jadarit u fikciji== Jadaritova hemijska formula je vrlo bliska sa formulom izmišljenom za fiktivnu supstancu [[kriptonit]] u filmu ''[[Superman Returns]]'' iz [[2006]]. godine. Ova slučajnost je privukla pažnju [[masovni mediji|masovih medija]], te je ovo otkriće prikazano na mnogim TV stanicama, uključujući [http://abcnews.go.com/Technology/wireStory?id=3070418 ABC], [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6584229.stm BBC], [http://edition.cnn.com/2007/WORLD/europe/04/23/britain.kryptonite.reut/index.html CNN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070505023153/http://edition.cnn.com/2007/WORLD/europe/04/23/britain.kryptonite.reut/index.html |date=5. 5. 2007 }}, [http://washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/04/24/AR2007042401973.html Washington Post], i [http://news.yahoo.com/s/ap/20070424/ap_on_fe_st/kryptonite_discovery Yahoo]. Novi mineral, za razliku fiktivnog materijala u filmu, ne sadrži [[fluor]], ne emituje elektromagnetno zračenje, te je bijeli, a ne zelene boje (iako, u [[Superman stripovi]]ma, postoji [[Kriptonit#Varijacije|vrsta kriptonita bijele boje]]). U svim drugim aspektima, hemijske osobine se poklapaju sa stijenom [[kriptonit]]a u filmu. Jadarit ima [[fluorescencija|fluorescenciju]] u varijanti rozo-narandžaste boje kada se stavi pod [[ultraljubičasto zračenje]].<ref>{{cite web|url=http://svd.se/dynamiskt/utrikes/did_15225338.asp|title=Kryptonit är är inte bara påhitt|access-date=24. 4. 2007|language=Swedish|archive-url=https://web.archive.org/web/20070426024702/http://www.svd.se/dynamiskt/utrikes/did_15225338.asp|archive-date=26. 4. 2007|url-status=dead}}</ref> ==Upotreba jadarita== Prema doktoru Stanleyu, jadarit bi imao neku komercijalnu vrijednost ako bi se pronašle dovoljne količine ovog minerala. Jadarit sadrži [[bor]] i [[litijum]], dva elementa sa mnogo upotreba. Otkriće minerala može biti komercijalno važno jer mineral sadrži [[litij]] i [[Bor (element)|bor]], oba relativno rijetka industrijski važna elementa. Litij se koristi za [[Litijumska baterija|litijske baterije]]; bor se koristi u legurama, keramici, staklima i drugim aplikacijama.<ref name="jadar">{{Cite web|url=http://www.politika.rs/sr/clanak/91878/Ekonomija/Jadarit-jos-ceka|title=Jadarit još čeka|last=S.Trifunović|date=18. 6. 2009|publisher=[[Politika]]|language=sr}}</ref> Prvobitno je procijenjeno da ima 200 miliona tona rude litij-borata, što bi buduće jadarske rudnike učinilo jednim od najvećih svjetskih nalazišta litija, koji će snabdijevati 10% svjetske potražnje za litijem.<ref>{{Cite web|url=http://www.blic.rs/vesti/srbija/rio-tinto-otvorila-info-centar-sve-informacije-o-najcuvenijem-projektu-jasdar/mj49bf9|title="Rio Tinto" otvorila info centar: Sve informacije o najčuvenijem projektu "Jadar"|last=S.P.|date=22. 11. 2016|publisher=[[Blic]]|language=sr}}</ref> Kasnije [[Geološki zavod Sjedinjenih Država|je Geološki zavod Sjedinjenih Država]] zaključio da je opskrba litijem bliža 1,51% svjetske potražnje za litijem.<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/biznis/privreda-i-finansije/srbija-nema-10-odsto-svetskih-zaliha-litijuma-vec-151-odsto-sta-pokazuje-novo/ke1r9ge|title=SRBIJA NEMA 10 ODSTO SVETSKIH ZALIHA LITIJUMA VEĆ 1,51 ODSTO|last=Slađana Vukašinović|date=14. 6. 2021|publisher=[[Blic]]|language=sr}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://pubs.usgs.gov/periodicals/mcs2021/mcs2021-lithium.pdf|title=U.S. Geological Survey, Mineral Commodity Summaries|last=USGS|date=januar 2021|publisher=[[USGS]]|language=en}}</ref> Od toga rudno ležište Donji Jadar ima 114,5 miliona tona sa prosječnim sadržajem profitabilnih komponenti od 1,8% [[litij-oksid]]a i 13,1% [[Borov oksid|bor-oksida]]. U maju 2017. godine, [[Rio Tinto Group|Rio Tinto]] je objavio da područje Jadra ima jedno od najvećih nalazišta litija na svijetu, podižući ležišta Donjeg Jadra na 136 miliona tona. Kompanija je navela da [[Procjena mineralnih resursa|je procjena mineralnih resursa]] rudnog ležišta potvrdila kvalitet minerala. Eksploatacija bi trebalo da počne 2023. godine, sa projektovanom podzemnom eksploatacijom od 50 godina. Procesirani radioaktivni otpad se zatvara u kapsulu od borosilikatnog stakla, dok se litij koristi kod pravljenja litij-ion baterija.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6584229.stm|title=BBC NEWS | Science/Nature | 'Kryptonite' discovered in mine|access-date=26. 4. 2007}}</ref> ==Reference== {{reference}} ==Također pogledajte== *[[Elbait]] *[[Kriptonit]] *[[Kripton (planeta)|Kripton]] ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20070927190700/http://www.grupa.org.yu/cgi-bin/yabb/YaBB.pl?num=1177422596%2F16#16 Photos of Jadarite displayed at Belgrade's Natural Sciences Museum], 13-May-2007 [[Kategorija:Hidroksidni minerali]] [[Kategorija:Silikatni minerali]] [[Kategorija:Boratni minerali]] [[Kategorija:Minerali natrija]] [[Kategorija:Minerali litija]] 3s2qtvyvzlpfsu2yvq4voiysmhx7730 0 68594 3712898 3529099 2025-06-07T02:43:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712898 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} '''Majka Eugenia Elizabeta Ravasio''' (San Gervasio d' Adda, [[4. novembar]] [[1907]]. - [[10. august]] [[1990]].) == Biografija == [[Datoteka:Eugenia_Ravasio.jpg|mini|desno|160px|Majka Eugenia Ravasio]] Rođena je u San Gervasiu d' Adda (danas [[Capriato San Gervasio]]), malenom gradiću u provinciji [[Bergamo]], [[Italija]], 4. novembra 1907., u seljačkoj porodici. Nekoliko godina poslije završetka osnovne škole počinje raditi u jednoj tvornici. U dobi od 20 godina, se priključuje [[Kongregacija Naše Gospe od Apostola|Kongregaciji Naše Gospe od Apostola]]. Tu je razvila snažnu harizmu, koja je odvela do izbora za generalnu majku kongregacije u dobi od samo 28 godina. Sasvim nezavisno od njenih duhovnih mogućnosti, njen rad na socijalnom području bio bi dovoljan da joj osigura mjesto u historiji. U 12 godina misionarske djelatnosti otvorila je preko 70 centara – svaki s ambulantom, školom i crkvom u najzabačenijim mjestima [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Evropa|Evrope]]. Otkrila je prvi lijek protiv [[guba|gube]], praveći ga od sjemena tropskih biljaka. Ovaj je lijek kasnije istraživan i dalje razvijan na Pasteurovom Institutu u [[Pariz]]u. Podržavala je apostolat Raoula Follereau, koji je slijedeći njene stope i gradeći na temeljima položenih od nje, priznat kao apostol gube. U periodu od [[1939]]. do [[1941]]. ona je smislila, isplanirala te donijela do ostvarenja projekt "Grad za gubavce" kod [[Adzopé]] ([[Obala Slonovače]]). Ovo je bio prostran centar koji je pokrivao površinu od 200.000 m², za brigu o gubavcima. Čak danas važi kao jedan od afričkih i svjetskih vodećih centara svoje vrste. Kao znak priznanja ovom dostignuću, [[Francuska]] je dodijelila najveću nacionalnu čast za socijalni rad Kongregaciji sestara misionarki od Naše Gospe od Apostola, kojoj je majka Eugenia bila viša nadglednica od 1935. do 1947. Majka Eugenia je umrla 10. augusta 1990. Njena najveća ostavština "Poruka Oca" (Otac govori Svojoj djeci), jedina privatna objava lično od [[Bog|Boga Oca]] koja je priznata autentičnom od [[Crkva|Crkve]], nakon deset godina najstrožih ispitivanja. == Wikizvor == * [http://bs.wikisource.org/wiki/Iskaz_grenobelskog_biskupa_o_slu%C4%8Daju_majke_Eugenije Iskaz grenobelskog biskupa o slučaju majke Eugenije] * [http://bs.wikisource.org/wiki/Otac_govori_Svojoj_djeci Otac govori Svojoj djeci] * [http://bs.wikisource.org/wiki/%C5%BDivot_za_slavu_O%C4%8Devu Život za slavu Očevu - Zabilješke o životu majke Eugenije Elizabete Ravasio] == Vanjski linkovi == * [http://otac.govori.svojoj.djeci.googlepages.com/ Otac govori Svojoj djeci - stranica posvećena Poruci Oca i životu majke Eugenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220155723/http://otac.govori.svojoj.djeci.googlepages.com/ |date=20. 2. 2010 }} * [http://www.armatabianca.org/ Armata Bianca - Poruka Oca na 19 jezika] * [https://web.archive.org/web/20080419071701/http://paternoster.biografi.org/ Father of all Mankind] * [http://www.fatherspeaks.net/index.htm Father Speaks to His Children] * [http://www.armatabianca.org/store/Madre%20Eugenia.pdf Biografija majke Eugenije na italijanskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101207050203/http://www.armatabianca.org/store/Madre%20Eugenia.pdf |date=7. 12. 2010 }} [[Kategorija:Kršćanstvo]] [[Kategorija:Katoličanstvo]] 9n4z5o91jd7xqveerh9oqpnk6igezmv 0 69862 3712713 3703608 2025-06-06T09:48:36Z KWiki 9400 3712713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #ffffff | Boja2 = #0159FE | Ime kluba = Real Madrid | Puno ime = ''Real Madrid Club de Fútbol'' | Grb = Logo Real Madrid.svg | Nadimak = {{plainlist| * ''Los Blancos'' * ''Los Galácticos'' * ''Kraljevski klub'' }} | Osnovan = 6. mart 1902. | Raspušten = | Lokacija = [[Madrid]], [[Španija]] | Boje = {{colorbox|#0159FE}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Španije|RFEF]] | Konfederacija = | Liga = [[La Liga]] | Stadion = [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]]<ref>*http://futbol.as.com/futbol/2011/08/21/mas_futbol/1313908050_850215.html</ref> | Kapacitet = 78.297<ref name="Aforo">{{Cite web |url= https://digitalhub.fifa.com/m/1d713bc7ba2621fe/original/FWC30-Bidbook-Yalla-Vamos.pdf |title= Zvanični dosje FIFA Mundial 2030, str. 87}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|ŠPA}} [[Florentino Pérez]] | Menadžer = {{ZD|ŠPA}} [[Xabi Alonso]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[La Liga 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = {{URL|realmadrid.com}} | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _realmadrid2425h | uzorak_t1 = _realmadrid2425h | uzorak_dr1 = _realmadrid2425h | uzorak_š1 = _realmadrid2425h | uzorak_č1 = _realmadrid2425h1 | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = | tijelo3 = | desna ruka3 = | šorc3 = | čarape3 = }} '''Real Madrid''' je [[Španija|španski]] nogometni klub, najveći u toj državi te jedan od najvećih i najpoznatijih u svijetu. Prema [[FIFA|FIFA-i]], proglašen je najboljim klubom u 20. stoljeću.<ref name="The FIFA Club of the Century">[http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1330005144706/noticia/Noticia/Best_European_Club_of_the_20th_Century.htm ''The FIFA Club of the Century''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131116100004/http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1330005144706/noticia/Noticia/Best_European_Club_of_the_20th_Century.htm |date=16. 11. 2013}}; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> Real igra na stadionu [[Stadion "Santiago Bernabéu"|"Santiago Bernabéu"]] u [[Madrid]]u, nazvanom po najvećem predsjedniku u historiji kluba. Klub je rekorder po broju osvojenih naslova prvaka Evrope – uspjelo im je to 15 puta. [[La Liga|Špansko prvenstvo]] osvajali su 36 puta, što je također rekord. == Historija == [[Datoteka:Celebrando el primer título de la temporada.jpg|320px|mini|desno|Igrači Real Madrid proslavljaju osvajanje Super kupa Španije 2008.]] Real Madrid osnovan je kad je [[nogomet]] predstavljen Madridu od strane [[profesor]]a i studenata Institucion Libre de Enseñanza<ref name="Historija Real Madrida">[http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1193041516534/Historia/Club.htm ''Historija Real Madrida'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref>, koji su uključivali nekoliko Oxbridge diplomanata. Osnovali su fudbalski klub Sky 1897, igrajući nedjeljom ujutro na Moncloi. Klub se razdvojio na dva tima 1900: New Foot-Ball de Madrid i Club Español de Madrid. Ponovno razdvajanje kluba je rezultiralo formiranje novog tima Madrid football club 1902. godine. Poslije osnivanja 1905. Madrid FC je osvojio svoju prvu titulu pobjedivši Athletic Bilbao u finalu Španskog kupa. Klub je postao jedan od [[osnivač]]a Španskog fudbalskog saveza [[4. januar]]a 1909. Tim se premjestio na Campo de O'Donnell 1912. 1920 klub mjenja [[ime]] u Real Madrid nakon što je [[kralj]] [[Alfonso XIII]] dodao titulu '''Real''' klubu. Godine 1929. osnovana je Prva nogometna liga Španije. Real Madrid vodio je cijelu sezonu sve do posljednje utakmice, kad je izgubio od Athletic Bilbaa, ali je ostao prvi zbog gol-razlike. Real je svoju prvu titulu osvojio u sezoni 1931/32. Bijeli su naredne godine ponovo osvojili ligu postavši prvi tim koji je osvojio ligu dvaput uzastopno. [[Santiago Bernabéu]] postaje [[predsjednik]] kluba 1945. Pod njegovim vodstvom klub, stadion "Santiago Bernabeu" i Ciudad Deportiva obnovljeni su nakon [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]]. Početkom 1953. počeo je s dovođenjem igrača svjetske klase iz inozemstva, najpoznatiji od njih je bio Alfredo di Stefano i Raymond Kopa. Poslije je došao i veliki Ferenc Puskas. Godine 1955. izdavač Francuskog sportskog lista ''[[L'Équipe]]'' Gabriel Hanot došao je na ideju uspostavljanja Copa Latine ([[turnir]] koji uključuje timove iz Francuske, Španije, Portugala i Italije). Bernabeu se sastao u hotelu Ambasador sa Bedrignanom i Gusztav Sebesom i tad su ustanovili egzibicijski [[turnir]] na koga su pozvali timove iz Europe koji će kasnije postati današnja [[UEFA]] Liga šampiona. Pod Bernabeuvim vodstvom Real Madrid je postao velika fudbalska sila kako u Španskom tako i u [[Evropa|Evropskom]] [[fudbal]]u. Klub je osvojio 5 Evropskih kupova zaredom u periodu između 1956. i 1960, uključujući i pobjedu nad [[Eintracht Frankfurt]]om 7-3 na [[Hampden Park]]u 1960.<ref name="Kup evropskih šampiona 1959/60">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1959/index.html# ''Kup evropskih šampiona 1959/60'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> Zbog osvajanja pet uzastopnih titula Real Madrid dobija originalni pehar u trajno vlasništvo i pravo da nose UEFA-inu počasnu značku. Klub je osvojio 6. titulu 1966. pobijedivši u finalu [[FK Partizan|Partizan]] 2-1; ekipa se u potpunosti sastojala od [[igrač]]a rođenih u Španiji.<ref name="Kup evropskih šampiona 1965/66">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1965/index.html ''Kup evropskih šampiona 1965/66'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> 1970-ih klub je osvojio 8 uzastopnih titula prvaka Španije i 3 Španska kupa. 1971. klub je igrao prvi Kup pobjednika kupova izgubivši od [[Chelsea]]ja 2-1.<ref name="Kup evropskih kupova 1970/71">[http://en.archive.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1970/round=808/index.html ''Kup evropskih kupova 1970/71''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501123427/http://en.archive.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1970/round=808/index.html |date=1 Maj 2010 }}; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> 2. jula 1978. preminuo je predsjednik kluba [[Santiago Bernabeu]] za vrijeme Svjetskog prvenstva koje se održavalo u Argentini. U njegovu čast [[FIFA]] je proglasila tri dana žalosti za vrijeme odigravanja prvenstva. Naredne godine klub organizuje prvo izdanje [[Santiago Bernabeu]] [[turnir]]a u čast svog pokojnog [[predsjednik]]a. Ranih 1980-ih Real Madrid gubi utjecaj u domaćem prvenstvu sve dok se nije pojavila nova grupa zvijezda koji vraćaju uspjehe nazad u klub. Real Madrid je imao jedan od najboljih timova u [[Španija|Španiji]] i [[Evropa|Evropi]] u drugom dijelu '80-ih osvojivši dva Kupa UEFA, pet španskih prvenstava zaredom, jedan španski kup i tri španska superkupa. Početkom 1990-ih ranija generacija se raspada nakon što [[Martin Vazquez]], [[Emilio Butragueño]] i [[Michel]] napuštaju klub. Godine 1996. predsjednik kluba [[Lorenzo Sanz]] imenuje trenerom [[Fabio Capello|Fabija Capella]]. Iako se u klubu zadržao samo jednu sezonu, Real Madrid postao je prvak Španije. Real Madrid napokon prekida 32-godišnji niz čekanja na svoju sedmu titulu prvaka Evrope. Godine 1998. pod vodstvom [[Jupp Heynckes|Juppa Heynckesa]] klub je pobijedio [[Juventus FC|Juventus]] u finalu rezultatom 1-0 zahvaljujući golu [[Predrag Mijatović|Predraga Mijatovića]].<ref name="Liga evropskih šampiona 1997/98">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1997/index.html ''Liga evropskih šampiona 1997/98'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> U julu 2000. [[Florentino Perez]] izabran je za predsjednika kluba. Njegova kampanja se svodila na smanjivanju duga i modernizaciji klupskih ustanova. Međutim, glavno izborno obećanje je bilo dovođenje [[Luis Figo|Luisa Figa]] iz [[FC Barcelona|Barcelone]]. Naredne godine klub počinje stvarati poznate ''Galacticose'' s igračima kao što su [[Zinédine Zidane]], [[Luis Figo]], [[Roberto Carlos]] i [[David Beckham]]. Nije jasno je li se rizik isplatio uprkos osvajanju titule prvaka Evrope 2000. i 2002. i osvajanjem prvenstva Španije 2003, klub nije osvojio veći [[trofej]] u naredne 3 godine. 2. jula 2006. za predsjednika kluba je izabran [[Ramón Calderón]] imenujući [[Fabio Capello|Fabija Capella]] za novog trenera i Predraga Mijatovića za sportskog direktora. Real Madrid postaje prvak Španije 2007. prvi put u tri godine, ali Capello dobija otkaz. U sezoni 2007/08. Real Madrid osvaja domaće prvenstvo po 31. put. U sezoni 2011/12. Real Madrid osvaja ligu uz 100 bodova i 121 postgnuti gol, što je rekord za Primeru, a od ove generacije bili su bolji samo Real iz 1959. i 1960. s pobjedama u svim mogućim utakmicama i osvajanjem svih trofeja uz 114 bodova u ligi i 278 golova uz 11 primljenih. == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 1. septembar 2024.''<ref>{{Cite web|url=https://www.realmadrid.com/en-US/football/first-team/players|title=Real Madrid CF {{!}} Real Madrid CF Oficial Website|website=Real Madrid CF {{!}} Real Madrid CF Oficial Website|language=en|access-date=1. 9. 2024}}</ref> {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BEL|ime=[[Thibaut Courtois]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ŠPA|ime=[[Dani Carvajal]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BRA|ime=[[Éder Militão]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=AUT|ime=[[David Alaba]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|ime=[[Jude Bellingham]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=FRA|ime=[[Eduardo Camavinga]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BRA|ime=[[Vinícius Júnior]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=URU|ime=[[Federico Valverde]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=FRA|ime=[[Kylian Mbappé]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=HRV|ime=[[Luka Modrić]]|poz=V}}(C) {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Rodrygo]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=UKR|ime=[[Andriy Lunin]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=FRA|ime=[[Aurélien Tchouaméni]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=TUR|ime=[[Arda Güler]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BRA|ime=[[Endrick (nogometaš, rođen 2006)|Endrick]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ŠPA|ime=[[Lucas Vázquez]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ŠPA|ime=[[Jesús Vallejo]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=ŠPA|ime=[[Dani Ceballos]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ŠPA|ime=[[Fran García (nogometaš, rođen 1999)|Fran García]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=MAR|ime=[[Brahim Díaz]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=NJE|ime=[[Antonio Rüdiger]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=FRA|ime=[[Ferland Mendy]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Uspjesi == {| class="wikitable" style="font-size:95%;" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |'''[[La Liga]]''' |1. mjesto<br/>(36 puta) |1931/32, 1932/33, 1953/54, 1954/55, 1956/57, 1957/58, 1960/61, 1961/62, 1962/63, 1963/64, 1964/65, 1966/67, 1967/68, 1968/69, 1971/72, 1974/75, 1975/76, 1977/78, 1978/79, 1979/80, 1985/86, 1986/87, 1987/88, 1988/89, 1989/90, 1994/95, 1996/97, 2000/01, 2002/03, 2006/07, 2007/08, 2011/12, 2016/17, 2019/20, 2021/22, 2023/24. |- |'''[[Kup kralja]]''' |Pobjednik<br/>(20 puta) |1905, 1906, 1907, 1908, 1917, 1934, 1936, 1946, 1947, 1961/62, 1969/70, 1973/74, 1974/75, 1979/80, 1981/82, 1988/89, 1992/93, 2010/11, 2013/14, 2022/23. |- |'''[[Španski superkup|Superkup]]''' |Pobjednik<br/>(13 puta) |[[Španski superkup 1988.|1988]], [[Španski superkup 1989.|1989]], [[Španski superkup 1990.|1990]], [[Španski superkup 1993.|1993]], [[Španski superkup 1997.|1997]], [[Španski superkup 2001.|2001]], [[Španski superkup 2003.|2003]], [[Španski superkup 2008.|2008]], [[Španski superkup 2012.|2012]], [[Španski superkup 2017.|2017]], [[Španski superkup 2019/20.|2019/20]], [[Španski superkup 2021/22.|2021/22]], [[Španski superkup 2023/24.|2023/24.]] |- |'''[[Kup Eve Duarte]]''' |Pobjednik<br/>(1 put) |1947. |- |'''[[Španski Liga kup|Liga kup]]''' |Pobjednik<br/>(1 put) |1985. |- |{{nowrap|'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]'''}} |Pobjednik<br/>(15 puta) |[[Kup evropskih šampiona 1955/1956.|1955/56]], [[Kup evropskih šampiona 1956/1957.|1956/57]], [[Kup evropskih šampiona 1957/1958.|1957/58]], [[Kup evropskih šampiona 1958/1959.|1958/59]], [[Kup evropskih šampiona 1959/1960.|1959/60]], [[Kup evropskih šampiona 1965/1966.|1965/66]], [[UEFA Liga prvaka 1997/1998.|1997/98]], [[UEFA Liga prvaka 1999/2000.|1999/2000]], [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001/02]], [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013/14]], [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16]], [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17]], [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18]], [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22]], [[UEFA Liga prvaka 2023/2024.|2023/24.]] |- |'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' |Pobjednik<br/>(2 puta) |1984/85, 1985/86. |- |'''[[UEFA Superkup]]''' |Pobjednik<br/>(6 puta) |2002, 2014, 2016, 2017, 2022, 2024. |- |'''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]''' |Pobjednik<br/>(3 puta) |1960, 1998, 2002. |- |'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA klupsko prvenstvo]]''' |Pobjednik (5 puta) |[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2017.|2017]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2018.|2018]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2022.|2022.]] |- |} == Treneri == {{Glavni|Spisak trenera Real Madrida CF}} Na spisku ispod su prikazani treneri koji su osvojili najmanje jedan trofej. Najuspješniji trener Real Madrida po broju osvojenih trofeja je [[Miguel Muñoz]], koji je osvojio devet naslova [[La Liga|La Lige]], dva [[Kup kralja|Kupa kralja]], dva naslova [[UEFA Liga prvaka|prvaka Evrope]] i jedan [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]. [[Datoteka:Training Real Madrid in Amsterdam, trainer Munoz (kop).jpg|mini|desno|200px|[[Miguel Muñoz]]]] {| class="wikitable" style="font-size:90%;" |- !rowspan="3" |Ime !rowspan="3" |Period !colspan="9" |Trofeji !rowspan="3" |Ukupno |- !colspan="4" |Domaći !colspan="5" |Međunarodni |- ! width=33|[[La Liga|L]] ! width=33|[[Kup kralja|ŠK]] ! width=33|[[Španski superkup|ŠS]] ! width=33|[[Španski liga-kup|LK]] ! width=33|[[UEFA Liga prvaka|LP]] ! width=33|[[UEFA Evropska liga|EL]] ! width=33|[[UEFA Superkup|USK]] ! width=33|[[Interkontinentalni kup (nogomet)|IK]] ! width=33|[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|SKP]] |- |{{ZD|ENG}} [[Arthur Johnson (trener)|Arthur Johnson]] |1910–20. |<center>-||<center>5||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>5 |- |{{ZD|MAĐ}} [[Lippo Hertzka]] |1930–1932. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ENG}} [[Robert Firth (nogometaš)|Robert Firth]] |1932–1934. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Francisco Bru]] |1934–1936, 1939–1941. |<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Jacinto Quincoces]] |1945–1946, 1947–1948. |<center>-||<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Baltasar Albéniz]] |1946–1947, 1950–1951. |<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|URU}} [[Enrique Fernández Viola|Enrique Fernández]] |1953–1954. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[José Villalonga Llorente|José Villalonga]] |1954–1957. |<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>4 |- |{{ZD|ARG}} [[Luis Carniglia]] |1957–1959, 1959. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>3 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Muñoz]] |1959, 1960–1974. |<center>9||<center>2||<center>-||<center>-||<center>2||<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>14 |- |{{ZD|JUG}} [[Miljan Miljanić]] |1974–1977. |<center>2||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>3 |- |{{ZD|JUG}} [[Vujadin Boškov]] |1979–1982. |<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Luis Molowny]] |1974, 1977–1979, 1982, 1985–1986. |<center>3||<center>3||<center>-||<center>1||<center>-||<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>9 |- |{{ZD|HOL}} [[Leo Beenhakker]] |1986–1989, 1992. |<center>3||<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>5 |- |{{ZD|VEL}} [[John Toshack]] |1989–1990, 1999. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ARG}} [[Alfredo di Stéfano]] |1990–1991. |<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Benito Floro Sanz]] |1992–1994. |<center>-||<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|ARG}} [[Jorge Valdano]] |1994–1996. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |1997–1998. |<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|NIZ}} [[Guus Hiddink]] |1998–1999. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |1999–2003. |<center>2||<center>-||<center>1||<center>-||<center>2||<center>-||<center>1||<center>1||<center>-||<center>7 |- |{{ZD|POR}} [[Carlos Queiroz|Carlos Queirós]] |2003–2004. |<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]] |1996–1997, 2006–2007. |<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|NJE}} [[Bernd Schuster]] |2007–2008. |<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|POR}} [[José Mourinho]] |2009–2013. |<center>1||<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>3 |- |{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] |2013–2015. |<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>1||<center>4 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Benítez]] |2015–2016. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>- |- |{{ZD|FRA}} [[Zinédine Zidane]] |2016–2018. |<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>3||<center>-||<center>2||<center>-||<center>2||<center>9 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Julen Lopetegui]] |2018. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>- |- |{{ZD|ARG}} [[Santiago Solari]] |2018–2019. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1||<center>1 |- |{{ZD|FRA}} [[Zinédine Zidane]] |2019–2021. |<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] |2021– |<center>2||<center>1||<center>2||<center>-||<center>2||<center>-||<center>2||<center>-||<center>1||<center>10 |} == Predsjednici == {{Glavni|Spisak predsjednika Real Madrida CF}} == Dresovi kroz historiju == {{Dresovi kroz historiju Real Madrida CF}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Real Madrid CF}} * [http://www.realmadrid.com Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50051/profile/index.html REal Madrid na zvaničnoj stranici UEFA-e] * [http://www.lfp.es/en/liga-bbva/real-madrid Real Madrid na zvaničnoj stranici LFP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140923224146/http://www.lfp.es/en/liga-bbva/real-madrid |date=23. 9. 2014 }} {{Real Madrid}} {{Utakmice Real Madrida}} {{La Liga}} {{Navkutije |ime = |naslov = Real Madrid CF u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva‎‎}} {{EUK}} {{Nogometni prvaci Španije}} {{Laureusova ekipa godine}} }} [[Kategorija:Real Madrid CF|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Španiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1906.]] [[Kategorija:Klubovi La Lige]] [[Kategorija:Sport u Madridu]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] [[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]] iln17q5q9t0cfnymva98vuvcl5l8xck 14 75832 3712811 2022825 2025-06-06T17:35:35Z Silverije 11028 3712811 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Industries}} [[Kategorija:Industrija|*]] 4akmvnc8c4zsaoeyhz2hlpjjuscwvhw 0 77094 3712949 3636823 2025-06-07T06:35:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712949 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Miroslav Blažević | slika = Miroslav Blažević 1978.jpg | punoime = Miroslav Blažević | nadimak = Ćiro | datumrođenja = {{datum rođenja|1935|2|9}} | rodnigrad = [[Travnik]] | rodnadržava = [[Kraljevina Jugoslavija]] | datumsmrti = {{datum smrti i godine|2023|2|8|1935|2|10}} | gradsmrti = [[Zagreb]] | državasmrti = [[Hrvatska]] | visina = | pozicija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1959–1960 | klubovi1 = [[NK Rijeka]] | nastupi(golovi)1 = | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 1963–1967<br/>1967–1972<br/>1973–1974<br/>1975–1976<br/>1979–1980<br/>1980–1983<br/>1983–1984<br/>1985<br/>1986<br/>1986–1988<br/>1988–1990<br/>1990–1994<br/>1994–2000<br/>2001–2002<br/>2002<br/>2002–2003<br/>2003 <br/>2004–2005<br/>2005<br/>2005–2006<br/>2006–2008<br/>2008–2009<br/>2010<br/>2010–2011<br/>2011–2012<br/>2012–2013<br/>2014<br/>2014–2015 | trenerklubovi = [[Vevey Sports|Vevey]] <br> [[FC Sion]] <br> [[Lausanne Sports]] <br>{{ZD|ŠVI}}[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]<br> [[NK Rijeka]] <br> [[NK Dinamo Zagreb]] <br> [[Grasshopper]] <br> [[PAOK FC]] <br> [[FK Priština]] <br> [[NK Dinamo Zagreb]] <br> [[FC Nantes Atlantique|Nantes]] <br> [[NK Dinamo Zagreb]] <br>{{ZD|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]<br>{{ZD|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]<br> [[NK Osijek]] <br> [[NK Dinamo Zagreb]] <br> [[NK Mura]] <br> [[NK Varteks]] <br> [[HNK Hajduk Split]] <br> [[Neuchâtel Xamax]] <br> [[NK Zagreb]] <br>{{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]]<br> [[Shanghai Shenhua]]<br />{{ZD|KIN}} [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] U-23 <br> [[Mes Kerman]] <br> [[NK Zagreb]] <br> [[FK Sloboda Tuzla]] <br> [[NK Zadar]] }} '''Miroslav Blažević''' (9. februar 1935 – 8. februar 2023),<ref name="Miroslav Blažević, moljac.hr">[http://www.moljac.hr/biografije/blazevic.htm ''Miroslav Blažević, moljac.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110701154820/http://www.moljac.hr/biografije/blazevic.htm |date=1 Juli 2011 }}; pristupljeno: 17. 11. 2014.</ref> poznat kao '''Ćiro''',<ref name="Miroslav Blažević, moljac.hr"/> bio je jugoslavenski fudbaler, bosanskohercegovački i hrvatski fudbalski stručnjak; bio je trener [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]]. == Rane godine == Blažević je rođen u [[Travnik]]u, tadašnja [[Kraljevina Jugoslavija]], sadašnja [[Bosna i Hercegovina]], 9. februara 1935.<ref>{{Cite web|url=https://story.hr/Celebrity/a245830/Miroslav-Ciro-Blazevic-proslavio-bi-88-rodjendan.html|title=OTIŠAO DAN PRIJE 88. ROĐENDANA: Najgori mu je bio kad mu je stradala supruga, imala je 3 posto šanse da preživi|website=Story|language=hr|access-date=12. 2. 2023}}</ref> Kao tinejdžer trenirao je [[Skijanje|skijaške]] sportove.<ref>{{cite web|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/velika-ispovijest-cire-blazevica-20-godina-od-one-utakmice-priznao-najvecu-gresku-u-karijeri---506783.html|title=Velika ispovijest Ćire Blaževića: 20 godina od "one utakmice" priznao najveću grešku u karijeri|date=14. 2. 2018|access-date=15. 12. 2018}}</ref><ref>http://links.sport1.mk/drugite-pishuvaat/fudbal/kjiro-blazhevikj-vo-mene-teche-makedonska-krv-kje-ve-odnesev-na-evro-2012</ref> == Nogometna karijera == === Igračka karijera === Svoju omladinsku nogometnu karijeru započeo je u lokalnom timu [[NK Travnik]], nakon čega se preselio u [[Zagreb]] i pridružio zagrebačkom [[Dinamo Zagreb|Dinamu]]. Blažević je (prema ličnom priznanju), s trenerskom karijerom započeo vrlo rano, jer je bio sasvim prosječan igrač. Kao igrač igrao je za zagrebački Dinamo, [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]], [[HNK Rijeka|Rijeku]], [[FK Sarajevo]] i [[FC Sion]]. Karijeru je završio u [[FC Moutier]]u 1966. godine nakon što je dobio promociju u [[Superliga Švicarske|Superligu Švicarske]] (LNA).<ref>{{cite web|url=https://www.fcmoutier.ch/club/histoire-du-club-2/|title=Histoire du club|access-date=15. 12. 2017|archive-date=2. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190502123811/https://www.fcmoutier.ch/club/histoire-du-club-2/|url-status=dead}}</ref> === Nogometni trener u Švicarskoj === Prvo mjesto trenera bilo je na čelu [[FC Vevey]] (1968-71),<ref>{{cite web|url=http://www.teammelli.com/Coaches/miroslav_blazevic.htm|title=Miroslav Blazevic|access-date=13. 12. 2017}}</ref> zatim je bio trener FC Sion (1971 -76) u kojem je nekad i sam igrao. Slijedi [[Lausanne-Sport]] (1976-79) i [[Nogometna reprezentacija Švicarske]] (kao privremeni trener u 2 utakmice 1976.).<ref name="switzerland">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesz/zwit-intres.html#64 |website=[[RSSSF]] |title=Switzerland – International Matches since 1905 |date=16. 5. 2008 |access-date=11. 7. 2008 }}</ref> Sa FC Sionom je osvojio [[Nogometni kup Švicarske]] kao igrač i kao menadžer 1974. godine. === HNK Rijeka === Godine 1979. Blažević se vraća u Jugoslaviju, na čelo HNK Rijeke. Nakon osvajanja 10. mjesta za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1979/1980|sezonu 1979-80]] u tadašnjoj jugoslavenskoj nogometnoj ligi, Blažević je HNK Rijeku doveo do četvrtfinala [[UEFA Kup pobjednika kupova 1979/1980.]], gdje su izgubili utakmicu protiv [[FC Juventus]]a. Bio je to najbolji [[UEFA]] plasman ovog tima do danas. Također, ostvario je uspjeg predvodivši ovaj nogometni klub do finala [[Kup Balkana 1979/1980.|Kupa Balkana 1979/1980]], gdje su u finalu izgubili od [[FC Sportul Studențesc București]].<ref>{{cite web|url=http://www.hocuri.com/vremeplov-dan-kada-je-na-kantridi-i-juventus-igrao-bunker/|title=Dan kada je na Kantridi i Juventus igrao bunker|publisher=hocuri.com|date=5. 3. 2017|access-date=15. 12. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> === Uspjeh sa Dinamom === Dana 11. dećembra 1980. godine Miroslav Blažević preuzima trenersko mjesto Dinama, u to vrijeme jednog od četiri najznačajnija jugoslavenska nogometna kluba. Nakon slabe prve sezone u kojoj je Dinamo zauzeo peto mjesto, Ćiro se proslavio osvajanjem [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981/1982.|Prvenstva Jugoslavije u nogometu 1981/1982]], prvim jugoslavenskim naslovom prvaka za zagrebački klub nakon 24 godine. Naredne godine Dinamo je osvojio [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]] i od tada je vodio dugačku sportsku bitku s [[FK Partizan|Partizan]]om i [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]om u jugoslavenskom nogometnom prvenstvu. Godine 1983. Partizan osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1982/1983|prvenstvo Jugoslavije]], a ubrzo zatim Blažević po prvi put napušta Dinamo. === Grasshopper i Priština === Blažević se vraća u Švicarsku i 1984. sa [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopperom]] iz [[Zürich]]a osvaja Prvenstvo Švicarske. Predvodio je ovaj nogometni klub u drugo kolo [[Kup evropskih šampiona 1984/1985.|Kupa evropskih šampiona 1984/1985]], gdje je izgubio od Juventusa. Prije završetka druge nogometne sezone Blažević je napustio trenersko mjesto u Grasshopperu. Godine 1986. Ćiro se ponovno vraća u Jugoslaviju, ovog puta na [[Kosovo]], gdje preuzima [[FK Priština|FK Prištinu]]. Sa ovim nogometnim klubom postiže izvrstan rezultat uvodeći ih u prvu ligu [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstva Jugoslavije u nogometu]], čime postaje miljenik među ljubiteljima nogometa na [[Kosovo|Kosovu]].<ref name="Priština">{{cite web |url=https://www.24sata.hr/sport/kad-je-ciro-bio-qiro-moja-placa-na-kosovu-bila-je-pravo-zlato-494026|publisher=[[24sata (Croatia)|24sata]] |title=Kad je Ćiro bio Qiro: Moja plaća na Kosovu bila je - pravo zlato!|date=6. 10. 2016 |access-date=2. 12. 2018 }}</ref> === Povratak u Dinamo, Nantes, PAOK === Iste godine postaje trenerom Dinama iz Zagreba, po drugi put. U tom periodu, s Dinamom ne pravi nikakav značajniji rezultat, te 1988. napušta klub. Sljedeći klub mu je [[Francuska|francuski]] [[FC Nantes]], gdje je bio do 1990. godine. Ovaj period ostat će zapamćen po sumnjama u namještanje utakmica koje je rezultiralo odlaskom u zatvor visoko pozicioniranih nogometnih zvaničnika, kao što je [[Bernard Tapie]]. Nakon toga, jednu sezonu trenirao je [[Grčka|grčki]] [[PAOK FC]] iz [[Solun]]a.<ref name="Tarik Filipović">{{cite web |url=https://www.scena.hr/kultura/miroslav-ciro-blazevic-tarik-filipovic/ |publisher=scena.hr |title=Ćiro: Čast mi je što Tarik radi monodramu o meni |date=27. 2. 2017 |access-date=2. 12. 2018 |archive-date=26. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170526122507/http://www.scena.hr/kultura/miroslav-ciro-blazevic-tarik-filipovic/ |url-status=dead }}</ref> === Hrvatska nogometna reprezentacija === Po treći put postaje trenerom i predsjednikom Dinama (tada pod imenom NK Croatia). Godine 1993. osvaja [[Prva hrvatska nogometna liga|Prvenstvo Hrvatske u nogometu]], a 1994. [[Hrvatski nogometni kup|Kup Hrvatske]]. Nakon toga ponovno napušta Dinamo zbog obaveza vođenja [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske nogometne reprezentacije]]. Pod Ćirinim vodstvom Hrvatska nogometna reprezentacija igrala je svoje prve kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.]], gdje je osvojila prvo mjesto u grupi, ispred Italije i izravno se kvalificirala na Euro 96 u [[Engleska|Engleskoj]]. Hrvatska je prošla prvo kolo pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i tadašnje prvake, reprezentativce [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]], ali je izgubila od [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] i suočila se u četvrtfinalu s [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačkom]]. Njemačka je pobijedila sa 2:1 i na kraju osvojila prvenstvo. Ćiro i reprezentativci Hrvatske optuživali su [[Švedska|švedskog]] suca [[Leif Sundell]] za pristranost u suđenju, tvrdeći da je sudio u korist Njemačke. Međutim, najbolji rezultati su tek dolazili. U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998.]] u Francuskoj, Hrvatska reprezentacija je osvojila drugo mjesto u grupi, odmah iza Danske porazivši nogometni tim [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]]. Od januara do juna 1996. Blažević je radio na mjestu savjetnika u HNK Rijeka, kako bi pomogao novoimenovanom treneru [[Nenad Gračan|Nenadu Gračanu]] da spasi svoj bivši klub od ispadanja iz prve lige.<ref name="HNK Rijeka">{{cite web|url=http://www.nk-rijeka.hr/hnk-rijeka/povijest/predsjednici-i-treneri/|website=nk-rijeka.hr|title=Predsjednici i treneri|access-date=15. 12. 2018|archive-date=2. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170602074722/http://www.nk-rijeka.hr/hnk-rijeka/povijest/predsjednici-i-treneri/|url-status=dead}}</ref> === Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. === Godine 1998. nogomentna reprezentacija Hrvatske bila je sastavljena od vrhunskih igrača koji su igrali po evropskim klubovima, kao što su [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Slaven Bilić]], koje je Miroslav "Ćiro" Blažević veoma uspješno predvodio. Na Svjetskom prvenstvu u nogometu u Francuskoj su postigli najveću senzaciju na ovom takmičenju osvojivši treće mjesto u play-off-u. U grupnoj fazi Hrvatska je eliminirala Japan i Jamajku, pretrpivši nevažan gubitak od Argentine u finalnoj utakmici. U nokaut fazi je prošla Rumuniju, pobijedivši je rezultatom 1-0 iz penala. To ih je pripremilo za četvrtfinale protiv Njemačke. Ćiro i nogometaši Hrvatske su uzvratili nogometašima Njemačke za poraz na evropskom prvenstvu dvije godine ranije sa šokantnom pobjedom 3-0, koja je zaprepastila svijet. U polufinalu Hrvatska je izgubila od domaćina Francuske (1:2). Blažević je u tom polufinalu donio kritičnu trenersku odluku jer nije uveo u igru svog najtalentovanijeg igrača Roberta Prosinečkog kod neriješenog rezultata 1–1. Umjesto toga, odlučio se da u igru uvede Silvija Marića, koji je zamijenio povrijeđenog Bobana poslije poluvremena. Za treće mjesto igrali su sa Holandijom (2-1). U toj utakmici Prosinečki je krenuo naprijed i odmah se osjetilo njegovo prisustvo kada je postigao prvi pogodak, kojom prilikom je dodao loptu između protivničkih odbrambenih igrača, što je rezultiralo drugim pogotkom Hrvatske. Hrvatska je pobijedila protiv Holandije 2: 1 i osvojila bronzanu medalju. Ćiro je ponovno postao nacionalnim herojem i proglašen je najboljim trenerom Svjetskog prvenstva. Ostali dio njegova vremena provedenog na mjestu trenera reprezentacije nije bio tako uspješan. Hrvatska se nije uspjela plasirati na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.]], zauzela je treće mjesto u grupi, iza [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore]] i Irske. Ćiro je ostao na mjestu trenera i započeo gradnju novog tima, sa mladim igračima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.]]. Međutim, nakon samo dvije odigrane kvalifikacijske utakmice koje su završene neriješenim rezultatom, Ćiro je bio prisiljen na ostavku u jesen 2000. godine. === Iran i povratak u Hrvatsku === Poznat u fudbalskom svijetu po svojoj senzaciji na Svjetskom prvenstvu 1998. godine, Ćiro je prihvatio ponudu da vodi [[Nogometna reprezentacija Irana|Nogometnu reprezentaciju Irana]] tokom kvalifikacija za Svjetski kup 2002. godine. Pred nastup u posljednjem kolu kvalifikacija brzo je stekao poštovaoce među mnogim iranskim navijačima. Ćiro je zadržao formaciju 3–5–2 s kojom je Iran igrao ranije na [[Kup Azije u nogometu 1996.|Kupu Azije u nogometu 1996.]], gdje je iranska reprezentacija osvojila treće mjesto. Također, on je u Nogometnu reprezentaciju Irana uveo nove igrače, poput: [[Rahman Rezaei|Rahmana Rezaeija]], [[Džavad Nekunam|Džavada Nekunama]] i [[Ebrahim Mirzapur|Ebrahima Mirzapura]]. Poznat kao slatkorječiv i "showman", Blažević je ostao vjeran sebi tvrdeći da će se objesiti o golmansku stativu ako Iran ne uspije pobijediti Irsku u odlučujućem kvalifikacijskom play-off-u za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.]].<ref>{{cite news | url = https://www.independent.co.uk/sport/football/internationals/blazevic-manages-to-unite-bosnia-1782467.html | title = Blazevic manages to unite Bosnia | newspaper = The Independent | date = 6. 9. 2009 | access-date = 28. 4. 2013}}</ref> Irska je slavila pobjedu sa 2: 1 nakon produžetaka, a ovaj poraz je označio kraj Blaževićevog boravka u [[Iran]]u kada je Nogometnu reprezentaciju preuzeo njegov pomoćnik [[Branko Ivanković]]. Ćiro se nakon toga vratio u Hrvatsku, gdje je prvo spasio [[NK Osijek]] od ispadanja, a potom ponovo nazad u Dinamo. U svom četvrtom mandatu kao trener Dinama, Blažević je 2003. godine osvojio hrvatsko prvenstvo, ali je ponovo napustio Dinamo iste godine nakon sukoba sa svojim dugogodišnjim prijateljem, Dinamovim potpredsjednikom [[Zdravko Mamić|Zdravkom Mamićem]]. Nakon toga, Ćiro nekoliko mjeseci vodi slovensku [[NK Mura|NK Muru]], a zatim [[NK Varaždin]], sa kojim ostaje do kraja sezone.<ref>{{cite news | url = https://www.index.hr/sport/clanak/ciro-varteks-je-zajebata-momcad/266632.aspx | title = Ćiro: Varteks je zajebata momčad | publisher = index.hr | date = 23. 5. 2005 | access-date = 3. 12. 2018}}</ref> Tokom njegovog trenerskog rada u NK Varaždin, na mjestu pomoćnika trenera bio je [[Zlatko Dalić]].<ref>{{cite news | url = https://www.24sata.hr/show/davorka-dalic-ponovno-osvaja-odusevila-je-i-ciru-blazevica-582987 | title = Davorka Dalić ponovno osvaja: Oduševila je i Ćiru Blaževića...|publisher = [[24 sata (Croatia)|24 Sata)]] | date = 20. 7. 2018 | access-date = 15. 12. 2018}}</ref> === Kratki boravak u Hajduku === Tada objavljuje da će trenirati Hajduk iz Splita u sezoni 2005./2006. Desetljećima je Ćiro izražavao želju da trenira splitski [[Hajduk Split|Hajduk]], ali mnogi navijači su izražavali sumnju u njega zbog njegovog trenerskog posla sa starim suparnikom Dinamom. Ćirin dolazak u Hajduk 2005. godine podijelio je navijače kluba, s dijelom onih koji su u Ćiri vidjeli čudotvorca koji klubu može vratiti staru slavu. Očekivanja nisu ispunjena pod Ćirinim vodstvom, jer je neslavno izbačen već u prvom kolu iz evropskog takmičenja protiv madžarskog [[Debreceni VSC]] rezultatom 5:0 na Poljudu i (3:0 u gostima). Bio je to najponižavajući rezultat za splitski klub na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]]. Uvodne utakmice novog ligaškog takmičenja dovele su do još jednog niza poniženja, čime je Ćiro na kraju bio prisiljen na ostavku 18. septembra. Njegovo trenersko mjesto preuzeo je [[Igor Štimac]], bivši igrač Hajduka i jedan od njegovih glavnih pristalica u klupskoj administraciji. === Neuchâtel i NK Zagreb === Nakon Hajduka, u oktobru 2005. vratio se u Švicarsku, gdje je predvodio [[Neuchâtel Xamax FCS]]. Na trenerskom poslu zamijenio je Alaina Gegera u pokušaju da spasi klub od ispadanja iz prve lige, nakon što su u prvih 10 utakmica sezone pobijedili samo jednu. Iako je Ćiro ostvario zapažene pobjede s Neuchâtelom protiv najboljih švicarskih klubova [[FC Basel]]a i [[Zürich]]a, oni su sezonu završili na devetom mjestu (u ligi od deset klubova) i prošli u play-off za ispadanje. Međutim, poraženi su nakon rezultata 3:0 u dodatnim kvalifikacijama od [[FC Sion]]a, te ispali iz prve lige. Blaževićev trenerski ugovor u Neuchâtel Xamaxu završio je u junu 2006. Vratio se opet u Hrvatsku, a ovaj put je preuzeo NK Zagreb, sa čijom mladom ekipom je doživio uspješnu sezonu 2006 – 7, zauzevši treće mjesto iza Dinama i Hajduka. Tim rezultatom kvalifikovali su se za [[Intertoto kup]] 2007. godine. Međutim, NK Zagreb ispada iz Intertoto kupa već na prvoj prepreci od albanske [[KF Vllaznia Skadar]] na primljene golove u gostima. Nakon odlaska [[Ivica Vrdoljak|Ivice Vrdoljaka]] i [[Mario Mandžukić|Maria Mandžukića]] na početku sezone u gradskog rivala Dinamo Zagreb, NK Zagreb kreće sa nešto slabijim igrama. Međutim, Ćiro uživa veliko povjerenje predsjednika kluba, koji do kraja sezone završava na šestom mjestu. Oprašta se pobjedom protiv Hajduka i napušta trenersku klupu kluba.<ref>{{cite news |url=http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=359822 |work=[[Sportnet.hr]] |title=''Ćiro'' odlazi iz Kranjčevićeve |date=9. 5. 2008 |access-date=4. 6. 2008 |language=Croatian |archive-date=11. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080611234014/http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=359822 |url-status=dead }}</ref> === Trener Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine === Dana 10. jula 2008. godine Ćiro je imenovan glavnim trenerom [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="uefa appointment">{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/worldcup/news/kind=1/newsid=731685.html |publisher= [[UEFA.com]] |title=Bosnia-Herzegovina turn to Blažević |date=10. 7. 2008 |access-date=11. 7. 2008 }}</ref> Na tom poslu je zamijenio [[Meho Kodro|Mehu Kodru]], koga su funkcioneri [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] otpustili 2 mjeseca ranije nakon što je odbio preuzeti dužnost trenera reprezentacije za prijateljsku utakmicu protiv Irana.<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/worldcup/news/kind=1/newsid=697282.html |publisher=[[UEFA.com]] |title=Kodro fired as Bosnia-Herzegovina boss |date=17. 5. 2008 |access-date=11. 7. 2008 }}</ref> Budući da su otpuštanje Kodre mnogi njegovi poštovaoci smatrali posljednjom u nizu problematičnih odluka bosanskohercegovačkog nogometnog saveza, tako da ni Blažević po njegovom dolasku nije bio dočekan raširenih ruku od strane određenih dijelova javnosti. Budući da je nacionalni tim bio u potpunom neredu i da su mnogi igrači čak odbijali odgovoriti na pozive privremenog glavnog trenera [[Denijal Pirić|Denijala Pirića]], imenovanje Blaževića mnogi su navijači smatrali očajnim hitnim rješenjem nogometnog saveza osmišljenim da udovolji javnosti dovođenjem proslavljenog trenera nakon dvomjesečnog fijaska. Kombinirajući svoje pomno razrađene manire showman javne ličnosti s pristojnim početnim rezultatima na terenu, Blažević je brzo uspio šarmirati većinu javnosti da ga podrže na mjestu nogometnog trenera. Prema njegovom vlastitom priznanju, Blažević je već bio blizu zapošljavanja kao trener reprezentacije Bosne i Hercegovine godinama ranije. Međutim, nije uspio da dobije taj posao zbog tada utjecajnog člana bosanskohercegovačkog nogometnog saveza [[Jusuf Pušina|Jusufa Pušine]], koji je Blaževića smatrao neprikladnim za taj posao zbog trenerske povezanosti s hrvatskim predsjednikom u vrijeme rata [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] i njegovom strankom. Ostajući vjeran svim elementima svog trenerskog stila sa prethodnih radnih mjesta, 74-godišnji Blažević brzo je postao medijski favorit u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Uvijek spreman za jetke opaske, davao je bombastične intervjue, veselo iznoseći hrabre izjave i kratka obećanja. Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine pod Blaževićem se plasirala u play-off kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.]], igrajući utakmicu protiv Portugala. Bosna je u [[Lisabon]]u izgubila rezultatom 1-0, pogotkom [[Bruno Alves|Brune Alvesa]]. U [[Zenica|Zenici]] je Bosna izgubila 1-0 protiv Portugala, pogotkom koji je postigao [[Raul Meireles]]. Postavljen je za menadžera u timu Bosne i Hercegovine 10. jula 2008. godine,<ref name="uefa appointment"/> a 11. decembra 2009. godine najavio je odlazak. Njegovoj smjeni prethodila je kritika bosanskih navijača i novinara nakon napada Blaževića na favorita navijača [[Zvjezdan Misimović|Zvjezdana Misimovića]], okrivljujući ga za poraz protiv Portugala.<ref>{{cite web |url=http://sportsport.ba/bh_fudbalp-27988.htm |title=Ćiro: Stručnjak, glumac i manipulator |date=10. 12. 2009 |access-date=22. 3. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091213114913/http://sportsport.ba/bh_fudbalp-27988.htm |archive-date=13. 12. 2009 |df=dmy-all }}</ref> === Kina === Nakon njegovog odlaska sa mjesta selektora Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, 12. decembra 2009. godine potpisao je za nogometni klub [[Shanghai Shenhua]].<ref>[http://www.goal.com/de/news/1885/nationalteams/2009/12/12/1682511/bosniens-nationaltrainer-blazevic-wirft-das-handtuch Bosniens Nationaltrainer Blazevic wirft das Handtuch]</ref> Završio je 2010. godinu u kineskoj nogometnoj Super ligi na visokom trećem mjestu kvalifikacija za [[AFC Liga prvaka|AFC Ligu prvaka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.shenhuafc.com.cn/club_history.html |title=History |access-date=21. 4. 2020 |archive-date=4. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200404104534/http://www.shenhuafc.com.cn/club_history.html |url-status=dead }}</ref> Postavljen je za menadžera [[Olimpijska nogometna reprezentacija Kine|Olimpijske reprezentacije Kine]] 30. novembra 2010. godine.<ref>http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/ciro-vodi-kinu-olimpijskim-igrama-clanak-222029</ref> Podnio je ostavku na službenu dužnost u junu 2011. nakon što se nije uspio kvalificirati na [[Nogomet na ljetnim olimpijskim igrama 2012.|Ljetne olimpijske igre 2012.]] godine. === Sanat Mes Kerman F.C. === Dana 28. avgusta 2011., [[Iranska Pro Liga]] najavila je da će [[Sanat Mes Kerman F.C.|Mes Kerman]] s Blaževićem potpisati ugovor o zamjeni trenera Samada Marfavija, koji je podnio ostavku dva dana ranije. 31. augusta 2011., vratio se u Iran nakon 10 godina i potpisao jednogodišnji ugovor s Mes Kermanom. 9. septembra 2011. godine njegov tim igrao je utakmicu protiv [[S.C. Damash Gilan]]a neriješeno 1: 1. Karijeru je započeo u klubu uspješno, ali nakon nekoliko sedmica nogometni tim Mes Kerman se vratio u zonu ispadanja. Miroslav Blažević je bio otušten kao glavni trener kluba 14. februara 2012., a umjesto toga postavljen je za tehničkog direktora kluba. === NK Zagreb === U novembru 2012. vratio se u NK Zagreb kako bi pomogao klubu da ostane u [[Prva hrvatska nogometna liga|Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi]] jer je nakon loših rezultata dospio pri dnu tabele. U početku je Blažević sa NK Zagreb imao pristojne rezultate, poput pobjede nad zagrebačkim Dinamom na domaćem terenu, ali kasnije je njegov tim počeo da ostvaruje slabe ​​rezultate. U decembru 2012. umalo je napustio klub jer je imao ozbiljnu svađu s predsjednikom NK Zagreba, ali je odlučio ostati. U maju 2013. nakon što NK Zagreb nije uspio osigurati mjesto u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi i završio na dnu tabele, najavio je odlazak iz profesionalnog nogometa na kraju sezone..<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=sport-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=210196&tx_ttnews%5BbackPid%5D=1004&cHash=de91e87bb9]{{Mrtav link}}</ref> === Sloboda Tuzla === U januaru 2014., nakon što je odbio preuzeti klub [[Druga hrvatska nogometna liga|Druge hrvatske nogometne lige]] [[NK Solin]], Blažević je potpisao sa [[FK Sloboda Tuzla|Slobodom iz Tuzle]], koja igra u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url = http://www.jutarnji.hr/senzacija-iz-tuzle--ciro-blazevic-odbio-solin-i--kinu-i-postao-trener-slobode-/1154005/|title = Senzacija iz Tuzle – Ćiro odbio Solin i Kinu i postao trener Slobode!|date = 11. 1. 2014|access-date = 17. 1. 2014|website = [[Jutarnji list|jutarnjilist.hr]]|language = Croatian|archive-date = 14. 1. 2014|archive-url = https://web.archive.org/web/20140114161517/http://www.jutarnji.hr/senzacija-iz-tuzle--ciro-blazevic-odbio-solin-i--kinu-i-postao-trener-slobode-/1154005/|url-status = dead}}</ref> On je preuzeo klub dok je bio drugi na tabeli lige i dogovorio se da vodi klub do kraja sezone s ciljem da se domogne [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]]. Uspio je da ostvari taj cilj, a Sloboda je pobijedila u 13 utakmica i izvukla 1 sa neriješenim rezultatom od ukupno 15 mečeva u utrci za pobjedu u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine sa rekordnih ukupno 71 bodom iz svojih 30 ligaških utakmica te sezone. === Zadar === Dana 2. septembra 2014., nakon Slobode iz Tuzle, imenovan je menadžerom hrvatskog kluba iz Prve nogometne lige, [[NK Zadar]], ali je napustio klub i završio trenersku karijeru 2. januara 2015.<ref>{{Cite web|url = https://www.antenazadar.hr/clanak/2014/09/hrvatska-nogometna-legenda-na-stanovima-miroslav-ciro-blazevic-novi-je-trener-nk-zadra/|title = Hrvatska nogometna legenda na Stanovima: Miroslav Ćiro Blažević novi je trener NK Zadra!|date = 2. 9. 2014|access-date = 3. 12. 2018|website = www.antenazadar.hr|language = Croatian}}</ref><ref>{{Cite web|url = https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/hnl/ciro-odlazi-iz-zadra-nisam-javio-nikome-kome-cu-sine-kluba-jednostavno-vise-nema/4150359/|title = Ćiro odlazi iz Zadra: 'Nisam javio nikome, kome ću? Sine, kluba jednostavno više nema'|date= 2. 1. 2015|access-date = 3. 12. 2018|website = [[Jutarnji list|jutarnjilist.hr]]|language = Croatian}}</ref> == Privatni život == Miroslav Blažević je u braku sa Zdenkom Đorđević od 1961. godine, sa kojom ima troje djece, kćeri Barbaru (1962.), Katarinu (1966.), sina Miroslava i petero unučadi. === Nadimak Ćiro === Prema vlastitoj izjavi nadimak "Ćiro" je dobio po lutku iz predstave nekog trbuhozborca. To se njemu ni njegovim roditeljima nije sviđalo jer je to ime imalo i neko pogrdno značenje. Njegova majka se svakodnevno molila da ga prestanu tako zvati. Odlaskom u Dinamo Zagreb taj nadimak je nakratko zaboravljen. Tamo je dobio nadimak "Blaž". Međutim ubrzo ga na terenu prepoznaju neki Travničani i počinju mu skandirati, pa je "Blaž" opet postao "Ćiro" == Nagrade == * Trostruki je dobitnik Državne nagrade za sport "Franjo Bučar": * 1998. godišnja nagrada za pojedince * 1998. godišnja nagrada za ekipe kao član reprezentacije. * 2007. nagrada za životno djelo == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Miroslav Blažević}} * [https://www.youtube.com/watch?v=QHPuT2JjbTE Profesionalci: Miroslav Ćiro Blažević – fudbalski trener], ''RTS prikazuje'' – zvanični kanal * [http://www.transfermarkt.com/miroslav-blazevic/profil/trainer/1910 Miroslav Blažević] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.weltfussball.de/spieler_profil/miroslav-blazevic/ Miroslav Blažević] na ''weltfussball.de'' * [http://www.soccerpunter.com/coaches/122558-Miroslav-Bla%C5%BEevi%C4%87 Miroslav Blažević] na ''soccerpunter.com'' * [http://int.soccerway.com/coaches/miroslav-blaevi/122558/ Miroslav Blažević] na ''soccerway.com'' * [https://www.youtube.com/watch?v=CMyc2WHRR-c Razgovor s Miroslavom Blaževićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 11. 8. 2023. ([[YouTube]]) {{Treneri Dinama Zagreb}} {{Treneri Hajduka}} {{Selektori nogometne reprezentacije Hrvatske}} {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = Sastavi Hrvatske |naslov = Sastavi Hrvatske |naslovstil = background-color:#ffffff; color:#ff0000; border: solid 1px #171796; |podaci1 = {{Sastav Hrvatske na EP 1996. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na SP 1998. u nogometu}} }} {{Nagrada "Franjo Bučar" za životno djelo}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Istaknuti članak}} {{DEFAULTSORT:Blažević, Miroslav}} [[Kategorija:Rođeni 1935.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Švicarski nogometni treneri]] [[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši Siona]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Treneri Vevey Uniteda]] [[Kategorija:Treneri Siona]] [[Kategorija:Treneri Lausanne-Sporta]] [[Kategorija:Treneri Rijeke]] [[Kategorija:Treneri GNK Dinama]] [[Kategorija:Treneri Grasshoppera]] [[Kategorija:Treneri Prištine]] [[Kategorija:Treneri FC Nantesa]] [[Kategorija:Treneri PAOK-a]] [[Kategorija:Treneri Osijeka]] [[Kategorija:Treneri Mure]] [[Kategorija:Treneri Varaždina (1931)]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Treneri Neuchâtel Xamaxa]] [[Kategorija:Treneri NK Zagreba]] [[Kategorija:Treneri Shanghai Shenhue]] [[Kategorija:Treneri Mes Kermana]] [[Kategorija:Treneri Slobode]] [[Kategorija:Treneri Zadra]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Švicarske]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Hrvatske]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Irana]] [[Kategorija:Trener godine u Bosni i Hercegovini]] 4gup0sjtki784d5kx7cra7hc56t3efl 0 80805 3712993 1051337 2025-06-07T09:37:39Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Margareta Austrijska (nizozemska guvernerica)]] 3712993 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Margareta Austrijska (nizozemska guvernerica)]] 74p1178xe6pqxwe7qkfrwr2gkc0kee2 0 82860 3712945 3258435 2025-06-07T06:19:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712945 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} [[Datoteka:Minsk World main entrance.JPG|mini|Glavni ulaz u Minsk World]] '''Minsk World''' je vojni [[zabavni park]] koji se nalazi u [[Zaljev Dapeng|zaljevu Dapeng]], [[Shatoujiao]], [[Shenzhen]], [[Kina]]. U njemu se nalazi ogromni [[nosač aviona]] bivšeg [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] (kasnije [[Rusija|ruskog]]) [[Sovjetski nosač aviona Minsk|''Minsk'']], koji je preuređen u turističku atrakciju. Park je otvoren dana [[10. maj]]a [[2000]]. godine. Od [[2005]]. godine, privukao je više od pet miliona turista i ostvario je dobit od oko 450 miliona [[kineski yuan|yuana]].<ref>http://www.thestandard.com.hk/stdn/std/China/GC02Ad04.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604041527/http://www.thestandard.com.hk/stdn/std/China/GC02Ad04.html |date=4 Juni 2011 }} Business as usual at sunk Minsk World</ref> == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == * [http://www.szminsk.com/ Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205135729/http://www.szminsk.com/ |date=5. 2. 2012 }} * [http://www.rohlen.se/bilder/minskworld/ More photos from Minsk World Theme park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205224512/http://www.rohlen.se/bilder/minskworld/ |date=5. 2. 2012 }} * [https://web.archive.org/web/20110604041527/http://www.thestandard.com.hk/stdn/std/China/GC02Ad04.html Business as usual at sunk Minsk World] * [http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=0&z=18&ll=22.553772,114.237009&spn=0.00328,0.003911&t=h Google Map image of Minsk World Aircraft Carrier] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Zabavni parkovi u Kini]] [[Kategorija:Osnivanja u 2000.]] m7u05y3x4wpvnascv6p30b3zuy22o53 0 85007 3712850 3483563 2025-06-06T21:11:28Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3712850 wikitext text/x-wiki :''Ovaj članak govori o Eulerovoj formuli u ''[[kompleksna analiza|kompleksnoj analizi]]''. Za članak o Eulerovoj formuli u altebarskoj topologiji i poliedričnoj kombinatorici, pogledajte [[Eulerova karakteristika]]. Također pogledajte [[spisak tema nazvanih po Leonhardu Euleru|teme nazvane po Euleru]].'' {{E (broj)}} '''Eulerova formula''', koja je dobila naziv po [[Leonhard Euler|Leonhardu Euleru]], je [[matematika|matematička]] [[formula]] u [[kompleksna analiza|kompleksnoj analizi]] koja pokazuju duboku povezanost između [[trigonometrijske funkcije|trigonometrijskih funkcija]] i kompleksne [[eksponencijalna funkcija|eksponencijalne funkcije]]. Eulerova formula iskazuje da je, za svaki [[realan broj]] ''x'', : <math>e^{ix} = \cos x + i\sin x \!</math> gdje je ''e'' [[e (broj)|baza prirodnog logaritma]], ''i'' je [[imaginarna jedinica]], a cos i sin su [[trigonometrijske funkcije]] kosinus i sinus, sa argumentom ''x'' dat u [[radijan]]ima (rijetko u [[stepen (ugao)|stepenima]]. Formula vrijedi i kada je ''x'' [[kompleksan broj]].<ref>{{cite book | first=Martin A. | last= Moskowitz | title=A Course in Complex Analysis in One Variable | publisher=World Scientific Publishing Co. | year=2002 | isbn=981-02-4780-X | pages=7}}</ref> [[Richard Feynman]] nazvao je Eulerovu formulu "našim draguljem" i "najizvanrednojom formulom u matematici".<ref>{{cite book|first=Richard P.|last= Feynman|title=The Feynman Lectures on Physics, vol. I|publisher=Addison-Wesley|year=1977|isbn=0-201-02010-6|pages=22–10}}</ref> ==Istorija== Bernoulli je oko 1702. godine zapisao <math> \frac{dx}{1+x^2}=\frac{1}{2} \left(\frac{dx}{1-ix}+\frac{dx}{1+ix} \right)</math>. i <math>\int \frac{dx}{1+x}=\ln(1+x),</math> Navedene jednakosti daju nam uvid u pojam kompleksnih logaritmima. Bernoulli, međutim, nije ocijenio cjelinu. Njegovo dopisivanje s Eulerom (koji je također poznavao jednakost) pokazuje da nije naslutio dubinu matematičke pozadine. U međuvremenu je [[Roger Cotes]] 1714. godine otkrio da je :<math> \ln(\cos x + i\sin x)=ix \ </math> On nije uočio činjenicu da kompleksni logaritmi mogu imati beskonačno mnogo vrijednosti i to posljedično periodičnosti trigonometrijskih funkcija. Oko 1740. Euler je obratio pažnju na eksponencijalne funkcije umjesto logaritamskih i izveo formulu koja je nazvana njemu u čast. Formula <math>e^{ix} = \cos x + i \sin x \,\!</math> je objavljena 1748. godine i Eulerov dokaz formule je zasnovan na jednakosti beskonačnih redova obje strane izvoda.U to doba niko nije uočio geometrijsku interpretaciju formule, kao pogled na kompleksne brojeve predstavljene u kompleksnoj ravni. Tu vezu je ustanovio Caspar Wessel pedesetak godina kasnije. ==Primjene u teoriji kompleksnih brojeva== Eulerova formula može se predstaviti na način da funkcija <math>e^{ix}</math> rotira oko koordinantnog početka kompleksne ravni pri čemu x prima vrijednosti iz domene realnih brojeva. U tom smislu <math>x</math> je [[ugao]] što između duži, koja spaja koordinantni početak kompleksne ravnii s odgovarajućom točkom na jediničnoj kružnici, i pozitivne realne ose. Pri tome duž( vektor u kompleksnoj ravnini), rotira smjerom suprotno od smjera kazaljki na satu, a veličina ugla ourađava se u radijanima. Izvorni dokaz se zasniva na razvoju Taylorovih redova za eksponencijalnu funkciju <math>e^z</math> i periodičnih funkcija <math>sin x</math> i <math>cos x</math>, gdje je <math>z</math> kompleksni broj, a <math>x</math> realan broj. Isti dokaz pokazuje da formula vrijedi i za <math>x</math> bilo koji kompleksan broj. Eulerova formula omogućava prelaz iz prikaza kompleksnog broja u kartezijevim koordinatama u prikaz u polarnim koordinatama. Iskaz kompleksnog broja u polarnim koordinatama pojednostavljuje složenije operacije s kompleksnim brojevima kao što su, [[množenje]] i stepenovanje, a iz razloga što se bilo koji kompleksan broj <math>z = x + iy</math> može zapisati kao :<math> z = x + iy = |z| (\cos \phi + i\sin \phi ) = |z| e^{i \phi} \,</math> :<math> \bar{z} = x - iy = |z| (\cos \phi - i\sin \phi ) = |z| e^{-i \phi} \,</math> gdje je :<math> x = \mathrm{Re}\{z\} \,</math> realni dio :<math> y = \mathrm{Im}\{z\} \,</math> imaginarni dio :<math>|z| = \sqrt{x^2+y^2}</math> [[apsolutna vrijednost]] ili veličina od <math>z</math> :<math>\phi = \,</math> <math>arctan(y, x</math>) zadan u radijanima. :<math>a = e^{\ln (a)} \ </math> :<math>e^a e^b = e^{a + b} \ </math> :<math> z = |z| e^{i \phi} = e^{\ln |z|} e^{i \phi} = e^{\ln |z| + i \phi} \ </math> : <math>\ln z= \ln |z| + i \phi \ .</math> : <math>(e^a)^k = e^{a k} \ ,</math> ==Veza sa trigonometrijom== Eulerova formula je veza između analize i trigonometrija, i daje tumačenje sinus i kosinus funkcija preko eksponencijalne funkcije :<math> \begin{align} \cos x & = \mathrm{Re}\{e^{ix}\} ={e^{ix} + e^{-ix} \over 2} \\ \sin x & = \mathrm{Im}\{e^{ix}\} ={e^{ix} - e^{-ix} \over 2i} \end{align} </math> Izvode se sabiranjem ili Eulerove formule : <math> \begin{align} e^{ix} & = \cos x + i \sin x \; \\ e^{-ix} & = \cos(- x) + i \sin(- x) = \cos x - i \sin x \; \end{align} </math> rješavanjem po sin ili cos funkciji. Ove formule mogu poslužiti kao definicije trigonometrijskih funkcija kompleksnog argumenta x. Za <math>x = iy</math> imamo :<math> \begin{align} \cos(iy) & = {e^{-y} + e^{y} \over 2} = \cosh(y) \\ \sin(iy) & = {e^{-y} - e^{y} \over 2i} = - {e^{y} - e^{-y} \over 2i} = i\sinh(y) \ . \end{align} </math> Kompleksne eksponencijalne funkcije znatno pojednostavljuju trigonometriju jer je daleko lakše računati s njima nego sa sinusnim, odn. kosinusnim ekvivalentima. Jedan od načina je da se prikaz periodične funkcije jednostavno prikaže pomoću eksponencijalne funkcije. ;Primjer : <math> \begin{align} \cos x\cdot \cos y & = \frac{(e^{ix}+e^{-ix})}{2} \cdot \frac{(e^{iy}+e^{-iy})}{2} \\ & = \frac{1}{2}\cdot \frac{e^{i(x+y)}+e^{i(x-y)}+e^{i(-x+y)}+e^{i(-x-y)}}{2} \\ & = \frac{1}{2} \bigg[ \underbrace{ \frac{e^{i(x+y)} + e^{-i(x+y)}}{2} }_{\cos(x+y)} + \underbrace{ \frac{e^{i(x-y)} + e^{-i(x-y)}}{2} }_{\cos(x-y)} \bigg] \ \end{align} </math> : <math> \begin{align} \cos(nx) & = \mathrm{Re} \{\ e^{inx}\ \} = \mathrm{Re} \{\ e^{i(n-1)x}\cdot e^{ix}\ \} \\ & = \mathrm{Re} \{\ e^{i(n-1)x}\cdot (\underbrace{e^{ix} + e^{-ix}}_{2\cos(x)} - e^{-ix})\ \} \\ & = \mathrm{Re} \{\ e^{i(n-1)x}\cdot 2\cos(x) - e^{i(n-2)x}\ \} \\ & = \cos[(n-1)x]\cdot 2 \cos(x) - \cos[(n-2)x] \ \end{align}</math> ==Eksponencijalni oblik kompleksnog broja== ==Preko redova== :<math>e^z = 1 + \frac{z}{1!} + \frac{z^2}{2!} + \frac{z^3}{3!} + \cdots = \sum_{n=0}^{\infty} \frac{z^n}{n!}.</math> ==Preko limesa== :<math>e^z = \lim_{n \rightarrow \infty} \left(1+\frac{z}{n}\right)^n ~.</math> ==Dokazi== : <math>\begin{align} i^0 &{}= 1, \quad & i^1 &{}= i, \quad & i^2 &{}= -1, \quad & i^3 &{}= -i, \\ i^4 &={} 1, \quad & i^5 &={} i, \quad & i^6 &{}= -1, \quad & i^7 &{}= -i, \end{align}</math> : <math>\begin{align} e^{ix} &{}= 1 + ix + \frac{(ix)^2}{2!} + \frac{(ix)^3}{3!} + \frac{(ix)^4}{4!} + \frac{(ix)^5}{5!} + \frac{(ix)^6}{6!} + \frac{(ix)^7}{7!} + \frac{(ix)^8}{8!} + \cdots \\[8pt] &{}= 1 + ix - \frac{x^2}{2!} - \frac{ix^3}{3!} + \frac{x^4}{4!} + \frac{ix^5}{5!} - \frac{x^6}{6!} - \frac{ix^7}{7!} + \frac{x^8}{8!} + \cdots \\[8pt] &{}= \left( 1 - \frac{x^2}{2!} + \frac{x^4}{4!} - \frac{x^6}{6!} + \frac{x^8}{8!} - \cdots \right) + i\left( x - \frac{x^3}{3!} + \frac{x^5}{5!} - \frac{x^7}{7!} + \cdots \right) \\[8pt] &{}= \cos x + i\sin x \ . \end{align}</math> == Također pogledajte == * [[:Datoteka:Sine and Cosine fundamental relationship to Circle (and Helix).gif|Animacija o Eulerovoj formuli]] * [[Eulerov identitet]] * [[Kompleksan broj]] * [[de Moivreova formula]] * [[Eksponencijacija]] * [[Eksponencijalna funkcija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20051104094457/http://ccrma-www.stanford.edu/~jos/mdft/Proof_Euler_s_Identity.html Proof of Euler's Formula] by Julius O. Smith III * [http://fermatslasttheorem.blogspot.com/2006/02/eulers-formula.html Euler's Formula and Fermat's Last Theorem] * [https://web.archive.org/web/20070210173459/http://math.fullerton.edu/mathews/c2003/ComplexFunExponentialMod.html Complex Exponential Function Module by John H. Mathews] * [https://web.archive.org/web/20110413234352/http://web.mat.bham.ac.uk/C.J.Sangwin/euler/ Elements of Algebra] * [http://resonanceswavesandfields.blogspot.com/2007/08/eulers-equation-and-complex-numbers.html Visual Representation of Euler's Formula] [[Kategorija:Kompleksna analiza]] [[Kategorija:Matematičke teoreme]] [[Kategorija:Trigonometrija]] ojsc3tbq2er1bcfiixrw9l6qbkv8eux 0 87083 3713012 3483478 2025-06-07T10:59:51Z Panasko 146730 /* Decimalni prikaz brojeva */ 3713012 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Aritmetika''' je grana [[matematika|matematike]] koja proučava računske operacije s [[broj]]evima. Dolazi od [[grčki jezik|grčke]] riječi ''arithmetike'', koja se sastoji od riječi: ''arithmos'' (broj) i ''techne'' (umijeće). Četiri su osnovne računske operacije: * [[sabiranje]] * [[oduzimanje]] * [[množenje]] i * [[dijeljenje]] koje djeca uče u osnovnoj školi. Naprednije aritmetičke operacije su ''kvadriranje'' i [[potenciranje]] (svode se na množenje broja sa samim sobom) i [[korjenovanje]] (nešto složeniji postupak). U aritmetici poštujemo redoslijed izvođenja računskih operacija, tj. ukoliko zagradama nije određen redoslijed operacija, množenje i dijeljenje ima prioritet u odnosu na oduzimanje i sabiranje. Aritmetika [[prirodan broj|prirodnih]], [[cijeli broj|cijelih]], [[racionalni broj|racionalnih]] (u obliku [[razlomak]]a) i [[realni broj|realnih]] brojeva (koji imaju [[decimala|decimale]]) obično se uči u osnovnoj školi. Ipak, većina odraslih oslanja se na [[kalkulator]]e, [[računar]]e ili [[Abakus (računanje)|abakuse]] kako bi izračunala rezultat aritmetičke operacije. Pojam "aritmetika" koristi se i za osnovnu [[teorija brojeva|teoriju brojeva]]; u tom kontekstu se pojavljuju i [[osnovni teorem aritmetike]] i [[aritmetička funkcija|aritmetičke funkcije]]. == Tablica množenja == {| class="wikitable" style="text-align:center" |---- style="height:30px" !width="30"| ×||width="30"|1||width="30"|2||width="30"|3||width="30"|4||width="30"|5||width="30"|6||width="30"|7||width="30"|8||width="30"|9||width="30"|10||width="30"|11||width="30"|12||width="30"|13||width="30"|14||width="30"|15||width="30"|16||width="30"|17||width="30"|18||width="30"|19||width="30"|20||width="30"|21||width="30"|22||width="30"|23||width="30"|24||width="30"|25 |---- style="height:30px" !1 |1||2||3||4||5||6||7||8||9||10||11||12||13||14||15||16||17||18||19||20||21||22||23||24||25 |---- style="height:30px" !2 |2||4||6||8||10||12||14||16||18||20||22||24||26||28||30||32||34||36||38||40||42||44||46||48||50 |---- style="height:30px" !3 |3||6||9||12||15||18||21||24||27||30||33||36||39||42||45||48||51||54||57||60||63||66||69||72||75 |---- style="height:30px" !4 |4||8||12||16||20||24||28||32||36||40||44||48||52||56||60||64||68||72||76||80||84||88||92||96||100 |---- style="height:30px" !5 |5||10||15||20||'''25'''||30||35||40||45||'''50'''||55||60||65||70||'''75'''||80||85||90||95||'''100'''||105||110||115||120||125 |---- style="height:30px" !6 |6||12||18||24||30||36||42||48||54||60||66||72||78||84||90||96||102||108||114||120||126||132||138||144||150 |---- style="height:30px" !7 |7||14||21||28||35||42||49||56||63||70||77||84||91||98||105||112||119||126||133||140||147||154||161||168||175 |---- style="height:30px" !8 |8||16||24||32||40||48||56||64||72||80||88||96||104||112||120||128||136||144||152||160||168||176||184||192||200 |---- style="height:30px" !9 |9||18||27||36||45||54||63||72||81||90||99||108||117||126||135||144||153||162||171||180||189||198||207||216||225 |---- style="height:30px" !10 |10||20||30||40||'''50'''||60||70||80||90||'''100'''||110||120||130||140||'''150'''||160||170||180||190||'''200'''||210||220||230||240||250 |---- style="height:30px" !11 |11||22||33||44||55||66||77||88||99||110||121||132||143||154||165||176||187||198||209||220||231||242||253||264||275 |---- style="height:30px" !12 |12||24||36||48||60||72||84||96||108||120||132||144||156||168||180||192||204||216||228||240||252||264||276||288||300 |---- style="height:30px" !13 |13||26||39||52||65||78||91||104||117||130||143||156||169||182||195||208||221||234||247||260||273||286||299||312||325 |---- style="height:30px" !14 |14||28||42||56||70||84||98||112||126||140||154||168||182||196||210||224||238||252||266||280||294||308||322||336||350 |---- style="height:30px" !15 |15||30||45||60||'''75'''||90||105||120||135||'''150'''||165||180||195||210||'''225'''||240||255||270||285||'''300'''||315||330||345||360||375 |---- style="height:30px" !16 |16||32||48||64||80||96||112||128||144||160||176||192||208||224||240||256||272||288||304||320||336||352||368||384||400 |---- style="height:30px" !17 |17||34||51||68||85||102||119||136||153||170||187||204||221||238||255||272||289||306||323||340||357||374||391||408||425 |---- style="height:30px" !18 |18||36||54||72||90||108||126||144||162||180||198||216||234||252||270||288||306||324||342||360||378||396||414||432||450 |---- style="height:30px" !19 |19||38||57||76||95||114||133||152||171||190||209||228||247||266||285||304||323||342||361||380||399||418||437||456||475 |---- style="height:30px" !20 |20||40||60||80||'''100'''||120||140||160||180||'''200'''||220||240||260||280||'''300'''||320||340||360||380||'''400'''||420||440||460||480||500 |---- style="height:30px" !21 |21||42||63||84||105||126||147||168||189||210||231||252||273||294||315||336||357||378||399||420||441||462||483||504||525 |---- style="height:30px" !22 |22||44||66||88||110||132||154||176||198||220||242||264||286||308||330||352||374||396||418||440||462||484||506||528||550 |---- style="height:30px" !23 |23||46||69||92||115||138||161||184||207||230||253||276||299||322||345||368||391||414||437||460||483||506||529||552||575 |---- style="height:30px" !24 |24||48||72||96||120||144||168||192||216||240||264||288||312||336||360||384||408||432||456||480||504||528||552||576||600 |---- style="height:30px" !25 |25||50||75||100||125||150||175||200||225||250||275||300||325||350||375||400||425||450||475||500||525||550||575||600||'''625''' |} ==Sabiranje== Sabiranje je osnovna računska operacija aritmetike. U svom najjednostavnijem obliku, sabrati dva broja znaći naći broj <math>a+b</math> ;Primjeri <math>2+2=4</math> <math>3+5=8</math> Može se sabrati više od 2 broja. To uključuje sabiranje beskonačno mnogo brojeva. Sabiranje broja <math>1</math> s nekim brojem je najosnovniji oblik brojanja. Sabiranjem broja <math>0</math> i nekog broja dobijamo taj broj. 5+0=5</math> <math>0</math> je neutralni element za sabiranje Sabiranjem 2 suprotna broja dobijamo broj 0. <math>8+(-8)=0</math> To je inverzan element za sabiranje. Važi zakon komutacije <math> \begin{cases} 3+4=7 \\ 4+3=7 tj\\ 3+4=4+3=7 \end{cases}</math> Važi zakon asocijacije <math> \begin{cases} (2+3)+5=5+5=10 \\ 2+(3+5)=2+8=10 tj\\ (2+3)+5=2+(3+5)= 10 \end{cases}</math> Sabrati možemo i geometrijski, kao u sljedećem primjeru: Ako imamo dva štapića dužine <math>2</math> i <math>5</math> i ako ih stavimo jedan za drugim, tako da se kraj prvog poklapa sa početkom drugog štapića. Dobićemo štap čija je dužina <math>2 + 5 = 7</math>. ==Oduzimanje== Oduzimanje je inverzna operacija od sabiranja. Rezultat ove operacije je razlika. Oduzeti broj <math>b</math> od broja <math>a</math> znaći naći broj <math>a-b</math> odnosno znaći naći zbir brojeva <math>a</math> i <math>(-b)</math>. To zapisujemo <math>a-b=a +(-b)</math> Imamo sljedeće slučajeve * Ako je <math>a<b</math> onda je <math>a-b<0,</math> * Ako je a>b onda je <math>a-b>0</math> * Ako je a=b onda je <math>a-b=0</math> Za oduzimanje ne važi zakon komutacije a ni asocijacije. ==Množenje== Množenje je druga osnovna računska operacija aritmetike. Pomnožiti 2 broja znaći naći broj <math>a*b</math>, a to je <math>a\times b = \underbrace{b + \cdots + b}_a</math> ;Primjer <math>3*4=4+4+4=12</math> Za množenje važi zakon komutacije <math> \begin{cases} 2*6=6+6=12 \\ 6*2=2+2+2+2+2+2=12 tj \\ 2*6=6*2=12 \end{cases}</math> i asocijacije <math> \begin{cases} (2*3)*4=6*4=24 \\ *(3*4)=2*12=24 tj\\ (2*3)*4=2*12=24 \end{cases}</math> Ako broj <math>a</math> pomnožimo sa <math>1</math> (neutalni element) dobićemo bro <math>a</math> <math>6*1=6</math> Ako broj <math>a</math> pomnožimo sa recipročnom vrijednosti broja <math>a</math> dobićemo broj <math>1</math>. <math>6*6^{-1}=1</math> Ovo je inverzan broj. Bilo koji broj može imati recipročnu vrijednost osim <math>0</math>. ==Dijeljenje== Dijeljenje je inverzna računska operacija množenju. Nije definisano dijeljenje brojem <math>0</math>. Podijeliti 2 broja znaći naći broj <math>a:b</math> odnosno naći proizvod broja <math>a</math> i recipročne vrijednosti beoja <math>b</math>. To znaći <math>a:b=a* b^{-1}</math> Imamo slučajeve * Za <math>a>b => a:b > 1</math> * Za <math>a<b => a:b < 1</math> * Za <math>a=b => a:b=1</math> * Ne važi zakon komutacije a ni asocijacije. Za dijeljenje napisano kao proizvod važe sve osobine koje važe za množenje. ==Decimalni prikaz brojeva== Sve vrste zapisa brojeva možemo zapisati decimalnim zapisom. ;Primjer zapis broja <math>507,36</math> <math>(507,36)_{10}=5*10^3+0*10^2+7*10+3*10^{-1}+6*10^{-2}</math> Ovaj zapis brojeva obuhvata sva pravila aritmetičkih operacija <math>2.34\times10^{-5} + 5.67\times10^{-6} = 2.34\times10^{-5} + 0.567\times10^{-5} = 2.907\times10^{-5}</math> {{Oblasti matematike}} {{Teorija brojeva}} [[Kategorija:Aritmetika| ]] [[Kategorija:Matematičko obrazovanje]] f6dxvpvos6wflrleukifhwj6ddylpc2 0 88684 3712883 3561537 2025-06-07T00:24:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712883 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Illyrians.jpg|desno|mini|300px|Mapa koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena na historijskom području Ilirije.]] [[Datoteka:Liburnia 1st AD hr.png|mini|desno|Teritorija Liburna]] '''Liburni''' ([[grčki jezik|grčki]] ''Libyrnides'') su antička venetsko-[[Iliri|ilirska]] pomorska etnogrupa koja je živjela na jugozapadu današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] na obalama sjeveroistočnog dijela [[Jadransko more|Jadranskog mora]] između rijeka [[Raša|Raše]] i [[Krka|Krke]], tj. na području [[Kvarner]]a i sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] do [[velebit]]skog primorja. Liburni su bili savremenici italskih [[Etrurci|Etruraca]] i [[levant]]skih [[Feničani|Feničana]] i smatra se da su se doselili na navedene teritorije oko IX stoljeća p. n. e. Njihovi susjedi na zapadu su bili [[Histri]], sjeverno u zaleđu [[Japodi]], a istočno [[Dalmati]]. Liburni su jedno vrijeme bili "gospodari Jadrana". == Historija == Liburni su najvjerojatnije imali trgovačke odnose s italskim [[Etrurci]]ma i [[levant]]skim [[Feničani]]ma koji su već prije [[Grci|Grka]] doplovili do Jadrana. O feničanskom prisustvu nema historijskih dokumenata ali rijetki [[arheologija|arheonalazi]] ipak ukazuju na moguću [[trgovina|trgovačku]] razmjenu sa domaćim stanovništvom. Na italskoj obali Jadrana otkriveni su znatni arheološki nalazi počevši od IX vijeka, koji potvrđuju ilirsko (liburnsko) prisustvo u oblasti [[Picenuma]]: fibule sa zrnom jantara na luku, naočaraste fibule i isto takvi privjesci, pektorali i drugi ukrasni predmeti.<ref name="Kapović">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2018.pdf |title=Šime Batović - Kasno bronzano doba na istočnom jadranskom primorju - Godišnjak ANUBiH, knjiga 13, |access-date=9. 4. 2020 |archive-date=28. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210228071853/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2018.pdf |url-status=dead }}</ref> Isti takvi predmeti pronađeni su na naspramnoj liburnskoj i [[Japodi|japodskoj]] strani.<ref name="Stipčević">{{Cite web |url=https://www.academia.edu/17951397/194271054-Aleksandar-Stip%C4%8Devi%C4%87-Iliri |title=Aleksandar Stipčević - Iliri |access-date=9. 4. 2020 |archive-date=15. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415140232/https://www.academia.edu/17951397/194271054-Aleksandar-Stip%C4%8Devi%C4%87-Iliri |url-status=dead }}</ref> Prve historijske zapise o sukobu Grka i Ilira, napravili su Grci tek kada su Grci ovladali višim nivoom tehnike gradnje brodova, i organizacijom flote i suvozemne vojske.<ref name="WilkesI">[https://de.scribd.com/document/33915225/ILIRI-John-Wilkes-Split-2001 John Wilkes - Iliri; Laus, Split 2001]</ref> Nakon VII stoljeća p. n. e. ostvarili su prevlast nad Liburnima u [[Jonsko more|Jonskom moru]] otjeravši ih sa ostrva Korkira (ostrvo [[Krf]], zapadno od [[Grčka|Grčke]]) a zatim i iz Epidamnusa (današnji [[Drač]] u [[Albanija|Albaniji]]). U narednim stoljećima Grci zauzimaju i ostrva u srednjem Jadranu: [[Hvar]], [[Vis]] i [[Korčula|Korčulu]] i tu, kao i na obali, uspostavljaju svoje kolonije a Liburne potiskuju na sjever Jadrana. Pritisnuti Grcima i italskim plemenima u V. stoljeću Liburni nisu više pomorska sila. Liburni su 385. ili 386 bez uspjeha pokušali povratiti Hvar. Grčki zapovjednik iz Lissosa (Lješ u Albaniji) doplovio je s velikim brojem troveslarki protiv ilirskih lakih brodova i, nakon što je neke potopio, a druge zarobio, ubio je više od pet hiljada napadača, a uzeo oko dvije hiljade kao zarobljenike.<ref name="Stipčević"/> Od IV stoljeća p. n. e. iz dalmatinskog zaleđa upadaju i ratoborni [[Dalmati]] koji također potiskuju Liburne iz srednjodalmatinskog primorja i preotimaju im grad [[Promona]]. Kako su postali ugroženi i s kopna i mora, Liburni se okreću k [[Antički Rim|Rimu]] a 167. godine p. n. e. postaju njihovi saveznici. <ref name="Stipčević"/> == Literatura == *[http://www.machuproject.eu/wrecks/dui/mainz05.htm Liburna iz Mainza]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *[http://ay-avebury.soton.ac.uk/Prospectus/CMA/HistShip/rep111.htm Liburna]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/339565/liburnian Liburna na Enciklopedija Britanika] *Andrew Dalby: Empire of pleasures, Routlege, 2000, {{ISBN|0-415-18624-2}} == Reference == <references /> {{Iliri}} [[Kategorija:Ilirska plemena]] 42n4beqz3927qvnlkoahbhgnaajh83k 0 95219 3712835 2277755 2025-06-06T21:04:24Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 3712835 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''South Weldon''' je naselje u okrugu Halifax, u saveznoj državi [[SAD]]-a [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]]. Prema popisu iz 2000. godine South Weldon je imao 1.414 stanovnika. Ovo naselje je dio grada [[Roanoke Rapids]]. == Geografija == [[Geografske koordinate]] South Weldona su 36° 24' 47" N i 77° 36' 30" W. [[Površina]] koju obuhvata iznosi 7,2 km². == Stanovništvo == Prema popisu iz 2000. godine ovdje živi 1414 stanovnika, 497 domaćinstava i 375 porodica. Gustina naseljenosti iznosi 196 st./km². Broj kuća je 587, što znači da se na jednom kilometru kvadratnom prosječno nalazi 81 kuća. U rasnoj strukturi dominiraju crnci sa 85%, bijelaca je 13%, mješanaca oko 1%, a procentualno ispod 1% čine indijanci, azijati, lationamerikaci i ostali. Od 497 domaćinstava u 36% ima djece, 36% su bračni parovi, 35% su domaćice bez muža u prisustvu, a 24% su osobe bez porodice. 23% domaćinstava je jednočlano, u 11% taj jedan član je osoba starija od 65 godina. Prosječno domaćinstvo ima 2,8 članova, a prosječna porodica 3,3 člana. Starosna struktura izgleda ovako: 32% stanovništa ima ispod 18 godina, 9% od 18 do 24 godine, 25% ima između 25 i 44 godine, 20% između 45 i 64 godine, te 13% starijih od 65 godina. Prosječna starost je 33 godine. Na 100 žena dolazi 79 muškaraca, a na svakih 100 punoljetnih žena dolazi 72,3 punoljetnih muškaraca. Prosječna primanja domaćinstva u South Weldonu iznose 16 000 USD, a prosječna primanja porodice 21 000 USD. Za muškarce prosječna primanja iznose 27 176 USD, a za žene 18 594 USD. Prosječna primanja po glavi stanovnika iznose 8 845 USD. Oko 38% porodica i 43% stanovništva živi ispod granice siromaštva, uključujući 55% djece i 22% staraca. [[Kategorija:Sjeverna Carolina]] 1cne2u55k5pzjsev8ybrduvs5h3f2hf 0 96221 3712830 3639117 2025-06-06T20:51:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712830 wikitext text/x-wiki {{Mezozoik}} [[datoteka:Aptian - Acrocanthosaurus.png|thumb|400px|Palaeogeografija Zemlje u [[aptij]]u, sa lokacijama fosila ''[[Acrocanthosaurus]]'' označenih zelenim tačkama]] '''Kreda''' – u [[geološka vremenska skala|geološkoj vremenskoj skali]] – [[geološki period|period]] je koji je trajao od prije 145 do 66 miliona godina. Bila je treći, posljednji i najduži period [[Mezozoik|mezozojske]] [[geološka era|ere]]. Ime je izvedeno iz [[latinski|latinskog termina]] ''creta'' ({{Jez-bs|kreda}}). Uobičajena skraćenica mu je '''K''', od istoznačne [[njemački|njemačke]] riječi ''Kreide'' ({{Jez-bs|kreda}}). == Naziv i datiranje == Kao i kod drugih starijih geoloških perioda, naslage [[stijena]] koje definišu kredu su vrlo dobro prepoznate, ali tačan početak i kraj variraju za nekoliko miliona godina. Nikakvo veliko [[izumiranje]] ili bujanje života nije dijelilo kredu od jure. Međutim, kraj perioda je jasno definisan i smješten u naslage bogate [[iridijum]]om koje se mogu naći svuda u svijetu i koje se povezuju s [[meteor]]skim [[krater]]om Čiksulub na [[Jukatan]]u i u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]. Ova naslaga je jasno datirana na 65,5 Ma. Sudar meteora sa [[Zemlja (planeta)|Zemljom]] vjerovatno je odgovoran za veliko i temeljno proučavano Kredno-tercijarno masovno izumiranje. Riječ kreda dolazi iz [[Latinski jezik|latinskog]] gdje je, slično kao i u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]], označavala naslage kalcijum karbonata formirane od slojeva umrlih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] u naslagama gornje krede u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i susjednoj kontinentalnoj [[Evropa|Evropi]]. === Izumiranje === Tokom masovnog izumiranja koje određuje kraj krede veliki broj vrsta (~50%) i poznatih porodica (~25%) nestao je. [[Biljke]] su bile gotovo netaknute, dok su [[More|morski]] [[Organizam|organizmi]] najteže pogođeni. To uključuje veliki broj (~95%) tipova [[plankton]]skih foraminifera (osim Globigerinida), te još veći broj Coccolithophore-a, kao i sve amonite belemnitske [[Glavonošci|glavonošce]], i sve grebenske rudistne [[Mekušci|mekušce]], kao i sve morske [[Reptili|reptile]] osim [[Kornjače|kornjača]] i [[Krokodili|krokodila]]. [[Dinosaurusi]] su bili najpoznatije žrtve krednog izumiranja. Dinosaurusi koji su bili specifični za kraj perioda (kao Tyrannosaurus rex, Triceratops, i Ankylosaurus) potpuno su izbrisani. Posljednji [[pterosaurusi]] su izumrli, isto kao [[ptice]] iz reda Enantiornithes i Hesperornithiformes. Intenzivno izumiranje insekata za vrijeme sredine krede počelo je u albiju. Kreda je bila period s relativno toplom [[klima|klimom]], što je rezultiralo visokom eustatskom razinom mora, koja je stvorila brojne plitke dijelove [[Unutrašnje more (geologija)|unutrašnjosti mora]]. Ovi okeani i mora bili su naseljeni sada izumrlim [[gmizavvi|morskim gmizavcima]], [[amoniti]]ma i [[rudisti]]ma, dok su [[dinosaur]]i i dalje dominirali na kopnu. Tokom tog vremena pojavile su se nove grupe [[sisar]]a i [[ptica]], kao i [[cvjetnice]]. Kreda (zajedno s mezozoikom) završila je događajem [[kredno-paleogensko izumiranje|kredno-paleognskog izumiranja]], velikim masovnim izumiranjem u kojem su nestalemnoge grupe, uključujući leteće dinosaure, [[Pterosauri|pterosaure]] i velike morske gmizavce. Kraj krede definiran je naglom [[kredno-paleogenska granica|kredno-paleogenskom granicom izum]] (granica K – Pg), geološkim obilježjima povezanim s masovnim izumiranjem između [[mezozoik|mezozojske]] i [[kenozoik|kenozojske]] [[geološka era|ere]]. == Geologija == === Historija istraživanja === Kredu kao zasebno razdoblje prvi je definirao belgijski geolog [[Jean Baptiste Julien d'Omalius d'Halloy|Jean d'Omalius d'Halloy]], 1822. godine.<ref>{{cite journal | author = d’Halloy, d’O., J.-J. | year = 1822 | title = Observations sur un essai de carte géologique de la France, des Pays-Bas, et des contrées voisines |trans-title=Observations on a trial geological map of France, the Low Countries, and neighboring countries | journal = Annales des Mines | volume = 7 | pages = 353–376 | url = https://books.google.com/books?id=c-ocAQAAIAAJ&pg=PA353#v=onepage}}</ref> Sa stranice 373: "Treće, što odgovara onome što se već nazivalo „kredna formacija“, bit će označeno imenom „kredni teren“, koristeći [[stratum]]e u [[Pariški bazen|Pariškom bazenu]]<ref>Editor Great Soviet Encyclopedia/Sovetskaya Enciklopediya (1974) Sovetskaya Enciklopediya, Moscow/Moskva, jezik ruski</ref> i imenovano po opsežnim koritima [[kreda]] ([[kalcij-karbonat]]a odloženim ljušturama morskih [[beskičmenjak]]a, uglavnom [[Kokoliti|kokolita]] koji se nalaze u gornjem krednom kraju zapadne [[Evropa|Evrope]].<ref>{{cite book|title=Glossary of Geology|publisher=American Geological Institute|edition=3rd|page= 165|year=1972|place=Washington, D.C.}}</ref> === Stratigrafska potpododjela === Kreda je podijeljena na [[rana kreda|ranu]] i [[kasna kreda|kasnu]] [[geološka epoha|epohu]], ili donju i gornju kredu stratigrafske serije. U starijoj literaturi kreda se ponekad dijeli u tri serije: [[neokomij]] (donji/rani), [[galska epoha|galsku]] (srednju) i [[senonij]] (gornja/kasna). Potpodjela u jedanaest [[stadij (stratigrafija)|stadija]], koja potiče iz evropske stratigrafije, danas se koristi širom svijeta. U mnogim dijelovima svijeta još uvijek s4 koriste alternativne lokalnie potpodjele Kao i u drugim starijim geološkim periodima, stijene krede dobro su identificirane, ali tačna starost baza sistema neizvjesna je za nekoliko miliona godina. Ni veliko [[izumiranje]] ni bujica raznolikosti ne razdvajaju kredu od jure. Međutim, vrhunac sistema je oštro određen i postavljen je na [[iridij]]ski sloj bogat širom svijeta, za koji se vjeruje da je povezan sa [[Chicxulubski krater|Chicxulubskim udarnim kraterom]], a njegove granice okružuju dijelove na [[poluotok Jukatan|poluotoku Jukatan]] i u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]. Ovaj sloj je datiran na prijr 66.043 miliona godina.<ref>{{cite journal |author= Renne, Paul R. |year=2013 |title= Time scales of critical events around the Cretaceous-Paleogene boundary |journal=Science |volume=339 |pages=684–688 |doi=10.1126/science.1230492|bibcode = 2013Sci...339..684R |pmid=23393261 |issue=6120|display-authors=etal}}</ref> Period razgraničenja jura-kreda, u vrijeme prije 140 milion godina, umjesto uobičajeno prihvaćenih 145 milion predloženo je 2014. godine na temelju stratigrafske studije [[Vaca Muerta|Forma Vaca Muerta]] u [[Bazen Neuquén|Bazenu Neuquén]], [[Argentina]].<ref>{{cite journal |last1=Vennari |first1=Verónica V. |last2=Lescano |first2=Marina |last3=Naipauer |first3=Maximiliano |last4=Aguirre-Urreta |first4=Beatriz |last5=Concheyro |first5=Andrea|last6=Schaltegger |first6=Urs |last7=Armstrong |first7=Richard |last8=Pimentel |first8=Marcio |last9=Ramos |first9=Victor A. |author-link9=Víctor Alberto Ramos |date=2014 |title=New constraints on the Jurassic–Cretaceous boundary in the High Andes using high-precision U–Pb data |journal=Gondwana Research |volume=26 |issue= 1|pages=374–385 |doi= 10.1016/j.gr.2013.07.005|bibcode=2014GondR..26..374V }}</ref> [[Víctor Alberto Ramos|Víctor Ramos]], jedan od autora studije koja predlaže graničnu dob od 140 miliona godina, studiju vidi kao "prvi korak" ka formalnoj promjeni dobi u [[Međunarodna unija za geološkie nauke|Međunarodnoj uniji za geološke nauke]] (International Union of Geological Sciences).<ref>{{cite web |url=http://cienciauanl.uanl.mx/?p=1384 |title=Entrevista al Dr. Víctor Alberto Ramos, Premio México Ciencia y Tecnología 2013 |last1=Jaramillo |first1=Jessica |date= |website= |access-date= |quote= Si logramos publicar esos nuevos resultados, sería el primer paso para cambiar formalmente la edad del Jurásico-Cretácico. A partir de ahí, la Unión Internacional de la Ciencias Geológicas y la Comisión Internacional de Estratigrafía certificaría o no, depende de los resultados, ese cambio.|language=Spanish}}</ref> Od najmlađih ka najstarijima, potpodjela krednog perioda (sa vremenskim rasponom u milionima godina) je: '''[[Kasna kreda]]''' *[[Mastrihtij]]&nbsp;– (66-72,1) *[[Kampanij]]&nbsp;– (72,1-83,6) *[[Santonij]]&nbsp;– (83,6-86,3) *[[Koniacij]]&nbsp;– (86,3-89,8) *[[Turonij]]&nbsp;– (89,8-93,9) *[[Cenomanij]]&nbsp;– (93,9-100,5) '''[[Rana kreda]]''' *[[Albij]]&nbsp;– (100,5-113,0 *[[Aptij]]&nbsp;– (113,0-125,0 *[[Baremij]]&nbsp;– (125,0-129.4 *[[Hauterivij]]&nbsp;– (129,4-132,9 *[[Valanginij]]&nbsp;– (132,9-139,8 *[[Beriasij]]&nbsp;– (139,8-145,0) ===Formacije stijena=== [[Datoteka:MosasaurusHoffmann.jpg|thumb|250px| Fosilne čeljusti ''[[Mosasaurus | Mosasaurus hoffmanni]]'', iz [[mastrihtij]]a iz nizozemskog Limburga, crtež nizozemskog geologa [[Pieter Harting|Pietera Hartinga]] (1866).]] [[Datoteka:9119 - Milano, Museo storia naturale - Scipionyx samniticus - Foto Giovanni Dall'Orto 22-Apr-2007.jpg|thumb|250px|[[Scipionyx]], [[teropod]]ni dinosaur iz rane krede, [[Italija]].]] Visoka razina mora i topla klima krede značili su da su velika područja kontinenata prekrivena toplim, plitkim morima, pružajući stanište mnogim morskim organizmima. Kreda je bila imenovana za velika ležišta krede ovog doba u Evropi, ali u mnogim dijelovima svijeta ležišta krede su od morski [[krečnjak]], stijene koje se formiraju u toplim okolnostima morskih plićaka. Zbog visoke razine mora postojao je ogroman prostor za takvu [[sedinet]]aciju . Zbog relativno mladog doba i velike debljine sistema, kredne stijene su evidentne u mnogim područjima širom svijeta. [[Kreda]] je tip stijena karakterističan za (ali ne ograničavajući se na) period krede. Sastoji se od [[kokolitoforide|kokolita]], mikroskopski malih [[kalcit]]nih skeleta [[kokolitoforide|kokolitoforida]], vrsta [[alge|algi]] koje su rasle u krednim morima. Na sjeverozapadu Evrope naslage iz gornje krede karakteristične su za [[kredna grupa|krednu grupu]], koja tvori [[bijele litice Dovera]] na južnoj obali [[Engleska|Engleske]] i slične litice na [[Francuska|francuskoj]] obali [[Normandija|Normandije]]. Grupa nalazi se u Engleskoj, sjevernoj Francuskoj, niskim zemljama, sjevernoj [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Danska|Danskoj]] i u podzemlju južnog dijela [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Kreda nije lahko konsolidizirna i grupa krede se i dalje sastoji od labavih sedimenata na mnogim mjestima. Grupa također ima i druge [[krečnjak]]e s [[arenit]]ima. Među fosilima koje sadrže su [[morski ježevi]], [[belemniti]], [[amoniti]] i morski [[gmizavci]], kao što je [[Mosasaurus]] U južnoj Evropi, kreda je obično morski sistem koji se sastoji od kompetencija krečnjačkih korita ili nekompetentnih [[marl]]ova. Budući da [[alpska orogeneza|alpski planinski lanci]] još nisu postojali u kredi, ta su se ležišta formirala na južnom rubu evropskog [[kontinentalni prag|kontinentalnog praga]], na rubu [[Tetiski okean|Tetiskog okeana]]. Zastoj dubokih morskih struja u srednjim krednim vremenima uzrokovao je beskisične uvjete u morskoj vodi ostavljajuci deponiranu organsku tvar nerazloženu. Polovina svjetskih rezervi nafte nastala je u ovo vrijeme u anoksijskim uvjetima onoga što će postati [[Perzijski zaliv|Perzijski]] i [[Meksički zaliv]]. Na mnogim mestima širom sveta, tokom ovog intervala formirali su se tamni anoksijskn+i [[škriljci]].{{sfn |Stanley|1999 |pp = 481–482}} Oni su važan [[izvorni kamen]] za [[nafta|naftu]] i [[plin]], naprimer u podzemlju [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. ==Paleogeografija== [[datoteka:US cretaceous general.png|thumb|upright=1.4|Geografija granica Sjedinjenih Država u kasnom krednom periodu]] Tokom krede, kasni – [[paleozoik|paleozojski]] – ranomezozojski [[superkontinent]] [[Pangea]] dovršio je svoj [[tektonika ploča|tektonski]] proboj u današnje [[kontinent]]e , iako su se tada njihovi položaji bitno razlikovali. Kako se [[Atlantski okean]] proširio, planinska konstrukcija konvergentno-marginalna ([[orogeneza]]) koja je započela tokom [[jura|jure]] nastavila se u [[Američki Kordiljeri|sjevernoameričkim Kordiljerima]], a zatim kao [[Nevadska orogenija]] pratili su [[Sevierska orogenija|Sevier]] i [[Laramidska orogeneza|Laramidsku orogenezu]]. Iako je [[Gondwana]] još uvijek bila netaknuta na početku krede, raspala se na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Antarktik]] i [[Australija|Australiju]] odmaknute od [[Afrika|Afrike]] (iako su [[Indija]] i [[Madagaskar]] ostali međusobnosu vezani). Tako su novoformirani Južni [[Atlantik]] i [[Indijski okean]]. To aktivno razdruživanje podiglo je velike podmorske planinske lance duž vodnjaka, podižući [[more|razinu mora]] širom svijeta. Sjeverno od Afrike, [[Tetisko more]] se i dalje sužavalo. Široka plitka mora proširila su se središnjom [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]] ([[zapadni unutrašnji put|zapadnim unutrašnjim morskim putem]]) i Evropom, a zatim su se povukla kasno u razdoblju, ostavljajući guste morske naslage zakrčene između korita [[ugalj|uglja]] . Na vrhuncu krede [[transgresija (geologija)|transgresijom]], jedna trećina sadašnjeg kopnenog prostora Zemlje je bila potopljena.<ref>{{cite book |first1=Dougal |last1=Dixon |first2=M J |last2=Benton |first3=Ayala |last3=Kingsley |first4=Julian |last4=Baker|title=Atlas of Life on Earth |url=https://archive.org/details/atlasoflifeonear0000unse |location=New York |publisher=Barnes & Noble Books |year=2001 |page=[https://archive.org/details/atlasoflifeonear0000unse/page/215 215] |isbn=9780760719572}}</ref> Kreda je upravo poznata po današnjim [[kreda]]ma; doista, više krede nastalo je u ovom periodu nego u bilo kojem drugom u [[fanerozoik]]u.{{sfn | Stanley|1999 |p=280}} Aktivnosti [[Srednji okeanski greben|Srednjeg okeanskog grebena]] – tačnije, cirkulacija morske vode kroz proširene grebene – obogatila je okeane kalcijem; ovo je okeane učinilo zasićenijim i povećalo bioraspoloživost elementa za [[kokholithophoride|karbonatni nanoplankton]].{{sfn |Stanley|1999|pp=279–281}} Ove raširene [[karbonat]]ne i ostale [[sedimentne stijene|sedimentne naslage]] čine kredne stijene posebno finim. Poznate [[Geološka formacija|formacije]] iz Sjeverne Amerike uključuju bogate morske fosile [[kanzas]]kog [[Smoky Hill Chalk]] i kopnenu faunu kasne krede [[Formacija Hell Creek|formacile Hel Krika]]. Ostala važna taloženja krede su u [[Europa|Evropi]] (npr., [[Weald]]) i [[Kina|Kini]] ([[Formacija Yixian]]). Na području koje je sada [[Indija]], u vrlo kasnoj kredi i ranom [[paleocen]]u, eruptirani su masivna ležišta lave zvane [[Dekanske zamke]]. == Klima == Trend hlađenja posljednje jurske epohe nastavio se u prvom doba krede. Postoje dokazi da su snježne padavine bile uobičajene u višim širinama, a tropi su postali vlažniji nego za vrijeme [[trijas]]a i jure.<ref name="The Berriasian Age">{{cite web|url=http://palaeos.com/mesozoic/cretaceous/berriasian.html|title=Palaeos Mesozoic: Cretaceous: The Berriasian Age|first=M.Alan|last=Kazlev|website=Palaeos.com|access-date=18. 10. 2017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101220223930/http://palaeos.com/Mesozoic/Cretaceous/Berriasian.html|archive-date=20. 12. 2010}}</ref>[[Glacijacija]] je, međutim, bila ograničena na planine visoke [[geografske širine]], iako je sezonski snijeg mogao postojati i dalje od polova. Klizanje ledenog kamenja u morsko okruženje dogodio se tokom većeg dijela krede, ali dokazi taloženja direktno iz glečera ograničeni su na ranokredni bazen Eromanga na jugu [[Australija€Australije]].<ref>{{Cite journal | last1 = Alley | first1 = N. F. | last2 = Frakes | first2 = L. A. | doi = 10.1046/j.1440-0952.2003.00984.x | title = First known Cretaceous glaciation: Livingston Tillite Member of the Cadna‐owie Formation, South Australia | journal = Australian Journal of Earth Sciences | volume = 50 | issue = 2 | pages = 139–144 | year = 2003 | pmid = | pmc = |bibcode = 2003AuJES..50..139A }}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Frakes | first1 = L. A. | last2 = Francis | first2 = J. E. | doi = 10.1038/333547a0 | title = A guide to Phanerozoic cold polar climates from high-latitude ice-rafting in the Cretaceous | journal = Nature | volume = 333 | issue = 6173 | pages = 547–549 | year = 1988 | pmid = | pmc = |bibcode = 1988Natur.333..547F }}</ref> [[datoteka:Cretacico-isotermas-y-mapamundi.svg|thumb|left| Kompjuterski simulirani model površinskih uvjeta u srednjoj kredi, prije 100 miliona godina, prikazuje približnu obalu i izračunava [[Izoterma (konturna linija)|izoterma]]]] Nakon završetka prvog doba, temperature su se opet povisile, a ti su uslovi bili gotovo konstantni do kraja perioda. Zagrijavanje je moglo biti posljedica intenzivnog [[vulkan]]skog djelovanja koje je proizvelo velike količine [[ugljik-dioksid]]a. Između prije 70–69 i 66–65 miliona godina, izotopski omjeri ukazuju na povišene atmosferske pritiske CO₂ s razinama od 1000–1400 ppmV i srednje godišnje temperature na zapadu [[Texas]a] između 21 i 23&nbsp;°C. Atmosferski CO₂ i temperaturni odnosi ukazuju na udvostručenje pCO₂ popraćeno porastom temperature za ~0.6&nbsp;°C.<ref>{{cite magazine |last1=Nordt |first1=Lee |first2=Stacy |last2=Atchley |first3=Steve |last3=Dworkin |title=Terrestrial Evidence for Two Greenhouse Events in the Latest Cretaceous |magazine=GSA Today |volume=13 |issue=12 |date= decembar 2003 |doi=10.1130/1052-5173(2003)013<4:TEFTGE>2.0.CO;2}}</ref> Proizvodnja velike količine magme, koja se različito pripisuje [[plašt]]u ili tektonskoj ekstenziji,<ref name=Foulger>{{cite book |title=Plates vs. Plumes: A Geological Controversy |author=Foulger, G.R. |url=http://www.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1405161485.html |year=2010 |isbn=978-1-4051-6148-0 |publisher=Wiley-Blackwell}}</ref> dodatno je gurnula nivo mora prema gore, tako da su velike površine kontinentalne kore bile prekrivene plitkim morem. [[Tetisko more]] koje povezuje tropski okeanski istok sa zapadom također je pomoglo u zagrijavanju globalne klime. Toploti prilagođeni [[biljni fosili]] poznati su sa lokaliteta na sjeveru kao što su [[Aljaska]] i [[Grenland]], dok su [[dinosaur]]ski fosili pronađeni unutar 15 stepeni krede [[južni pol|južnog pola]].{{sfn|Stanley|1999|p=480–482}} Bez obzira na to, postoje dokazi o ostanku mora na [[Antarktik]]u i u [[turonij]]skom dobu.<ref>{{cite journal | last1 = Bornemann | first1 = Norris RD | last2 = Friedrich | first2 = O | last3 = Beckmann | first3 = B | last4 = Schouten | first4 = S | last5 = Damsté | first5 = JS | last6 = Vogel | first6 = J | last7 = Hofmann | first7 = P | last8 = Wagner | first8 = T | s2cid = 206509273 | date = Jan 2008 | title = Isotopic evidence for glaciation during the Cretaceous supergreenhouse | journal = Science | volume = 319 | issue = 5860| pages = 189–92 | doi = 10.1126/science.1148777 | pmid = 18187651 | bibcode = 2008Sci...319..189B }}</ref> Vrlo blagi [[temperatura|temperaturni gradijent]] od [[ekvator]]a do polova značio je slabije globalne vjetrove, koji pokreću okeanske struje, rezultirajući sa manje velikih valova i više stajaćim [[okean]]ima nego danas. O tome svjedoče rašireni crni [[škriljci]] i čest [[anoksijski događaj]]i.{{sfn|Stanley|1999|pp=481–482}}Sedimenatna jezgra pokazuju da su tropske temperatura mora možda nakratko rasle na 42^o, tj. 17 ^oC toplije nego trenutno, sa prosekom oko 37 ^oC . U međuvremenu, duboke temperature okeana bile su čak 15 do 20^oC više od današnjih.<ref>[http://www.physorg.com/news10978.html "Warmer than a Hot Tub: Atlantic Ocean Temperatures Much Higher in the Past" PhysOrg.com. Retrieved 12/3/06.]</ref>{{sfn|Skinner| Porter|1995|p=557}} ==Život== ===Flora=== [[datoteka:Conguillio llaima.jpg|thumb| Iako su se prvi predstavnici lisnatih stabala i pravih trava pojavili u kredi, u flori su još uvijek dominirali četinari poput „[[Araucaria]]“ “(ovdje: Moderna„ Araucaria araucana “u [[Čile]]u). ]] Tokm ovog perioda jako su se raširile [[cvjetnice]] ([[angiosperme]]),<ref>{{Cite journal|last1=Coiro|first1=Mario|last2=Doyle|first2=James A.|last3=Hilton|first3=Jason|date=25. 1. 2019|title=How deep is the conflict between molecular and fossil evidence on the age of angiosperms?|journal=New Phytologist|volume=223|issue=1|pages=83–99|language=en|doi=10.1111/nph.15708|pmid=30681148|doi-access=free}}</ref> prevladavajući sve do [[kampanij]]skog doba na kraju perioda. Njihovoj evoluciji pomogla je pojava [[pčela]]; u stvari, razvoj angiospermi i [[insekti|inseakta]] dobar je primer [[kooevolucija|koevolucije]]. Prvi predstavnici mnogih liščarskih [[stable]]šica, uključujući [[ficus|smokvu]] , [[Platanus|platane]] i rod ''[[magnolija|Magnolia]]'', pojavili su se u kredi. U isto vrijeme, neke ranije mezozojske [[golosjemenjače]] i dalje su uspijevale (majmunsko drveće ''[[Araucaria]]'' ) i drugi [[četinari]] bili su obilni i rasprostranjeni. Neki redovi [[paprati]] , poput [[Gleicheniales]], pojavili su se u [[fosil|fosilnim zapisima]] iz krede i postigli rano široko rasprostranjenje.<ref>C.Michael Hogan. 2010. [http://www.eoearth.org/article/Fern ''Fern''. Encyclopedia of Earth. National council for Science and the Environment] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20111109071540/http://www.eoearth.org/article/Fern |date=9. 11. 2011 }}. Washington, DC</ref> Gymnosperm taxa like [[Bennettitales]] and [[Hirmeriella]] died out before the end of the period.<ref>{{cite web|title=Introduction to the Bennettitales|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/seedplants/bennettitales.html|publisher=University of California Museum of Paleontology|access-date=30. 5. 2014}}</ref> === Kopnena fauna === Na kopnu su [[sisari]] uglavnom male veličine, ali vrlo relevantna komponenta [[fauna|faune]]), s tim da su multiituberkulatni [[cimolodonti]] na nekim mjestima brojčano nadmašili dinosaurure.<ref>{{cite book |last1=Kielan-Jaworowska |first1=Zofia |first2=Richard L. |last2=Cifelli |first3=Zhe-Xi |last3=Luo|year=2005 |title=Mammals from the Age of Dinosaurs: Origins, Evolution, and Structure |url=https://archive.org/details/mammalsfromagedi00kiel_769 |url-access=limited |p=[https://archive.org/details/mammalsfromagedi00kiel_769/page/n317 299] |publisher=Columbia University Press |isbn=9780231119184}}</ref> Do smog kraja krede, nije bilo ni [[rorbar]]a ni sisara sa placenta|placentom]],<ref>{{cite journal |title=Eutherians experienced elevated evolutionary rates in the immediate aftermath of the Cretaceous–Palaeogene mass extinction |first1=Thomas John Dixon |last1=Halliday |first2=Paul |last2=Upchurch |first3=Anjali |last3=Goswami |date=29. 6. 2016 |journal=Proc. R. Soc. B |volume=283 |issue=1833 |pages=20153026 |doi=10.1098/rspb.2015.3026 |pmid=27358361 |pmc=4936024}}</ref> ali razne netorbarske [[Metatheria]] i neplacentne [[Eutheria]] već su se počele uveliko diverzificirati, počevši od [[mesožder]]a ([[Deltatheroida]]), vodenih [[Stagodontidae]] i [[biljojed]]a ('' [[Schowalteria]] '', Zhelestidae). Različite "arhajske" skupine poput [[eutrikonodont]]a bile su česte u ranoj kredi, ali u kasnoj, kod sjevernih sisara prevladavale su multiituberkulate i [[Hheria]], pri čemu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] dominirijaju [[Dryolestoidae]]. Vrhunski grabljivci bili su [[archosaur]]ski [[gmizavci]], posebno [[dinosauri]] , koji su bili u svojoj najrazličitijoj fazi. [[Pterosaur]]i su bili uobičajeni u ranoj i srednjoj kredi, ali kako se nastavila oni su se gubili iz slabo razumljivih razloga (nekada se mislilo da se to zbilo usljed kompeticije s ranim [[ptica]]ma), ali sada se razumije da je ptičja [[adaptivna radijacija]] nije u skladu s opadanjem pterosaura,<ref>{{Cite book| title = Pterosaurs: Natural History, Evolution, Anatomy|author=Wilton, Mark P. |isbn=978-0691150611|year=2013|publisher=Princeton University Press }}</ref> a do kraja razdoblja ostala su samo dvije visoko specijalizirane [[porodice (biologija)|porodice]]. Ležište [[Liaoning]] ([[Formacija Chaomidianzi]]) u [[Kina|Kini]] je prava škrinja sa sačuvanim ostacima brojnih vrsta malih dinosaura, [[ptica]] i [[sisar]]a, koji pružaju sliku života u ranoj kredi. Dinosaurski [[coelurosaur]]i koji su tamo pronađeni predstavljaju vrste grupe [[Maniraptora]], koja uključuje moderne ptice i njihove najbliže neptičje srodnike, kao što su [[dromaeosauri]], [[oviraptorosauri]], [[terizinosauri]], [[troodontidi]], zajedno s ostalim avioidima. Fosili ovih dinosaura iz [[Liaoning]]a ističu se po prisustvu dlakolikog [[pero|perja]]. [[Insekti]] su također diverzificirali je za vrijeme krede, a pojavili su se I najstariji poznati [[mrav]]i, [[termit]]i i neki [[lepidoptera]] srodni sa [[leptir]]ima] i [[moljac|moljcima]]. Pojavili su se I [[Aphidae]] (biljne uši), [[skakavci]] i [[žučne ose]].<ref name="UCMP" /> <center> <gallery> Tyrannosaurus-rex-Profile-steveoc86.png|''[[Tyrannosaurus|Tyrannosaurus rex]]'', jedan od najvećih kopnenih predatora svih vremena, živio je u vrijeme kasne krede. Velociraptor Restoration.png| Dužina oko 2 m i visina 0,5 m na boku, ''[[Velociraptor]] '' je bio pernat i lutao do kasne krede Triceratops by Tom Patker.png|''[[Triceratops]]'', jedan od najprepoznatljivijih rodova iz krede Ornithocheirus BW.jpg|''[[Ornithocheirus]]'', veliki [[ornithocheirid]]ni [[pterosaur]] iz rane krede, Engleska Confuciusornis sanctus mmartyniuk.png|''[[Confuciusornis]]'', rod ptica veličine vrane, iz rane krede Ichthyornis restoration.jpeg|''[[Ichthyornis]]'' je imao zube, ličio na morske ptice. kao [[ornithuram]] iz period kasne krede </gallery> </center> ===Morska fauna=== U morima su postali uobičajeni [[batoidea|zrakaši]], savremeni [[morski psi]] i [[teleostea]].<ref>{{cite web|url=http://www.talkorigins.org/origins/geo_timeline.html|title=EVOLUTIONARY/GEOLOGICAL TIMELINE v1.0|author=|date=|website=www.TalkOrigins.org|access-date=18. 10. 2017}}</ref> Morski gmazovi uključivali su [[ihtiosaur]]a u ranoj i srednjoj krede (izumrli tokom kasne krede, [[kenomanijsko-turonski anoksijski događaj]]), [[plesiosaur]]i tokom čitavog perioda i [[mosasaur]]i pojavljuju se u kasnoj kredi. '' [[Baculites]] '', rod [[amonit]]a sa ravnom ljušturom, cvjetao je u morima zajedno sa školjkama (rudistima). [[Hesperornithiformes]] bile su morske ptice ronci, bez sposobnosti letnja, koje su plivale poput [[greba]]. Globotruncanidne [[Foraminifera]] i [[Echinodermata]] poput morskih ježeva i [[Asteroidea|morski zvijezda]] također su uspijevali. Prva radijacija [[diatomeja]] (općenito sa [[silicijum-dioksid]]nim ljušuricama, a ne [[karbonat]]nim) u okeanima dogodile se tokom krede; slatkovodne diatomeje nisu se pojavile sve do [[miocen]]a.<ref name="UCMP">{{cite web|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/mesozoic/cretaceous/cretlife.html|title=Life of the Cretaceous|author=|date=|website=www.ucmp.Berkeley.edu|access-date=18. 10. 2017}}</ref> Kreda je također bila važan interval u evoluciji [[bioerozija]], proizvodnji pukotina i otpadaka u stijenama, tvrdoglavaca i školjki. <center> <gallery> Kronosaurus hunt1DB.jpg|Scena iz krede: ''[[Kronosaurus]]'' napada ''[[Woolungasaurus]]a''. Tylosaurus pembinensis 1DB.jpg|''[[Tylosaurus]]'' bio je veliki [[mosasaur]], mesožderni morski gmizavac koji se pojavio u kasnoj kredi. Hesperornis BW (white background).jpg| Snažni plivač i nazubljeni grabežljivi vodeni ptičar ''[[Hesperornis]]'' iz okeana kasne kede DiscoscaphitesirisCretaceous.jpg|[[Mmmonit]] ''[[Discoscaphites]] iris'', Formacija Owl Creek (gornja kreda, Ripley, Mississippi The fossils from Cretaceous age found in Lebanon.jpg| ''[[Nematonotus]] sp.'', ''Pseudostacus sp.'' I dio ''Dercetis triqueter'', [[Hakel]], [[Liban]] Cretoxyrhina attacking Pteranodon.png|''[[Cretoxyrhina]]'', jedna od najvećih krednih [[ajkula]], napada ''[[Pteranodon]]'' u Western Interior Seaway </gallery> </center> ==Također pogledajte== *[[Paleontologija]] *[[Mezozoik]] *[[Geološka vremenska skala]] {{clear}} ==Reference== {{reflist|30em}} ==Dopunska literatura== * Neal L Larson, Steven D Jorgensen, Robert A Farrar and Peter L Larson. ''Ammonites and the other Cephalopods of the Pierre Seaway''. Geoscience Press, 1997. * {{cite book|author=[[Alex Rasnitsyn|Rasnitsyn, A.P.]] and Quicke, D.L.J.|title=History of Insects|year=2002|publisher=Kluwer Academic Publishers|id={{ISBN|1-4020-0026-X}}}} — detail coverage of various aspects of the evolutionary history of the insects. * Ovechkina, M.N. and Alekseev, A.S. 2005. Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event. ''Journal of Iberian Geology'' '''31''' (1): 149-165. [http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf PDF] {{Commonscat|Cretaceous}} * {{Cite journal |author1 = Yuichiro Kashiyama |author2 = Nanako O. Ogawa |author3= Junichiro Kuroda | author4 = Motoo Shiro | author5 = Shinya Nomoto | author6 = Ryuji Tada | author7 = Hiroshi Kitazato | author8 = Naohiko Ohkouchi | title = Diazotrophic cyanobacteria as the major photoautotrophs during mid-Cretaceous oceanic anoxic events: Nitrogen and carbon isotopic evidence from sedimentary porphyrin | journal = Organic Geochemistry | volume = 39 | issue = 5 | pages = 532–549 | date = maj 2008 | doi = 10.1016/j.orggeochem.2007.11.010 |ref=harv}} * {{cite book |first1=Neal L |last1=Larson |first2=Steven D |last2=Jorgensen |first3=Robert A |last3=Farrar |first4=Peter L |last4=Larson |title=Ammonites and the other Cephalopods of the Pierre Seaway |publisher=Geoscience Press |year=1997 |ref=harv}} * {{cite web |last=Ogg |first=Jim |date=juni 2004 |title=Overview of Global Boundary Stratotype Sections and Points (GSSP's) |archive-url=https://web.archive.org/web/20060716071827/http://www.stratigraphy.org/gssp.htm |url=http://www.stratigraphy.org/gssp.htm |archive-date=16. 7. 2006 |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Ovechkina |first1=M.N. |last2=Alekseev |first2=A.S. |year=2005 |title=Quantitative changes of calcareous nannoflora in the Saratov region (Russian Platform) during the late Maastrichtian warming event |url=http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf |journal=Journal of Iberian Geology |volume=31 |issue=1 |pages=149–165 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060824202146/http://www.ucm.es/info/estratig/vol31/10ovek.pdf |archive-date=24. 8. 2006 |ref=harv}} * {{cite book |authorlink1=Alex Rasnitsyn |last1=Rasnitsyn |first1=A.P. |last2=Quicke |first2=D.L.J. |title=History of Insects |url=https://archive.org/details/historyofinsects0000unse |year=2002 |publisher=Kluwer Academic Publishers|isbn=978-1-4020-0026-3 |ref=harv}}—detailed coverage of various aspects of the evolutionary history of the insects. * {{cite book |last1=Skinner |first1=Brian J. |first2=Stephen C. |last2=Porter |title=The Dynamic Earth: An Introduction to Physical Geology |url=https://archive.org/details/dynamicearthin00skin |url-access=registration |edition=3rd |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |year=1995 |isbn=0-471-60618-9 |ref=harv}} * {{cite book |last1=Stanley |first1=Steven M. |title=Earth System History |url=https://archive.org/details/earthsystemhisto0000stan |location=New York |publisher=W.H. Freeman and Company|year=1999 |isbn=0-7167-2882-6 |ref=harv}} * {{Cite journal | last1 = Taylor | first1 = P. D. | last2 = Wilson | first2 = M. A. | doi = 10.1016/S0012-8252(02)00131-9 | title = Palaeoecology and evolution of marine hard substrate communities | journal = Earth-Science Reviews | volume = 62 | issue = 1 | pages = 1–103 | year = 2003 | pmid = | pmc = |bibcode = 2003ESRv...62....1T }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Cretaceous}} *[http://cretaceous.ru/english/ Сretaceous.ru], is dedicated to the information related to the results of the researches of Cretaceous system *[http://www.ucmp.berkeley.edu/mesozoic/cretaceous/cretaceous.html UCMP Berkeley Cretaceous page] *[https://web.archive.org/web/20121201000325/http://www3.wooster.edu/geology/bioerosion/bioerosion.html Bioerosion website at The College of Wooster] *[http://www.foraminifera.eu/querydb.php?period=Cretaceous&aktion=suche Cretaceous Microfossils: 180+ images of Foraminifera] *[https://ghkclass.com/ghkC.html?cretaceous Cretaceous (chronostratigraphy scale)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220818063228/https://ghkclass.com/ghkC.html?cretaceous |date=18. 8. 2022 }} [[Kategorija:Kreda (period)]] [[Kategorija:Mezozoik]] [[Kategorija:Geohronologija]] [[Kategorija:Historijska geologija]] [[Kategorija:Paleontologija]] [[Kategorija:Geološki periodi]] 9ekp0z7plutod9wekl7rqm2nlo3ljr3 0 96225 3712754 3687243 2025-06-06T13:11:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712754 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ivan Lovrenović | slika = Ivan Lovrenović in Mostar, 2015 (1) (cropped).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1943|4|18}} | mjesto_rođenja = Zagreb, NDH | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = pisac | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Ivan Lovrenović''' ([[Zagreb]], 1943) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i hrvatski<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37279| title = Lovrenović, Ivan| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125174331/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37279| url-status = dead}}</ref> romanopisac, esejista i publicista. Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio je u [[Mrkonjić Grad]]u, a gimnaziju i [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], Odsjek hrvatski ili srpski jezik i jugoslavensku književnost, a kao pomoćnu grupu etnologiju.<ref name="BIH">Ivan Lovrenović - Miljenko Jergović, '''''Bosna i Hercegovina - Budućnost nezavršenog rata'''''; Novi liber, Zagreb 2010. {{ISBN|978-953-6045-07-5}}</ref> Do 1976. predavao je književnost u gimnaziji u Mrkonjić Gradu, potom radio u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao urednik u reviji za kulturu i društvena pitanja [[Odjek (časopis)|Odjek]], te kao glavni urednik u izdavačkim kućama "Veselin Masleša" i "Svjetlost". Od 1992, nakon bijega iz okupirane sarajevske četvrti [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], godinu dana je živio u opkoljenom Sarajevu. Od 1993. živi u Zagrebu i radi kao diplomat u Ambasadi BiH i urednik kod izdavača Nenada Popovića, zatim u [[Berlin]]u. Nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i reintegracije Grbavice 1996, vraća se u Sarajevo. Živi kao nezavisni publicista i kolumnista sarajevskog magazina [[Dani (časopis)|BH Dani]], kojeg je 1992. osnovao sa još nekoliko uglednih pisaca i publicista. Bio je član je i jedan od osnivača [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]], a članstvo je na sopstveni zahtjev iz napustio 19. maja 2020.{{sfn|PEN}}{{sfn|Lovrenović}} zbog protestnog pisma Udruženja od 9. maja povodom održavanja komemorativne mise{{sfn|Slobodna Evropa}} povodom [[Masakr u Bleiburgu|Masakra u Bleiburgu]] 1945.{{sfn|Šoštarić}} == Publicistički rad == Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1970. Sarađivao je u svim važnijim listovima i časopisima u Bosni i Hercegovini i u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Njegova proza, članci i eseji prevođeni su na njemački, engleski, arapski, ruski, francuski, španski, poljski, češki, holandski, slovenski, makedonski i druge jezike. Od 1992. do 1996. njegovi eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su u listovima i časopisima [[New York Times]], [[Frankfurter Rundschau]], [[Frankfurter Algemeine Zeitung]], [[Die Zeit]], [[Le Messager Europeen]], itd. Knjiga o kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) prevedena je na njemački, češki i engleski jezik. Uređivao je nekoliko kulturnih biblioteka u Svjetlosti, u kojima je, između ostalog, objavio knjige: *[[Bogdan Bogdanović]], Knjiga kapitela (1991) *[[Jurgis Baltrušaitis]], Fantastični srednji vijek (1991) *[[Ernst Benz]], Duh i život istočne crkve (1991) *[[Koran]] (preveo [[Mićo Ljubibratić]]), reprint izdanja iz 1895. (1990) *[[Julijan Jelenić]], Kultura i bosanski franjevci I-II, reprint izdanja iz 1912-15. (1990) *[[Anto Kovačić]], Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene (1991) *[[Nerkez Smailagić]], [[Leksikon islama]] (1990) Bio je član uredništva časopisa za kulturu demokratije [[Erasmus]] u Zagrebu i jedan od pokretača i urednika nezavisnog news-magazina ''Tjednik''. Pokrenuo je i uredio dvadeset brojeva sarajevskog časopisa za kulturu, nauku, društvo i politiku [[Forum Bosnae]]. Između 1993. i 1997. uređivao je s [[Nenad Popović|Nenadom Popovićem]] ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux. Uređuje književnu biblioteku Dani, u kojoj je tokom 2004/2005 objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkog izdavača Synopsis pokrenuo je i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene - izabrani spisi bosanskih [[franjevci|franjevaca]] od [[17. vijek|17]]. do [[20. vijek]]a u dvadeset tomova. Supotpisnik je otvorenoga pisma petorice bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualaca ([[Ivo Komšić]], [[Miljenko Jergović]], Ivan Lovrenović, [[Mile Stojić]] i [[Ivan Kordić]]) upućenog iz Sarajeva, 6. januara 1992, predsjedniku Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]] kao "odgovornomu za političko uništenje Bosne i Hercegovine".<ref>{{Cite web |url=http://ivanlovrenovic.com/2012/02/otvoreno-pismo-dr-franji-tudmanu-1992/ |title=Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu predsjedniku Republike Hrvatske na portalu Ivana Lovrenovića |access-date=29. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120712180755/http://ivanlovrenovic.com/2012/02/otvoreno-pismo-dr-franji-tudmanu-1992/ |archive-date=12. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> == P. E. N. == Ivan Lovrenović je zajedno sa nekoliko bosanskohercegovačkih književnika bio jedan od suosnivača [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog P.E.N. centra]] u 31. oktobra 1992. u Sarajevu.{{sfn|Oslobođenje}}{{sfn|Lovrenović}} Nakon prosvjednog pisma Udruženja objavljenog 9. maja 2020, a povodom održavanja mise u [[Katedrala Srca Isusova|Katedrali Srca Isusova]] u Sarajevu 16. maja 2020{{sfn|Slobodna Evropa}}, u spomen na žrtve [[Masakr u Bleiburgu|Masakra u Bleiburgu]] 1945. godine, potpisanog od strane 42 člana{{sfn|PEN}} sa [[Ivica Đikić|Ivicom Đikićem]], [[Miljenko Jergović|Miljenkom Jergovićem]], [[Željko Ivanković|Željkom Ivankovićem]]{{sfn|Večernji list}} u otvorenom pismu objavljenom na Lovrenovićevoj veb-stranici{{sfn|Lovrenović}}, izjavio da se ne smatra članom ovog udruženja, a kao jedan od razloga navedeno je tolerisanje nacionalizma i fašizma od sarajevske uprave, kao i bosanskohercegovačkog PEN-a, koja dozvoljava veličanje ustaškog pokreta davanjem imena ulica simpatizerima i pripadnicima ustaškog pokreta.{{sfn|DW}} == Bibliografija == '''Knjige''': *''Obašašća i basanja'', poetska proza (Sarajevo 1975, Zagreb 2004) *''Putovanje Ivana Frane Jukića'', roman (Mostar 1977, Sarajevo 1984, Zagreb 2003, Banja Luka 2005) *''Bosna i Hercegovina'', ilustrovana monografija (Sarajevo 1980) *''Književnost bosanskih franjevaca'', hrestomatija (Sarajevo 1982) *''Skice, lajtmotivi, eseji''' (Banja Luka 1986) *''Labirint i pamćenje'', kulturnohistorijski esej o Bosni (Sarajevo 1989, 1990, Klagenfurt 1994) *''Liber memorabilium'', roman (Zagreb 1994, 2003) *''Ex tenebris'', sarajevski dnevnik (Zagreb 1994) *''Welt ohne Brücke – Svijet bez mosta'', eseji (Berlin 1994) *''Bosna, kraj stoljeća, eseji, članci''' (Zagreb 1996) *''Unutarnja zemlja - kratki pregled kulturne historije Bosne i Hercegovine''' (Zagreb 1998, 1999, 2004) *''Bosnien und Herzegowina: Eine Kulturgeschichte''' (Bozen-Wien 1998) *''Bosna a Hercegovina: Kratky prehled kulturni historie''' (Praha 2000) *''Bosnia: A Cultural History'', predgovor: [[Ammiel Alcalay]] (London-New York 2001) *''Bosanski Hrvati - esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture''' (Zagreb 2002) *''Ex tenebris'', eseji, članci, razgovori (Zagreb 2005) *''Duh iz Sindžira'', članci, eseji, polemike (Zagreb 2005) *''Poslije kraja (kronike)''' (Zagreb 2005) *''Sedam dana po Bosni''' (Zagreb 2009) *''Bosna i Hercegovina - Budućnost nezavršenog rata''; (sa Miljenkom Jergovićem) Novi liber, Zagreb 2010. {{ISBN|978-953-6045-07-5}} '''Antologije''': *''Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka'', s [[Enver Kazaz|Enverom Kazazom]] i [[Nikola Kovač|Nikolom Kovačem]] (Sarajevo 2000) *''Za gradom jabuka, 200 najljepših sevdalinki''' (Sarajevo 2005) '''Tekstovi za dokumentarne filmove''': *''Sto godina Zemaljskog muzeja u Sarajevu''' (1989) *''Stoljeća Bosne Srebrene''' (1990) == Nagrade == * '''1999''' - [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] * '''2009.''' - Nagrada "Midhat Begić", ''Ivo Andrić, paradoks o šutnji -'' za najbolji esej<ref>{{Cite web|url=http://sarajevo.co.ba/ivanu-lovrenovicu-nagrada-midhat-begic-za-esej-o-ivi-andricu/|title=Ivanu Lovrenovicu nagrada Midhat Begic za esej o Ivi Andricu|last=|first=|date=26. 2. 2009|website=Sarajevo.co.ba|access-date=3. 5. 2021}}</ref> * '''2014.''' - [[Nagrada "Meša Selimović" (BiH)|Nagrada "Meša Selimović"]], ''Nestali u stoljeću'' - za najbolji roman;<ref>{{cite web |title=Ivanu Lovrenoviću nagrada "Meša Selimović" za najbolji roman |url=http://www.oslobodjenje.ba/kun/ivanu-lovrenovicu-nagrada-mesa-selimovic-za-najbolji-roman |publisher=Oslobođenje |access-date=3. 5. 2021 |date=7. 9. 2014}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *[http://www.okf-cetinje.org/OKF-Nase-bosanstvo-je-vise-varijabila-nego-konstanta_161_1 "Naše bosanstvo je više varijabila nego konstanta", intervju dat za Otvoreni kulturni forum Cetinje]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *[https://web.archive.org/web/20130505173917/http://bhdani.com/default.asp?kat=kol&broj_id=371&tekst_rb=1 "Stari most", BH DANI broj 371] *[https://web.archive.org/web/20120427174649/http://www.penbih.ba/kojeko/lovrenovic.htm P.E.N. Centar BiH, Ivan Lovrenović] * {{cite web | url = http://penbih.ba/2020/05/povodom-dana-pobjede-nad-fasizmom-protestno-pismo-protiv-najavljene-komemorativne-mise-za-bleiburg/| title = PISMO PROF.DR. SANJE ŠOŠTARIĆ POVODOM OSTAVKI U PEN CENTRU BIH| last = Šoštarić| first = Sanja | date = 20. 5. 2020| website = penbih.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url = http://penbih.ba/2020/05/pismo-prof-dr-sanje-sostaric-povodom-ostavki-u-pen-centru-bih/| title = POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM: PROTESTNO PISMO PROTIV NAJAVLJENE KOMEMORATIVNE MISE ZA BLEIBURG| last = PEN| first =BIH | date = 9. 5. 2020| website = penbih.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/jergovic-pen-centar-je-nijem-na-bosnjacki-nacionalizam-i-fasizam-558118 | title =Jergović: PEN centar je nijem na bošnjački nacionalizam i fašizam | last = Sarajevo| first =Oslobođenje | date = 20. 5. 2020| website = oslobodjenje.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.vecernji.hr/kultura/zbog-prosvjednog-pisma-oko-mise-za-bleiburg-jergovic-dikic-i-lovrenovic-istupili-iz-p-e-n-bih-1403487 | title =Zbog prosvjednog pisma oko mise za Bleiburg Jergović, Đikić i Lovrenović istupili iz P.E.N.-a BiH| last = Zagreb| first =Večernji list | date = 20. 5. 2020| website = vecernji.hr| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =http://ivanlovrenovic.com/clanci/varia/djikic-ivankovic-jergovic-i-lovrenovic-istupili-iz-p-e-n-centra-u-bosni-i-hercegovini| title =ĐIKIĆ, IVANKOVIĆ, JERGOVIĆ I LOVRENOVIĆ ISTUPILI IZ P.E.N. CENTRA U BOSNI I HERCEGOVINI| last = Lovrenović| first =Ivan | date = 19. 5. 2020| website = ivanlovrenovic.com| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.dw.com/hr/protest-protiv-protestnog-pisma/a-53508239| title =Protest protiv protestnog pisma| last = DW| first =| date = 20. 5. 2020| website = dw.com| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.slobodnaevropa.org/a/misa-za-bleiburg-protest-antifasista-sarajevo/30615373.html| title =Održana misa za žrtve Bleiburga u Sarajevu, protestovali antifašisti| last = Slobodna Evropa| first =| date = 16. 5. 2020| website = slobodnaevropa.org| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} {{Nagrada "Meša Selimović" (BiH)}} {{Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski}} {{DEFAULTSORT:Lovrenović, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Meša Selimović" (BiH)]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Živi ljudi]] d7t9h10xr7ujhcv23ssa6ns8pkdianw 0 96668 3712865 3548216 2025-06-06T22:17:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712865 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Kuća (čvor)}} [[Datoteka:Gingerbread House Essex CT.jpg|mini|250px|Kuća u SAD-u]] '''Kuća''' je [[sklonište]], [[građevina]] ili [[struktura]] namjenjena za stanovanje [[ljudi]]. U termin kuća se ubrajaju različiti objekti za stanovanje od rudimentarne kolibe do složene strukture od drveta, zida, betona ili drugog materijala, opremljenog vodovodnim, električnim i sistemima za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju.<ref name="schoenauer">Schoenauer, Norbert (2000). ''6,000 Years of Housing'' (rev. ed.) (New York: W.W. Norton & Company).</ref><ref>{{cite web|url=http://clerk.house.gov/member_info/TTD-113.pdf|title=housing papers|publisher=clerk.house.gov|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117014041/http://clerk.house.gov/member_info/TTD-113.pdf|archive-date=17. 1. 2013|url-status=dead|access-date=18. 12. 2012}}</ref> Kuće koriste niz različitih krovnih sistema kako bi spriječile padavine poput kiše da uđu u stambeni prostor. Kuće mogu imati vrata ili brave za osiguranje stambenog prostora i zaštitu njegovih stanovnika i sadržaja od provalnika ili drugih provalnika. Većina konvencionalnih modernih kuća u zapadnim kulturama će sadržavati jednu ili više spavaćih soba i kupaonica, kuhinju ili prostor za kuhanje i dnevni boravak. Kuća može imati zasebnu trpezariju ili prostor za jelo može biti integrisan u drugu prostoriju. Neke velike kuće u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] imaju sobu za rekreaciju. U tradicionalnim društvima orijentiranim na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], [[domaće životinje]] kao što su [[Kokoška|kokoši]] ili veća stoka (poput [[goveda]]) mogu dijeliti dio kuće s ljudima. Socijalna jedinica koja živi u kući se naziva kućanstvo ili domaćinstvo. Najčešće u kućama žive [[porodica|porodice]], ali također kućanstvo mogu činiti i druge socijalne grupe, kao što su pojedinci ili grupe ljudi bez specifične povezanosti. Neke kuće imaju samo stambeni prostor za jednu porodicu ili grupu slične veličine; veće kuće koje se nazivaju gradske kuće ili kuće u nizu mogu sadržavati brojne porodične stanove u istoj strukturi. Uz kuću mogu biti i pomoćne zgrade, kao što su garaža za vozila ili šupa za baštensku opremu i alat. Kuća može imati dvorište ili dvorište ispred ili oboje, koji služe kao dodatni prostori u kojima se stanovnici mogu opustiti ili jesti. ==Historija== Malo se zna o najranijem nastanku kuće i njenoj unutrašnjosti, ali se može pratiti do najjednostavnijih oblika skloništa. Izuzetno dobro očuvana kuća koja datira iz petog milenijuma prije Krista i čiji je sadržaj još uvijek sačuvan, na primjer, iskopana je u [[Tell Madhur]]u u [[Irak]]u.<ref>''[https://www.worldcat.org/oclc/10923961 Fifty years of Mesopotamian discovery : the work of the British School of Archaeology in Iraq], 1932-1982''. John Curtis, British School of Archaeology in Iraq. London: British School of Archaeology in Iraq. 1982. ISBN <bdi>0-903472-05-8</bdi>. OCLC 10923961.</ref> Teorije rimskog arhitekte [[Vitruvije|Vitruvija]] su tvrdile da je prvi oblik arhitekture bio okvir od drvenih grana završenih u blatu, također poznat kao primitivna koliba.<ref name=":0">Hill, Jonathan, “Immaterial Architecture”, New York: Routledge, 2006.</ref> [[Filip Tabor]] kasnije navodi doprinos holandskih kuća iz 17. vijeka kao temelj današnjih kuća. Što se ideje doma tiče, dom doma je [[Nizozemska|Holandija]]. Kristalizacija ove ideje mogla bi se datirati u prve tri četvrtine 17. vijeka, kada je Holandija prikupila neviđenu akumulaciju kapitala bez presedana i isto iskoristila ulaganjem u stambeni prostor.<ref>Tabor, Philip, "Striking Home: The Telematic Assault on Identity". Published in Jonathan Hill, editor, ''Occupying Architecture: Between the Architect and the User''.</ref> Najstarija kuća u svijetu datira otprilike iz 10.000. p. n. e. i bila je napravljena od kostiju [[mamut]]a, a nađena je u blizini [[Kijev]]a u [[Ukrajina|Ukrajini]] 1965. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.infoukes.com/history/inventions/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 10. 2009 |archive-date=16. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216220356/http://www.infoukes.com/history/inventions/ |url-status=dead }}</ref> ===Srednji vijek=== U srednjem vijeku, kurije su omogućavale različite aktivnosti i događaje, u kućama su bili smješteni brojni ljudi, uključujući porodicu, rodbinu, zaposlenike, poslugu i njihove goste.<ref name=":0" /> Njihov životni stil je uglavnom bio zajednički, jer su područja poput Velike dvorane nametala običaje ručanja i sastanaka, a Solar je bio namijenjen za zajedničke krevete za spavanje.<ref>"Manor House". Middle-ages.org.uk. May 16, 2007. Arhivirano s [http://www.middle-ages.org.uk/manor-house.htm orginala] 6. 9. 2012. Pristupljeno 4. 1. 2012.</ref> Tokom 15. i 16. vijeka, italijanska renesansna [[Palazzo]] sastojala se od obilja povezanih prostorija . Većina prostorija palazza nije imala nikakvu svrhu, ali je ipak dobila nekoliko vrata. Ova vrata su susjedna sobama u kojima Robin Evans opisuje kao "matricu diskretnih, ali temeljito međusobno povezanih odaja."<ref>Evans, Robin “Translations from Drawing to Building: Figures, Doors and Passages” London: Architectural Associations Publications 2005</ref> Raspored je omogućavao stanarima da slobodno šetaju iz sobe u sobu od jednih vrata do drugih, kršeći tako granice privatnosti. Otvoreni plan je podsticao društvenost i povezanost svih stanovnika.<ref name=":0" /> Rani primjer segregacije soba i posljedičnog poboljšanja privatnosti može se naći 1597. godine u ''Beaufort House'' izgrađenoj u Chelseaju u [[London]]u. Dizajnirao ga je engleski arhitekta [[John Thorpe]] koji je na svojim planovima napisao "Dug ulazak kroz sve".<ref>Summerson, John “The Book Of Architecture of John Thorpe in Sit John Soan's museum: 40th Volume of the Walpole Society” England: The Society 1964</ref> Odvajanje prolaza od prostorije razvilo je funkciju hodnika. Ova nova ekstenzija bila je revolucionarna u to vrijeme, omogućavajući integraciju jednih vrata po prostoriji, u kojima su svi bili univerzalno povezani u isti hodnik. Engleski arhitekta [[Sir Roger Pratt]] navodi "uobičajeni put u sredini kroz cijelu dužinu kuće, [izbjegava] da kancelarije jedne maltretiraju druge stalnim prolaskom kroz njih."<ref name=":1">Pratt, Sir Roger “Sir R. Pratt on Architecture” 1928</ref> Društvene hijerarhije u 17. vijeku bile su visoko cijenjene, jer je arhitektura mogla da oliči slugu i višu klasu. Više privatnosti se nudi stanaru kako Pratt dalje tvrdi, "obične sluge se možda nikada neće pojaviti javno u prolazu tamo-ovamo za svoje obaveze tamo."<ref name=":1" /> Ova društvena podjela između bogatih i siromašnih favorizirala je fizičku integraciju koridora u stambene prostore. do 19. vijeka. Sociolog Witold Rybczynski je napisao: "Počela je podjela kuće na dnevnu i noćnu upotrebu, te na formalne i neformalne prostore."<ref>Rybczynski, Witold (1987). ''[[iarchive:homeshorthistory00rybc 006|Home: A Short History of An Idea]]''. London: Penguin. p. 56. ISBN <bdi>0-14-010231-0</bdi>.</ref> Sobe su promijenjene iz javnih u privatne jer su pojedinačni ulazi prisiljavali da se uđe u prostoriju sa specifičnim prostorom. svrha.<ref name=":0" /> ===Industrijska revolucija=== U poređenju sa velikim kućama u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Renesansa|renesansi]], holandska kuća iz 17. vijeka bila je manja i u njoj je živjelo samo četiri do pet članova.<ref name=":0" /> To je bilo zato što su prihvatili "samopouzdanje"<ref name=":0" /> za razliku od zavisnosti od sluge i dizajna za životni stil usredsređen na porodicu. Za Holanđane je bilo važno da odvoje posao od domaćinstva, jer je dom postao mjesto za bijeg i udobnost. Ovakav način življenja i doma je zapažen kao veoma sličan savremenoj porodici i njihovim stanovima. Do kraja 17. vijeka, raspored kuće je transformiran kako bi postao bez poslovnog dijela, provodeći ove ideje za budućnost. Raspored kuće Holanđana i njegove funkcije su i danas relevantne. ===19 i 20 vijek=== U američkom kontekstu, neke profesije, kao što su doktori, u 19. i ranom 20. vijeku su obično radile iz prednje sobe ili salona ili su imale dvosobnu kancelariju na svom imanju, koja je bila odvojena od kuće. Do sredine 20. vijeka, povećanje opreme visoke tehnologije dovelo je do značajne promjene u kojoj je savremeni ljekar obično radio iz ordinacije ili bolnice.<ref>{{cite web |title=Doctor's and Dentist's Offices |url=https://melnickmedicalmuseum.com/exhibits/doctors-and-dentists-offices/ |website=Melnick Medical Museum |date=29. 1. 2009 |access-date=12. 6. 2018}}</ref><ref>[https://search.sl.nsw.gov.au/primo-explore/fulldisplay?docid=ADLIB110007768&context=L&vid=SLNSW&search_scope=E&tab=default_tab&lang=en_US "Doctor's residence and surgery, No 8 Milford Ave, Randwick, New South Wales, photograph taken by Sam Hood for LJ Hooker"], [[State Library of New South Wales]], Home and Away 11690, FL1472550, 1951. Retrieved 14. 11. 2018.</ref> Tehnologija i elektronski sistemi izazvali su probleme privatnosti i probleme sa odvajanjem ličnog života od rada na daljinu. Tehnološki napredak nadzora i komunikacija omogućava uvid u lične navike i privatni život.<ref name=":0" /> Kao rezultat toga, "privatno postaje sve više javno, [i] želja za zaštitnim kućnim životom se povećava, podstaknuta samim medijima koji ga potkopavaju", piše [[Jonathan Hill]].<ref name=":0" /> Rad je izmijenjen povećanjem komunikacija. "Poplava informacija",<ref name=":0" /> je izrazila napore rada, pogodno dobijanje pristupa unutar kuće. Iako je putovanje na posao smanjeno, želja za razdvajanjem rada i života ostaje očigledna.<ref name=":0" /> S druge strane, neki arhitekti su dizajnirali domove u kojima je jelo, rad i život spojeni. == Reference == {{Reference}} == Također pogledajte == * [[Sistem kućne automatike]] * [[Niskoenergetska kuća]] == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20111106084251/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/us/housing.htm {{Commons|Category:Houses}} {{Prostorija}} [[Kategorija:Kuće| ]] en58978wh7wlb3xtbb41uwzcmk688qe 0 96783 3712820 3671795 2025-06-06T18:50:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712820 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje |Grb = |Karta = Calcutta in India.png |Država = {{ZID|Indija}} |ImeSrednjegNivoaVlasti = Država |SrednjiNivoVlasti = [[Zapadni Bengal]] |Općina = |Stanovništvo = 5080519 |StanovništvoGodina = 2009 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 185 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = |Poštanski broj = |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = |Načelnik = |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = www.kolkatamycity.com |Slika = Victoria Memorial, Monument, Kolkata, India.jpg |SlikaInfo = }} '''Kolkata''', prije '''Kalkuta''', je grad u [[Indija|indijskoj]] državi [[Zapadni Bengal]]. Zajedno sa okolinom, u području Kolkate živi oko 15 miliona stanovnika,<ref>{{Cite web |url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&dat=32&geo=-104&srt=npan&col=aohdq&pt=c&va=&srt=pnan |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 11. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061117081029/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&dat=32&geo=-104&srt=npan&col=aohdq&pt=c&va=&srt=pnan |archive-date=17. 11. 2006 |url-status=live }}</ref> što čini Kolkatu trećim gradom po broju stanovnika u Indiji i osmim u svijetu. Kolkata se suočava sa problemima [[urbanizacija|urbanizacije]], kao što su siromaštvo, zagađenost i saobraćajno zagušenje. '''Kolkata''' <ref name="MB">{{Cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/kolkata|title=Kolkata|access-date=8. 12. 2022}}</ref> Bengali: [kolˈkata]; također poznat kao '''Calcutta''' {{IPAc-en|k|æ|l|ˈ|k|ʌ|t|ə}}<ref name="MB" /><ref name="longman">{{Cite book|last=Wells|first=John|title=Longman Pronunciation Dictionary|url=https://archive.org/details/longmanpronuncia0000unse|date=3. 4. 2008|publisher=Pearson Longman|isbn=978-1-4058-8118-0|edition=3rd|author-link=John C. Wells}}</ref> što je bio [[Spisak preimenovanih mjesta u Indiji|službeni naziv do 2001.]]) je glavni grad [[Indija|indijske]] [[Države i teritorije Indije|države]] [[Zapadni Bengal]]. Nalazi se na istočnoj obali [[rijeka Hooghly|rijeke Hoohly]] 80&nbsp;km zapadno od granice sa [[Bangladeš]]om. To je primarno poslovno, komercijalno i finansijsko središte [[Istočna Indija|istočne Indije]] i glavna komunikacijska luka za [[Sjeveroistočna Indija|sjeveroistočnu Indiju]].<ref name="worldbank20162">{{Cite web|url=https://www.worldbank.org/en/news/feature/2016/04/19/better-integrated-transport-modes-will-help-reinvent-kolkata|title=Better Integrated Transport Modes will Help Reinvent Kolkata|date=20. 4. 2016|publisher=[[World Bank]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327204243/http://www.worldbank.org/en/news/feature/2016/04/19/better-integrated-transport-modes-will-help-reinvent-kolkata|archive-date=27. 3. 2019|url-status=live|access-date=9. 2. 2020}}</ref> Prema indijskom popisu iz 2011. godine, Kolkata je [[Spisak gradova u Indiji prema broju stanovnika|sedmi grad po broju stanovnika]] u Indiji, sa 45.&nbsp;[[lakh]] stanovnika (4.5&nbsp;miliona) stanovnika u gradu. To je dio [[Gradsko područje Kolkata|metropolitanskog područja Kolkata]] (ili poznatog kao [[Gradsko područje Kolkata|Velika Kolkata]]) koje ima populaciju od preko 1,41&nbsp;[[crore]] (14.1&nbsp;miliona) stanovnika što ga čini [[Spisak metropolitanskih područja u Indiji|trećim najnaseljenijim gradskim područjem]] u Indiji. U 2021. [[Gradsko područje Kolkata|gradsko područje Kalkute]] prešlo je 1,5&nbsp; crore (15&nbsp;miliona) registrovanih birača. [[Luka Kolkata]] je najstarija operativna luka Indije i njena jedina velika riječna luka. Kolkata se smatra kulturnom prijestonicom Indije. Kolkata je drugi najveći grad u kojem se govori [[Bengalski jezik|bengalski]] nakon [[Dhaka|Dake]]. Ima najveći broj [[Spisak ljudi iz Kolkate|nobelovaca]] među svim gradovima u Indiji.<ref name="Kolkata_Culture">—{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/luxury/travel/1245/india-calcutta-the-capital-of-culture.html|title=India: Calcutta, the capital of culture-Telegraph|website=telegraph.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160102024458/http://www.telegraph.co.uk/luxury/travel/1245/india-calcutta-the-capital-of-culture.html|archive-date=2. 1. 2016|url-status=dead|access-date=25. 7. 2016}}<br /><br />—{{Cite web|url=http://www.dnaindia.com/entertainment/report-kolkata-remains-cultural-capital-of-india-amitabh-bachchan-1763111|title=Kolkata remains cultural capital of India: Amitabh Bachchan – Latest News & Updates at Daily News & Analysis|date=10. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170625005244/http://www.dnaindia.com/entertainment/report-kolkata-remains-cultural-capital-of-india-amitabh-bachchan-1763111|archive-date=25. 6. 2017|url-status=live|access-date=25. 11. 2016}}<br /><br />—{{Cite news|url=http://www.business-standard.com/article/pti-stories/foundation-of-kolkata-museum-of-modern-art-laid-113111400889_1.html|title=Foundation of Kolkata Museum of Modern Art laid|agency=Press Trust of India|work=business-standard.com|access-date=25. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305054533/http://www.business-standard.com/article/pti-stories/foundation-of-kolkata-museum-of-modern-art-laid-113111400889_1.html|archive-date=5. 3. 2016|date=14. 11. 2013}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=9362769|title=Calcutta: habitat of the Indian intellectual|last=Reeves|first=Philip|date=5. 4. 2007|website=National Public Radio|access-date=29. 1. 2012}}<br /><br />—{{Cite book|last=Noble, Allen and Frank Costa|title=Regional development and planning for the 21st century : new priorities, new philosophies|url=https://archive.org/details/regionaldevelopm0000unse_i1p8|last2=Ashok Dutt|last3=Robert Kent|publisher=Ashgate Pub Ltd|year=1990|isbn=978-1-84014-800-8|pages=[https://archive.org/details/regionaldevelopm0000unse_i1p8/page/282 282], 396}}</ref><ref>{{Cite book|last=Pattanaik|first=Debashish|url=https://books.google.com/books?id=UKfoHi5412UC&q=yet+another+book+on+calcutta&pg=PP16|title=Calcutta: a cultural and literary history|last2=Anita Desai|publisher=[[Signal Books]]|year=2003|isbn=978-1-902669-59-5|page=xiv}}</ref> U kasnom 17. vijeku, tri sela koja su prethodila Kalkuti bila su pod vlašću [[Nawab iz Bengala|Navaba iz Bengala]] pod [[Mogulski carevi|mogulskim]] [[Sizerenstvo]]m. Nakon što je Nawab 1690. godine dao [[Istočnoindijska kompanija|istočnoindijskoj kompaniji]] trgovačku [[Licenca|dozvolu]]<ref>{{Cite book|last=Dutta|first=K.|title=Calcutta: a cultural history|url=https://archive.org/details/calcuttacultural0000dutt|last2=Desai|first2=A.|date=april 2008|publisher=Interlink Books|isbn=978-1-56656-721-3|location=Northampton, Massachusetts, US|pages=[https://archive.org/details/calcuttacultural0000dutt/page/n28 9]–10}}</ref>, kompanija je ovo područje razvila u sve više utvrđenu trgovačku stanicu poznatu kao [[Fort William, Indija|Fort William]]. Nawab [[Siraj ud-Daulah]] okupirao je Kalkutu 1756. godine, a Istočnoindijska kompanija ju je ponovo preuzela sljedeće godine. Godine 1793. Istočnoindijska kompanija bila je dovoljno jaka da ukine domorodnu vlast i [[Trajno naselje|preuzela punu suverenost]] nad regijom. Pod vlašću kompanije, a kasnije pod [[Britanska Indija|britanskom vladom]], Kalkuta je služila kao glavni grad teritorija koje su držali Britanci u Indiji do 1911. Te godine, nakon procjene njegovog geografskog položaja, u kombinaciji s rastućim nacionalizmom u [[Bengal]]u (Kalkuta je postala centar [[Indijski pokret za nezavisnost|indijskog pokreta za nezavisnost]]), Britanci su premjestili glavni grad u [[New Delhi]] koji je relativno centralniji. Nakon nezavisnosti 1947. godine, Kalkuta, koja je nekada bila glavni centar indijske trgovine, kulture i politike, pretrpjela je mnogo decenija [[Političko nasilje|političkog nasilja]] i [[Ekonomska stagnacija|ekonomske stagnacije]] prije nego što se oporavila.<ref name="ianjack1">{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/feb/05/ian-jack-kolkata|title=India's riptide of modern aspiration has not reached Kolkata – but that can't last {{!}} Ian Jack {{!}} Opinion {{!}} The Guardian|date=7. 11. 2016|website=web.archive.org|access-date=19. 6. 2023|archive-date=7. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107093315/https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/feb/05/ian-jack-kolkata|url-status=bot: unknown}}</ref> Grad je također bio preplavljen hinduističkim izbjeglicama iz [[Istočni Bengal|Istočnog Bengala]] (današnji Bangladeš) u decenijama nakon [[Podjela Indije|podjele Indije]] 1947., transformirajući njegov pejzaž i oblikujući njegovu politiku.<ref>{{Citation|last=Talbot|first=Ian|last2=Singh|first2=Gurharpal|title=The Partition of India|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-67256-6|year=2009|url=https://www.cambridge.org/in/academic/subjects/history/twentieth-century-regional-history/partition-india?format=PB&isbn=9780521672566|pages=115–117}}</ref><ref>{{Citation|last=Tan|first=Tai Yong|last2=Kudaisya|first2=Gyanesh|title=The Aftermath of Partition in South Asia|url=https://books.google.com/books?id=O5zEtBxk72wC|year=2002|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-203-45060-4|pages=172–175}}</ref> Kao demografski raznolik [[Globalizacija i istraživačka mreža svjetskih gradova|globalni grad]], [[Kultura Kolkate|kultura Kalkute]] ima idiosinkrazije koje uključuju izrazito [[Para (bengal)|bliska naselja]] (''paras'') i [[Adda (južnoazijski)|razgovore slobodnog stila]] (''adda''). Kolkata je dom filmske industrije istočne Indije, poznate kao [[Kino Zapadnog Bengala|Tollywood]], i kulturnih institucija, kao što su [[Akademija likovnih umjetnosti, Kolkata|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Victoria Memorial, Kolkata|Victoria Memorial]], [[Azijsko društvo]], [[Indijski muzej]] i [[Nacionalna biblioteka Indije]]. Među naučnim institucijama, Kalkuta je domaćin [[Poljoprivredno hortikulturno društvo Indije|Poljoprivrednog hortikulturnog društva Indije]], [[Geološki zavod Indije|Geološkog zavoda Indije]], [[Botanički pregled Indije|Botaničkog istraživanja Indije]], [[Matematičko društvo Kalkute|Matematičkog društva Kalkute]], [[Udruženje Indijskog naučnog kongresa|Udruženja indijskih naučnih kongresa]], [[Zoološki pregled Indije|Zoološkog istraživanja Indije]], [[Institut za inženjere (Indija)|Institucije inženjera]], [[Antropološki pregled Indije|Antropološkog istraživanja Indije]] i [[Indijsko udruženje za javno zdravlje|Indijskog udruženja za javno zdravlje]]. Četiri nobelovca i dva dobitnika Nobelove memorijalne nagrade povezani su s gradom.<ref name="Kolkata_Nobel">—{{Cite web|url=https://www.thehindubusinessline.com/news/a-nobel-habit-how-kolkata-keeps-producing-winners/article29697930.ece|title=A Nobel habit: How Kolkata keeps producing winners|website=the hindu business line|access-date=25. 7. 2016}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.pressenza.com/2019/10/the-nobel-prize-winners-from-kolkata/|title=The Nobel Prize Winners from Kolkata|website=pressenza|access-date=25. 7. 2016}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.businessinsider.in/thelife/personalities/news/kolkata-has-been-home-to-six-nobel-prize-winners/articleshow/71592392.cms|title=checkout the list of Nobel Prize winners from Kolkata|website=the business insider|access-date=25. 7. 2016|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506093347/https://www.businessinsider.in/thelife/personalities/news/kolkata-has-been-home-to-six-nobel-prize-winners/articleshow/71592392.cms|url-status=dead}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://theprint.in/india/abhijit-banerjee-nobel-kolkata/305737/|title=Economist Abhijit Banerjee is the sixth Nobel winner with a Kolkata connection|website=the print|access-date=25. 7. 2016}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.timesnownews.com/india/article/abhijit-banerjee-is-not-the-first-nobel-laureate-with-a-kolkata-connection-here-are-the-others/505851|title=Abhijit Banerjee is not the first Nobel laureate with a Kolkata connection – here are the others|website=timesnow|access-date=25. 7. 2016}}</ref> Iako je dom velikih kriket borilišta i franšiza, Kolkata se u Indiji ističe po tome što je centar [[Nogomet|nogometnih asocijacija]] u zemlji i ima jaku kulturu u drugim sportovima manje rasprostranjenim drugdje. Otuda je Kolkata poznata i kao 'grad radosti'.<ref name="indiatimes">{{Cite news|url=https://timesofindia.indiatimes.com/readersblog/explore-india/kolkata-city-of-joy-47448/|work=The Times of India|title=Kolkata city of joy|access-date=4. 2. 2023}}</ref> == Etimologija == Riječ ''Kolkata'' (Bengali {{lang-bn|কলকাতা}}  [kolˈkata]) potiče od ''[[Kalikata|Kolikata]]'' (Bengali [ˈkɔliˌkata] ), naziv [[Bengalski jezik|na bengalskom jeziku]] za jedno od tri sela koja su prethodila dolasku Britanaca, druga dva sela su bila [[Sutanuti]] i [[Gobindapur, Kolkata|Govindapur]].<ref name="Marcuse 2000">{{Cite book|last=Marcuse|first=Peter|url=http://archive.org/details/globalizingcitie00marc|title=Globalizing cities : a new spatial order?|last2=Kempen|first2=Ronald van|date=2000|publisher=Oxford ; Malden, Mass. : Blackwell|others=Library Genesis|isbn=978-0-631-21289-8}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Fort_William,_Calcutta,_1735.jpg|mini| [[Fort William, Indija|Fort William]], sjedište [[Istočnoindijska kompanija|britanske istočnoindijske kompanije]]]] === Britanska kolonijalna vladavina === [[Datoteka:Arms_of_the_city_of_Calcutta.jpg|mini|Grb grada Kalkute, oko 1914.]] Otkriće i [[Arheologija|arheološka]] studija [[Chandraketugarh]]a, 35&nbsp;km sjeverno od Kalkute, pružaju dokaze da je regija u kojoj se grad nalazi bila naseljena više od dva milenija.<ref>{{Cite book|last=Singh|first=Upinder|url=https://books.google.com/books?id=GW5Gx0HSXKUC&pg=PA395|title=A history of ancient and early medieval India: from the Stone Age to the 12th century|publisher=[[Pearson Education]]|year=2008|isbn=978-81-317-1677-9|location=New Delhi|page=395|author-link=Upinder Singh|access-date=25. 1. 2012}}</ref><ref name="Das">{{Cite news|last=Das|first=S.|url=http://www.telegraphindia.com/1030115/asp/frontpage/story_1575128.asp|title=Pre-Raj crown on Clive House: abode of historical riches to be museum|work=[[The Telegraph (Calcutta)|The Telegraph]]|location=Kolkata|date=15. 1. 2003|access-date=26. 4. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930061030/http://www.telegraphindia.com/1030115/asp/frontpage/story_1575128.asp|archive-date=30. 9. 2007}}</ref> [[Zabilježena historija]] Kolkate započela je 1690. godine dolaskom engleske [[Istočnoindijska kompanija|istočnoindijske kompanije]], koja je konsolidirala svoje trgovačko poslovanje u Bengalu. [[Job Charnock]], administrator koji je radio za kompaniju, ranije se smatrao osnivačem grada;<ref>{{Cite book|last=Nair|first=P. Thankappan|title=Job Charnock: The Founder of Calcutta: In Facts and Fiction: An Anthology|publisher=Engineering Times Publications|year=1977|location=Calcutta|pages=16–17|chapter=A Portrait of Job Charnock|oclc=4497022|quote=There are no two opinions that Calcutta is not the product of the vision of Job Charnock ... Charnock alone founded Calcutta.|author-link=P. Thankappan Nair}}</ref> Kao odgovor na javnu peticiju,<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/3034419.stm|title=Court changes Calcutta's history|date=16. 5. 2003|access-date=25. 7. 2016|work=BBC News|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306211159/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/3034419.stm|archive-date=6. 3. 2016}}</ref> [[Visoki sud u Kalkuti]] je 2003. presudio da grad nema osnivača.<ref name="notcharnock">{{Cite news|last=Gupta|first=Subhrangshu|title=Job Charnock not Kolkata founder: HC says city has no foundation day|url=http://www.tribuneindia.com/2003/20030518/nation.htm#3|work=[[The Tribune (Chandigarh)|The Tribune]]|location=Chandigarh, India|date=18. 5. 2003|access-date=7. 12. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061129050204/http://www.tribuneindia.com/2003/20030518/nation.htm#3|archive-date=29. 11. 2006}}</ref> Područje koje je zauzimao današnji grad obuhvatalo je tri sela: [[Kalikata]], [[Gobindapur, Kolkata|Gobindapur]] i [[Sutanuti]]. Kalikata je bila ribarsko selo; Šutanuti je bilo selo tkalja na obali rijeke. Bili su dio imanja koje je pripadalo [[Mogulski carevi|mogulskom caru]]; ''[[jagir]]dari'' (zemljište koje je kralj dodijelio svojim plemićima) prava na oporezivanje sela imala je posjednička porodica [[Sabarna Roy Choudhury]], ili ''[[zamindar]]i''. Ova prava su prenesena na East India Company 1698.<ref name="BanerjeePage1and3">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=cSTEOx_Lw9MC|title=Calcutta mosaic: essays and interviews on the minority communities of Calcutta|publisher=Anthem Press|year=2009|isbn=978-81-905835-5-8|editor-last=Banerjee|editor-first=Himadri|location=New Delhi|access-date=29. 1. 2012|editor-last2=Gupta|editor-first2=Nilanjana|editor-last3=Mukherjee|editor-first3=Sipra|archive-url=https://web.archive.org/web/20130509233321/http://books.google.com/books?id=cSTEOx_Lw9MC&dq|archive-date=9. 5. 2013|url-status=live}}</ref> {{Rp|1}} Tokom 1960-ih i 1970-ih, ozbiljne nestašice struje, štrajkovi i nasilni [[Marksizam|marksističko]] - [[maoisti]]čki pokret grupa poznatih kao [[naksalit]]i oštetili su veliki dio gradske infrastrukture, što je rezultiralo ekonomskom stagnacijom.<ref name="ianjack">—{{Citation|last=Banerjee|first=Partha Sarathi|date=5. 2. 2011|title=Party, Power and Political Violence in West Bengal|website=[[Economic and Political Weekly]]|pages=16–18}}<br /><br />—{{Citation|last=Gooptu|first=Nandini|date=1. 6. 2007|title=Economic Liberalisation, Work and Democracy: Industrial Decline and Urban Politics in Kolkata|website=[[Economic and Political Weekly]]|pages=1922–1933}}<br /><br />—{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/feb/05/ian-jack-kolkata|title=India's riptide of modern aspiration has not reached Kolkata&nbsp;– but that can't last|last=Jack|first=Ian|date=4. 2. 2011|work=The Guardian|location=London|access-date=6. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161107093315/https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/feb/05/ian-jack-kolkata|archive-date=7. 11. 2016}}</ref> [[Oslobodilački rat Bangladeša]] 1971. doveo je do masovnog priliva hiljada izbjeglica, od kojih su mnoge bile bez novca, što je opteretilo infrastrukturu Kalkute.<ref>{{Cite book|last=Bennett|first=A|title=London review of books: an anthology|last2=Hindle|first2=J|publisher=Verso Books|year=1996|isbn=978-1-85984-121-1|location=London|pages=63–70}}</ref> Sredinom 1980-ih, [[Mumbai|Mumbaj]] (tada se zvao Bombaj) pretekao je Kalkutu kao najnaseljeniji grad u Indiji. Godine 1985. premijer [[Rajiv Gandhi]] nazvao je Kalkutu "umirućim gradom" u svjetlu njegovih društveno-političkih nedaća.<ref>{{Cite news|last=Follath|first=Erich|work=[[Spiegel Online]]|location=Hamburg|url=http://www.spiegel.de/international/spiegel/0,1518,387701,00.html|title=From poorhouse to powerhouse|access-date=15. 1. 2011|date=30. 11. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707163423/http://www.spiegel.de/international/spiegel/0,1518,387701,00.html|archive-date=7. 7. 2011}}</ref> U periodu 1977–2011, Zapadnim Bengalom je iz Kalkute upravljao [[Lijeva prednja strana (Zapadni Bengal)|Lijevi front]], kojim je dominirala [[Komunistička partija Indije (marksistička)|Komunistička partija Indije]] (CPM). Bila je to demokratski izabrana komunistička vlada na svijetu s najdužim stažom, tokom koje je Kalkuta bila ključna baza [[Socijalizam u Indiji|indijskog komunizma]].<ref name="Biswas">{{Cite news|last=Biswas|first=S.|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4909832.stm|title=Calcutta's colorless campaign|access-date=26. 4. 2006|date=16. 4. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20120214053922/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4909832.stm|archive-date=14. 2. 2012}}</ref><ref>{{Cite book|last=Dutta|first=Krishna|url=https://books.google.com/books?id=UKfoHi5412UC|title=Calcutta: a cultural and literary history|publisher=[[Signal Books]]|year=2003|isbn=978-1-902669-59-5|location=Oxford, UK|pages=185–87|access-date=30. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728081609/http://books.google.com/books?id=UKfoHi5412UC|archive-date=28. 7. 2011|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite book|last=Singh|first=Chandrika|url=https://books.google.com/books?id=2Sl1vY5gAdsC|title=Communist and socialist movement in India: a critical account|publisher=Mittal Publications|year=1987|isbn=978-81-7099-031-4|location=New Delhi|pages=154–55|access-date=30. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130616061027/http://books.google.com/books?id=2Sl1vY5gAdsC&dq|archive-date=16. 6. 2013|url-status=live}}</ref> Na [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Zapadnog Bengala 2011|izborima za zakonodavnu skupštinu Zapadnog Bengala 2011.]], Lijevi front je poražen od [[Trinamool kongres]]a. Ekonomski oporavak grada dobio je zamah nakon 1990-ih, kada [[Ekonomska liberalizacija u Indiji|je Indija počela provoditi pro-tržišne reforme]]. Od 2000. godine, sektor usluga informacionih tehnologija (IT) revitalizirao je stagnirajuću ekonomiju Kalkute. Grad takođe doživljava značajan rast u svojoj proizvodnoj bazi.<ref>{{Cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/crossing_continents/4830762.stm|title=BBC NEWS {{!}} Programmes {{!}} Crossing Continents {{!}} Rising Kolkata's winners and losers|date=4. 2. 2012|website=web.archive.org|access-date=17. 6. 2023|archive-date=4. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120204123645/http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/crossing_continents/4830762.stm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Geografija == {{Široka slika|Howrah Pano 3.jpg|900px|Obzor rijeke Kalkute od [[Howrah]]a}}Rasprostranjena otprilike sjever-jug duž istočne obale [[Rijeka Hooghly|rijeke Hooghly]], Kolkata se nalazi unutar donje [[Delta Ganga|delte Ganga]] u istočnoj Indiji oko 75 &nbsp;km zapadno od međunarodne granice sa [[Bangladeš]]om; nadmorska visina grada je 1,5 – 9 m.<ref>{{Cite web|url=http://photojournal.jpl.nasa.gov/catalog/PIA01844|title=PIA01844: space radar image of Calcutta, West Bengal, India|date=15. 4. 1999|publisher=NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20120114231031/http://photojournal.jpl.nasa.gov/catalog/PIA01844|archive-date=14. 1. 2012|url-status=live|access-date=15. 1. 2012}}</ref> Veći dio grada je prvobitno bio močvarno područje koje je obnavljano tokom decenija kako bi se primilo rastuće stanovništvo.<ref>{{Cite book|last=Chatterjee|first=S. N.|title=Water Resources, Conservation and Management|publisher=Atlantic Publishers and Distributors|year=2008|isbn=978-81-269-0868-4|location=New Delhi|page=33}}</ref> Preostala nerazvijena područja, poznata kao [[močvarna područja Istočne Kolkate]], [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]] (1975.) su proglašena "močvarnim područjem od međunarodnog značaja".<ref>{{Cite journal|last=Roy Chadhuri|first=S.|last2=Thakur|first2=A. R.|date=25. 7. 2006|title=Microbial genetic resource mapping of East Calcutta wetlands|journal=Current Science|volume=91|issue=2|pages=212–17}}</ref> Kao i kod većine [[Indo-Gangska ravnica|Indo-Gangske nizije]], tlo i voda su pretežno [[Aluvijum|aluvijalnog]] porijekla. Kolkata se nalazi iznad "Bengalskog basena", perikratonskog tercijarnog basena.<ref name="soil characterisation">{{Cite conference|location=Guntur, India}}</ref> Bengalski bazen se sastoji od tri strukturne jedinice: polica ili platforma na zapadu; centralna šarka ili prelom polica/kosine; i duboki bazenski dio na istoku i jugoistoku. Kolkata se nalazi na vrhu zapadnog dijela zone šarke koja je oko 25&nbsp;km široka na dubini od oko 45 000 m ispod površine.<ref name="soil characterisation" /> Zone polica i šarki imaju mnogo kvarova?, među kojima su neke aktivne. Ukupna debljina sedimenta ispod Kalkute je skoro 7500 m iznad [[Podrum (geologija)|kristalnog podruma]]; od njih prvih je [[kvartar]], praćen sa 4500 – 5500 m [[tercijar]]nih sedimenata, 550–700 m [[Trap (geologija)|zamka]] ispiranja [[Kreda (period)|kredne]] zamke i 600 – 800 m [[Perm (period)|Permsko]] - [[Karbon (geološko razdoblje)|karbonske]] stijene [[Gondvana|Gondvane]].<ref name="soil characterisation" /> Kvartarni sedimenti se sastoje od gline, mulja i nekoliko vrsta pijeska i šljunka. Ovi sedimenti su u sendviču između dva sloja gline: donjeg na dubini od 250–650 m ; gornji 10 –40 m u debljine.<ref name="Bunting">{{Cite report|location=Stirling, UK}}</ref> Prema [[Biro za indijske standarde|Birou za indijske standarde]], na skali u rasponu od {{Nowrap|I to V}}, kako bi se povećala osjetljivost na potrese, grad se nalazi unutar [[Zone opasnosti od zemljotresa Indije|seizmičke zone III]].<ref name="hazardprofile1">{{Cite web|url=http://www.undp.org.in/dmweb/hazardprofile.pdf|title=Hazard profiles of Indian districts|website=National Capacity Building Project in Disaster Management|publisher=[[UNDP]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060519100611/http://www.undp.org.in/dmweb/hazardprofile.pdf|archive-date=19. 5. 2006|access-date=23. 8. 2006}}</ref>[[Gradsko područje Kalkute]] prostire se na 1 886,67&nbsp;km² <ref name="kmdaanreport2011kma">{{Cite web|url=http://www.kmdaonline.org/pdf/aar11/introducing_kma.pdf|title=Introducing KMA|year=2011|website=Annual Report 2011|publisher=Kolkata Metropolitan Development Authority|archive-url=https://web.archive.org/web/20130605134704/http://www.kmdaonline.org/pdf/aar11/introducing_kma.pdf|archive-date=5. 6. 2013|url-status=dead|access-date=9. 2. 2012}}</ref> {{Rp|7}}i sastoji se od 4&nbsp;općinske korporacije (uključujući općinsku korporaciju Kolkata), 37&nbsp;[[Četvrti u Kolkati|lokalne općine]] i 24&nbsp;[[panchayat blok]]a, od 2011.<ref name="kmdaanreport2011kma" /> {{Rp|7}}Urbana aglomeracija je obuhvatala 72&nbsp;grada i 527&nbsp;varoši i sela, od 2006.<ref name="Metropolis" /> Prigradska područja u metropolitanskoj oblasti Kolkata obuhvataju dijelove sljedećih okruga: [[Okrug Sjever 24 Parganas|Sjever 24 Parganas]], [[Okrug South 24 Parganas|Jug 24 Parganas]], [[Okrug Howrah|Howrah]], [[Okrug Hooghly|Hooghly]] i [[Okrug Nadia|Nadia]].<ref name="urbanprice3">{{Cite book|url=http://tcpomud.gov.in/Divisions/IEP/Urban%20Land%20Price%20Scenario-%20Kolkata/chapter%20II%20Kol.doc|title=Kolkata—an outline|publisher=Town and Country Planning Organisation, Ministry of Urban Development, Government of India|year=2008|editor-last=Sahdev|editor-first=Shashi|series=Industry and Economic Planning|format=DOC|access-date=6. 12. 2011|editor-last2=Verma|editor-first2=Nilima|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426025356/http://tcpomud.gov.in/Divisions/IEP/Urban%20Land%20Price%20Scenario-%20Kolkata/chapter%20II%20Kol.doc|archive-date=26. 4. 2012|url-status=dead}}</ref> {{Rp|15}}Kolkata, koja je pod jurisdikcijom [[Kolkata Municipal Corporation]] (KMC), ima površinu od 206 km2.<ref name="Metropolis">{{Cite web|url=http://www.metropolis.org/sites/default/files/metropolitan_regions/438_007_kolkata_eng.pdf|title=007 Kolkata (India)|publisher=World Association of the Major Metropolises|archive-url=https://web.archive.org/web/20120308102346/http://www.metropolis.org/sites/default/files/metropolitan_regions/438_007_kolkata_eng.pdf|archive-date=8. 3. 2012|url-status=dead|access-date=31. 8. 2007}}</ref> Dimenzija istok-zapad grada je relativno uska, proteže se od rijeke Hooghly na zapadu do otprilike [[Eastern Metropolitan Bypass|istočne gradske obilaznice]] na istoku - raspon od 9 – 10&nbsp;km.<ref>{{cite map|publisher=NASA|title=Calcutta, West Bengal, India|url=http://southport.jpl.nasa.gov/cdrom/sirced03/cdrom/DATA/LOCATION/ASIAMIDE/CALCUTTA/CALCUTTA.HTM|date=20. 6. 1996|series=Mission to planet earth program|access-date=25. 2. 2012|archive-date=4. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130104150559/http://southport.jpl.nasa.gov/cdrom/sirced03/cdrom/DATA/LOCATION/ASIAMIDE/CALCUTTA/CALCUTTA.HTM|url-status=dead}}</ref> Udaljenost sjever-jug je veća, a njegova osa se koristi za podjelu grada na sjevernu, centralnu, južnu i istočnu Kalkutu. Sjeverna Kolkata je najstariji dio grada. Karakterizirana arhitekturom iz 19. stoljeća i uskim uličicama, obuhvata područja kao što su [[Jorasanko]], [[Rajabazar, Kolkata|Rajabazar]], [[Maniktala]], [[Ultadanga]], [[Shyambazar]], [[Shobhabazar]], [[Bagbazar]], [[Cossipore]], [[Sinthee]] itd. Sjeverna prigradska područja kao što su [[Dum Dum]], [[Baranagar]], [[Belgharia]], [[Sodepur]], [[Khardaha]], [[New Barrackpore]], [[Madhyamgram]], [[Barrackpore]], [[Barasat]] itd. su također unutar grada Kalkute (kao metropolitanska struktura).<ref>{{Cite web|url=http://tcpomud.gov.in/Divisions/IEP/Urban%20Land%20Price%20Scenario-%20Kolkata/chapter%20II%20Kol.doc|title=tcpomud.gov.in KOL.doc|access-date=19. 6. 2023|archive-date=26. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426025356/http://tcpomud.gov.in/Divisions/IEP/Urban%20Land%20Price%20Scenario-%20Kolkata/chapter%20II%20Kol.doc|url-status=dead}}</ref> Centralna Kolkata je domaćin centralnog poslovnog okruga. Sadrži [[BBD Bagh]], ranije poznat kao Dalhousie Square, i [[Esplanade, Kolkata|Esplanadu]] na istoku; [[Strand Road, Kolkata|Rajiv Gandhi Sarani]] je na njegovom zapadu.<ref>{{Cite web|url=http://www.westbengaltourism.gov.in/web/guest/dalhousie-square|title=Kolkata Heritage|publisher=Government of West Bengal|archive-url=https://web.archive.org/web/20120114162511/http://www.westbengaltourism.gov.in/web/guest/dalhousie-square|archive-date=14. 1. 2012|url-status=dead|access-date=27. 11. 2011}}</ref> Tu se nalaze [[Zgrada pisaca|Sekretarijat Zapadnog Bengala]], [[General Post Office, Kolkata|Generalna pošta]], [[Rezervna banka Indije]], [[Visoki sud u Kalkuti]], sjedište policije [[Lalbazar]] i nekoliko drugih vladinih i privatnih ureda. Još jedno poslovno središte je područje južno od [[Park Street, Kolkata|ulice Park]], koje se sastoji od saobraćajnica kao što su [[Chowringhee Road|Jawahar Lal Nehru Road]], [[Camac Street|Abanindra Nath Tagore Sarani]], Dr. Martin Luther King Sarani, Dr. Upendra Nath Brahmachari Sarani, [[Shakespeare Sarani]] i [[AJC Bose Road|Acharay Jagadish Chandra Basu Road]] .<ref>{{Cite news|title=BSNL may take two weeks to be back online|url=http://articles.timesofindia.indiatimes.com/2009-07-09/kolkata/28184192_1_broadband-connections-calcutta-telephones-broadband-lines|archive-url=https://web.archive.org/web/20120104170721/http://articles.timesofindia.indiatimes.com/2009-07-09/kolkata/28184192_1_broadband-connections-calcutta-telephones-broadband-lines|archive-date=4. 1. 2012|agency=[[Times News Network]] (TNN)|date=9. 7. 2009|access-date=27. 11. 2011|quote=With the Camac Street-Park Street-Shakespeare Sarani commercial hub located smack in the middle of the affected zone...|work=[[The Times of India]]|location=New Delhi}}</ref> Južna Kolkata se razvila nakon što je Indija stekla nezavisnost 1947. godine; uključuje luksuzna naselja kao što su [[Bhawanipore]], [[Alipore]], [[Ballygunge]], [[Kasba (Kolkata)|Kasba]], [[Dhakuria]], [[Santoshpur, Kolkata|Santoshpur]], [[Garia]], [[Golf Green]], [[Tollygunge]], [[Novi Alipore|New Alipore]], [[Behala]], [[Barisha, Indija|Barisha]] itd. Južna prigradska područja kao što su [[Maheshtala]], [[Budge Budge]], [[Rajpur Sonarpur]], [[Baruipur]] itd. su također unutar grada Kalkute (kao gradska struktura).<ref name="Marcuse 2000"/> [[Majdan (Kolkata)|Maidan]] je veliko otvoreno polje u srcu grada koje je nazvano "pluća Kolkate"<ref>{{Cite news|title=In city's teeming heart, a place to gaze and graze|first=Jim|last=Yardley|url=https://www.nytimes.com/2011/01/28/world/asia/28india.html?pagewanted=1&_r=1|work=The New York Times|location=New York|date=27. 1. 2011|access-date=27. 11. 2011|quote=To Kolkata, it is the 'lungs of the city,' a recharge zone for the soul.}}</ref> i u njemu se mogu održavati sportski događaji i javni sastanci.<ref>{{Cite news|title=Maidan marauders|last=Das|first=Soumitra|url=http://www.telegraphindia.com/1100221/jsp/calcutta/story_12132260.jsp|work=The Telegraph|date=21. 2. 2010|location=Kolkata|access-date=27. 11. 2011|archive-date=18. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118134300/http://www.telegraphindia.com/1100221/jsp/calcutta/story_12132260.jsp}}</ref> [[Victoria Memorial (Indija)|Victoria Memorial]] i [[Trkalište u Kolkati]] nalaze se na južnom kraju Majdana. Među ostalim parkovima su [[Central Park (Kolkata)|Central Park]] u Bidhannagaru i [[Milenijski park (Kolkata)|Millennium Park]] na Rajiv Gandhi Sarani, uz rijeku Hooghly. === Klima === Kolkata je podložna [[Tropska savanska klima|tropskoj vlažnoj i suhoj klimi]] koja je označena ''kao Aw'' prema [[Köppenova klasifikacija klime|Kepenovoj klasifikaciji klime]]. Prema izvještaju [[UNDP|Programa Ujedinjenih naroda za razvoj]], njegova zona vjetra i ciklona predstavlja "veoma visok rizik od oštećenja".<ref name="hazardprofile">{{Cite web|url=http://www.undp.org.in/dmweb/hazardprofile.pdf|title=Hazard profiles of Indian districts|website=National Capacity Building Project in Disaster Management|publisher=[[UNDP]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060519100611/http://www.undp.org.in/dmweb/hazardprofile.pdf|archive-date=19. 5. 2006|access-date=23. 8. 2006}}</ref> === Pitanja životne sredine === Zagađenje je glavna briga u Kalkuti. {{As of|2008}} , godišnja koncentracija [[sumpor-dioksid]]a i [[Dušik-dioksid|azot-dioksida]] bila je u okviru nacionalnih standarda kvaliteta ambijentalnog vazduha Indije, ali nivoi [[Čestice|suspendovanih čestica]] koje se mogu udisati su bile visoke, iu rastućem trendu pet uzastopnih godina, uzrokujući smog i izmaglicu.<ref name="ambientairquality">{{Cite web|url=http://cpcb.nic.in/upload/AnnualReports/AnnualReport_37_ANNUAL_REPORT-08-09.pdf|title=Annual report 2008–2009|last=Central Pollution Control Board|publisher=Ministry of Environment and Forests, Government of India|page=40|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426072456/http://cpcb.nic.in/upload/AnnualReports/AnnualReport_37_ANNUAL_REPORT-08-09.pdf|archive-date=26. 4. 2012|url-status=dead|access-date=2. 2. 2012}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.telegraphindia.com/1081030/jsp/calcutta/story_10035984.jsp|title=Smog city chokes & grounds: foul air, moist and smoky|work=The Telegraph|location=Kolkata|date=30. 10. 2008|access-date=25. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604143452/http://www.telegraphindia.com/1081030/jsp/calcutta/story_10035984.jsp|archive-date=4. 6. 2011}}</ref> Ozbiljno zagađenje vazduha u gradu izazvalo je porast respiratornih oboljenja povezanih sa zagađenjem, kao što je rak pluća.<ref name="BBC51707">{{Cite news|last=Bhaumik|first=Subir|title=Oxygen supplies for India police|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/6665803.stm|publisher=BBC|date=17. 5. 2007|access-date=23. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070612072737/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/6665803.stm|archive-date=12. 6. 2007}}</ref> == Ekonomija == [[Datoteka:Reserve_Bank_of_India_(RBI)_building,_September_2011.jpg|lijevo|mini| Zgrada [[Banka rezervi Indije]], Kolkata]] Kolkata je komercijalno i finansijsko središte [[Istočna Indija|istočne]] i [[Sjeveroistočna Indija|sjeveroistočne Indije]]<ref name="urbanprice3"/> i dom [[berza u Kalkuti|berze u Kalkuti]].<ref name="worldbank20162"/><ref name="CSE">{{Cite web|url=http://www.cse-india.com/cse_factbook.htm|title=Genesis and growth of the Calcutta Stock Exchange|publisher=Calcutta Stock Exchange Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20060419055547/http://cse-india.com/cse_factbook.htm|archive-date=19. 4. 2006|url-status=dead|access-date=26. 4. 2006}}</ref> To je glavna trgovačka i vojna luka, i jedan je od pet gradova u istočnoj Indiji (pored [[Aerodrom Biju Patnaik|Bhubaneswar]], [[Međunarodni aerodrom Lokpriya Gopinath Bordoloi|Guwahati]], [[Aerodrom Imphal|Imphal]] i [[Međunarodni aerodrom Kushinagar|Kushinagar]] ) koji ima [[Međunarodni aerodrom Netaji Subhas Chandra Bose|međunarodni aerodrom]]. Nekada vodeći grad Indije, Kolkata je doživjela stabilan ekonomski pad u decenijama nakon indijske nezavisnosti zbog naglog porasta stanovništva i porasta militantnog [[Sindikat|sindikalizma]], što je uključivalo česte štrajkove koje su podržavale ljevičarske stranke.<ref name="bbceco">{{Cite news|last=Dutta|first=Tanya|author-link=Tanya Datta|title=Rising Kolkata's winners and losers|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/crossing_continents/4830762.stm|access-date=11. 12. 2011|publisher=BBC|date=22. 3. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20120204123645/http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/crossing_continents/4830762.stm|archive-date=4. 2. 2012}}</ref> Od 1960-ih do kasnih 1990-ih, nekoliko fabrika je zatvoreno, a preduzeća preseljena.<ref name="bbceco" /> Nedostatak kapitala i resursa doprinio je depresivnom stanju gradske ekonomije i doveo do neželjenog naziva: "umirući grad".<ref>{{Cite news|first=Sudipta|last=Dutta|url=http://www.financialexpress.com/news/calcutta-chronicles/417579/|title=Calcutta chronicles|date=1. 2. 2009|work=Financial Express|location=New Delhi|access-date=6. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615141012/http://www.financialexpress.com/news/calcutta-chronicles/417579|archive-date=15. 6. 2013}}</ref> Gradsko bogatstvo se poboljšalo nakon liberalizacije [[Ekonomija Indije|indijske ekonomije]] 1990-ih i promjena u ekonomskoj politici koju je donijela vlada Zapadnog Bengala.<ref name="bbceco" /> Nedavne procjene ekonomije gradskog područja Kalkute kreću se od 150 dolara&nbsp;to&nbsp;$250&nbsp;milijardi ( [[Paritet kupovne moći|PPP]] [[Bruto domaći proizvod|BDP]] ) i svrstali su je [[Lista gradova prema BDP-u|na treće mjesto najproduktivnije metro područje]] Indije.<ref name="gdp">—{{Cite web|url=https://www.brookings.edu/research/global-metro-monitor/|title=Global city GDP 2014|date=22. 1. 2015|publisher=[[Brookings Institution]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525113815/https://www.brookings.edu/research/global-metro-monitor/|archive-date=25. 5. 2017|url-status=live|access-date=4. 3. 2017}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://www.ukmediacentre.pwc.com/imagelibrary/downloadMedia.ashx?MediaDetailsID=1562|title=Global city GDP rankings 2008–2025|publisher=[[Pricewaterhouse Coopers|PwC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110504031739/https://www.ukmediacentre.pwc.com/imagelibrary/downloadMedia.ashx?MediaDetailsID=1562|archive-date=4. 5. 2011|access-date=16. 12. 2009}}<br /><br />—{{Cite web|url=https://in.finance.yahoo.com/photos/the-top-15-indian-cities-by-gdp-1348807591-slideshow/the-top-15-indian-cities-by-gdp-photo-1348807055.html|title=India's top 15 cities with the highest GDP Photos Yahoo! India Finance|date=28. 9. 2012|publisher=[[Yahoo! Finance]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141009131024/https://in.finance.yahoo.com/photos/the-top-15-indian-cities-by-gdp-1348807591-slideshow/the-top-15-indian-cities-by-gdp-photo-1348807049.html|archive-date=9. 10. 2014|access-date=27. 3. 2017}}</ref> [[Datoteka:The_42.jpg|mini| Sa 260 metara, zgrada [[42]] u [[Chowringhee]]ju je najviša zgrada u Kolkati.<ref>{{Cite web|url=https://www.emporis.com/buildings/1202103/the-42-kolkata-india|title=The 42|website=Emporis|archive-url=https://web.archive.org/web/20191216110218/https://www.emporis.com/buildings/1202103/the-42-kolkata-india|archive-date=16. 12. 2019|url-status=dead}}</ref>]] Fleksibilna proizvodnja je bila norma u Kalkuti, koja ima [[neformalni sektor]] koji zapošljava više od 40% radne snage.<ref name="spatialchange">{{Cite book|last=Chakravorty|first=Sanjoy|url=https://archive.org/details/globalizingcitie00marc|title=Globalizing cities: a new spatial order?|publisher=Blackwell Publishing|year=2000|isbn=978-0-631-21290-4|editor-last=Marcuse|editor-first=Peter|location=Oxford, UK|pages=[https://archive.org/details/globalizingcitie00marc/page/n75 56]–77|chapter=From colonial city to global city? The far-from-complete spatial transformation of Calcutta|editor-last2=Kempen|editor-first2=Ronald van|url-access=limited}}</ref> Jedna neorganizirana grupa, [[Hawkers u Kalkuti|prodavači na cesti]], ostvarila je posao vrijedan 87,72 milijardi ₹&nbsp; (2 milijardi {{USD}}&nbsp;) u 2005.<ref name="Telegraphhawker">{{Cite news|url=http://www.telegraphindia.com/1061130/asp/frontpage/story_7071031.asp|title=Hawkers stay as Rs. 265 crore talks|access-date=16. 2. 2008|last=Ganguly|first=Deepankar|work=The Telegraph|location=Kolkata|date=30. 11. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927200645/http://www.telegraphindia.com/1061130/asp/frontpage/story_7071031.asp|archive-date=27. 9. 2007}}</ref> {{As of|2001}}., oko 0,81% gradske radne snage bilo je zaposleno u [[Primarni sektor privrede|primarnom sektoru]] (poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo itd.); 15,49% radilo je u [[Sekundarni sektor privrede|sekundarnom sektoru]] (industrija i proizvodnja); a 83,69% radilo je u [[Tercijarni sektor privrede|tercijarnom sektoru]] (uslužne djelatnosti).<ref name="urbanprice3"/> {{Rp|19}}{{As of|2003}}, većina domaćinstava u sirotinjskim četvrtima bila je angažovana u zanimanjima koja pripadaju neformalnom sektoru; 36,5% je bilo uključeno u usluge gradske srednje klase (kao spremačice, vozači, itd.), a 22,2% su bili [[Najamni rad|povremeni radnici]].<ref name="kundu">{{Cite web|url=http://www.ucl.ac.uk/dpu-projects/Global_Report/pdfs/Kolkata_bw.pdf|title=Understanding slums: case studies for the global report on human settlements 2003. The case of Kolkata, India|last=Kundu|first=N|publisher=Development Planning Unit. [[University College, London]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060524005019/http://www.ucl.ac.uk/dpu-projects/Global_Report/pdfs/Kolkata_bw.pdf|archive-date=24. 5. 2006|url-status=live|access-date=26. 4. 2006}}</ref> {{Rp|11}}Oko 34% raspoložive radne snage u sirotinjskim četvrtima Kalkute bilo je nezaposleno.<ref name="kundu" /> {{Rp|11}}Prema jednoj procjeni, skoro četvrtina stanovništva živi s manje od 27 rupija (ekvivalentno 45 američkih centi) dnevno.<ref name="2014 Indian general election, Calcutta">{{Cite news|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/news/world/asia/article4086790.ece|title=End is nigh for Gandhis after India's marathon poll|work=The Times|date=12. 1. 2014|access-date=12. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140512160254/http://www.thetimes.co.uk/tto/news/world/asia/article4086790.ece|archive-date=12. 5. 2014}}</ref> == Vlada i javne službe == === Civilna uprava === [[Datoteka:Calcutta_High_Court.jpg|alt=A red-and-yellow building with multiple arches and towers standing against a backdrop of blue sky and framed by trees|mini| Visoki sud u Kalkuti]] Kolkata upravlja nekoliko vladinih agencija. [[Općinska korporacija Kolkata]], ili KMC, nadgleda i upravlja civilnom infrastrukturom 16 općina grada, koje zajedno obuhvataju 144&nbsp;odjeljenja.<ref name="kmcbasicstat">{{Cite web|url=https://www.kmcgov.in/KMCPortal/jsp/BasicStatistics.jsp|title=Basic statistics of Kolkata|publisher=Kolkata Municipal Corporation|archive-url=https://archive.today/20120104175605/https://www.kmcgov.in/KMCPortal/jsp/BasicStatistics.jsp|archive-date=4. 1. 2012|url-status=live|access-date=5. 2. 2012}}</ref> Svaki odjel bira vijećnika u KMC. Svaka opština ima odbor vijećnika, od kojih je svaki izabran da predstavlja štićenik. Korporacija se bavi urbanističkim planiranjem i održava puteve, škole, bolnice, bolnice i opštinske pijace uz pomoć opštinskih odbora.<ref name="kmcfunction" /> Kao vrhunsko tijelo Kalkute, korporacija obavlja svoje funkcije preko gradonačelnika u vijeću, koji se sastoji od [[Gradonačelnik Kalkute|gradonačelnika]], zamjenika gradonačelnika i deset drugih izabranih članova KMC-a.<ref name="kmcstructure">{{Cite web|url=https://www.kmcgov.in/KMCPortal/downloads/structure.pdf|title=Legislative structure|publisher=Kolkata Municipal Corporation|archive-url=https://web.archive.org/web/20120104193107/https://www.kmcgov.in/KMCPortal/downloads/structure.pdf|archive-date=4. 1. 2012|url-status=dead|access-date=3. 12. 2011}}</ref> Funkcije KMC-a uključuju vodosnabdijevanje, odvodnju i kanalizaciju, kanalizaciju, upravljanje čvrstim otpadom, uličnu rasvjetu i regulaciju zgrada.<ref name="kmcfunction">{{Cite web|url=https://www.kmcgov.in/KMCPortal/jsp/KMCFunctions.jsp|title=KMC functions|publisher=Kolkata Municipal Corporation|archive-url=https://archive.today/20120104184545/https://www.kmcgov.in/KMCPortal/jsp/KMCFunctions.jsp|archive-date=4. 1. 2012|url-status=live|access-date=3. 12. 2011}}</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:Mchbuilding.JPG|alt=A big building in cream colour with many columns and a portico|lijevo|mini| [[Medicinski fakultet i bolnica, Kolkata|Calcutta Medical College]], druga institucija u Aziji koja predaje modernu medicinu (nakon 'Ecole de Médicine de Pondichéry')]] Prema indijskoj nacionalnoj anketi o zdravlju porodice iz 2005., samo je mali dio domaćinstava u Kalkuti bio pokriven bilo kojim zdravstvenim programom ili [[Zdravstveno osiguranje|zdravstvenim osiguranjem]].<ref name="healthsurvey">{{Cite web|url=http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PNADQ634.pdf|title=Health and living conditions in eight Indian cities|last=Gupta|first=Kamla|last2=Arnold|first2=Fred|year=2009|website=National Family Health Survey (NFHS-3), India, 2005–06|publisher=International Institute for Population Sciences; Calverton, Maryland, US|location=Mumbai|archive-url=https://web.archive.org/web/20121212040205/http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PNADQ634.pdf|archive-date=12. 12. 2012|url-status=live|access-date=1. 2. 2012|last3=Lhungdim|first3=H.}}</ref>{{Rp|41}}[[Ukupna stopa fertiliteta]] u Kolkati bila je 1,4, najniža među osam anketiranih gradova.<ref name="healthsurvey" /> {{Rp|45}}U Kolkati je 77% udatih žena koristilo [[Kontrola rađanja|kontracepciju]], što je najviše među ispitanim gradovima, ali je korištenje modernih metoda kontracepcije bilo najmanje (46%).<ref name="healthsurvey" /> {{Rp|47}}[[Stopa smrtnosti novorođenčadi]] u Kalkuti bila je 41 na 1000 živorođenih, a stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina bila je {{Nowrap|49 per 1,000}} živorođenih.<ref name="healthsurvey" /> {{Rp|48}} == Obrazovanje == [[Datoteka:IIMKolkata.jpg|lijevo|mini| [[Indijski institut za menadžment Kalkuta]]]] Školama u Kalkuti upravlja državna vlada ili privatne organizacije, od kojih su mnoge vjerske. [[Bengalski jezik|Bengalski]] i engleski su primarni jezici nastave; [[Urdu]] i [[Hindski jezik|hindi]] se također koriste, posebno u centralnoj Kalkuti.<ref name="educationsystem">{{Cite web|url=http://www.wbsed.gov.in/wbsed/readwrite/AnnualReportSchoolEducation_07-08.pdf|title=Annual Report 2007––2008|publisher=Department of School Education, Government of West Bengal|page=69|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426042043/http://www.wbsed.gov.in/wbsed/readwrite/AnnualReportSchoolEducation_07-08.pdf|archive-date=26. 4. 2012|url-status=dead|access-date=10. 12. 2011}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://wbbse.org/skolkata.htm|title=List of schools in Kolkata|publisher=West Bengal Board of Secondary Education|archive-url=https://web.archive.org/web/20111125210807/http://wbbse.org/skolkata.htm|archive-date=25. 11. 2011|url-status=dead|access-date=10. 12. 2011}}</ref> Škole u Kolkati slijede [[Obrazovanje u Indiji|plan "10+2+3"]]. Nakon završetka srednjeg obrazovanja, učenici se obično upisuju u škole koje imaju više srednje obrazovanje i koje su povezane sa [[Vijeće za visoko srednje obrazovanje Zapadnog Bengala|Vijećem za visoko srednje obrazovanje Zapadnog Bengala]], [[Indijski certifikat o srednjem obrazovanju|ICSE-om]] ili [[Centralni odbor za srednje obrazovanje|CBSE-om]].<ref name="educationsystem" /> Obično biraju fokus na slobodnu umjetnost, biznis ili nauku. Dostupni su i stručni programi.<ref name="educationsystem" /> Neke škole u Kolkati, na primjer [[Škola South Point|South Point School]], [[La Martiniere Calcutta]], [[Calcutta Boys' School]], [[St. James' School (Kolkata)]], [[St. Xavier's Collegiate School]] i [[Loreto House]], rangirane su među najboljim školama u zemlji.<ref>{{Cite web|url=http://www.rediff.com/getahead/report/career-indias-best-schools-of-2014/20140922.htm|title=India's Best Schools, 2014|website=Rediff.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722053415/http://www.rediff.com/getahead/report/career-indias-best-schools-of-2014/20140922.htm|archive-date=22. 7. 2015|url-status=live}}</ref> {{Raščistiti}} == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == {{Refbegin|35em}} *{{cite book|last=Mann|given=Michael|title=A British Rome in India. Calcutta – Capital for an Empire|publisher=Wernersche Verlagsgesellschaft|year=2022|isbn=978-3-88462-411-1|location=Worms}} *{{cite book|last=Chaudhuri|given=S|title=Calcutta: the living City|publisher=Oxford University Press|year=1990|isbn=978-0-19-562585-1|volume=I and II|location=Kolkata}} *{{cite book|last1=Dutta|given1=Krishna|url=https://books.google.com/books?id=UKfoHi5412UC|title=Calcutta: a cultural and literary history|publisher=Signal Books|year=2003|isbn=978-1-902669-59-5|location=Oxford, UK}} *{{cite book|last1=Mitra|given1=A|title=Calcutta diary|publisher=Frank Cass|year=1976|isbn=978-0-7146-3082-3|location=London}} *{{cite book|last1=Mukherjee|given1=SC|title=The changing face of Calcutta: an architectural approach|publisher=Government of West Bengal|year=1991|location=Kolkata|asin=B0000D6TXX}} *{{cite book|last1=Roy|given1=A|title=City requiem, Calcutta: gender and the politics of poverty|publisher=[[University of Minnesota Press]]|year=2002|isbn=978-0-8166-3932-8|location=Minneapolis, US}} *{{cite book|last1=Thomas|given1=Frederic C.|url=https://books.google.com/books?id=shPmSQBGKRwC|title=Calcutta poor: elegies on a city above pretense|publisher=M.E. Sharpe|year=1997|isbn=978-1-56324-981-5|location=Armonk, New York City}} *{{cite book|last1=Lapierre|given1=Dominique|url=https://books.google.com/books?id=VbURK16m5ysC|title=La cité de la joie (The City of Joy)|publisher=Arrow|year=1985|isbn=978-0-09-914091-7|location=Kolkata}} *{{cite book|last=Singh|first=Malvika|title=Kolkata: A Soul City (Historic and Famed Cities of India)|publisher=Academic Foundation|year=2011|isbn=978-81-7188-886-3|page=110}} *{{cite book|last=Hazra|first=Indrajit|title=Grand Delusions: A Short Biography of Kolkata|date=1. 12. 2013|publisher=Aleph Book Company|isbn=978-93-82277-28-6|page=156}} *{{cite book|last=Ghosh|first=Amitav|title=Calcutta Chromosome: A Novel of Fevers, Delirium and Discovery|url=https://archive.org/details/calcuttachromoso0000ghos_q4z5|date=22. 4. 2009|publisher=Penguin India|isbn=978-0-14-306655-2|page=[https://archive.org/details/calcuttachromoso0000ghos_q4z5/page/n207 200]}} *{{cite book|last=Deb|first=Binaya Krishna|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.91187|title=The Early History and Growth of Calcutta|publisher=Romesh Chandra Ghose|year=1905|location=Harvard University|page=[https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.91187/page/n292 278]|quote=calcutta.}} *{{cite book|last=Chaudhuri|first=Sukanta|title=Calcutta, the Living City: The past|publisher=Oxford University Press|year=1990|isbn=978-0-19-562718-3|location=the University of Michigan|page=292}} *{{cite book|last=Roy|first=Ananya|title=City Requiem, Calcutta: Gender and Politics of Poverty|date=1. 10. 2002|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3933-5|page=352}} *{{cite book|last1=Chatterjee|first1=Jayabrato|title=Kolkata: the dream city|last2=Khullar|first2=Rupinder|date=1. 1. 2004|publisher=UBS Publishers' Distributors|isbn=978-81-7476-471-3|location=the University of Michigan|page=93}} *{{cite book|last=Moorhouse|first=Geoffrey|url=https://books.google.com/books?id=3ALLbrilUQUC&q=calcutta|title=Calcutta|publisher=Penguin Books India|year=1971|isbn=978-0-14-009557-9|page=393}} *{{cite book|last=Chatterjee|first=Partha|title=The Black Hole of Empire: History of a Global Practice of Power|url=https://archive.org/details/blackholeofempir0000chat|publisher=Princeton University Press|year=2012|isbn=978-0-691-15201-1|page=[https://archive.org/details/blackholeofempir0000chat/page/n440 425]}} *{{cite book|last=Chattopadhyay|first=Swati|title=Representing Calcutta: Modernity, Nationalism, and the Colonial Uncanny|publisher=Psychology Press|year=2005|isbn=978-0-415-34359-6|page=314}} *{{cite book|last1=Dey|first1=Ishita|title=Beyond Kolkata: Rajarhat and the Dystopia of Urban Imagination|last2=Samaddar|first2=Ranabir|publisher=Routledge|year=2016|isbn=978-1-134-93137-8|page=304}} *{{cite book|last1=Husain|first1=Zakir|title=Women in Kolkata's IT Sector: Satisficing Between Work and Household|last2=Dutta|first2=Mousumi|publisher=Springer Science & Business Media|year=2013|isbn=9788132215936|page=133}} *{{cite book|last=Bose|first=Pablo Shiladitya|title=Urban Development in India: Global Indians in the Remaking of Kolkata|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-59673-8|page=178}} *{{cite book|last1=Ray|first1=Raka|title=Cultures of Servitude: Modernity, Domesticity, and Class in India|url=https://archive.org/details/culturesofservit0000rayr|last2=Qayum|first2=Seemin|publisher=Stanford University Press|year=2009|isbn=978-0-8047-6071-3|page=[https://archive.org/details/culturesofservit0000rayr/page/n272 255]|author-link=Raka Ray}} *{{cite book|last=Ghosh|first=Anindita|title=Claiming the City: Protest, Crime, and Scandals in Colonial Calcutta, c. 1860–1920|url=https://archive.org/details/nlsiu.307.760954.gho.36202|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-946479-1|page=340}} *{{cite book|last=Sanyal|first=Shukla|title=Revolutionary Pamphlets, Propaganda and Political Culture in Colonial Bengal|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=978-1-107-06546-8|page=219}} *{{cite book|last=Busteed|first=Henry Elmsley|title=Echoes from Old Calcutta: Being Chiefly Reminiscences of the Days of Warren Hastings, Francis, and Impey|publisher=Asian Educational Services|year=1888|isbn=9788120612952|page=359}} *{{cite book|last1=Fruzzetti|first1=Lina|title=Calcutta Conversations|url=https://archive.org/details/calcuttaconversa0000unse|last2=Östör|first2=Ákos|publisher=Orient Blackswan|year=2003|isbn=9788180280092|page=[https://archive.org/details/calcuttaconversa0000unse/page/n263 242]}} *{{cite book|last=Richards|first=E. P.|title=The Condition, Improvement and Town Planning of the City of Calcutta and Contiguous Areas: The Richards Report|publisher=Routledge|year=2014|isbn=978-1-317-61700-6|page=492}} *{{cite book|last1=Chatterjee|first1=Arnab|title=Econophysics of Wealth Distributions: Econophys-Kolkata I|last2=Yarlagadda|first2=Sudhakar|publisher=Springer Science & Business Media|year=2007|isbn=9788847003897|page=248}} *{{cite book|last=Sarkar|first=Tanika|title=Calcutta: The Stormy Decades|publisher=Social Science Press|year=2015|isbn=978-9383166077|page=486}} *{{cite book|last=Choudhury|first=Ranabir Ray|title=A City in the Making: Aspects of Calcutta's Early Growth|publisher=[[Niyogi Books]]|year=2016|isbn=978-9385285288|page=564}} *{{cite book|last=Banerjee|first=Sumanta|title=Memoirs of Roads: Calcutta from Colonial Urbanization to Global Modernization|url=https://archive.org/details/nlsiu.954.147.ban.36167|publisher=Oxford University Press|year=2016|isbn=978-0-19-946810-2|page=192}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Kolkata}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat-inline}} [[Kategorija:Gradovi u Indiji]] [[Kategorija:Bivši glavni gradovi]] [[Kategorija:CS1: duga vrijednost parametra volume]] [[Kategorija:Članci sa hAudio mikroformatima]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] 2ofz5b7cjuobwprrxme2ltpdsb33cn0 0 97527 3712995 1051139 2025-06-07T09:37:59Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Margareta Austrijska (nizozemska guvernerica)]] 3712995 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Margareta Austrijska (nizozemska guvernerica)]] 74p1178xe6pqxwe7qkfrwr2gkc0kee2 0 98290 3712994 1064500 2025-06-07T09:37:49Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Marija Ana Austrijska (nizozemska guvernerica)]] 3712994 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Marija Ana Austrijska (nizozemska guvernerica)]] ozz4veetmqk5okwgx455obdnvkwohh3 0 98523 3712992 1066135 2025-06-07T09:37:29Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Juliana, kraljica Nizozemske]] 3712992 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Juliana, kraljica Nizozemske]] 724s3v2big4t5125kp8ded1bt8n88dg 0 124359 3712873 3705213 2025-06-06T23:22:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712873 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Geokutija naselje u SAD-u <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Las Vegas | drugo_ime = | vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Stratosphere Hotel, Las Vegas, view from the top (1).JPG | opis_slike = Pogled na Las Vegas sa hotela ''Stratosphere'' <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Las Vegas, Nevada.svg | grb = Seal of Las Vegas, Nevada.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | savezna_država = [[Datoteka:Flag of Nevada.svg|25px]] [[Nevada]] | regija = | okrug = Clark <!-- *** Položaj i visina *** --> | širina_stepeni = 36| širina_minuta = 10| širina_sekundi = 30| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 115| dužina_minuta = 08| dužina_sekundi = 11| dužina_IZ = W | površina = 351,7 | površina_zemlje = 351,6 | površina_vode = 0,1 | površina_grada = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_grada = 583.756 | stanovništvo_grada_datum = 2010 | stanovništvo_urban = 1.314.356 | stanovništvo_urban_datum = 2010 | stanovništvo_metro = 1.951.269 | stanovništvo_metro_datum = | stanovništvo_CSA = | stanovništvo_CSA_datum = | gustoća = 1.659,5 | gustoća_urban = | gustoća_metro = | gustoća_grada = <!-- *** Historija i administracija *** --> | vrsta_vlade = | tijelo_vlade = | gradsko_vijeće = | gradonačelnik = Carolyn G. Goodman | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = PST ([[UTC]]-8) | vremenska_zona_DST = PDT (UTC-7) | poštanski_broj = 89044 - 89199 | pozivni broj = 702 | FIPS_kod = 32-40000 <!-- *** Karta *** --> | karta = <!-- Slika --> | karta_lokacija = Sjedinjene Američke Države <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = www.lasvegasnevada.gov <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} [[Datoteka:Clark County Nevada Incorporated Areas Las Vegas highlighted.svg|mini|desno|Položaj Las Vegasa]] '''Las Vegas''' je najmnogoljudniji grad [[Nevada|Nevade]], sjedište [[Okrug (teritorijalna jedinica)#Sjedinjene Američke Države|okruga]] [[Okrug Clark, Nevada|Clark]] i svjetski poznato odredište za [[kockanje|kocku]] i kupovinu, a poznat je i po vrhunskim [[restoran]]ima. Grad, koji sebe naziva svjetskom prijestonicom zabave, čuven je po broju kasina i svih pratećih stvari. Sve je popularniji i kao odredište za penzionere i za porodični život, a na listi najvećih američkih gradova (po broju stanovnika) nalazi se na 30. mjestu sa 583.756 stanovnika (podatak iz 2010), a sa širom okolinom ima ih ukupno 1.951.269 (2010).<ref>{{Cite web |url=http://www.census.gov/popest/metro/tables/2008/CBSA-EST2008-01.csv |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090629040242/http://www.census.gov/popest/metro/tables/2008/CBSA-EST2008-01.csv |archive-date=29. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref> Osnovan 1905, Las Vegas je službeno postao grad 1911. S rastom koji je uslijedio, Las Vegas je krajem stoljeća bio najmnogoljudniji američki grad koji je osnovan u 20. stoljeću (u 19. stoljeću to je bio [[Chicago]]). Tolerancija grada prema raznim vrstama i oblicima zabave za odrasle donijela mu je nadimak ''Sin City'' (''Grad grijeha'') i učinila ga popularnim odredištem za [[film]]ske i [[televizija|TV]]-projekte (jedan od primjera je [[Kriminalistički žanr|krimi]]-[[Televizijska serija|serija]] ''[[CSI: Las Vegas]]'', a ima ih još). S druge strane, Las Vegas ima najveći broj crkava po glavi stanovnika od svih većih američkih gradova. [[Datoteka:Las_Vegas_Strip_at_night.jpg|mini|desno|400px|Las Vegas Strip noću]] Samo ime ''Las Vegas'' često se primjenjuje na tzv. ''neuključeno zemljište'' (pravni termin koji označava zemljište koje ne pripada nijednoj općini i koje ne podliježe porezima) koje okružuje grad, naročito na turističko-ugostiteljske objekte na ''Las Vegas Stripu'' i u blizini njega (Strip je 6,4&nbsp;km dug dio ''Bulevara Las Vegas'' koji se većim dijelom nalazi u neuključenim općinama ''Paradise'' i ''Winchester'', dok se jedan manji dio preklapa s Las Vegasom i neuključenom općinom ''Enterprise''). == Historija == [[Datoteka:Southern Paiutes.jpg|mini|lijevo|300px|Južni Pajuti iz ogranka lasvegaskih Moapa Pajuta s tradicionalnim korpastim kapama i pajutskom naprtnjačom za dijete]] Prvi zabilježeni dolazak u lasvegasku dolinu od strane ljudi evropskog porijekla bio je onaj Raphaela Rivere [[1829]]. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.reviewjournal.com|title=Las Vegas News &#124; Breaking News & Headlines|date=2. apr 2025.|website=Las Vegas Review-Journal|access-date=3. 4. 2025}}</ref> Ime gradu dali su [[Španija|Španci]] u pratnji Antonia Armija (''nom.'' Armijo, ''čit.'' Armiho)<ref>{{Cite web |url=http://www.accessclarkcounty.com/depts/public_communications/Pages/faqs.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=1. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101201213951/http://www.accessclarkcounty.com/depts/public_communications/Pages/faqs.aspx |url-status=dead }}</ref>, koji su se koristili lokalnim izvorima kad su prolazili tzv. Starim španskim putem na putu prema sjeveru i zapadu iz [[Texas]]a. 1800-ih godina, u okolini Las Vegasa bilo je arteških izvora koji su vodom "hranili" široke zelene površine, tj. poljane (na [[španski jezik|španskom]] ''vegas''), odakle dolazi ime ''Las Vegas''. John C. Frémont putovao je u ovu dolinu [[3. maj]]a [[1844]]. dok je ona još pripadala [[Meksiko|Meksiku]].<ref>{{Cite web|url=https://www.san-francisco-hotels-ca.com/en/1st100.html|title=The First 100 Persons Who Shaped Southern Nevada|website=www.san-francisco-hotels-ca.com|access-date=3. 4. 2025}}</ref> On je bio vođa grupe naučnika, izviđača (skauta) i posmatrača u okviru Inženjerijskog korpusa Armije SAD-a. Nakon što je Meksiko predao SAD-u većinu današnjeg zapadnog i jugozapadnog dijela SAD-a (to se desilo [[1848]]), [[10. maj]]a [[1855]]. Brigham Young poslao je 30 misionara pod vodstvom Williama Bringhursta u područje Las Vegasa s namjerom da se [[Pajuti]] (lokalno indijansko pleme) preobrate na [[mormonska crkva|mormonizam]]. Blizu današnjeg centra grada bila je sagrađena tvrđava koja je služila kao svratište ljudima koji su putovali "Mormonskim koridorom" između [[Salt Lake City]]ja i za jedno kraće vrijeme uspješne svetačke kolonije u San Bernardinu, [[California]]. Ipak, mormoni su napustili Vegas [[1857]]. Las Vegas je osnovan kao željeznički grad [[15. maj]]a [[1905]]. kada su 44.5 ha zemlje (u današnjem centru grada) u vlasništvu jedne željezničke kompanije prodana na aukciji. Las Vegas je pripadao Lincoln Countyju do [[1909]]. kad postaje dio novoosnovanog Clark Countyja (koji je dobio ime po senatoru iz [[Montana|Montane]] Williamu A. Clarku, jednom od direktora navedene kompanije). Katolička Crkva sv. [[Ivana Orleanska|Ivane Orleanske]] blizu 4. ulice i ulice Bridger osnovana je [[1910]]. Las Vegas je postao ''uključeni grad'' [[16. mart]]a [[1911]], a Peter Buol bio je prvi gradonačelnik. Las Vegas je počeo kao svratište za pionirske putnike na zapad i postao popularni željeznički grad na početku 20. stoljeća. Bio je mjesto odakle su se rude iz okolnih rudnika otpremale u ostatak zemlje. Nakon procvata željeznice Las Vegas je malo izgubio na važnosti, ali je završetak izgradnje čuvene Hooverove brane [[1935]]. rezultirao porastom u stanovništvu, kao i u turističkom aspektu. Ta brana, koja se nalazi 48&nbsp;km jugoistočno od grada, također je napravila jezero Mead, najveće američko vještačko jezero i rezervoar vode. Danas se turistima nudi odlazak u manje poznate dijelove brane. Legalizacija kockanja [[1931]]. dovela je do pojave kasino-hotelâ, po kojima je Las Vegas čuven. Najveći razvoj desio se [[1940te|1940-ih]] godina. Uspjeh prvih kasino-biznisa u gradu povezan je s organiziranim [[kriminal]]om. Većinom originalnih velikih kasina upravljali su ili su ih barem osnovali vodeći [[mafija]]ši [[Bugsy Siegel|Benjamin "Bugsy" Siegel]], [[Meyer Lansky]] te još neki drugi.<ref>{{Cite web |url=http://www.ipsn.org/casinos.html |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=13. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100613084129/http://ipsn.org/casinos.html |url-status=dead }}</ref> Brzi rast ovog kockarskog carstva desio se i zahvaljujući propadanju drugih većih kockarskih centara 50-ih godina, kao što su [[Galveston]] (Texas) ili Hot Spring ([[Arkansas]]). Dolaskom poznatog biznismena [[Howard Hughes|Howarda Hughesa]] krajem [[1960te|1960-ih]], koji je kupio mnoge kasino-hotele, kao i pojavom [[radio|radijskih]] i TV-stanica u gradu, legitimne korporacije također su počele kupovati kasina, a federalne vlasti istjerale su mafiju iz grada tokom nekoliko idućih godina. Konstantnu [[turizam|turističku]] "dolarsku struju" od kasina i hotela uvećao je novi izvor saveznog novca. Taj novac stizao je od osnivanja onog što je danas Avijatičarska baza Nellis. Priliv vojnog osoblja i lovaca na poslove u kasinima pomogao je nastanku buma u građevinarstvu i izgradnji, koji se danas ipak malo smanjio. Iako je [[Macau]] prestigao Las Vegas po prihodima od kockanja, ipak ovo područje ostaje jedno od vodećih svjetskih odredišta za zabavu.<ref>http://www.nytimes.com/2008/01/18/business/worldbusiness/18gamble.html?scp=3&sq=macao&st=nyt</ref> Dana 1. oktobra 2017. desio se oružani napad tokom festivala country muzike koji se održavao u Las Vegasu, prilikom kojeg je preko 60 osoba ubijeno a 527 teže i lakše povrijeđeno.<ref>{{Cite news|url=https://www.sltrib.com/news/2017/10/03/third-utahn-dies-in-wake-of-las-vegas-massacre/|title=Third Utahn dies in wake of Las Vegas massacre|newspaper=The Salt Lake Tribune|language=en|access-date=3. 10. 2017}}</ref> Napadač je identificiran kao 64-godišnji Stephen Craig Paddock iz grada Mequitea. Bio je to oružani napad sa najviše žrtava u američkoj historiji do sada. == Geografija i klima == Las Vegas je smješten u bezvodnoj pustinjskoj oblasti u [[okrug Clark|okrugu Clark]]. Okruženjem dominira [[pustinja|pustinjska]] vegetacija, a ima i divljih životinja. U ovom području znaju se desiti iznenadne bujice i poplave. Omogućavanje prirasta u broju stanovništva bio je glavni razlog za povećanje kapaciteta gradskog sistema za odvod otpadnih voda. Širenje tog sistema finansirano je iz fonda ''Američke agencije za zaštitu okoline'' (''[[USEPA]]'') koja je [[2008]]. dodijelila grant za programe analiziranja i prognoziranja širenja grada i njegovog utjecaja na okolinu do 2019. godine. Grad je u bezvodnom bazenu, okružen suhim planinama, a nadmorska visina mu je oko 620 m. Na zapadu se nalaze Spring planine. Većina krajolika je stjenovita i puna prašine. U samom gradu, međutim, ima puno travnjaka, drveća i ostalih zelenih površina. Zbog problema s izvorima vode, trenutno postoji pokret koji podupire uređivanje okoline i vrtova na način da se smanji ili eliminira potreba za dodatnom vodom iz sistema navodnjavanja (tzv. ''xeriscaping'' ili ''xerogardening'', inače [[grčki jezik|grčko]]-[[engleski jezik|engleska]] kovanica). Prema Američkom uredu za popis, površina grada iznosi 340.26&nbsp;km², od čega je 340 kopno, a samo 0.26 (0.04%) voda. === Klima === [[Datoteka:Lasvegasclimate.jpg|mini|desno|250px|Pustinjski pejzaž u okolini Las Vegasa]] Klima Las Vegasa je suha, pustinjska klima (oznaka ''BWh'' po Koppenovoj klasifikaciji), tipična za pustinju [[Mojave]] u kojoj se grad nalazi. Grad uživa u sunčanim periodima i ima preko 300 sunčanih dana i preko 3.800 sunčanih sati godišnje<ref>{{Cite web |url=http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/n_america/us/las_vegas_e.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 7. 2010 |archive-date=13. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100513193020/http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/n_america/us/las_vegas_e.htm |url-status=dead }}</ref>, sa 110&nbsp;mm padavina (Las Vegas ima prosjek od 29 kišnih dana u godini, većinom tokom zime, ali nije neobična pojava u bilo koje doba godine). Ljeto je izuzetno vruće i uglavnom suho, s prosječnom maksimalnom dnevnom temperaturom od 34 do 40&nbsp;°C i minimalnom noćnom od 21–26&nbsp;°C. U prosjeku su 133 dana godišnje toplija od 32&nbsp;°C, a 72 od 38&nbsp;°C, s tim da većina dana u julu i augustu premašuje ove vrijednosti. Ipak, vlažnost zraka veoma je niska i često je ispod 10%. [[Datoteka:LasVegasshowssnowonground dec 20 2008.jpg|mini|desno|250px|Snijeg u Las Vegasu [[20. decembar|20. 12.]] [[2008]].]] Zime su kratkog vijeka i općenito blage, s dnevnim maksimumom od 16 i noćnim minimumom od 4&nbsp;°C. Okolne planine skupljaju snijeg tokom zime, ali u samom gradu [[snijeg]] je rijetka pojava. Prije nekoliko godina snijeg je ipak pao u dolini. Temperatura se ponekad može spustiti i do nule, ali zimske noćne temperature rijetko se spuštaju ispod -1&nbsp;°C. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan =13,94 | vt_feb = 17,22 | vt_mar = 20,83 | vt_apr = 25,61 | vt_maj = 31 | vt_jun = 37,17 | vt_jul = 40,06 | vt_aug = 38,78 | vt_sep = 34,33 | vt_okt = 27,11 | vt_nov = 18,89 | vt_dec = 14,06 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 2,67 | nt_feb = 5,22 | nt_mar = 8,33 | nt_apr = 12,17 | nt_maj = 17,17 | nt_jun = 22,39 | nt_jul = 25,67 | nt_aug = 24,83 | nt_sep = 20,44 | nt_okt = 13,61 | nt_nov = 6,67 | nt_dec = 2,56 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 15 | p_feb = 17,5 | p_mar = 15 | p_apr = 3,8 | p_maj = 6,1 | p_jun = 2 | p_jul = 11,2 | p_aug = 11,4 | p_sep = 7,9 | p_okt = 6,1 | p_nov = 7,9 | p_dec = 10,2 <!-- Ostalo --> | izvor =[http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/nv/264436.pdf] }} == Demografska struktura == {{USCensusPop|align=right |1900=25 |1910=800 |1920=2304 |1930=5165 |1940=8422 |1950=24624 |1960=64405 |1970=125787 |1980=164674 |1990=258295 |2000=478434 |2010=583756 |estref=<ref name="popest"/> | footnote=source:<ref>Moffatt, Riley. ''Population History of Western U.S. Cities & Towns, 1850–1990''. [[Lanham, Maryland|Lanham]]: Scarecrow, 1996, 159.</ref><ref>{{cite web | url = http://www.census.gov/popest/cities/files/SUB-EST2007-32.csv | title = Subcounty population estimates: Nevada 2000–07 | format = [[comma-separated values|CSV]] | publisher = [[United States Census Bureau]], Population Division | date = 18. 3. 2009 | access-date = 9. 5. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090331141911/http://www.census.gov/popest/cities/files/SUB-EST2007-32.csv | archive-date=31. 3. 2009 | url-status = dead }}</ref> |}} Prema procjenama Američkog ureda za popis iz 2008, Las Vegas sa širom okolinom ima 1.865.746 stanovnika i regija je jedna od najbrže rastućih u SAD-u. Veliki broj novih stanovnika dolazi iz Kalifornije.<ref>{{Cite web |url=http://usgovinfo.about.com/cs/censusstatistic/a/aagoingeast.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2010 |archive-date=11. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110111023211/http://usgovinfo.about.com/cs/censusstatistic/a/aagoingeast.htm |url-status=dead }}</ref> Prema istraživanjima ''American Community Surveya'' (''ACS-a'') u periodu od [[2006]]-2008, rasni sastav stanovništva u Las Vegasu jeste sljedeći<ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/ADPTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2008_3YR_G00_DP3YR5&-ds_name=ACS_2008_3YR_G00_&-_lang=en&-redoLog=false&-_sse=on |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2010 |archive-date=11. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200211183235/http://factfinder.census.gov/servlet/ADPTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2008_3YR_G00_DP3YR5&-ds_name=ACS_2008_3YR_G00_&-_lang=en&-redoLog=false&-_sse=on |url-status=dead }}</ref>: * bijelci - 70.8% (nehispanoamerički bijelci - 50,8%) * crnci ([[Afroamerikanci]]) - 10,3% * [[Indijanci]] - 0,6% * [[Azija]]ti - 5,5% * [[Hawaii|Havajci]] ili drugi [[Polinezija|Polinežani]] - 0,5% * Hispano- ili [[Latinska Amerika|Latinoamerikanci]] (bilo koje rase) - 30% * multirasni - 3,6% * ostale rase - 8,8% Prema popisu iz [[2000]]<ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/home/saff/main.html?_lang=en |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2010 |archive-date=19. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119064948/http://factfinder.census.gov/home/saff/main.html?_lang=en |url-status=dead }}</ref>, u gradu (bez okoline) bilo je 478.434 stanovnika, 176.750 domaćinstava i 117.538 porodica. Gustoća naseljenosti bila je 1.630,3 /km². Rasni sastav bio je: 69,86% bijelaca, 10,36% Afroamerikanaca, 0,75% Indijanaca, 4,78% Azijata, 0,45% ljudi s [[Pacifik|pacifičkih]] otoka, 9,75% ljudi ostalih rasa i 4,05% multirasnih ljudi. Hispano- ili Latinoamerikanci (bilo koje rase) činili su 23,61% stanovništva. Bilo je 176.750 domaćinstava, od kojih je 31,9% imalo dijete mlađe od 18 godina koje živi s roditeljima, 48,3% bili su vjenčani parovi koji žive zajedno, 12,2% bila su domaćinstva sa ženom na čelu, bez prisustva supruga, a 33,5% nije bilo u porodičnim odnosima. Četvrtinu svih domaćinstava činili su samci, a 7,5% imalo je nekoga iz rodbine starijeg od 65 godina ko živi sam. Dobna struktura bila je sljedeća: * mlađi od 18 godina - 25,9% * od 18 do 24 - 8,8% * od 25 do 44 - 32% * od 45 do 64 - 21,7% * 65 i stariji - 11,6%. Srednja ili prosječna starost iznosila je 34 godine. Na svakih 100 žena u prosjeku bila su 103,3 muškarca. Na svakih 100 žena od 18 i više godina dolazila su 102,5 muškarca. Prosječni prihodi jednog domaćinstva iznosili su 53.000 $, a prihodi jedne porodice 58.465 $.<ref>{{Cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/STTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2006_EST_G00_S1901&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2010 |archive-date=12. 2. 2020 |archive-url=https://archive.today/20200212054817/http://factfinder.census.gov/servlet/STTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2006_EST_G00_S1901&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_ |url-status=dead }}</ref> Muškarci su imali prosječne prihode od 35.511 $, a žene 27.554 $. Prihod po glavi stanovnika u Las Vegasu bio je 22.060 $. Oko 6,6% porodica i 8,9% stanovništva bilo je ispod granice siromaštva, uključujući 5,4% mlađih od 18 i 6,3% starijih od 65 godina. Las Vegas ima jednu od najvećih stopa [[samoubistvo|samoubistava]] i razvoda u SAD-u.<ref>{{Cite web|url=http://www.citymayors.com/features/us_stresscities.html|title=City Mayors: Most stressful US cities|website=www.citymayors.com|access-date=3. 4. 2025}}</ref> U novinama ''Las Vegas Sun'' 2008. godine objavljena je studija koja pokazuje da čak 40% stanovnika Las Vegasa ima manju vjerovatnoću da počine samoubistvo kad napuste Las Vegas, a za turiste i posjetioce stanje je obrnuto: vjerovatnoća da će oni počiniti samoubistvo kad su u Las Vegasu udvostručava se u odnosu na boravak u bilo kojem drugom gradu, pa i više od toga.<ref>http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VBF-4TPS79X-1&_user=10&_coverDate=12%2F31%2F2008&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_sort=d&_docanchor=&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=a53557e7bffffa5ef0192e9efb3afaa6{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://pn.psychiatryonline.org/content/44/3/21.1.full{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ta studija srušila je dugotrajne tabue u pogledu diskusija o samoubistvima u Las Vegasu.<ref>{{Cite web|url=https://lasvegassun.com/news/2008/nov/13/just-being-vegas-raises-risk-suicide-study-finds/|title=Just being in Vegas raises risk of suicide, study finds|first=Marshall|last=Allen|date=13. 11. 2008|website=Las Vegas Sun|access-date=3. 4. 2025}}</ref> Što se tiče veće stope [[razvod]]a, ona se ne odnosi isključivo na stanovnike Las Vegasa - naime, u Nevadi je razvodni proces lakši nego u većini saveznih država, pa mnogi ljudi iz cijele zemlje dolaze u Nevadu da olakšaju i ubrzaju taj proces. Iz sličnih razloga Las Vegas ima i jednu od najvećih stopa sklapanja [[brak]]ova; mnoge dozvole za vjenčanja izdaju se ljudima koji ne dolaze iz ovog područja. == Ekonomija == Osnovni pokretač [[ekonomija|ekonomije]] Las Vegasa jeste spoj turizma, kockanja i održavanja različitih konvencija, što je zauzvrat izvor prihoda za maloprodaju i restorane. Grad služi kao sjedište za dvije najveće svjetske kockarske kompanije, ''Harrah's Entertainment'' i ''MGM Mirage''.<ref>{{Cite web|url=https://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2008/states/NV.html|title=Fortune 500 2008: States - Nevada|website=money.cnn.com|access-date=3. 4. 2025}}</ref> U području Las Vegasa smješteno je i još nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom elektroničkih kockarskih mašina, kao što su slot-mašine. U prvoj deceniji [[21. vijek|21. stoljeća]] maloprodaja i restorani postali su posebne atrakcije. Turističkim [[marketing]]om i promocijom upravlja ''Las Vegas Convention and Visitors Authority'', agencija koja djeluje u cijelom okrugu. Njeno godišnje istraživanje obezbjeđuje detaljne informacije o broju posjetilaca, načinima trošenja novca i prihodima iz svega toga.<ref>{{Cite web|url=https://www.lvcva.com/research/?whichDept=stats|title=Las Vegas Statistics, Research, and Frequently Asked Questions|website=www.lvcva.com|access-date=3. 4. 2025}}</ref> Stalni rast populacije znači da je građevinarstvo od vitalnog značaja. 2000. godine kupljeno je više od 21.000 novih i više od 26.000 "polovnih" kuća. Na početku [[2005]]. 20 projekata gradnje stambenih prostora, od kojih je svaki zauzimao više od 120 ha površine, bilo je u toku. Tokom tog istog perioda Las Vegas je smatran najbrže rastućom zajednicom u SAD-u. Međutim, finansijska kriza [[2007]]-[[2010]] i pad u poslovima koji ju je pratio značajno su usporili i biznis i rast grada, koji je zabilježio jednu od najvećih stopa gubitka domova zbog hipoteke u SAD-u. Nestanak raspoloživih prihoda od potrošača i negativna reakcija protiv trošenja novca na korporativne zabave doveli su ugostiteljstvo u kovitlac od kojeg se ono još mora oporaviti. === Ponovni razvoj === Kad je [[1989]]. godine otvoren ''Mirage'', to je označilo početak daljeg razvoja južnog dijela Stripa. To se negativno odrazilo na turizam u centru grada, ali mnogi skorašnji projekti i izgradnja stanova koji su u vlasništvu njihovih stanara povećali su broj posjetilaca u centru grada. Gradski čelnici uložili su napore u pokušajima da se pokrenu i drugi vidovi ekonomije osim turizma, kao što su razni oblici proizvodnje, bankarstvo i ostale komercijalne djelatnosti. Nepostojanje poreza na prihode za fizička lica i firme te veoma jednostavni zahtjevi u proces osnivanja korporacija doprinijeli su uspjehu ovih pokušaja. Las Vegas je nedavno doživio enorman bum i u turizmu i u populaciji. Kao odraz brzog rasta populacije u gradu početkom 90-ih izgrađena je nova Kineska četvrt na Spring Mountain Roadu. U početku se Kineska četvrt sastojala samo od jednog velikog trgovačkog centra, ali područje je nedavno prošireno za nove trgovačke centre koji sadrže različite azijske biznise. [[Datoteka:FremontStExperience LasVegas.JPG|mini|desno|250px|''Freemont Street Experience'' s isključenom neonskom rasvjetom]] Širenjem Stripa 90-ih godina, centar grada (koji je još bio zadržao osjećaj onog starog Las Vegasa) počeo je trpjeti negativne posljedice. Kako bi se stanje u centru promijenilo nabolje, grad je poduzeo određene napore. Napravljena je pješačka ulica ''Fremont Street Experience'' (''FSE'') kako bi se turisti vratili u centar i ona se pokazala popularnom u tom pogledu. Od početka recesije [[2008]], mnogi od tih napora obustavljeni su. Trgovački i zabavni centar ''Neonopolis'' zatvorio je 11 svojih pozorišta i skoro sve maloprodajne radnje. Mnogi projekti skupih stanova bili su u toku, ali jedna od zgrada s najvišim profilom, tornjevi ''Streamline'', prijavila je bankrot. Ipak, pojavili su se neki obećavajući znakovi za ovo područje. Grad je uspio "preseliti" operacije Porezne uprave SAD-a s krajnjeg zapadnog dijela grada u novu zgradu u centru, koja je otvorena u aprilu [[2005]]. Za preseljenje Porezne uprave očekuje se da će stvoriti veće zahtjeve za dodatnim poslovnim aktivnostima u centru grada, naročito u dnevnim satima. Grad je [[1995]]. kupio 25 ha zemljišta od kompanije ''Union Pacific Railroad'', s namjerom da tu napravi nešto što će privući više ljudi u područje centra grada. [[2004]]. godine gradonačelnik Oscar Goodman objavio je planove za ''Symphony Park'', u koji su uključeni stambeni i uredski prostori, zatim ''Lou Ruvo Brain Institute'' (akademski medicinski centar), ''The Smith Center for the Performing Arts'' i nova gradska vijećnica. Nakon neuspjelih pregovora s kompanijom ''The Related Co'' o izgradnji ''Union Parka'' u oktobru 2005, grad je izabrao ''Newland Communities'' (firmu sa sjedištem u [[San Diego|San Diegu]]) kao novog izvođača radova. Po ugovoru s tom firmom, radove nadgleda Dan Van Epp, potpredsjednik lokalnog ogranka firme i bivši predsjednik ''Howard Hughes Corporationa''. ''Lou Ruvo Brain Institute'' dovršen je 2009. godine. Osim ''Symphony Parka'', s realizacijom su počeli i drugi projekti izgradnje stambenih i uredskih prostora po centru Las Vegasa. Neki od njih, uključujući i projekte visokih hotela, dramatično su promijenili izgled neba u Las Vegasu posljednjih godina. Mnogi veliki takvi projekti u planu su i za centar grada i za Strip. Grad je 2004. sklopio partnerstvo s firmama ''Cheetah Wireless Technologies'' i ''MeshNetwork'' da se sprovede projekat mobilnog ''broadband'' sistema koji bi pokrio šire područje. Sistem je instaliran u centru grada, u blizini FSE-a. 2005. godine otvoren je i ''The World Market Center'', čija je namjera postati najistaknutiji nacionalni i eventualno svjetski veleprodajni salon namještaja, koji bi se takmičio s dosad vodećim centrom te vrste u High Pointu ([[Sjeverna Karolina]]). [[23. oktobar|23. 10.]] [[2006]]. otkriveni su planovi za izgradnju Svjetskog draguljarskog centra u okviru ''Symphony Parka''. Slično ''World Market Centeru'', i SDC (engl. ''WJC'') služio bi za sajmove i susrete draguljara iz cijelog svijeta. Po projektu, to bi bio neboder s 57 spratova (248 m visine).<ref>{{Cite web|url=https://lasvegassun.com/news/2006/oct/23/|title=Today's news|website=Las Vegas Sun|access-date=3. 4. 2025}}</ref> === Turizam === Glavne atrakcije Las Vegasa jesu kasina i [[hotel]]i. Najpoznatija kasina-hoteli smještena su duž Las Vegas Stripa. Ova veća kasina nalaze se izvan grada. Mnogi od ovih hotela vrlo su veliki, sa hiljadama soba, uz prateće prostore za kockanje. Postoji mnogo kasina-hotela i u centru grada, koji je bio žarište kockarske industrije u ranim danima. Nekoliko većih hotela i kasina nalaze se nešto izvan Stripa i u okolini grada. Neki od najpoznatijih kasina u centru nalaze se u FSE-u, koja je učinjena raznolikom kako bi se barovima dozvolilo da budu bliži jedni drugima, slično kao u četvrti Gaslamp u San Diegu. ==== Kasina u centru grada ==== [[Datoteka:Golden Nugget Las Vegas.jpg|mini|desno|250px|Kasino ''Golden Nugget'']] * ''Binion's Gambling Hall and Hotel'' * ''California Hotel and Casino'' * ''El Cortez'' * ''Fitzgeralds Las Vegas'' * ''Four Queens'' * ''Fremont Casino'' * ''Gold Spike Hotel and Casino'' * ''Golden Gate Hotel and Casino'' * ''Golden Nugget'' * ''Las Vegas Club'' * ''Main Street Casino'' * ''Plaza Hotel & Casino'' == Okolni gradovi == * [[Henderson]] (uključen) * [[Sjeverni Las Vegas]] (uključen) * [[Sunrise Manor]] (neuključen) * [[Spring Valley]] (neuključen) * [[Boulder City]] (uključen) == Kultura == Svakog prvog petka u mjesecu održava se proslava "Prvog petka" u okviru koje se izlažu i izvode djela lokalnih umjetnika i muzičara u dijelu centra grada poznatom kao "Arts District" ("Distrikt umjetnosti").<ref>{{Cite web |url=http://www.firstfriday-lasvegas.org/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 7. 2010 |archive-date=21. 5. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040521111504/http://www.firstfriday-lasvegas.org/ |url-status=dead }}</ref> Četvrtak uoči "Prvog petka" poznat je kao "Čevrtak préglēdā" ("Preview Thursday"). Ovaj večernji događaj posvećen je tek otvorenim novim izložbama u galerijama u centru grada. U Zoološko-botaničkom parku južne Nevade, poznatom i kao Lasvegaski zoo-vrt, nalazi se preko 150 vrsta životinja i biljaka. 485 miliona dolara vrijedan ''The Smith Center for the Performing Arts'' (koji je trenutno u izgradnji) nalazit će se u okviru ''Symphony Parka''. Centar će biti prikladan za [[broadway]]ske predstave i ostale veće slične atrakcije, te za nastupe [[orkestar]]a, izvođenja [[opera]] i plesne događaje. Grad je, također, domaćin i nekim godišnjim događajima, kao što je kaubojski festival ''Helldorado Days''. == Sport == Las Vegas nema nijedan klub u vodećim američkim [[sport]]ovima i ligama, iako je šire gradsko područje jednako veliko ili veće od mnogih gradova koji ih imaju. Glavna dva razloga za to jesu zabrinutost zbog legalnog sportskog klađenja te organiziranje sportskih događaja iz zabave, a ne iz sportskih ciljeva, a objema ovim stvarima Las Vegas obiluje. Grad trenutno ima 2 kluba u nižim ligama, [[bejzbol]]ski ''Las Vegas 51s'', koji nastupa u Pacifičkoj ligi, i [[hokej na ledu|hokejaški]] ''Las Vegas Wranglers'', koji se takmiči u Istočnoj hokejaškoj ligi, a inače je udružen s timom ''Phoenix Coyotes''. Također postoji i klub ''Las Vegas Locomotives'' ([[američki nogomet]]), član ''UFL''-a (''United Football League''). U prošlosti je Las Vegas imao klubove koji su nastupali u Kanadskoj fudbalskoj ligi, ''XFL''-u (američkoj profesionalnoj fudbalskoj ligi koja je trajala samo jednu sezonu - [[2001]]), ''WBL''-u (Svjetskoj [[košarka]]škoj ligi) i u Arena Football League (trajala od [[1987]]-[[2008]]). Postoje špekulacije da će završetak izgradnje nove dvorane, za koju se očekuje da će biti otvorena 2010. godine (i trenutno još nema planiranog datuma otvaranja), privući klubove iz [[NBA]] i [[NHL]]. Grad je, navodno, među prvim kandidatima za proširenje ''MLS''-a (Američke [[nogomet]]ne lige) u bliskoj budućnosti. Također je bilo kontakata između gradskih zvaničnika i nekoliko vlasnika bejzbolskih klubova u pogledu njihovog preseljenja u Las Vegas. Grad je bio jak kandidat za preseljenje ''Montreal Exposa'', koji su na kraju ipak postali ''Washington Nationals'' (navodno je prevagu odnijela garancija [[Washington]]a da će novi stadion biti u potpunosti izgrađen javnim sredstvima. U Las Vegasu je 2008. održan i zimski sastanak čelnika MLB-a. [[Datoteka:Mandalay Bay Hotel.jpg|mini|desno|250px|Hotel ''[[Mandalay Bay]]'', mjesto održavanja vrhunskih UFC i boks-mečeva]] Sportski događaji visokog nivoa i ograničenog trajanja bili su jako uspješni u Las Vegasu. Grad je bio domaćin NBA All-star utakmice [[2007]]. [[NASCAR]] Sprint kup (automobilske utrke) privuče i do 165.000 gledalaca. Las Vegas je domaćin i značajnom broju profesionalnih borbi, naročito u [[boks]]u. Mnoge od tih borbi (poput onih iz ''Ultimate Fight'' serije, tj. ''[[UFC]]''-a) održavaju se blizu centra grada ili na Stripu, u nekom od poznatih hotela-kasina. ''Mandalay Bay'' je naročito poznat kao glavni kandidat za održavanje UFC-borbi. Las Vegas se često naziva ''bokserskom Mekom''<ref>{{Cite web|url=https://www.saddoboxing.com/5531-las-vegas.html|title=The Mecca Of Boxing: Las Vegas, Nevada – Boxing News|first=Peter E.|last=Porto|access-date=3. 4. 2025}}</ref>, titulom koju često dijeli s legendarnim ''Madison Square Gardenom'' u [[New York]]u. ''National Finals Rodeo'' privukao je hiljade gledalaca u grad od [[1985]], pa je 2005. ugovor s gradom produžen do 2014. NBA Ljetna liga trenutno se održava u gradu, a tu je 2008. trenirao i američki [[Olimpijske igre|olimpijski]] košarkaški tim. ''[[Univerzitet Nevade, Las Vegas]]'' (UNLV) takmiči se u Diviziji 1 [[NCAA]] lige i u muškoj i u ženskoj konkurenciji, a član je i ''Mountain West Conferencea'' (sistem univerzitetskih takmičenja u raznim sportovima). ''Koledž južne Nevade'' također ima sportski program, sa značajnim uspjehom u bejzbolu na lokalnom nivou. Postoje jaki sportski programi u mnogim srednjim školama u Las Vegasu, a dosta igrača iz raznih sportova kasnije je napravilo solidne karijere u univerzitetskom ili profesionalnom sportu, npr. [[Andre Agassi]], Greg Anthony, Marcus Banks, Steven Jackson, Ryan Ludwick, Greg Maddux, Frank Mir, DeMarco Murray i Ryan Reynolds. == Parkovi i rekreacija == Las Vegas ima desetke parkova, uključujući i obrazovno-rekreacijski centar ''Las Vegas Springs Preserve'' i ''Floyd Lamb State Park''. === Atrakcije === Grad je popularna destinacija za Havajce. 2002. godine skoro 80.000 bivših stanovnika [[Havaji|Havaja]] živjelo je u Las Vegasu, a skoro 3.000 posjećivalo je grad svake sedmice.<ref>{{Cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25499224_ITM|title=Information and results for 'Ninth Island: a new local marketing grou…|date=24. 7. 2012|website=archive.ph|access-date=3. 4. 2025|archive-date=24. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120724083107/www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25499224_ITM|url-status=bot: unknown}}</ref> Las Vegas ponekad nazivaju i devetim havajskim otokom.<ref>http://www.doubletongued.org/index.php/dictionary/ninth_island/</ref> U gradu se nalazi prva prodavnica iz lanca ''ABC Stores'' izvan države Havaji. == Uprava == Las Vegasom upravlja gradsko vijeće koje trenutno ima 7 članova, zajedno s gradonačelnikom. Gradonačelnik predsjedava svim sastancima vijeća, a ako nije u mogućnosti, mijenja ga član vijeća koji ima funkciju privremenog zamjenika gradonačelnika (neki gradovi u SAD-u nemaju službenu funkciju zamjenika gradonačelnika, već jedan član gradskog vijeća bude izabran kao osoba koja će ga mijenjati dok je odsutan ili spriječen u obavljanju dužnosti). Gradski ''manager'' (nešto kao upravnik) odgovoran je za administraciju i svakodnevne zadatke svih općinskih službi i gradskih odjeljenja. On, također, održava vezu sa saveznim, državnim, okružnim i ostalim lokalnim vlastima. Većina šireg gradskog područja podijeljena je na susjedne uključene gradove ili neuključene općine. U neuključenim općinama pod upravom Clark Countyja živi oko 700.000 ljudi, a još 465.000 živi u uključenim gradovima kao što su Sjeverni Las Vegas, Henderson i Boulder City. Las Vegas i skoro cijelo okolno područje imaju zajedničku policiju - ''Las Vegas Metropolitan Police Department'', koja je osnovana [[1973]]. spajanjem ''Las Vegas Police Departmenta'' i ''Clark County Sheriff's Departmenta''. Sjeverni Las Vegas, Henderson, Boulder City te neki fakulteti imaju vlastite policijske službe. Indijanski rezervat za Pajute zauzima oko 4.000 m² i nalazi se u blizini centra grada. Las Vegas, kao sjedište Saveznog okružnog suda ''Lloyd D. George'', privlači i mnoge uslužne pravne djelatnosti u vezi s kaucijama, brakom, razvodom, porezom, ''uključivanjem'' i ostalim pravnim uslugama. == Obrazovanje == Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje (u javnim školama) obezbjeđuje Školski distrikt Clark Countyja, koji je peti najbrojniji u SAD-u (planirani upis za šk. g. 2007-2008. bio je 314.000 učenika do 12. razreda). Ranije spomenuti ''UNLV'' nalazi se u Paradiseu, oko 5&nbsp;km od južnih granica grada i oko 3.2&nbsp;km istočno od Stripa. ''Medicinski fakultet Univerziteta Nevade'' u [[Reno]]u ima kampus blizu centra Las Vegasa. Nekoliko državnih univerziteta, uključujući ''Univerzitet Phoenix'', imaju kampuse u području Las Vegasa. ''Nevada State College'' i ''Univerzitet Touro'' nalaze se u obližnjem Hendersonu. ''Koledž južne Nevade'' ima kampuse u Las Vegasu, Sjevernom Las Vegasu i Hendersonu. U Hendersonu su, također, i ''Univerzitet DeVry'' i ''Keller Graduate School of Management'' (''Kellerov fakultet za menadžment''). Od privatnih ustanova, tu su koledž ''Apollo'', ''National University'', te ''ITT tehnički institut''. == Transport == ''RTC Transit'' je sistem javnog transporta koji obezbjeđuje autobuske usluge u Las Vegasu, Hendersonu, Sjevernom Las Vegasu i ostalim prigradskim područjima. Međugradski autobuski prijevoz za Las Vegas obezbjeđuju neke tradicionalne autobuske firme, kao što je ''Greyhound Lines''. Za čarter-linije tu je ''Green Tortoise'', a postoji i nekoliko linija za Kinesku četvrt. ''Amtrak California'' također ima liniju između Las Vegasa i najbliže putničke željezničke stanice u Barstowu (Kalifornija). Nova brza tranzitna veza u Las Vegasu zvana ''ACE Gold Line'' (autobuska linija s ograničenim stajanjima i čestim prometom) pokrenuta je u martu [[2010]]. i povezuje centar Las Vegasa, Strip, Centar za konvencije i gradski trg. Izuzev ''Bulevara Las Vegas'', autoputa ''Boulder'' (SR 582) i ''Rancho Drivea'' (SR 599), većina ulica i cesta u Las Vegasu smještena je uzduž granica između parcela koje su veličine 1 x 1 [[milja]] (američki geodeti pri izradi mapa dijele određeno područje na dijelove spomenute veličine, a taj sistem primjenjuje se i kod razmjeravanja parcela, samo u manjim omjerima). Većinu tih cesta održava Odjel za saobraćaj u Nevadi, kao i državne ceste. Ceste ''15'', ''515'' i ''US 95'' vode iz grada u sva 4 smjera. Dvije veće ceste - ''Interstate 15'' i ''Interstate 515/U.S. Route 95'' - križaju se u centru Las Vegasa. ''I-15'' povezuje Las Vegas S [[Los Angeles]]om i ide na sjeveroistok prema Salt Lake Cityju. ''I-515'' ide na jugoistok prema Hendersonu, odakle ''US 93'' dalje vodi preko Hooverove brane u Phoenix, [[Arizona]]. ''US 95'' povezuje grad sa sjeverozapadnom Nevadom, uključujući [[Carson City]] i Reno. ''US 93'' odvaja se od ''I-15'' sjeveroistočno od Las Vegasa i ide na sjever, kroz istočnu Nevadu, prolazeći kroz mjesta Elly i Wells. ''US 95'' skreće južno od ''US 93'' blizu Hendersona i ide kroz krajnji istok Kalifornije. Izgrađena je djelomična obilaznica, koja se sastoji od ''I-215'' na jugu i ''Clark County 215'' na zapadu i sjeveru. Od ostalih cesta, ''Blue Diamond Road'' (SR 160) vodi u Pahrump, a ''Bulevar Lake Mead'' (SR 147) do jezera Mead. '''Ceste u pravcu istok-zapad, od sjevera prema jugu''' * ''Ann Road'' * ''Craig Road'' (SR 573) * ''Cheyenne Avenue'' (SR 574) * ''Smoke Ranch Road'' * ''Lake Mead Boulevard/St. Rose Parkway'' (SR 147) * ''Washington Avenue'' (SR 578) * ''Summerlin Parkway'' * ''Bonanza Road'' (SR 579) * ''Charleston Boulevard'' (SR 159) * ''Sahara Avenue'' (SR 589) * ''Blue Diamond Road/Windmill Road'' '''Ceste u pravcu sjever-jug, od zapada prema istoku''' * ''Fort Apache Road'' * ''Durango Drive'' * ''Buffalo Drive'' * ''Rainbow Boulevard'' (SR 595) * ''Jones Boulevard'' (SR 596) * ''Decatur Boulevard'' * ''Valley View Boulevard'' * ''Rancho Drive'' * ''Maryland Parkway'' * ''Eastern Avenue'' (SR 607) * ''Pecos Road'' * ''Lamb Boulevard'' (SR 610) * ''Nellis Boulevard'' (SR 612) [[Datoteka:McCarran airport las vegas.jpg|mini|desno|250px|Međunarodni aerodrom ''McCarran'']] Međunarodni aerodrom ''McCarran'' zadužen je za međunarodne i domaće letove u dolinu Las Vegasa, a preko njega idu i letovi privatnih aviofirmi, kao i teretni letovi. Neki civilni letovi koriste manje aerodrome u Sjevernom Las Vegasu i Hendersonu. ''Union Pacific Railroad'' jedina je željeznica prve klase koja obezbjeđuje promet teretnih vozova kroz Las Vegas. Do [[1997]]. vozovi kompanije ''Amtrak Desert Wind'' išli su za Las Vegas koristeći pruge ''Union Pacific Railroada'' koje su prolazile kroz grad. Početkom 90-ih diskutiralo se o planovima da se obnovi ''Amtrakova'' linija koja je spajala Las Vegas i Los Angeles, ali nijedan od njih nikad nije implementiran. ''Amtrakova'' stanica u Las Vegasu bila je smještena u hotelu ''Plaza'' čime je držala "titulu" jedine željezničke stanice u SAD-u koja se nalazila u kasinu. Prijedlozi da se oživi saobraćaj putničkih vozova za Las Vegas imaju u vidu brzi voz ''Desert Xpress'' iz Victorvillea u Kaliforniji, zatim međudržavnu liniju lebdeće željeznice između Kalifornije i Nevade, koja bi se na kraju produžila do Anaheima (Kalifornija), a njen prvi segment bio bi u Primmu (Nevada), ''Las Vegas Railway Express'' i, najnovije, ''Z-voz'', koji bi išao 6 dana sedmično između ''Los Angeles Union Station'' i nove ''Z-train'' stanice u blizini Stripa. == Bratski gradovi == Las Vegas ima nekoliko bratskih gradova: * {{flagicon|FIL}} '''Angeles City''', [[Filipini]] * {{ZD|JKO}} '''Ansan''', [[Južna Koreja]] * {{flagicon|KIN}} '''Huludao''', [[Kina]] * {{ZD|JKO}} '''Jeju City''', [[Južna Koreja]] * {{flagicon|TUR}} '''Pamukkale''', [[Turska]] * {{flagicon|BUG}} '''Pernik''', [[Bugarska]] * {{flagicon|TAJ}} '''Phuket''', [[Tajland]] * {{flagicon|FIL}} '''Tagaytay City''', [[Filipini]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Las Vegas}} {{Wikivoyage|Las Vegas}} * [http://www.lasvegasnevada.gov/ Home] * [http://www.geotimes.org/nov05/Travels1105.html Geotimes — November 2005 — Las Vegas: A desert oasis] * [http://forecast.weather.gov/MapClick.php?site=vef&smap=1&textField1=36.175&textField2=-115.13639 National Weather Service] {{Gradovi u Okrugu Clark, Nevada}} {{Glavni gradovi okruga u Nevadi}} {{Okruzi Nevade}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Las Vegas| ]] [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Gradovi u Nevadi]] [[Kategorija:Glavni gradovi okruga u Nevadi]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Clark, Nevada]] 4b8jy2irhle878l01ajwt5hmo9iedza 0 125190 3712844 3409777 2025-06-06T21:08:59Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|2|0 */ 3712844 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} {{Neutralnost}} {{Infokutija osoba | ime = Lojze Grozde | slika = Lojze-Grozde MK.jpg | opis = Lojze kao gimnazijalac | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1923|5|27}} | mjesto_rođenja = Zgornje Vodale, Slovenija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1943|1|1|1923|5|27}} | mjesto_smrti = Mirna, Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Blaženik '''Lojze Grozde''' (rođen kao ''Lojze Alojzij Grozde''), ([[27. maj]] [[1923]]., [[Zgornje Vodale]], [[Slovenija]] - [[1. januar]] [[1943]]., [[Mirna]], [[Slovenija]]) bio je [[slovenski]] [[pjesnik]] i [[mučenik]]. == Biografija == === Mladost === Lojze Grozde se rodio 27. maja 1923. u Zgornjim Vodalama u župi Tržišče kod [[Mokronog]]a na Dolenjskom (danas [[Slovenija]]; tada [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]), kao vanbračno dijete. Kad mu je bilo četiri godine, majka se udala i tamo je nije smio posjećivati. Kasnije, kad je Lojze napredovao u školi, očuh mu je postao pristupačniji. Tako je Lojzek, kako su ga zvali od milja, ostao u svojoj kući a za njega se brinula pobožna tetka Ivanka. Od nje je naučio zdrave pobožnosti i marljivosti. Ona se pobrinula, da je poslije četiri razreda narodne škole otišao studirati u gimnaziju u [[Ljubljana|Ljubljanu]], gdje je i ona otišla služiti. Dobrotvori su joj pomogli, da je Lojze mogao redovno pohađati školu. Stanovao je u katoličkom đačkom zavodu Marijanišče i posjećivao klasičnu gimnaziju, gdje je bio odličan đak. Među školskim drugovima se je isticao kao pjesnik i literat. Postao je član i kasnije vođa đačke [[Katolička akcija|Katoličke akcije]] i sarađivao je i u zavodskoj zajednici Marijine družbe. Zadnje godine gimnazijskog studija počeo je [[Drugi svjetski rat]], kao i [[građanski rat]]<ref>[[Papa Ivan Pavao II]] je rekao u vezi Drugog svjetskog rata i građanskog rata na teritoriji bivše Jugoslavije među ostalim i ovo: ''Patnji, koju je prouzrokovala strana [[okupacija]], se je pridružio još i [[građanski rat]], u kojem je brat podigao ruku na brata.'' gle: Papež Janez Pavel II. v Sloveniji, Bog blagoslovi predrago Slovenijo, (Papa Ivan Pavao II u Sloveniji, Bog blagoslovi dragu Sloveniju), Družina – Ljubljana 1996, {{ISBN|961-222-079-4}} (str. 59)</ref>, kad je "brat podigao svoju ruku na brata".<ref>U nagovoru kod mise u [[Stožice kod Ljubljane|Stožicama]] je Sluga Božiji [[Papa Ivan Pavao II]] ovrednovao trpljenje, koje je bilo desetljećima prešutkivano i nepriznato: ''"U povijesti je bila vaša kršćanska zajednica ispostavljena teškim kušnjama, nedavno također grozotama oba svjetska rata. Kako neka bi zaboravili na nasilnu komunističku [[Revolucija|revoluciju]]? Patnji, koju je prouzrokovala strana [[okupacija]], se je pridružio još i [[građanski rat]], u kojem je brat podigao ruku na brata. Sluga Božiji Lojze Grozde je samo jedna od bezbrojnih nevinih žrtava, koje visoko dižu palmu svoga [[Mučeništvo|mučeništva]] kao neizbrisivu uspomenu i opomenu. Biskupe, svećenike, redovnike i vjernike su za vrijeme rata i poslije njega zatvarali, mučili, iseljavali ali i nasilno ubijali. Svi oni sada mole Boga za [[pomirenje]], [[mir]] i [[Sloga|slogu]] među svim članovima naroda."'' Papež Janez Pavel II. v Sloveniji, Bog blagoslovi predrago Slovenijo, Družina – Ljubljana 1996, {{ISBN|961-222-079-4}} (str. 59)</ref> Zbog toga su se prilike sve više zaoštravale, što ga je poticalo na tješnji odnos sa Euharistijskim [[Isus]]om. Svi znaci su pokazivali, da želi Lojze poći u bogosloviju. Nije se bavio politikom niti se je htio uključivati u neku stranku.<ref>O njegovu stavu do rata i građanskog rata može se zaključivati iz njegovih riječi za vrijeme posjete kod rodbine dva mjeseca prije tragične smrti. Na nagovaranje: "No, Lojze, kako izgleda, će trebati uzeti pušku u ruke;" je odlučno kazao: "Ne, ja je neću; to nije moja zadaća! Ja sam određen za nešto drugo.: (Dr. Anton Strle, "Slovenski mučenec Lojze Grozde", Ljubljana 1991, XVI. poglavlje: „Prav blizu je sveti večer”, str. 113).</ref> Iz njegovih riječi i ponašanja može se zaključivati o njegovom miroljubivom stavu. On nije htio činiti pravde oružjem, nego obraćati grešnike uvjeravanjem, molitvom i žrtvom. == Mučeništvo, nalaženje i sahrana == ===Mučeništvo=== [[Datoteka:Mirna_Trebnje 01.jpg|mini|Mirna na Dolenjskom - Slovenija]] [[Datoteka:Tomb_Lojze_Grozde_01.jpg|mini|Grob Lojzeta Grozdeta u '''Šentrupertu''']] Za vrijeme božićnog raspusta u osmom razredu gimnazije Grozde nije išao kući jer je tamo bilo sve više nasilja i posjete nisu bile jednostavne.<!--napomena koja nema uporište u referencama <ref>U godini 1942. je tragično preminulo 14 svećenika i vjernika za koje je počeo proces za beatifikaciju. Većinu od njih je Lojze lično poznavao.</ref>--> Usprkos upozorenjima odlučio se na odlazak za Novu godinu 1943. Zamolio je za putnu dozvolu. Najprije se javio prijateju u Strugama. Na prvi petak, koji je pao te godine na 1. januara, bio je na misi u [[Cistercijanski samostan Stična|Cistercijanskom samostanu Stična]], a zatim je pošao [[voz]]om iz Ivančne Gorice do [[Trebnje]]ga. Tamo je saznao da vozom ne može dalje jer je pruga bila prekinuta. Htio je otići do [[Mirna|Mirne]] pješice. Usput je prisjeo na neki voz. Kod prve kuće u Mirni morao je sići s voza jer ga je uhvatila partizanska straža te ga počela saslušavati. Kod njega su našli latinsku misnu knjižicu (do kraja 2. vatikanskog sabora se je u rimskom obredu upotrebljavao latinski jezik kod mise i u brevijaru), knjigu duhovnih pobuda [[Toma Kempenac|Tome Kempenca]] ''Nasljeduj Krista'' i knjižicu o [[Majka Božija|Majci Božijoj Fatimskoj]]. Odveli su ga u obližnju gostionicu te ga dalje saslušavali. Opasnost prilika pokazuje činjenica da su tri sata prije nego su uhvatili Grozdeta u Mirni streljali bogoslova Janeza Hočevara<ref>Anton Pust, Zdravko Reven, Božidar Slapšak: ''Palme mučeništva: Ubiti in pomorjeni slovenski duhovniki, redovniki in bogoslovci in nekateri verni laiki'', Celje 1995, str. 367 – 368 Božiji služabnik Alojzij Grozde, {{ISBN|961-218-064-4}}</ref> koji je za praznike htio obići svoje rođake u bližnjom [[Šentrupert]]u.<ref>'''Bogoslov Janez Hočevar''' ''Gospodin mu je govorio: "Idi za mnom. Daruj mi svoj život! Ja sam ljubav!" Janez se mu je odazvao: "Ovdje sam, Gospodine!" Postao je bogoslov. Bližio se je Božijem oltaru. Napredovao je u kreposti, starosti i mudrosti. Srce mladoga bogoslova je ljubilo Boga i posebno još trpeće brate i sestre; tugovao je sa tužnima, plakao sa plačućima. Ljubio je također svoj dom, svoje domaće i svoje zemljake. Za vrijeme Božićnih praznika godine 1942 je saznao, koliko njegovi domaći pate. Odlučio je, da ih posjeti i utješi. Znao je, da je put kući opasan. Ali jača od smrti je ljubav. Janez je bio Kristov učenik. Njegovo dobro i milosrdno srce mu nije dalo mira. Otišao je.'' '''A kući više nije stigao. 1. januara 1943 je na putu prema domu umjesto nekrvave žrtve, po kojoj je tako čeznuo, obavio krvavu žrtvu.''' ''Također njegov leš su položili ka počinku u crkvi na Veseloj gori.'' (Duhovni koledarček 1944, Sastavio župnik Gregor Mali, Ljubljana, Knjižice br. 239/240 od 1. decembra 1943, str. 9)</ref> U Grozdetu su tražili vojnog obavještajca; u njemu su vidjeli mladog čovjeka sa vjerskim uvjerenjem koje su oni prezirali i progonili. Među ljudima se brzo iza toga pronio glas o okrutnosti novogodišnjeg slavlja Tomšičeve partizanske brigade koja je zaposjela Mirnu. ===Politkomisar Dušan Majcen-Nedeljko=== [[Prva udarna brigada Toneta Tomšiča]] je onih dana vladala nad dolinom rijeke Mirne, dok se je štab pripremao na proslavu Nove godine. Njen politkomisar [[Dušan Majcen–Nedeljko]] piše jedno važno pismo CK KPS dobra dva tjedna poslije mučeništva Lojzeta Grozdeta ovako: ''Sa položaja, 19. januara 1943, Centralnom komitetu KPS: „Smrtna presuda je bila nekoliko preduhitrena i izvršena iz preventivnih uzroka. Doduše je bilo dokazno, da je dotičnik član Katoličke akcije, ipak konkretnih dokaza, da prenosi vijesti, nije bilo. Štab je bio kasnije primoran, da putem posebnog razglasa opravda pred stanovništvom, naročito u Št. Rupertu, nužnost smrtne presude. Pri tome moram autokritički priznati, da sam se za slučaj premalo zanimao i nisam spriječio osude, to bih mogao, da sam učestvovao u brigadnom sudu«''<ref>Milanka Dragarjeva: ZVEST KRIŽANEMU (Knjiga o Grozdetu, Ljubljana 2010, 518 stranica). Na stranici 349 je objavljen u Arhivu Slovenije o Grozdetu nađeni dokument: '''pismo, koje je pisao glavnoj partizanskoj komandi politkomisar Tomšičeve brigade Dušan Majcen-Nedeljko'''.</ref> ===Suprotne tvrdnje=== Slovenski internetni časopis ''Mladina.si'' piše<ref>MLADINA.si Tjednik, br. 13, subota, 22. maj 2010, u članku (Ne)preverjeni mučenik: http://www.mladina.si/tednik/201013/(ne)preverjeni_mucenik {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428111901/http://www.mladina.si/tednik/201013/(ne)preverjeni_mucenik |date=28. 4. 2010 }}</ref>, da se je za tragičnu Grozdetovu sudbina zanimao također penzionisani partizanski general-major [[Lado Kocijan]], koji je istraživanjem godine 1995. došao do drugačijih zaključaka. On tvrdi, da je nosio Lojze neko nenaslovljeno pismo za organiziranje domobranstva u Mirenskoj dolini i da su ga baš zbog toga partizani osudili na smrt. On doduše priznaje, da je bio Grozde ubijen "projektilom", ali odlučno poriče bilo kakvo mučenje. ===Nalaženje neistrunutog tijela=== O mučenju ipak govori već prvi Grozdetov kratki životopisni sažetak.<ref>''Duhovni koledarček'' 1944, Sastavio župnik Gregor Mali, Ljubljana, Knjižice br. 239/240 od 1. decembra 1943, str. 13</ref> Slično također glavni životopisac Strle spominje, da leš nije bio pokopan i da je posebna komisija odmah poslije pronalaska ustanovila na njemu očite tragove zlostavljanja.<ref>XVII. Poglavlje: Krona pravice, str. 121-129, u: Dr. Anton Strle, ''Slovenski mučenec Lojze Grozde'', Ljubljana 1991.</ref> Dana 23. februar 1943. se djelimično otkrilo što se zapravo događalo s Grozdetom kojeg su usred noći mučili u Mirni. Školarci su brali u šumi visibabe i pronašli njegov leš. Na njemu su bili tragovi strašnog mučenja, a leš je bio neistrunut. Prevezli su ga u susjedni Šentrupert gdje je komisija načinila zapisnik.<ref>Anton Pust, Zdravko Reven, Božidar Slapšak, Palme mučeništva: ''Ubiti in pomorjeni slovenski duhovniki, redovniki in bogoslovci in nekateri verni laiki'', Celje 1995, str. 367 - 368.</ref> ===Sahrana u Šentrupertu=== Grozdetovo tijelo su zatim pokopali na šentrupertskom groblju; zbog opasnih prilika onih dana ga naime nije bilo moguće prevesti u domaću župu Tržišče. Vijest o mučenju i ubistvu nevinog studenta je među ljude unijela uzbunu te duboko potresla njegovu rodbinu, školske drugove i profesore, kao i poznanike i prijatelje. Grozdetov glavni mučitelj je točno četiri godine nakon toga, 1. januara 1947., počinio samoubistvo: navezao se autom pred lokomotivu. == Beatifikacija == [[Datoteka:VidGajsek - Slovene Eucharist Congregation 2010 - 044.jpg|mini|Za vrijeme Prvog slovenskog euharistijskog kongresa je proglašen blaženim Lojze Grozde]] Povodom 50. godišnjice Grozdetove smrti je nadbiskupija Ljubljana počela crkveni postupak za priznanje njegova mučeništva te time za njegovu [[beatifikacija|beatifikaciju]] i kanonizaciju. [[Papa Ivan Pavao II]] ga je prilikom prve posjete u Sloveniji (16.-19. 5. 1996.) dvaput spomenuo. Među ostalim je rekao: ''"Sluga Božiji Lojze Grozde je samo jedna od bezbrojnih nevinih žrtava komunizma, koje visoko dižu palmu mučeništva kao neizbrisljivu uspomenu i opomenu. Bio je Kristov učenik."'' [[Papa Benedikt XVI.]] je izjavio<ref>http://www.druzina.si/icd/spletnastran.nsf/all/9C3A87B5604A239DC1257731002B435C?OpenDocument{{Mrtav link}} Igor Luzar: Celjski sad Grozdetovega zrna, ''Celjski plod Grozdetova zrna,'' gle: Družina, Slovenski katolički tjednik, Ljubljana 2010. V. 30., br. 22)</ref> {{Izvor}} <!--kada? gdje? link?-->, da sveci nisu prošlost, nego predstavljaju sadašnjost i budućnost Crkve i društva. U punini su ostvarili ljubav u istini, koja je u kršćanskom životu najviša vrijednost; njihovi likovi su kao prizme, koje u različitim nijansama odasjavaju jedinstveno svijetlo, koje je Krist.<ref>isti link, u kojem je Papin citat. Članak u: Družina, Slovenski katolički tjednik, Ljubljana 2010. V. 30., br. 22): http://www.druzina.si/icd/spletnastran.nsf/all/9C3A87B5604A239DC1257731002B435C?OpenDocument{{Mrtav link}}</ref> "Rim je odredio, stvar je završena", kaže teško očekivani izvještaj, koji su u srijedu, 19. maja, preko papinske nuncijature u Sloveniji javili novomeškom biskupu Andreju Glavanu i postulaturi za beatifikaciju sluge Božijeg Lojzeta Grozdeta. Već 27. marta 2010. je stigla iz [[Rim]]a vijest, da je papa odobrio dekret o mučeništvu Alojzija Grozdeta. Toga dana je naime [[papa Benedikt XVI.]] primio u audijenciju prefekta Kongregacije za postupke svetaca, nadbiskupa Angela Amata, i potvrdio objavu dekreta o Grozdetovu mučeništvu. Time je dana dozvola za svečanu [[beatifikacija|beatifikaciju]], koja se obavila, kao što su iz [[Novo mesto|Novog mesta]] predlagali u Rim, 13. juna na Slovenskom euharistijskom kongresu u [[Celje|Celju]]. Mučenik Lojze Grozde je bio dakle službeno proglašen blaženim za vrijeme svete mise na 11. nedjelju kroz godinu. U Papino ime proglasio ga je državni sekretar [[kardinal]] [[Tarcisio Bertone]]. Na celjskom stadionu je bilo prisustvovalo svečanosti oko 40.000 vjernika. Naglasak je bio na tom, da mora biti sveta misa u središte kršćanskog života, kao što je bila u životu mladog Lojzeta. »Grozdetu je bila Euharistija sunce njegova života.<ref>Sveta misa, združena sa svetom pričešću, je bila središte njegove pobožnosti; smijemo također reći, da je bilo to za njega svjesno središte čitava života. U programu duhovnog života, kako si ga je sastavio u svojim zadnjim duhovnim vježbama od 24. do 28. srpnja 1942., ima zapisanu lozinku: »Sveta Euharistija, sunce moga života!« u: Strle, Slovenski mučenec Lojze Grozde, XIV. poglavlje: »Sonce življenja«, str. 97.</ref> Tako nije slučajno, da je bio baš za vrijeme Euharistijskog slavlja u Celju pred univerzalnom Crkvom službeno upisan u nebeski spisak blaženih.« Lojze se euharistijski nadahnjivao također pri krčkom biskupu [[Antun Mahnić|Antunu Mahniću]].<ref>Otkako je Mahnić godine 1896. postao biskup na otoku Krku, je svakog dana po više sati klanjao. To je preporučivao i svećenicima, pa i vjernicima. U tu nakanu je počeo za hrvatske i slovenske svećenike klanjatelje izdavati u svojoj štampariji Kurykta (=staro ime za Krk) u Krku mjesečnik Sanctissima Eucharistia sa člancima na oba jezika; 1911. godine ga je preimenovao u Svećenička zajednica. Jedan od njegovih uvodnih članaka ima naslov: „Naše sunce!” (SE VIII/1909, str. 1-4); u jednom drugom kaže: „Presveta euharistija je sunce svih otajstava vjere…” (SE V/1906 156s.)</ref> ==Pjesnik, koji naslućuje svoju smrt== Godine 1991. je izašla iz štampe neke vrste četvero-logija o Grozdetu sa naslovom ''Slovenski mučenec Lojze Grozde'' (Slovenski mučenik Alojzije Grozde). U njoj je najprije životopis, kojeg je vjerno prema izjavama mnogih svjedoka te iz vlastitih iskustava te uspomena napisao Lojzetov odgojitelj, koji ga je i najbolje poznavao, prefekt u zavodu Marijanišče, doktor [[Anton Strle]]. To je ponovnu štampu onog iz godine 1944., proširen sa ocjenama Kermaunera, kratkim uspomenama Pogačara i izborom pjesama, koje je pripremila historičarka Berta Golob. Nakon štampanja knjige »Mladec Kristusa Kralja« (Mladić Krista Kralja) su ga vlasti za pet godina zatvorile te mu pridodale još tri godine oduzimanja građanskih prava.<ref>Prof. Anton Strle je sa knjigom o Lojzetu Grozdetu »zaradio« pet godina zatvora (od godine 1947. do 1952.) i po prestanku kazne još tri godine oduzimanja građanskih prava. (Družina 23, 6. 6. 2010. str. 24, Anton Štrukelj: Strle in Grozde)</ref> Strle je strpljivo podnosio sudbinu, vrlo sličnu onoj, koja je skoro u isto vrijeme zadesila zagrebačkog [[nadbiskup]]a i kasnijeg [[kardinal]]a [[Blaženi Alojzije Stepinac|Blaženog Alojzija Stepinca]]. U toj knjizi kasniji profesor dogmatike na Teološkom fakultetu u Ljubljani opisuje, ''"kako su Lojzeta boljele nesreće, koje su druga za drugom dolazile nad narod"'' za vrijeme (građanskog) rata. Ipak ''"malodušnost u Lojzetovu srcu nije imela mjesta."'' To pokazuje i pjesma "Bolni sonet" iz godine 1942.<ref>''Slovenski mučenec Lojze Grozde'', Ljubljana 1991, str. 68; cijela pjesma je na str. 187.</ref> :'''[[Janez Pogačar]]''', koji je Lojzeta lično poznavao, jer je kod njih služila Lojzetova tetka Ivanka, je napisao "Sitne uspomene" (Drobec spominov). U njima potvrđuje, da Lojze nije htio uzeti oružje u ruke i da je zbog toga morao progutati mnogošto. Sakupljali su se tamni oblaci. Počelo je ubijanje nevinih ljudi, naročito u okolini Ljubljane i na Dolenjskom. Devetnaestogodišnji Lojze se je upitao, dali nije po savjesti pozvan i dužan, da se umiješa u taj metež možda također oružjem, ako će biti potrebno. Sjećam se, da je na pitanje moje sestre odlučno odvratio: "Ja nisam za to." "Zašto pak jesi?" je sestra vrtjela u njega. Lojze pak je šutio. :Historičarka '''[[Berta Golob]]''' je napravila izbor Grozdetovih pjesmi po tematici: raspoloženjske, religiozne i ljubavne pjesme. O njemu kao pjesniku kaže Kermauner: ''"Grozde se pokaže i u pjesmama takav, kakvog je ocrtao Strle u knjizi Mladec Kristusa Kralja (Mladić Krista Kralja, Ljubljana 1944). Grozdetova ambicija nije: biti pjesnik; takva je [[France Balantič|Balantičeva]]. Grozde hoće biti svetac."''<ref>Slovenski mučenec Lojze Grozde, stran 166.</ref> Istina je doduše, da su smrt slutili također drugi pjesnici; na primjer Srečko Kosovel (1904-1926) kod Slovenaca, Đuro Sudeta (1903-1927) kod Hrvata ili Branko Radičević (1824–1853) kod Srba. Imamo takvih slutnji i kod velikih pjesnika ili pisaca drugih naroda: oni smrt nisu samo slutili, nego su mladi i umrli. Ipak se ovdje radi o očekivanju smrti, koju donosi bolest – a najčešće tada još neizlječiva tuberkuloza. U Grozdetovu slučaju pak se radi ne samo o slutnji smrti, nego o predviđanju (svoje) krvavo-nasilne i okrutne smrti. Kao da je slutio, da ga čeka sudbina slična mnogim žrtvama, među njima i onima, koje je poslije zadesila [[Bleiburška tragedija]]. Nevjerovatno su si slični sa Balantičem (1921-1943) u tamnoj slutnji, da smrt nije više daleko. U tome pak je Francetu Balantiču i Lojzetu Grozdetu još najbliži [[Ivan Goran Kovačić]] (1913-1943) Slično je slutio i opisivao svoju skoru i krvavu smrt Miklós Radnóti (1909-1944). Kao što je bilo Grozdetovo i Balantičevo djelo izdano tek posthumno, tako je bilo i sa Goranom (Jama), Brankom i Miklošem. Neka slutnja, da će mlad morati umrijeti, i također o načinu te smrti - je dakle već rano često izražena u njegovim pjesmama. Ako smijemo vjerovati Strletovu zapisu izvještaja, koji je sastavila komisija kod nalaza Grozdetovega trupla, je bila ta njegova tamna slutnja više nego utemeljena. Ali on se ne zaustavlja kod straha i groze, koja redovno prati takvu zlu slutnju kod mladih pjesnika i također kod njega; slično je pun groze i Balantič npr. kod soneta "V ognju groze plapolam" (U vatri groze gorim). Obadvoje ipak vjeruju u Boga i zato zaključak nije očaj, mržnja ili osveta (u Jami npr. "mržnja planu"), nego nada i praštanje: "Miruj, srce, miruj (jer) Bog još živi" (i on će suditi). == Lojze Grozde - simbol == Literarni historičar i dramaturg '''[[Taras Kermauner]]''' je u propratnoj besjedi ka Grozdetovu životopisu zapisao: »Grozde ujedinjuje [[Irenej Friderik Baraga|Baragovu]] revnost i apostolat, [[Janez Frančišek Gnidovec|Gnidovčevu]] askezu i patnju, [[Blaženi Anton Martin Slomšek|Slomšekov]] dar za organizaciju i samosvijest... Simbolizira sve mučeništvo, koje su podnijeli kršćanski i katolički Slovenci za vrijeme Drugog svjetskog rata i po njemu poradi svoje pripadnosti vjeri... Morali bi vratiti njegov lik u opću svijest o herojima, koji su bili toliko godina slavljeni i gurani u prvi plan kao jedini primjerni. Danas nama je za uzor potreban baš takav čovjek kao Grozde - mučenik, svetac. Ne čovjek agresivne vojne akcije, koji misli, da će Boga uvažiti oružjem i tuđom krvlju... Ne plašim se zapisati, da spada Grozde među najveće mlade Slovence; da je upravo njegovo držanje smjerodavno i sadržajem najvrjednije.«'' <ref>Slovenski mučenec Lojze Grozde, str. 135. »Popratna riječ« [[Taras Kermauner|Tarasa Kermaunerja]] (1930-2008), koji je bio skoro cijeli svoj život u nekom sukobu: sa vlastima, pa i prijateljima. Sin ljubljanskoga predratnoga komunista je bio tražitelj istine i Boga. Njegov doprinos knjizi o Grozdetu iz 1991. godine nosi podnaslov: »Lojze Grozde - uzor također današnjim Slovencima«</ref>'' == Film i TV == *[http://tvslo.si/predvajaj/moj-glas-zliva-se-v-prosnjo-dokumentarna-oddaja/ava2.64839128//] Moj glas zliva se v prošnjo (Moj glas slijeva se u molbu) – Dokumentarna emisija-[[film]] na [[TV]] [[Slovenija]]-1 Prvi program. Nastupa [[beograd]]ski [[nadbiskup]] [[Stanislav Hočevar]], [[isusovac]] [[Miha Žužek]] i ostali. == Reference == {{reference}} == Literatura == * Anton Strle: ''Un martyr des temps modernes. Aloïs Grozdé, 1923-1943'', Paris 1957 * Miroslav Slana:''Slovenski sij svetosti. Mladi mučenec Lojze Grozde'', Maribor 2001 {{ISBN|961-6227-59-9}} * Duhovni koledarček 1944, Sastavio župnik [[Gregor Mali]], Ljubljana, Knjižice br. 239/240 od dana 1. decembra 1943. * Narte Velikonja, Malikovanje zločina, u: Wikivir. * Anton Strle, Slovenski mučenec Lojze Grozde, Knjižice, Ljubljana 1991. * Milanka Dragarjeva: ZVEST KRIŽANEMU, Knjiga o Grozdetu, Ljubljana 2010, Dragar, 518 strani, {{ISBN|978-961-92879-0-3}}. * Anton Pust, Zdravko Reven, Božidar Slapšak, Palme mučeništva: Ubiti in pomorjeni slovenski duhovniki, redovniki in bogoslovci in nekateri verni laiki, Celje 1995, 447 stranica. - {{ISBN|961-218-043-1}} * Dr. Anton Strle, Lojze Grozde, (Communio 2010, br. 2, 20. godište, Međunarodni teološki časopis na 15 jezika) sa kratkim prijevodom sadržaja na njemački i francuski jezik; na kraju spisak knjiga o Grozdetu. * Papež Janez Pavel II. v Sloveniji, Bog blagoslovi predrago Slovenijo, Družina – Ljubljana 1996, {{ISBN|961-222-079-4}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Lojze Grozde}} * [https://web.archive.org/web/20100616074951/http://www.skofija-novomesto.si/index.php?topic=Lojzegrozde_sl Skofija-novomesto.si] Proces za proglašenje Grozdeta blaženim počela je Ljubljanska nadbiskupija. Po osnivanju nove biskupije u Novom mestu je preuzela obvezu Novomeška biskupija. Ova stranica taj postupak redovito prati. * [http://www.dnevnik.si/novice/slovenija/1042348664 Dnevnik.si] Dnevnik.si u više navrata piše o Lojzetu Grozdetu s popratnim komentarima. * [http://www.mladina.si/tednik/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121104647/http://www.mladina.si/tednik/ |date=21. 11. 2010 }} Internetsko nedjeljno izdanje časopisa Mladina.si (postoji i dnevno izdanje) se je također uključilo u rasprave u vezi sa beatifikacijom Lojzeta Grozdeta * [http://www.mladi.net/content/view/1851/88 Mladi.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612052451/http://www.mladi.net/content/view/1851/88 |date=12. 6. 2010 }} Mladi.net vjerno prenosi događaje u vezi s Lojzetom Grozdetom. * [http://www.rtvslo.si/kultura/knjige/mucenec-grozde-naj-bo-vzor-in-svetilnik/231133%20 Rtvslo.si] Rtvslo.si je mulitmedijalni portal. Donosi članke također o Grozdetu sa brojnim odzivima i komentarima. * [http://www.druzina.si/icd/spletnastran.nsf/all/9C3A87B5604A239DC1257731002B435C?OpenDocument Družina.si]{{Mrtav link}} Druzina.si je internetsko izdanje Slovenskog katoličkog tjednika Družina, koji izdaju slovenske biskupije. * [http://www.donbosko.si/celje/?q=node/375] Opis postupka za proglašenje blaženim Lojzeta Grozdeta sa njegovom pravom fotografijom. *[http://newsaints.faithweb.com/martyrs/East6.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110209103641/http://newsaints.faithweb.com/martyrs/East6.htm |date=9. 2. 2011 }} Opasnost tadašnjih prilika pokazuje i spisak sa osnovnim životnim podacima ovih mučenika. Ovdje su imena mučenih i ubijenih svećenika i vjernika za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata, za koje je počeo proces za beatifikaciju i kanonizaciju. Za Grozdeta je ovaj proces već završen; zato se njegovo ime više ne nalazi ovdje. *[http://newsaints.faithweb.com/martyrs/East8.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110209103650/http://newsaints.faithweb.com/martyrs/East8.htm |date=9. 2. 2011 }} Na osmoj stranici se nalaze franjevački mučenici iz Bosne i Hercegovine, za koje je također počeo proces za beatifikaciju i kanonizaciju. Njihova sudbina, kao i sudbina svih slugu Božijih na ovome spisku je bila slična tragičnoj sudbini Alojzija Grozdeta. * [http://www.heiligenlexikon.de/BiographienA/Alois_Grozde.html Ökumenisches Heiligenlexikon:Alois Grozde (njemački)] {{DEFAULTSORT:Grozde, Lojze}} [[Kategorija:Blaženici]] [[Kategorija:Mučenici]] [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] [[Kategorija:Rođeni 1923.]] [[Kategorija:Umrli 1943.]] h0thojfduzpngegilxg4rearequb2qr 0 125814 3712989 3509625 2025-06-07T09:11:43Z Palapa 383 3712989 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Eric_Drexler_2007.jpg|mini|desno|220px|Dr Kim Eric Drexler je popularizator nanotehnologije.]] '''Dr. Kim Eric Drexler''' (rođen 25. aprila, 1955. u Alameda, Kalifornija) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[inžinjer]] najviše poznat po popularizaciji potencijala molekularne [[nanotehnologija|nanotehnologije]], u 1970-tim i 1980-tim. Njegova doktorska disertacija sa [[MIT]]-a<ref>{{Cite web |url=http://e-drexler.com/d/09/00/Drexler_MIT_dissertation.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717173117/http://e-drexler.com/d/09/00/Drexler_MIT_dissertation.pdf |url-status=dead }}</ref>, iz 1991. je revidirana i izdata kao knjiga "Nanosystems Molecular Machinery Manufacturing and Computation" (Proizvodnja pomoću nanosistemskih molekularnih mašina i računarstvo) (1992.) koja je iste godine dobila nagradu Američkog udruženja izdavača za najbolju knjigu iz oblasti računarskih nauka. On je također autor izraza "grey goo". K. Eric Drexler je bio pod snažnim utjecajem ideja o [[Ograničenja rasta|ograničenjima rasta]] početkom 1970-ih. Tokom svoje prve godine na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Tehnološkom institutu u Massachusettsu]], tražio je nekoga ko je radio na [[Korištenje vanzemaljskih resursa|vanzemaljskim resursima]]. Pronašao je [[Gerard K. O'Neill|Gerarda K. O'Neilla]] sa [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Princeton]], fizičara poznatog po svom radu na [[Prstenovi za skladištenje|prstenovima za skladištenje]] za [[Akcelerator čestica|akceleratore čestica]] i svom značajnom radu na konceptima [[Kolonizacija svemira|kolonizacije svemira]]. Drexler je učestvovao u NASA-inim ljetnim studijama o svemirskim kolonijama 1975. i 1976. godine. Izradio je [[Tanki film|tanke metalne filmove]] debljine nekoliko desetina nanometara na voštanoj podlozi kako bi demonstrirao potencijale visokoperformansnih [[Solarna jedra|solarnih jedara]] . Bio je aktivan u svemirskoj politici, pomažući [[L5 Society|Društvu L5]] da porazi [[Ugovor o Mjesecu]] 1980. godine.<ref>http://www.nss.org/settlement/L5news/1980-treaty.htm {{Webarchive}} {{Bare URL inline}}</ref> Osim što je ljeti radio za O'Neilla, gradeći prototipove [[Masovni pogonski uređaj|masovnih pogonskih uređaja]], Drexler je održao radove na prve tri konferencije [[Svemirska proizvodnja|o svemirskoj proizvodnji]] u Princetonu. Radovi iz 1977. i 1979. godine napisani su u koautorstvu s [[Keith Henson|Keithom Hensonom]], a patenti su izdani za obje teme, proizvodnju parne faze i svemirske radijatore. ==Knjige koje je napisao Eric Drexler== * ''[[Engines of Creation]]'' (1986) ** Dostupna [http://www.e-drexler.com/d/06/00/EOC/EOC_Cover.html online na e-drexler.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108152007/http://www.e-drexler.com/d/06/00/EOC/EOC_Cover.html |date=8. 1. 2009 }} ** Dostupna online na ruskom kao [https://web.archive.org/web/20080219220912/http://mikeai.nm.ru/russian/eoc/eoc.html МАШИНЫ СОЗДАНИЯ: Грядущая эра нанотехнологии] ** Dostupna online na kineskom kao [https://web.archive.org/web/20061118004131/http://www.oursci.org/lib/engine/index.htm 创造的发动机] ** Dostupna online na italijanskom kao [https://web.archive.org/web/20110726035027/http://estropico.org/index.php?option=com_content&view=article&id=118:-motori-di-creazione-lera-prossima-della-nanotecnologia-di-k-eric-drexler&catid=36:nanotecnologie&Itemid=73 MOTORI DI CREAZIONE: L’era prossima della nanotecnologia] * ''Unbounding the Future'' (1991; sa [[Christine Peterson]] i Gayle Pergamit) ({{ISBN|0-688-12573-5}}) ** Dostupna online uz slobodan download na [http://www.foresight.org/UTF/Unbound_LBW/ Unbounding the Future: the Nanotechnology Revolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605084818/http://www.foresight.org/UTF/Unbound_LBW/ |date=5. 6. 2011 }} * [http://www.e-drexler.com/d/06/00/Nanosystems/toc.html ''Nanosystems: Molecular Machinery Manufacturing and Computation''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191008162657/http://e-drexler.com/d/06/00/Nanosystems/toc.html |date=8. 10. 2019 }} (1992) ** Pojedina poglavlja i sadržaj su dostupni [http://www.e-drexler.com/d/06/00/Nanosystems/toc.html online na e.drexler.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191008162657/http://e-drexler.com/d/06/00/Nanosystems/toc.html |date=8. 10. 2019 }} ** Drexler-ova doktorska teza, ''Molecular Machinery and Manufacturing with Applications to Computation'', rana verzija teksta je postala ''Nanosystems'', dostupna je [http://e-drexler.com/d/09/00/Drexler_MIT_dissertation.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717173117/http://e-drexler.com/d/09/00/Drexler_MIT_dissertation.pdf |date=17. 7. 2011 }} * [https://web.archive.org/web/20140810022659/http://www1.appstate.edu/dept/physics/nanotech/EnginesofCreation2_8803267.pdf Engines of Creation 2.0: The Coming Era of Nanotechnology - Updated and Expanded], K. Eric Drexler, 647 stranica, (Februar 2007.) - ilustrovano pdf izdanje, slobodno preuzimanje (download) * Radical Abundance: How a Revolution in Nanotechnology Will Change Civilization, maj 2013, {{ISBN|1-61039-113-6}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * http://crnano.org/Debate.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110709032908/http://crnano.org/Debate.htm |date=9. 7. 2011 }} * http://www.nap.edu/catalog/11752.html * http://www.sff.net/people/mberry/nano.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011121205427/http://www.sff.net/people/mberry/nano.htm |date=21. 11. 2001 }} * https://web.archive.org/web/20030220060859/http://www.redherring.com/mag/issue22/world.html * http://www.wired.com/wired/archive/12.10/drexler.html * http://www.e-drexler.com/ * http://www.nanotech-now.com/whos-who.htm * https://www.youtube.com/watch?v=uTqueBdAW68 * http://vimeo.com/66622880 * http://metamodern.com/ {{Nanotehnologija}} {{DEFAULTSORT:Drexler, Kim Eric}} [[Kategorija:Inženjerstvo]] [[Kategorija:Nanotehnologija]] [[Kategorija:Američki naučnici]] nsb1wgdh7hlqvx1m0vpfejjj2w6jl0l 0 126997 3712853 3705140 2025-06-06T21:12:33Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3712853 wikitext text/x-wiki '''Zakon očuvanja energije''' jeste empirijski [[fizika|fizički]] zakon koji kaže da ukupna količina [[energija|energije]] u izoliranom sistemu ostaje konstantna tokom vremena (kaže se da se ''očuvala'' tokom vremena).<ref name="Feynman2Ch1S2">{{cite book|author=Richard Feynman|url=https://feynmanlectures.caltech.edu/I_04.html|title=The Feynman Lectures on Physics Vol I|publisher=Addison Wesley|year=1970|isbn=978-0-201-02115-8}}</ref> Posljedica ovog zakona je da se energija ne može ni stvoriti niti uništiti nego samo transformirati iz jednog stanja u drugo. Jedino što se može desiti energiji u zatvorenom sistemu jest da može promijeniti oblik, npr., [[hemijska energija]] može postati [[kinetička energija]]. [[Albert Einstein|Einsteinova]] [[teorija relativnosti]] pokazuje da su energija i [[masa]] iste stvari i da se jedna ne pojavljuje bez druge. Prema tome, u zatvorenim sistemima masa i energija čuvaju se odvojeno, kako se smatralo i u predrelativističkoj fizici. Nova karakteristika relativističke fizike jeste da se čestice "materije" (kao što su one koje sačinjavaju [[atom]]) mogu pretvoriti u nematerijalne oblike energije, kao što je [[svjetlost]], ili u kinetičku ili [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] (npr., [[toplota]]). Međutim, ova pretvaranja ''ne utječu'' na ukupnu masu sistemâ jer ove potonje vrste nematerijalne energije još zadržavaju svoju masu kroz bilo koje ovakvo pretvaranje.<ref>{{Cite book |title= Spacetime Physics |first1= Edwin F. |last1= Taylor |first2= John A. |last2= Wheeler |publisher= W. H. Freeman and Co., NY |year= 1992 |isbn=0-7167-2327-1 |pages= [https://archive.org/details/spacetimephysics00edwi_0/page/248 248–9] |postscript=<!--None--> |url= https://archive.org/details/spacetimephysics00edwi_0/page/248}} Diskusija o zadržavanju konstantne mase nakon detonacije [[nuklearna bomba|nuklearnih bombi]], npr., dok se toploti ne dozvoli da "pobjegne".</ref> Danas se očuvanje "energije" odnosi na očuvanje ukupne energije sistema tokom vremena. Ova energija uključuje energiju pridruženu s masom mirovanja ostalih čestica i svim drugim oblicima energije u sistemu. U dodatku na ovo, masa mirovanja sistema čestica (masa sistema u [[težište|težištu]] inercijalnog okvira, kao što je okvir u kojem bi sistem trebao biti izvagan) također je očuvana tokom vremena za bilo kojeg pojedinog posmatrača i ima jednaku vrijednost za sve posmatrače (za razliku od ukupne energije). Prema tome, u izoliranom sistemu, iako se materija (čestice s masom mirovanja) i "čista energija" (toplota i svjetlost) mogu pretvoriti jedna u drugu, i ukupna količina energije i ukupna masa ovakvih sistema ostaju očuvane tokom vremena, s tačke gledišta bilo kojeg pojedinog posmatrača. Ako se energiji bilo koje vrste dozvoli da "pobjegne" iz ovakvih sistema, masa sistema smanjivat će se u skladu s količinom gubljenja energije. Posljedica zakona održanja energije je da ''[[perpetuum mobile]]'' prve vrste ne može postojati; to jest, nijedan sistem bez eksternog napajanja ne može isporučiti neograničenu količinu energije svojoj okolini.<ref>Planck, M. (1923/1927). ''Treatise on Thermodynamics'', third English edition translated by A. Ogg from the seventh German edition, Longmans, Green & Co., London, page 40.</ref> U zavisnosti od definicije energije, opća relativnost na kosmološkoj skali može narušiti očuvanje energije.<ref name="Energy Is Not Conserved">{{cite news|author1-link=Sean Carroll|title=Energy Is Not Conserved|url=https://www.discovermagazine.com/the-sciences/energy-is-not-conserved|access-date=25. 9. 2022|work=Discover Magazine|date=2010|language=en}}</ref> U kvantnoj mehanici, poznato je da se Noetherov teorem primjenjuje na očekivanu vrijednost, čineći bilo kakvo dosljedno kršenje očuvanja dokazano nemogućim, ali da li bi pojedinačni događaji koji narušavaju očuvanje ikada mogli postojati ili biti opaženi, predmet je neke debate.<ref name="quanta-mag">{{cite news |title=Puzzling Quantum Scenario Appears Not to Conserve Energy |url=https://www.quantamagazine.org/puzzling-quantum-scenario-appears-not-to-conserve-energy-20220516/ |access-date=25. 9. 2022 |work=[[Quanta Magazine]] |date=2022}}</ref> == Historija == [[Antika|Antički]] [[filozofija|filozofi]] još od [[Tales]]a imali su neke nagovještaje o očuvanju onoga od čega je sve sačinjeno. Međutim, nema naročitog razloga da se ovo identificira s onim što danas poznajemo kao "masena energija" ili energija mase (npr., Tales je smatrao da je praelement [[voda]]). [[Galileo Galilej|Galilej]] je 1638. objavio svoju analizu nekih situacija – uključujući i proslavljeno "isprekidano klatno" – koje se modernim jezikom može opisati kao konzervativno pretvaranje potencijalne u kinetičku energiju i obrnuto. Tek je [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Leibniz]] u od 1676. do 1689. prvi pokušao [[matematika|matematički]] formulirati vrstu energije koja je povezana s ''[[kretanje]]m'' (kinetička energija). Uočio je da je u mnogim mehaničkim [[sistem]]ima (s nekoliko masa ''m_i'', svaka s [[brzina|brzinom]] ''v_i''): :<math>\sum_{i} m_i v_i^2</math> bio očuvan onoliko dugo koliko mase nisu međusobno djelovale. On je ovu količinu nazvao ''vis viva'' (''živom silom'') sistema. Princip predstavlja tačnu tvrdnju o približnom očuvanju kinetičke energije u situacijama gdje nema [[trenje|trenja]]. Mnogi fizičari tog vremena smatrali su da je očuvanje [[količina kretanja|količine kretanja]], koja ostaje ista u sistemima s trenjem, kao što je definirano momentom: :<math>\,\!\sum_{i} m_i v_i</math> bilo ta očuvana ''živa sila''. Kasnije je dokazano da se pod odgovarajućim uvjetima obje količine simultano očuvaju, kao, npr., u elastičnim sudarima. Inženjeri [[John Smeaton]], [[Peter Ewart]], [[Karl Hotzmann]], [[Gustave-Adolphe Hirn]] i [[Marc Seguin]] bili su upravo oni koji su primijetili da sâmo očuvanje količine kretanja nije adekvatno za praktične kalkulacije i koji su (is)koristili Leibnizov princip. Princip su favorizirali i neki [[hemija|hemičari]], kao što je [[William Hyde Wollaston]]. Akademici, poput Johna Playfaira, brzo su istakli da kinetička energija očito nije očuvana. To je vidljivo u modernim analizama baziranim na [[drugi zakon termodinamike|drugom zakonu termodinamike]], ali u 18. i 19. stoljeću sudbina izgubljene energije još je bila nepoznata. Postepeno se počelo sumnjati da je toplota, koja neizbježno nastaje u kretanju pod trenjem, još jedan oblik ''žive sile''. Godine 1783. [[Antoine Lavoisier]] i [[Pierre-Simon Laplace]] ponovo su proučili dvije "suparničke" teorije o ''živoj sili'' i [[kalorijska teorija|kalorijsku teoriju]].<ref>Lavoisier, A. L. & Laplace, P. S. (1780), "Memoir on Heat", ''Académie Royale des Sciences'', str. 4–355.</ref> Opservacije grofa Rumforda iz 1798. o stvaranju toplote prilikom proširivanja topovskih cijevi dale su dodatni prilog mišljenju da se mehaničko kretanje može pretvoriti u toplotu, da je to pretvaranje kvantitativno i da može biti predviđeno (dozvoljavajući univerzalnu konstantu pretvaranja između kinetičke energije i toplote). ''Živa sila'' sad se počela nazivati ''energijom'', nakon što je termin prvi put u tom smislu upotrijebio [[Thomas Young]] 1807. Rekalibriranje ''žive sile'' u :<math>\frac {1} {2}\sum_{i} m_i v_i^2</math> koje se može razumjeti kao traženje tačne vrijednosti za konstantu za pretvaranje kinetičke energije u [[rad]] uglavnom je bilo rezultat rada [[Gaspard-Gustave Coriolis|Gaspard-Gustavea Coriolisa]] i [[Jean-Victor Poncelet|Jean-Victora Ponceleta]] od 1819. do 1839. Coriolis je količinu nazivao ''količinom rada'' (''quantité de travail''), a Poncelet ''mehaničkim radom'' (''travail mécanique'') i obojica su zastupala njihovu upotrebu u inženjerskim proračunima. U radu ''Über die Natur der Wärme'' (''O prirodi toplote''), objavljenom u ''Zeitschrift für Physik'' (''Časopisu za fiziku'') 1837. [[Karl Friedrich Mohr]] dao je jednu od najranijih općih tvrdnji doktrine o očuvanju energije: ''"Osim 54 poznata hemijska elementa, u fizičkom svijetu postoji samo jedan agens i on se zove ''Kraft'' (energija ili rad). On se, u zavisnosti od okolnosti, može pojaviti kao kretanje, hemijski afinitet, [[kohezija (hemija)|kohezija]], [[elektricitet]], svjetlost i [[magnetizam]] i iz bilo kojeg od ovih oblika može se pretvoriti u bilo koji od preostalih."'' Ključna etapa u razvoju modernog principa očuvanja bila je demonstracija ''mehaničkog ekvivalenta topline''. Kalorijska teorija tvrdila je da se toplota ne može ni stvoriti ni uništiti, ali očuvanje energije nameće suprotan princip po kojem su toplota i mehanički rad međusobno zamjenjivi. Princip mehaničke ekvivalencije prvi je u modernoj formi postavio [[Njemačka|njemački]] [[hirurgija|hirurg]] [[Julius Robert von Mayer]].<ref>von Mayer, J. R. (1842), "Remarks on the forces of inorganic nature" in ''Annalen der Chemie und Pharmacie'', '''43''', 233</ref> On je do ovog zaključka došao na putovanju u Nizozemsku Istočnu Indiju (današnju [[Indonezija|Indoneziju]], gdje je otkrio da [[krv]] njegovih pacijenata ima dublju crvenu boju jer su trošili manje [[kisik]]a, a samim tim i manje energije da održe tjelesnu [[temperatura|temperaturu]] u vrućoj [[klima|klimi]]. Također je otkrio da su i mehanički rad i toplota oblici energije, a zatim je, nakon vlastitog usavršavanja u fizici, izračunao kvantitativni odnos između njih.<ref>Mayer, J.R. (1845). ''Die organische Bewegung in ihrem Zusammenhange mit dem Stoffwechsel. Ein Beitrag zur Naturkunde'', Dechsler, Heilbronn.</ref> [[Datoteka:Joule's Apparatus (Harper's Scan).png|mini|desno|Jouleova sprava za mjerenje mehaničkog ekvivalenta toplote. Uteg privezan na konopu uzrokuje da lopatice, koje su potopljene u vodu, rotiraju.]] U međuvremenu, [[James Prescott Joule]] u seriji eksperimenata 1843. otkrio je (nezavisno) mehanički ekvivalent. U najpoznatijem, koji se danas naziva ''Jouleova sprava'', uteg privezan na konopu uzrokuje da lopatice, koje su potopljene u vodu, rotiraju. Pokazao je da je [[gravitacija|gravitacijska]] potencijalna energija izgubljena zbog visećeg utega jednaka termalnoj energiji (toploti) koju dobije voda zbog trenja s lopaticama. Od 1840. do 1843. sličnu stvar uradio je i inženjer [[Ludwig A. Colding]] iako je to bilo malo poznato izvan njegove rodne [[Danska|Danske]]. I Jouleov i Mayerov rad suočili su se s osporavanjima i zanemarivanjem, ali na kraju je, možda i nepravedno, Jouleov stekao šire priznanje. Godine 1844. [[William Robert Grove]] postulirao je vezu između mehanike, toplote, svjetlosti, elektriciteta i magnetizma, tretirajući ih sve kao manifestacije jedne "sile" (''energije'' u modernom rječniku). Grove je svoje teorije objavio u knjizi ''The Correlation of Physical Forces'' (''Korelacija fizičkih sila'').<ref>{{cite book |author= Grove, W. R. |title= The Correlation of Physical Forces |url= https://archive.org/details/correlationphys06grovgoog |location= London |publisher= Longmans, Green| year= 1874 |edition= 6.}}</ref> Tri godine kasnije, oslanjajući se na ranije radove Joulea, [[Nicolas Léonard Sadi Carnot|Carnota]] i [[Émile Clapeyron|Clapeyrona]], [[Hermann von Helmholtz]] došao je do zaključaka sličnih Groveovim i iste godine objavio svoje teorije u knjizi ''Über die Erhaltung der Kraft'' (''O očuvanju sile''). Opće moderno prihvatanje ovog principa potječe iz ove knjige. Godine 1850, škotski matematičar [[William Rankine]] prvi je upotrijebio izraz zakon očuvanja energije za princip.<ref>William John Macquorn Rankine (1853) "On the General Law of the Transformation of Energy," ''Proceedings of the Philosophical Society of Glasgow'', vol. 3, no. 5, pages 276-280; reprinted in: (1) ''Philosophical Magazine'', series 4, vol. 5, no. 30, [https://books.google.com/books?id=3Ov22-gFMnEC&pg=PA106 pages 106-117] (February 1853); and (2) W. J. Millar, ed., ''Miscellaneous Scientific Papers: by W. J. Macquorn Rankine'', ... (London, England: Charles Griffin and Co., 1881), part II, [https://archive.org/stream/miscellaneoussci00rank#page/203/mode/1up pages 203-208]: "The law of the ''Conservation of Energy'' is already known—viz. that the sum of all the energies of the universe, actual and potential, is unchangeable."</ref> Godine 1877. [[Peter Guthrie Tait]] tvrdio je da princip potječe od [[Isaac Newton|Newtona]], što je bazirao na kreativnom čitanju prijedloga 40 i 41 iz Newtonove čuvene knjige ''[[Matematički principi prirodne filozofije]]''. Ovo se danas općenito posmatra samo kao primjer vigovske historije.<ref>{{cite book |title=On the shoulders of merchants: exchange and the mathematical conception of nature in early modern Europe |first1=Richard W. |last1=Hadden |publisher=SUNY Press |year=1994 |isbn=978-0-7914-2011-9 |page=13 |url=https://books.google.com/books?id=7IxtC4Jw1YoC}}, [https://books.google.com/books?id=7IxtC4Jw1YoC&pg=PA13 Chapter&nbsp;1, p.&nbsp;1</ref> == [[Prvi zakon termodinamike]] == {{Glavni|Prvi zakon termodinamike}} [[Entropija]] je funkcija količine toplote koja pokazuje mogućnost pretvaranja te toplote u rad. Za [[Termodinamika|termodinamički]] sistem s određenim brojem čestica prvi zakon termodinamike može se izraziti kao: :<math>\delta Q = \mathrm{d}U + \delta W\,</math>, ili ekvivalentno, <math>\mathrm{d}U = \delta Q - \delta W,\,</math> gdje je <math>\delta Q</math> količina toplote dodana u sistem procesom zagrijavanja, <math>\delta W</math> količina energije koju je sistem izgubio zbog rada koji je izvršio taj sistem ili njegovo okruženje, a <math>\mathrm{d}U</math> promjena [[Unutrašnja energija|unutrašnje energije]] sistema. Slova ''δ'' ispred oznaka za toplotu i rad opisuju povećanje energije koje treba biti interpretirano nešto drugačije od <math>\mathrm{d}U</math> povećanja unutrašnje energije. Toplota i rad su ''procesi'' koji dodaju ili oduzimaju energiju, dok je unutrašnja energija ''U'' poseban ''oblik'' energije pridružen sistemu. Tako termin "toplotna energija" za <math>\delta Q</math> prije znači "količina energije dodana kao rezultat zagrijavanja" nego što se odnosi na poseban oblik energije. Slično tome, termin "energija rada" za <math>\delta W</math> znači "količina energije izgubljena kao rezultat rada". Najvažniji rezultat ovog razlikovanja jest činjenica da se jasno može izraziti količina unutrašnje energije koju posjeduje termodinamički sistem, ali se ne može reći koliko je energije došlo u sistem ili otišlo iz njega kao rezultat njegovog zagrijavanja ili hlađenja, niti rezultat rada koji je sistem izvršio ili koji je bio izvršen u sistemu. Jednostavnije rečeno, ovo znači da se energija ne može stvoriti ni uništiti nego samo pretvarati iz jednog oblika u drugi. Za jednostavan sistem koji može biti kompresovan, rad koji izvrši sistem može se zapisati kao: :<math>\delta W = P\,\mathrm{d}V,</math> gdje je <math>P</math> [[pritisak]], a <math>dV</math> mala promjena u [[zapremina|zapremini]] sistema, a svi oni predstavljaju varijable sistema. Toplotna energija može se napisati kao: :<math>\delta Q = T\,\mathrm{d}S,</math> gdje je <math>T</math> temperatura, a <math>\mathrm{d}S</math> mala promjena u entropiji sistema. One su, također, varijable sistema. == [[Mehanika]] == U mehanici, očuvanje energije obično se izražava formulom: :<math>E=T+V,\ </math> gdje je ''T'' kinetička, a ''V'' potencijalna energija. Zapravo, ovo je poseban slučaj jednog općenitijeg zakona o očuvanju: :<math>H=\sum_{i=1}^N p_i \dot{q}_i - L=const</math> and <math>p_i=\frac{\partial L}{\partial \dot{q}_i},</math> gdje je ''L'' [[Joseph Louis Lagrange|Lagrangeova]] funkcija. Da bi ovaj poseban oblik bio validan, sljedeće stvari moraju biti tačne: * sistem je ''skleronoman'' (ni kinetička ni potencijalna energija nisu eksplicitne funkcije vremena) * kinetička energija je kvadratna forma s obzirom na brzine * potencijalna energija ne zavisi od brzina. === Noetherina teorema === Očuvanje energije često se spominje u mnogim fizičkim teorijama. S matematičke tačke gledišta, ono se shvata kao posljedica Noetherine teoreme (po njemačkoj matematičarki [[Emmy Noether]]) po kojoj svaka simetričnost fizičke teorije ima pridružen očuvani kvantitet; ako je simetričnost teorije nepromjenjivost vremena, onda se očuvani kvantitet naziva "energija". Zakon očuvanja energije posljedica je promjene simetričnosti [[vrijeme|vremena]]; očuvanje energije implicirano je empirijskom činjenicom da se zakoni fizike ne mijenjaju kroz sâmō vrijeme. Filozofski bi se ovo moglo reći da "ništa ne zavisi od vremena ''per se''". Drugim riječima, ako je teorija nepromjenjiva u uvjetima kontinuirane simetričnosti translacije vremena, onda je njena energija (koja je kanonska konjugirana količina u odnosu na vrijeme) očuvana. Obrnuto, teorije koje nisu nepromjenjive u uvjetima promjene u vremenu (npr., sistemi s potencijalnom energijom koja zavisi od vremena) ne pokazuju očuvanje energije - osim ako smatramo da će oni razmijeniti energiju s drugim, vanjskim sistemom tako da teorija povećanog sistema ponovo postane nepromjenjiva u vremenu. Pošto se bilo koja teorija s variranjem vremena može utvrditi metateorijom s nepromjenjivim vremenom, očuvanje energije uvijek se može ponovo steći odgovarajućim redefiniranjem onoga šta je energija zapravo. Tako, očuvanje energije za ograničene sisteme validno je u modernim fizičkim teorijama poput specijalne relativnosti ili kvantne teorije (uključujući [[kvantna elektrodinamika|QED]]) u fiksnom [[prostorvrijeme|prostorvremenu]]. === Relativitet === Nakon što je Einstein otkrio [[specijalna teorija relativnosti|specijalnu relativnost]], za energiju se predlagalo da se smatra jednom komponentom vektora energije [[kvadrimoment]]a. Svaka od četiri komponente (jedna komponenta energije i tri komponente kvadrimomenta) ovog vektora očuva se odvojeno tokom vremena, u bilo kojem zatvorenom sistemu, posmatrano iz bilo kojeg datog [[inercijalni referentni okvir|inercijalnog referentnog okvira]]. Također je očuvana i dužina vektora (Minkowskijeva norma), koja predstavlja masu mirovanja pojedinačnih čestica, a nepromjenjivu masu za sistem čestica (gdje se momenti i energija odvojeno sabiraju prije nego što se izračuna dužina). Relativistička energija pojedinačne masivne čestice sadrži uvjet koji se odnosi na njenu masu mirovanja u dodatku na njenu kinetičku energiju. U granicama nulte kinetičke energije (ili, ekvivalentno, u okviru mirovanja) masivnē česticē ili u centru okvira momenta za objekte ili sisteme koji zadržavaju svoju kinetičku energiju ukupna energija čestice ili objekta (uključujući unutrašnju kinetičku energiju u sistemima) u odnosu je s njihovom masom mirovanja preko čuvene jednačine <math>E=mc^2</math>. Prema tome, ''očuvanje energije'' kroz vrijeme u specijalnoj relativnosti nastavlja važiti onoliko dugo dok se ne promijeni referentni okvir ili posmatrač. Ovo se primjenjuje na ukupnu energiju sistemâ iako se različiti posmatrači ne slažu u vezi s energetskom vrijednošću. Također, očuvana i za sve posmatrače nepromjenjiva jest ''nepromjenjiva masa'', koja je minimalna masa sistema i energija koju može vidjeti bilo koji posmatrač i koja je definirana odnosom ''energija–moment''. U [[opća teorija relativnosti|općoj relativnosti]] očuvanje momenta energije izražava se pomoću pseudotenzora momenta energije. === Kvantna teorija === U [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] energija se definira kao proporcionalna izvodu vremena [[talasna funkcija|talasne funkcije]]. Nedostatak [[komutativnost]]i operatora izvoda vremena sa samim operatorom vremena matematički rezultira [[Heisenbergov princip neodređenosti|principom neodređenosti]] za vrijeme i energiju: što je duži vremenski period, može se preciznije odrediti energija (energija i vrijeme postaju konjugirani Fourierov par). == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == === Moderne studije === * Goldstein, Martin, and Inge F., 1993. ''The Refrigerator and the Universe''. Harvard Univ. Press. A gentle introduction. * {{cite book | author=Kroemer, Herbert; Kittel, Charles | title=Thermal Physics | url=https://archive.org/details/thermalphysics0000kitt |edition= 2. | publisher= W. H. Freeman Company | year=1980 | isbn=0-7167-1088-9 }} * {{cite book | author=Nolan, Peter J. | title=Fundamentals of College Physics |edition= 2. | publisher=William C. Brown Publishers | year=1996 | id=}} * {{cite book | author=Oxtoby & Nachtrieb | title=Principles of Modern Chemistry | url=https://archive.org/details/isbn_9780030156526 |edition= 3. | publisher=Saunders College Publishing | year=1996 | id=}} * {{cite book | author=Papineau, D. | title=Thinking about Consciousness | url=https://archive.org/details/thinkingaboutcon0000papi | location=Oxford | publisher=Oxford University Press | year=2002 | id=}} * {{cite book | author=Serway, Raymond A.; Jewett, John W. | title=Physics for Scientists and Engineers |edition= 6. | publisher=Brooks/Cole | year=2004 | isbn=0-534-40842-7 | url=https://archive.org/details/physicssciengv2p00serw}} * Stenger, Victor J. (2000). ''Timeless Reality''. Prometheus Books. Naročito poglavlje 12. * {{cite book | author=Tipler, Paul | title=Physics for Scientists and Engineers: Mechanics, Oscillations and Waves, Thermodynamics | url=https://archive.org/details/physicsforscient0002tipl |edition= 5. | publisher=W. H. Freeman | year=2004 | isbn=0-7167-0809-4}} * {{cite book | author=Lanczos, Cornelius | title=The Variational Principles of Mechanics | location= Toronto | publisher=University of Toronto Press | year=1970 | isbn=0-8020-1743-6}} === Historijat ideja === * {{cite journal | author=Brown, T.M. | title=Resource letter EEC-1 on the evolution of energy concepts from Galileo to Helmholtz | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-physics_1965-10_33_10/page/759 | journal=American Journal of Physics | year=1965 | volume=33 | pages=759–765 | doi = 10.1119/1.1970980}} * {{cite book | author=Cardwell, D.S.L. | title=From Watt to Clausius: The Rise of Thermodynamics in the Early Industrial Age | location=London | publisher=Heinemann | year=1971 | isbn=0-435-54150-1 }} * {{cite book | author=Guillen, M. | title=Five Equations That Changed the World | url=https://archive.org/details/fiveequationstha0000guil | publisher= Abacus| year=1999 | isbn=0-349-11064-6 | location=New York }} * {{cite book | author=Hiebert, E.N. | title=Historical Roots of the Principle of Conservation of Energy | publisher=Ayer Co Pub | location=Madison, Wis. | year=1981 | isbn=0-405-13880-6 }} * Thomas Kuhn (1957) "Energy conservation as an example of simultaneous discovery" u: M. Clagett (ed.), ''Critical Problems in the History of Science'', str. 321–356. * {{cite journal | author=Sarton, G. | title=The discovery of the law of conservation of energy | url=https://archive.org/details/sim_isis_1929-1930_13_1/page/18 | journal=Isis | year=1929 | volume=13 | pages=18–49 | doi=10.1086/346430 | last2=Joule | first2=J. P. | last3=Carnot | first3=Sadi }} * {{cite book | author=Smith, C. | title=The Science of Energy: Cultural History of Energy Physics in Victorian Britain | location=London | publisher=Heinemann | year=1998 | isbn=0-485-11431-3 }} * {{cite book | author=Mach, Ernst| title=History and Root of the Principles of the Conservation of Energy | publisher=Open Court Pub. Co., IL | year=1872 | id=}} * {{cite book | author=[[Henri Poincaré|Poincaré, H.]] | title=Science and Hypothesis | url=https://archive.org/details/scienceandhypoth00poinuoft| publisher=Walter Scott Publishing Co. Ltd; Dover reprint, 1952 | year=1905 | isbn=0-486-60221-4 }}, poglavlje 8, "Energija i termodinamika" == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20051023005506/http://35.9.69.219/home/modules/pdf_modules/m158.pdf (autor: Jerzy Borysowicz za [http://www.physnet.org Project PHYSNET]) [[Kategorija:Energija (fizika)]] [[Kategorija:Zakoni održanja]] [[Kategorija:Zakoni termodinamike]] 4mq3ydpie5pi739x85anmg3jet0ctgy 0 137127 3712756 3636335 2025-06-06T13:16:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712756 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija pisac | ime = Ivica Đikić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1977|03|11}} | mjesto_rođenja = [[Tomislavgrad]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = Pisac, novinar | jezik = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | žanr = Romani | poznata_djela = [[Cirkus Kolumbija (roman)|Cirkus Kolumbija]] | nagrade = [[Nagrada Meša Selimović]] }} '''Ivica Đikić''' je hrvatski<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68479| title = Đikić, Ivica| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 21. 5. 2023| archive-url = https://web.archive.org/web/20230521205515/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68479| url-status = dead}}</ref> i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik i novinar. Rođen je 1977. godine u Duvnu, (danas [[Tomislavgrad]] [[SR Bosna i Hercegovina]]. Ivica Đikić živi i radi u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]]. ==Novinar== Ivica je kao novinar radio i uređivao nekoliko hrvatskih novina, a največi utisak je ostavio kao urednik splitskog ''[[Feral Tribune]]'' od 1996. Novinarstvom se započeo baviti sa 16 godina a prvi značajan angažman ima u splitskom dnevniku ''[[Slobodna Dalmacija]]''. Od 2001 uređivao je neke hrvatske magazine, kao što je ''[[Novi List]]'' i drugi. ==Književnik== Prvi roman objavljuje 2003. [[Cirkus Kolumbija (roman)|Cirkus Kolumbija]] u izdanju ''Feral Tribune''-a. Dobitnik je i ''[[Nagrada Meša Selimović|Nagrade Meša Selimović]]'' za roman "Cirkus Kolumbija" po kojem je [[Danis Tanović]] snimio 2009. godine film [[Cirkus Columbia (film)|Cirkus Columbia]] sa Đikićem kao koscenaristom. 2004. godine Đikić objavljuje političku biografiju hrvatskog predsjednika Stipe Mesića [[Domovinski obrat]], u izdanju VBZ iz Zagreba. Godine 2007. Đikić objavljuje svoj drugi roman [[Ništa sljezove boje]] (u izdanju ''Feral Tribune''-a, Split) koji se sastoji od tri odvojene priče - "Zeleni dvorac", "Probaj zaspati, molim te", "Kao da ništa nije bilo". == P. E. N. == Nakon prosvjednog pisma Udruženja objavljenog 9. maja 2020, a povodom održavanja mise u [[Katedrala Srca Isusova|Katedrali Srca Isusova]] u Sarajevu 16. maja 2020.{{sfn|Slobodna Evropa}}, u spomen na žrtve [[Masakr u Bleiburgu|Masakra u Bleiburgu]] 1945. godine, potpisanog od strane 42 člana{{sfn|PEN}} sa [[Miljenko Jergović|Miljenkom Jergovićem]], [[Ivan Lovrenović|Ivanom Lovrenovićom]], [[Željko Ivanković|Željkom Ivankovićem]]{{sfn|Večernji list}}{{sfn|Večernji list}} u otvorenom pismu objavljenom na Lovrenovićevoj veb-stranici{{sfn|Lovrenović}}, izjavio da se ne smatra članom ovog udruženja, a kao jedan od razloga navedeno je tolerisanje nacionalizma i fašizma od sarajevske uprave, kao i bosanskohercegovačkog PEN-a, koja dozvoljava veličanje ustaškog pokreta davanjem imena ulica simpatizerima i pripadnicima ustaškog pokreta.{{sfn|DW}} ==Djela== * "Cirkus Kolumbija" (2003) prevedena na francuski i italijanski jezik; nagrada "Meša Selimović" * "Cirkus Kolumbija" (2009) scenarij za film Danisa Tanovića kao koscenarist * "Domovinski obrat" (2004) * "Ništa sljezove boje: Zeleni dvorac - Probaj zaspati, molim te - Kao da ništa nije bilo" (2007) * Scenarij za hrvatsku seriju "[[Novine (TV-serija)|Novine]]" == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * {{cite web | url = http://penbih.ba/2020/05/povodom-dana-pobjede-nad-fasizmom-protestno-pismo-protiv-najavljene-komemorativne-mise-za-bleiburg/| title = PISMO PROF.DR. SANJE ŠOŠTARIĆ POVODOM OSTAVKI U PEN CENTRU BIH| last = Šoštarić| first = Sanja | date = 20. 5. 2020| website = penbih.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url = http://penbih.ba/2020/05/pismo-prof-dr-sanje-sostaric-povodom-ostavki-u-pen-centru-bih/| title = POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM: PROTESTNO PISMO PROTIV NAJAVLJENE KOMEMORATIVNE MISE ZA BLEIBURG| last = PEN| first =BIH | date = 9. 5. 2020| website = penbih.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/jergovic-pen-centar-je-nijem-na-bosnjacki-nacionalizam-i-fasizam-558118 | title =Jergović: PEN centar je nijem na bošnjački nacionalizam i fašizam | last = Sarajevo| first =Oslobođenje | date = 20. 5. 2020| website = oslobodjenje.ba| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.vecernji.hr/kultura/zbog-prosvjednog-pisma-oko-mise-za-bleiburg-jergovic-dikic-i-lovrenovic-istupili-iz-p-e-n-bih-1403487 | title =Zbog prosvjednog pisma oko mise za Bleiburg Jergović, Đikić i Lovrenović istupili iz P.E.N.-a BiH| last = Zagreb| first =Večernji list | date = 20. 5. 2020| website = vecernji.hr| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =http://ivanlovrenovic.com/clanci/varia/djikic-ivankovic-jergovic-i-lovrenovic-istupili-iz-p-e-n-centra-u-bosni-i-hercegovini| title =ĐIKIĆ, IVANKOVIĆ, JERGOVIĆ I LOVRENOVIĆ ISTUPILI IZ P.E.N. CENTRA U BOSNI I HERCEGOVINI| last = Lovrenović| first =Ivan | date = 19. 5. 2020| website = ivanlovrenovic.com| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.dw.com/hr/protest-protiv-protestnog-pisma/a-53508239| title =Protest protiv protestnog pisma| last = DW| first =| date = 20. 5. 2020| website = dw.com| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * {{cite web | url =https://www.slobodnaevropa.org/a/misa-za-bleiburg-protest-antifasista-sarajevo/30615373.html| title =Održana misa za žrtve Bleiburga u Sarajevu, protestovali antifašisti| last = Slobodna Evropa| first =| date = 16. 5. 2020| website = slobodnaevropa.org| publisher = | access-date = 22. 5. 2020| language = }} * [https://web.archive.org/web/20101120133806/http://bhdani.com/default.asp?kat=txt&broj_id=434&tekst_rb=17 BH DANI: Ivica Đikić - Izvrstan i pošten prvi roman] * [http://www.booksa.hr/dossier/13 Booksa.hr-Dossier: Ivica Đikić] * [https://web.archive.org/web/20110721102949/http://www.sandorf.hr/authors_det_eng.php?autor_id=3 Ivica Đikić - Croatian, Serbian and Bosnian writers profiles at Sandorf Literary Agency] * [https://web.archive.org/web/20091006084819/http://www.profil.hr/autor/ivica-dikic/2647/ profil.hr - Ivica Đikić] * [http://www.imdb.com/name/nm3674786/ Ivica Djikic writer profile at IMDB] {{Nagrada "Meša Selimović" (BiH)}} {{DEFAULTSORT:Đikić, Ivica}} [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Biografije, Tomislavgrad]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski scenaristi]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Meša Selimović" (BiH)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] l9501gh1gyn3ehuxw55zqebwr9r94kw 0 138067 3712991 3395566 2025-06-07T09:26:33Z Nerko65 55647 3712991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = The Absence | pozadina = skupina | slika = BATCH 33992086558 611540df46 k.jpg | žanr = [[Melodični death metal]] | karijera = 2002-sada | trenutni_članovi = Jamie Stewart, Peter Joseph, Patrick Pintavalle, Mike Leon, Jeramie Kling | bivši_članovi = | izdavač = Metal Blade | porijeklo = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] }} '''The Absence''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[melodični death metal]] sastav iz grada [[Tampa, Florida|Tampe]] na [[Florida|Floridi]]. == Karijera == Osnovan je 2002. a nakon objavljivanja [[Extended play|EP]]-a ''The Absence'', potpisali su ugovor sa izdavačkom kućom [[Metal Blade]]. Iduće godine objavljuju svoj prvi studijski album ''[[From Your Grave]]'', a sljedeći ''[[Riders of the Plague]]'' objavljuju 2007. Godinu ranije, sastav je napustio basista Nicholas Calaci, a nakon snimanja albuma zamijenio ga je Mike Leon, dok je bubnjara Jeramia Klinga zamijenio Justin Reynolds, te su svoj treći studijski album ''[[Enemy Unbound]]'' objavili u septembru 2010. U vrijeme snimanja, bubnjar Reynolds je doživio [[saobraćajna nesreća|saobraćajnu nesreću]], te zbog ozljeda nije mogao svirati na predstojećoj turneji, pa se u ovaj muzički sastav vraća originalni bubnjar, Jeramie Kling. Za razliku od većine američkih [[melodični death metal|melodičnih death metal]] sastava, njihov stil je vrlo sličan drugim metal sastavima sa [[Göteborg|göteborške]] metal scene. <ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/the-absence-mn0000868586/biography|title=The Absence – Biography & History – AllMusic|website=[[AllMusic]]|accessdate=July 11, 2018}}</ref> == Članovi grupe == ;Sadašnja postava *Jamie Stewart - [[pjevanje|vokal]] *Peter Joseph - [[električna gitara]] *Patrick Pintavalle - [[električna gitara]] *Mike Leon - [[bas-gitara]] *Jeramie Kling - [[bubnjevi]] == Diskografija == === Studijski albumi === * ''From Your Grave'' (2005) * ''Riders of the Plague'' (2007) * ''Enemy Unbound'' (2010) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.myspace.com/TheAbsence Službena MySpace stranica] {{DEFAULTSORT:Absence, The}} [[Kategorija:Američke grupe melodičnog death metala]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2002.]] s11lgfo0km2hcjh1xonnb7efrexai72 0 139259 3713025 3476991 2025-06-07T11:23:58Z Ziv 117934 → File has been renamed on Commons ([[:c:GR]]) 3713025 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija politički vođa | ime = Muhamed Reza Pahlavi | slika = Shah Mohammad Reza Pahlavi, 1973.jpg | veličina_slike = | redoslijed = Šah [[Iran]]a | vrijeme_na_vlasti = 16. septembar 1941 – 11. februar 1979. | prethodnik = Reza-šah | nasljednik = [[Ruholah Homeini]] <small>(kao vrhovni vođa Irana)</small> | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1919|10|26}} | mjesto_rođenja = [[Teheran]], Perzija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|07|27|1919|10|26}} | mjesto_smrti = [[Kairo]], [[Egipat]] | nacionalnost = | druga_imena = | politička_stranka = | zanimanje = | supruga = Fawzia Egipatska <small>(1939–1948)</small> <br> Soraya Esfandiary-Bakhtiary <small>(1951–1958)</small> <br> [[Farah Pahlavi]] <small>(1959–1980)</small> | djeca = 5 | potpis = [[Datoteka:Mohammadreza pahlavi signature.svg|150px]] }} '''Muhamed Reza Pahlavi''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: محمد رضا پهلوی‎; [[Teheran]], 26. oktobar 1919 – [[Kairo]], 27. juli 1980) bio je posljednji [[iran]]ski ''šah''. U [[ustav]]noj krizi 1953. došao je u sukob s predsjednikom vlade i vođom Nacionalne stranke Irana Muhamed Mossadeghom, koji se protivio velikim ovlastima šaha i učešću stranog kapitala u [[iran]]skoj [[Nafta|naftnoj]] industriji. Pahlavi sklonio se u [[Italija|Italiju]], ali se poslije intervencije vojske koja mu je pružila podršku vratio u zemlju i oborio Mossadegha s vlasti. Reformama iz 1963. pokušao je modernizovati državu. Povezanost s [[SAD|američkim]] kapitalom, pretjerano bogaćenje i odvlačenje bogatstva iz zemlje, zatim [[Demokratija|nedemokratski]] režim vlasti s osloncem na vojsku i nasilno gušenje opozicije, izazvali su otpor naroda, na koji su počeli najviše uticati vjerske vođe [[Muslimani|muslimana]] šijita. Nezadovoljne mase, predvođene ajatolahom [[Ruholah Homeini]]jem, provele su revoluciju protiv šaha i dinastije Pahlavi, te je Muhamed Reza pod općim pritiskom 1979. napustio zemlju. Kada je u martu 1979. referendumom izglasana Islamska Republika Iran, vlast dinastije Pahlavi formalno je prestala. Njegova supruga je bila [[Farah Pahlavi]]. ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Mohammad Reza Pahlavi}} {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnog rata}} {{DEFAULTSORT:Pahlavi, Muhamed Reza}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] [[Kategorija:Iranski vladari]] [[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zastave NR Mađarske]] dqoba0uj7g3urdq6pu1pihwk85luz46 0 139264 3712725 3551860 2025-06-06T11:35:38Z Cats12r2! 170218 updated the date 3712725 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Spinosaurus'' | status = izumrli | raspon_fosila = Rana [[Kreda (period)|Kreda]]-kasna kreda | slika = Spinosaurus at the National Geographic Museum in DC.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Rekonstrukcija skeleta ''S. aegyptiacus'', [[Washington, DC]], [[SAD]], 2014. | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[gmazovi|Reptilia]] | superordo = [[Dinosaurusi]]a | ordo = [[gmazokuki|Saurischia]] | subordo = [[teropodi|Theropoda]] | familia = [[Spinosauridae]] | subfamilia = [[Spinosaurinae]] | genus = '''''Spinosaurus''''' | genus_autorstvo = [[Ernst Stromer|Stromer]], [[1915.]] | razdioba_stepen= [[vrsta|Vrste]] | razdioba = *''S. aegyptiacus'' <small>Stromer, 1915. (tip)</small> *?''S. maroccanus'' <small>[[Dale Russell|Russell]], [[1996.]]</small> }} '''''Spinosaurus''''' ("trnoviti gušter") je rod [[dinosaurus]]a [[teropodi|teropoda]] koji je živio u današnjoj sjevernoj [[Afrika|Africi]], u periodu [[Kreda (geološko razdoblje)|Krede]], od prije 112 do 93,5 miliona godina. Ovaj rod je prvi put otkriven u [[Egipat|Egiptu]], tokom 1910-ih godina, a opisao ga je njemački [[paleontologija|paleontolog]] [[Ernst Stromer]].<ref name=Stromer15>{{cite journal |last=Stromer |first=E. |authorlink=Ernst Stromer |year=1915 |title=Ergebnisse der Forschungsreisen Prof. E. Stromers in den Wüsten Ägyptens. II. Wirbeltier-Reste der Baharije-Stufe (unterstes Cenoman). 3. Das Original des Theropoden ''Spinosaurus aegyptiacus'' nov. gen., nov. spec. |journal=Abhandlungen der Königlich Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Mathematisch-physikalische Klasse |volume=28 |issue=3 |pages=1–32 |language=German |url=http://www.megaupload.com/?d=3KCCC7LS }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ti ostaci su bili uništeni u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], ali je nedavno otkriveno još materijala. Nije još uvijek jasno da li postoji jedna ili dvije vrste. Najpoznatija vrsta je ''S. aegyptiacus'' iz Egipta, ali je u [[maroko|Maroku]] pronađena još jedna (moguća) vrsta, ''S. maroccanus''. [[Datoteka:Спинозавр - новая реконструкция.jpg|mini|lijevo|Nova rekonstrukcija izgleda vrste ''S. aegyptiacus'']] ''Spinosaurus'' je možda bio najveći od svih dinosaurusa [[mesožder]]a, čak i veći od [[tiranosaurus]]a i ''[[Giganotosaurus]]a''. Procjene koje su bile objavljene 2005. i 2007. godine ukazuju na to da je bio dug između 12,6 i 18 [[metar]]a, a bio težak između 7 i 20,9 [[tona]].<ref name=dalsassoetal05>{{cite journal |last=Dal Sasso |first=C. |coauthors=Maganuco, S.; Buffetaut, E.; and Mendez, M.A. |year=2005 |title=New information on the skull of the enigmatic theropod ''Spinosaurus'', with remarks on its sizes and affinities |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=25 |issue=4 |pages=888–896 |url=http://reocities.com/Athens/bridge/4602/spinoskull.pdf |doi=10.1671/0272-4634(2005)025[0888:NIOTSO]2.0.CO;2 |date= |access-date=12. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110429015542/http://reocities.com/Athens/bridge/4602/spinoskull.pdf |archive-date=29. 4. 2011 |url-status=dead }}</ref><ref name=TH07>{{cite journal |last=Therrien |first=F. |coauthors= and Henderson, D.M. |year=2007 |title=My theropod is bigger than yours...or not: estimating body size from skull length in theropods |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=27 |issue=1 |pages=108–115 |doi=10.1671/0272-4634(2007)27[108:MTIBTY]2.0.CO;2}}</ref> [[Lobanja]] ''Spinosaurusa'' je bila duga i uska kao kod današnjih [[krokodil]]a. Prepoznatljive kičmene bodlje ''Spinosaurusa'', koje su zapravo bile ekstenzije [[kičma|pršljenova]], bile su duge najmanje 1,69 m i vjerovatno ih je povezivala [[koža]], pa je tako nastajala struktura slična jedru; neki su autori, međutim, predložili da su bile pokrivene [[mišić]]ima i da su tako formirale grbu. Smišljeno je više funkcija za ovu strukturu, uključujući i termoregulaciju i udvaranje. ''Spinosaurus'' je vjerovatno hodao na dvije noge većinu vremena, ali je možda ponekada hodao i na četiri. Smatra se da je jeo ribu; postoje i dokazi da je živio i u vodi i na tlu, kao današnji krokodil. == Opis == ''Spinosaurus'' je poznat po svojoj izduženoj [[lobanja|lobanji]], veličini i po svom jedru ili grbi. === Lobanja === [[Datoteka:Spinosaurus skull steveoc.jpg|mini|lijevo|Glava vrste ''S. aegyptiacus'']] Njuška je bila uska sa pravim kupastim [[zub]]ima na kojima nije bilo nazubljenja. Imao je šest do sedam zuba sa obje strane prednjeg dijela gornje čeljusti, u premaxillai, i još dvanaest u maxillai i iza nje. Drugi i treći zub sa obje strane su bili znatno veći od ostalih zuba premaxillae i tako su tvorili prostor između sebe i velikih zuba u maxillai; veliki zubi u donjoj čeljusti su ulazili u ovaj prostor kada su čeljusti bile zatvorene. Vrh [[njuška|njuške]] na kojem je bilo tih nekoliko velikih zuba je bio proširen, a postojala je i mala kresta ispred [[oko|očiju]].<ref name=dalsassoetal05/> Koristeći dimenzije tri primjerka po imenu MSNM V4047, UCPC-2 i BSP 1912 VIII 19, i pretpostavljajući da je postorbitalni dio lobanje primjerka MSNM V4047 imao oblik sličan postorbitalnom dijelu lobanje ''[[Irritator]]a'', Dal Sasso ''et al''. (2005.) je procijenio da je [[lobanja]] ''Spinosaurusa'' bila duga 1,75 m.<ref name=dalsassoetal05/> Rekonstrukcija dužine lobanje Dal Sasso ''et al''.-a je upitna jer oblici lobanja među spinosauridima mogu varirati i među vrstama.<ref name=TH07/> === Veličina === Od svog otkrića, ''Spinosaurus'' je bio takmičar za najdužeg i najvećeg teropoda. I [[Friedrich von Huene]] (1926. godine)<ref name = vH26>{{cite journal |last=von Huene |first=F.R. |year=1926 |title=The carnivorous saurischia in the Jura and Cretaceous formations principally in Europe |journal=Rev. Mus. La Plata |volume=29 |pages=35–167}}</ref> a i [[Donald F. Glut]] (1982. godine)<ref name=DFG82>{{cite book |last=Glut |first=D.F. |year=1982 |title=The New Dinosaur Dictionary |publisher=Citadel Press |location=Secaucus, NJ |pages=[https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut/page/226 226–228] |isbn=0-8065-0782-9 |url=https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut/page/226 }}</ref> su ga u svojim istraživanjima svrstali među najmasivnije teropode, jer su dugi oko 15 metara i teže više od 6 tona. [[Gregory Paul]] ga je 1988. godine također izabrao kao najdužeg teropoda, sa dužinom od 15 m, ali je procijenio da mu je masa bila manja, oko 4 tone. Dal Sasso ''et al''. (2005.) su pretpostavili da su ''Spinosaurus'' i ''[[Suchomimus]]'' imali iste tjelesne porporcije u odnosu na dužinu lobanje, i po tome su izračunali da je ''Spinosaurus'' bio dug 16 do 18 metara i težio 7 do 9 tona.<ref name=dalsassoetal05/> Procjene Dal Sasso ''et al''.-a su bile kritikovane jer su procjene dužine lobanje bile sporne i (pretpostavljajući da se tjelesna masa povećava sa kubom dužine tijela), mjerenjem ''Suchomimusa'' koji je bio dug oko 11 metara i težak 3,8 tona, ''Spinosaurus'' bi imao tjelesnu masu od 11,7 do 16,7 tona.<ref name=TH07/> [[Datoteka:Longest theropods.svg|mini|300x300piksel|Odnos veličina izabranih divovskih teropoda, ''S. aegyptiacus'' je crveni.]] François Therrien i Donald Henderson su, u jednom članku iz 2007. godine, mjerenjem dužine lobanje osporili prijašnje procjene veličine ''Spinosaurusa'', budući da su smatrali da je dužina bila prevelika, a težina premalena.<ref name=TH07/> Na osnovu dužina lobanja od 1,5 do 1,75 m, mogli su biti dugi između 12,6 i 14,3 metara, sa tjelesnom masom od 12 do 20,9 tona.<ref name=TH07/> Donja granica ove procjene ukazuje na to da je ''Spinosaurus'' bio lakši i kraći od ''Carcharodontosaurusa'' i ''Giganotosaurusa''.<ref name=TH07/> Procjena Therriena i Hendersona je bila kritizirana zbog izbora teropoda korištenih za poređenje (npr. većina teropoda korištenih za postavljanje inicijalnih jednadžbi su bili [[tiranosauridi]] i pripadnici [[Carnosauria]], koji su drugačije građeni od spinosaurida) i zbog pretpostavke da je lobanja ''Spinosaurusa'' mogla biti duga samo 1,5 m.<ref>{{cite web |url=http://dml.cmnh.org/2007Mar/msg00292.html |title=Comments on Therrien and Henderson's new paper |access-date=9. 9. 2010 |last=Mortimer |first=M. |date=25. 3. 2007 |publisher=Dinosaur Mailing List |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011232449/http://dml.cmnh.org/2007Mar/msg00292.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://dml.cmnh.org/2007Mar/msg00294.html|title=Re: Comments on Therrien and Henderson's new paper|access-date=9. 9. 2010|last=Harris|first=J.D.|date=26. 3. 2007|publisher=Dinosaur Mailing List|archive-date=14. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110414011922/http://dml.cmnh.org/2007Mar/msg00294.html|url-status=dead}}</ref> Poboljšanja u preciznosti u procjeni veličine za ''Spinosaurusa'' zahtijevaju kompletnije ostatke, kao kod nekih drugih dinosaurusa.<ref>{{Cite journal | last1 = Bates | first1 = K.T. | last2 = Manning | first2 = P.L. | last3 = Hodgetts | first3 = D. | last4 = and Sellers | first4 = W.I. | title = Estimating mass properties of dinosaurs using laser imaging and 3D computer modelling | journal = PLoS ONE | volume = 4 | pages = e4532 | year = 2009 | doi = 10.1371/journal.pone.0004532}}</ref> === Jedro ili grba === Vrlo duge bodlje koje su izrastale iz pršljenova ''Spinosaurusa'' formirale su "jedro". Dužine tih bodlji su više od 10 puta prelazile dijametar pršljenova iz kojih su izrasle.<ref name=JBB97>{{cite journal |last=Bailey |first=J.B.|year=1997 |title=Neural spine elongation in dinosaurs: sailbacks or buffalo-backs? |journal=Journal of Paleontology |volume=71 |issue=6 |pages=1124–1146|url= http://www.jstor.org/pss/1306608 }}</ref> Bodlje su bile neznatno duže pri kraju nego pri početku i nisu bile slične tankim "šibama" ''[[Edaphosaurus]]a'' i ''[[Dimetrodon]]a'', ali nisu ni bile tako debele kao kod iguanodonta ''[[Ouranosaurus]]a''. Jedro ''Spinosaurusa'' je bilo neobično, iako su i neki drugi dinosauri imali slične strukture, kao i navedeni pticokuki ''[[Ouranosaurus]]'', koji je živio na istim prostorima kao ''Spinosaurus'' nekoliko miliona godina ranije; [[Južna Amerika|južnoamerički]] sauropod ''[[Amargasaurus]]'' je možda imao slične modifikacije na pršljenovima. Jedro je možda analogno jedru [[perm]]skog [[sinaspid]]a ''[[Dimetrodon]]a'', koji je živio prije nego što su se dinosaurusi uopće pojavili; takve sličnosti su nastale zbog [[Paralelna evolucija|paralelne evolucije]]. Struktura je možda bila slična grbi, a ne jedru, kako je [[1915]]. godine naglasio Stromer (''"nekom bi se možda više svidjela ideja o postojanju velike grbe s mašću koju su podupirale bodlje"'')<ref name=Stromer15/> i [[1997]]. godine Jack Bowman Bailey.<ref name=JBB97/> U podršku ovoj hipotezi "[[bizon]]ove grbe" Bailey je argumentovao da su u ''Spinosaurusa'', ''Ouranosaurusa'' i drugih dinosaurusa sa dugim bodljama na leđima, te bodlje bile relativno kraće i deblje od bodlji pelikosura (za koje se zna da su zaista imali jedra); umjesto toga, duge leđne bodlje su bile slične leđnim bodljama izumrlih vrsta sa grbom, poput ''[[Megacerops]]a'' i vrste ''Bison latifrons''.<ref name=JBB97/> == Klasifikacija == ''Spinosaurus'' je dobio naziv po jednoj porodici dinosaurusa, [[Spinosauridae]]. Ostali pripadnici ove porodice su ''[[Baryonyx]]'' iz južne [[engleska|Engleske]], ''[[Irritator]]'' i ''[[Angaturama]]'' (koja je vjerovatno sinonim za ''Irritator'') iz [[Brazil]]a, ''[[Suchomimus]]'' iz [[Niger]]a u centralnoj [[afrika|Africi]] i možda ''[[Siamosaurus]]'', koji je ljudima poznat samo po nepotpunim ostacima sa [[Tajland]]a. ''Spinosaurus'' je najsrodniji sa ''Irritatorom'', koji kao i on ima nenazubljene, prave zube; te dvije vrste se svrstavaju u potporodicu Spinosaurinae.<ref name=HMC04>{{cite book|title=The Dinosauria|url=https://archive.org/details/dinosauria00weis_205|year=2004|chapter=Basal Tetanurae|author=Holtz, T.R., Jr.; Molnar, R.E.; and Currie, P.J.|editor= Weishampel, D.B.; Dodson, P.; and Osmólska, H. (eds.)|pages=[https://archive.org/details/dinosauria00weis_205/page/71 71]–110|edition= 2nd|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-25408-4}}</ref> == Otkriće i naziv == === Historija === [[Datoteka:Spinosaurus skull en.svg|desno|mini|250px|Umjetnički prikaz Spinosaurusa]] Prvi opisani ostaci ''Spinosaurusa'' bili su pronađeni u dolini Bahariya u Egiptu, 1912. godine. Naziv im je 1915. godine dao [[Njemačka|njemački]] paleontolog Ernst Stromer.<ref name=Stromer15/> Dodatne nepotpune ostatke iz Bahariyae, uključujući i pršljenove i kosti zadnjih udova, Stromer je 1934. godine opisao kao "''Spinosaurus B''".<ref name=stromer34>{{cite journal |last=Stromer |first=E. |authorlink=Ernst Stromer |year=1934 |title=Ergebnisse der Forschungsreisen Prof. E. Stromers in den Wüsten Ägyptens. II. Wirbeltier-Reste der Baharije-Stufe (unterstes Cenoman). 13. Dinosauria|journal=Abhandlungen der Bayerischen Akademie der Wissenschaften Mathematisch-naturwissenschaftliche Abteilung, Neue Folge |volume=22 |pages=1–79 |language=German }}</ref> Stromer je smatrao da su dovoljno različiti da pripadaju drugoj vrsti i to je i potvrđeno; nakon još ekspedicija koje su pronašle više materijala, smatra se da pripadaju bilo ''[[Carcharodontosaurus]]u''<ref name=serenoetal98>{{cite journal |last=Sereno |first=P.C. |authorlink=Paul Sereno |coauthors=Beck, A.L.; Dutheil, D.B.; Gado, B.; Larsson, H.C.E.; Lyon, G.H.; Marcot, J.D.; Rauhut, O.W.M.; Sadleir, R.W.; [[Christian Sidor|Sidor, C.A.]]; Varricchio, D.D.; Wilson, G.P; and Wilson, J.A. |year=1998 |title=A long-snouted predatory dinosaur from Africa and the evolution of spinosaurids |journal=Science |volume=282 |pages=1298–1302 |doi=10.1126/science.282.5392.1298 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/282/5392/1298 }}</ref> ili ''[[Sigilmassasaurus]]u''.<ref name=DAR96>{{cite journal |last=Russell |first=D.A. |authorlink=Dale Russell |year=1996 |title=Isolated dinosaur bones from the Middle Cretaceous of the Tafilalt, Morocco |journal=Bulletin du Muséum National d'Histoire Naturelle, Paris, 4e série, section C |volume=18 |issue=2–3 |pages=349–402}}</ref> Neki [[fosil]]i ''Spinosaurusa'' su se oštetili tokom transporta do [[muzej]]a u [[München]]u ([[Njemačka]]), a preostale [[kost]]i su bile potpuno izgubljene zbog bombrdovanja 1944. godine od strane Saveznika.<ref name=dalsassoetal05/> Imenovane su dvije vrste ''Spinosaurusa'': ''Spinosaurus aegyptiacus'' ("Egipatski gušter s bodljama") i ''Spinosaurus maroccanus'' ("Marokanski gušter s bodljama"). ''S. maroccanusa'' je opisao [[Dale Russell]] 1996. godine kao novu vrstu na osnovu dužine [[vrat]]nih pršljenova.<ref name=DAR96/> Russell je tvrdio da je ratio dužine centruma (glavnog dijela pršljena) prema visini [[zglob]]ne facete bio 1,1 kod ''S. aegyptiacusa'', a 1,5 kod ''S. maroccanusa''.<ref name=DAR96/> Kasnije su se autori razišli u mišljenjima po ovom pitanju. Neki autori naglašavaju da dužina pršljenova može varirati među jedinkama, kao i da nije poznato koji su zapravo vratni pršljenovi pronađeni kod primjeraka ''S. maroccanusa''; prema tome, ti autori smatraju da je ''S. maroccanus'' ''[[nomen dubium]]'' (upitan naziv).<ref name=dalsassoetal05/><ref name=serenoetal98/><ref name = BufOua02>{{cite journal |author=Buffetaut, E.; and Ouaja, M. |year=2002 |title=A new specimen of ''Spinosaurus'' (Dinosauria, Theropoda) from the Lower Cretaceous of Tunisia, with remarks on the evolutionary history of the Spinosauridae |journal=Bulletin de la Société Géologique de France |volume=173 |issue= |pages=415–421 |doi=10.2113/173.5.415 |url=http://documents.irevues.inist.fr/bitstream/handle/2042/216/04.pdf |access-date=13. 1. 2011 |archive-date=22. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150122004016/http://documents.irevues.inist.fr/bitstream/handle/2042/216/04.pdf |url-status=dead }}</ref> Za razliku od njih, drugi autori smatraju tu vrstu validnom.<ref name=HMC04/><ref>{{Cite journal | last1 = Mahler | first1 = L. | title = Record of Abelisauridae (Dinosauria: Theropoda) from the Cenomanian of Morocco | journal = Journal of Vertebrate Paleontology | volume = 25 | pages = 236–232 | year = 2005 | issn = 0272-4634 | doi = 10.1671/0272-4634(2005)025[0236:ROADTF]2.0.CO;2 | url = http://www.oeb.harvard.edu/faculty/losos/mahler/publications/Mahler_2005.pdf | access-date = 13. 1. 2011 | archive-date = 27. 9. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110927124847/http://www.oeb.harvard.edu/faculty/losos/mahler/publications/Mahler_2005.pdf | url-status = dead }}</ref><ref name=Hasegawa2010>{{cite journal |last1= Hasegawa |first1= Y. |last2= Tanaka |first2= G. |last3= Takakuwa |first3= Y. |last4= and Koike |first4= S. |year= 2010 |title= Fine sculptures on a tooth of ''Spinosaurus'' (Dinosauria, Theropoda) from Morocco |journal= Bulletin of Gunma Museum of Natural History |volume= 14 |pages= 11−20 |url= http://www.gmnh.pref.gunma.jp/research/no_14/bulletin14_2.pdf |access-date= 13. 1. 2011 |archive-date= 25. 3. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120325184537/http://www.gmnh.pref.gunma.jp/research/no_14/bulletin14_2.pdf |url-status= dead }}</ref> === Primjerci === Opisano je šest glavnih nepotpunih primjeraka ''Spinosaurusa''. Ovaj primjerak, neodrasla jedinka, je bio uništen u Drugom svjetskom ratu, ''"tokom noći 24/25 aprila 1944. godine dok su Britanci bombardovali München"''; zgrada u kojoj su se fosili nalazili bila je jako oštećena. Međutim, ostali su detaljni crteži i opisi ovog primjerka. Materijal se sastojao od sljedećih (uglavnom nepotpunih) dijelova kostura: lijevi i desni dio [[Donja čeljust|donje čeljusti]] i spleniali (mala kost koja postoji kod [[gmizavci|gmizavaca]], [[vodozemci|vodozemaca]] i [[ptice|ptica]]) iz donje čeljusti, dugi 75&nbsp;cm; pravi dio [[Gornja čeljust|gornje čeljusti]] koji je bio opisan, ali ne i nacrtan; 20 [[zub]]a; 2 vratna pršljena; 7 [[leđa|leđnih]] pršljenova; 3 pršljena krsta; 1 [[rep]]ni pršljen; 4 prsna rebra; [[gastralium]].<ref name = Stromer15/> Od devet pršljenih bodlji čije dužine su date, najduža je bila duga 1,65 m.<ref name = Stromer15/> '''NMC 50791''', pršljen srednjeg dijela vrata, dug 19,5&nbsp;cm iz Maroka, holotip ''Spinosaurus maroccanusa'', kako ga je opisao Russel 1996. godine.<ref name=DAR96/> Drugi primjerci koji su u istom članku pripojeni ''S. maroccanusu'' su bili još dva pršljena srednjeg dijela vrata (NMC 41768 i NMC 50790), prednji dio donje čeljusti (NMC 50832), ostatak srednjeg dijela donje čeljusti (NMC 50833) i prednji dio leđnih pršljenova (NMC 50813).<ref name=DAR96/> [[Datoteka:Spinosaurus marocannus.jpg|desno|mini|250px|Fosil čeljusti vrste ''S. maroccanus'', Nacionalni prirodoslovni muzej, [[Pariz]]]] '''MNHN SAM 124''', iz [[Alžir]]a, je njuška koja se sastoji od jednog dijela premaxillae, jednog dijela maxillae, raonika i ostatka donje čeljusti.<ref name=Taquet1998>{{Cite journal | last1 = Taquet | first1 = P. | last2 = and Russell | first2 = D.A. | title = New data on spinosaurid dinosaurs from the Early Cretaceous of the Sahara | journal = Comptes Rendus de l'Académie des Sciences - Series IIA - Earth & Planetary Sciences | volume = 327 | pages = 347−353 | year = 1998 | doi = 10.1016/S1251-8050(98)80054-2 | url=http://lesdinos.free.fr/spi329.pdf |access-date=1. 9. 2010}}</ref> Opisali su ga Taquet i Russell 1998. godine, primjerak je širok 13,4 do 13,6&nbsp;cm.<ref name=Taquet1998/> Taquet i Russell su vjerovali da ovaj primjerak zajedno sa dijelom premaxillae, dva vratna pršljena i jednim leđnim pršljenom, pripada vrsti ''S. maroccanus''.<ref name=Taquet1998/> '''BM231''' (u kolekciji Office National des Mines u [[Tunis]]u) su opisali Buffetaut i Ouaja 2002. godine.<ref name = BufOua02/> Sastoji se od prednjeg dijela donje čeljusti, koji je dug 11,5&nbsp;cm; pronađen je u formaciji Chenini. Ovaj primjerak je "izuzetno sličan" postojećem materijalu ''S. aegyptiacusa''.<ref name = BufOua02/> '''UCPC-2''' (u paleontološkoj kolekciji Univerziteta u [[Čikago|Čikagu]] se sastoji uglavnom od dvije uske povezane nosne kosti, zajedno sa kvrgom iz regiona između očiju.<ref name=dalsassoetal05/> Ovaj primjerak, koji je dug 18&nbsp;cm, je pronađen u Maroku 1996. godine i [[Cristiano Dal Sasso]] ga je 2005. godine opisao u naučnoj literaturi.<ref name=dalsassoetal05/> [[Datoteka:Spinosaurus skull MSNM V4047.jpg|mini|desno|Simone Maganuco, drugi autor rada Dal Sasso ''et al.'' ([[2005.]]), drži njušku primjerka MSNM V4047 (vrste ''S. aegyptiacus''), koja je duga 98,8 cm.<ref>{{cite web |url= http://ultrazionale.blogspot.com/2007/05/pescare-nel-cretacico.html |title=Pescare nel Cretacico (Fish in the Cretaceous) |author= Cau, A. |date= 28. 5. 2007 |work= Ultrazionale (Ultra-Rational) |access-date=31. 8. 2010 |language=Italian}}</ref>]][[Datoteka:Spinosaurus.JPG|mini|Primjerak MSNM V4047 vrste ''S. aegyptiacus'' u Prirodoslovnom muzeju u [[Milano|Milanu]].]] '''MSNM V4047''' (u Prirodoslovnom muzeju u Milanu), kojeg je 2005. godine opisao Dal Sasso ''et al.'', sastoji se od njuške (premaxillae, nepotpune maxillae i nepotpunih nozdrva); dug je 98,8&nbsp;cm. Proneđen je u Maroku.<ref name=dalsassoetal05/> == Reference == {{reference}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Dinosauri iz rane krede u Africi]] [[Kategorija:Dinosauri iz kasne krede u Africi]] [[Kategorija:Spinosauridi]] [[Kategorija:Fosili iz Alžira]] [[Kategorija:Fosili iz Egipta]] [[Kategorija:Fosili iz Maroka]] [[Kategorija:Fosili iz Tunisa]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Ernst Stromer]] [[Kategorija:Poluvodene životinje]] [[Kategorija:Fosilni taksoni opisani 1915.]] 74qpp1w04qfuozwviscpsj3rvk2i5b1 0 139863 3712731 3554306 2025-06-06T11:55:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712731 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Meister des Maréchal de Boucicaut 001.jpg|mini|Ilustrirani rukopis, 1400. godine, uključuje minijaturu, inicijal i borduru]] '''Iluminirani rukopis''' ili '''iluminacija''' je umijeće ukrašivanja rukopisnih knjiga; zajednički naziv za naslikane ili nacrtane inicijale, [[Minijatura|minijature]] i različite [[ornament]]e (zastavice, ukrasne motive na marginama i dr.)<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=27120|title=iluminacija {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=18. 11. 2022|archive-date=18. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221118152953/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=27120|url-status=dead}}</ref> Često korištena u [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]] za molitve, liturgijske službe i psalme, praksa se nastavila u sekularnim vjerskim tekstovima od 13. stoljeća nadalje i obično uključuje proglase, upisane račune, zakone, povelje, inventare i akte.<ref>Rholetter, Wylene (2018). "Written Word in Medieval Society". ''Salem Press Encyclopedia''.</ref> Najraniji iluminirani rukopisi koji postoje potječu iz [[Kraljevstvo Ostrogota|Kraljevstva Ostrogota]] i [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] i datiraju između 400. i 600. godine nove ere. Primjeri uključuju ''[[Codex Argenteus]]'' i [[Rossano jevanđelje]], oba iz 6. stoljeća. Većina sačuvanih rukopisa je iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], iako su mnogi preživjeli iz [[Renesansa|renesanse]], zajedno s vrlo ograničenim brojem iz kasne [[Antika|antike]]. Većina srednjovjekovnih rukopisa, iluminiranih ili ne, napisana je na [[pergament]]u ili [[vellum]]u (vrsti pergamenta).<ref>{{Cite web|url=https://www.archives.gov/preservation/formats/paper-vellum.html|title=Differences between Parchment, Vellum and Paper|date=15. 8. 2016|website=National Archives|language=en|access-date=18. 11. 2022}}</ref> Ove stranice su zatim uvezane u knjige, i nazvane [[kodeks]]i. Papirni rukopisi pojavili su se tokom kasnog srednjeg vijeka. Rane štampane knjige ostavljale su prazna mjesta za crveni tekst, poznat kao [[Rubrika|rubrike]], minijaturne ilustracije i iluminirane inicijale, a na tim praznim mjestima bi kasnije druga ruka dodavala tekst. Crteži na marginama (poznati kao marginalije) bi takođe omogućili pisarima da dodaju svoje bilješke, prijevode i sl.<ref>{{Cite web|url=https://www.bl.uk/catalogues/illuminatedmanuscripts/GlossM.asp|title=M - Glossary for the British Library Catalogue of Illuminated Manuscripts|last=Wight|first=C.|website=www.bl.uk|access-date=18. 11. 2022|archive-date=4. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211004202758/https://www.bl.uk/catalogues/illuminatedmanuscripts/GlossM.asp|url-status=dead}}</ref> Iako je antičkog porijekla iluminacija je doživljava svoj procvat u srednjovjekovnom slikarstvu i njen razvoj je vezan uz uspon rukopisne knjige. Skupocjena iluminacija, rukom pisanih knjiga, uglavnom Biblije i evanđelja, nastaju isključivo u samostanu. Od 12. vijeka služi i u privatnoj upotrebi. U 13. vijeku prepis knjiga prelazi u univerzitetske skriptorske radionice. Iluminacija potom prati prve štampane knjige. Od 16. do 18. vijeka, u vrijeme odumiranja evropske iluminacije, orijentalna minijature (turske, perzijske i indijske) dostižu svoj vrhunac. == Reference == {{Commonscat|Illuminated manuscripts}} {{Knjige}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Likovna umjetnost]] [[Kategorija:Umjetnost Zapada]] 671jjhjrasa6jw3wfxup1jcwiw67h8h 0 142884 3712996 1442396 2025-06-07T09:38:19Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Spisak nizozemskih kraljeva]] 3712996 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Spisak nizozemskih kraljeva]] cw1nxb40osf66vvxfp1qfxbmt2g2roz 0 143034 3712998 1444820 2025-06-07T09:38:39Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Vilim II, kralj Nizozemske]] 3712998 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vilim II, kralj Nizozemske]] 82h4risi16iuv7oq0frwe0d4y8z0u9u 0 143035 3712997 1444822 2025-06-07T09:38:29Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Vilim III, kralj Nizozemske]] 3712997 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vilim III, kralj Nizozemske]] ofjxp0aez8jcjm1mzmsge9waluspgmd 0 143276 3712828 3648534 2025-06-06T19:54:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712828 wikitext text/x-wiki {{Dobar članak}} {{Infokutija TV-emisija | bgcolour = | ime serije = ''Kosti'' | originalni naslov = Bones | slika = Kosti - naslovni kadar.jpg | opis slike = Naslovni kadar | format serije = | trajanje epizode = 43 minute | autor = [[Hart Hanson]] | razvoj = ''[[Josephson Entertainment]]''<br/> ''Far Field Productions''<br/> ''26 Keys Productions'' <br/> ''[[20th Century Fox Television]]'' | producent = [[Kathy Reichs]] <br/> Emily Deschanel <br/> David Boreanaz | izvršni producent = Hart Hanson <br/> [[Barry Josephson]] <br/> Stephen Nathan <br/> [[Ian Toynton]] <br/> Carla Kettner <br/> [[Jonathan Collier]] | glumci = [[Emily Deschanel]] <br/> [[David Boreanaz]] <br/> [[Michaela Conlin]] <br/> [[Eric Millegan]] <br/> [[T. J. Thyne]] <br/> [[Jonathan Adams (američki glumac)|Jonathan Adams]] <br/> [[Tamara Taylor]] <br/> [[John Francis Daley]] <br/> [[John Boyd (glumac)|John Boyd]] | narator = | država = [[SAD]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | tv kuća = [[Fox Broadcasting Company|FOX]] | početak serije = 13. 9. 2005 | kraj serije = 28. 3. 2017. | broj epizoda = 246 <small>([[Spisak epizoda "Kostiju"|spisak]])</small> | broj sezona = 12 | prethodna = | sljedeća = ''[[Nepogrešivi instinkt]]'' | u BiH = | web stranica = http://www.fox.com/bones/ | imdb = 0460627 }} '''''Kosti''''' ({{jez-en|Bones}}) [[SAD|američka]] je [[kriminalistički žanr|kriminalistička]] [[televizijska serija|TV-serija]] koja je emitirana od 13. septembra 2005. do 28. marta 2017. na televiziji [[Fox Broadcasting Company|FOX]]. Zasnovana je na [[forenzička antropologija|forenzičkoj antropologiji]] i [[forenzička arheologija|forenzičkoj arheologiji]], a svaka epizoda fokusira se na [[FBI]]-jev slučaj u vezi s pronađenim ljudskim ostacima koje specijalni agent [[Seeley Booth]] ([[David Boreanaz]]) donosi na proučavanje forenzičkoj antropologinji, dr. [[Temperance Brennan]] ([[Emily Deschanel]]). Autor serije jest [[Hart Hanson]], a donekle je zasnovana na životu forenzičke antropologinje i [[pisac|spisateljice]] [[Kathy Reichs]]<ref name="Goldman">Eric Goldman, [http://tv.ign.com/articles/793/793242p1.html "Iskopavajući tajne sa glumačkom postavom ''Kostiju''"], ''IGN'', 31. 5. 2007.</ref>, koja je jedan od [[filmski producent|producenata]] serije. Glavni lik, Temperance Brennan, nazvan je po protagonistici serije kriminalističkih romana Kathy Reichs. Obrnuto, dr. Brennan u seriji također piše krimi-romane (s velikim uspjehom), koji prate fiktivnu (u svijetu serije) forenzičku antropologinju Kathy Reichs. Seriju su zajednički producirali Josephson Entertainment, Far Field Productions i [[20th Century Fox Television]].<ref>{{Cite web |url=http://www.fox.com/bones/about |title="Fox Broadcasting Company: ''Kosti''" |access-date=20. 4. 2011 |archive-date=7. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100407013242/http://www.fox.com/bones/about/ |url-status=dead }}</ref> == Pregled serije == Zasnovana je na saradnji specijalnog agenta FBI-a Seeleyja Bootha i dr. Brennan. Brennan je centralna ličnost i vođa tima Odjela za forenzičke nauke na fiktivnom institutu "Jeffersonian" iz [[Washington, D.C.|Washingtona]]. Serija prati rješavanje slučajeva pod nadležnošću FBI-a pomoću ispitivanja ljudskih ostataka potencijalnih žrtava ubistva. Brennan i njen tim pružaju naučnu ekspertizu, a Booth vodi istragu koristeći FBI-eve tehnike istraživanja. Kao dodatak potencijalnim slučajevima ubistva, koji su prisutni u svakoj epizodi, u seriji se dosta pažnje posvećuje i odnosu među likovima. Serija je poznata i po (crno)humornim tonovima koji, u suštini, ublažuju težinu tematike serije. == Glumci i likovi == [[Datoteka:Bones cast.jpg|mini|desno|250px|Dio glumačke ekipe ''Kostiju''; slijeva: Tamara Taylor, David Boreanaz, Michaela Conlin, John Francis Daley.]] * '''[[Emily Deschanel]]''' kao dr. '''[[Temperance Brennan|Temperance "Bones" Brennan]]''' – forenzička antropologinja zaposlena u priznatom institutu "Jeffersonian" iz Washingtona. Ona je [[empirizam|empirist]] i piše krimi-romane zasnovane na vlastitim iskustvima. Njen nedostatak društvenih vještina izvor je većine humora u seriji, naročito preko njene udarne rečenice "Ne znam šta to znači", kad god se spomene nešto iz [[popularna kultura|popularne kulture]]. * '''[[David Boreanaz]]''' kao '''[[Seeley Booth]]''' – Brennan pomaže specijalnom agentu Boothu u istragama koje uključuju ljudske ostatke koje je nemoguće identificirati bez Brennanicine stručne pomoći. Budući da nije naučnik, Booth se često koristi da se dijalozi ispunjeni naučnom terminologijom "prevedu" na jezik običnog čovjeka. Poznat je po svojoj sposobnosti da pogodi motive ljudi koji stoje iza njihovih (ne)djela, što je kvalitet nepoznat Brenannici. Bivši je član [[75. rendžerski puk|75. rendžerskog puka]] [[Armija SAD-a|Armije SAD-a]] i [[snajperist]] [[Specijalne jedinice Armije SAD-a|Specijalnih jedinica]]. Mrzi klaunove. U epizodi ''[[The Proof in the Pudding]]'' iz 5. sezone otkriveno je da je indirektni potomak [[John Wilkes Booth|Johna Wilkesa Bootha]], ubice [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]]. * '''[[Michaela Conlin]]''' kao '''[[Angela Montenegro]]''' – [[forenzička umjetnost|forenzička umjetnica]] na "Jeffersonianu" i najbolja prijateljica dr. Brennan. Specijalnost joj je kraniofacijalna rekonstrukcija, tj. pomaže da se ustanovi kako su žrtve izgledale prije smrti kako bi se pomoglo u njihovom identificiranju. Za tu svrhu koristi 3D grafički program (''Angelator'') koji je sama napravila. Pomoću njega može napraviti holograme koji simuliraju različite virtualne scenarije datog zločina kako bi se pomogao ustanoviti uzrok smrti. Otvorena je, prijateljski raspoložena, brižna i stalno pokušava "izvući" dr. Brennan iz laboratorija. Njen otac je [[Billy Gibbons]], gitarist [[ZZ Top]]a, koji u seriji glumi samog sebe. U petoj sezoni udaje se za Hodginsa, s kojim u šestoj dobija sina, Michaela Vincenta. * '''[[Tamara Taylor]]''' kao dr. '''[[Camille Saroyan|Camille "Cam" Saroyan]]''' (sezona 2–12) – šefica je Forenzičkog odjela "Jeffersoniana", a po struci je [[patologija|patologinja]]. Rođena je u [[The Bronx|Bronxu]] i bila je patologinja u [[New York City|New Yorku]]. Na početku njenog rada u "Jeffersonianu" ona i dr. Brennan nisu se baš najbolje slagale, ali se to vremenom potpuno popravilo. Bila je u ljubavnoj vezi s Boothom prije dolaska u "Jeffersonian", što se ponovilo i u seriji, ali samo nakratko. U četvrtoj sezoni usvojila je 14-godišnju [[Spisak likova u "Kostima"#Michelle Welton|Michelle Welton]], sa čijim je ocem dugo bila u vezi, ali je on završio kao žrtva ubistva. U 11. sezoni zaručuje se s laborantom u "Jeffersonianu" Arastooom Vazirijem, a u pretposljednjoj epizodi cijele serije udaje za njega i odlazi na odsustvo nakon završetka posljednjeg slučaja. * '''[[T. J. Thyne]]''' kao dr. '''[[Jack Hodgins]]''' – [[entomologija|entomolog]] koji je ujedno i stručnjak za [[spora|spore]] i [[minerali|minerale]], ali čiji su [[hobi]] [[konspirativna teorija|teorije zavjere]]. Pomaže naučiti Zacka kako da se normalno ponaša u društvu. Porodica mu je izuzetno bogata i glavni je sponzor "Jeffersoniana"; Hodgins želi da se ova stvar sakrije od njegovih šefova jer ne želi da ga smatraju nadređenim (to se ipak otkrilo tokom jedne istrage iako niko od njegovih kolega nije dozvolio da to znatno utječe na njihov odnos s Hodginsom). U 11. sezoni ostaje vezan za invalidska kolica nakon eksplozije bombe. Na kraju serije postaje privremeni šef ''Jefersoniana'' do povratka dr. Saroyan s odsustva. * '''[[John Francis Daley]]''' kao dr. '''[[Lance Sweets]]''' (sezone 3–10) – [[psihologija|psiholog]] koga FBI dodijeli Boothu i Brennan kao savjetnika za odnos među partnerima nakon što Booth uhapsi [[Spisak likova u "Kostima"#Max Keenan|njenog oca]]. Sweets otad pokušava proučavati kompleksni odnos između njih dvoje, napisavši čak i knjigu o njima. Smrtno je ranjen na početku 10. sezone nedugo nakon što je otkriveno da čeka dijete sa svojom djevojkom, laboranticom Daisy, i umire na rukama Bootha i Brennan. * '''[[Eric Millegan]]''' kao dr. '''[[Zack Addy]]''' (sezone 1–3, nakon toga epizodno) – diplomac kod dr. Brennan i njen asistent u "Jeffersonianu". U drugoj sezoni stječe doktorate iz forenzičke antropologije i [[mašinsko inženjerstvo|mašinskog inženjerstva]] i postaje profesionalni forenzički antropolog. Iako dobronamjeran, koristan i prijateljski raspoložen, često je izgubljen kad situacija zahtijeva društvenu interakciju ili intuiciju. Tokom događaja koji su doveli do smrti serijskog ubice Howarda Eppsa Zack je zamalo poginuo kad je slučajno aktivirao senzor povezan s bombom pričvršćenom za dekapitirano truplo Eppsove supruge, ali ga je Booth uspio spasiti. Izuzetno je [[inteligencija|inteligentan]]; u epizodi ''[[The Woman in the Car]]'' (1x11) spomenuto je da je njegov [[IQ]] znatno iznad 163 (što je već nivo [[genije|genija]]). On je i Hodginsov najbolji prijatelj i živi u stanu iznad Hodginsove garaže. Dobio je nekoliko nadimaka: "Zacharoni", "Z-Man" i "Kralj laboratorije". U epizodi ''[[The Pain in the Heart]]'' (3x15) otkriven je trofej kojim je dr. Saroyan priznala Zacka za "Kralja laboratorije". Otpušten je iz tima dr. Brennan na kraju treće sezone kad se otkrilo da je bio pomagač serijskog ubice poznatog kao [[Gormogon]] i smješten u duševnu bolnicu. Iako je poslije Sweets saznao da Zack nije mentalno poremećen, kako se u početku pretpostavljalo, Zack je "naštimao" svoju dijagnozu kako bi ostao u duševnoj bolnici i izbjegao zatvor jer je osjećao da se u njemu nikad ne bi mogao snaći. Na kraju 11. sezone pobjegao je iz bolnice nakon što se posumnjalo da je on još jedan serijski ubica, "Lutkar". Na početku 12. sezone oslobođen je tih sumnji kad je otkriveno da je ubica zapravo njegov ljekar; tada je priznao i Boothu i Brennan da je nedužan u vezi s Gormogonovim ubistvima. Oslobađanje Zacka od krivice jedna je od glavnih tema u 12. sezoni. U pretposljednoj epizodi, "A Day in the Life", konačno je oslobođen krivice zahvaljujući Hodginsu, uz pomoć Brennan i Caroline Julian na saslušanju. Međutim, sudija je odredio da mora odslužiti preostalih 13 mjeseci kazne za odvojeni zločin pomaganja poznatom ubici i ostaje institucionaliziran iako mu je do datuma izlaska ostalo tek nešto više od godine. * '''[[Jonathan Adams (američki glumac)|Jonathan Adams]]''' kao dr. '''[[Spisak likova u "Kostima"#Daniel Goodman|Daniel Goodman]]''' (sezona 1) – bivši [[arheologija|arheolog]] koji se prebacio u administrativne poslove i koji je direktor "Jeffersoniana". Voljeni je suprug i otac petogodišnjih blizanki. Njegov način rada naveo je Hodginsa da za njega misli da je subjektivan, dosadno govorljiv i da mu nedostaju kvalitete čistog naučnika iako se njihov antagonizam poslije pretvara u prijateljsko rivalstvo. Nije se pojavio nakon prve sezone. Od epizode ''[[The Titan on the Tracks]]'' (2x01) za njega se kaže da je na odsustvu do daljnjeg. * '''[[John Boyd (glumac)|John Boyd]]''' kao James Aubrey (sezone 10–12) – mlađi agent FBI-a koji je podređen Boothu. Ispočetka pokušava zadobiti Boothovo odobrenje i povjerenje s obzirom na to da Booth oklijeva u tome zbog njegovog neiskustva, ali ga Booth na kraju prihvata. Kad je bio dijete, njegov otac, koji je bio broker za ulaganja, prevario je klijente i pobjegao iz zemlje, napustivši Jamesa i njegovu majku i ne ostavivši im ništa. Aubreyjeva ljubav prema hrani stalna je tema šala ostalih likova. == Produkcija == === Koncepcija === Koncept ''Kostiju'' razvijen je 2004, kad je [[20th Century Fox]] stupio u kontakt s autorom serije Hartom Hansonom s idejom za forenzičku seriju. Hanson je zamoljen da se sastane s izvršnim producentom Barryjem Josephsonom koji je otkupio prava za produciranje [[dokumentarni film|dokumentarca]] o forenzičkoj antropologinji i spisateljici Kathy Reichs. Iako je Hanson oklijevao da se uključi u snimanje krimi-serije, potpisao je ugovor i napisao scenario za pilot-epizodu nakon intenzivnog sastanka sa Josephsonom.<ref>Diane Kristine, [http://unifiedtheorynothingmuch.blogspot.com/2006/01/qa-bones-creator-hart-hanson.html "P&O: Autor ''Kostiju'' Hart Hanson"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107134055/http://unifiedtheorynothingmuch.blogspot.com/2006/01/qa-bones-creator-hart-hanson.html |date=7. 11. 2017 }}, ''Blogcritics'', 17. 1. 2006.</ref> Budući da se serija zasniva na djelima Kathy Reichs, scenaristi je stalno uključuju u rad na seriji. Kako bi ''Kosti'' bile jedinstvene u mnoštvu serija sličnog žanra (poput franšiza ''[[CSI: Las Vegas|CSI-a]]'' ili ''[[Zakon i red]]''), Hanson je odlučio u seriju "ubrizgati" što više humora (s malo tamnijim tonovima) i da se što je više moguće pažnje posveti razvoju likova.<ref>Diane Kristine, [http://blogcritics.org/video/article/challenging-the-crime-genre-an-interview/ "Izazivajući kriminalistički žanr: intervju s autorom ''Kostiju'' Hartom Hansonom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110725090102/http://blogcritics.org/video/article/challenging-the-crime-genre-an-interview/ |date=25. 7. 2011 }}, ''Blogcritics'', 18. 1. 2006.</ref> Još jedan element zamišljen za ovu seriju jest ''Angelator'', [[holografija|holografski]] projektor koji služi umjesto ''flashbacka'', koje koriste druge slične serije. Osim njihove osnovne svrhe (da gledaocima "izlože" kako je zločin izvršen), holografske slike, koje se izrađuju vizualnim efektima, donijele su seriji jedinstven vizualni stil, za kojim su producenti tragali.<ref name="DRE">Daniel Robert Epstein, [http://www.ugo.com/channels/filmtv/features/falltv2005/bones-hanson.asp "Hart Hanson iz ''Kostiju''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090316122511/http://www.ugo.com/channels/filmtv/features/falltv2005/bones-hanson.asp |date=16. 3. 2009 }}, ''UGO.com'', 13. 9. 2005.</ref> === Odabir glumaca === David Boreanaz bio je prvi glumac koji je dobio ulogu u ''Kostima''. Hanson je opisao glumce koji su došli na audiciju za ulogu Bootha kao "ljepuškaste mlade skitnice" i reagirao je istog trena kad je šefica studija Dana Walden predložila Boreanaza za ulogu.<ref name="Goldman" /> Boreanazu je ponuđena uloga, ali je on nije bio previše voljan prihvatiti nakon teškog sastanka sa Josephsonom i Hansonom, čak iako je mislio da je scenario dobro napisan. Međutim, nakon što su producenti ponovo kontaktirali s njim da ga uvjere da prihvati ulogu, Boreanaz je pristao potpisati ugovor i dobio je ulogu Bootha.<ref name="DRE" /><ref>[http://new.etonline.com/tv/2005/08/35348/ Intervju s Davidom Boreanazom]{{Mrtav link}}, ''Entertainment Tonight'', 3. 8. 2005.</ref> Emily Deschanel dobila je ulogu dr. Brennan upravo prije početka produkcije pilot-epizode.<ref name="Goldman" /> Nakon što je Deschanel završila film ''Staze slave'' (''Glory Road''), producent tog filma [[Jerry Bruckheimer]] preporučio joj je da ode na audiciju za ''Kosti''.<ref>Tony Bray, [http://s12.invisionfree.com/Forensic_Files/index.php?showtopic=821 Intervju s Emily Deschanel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070318222036/http://s12.invisionfree.com/Forensic_Files/index.php?showtopic=821 |date=18. 3. 2007 }}, ''TV Now'', august 2006.</ref> Deschanel je impresionirala Hansona svojom samopouzdanošću. U jednom napetom trenutku tokom audicije Boreanaz se približio Deschanel. Ona je ostala gdje i jest umjesto da se povuče. Hanson je primijetio da bi u takvoj situaciji "90% glumaca učinilo korak unazad".<ref>Anna David, "The Lovely Bones", ''TV Guide'', izdanje 23–29. 1. 2006, str. 39.</ref> Deschanel je nakon toga dobila ulogu. Od četvrte sezone Erica Millegana (koji glumi Zacka Addyja) mijenjalo je nekoliko laboratorijskih asistenata, koji su se međusobno smjenjivali iz epizode u epizodu: [[Spisak likova u "Kostima"#Clark Thomas Edison|Clark Edison]] ([[Eugene Byrd]]), [[Spisak likova u "Kostima"#Wendell Bray|Wendell Bray]] ([[Michael Grant Terry]]), [[Spisak likova u "Kostima"#Colin Fisher|Colin Fisher]] ([[Joel David Moore]]), [[Spisak likova u "Kostima"#Arastoo Vaziri|Arastoo Vaziri]] ([[Pej Vahdat]]), [[Spisak likova u "Kostima"#Daisy Wick|Daisy Wick]] ([[Carla Gallo]]), [[Spisak likova u "Kostima"#Finn Abernathy|Finn Abernathy]] ([[Luke Kleintank]]), [[Spisak likova u "Kostima"#Oliver Wells|Oliver Wells]] ([[Brian Klugman]]), [[Spisak likova u "Kostima"#Vincent Nigel-Murray|Vincent Nigel-Murray]] ([[Ryan Cartwright]]), [[Spisak likova u "Kostima"#Douglas Filmore|Douglas Filmore]] ([[Scott Lowell]]), [[Spisak likova u "Kostima"#Rodolfo Fuentes|Rodolfo Fuentes]] ([[Ignacio Serricchio]]) i [[Spisak likova u "Kostima"#Jessica Warren|Jessica Warren]] ([[Laura Spencer (glumica)|Laura Spencer]]). U nekoliko epizoda gostovala je i [[Marisa Coughlan]] kao FBI-agentica Payton Perotta, koja je privremeno zamijenila Bootha kad je on bio onesposobljen.<ref>[http://www.tvguide.com/News/Bones-casting-news-27389.aspx "''Kosti'' ekskluzivno: Hoće li ova 'federalka' izvući nabolje iz Bootha?"] (prijevod naslova), ''TV Guide'', 20. 10. 2008.</ref> === Snimanje === Serija je većinom snimana u [[Los Angeles]]u uprkos tome što je uglavnom postavljena u Washington, gdje je smješten institut "Jeffersonian". Vanjski kadrovi instituta ustvari predstavljaju Natural History Museum (Muzej historije prirode) u Los Angelesu. Interijer "Jeffersoniana" posebno je izgrađen na velikoj zvučno izoliranoj sceni u okviru studija 20th Century Foxa u [[Century City]]ju, zapadnom dijelu Los Angelesa.<ref>Eric Goldman, [http://tv.ign.com/articles/728/728999p1.html "Na setu ''Kostiju'' s Emily Deschanel i Davidom Boreanazom"], ''IGN'', 29. 8. 2006.</ref> Dvodijelna premijera četvrte sezone snimana je na lokacijama u [[London]]u. === Muzika === Album s muzikom za seriju izdan je 2008. pod nazivom ''Bones Original Television Soundtrack'', a producirali su ga Maria Alonte McCoy i Billy Gottlieb. Na njemu je 13 pjesama koje su razni popularni izvođači snimili za seriju. == Emitiranje == === Epizode === {{Glavni|Spisak epizoda "Kostiju"}} === Rejting u SAD-u === : Napomena: TV-sezona u SAD-u počinje krajem septembra, a završava se krajem maja. {| style="text-align:center;" class="wikitable" |- ! rowspan="2"|Sezona ! rowspan="2"|Epizode ! rowspan="2"|Satnica ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|IVZ]]) ! colspan="3"|Originalno emitirano ! rowspan="2"|Plasman ! rowspan="2"|Gledaoci <br/> (u milionima) |- ! Premijera sezone ! Finale sezone ! TV-sezona |- ! [[Kosti (1. sezona)|1.]] | 22 | Utorak, 20:00 (2005) <br/> Srijeda, 20:00 (2006) | 13. 9. 2005. | 17. 5. 2006. | 2005/06. ! style="text-align:center" | #60<ref name="Season1Ratings">{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|title=Series Rankings for 2005–2006|work=[[The Hollywood Reporter]]|date=26. 5. 2006|access-date=29. 5. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20080716115645/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|archive-date=16. 7. 2008|url-status=live}}</ref> ! style="text-align:center" | 8,9<ref name="Season1Ratings"/> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (2. sezona)|2.]] | 21 | Srijeda, 20:00 | 30. 8. 2006. | 16. 5. 2007. | 2006/07. ! style="text-align:center" | #50<ref name="Season2Ratings">{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3ifbfdd1bcb53266ad8d9a71cad261604f|work=[[The Hollywood Reporter]]|date=25. 5. 2007|access-date=29. 5. 2010|title=2006–07 primetime wrap|archive-url=https://web.archive.org/web/20071025030515/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3ifbfdd1bcb53266ad8d9a71cad261604f|archive-date=25. 10. 2007|url-status=live}}</ref> ! style="text-align:center" | 9,4<ref name="Season2Ratings"/> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (3. sezona)|3.]] | 15 | Utorak, 20:00 (2007) <br/> Ponedjeljak, 20:00 (2008) | 25. 9. 2007. | 19. 5. 2008. | 2007/08. ! style="text-align:center" | #51<ref name="Season3Ratings">{{cite web|url=http://www.abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052008_06|title=Season Rankings (Through 5/18)|publisher=ABC Medianet|date=20. 5. 2008|access-date=29. 5. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090310091046/http://www.abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052008_06|archive-date=10. 3. 2009|url-status=dead}}</ref> ! style="text-align:center" | 8,9<ref name="Season3Ratings"/> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (4. sezona)|4.]] | 26 | Srijeda, 20:00 (2008) <br/> Četvrtak, 20:00 (2009) | 3. 9. 2008. | 14. 5. 2009. | 2008/09. ! style="text-align:center" | #32<ref name="Season4Ratings">{{cite web |url=http://www.abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052709_07 |title=Season Rankings (Through 5/24) |publisher=ABC Medianet |date=27. 5. 2009 |access-date=29. 5. 2010 |archive-date=11. 8. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5iwEcAyP4?url=http://www.abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=052709_07 |url-status=dead }}</ref> ! style="text-align:center" | 10,81<ref name="Season4Ratings"/> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (5. sezona)|5.]] | 22 | Četvrtak, 20:00 | 17. 9. 2009. | 20. 5. 2010. | 2009/10. ! style="text-align:center" | #32<ref name="Season5Ratings">{{cite web |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336 |title=Final 2009–10 Broadcast Primetime Show Average Viewership |first=Bill |last=Gorman |publisher=TV by the Numbers |date=16. 6. 2010 |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=18. 4. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6FxtGnvkM?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336 |url-status=dead }}</ref> ! style="text-align:center" | 10,02<ref name="Season5Ratings"/> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (6. sezona)|6.]] | 23 | Četvrtak, 20:00 (2010) <br/> Četvrtak, 21:00 (2011) | 23. 9. 2010. | 19. 5. 2011. | 2010/11. ! style="text-align:center" | #29<ref name="Season6Ratings">{{cite web |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407 |title=2010–11 Season Broadcast Primetime Show Viewership Averages |first=Bill |last=Gorman |publisher=TV by the Numbers |date=1. 6. 2011 |access-date=1. 6. 2011 |archive-date=27. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120627104739/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/ |url-status=dead }}</ref> ! style="text-align:center" | 11,57<ref name="Season6Ratings"/> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (7. sezona)|7.]] | 13 | Četvrtak, 21:00 (2011) <br/> Četvrtak, 20:00 (januar 2012) <br/> Ponedjeljak, 20:00 (april-maj 2012) | 3. 11. 2011. | 14. 5. 2012. | 2011/12. ! style="text-align:center" | #48<ref name="Season7Ratings">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|title=Complete List Of 2011–12 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'American Idol,' 'NCIS' & 'Dancing With The Stars'|publisher=TV by the Numbers|last=Gormam|first=Bill|date=24. 5. 2012|access-date=25. 5. 2012|archive-date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120530044746/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2012/05/24/complete-list-of-2011-12-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-american-idol-ncis-dancing-with-the-stars/135785/|url-status=dead}}</ref> ! style="text-align:center" |9,26<ref name="Season7Ratings"/> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (8. sezona)|8.]] | 24 | Ponedjeljak, 20:00 | 17. 9. 2012. | 29. 4. 2013. | 2012/13. ! style="text-align:center" | #42<ref name="season12-13">{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|title=Complete List Of 2012-13 Season TV Show Viewership: 'Sunday Night Football' Tops, Followed By 'NCIS,' 'The Big Bang Theory' & 'NCIS: Los Angeles'|work=TV by the Numbers|last=Bibel|first=Sara|date=29. 5. 2013|access-date=29. 5. 2013|archive-date=27. 6. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6Hh9Es6JF?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/29/complete-list-of-2012-13-season-tv-show-viewership-sunday-night-football-tops-followed-by-ncis-the-big-bang-theory-ncis-los-angeles/184781/|url-status=dead}}</ref> ! style="text-align:center" | 9,52<ref name="season12-13"/> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (9. sezona)|9.]] | 24 | Ponedjeljak, 20:00 (septembar-novembar 2013; mart-maj 2014) <br/> Petak, 20:00 (novembar 2013-januar 2014) | 16. 9. 2013. | 19. 5. 2014. | 2013/14. ! style="text-align:center"|#40<ref name="BS9">{{cite web|url=http://www.deadline.com/2014/05/tv-season-series-rankings-2013-full-list-2/|title=Full 2013-2014 TV Season Series Rankings|publisher=Deadline|date=22. 5. 2014|access-date=22. 5. 2014}}</ref> ! style="text-align:center"|8,43<ref name="BS9"/> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (10. sezona)|10.]] | 22 | rowspan=2|Četvrtak, 20:00 | 25. 9. 2014. | 11. 6. 2015. | 2014/15. ! style="text-align:center" | #71<ref name="entertainment2015">{{cite web|url=http://deadline.com/2015/05/2014-15-full-tv-season-ratings-shows-rankings-1201431167/|title=Full 2014–15 Series Rankings|publisher=Deadline|author=Lisa de Moraes |date=21. 5. 2015|access-date=5. 6. 2015}}</ref> ! style="text-align:center" | 7,27<ref name="entertainment2015" /> |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (11. sezona)|11.]] | 22 | 1. 10. 2015. | 21. 7. 2016. | 2015/16. ! ! |- style="background:#f9f9f9;" ! [[Kosti (12. sezona)|12.]] | 24 | Utorak, 21:00 | 3. 1. 2017. | 28. 3. 2017. | 2016/17. ! style="text-align:center" | #78<ref name="entertainment2017"/> ! style="text-align:center" | 5,54<ref name="entertainment2017">{{cite web|url=http://deadline.com/2017/05/2016-2017-tv-season-ratings-series-rankings-list-1202102340/|title=Final 2016-17 TV Rankings: ‘Sunday Night Football’ Winning Streak Continues|work=Deadline Hollywood|date=26. 5. 2017|access-date=26. 5. 2017}}</ref> |} == ''Spin-off'' serija == U oktobru 2010. otkriveno je da ''FOX'' razvija potencijalnu ''[[spin-off]]'' seriju, koja bi bila izgrađena oko novog epizodnog lika koji bi bio uveden u šestoj sezoni ''Kostiju''. Autor bi opet bio Hanson, a serija bi bila zasnovana na dvije knjige iz serije ''The Locator'' autora Richarda Greenera. Taj novi lik, Walter, opisan je kao ekscentrični, ali zabavni osamljenik koji ima jaku moć pronalaženja ljudi ili stvari i koga ta moć tjera da stalno traži nove slučajeve. Skeptičan je prema svemu – pretrpio je oštećenje [[mozak|mozga]] u ratu u [[Irak]]u, što objašnjava njegovu stalnu paranoju – i poznat po tome što postavlja neprijatna pitanja, koja naizgled nemaju veze sa slučajem, kako bi došao do istine.<ref>Nellie Andreeva, [http://www.deadline.com/2010/10/foxs-dramedy-bones-plots-spinoff-series/ "FOX-ova serija ''Kosti'' možda će imati ''spin-off'' seriju"], ''Deadline.com'', 21. 10. 2010.</ref> Početak snimanja epizode bio je zakazan za decembar 2010, ali je odložen za početak 2011. zbog kreativnih razlika. Snimanje je počelo u februaru 2011, a epizoda je emitirana u aprilu. U njoj Booth i Brennan odlaze u [[Key West (Florida)|Key West]] ([[Florida]]), gdje bi se trebala odvijati radnja nove serije. U vezi s odabirom glumaca izvršni producent Stephen Nathan rekao je: "Želite naći ljude koji su svake sedmice u stanju odigrati jedan jedinstven lik. Zato volite vidjeti, npr., [[Hugh Laurie|Hugha Laurieja]], iako on tumači lik koji je u suštini nedopadljiv. I ta kvaliteta rijetko se, rijetko može pronaći. A ''nalazač'' neće biti nedopadljiv lik, ali, zbog toga što je to jedinstven lik, teško je naći onu pravu osobu.<ref>"Mandi Bierly, [http://insidetv.ew.com/2011/01/13/bones-booth-brennan-elevator/ "''Kosti'': Detalji o epizodi u kojoj Booth i Brennan zaglave u liftu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110504114604/http://insidetv.ew.com/2011/01/13/bones-booth-brennan-elevator/ |date=4. 5. 2011 }}, ''Entertainment Weekly'', 13. 1. 2011.</ref> Ulogu je dobio [[Geoff Stults]], a uloge ostala 2 glavna lika dobili su [[Michael Clarke Duncan]] i [[Saffron Burrows]].<ref>Matt Webb Mitovich, [http://www.tvline.com/2011/01/bones-spinoff-casts-geoff-stults-as-locator/ "Ekskluzivno: ''Spin-off'' ''Kostiju'' pronašao svog ''nalazača''; Geoff Stults dobio glavnu ulogu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121107045908/http://tvline.com/2011/01/28/bones-spinoff-casts-geoff-stults-as-locator/ |date=7. 11. 2012 }}, ''TV Line'', 28. 1. 2011.</ref><ref>Nellie Andreeva, [http://www.tvline.com/2011/01/exclusive-foxs-high-profile-bones-spinoff-lands-michael-clarke-duncan/ "Ekskluzivno: ''Spin-off'' ''Kostiju'' angažirao Michaela Clarkea Duncana"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121107045853/http://tvline.com/2011/01/19/exclusive-foxs-high-profile-bones-spinoff-lands-michael-clarke-duncan/ |date=7. 11. 2012 }}, ''TV Line'', 19. 1. 2011.</ref><ref>Michael Ausiello, [http://www.tvline.com/2011/02/scoop-bones-spinoff-lands-saffron-burrows/ "Ekskluzivno: Saffron Burrows u ''spin-offu'' ''Kostiju''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130313194006/http://tvline.com/2011/02/14/scoop-bones-spinoff-lands-saffron-burrows/ |date=13. 3. 2013 }}, ''TV Line'', 14. 2. 2011.</ref> Ova tri lika uvedena su u 19. epizodi 6. sezone ''Kostiju''. == Efekt == === Reakcije kritike === ''USA Today'' komentira da su, u poređenju s drugim krimi-serijama, ''Kosti'' "zasnovane na tradicionalnijem i čvršćem temelju: snazi likova" i "da ono što odvaja premijeru ''Kostiju'' utorkom od ostalih policijskih serija jesu zvijezde, Emily Deschanel i David Boreanaz, kao najprivlačniji novi borci protiv zločina ove sezone".<ref>Robert Bianco, [http://www.usatoday.com/life/television/reviews/2005-09-12-bones_x.htm "Zvijezde skidaju meso s ''Kostiju'']", ''USA Today'', 12. 9. 2005.</ref> S druge strane, ''Media Life Magazine'' kaže da iako ''Kosti'' imaju "nevjerovatno pametnu zamisao, čak i briljantnu", njena "realizacija ne podudara se s koncepcijom" i da se, zasnovano na prvoj epizodi, "''Kosti'' ne uspijevaju razviti u seriju koja privlači pažnju. Ustvari, ona brzo postaje toliko nalik na toliko toga na televiziji – naročito, začuđujuće, na ''[[Dosjei X (serija)|Dosjee X]]'' – da bi je čovjek mogao čak nazvati i kostoglavom" (tj. glupom).<ref>Steven Rosen, [http://www.medialifemagazine.com/news2005/sep05/sept12/2_tues/news4tuesday.html "''Kosti'', iz gomile izlizanih ideja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930163624/http://www.medialifemagazine.com/News2005/sep05/sept12/2_tues/news4tuesday.html |date=30. 9. 2007 }}, ''Media Life Magazine'', 13. 9. 2005.</ref> === Nagrade i nominacije === * Nominacija za izvanrednu umjetničku režiju za serije snimane jednom kamerom (epizoda ''[[The Hero in the Hold]]'') na 61. dodjeli ''[[Emmy]]ja''; * Emily Deschanel nominirana je za nagradu ''Satellite'' za najbolju glumicu u TV-seriji 2006. * Serija je osvojila 2 nagrade ''Genesis'' za epizode "[[The Woman in Limbo]]" i "[[The Tough Man in the Tender Chicken]]" zbog podizanja svjesnosti o problemima vezanim za klaonice [[svinja]] i industrijske farme [[kokoš]]iju, dok je epizoda "[[The Finger in the Nest]]" bila nominirana * Na 37. dodjeli nagrada ''People's Choice'' serija je nominirana za omiljenu krimi-seriju, a Deschanel za omiljenog TV-borca protiv zločina. === Ostali mediji === Osim televizijskog prikazivanja ''Kostiju'', njeni likovi i koncepti pojavili su se i u štampi, na [[internet]]u te u kratkim filmovima za mobitele. Trenutno postoje dvije knjige koje se odnose na seriju; jedna je roman, a druga službeni vodič. ''Buried Deep'' (''Duboko zakopan'') ({{ISBN|978-1-4165-2461-8}}), čiji je autor Max Allan Collins, objavljena je 28. februara 2006. u izdanju ''Pocket Stara''. Knjiga se više zasniva na likovima iz serije nego na onim čiji je autor Kathy Reichs, koja je bila inspiracija za koncept ''Kostiju''. U njoj Brennan i Booth istražuju ostatke kostura ostavljene na stepenicama federalne zgrade i njihovu povezanost s mafijaškom porodicom iz [[Chicago|Chicaga]]. Tu je još i ''Bones: The Official Companion'' ({{ISBN|978-1-84576-539-2}}), čiji je autor Paul Ruditis, a objavljena je 16. oktobra 2007. u izdanju ''Titan Booksa''. U knjizi se nalaze intervjui s glumačkom i produkcijskom ekipom serije, vodič za epizode i pozadinski detalji o forenzici iz stvarnog života.<ref>[http://www.amazon.com/dp/1845765397/ "Bones: The Official Companion"], ''Amazon.com''.</ref> FOX je široko koristio internet za promociju ''Kostiju''. Prije emitiranja epizode ''[[The Glowing Bones in the Old Stone House]]'' iz druge sezone profili likova stavljeni su na njihovu vlastitu stranicu na [[MySpace]]u. Postavljene su i poruke likova na [[blog]]u kako bi se dao uvid o mogućim sumnjivcima u toj epizodi. Inače, u njoj Brennan i njen tim koriste tragove s ove stranice, kojoj i gledaoci mogu pristupiti.<ref>Staci Krause, [http://tv.ign.com/articles/778/778384p1.html "''Kosti'' se ukrštaju sa stvarnim životom"], ''IGN'', 4. 4. 2007.</ref> FOX je producirao ''spin-off'' seriju pod nazivom ''Bones: Skeleton Crew'' (''Kosti: Ekipa za kosture'') od 26 dvominutnih epizoda koju je posredstvom partnerstva s telekomunikacijskom firmom ''Sprint Nextel'' i pod sponzorstvom ''[[MasterCard]]a'' pustio u distribuciju. Bila je dostupna pretplatnicima ''Sprint TV-a'' od novembra 2006, a od 4. decembra i na zvaničnoj stranici ''Kostiju''. U epizodama se ne pojavljuju likovi iz serije nego se radnja odvija oko tri laboratorijska tehničara u "Jeffersonianu" koji koriste svoje znanje i vještine da riješe misteriju.<ref>Andrew Scott, [http://promomagazine.com/entertainmentmarketing/news/mc_mobisodes_111606/ "''MasterCard'' ubacio brend u ''FOX''-ove mobizode"], ''PROMO Xtra'', 16. 11. 2006.</ref> Tokom treće sezone na zvaničnu stranicu serije postavljen je i bonus materijal, koji uključuje kratke isječke u kojima Booth i Brennan čekaju da ih primi dr. Sweets. == [[DVD]] / [[Blu-ray Disc|Blu-ray]] izdanja == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Epizode !colspan="3"|Datum izdavanja |- !Regija 1 !Regija 2 !Regija 4 !Regija 1 !Regija 2 !Regija 4 |- |[[Kosti (1. sezona)|1.]] |22 |22 |22 |28. 11. 2006<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.com/dp/B000HT3P60|title=Bones: The Complete First Season (2005)|publisher=[[Amazon.com]]|access-date=9. 9. 2007}}</ref> |30. 10. 2006<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/dp/B000F7NQ5E|title=Bones: Season 1|publisher=Amazon.co.uk|access-date=9. 9. 2007}}</ref> |11. 1. 2007<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/790881 |title=Bones (2005) – Complete Season 1 Collection (6 Disc Set) |publisher=EzyDVD.com.au |access-date=9. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071013222612/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/790881 |archive-date=13. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Kosti (2. sezona)|2.]] |21 |21 |21 |11. 9. 2007<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B000RO6JYK |title=Bones: The Complete Second Season (2005) |publisher=Amazon.com |access-date=9. 9. 2007}}</ref> |15. 10. 2007<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B000TQLJK0|title=Bones – Season 2 |publisher=Amazon.co.uk |access-date=9. 9. 2007}}</ref> |3. 12. 2008<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797923 |title=Bones (2005) – Season 2 (6 Disc Set) |publisher=EzyDVD.com.au |access-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091019014622/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/797923 |archive-date=19. 10. 2009 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Kosti (3. sezona)|3.]] |15 + 4 |15 |15 |18. 11. 2008<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.com/dp/B001992NWO|title=Bones: The Complete Third Season |publisher=Amazon.com |access-date=24. 3. 2010}}</ref> |17. 11. 2008<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B001G7PIL2 |title=Bones – Season 3 – Complete |publisher=Amazon.co.uk |access-date=24. 3. 2010}}</ref> |4. 3. 2009<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803903 |title=Bones (2005) – Season 3 (4 Disc Set) |publisher=EzyDVD.com.au |access-date=24. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091008071401/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/803903 |archive-date=8. 10. 2009 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Kosti (4. sezona)|4.]] |22 |26 |26 |6. 10. 2009<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.com/dp/B001L1S1OY|title=Bones: Season Four (Body Bag Edition)|publisher=Amazon.com|access-date=24. 3. 2010}}</ref> |26. 10. 2009<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/dp/B001UE8IZE|title=Bones – Season 4 – Complete|publisher=Amazon.co.uk|access-date=24. 3. 2010}}</ref> |27. 10. 2009<ref>{{cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/807906|title=Bones (2005) – Season 4: Body Bag Edition (7 Disc Set)|publisher=EzyDVD.com.au|access-date=24. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100312055645/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/807906|archive-date=12. 3. 2010|url-status=dead}}</ref> |- |[[Kosti (5. sezona)|5.]] |22 |22 |22 |5. 10. 2010<ref>{{cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Bones-Season-5/14081|title=Bones – Season 5 Date, Details and Bonus Material on DVD and Blu-ray|publisher=TVShowsOnDVD.com|access-date=15. 7. 2010|archive-date=16. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100716180638/http://www.tvshowsondvd.com/news/Bones-Season-5/14081|url-status=dead}}</ref> |18. 10. 2010<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/dp/B002TG3NUM|title=Bones – Season 5|publisher=Amazon.co.uk|access-date=23. 4. 2010}}</ref> |27. 10. 2010<ref>{{cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/813463|title=Bones (2005) – Season 5 (6 Disc Set)|publisher=EzyDVD.com.au|access-date=16. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100721125648/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/813463|archive-date=21. 7. 2010|url-status=dead}}</ref> |- |[[Kosti (6. sezona)|6.]] |23 |23 |23 |11. 10. 2011<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.com/dp/B003L77G8I|title=Bones: The Complete Sixth Season (2010)|publisher=Amazon.com|access-date=29. 10. 2011}}</ref> |17. 10. 2011<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/dp/B004VLZTRS|title=Bones — Season 6|publisher=Amazon.co.uk|access-date=26. 1. 2012}}</ref> |9. 11. 2011<ref>{{cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/818140|title=Bones (2005) – The Complete 6th Season (6 Disc Set)|publisher=EzyDVD.com.au|access-date=20. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20110827013335/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/818140|archive-date=27. 8. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |[[Kosti (7. sezona)|7.]] |13 |13 |13 |9. 10. 2012<ref>{{cite web |url=http://tvshowsondvd.com/news/Bones-Season-7/17121 |title=Bones - We've Caught a 'Season 7' Release Date Red-Handed for Blu-ray Disc and DVD |publisher=TVShowsOnDVD.com |first=David |last=Lambert |date=20. 6. 2012 |access-date=20. 6. 2012 |archive-date=23. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120623070337/http://tvshowsondvd.com/news/Bones-Season-7/17121 |url-status=dead }}</ref> |1. 10. 2012<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B005ZC7BLO |title=Bones - Season 7 |publisher=Amazon.co.uk |access-date=19. 7. 2012}}</ref> |7. 11. 2012<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/DVD/bones-the-complete-7th-season/dp/6119339 |title=Bones: The Complete 7th Season |publisher=EzyDVD.com.au |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130105154919/http://www.ezydvd.com.au/DVD/bones-the-complete-7th-season/dp/6119339 |archive-date=5. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Kosti (8. sezona)|8.]] |24 |24 |24 |8. 10. 2013<ref>{{cite web |url=http://tvshowsondvd.com/news/Bones-Season-8/18728 |title=Bones - Street Date and Revised Package Art for 'Season 8' Starring Emily Deschanel |publisher=TVShowsOnDVD.com |first=David |last=Lambert |date=17. 7. 2013 |access-date=17. 7. 2013 |archive-date=20. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130720000515/http://www.tvshowsondvd.com/news/Bones-Season-8/18728 |url-status=dead }}</ref> |30. 9. 2013<ref>{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/dp/B0083UH5U2/ |title=Bones - Season 8 |publisher=Amazon.co.uk |access-date=2. 1. 2014}}</ref> |20. 11. 2013<ref>{{cite web |url=http://www.ezydvd.com.au/DVD/bones-season-8/dp/6145237 |title=Bones: Season 8 |publisher=EzyDVD.com.au |access-date=2. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131030025120/http://www.ezydvd.com.au/DVD/bones-season-8/dp/6145237 |archive-date=30. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Kosti (9. sezona)|9.]] |24 |24 |24 |16. 9. 2014<ref>{{cite web |url=http://shop.fox.com/bones-season-9-dvd/detail.php?p=627961 |title=Bones: Season 9 DVD |publisher=Fox Shop |access-date=12. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812211615/http://shop.fox.com/bones-season-9-dvd/detail.php?p=627961 |archive-date=12. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> |15. 9. 2014<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/dp/B00DHB3TAM|publisher=Amazon.co.uk|title=Bones - Season 9 [DVD]|access-date=4. 7. 2014}}</ref> |26. 11. 2014<ref>{{Cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/DVD/bones-season-9/dp/6154640|title=Bones: Season 9 (DVD)|publisher=EzyDVD.com.au|access-date=25. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141127214535/http://www.ezydvd.com.au/DVD/bones-season-9/dp/6154640|archive-date=27. 11. 2014|url-status=dead}}</ref> |} == Zanimljivosti == * U epizodi "[[The Headless Witch in the Woods]]" (2x10) preuzeti su neki motivi iz filma ''[[Projekt: Vještice iz Blaira]]'' * Epizodu "[[Judas on a Pole]]" (2x11) režirao je [[David Duchovny]] ([[Fox Mulder]] iz ''[[Dosjei X (serija)|Dosjea X]]'') * Epizodu "[[The Glowing Bones in the Old Stone House]]" (2x20) režirao je [[Caleb Deschanel]], otac Emily Deschanel * U epizodi "[[The Goop on the Girl]]" dr. Brennan upoznaje se sa svojom rođakom Margaret Whitesell; nju je glumila Emilyina sestra [[Zooey Deschanel]] * Stewie, beba iz animirane serije ''[[Family Guy]]'', pojavio se u u Boothovoj viziji u epizodi "[[The Critic in the Cabernet]]" (4x25) * U finalu četvrte sezone gostovala je [[rock muzika|rock-grupa]] [[Mötley Crüe]] * U epizodi "[[The Dwarf in the Dirt]]" (5x07) nakratko je prikazan [[kompjuterizirana tomografija|CT-snimak]] glave [[Homer Simpson|Homera Simpsona]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.tv.com/bones/show/33332/summary.html ''Kosti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110425043504/http://www.tv.com/bones/show/33332/summary.html |date=25. 4. 2011 }} na [[TV.com]] * [http://www.tvguide.com/tvshows/bones/192241 ''Kosti''] na ''[[TV Guide]]u'' {{Kosti (serija)}} [[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Serije mreže FOX]] [[Kategorija:Televizijske serije po američkim mrežama]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2005.]] [[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke TV-serije iz 2010-ih]] 9hn6pciktp0ca6efch3mb2vbfjhf8pi 0 143931 3712843 3483305 2025-06-06T21:08:33Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3712843 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} <gallery> Three by Four.svg|3x4=12 </gallery> '''Množenje''' je jedna od četiri osnovne računske [[Operacija (matematika)|operacije]] u [[aritmetika|aritmetici]]. Množenje [[prirodni brojevi|prirodnih brojeva]] predstavlja njihovo ponovljeno [[sabiranje]]. :<math> \begin{matrix} \underbrace{b+b+\cdots+b}\\{a}\\[-4ex] \end{matrix} = \sum_{i=1}^{a}b = a \cdot b </math> <math>a</math> i <math>b</math> se nazivaju '''faktori'''. Rezultat, „a puta b“, se naziva '''proizvod'''. ==Množenje viže uzastopnih brojeva== Pri množenju više brojeva se koristi slovo [[Π]] iz [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]] : : <math>3 \cdot 5 \cdot 7 \cdot 9 \cdot 11 = \prod_{i=1}^5 (2i+1) = 10\ 395</math> ili : <math>\frac{3}{1} \cdot \frac{4}{2} \cdot \frac{5}{3} \cdot \; \dots \; \cdot \frac{n+2}{n} = \prod_{i=1}^n \frac{i+2}{i} = \frac{(n+1)(n+2)}{2}</math> Postoji i specijalni slučaj množenja prirodnih brojeva - [[faktorijel]] : <math>1 \cdot 2 \cdot 3 \cdot \dots \cdot n = \prod_{i=1}^n i = n!</math> ;Primjeri <math>\prod_{i=1}^4 i = 1\cdot 2\cdot 3\cdot 4 =24</math> <math> \prod_{i=1}^6 i = 1\cdot 2\cdot 3\cdot 4\cdot 5 \cdot 6 = 720</math> Odnosno imamo da je <math>\prod_{i=m}^n x_i = x_m \cdot x_{m+1} \cdot x_{m+2} \cdot \,\,\cdots\,\, \cdot x_{n-1} \cdot x_n</math> Ponovljeno množenje istih faktora zamjenjujemo [[potenciranje]]m : <math>2 \cdot 2 \cdot 2 \cdot 2 \cdot 2 \cdot 2 = 2^6 = 64</math> ==Notacija== [[Datoteka:Multiplication Sign.svg |malo|lijevo]] Npr. pišemo 3 · 4 za 4 + 4 + 4. To se čita „tri puta četiri“. Umjesto 3 · 4 nekad se piše 3 × 4. U računarskim programima se često koristi znak *. Pri množenju [[varijabla|varijabli]] možemo pisati npr. (5''x'', ''xy''). Suprotna operacija je [[dijeljenje]]. == Osobine množenja== * [[Asocijativnost|Zakon asocijativnosti]]: <math>a \cdot (b \cdot c) = (a \cdot b) \cdot c = a \cdot b \cdot c </math> * [[Komutativnost|Zakon komutativnosti]]: <math> a \cdot b = b \cdot a</math> * [[Distributivnost|Zakon distributivnosti]]: <math> a \cdot (b + c) = a \cdot b + a \cdot c</math> * [[Neutralni element]]: <math> a \cdot 1 = a</math> * [[Inverzni element]]: <math> a \cdot a^{-1} = 1</math> * [[Nulti element]]: <math>a \cdot 0 = 0 \cdot a = 0</math> U skupu racionalnih, realnih i [[Kompleksan broj|kompleksnih brojeva]], svaki broj osim nule ima tačno jedan inverzan broj. <math>\forall a \ \exists_1 b: a \cdot b = 1</math> Inverzan broj broja <math>a</math> je <math>\tfrac{1}{a}</math>. Inverzan broj inverznog broja <math>a</math> je broj <math>a</math> <math>\frac{1}{\frac{1}{a}} = a</math> ==Množenje kroz skupove== ===Cijeli brojevi=== Ako su u skupu [[Cijeli broj|cijelih brojeva]] faktori istog znaka proizvod je pozitivan, a ako su različitih predznaka onda je negativan. <math>(-1)*a=a*(-1)=-a</math> <math> (-1)(-1)=1</math> ===Racionalni brojevi=== Proizvod [[Racionalni broj|racionalnih brojeva]] je racionalan broj kome je brojilac proizvod brojilaca faktora, a imenilac proizvod imenilaca faktora <math>a = \frac{p_1}{q_1} \land b = \frac{p_2}{q_2} \Rightarrow a \cdot b = \frac{p_1 \cdot p_2}{q_1 \cdot q_2}</math> ===Iracionalni brojevi=== Neka je <math> b \in R \smallsetminus Q</math> iracionalan broj, tada je proizvod <math>ab</math> granična vrednost <math>a \cdot b = \lim_{\frac{p}{q} \rightarrow b} a \cdot \frac{p}{q}</math> gdje je <math>\tfrac{p}{q}</math> racionalan broj i predstavlja približnu vrednost broja <math>b</math>. kompleksan broj ===Kompleksni brojevi=== Kompleksan broj <math>z</math> možemo zapisati kao uređeni par ili u trigonometrijskom obliku: Zbog <math>i^2=-1</math> je <math>(a_1, b_1) \cdot (a_2, b_2) = (a_1 a_2 - b_1 b_2, a_1 b_2 + a_2 b_1)</math>. <math>\rho_1 (\cos \phi_1 + i \sin \phi_1) \cdot \rho_2 (\cos \phi_2 + i \sin \phi_2) = \rho_1 \rho_2 (\cos \left(\phi_1 + \phi_2\right) + i \sin \left(\phi_1 + \phi_2\right))</math> ===Množenje vektora=== *<math>k \in \mathbb{R}, \mathbf{a} \in \mathbb{R}^3 \Rightarrow k \mathbf{a} = (k a_x, k a_y, k a_z)</math> (Vektor množimo skalarom tako što se svaka njegova koordinata pomnoži skalarom. Ova operacija je komutativna) *:<math>\mathbf{a}, \mathbf{b} \in \mathbb{R}^3</math> :<math>\cdot: \mathbb{R}^3 \times \mathbb{R}^3 \rightarrow \mathbb{R}</math> :<math>\mathbf{a} \cdot \mathbf{b} = a_x b_x + a_y b_y + a_z b_z</math> (Skalarni proizvod vektora je skalar jednak zbiru proizvoda odgovarajućih koordinata) *:<math>\times: \mathbb{R}^3 \times \mathbb{R}^3 \rightarrow \mathbb{R}^3</math> :<math>\mathbf{a}, \mathbf{b} \in \mathbb{R}^3</math> :<math>\mathbf{a} \times \mathbf{b} = \begin{vmatrix} \mathbf{i} & \mathbf{j} & \mathbf{k} \\ a_x & a_y & a_z \\ b_x & b_y & b_z \end{vmatrix} </math> gdje su <math>\mathbf{i}</math>, <math>\mathbf{j}</math> i <math>\mathbf{k}</math>jedinični vektori duž x, y i z ose (Vektorski proizvod vektora je novi vektor, čiji je intenzitet jednak površini paralograma koji vektori-faktori zaklapaju, pravac mu je normalan na ravan koju vektori-faktori definišu, a smjer se definiše pravilom lijeve ili desne ruke, zavisno od konvencije. Ovaj proizvod je specifičan za <math>\mathbb{R}^3</math>, i antikomutativan je. Vektorski proizvod se računa kao determinanta matrice.) *<math>[]: \mathbb{R}^3 \times \mathbb{R}^3 \times \mathbb{R}^3 \rightarrow \mathbb{R}</math> <math>\mathbf{a}, \mathbf{b}, \mathbf{c} \in \mathbb{R}^3</math> <math>[\mathbf{a}, \mathbf{b}, \mathbf{c}] = \begin{vmatrix} a_x & a_y & a_z \\ b_x & b_y & b_z \\ c_x & c_y & c_z \\ \end{vmatrix} </math> (Mješoviti proizvod tri vektora je skalar koji je jednak zapremini paralelopipeda koji ti vektori zaklapaju. Zapisuje se kao <math>[a, b, c]</math> ) ===Množenje matrica=== Neka su date matrice A i B veličine m_A×nA i mB×nB. Proizvod AB je definisan ako je n_A = m_B, a dobijena matrica ima dimenzije m_A×n_B. Elementi matrice-proizvoda su <math>(AB)_{i, j} = \sum_{k=1}^{n_A} A_{i, k} B_{k, j} </math> Množenje matrica nije komutativno. Matrice 1×3 i 3×2 možemo pomnožiti samo na jedan način, a 5×4 i 4×5 sa obe strane, ali proizvodi neće imati istu veličinu (5×5 na jedan i 4×4 na drugi način). Ako se pomnože dve kvadratne matrice iste veličine, proizvodi su takođe iste veličine, i može se definisati komutator <math>[A, B] = A \times B - B \times A</math> == Također pogledajte == * [[Faktorijel]] == Reference== [http://www.cut-the-knot.org/do_you_know/multiplication.shtml Multiplication] {{Commonscat|Multiplication}} {{Elementarna aritmetika}} [[Kategorija:Množenje| ]] [[Kategorija:Elementarna aritmetika]] [[Kategorija:Matematička notacija]] 868sctfh7d95kmmglb3lyvsv909nf0e 0 145158 3712926 3675421 2025-06-07T05:12:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712926 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mental and behavioral disorders world map-Deaths per million persons-WHO2012.svg|mini|Smrtni slučajevi uzrokovani mentalnim poremećajima i poremećajima ponašanja na milion osoba u 2012]] '''Mentalni poremećaj'''<ref>{{cite web|title=Mental Disorders|date=15. 9. 2014|publisher=U.S. National Library of Medicine|website=Medline Plus|url=https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/mentaldisorders.html|access-date=10. 6. 2016|url-status=live|archive-date=15. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415001359/https://medlineplus.gov/mentaldisorders.html}}</ref> jest ponašanje ili mentalni obrazac koji uzrokuje značajan stres ili oštećenje ličnog funkcioniranja.<ref>{{cite book | vauthors = Bolton D |title=What is Mental Disorder?: An Essay in Philosophy, Science, and Values|date=2008|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-856592-5|page=6|url=https://books.google.com/books?id=Ohzt1HBilXcC&pg=PA6}}</ref> Takve karakteristike mogu biti uporne, ponavljajuće i remitentne ili se javljaju kao pojedinačne epizode. Opisani su mnogi poremećaji, sa znacima i simptomima koji se uvelike razlikuju među određenim poremećajima.<ref name=WHO2018>{{cite web|title=Mental disorders|website=World Health Organization|url=https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/mental-disorders|date=22. 6. 2022 |url-status=live|archive-date=22. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220621223543/https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/mental-disorders}}</ref><ref>{{cite web|title=Mental disorders|url=https://www.who.int/topics/mental_disorders/en/|website=World Health Organization|access-date=9. 4. 2016|url-status=live|archive-date=29. 3. 2016|date = 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160329093638/http://www.who.int/topics/mental_disorders/en/}}</ref> Takve poremećaje može dijagnosticirati stručnjak za mentalno zdravlje, obično klinički psiholog ili psihijatar. U najširem smislu svaki poremećaj funkcija [[mozak|mozga]] koji utiče na mišljenje, osjećaje ili sposobnost osobe da [[komunikacija|komunicira]] sa svojom okolinom smatra se mentalnom bolesti. Mentalno [[zdravlje]] je izraz koji se često upotrebljava da opiše postojanje ili nepostojanje mentalnih poremećaja. Precizna definicija ili klasifikacija mentalnih poremećaja su predmet trajnih kontroverzi, najčešće zbog toga što [[psihijatrija]] (nauka o mentalnim poremećajima) nije pratila napredak ostalih grana [[medicina|medicine]], odnosno daleko više je bila pod uticajem raznoraznih političkih, ekonomskih i kulturnih faktora. Tako se, naprimjer, zalaganje za [[komunizam]] u [[SAD]] 1950-ih smatralo mentalnim poremećajem, dok su se 1970-ih u [[SSSR]]-u kritičari komunizma slali u mentalne bolnice. Nešto svježiji primjer je [[homoseksualnost]], koja je sve do ranih 1970-ih smatrana za mentalni poremećaj, dok se takvo mišljenje danas u mnogim krugovima smatra za simptom mentalnog poremećaja zvanog [[homofobija]]. Uzroci mentalnih poremećaja često su nejasni. Teorije mogu uključiti nalaze iz niza oblasti. Mentalni poremećaji se obično definišu kombinacijom načina na koji se osoba ponaša, osjeća, percipira ili razmišlja.<ref name=WHO2018/> Ovo može biti povezano s određenim regijama ili funkcijama mozga, često u društvenom kontekstu. Mentalni poremećaj je jedan aspekt mentalnog zdravlja. Kulturna i vjerska uvjerenja, kao i društvene norme, treba uzeti u obzir prilikom postavljanja dijagnoze.<ref name=DSM5pg101>{{cite book | title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders |edition = 5th |publisher=American Psychiatric Association |location=Arlington, VA | doi = 10.1176/appi.books.9780890425596|isbn=9780890425541|pages= [https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/101 101–05] |year= 2013 |url= https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/101 |last1 = American Psychiatric Association }}</ref> Usluge za mentalna oboljenja se nalaze u psihijatrijskim bolnicama ili u zajednici, a procjene provode stručnjaci za mentalno zdravlje kao što su psihijatri, psiholozi, psihijatrijske medicinske sestre i klinički socijalni radnici, koristeći različite metode kao što su psihometrijski testovi, ali se često oslanjaju na promatranje i ispitivanje. Tretmane pružaju različiti stručnjaci za mentalno zdravlje. Psihoterapija i psihijatrijski lijekovi su dvije glavne opcije liječenja. Ostali tretmani uključuju promjene načina života, društvene intervencije, vršnjačku podršku i samopomoć. U manjem broju slučajeva može doći do prisilnog pritvora ili liječenja. Pokazalo se da programi prevencije smanjuju depresiju.<ref name=WHO2018/><ref name="Jacka2017">{{cite journal | vauthors = Jacka FN | title = Nutritional Psychiatry: Where to Next? | journal = EBioMedicine | volume = 17 | issue = 17 | pages = 24–29 | date = mart 2017 | pmid = 28242200 | pmc = 5360575 | doi = 10.1016/j.ebiom.2017.02.020 | doi-access = free | type = Review }}</ref> U 2019., uobičajeni mentalni poremećaji širom svijeta uključuju depresiju koja pogađa oko 264 miliona, [[bipolarni poremećaj]] koji pogađa oko 45 miliona, [[Demencija|demenciju]] koja pogađa oko 50 miliona i [[Shizofrenija|šizofreniju]] i druge psihoze od kojih ima oko 20 miliona ljudi.<ref name="WHO2018" /> Neurorazvojni poremećaji uključuju intelektualnu nesposobnost i poremećaje iz spektra [[Autizam|autizma]] koji se obično javljaju u djetinjstvu.<ref name="WHO2018"/><ref name="APA1">{{cite book |title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders |edition = 5th |date=2013 |publisher=American Psychiatric Association |location=Arlington, VA | url = https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/31 |doi = 10.1176/appi.books.9780890425596|isbn=9780890425541 |page=31 |last1 = American Psychiatric Association }}</ref> Stigma i [[diskriminacija]] mogu doprinijeti patnji i [[Invalidnost|invaliditetu]] povezanim s mentalnim poremećajima, što dovodi do različitih društvenih pokreta koji pokušavaju povećati razumijevanje i promijeniti društvenu isključenost. == Definicija == Definicija i klasifikacija mentalnih poremećaja ključna su pitanja za istraživače, kao i za pružaoce usluga i pacijente. Da bi se mentalno stanje moglo klasificirati kao poremećaj, ono općenito mora uzrokovati disfunkciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Stein DJ | title = What is a mental disorder? A perspective from cognitive-affective science | journal = Canadian Journal of Psychiatry | volume = 58 | issue = 12 | pages = 656–62 | date = decembar 2013 | pmid = 24331284 | doi = 10.1177/070674371305801202 | doi-access = free }}</ref> Većina međunarodnih kliničkih dokumenata koristi izraz mentalni "poremećaj", dok je "bolest" također uobičajena. Primijećeno je da korištenje izraza "mentalno" (tj. uma) ne znači nužno odvojenost od mozga ili tijela. Prema [[DSM-IV]], mentalni poremećaj je psihološki sindrom ili obrazac koji je povezan s uznemirenošću (npr. putem bolnog simptoma), invalidnošću (oštećenjem u jednom ili više važnih područja funkcioniranja), povećanim rizikom od smrti ili uzrokuje značajnu gubitak autonomije; međutim, isključuje normalne reakcije kao što je tuga zbog gubitka voljene osobe i također isključuje devijantno ponašanje iz političkih, vjerskih ili društvenih razloga koji ne proizlaze iz disfunkcije pojedinca.<ref name="psychol-med">{{cite journal|date=novembar 2010|title=What is a mental/psychiatric disorder? From DSM-IV to DSM-V|journal=Psychological Medicine|location=UK|publisher=Cambridge University Press|volume=40|issue=11|pages=1759–65|doi=10.1017/S0033291709992261|issn=0033-2917|oclc=01588231|pmc=3101504|pmid=20624327|quote=<!--long quote per fair use and to mitigate linkrot due to robots exclusion-->U DSM-IV, svaki od mentalnih poremećaja je konceptualiziran kao klinički značajan bihevioralni ili psihološki sindrom ili obrazac koji se javlja kod pojedinca i koji je povezan s prisutnim stresom (npr. bolni simptom) ili invalidnošću (tj. oštećenjem jednog ili više važnih područja funkcionisanja) ili sa značajno povećanim rizikom od smrti, bola, invaliditeta ili značajnog gubitka slobode. Osim toga, ovaj sindrom ili obrazac ne smije biti samo očekivana i kulturološki sankcionirana reakcija na određeni događaj, na primjer, smrt voljene osobe. Bez obzira na njegov izvorni uzrok, trenutno se mora smatrati manifestacijom bihevioralne, psihološke ili biološke disfunkcije kod pojedinca. Ni devijantno ponašanje (npr. političko, vjersko ili seksualno) niti sukobi koji su prvenstveno između pojedinca i društva nisu mentalni poremećaji osim ako devijantnost ili sukob nije simptom disfunkcije pojedinca, kao što je gore opisano.|vauthors=Stein DJ, Phillips KA, Bolton D, Fulford KW, Sadler JZ, Kendler KS|eissn=1469-8978}}</ref> [[DSM-IV]] definiciju predikuje s upozorenjima, navodeći da, kao i u slučaju mnogih medicinskih termina, mentalni poremećaj "nedostaje konzistentna operativna definicija koja pokriva sve situacije", napominjući da se različiti nivoi apstrakcije mogu koristiti za medicinske definicije, uključujući [[Patologija|patologiju]], simptomatologija, odstupanje od normalnog raspona ili [[Etiologija|etiologije]], te da isto vrijedi i za mentalne poremećaje tako da je ponekad prikladna jedna vrsta definicije, a ponekad druga, ovisno o situaciji.<ref>{{cite journal|date=novembar 2010|title=What is a mental/psychiatric disorder? From DSM-IV to DSM-V|journal=Psychological Medicine|location=UK|publisher=Cambridge University Press|volume=40|issue=11|pages=1759–65|doi=10.1017/S0033291709992261|issn=0033-2917|oclc=01588231|pmc=3101504|pmid=20624327|quote=<!--long quote per fair use and to mitigate linkrot due to robots exclusion-->... iako ovaj priručnik daje klasifikaciju mentalnih poremećaja, mora se priznati da nijedna definicija na adekvatan način ne određuje precizne granice za koncept 'mentalnog poremećaja'. Konceptu mentalnog poremećaja, kao i mnogim drugim konceptima u medicini i nauci, nedostaje dosljedna operativna definicija koja pokriva sve situacije. Sva medicinska stanja su definirana na različitim nivoima apstrakcije – na primjer, strukturalna patologija (npr. ulcerozni kolitis), prezentacija simptoma (npr. migrena), odstupanje od fiziološke norme (npr. hipertenzija) i etiologija (npr. pneumokokna pneumonija) . Mentalni poremećaji su također definirani raznim konceptima (npr. distres, diskontrola, nedostatak, invaliditet, nefleksibilnost, iracionalnost, sindrom sindroma, etiologija i statistička devijacija). Svaki je koristan indikator za mentalni poremećaj, ali nijedan nije ekvivalentan konceptu, a različite situacije zahtijevaju različite definicije.|vauthors=Stein DJ, Phillips KA, Bolton D, Fulford KW, Sadler JZ, Kendler KS|eissn=1469-8978}}</ref> ''Američko psihijatrijsko udruženje (APA)'' je 2013. godine redefiniralo mentalne poremećaje u [[DSM-5]] kao "sindrom karakteriziran klinički značajnim poremećajem u spoznaji, regulaciji emocija ili ponašanju pojedinca koji odražava disfunkciju u psihološkim, biološkim ili razvojnim procesima temeljno mentalno funkcionisanje."<ref>{{cite book|chapter=Use of the Manual |title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders |edition = 5th |publisher=American Psychiatric Association |location=Arlington, VA | isbn=9780890425541|chapter-url=http://dsm.psychiatryonline.org/doi/book/10.1176/appi.books.9780890425596 |doi=10.1176/appi.books.9780890425596.UseofDSM5 |year=2013}}</ref> Konačni nacrt MKB-11 sadrži vrlo sličnu definiciju.<ref>{{Cite web|url=https://icd.who.int/browse11/l-m/en#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f334423054|title=Chapter 6 on mental, behavioural and neurodevelopmental disorders|website=ICD-11 for Mortality and Morbidity Statistics, 2018 version|access-date=19. 1. 2023|archive-date=1. 8. 2018|archive-url=https://archive.today/20180801205234/https://icd.who.int/browse11/l-m/en%23/http://id.who.int/icd/entity/294762853#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f334423054|url-status=dead}}</ref> Uopšteno mogu se koristiti izrazi "mentalni slom" ili "nervni slom" za mentalni poremećaj.<ref name=Pick2006>{{cite book | vauthors = Pickering N |title=The Metaphor of Mental Illness |date=2006 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-853087-9 |page=1 |url=https://books.google.com/books?id=9JnuZHxvHykC&pg=PA1 }}</ref> Termini "nervni slom" i "mentalni slom" nisu formalno definisani kroz medicinski dijagnostički sistem kao što je [[DSM-5]] ili [[ICD-10]], i skoro su odsutni u naučnoj literaturi o mentalnim bolestima.<ref name="Rapport">{{cite journal | vauthors = Rapport LJ, Todd RM, Lumley MA, Fisicaro SA | title = The diagnostic meaning of "nervous breakdown" among lay populations | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-personality-assessment_1998-10_71_2/page/242 | journal = Journal of Personality Assessment | volume = 71 | issue = 2 | pages = 242–52 | date = oktobar 1998 | pmid = 9857496 | doi = 10.1207/s15327752jpa7102_11 }}</ref><ref name="Mayo">Hall-Flavin, Daniel K. (26. 10. 2016). [http://www.mayoclinic.com/health/nervous-breakdown/AN00476 "Nervous Breakdown"] ''Mayo Clinic''. [https://web.archive.org/web/20211102155753/https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/depression/expert-answers/nervous-breakdown/faq-20057830 Archived copy], 2. 11. 2021.</ref> Iako "nervni slom" nije rigorozno definiran, istraživanja sugerišu da se pojam odnosi na specifičan akutni vremenski ograničen reaktivni poremećaj, koji uključuje simptome kao što su [[anksioznost]] ili [[Depresija (raspoloženje)|depresija]], koje obično izazivaju vanjski stresori.<ref name="Rapport"/> Mnogi zdravstveni stručnjaci danas nazivaju nervni slom krizom mentalnog zdravlja.<ref>{{Cite web|url=https://www.healthdirect.gov.au/nervous-breakdown|title=Nervous breakdown | author = Healthdirect Australia|date=14. 2. 2019|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU|access-date=25. 3. 2019}}</ref> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.nimh.nih.gov National Institute of Mental Health] *[http://www.cartercenter.com/health/mental_health/intl_women.html International Committee of Women Leaders on Mental Health] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081030045640/http://www.cartercenter.com/health/mental_health/intl_women.html |date=30. 10. 2008 }} {{Commonscat|Mental illness}} [[Kategorija:Psihijatrija]] ma2wj0gfdizgb7a9fo08cip94ym43pa 0 145440 3713007 3601308 2025-06-07T10:57:32Z Panasko 146730 3713007 wikitext text/x-wiki U [[matematika|matematici]], '''algebarski broj''' je [[realan broj|realan]] ili [[kompleksan broj]] koji je [[Korijen (matematika)|korijen]] određene [[polinom]]ialne funkcije <math>f(x)</math> sa cijelim (ili ekvivalentno [[racionalni broj|racionalnim]]) [[koeficijent]]om. Oblik ovakve funkcije je :<math>\, f(x) = a_n x^n + a_{n-1} x^{n-1} + \ldots + a_2 x^2 + a_1 x + a_0</math> gdje je ''n=0'', svaki ''a_i'' [[cijeli broj]] i ''a_n'' [[nejednakost|nejednak]] [[nula|nuli]]. Oni su pozitivni ili negativni brojevi koji predstavljaju rješenja ovakvih polinoma. Ovi brojevi su realni ili kompleksni. Realni brojevi koji nisu algebarski zovu se [[transcendentni brojevi|transcendentnim]].<ref>{{cite web|url=https://www.mathsisfun.com/numbers/algebraic-numbers.html|title=Algebraic number|work=mathsisfun.com|access-date=5. 2. 2017}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Brojevi}} {{Teorija brojeva}} {{Stub-mat}} [[Kategorija:Algebra]] [[Kategorija:Apstraktna algebra]] [[Kategorija:Brojevi]] [[Kategorija:Teorija brojeva]] t2m1y7f7jfo3um7f3fc56o02pwot0uf 0 145911 3712849 2753660 2025-06-06T21:11:06Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3712849 wikitext text/x-wiki '''Homs''' ili Hims (arapski: حمص‎, Homs ili Hims; raniji grčki naziv: Ἔμεσα, Emesa) jeste grad u zapadnoj [[Sirija|Siriji]] i glavni grad istoimene pokrajine. Nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 501 metra, a od [[Glavni grad|glavnog grada]] Sirije, [[Damask]]a, je udaljen 162 kilometra. Nalazi na rijeci Orontes, Homs predstavlja vezu između unutrašnjih gradova i obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Homs se po prvi put spominje u 1. vijeku p. n. e. u vrijeme [[Seleukidi|Seleukida]]. Kasnije je postao glavni grad kraljevstva pod vlašću emesanske dinastije. Prvobitno kao paganski centar u kojem se obožavao [[bog]] Sunca El-Gabal, kasnije je postao važno središte za kršćane pod [[Bizantijsko carstvo|bizantijskom]] vlašću. Muslimani ovaj grad osvajaju u 7. vijeku. Tokom islamske ere, islamske dinastije su se borile za kontrolu nad Sirijom preko grada Homsa, koji je imao bitan strateški položaj u tom području. Danas je Homs veliki industrijski centar Sirije sa 1.500.000 stanovnika, treći po veličini. Stanovništvo ovog grada uglavnom čine sunitski muslimani i kršćanska manjina. U gradu se nalazi veliki broj historijskih džamija i crkava. Blizu njega se nalazi i ''Krak des Chevaliers'', spomenik svjetske kulturne baštine. Homs je jedan od mnogih gradova u Siriji, gdje su održani veliki protesti protiv vlade, kao dio šire [[Pobuna u Siriji 2011-2012|pobune u Siriji]]. Nazvan je "Glavnim gradom revolucije". Broj demonstranata je procjenjivan od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada, koji su se okupili na glavnom gradskom trgu [[Quwatli ulica (Homs)|Quwatli ulica]] (Trg slobode), tokom 17-18. aprila 2012. kada su sjedeći protestovali protiv režima predsjednika [[Bašar el Asad|Bašara al-Asada]]. Najmanje 62 stanovnika Homsa su ubile vladine sigurnosne snage, ili prethodnih dana naoružani lojalisti. Neki armijski dezerteri procjenjuju broj žrtava na najmanje 300.<ref>[http://english.aljazeera.net/news/middleeast/2011/04/201141817736498882.html Protesters in Syrian city hold sit-in]. ''[[Al-Jazeera|Al-Jazeera English]]''. 2011-04-18.</ref> == Reference == {{reference}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Gradovi u Siriji]] dbgy8imk662rgfcbtol2gtc1johr2al 0 164151 3713028 3683087 2025-06-07T11:47:29Z Panasko 146730 3713028 wikitext text/x-wiki Ovaj članak prikazuje sve članove [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], od njenog osnivanja 1966.<ref name="Akademija">[http://www.anubih.ba/ Službena stranica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine] {{Simboli jezika|bs}}{{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> {{TOC}} == A == *[[Naim Afgan|Antun Augustinčić]]; *[[Elvis Ahmetović]]; *[[Ivo Andrić]], izabran 23. decembra 1969; *[[Kenan Arnautović]]; *[[Libero Ajello]]; *[[Mihajlo Apostolski]]; *[[Mohamed Mufak Alarnaut]]; *[[Naim Afgan]]. == B == *[[Alojz Benac]] (1914-92), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Anto Babić]] (1899-1974), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Bogdan Bogdanović]], izabran 14. maja 2002; *[[Bogdan Brecelj]]; *[[Branko Bačanović]]; *[[Branko Bajčetić]]; *[[Dalibor Ballian]]; *[[Dalibor Brozović]]; *[[Đorđe Bošković]]; *[[Ferdo Bašić]]; *[[France Bezlaj]]; *[[Henrik Barić]] (1888-1957), Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka; *[[Ibro Brkić]] (1901-89), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Jagoda Buić]]; *[[Josip Bać]] (1902-85), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Josip Broz Tito]], izabran 19. novembra 1969; *[[Ljubomir Berberović]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. Izabran za dopisnog člana 1978. i za redovnog 1984; *[[Mahmut Bajraktarević]] (1909-85), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; *[[Mehmed Begović]]; *[[Midhat Begić]] (1911-83), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Milan Budimir]]; *[[Mile Babić]], Odjeljenje humanističkih nauka; *[[Sead Brkić]] (1927-94), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Slobodan Blagojević]]; *[[Stane Bernik]]; *[[Vaso Butozan]] (1902-74), Odjeljenje medicinskih nauka; * [[Vladimir Bakarić]], izabran 18. aprila 1974; *[[Vladimir Beus]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012; *[[Wilhelm Becker]]. == C == *[[Carlos Luis de Cuenca]]; *[[Ivan Cvitković]], Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2008; *[[Marko Ciglar]] (1911-98), Odjeljenje medicinskih nauka; == Č == *[[Adnan Čustović]]; *[[Borivoj Čović]] (1927-95), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Edhem Čamo]] (1909-96), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Ekrem Čaušević]], Odjeljenje humanističkih nauka; *[[Fikret Čaušević]], Odjeljenje društvenih nauka; *[[Filip Čulo]]; *[[Hamid Čustović]]; *[[Muris Čičić]], Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2008; *[[Rodoljub Čolaković]], izabran 23. decembra 1969; *[[Vaso Čubrilović]]; *[[Vladimir Čavka]]. == Ć == *[[Branko Ćopić]]; *[[Dragomir Ćosić]]; *[[Hamdija Ćemerlić]] (1905-90), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Milivoje Ćirić]] (1923-89), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; *[[Nezruk Ćurak]], Odjeljenje društvenih nauka; *[[Sima Ćirković]]. == D == *[[Branko Despot]], Odjeljenje humanističkih nauka; *[[Dragan Damjanović]]; *[[Esad Duraković]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008; *[[Mihailo Dinić]]; *[[Mladen Deželić]]; *[[Oskar Danon]]; *[[Robert Donia]]; *[[Braco Dimitrijević|Slobodan Dimitrijević]]; *[[Vlatko Doleček]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008; *[[Vojo Dimitrijević]] (1910-81), Odjeljenje za književnost i umjetnost. == DŽ == *[[Mato Srećko Džaja]]; *[[Miralem Džinić]] (1918-84), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; * [[Mirna Džamonja]]. == Đ == *[[Branislav Đurđev]] (1908-93), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Dušan Đurović]] (1901-93), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Mehmedalija Đonlagić]]; *[[Momir Đurović]]. == E == *[[Paton Boris Evgenevič]]; *[[Stanislav V. Emeljanov]]; *[[Ulf Svante von Euler]]. == F == *[[Cvito Fisković]]; *[[Eli Finci]]; *[[Georgi Filipovski]]; *[[Ivan Focht]] (1927-92), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Jahiel Finci]] (1911-77), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Milenko Filipović]] (1902-69), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Muhamed Filipović]], Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 1978. i za redovnog 1987; *[[Nedim Filipović]] (1915-84), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Pavle Fukarek]] (1912-83), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; * [[Svjetlana Fajfer]]. == G == *[[Bajram Gazanfer]]; *[[Blagoje Govedarica]]; *[[Bobodžan Gafurovič-Gafurov]]; *[[Bogo Grafenauer]]; *[[Branimir Gušić]]; *[[Drago Grdenić]]; *[[Ejup Ganić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005; *[[Ernest Grin]] (1899-76), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Ivo Goldstein]]; *[[Jakob Gaon]] (1914-95), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Jela Grujić-Vasić]] (1923-2009), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Milutin Garašanin]]; *[[Nedeljko Gvozdenović]]; *[[Paolo Graziosi]]; *[[Teodor Gregorić]] (1911-74), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Velibor Gligorić]]. == H == *[[Ahmet Hromadžić]] (1923-2003), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Avdo Hadžibeganović]] (1921-94), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Dževad Hozo]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1981. i za redovnog 1987; *[[Gerhard Wolf Heideger]]; *[[Hajrudin Hadžiselimović]] (1914-1981), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Hamza Humo]] (1895-1970), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Hasan Hadžiomerović]] (1924-1989), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Hazim Hrvatović]]; *[[Horst Haselsteiner]]; *[[Julije Hahamović]] (1897-1990), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Kemal Hanjalić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1981. i za redovnog 1987; *[[Mirsada Hukić]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabrana za dopisnog člana 2012; *[[Muhidin Hamamdžić]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005; *[[Namik Hrle]]; *[[Rešid Hafizović]]; *[[Rifat Hadžiselimović]] (1944-), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; *[[Seid Huković]] (1925-2001), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Senahid Halilović]]; *[[Serafin Hrkač]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. i za redovnog 2008; *[[Svend Hansen]]; *[[Zijad Haznadar]]. == I == *[[Adnan Ibrahimbegović]]; *[[Nedžad Ibrišimović]] (1940-2011); Odjeljenje za umjetnost; == J == *[[Božidar Jakac]]; *[[Dževad Juzbašić]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2002; *[[Ivan Jurković]]; *[[Josip Ježić]] (1899-1981), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Miro Jakovljević]]; *[[Radoslav Jovanović]] (1906-85), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Risto Jeremić]] (1869-1952), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Vladimir Jokanović]] (1898-1968), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Živorad Janković]] (1924-90), Odjeljenje tehničkih nauka. == K == *[[Ahmed Kovačević]]; *[[Anton Kuhelj]]; *[[Asim Kurjak]]; *[[Blagoje Kovačević]] (1900-59), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Blaže Koneski]]; *[[Boško Kućanski]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1978. i za redovnog 1984; *[[Desanka Kovačević-Kojić]]; *[[Dušan Kanazir]]; *[[Dušan Kecmanović]]; *[[Dušan Krsmanović]] (1908-74), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Dževad Karahasan]], Odjeljenje umjetnosti. Izabran za člana 2008, za dopisnog člana 2012. Redovni član od 2018; *[[Đuro Kurepa]]; *[[Edvard Kardelj]], izabran 29. aprila 1971; *[[Emira Kahrović]]; *[[Faruk Konjhodžić]] (1936-2007), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Franjo Kogoj]]; *[[Gordan Karaman]]; *[[Hamdija Kapidžić]] (1904-74), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Hamdija Kreševljaković]] (1888-1959), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabrana za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005; *[[Husnija Kamberović]]; *[[Ilija Kecmanović]] (1902-75), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Isak Karabegović]]; *[[Ivan Koprić]], Odjeljenje društvenih nauka; *[[Kemal Kapetanović]] (1921-84), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Marina Katnić-Bakaršić]]; *[[Mehmed Kantardžić]]; *[[Milivoje Kostić]] (1883-1974), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Mirko Kovač]]; *[[Miroslav Krleža]]; *[[Mithad Kozličić]]; *[[Muhamed Kadić]] (1906-83), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Muhamed Karamehmedović]] (1924-2008.), Odjeljenje humanističkih nauka; *[[Munib Karavdić]], Odjeljenje društvenih nauka; *[[Mustafa Kamarić]] (1906-73), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Mustafa Kulenović]]; *[[Nikola Kovač]], Odjeljenje humanističkih nauka; *[[Radomir Konstantinović]]; *[[Radoslav Katičić]]; *[[Skender Kulenović]]; *[[Slavica Krneta]] (1927-2010), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Slavo Kukić]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012; *[[Tvrtko Kulenović]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005; *[[Vera Kržišnik-Bukić]]; *[[Veselko Koroman]] ,Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 2008; *[[Vojin Komadina]] (1933-97), Odjeljenje za književnost i umjetnost. == L == *[[Alija Lekić]] (1940-2009), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Dubravko Lovrenović]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012; *[[Đorđe Lazarević]]; *[[Franjo Likar]]; *[[Josip Lešić]] (1929-93), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Lidija Lincender-Cvijetić]] ,Odjeljenje medicinskih nauka, izabrana za dopisnog člana 2008; *[[Slavko Leovac]] (1929-2000), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Slobodan Loga]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005; *[[Stjepan Lovrenović]] (1908-88), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Zdenko Lešić]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1987. i za redovnog 2002. == LJ == *[[Krunoslav Ljolje]] (1928-2003), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. == M == *[[Alemka Markotić]]; *[[Asim Mujkić]]; *[[Bekir Misirlić]] (1931-2002), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Bogdan Milanković]] (1884-1966), Odjeljenje istorijskih i filoloških nauka; *[[Božidar Matić]], Odjeljenje tehničkih nauka izabran za dopisnog člana 1984. i za redovnog 1995; *[[Branislav Martić]] (1923-85), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; *[[Dejan Milošević]],Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008; *[[Dragomir Malić]] (1913-79), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Dušan Maksimović]] (1915-78), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; *[[Enver Mandžić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. i za redovnog 2008; *[[Esad Mekuli]]; *[[Harry Miller]];<ref name="ref1" /> *[[Ismet Mujezinović]] (1907-84), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Janez Milčinski]]; *[[Juraj Martinović]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005; *[[Manojlo Maravić]] (1919-2000), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Marko Mušič]]; *[[Petar Mandić]] (1927-99), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Predrag Matvejević]]; *[[Radivoj Milin]] (1912-96), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Radivoje Mandić]]; *[[Radivoje Milin]] (1912-96), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Senka Mesihović-Dinarević]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabrana za dopisnog člana 2008; *[[Siniša Malešević]], Odjeljenje društvenih nauka; * [[Stjepan Mikulec]] (1916-78), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Sven Mønnesland]]; *[[Svetislav Milić]] (1923-73), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Tihomil Marković]] (1919-84), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Vlado Milošević]] (1901-90), Odjeljenje za književnost i umjetnost. == N == *[[Aleksandar Nikulin]] (1926-2005), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Boris A. Novak]]; *[[Grga Novak]]; *[[Juraj Neidhardt]] (1901-79), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Salko Nazečić]] (1904-70), Odjeljenje za književnost i umjetnost. == O == *[[Božidar Oklješa]]; *[[Edmond Offerman]]; *[[Ladislav Ožegović]] (1921-2011), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Ljerka Ostojić]], Odjeljenje medicinskih nauka. Izabrana za dopisnog člana 2012; *[[Mladen Oljača]] (1926-94), Odjeljenje za književnost i umjetnost. == P == *[[Adila Pašalić-Kreso]] ,Odjeljenje društvenih nauka, izabrana za dopisnog člana 2008; *[[Asim Peco]]; *[[Branislava Peruničić|Branislava Peruničić-Draženović]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabrana za dopisnog člana 1987. i za redovnog 2002; *[[Branko Pavičević]]; *[[Danilo Pejović]]; *[[Dražen Prelec]], Odjeljenje društvenih nauka; *[[Haralampije Polenaković]]; *[[Isidor Papo]]; *[[Ivo Padovan]]; *[[Ivo Pranjković]]; *[[Marko Palekčić]], Odjeljenje društvenih nauka; *[[Mihailo Petruševski]]; *[[Mirko Pejanović]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012; *[[Predrag Palavestra]]; *[[Renzo Piano]]; *[[Veselin Perić]]; *[[Vladimir Prelog]]; *[[Vladimir Premec]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005; *[[Vladimir Pšorn]] (1921–93), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Zdravko Pujić]] (1932-2006), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; *[[Zijo Pašić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005; *[[Žarko Paić]]. == R == *[[Affan Ramić]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005; *[[Cvjetko Rihtman]] (1902-89), Odjeljenje za umjetnost; *[[Duje Rendić-Miočević]]; *[[Džemal Rezaković]] (1920 - 2004), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Enver Redžić]] (1915-2009), Odjeljenje humanističkih nauka; *[[Husref Redžić]] (1919-84), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Jakov Rukavina]] (1905-78), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Ljubiša Rakić]]; *[[Mehmed Ramović]] (1924-97), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Muhamed Riđanović]] (1930-83), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Sulejman Redžić]], Odjeljenje prirodnih imatematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008; *[[Teodor Romanić]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 2002. i za redovnog 2008; == S == *[[Abdulah Sidran]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2008; *[[Avdo Sućeska]] (1927-2001), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Boris Skert]]; *[[Ćamil Sijarić]] (1913-89), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Derviš Sušić]] (1925-90), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Dimitrije Sergejevski]] (1886-1965), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Dragomir Stanković]] (1919-99), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Dževad Sarač]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1987. i za redovnog 1995; *[[Ešref Sarajlić]] (1923-80), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Gordan Srkalović]]; *[[Hišam Serdarević]] (1917-86), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Ingo Schulze]]; *[[Ivan Soklić]] (1917-2004), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Ivan Supek]], izabran 14. maja 2002; *[[Izet Sarajlić]] (1930-2002), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Izet Smajević]], Odjeljenje tehničkih nauka. Izabran za dopisnog člana 2018; *[[Jakov Sirotković]]; *[[Joseph Straus]]; *[[Mate Suić]]; *[[Meša Selimović]] (1910-82), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Mile Stojić]]; *[[Milivoje Sarvan]] (1896-78), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Miodrag Simović]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012; *[[Pavao Stern]]; *[[Pavle Savić]]; *[[Petar Stevanović]]; *[[Radovan Samardžić]]; *[[Siniša Stanković]]; *[[Vladimir E. Sokolov]]; *[[Vojislav Spaić]] (1910-86), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Zdislav Steiber]]. == Š == *[[Abdulah Šarčević]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1981. i za redovnog 1990; *[[Aleksandar E. Šejndlin]]; *[[Asif Šabanović]], Odjeljenje tehničkih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012; *[[Edin Šarčević]]; *[[Ivan Štraus]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1984. i za redovnog 1995; *[[Ivo Šeremet]] (1900-91), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Marko Šunjić]] (1927-98), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Midhat Šamić]] (1907-90), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Pavao Štern]] (1913-76), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Sonja Šiljak-Yakovlev]]; *[[Srećko Šimić]] (1929-2011); *[[Taib Šarić]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. i za redovnog 2008; *[[Tonko Šoljan]] (1907-80), Odjeljenje društvenih nauka. == T == *[[Aleksandar Trumić]] (1908-88), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; *[[Arif Tanović]] (1925-2010), Odjeljenje humanističkih nauka; *[[Berislav Topić]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. i za redovnog 2008; *[[Boris Tihi]], Odjeljenje duštvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. i za redovnog 2008; *[[Fabijan Trubelja]] (1927-2007), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Husref Tahirović]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. i za redovnog 2008; *[[Kosta Todorović]]; *[[Mica Todorović]] (1900-81), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Mihra Taljanović]]; *[[Miloš Trifković]] ,Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2008; *[[Mladen Trkovnik]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka izabran za dopisnog člana 1981. i za redovnog 1987. == U == *[[Midhat Uščuplić]] (1933-2011), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; *[[Rade Uhlik]] (1899-1991), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Vadim I. Utkin]]; *[[Zlatko Ugljen]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1990. i za redovnog 2002. == V == *[[Branislav Verbič]] (1937-2011), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Fikret Vajzović]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 1990. i za redovnog 1995; *[[Herman Vetters]]; *[[Josip Vidmar]]; *[[Jovan Vuković]] (1905-79), Odjeljenje za književnost i umjetnost; *[[Mihovil Vlahinić]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana, 1987. i za redovnog 2002; *[[Milan Vasić]] (1928-2003), Odjeljenje društvenih nauka; *[[Mirjana Vuković]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. Izabrana za dopisnog člana 2012; *[[Miroslav Varadin]] (1917-99), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Petar Perica Vidić|Petar Vidić]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana, 1995. i za redovnog 2005; *[[Radovan Vučković]]; *[[Semir Vranić]]; *[[Tihomir Vuković]] (1933-89), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. == Z == *[[Adil Zulfikarpašić]], izabran 14. maja 2002; *[[Amir Vuk Zec]]; *[[Enver Zerem]], Odjeljenje medicinskih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012; *[[Nedo Zec]] (1899-1971), Odjeljenje medicinskih nauka; *[[Nikola Zdanovski]] (1895-1973), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Safet Zec]]; *[[Svetozar Zimonjić]] (1928-99), Odjeljenje tehničkih nauka; *[[Zaimović Mehmed]] (1938-2011), Odjeljenje za umjetno. == Ž == *[[Branko Žeželj]]; *[[Grujica Žarković]] (1915-2010), Odjeljenje medicinskih nauka. == W == *[[Konrad Wolf]]. == Vanjski linkovi == == Reference == {{Refspisak}} <ref name="ref1">{{Cite web |url=http://www.ius.edu.ba/Default.aspx?tabid=185 |title=Web stranica IUS o Prof. Dr.Harry I. Miller |access-date=4. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120523150322/http://www.ius.edu.ba/Default.aspx?tabid=185 |archive-date=23. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> </references> [[Kategorija:Članovi ANUBiH|*]] fw3fjak76sikqk7ec2cnbxcxvcmbi8y 0 164812 3712826 3685601 2025-06-06T19:49:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712826 wikitext text/x-wiki {{Infokutija ostrvo | naziv = Korčula | slika = [[Datoteka:Croatia_-_Korcula.PNG|250px|]] | opis_slike = Ostrvo na geografskoj karti centralnog Jadrana | karta = Hrvatska | veličina_karte = 200px | površina = 279,03 | koordinate = | najviša_tačka = Klupca (568 m) | širina = | dužina = | država = {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] | najveći_grad = [[Korčula (grad)|Korčula]] | stanovništvo = 14.594 (2021.) }} '''Korčula''' (staronjemački ''Kurzel'', [[italijanski jezik|italijanski]] ''Curzola'', [[Starogrčki jezik|grčki]] ''Korkyra Melaina'', [[Latinski jezik|latinski]] ''Corcyra Nigra'') ostrvo je u Hrvatskoj, pored [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Razvijena je poljoprivreda, [[ribolov]], brodogradnja i [[turizam]]. == Osnovni podaci == Ostrvo pripada [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]], ima površinu od 279,03&nbsp;km² (dužina 46,8&nbsp;km, širina 5,3–7,8&nbsp;km) i 16.000 stanovnika. Najviša brda su [[Klupca]] sa 568 m i [[Kom (brdo)|Kom]] sa 508 m.<ref>[http://www.plsavez.hr/info/hrvatski-vrhovi/korcula-vrh-kom/ plsavez.hr], Korčula – vrh Kom, pristupljeno 13. jula 2011.</ref> To je šesto najveće Jadransko ostrvo. Klima je [[Mediteranska klima|mediteranska]] (blaga); prosječna temperatura u [[januar]]u je 9,8&nbsp;°C, a u [[juli|julu]] 26,9&nbsp;°C. Prosječne godišne padavine su 1.100&nbsp;mm, a ostrvo je prekriveno mediteranskom florom, ponegdje i šumom [[Alepski bor|bor]]ova. Izgrađen je na [[dolomit]]ima tj. krečnjaku. Jedno od najrazvijenijih polja je Blatsko polje koje je ujedno najveće. [[Datoteka:Jadrolinija ferry, Korčula.jpg|desno|200px|mini|[[Trajekt]] "[[Jadrolinija|Jadrolinije]]" dolazi do Korčule]] Ostrvo je trajektima povezano s [[Orebić]]em na poluostrvu [[Pelješac|Pelješcu]], te [[Ubli]]ma na otoku [[Lastovo|Lastovu]], a ljeti i sa [[Drvenik]]om blizu [[Makarska|Makarske]]. Trajekti drže vezu i sa drugim [[grad]]ovima, kao što su [[Dubrovnik]], [[Split]] i [[Rijeka (grad)|Rijeka]], a ljeti i sa [[Italija|Italijom]]. == Također pogledajte == * [[Žrnovo]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Island of Korčula}} * [http://www.korcula.hr/ Korčula.hr] * [http://www.croatia-photo.net/dalmatia-islands/korcula/ Fotografije]{{Mrtav link}} * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020819/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Podlistak: Vela spila iznad Vele Luke na Korčuli {{Naseljena ostrva u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Ostrva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Korčula]] [[Kategorija:Ostrva u Jadranskom moru]] 2l0wvfmjsjvn00njdvbtz0h3swhh5j4 0 169040 3712751 3544971 2025-06-06T13:04:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712751 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pathfinder01.jpg|mini|desno|300px|''Sojourner'' svojim Alpha Proton X-ray Spectrometrom mjeri stijenu Yogi.]] '''Istraživanje [[Mars]]a''' vrši se već stotinama godina, počevši od izuma [[teleskop]]a [[1600te|1600-tih]]. Znatno veća mogućnost detaljnijeg posmatranja površine planete izazvala je špekulacije o njenom sastavu, okruženju, pa čak i postojanju [[život]]a i [[inteligencija|inteligentnih]] [[civilizacija]]. Misije koje su kasnih [[1990te|1990-ih]] upućene na Mars dovele su do znatnog porasta znanja o njemu. Ove su misije, primarno, imale za cilj [[geologija|geološka]], a dijelom i [[biologija|biološka]] istraživanja. Istraživanje Marsa zauzimalo je važno mjesto u svemirskim programima [[SAD]], [[SSSR]]-a, [[Evropa|Evrope]], [[Rusija|Rusije]], uz određene pokušaje [[Kina|Kine]], [[Japan]]a, [[Finska|Finske]] i [[Indija|Indije]]. Desetine letjelica upućivane su na planetu od [[1960te|1960-ih]]. Neke od njih bili su lenderi, druge orbiteri, a treće roveri. Sve su ove misije imale za cilj prikupljanje podataka o historiji Marsa, ali dijelom i pripremu za eventualno upućivanje letjelica s ljudskom posadom. Ova istraživanja trebaju pomoći i u predviđanju budućnosti crvene planete, a dijelom i budućnosti [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]. Zbog kompleksnih inženjerskih zahtjeva jednog međuplanetarnog leta, misije su imale visoku stopu neuspješnosti, naročito u samim počecima. U početku je otprilike dvije trećine svih misija doživjelo neuspjeh prije kompletiranja zadataka posmatranja (neke čak i prije samog polijetanja sa Zemlje). S druge strane, pojedine od njih označene su izuzetno uspješnima, naročito dvojac blizanaca rovera ''[[Spirit]]a'' i ''[[Opportunity]]ja'', koji su radili još dugo nakon vremena predviđenog od strane istraživača. U [[2019.|2019]]. godini na površini Marsa aktivan je rover ''[[Mars Science Laboratory|Curiosity]]'' koji je prizemljio na Mars 6. augusta 2012. godine., a 3 orbitera kruže oko Marsa i vrše određena snimanja (''[[2001 Mars Odyssey]]'', ''[[MAVEN (svemirska letjelica)|MAVEN]]'' i ''[[Mars Reconnaissance Orbiter]]''), te lander ''[[InSight]]'' koji je prizemljio na Mars 26. novembra 2018. godine. == Marsov sistem == Mars je dugo bio predmet ljudske fascinacije. Rana teleskopska posmatranja otkrila su promjene u boji površine, što je u početku smatrano vegetacijskim promjenama, kao i određene linearne formacije pripisivane inteligentnom dizajnu. Ova početna nagađanja pobudila su široko interesovanje za Mars. Kasnija teleskopska posmatranja dovela su do otkrića [[Fobos (mjesec)|Fobosa]] i [[Deimos (mjesec)|Deimosa]], polarnih kapa te [[Olympus Mons]]a, najveće [[planina|planine]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].<ref>{{cite web | last=Sheehan | first=William | url=http://www.uapress.arizona.edu/onlinebks/mars/contents.htm | title=The Planet Mars: A History of Observation and Discovery | publisher=The University of Arizona Press, Tucson | date=1996 | access-date=15. 2. 2009 | archive-date=11. 9. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170911172513/http://www.uapress.arizona.edu/onlinebks/MARS/CONTENTS.HTM | url-status=dead }}</ref> Dodatna posmatranja ukazala su na to da je Mars, poput Zemlje, stjenovita planeta, formiran otprilike u isto vrijeme kao i ona, te sa samo polovinom njenog prečnika i sa znatno tanjom atmosferom. Površina mu je hladna i podsjeća na [[pustinja|pustinju]]. Bitno je napomenuti da, iako ima samo 1/4 površine Zemlje, ima površinu kopna gotovo jednaku Zemljinoj, s obzirom na to da je oko 71% Zemljine površine pokriveno [[voda|vodom]], a tek 29% je kopno. Količina podataka dobivenih misijama rapidno je rasla s poboljšanjem tehnologije. Npr., ''[[Mariner 4]]'' poslao je 21 sliku 1960-ih, ''[[Mariner 9]]'' 7.329 slika u [[1970te|1970-im]].<ref name=log>[http://mars.jpl.nasa.gov/programmissions/missions/ NASA PROGRAM & MISSIONS Historical Log]</ref> == Pregled == [[Datoteka:Mars 1M.jpg|mini|Letjelica ''Mars 1M'']] === Rane sovjetske misije === Program ''Mars 1M'' bio je prvi sovjetski interplanetarni program, koji se sastojao od dvije misije, ''Mars 1960A'' i ''Mars 1960B'', lansirane u oktobru [[1960]]. Nakon lansiranja letjelice nisu uspjele dostići ni stabilnu orbitu oko Zemlje, tako da je program završio neuspjehom. Slično su prošle i sljedeće misije ''Mars 1962A'' i ''Mars 1962B''. ''Mars 1'' predstavljao je prvu misiju sovjetskog programa istraživanja Marsa. Lansiran [[1. novembar|1. novembra]] [[1962]], bio je usmjeren prema Marsu s namjerom da preleti planetu na udaljenosti od 11.000 [[kilometar|km]], načini njene [[fotografija|fotografije]] i izvrši određena [[fizika]]lna mjerenja. [[21. mart]]a [[1963]], na udaljenosti od 106.760.000&nbsp;km od Zemlje izgubljena je komunikacija s letjelicom zbog kvara na antenskom sistemu. Slijedile su neuspješne misije ''Zond 1964A'' i ''Zond 2'' ([[1964]]), te pokušaj slanja petotonskog orbitera ([[1969]]), koji je propao zbog problema s novodizajniranom raketom ''Proton''.<ref>{{cite web | url= http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/chronology_mars.html | title= NASA A Chronology of Mars Exploration | access-date=28. 3. 2007}}</ref> U 1970-im Sovjeti su misijom ''Kosmos 419'' pokušali preteći planirane misije iz američkog [[Program "Mariner"|programa ''Mariner'']]. ''Kosmos 419'' trebao je biti prvi vještački Marsov [[satelit]], ali je i on pretrpio neuspjeh pri lansiranju [[1971]].<ref>{{cite web | url= http://nssdc.gsfc.nasa.gov/database/MasterCatalog?sc=1971-042A | title= NASA (NSSDC) Master Catalog Display Cosmos 419 | access-date= 28. 3. 2007 | archive-date= 3. 11. 2007 | archive-url= https://web.archive.org/web/20071103111933/http://nssdc.gsfc.nasa.gov/database/MasterCatalog?sc=1971-042A | url-status= dead }}</ref> Uslijedile su misije ''[[Mars 2]]'' i ''[[Mars 3]]'', koje su, pored toga što su bile orbiteri, nosile i lendere. Ovi su lenderi postali prvi ljudskom rukom dizajnirani objekti koji su dotakli površinu Marsa. Zbog tehničkih problema nisu uspjeli poslati povratne podatke na Zemlju. === Program "Mariner" === {{Glavni|Program Mariner}} [[NASA]]-in [[Jet Propulsion Laboratory]] je [[1964]]. dizajnirao dvije letjelice s namjerom da one stignu do planete. ''[[Mariner 3]]'' pretrpio je neuspjeh, ali je njegova kopija, ''[[Mariner 4]]'', uspješno lansiran i preletio je 7½-mjesečni put do Marsa. Letjelica je došla do planete [[14. juli|14. jula]] [[1965]]. i uputila na Zemlju prve fotografije neke druge planete izbliza. Također je dobijeno mnogo drugih podataka: o površinskom pritisku od oko 1% zemaljskog i dnevnim temperaturama od oko 100° [[Celzijus (jedinica)|C]]. Nisu otkrivena [[magnetno polje|magnetna polja]]<ref name="O'Gallagher">{{Cite journal|title=Search for Trapped Electrons and a Magnetic Moment at Mars by Mariner IV|last1=O'Gallagher|first1=J.J.|last2=Simpson|first2=J.A.|journal=Science, New Series|volume=149|issue=3689|date=10. 9. 1965|pages=1233–1239|doi=10.1126/science.149.3689.1233|pmid=17747452|bibcode=1965Sci...149.1233O}}</ref><ref name="Smith">{{Cite journal|title=Magnetic Field Measurements Near Mars|last1=Smith|first1=Edward J.|last2=Davis Jr.|first2=Leverett|last3=Coleman Jr.|first3=Paul J.|last4=Jones|first4=Douglas E.|journal=Science, New Series|volume=149|issue=3689|date=10. 9. 1965|pages=1241–1242|doi=10.1126/science.149.3689.1241|pmid=17747454|bibcode=1965Sci...149.1241S}}</ref> niti radijacijski pojasi.<ref name="Van Allen">{{Cite journal|title=Absence of Martian Radiation Belts and Implications Thereof|last1=Van Allen|first1=J.A.|last2=Frank|first2=L.A.|last3=Krimigis|first3=S.M.|last4=Hills|first4=H.K.|journal=Science, New Series|volume=149|issue=3689|date=10. 9. 1965|pages=1228–1233|doi=10.1126/science.149.3689.1228|pmid=17747451|bibcode=1965Sci...149.1228V}}</ref> Novi podaci ukazali su na potrebu redizajna budućih misija, te pokazali da su uvjeti za postojanje života na ovoj planeti mnogo nepovoljniji od onoga što se ranije mislilo.<ref name="Leighton">{{Cite journal|title=Mariner IV Photography of Mars: Initial Results|last1=Leighton|first1=Robert B.|last2=Murray|first2=Bruce C.|last3=Sharp|first3=Robert P.|last4=Allen|first4=J. Denton|last5=Sloan|first5=Richard K.|journal=Science, New Series|volume=149|issue=3684|date=6. 8. 1965|pages=627–630|doi=10.1126/science.149.3684.627|pmid=17747569|bibcode=1965Sci...149..627L}}</ref><ref name="Kliore">{{Cite journal|title=Occultation Experiment: Results of the First Direct Measurement of Mars's Atmosphere and Ionosphere|last1=Kliore|first1=Arvydas|last2=Cain|first2=Dan L.|last3=Levy|first3=Gerald S.|last4=Eshleman|first4=Von R.|last5=Fjeldbo|first5=Gunnar|last6=Drake|first6=Frank D.|journal=Science, New Series|volume=149|issue=3689|date=10. 9. 1965|pages=1243–1248|doi=10.1126/science.149.3689.1243|pmid=17747455|bibcode=1965Sci...149.1243K}}</ref><ref name="Salisbury">{{Cite journal|title=Martian Biology|last=Salisbury|first=Frank B.|date=6. 4. 1962|journal=Science, New Series|volume=136|issue=3510|pages=17–26|doi=10.1126/science.136.3510.17|pmid=17779780|bibcode=1962Sci...136...17S}}</ref><ref name="Kilston">{{Cite journal|title=A Search for Life on Earth at Kilometer Resolution|last1=Kilston|first1=Steven D.|last2=Drummond|first2=Robert R.|last3=Sagan|first3=Carl|year=1966|journal=Icarus|volume=5|issue=1-6|pages=79–98|doi=10.1016/0019-1035(66)90010-8|bibcode=1966Icar....5...79K}}</ref> [[1969]]. lansirani su sljedeći u nizu [[Mariner 6 i 7|Mariner 6 i Mariner 7]]. Ovog je puta došlo do problema s ''Marinerom 7'', ali nakon što je to uspješno riješeno (dok je letjelica bila na putu), ovaj je poslao čak i više fotografija nego njegov blizanac, ''Mariner 6''. Nakon toga upućeni su sljedeći, ''Mariner 8'' i [[Mariner 9]]. Pošto je ''Mariner 8'' izgubljen, druga letjelica stigla je do Marsa te, zajedno sa sovjetskim misijama ''Mars 2'' i ''Mars 3'', utvrdila da se odvija planetarna pješčana oluja. Dok je čekao da se oluja smiri, ''Mariner 9'' napravio je snimke [[Fobos (mjesec)|Fobosa]], a po okončanju oluje snimio je slike Marsa, detaljnije nego ijedne do tada. Neke od ovih fotografija pružile su detaljnije dokaze da je tekuća voda nekad bila prisutna na površini Marsa. === Program "Viking" === {{Glavni|Program Viking}} U okviru programa ''Viking'' [[1975]]. godine lansirane su letjelice ''[[Viking 1]]'' i ''[[Viking 2]]''. Program se sastojao od 2 orbitera i 2 lendera. Orbiteri su otkrili da su drevne bujice načinile duboke doline i [[erozija|erodirana]] područja. Bujice su tekle hiljadama kilometara. Područja ispunjena koritima potoka na južnoj hemisferi ukazivala su na to da su na Marsu nekad padale [[kiša|kiše]].<ref>{{ISBN|0-8165-1257-4}}</ref><ref>Raeburn, P. 1998. Uncovering the Secrets of the Red Planet Mars. National Geographic Society. Washington D.C.</ref><ref>Moore, P. et al. 1990. The Atlas of the Solar System. Mitchell Beazley Publishers NY, NY.</ref> Primarni cilj misije bilo je traganje za dokazima o prisustvu života, te posmatranja [[meteorologija|meteoroloških]], [[seizmologija|seizmoloških]] i [[magnet]]nih karakteristika Marsa. <gallery> Image:Streamlined Islands in Maja Valles.jpg|Aerodinamična ostrva u kvadratu Lunae Palus Image:Viking Teardrop Islands.jpg|Ostrva u obliku suza u kvadratu Oxia Palus Image:Chryse Planitia Scour Patterns.jpg|Saprani obrasci u kvadratu Lunae Palus Image:Detail of Maja Valles Flow.jpg|Kvadrat Lunae Palus erodiran velikim količinama tekuće vode </gallery> === ''Mars Pathfinder'' === {{Glavni|Mars Pathfinder}} ''Mars Pathfinder'' američka je letjelica lansirana [[4. decembar|4. decembra]] [[1996]], a sletjela je na Mars na američki Dan nezavisnosti, [[4. juli|4. 7.]] [[1997]]. Sastojao se od lendera i rovera (imena ''Sojourner''), koji je bio prvi rover koji je radio na površini Marsa<ref>{{cite web | url = http://www.planetary.org/programs/projects/space_information/tpr_1990_4_anderson.html | title = The First Rover on Mars | access-date = 5. 4. 2012 | first1 = Charlene | last1 = Anderson | date = august 1990 | publisher = The Planetary Report | archive-url = https://web.archive.org/web/20070829220423/http://www.planetary.org/programs/projects/space_information/tpr_1990_4_anderson.html | archive-date=29. 8. 2007 | url-status = live }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://todayinspacehistory.wordpress.com/2007/12/04/december-4-1996-first-successful-mars-rover-sojourner-was-launched-toward-mars/ |title=December 4, 1996 – first successful Mars Rover – Sojourner – was launched |access-date=16. 7. 2012 |archive-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224120045/http://todayinspacehistory.wordpress.com/2007/12/04/december-4-1996-first-successful-mars-rover-sojourner-was-launched-toward-mars/ |url-status=dead }}</ref> Rover je radio samo 2 mjeseca, ali je prikupio mnogo podataka i slika značajnih kako za potragu za životom na Marsu, tako i za eventualnu ljudsku misiju prema toj planeti. === ''Mars Global Surveyor'' === {{Glavni|Mars Global Surveyor}} [[Datoteka:Mars gullies.800px.jpg|desno|mini|Ova slika s ''Mars Global Surveyora'' pokriva površinu prečnika oko 1.500 [[metar|m]]. Odvodi, slični onima formiranim na Zemlji, vidljivi su iz bazena Newton u području Sirenum Terra (NASA).]] Nova [[NASA]]-ina misija, letjelica ''Mars Global Surveyor'' (ili MGS), lansirana je 1996, a orbitu Marsa dostigla je 1997. Njen primarni zadatak bio je mapiranje Marsa s male visine i to je započeto je u martu [[1999]], a trajala je gotovo punu marsovsku godinu. Prikupljeni su podaci o površini planete, njenoj unutrašnjosti i atmosferi. Pokazalo se da je MGS prikupio više podataka nego sve ranije misije zajedno. NASA je omogućila pristup ovim podacima svim zainteresiranima.<ref>{{cite web | url=http://pds-geosciences.wustl.edu/missions/mgs/ | title=PDS Geosciences Node Data and Services: MGS | access-date=27. 8. 2006}}</ref> Pored drugih bitnih saznanja misija je napravila slike usjeka i korita, naizgled načinjenih djelovanjem vode na površini, kao i nekih obilježja koja bi mogla predstavljati rezervoare vode (akvifere). Marsova temperatura je preniska, a atmosfera pretanka da bi voda mogla slobodno teći površinom, ali pojedini naučnici postavili su hipotezu da, u određenim uvjetima, voda može teći i načiniti određena obilježja na površini prije no što ispari ili se [[led|zaledi]]. Magnetna mjerenja pokazala su da magnetno polje Marsa nije globalno smješteno u jezgru, već je lokalno raspoređeno na pojedinim tačkama u kori. Slike satelita Fobosa ukazuju na to da mu je površina prekrivena slojem prašine, debelim barem 1 m, što je posljedica čestih [[meteorit]]skih udaraca. Također je [[laser]]skim snimanjem napravljena prva 3-D slika polarnih kapa planete. [[5. novembar|5. novembra]] [[2006]]. izgubljen je kontakt sa MGS-om.<ref>{{cite web| url=http://www.space.com/missionlaunches/061121_mgs_update.html|title=Mars Global Surveyor Remains Silent, Feared Lost|author=Leonard David| access-date=1. 4. 2007}}</ref> NASA je [[28. januar]]a [[2007]]. okončala pokušaje za ponovnu uspostavu komunikacije.<ref>{{cite web|url=http://mars.jpl.nasa.gov/mgs/mission/mgs_white_paper_20070413.pdf|title=Mars Global Surveyor (MGS) Spacecraft Loss of Contact|author=Mars Global Surveyor Operations Review Board|access-date=15. 2. 2012}}</ref> == ''Odyssey'' i ''Express'' == {{Glavni|2001 Mars Odyssey|Mars Express}} Loša sreća s misijama zaustavljena je [[2001]], kad je NASA-in orbiter ''[[2001 Mars Odyssey]]'' stigao do planete. Misija mu je bila da upotrebom [[spektrometar|spektrometra]] i [[kamera|kamere]] traga za prošlim i sadašnjim prisustvom vode i [[vulkan]]skih aktivnosti na Marsu. [[2002]]. godine objavljeno je da je spektrometar [[gama-zraci|gama-zraka]] i neutronski spektrometar otkrio veliko prisustvo [[vodonik]]a, što je dalje ukazivalo na prisustvo ogromnih naslaga vodenog leda u gornja 3 m Marsovog tla, unutar 60° geografske širine na južnom polu. 2. juna [[2003]]. ''[[Mars Express]]'' [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]] poletio je prema Marsu s [[kosmodrom]]a [[Bajkonur]]. Letjelica ''Mars Express'' sastojala se od ''Mars Express Orbitera'' i sonde ''Beagle 2''. Sletna sonda nije dizajnirana za kretanje, ali je nosila uređaj za kopanje, te manji [[maseni spektrometar]], kao i niz drugih uređaja na [[robot]]skoj ruci kako bi se moglo tačno analizirati [[tlo]] ispod prašnjave površine. Orbiter je ušao u orbitu Marsa [[25. decembar|25. decembra]] [[2003]], a ''Beagle 2'' je istog dana počeo sa spuštanjem. Međutim, pokušaji kontaktiranja s lenderom nisu dali rezultat. Pokušaj komunikacije nastavio se i tokom januara, da bi ''Beagle 2'' bio proglašen izgubljenim sredinom februara, a zajednička istraga pokrenuta je od strane [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i ESA-e. Ipak, ''Mars Express Orbiter'' potvrdio je prisustvo vodenog [[led]]a i [[ugljen-dioksid]]a u ledu južnog pola planete, dok je NASA ranije potvrdila prisustvo ovog elementa i spojeva na sjevernom polu Marsa. == ''MER'' i ''Phoenix'' == {{Glavni|Spirit|Opportunity|Phoenix Mars Lander}} NASA-ina misija ''[[Mars Exploration Rover]]'' (MER) trenutno je aktivna misija koja uključuje 2 rovera, ''[[Spirit]]'' i ''[[Opportunity]]'', s ciljem ispitivanja površine Marsa i njegove geologije. Započela je 2003. upućivanjem rovera - MER-A Spirit i MER-B Opportunity, a misija je ostvarila izuzetan uspjeh, premašivši očekivanja. Roveri su radili 20 puta duže od predviđenog vremena, a ''Opportunity'' je tek postao neativan junija 2018. godine. ''Phoenix'' je bila robotska letjelica čija je misija bila istraživanje Marsa. ''Phoenix Mars Lander'', dio letjelice ''Phoenix'', sletio je na Mars [[25. maj]]a [[2008]]. Dizajniran za istraživanje Marsa, te za traženje vode i tragova života na Marsu, ''Phoenix'' je zamišljen kao visokooperativni rover, te kao dosta jeftina misija. == ''Mars Reconnaissance Orbiter'' == {{Glavni|Mars Reconnaissance Orbiter}} ''Mars Reconnaissance Orbiter'' (MRO) višenamjenski je dizajnirana letjelica za izviđanje i istraživanje Marsa iz orbite. 720 miliona [[Američki dolar|dolara]] vrijednu letjelicu izgradio je ''[[Lockheed Martin]]'' pod nadzorom Jet Propulsion Laboratoryja. MRO je lansiran [[12. august]]a [[2005]], a dostigao je Marsovu orbitu [[10. mart]]a 2006. MRO sadrži niz naučnih instrumenata, kao što su HiRISE kamera, fotoaparat, CTX CRISM i Sharad. HiRISE kamera koristi se za analizu Marsovog terena, dok CRISM i Sharad mogu otkriti vodu, led i [[mineral]]e na površini i ispod nje. Osim toga, MRO je trasirao put za nadolazeće generacije svemirskih brodova, kroz svakodnevno praćenje vremena i površinskih uvjeta, potragu za budućim sletištima i testiranjem novog [[Telekomunikacije|telekomunikacijskog]] sistema, koji omogućava slanje i primanje informacija neuporedivo većom brzinom u odnosu na prethodne misije. Prenos podataka do i od letjelice događa se brže nego u svim prethodnim međuplanetarnim misijama u kombinaciji, što omogućava MRO-u da služi kao važan [[Sateliti|satelitski]] relej za druge misije. == ''Rosetta'' i ''Dawn'' == {{Glavni|Rosetta (svemirska letjelica)|Dawn (letjelica)}} Rosetta je svemirska letjelica ESA-e, lansirana s ciljem istraživanja [[Kometa|komete]] [[67P/Čurjumov–Gerasimenko]]. Na putu do komete ''Rosetta'' je izvela nekoliko gravitacionih praćki zahvaljujući Zemlji i Marsu. Pored Marsa je proletjela na 250&nbsp;km [[25. februar]]a 2007.<ref>{{cite web | url = http://www.physorg.com/news91439922.html | title = Europe set for billion-euro gamble with comet-chasing probe | publisher = PhysOrg.com | access-date=19. 7. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070225091756/http://www.physorg.com/news91439922.html | archive-date=25. 2. 2007 | url-status = dead }}</ref> ''Dawn'' je NASA-ina sonda koja je lansirana [[27. septembar|27. septembra]] 2007. s ciljem istraživanja [[asteroid]]a [[Ceres (patuljasta planeta)|Ceresa]] i [[Vesta (asteroid)|Veste]]. I ''Dawn'' je u februaru [[2009]]. iskoristio Mars kao gravitacionu praćku na svom putu. == ''Mars Science Laboratory'' i ''Fobos-Grunt'' == {{Glavni|Mars Science Laboratory|Phobos-Grunt}} Ove dvije misije pokrenute su krajem [[2011]]. ''Mars Science Laboratory'' (MSL) jeste NASA-ina letjelica s roverom namijenjenim sakupljanju uzoraka zemlje i stijena i analize na prisustvo organskih komponenti, te istraživanje uslova okoline, koja je možda u prošlosti bila pogodna za život. Lansiran je [[26. novembar|26. novembra]] 2011, a na cilj je stigao 6. augusta 2012. u krater Gale <ref name="IAU-20120516">{{cite web|author=USGS|title=Three New Names Approved for Features on Mars|url=http://astrogeology.usgs.gov/HotTopics/index.php?/archives/447-Three-New-Names-Approved-for-Features-on-Mars.html|date=16. 5. 2012|publisher=[[USGS]]|access-date=28. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214202825/http://astrogeology.usgs.gov/HotTopics/index.php?%2Farchives%2F447-Three-New-Names-Approved-for-Features-on-Mars.html|archive-date=14. 12. 2014|url-status=dead}}</ref><ref name="NASA-20120327">{{cite web|title='Mount Sharp' on Mars Compared to Three Big Mountains on Earth|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/msl/multimedia/pia15292-Fig2.html|date=27. 3. 2012|publisher=NASA|access-date=31. 3. 2012|archive-date=7. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170507134815/https://www.nasa.gov/mission_pages/msl/multimedia/pia15292-Fig2.html|url-status=dead}}</ref><ref name="NASA-20120328">{{cite web|last=Agle|first=D. C.|title='Mount Sharp' On Mars Links Geology's Past and Future|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/msl/news/msl20120328.html|date=28. 3. 2012|publisher=[[NASA]]|access-date=31. 3. 2012|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303205729/http://www.nasa.gov/mission_pages/msl/news/msl20120328.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Space-20120329">{{cite web|title=NASA's New Mars Rover Will Explore Towering 'Mount Sharp'|url=http://www.space.com/15097-mars-mountain-sharp-curiosity-rover.html|date=29. 3. 2012 |publisher=[[Space.com]] |access-date=30. 3. 2012}}</ref> Misija ''Phobos-Grunt'', s druge strane, doživjela je potpuni krah komunikacionog i nadzornog sistema tokom lansiranja i ostala je nasukana u niskoj Zemljinoj orbiti, a potom pala na Zemlju.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-16491457 "Russia's failed Phobos-Grunt space probe heads to Earth"], BBC News, 14. 1. 2012.</ref> == Prijedlozi misija s posadom == {{Glavni|Misije na Mars s posadom|Kolonizacija Marsa}} Mnogi već dugo predlažu slanje misije s posadom na Mars kao sljedeći logičan korak svemirskog programa nakon spuštanja na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]. Protivnici misije navode da ljudi, jednostavno, neće moći nadmašiti robote istraživače u mjeri da bi to opravdalo mnogo veće troškove. Kritičari dalje tvrde da je manja mogućnost kontaminacije Marsa zemaljskim [[mikroorganizam|mikroorganizmima]]<ref>Lupisella, ML. [http://www.lpi.usra.edu/publications/reports/CB-1089/lupisella.pdf "Human Mars Mission Contamination Issues."] ''NASA''.</ref>, tako da bi ipak bila poželjna robotska istraživanja. Početkom 2015. NASA je pokrenula projekat ''[[HISEAS]]'' koji treba sa simulira mogući život ljudi na Marsu.<ref>[http://www.klix.ba/scitech/nauka/simulacija-zivota-na-marsu-sest-ljudi-ce-godinu-dana-zivjeti-u-svemirskoj-kupoli/141023194 Simulacija života na Marsu: Šest ljudi će godinu dana živjeti u svemirskoj kupoli] iz [[Klix.ba]] 23. 10. 2014, pristupljeno 21. 1. 2015</ref> == Teškoće == Od 38 lansiranja sa Zemlje ka Marsu, samo 19 bilo je uspješno (do novembra 2011). Dakle, stopa uspješnosti je oko 50%. Od 12 pokušaja spuštanja na površinu, kod samo 7 došlo je do uspješnog uspostavljanja komunikacije po slijetanju. Većina neuspjelih misija dogodila se u ranim godinama istraživanja svemira, a "moderne" misije imaju bolju stopu uspjeha. Međutim, izazov, složenost i trajanje misije povećavaju vjerovatnoću neuspjeha.<ref name=universetoday>[http://www.universetoday.com/2008/03/22/the-mars-curse-why-have-so-many-missions-failed/ The "Mars Curse": Why Have So Many Missions Failed?]</ref> Visoka stopa neuspjeha misija lansiranih na Mars neformalno je nazvana "Marsovo prokletstvo" ili "Veliki galaktički vampir", izraz koji se odnosi na izmišljeno čudovište koje se hrani sondama upućenim na Mars. Ovaj izraz je 1997. skovao novinar magazina ''[[Time (magazin)|Time]]'' Donald Neff i ponekad je šaljivo korišten za "objašnjenje" višestrukih poteškoća kod ovih misija.<ref>[http://www.nap.edu/books/0309090504/html/41.html "The Depths of Space: The Story of the Pioneer Planetary Probes (2004)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313215518/http://www.nap.edu/books/0309090504/html/41.html |date=13. 3. 2007 }} s [http://www.nap.edu/ The National Academies Press]. Pristupljeno 7. 4. 2006.</ref><ref name=Time>[http://www.time.com/time/archive/preview/0,10987,986681,00.html "Uncovering the Secrets of Mars"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050325034316/http://www.time.com/time/archive/preview/0,10987,986681,00.html |date=25. 3. 2005 }} (samo prvi paragraf). ''[[Time (magazin)|Time]]'' 14. 7. 1997. Vol. 150 No. 2. URL pristupljeno 7. 4. 2006.</ref> Postoje i primjeri neuspjeha misija izazvanih krajnjom nepažnjom i "čudnim" greškama. Takav primjer je i Mars Climate Orbiter kod kog je prilikom izrade došlo do miješanja američkih i SI metričkih jedinica, što je dovelo do izgaranja letjelice prilikom ulaska u marsovu atmosferu. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Mars exploration}} * [http://marsprogram.jpl.nasa.gov/ Mars Program, organizacije JPL] * [http://marsrovers.jpl.nasa.gov/newsroom/pressreleases/20090115a.html Mars Rover novosti] * [http://www.spacedaily.com/news/mars-future-05f.html Next on Mars] (Bruce Moomaw, Space Daily, 9 Mart 2005): Opsežan pregled NASA-inih planova istraživanja Marsa * [http://www.mentallandscape.com/C_CatalogMars.htm Catalog of Soviet Mars images] Collection of Russian Mars probes' images. * [http://history.nasa.gov/series95.html NASA History Series Publications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204034556/http://history.nasa.gov/series95.html |date=4. 2. 2012 }} (many of which are on-line) * [http://www.phy6.org/stargaze/Smars1.htm Simplified study of orbits to land on Mars and return to Earth] (visokoškolski nivo) * [http://mars.jpl.nasa.gov/programmissions/missions/ NASA PROGRAM i MISIJE] * [http://planetary.org/blog/article/00001858/ Mapiranje Marsa, sada i u historiji (2009)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110414014504/http://www.planetary.org/blog/article/00001858/ |date=14. 4. 2011 }} (en) * [http://spaceflight.nasa.gov/gallery/images/exploration/marsexploration/ndxpage1.html Mars Exploration art (NASA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130514035134/http://spaceflight.nasa.gov/gallery/images/exploration/marsexploration/ndxpage1.html |date=14. 5. 2013 }} * [http://planetary.s3.amazonaws.com/image/N20070224T182903840ID30F71_rgb_colormixed.jpg Mars pomoću ''Rosetta''-e] (domaćin [[The Planetary Society]]) (en) {{Istraživanje Marsa}} {{NASA}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Istraživanje Marsa]] 10bz1xe11brytrl4jge8h74vwzr3w5c 0 172890 3713020 3709334 2025-06-07T11:15:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = Nagrada "Isidora Sekulić" | podnaslov = | trenutne_nagrade = | slika = | veličina_slike = | alt = | opis = | deskripcija = za najbolju knjigu u protekloj godini | sponzor = | datum = | lokacija = | država = [[Srbija]] | organizator = [[Savski venac (općina)|Općina Savski venac]] | voditelj = | preshow_voditelj = | nastupi = | nagrada = Plaketa, povelja i novčani iznos | godina = {{Početni datum i godine|1967|1|1}} | godina2 = | nosilac = [[Aleksandar Jerkov]] (2023) | veb-sajt = | mreža = | dužina_trajanja = | ocjene = | producent = | režiser = | najbolji_film = | najbolji_režiser = | najviše_nagrada = | najviše_nominacija = | slika2 = | slika2veličina = | alt2 = | opis2 = | prethodno = | glavno = | sljedeće = }} '''Nagrada "Isidora Sekulić"''' jugoslavenska je i srbijanska književna nagrada koju dodjeljuje [[beograd]]ska općina [[Savski venac]]. Nagrada se sastoji od plakete, povelje i novčanog iznosa. == Historija == Dobila je ime po književnici [[Isidora Sekulić|Isidori Sekulić]], a dodjeljuje se svakog juna od 1968. za najbolju knjigu objavljenu prethodne godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti. Do sada su proglašena ukupno 72 pobjednika, uključujući 11 žena; Za dva dobitnika napravljen je izuzetak: knjiga [[Rajko Petrov Nogo|Rajka Petrova Noga]] objavljena 1967. dobila je nagradu za treće izdanje 1984, a pripovjetke [[Vidosav Stevanović|Vidosava Stevanovića]] prvi put su objavljene u studentskom časopisu 1967. i kao knjiga 1968.<ref>{{Cite web|url=https://www.savskivenac.rs/o-savskom-vencu|title=О Савском венцу {{!}} Савски венац|website=www.savskivenac.rs|access-date=5. 8. 2024}}</ref> Predsjednici Skupštine "Fonda Isidore Sekulić" bili su [[Milan Orlić]] (2001–2005), [[Vida Ognjenović]] (2006–2008) i [[Ratko Adamović]] (2009–2016). Nakon toga, nijedan drugi predsjednik nije predložen za tu funkciju.<ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:666142-Ziri-nagrade-Isidora-Sekulic-Smenili-su-nas-sramno-i-tajno|title=Žiri nagrade "Isidora Sekulić": Smenili su nas sramno i tajno|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}</ref> Predsjednik žirija bio je [[Petar Arbutina]]<ref>{{Cite web|url=https://gradsubotica.co.rs/desavanje/knjizevne-veceri-sa-djordjem-kuburicem/|title=Književne večeri sa Đorđem Kuburićem|date=29. 9. 2018|website=GradSubotica|access-date=5. 8. 2024}}</ref> od 2017. do 2018, a [[Aleksandar Jerkov]] 2019. i 2021.<ref>[https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ ALEKSANDRU GATALICI KNJIŽEVNA NAGRADA "ISIDORA SEKULIĆ"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Wayback|url=https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} |date=20191012203154 Gradska opština Savski venac} ), Pristupljeno 12. oktobra 2019.</ref> Laureatu za 2004. pripala je i novčana nagrada od 90.000 [[Srpski dinar|dinara]],<ref>{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=534553%3f|title=Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|access-date=5. 8. 2024}}</ref> a laureatu za 2008. to je bio iznos 3.000 [[Euro|eura]] u dinarskoj protuvrijednosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134019.html|title=Bajcu nagrada "Isidora Sekulić" za roman "Hamam Balkanija"|last=Vojvodine|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija|website=JMU Radio-televizija Vojvodine|access-date=5. 8. 2024}}</ref> Nagradni fond je prvi put smanjen na dodjeli nagrade za 2017. na 120.000 dinara, prethodnih godina pobjednici su dobijali 300.000 dinara (od 2009).<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=5. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-urucena-nagrada-isidora-sekulic/k4dlmd7|title=Basari uručena nagrada "Isidora Sekulić"|last=Blic|date=16. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=5. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134020.html|title=Бајцу награда "Исидора Секулић" за роман "Хамам Балканија"|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=5. 8. 2024}}</ref> == Dobitnici == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Pisac !! Djelo !Reference |- |2023. |[[Aleksandar Jerkov]] |''Istina (srpske) književnosti'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/kultura/nagrada-isidora-sekulic-urucena-aleksandru-jerkovu_1549360.html|title=Награда "Исидора Секулић" уручена Александру Јеркову|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- |2022. |[[Dragan Stojanović]] |''Tripl Dablin'' |<ref>{{Cite web|url=https://savskivenac.rs/vesti-i-saopstenja/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-0|title=НАГРАДА „ИСИДОРА СЕКУЛИЋ“ СВЕЧАНО УРУЧЕНА У КУЋИ КРАЉА ПЕТРА {{!}} Савски венац|website=savskivenac.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- |2021. |[[Jovica Aćin]] |''Banja i druge poslednje priče'' |<ref>[https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ Nagrada „Isidora Sekulić 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625222643/https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ |date=25. 6. 2022 }}“, Beogradski Portal, 25. јун 2022)</ref> |- |2020. |[[Slobodan Mandić]] |''Panonski palimpsesti'' i ''Duh priče i druga imena'' |<ref>{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/nagrade-isidora-sekulic-nini-savcic-i-slobodanu-mandicu/|title=Nagrade "Isidora Sekulić" Nini Savčić i Slobodanu Mandiću|last=Jovandić|first=Matija|date=27. 6. 2021|website=NOVA portal|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- |2019. |[[Nina Savić]] |''Vlasnik svega našeg'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/nini-savcic-nagrada-isidora-sekulic/|title=Nini Savčić nagrada “Isidora Sekulić” - Kultura - Dnevni list Danas|date=27. 6. 2021|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arhipelag.rs/knjige/vlasnik-svega-naseg/|title=Vlasnik svega našeg {{!}} Arhipelag|last=Vučković|first=Igor|date=18. 6. 2019|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2018. || [[Aleksandar Gatalica]] || ''Poslednji argonaut'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:798854-SENOVITI-PROSTORI-PROSLOSTI-Gatalici-urucena-nagrada-Isidora-Sekulic|title=SENOVITI PROSTORI PROŠLOSTI: Gatalici uručena nagrada "Isidora Sekulić"|website=NOVOSTI|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=perTOpt-H9M|title=- YouTube|website=www.youtube.com|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref name="Вести">{{Cite web|url=https://www.rts.rs/vesti.html|title=Вести|website=РТС|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://medjutim.dnk.org.rs/aleksandar-gatalica-poslednji-argonaut-osvajanje-nezaborava/|title=Александар Гаталица, „Последњи аргонаут“: Освајање незаборава|date=12. 7. 2019|website=Међутим, ДНK|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2017. || [[Uglješa Šajtinac]] || ''Žena iz Huareza'' |<ref name="Вести"/><ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2964944-ugljesi-sajtincu-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic|title=Uglješi Šajtincu književna nagrada "Isidora Sekulić"|last=Pančić|first=Marijana|date=7. 6. 2018|website=Telegraf.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.pressreader.com/serbia/nin/20180503/281599536121226|title=PressReader.com - Digital Newspaper & Magazine Subscriptions|website=www.pressreader.com|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skd.rs/ugljesa-sajtinac-zena-iz-haureza-2017/|title=Угљеша Шајтинац: Жена из Хуареза, 2017. – Српско Књижевно Друштво|date=8. 2. 2018|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2016. || [[Labud Dragić]] || ''Kukavičja pilad'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/382748/Isidora-Sekulic-urucena-Labudu-Dragicu|title=„Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|last=Р|first=К.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&kat=beoinfo&sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|title=Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2015. || [[Svetislav Basara]] || ''Anđeo atentata: tabloid'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-nagrada-isidora-sekulic/fphwwx3|title=Basari nagrada "Isidora Sekulić"|last=Beta|date=2. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2014. || [[David Albahari]] || ''Životinjsko carstvo'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/davidu-albahariju-nagrada-isidora-sekulic/kykvhvj|title=Davidu Albahariju nagrada "Isidora Sekulić"|last=Tanjug|date=25. 11. 2015|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2013. || [[Sonja Veselinović]] || ''Krosfejd'' |<ref name="Вести"/> |- | 2012. || [[Žaneta Đukić Perišić|Žaneta Đukić-Perišić]] || ''Pisac i priča – Stvaralačka biografija [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] '' | |- | 2011. || [[Slobodan Vladušić]] || ''[[Miloš Crnjanski|Crnjanski]], megalopolis'' |<ref name="„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу">{{cite web|url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62971|title=„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу|authorlink=|date=6. 6. 2012|work=|publisher=Радио-телевизија Републике Српске|pages=|format=|archive-url=|archive-date=|access-date=7. 6. 2012|quote=}}</ref> |- | 2010. || [[Vladan Matijević]] || ''Vrlo malo svetlosti'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178608/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83-%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B|title=Vladanu Matijeviću „Isidora Sekulić”|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>[https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ NAGRADA URUČENA VLADANU MATIJEVIĆU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014213330/https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ |date=14. 10. 2019 }}, Градска општина Савски венац, Pristupljeno 14. 10. 2019.</ref> |- | 2009. || [[Đorđe Milosavljević]] || ''Đavo i mala gospođa'' | |- | 2008. || [[Vladislav Bajac]] || ''Hamam Balkanija'' | |- | 2007. || [[Mirjana Bjelogrlić-Nikolov]] || ''Priče za dosadno popodne'' | |- | 2006. || [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]] || ''Most'' | |- | 2005. || [[Ratomir Damjanović]] || ''Džonijev solo'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=1237779%3f|title=У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2004. || [[Ivana Hadži-Popović]] || ''Zamka'' | |- | 2003. || [[Vladeta Jerotić]] || ''Putovanja, zapisi, sećanja'' | |- | 2002. || [[Boris Miljković]] || ''Čaj na Zameleku'' | |- | 2001. || [[Milovan Stanković]] || ''Sve o porodici Fuler'' |<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/26/srpski/BG02062507.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 26. јун 2002).</ref> |- | 2000. || [[Mirjana Novaković]] || ''Strah i njegov sluga'' |<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 28. јун 2001, Приступљено 13. 4. 2013).</ref> |- | 1999. || [[Zoran Bognar]] || ''Novi čovek'' | |- | 1998. || [[Marica Josimčević]] || ''Put kože'' | |- | 1997. || [[Ratko Adamović]] || ''Besmrtni Kaleb'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/a667_autor_ratko_adamovic_laguna.html|title=Ratko Adamović {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1996. || [[Srba Mitrović]] || ''Snimci za panoramu'' | |- | 1995. || [[Milan Orlić]] || ''Iz polarne noći'' | |- | 1994. || [[Đorđe Trifunović]] || ''za celokupno delo o staroj srpskoj književnosti'' | |- | 1993. || [[Dobroslav Smiljanić]] || ''Vilin kamen'' | |- | 1992. || [[Petar Pijanović]] || ''Proza [[Danilo Kiš|Danila Kiša]]'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.uf.bg.ac.rs/uf.bg.ac.rs/nastavnici/PetarPijanovic.htm|title=Učiteljski fakultet Beograd|website=www.uf.bg.ac.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1991. || [[Miroslav Maksimović]] || ''55 soneta o životnim radostima i teškoćama'' | |- | 1990. || [[Novica Petković]] || ''Ogledi iz srpske poetike'' | |- | 1989. || [[Dušan Ivanić]] || ''Modeli književnoga govora : iz istorije i poetike srpske književnosti'' | |- | 1988. || [[Jovan Radulović]] || ''Dalje od oltara'' | |- | 1987. || [[Ljubiša Jeremić]] || ''Tragički vidovi starijeg srpskog romana : od [[Jakov Ignjatović|Jakova Ignjatovića]] do [[Svetolik Ranković|Svetolika Rankovića]]'' | |- | 1986. || [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]] || ''Lirski istočnici: iz istorije i poetike lirske narodne poezije'' | |- | 1985. || [[Danko Popović]] || ''Knjiga o Milutinu'' | |- | 1984. || [[Rajko Petrov Nogo]]|| ''Zimomora'' | |- | 1983. || [[Slobodan Zubanović]] || ''Domaći duh'' | |- | 1982. || [[Lazar Trifunović]] || ''Od impresionizma do enformela'' | |- | 1981. || [[Slobodan Rakitić]] || ''Žudnja za jugom'' | |- | 1981. || [[Nikola Milošević]] || <small> odbio da primi nagradu </small> | |- | 1980. || [[Radoslav Bratić]] || ''Sumnja u biografiju'' | |- | 1979. || [[Milovan Danojlić]] || ''Zmijin svlak'' | |- | 1978. || colspan="2" {{n/a|nije dodjeljena}} | |- | 1977. || colspan="2" {{n/a|nije dodjeljena}} | |- | 1976. || [[Tanja Kragujević]] || ''Mitsko u [[Momcilo Nastasijevic|Nastasijevićevom]] delu'' |<ref>{{cite web|title=Награда "Исидора Секулић"|url=http://www.tanjakragujevic.com/|website=Званичан веб сајт Тање Крагујевић|access-date=4. 2. 2018}}</ref> |- | 1976. || [[Dragomir Brajković]] || ''Krvava svadba u Brzavi'' | |- | 1976. || [[Mirjana Pavlović]] || ''Zajednički imenitelj'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.skd.rs/?akcija=pisacPavlovicMirjana|title=Српско Књижевно Друштво - Сајт Српског Књижевног Друштва – репрезентативног удружења у култури|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1975. || [[Mirko Magarašević]] || ''Senke besmrtnosti'' | |- | 1975. || [[Milenko Vučetić]] || ''Glasovi'' | |- | 1975. || [[Milan Komnenić]] || ''Eros i znak'' | |- | 1974. || [[Đuro Damjanović]] || ''Magla u rukama'' | |- | 1974. || [[Ibrahim Hadžić]] || ''Oformiti jedinstvenu životinju'' | |- | 1974. || [[Čedomir Mirković]]|| ''Eseji i kritike'' | |- | 1973. || [[Milorad Blečić]] || ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezia'' | |- | 1973. || [[Miodrag Stanisavljević]]|| ''Knjiga senki'' | |- | 1973. || [[Mitko Madžunkov]] || ''Ubij govorljivog psa'' | |- | 1972. || [[Marko Nedić]]|| ''Magija poetske proze. Studija o [[Rastko Petrović|Rastku Petroviću]]'' | |- | 1972. || [[Miladin Ćulafić]] || ''Nešto'' | |- | 1971. || [[Svetozar Vlajković]] || ''Neko drugo leto'' |<ref>[http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm Романи Светозара Влајковића] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601000324/http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm |date=1. 6. 2008 }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.</ref> |- | 1971. || [[Radomir Andrić]] || ''Šumska crkva'' | |- | 1971. || [[Aleksandar Petrov]] || ''Poezija [[Miloš Crnjanski|Crnjanskog]] i srpsko pesništvo'' | |- | 1970. || [[Božidar Milidragović]] || ''Umetnik Zolt'' | |- | 1970. || [[Branislav Petrović]]|| ''O prokleta da si ulico Rige od Fere'' | |- | 1970. || [[Srba Ignjatović]]|| ''Salomina činija'' | |- | 1969. || [[Miroslav Josić Višnjić]] || ''Lepa Jelena'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/5586/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%BE-%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BE-%D0%B7%D0%B0-%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0|title=Добро скројено одело за једног јунака|last=Радисављевић|first=Зоран|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1969. || [[Vito Marković]]|| ''Pakao'' | |- | 1969. || [[Bogdan A. Popović]] || ''Eseji i kritike'' | |- | 1968. || [[Jovan Hristić]] || ''Oblici moderne književnosti'' | |- | 1968. || [[Vidosav Stevanović]] || ''Refuz mrtvak'' |<ref name="#1">Југословенски савременици. Ко је ко у Југославији, Хронометар, Београд 1970.</ref> |- | 1967. || [[Ljubomir Simović]]|| ''Šlemovi'' |<ref name="#1"/> |- | 1967. || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''Savremenici'' |<ref>Ко је ко u Srbiji: leksikon, Bibliofon,Beograd 1991.</ref> |- | 1967. || [[Živojin Pavlović]] || ''Dve večeri u jesen'' |<ref name="#1"/> |} == Reference == {{Refspisak}} {{Srpska književnost}} [[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]] [[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]] [[Kategorija:Nagrada Isidora Sekulić|*]] js18eknr4gtzazli49al4uy9k1pn42e 0 172901 3712910 2908004 2025-06-07T04:06:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712910 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija likovni umjetnik | ime =Mary Cassatt | slika =Mary Cassatt-Selfportrait.jpg | opis_slike =[[Autoportret]], 1878. [[Metropolitan Museum of Art]] | datum_rođenja =[[22. maj]] [[1844]] | mjesto_rođenja =[[Pennsylvania]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti =[[14. juni]] [[1926]] | mjesto_smrti =[[Pariz]], [[Francuska]] | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period =[[Impresionizam]] | vrsta_umjetnosti =[[Slikarstvo]] | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Mary Stevenson Cassatt''' ([[Pennsylvania]], [[22. maj]] [[1844]]. - [[Pariz]], [[14. juni]] [[1926]].) bila je američka slikarka i grafičarka, predstavnica [[impresionizam|impresionizma]]. Većinu svog života provela je u Francuskoj, gdje se sprijateljila sa slikarom [[Edgar Degas|Edgarom Dega]] i gdje je kasnije izlagala zajedno sa impresionistima. Njen linearni stil i nadarenost za slaganje zasebnih elemenata doveli su je do izrade [[litografija]] i grafika u boji, koje predstavljaju njene najuspjelije radove. ==Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.nga.gov/collection/gallery/ggcassattptg/ggcassattptg-main1.html/ Nacionalna galerija u Washingtonu - Mary Cassatt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090825041640/http://www.nga.gov/collection/gallery/ggcassattptg/ggcassattptg-main1.html/ |date=25. 8. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.ibiblio.org/wm/paint/auth/cassatt/ WebMuseum - Mary Cassatt] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Impresionizam}} {{DEFAULTSORT:Cassatt, Mary}} [[Kategorija:Rođeni 1844.]] [[Kategorija:Umrli 1926.]] [[Kategorija:Američki slikari]] [[Kategorija:Slikari impresionizma]] 8eftiw7spjmrx2qarcqewoyo25bxjq7 0 173321 3712934 3547572 2025-06-07T05:36:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712934 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Roppongi-Station-2005-10-24 1.jpg|mini|Poster festivala iz 2005. godine]] '''Međunarodni filmski festival u Tokiju''' (TIFF, [[Japanski jezik|jap.]] (東京国際映画祭), ''Tōkyō Kokusai Eigasai'') je najveći filmski festival u [[Azija|Aziji]]. == Historija== Prvi festival organiziran je 1985. godine u [[Tokio|Tokiju]]. Tadašnji predsjednik festivalskog žirija bio je britanski filmski producent [[David Puttnam]]. Danas se na festivalu prikazuje preko 300 filmova u međunarodnoj konkurenciji, kao i specijalni programi pod nazivom ''Winds of Asia'' (za azijske filmove) i ''Japanese Eyes'' (za nove japanske filmove). Filmski festival u Tokiju organizira ''Japan Association for the International Promotion of Moving Images (UniJapan)''. Trenutni predsjednik žirija je [[Tsuguhiko Kadokawa]]. ==Nagrade== Glavna nagrada festivala je nagrada ''Tokyo Sakura Grand Prix'', koja se dodjeljuje u međunarodnoj konkurenciji. == Dobitnici ''Tokyo Sakura Grand Prix'' == {| class="prettytable" |- bgcolor=lavender ! Godina ! Film ! Režiser ! Zemlja |-bgcolor=#ffffff |1985. |[[Taifū kurabu]] |[[Shinji Sōmai]] |[[Japan]] |- |1987. |[[Lao jing]] |[[Wu Tianming]] |[[Kina]] |-bgcolor=#ffffff |1989. |[[Đavolji raj]] |[[Rajko Grlić]] |[[Jugoslavija]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- |1991. |[[City of Hope]] |[[John Sayles]] |[[SAD]] |-bgcolor=#ffffff |1992. |[[White Badge]] |[[Chung Ji-young]] |[[Južna Koreja]] |- |1993. |[[Lan feng zheng]] |[[Tian Zhuang]] |[[Kina]], [[Hongkong]] |-bgcolor=#ffffff |1994. |[[The Day the Sun Turned Cold]] (''Tianguo niezi'') |[[Yim-Ho]] |[[Hongkong]] |- |1995. |colspan="3"|<small>Nagrada nije dodijeljena</small> |-bgcolor=#ffffff |1996. |[[Kolja]] |[[Jan Svěrák]] |[[Češka]], [[Slovačka]], [[Rusija]] |- |rowspan="2"|1997. |[[Savršeni krug]] |[[Ademir Kenović]] |[[Bosna i Hercegovina]], [[Francuska]] |- |[[Jenseits der Stille]] |[[Caroline Link]] |[[Njemačka]] |-bgcolor=#ffffff |1998. |[['Abre los ojos]] |[[Alejandro Amenábar]] |[[Španija]], [[Francuska]], [[Italija]] |- |1999. |[[Heian zhi guang]] |[[Chang Tso-chi]] |[[Tajvan]] |-bgcolor=#ffffff |2000. |[[Amores Perros]] |[[Alejandro González Iñárritu]] |[[Meksiko]] |- |2001. |[[Slogans]] |[[Gjergj Xhuvani]] |[[Albanija]], [[Francuska]] |-bgcolor=#ffffff |2002. |[[Knafayim Shvurot]] |[[Nir Bergman]] |[[Izrael]] |- |2003. |[[Nuan]] |[[Huo Jianqi]] |[[Kina]] |-bgcolor=#ffffff |2004. |[[Whisky (film)|Whisky]] |[[Juan Pablo Rebella]] i [[Pablo Stoll]] |[[Urugvaj]], [[Argentina]], [[Njemačka]], [[Španija]] |- |2005. |[[Yuki ni negau koto]] |[[Kichitaro Negishi]] |[[Japan]] |-bgcolor=#ffffff |2006. |[[OSS 117: Le Caire nid d'espions]] |[[Michel Hazanavicius]] |[[Francuska]] |- |2007. |[[Bikur Ha-Tizmoret]] |[[Eran Kolirin]] |[[Izrael]], [[Francuska]] |-bgcolor=#ffffff |2008. |[[Tulpan]] |[[Sergei Dworzewoi]] |[[Njemačka]], [[Švicarska]], [[Kazahstan]], [[Rusija]], [[Poljska]] |- |2009. |[[Eastern Plays]] |[[Kamen Kalev]] |[[Bugarska]] |-bgcolor=#ffffff |2010. |[[HaDikduk HaPnimi]] |[[Nir Bergman]] |[[Izrael]] |- |2011. |[[Intouchables]] |[[Olivier Nakache]] i [[Eric Toledano]] |[[Francuska]] |} == Također pogledajte == == Vanski linkovi == {{Commonscat|Tokyo International Film Festival|Međunarodni filmski festival u Tokiju}} * [http://www.imdb.com/event/ev0000655/ Tokyo International Film Festival na Internet Movie Database] * [http://www.tiff-jp.net/en/ Tokyo International Film Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110306031347/http://www.tiff-jp.net/en/ |date=6. 3. 2011 }} {{Filmski festivali}} [[Kategorija:Japanski filmski festivali|Tokio]] [[Kategorija:Međunarodni filmski festivali|Tokio]] [[Kategorija:Kultura u Tokiju]] [[Kategorija:Međunarodni filmski festival u Tokiju|*]] ehspbkkb8covby4segvp8vjw99cfqr9 14 173608 3712813 1910911 2025-06-06T17:41:08Z Silverije 11028 3712813 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Biljke]] [[Kategorija:Industrija|Biljke]] lc92pnvqf33jicxocxk9u6fwatw6et7 0 177002 3712925 3676305 2025-06-07T05:12:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712925 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Relevantnost}}{{Reklama}} {{Infokutija osoba | ime = Mensur Porović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = 1961. | mjesto_rođenja = Prijepolje, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mensur Porović''' rođen je 1961. u [[Prijepolje|Prijepolju]] [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Likovna umjetnost|likovni umjetnik]]. Srednju školu primijenjenih umjetnosti završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu]] odsjek slikarstvo završio je u klasi prof. Milivoja Unkovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH. Zaposlen je bio na mjestu direktora u [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, od]] 1997-2018. godine. Sada je profesor Crtanja u istoj školi. Priredio je više samostalnih i učesnik velikog broja kolektivnih izložbi. == Nagrade == * '''2009''' – Nagrada za slikarstvo, 5. Bijenala umjetnosti minijature BiH. * '''2012''' – Nagrada za slikarstvo, Internacionalno annale savremene likovne umjetnosti minijature 2012. * '''2013''' – Nagrada za crtež, 7. Bijanala umjetnosti minijature BiH. *2019 – Nagrada za crtež, 10. Bijanala umjetnosti minijature BiH == Vanjski linkovi == * [http://www.mensurporovic.ba Službena stranica Mensura Porovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090622203151/http://www.mensurporovic.ba/ |date=22. 6. 2009 }} * [http://www.artschoolsa.edu.ba Službena stranica Srednje škole pimijenjenih umjetnosti u Sarajevu] * [http://www.tip.ba/2012/03/31/foto-dozivljaji-prirode-i-pejzaza-mensura-porovica-ukrasili-zidove-galerije-%CB%9Dgm%CB%9D/ "Doživljaji prirode i pejzaža Mensura Porovića ukrasili zidove galerije 'GM'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130413073000/http://www.tip.ba/2012/03/31/foto-dozivljaji-prirode-i-pejzaza-mensura-porovica-ukrasili-zidove-galerije-%cb%9dgm%cb%9d/ |date=13. 4. 2013 }} na stranici ''tip.ba''. * [http://sandzakpress.net/mensur-porovic-u-prijepolju "Mensur Porović u Prijepolju"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304112340/http://sandzakpress.net/mensur-porovic-u-prijepolju |date=4. 3. 2016 }} na stranici ''sandzakpress.net''. {{DEFAULTSORT:Porović, Mensur}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Biografije, Prijepolje]] [[Kategorija:Srbijanski umjetnici]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] 6a4a22v9yrtdux79fg1c3txktslmted 0 177698 3712824 3638737 2025-06-06T19:28:44Z Nerko65 55647 3712824 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Zlatni globus}} '''Miss Golden Globe''' (odn. '''Mr. Golden Globe''') je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] filmska nagrada, koja se dodjeljuje u [[Los Angeles]]u od 1963. godine. Pvi put je dodijeljena na [[21. dodjela "Zlatnog globusa"|21. ceremoniji dodjele]] 1963. godine, za filmove iz prošlogodišnje produkcije. Nagradu dodjeljuje [[Udruženje holivudskih stranih novinara]] (HFPA), organizacija sastavljena od novinara koji pokrivaju filmsku industriju Sjedinjenih Država, ali koji su povezani s publikacijama izvan [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].<ref name="New York Times 5 January 2018">{{cite news|last1=Harel|first1=Monica Corcoran|title=Miss Golden Globe Is No More. Long Live the Golden Globe Ambassador.|url=https://www.nytimes.com/2018/01/05/style/golden-globe-ambassador-johnson-simone-garcia.html|access-date=8 January 2018|work=The New York Times|date=5 January 2018}}</ref> {| class="wikitable" |+ Dobitnici |- ! Godina !! Ime !! Roditelji !! Godine |- | rowspan=2 | 1963 || [[Eva Six]] || || 26 |- | [[Donna Douglas]] || || 30 |- | 1964 || [[Linda Evans]] || || 22 |- | 1967 || [[Corinna Tsopei]] || || 23 |- | 1969 || [[Francoise Ruggieri]] || || |- | 1971 || [[Anne Archer]] || [[John Archer (actor)|John Archer]] i [[Marjorie Lord]] || 24 |- | 1972 || [[Pamela Powell]] || [[Dick Powell]] i [[Joan Blondell]] || 24 |- | 1973 || [[Kelley Miles]] || [[Bob Miles]] i [[Vera Miles]] || 21 |- | 1974 || [[Linda Meiklejohn]] || [[William Meiklejohn|William W Meiklejohn]] i [[Charlotte Jeter]] || 33 |- | 1975 || [[Melanie Griffith]] || [[Peter Griffith]] i [[Tippi Hedren]] || 18 |- | 1976 || [[Lisa Farringer]] || || |- | 1977 || [[Nicole Ericson]] || [[John Ericson]] i [[Milly Coury]] || |- | 1978 || [[Elizabeth Stack]] || [[Robert Stack]] i [[Rosemarie Bowe]] || 22 |- | 1979 || [[Stephanie Haymes]] || || |- | 1980 || [[Kym Karath]] || || 22 |- | 1981 || [[Rosanne Katon]] || || 27 |- | 1982 || [[Laura Dern]] || [[Bruce Dern]] i [[Diane Ladd]] || 15 |- | rowspan=2 | 1983 || [[Lori Leonelli]] || || |- | [[Rhonda Shear]] || || 29 |- | 1984 || [[Anita Finch]] || || |- | 1985 || [[Lisabeth Shatner]] || [[William Shatner]] i [[Gloria Ri]] || 24 |- | 1986 || [[Calista Carradine]] || [[David Carradine]] i [[Donna Lee Becht]] || 24 |- | 1987 || [[Ciace Savalas]] || [[Telly Savalas]] i [[Marilyn Gardner]] || 24 |- | 1988 || [[Gigi Garner]] || [[James Garner]] i [[Lois Garner]] || |- | 1989 || [[Kyle Aletter]] || [[Frank Aletter]] i [[Lee Meriweather]] || 29 |- | 1990 || [[Katharine Kramer]] || [[Stanley Kramer]] i [[Karen Sharpe|Karen Sharpe-Kramer]] || |- | 1991 || [[Kaitlin Hopkins]] || [[Gene Persson]] i [[Shirley Knight]] || 27 |- | 1992 || [[Joely Fisher]] || [[Eddie Fisher (singer)|Eddie Fisher]] i [[Connie Stevens]] || 25 |- | 1993 || [[Erin Hamilton]] || [[Joe Hamilton (producer)|Joe Hamilton]] i [[Carol Burnett]] || 25 |- | 1994 || [[Alexirea Martin]] || [[Alvin Martin]] i [[Whoopi Goldberg]] || 21 |- | 1995 || [[John Clark Gable]] || [[Clark Gable]] i [[Kay Williams Gable]] || 34 |- | rowspan=2 | 1996 || [[Jaime Nicole Dudney]] || [[Ken Dudney]] i [[Barbara Mirell]] || 20 |- | [[Freddie Prinze, Jr.]] || [[Freddie Prinze]] i [[Kathy Elaine Cochran]] || 20 |- | 1997 || [[Kehly Sloane]] || [[Ed Thrasher]] i [[Linda Gray]] || 31 |- | 1998 || [[Clementine Ford]] || [[David Ford]] i [[Cybill Shepherd]] || 19 |- | 1999 || [[Tori Reid]] || [[Tim Reid]] i [[Rita Reid]] || 28 |- | 2000 || [[Liza Huber]] || [[Helmut Huber]] i [[Susan Lucci]] || 25 |- | 2001 || [[Katie Flynn]] || [[David Flynn]] i [[Jane Seymour (actress)|Jane Seymour]] || 19 |- | 2002 || [[Haley Giraldo]] || [[Neil Giraldo]] i [[Pat Benatar]] || 17 |- | rowspan=2 | 2003 || [[Dominik Garcia-Lorido]] || [[Iy García]] i [[María Victoria Lorido]] || 20 |- | [[A.J. Lamas]] || [[Lorenzo Lamas]] i [[Michele Smith]] || 20 |- | 2004 || [[Lily Costner]] || [[Kevin Costner]] i [[Cindy Costner]] || 18 |- | 2005 || [[Kathryn Eastwood]] || [[Clint Eastwood]] i [[Jacelyn Reeves]] || 17 |- | 2006 || [[Dakota Johnson]] || [[Don Johnson]] i [[Melanie Griffith]] || 17 |- | 2007 || [[Lorraine Nicholson]] || [[Jack Nicholson]] i [[Rebecca Broussard]] || 17 |- | 2008 || [[Rumer Willis]] || [[Bruce Willis]] i [[Demi Moore]] || 20 |- | 2009/2010 || [[Mavis Spencer]] || [[Roderick Spencer]] i [[Alfre Woodard]] || |- | 2011 || [[Gia Mantegna]] || [[Joe Mantegna]] i [[Arlene Mantegna]] || 20 |- | 2012 || [[Rainey Qualley]] || [[Paul Qualley]] i [[Iie MacDowell]] || 22 |- | rowspan=2 | 2013 || [[Francesca Eastwood]] || [[Clint Eastwood]] i [[Frances Fisher]] || 19 |- | [[Sam Michael Fox]] || [[Michael J. Fox]] i [[Tracy Pollan]] || 23 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.nytimes.com/2018/01/05/style/golden-globe-ambassador-johnson-simone-garcia.html {{Zlatni globus}} ˙{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Miss Zlatnog globusa|*]] lqq1fzndnsnyo3u6wq9gr2jnulgv3yd 0 179150 3712759 3588256 2025-06-06T13:39:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712759 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pencil106.jpg|mini|desno|215px|Olovka slična onoj opisanoj u eseju]] '''"Ja, olovka"''' ({{jez-en|"I, Pencil"}}) jest [[esej]] koji je napisao [[Leonard Read]]. Pisan je u prvom licu iz perspektive olovke. U njemu je navedena složenost procesa stvaranja olovke, uz sve potrebne komponente ([[grafit]], [[lak]], [[vosak]], [[ljepilo]] itd.), te brojne ljude uključene u taj proces. Bez obzira na to kojim jezikom govorili, kojoj naciji pripadali ili koju religiju slijedili, ljudi se svakodnevno udružuju na globalnom nivou kako bi sastavili olovku.<ref>[http://www.6yka.com/novost/33430/prica-o-olovci-solidarnost-i-zajednistvo-u-stvaraju-jedne-olovke Priča o olovci – solidarnost i zajedništvo u stvaraju jedne olovke] (16. 3. 2013)</ref> Poenta priče jest da ne postoji pojedinac na svijetu koji može samostalno izraditi olovku nego je za to potrebna dobrovoljna kooperacija hiljada ljudi širom svijeta.<ref>[http://www.tip.ba/2013/01/24/video-%CB%9Di-pencil%CB%9D-i-na-bosanskom-jeziku/ Video: "Ja, olovka" na bosanskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130404154317/http://www.tip.ba/2013/01/24/video-%cb%9di-pencil%cb%9d-i-na-bosanskom-jeziku/ |date=4. 4. 2013 }} (16. 3. 2013)</ref> Esej je naknadno prilagodio [[Nobelova nagrada za ekonomiju|nobelovac]] [[Milton Friedman]] u svom popularnom serijalu ''Sloboda izbora'' (''Free to Choose''). Friedmanov govor korišten je u animiranom videosnimku u produkciji Atlas Networka iz [[Washington, D.C.|Washingtona]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://fee.org/resources/detail/i-pencil-audio-pdf-and-html "I, Pencil"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620021238/http://fee.org/media/audiobooks/i-pencil-4/ |date=20. 6. 2010 }}, edicija povodom 50. godišnjice * {{cite journal|last=MacKenzie|first=D.W.|title=I, Government: Why Do I Inspire Such Wonder and Awe?|journal=The Freeman|date=oktobar 2002|volume=52|issue=10|url=http://www.thefreemanonline.org/features/i-government/|access-date=5. 9. 2012|publisher=Foundation for Economic Education|archive-date=22. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121022031627/http://www.thefreemanonline.org/features/i-government/|url-status=dead}} – esej sličnog stila koji je, također, objavio ''The Freeman'' * [http://freeindividuals.wordpress.com/2012/10/22/it-takes-a-world/ ''It Takes a World: On Liberty and the Welfare State''] – članak koji proširuje ideju iznesenu u eseju "Ja, olovka" kako bi se prikazale njegove implikacije na koncept društva i etiku socijalne države [[Kategorija:Ekonomija]] [[Kategorija:Eseji]] [[Kategorija:Olovka]] [[Kategorija:Tržište]] mpnyjh2lagji1kq3cu2wf1sn30x18jp 0 257759 3713013 3664443 2025-06-07T11:01:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biblioteka | ime = Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine | lokalno_ime = | prijašnje_ime = | logo = NUBBiH_Logo.png | opis_logo = | slika = | opis_slike = | otvorena = {{Početni datum i godine|1945|10|31}} | zatvorena = | država = [[Bosna i Hercegovina]] | grad = [[Sarajevo]] | coord = {{coord|43|51|21.5|N|18|23|50|E|region:BA-BIH_type:landmark_source:kolossus-dewiki|display=inline,title}} | adresa = Zmaja od Bosne 8b, 71000 Sarajevo | vrsta = [[Nacionalna biblioteka]], [[Univerzitetska biblioteka]] | pristup = | tiraž = | usluženi = | članovi = | predmeti = | veličina = | osnivač = | direktor = | predsjednik = | predsjedavajući = | vlasnik = | budžet = | zaposleni = | zakonski_depozit = Da | prijevoz = | parking = | veb-sajt = {{URL|http://www.nub.ba/}} }} '''Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine''' ('''NUBBiH''') jest nacionalna biblioteka [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]]. Osnovana je kao Narodna biblioteka – centralna zemaljska biblioteka Uredbom o Narodnoj biblioteci Federalne Bosne i Hercegovine, objavljenom u Službenom listu Federalne Bosne i Hercegovine, 31. oktobra 1945.<ref>{{Cite journal|last=|first=|date=14. april 2020|title=„Službeni list Federalne Bosne i Hercegovine“, 1945|url=|journal=Službeni list Federalne Bosne i Hercegovine|doi=|access-date=}}</ref> Osnivanjem [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] 1949, ukazuje se potreba za organiziranjem takve institucije koja će imati funkciju univerzitetske biblioteke, a koja će ujedno biti i polazište za akademsko i stručno usavršavanje. Tako od 1951. Narodna biblioteka počinje obavljati funkciju i univerzitetske biblioteke, a u njenim prostorijama otvaraju se i prve čitaonice namijenjene naučno-nastavnim potrebama. Zvanična registracija novog naziva Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine obavljena je 1972, a od 1992. nosi današnji naziv. Najveći dio njenih korisnika čine [[Istraživanje|naučni radnici,]] [[profesor]]i i [[student]]i bosanskohercegovačkih univerziteta, ali i studenti i istraživači regionalnih i međunarodnih istraživačkih centara i obrazovnih ustanova. U oktobru 1995, u Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine, br. 37/95, objavljen je Zakon o bibliotečkoj djelatnosti<ref>{{Cite journal|last=|first=|date=14. april 2020|title="Službeni list RBiH, br. 37/95"|url=http://fmks.gov.ba/stara/kultura/legislativa/fbih/36.pdf|journal=Službeni list RBiH|doi=|access-date=14. april 2020|archive-date=31. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200331151023/http://fmks.gov.ba/stara/kultura/legislativa/fbih/36.pdf|url-status=dead}}</ref> koji čini osnovu profesionalnog djelovanja, te na osnovu kojeg Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) obavlja svoju djelatnost. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], u noći sa 25. na 26. august 1992, pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] granatirali su [[Sarajevska vijećnica|Vijećnicu]] u kojoj se tada nalazila biblioteka. Kao rezultat toga, mnogi njegovi arhivski i bibliotečki fondovi su uništeni. == Historija == === Osnivanje i misija ustanove === [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|lijevo|250p|mini|Vedran Smailović svira [[violončelo]] u razrušenoj Vijećnici 1992.]] U uvodnom dijelu osnivačkog akta, kojim se precizira i definira djelovanje ustanove, naglašava se i njena centralna zemaljska funkcija. Time se sugerira da je ova biblioteka matična biblioteka na području cijele države. "Osniva se u [[Sarajevo|Sarajevu]] Narodna biblioteka Federalne Bosne i Hercegovine. Ona stoji pod nadzorom Ministarstva prosvjete. Narodna biblioteka je centralna zemaljska biblioteka za Federalnu Bosnu i Hercegovinu, njeno djelovanje proteže se na cijelo područje Bosne i Hercegovine."<ref>{{Cite journal|last=|first=|date=14. 4. 2020|title=Službeni list Federalne Bosne i Hercegovine, 1945.|url=|journal=Službeni list Federalne Bosne i Hercegovine|doi=|access-date=}}</ref> Tako se u Članu 2. spomenute Uredbe navodi sljedeće: "Narodna biblioteka u Sarajevu ima zadatke: * da svojim čitaocima omogući i svestrano poznavanje života i kulture naših naroda, napose naroda Bosne i Hercegovine; * da pojedincima i ustanovama omogući i rad na području nauka i umjetnosti; * da pomaže osnivanje biblioteka i unapređivanje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini, a po sporazumu s Ministarstvom prosvjete Federalne Bosne i Hercegovine." Od 1952. kontinuirano se radi na usavršavanju i obrazovanju bibliotekara i poboljšanju bibliotečke djelatnosti, što omogućava da [[biblioteka]] ne bude samo ona koja "prikuplja, čuva, stručno obrađuje i daje na korištenje građu" nego i učestvuje u [[Društvo|društvu]], njegovom razvoju, promjenama i procesima koje ga prate te da bude na usluzi svakom pojedincu pri njegovom ličnom i profesionalnom usavršavanju. Tako se stručni bibliotečki ispit za ovu profesiju već gotovo 70 godina održavaju u okviru Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Do osnivanja studijskog Odsjeka za bibliotekarstvo, najprije na Višoj pedagoškoj školi 1961, a potom na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], ispiti su bili jedini oblik organizirane stručne edukacije bibliotekara. Shvatajući važnost kontinuirane edukacije i promjena u društvu, ali i promjena modela organiziranja i pohranjivanja znanja, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine 2000. osniva [[Centar za permanentno obrazovanje bibliotekara Bosne i Hercegovine]] kao jedan od 18 srodnih centara u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. "Glavni cilj permanentnog obrazovanja koje provodi ovaj Centar jest osposobljavanje zatečenog i kadra koji se zapošljava u biblioteke za propisno, stručno, savremeno i kvalitetno obavljanje: * osnovnih poslova u bibliotečko-informacijskom području i priprema za polaganje stručnih ispita, složenih stručnih poslova te posebnih, specijalnih stručnih poslova".<ref>{{Cite web|url=https://www.nub.ba/usluge/za-bibliotekare/obrazovni-centar|title=Obrazovni centar NUBBIH|date=14. 4. 2020|publisher=Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH|access-date=14. 4. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> Promjene u načinima i modelima organiziranja i poslovanja u bibliotečkoj djelatnosti koje je uzrokovao razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, uvjetovale su i procese moderniziranja bibliotečke djelatnosti. Tako su, osim formalne strukture Nacionalne i univerzitetske biblioteke (sektora i odjela), Centra za permanentno obrazovanje bibliotekara Bosne i Hercegovine, osnovani i drugi centri, odnosno odjeli i usluge: [[COBISS|COBISS centar]]<ref>{{Cite web|url=https://bh.cobiss.net/|title=COBISS|last=|first=|date=14. 4. 2020|website=COBISS.BH|publisher=|access-date=14. 4. 2020}}</ref>, Virtualna biblioteka Bosne i Hercegovine – VIBBiH, Centar za zaštitu, prezervaciju i restauraciju bibliotečke građe, CIP ured i drugi. Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovina zadužena je i da izrađuje CIP – katalogizaciju u publikaciji. Ujedno, u biblioteci djeluju nacionalne agencije za [[International Standard Book Number|ISBN]] (International Standard Book Number), [[ISMN]] (International Standard Music Number) i [[International Standard Serial Number|ISSN]] (International Standard Serial Number). Osim osnovnih i složenih stručnih bibliotečkih poslova, biblioteka pruža druge profesionalne usluge i servise svojim korisnicima, digitalizira građu, organizira edukativne radionice, savjetovanja, predavanja, edukacije, izložbe i druge kulturno-informacijske aktivnosti. U svojim digitalnim kolekcijama, posebno kolekcijama stare periodike<ref>{{Cite journal|last=Pisana riječ kroz fondove NUBBiH : katalog Stare periodike / priredili Ismet Ovčina, Adisa Žero, Anja Mastilović. Sarajevo: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2019.|first=|date=15. 4. 2020 |title=Pisana riječ kroz fondove NUBBiH: katalog Stare periodike|url=|journal=|doi=|access-date=}}</ref> i Specijalnim zbirkama<ref>{{Cite web |url= http://kolekcije.nub.ba/|title=Digitalne kolekcije Nacionalne i univerzitetske biblioteke|last=|first=|date=14. 4. 2020|publisher=Digitalne kolekcije Nacionalne i univerzitetske biblioteke|access-date=14. 4. 2020|archive-date=26. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200426085117/http://kolekcije.nub.ba/|url-status=dead}}</ref>, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine baštini, čuva i daje na korištenje bogato kulturno-umjetničko višestoljetno naslijeđe [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a neki od njenih eksponata<ref>{{Cite journal|last=Blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine / ur. Ismet Ovčina. Sarajevo: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2016. |date=14. 4. 2020|title=Blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine|url=|journal=|doi=|access-date=}}</ref> (Zbirka salavata "Delail el-hajrat" iz 1823, "Die Großen Französischen Impressionisten"), nalazili su se u [[Kući evropske historije]] čije je sjedište u [[Bruxelles]]u, ''Die Großen Französischen Impressionisten'' – ''Veliki francuski impresionisti'', autora [[Fritz Novotny|Fritza Novotnog]], objavljena je 1952. u [[Beč]]u. Riječ je o [[Knjiga|knjizi]] spašenoj iz vatrene stihije 1992. u [[Sarajevska vijećnica|Vijećnici]], jer se vide ugljenisani tragovi.<ref>{{Cite web |url= https://www.unsa.ba/novosti/novi-eksponat-iz-nacionalne-i-univerzitetske-biblioteke-bosne-i-hercegovine-u-kuci-evropske|title=Novi eksponat iz NUBBiH u Kući evropske historije|last=|first=|date=14. 4. 2020|publisher=Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|access-date=14. 4. 2020}}</ref> Trenutno se u [[Kući evropske historije]] nalazi publikacija ''Das grosse Bruegel-Werk'', autora [[Gustav Glück|Gustava Glücka]], izdanje iz 1955 (štampano u Beču i Münchenu). U noći s 25. na 26. august 1992. po nalogu samog [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf|title=ICTY Milosevic}}</ref> granatiran je tadašnji objekt – zgrada Nacionalne i univerzitetske biblioteke [[Bosna i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] – [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]]. U ovom [[kulturocid]]u i uništenju objekta Vijećnice stradala je i velika količina bibliotečke građe, oko 2.000.000 bibliotečkih jedinica. Uprkos razaranju tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] (1992–1995), sačuvan je najvažniji dio fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke – Specijalne zbirke<ref>{{Cite web|url=https://www.nub.ba/o-nama/solution-3/specijalne-zbirke|title=Specijalne zbirke NUBBiH|last=|first=|date=14. april 2020|publisher=Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|access-date=14. 4. 2020}}{{Mrtav link}}</ref>(19.700 Rukopisi i rariteti, koje svjedoče o [[Kulturalna asimilacija|multietničnosti]], multikulturalnosti i multikonfesionalnosti Bosne i Hercegovine kroz stoljeća.<ref>{{Cite journal|last=Vijećnica – NUBBiH: inat-kuća / Ismet Ovčina, Sonja Polimac, Amra Rešidbegović. Sarajevo: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2009.|first=|date=14. 4. 2020|title=Vijećnica – NUBBiH: inat-kuća|url=|journal=|doi=|access-date=}}</ref> Arhiv historičara [[Hamdija Kapidžić|Hamdije Kapidžića]] nalazi se u posebnim zbirkama biblioteke.<ref>Ovčina, Ismet, Muamera Smajić, and Alma Mešić. "Heritage of Hamdija Kapidžić in the Funds of Special Collections of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina", ''Bosniaca'' 25, no. 25 (2020): 148–156.</ref> Tokom perioda poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine uspjela je obnoviti znatan dio fonda, ali do danas nije riješeno pitanje trajnog smještaja biblioteke. Ona je trenutno u krugu bivše kasarne "Maršal Tito", današnjeg [[Univerzitet u Sarajevu|Kampusa Univerziteta u Sarajevu]]. == Djelatnost NUBBiH == === Članstva u organizacijama=== Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine predstavlja bosanskohercegovačku bibliotečku djelatnost u najmeritornijim međunarodnim strukovnim organizacijama i asocijacijama poput [[IFLA]]-e (The International Federation of Library Associations), [[CDNL]]-a (Conference of Directors of National Libraries), [[CENL]]-a (Conference of European National Librarians), SEENL-a (East European National Librarians Conference), [[LIBER]]-a (Ligue des Bibliotheques Européennes de Recherche), [[Europeana]]-e. Od 2007. Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine postala je nominacijsko tijelo iz Bosne i Hercegovina za kandidiranje bosanskohercegovačkih književnika za svjetski prestižnu nagradu u kategoriji dječije i književnosti za mlade "Astrid Lindgren"<ref>{{Cite web|url=https://www.nub.ba/aktuelnosti/novosti/vijesti/item/459-poziv-memorijalna-nagrada-astrid-lindgren|title=Memorijalna nagrada Astrid Lindgren|last=|first=|date=14. 4. 2020|publisher=Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|access-date=14. 4. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine ima potpisane memorandume o profesionalnoj saradnji s brojnim bibliotekama u regiji, [[Evropa|Evropi]] i [[svijet]]u. Pridružena je članica [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] te sjedište Virtualne biblioteke Bosne i Hercegovine koja je dio COBISS.NET-a. Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine dobitnica je [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]]<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1347/dodijeljene-sestoaprilske-nagrade-grada-sarajeva-u-2006-godini|title=Dodijeljene Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2006. godini|last=|first=|date=14. april 2020|website=Sarajevo.ba|publisher=|access-date=14. 4. 2020}}</ref> kao i brojnih domaćih i međunarodnih priznanja. === Izdavačka djelatnost === Izdavačka djelatnost Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovne realizira se kroz četiri edicije: # "Bosanskohercegovačka bibliografija" # "Memoria Bosniaca" # "Memoria Mundi" # "Stručna bibliotečka literatura" Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine izdaje i sljedeće publikacije: # Časopis ''[[Bosniaca]]''<ref>{{Cite web|url=http://bosniaca.nub.ba/|title=Bosniaca – časopis Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine |date=15. 4. 2020|work=Bosniaca|publisher=Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|access-date=15. 4. 2020}}</ref> izlazi jedanput godišnje i u njemu se objavljuju originalni stručni i naučni radovi, sistematizirana građa od važnosti za obnovu kolekcija Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i za bibliotečku struku u cjelini. Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosne i Hercegovine, 1996. pod rednim brojem 467."<ref>{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/bosniaca|title=Portal znanstvenih i stručnih članaka - Hrčak|last=|first=|date=15. 4. 2020|website=Portal znanstvenih i stručnih članaka - Hrčak|publisher=|access-date=}}</ref> Ovaj bosanskohercegovački stručni časopis u oblasti bibliotekarstva indeksiran je u nekoliko međunarodnih [[baza podataka]]: Web of Science – Emerging Sources Citation Index, Central & Eastern European Academic Source (EBSCO), The Belt and Road Initiative Reference Source (EBSCO), Index Copernicus, KoBSON - Konzorcijum biblioteka Srbije za objedinjenu nabavku, a dostupan je u ROAD (Directory of Open Access scholarlyResources), CEEOL (Central and Eastern European Online Library), Hrčak - Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa, i Slavic Humanities Index. # Glasnik NUBBIH; Bilten ''Glasnik Nacionalna i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (Glasnik NUBBiH)''<ref>{{Cite web|url=https://www.nub.ba/publikacije/serijske-publikacije/glasnik-nubbih|title=Glasnik NUBBiH|last=|first=|date=15. 4. 2020|work=Glasnik NUBBiH|publisher=Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|access-date=15. 4. 2020|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815042049/https://nub.ba/publikacije/serijske-publikacije/glasnik-nubbih|url-status=dead}}</ref> pokrenut je 2010. Do 2014. ''Glasnik'' je izlazio dva puta, a potom nastavlja izlaziti jednaput godišnje. Sadrži informacije o stručnim, kulturnim, obrazovnim i naučnim dešavanjima, aktivnostima i manifestacijama Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, a popraćen je prilozima o novim praksama i aktuelnostima iz bibliotečke profesije te korisnim linkovima. Glasnik NUBBIH indeksiran je u EBSCO [[Baza podataka|bazi podataka]]. # CIP bilten (knjige u štampi); CIP bilten predstavlja elektronsku serijsku publikaciju koja objedinjuje CIP zapise (Katalogizacija u publikaciji) za taj mjesec. CIP bilten izlazi od 2019.<ref>{{Cite web|url=https://www.nub.ba/publikacije/serijske-publikacije/cip-bilten|title=CIP bilten|last=|first=|date=15. 4. 2020|website=Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|publisher=Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|access-date=15. 4. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Town hall in Sarajevo}} * [https://nub.ba/index.php Zvanični sajt] {{Sarajevo}} {{UNSA}} {{Nacionalne biblioteke u Evropi}} [[Kategorija:Biblioteke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalne biblioteke|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] ifphsin1xo40nz0ak479fkd633a958d 0 263673 3712929 2368873 2025-06-07T05:23:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712929 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ovidius Metamorphosis - George Sandy's 1632 edition.jpg|250px|right|thumb|Naslovnica engleskog izdanja Metamrfoza iz 1632. godine]] '''''Metamorfoze''''' [[antički Rim|rimskog]] pjesnika [[Publije Ovidije Nazon|Ovidija]] su [[narativna poezija|narativna pjesma]] u petnaest knjiga koja opisuje [[Stvaranje (teologija)|stvaranje]] i [[historija|historiju]] svijeta, crpeći inspiraciju iz [[Grčka mitologija|grčke]] i [[Rimska mitologija|rimske]] mitološke tradicije. Napisane najvjerojatnije između 2. i 8. godine n. e. smatraju se jednim od najpopularniji djela [[mitologija|mitologije]], a među klasičnim djelima su bile najpopularniji izvor inspiracije za srednjovjekovne pisce i pjesnike. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Metamorphoses (Ovid)}} * '''Latinski tekst''' ** [http://etext.lib.virginia.edu/latin/ovid/index.html University of Virginia: Metamorphoses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090125071036/http://etext.lib.virginia.edu/latin/ovid/index.html |date=25. 1. 2009 }} ** [http://www.thelatinlibrary.com/ovid.html The Latin Library: P. OVIDI NASONIS OPERA] {{književnost}} [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Rimska mitologija]] [[Kategorija:Rimska književnost]] ijqqp26tedi0rxa4puuexizh0cho0da 0 267200 3712895 3528308 2025-06-07T02:28:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712895 wikitext text/x-wiki {{Infokutija_šahista |ime = Magnus Carlsen |slika = Carlsen Magnus (30238051906).jpg |puno ime = Sven Magnus Øen Carlsen |nadimak = ''Mozart šaha'' |država = {{ZID|Norveška}} |datum rođenja = [[30. novembar]] [[1990.]] |mjesto rođenja = [[Tønsberg]] |datum smrti = |mjesto smrti = |titula = [[velemajstor]] |godine šampion = 2013–danas |elo = 2840 <small>(januar 2017)</small> |elo_max = 2882 <small>(maj 2014)</small> }} '''Sven Magnus Øen Carlsen''' ([[Tønsberg]], [[30. novembar]] [[1990.]]) [[Norveška|norveški]] je [[šah]]ovski [[velemajstor]]. [[22. novembar|22. novembra]] [[2013.]] pobjedom protiv [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]] na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.|Svjetskom prvenstvu u šahu 2013.]] postao je 17. klasični, a ukupno 21. svjetski prvak.<ref name="SA">[http://www.radiosarajevo.ba/novost/132574/magnus-carlsen-dvadeseti-svjetski-sahovski-prvak '''''Magnus Carlsen dvadeseti svjetski šahovski prvak'''''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305130416/http://www.radiosarajevo.ba/novost/132574/magnus-carlsen-dvadeseti-svjetski-sahovski-prvak |date=5. 3. 2016 }}, radiosarajevo.ba</ref>. Godinu kasnije odbranio je titulu protiv istog igrača.<ref name="JL">[http://www.jutarnji.hr/magnus-carlsen-novi-svjetski-sahovski-prvak/1141701/ '''''Norveški genij Magnus Carlsen novi svjetski šahovski prvak'''''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131125010855/http://www.jutarnji.hr/magnus-carlsen-novi-svjetski-sahovski-prvak/1141701/ |date=25. 11. 2013 }}, ''[[Jutarnji list]]''.</ref> Trenutno je s rejtingom 2850 ''(novembar 2015)'' broj 1 na [[FIDE-ina rang-lista|FIDE-inoj rang-listi]].<ref>[http://ratings.fide.com/top.phtml?list=men FIDE-ina rang-lista]</ref>. U januaru 2012. postao je 7. broj 1 u historiji [[FIDE]]-ine rang-liste. Njegov najveći rejting iz maja 2014. iznosio je 2882<ref name="FIDE">{{FIDE|id=1503014|tekst=Magnusa Carlsena}}</ref>, što je najveći rejting svih vremena. Prvi je šahovski velemajstor koji osim prihoda sa šahovskih turnira zarađuje i kao model, reklamirajući poznate modne marke.<ref name="DP"/> Od oko milion eura, koje je zaradio 2012, 70% su mu prihodi od modnih i drugih sponzora.<ref name="DP"/> Carlsen je stekao titulu velemajstora 26. aprila 2004. kada je imao 13 godina i 148 dana, pa je po tome treći najmlađi velemajstor u historiji. Na rang-listi za januar 2010. dospio je na prvo mjesto sa 19 godina i 32 dana, čime je postao najmlađi igrač u historiji šaha kome je to uspjelo, oborivši rekord [[Vladimir Kramnik|Vladimira Kramnika]].<ref>[http://www.chessbase.com/post/it-s-official-magnus-carlsen-is-number-one- "It's official: Magnus Carlsen is number one!"] {{en simbol}}</ref> Također je osvojio i [[Svjetsko prvenstvo u brzopoteznom šahu|Svjetsko prvenstvo]] u [[brzopotezni šah|brzopoteznom]] šahu 2009. Njegov nastup u septembru i oktobru 2009. na [[Šahovski turnir u Nanjingu|turniru u Nanjingu]], gdje je osvojio 8 bodova u 10 partija, stručnjaci su ocijenili kao jedan od najuvjerljivijih u historiji šaha<ref>[http://www.chessbase.com/post/facts-and-figures-magnus-carlsen-s-performance-in-nanjing Facts and figures: Magnus Carlsen's performance in Nanjing] {{en simbol}} {{de simbol}} {{es simbol}}.</ref> Ovaj uspjeh donio mu je rejting 2801. Tako je postao tek peti igrač koji je dostigao rejting 2800, ali je tada, u dobi od 18 godina i 10 mjeseci, bio uvjerljivo najmlađi kome je to uspjelo. = Biografija = == Djetinjstvo == Rođen u [[Tønsberg]]u, u norveškoj provinciji [[Vestfold]]. Magnus trenutno živi u [[Lommedalen]]u u provinciji [[Akershus]], blizu norveškog glavnog grada [[Oslo|Osla]]. Šah je naučio od oca sa pet godina, mada ga šah u početku nije mnogo interesirao, za cij je imao pobijediti svoju stariju sestru.<ref name="DP">{{Cite web |url=http://diepresse.com/home/sport/mehrsport/1472727/Magnus-Carlsen_Die-Boa-constrictor-der-Schachwelt |title='''''Magnus Carlsen: Die Boa constrictor der Schachwelt''''' {{Simboli jezika|de|njemački}} |access-date=11. 11. 2013 |archive-date=10. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131110053453/http://diepresse.com/home/sport/mehrsport/1472727/Magnus-Carlsen_Die-Boa-constrictor-der-Schachwelt |url-status=dead }}</ref> Svoj ​​prvi turnir odigrao je u osmoj godini i ubrzo nakon toga počeo trenirati u srednjoj školi za sportiste, kod tada najboljeg norveškog šahista, [[velemajstor]]a [[Simen Agdestein|Simena Agdesteina]]. 2000. godine osvaja Norveško prvenstvo u šahu za dječake ispod jedanaest godina. Prvi međunarodni turnir igra u oktobru 2000. godine u [[Bad Wiessee]]u, gdje iz devet partija osvaja 4,5 boda. Agdestein upoznaje svog tadašnjeg štićenika [[Torbjørn Ringdal Hansen|Torbjørna Ringdala Hansena]], tada internacionalnog majstora, s Carlsenom, nakon čega počinju njihovi zajednički treninzi svaki tjedan, zajedno s jednim Carlsenovim bliskim prijateljem. Postavši [[internacionalni majstor]], Magnus dobija dozvolu iz osnovne škole da pauzira godinu dana, kako bi uzeo sudjelovanje na jesenskim turnirima u sezoni 2003. Te iste godine osvaja treće mjesto na Evropskom šahovskom prvenstvu za juniore do dvanaest godina. == Šahovska karijera == === 2004. === [[Datoteka:Magnus Carlsen simultan-dscn0443-2.jpeg|mini|desno|Carlsen na [[Simultanka|simultanci]] u [[Molde]]u u maju 2004.]] Magnus po prvi put skreće pozornost međunarodne šahovske javnosti nakon pobjede u svojoj grupi C na [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu|Šahovskom turniru u Wijk aan Zee]] u gradiću [[Wijk aan Zee]]. Osvaja 10,5 od mogućih 13 bodova, izgubivši samo jednu partiju protiv najbolje rangiranog igrača grupe, [[Duško Pavasović|Duška Pavasovića]].<ref>{{cite journal|author=Carlsen, Magnus|title=Magnificent Magnus|journal=New In Chess|year=2004|issue=2|pages=48–51}}</ref> Kao rezultat pobjede zarađuje svoju prvu velemajstorsku normu, s prosječnim učinkom od 2702 boda. Posebno je značajna bila pobjeda protiv holandskog velemajstora [[Ernst Sipke|Ernsta Sipkea]] u pretposljednjem kolu<ref>[{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2004/standings/3 |title='''''Rezultati grupe C Corus Chess 2004.''''' {{Simboli jezika|en|engleski}} |access-date=13. 11. 2013 |archive-date=8. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131008173318/http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2004/standings/3 |url-status=dead }} '''''Rezultati grupe C Corus Chess 2004.''''' {{Simboli jezika|en|engleski}}]</ref>, gdje Magnus, nakon efektne žrtve, matira svog protivnika u svega 29 poteza.<ref name="CS">{{Chessgames|id=11272702|tekst=Carlsen-Sipke, 2004.}}</ref> Zbog ovoga osvaja nagradu publike za najljepšu partiju kola (uključujući i grupe A i B). Interesantno je da su u partiji [[Ljanas]]-[[Jan Gustafsson]] igranoj godinu dana ranije u [[Madrid]]u, prva 23 poteza bila identična (partija je na kraju završena remijem), ali je Carlsenova novina u 24. potezu osigurala pobjedu. Osvajanje prvog mjesta mu omogućuje da sljedeće godine igra u još jačoj B grupi, a [[Lubomir Kavalek]], izvještavajući za [[Washington Post]] naziva Magnusa "šahovskim [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartom]]". Agdenstein, koji je postao velemajstor sa 18 godina, u jednom intervjuu izjavljuje da je Magnus znatno bolji igrač nego što je on bio njegovih godina. Također primjećuje da njegov učenik ima izvanrednu memoriju i neobično širok spektar otvaranja. Magnusov podvig zapada za oko [[Microsoft]]u koji ubrzo postaje njegov sponzor.<ref name="DP"/><ref name="The Mozart of Chess">[http://chessbase.com/post/the-mozart-of-che- '''''The Mozart of Chess''''' {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|sp|španski}}]</ref> U februaru je uslijedila i druga velemajstorska norma na [[Aeroflot open]]u u Moskvi. Na [[Brzopotezni šah|brzopoteznom]] turniru u [[Reykjavik]]u, na [[Island]]u, Carlsen je 17. marta pobijedio bivšeg svjetskog prvaka [[Anatolij Karpov|Anatolija Karpova]]. Ovo je bila preliminarna runda nakon koje je narednog dana krenula nokaut-faza igrana ubrzanim tempom, gdje je Magnus u prvoj partiji protiv [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]], u to vrijeme prvog igrača na svjetskoj rang-listi, izborio remi, prije nego što je u drugoj partija poražen u 32 poteza, što je značilo njegovu eliminaciju iz daljnjeg natjecanja.<ref>[http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=1536 '''''Boy meets Beast in Reykjavik''''' {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|sp|španski}}]</ref> Na šestom [[Dubai open]]u igranom od 18-28. aprila, Carlsen osvaja i treću velemajstorski normu, čime je i formalno ispunio uvjet za stjecanje titule velemajstora, nakon četiri pobjede i remija kolo prije kraja. Time postaje u to vrijeme, najmlađi velemajstor, i drugi najmlađi velemajstor ikada, nakon [[Sergej Karjakin|Sergeja Karjakina]] iz [[Ukrajina|Ukrajine]], koji je ispunio normu tokom 2002. godine, sa 12 godina i 7 mjeseci.<ref>"[http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=1614 Magnificent Magnus, the world ' youngest grandmaster]", ''ChessBase News '' 0,30 April 2004. Retrieved 23 November 2009.</ref> Magnus postaje i najmlađi šahista ikada koji sudjeluje na [[Svjetsko šahovsko prvenstvo 2004.|Svjetskom šampionatu]] održanom te godine u [[Tripoli]]ju, ali ispada već u prvoj rundi nokaut-faze nakon produžetaka od [[Levon Aronian|Levona Aroniana]]. U maju Carlsen i tada aktualni prvak Norveške [[Berge Østenstad]], dijele prvo mjesto na [[Šahovsko prvenstvo Norveške|nacionalnom prvenstvu]], osvojivši sedam od mogućih devet bodova. Mini-meč od dva partije je odlučivao pobjednika. Pošto su obje partije završene remijem, Østenstadu je ostala titula zbog većeg broja pobjeda u regularnom dijelu turnira. Na [[36. Šahovska olimpijada|36. Šahovskoj olimpijadi]] od 14. do 31. oktobra u [[Calvià|Calviji]], ostvario je, kao igrač prve table prosječan učinak 3,5 od 6 bodova. Reprezentacija Norveške je zauzela 39. mjesto u kokurenciji 129 timova.<ref name="OLY36"/> === 2005. === [[Datoteka:Carlsen_Magnus.jpg|mini|desno|Carlsen 2005]] Na [[Smartfish masters]]u održanom u okviru šahovskog festivala za sezonu 2004-05. u [[Drammen]]u, u Norveškoj, Magnus pobjeđuje [[Aleksej Širov|Alekseja Širova]], tadašnjeg broja 10<ref>FIDE :[http://ratings.fide.com/toparc.phtml?cod=69 Top 100 Players October 2004 - Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200429104112/http://ratings.fide.com/toparc.phtml?cod=69 |date=29. 4. 2020 }}. Retrieved 23 November 2009.</ref> na svjetskoj rang-listi.<ref>"[Http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2118 Smartfish sensation : Carlsen defeats Shirov]", ''ChessBase News '' 0,4 January 2005. Retrieved 23 November 2009.</ref> U junu sudjeluje na turniru igranom ubrzanim tempom u [[Ciudad de Leon]]u, gdje u polufinalu igra 4 partije protiv [[Viswanathan Anand|Ananda]], tada svjetskog broja 2. Carlsen gubi ovaj meč sa 3-1. Međutim, bilo je ohrabrujuće što je Magnus dobio pozivnicu za ovaj turnir kao mladi šahista koji najviše obećava u 2005. godini. Na [[Šahovsko prvenstvo Norveške|prvenstvu Norveške]] Carlsen ponovno dijeli prvo mjesto, ovoga puta sa svojim mentorom Agdensteinom. Meč sa produžetkom je održan od 7. do 10. novembra. Sada je Magnus imao veći broj pobjeda iz prethodne faze, ali je pravilo preliminarne faze ako se meč završi 1-1 u međuvremenu ukinuto. U tijesnoj borbi, Agdenstein dobija prvu a Carlsen drugu partiju, pa se ušlo u narednu fazu neprekidnog igranja po dvije partije ubrzanim tempom sve dok se ne odluči pobjednik. Carlsen dobija prvu a Agdenstein drugu partiju. Uslijedila je serija od tri remija, a zatim Agdenstein dobija šestu partiju i postaje nacionalni prvak. Krajem godine sudjeluje na [[Svjetski šahovski kup|Svjetskom kupu]] u [[Hanti-Mansijsk]]u, u [[Rusija|Rusiji]]. Na samom startu Carlsen iznenađuje tadašnjeg 44. šahistu svijeta, [[Gruzija|Gruzijca]], [[Zurab Azmaiparashvili|Zuraba Azmaiparashvilija]], pobijedivši u produžetku igranom po [[Brzopotezni šah|ubrzanom tempu]] 2-0, nakon 1-1 u standardnoj vremenskoj kontroli. Nastavio je sa sjajnim igrama, eliminisavši [[Tadžikistan|Tadžika]] [[Faruka Amonatova]] i [[Bugarska|Bugarina]] [[Ivan Čeparinov|Ivana Čeparinova]] (također nakon produžetaka), plasiravši se u osminu finala. Tamo je zaustavljen od [[Jevgenija Bareja]] 2,5-1,5, pa je tako spriječen da se plasira među osam najboljih. U nastavku natjecanja, u mečevima za plasman pobijedio je [[Joela Lautiera]] 1,5-0,5 i [[Vladimira Malakhova]] 3,5-2,5, osiguravši minimum deseto mjesto a samim tim i sudjelovanje na turniru kandidata. Carlsen postaje najmlađi igrač u historiji koji se plasirao na natjecanje za svjetskog prvaka. U oktobru, Magnus osvaja Memorijalni turnir Arnolda Eikrema u norveškom gradiću [[Gausdal]], osvojivši 8 od mogućih 9 bodova, s prosječnom ocjenom od 2792 boda, u vrijeme kada još nije napunio 15. godinu života.<ref>Tarjei J. Svensen : "[ http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2689 14 - year - old Carlsen with 2792 performance ", ''ChessBase News'' 0,20 October 2005. Retrieved 23 November 2009.</ref> === 2006. === Na januarskoj [[FIDE-ina ljestvica|rejting-listi]], kada je imao 15 godina i 31 dan, Magnusov novi rejting je iznosio 2625 bodova, čime je postao najmlađi šahista koji je preskočio 2600 bodova. U 2008. godini ovaj je rekord oborio [[Wesley So]]. Na [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu|Šahovskom turniru u Wijk aan Zee]], u okviru B grupe, Carlsen je podijelio prvo mjesto sa [[Motiljev]]im, osvojivši 9 od 13 poena (+6, -1, = 6). Zbog još jednog sjajnog nastupa stječe pravo naredne godine nastupa u najjačoj A grupi. Na prvenstvu Norveške, Magnus je bio blizu da osvoji titulu u regularnom dijelu, ali ga je poraz u posljednjem kolu od Østenstada primorao da ponovno dijeli prvo mjesto s Agdensteinom. Ovaj poraz ga je također spriječio da obori Agdensteinov rekord i postane najmlađi nacionalni prvak ikada. Ipak, u produžetku, igranom između 19. i 21. novembra, je porazio svog učitelja 3-1. Prve dvije partije igrane standardnim vremenom su završene remijem, ali je Magnus dobio nakon toga obje partije u ubrzanom tempu, čime je po prvi put postao nacionalni prvak. Zatim je uslijedila pobjeda na Glitnir brzopoteznom turniru <ref>{{cite web|author = nafni|url = http://skaksamband.is/index.php?option=content&task=view&id=7&Itemid=32|title = Skáksamband Íslands - Glitnir Blitz 2006|publisher = Skaksamband.is|date = |access-date=3. 1. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20090212122254/http://skaksamband.is/index.php?option=content&task=view&id=7&Itemid=32|archive-date=12. 2. 2009|url-status = dead}}</ref> održanom na [[Island]]u. U polufinalu je pobijedio sa 2-0 [[Viswanathan Anand|Ananda]], najboljeg svjetskog brzopoteznog igrača, a s istim rezultatom Magnus je trijumfovao i u finalnoj borbi.<ref>{{cite web|author = nafni|url = http://skaksamband.is/index.php?option=content&task=view&id=23&Itemid=33|title = Skáksamband Íslands - Results|publisher = Skaksamband.is|date = |access-date=3. 1. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20090212122211/http://skaksamband.is/index.php?option=content&task=view&id=23&Itemid=33|archive-date=12. 2. 2009|url-status = dead}}</ref> Još jedan sjajan rezultat je postignut na [[37. šahovska olimpijada|37. šahovskoj olimpijadi]] od 20. maja do 4. juna u [[Torino|Torinu]], 6 od 8 poena, protiv igrača s prosječnim rejtingom od 2627 bodova<ref name="OLY37">[http://www.olimpbase.org/2006/2006nor.html Rezultati reprezentacije Norveške na 37. šahovskoj olimpijadi 2006.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> , čime je Magnus zaradio visokih 18 poena na FIDE rang-listi (s prosječnom ocjenom od sjajnih 2820 bodova), te osvojio peto mjesto u pojedinačnoj kategoriji, za igrača prve table.<ref name="OLY37"/> Poznata je i Magnusova pobjeda na ovom natjecanju protiv najboljeg engleskog šahiste [[Michael Adams|Michaela Adamsa]].<ref>{{Chessgames|id=1415505|tekst=Carlsen-Adams, 2006.}}</ref> Na Midnight Sun turniru, Magnus je napravio par pogrešaka, što ga je koštalo prvog mjesta koje je pripalo [[Sergej Šipov|Sergeju Šipovu]] (FIDE rejting 2576 bodova). Na poznatom turniru u švicarskom gradu [[Bill]]u, Carlsen osvaja drugo mjesto, izgubivši obje partije, jednom kao bijeli, jednom kao crni, od pobjednika [[Aleksandar Morozevič|Aleksandra Morozeviča]]. Tokom augusta, u okviru turnira u [[Amsterdam]]u, Magnus je uzeo učešće na egzibicionom timskom meču "Mladost protiv iskustva". Meč je odigran između 22. i 28.augusta. Pobijedili su "mladi", odnosno zvijezde u usponu, a Magnus je imao među njima najbolji pojedinačni učinak 6,5 od 10, s prosječnom ocjenom od solidnih 2700 bodova. Zahvaljujući ovom nastupu dobio je normu za sudjelovanje na [[Melody Amber]] turniru naredne godine.<ref>{{Cite web|url = http://nhchess.quinsy.net/|title = The NH Chess Tournament|publisher = Nhchess.quinsy.net|date = |access-date=3. 1. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20090901051828/http://www.nhchess.quinsy.net/|archive-date=1. 9. 2009|url-status = dead}}</ref> U septembru je održano Svjetsko prvenstvo u brzopoteznom šahu u gradu [[Rishon LeZion]],u [[Izrael]]u. Sa ostvarenih 7,5 od 15, Magnus je zauzeo solidno 8. mjesto, u konkurenciji 16 natjecatelja. Na poznatom turniru u ubrzanom šahu u [[Cap d'Agde]], u [[Francuska|Francuskoj]], Magnus se probija do polufinala, ali tu gubi od [[Sergej Karjakin|Sergejo Karjakino]]. Nešto slabiji nastup je bio na Memorijalu [[Mihail Talj|Mihaila Talja]] u Moskvi. Sa dva poraza i sedam remija, Carlsen se našao na diobi osmog mjesta u konkurenciji deset natjecatelja. U okviru istog natjecanja je uslijedio blic turnir gdje je Magnus sa učinkom 17,5 od 34 zauzeo 9. mjesto, od ukupno 18 šahista. === 2007. === Na [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu|Šahovskom turniru u Wijk aan Zee]] Carlsen po prvi put nastupa u najjačoj grupi A, ali je morao da se zadovolji samo posljednjim mjestom nakon 9 remija i 4 poraza, ostvarivši učinak 4,5 od 13. [[Datoteka:Magnus Øen Carlsen vs. Aronian Linares 2007.jpg|mini|desno|360p|Magnus Carlsen protiv Levona Aronjan, Linares 2007]] Na poznatom turniru u [[Šahovski turnir u Linares|Linaresu]], Magnus se suočava sa samom šahovskom elitom :[[Veselin Topalov]], [[Viswanathan Anand]], [[Peter Svidler]], [[Aleksandar Morozevič]], [[Levon Aronjan]], [[Peter Leko]] i [[Vasilij Ivančuk]] (koji zamjenjuje [[Tejmur Radžabov|Tejmura Radžabova]]). Sa značajno nižim rejtingom od svih ostalih, uspjet će da se izbori za drugo mjesto (nakon produžetaka), s 7,5 bodova nakon 4 pobjede 7 remija i 3 poraza sa prosječnom ocjenom od 2778 bodova. U martu Carlsen po prvi put nastupa na [[Melody Amber]] turniru u ubrzanom i šahu na slijepo, odigranom u [[Monte Carlo|Monte Carlu]]. U kategoriji igranja na slijepo Carlsen ostvaruje 8 remija i 3 poraza, i 3 pobjede 7 remija i jednim porazom u ubrzanoj kategoriji. Sa ovim rezultatom dijeli deveto mjesto u šahu na slijepo, zatim dijeli drugo mjesto u ubrzanom šahu (izgubio jedino od Ananda), zauzimajući u ukupnom plasmanu 8. mjesto. Tokom maja i juna je održan [[Turnir kandidata 2007.|Turnir kandidata]], koji je predstavljao kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2007.|Svjetsko šahovsko prvenstvo]], održano nekoliko mjeseci kasnije. Već na samom startu je uparen sa Levonom Aronjanom, protivnikom iz samog vrha ždrijeba. Meč od šest partija je završen remijem (+2, = 2, -2), gdje Carlsen uspijeva izjednači u dva navrata. Produžetak od četiri meča po ubrzanom tempu je ponovo završen remijem (+1, = 2, -1), gdje se Magnus ponovo provlači, dobivši posljednju partiju. Konačno, Aronjan dobija obje partije u brzopoteznom šahu i eliminira Magnusa iz daljnjeg natjecanja. U maju na novoj FIDE rejting listi, sa 16 godina i 7 mjeseci, Carlsen skače na 2710 bodova, čime postaje najmlađi šahista ikada koji je prešao 2700 bodova. Ovaj rekord još nije oboren. Tokom juna i augusta Carlsen osvaja poznati [[Šahovski turnit u Billu|turnir u Billu]], s dvije pobjede više nego poraza (s prosječnom ocjenom od 2753 bodova). Pošto je dijelio prvo mjesto sa [[Aleksandar Oniščuk|Aleksandrom Oniščukom]], njih dvojica igraju produžetke. Nakon remija u dvije partije ubrzanog i brzopoteznog šaha, Magnus pobjeđuje u ''[[Armagedon partija|Armagedon partiji]]'' i osvaja turnir. Tako postaje najmlađi šahista koji je osvojio turnir kategorije 18 (turnir gdje je prosječan rejting igrača između 2676 i 2700 bodova). Ubrzo nakon ovoga uspjeha Carlsen uzima učešće na Arktik turniru u [[Tromsø]]u,, ali samo četvrto mjesto uz 5 pobjeda i 4 remija je bilo pomalo razočaravajuće. U prvoj rundi Carlsen je odigrao samo remi protiv svog školskog druga [[Brede Hagen|Breda Hagena]] (s više nego skromnim rejtingom od 2034 bodova)<ref>{{cite news|url = http://www.pocketfritz.de/newsdetail.asp?newsid = 4035|title = Second Arctic Chess Challenge in Tromsø|date=7. 8. 2007|publisher = Chessbase news|access-date=10. 10. 2009|archive-url = https://archive.today/20120908130640/http://www.pocketfritz.de/newsdetail.asp?newsid=4035|archive-date=8. 9. 2012|url-status = dead}}</ref>, nakon što je u jednom trenutku izgledalo da Carlsen gubi partiju.<ref>{{Chessgames|id=1469361|tekst=Brede Hagen - Magnus Carlsen}}</ref> Njegova partija koja je s ovoga turnira privukla najviše pozornosti bila je u šestoj rundi protiv svoga oca [[Henrik Carlsen|Henrika Carlsena]], koju je Magnus dobio.<ref>{{Chessgames|id=1736710|tekst=Magnus Carlsen - Henrik Carlsen}}</ref> Krajem godine, Magnus ostvaruje još jedan rezultat vrijedan pažnje, plasiravši se u polufinale [[Svjetski šahovski kup|Svjetskog kupa]]. Nakon pobjede nad [[Michael Adams|Michaelom Adamsom]] u osmini i [[Ivan Čeparinov|Ivanom Čeparinovim]] u četvrtfinalu, u polufinalu je uslijedio poraz od [[Gata Kamsky|Gata Kamskog]] sa 1,5-0,5, koji kasnije i osvaja turnir. === 2008. === [[Datoteka:Radjabov and Carlsen.jpg|mini|desno|Carlsen u Bilbau 2008]] Igrajući po drugi put u najjačoj skupini na [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu|Šahovskom turniru u Wijk aan Zee]], Magnus pokazuje veliki napredak u odnosu na prethodnu godinu. Na kraju osvaja 8 od 13 bodova, s prosječnom ocjenom 2830 bodova. Ostvaruje 5 pobjeda (uključujući i pobjedu crnim figurama protiv bivšeg svjetskog prvaka [[Vladimir Kramnik|Vladimira Kramnika]]) 2 poraza i 6 remija. Na kraju dijeli prvo mjesto s Aronjanom, čime postaje najmlađi šahista ikada koji je osvojio turnir kategorije 20 (prosječan rejting sudionika je 2726-2750). Na turniru u Linaresu, Carlsen još jednim sjajnim nastupom dobija prosječnu ocjenu iznad 2800 bodova, osvojivši 8 od 14 bodova (5 pobjeda 3 poraza i 6 remija). U neizvjesnoj završnici, Magnus osvaja drugo mjesto, sa samo pola boda zaostatka za pobjednikom i aktualnim svjetskim prvakom [[Viswanathan Anand|Viswanathanom Anandom]]. U martu Magnus po drugi put igra na Melody Amber, koji je po prvi put održan u [[Nica|Nici]] a ne u [[Monaco|Monacu]]. U kategoriji šaha na slijepo bilježi 4 pobjede 4 remija i 3 poraza, a u kategoriji ubrzanog šaha 3 pobjede 6 remija i 2 poraza. U šahu na slijepo dijeli peto mjesto, au ubrzanom tempu je na diobi trećeg. U konačnom plasmanu, Magnus se našao na diobi drugog mjesta. Carlsen je kao jedan od ukupno 21-og igrača startovao u FIDE gran pri 2008-09 ciklusu od šest turnira, koji je služio kao kvalifikacije za Svjetski šampionat 2012. Prvi u nizu turnira je održan tokom aprila i maja u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan]]. Magnus dijeli prvo mjesto s [[Vugar Gašimov|Vugarom Gašimovim]] i [[Wang Jue]]om, s još jednom prosječnom ocjenom iznad 2800 bodova. Kasnije je odlučio napustiti ovaj ciklus, a kao razlog svoje odluke navodi drastičnu promjenu pravila za kvalifikacijske norme, koje je FIDE napravila u međuvremenu.<ref>{{Cite web|url = http://www.chessbase.com/newsdetail. asp ? newsid = 5053|title = Chess News - Magnus Carlsen withdraws from Grand Prix|publisher = ChessBase.com|date = |access-date=3. 1. 2010}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ubrzo nakon ovoga natjecanja, Magnus je u egzibicijskom meču u ubrzanom šahu porazio [[Péter Lékó|Pétera Léka]] u [[Miskolc]]u, [[Mađarska]], sa 5-3 (2 pobjede i 6 remija).<ref>{{Cite news|last = Gyimesi|first = Zoltán|title = Miskolc : Carlsen wins the rapid chess match 5:3|url =http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=4672|periodical=ChessBase News|date=3. 6. 2008|access-date=3. 6. 2008|postscript = < ! - None - > }}</ref> U junu Magnus osvaja vrlo jak Aerosvit turnir.<ref>[Http://www.ukrchess.org.ua/aerosvit2008/index_e.htm Aerosvit -2008 official site ], Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> U svom najboljem nastupu u dotadašnjoj karijeri, završava sudjelovanje bez poraza, sa 8 od 11 bodova (5 pobjeda i 6 remija) u turnirskoj kategoriji 19. Njegova prosječna ocjena je iznosila izuzetnih 2878 bodova. Nastupajući na turniru kategorije 18 u Billu, Carlsen završava kao treći sa 6 od 10 poena (3 pobjede 6 remija i jedan poraz). Prosječna ocjena s ovog nastupa je iznosila 2741 poen, što je bilo po prvi put da je dobio ocjenu nižu od 2800 bodova u 2008. godini. Na svjetskom prvenstvu u brzopoteznom šahu igranom u [[Mainz]]u, nakon poraza u finalu od branitelja titule Ananda sa 3-1 (2 poraza i 2 remija).<ref>Chessvine Article, [http://chessvine.com/archives/60-Vishy-Anand-and-Magnus-Carlsen.html " Vishy Anand and Magnus Carlsen "] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708142605/http://chessvine.com/archives/60-Vishy-Anand-and-Magnus-Carlsen.html |date=8. 7. 2011 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> Na putu do finala Carlsen se susreo sa [[Judit Polgar]] (pobjeda i remi), s Anandom (dva remija) i sa Aleksandrom Morozovičem (2 remija). Na turniru [[Kategorije šahovskih turnira|21. kategorije]] [[Grand Slam Masters]] u [[Bilbao|Bilbau]] u sptembru, Carlsen zauzima drugo mjesto s prosječnom ocjenom 2768 (3 pobjede 4 remija i 3 poraza).<ref>{{Chessgames3|id=65193|tekst=1.Grand Slam Masters 2008.}}</ref> Na [[38. šahovska olimpijada|38. šahovskoj olimpijadi]] od 12. do 25. novembra u [[Dresden]]u osvojio je 7 od 11 poena<ref name="OLY38"/>, odnosno 11 mjesto u pojedinačnoj kategoriji, za igrača prve table, dok je Norveška reprezentacija zauzela 21 mjesto od ukupno 141 reprezentacije. === 2009. === Igrajući u skupini A u [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu|Šahovskom turniru u Wijk aan Zee]], Carlsen dijeli peto mjesto s ocjenom 2739 (dvije pobjede, deset remija i jedan poraz).<ref>[Http://www.chessbase.com/ newsdetail.asp ? newsid = 5190 Sergey Karjakin wins Wijk aan zee 2009], Chessbase, pristupljeno 1. feb 2010</ref> U Linaresu završava kao treći s nešto boljom ocjenom od 2777 bodova (3 pobjede 9 remija i 2 poraza). Na ovom turniru Magnus po prvi put pobjeđuje Svjetskog šampiona [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]]<ref>"[http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=5243Linares R6:Carlsen defeats Anand, Grischuk leads]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}". ''ChessBase News'', 26.02.2009. Retrieved 19 November 2009.</ref> kao i pobjednika turnira Aleksandra Griščuka<ref>"[http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=5267 Linares R12 : Carlsen defeats Grischuk, lead narrows]". ''ChessBase News'', 06.03.2009. Retrieved 19 November 2009.</ref> u partiji sa standardnom vremenskom kontrolom. {{Preuređivanje}}{{Prijevod}}{{Čišćenje}} Zatim slijedi još jedan sjajan nastup na vrlo jakom M-Tel Masters (kategorija 21) turniru u [[Sofija|Sofiji]], [[Bugarska]], gdje dijeli drugo mjesto sa [[Veselin Topalov|Veselinom Topalov]]. Carlsenov poraz u posljednjoj rundi protiv osvajača titule Alekseja sirovu ga je na kraju spriječio da zauzme prvo mjesto.<ref>Dylan Loeb McClain: "[http://www.nytimes.com/2009/05/31/crosswords/chess/31chess. html Highly Ranked Youth Loses taktički Battle to an Old Pro]{{Mrtav link}}", ' New York Times ' 0,30 May 2009. Retrieved 19 November 2009.</ref> Carlsen potom pobjeđuje na turniru kategorije 21 u [[Nanking|Nanjing]], sa velikih 2,5 bodova prednosti u odnosu na drugoplasiranog Topalova, u to vrijeme svjetskog broja jedan.<ref name="Kavalek10122009">[[Lubomir Kavalek]], [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/10/12/AR2009101200929.html CHESS ], '' [[Washington Post]] '', Oct. 12,2009. Retrieved on 12 October 2009.</ref> Ostvario je 8 od mogućih 10 bodova (6 pobjeda, 4 remija, bez poraza), dobivši svaku partiju kao bijeli (protiv Topalova, Wang Juea, Leka, Radžaba i Jakovenka), i pobijedivši protiv Jakovenko i kao crni. Gledajući po prosječnoj ocjeni od zapanjujućih 3002 bodova, ovo je najbolji rezultat ikada ostvaren. Nijedan drugi igrač nikada nije dobio ovako visoku ocjenu. Zahvaljujući ovom briljantnom nastupu, Magnusov novi rejting je skočio na 2801 bod, čime je postao tek peti igrač u povijesti koji je prešao granicu od 2800, ali istovremeno uvjerljivo najmlađi. Na Taljevom memorijalu igranom od 5-14. novembra, Magnus startuje sa sedam uzastopnih remija, ali uspješno finišira pobjedama protiv Ruslana Ponomajrova i Petera Leka. Na kraju dijeli drugo mjesto s Vasilijem Ivančukom, iza pobjednika [[Vladimir Kramnik|Vladimira Kramnika]].<ref>Dylan Loeb McClain : "[http://gambit.blogs.nytimes.com/2009/11/15/kramnik- wins - tal - memorial - Carlsen - claims - no -1 - ranking / Kramnik wins tal Memorial, Carlsen claims No. 1 ranking]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}", '' New York Times Chess Blog '' 0,15 November 2009. Retrieved 24 November 2009.</ref><ref>Dylan Loeb McClain :"[http://www.nytimes.com/2009/11/15/crosswords/chess/15champion.html?_r=1&ref=world Norwegian 0,18, Is Youngest to Be Ranked No. 1 at Chess ] ", '' New York Times '' 0,14 November 2009. Retrieved 24 November 2009.</ref> Odmah nakon ovog turnira uslijedilo je Svjetsko prvenstvo u brzopoteznom šahu, odigranom od 16. do 18. novemra u Moskvi. Sa učinkom od 28 pobjeda, 6 remija i 8 poraza Magnus postaje prvak svijeta, s tri boda prednosti u odnosu na drugoplasiranog Ananda.<ref>{{Cite web|url = http://tal.russiachess.org/results/2009/ Blitz / tournament_table_acc_places.html|title = World Blitz Championship - Tournament table|publisher = russiachess.com|access-date = 18. 11. 2009}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U prosincu Magnus uzima učešće na London klasiku, i to kao prvi nositelj u konkurenciji [[Vladimir Kramnik|Vladimira Kramnika]], [[Hikarua Nakamure]], [[Michael Adams|Michaela Adamsa]], [[Nigela Shorta]], [[Ni Hue]], [[Luka MacShane]] i [[Davida Hauela.]] Već u prvoj rundi pobjeđuje Kramnika i na kraju osvaja prvo mjesto sa skorom 13 od 21 (na turniru je korišteno neuobičajeno bodovanje, kao u nogometu pobjeda 3 poena a remi 1, po standardnom bodovanju Carlsenov skor bi iznosio 5 od 7), poenom prednosti u odnosu na Kramnika, s prosječnom ocjenom 2844. Ovaj trijumf mu donosi na novoj, januarskoj rang - listi svjetski broj 1, čime je preskočio dotadašnjeg lidera [[Veselin Topalov|Veselina Topalova]]. Magnusov prosječan učinak u razdoblju od maja 2009. do januara 2010. godine na rang - listi FIDE mu osigurava sudjelovanje na Turniru kandidata, u okviru ciklusa Svjetskog šampionata u šahu 2012. Početkom godine Magnus angažira kao svog osobnog trenera bivšeg svjetskog prvaka [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]].<ref>Peter Doggers :"[http://www.chessvibes.com/reports/magnus-carlsen-my-job-is - to - improve - my - chess / # more -15.978 Magnus Carlsen : " My job is to improve my chess " ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180409043154/http://www.chessvibes.com/reports/magnus-carlsen-my-job-is |date=9. 4. 2018 }} ", '' ChessVibes '' 0,7 September 2009</ref> Njihova saradnja je potvrđena u norveškoj štampi tokom septembra.<ref>Macauley Peterson :"[https://webcast.chessclub.com/blog/2009/09/07/carlsen-and-kasparov-a-new-team/ Carlsen, Kasparov Team Up ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718111009/https://webcast.chessclub.com/blog/2009/09/07/carlsen-and-kasparov-a-new-team/ |date=18. 7. 2011 }} ", The Internet Chess club 0,7 September 2009.</ref><ref>"[http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=5742 Breaking news : Carlsen and Kasparov join forces ] ", '' ChessBase News '', 7 September 2009 ; translated from the Norwegian newspaper VG Nett. Retrieved 24 November 2009.</ref> Kao kruna sezone, Magnus dobija [[Šahovski Oskar]] za 2009. godinu.<ref>[http://www.arcticsec.no/index.php?button=blog Arctic Securities ASA - Magnus Carlsen - Blog ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100924143500/http://www.arcticsec.no/index.php?button=blog |date=24. 9. 2010 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> Ova prestižna nagrada se dodjeljuje najboljem šahisti na kraju godine na temelju ankete među vodećim šahovskim stručnjacima, novinarima i piscima, koju provodi ruski šahovski magazin [[64 (časopis)|64]]. === 2010. === Uoči 2010 Magnus izjavljuje da će igrati manje turnira naredne godine. Suradnja s Kasparovim je nastavljena sve do marta.<ref>{{Cite news|url = http://www.vg.no/sport/artikkel.php?artid=597375|title=Ny strategi for verdensener Carlsen neste år|date=29. 12. 2009|publisher = Verdens Gang / NTB|language = Norwegian|access-date=31. 1. 2010 }}</ref> U razdoblju od 16-31. januara Carlsen po drugi put osvaja [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu]]u, sa 8,5 bodova (5 pobjeda, 7 remija i 1 poraz). Njegovim porazom od Kramnika u devetoj rundi je prekinut niz od 36 uzastopnih partija bez poraza.<ref>{{Cite news|url = http://www.nettavisen.no/sjakk/article2812643.ece|title = Så Tapti Magnus|last = Valaker|first = Ole|date=26. 1. 2010|publisher = Nettavisen|language = Norwegian|access-date=31. 1. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20100128094942/http://www.nettavisen.no/sjakk/article2812643.ece|archive-date=28. 1. 2010|url-status = dead}}</ref> U posljednjoj rundi protiv [[Fabijana Karuana]] Carlsen zapada u tešku poziciju, ali uspijeva izboriti remi i sačuvati prvo mjesto s pola boda prednosti u odnosu na Kramnika i sirovu.<ref>{{Cite news|url = http :/ / www.nettavisen.no/sjakk/article2817756.ece|title=Magnus vant thrillerfinale|last = Valaker|first = Ole|date=31. 1. 2010|publisher = Nettavisen|language = Norwegian|access-date=31. 1. 2010 }}</ref> Na martovskoj FIDE rejting - listi, Magnus postavlja novi osobni rekord sa 2813 bodova, što je ujedno i najviši skor ikada poslije Kasparova.<ref name="barden">{{cite web|url = http://www.guardian.co.uk/sport/2010/mar/13/chess-magnus-carlsen-garry-kasparov|title = World No1 Magnus Carlsen parts company with mentor Garry Kasparov|last = Barden|first = Leonard|date=13. 3. 2010|publisher = [[The Guardian]]|access-date=14. 3. 2010 }}</ref> Međutim, u istom mjesecu je objavljeno i da je raskinuta suradnja s Kasparovim i da on više neće biti angažiran kao osobni trener,<ref name="barden" /> mada je Magnus u intervjuu njemačkom magazinu [[Der Spiegel (časopis)|Der Spiegel]] čitavu priču stavio u drugi kontekst i izjavio da će ostati u kontaktu s Garijem kao i da će nastaviti posjećivati ​​njegove trening sesije.<ref>"[http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=6187 Magnus Carlsen on his chess career ] ", '' ChessBase News '', 15.03.2010.</ref> Još jedna potvrda Magnusovog uspona bila je i dioba prvog mjesta sa [[Ivančukom]] na Melodi Amber u generalnom plasmanu. On ostvaruje 6,5 bodova u šahu na slijepo i 8 u ubrzanom šahu, što je ukupno 14,5 od mogućih 22 boda. U maju je objelodanjeno da je Magnus pomagao [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]] u pripremi [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2010.|meča za titulu prvaka svijeta]] protiv izazivača [[Veselin Topalov|Veselina Topalova]], koji je Anand dobio 6,5-5,5 i tako obranio titulu. Također se saznalo i da je pomagao Anandu i za [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2007.|Svjetsko prvenstvo 2007.]] i [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2008.|Svjetsko prvenstvo 2008.]] godine.<ref>{{cite web|url = http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=6346|title = Chess News - Anand in Playchess - the helpers in Sofia |access-date=19. 5. 2010|date=19. 5. 2010|publisher = Chessbase }}</ref> Na svom prvom nastupu nakon razlaza s Kasparovim, Magnus sudjeluje na Bazna Kings turniru u Rumunjskoj od 14-25. juna. Turnir se igrao po dvokružnom [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]] a konkurenciju su činili [[Wang Yue]], [[Boris Geljfand]], bivši FIDE svjetski prvak [[Ruslan Ponomajrov]], [[Tejmur Radžabov]] i [[Liviu - Dieter Nispeanu]]. Nakon tri uzastopna remija na startu uslijedile su i četiri pobjede zaredom, čime je, u tom momentu, Magnus postavio novi osobni rekord sa 2825,1 bodova.<ref>{{Cite web |url=http://chess.liverating.org/toplist.php?pid |title== 1503014 & compact = 1 Magnus Carlsen live chess rating history |access-date=22. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133948/http://chess.liverating.org/toplist.php?pid |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Završio je turnir s 7,5 od mogućih 10 bodova i prosječnom ocjenom 2918, sa puna dva boda prednosti u odnosu na drugoplasirane Geljfanda <ref>[http://www.chess.co.uk/twic/chessnews/events/4th-kings-tournament-2010 2010 Bazna Kings Tournament ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516130134/http://www.chess.co.uk/twic/chessnews/events/4th-kings-tournament-2010 |date=16. 5. 2011 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> Ovaj trijumf je osnažio Carlsenov broj jedan na svjetskoj rang - listi sa 2826 bodova. Jedino je Kasparov uspio ostvariti više bodova a Carlsen se našao na samo 25 bodova zaostatka u odnosu na najbolji rezultat ikada. Nakon ljetne stanke uslijedio je mini-turnir po ubrzanom tempu, [[Arktik Sekjuriti Stars]] u [[Kristiansundu]], Norveška, od 28-30. augusta. Sudjelovanje su još uzeli i aktualni svjetski prvak [[Viswanathan Anand]], ženski broj jedan [[Judit Polgar]] i [[Jon Ludvig Hamer]]. U preliminarnoj raund-robin rundi Magnus je sa skorom 3,5 od 6 zauzeo drugo mjesto, iza Ananda, čime se plasirao u finale.<ref>{{Cite web|url = http://www.chessbase.com/newsdetail. asp ? newsid = 6641|title = Arctic Securities Rapid : Carlsen gets ' hammered ', reaches final|date=29. 8. 2010|publisher = Chessbase.com|access-date=30. 8. 2010}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U finalu je Magnus dobio Ananda 1,5-0,5, čime je osvojio turnir.<ref>{{Cite web|url = http://chessbase.com/newsdetail.asp?newsid = 6644|title = Carlsen beats Anand, wins Arctic Securities Rapid|date=31. 8. 2010|publisher = Chessbase.com|access-date=31. 8. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20050121051511/http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid|archive-date=21. 1. 2005|url-status = dead}}</ref> Međutim, nakon toga je došlo do iznenadnog pada na naredna dva natjecanja. Na [[39. Šahovska olimpijada|39. Šahovskoj olimpijadi]] od 19. septembra do 4. oktobra u [[Hanti-Mansijsk]]u, ostvario je prosječan učinak 4,5 od 8 bodova, sa čak tri poraza crnim figurama, od [[Baadur Jobava|Baadura]], [[Michael Adams|Michaela Adamsa]] i [[Sanan Sjugirov|Sanana Sjugirova]]. Ovo su ujedno bili i prvi Carlsena porazi crnim figurama nakon više od godinu dana. Reprezentacija Norveške je zauzela skromno 51. mjesto u kokurenciji 149 timova.<ref>[http://ugra-chess.com/standings.php Standings|World Chess Olympiad 2010 Khanty - Mansiysk|vsemirnaâ Šahmatnaâ Olimpiada Hanty - Mansijsk ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140108052048/http://www.ugra-chess.com/standings.php |date=8. 1. 2014 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref><ref name="OLY39">[http://www.olimpbase.org/2010/2010nor.html Rezultati reprezentacije Norveške na 39. šahovskoj olimpijadi 2010.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> Sljedeći turnir je bio veliko finale Grand Slam Mastersa u [[Bilbao|Bilbau]], od 9. do 15. oktobra. Na ovaj turnir Magnus se izravno kvalificirao kao osvajač tri od prethodna četiri turnira iz Grand Slam serije (Nanking 2009, Korus 2010 te Bazna Kings 2010.) Zajedno s njim na turniru je sudjelovao Anand, kao i najbolja dvojica šahista iz preliminarnog turnira održanog rujna u [[Šangaj]]u. Na ovom turniru su nastupili [[Vladimir Kramnik]], [[Levon Aronjan]], [[Aleksej Širov]] i [[Wang Hao]], a kvalificirali su se [[Širov]] i [[Kramnik]].<ref>[Http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=6567 Final Chess Masters 2010 in Shanghai and Bilbao ], Pristupljeno 11. 4. Shanghai Masters 2010 ], Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> Prosječan rejting sudionika prije početka turnira je iznosio 2789 bodova, što je govorilo da se radi o najjačem turniru u povijesti šaha. U prvoj partiji Carlsen gubi crnim figurama u [[Daminoj indijskoj obrani]] od Kramnika, što je predstavljao njegov drugi uzastopni poraz od bivšeg svjetskog prvaka, čime mu je broj 1 na svjetskoj rang - listi bio ozbiljno ugrožen. U drugoj rundi novi poraz, ovoga puta od Ananda i to s bijelim figurama u [[Španska partija|Španskoj partiji]], a sa ovim porazom je Carlsen u trenutnom rejtingu pao na drugo mjesto svjetske liste iza Ananda. U kasnijim partijama Magnus je donekle popravio dojam nakon pobjede nad [[sirovu]], okončavši turnir sa 2,5 od 6 bodova, a turnir je osvojio [[Kramnik]] s 4 od 6 bodova.<ref>{{Cite news|url = http://www. nettavisen.no/sjakk/article3006142.ece|title = Magnus endt på 3. plass|last = Valaker|first = Ole|date=15. 10. 2010|publisher = Nettavisen|language = Norwegian|access-date=29. 10. 2010 }}</ref> Početkom studenog na novoj službenoj rang - listi [[FIDE]] Magnusov rejting pada na 2802 bodova, iza Anandovih 2804, čime je službeno završena njegova vladavina kao svjetskog broja jedan. Ovo iznenadno nazadovanje je pokrenulo špekulacije u javnosti o tome da li neke Carlsena aktivnosti, kao što je manekenstvo za prestižnu nizozemsku marku odjeće G-star, odvlače pažnju od šahovske ploče.<ref>{{Cite news|url = http://www.vg.no / sport / artikkel.php ? Artide = 10025454|title = bekymret for sjakk - Carlsen etter « ikke - sportslig styr »|last = Brenne|first = Øyvind|date=11. 10. 2010|publisher = Verdens Gang|language = Norwegian|access-date=29. 10. 2010 }}</ref> Magnus je izjavio da ne vjeruje da njegove vanšahovske aktivnosti imaju ikakav direktan utjecaj na nešto slabije rezultate, te je izrazio očekivanje da njegov novi uspon počinje već na narednom turniru u [[Nanking|Nanjing]], gdje je protekle godine ostvario svoj ​​najbolji rezultat u dosadašnjoj karijeri (8 od 10 bodova).<ref>{{cite web|url = http://www.arcticsec.no/index.php?blog_id=102&button=blog&main_image=35|title = Magnus Carlsen ` s Blog|last = Carlsen|first = Magnus|access-date=29. 10. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20101220163636/http://www.arcticsec.no/index.php?blog_id=102&button=blog&main_image=35|archive-date=20. 12. 2010|url-status = dead}}</ref> Uslijedio je turnir u Nanjing, od 19-30. oktobra, a konkurenciju su činili [[Anand]], tadašnji svjetski broj dva [[Topalov]], [[Vugar Gašimov]], [[Wang Yue]] i [[Etienne bakrota]].<ref>[http://previews.chessdom.com/2010/nanjing-chess-2010 Nanjing Super Chess Tournament 2010 (updated) ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170927000107/http://previews.chessdom.com/2010/nanjing-chess-2010 |date=27. 9. 2017 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> Ovo je bio jedini turnir u 2010. godini na kome su sudjelovali, u tom trenutku, trojica vodećih igrača na svjetskoj rang - listi, Carlsen, Anand i Topalov, a ujedno i jedini turnir u povijesti na kome su igrala trojica šahista koji su u tom trenutku imali rejting iznad 2800 bodova. Sa tri uzastopne pobjede bijelim figurama, protiv [[bakrota]], [[Juea]] i [[Topalova]], Magnus je stekao rano vodstvo, s ukupno osam uzastopnih pobjeda s bijelima na turniru, računajući i proteklu godinu. u 7. rundi ovaj niz konačno prekinut remijem s Anandom, a prvo mjesto je osigurano pobjedom u pretposljednjoj rundi crnim figurama protiv Topalova, sa skorom 6,5 od 9 i drugom pobjedom na turniru protiv bivšeg svjetskog broja 1.<ref>{{cite web|url = http://www.chessvibes.com/reports/carlsen-wins-pearl-spring-2010/|title = Carlsen wins Pearl Spring 2010|last = Doggers|first = Peter|date=29. 10. 2010|publisher = ChessVibes|access-date=29. 10. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20101101050330/http://www.chessvibes.com/reports/carlsen-wins-pearl-spring-2010/|archive-date=1. 11. 2010|url-status = dead}}</ref> Magnusov konačan učinak je iznosio 7 od 10 bodova (sa sjajnom prosječnom ocjenom od 2903 bodova), čime je osigurano sudjelovanje na Grand Slam Masters finalu naredne godine. S punim poenom prednosti u odnosu na drugoplasiranog Ananda, čime je Carlsen, u aktualnom rejtingu, povratio svjetski broj jedan. Na Svjetskom prvenstvu u brzopoteznom šahu u Moskvi od 16-18. novembra Carlsen je branio svoju prošlogodišnju titulu. Sa učinkom 23,5 od 38, završio je na trećem mjestu iza [[Tejmura Radzab]] i pobjednika [[Levona Aronjan]].<ref>[http://www.russiachess.org/online/blitz/final_standings&38.html 2010 World Blitz Chess Championship - Final Standings ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111002173345/http://www.russiachess.org/online/blitz/final_standings%2638.html |date=2. 10. 2011 }}, Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> Krajem godine, na redu je još jedna obrana titule, ovoga puta na [[London klasiku]], od 8-15. decembra. Ove godine je konkurencija dodatno ojačana sudjelovanjem svjetskog prvaka [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]]. Ostali natjecatelji su : bivši svjetski prvak [[Vladimir Kramnik]], najbolji američki šahista [[Hikaru Nakamura]], kao i vodeći engleski igrači [[Michael Adams]], [[Nigel Short]], [[David Howell]] i [[Luk Anand]]. === 2011. === {{Proširiti sekciju}} === 2012. === Na 74. [[Šahovski turnir Tata-Steel|Šahovskom turniru Tata-Steel]] igranom od 13-29. januara u [[Wijk aan Zee]]u, Carlsen je osvajanjem 8 bodova iz 13 partija, podijelio drugo mjesto sa [[Fabiano Caruana|Caruanom]] i [[Tejmur Radžabov|Radžabovim]]. Nakon poraza sa bijelim figurama u devetom kolu protiv [[Serhij Karjakin|Karjakina]], nije mogao u naredna četiri kola stići pobjednika turnira [[Levon Aronjan|Levona Aronjana]], kog je pobjedio u trećem kolu.<ref>[{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2012/standings/1 |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2012.''''' {{Simboli jezika|en|engleski}} |access-date=22. 11. 2013 |archive-date=8. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108170537/http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2012/standings/1 |url-status=dead }} '''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2012.''''' {{Simboli jezika|en|engleski}}]</ref> U junu osvaja bez poraza 7. [[Taljev memorijal]] u [[Moskva|Moskvi]] osvajanjem 5,5 bodova iz 9 partija. Za [[Norveška šahovska reprezentacija|Norvešku šahovsku reprezentaciju]] nije nastupio na [[40. Šahovska olimpijada|40. Šahovskoj olimpijadi]] u [[Istanbul]]u.<ref name="OLY40">[http://www.olimpbase.org/2012/2012nor.html Rezultati reprezentacije Norveške na 40. šahovskoj olimpijadi 2012.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> Od 1-11. jula u [[Astana|Astani]] na [[Svjetsko šahovsko prvenstvo u brzopoteznom šahu 2012.|Svjetskom šahovskom prvenstvu u brzopoteznom šahu]], osvaja drugo mjesto u konkurenciji brzopoteznog i blic-šaha. Takođe na 45. [[Šahovski turnir u Bielu|Šahovskom turniru u Bielu]], od 21. jula do 3. augusta osvaja drugo mjesto. Mada je dva puta pobijedio pobjednika turnira [[Wang Hao]]a, i ostao na turniru bez poraza, zbog pravila tri boda, zauzeo je drugo mjesto, jer je [[Wang Hao]] imao više pobjeda, koje su se na ovom turniru brojale 3 boda.<ref>{{Cite web |url=http://www.bielchessfestival.ch/uploads/media/2012_gmt.pdf |title=Rezultati Šahovskog turnira u Bielu 2012. {{Simboli jezika{{!}}en{{!}}engleski}}{{Simboli jezika{{!}}de{{!}}njemački}}{{Simboli jezika{{!}}fr{{!}}francuski}} |access-date=23. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305020738/http://www.bielchessfestival.ch/uploads/media/2012_gmt.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> [[Grand Slam Masters|Grand Slam finale]] 2012. godine, igrano u [[São Paulo|São Paulu]] i [[Bilbao|Bilbau]], dobio je Carlsen u razigravanju brzopoteznim šahom protiv [[Fabiano Caruana|Caruana]], sa kojim je nakon turnira igranog dvokružnim [[Bergerov sistem|Bergerovim sistemom]], dijelio prvo mjesto sa 17 bodova.<ref>{{Chessgames3|id=79025|tekst=5.Grand Slam Masters 2012.}}</ref> U decembru je pobijedio na 4.[[Šahovski turnir u Londonu|Classic turniru u Londonu]].<ref>{{Cite web |url=http://www.londonchessclassic.com/2012/classic.standings.htm |title=Rezultati Šahovskog turnira u Londonu 2012. {{Simboli jezika|en|engleski}} |access-date=23. 11. 2013 |archive-date=11. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131211011806/http://www.londonchessclassic.com/2012/classic.standings.htm |url-status=dead }}</ref> === 2013. === U januaru je Carlsen treći put nakon 2008. i 2010. godine ubjedljivo je pobijedio na [[Šahovski turnir Tata-Steel|Šahovskom turniru Tata-Steel]] u [[Wijk aan Zee]]u osvajanjem 10 od 13 bodova.<ref>[{{Cite web |url=http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2013/standings/1 |title='''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2013.''''' {{Simboli jezika|en|engleski}} |access-date=22. 11. 2013 |archive-date=12. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131112234130/http://www.tatasteelchess.com/history/recent/year/2013/standings/1 |url-status=dead }} '''''Rezultati grupe A Šahovskog turnira Tata-Steel 2013.''''' {{Simboli jezika|en|engleski}}]</ref> Na temelju rejtinga, Carlsen se kvalificirao u aprilu za [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.#Turnir kandidata|Turnir kandidata]] u [[London]]u na kojem je postao izazivač aktualnog svjetskog prvaka [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]] na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.|Svjetskom prvenstvu u šahu 2013.]] Turnir je završio sa jednim porazom protiv [[Peter Swidler|Petera Svidlera]], te sa istim brojem osvojenim bodova kao i [[Vladimir Kramnik]], ali zbog većeg broja pobjeda na turniru, u odnosu na [[Vladimir Kramnik|Kramnika]], Carlsen ju postao izazivač [[Viswanathan Anand|Ananda]].<ref>[{{Cite web |url=http://london2013.fide.com/en/component/turnuva/?task=fileview&kid=2 |title=Tabela rezultata Turnira kandidata u Londonu 2013. {{Simboli jezika|en|engleski}} |access-date=22. 11. 2013 |archive-date=17. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131217203919/http://london2013.fide.com/en/component/turnuva/?task=fileview&kid=2 |url-status=dead }} Tabela rezultata Turnira kandidata u Londonu 2013. {{Simboli jezika|en|engleski}}]</ref> U septembru 2013. u [[SAD|američkom]] [[Saint Louis]]u na turniru ''[[The Sinquefield Cup]]'',<ref name="SP">{{Cite web |url=http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |title=Šahovski turnir ''The Sinquefield Cup'' u St. Louisu {{Simboli jezika{{!}}en{{!}}engleski}} |access-date=25. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |archive-date=10. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> pobijedio je na do sada najjačem turniru svih vremena ''(stanje novembar 2013)'' [[Kategorije šahovskih turnira|22. kategorije]] sa prosječnim rejtingom igrača od 2794,8, osvojivši 4,5 od ukupno 6 bodova. U novembru, na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.|Svjetskom prvenstvu u šahu 2013.]] u indijskom [[Chennai]]u nakon deset partija, sa tri pobjede i sedam remija, Carlsen je postao svjetski šahovski prvak sa rezultatom 6,5:3,5.<ref name="SA"/><ref name="JL"/> == Stil igre == Kao čudo od djeteta, Magnus je bio prepoznatljiv po atraktivnom napadačkom stilu. Njegova pobjeda protiv [[Sipke Ernsta]] u C grupi [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu|Šahovskog turnira u Wijk aan Zee]] 2004.<ref name="CS"/> koja je završena sjajnom mat kombinacijom, bila je dobar primjer ovakvog stila, koji je izazvao divljenje kod određenog broja igrača. Kako je igrački sazrijevao, shvatio je da ovakav riskantan način igre nije previše mudar u duelima protiv svjetske elite. Od 2005. godine, sve se više suočavao sa daleko iskusnijim šahistima, pa je nerijetko zapadao u velike probleme u otvaranju i središnjici. Napredujući, postao je univerzalni tip igrača, sposoban barata svim vrstama pozicija. U otvaranju, Magnus je balansirao između neobično velikog broja otvaranja. Umjesto da se, kao većina drugih šahista, specijalizira za određeni tip otvaranja sa '''d4''' ili '''e4''', igrao je podjednako obje vrste, što je bio i dio taktike zbunjivanja protivnika, kojima je otežao pripremu za mečeve protiv njega.<ref>{{Cite news|url = http://www.dagsavisen.no/kultur/article401031.ece|title = Magnus Carlsens system|last = Grønne|first = Atle|date=27. 2. 2009|publisher = Dagsavisen|language = Norwegian|access-date = 29. 11. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20110716170211/http://www.dagsavisen.no/kultur/article401031.ece|archive-date=16. 7. 2011|url-status = dead}}</ref> Od vremena kada je postao Magnusov osobni trener, Kasparov je više puta izjavio da je Carlsen pozicijski tip igrača, sličan bivšim svjetskim prvacima kao što su [[Anatolij Karpov]], [[José Raúl Capablanca]] i [[Vasilij Smislov]]. Dugoročni cilj ovog tipa igrača je zadobijanje statičke prednosti (zauzimanje prostora i razvijanje pješačke strukture), naspram taktičkog tipa, koji bira dinamičku prednost (preuzimanje inicijative). Bivši svjetski prvaci poznati po taktičkom stilu bili su, pored Kasparova i [[Robert Fischer|Bobi Fischer]] i [[Mihail Talj]].<ref>[Http://www.youtube.com/watch?v=VCGebC6QtKc Kasparov Interview 18 - Sep -2009 ], NRK TV interview 18/09/2009, accessed 15/08/2010</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=aKEnwr-N2NI&NR=1 Garry Kasparov on coaching Magnus Carlsen ], Pristupljeno 11. 4. 2013.</ref> == Nagrade == * '''2000.''' - Prvak Norveške u juniorskoj kategoriji; * '''2013.''' - Svjetski šahovski prvak == Rezultati == === Šahovske olimpijade === {| class="wikitable" style="float:left; width:900px; font-size: 90%;" |- bgcolor="#CCDDEE" ! style="width:50px;" | Godina ! style="width:140px;"| Olimpijada ! style="width:50px;" | Broj <br /> table ! style="width:50px;" | Država ! style="width:50px;" | Trenutni <br /> rejting ! style="width:40px;" | Bodovi ! style="width:40px;" | Pobjede ! style="width:40px;" | Remiji ! style="width:40px;" | Porazi ! style="width:40px;" | % ! style="width:40px;" | Plasman <br /> <small>(pojedinačno)</small> ! style="width:40px;" | Plasman <br /> <small>(ekipno)</small> |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2004]]. || align="left" | [[36. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY36">[http://www.olimpbase.org/2004/2004nor.html Rezultati reprezentacije Norveške na 36. šahovskoj olimpijadi 2004.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> | ''1. tabla'' || {{ZD|NOR}} || 2.581 || '''3''' <small>(5)</small> || 2 || 2 || 1 || 60,0% || '''-''' || '''39''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2006]]. || align="left" | [[37. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY37"/> | ''1. tabla'' || {{ZD|NOR}} || 2.646 || '''6''' <small>(8)</small> || 4 || 4 || 0 || 75,0% || '''5''' || '''31''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2008]]. || align="left" | [[38. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY38">[http://www.olimpbase.org/2008/2008nor.html Rezultati reprezentacije Norveške na 38. šahovskoj olimpijadi 2008.] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> | ''1. tabla'' || {{ZD|NOR}} || 2.786 || '''7½''' <small>(11)</small> || 5 || 5 || 1 || 68,2% || '''10''' || '''21''' |- align="center" | bgcolor="#f5faff | [[2010]]. || align="left" | [[39. šahovska olimpijada]]<ref name="OLY39"/> | ''1. tabla'' || {{ZD|NOR}} || 2.826 || '''4½''' <small>(8)</small> || 4 || 1 || 3 || 56,3% || '''25''' || '''51''' |} {{raščistiti}} === Svjetsko ekipno šahovsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:left; width:900px; font-size: 90%;" |- bgcolor="#CCDDEE" ! style="width:50px;" | Godina ! style="width:140px;"| Prvenstvo ! style="width:50px;" | Broj <br /> table ! style="width:50px;" | Država ! style="width:50px;" | Trenutni <br /> rejting ! style="width:40px;" | Bodovi ! style="width:40px;" | Pobjede ! style="width:40px;" | Remiji ! style="width:40px;" | Porazi ! style="width:40px;" | % ! style="width:40px;" | Plasman <br /> <small>(pojedinačno)</small> ! style="width:40px;" | Plasman <br /> <small>(ekipno)</small> |} {{raščistiti}} === Evropsko ekipno šahovsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:left; width:900px; font-size: 90%;" |- bgcolor="#CCDDEE" ! style="width:50px;" | Godina ! style="width:140px;"| Prvenstvo ! style="width:50px;" | Broj <br /> table ! style="width:50px;" | Država ! style="width:50px;" | Trenutni <br /> rejting ! style="width:40px;" | Bodovi ! style="width:40px;" | Pobjede ! style="width:40px;" | Remiji ! style="width:40px;" | Porazi ! style="width:40px;" | % ! style="width:40px;" | Plasman <br /> <small>(pojedinačno)</small> ! style="width:40px;" | Plasman <br /> <small>(ekipno)</small> |- align="center" | bgcolor="#f5faff |} {{raščistiti}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * {{FIDE|id=1503014|tekst=Magnusa Carlsena}} * {{Chessgames2|id=52948|tekst=Magnus Carlsen}} * [http://www.chessgraphs.com chessgraphs.com] rating history for Magnus Carlsen, graphed in comparison to other top chess players {{Svjetski šahovski prvaci}} {{Norveški sportist godine}} {{DEFAULTSORT:Carlsen, Magnus}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Norveški šahisti]] [[Kategorija:Biografije, Tønsberg]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u šahu 2014.]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u šahu 2016.]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u šahu 2018.]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u šahu 2021.]] b1jb409kx0qy7zabrvffpbzgo63t5tk 0 350871 3712842 3636395 2025-06-06T21:08:11Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|2|0 */ 3712842 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Pjevajmo na kiši | poster = Singing in the rain poster.jpg | tekst = Originalni poster filma | režija = [[Gene Kelly]] <br >[[Stanley Donen]] | producent = [[Arthur Freed]] | scenarist = [[Betty Comden]]<br/>[[Adolph Green]] | narator = | uloge = [[Gene Kelly]]<br>[[Donald O'Connor]]<br >[[Debbie Reynolds]]<br>[[Jean Hagen]]<br>[[Millard Mitchell]] | muzika = [[Nacio Herb Brown]] (muzika)<br>[[Arthur Freed]] (tekstovi) | kinematografija =[[Harold Rosson]] | žanr =[[komedija]], [[mjuzikl]] | montaža =[[Adrienne Fazan]] | studio = [[Metro-Goldwyn-Mayer]] | distributer = [[Metro-Goldwyn-Mayer]] | datum = 27. mart 1952. | trajanje =103 minute | zemlja =[[SAD]] | jezik =[[engleski jezik|Engleski]] | budžet =2,6 miliona | zarada =5,6 miliona dolara | prethodnik = | nasljednik = }} [[Datoteka:Singin' in the Rain trailer (1952).webm|mini|thumbtime=19|upright=1.5|Trailer]] '''''Pjevajmo na kiši''''' ({{jez-en|Singin' in the Rain}}) američka je muzička komedija snimljena 1952. u režiji [[Gene Kelly|Genea Kellyja]] i [[Stanley Donen|Stanleyja Donena]]. Gene Kelly se također pojavljuje u glavnoj ulozi zajedno sa [[Donald O'Connor|Donaldom O'Connorom]], [[Debbie Reynolds]], [[Jean Hagen]] i [[Millard Mitchell|Millardom Mitchellom]]. Film je bio nominiran za dva [[Oscar]]a u kategorijama za najbolju sporednu žensku ulogu i najbolju filmsku muziku, ali nije osvojio nijedan, dok je za [[Zlatni globus|Zlatnog globusa]] imao dvije nominacije i osvojio je nagradu u kategoriji najbolji glumac u mjuziklu ili komediji. [[Američki filmski institut]] je 2007. rangirao ovaj film kao 5. najveći film svih vremena. Kao inspiracija za film je bio događaj kada su scenaristi kupili kuću u Hollywoodu od bivše zvijezde nijemog filma koji je izgubio svoje bogatstvo nakon što je inovacija zvučnog filma uništila njegovu karijeru.<ref>http://www.imdb.com/title/tt0045152/?ref_=nv_sr_1</ref> Jedan je od najviše slavljenih filmskih mjuzikla [[MGM]]-a svih vremena, prije nego što su filmske adaptacije brodvejskih predstava uzele maha. Mjuzikl je pisan direktno za film, i nije bio brodvejska adaptacija. Film duhovito karikira i parodira paniku tokom zabrinjavajućeg prelaznog perioda od nijemih na zvučne filmove Hollywooda kasnih 1920-ih nakon što zvučna revolucija preovladava.<ref>http://www.filmsite.org/sing.html</ref> == Radnja == Godina je 1927. i ljubitelji se okupljaju kod holivudskog ''Chinese Theatrea'' povodom premijere najnovijeg romantičnog epa ''The Royal Rascal'' u produkciji ''Monumental Picturesa'', u kojem glume popularni glumci nijemog filma Don Lockwood i Lina Lamont. Don govori [[radio]] komentatoru Dori Bailey da je njegov moto uvijek bio "dostojanstvo", i podsjeća na idiličnu priču o svom djetinjstvu i usponu do slave, što je sve bilo potpuna izmišljotina. Publika aplaudira s entuzijazmom na kraju filma i traži da zvijezde filma održe govor, pošto su ih prepoznali u kinu, ali Don, koji mrzi svoju ko-zvijezdu kreštavog glasa, insistira na tome da se Lina samo osmjehuje. Uz pomoć šefa studija R.F. Simpsona, Don uspijeva pobjeći od dosadne Line i odvozi se sa svojim najboljim prijateljem, studijskim [[pijanist]]om Cosmom Brownom, na proslavu premijere. Kod bulevara [[Hollywood]], Cosmov auto se pokvario, a Don je okružen obožavateljima. Da bi izbjegao bučnu rulju, koja mu je pocijepala smoking, Don preskače u prvi slučajni automobil u prolazu kojeg je vozila Kathy Selden. Na početku je bila uplašena, ali kad joj je policajac rekao ko je Don, ona mu nudi da ga odbaci do njegove kuće na [[Beverly Hills]]u. Iako Kathy kaže da je pozorišna glumica, koja je vidjela samo jedan od Donovih filmova, ona je zapravo pjevačica u Cocoanut Grove noćnom klubu. Nakon što je odbacila Dona do kuće da se presvuče, Kathy se vozi do kuće R.F. Simpsona gdje će nastupati na zabavi. Don stiže na zabavu baš u vrijeme kad se prikazuje kratki zvučni film. Većina gostiju nisu uopšte oduševljeni novim fenomenom, čak i kad je R.F. rekao da su braća Warner objavila dugometražni zvučni film. Kada je zabava počela, Don je iznenađen ali sretan što vidi izazovno obučenu Kathy koja se neočekivano pojavila, i pokušava razgovarati s njom, ali ona misli da on samo želi da se ismijavaja s njom. Kad je ljubomorna Lina uhvatila Dona za ruku, Kathy baca tortu na njega, ali maši i umjesto njega pogađa Linu. Kathy brzo bježi, ali Don je ne može pronaći. Nekoliko sedmica kasnije, Warner Brosov ''Jazz pjevač'' postaje hit i publika traži više zvučnih filmova. Kad su Don i Lina započeli svoj sljedeći film, ''The Dueling Cavalier (Kavaljer na dvoboju)'', Cosmo ironično primjećuje da su njihovi film jedni te isti, što je Dona pogodilo, i shvata da je Kathy bila u pravu i da je zvuk potreban za pravi glumu. Lina se i dalje žali na Kathy, kojoj je dala otkaz, zbog čega je Don mrzi još više, pošto nije vidio Kathy još od zabave. Tokom pauze u snimanju, R.F. najavljuje da se snimanje prekida i da će se nastaviti za nekoliko sedmica sa zvučnim filmom. Cosmo je sav sretan zbog prekida, ali R.F. ga imenuje šefom u novom muzičkom odjeljenju studija. Nakon nekog vremena, kada je muzička tačka trebala biti snimana za film, Cosmo vidi Kathy koja pjeva u horu. Don se pojavljuje baš kad R.F. nudi Kathy drugi angažman, ona otkriva šta se dogodilo na zabavi, ali Don kaže R.F. da to nije bila njena krivica i R.F. se slaže s tim. Kasnije, kada Kathy i Don razgovaraju, on joj kaže da je njegova "romansa" s Linom u potpunosti izmišljena od strane časopisa i Kathy priznaje da je vidjela sve njegove filmove. Don ima poteškoća otkrivajući svoje osjećaje prema Kathy sve dok je nije odveo u romantično okruženje na zvučnoj pozornici. Uskoro počinju pripreme za snimanje filma ''Kavalir na dvoboju'' zajedno s lekcijama dikcije za Linu i Dona. Iako je sve u redu s Donom, Linin glas ne pokazuje nimalo poboljšanja. Kada je snimanje nastavilo, režiser Roscoe Dexter postaje sve više frustriran Lininim glasom i nemogućnosti da govori u [[mikrofon]], ali film je ipak završen. Kad se film prikazao jedne kišne noći u Hollywoodu, publika se smijala Lininom glasu, izrugivala se problemima sinhronizacije, ostavljajući gledaoce u kinu pod utiskom da je to najgori film ikada snimljen. Kasnije te noći, Cosmo i Kathy pokušavaju utješiti Dona, koji misli da je njegova karijera gotova ukoliko Cosmo ne dođe do ideje da pretvori film u muzičku komediju i da Kathy zamijeni Linin glas. Don je zabrinut da ovaj plan nije dobar za Kathy, ali ona ga uvjerava rekavši da će to biti samo za ovaj film. Sutradan, R.F. kaže da voli ideju da se ne sazna istina o Lini. Da bi poboljšali film, oni dodaju moderni dio u kojem Don može otpjevati i otplesati priču o brodvejskom plesaču. Nakon što je film završen, Don kaže Kathy da on želi reći svijetu koliko je voli, ali u momentu kad su se poljubili, Lina ih bijesno prekida. Ona zatim počinje svoju reklamnu kampanju proglašavajući sebe Monumentalovom novom pjevačkom zvijezdom. R.F. je ljut, ali Lina mu pokazuje ugovor, i on nerado pristaje da ona upravlja svojim publicitetom. Lina onda prijeti da će uništiti studio ako Kathy ne nastavi i dalje da duplira njeno pjevanje i glas, i da to bude njena jedina uloga. Na premijeri filma, publika voli "Linin" glas. Osjećajući se pobjednički, Lina se hvališe da će Kathy i dalje pjevati za nju, ali Don je bijesan. Kada publika bučno zahtijeva da čuje Linu kako pjeva, Don dolazi na ideju da Kathy stoji iza paravana i pjeva u mikrofon dok se Lina pretvara da pjeva. U momentu kad Lina otvara usta da “pjeva” "Singin ' in the Rain”, Don , R.F. i Cosmo dižu zavjesu i publika se histerično smije uviđajući da to Kathy zapravo pjeva. Lina ne shvata šta se dešava dok Cosmo ne preuzima mikrofon od Kathy i počinje sam da pjeva. Lina bježi sa scene vrišteći, a u trenutku kad se postiđena Kathy sprema da napusti kino, Don govori publici da je ona prava zvijezda filma i poziva je da mu se pridruži u pjevanju. Konačno, na reklamnom posteru Don i Kathy se proglašavaju zvijezdama novog Monumentalovog filma “Pjevajmo na kiši”.<ref>http://www.tcm.com/tcmdb/title/418/Singin-in-the-Rain/</ref> == Uloge == * [[Gene Kelly]] – Don Lockwood * [[Donald O'Connor]] – Cosmo Brown * [[Debbie Reynolds]] – Kathy Selden * [[Jean Hagen]] – Lina Lamont * [[Millard Mitchell]] – R.F. Simpson * [[Cyd Charisse]] – Kellyjev plesački partner u baletu "Broadway Melody" * [[Douglas Fowley]] – Roscoe Dexter, režiser filmova Dona i Line * [[Rita Moreno]] – Zelda Zanders == Nagrade == === Zlatni globus === * Donald O'Connor - Najbolji glumac - komedija ili mjuzikl === Ostale nagrade === * Betty Comden, Adolph Green - najbolji scenarij - nagrada Udruženja američkih pisaca == Zanimljivosti == * Gene Kelly je ismijavao Debbie Reynolds zato što nije bila u mogućnosti da pleše. [[Fred Astaire]], koji je bio prisutan u studiju, pronašao ju je kako plače ispod [[klavir]]a i pomogao joj je da nauči plesati. Donald O'Connor je priznao da nije uživao u radu s Geneom Kellyjem, jer Kelly se donekle ponašao kao tiranin. 'Connor je rekao da se tokom prvih nekoliko sedmica bojao da napravi grešku kako Kelly ne bi vikao na njega. * Debbie Reynolds je izjavila mnogo godina kasnije da su joj ovaj film i porođaj bile dvije najteže u životu. * Scenarij je napisan nakon pjesama, pa su pisci morali da smišljaju radnju s kojom bi se pjesme uklopile. * Kao i Lina Lamont, sa pojavom zvučnih filmova, mnogi glumci nijemih filmova izgubili su svoje karijere, jer njihovi glasovi nisu odgovarali njihovim filmskim likovima. Najpoznatiji primjer je zvijezda nijemog filma [[John Gilbert]]. Ustvari, nije bila boja njegovog glasa koja je ubila njegovu karijeru, nego podmetanje iza leđa (ubrzavanje njegovog glasa zvukom tehničara, prema direktnim naredbama od nekoga s vrha) i besmisleno zamršenim dijalozima koje je morao izgovoriti. Dijalozi koje Gene Kellyjev lik izgovara u " Kavaljeru na dvoboju" su na osnovu istih dijaloga koji su upropastili karijeru Johna Gilberta. * Film počinje sa premijerom najnovijeg filma Dona Lockwooda 'The Royal Rascal', nijemi crno-bijeli avanturistički film. Scene iz tog filma su zapravo iz filma MGM-a objavljenog 1948. pod nazivom ''Tri mušketira (1948)'', u kojem glumi Gene Kelly i ima boju i zvuk. Kako bi se prilagodio za film "Pjevajmo na kiši", boja i zvuk su izbrisani iz snimka i dodate su kartice za dijaloge. Druga promjena je bilo dodavanje snimki Jean Hagen (koja je igrala divu Linu Lamont) umjesto [[Lana Turner|Lane Turner]] koja je u ''Tri mušketira'' imala glavnu ulogu. Ako pogledate pažljivo, upravo je bila Lana a ne Jean koja je otvorila vrata kada ga koplje pogađa. Završetak filma ''The Royal Rascal'' je sniman na istom setu koji se koristio za ''Tri mušketira''. * Originalni negativ ovog filma je uništen u požaru. * Na isti način kako su Gene Kelly i ko-režiser Stanley Donen ponovo koristili ogroman repertoar popularnih pjesama iz ranijih mjuzikla, oni su pokupili iz skladišta MGM- a rekvizite i vozila. Automobil koji Debbie Reynolds vozi na početku filma je zapravo stara krntija Andyja Hardyja. Ljetnikovac u kojem Kelly živi je ukrašen sa stolovima, stolicama, tepisima i ostalim predmetima koji su se koristili u strastvenoj romantičnoj drami Johna Gilberta i [[Greta Garbo|Grete Garbo]], ''Flesh and the Devil (1926)''. * Samo dvije pjesme su bile pisane posebno za film: "Moses Supposes" koju su napisli Roger Edens, Betty Comden i Adolph Green; "Make Em Laugh" koju su napisali Arthur Freed i Nacio Herb Brown posebno za Donalda O'Connora. Svi se uglavnom slažu da je melodija posuđena iz pjesme [[Cole Porter]]a "Be a Clown". Irving Berlin je jedan dan bio u posjeti snimanju kada je čuo reprodukciju pjesme "Make 'Em Laugh". Kada je Berlin pitao čija je to pjesma, Freed je brzo promijenio temu. * Prije ovog filma, plesačica Cyd Charisse je bila u filmovima samo kao sporedna plesačica još od 1944. Njena snažna izvedba kao Louise Brooks u pjesmi "Broadway Melody" je bila toliko uspješna da MGM nije odolio da joj konačno ne ponudi jednu od glavnih uloga u filmu. Njen sljedeći film je bio ''The Band Wagon (1953)'', u kojem glumi Fred Astaire. * Ovo je bio šesti put da je pjesma "Singin 'in the Rain" korištena na velikom ekranu. Prvi put je izvedena u filmu ''Hollywood Review (1929)'', kada je otpjevao hor MGM-a sa Noinom barkom u pozadini. Taj snimak je kasnije korišten u filmu ''Babes in Arms (1939)''. [[Jimmy Durante]] je pjevao pjesmu nakratko u filmu ''Speak Easily (1932)''. Durante je bio prvi koji je dodao "Doo Doo Doo Doo" i "Ja Da Da Da". [[Judy Garland]] je pjevala u filmu ''Little Nellie Kelly (1940)''. Pjesma se također pojavila kao muzička sekvenca koju izvodi William Bendix u ''Babe Ruth Story (1948)''. * Premijera filma na televizijskoj mreži NBC, koja je bila zakazana za [[23. novembar]] [[1963]]., morala je biti odgođena na dvije sedmice zbog atentata na predsjednika [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]]. * Proglašen je za 10. po redu najveći film svih vremena prema magazinu ''Entertainment Weekly'', što je najviše rangirani mjuzikl. * Prilikom odlučivanja koju pjesmu da daju Donaldu O'Connoru da pjeva, prvobitno je trebala biti "The Wedding of the Painted Doll". Međutim, budući da je O'Connor imao pregršt trikova koje je koristio u vodvilju, pjesma je zamijenjena sa "Make 'Em Laugh" kako bi O'Connor izrazio svoje komične sposobnosti. <ref>http://www.imdb.com/title/tt0045152/trivia?ref_=tt_trv_trv</ref> == Kritike == {{Citat|Oscari su poznati po "nadoknadama" filmašima i glumcima koje su bili zapostavili ili zaboravili. Ponekad su bili ispred događaja, ali čak i tada imali su male greške. Možemo uzeti 1951. godinu za primjer, kada je Akademija filmskih umjetnosti dodijelila [[Vincente Minnelli|Vincenteu Minnelliju]] šest Oscara za film ''[[Amerikanac u Parizu (film)|Amerikanac u Parizu]]''. To je sjajan film, sa svojim vrhunskim raskošnim scenama baleta koje ostaju bez premca u filmu. Ipak, iako vrhunski kritičari tvrde da je Minnelli potpuno bolji režiser od Stanleyja Donena, Donenov film je dobio bolje ocjene publike. Redovno je na vrhu anketa omiljenih filmova svih vremena, zajedno sa filmovima ''[[Građanin Kane]]'', ''[[Kum (film)|Kum]]'', ''[[Prohujalo s vihorom (film)|Prohujalo s vihorom]]'' i ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]''. Ipak, ''Pjevajmo na kiši'' dobio je dvije mizerne nominacije za Oscara i izgubio je u obje kategorije. Možda je zagonetna ocjena Akademije iz '51. nekako doprinijela gubitniku da neprestano nadmašuje Amerikanca u Parizu u kasnijim istraživanjima. A možda i nije. Moglo bi biti da je, uprkos Minnellijevoj oštroj režiji, Amerikanac u Parizu ostao jednostavna ljubavna priča. Mada je Leslie Caron slatka lutkica, ona izgleda čudno u njenom filmskom prvijencu, a posebno nasuprot dominantnog Kellyja. ''Pjevajmo na kiši'', s druge strane, ima drsku, treperavu Debbie Reynolds i izvanrednu radnju... "Ljubavni impuls često se otkriva u vidu sukoba", kaže doktor [[Katharine Hepburn]] u filmu ''[[Silom dadilja]]'' i nigdje se ta izjava ne pokazuje istinitijom nego u filmu ''Pjevajmo na kiši''. Za svaki verbalni ili fizički udarac koji Don i Kathy zadaju jedno drugom, oni postaju sve bliži i bliži... Iako je ''Amerikanac u Parizu'' kompletiran sa odgovarajućom muzikom [[George Gershwin|Gershwina]], pjesme "Make 'em Laugh", "Good Morning" i naslovna pjesma jesu ono za čim je publika stvarno poludjela... Koliko god da volimo Kellyja, O'Connora i Reynolds, iste zasluge moraju se dati Hagenovoj, koja je bila jedina od glumačke ekipe s nominacijom za Oscara. Njeno veselo izvrtanje jezika ("Ako mi donesemo imalo radosti u vaš dosadni život, to čini da naš trud nije bio uzaludan ni za ništa") i njen komično povišeni glas nasmiju me svaki put kad vidim film – a to se često dešava. Naravno, mi poštujemo ''Amerikanca u Parizu''. Ali mi istinski volimo ''Pjevajmo na kiši''.|[[Jeffrey M. Anderson]]<ref>http://www.combustiblecelluloid.com/classic/singin.shtml</ref>}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_title|id=0045152|title=Pjevajmo na kiši}} * [http://www.afi.com/members/catalog/DetailView.aspx?s=&Movie=50652 ''Pjevajmo na kiši''] na ''afi.com'' * {{rotten-tomatoes|singin_in_the_rain|Pjevajmo na kiši}} * [http://www.tcm.com/tcmdb/title/418/Singin-in-the-Rain/ ''Pjevajmo na kiši''] na ''tcm.com'' * [http://www.allmovie.com/movie/v44857 ''Pjevajmo na kiši''] na ''allmovie.com'' {{dobar članak}} [[Kategorija:Filmovi iz 1952.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki mjuzikli]] [[Kategorija:Američke romantične filmske komedije]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Stanleyja Donena]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Genea Kellyja]] [[Kategorija:Filmovi o glumcima]] [[Kategorija:Filmovi o Hollywoodu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Los Angelesu]] [[Kategorija:Filmovi "Metro-Goldwyn-Mayera"]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca – komedija ili mjuzikl]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:BAFTA za najbolji film]] i5fe18mjv9q530x91011hjtojxv30r1 0 351119 3712936 3646496 2025-06-07T05:44:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712936 wikitext text/x-wiki {{Infokutija avion | |naziv = MiG-21| |model = | |proizvođač = [[Mikojan]]| |slika = Datoteka:Mig 21 varianta aer sol.jpg|300px| |opis slike =MiG-21 | |designer = | |prvi let = [[14. februar]] [[1955]]| |prvi komercijalni let = |prekinut = | |status = u upotrebi | |glavni korisnik = [[SSSR]], [[Indija]], [[Egipat]] i mnogi drugi. |više korisnika = |produced = | |broj napravljenih = 11.496 |cijena = |varijante = }} '''[[Mikojan|Mikojan-Gurjevi]]č MiG-21''' (Ruski: Микоян и Гуревич МиГ-21; [[NATO]] naziv: "Fishbed") je [[SSSR|sovjetski]] nadzvučni lovački avion. Prvi prototip je poletio [[1955]]. godine, a javnost ga je prvi put vidjela [[1956]]. godine. Ukupno 50 zemlja ga je koristilo, a neke ga još uvijek koriste. ==Razvoj== [[Datoteka:Mikoyan Ye-2A and Ye-5.png|thumb|lijevo|MiG-21 prototipovi.]] MIG-21 je nastavio tradiciju koju je započeo [[MiG-15]], [[MiG-17]] i kasnije supersoničnog [[MiG-19]]. Prvi prototip E5 je poletio 1955.godine, a u javnosti se pojavio na aerodromu Tušino u [[Moskva|Moskvi]] [[1956]]. godine. Amerikanci su tada s izgradnjom [[F-100 Super Sabre]], došli do zaključka kako lovački avioni nadzvučnih brzina koji zadovoljavaju njihove zahtjeve za operativnom fleksibilnošću moraju imati i relativno velike dimenzije. Motori s naknadnim izgaranjem zahtijevali su više goriva, a tanka strelasta krila i repne površine zahtijevale su veću masu strukture. Sve je to rezultiralo povećanjem mase i cijene aviona. Taj trend je realiziran kroz razvoj već spominjanih tipova aviona od kojih je Phantom II preživio sve do današnjih vremena. Pokušaj izrade nadzvučnog lovca manjih dimenzija i mase, projektom F-104 Starfighter nije zadovoljio primarno operativnu fleksibilnost upotrebe u raznim dijelovima svijeta zbog nedovoljnog doleta. Pored toga, taj avion je zbog pretjerane usmjerenosti prema maksimalnoj brzini, bio otuđen od pilota i težak za letenje, a drži i neslavan rekord po broju poginulih pilota. Sovjetski konstruktori su upravo u to vrijeme bili na istim mukama. Njihovi novi motori s naknadnim izgaranjem su “gutali” još više goriva od zapadnih. Povećanjem radnih temperatura radi smanjenja potrošnje goriva, motori su radili s vrlo malim resursom do generalnog remonta.<ref>Král, Martin. "MiG-21BIS." Soviet Hammer, 6 April 2012. Retrieved: 28 June 2012.</ref> Nakon [[MiG-19]] u konstruktorskom birou “MiG” razvijena su dva temeljna prototipa nadzvučnog aviona kategorije 2 Macha. Prototip Ye-2 je imao strelasto krilo sa strijelom od 60°, a Ye-4 trokutasto ili delta krilo. U oba slučaja korištene su strelaste repne površine. Nakon ispitivanja u letu, za daljnji razvoj usvojen je iz Ye-4 razvijen prototip Ye-5 sa jačim motorom AM-11, kao vrlo originalna koncepcija s delta krilom i strelastim repom. Tako je “rođen” MiG-21 koji po NATO-vom označavanju dobija naziv “Fishbed”. Drugi prototip je imao delta krila te je nosio oznaku "Ye-4". Daljnjim testiranjima, "Ye-2" je odbijen u korist "YE-4" koji je nastavio s razvojem (kasnije će se pojavit ideja da u razvoj krenu i Ye-2 i Ye-4, ali ta ideja nikad nije realizirana). Prvi probni let je imao 14. februara 1955. a daljim razvojem je nastao "YE-5" s snažnijim motorom te je postao osnova budućeg MiGa-21. Prvi probni let je imao 9. januara [[1956]]. godine s pilotom Vladimirom A. Nefyedovom za kontrolama, a javnosti je prvi put predstavljen 24. juna 1956. tokom sovjetskog dana vazduhoplovstva u Tušinu. Očekivanja [[1956]]. oko novog projekta su bila tako visoka, da se planiralo da oba prototipa uđu u proizvodnju (Ye-2A i Ye-5). Ye-2A bi nosio oznaku [[MiG-23]], a Ye-5 oznaku MiG-21, te [[SSSR|Sovjetska]] komanda naručuje nekoliko dodatnih prototipova za testiranja. Pokusi su pokazali da je YE-5 malo brži i okretniji te je na kraju izabran za proizvodnju. To je bilo iznenađenje s obzirom na činjenicu da je YE-5 imao dosta problema tokom svog razvoja. [[1958]]. godine napravljena su još dodatna tri prototipa oznake Ye-6 koji su trebali biti korišteni za testiranje novih R-11 F-300 motora koji su bili pouzdaniji i snažniji od svojih prethodnika AM-11. Ovaj prototip je imao prvi let, 20. maja [[1958]]. s Vladimirom Nefyedovom za kontrolama. Ye-6 je demonstrirao svoj kvalitet kad je bez problema postigao brzinu od 2 [[mah (brzina)|maha]] u horizontalnom letu. No samo osam dana nakon ovog uspjeha izgubljen je avion kojim je upravljao upravo Vladimir Nefyedev. Tokom leta motor je otkazao te ga je pilot bezuspješno pokušavao ponovno pokrenuti. Unatoč naređenju da se katapultira, Nefyedov je ostao u zrakoplovu te kako su otkazali svi sistemi nije mogao kontrolirati zrakoplov te je naposljetku udario u pistu. Bio je još živ kad je izvučen iz olupine, ali je uskoro preminuo u bolnici od posljedica opekotina. Nefyedova smrt je šokirala cijeli razvojni tim, te je uskoro otkriven uzrok problema. Otkazivanje letnih sistema je bila posljedica otkazivanja hidrauličkog sistema, a kako je Ye-6 imao samo jedan sistem to je značilo potpunu neupravljivost aviona. Drugi prototip Ye-6 je rastavljen, te je temeljito nadograđen što je uključivalo i drugi pomoćni hidraulički sistem. Prvi probni let, poboljšani prototip je imao 15. septembra [[1958]]. godine s pilotom Konstantinom K. Kokkinakijem za kontrolama.<ref>Toperczer 2001, pp. 6, 77.</ref> ==Opis== [[Datoteka:MiG 21BISD 111209 8.jpg|thumb|Pilotska kabina MiG-21.]] MiG-21 je izrađen uglavnom od [[aluminij]]a s dodacima [[čelik]]a, [[magnezij]]a te fiberglasa. MiG-21 je poznat po svom dizajnu u obliku "cigarete" s svojim delta krilima. Ima izduženi okrugli trup koji započinje s kružnim usisnikom zraka. U njemu je smješten stožasti nosni konus koji se može automatski namještati te tako da može ograničavati količinu zraka koji ulazi u usisnik. Repne površine su izrađene na konvencionalan način te su imale: horizontalni stabilizator koji se mogao cijelom svojom površinom pomicati te jedan vertikalni stabilizator. Neke verzije su imale i padobran koji se koristio za usporavanja prilikom slijetanja na kratke piste, a bio je montiran u repnom dijelu. Pilot je sjedio ispod jednodijelnog poklopca koji se otvarao prema naprijed. Prvobitna ideja dizajnera je bila da se poklopac kabine izbaci prema naprijed u slučaju pilotovog katapultiranja. To je ostalo samo kod prvih modela te je kasnije zamijenjeno poklopcem koji se otvara sa strane.<ref>Toperczer 2001, p. 27.</ref> ===Motor=== MiG-21 je pokretao Tumansky R-11-300F turbomlazni motor s 38,1&nbsp;kN potiska pri normalnom radu, te 56,3&nbsp;kN s "afterburnerom" (naknadno sagorijevanje). Za pokretanje je koristio ugrađeni električni starter, a imao je i automatski sistem za gašenje vatre u slučaju problema oko motora. Usisnik zraka je imao pokretni konus stožastog oblika, koji se automatski namještao kako bi motor opskrbio većom ili manjom količinom zraka. Uz konus su smješteni i manji pomoćni otvori, koji su se hidraulički automatski otvarali ako je potrebna još veća količina zraka. Ovo zadnje se koristilo uglavnom u borbenim uslovima pri visokim napadnim uglovima. MiG-21 F-13 ima 10 ugrađenih spremnika. 6 fleksibilnih spremnika smješteno je unutar trupa, te po 2 spremnika u svakom krilu. To mu omogućuje unutrašnji kapacitet goriva od 2.280 litara bez dodatnih vanjskih spremnika. ==Verzije== === MiG-21P, PF, PFS === MiG-21F je bio samo dnevni lovac bez realne mogućnosti borbe u noćnim uslovima, te u svim vremenskim uslovima, pa je zbog toga bio praktički neupotrebljiv za Sovjetsku protivvazdušnu obranu (Protivovozdusdushnoi Oborony), kojoj je glavni zadatak bila obrana zračnog prostora i presretanje špijunskih aviona. Zbog velike površine [[SSSR]]-a, Sovjetska PVO je koristila razvoj teških dalekometnih presretača poput Jakovljeva Jak-25 (NATO naziv "Flashlight") te njegove poboljšane verzije [[Jak-28]]P (NATO naziv "Firebar"). Međutim, takvi avioni su bili složeni te skupi za proizvodnju. Stoga se u PVO-u javila potreba za lahkim i jeftinim avionom koji bi branio zapadne granice SSSR-a gdje veliki domet ne bi igrao ključnu ulogu. Pred kraj [[1957]]. Mikojan počinje s razvojem projekta oznake "Ye-7". Iza tog imena krio se zapravo MiG-32F s novim Safir radarom te nekim dodatnim manjim izmjenama. Uskoro su izrađena 3 prototipa, a prvi je imao probni let 10. augusta 1958. nakon čega je uslijedilo još 5 prototipova za dodatna testiranja. Testiranja su prošla uspješno te proizvodnja započinje u junu 1960. u Gorkom (naziv od 1932. do 1990., danas [[:w:Nižnji Novgorod|Nižnji Novgorod]]), pod oznakom MiG-21P (P = Perekvatchik tj. presretač, NATO naziv "Fishbed D") te tvorničkom oznakom '''I-75'''. Unatoč uspješnim testovima, ova verzija nije smatrana zadovoljavajućom te je proizvedeno samo nekoliko aviona koji su uglavnom korišteni za daljnji razvoj. Proizvodnja puno boljeg MiGa-21PF (ili I-76) započinje na početku [[1962]].<ref>Herzog, Chaim. The War of Atonement. Boston: Little Brown and Company, 1975. {{ISBN|0-316-35900-9}}.</ref> MiG-21P je imao RP-21 Safir radar (NATO naziv Spin Scan-A), mogućnost nošenja dvije rakete zrak-zrak Atoll (nije imao mitraljez), jednostavni autopilot te mogućnost spajanja RATO raketnih potisnika koji su se koristili za brzo polijetanje. Iako MiG-21P nije imao mitraljeze, imao je ugrađeni jednostavni optički nišan koji se koristio prilikom gađanja nevođenih raketnih zrna. '''MiG-21PF''' se razlikuje od MiGa-21P po tome što je dobio dodatna dva spremnika goriva iza kokpita, što je stvorilo izgled "debelog vrata" koji danas poznajemo, a omogućili su mu i veći kapacitet goriva, sada od 2.750 litara. Kod MiGa-21PF uveden je i novi motor, R-11-F2-300 koji je stvarao 38,7&nbsp;kN potiska pri normalnom radu, te 60,0&nbsp;kN potiska s "afterburnerom". NATO oznaka za ovu verziju je "Fishbed-E". [[Datoteka:MiG-21 RB6.jpg|thumb|right|250px|MiG-21PFM Poljskog vazduhoplovstva]] 1964. počinje proizvodnja nove verzije oznake '''MiG-21PFS''', a najveća razlika od prethodnika je bila, novi motor R-11F2S-300 koji je bio posebno dizajniran da omogući polijetanje i slijetanje pri niskim brzinama te je imao i ugrađeni dvo-stepenski "afterburner". No MiG-21PFS nikad nije krenuo u masovniju proizvodnju te je na kraju izrađeno samo nekoliko primjeraka, stoga su se Mikojanovi dizajneri okrenuli njegovom nasljedniku '''MiG-21PFM''' koji se počinje proizvoditi već [[1964]]. s tvorničkom oznakom I-94 (tvorničku oznaku I-94 je koristio i MiG-21 PFS). Imao je izmijenjene repne površine te je bio opremljen s novim RP-21M radarom (NATO naziv Spin Scan-B) a podržavao je i nošenje vođenih raketa zrak-zrak K-5 (NATO: AA-1 Alkali) koje su kasnije zamijenjene s naprednijim K-13R (NATO: AA-2-2 Advanced Atoll) raketama. === MiG-21R, S, M, SM === Dok je Mikojan razvijao presretačke verzije, istovremeno su radili i na taktičko izviđačkim verzijama, a kao baza za razvoj je trebao poslužiti Ye-7 (MiG-21P). Ideja je bila da se po sredini trupa spoji kapsula s kamerom te dodatni spremnici goriva na krilima za duge misije. [[Datoteka:Mikoyan_MiG-21R.png|thumb|left|300px|MiG-21R]] Uskoro je jedan Ye-7 presretač modificiran te je postao izviđački prototip. Nova verzija je dobila oznaku '''MiG-21R''' (Razvedchik - Izvidnik) dok su avioni za izvoz nosili oznaku MiG-21RF, a proizvodili su se od 1965. - 1971. pritom dobivši [[NATO]] oznaku Fishbed-H. Ova verzija je imala i nekoliko noviteta poput "debelog vrata" koji se protezao od pilotske kabine pa sve do repa, što je omogućilo ugradnju dodatne elektronike i goriva, četiri podkrilne tačke za 2 spremnika goriva, dvije rakete zrak-zrak, napredniji auto-pilot, R-11F2S-300 motor te je imala novije sjedište za katapultiranje KM-1. Kako je MiG-21R bio namijenjen za izvidničke zadatke, imao je i različite kapsule s opremom za izviđanje a njih dijelimo u tri glavne skupine: *'''Dnevna (D) kapsula''' - je uglavnom koristila 7 kamera, jedna naprijed pod uglom a ostalih 6 su bile smještene u zasebnim odijelcima koji su se grijali kako bi uređaji normalno funkcionisali na velikim visinama. Kasnije su dodatno opremljene s elektro-optičkim (TV) kamerama, te su često imale ELINT opremu za elektronsko izviđanje. *'''Noćna (N) kapsula''' - je bila slična D ali je koristila infracrveni film za noćne letove. *'''Radio (R) kapsula''' - kapasula s ELINT opremom te jednom kamerom. Kasnije verzije se mogu prepoznati po karakterističnim antenama na rubovima krila. Na sve kapsule su se mogle montirati i protumjere. [[Datoteka:MIG-21R.jpg|thumb|200px|right|MiG-21R s oznakom Poljskog vazduhoplovstva]] Kako je MiG-21R sačuvao ograničenu mogućnost borbe u zraku, Mikojan je odlučio napraviti novu lovačku verziju na njegovoj bazi oznake '''Ye-7S'''. Novi lovac u proizvodnju ulazi [[1965]]. u Gorkom pod oznakom '''MiG-21S''', te je u proizvodnji ostao do [[1968]]. (Mikojan je za ovu verziju koristio i oznaku ''I-95''). Iako je uvelike baziran na R verziji, bio je opremljen s novim RP-22 Sapfir radarom koji je imao dvostruko veći domet te je na početku bio označen čak kao nosač taktičkog [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Razvijena je i izvozna verzija oznake MiG-21M koja se nije puno razlikovala od S verzije, a proizvodila se od 1968. - 1971. u tvornici Znamya Trudaya. '''MiG-21SM''' se masovno proizvodio u tvornici u Gorkom u periodu od 1968. - 1974. gdje je dobio oznaku I-96F a pokretao ga je novi Tumanskiy R-13-300 motor, koji je mogao razviti 39,9&nbsp;kN potiska pri normalnom radu te 63,7&nbsp;kN potiska uz afterburner. Osim novog motora te dodatnog mitraljeza SM verzija se nije puno razlikovala od prethodne. === MiG-21 SMT, MT, BIS === Nakon "druge generacije" MiGa-21, Mikojanovi inženjeri su odmah započeli s razvojem nove verzije bazirane na R verziji, a trebala je imati još veći unutrašnji kapacitet goriva. Rezultat je '''MiG-21SMT''' (I-50) koji se počeo proizvoditi 1971. u Gorkom. Osim "glomaznog vrata", SMT je nalikovao kasnim SM verzijama s tim, da je bio opremljen najnovijom elektronikom te Tumansky R-13-300 motorom. No, unutaoč snažnom motoru, zbog velike nadodane težine, MiG-21SMT nije zadovoljio (u pogledu potiska) te je proizvedeno samo nekoliko zrakoplova. Tvornica Znamya Trudaya je proizvela 15 letjelica sa oznakama '''MiG-21MT''' (izvozna verzija MiGa-21SMT) namijenjenih izvozu 1971. godine, ali nikad nisu ni napustili tvornicu (tvornička oznaka I-96T). Ono što je zaista bilo potrebno za novu verziju je bio novi i snažniji motor, te je u to vrijeme Tumansky OKB predstavio novi R-25-300 motor, koji je pri normalnom radu stvarao 40,2&nbsp;kN, s afterburnerom 69,6&nbsp;kN, te je imao mogućnost još jačeg afterburnera koji je mogao stvoriti 95&nbsp;kN potiska no samo na 3 minute, te se ovo koristilo samo u ekstremnim slučajevima u borbenim uvjetima. R-25-300 je bio i optimiziran za nisko-leteće misije za razliku od svojih prethodnika. Borbeno iskustvo je pokazalo da je bilo nerealno vjerovati kako će MiG-21 djelovati samo na velikim visinama, te je bilo jasno da će vršiti i misije na niskim visinama, što je opet stvaralo mogućnost gašenja motora zbog neprilagođenosti takvim uslovima. Početna ideja je bila da se nedavne verzije samo izmijene i opreme R-25-300 motorom, ali Mikojanovi inženjeri su se odlučili da to ipak postane potpuno nova verzija oznake '''BIS''' (I-75). Uz novi motor MiG-21bis koji je potpuno redizajniran, te iako je vanjštinom nastavio nalikovati MiGu-21SMT bio je puno napredniji. Trup zrakoplova je potpuno redizajniran koristeći nove [[Legura|legure]] koje su rezultirale snažnijim, ali lakšim avionom. Ugrađen je poboljšani [[radar]] RP-22 koji je mogao otkriti ciljeve koje lete nisko uz tlo; nadodan je i RSBN-6S navigacijski sistem te sistem za slijetanje te djelovanje u uslovima loše vidljivosti. Od naoružanja je imao jedan GSh-23L top, mogućnost nošenja raketa zrak-zrak te raznih raketa (uglavnom nevođena raketna zrna) te bombi.<ref>Gordon, Yefim. Mikoyan MiG-21 (Famous Russian aircraft). Hinckley: Midland, 2008. {{ISBN|978-1-85780-257-3}}.</ref> MiG-21bis je imao mogućnost nošenja 2 toplinski navođene rakete R-60 (NATO naziv AA-8 Aphid) na jednoj spojnoj tački (a ima 4 ukupno, po dvije na svakom krilu) zahvaljujući adapteru koji je nosio po dvije na jednoj tački, što mu je omogućilo veliku vatrenu moć. Neki "BIS-ovi" su kasnije izmijenjeni da mogu nositi i nuklearno oružje, te su dobili oznaku '''MiG-21bisN'''. Ukupno je proizvedeno oko 2.030 aviona ove verzije te su svi proizvedeni u tvornici Gorki u razdoblju od [[1972]]. - [[1974]]. godine. ==Operativna upotreba== [[Datoteka:Safmig21.jpg|thumb|Somalijski MiG-21.]] MiG -21 je učestovao u više lokalnih sukoba od kojih je svakako najznačajniji [[Vijetnamski rat]]. I pored odličnih karakteristika sjeverno-vijetnamski piloti su se radije opredjeljivali za [[MiG -19]] zbog jačeg i pouzdanijeg topovskog naoružanja (3 topa od 30&nbsp;mm naspram 2 neefikasne rakete K -13 prve generacije). Zahvaljujući delta krilu MiG -21 bio prvi sovjetski avion koji je mogao istovremeno obavljati ulogu lovca i ulogu presretača. MiG -21 je lahki lovac koji postiže brzinu od 2 Maha koristeći relativno slab turbomlazni motor i po karakteristikama se može usporediti s američkim F -104 Starfajter (F -104 Starfighter) i francuskim Daso Mirage III ([[Dassault Mirage III]]). Također je u velikom broju korišten i na [[Bliski Istok|Bliskom istok]]u u sukobima 1960-70-tih godina od strane ratnih vazduhoplovstava [[Egipat|Egipta]] , [[Sirija|Sirije]] i [[Irak]]a , a protiv [[Izrael]]a. Međutim, s uvođenjem u naoružanje izraelskog ratnog zrakoplovstva američkog lovca-bombardera F -15 orao (engl. F -15 Eagle) krajem [[1970te|1970-ih]] godina, MiG -21 je totalno deklasiran. Sudjelovao je i na početku sukoba u [[Afganistansko-sovjetski rat|Afganistanu]] ali je vrlo brzo zamijenjen sa novijim avionima [[MiG -23]] i [[MiG -27]]. ==Korisnici== [[Datoteka:Croatian Air Force Mikoyan-Gurevich MiG-21UMD Lofting-1.jpg|thumb|Hrvatski MiG-21.]] [[Datoteka:MiG-21UM 16178 Serbian Air Force.jpg|thumb|MiG-21UM RV I PVO Srbije.]] *{{ZID|Angola}} *{{ZID|Bugarska}} *{{ZID|Egipat}} *{{ZID|Etiopija}} *{{ZID|Gvineja-Bisau}} *{{ZID|Hrvatska}} *{{ZID|Indija}} *{{ZID|Jemen}} *{{ZID|Kambodža}} *{{ZID|Kuba}} *{{ZID|Laos}} *{{ZID|Libija}} *{{ZID|Mozambik}} *{{ZID|Rumunija}} *{{ZID|Sirija}} *{{ZID|Sjeverna Koreja}} *{{ZID|Srbija}} *{{ZID|Tanzanija}} *{{ZID|Uganda}} *{{ZID|Vijetnam}} *{{ZID|Zambija}} == Također pogledajte == * [[Dassault Mirage III]] * [[Dassault Mirage F1]] ==Reference== {{reference}} ==Literatura== * {{cite book|title=MiG - 21, legenda Hladnog rata|year=2015|publisher=„Štampa“, d.o.o. Ruma|isbn=978-86-86031-20-4|url=http://www.knjigaknjiga.com/proizvod-mig-21-legenda-hladnog-rata.html|author=Danko Borojević, Dragi Ivić i Željko Ubović|access-date=12. 9. 2017|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305015434/http://www.knjigaknjiga.com/proizvod-mig-21-legenda-hladnog-rata.html|url-status=dead}} * {{Cite book|ref=harv|last=Dimitrijević|first=Bojan|authorlink=Bojan Dimitrijević (istoričar)|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942 - 1992|location=Beograd|publisher=Institut za savremenu istoriju|year=2012|url=http://knjizara.com/Jugoslovensko-ratno-vazduhoplovstvo-1942-1992-Bojan-B-Dimitrijevic-115144|isbn=978-86-7403-163-6|pages=415|access-date=12. 9. 2017|archive-date=27. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170227062537/https://www.knjizara.com/Jugoslovensko-ratno-vazduhoplovstvo-1942-1992-Bojan-B-Dimitrijevic-115144|url-status=dead}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.aeromagazin.rs/arhiva/aero05/c10.htm "MiG-21 – stari vitez u novoj odori"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406065228/http://www.aeromagazin.rs/arhiva/aero05/c10.htm |date=6. 4. 2015 }}, ''Aeromagazin'' br. 5, mr. Mato Siladić, 1998. (internet domen iz prošlog stoleća) * [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/63/156%20Odbrana%20Arsenal%2063.pdf "Jugosloveni na dva maha - prvi MiG - 21 u našem vazduhoplovstvu"]. str. 25, magazin ''Odbrana'', Arsenal br. 63, Aleksandar Radić, 15. mart 2012. * [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/99/Arsenal%2099.pdf "Čistokrvni presretač - druga generacija MiG-21"]. str. 26, magazin ''Odbrana'', Arsenal br. 99, Aleksandar Radić, 15. mart 2015. *[https://tangosix.rs/author/suad/ Letačke priče Suada Hamzića], Tango Six - Vazduhoplovni portal Srbije * [https://www.youtube.com/watch?v=1UbIMnW0lFw MiG 21 (RTS emisija Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=S5_IBp0_Vhk Kako su MiG-21 i MiG-29 došli u JNA (RTS emisija Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://web.archive.org/web/20170726105754/http://www.muzejrv.mod.gov.rs/pages_files/spolja_files/spoexpo_files/l14i_files/l14i.html MiG-21R "izdelie 94R" (L-14i)] {{Avioni MiG}} [[Kategorija:Lovački avioni]] nn6r4h3xc97rd6zcv1iu2hjrx5py4bo 0 351195 3712937 3649098 2025-06-07T05:44:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712937 wikitext text/x-wiki {{Infokutija avion | |naziv = MiG-29| |model = | |proizvođač = [[Mikojan]]| |slika = Datoteka:Russian Air Force Mikoyan-Gurevich MiG-29S Naumenko-1.jpg|300px| |opis slike =MiG-29 | |designer = | |prvi let = [[6. oktobar]] [[1977]]| |prvi komercijalni let = |prekinut = | |status = u upotrebi | |glavni korisnik = [[Rusija]], [[Indija]], [[Ukrajina]] i mnogi drugi. |više korisnika = |produced = | |broj napravljenih = 1.600+ |cijena = 29 miliona $ (2009.) |varijante = }} '''[[Mikojan|Mikojan-Gurjevi]]č MiG-29''' (ruski: ''Микоян и Гуревич МиГ-21''; [[NATO]] naziv: "''Fulcrum''") jest [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetski]] višenamjenski lovački [[avion]]. Prvi prototip je poletio [[1977]]. godine, a paralelno je razvijan sa [[Su-27]]. Razvijen je kako bi bio konkurencija [[SAD|američkim]] [[General Dynamics F-16|F-16]] i [[F-18]]. ==Razvoj== Priča o avionu MiG-29 je započeta početkom sedamdesetih godina kada je konstruktorski biro "Mikojan" radio na više idejnih projekata novog lovačkog aviona [[1980te|1980tih]] godina. Kako se to radi i na Zapadu, "Mikojan" je nastavio s razvojem svojih projekata u skladu sa dostignutim stepenom razvoja novih metoda i procesa projektovanja, u skladu sa stečenim iskustvima u eksploataciji i u borbenoj primjeni svojih aviona i najboljih zapadnih aviona, ali i u skladu sa potrebama, da novi projekat može zadovoljiti buduće zahtjeve potencijalnih korisnika. Detaljan projekat aviona MiG-29 je započet [[1974]]. godine. Od samog početka MiG-29 je bio projekat od posebnog značaja za sovjetsko RV a njegov značaj je sve više rastao sa nastupajućim vremenom. [[NATO]] u to vrijeme usvojio taktiku prodiranja u sovjetski zračni prostor svojim bombarderskim i jurišnim avionima na malim visinama, a da tadašnji sovjetski avioni [[MiG-23]] nisu bili opremljeni radarima sa mogućnošću "osmatranja i gađanja nadolje". Prema tome nisu mogli ni autonomno napadati takve ciljeve (protivnike) koji lete na malim visinama u svim vremenskim uslovima. Također, Amerikanci su [[1974]]. godine u naoružanje uveli lovac-presretač [[F-15 Eagle]] i da su iste godine poletjeli prototipovi lahkog lovačkog aviona s oznakama YF-16 (kasnije poznat lovac [[General Dynamics F-16|F-16]] Fighting Falcon) i YF-17 (kasnije mornarički lovac-bombarder [[McDonnell Douglas F/A-18 Hornet|F/A-18 Hornet]]). Osim toga, sovjetskih aviona su ostvarili ne baš slavan rezultat u lokalnim ratovima, naročito na Bliskom istoku. MiG-29 je trebao biti bolji od novih zapadnih lovaca u bliskoj borbi u zraku, da im bude ravnopravan protivnik ili da ih nadmaši u borbama izvan zone vizuelne vidljivosti, da se uspješno bori protiv jurišnih i bombarderskih aviona kakvi su naprimjer [[F-111]], ali i novi avion MRCA koji se tada rađao u Zapadnoj Evropi a kasnije dobio naziv Tornado. Ukupno je proizvedeno 13 prototipova aviona MiG-29, a prvi je poletio 6. oktobra [[1977]]. godine. Pilot je bio Aleksandar Fedotov (poginuo je 1984. godine u udesu aviona [[MiG-31]]). Dva glavna probna pilota su bili Aleksandar Fedotov i Valerij Menitski. Zapad je došao do prvih fotografija prototipova aviona MiG-29 pomoću satelita novembra [[1977]]. godine i dao im privremenu oznaku Ram-L. U toku ispitivanja prototipova bilo je određenih problema: Menitski je morao iskočiti iz prototipa PT2 (16. juna 1978. godine) nakon loma motorskog nosača, a Fedotov je morao iskočiti iz PT4 nakon eksplozije komore za sagorjevanje na jednom motoru. Oba otkazivanja su nastala zbog grešaka proizvođača. Ispitivanje prototipova je uspješno završeno i prvi serijski avion je isporučen Frontovskoj avijaciji [[SSSR]]-a tokom [[1983]]. godine. Opremanje zrakoplovstva novim avionom se brzo odvijalo, sa prioritetom onih zrakoplovnih jedinica koje su bile stacionirane u blizini "željezne zavjese". Prvo javno prikazivanje aviona MiG-29 Zapadu je izvršeno tokom posjete grupe od šest aviona MiG-29 [[Finska|Finskoj]] u julu [[1986]]. godine. Već 1987. godine i prvi avioni MiG-29 su ušli i u naoružanje [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva]]. U početnoj fazi uvođenja aviona u naoružanje bilo je dosta problema s ovladavanjem novih tehnologija. Vrijeme između dva otkaza je bilo dosta kratko (2 - 3 sata tokom 1983. godine), motori su bili podvrgavani čestim pregledima sa početnim resursom od samo pedesetak sati. Vrlo brzo su problemi prevaziđeni i počevši od 1986. godine avion je dostigao ustaljeni stepen pouzdanosti, praćen daljnjim unapređivanjem i povećanjem rokova rada motora i drugih komponenata.<ref>"AEROMAGAZIN" br.3, juni 1998.</ref> ==Opis== [[Datoteka:German MIG-29 Nose.jpg|thumb|Pogled na nos aviona.]] Na avionu MiG-29 je izvršena intenzivna integracija (stapanje) krila i trupa. Krila su trapeznog oblika s uglom strijele napadne ivice od 420, s izraženim korjenim produžecima s uglom strijele od 730 u koje su ugrađeni dopunski uvodnici zraka i top. Zbog toga su strejkovi debeli i grade znatan valni otpor pri prelasku sa podzvučnih na nadzvučne brzine. Kao posljedica toga, vrijeme ubrzanja u transsonici je znatno veće nego naprimjer kod aviona [[F-16]]. U korjenom dijelu izlazne ivice krila su ugrađena zakrilca, koja se pri polijetanju i slijetanju obaraju na ugao od 250 stepeni. Pored zakrilca prema krajevima krila su ugrađena krilca, koja se otklanjaju za ugao ±200 stepeni. Duž napadne ivice krila su ugrađena pretkrilca. Obaranje (izvlačenje) pretkrilaca se vrši automatski, pri sletanju po signalu o izvučenosti stajnog trapa, a u letu po signalu sistema za ograničenje napadnog ugla. Maksimalni ugao otklona pretkrilaca iznosi 200 stepeni. Pri manevrisanju brzinama M Ł 0,8 i pri napadnom uglu a Ł 90 pretkrilca se automatski otklanjaju na ugao od 200 stepeni. ===Motori=== Za pogon aviona MiG-29 namjenski je razvijen [[Motor (mašina)|motor]] RD-33. To je dvostrujni, dvovratilni turbomlazni motor sa komorom za dopunsko sagorjevanje (DS). On ostvaruje maksimalan potisak od 50,4&nbsp;kN bez DS, a 83&nbsp;kN sa DS, pri čemu su odgovarajuće specifične potrošnje goriva 0,75 i 1,96&nbsp;kg/daN/h. Protok zraka kroz motor iznosi 77&nbsp;kg/s, a stepen dvostrujnosti je 0,55. Masa motora je 1.050&nbsp;kg, dužina mu je 4,2 m, prečnik uvodnika 0,80 m, a maksimalan prečnik oko 1 m. Ukupan stepen kompresije motora iznosi 21,7. Rotorski dio motora čine: četvorostepeni ventilator, devetostepeni kompresor visokog pritiska i jednostepene turbine visokog i niskog pritiska. Motor RD-33 pripada klasi motora s odnosom potiska i mase od 8 (daN) : 1 (kg); ima elektrohidromehaničko upravljanje i satni resurs u granicama od 300 - 400 sati. Daljnji pravci strukture motora su usmjereni na monokristalne lopatice turbine, na potpuno digitalno upravljanje i na poboljšanje tehnike hlađenja diskova i lopatica turbine. Novije verzije motora imaju povećan potisak za 10% i resurs od 700 - 1000 sati. Za pogon aviona MiG-29 se koriste dva motora RD-33. ===Pilotska kabina=== [[Datoteka:MiG-29 cockpit 3.jpg|mini|desno|150px|Pilotska kabina MiGa-29]] Piloti sjede u izbacivim sjedištima koji se mogu aktivirati na nultoj visini (piloti se mogu sigurno katapultirati iz kabine dok je avion na zemlji). Uz zaslon ispred pilotskog vjetrobranskog stakla ([[Engleski|en]]. ''"head up display, HUD"'') kabina je opremljena s uobičajenim pokazivačima. Težnja je očito bila napraviti pilotsku kabinu što sličnijom onoj na MiG-u 23 za lakši prijelaz pilota na novi tip aviona. Od svih prethodnih ruskih lovaca MiG-29 ima najbolju vidljivost iz pilotske kabine uzdignute iznad trupa aviona. Daljnja modernizacija model uključuje elektronične zaslone s modernim LCD više-funkcionalnim zaslonima umjesto klasičnih pokazivača (en. ''glass cockpit''). == Verzije == [[Datoteka:Peruvian Air Force MiG-29 SDLP.jpg|thumb|Peruanski MIG-29SE.]] [[Datoteka:MiG-29UB 18301 V i PVO VS, september 13, 2009.jpg|thumb|Srbijanski MiG-29UB.]] '''MiG-29 (9-12)''' :Izvorna verzija; u operativnu upotrebu ušla 1983.; NATO oznaka Fulcrum-A. '''MiG-29A (9-12A)''' :Izvozna verzija za [[Varšavski pakt]]; jednostavnija elektronika i bez mogućnosti nošenja nuklearnog oružja.<ref name=vector1>{{cite web|url=http://www.vectorsite.net/avmig29.html#m2|title=''MiG-29 Fulcrum-A in service''|language=en}} Vectorsite.net (8. 5. 2010.)</ref> '''MiG-29B (9-12B)''' :Izvozna verzija za kupce izvan Varšavskog pakta. Još slabija elektronika.<ref name=vector1/> '''MiG-29UB (9-51)''' :Dvosjed s ograničenom borbenom sposobnošću. '''MiG-29S (9-12S)''' :Verzija samo za Sovjetski Savez i Varšavski pakt. Novi N019M ''Topaz'' radar, unaprijeđene letne kontrole, avionika i IFF sistem te povećana nosivost oružja.<ref name=gg245>Gunston & Gordon, str. 245 (1998)</ref><ref name=gg246>Gunston & Gordon, str. 246 (1998)</ref> '''MiG-29SD (9-12SD)''' :Izvozna verzija ''9-12S'' sa slabijom elektronikom.<ref name=gg246/> '''MiG-29SE (9-12SE)''' :Izvozna verzija temeljena na ''9-12SD''; ista elektronika ali s mogućnošću ugradnje sonde za nadopunu goriva tokom leta.<ref name=gg246/> '''MiG-29S (9-13S)''' :Povećan kapacitet goriva, mogućnost ugradnje sistema za ometanje L203BE ''Gardeniya''.<ref name=gg246/> '''MiG-29SE (9-13SE)''' :Izvozna verzija s gotovo svim unaprijeđenjima koje imaju ruske S verzije.<ref name=gg246/> '''MiG-29SM (9-12SM)''' :Verzija samo za Sovjetski Savez i Varšavski pakt. Mogućnost lansiranja i navođenja raketa Kh-29T/TE te bombi KAB-500KR<ref name=gg246/> Prvi prototip ove verzije poletio je 1995. godine. '''MiG-29SMT (9-17)''' :Veći kapacitet goriva, novim premaz boje sa stealth osobinama, te nova avionika testirana na nekoliko probnih zrakoplova. Slovo T u oznaci SMT označava ''"toplivo"'' tj. gorivo.<ref name=hv-smt>{{cite web|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/692001/flying_bear1.asp|title=''Ruski programi modernizacije bojnih zrakoplova - MiG-29''|language=hr|access-date=16. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20121102055203/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/692001/flying_bear1.asp|archive-date=2. 11. 2012|url-status=dead}} Tino Jelavić, Hrvatski vojnik br. 69</ref> ==Upotreba== [[Datoteka:IAF MiG-29.jpg|thumb|Indijski MiG-29.]] MiG-29 prvi put je predstavljen javnosti u [[Finska|Finskoj]] u junu [[1986]]. U septembru 1988. dva primjerka zrakoplova izložena su na aero-mitingu u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Sljedeće [[1989]]. godine tokom prve sedmice aeromitinga u [[Pariz]]u MiG-29 desio se incident kada se srušio.<ref>{{Cite web |url=http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/013/788wbhgw.asp |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 2. 2014 |archive-date=11. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070911022211/http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/013/788wbhgw.asp |url-status=dead }}</ref> Pariska prezentacija bila je tek drugo javno pokazivanje sovjetskih lovaca od [[1930]]. godine. Zapadni posmatrači bili su impresionirani osobinama i mogućnostima zrakoplova. Na MiGu-29 su u [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]] letjeli i irački piloti. Prema USAF-u, srušeno je pet aviona.<ref name = "AF">[http://www.af.mil/history/milestones.asp?dec=1990&sd=01/01/1990&ed=12/31/1999 USA Air Force Milestones, 1999-12-31] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090516035639/http://www.af.mil/history/milestones.asp?dec=1990&sd=01%2F01%2F1990&ed=12%2F31%2F1999 |date=16. 5. 2009 }}.</ref> Za njihovo rušenje više je kriva slaba obuka pilota, loša protivzračna odbrana i loše održavanje nego njegov kvalitet. Osam pilota MiGa-29 prebjeglo je u [[Iran]] gdje i danas lete u iranskim zračnim snagama. [[Kuba]]nski MiG-29 srušio je dva civilna aviona [[Cessna 337]] [[1996]]. kada su se oni približili kubanskom zračnom prostoru.<ref>http://www1.umn.edu/humanrts/cases/86-99.html</ref> MiGovi u [[Sirija|sirijskim]] zračnim snagama patroliraju iznad Sirije i [[Liban]]a. Sirijski piloti hvale mogućnosti zrakoplova i njegov sistem naoružanja. [[Indija|Indijski]] MiGovi učestvovali su u ratu u [[Kašmir]]u. Bili su zračna podrška za [[Mirage 2000]] koji su ispuštali laserski navođene bombe na neprijateljske ciljeve. Indijske zračne snage modificirale su MiG-29 i uspješno testirale ispaljivanje rakete zrak-zrak s njegovih nosača. Indijski zrakoplovi su i prije kašmirskog rata bili opremljeni opremom za samozaštitu ("''Chaff''" - listići metalne folije koji se izbacuju iz aviona radi ometanja neprijateljskih [[radar]]a koji te listiće prepoznaje kao objekt; "''Flare''" – mnoštvo svjetlećih raketa za zavaravanje navođenih raketa). === SFRJ i SRJ === Bivša SFRJ kupila je krajem [[1987]]. 14 MiGova-29 i 2 MiG-29UB. Jedina jedinica opremljena s njima bila je 127. eskadrila s [[Aerodrom Batajnica|Batajnice]].<ref name=bojan261>Dimitrijević (2006), str. 261</ref> Prvi zrakoplovi stigli su u SFRJ 24. septembra 1987. bez oznaka. Radilo se o dva dvosjeda kojima su uskoro dodane oznake te evidencijski brojevi 18301 i 18302. U jugoslavenskog zrakoplovstvu, jednosjedni MiG-29 označavani su kao L-18 a dvosjedi kao NL-18.<ref name=bojan262>Dimitrijević (2006), str. 262</ref> Glavna grupa od 14 jednosjeda stizala je u dva navrata 22. i 28. decembra iste godine i 1988.<ref name=bojan81>Dimitrijević (2005), str. 81</ref> Zbog predviđanja da će se u budućnosti zrakoplovstvo svesti na manje od 100 operativnih lovaca, za period od 1995. do 2000. razmatrana je kupnja dodatnih Fulcruma.<ref name=bojan85>Dimitrijević (2005), str. 85</ref> To se međutim zbog skorog raspada države nikada nije ostvarilo. Izbijanjem sukoba u Hrvatskoj, MiGovi su napadali ciljeve na području [[Slavonija|Slavonije]] tokom čega su tri i oštećena uslijed djelovanja hrvatskih snaga.<ref name=bojan89>Dimitrijević (2005), str. 89</ref> Svih 16 aviona preživjelo je sukob te su nastavili letjeti u sastavu zrakoplovstva Savezne Republike Jugoslavije. Tokom sankcija koje su uvedene prema SRJ zbog učešća u agresiji na [[Hrvatska|Hrvatsku]] i BiH, zrakoplovi nisu redovno održavani te je [[1999]]. dočekao samo mali broj potpuno ispravnih aviona. Novo ratno djelovanje imali su za vrijeme [[NATO]]-ovog bombardiranja [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ]] u sklopu operacije ''Saveznička Sila''. Već prve noći 24. marta 1999., od pet MiGova-29 koliko ih je poletjelo, tri su oborena, jedan je oštećen i jedan je sletio s teškim kvarovima.<ref name=acig>{{cite web|url=http://www.acig.org/artman/publish/article_380.shtml|title=''Yugoslav & Serbian MiG-29S''|language=en|access-date=16. 2. 2014|archive-date=14. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140214094718/http://www.acig.org/artman/publish/article_380.shtml|url-status=dead}} Acig.org (13. 5. 2010.)</ref> Sljedeći dan oborena su i dva aviona koja su zalutala u bosanskohercegovački zračni prostor.<ref name=acig/> Nakon stanke od gotovo mjesec dana, jedan jugoslavenski Fulcrum poletio je 4. maja kako bi presreo NATO zrakoplove na području [[Valjevo|Valjeva]]. Ponovljeni kvarovi na zrakoplovu rezultirali su u tome da je oboren uz pogiblju pilota.<ref name=acig/> Do završetka bombardiranja, dodatna četiri zrakoplova uništena su na tlu dok je jedan izgubljen tokom letnih testiranja.<ref name=acig/> ==Korisnici== [[Datoteka:Mig-29 operators.PNG|thumb|300px|Korisnici aviona MiG-29.]] [[Datoteka:BAF MiG-29s in flight Garchev.png|thumb|Bugarski MiGovi 29.]] [[Datoteka:Mikoyan mig29.jpg|thumb|Njemački MiG-29.]] *{{ZID|Alžir}}: 36 aviona. *{{ZID|Azerbejdžan}}: 13 aviona. *{{ZID|Bangladeš}}: 8 aviona. *{{ZID|Bjelorusija}}: 41 avion. *{{ZID|Bugarska}}: 14 aviona. *{{ZID|Eritreja}}: 7 aviona. *{{ZID|Indija}}: 87 aviona. *{{ZID|Iran}}: 35 aviona. *{{ZID|Jemen}}: 19 aviona. *{{ZID|Kazahstan}}: 40 aviona. *{{ZID|Kuba}}: 4 aviona. *{{ZID|Malezija}}: 10 aviona. *{{ZID|Mjanmar}}: 10 aviona. *{{ZID|Peru}}: 19 aviona. *{{ZID|Poljska}}: 36 aviona. *{{ZID|Rusija}}: 230 aviona. *{{ZID|Sirija}}: 19 aviona. *{{ZID|Sjeverna Koreja}}: 40 aviona. *{{ZID|Slovačka}}: 12 aviona. *{{ZID|Srbija}}: 18 aviona. *{{ZID|Sudan}}: 23 aviona. *{{ZID|Turkmenistan}}: 24 aviona. *{{ZID|Ukrajina}}: 80 aviona. *{{ZID|Uzbekistan}}: 60 aviona. ===Bivši korisnici=== *{{ZID|Čehoslovačka}} *{{ZID|Češka}} *{{ZID|Istočna Njemačka}} *{{ZID|Njemačka}} *{{ZID|Irak}} *{{ZID|Mađarska}} *{{ZID|Moldavija}} *{{ZID|Rumunija}} *{{ZID|SSSR}} *{{ZID|Jugoslavija}} *{{ZID|Srbija i Crna Gora}} == Također pogledajte == * [[General Dynamics F-16]] ==Reference== {{reference}} ==Literatura== * {{Cite book|ref=harv|title=MiG 29 - Naša priča|year=2017|publisher=„Štampa“, d.o.o. Ruma|isbn=978-86-86031-26-6|url=https://www.knjigaknjiga.com/proizvod-mig-29-nasa-prica.html|author=Danko Borojević, Dragi Ivić i Željko Ubović|access-date=4. 6. 2021|archive-date=4. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210604063713/https://www.knjigaknjiga.com/proizvod-mig-29-nasa-prica.html|url-status=dead}} * {{Cite book|ref=harv|last=Dimitrijević|first=Bojan|authorlink=Bojan Dimitrijević (istoričar)|title=Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942 - 1992|location=Beograd|publisher=Institut za savremenu istoriju|year=2012|url=http://knjizara.com/Jugoslovensko-ratno-vazduhoplovstvo-1942-1992-Bojan-B-Dimitrijevic-115144|isbn=978-86-7403-163-6|pages=415|access-date=4. 6. 2021|archive-date=27. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170227062537/https://www.knjizara.com/Jugoslovensko-ratno-vazduhoplovstvo-1942-1992-Bojan-B-Dimitrijevic-115144|url-status=dead}} * {{Cite book| ref=harv| last=Spick| first = Mike| title = The Great Book of Modern Warplanes| url = http://books.google.com/books?id=Ab0yAAAACAAJ| year=2000| publisher = Salamander Books, Limited|isbn=978-1-84065-156-0|pages=}} * {{Cite book| ref=harv| last=Gordon| first = Yefim| last2=Davison| first2 = Peter| title = Mikoyan Gurevich MiG-29 Fulcrum| url = http://books.google.com/books?id=3RmqAAAACAAJ| year=2005| publisher = Specialty Press Publishers & Wholesalers, Incorporated|isbn=978-1-58007-085-0|pages=}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.aeromagazin.rs/arhiva/aero03/c10.htm „MiG-29“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210511070054/http://aeromagazin.rs/arhiva/aero03/c10.htm |date=11. 5. 2021 }}, Aeromagazin br. 3, mr Mato Siladić, 1998. (internet domen iz prošlog vijeka) * [https://tangosix.rs/2017/29/09/vitez-naseg-neba-30-godina-mig-29-u-naoruzanju-rv-pvo/ Vitez našeg neba: 30 godina MiG-a 29 u naoružanju RV i PVO], Živojin Banković, Tangosix - Vazduhoplovni portal Srbije, 29. septembar 2017. * [https://www.youtube.com/watch?v=S5_IBp0_Vhk Kako su MiG 21 i MiG 29 došli u JNA (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=KO8hGtN0UnI MiG 29 - ljudska priča o "Vitezovima" (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] {{Avioni MiG}} [[Kategorija:Lovački avioni]] 2unbx16eohdowil1scuretcd10ipkbe 0 356861 3713001 3638069 2025-06-07T10:23:48Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3713001 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Spirale_Ulam_150.jpg|mini|250x250piksel|Distribucija [[Prost broj|prostih brojeva]] je centralna tačka proučavanja u teoriji brojeva. Ova [[Ulamova spirala|spirala Ulama]] služi da to ilustruje, nagovještavajući, posebno, uslovnu [[Nezavisnost (teorija vjerovatnoće)|nezavisnost]] između toga da broj bude prost i da bude vrijednost određenih kvadratnih polinoma.]] [[Datoteka:Ulam-Spirale2.png|desno|thumb|Ulamova spirala prim brojeva]] {{Matematika teme}} '''Teorija brojeva''' je grana opće [[matematika|matematike]], razvijena primarno za proučavanje [[cijeli broj|cijelih brojeva]], nekad nazvana ''kraljica matematike'' zbog svog temeljnog položaja u matematičkoj nauci. Teoretičari brojeva proučavaju prim brojeve kao i osobine objekata sačinjenih od cijelih brojeva (npr. [[racionalni broj]]evi) ili definira generalizacije cijelih brojeva (npr. algebarski cijeli brojevi).[[Datoteka:Spirale_Ulam_150.jpg|mini|250x250piksel|Distribucija [[Prost broj|prostih brojeva]] je centralna tačka proučavanja u teoriji brojeva. Ova [[Ulamova spirala|spirala Ulama]] služi da to ilustruje, nagovještavajući, posebno, uslovnu [[Nezavisnost (teorija vjerovatnoće)|nezavisnost]] između toga da broj bude prost i da bude vrijednost određenih kvadratnih polinoma.]] '''Teorija brojeva''' (ili '''aritmetika''' ili '''viša aritmetika''' u starijoj upotrebi) je grana [[Čista matematika|čiste matematike]] koja je prvenstveno posvećena proučavanju [[Cijeli broj|cijelih brojeva]] i [[Aritmetička funkcija|aritmetičkih funkcija]]. Njemački matematičar [[Carl Friedrich Gauß|Carl Friedrich Gauss]] (1777–1855) rekao je: "Matematika je kraljica nauka—a teorija brojeva je kraljica matematike."{{Sfn|Long|1972}} Teoretičari brojeva proučavaju [[Prost broj|proste brojeve]] kao i svojstva [[Matematički objekt|matematičkih objekata]] konstruisanih od celih brojeva (na primer, [[racionalni broj]]evi), ili definisanih kao generalizacije celih brojeva (na primer, [[algebarski cijeli broj]]evi). Cijeli brojevi se mogu posmatrati ili sami po sebi ili kao rješenja jednadžbi ([[Diofantova geometrija]]). Pitanja u teoriji brojeva se često najbolje razumiju kroz proučavanje [[Kompleksna analiza|analitičkih]] objekata (na primjer, [[Riemannova zeta-funkcija|Riemannova zeta funkcija]]) koji na neki način kodiraju svojstva cijelih brojeva, prostih brojeva ili drugih objekata teorijske teorije brojeva ([[analitička teorija brojeva]]). Može se također proučavati [[Realan broj|realne brojeve]] u odnosu na racionalne brojeve, na primjer, kako ih aproksimiraju potonji ([[Diofantska aproksimacija|Diofantova aproksimacija]]). Stariji termin za teoriju brojeva je ''aritmetika'' . Početkom dvadesetog veka zamenila ju je "teorija brojeva".<ref group="note">Već 1921. T. L. Heath je morao objasniti: „Pod aritmetikom, Platon je mislio, ne na aritmetiku u našem smislu, već na nauku koja razmatra brojeve same po sebi, drugim riječima, ono što podrazumijevamo pod teorijom brojeva" {{Harv|Heath|1921}}</ref> (Riječ „[[aritmetika]]“ koristi se od strane javnosti da znači „[[Elementarna aritmetika|elementarna izračunavanja]]“; ona je također stekla druga značenja u [[Matematička logika|matematičkoj logici]], kao u ''[[Peanovi aksiomi|Peanovoj aritmetici]]'', i [[Računarska nauka|kompjuterskoj nauci]], kao u ''[[Aritmetika s pomičnim zarezom|aritmetici sa pokretnim zarezom]]''.) Upotreba aritmetike sa pokretnim zarezom. ''aritmetika'' termina za ''teoriju brojeva'' ponovo je zadobila izvesno mesto u drugoj polovini 20. veka, vjerovatno dijelom zbog francuskog uticaja.<ref group="note">Uzmimo, na primjer, Serre 1996. Godine 1952. Davenport je ipak morao precizirati da je mislio na Višu aritmetiku. Hardy i Wright su u uvodu Uvoda u teoriju brojeva (1938.) napisali: „Jednom smo predložili da promijenimo [naslov] u Uvod u aritmetiku, noviji i na neki način prikladniji naslov; ali istaknuto je da bi to moglo dovesti do nesporazuma oko sadržaja knjige."{{Harv|Hardy|Wright|2008}}</ref> Konkretno, ''aritmetički'' se obično preferira kao pridjev u odnosu na ''teorijski broj'' . [[Datoteka:Plimpton_322.jpg|desno|mini|Plimpton 322 tablet]] Najraniji historijski nalaz aritmetičke prirode je fragment tabele: slomljena glinena ploča [[Plimpton 322]] ([[Larsa|Larsa, Mesopotamija]], oko 1800. p. n. e) sadrži spisak " [[Pitagorine trojke|pitagorejskih trojki]] ", odnosno cijelih brojeva <math>(a,b,c)</math> takav da <math>a^2+b^2=c^2</math> . Trojke su previše i prevelike da bi bile dobijene [[Metoda grube sile|grubom silom]]. Naslov iznad prve kolone glasi: "''takiltum'' dijagonale koja je oduzeta tako da širina..."<ref>{{Harvnb|Neugebauer & Sachs|1945}}. The term ''takiltum'' is problematic. Robson prefers the rendering "The holding-square of the diagonal from which 1 is torn out, so that the short side comes up...".{{Harvnb|Robson|2001}}</ref> == Bilješke == {{reflist|group=note|30em}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://encyclopediaofmath.org/wiki/Number_theory Number Theory] stavka u ''[[Encyclopedia of Mathematics]]'' * [http://www.numbertheory.org/ Number Theory Web] {{Teorija brojeva}} {{Oblasti matematike}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Teorija brojeva| ]] 1454umu5y9eu331ftf20dmcqpip9qg7 10 362476 3712832 2452944 2025-06-06T21:01:16Z Milenioscuro 52916 correct file ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]]) 3712832 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{{1}}} | name = Kambodža | top = 14.8 | bottom = 9.9 | left = 102.2 | right = 107.9 | image = Cambodia location map.svg | image1 = Cambodia relief map.svg }}<noinclude> {{Location map/Info}} {{Documentation}} [[Kategorija:Lokacijske karte|Kambodža]] </noinclude> 70dodh9l0ki7at0zmq44nukrjd05mdq 10 362611 3712876 2831429 2025-06-06T23:27:55Z Milenioscuro 52916 3712876 wikitext text/x-wiki {{#switch:{{{1}}} | name = Lesoto | left = 26.74 | bottom = -30.89 | right = 29.62 | top = -28.33 | image = Lesotho location map.svg | image1 = Lesotho relief location map.svg }}<noinclude><!-- -- The above switch-statement branches by text in parameter #1, -- returning the associated value after each equals sign ("="). -->{{Location map/Info}}{{Documentation}} [[Kategorija:Lokacijske karte|Lesoto]] </noinclude> 7pn8nu2ruqofipxf1bm5towb2relk91 0 363481 3712719 3519826 2025-06-06T10:01:55Z Makenzis 98619 3712719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #000000 | Ime kluba = '''Qarabağ FK''' | Puno ime = Qarabağ Futbol Klubu | Grb = | Nadimak = ''Konjanici'' | Osnovan = 1951. | Raspušten = | Lokacija = [[Agdam]]<br>[[Azerbejdžan]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Azerbejdžana|AFFA]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Azerbejdžana|Premijer liga]] | Stadion = [[Stadion Tofiq Bahramov|Tofiq Bahramov]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/tofiq-bahramov-respublika-stadionu/ |title=Stadion Tofiq Bahramov Arena |work=stadiumguide.com|access-date= 14. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 31.200 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = 2024/25. | Webstranica = [http://www.qarabagh.com/ qarabagh.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _CONDIVO12_WHITE | uzorak_t1 = _Karabakh | uzorak_dr1 = _CONDIVO12_WHITE | uzorak_š1 = _CONDIVO12_ONBLACK | uzorak_č1 = _3_stripes_white | lijeva ruka1 = 000000 | tijelo1 = 000000 | desna ruka1 = 000000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = 000000 | uzorak_lr2 = _CONDIVO12_BLACK | uzorak_t2 = _Karabakh2 | uzorak_dr2 = _CONDIVO12_BLACK | uzorak_š2 = _CONDIVO12_ONWHITE | uzorak_č2 = _3_stripes_black | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 000000 | čarape2 = FFFFFF | }} '''Qarabağ FK''' je profesionalni nogometni klub iz [[Agdam]]a, [[Azerbejdžan]]. Takmiči se u [[Premijer liga Azerbejdžana|Premijer ligi Azerbejdžana]]. == Historija == Klub je osnovan 1951. godine kao ''Qarabağ''. Nakon izgradnje stadiona u Agdamu počinje igrati na profesionalnom nivou. 1966. godine ostvaruje plasman u najviši rang azerbejdžanskog nogometa. Debitantsku sezonu završava na četvrtom mjestu. Zbog nedostatka finansijskih sredstava biva ugašen u periodu od 1968. do 1977. godine. Klub je reorganizovan 1977. godine pod imenom ''Shafaq''. 1988. godine osvaja prvu ligu Azerbejdžana. Pored ekipe [[Neftchi Baku PFK|Neftchi Baku]] je jedini klub koji je igrao sve sezone Premijer lige. Domaće prvenstvo je osvajao šest puta, dok je pobjednik nacionalnog kupa također bio šest puta. U sezoni 2017/18. ostvaruje plasman u grupnu fazu Lige prvaka. Tradicionalne boje kluba su crna i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Tofiq Bahramov|Tofiq Bahramov]]. == Uspjesi == * '''[[Premijer liga Azerbejdžana|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (10):''' 1993, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2012/20, 2021/22, 2022/23. * '''[[Kup Azerbejdžana u nogometu|Kup Azerbejdžana]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6):''' 1993, 2005/06, 2008/09, 2014/15, 2015/16, 2016/17. * '''[[Superkup Azerbejdžana u nogometu|Superkup Azerbejdžana]] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1994. == Stadion == Qarabağ domaće utakmice igra na stadionu [[Tofiq Bahramov (stadion)|Tofiq Bahramov]], čiji je kapacitet 31.200 sjedećih mjesta. Stadion se također koristi za utakmice reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Klub je prethodno igrao na Olimpijskom stadionu Guzanli u Gunzaliu, najveće općine u [[Agdam]]u. == Evropski nastupi == {| class="wikitable collapsed" style="font-size:100%" bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="2" cellspacing="2" border="1" style="font-size: 100%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse; text-align:left" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Dom. ! Gost ! Rez. |- | [[UEFA Kup pobjednika kupova 1996/97.|1996/97.]] | [[UEFA Kup pobjednika kupova]] | Q | {{ZD|FIN}} [[MyPa]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| '''1–2''' <small>(prod.)</small> |- | [[Kup UEFA 1997/98.|1997/98.]] | [[Kup UEFA]] | 1Q | {{ZD|ČEŠ}} [[FK Baumit Jablonec|Jablonec 97]] | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 0–5 | style="text-align:center;"| '''0–8''' |- | [[UEFA Kup pobjednika kupova 1998/99.|1998/99.]] | [[UEFA Kup pobjednika kupova]] | Q | {{ZD|DAN}} [[F.C. Copenhagen|Copenhagen]] | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 0–6 | style="text-align:center;"| '''0–10''' |- | rowspan="2"| [[UEFA Intertoto kup 1999.|1999.]] | rowspan="2"| [[UEFA Intertoto kup]] | 1R | {{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| '''2–2''' (a) |- | 2R | {{ZD|FRA}} [[Montpellier HSC|Montpellier]] | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 0–6 | style="text-align:center;"| '''0–9''' |- | [[Kup UEFA 2004/05.|2004/05.]] | [[Kup UEFA]] | 1Q | {{ZD|SLK}} [[FK Dukla Banská Bystrica|Dukla]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| '''0–4''' |- | [[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] | [[Kup UEFA]] | 1Q | {{ZD|MOL}} [[FC Zimbru Chişinău|Zimbru Chişinău]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| '''2–3''' <small>(prod.)</small> |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga]] | 2Q | {{ZD|NOR}} [[Rosenborg BK|Rosenborg]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| '''1–0''' |- | 3Q | {{ZD|FIN}} [[FC Honka|Honka]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| '''3–1''' |- | Play-off | {{ZD|HOL}} [[FC Twente|Twente]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 1–3 | style="text-align:center;"| '''1–3''' |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2010/11.|2010/11.]] | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|FK Metalurg]] | style="text-align:center;"| 4–1 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| '''5–2''' |- | 2Q | {{ZD|SJI}} [[Portadown F.C.|Portadown]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| '''3–2''' |- | 3Q | {{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] | style="text-align:center;"| 3–2 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| '''4–2''' |- | Play-off | {{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| '''0–5''' |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{ZD|LIT}} [[Banga Gargždai]] | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 4–0 | style="text-align:center;"| '''7–0''' |- | 2Q | {{ZD|FAR}} [[EB/Streymur]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| '''1–1''' (a) |- | 3Q | {{ZD|BEL}} [[Club Brugge]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–4 | style="text-align:center;"| '''2–4''' |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2013/14.|2013/14.]] | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|FK Metalurg]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| '''2–0''' |- | 2Q | {{ZD|POLJ}} [[Piast Gliwice]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 2–2 | style="text-align:center;"| '''4–3''' <small>(prod.)</small> |- | 3Q | {{ZD|ŠVE}} [[Gefle IF]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| '''3–0''' |- | Play-off | {{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| '''1–4''' |- | rowspan="6"| 2014–15 | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|UEFA Liga prvaka]] | 2Q | {{flagicon|MLT}} [[Valletta FC|Valletta]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 4–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''5–0''' |- | 3Q | {{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 2–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–2 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''2–3''' |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2014/2015.|UEFA Evropska liga]] | Play-off | {{flagicon|HOL}} [[FC Twente|Twente]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1–1''' (a) |- | rowspan="3"| Grupa F | {{flagicon|FRA}} [[AS Saint-Étienne|Saint-Étienne]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ffdddd" rowspan=3 align="center"| '''3.''' |- | {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–2 |- | {{flagicon|UKR}} [[FK Dnjipro|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 |- | rowspan="6| 2015–16 | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|UEFA Liga prvaka]] | 2Q | {{flagicon|CG}} [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1–0''' |- | 3Q | {{flagicon|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–1''' |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|UEFA Evropska liga]] | Play-off | {{flagicon|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 3–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''4–0''' |- | rowspan="3"| Grupa J | {{flagicon|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ffdddd" rowspan=3 align="center"| '''4.''' |- | {{flagicon|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1 |- | {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–3 |- | rowspan="6"| 2016–17 | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|UEFA Liga prvaka]] | 2Q | | {{flagicon|LUX}} [[F91 Dudelange|Dudelange]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 2–0 | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''3–1''' |- | 3Q | {{flagicon|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–1''' (a) |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|UEFA Evropska liga]] | Play-off | {{flagicon|ŠVE}} [[IFK Göteborg]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 3–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''3–1''' |- | rowspan="3"| Grupa J | {{flagicon|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–5 | bgcolor="#ffdddd" rowspan=3 align="center"| '''3.''' |- | {{flagicon|GRČ}} [[PAOK FC|PAOK]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 2–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 |- | {{flagicon|ČEŠ}} [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 2–2 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–3 |- | rowspan="3"| 2017–18 | rowspan="3"| [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|UEFA Liga prvaka]] | 2Q | {{flagicon|GRU}} [[FC Samtredia|Samtredia]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 5–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''6–0''' |- | 3Q | {{flagicon|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 2–1 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2–1''' |- | Play-off | {{flagicon|DAN}} [[FC Copenhagen|Kopenhagen]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2–2''' (a) |- |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.qarabagh.com/ Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=60609/profile/ Qarabağ FK] na zvaničnoj stranici UEFA-e [[Kategorija:Nogometni klubovi u Azerbejdžanu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1951.]] [[Kategorija:Sport u Agdamu]] sg5owccgzvaknmbe4q1093ux0qbrc9w 3712720 3712719 2025-06-06T10:02:16Z Makenzis 98619 /* Uspjesi */ 12x 3712720 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #000000 | Ime kluba = '''Qarabağ FK''' | Puno ime = Qarabağ Futbol Klubu | Grb = | Nadimak = ''Konjanici'' | Osnovan = 1951. | Raspušten = | Lokacija = [[Agdam]]<br>[[Azerbejdžan]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Azerbejdžana|AFFA]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Azerbejdžana|Premijer liga]] | Stadion = [[Stadion Tofiq Bahramov|Tofiq Bahramov]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/tofiq-bahramov-respublika-stadionu/ |title=Stadion Tofiq Bahramov Arena |work=stadiumguide.com|access-date= 14. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 31.200 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = 2024/25. | Webstranica = [http://www.qarabagh.com/ qarabagh.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _CONDIVO12_WHITE | uzorak_t1 = _Karabakh | uzorak_dr1 = _CONDIVO12_WHITE | uzorak_š1 = _CONDIVO12_ONBLACK | uzorak_č1 = _3_stripes_white | lijeva ruka1 = 000000 | tijelo1 = 000000 | desna ruka1 = 000000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = 000000 | uzorak_lr2 = _CONDIVO12_BLACK | uzorak_t2 = _Karabakh2 | uzorak_dr2 = _CONDIVO12_BLACK | uzorak_š2 = _CONDIVO12_ONWHITE | uzorak_č2 = _3_stripes_black | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 000000 | čarape2 = FFFFFF | }} '''Qarabağ FK''' je profesionalni nogometni klub iz [[Agdam]]a, [[Azerbejdžan]]. Takmiči se u [[Premijer liga Azerbejdžana|Premijer ligi Azerbejdžana]]. == Historija == Klub je osnovan 1951. godine kao ''Qarabağ''. Nakon izgradnje stadiona u Agdamu počinje igrati na profesionalnom nivou. 1966. godine ostvaruje plasman u najviši rang azerbejdžanskog nogometa. Debitantsku sezonu završava na četvrtom mjestu. Zbog nedostatka finansijskih sredstava biva ugašen u periodu od 1968. do 1977. godine. Klub je reorganizovan 1977. godine pod imenom ''Shafaq''. 1988. godine osvaja prvu ligu Azerbejdžana. Pored ekipe [[Neftchi Baku PFK|Neftchi Baku]] je jedini klub koji je igrao sve sezone Premijer lige. Domaće prvenstvo je osvajao šest puta, dok je pobjednik nacionalnog kupa također bio šest puta. U sezoni 2017/18. ostvaruje plasman u grupnu fazu Lige prvaka. Tradicionalne boje kluba su crna i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Tofiq Bahramov|Tofiq Bahramov]]. == Uspjesi == * '''[[Premijer liga Azerbejdžana|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (12):''' 1993, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2012/20, 2021/22, 2022/23, 2023/24, 2024/25. * '''[[Kup Azerbejdžana u nogometu|Kup Azerbejdžana]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6):''' 1993, 2005/06, 2008/09, 2014/15, 2015/16, 2016/17. * '''[[Superkup Azerbejdžana u nogometu|Superkup Azerbejdžana]] **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1994. == Stadion == Qarabağ domaće utakmice igra na stadionu [[Tofiq Bahramov (stadion)|Tofiq Bahramov]], čiji je kapacitet 31.200 sjedećih mjesta. Stadion se također koristi za utakmice reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]]. Klub je prethodno igrao na Olimpijskom stadionu Guzanli u Gunzaliu, najveće općine u [[Agdam]]u. == Evropski nastupi == {| class="wikitable collapsed" style="font-size:100%" bgcolor="#f7f8ff" cellpadding="2" cellspacing="2" border="1" style="font-size: 100%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse; text-align:left" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Dom. ! Gost ! Rez. |- | [[UEFA Kup pobjednika kupova 1996/97.|1996/97.]] | [[UEFA Kup pobjednika kupova]] | Q | {{ZD|FIN}} [[MyPa]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| '''1–2''' <small>(prod.)</small> |- | [[Kup UEFA 1997/98.|1997/98.]] | [[Kup UEFA]] | 1Q | {{ZD|ČEŠ}} [[FK Baumit Jablonec|Jablonec 97]] | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 0–5 | style="text-align:center;"| '''0–8''' |- | [[UEFA Kup pobjednika kupova 1998/99.|1998/99.]] | [[UEFA Kup pobjednika kupova]] | Q | {{ZD|DAN}} [[F.C. Copenhagen|Copenhagen]] | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 0–6 | style="text-align:center;"| '''0–10''' |- | rowspan="2"| [[UEFA Intertoto kup 1999.|1999.]] | rowspan="2"| [[UEFA Intertoto kup]] | 1R | {{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| '''2–2''' (a) |- | 2R | {{ZD|FRA}} [[Montpellier HSC|Montpellier]] | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 0–6 | style="text-align:center;"| '''0–9''' |- | [[Kup UEFA 2004/05.|2004/05.]] | [[Kup UEFA]] | 1Q | {{ZD|SLK}} [[FK Dukla Banská Bystrica|Dukla]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| '''0–4''' |- | [[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] | [[Kup UEFA]] | 1Q | {{ZD|MOL}} [[FC Zimbru Chişinău|Zimbru Chişinău]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| '''2–3''' <small>(prod.)</small> |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga]] | 2Q | {{ZD|NOR}} [[Rosenborg BK|Rosenborg]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| '''1–0''' |- | 3Q | {{ZD|FIN}} [[FC Honka|Honka]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| '''3–1''' |- | Play-off | {{ZD|HOL}} [[FC Twente|Twente]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 1–3 | style="text-align:center;"| '''1–3''' |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2010/11.|2010/11.]] | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|FK Metalurg]] | style="text-align:center;"| 4–1 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| '''5–2''' |- | 2Q | {{ZD|SJI}} [[Portadown F.C.|Portadown]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| '''3–2''' |- | 3Q | {{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] | style="text-align:center;"| 3–2 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| '''4–2''' |- | Play-off | {{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| '''0–5''' |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{ZD|LIT}} [[Banga Gargždai]] | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 4–0 | style="text-align:center;"| '''7–0''' |- | 2Q | {{ZD|FAR}} [[EB/Streymur]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| '''1–1''' (a) |- | 3Q | {{ZD|BEL}} [[Club Brugge]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–4 | style="text-align:center;"| '''2–4''' |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2013/14.|2013/14.]] | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|FK Metalurg]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| '''2–0''' |- | 2Q | {{ZD|POLJ}} [[Piast Gliwice]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 2–2 | style="text-align:center;"| '''4–3''' <small>(prod.)</small> |- | 3Q | {{ZD|ŠVE}} [[Gefle IF]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| '''3–0''' |- | Play-off | {{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| '''1–4''' |- | rowspan="6"| 2014–15 | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|UEFA Liga prvaka]] | 2Q | {{flagicon|MLT}} [[Valletta FC|Valletta]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 4–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''5–0''' |- | 3Q | {{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 2–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–2 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''2–3''' |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2014/2015.|UEFA Evropska liga]] | Play-off | {{flagicon|HOL}} [[FC Twente|Twente]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1–1''' (a) |- | rowspan="3"| Grupa F | {{flagicon|FRA}} [[AS Saint-Étienne|Saint-Étienne]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ffdddd" rowspan=3 align="center"| '''3.''' |- | {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–2 |- | {{flagicon|UKR}} [[FK Dnjipro|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 |- | rowspan="6| 2015–16 | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|UEFA Liga prvaka]] | 2Q | {{flagicon|CG}} [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1–0''' |- | 3Q | {{flagicon|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0–1''' |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|UEFA Evropska liga]] | Play-off | {{flagicon|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 3–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''4–0''' |- | rowspan="3"| Grupa J | {{flagicon|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ffdddd" rowspan=3 align="center"| '''4.''' |- | {{flagicon|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1 |- | {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–3 |- | rowspan="6"| 2016–17 | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|UEFA Liga prvaka]] | 2Q | | {{flagicon|LUX}} [[F91 Dudelange|Dudelange]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 2–0 | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''3–1''' |- | 3Q | {{flagicon|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 1–1 | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''1–1''' (a) |- | rowspan="4"| [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|UEFA Evropska liga]] | Play-off | {{flagicon|ŠVE}} [[IFK Göteborg]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 3–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–1 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''3–1''' |- | rowspan="3"| Grupa J | {{flagicon|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–5 | bgcolor="#ffdddd" rowspan=3 align="center"| '''3.''' |- | {{flagicon|GRČ}} [[PAOK FC|PAOK]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 2–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 |- | {{flagicon|ČEŠ}} [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 2–2 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 0–3 |- | rowspan="3"| 2017–18 | rowspan="3"| [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|UEFA Liga prvaka]] | 2Q | {{flagicon|GRU}} [[FC Samtredia|Samtredia]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 5–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''6–0''' |- | 3Q | {{flagicon|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | bgcolor="#ffffdd" style="text-align:center;"| 0–0 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 2–1 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2–1''' |- | Play-off | {{flagicon|DAN}} [[FC Copenhagen|Kopenhagen]] | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| 1–0 | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| 1–2 | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2–2''' (a) |- |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.qarabagh.com/ Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=60609/profile/ Qarabağ FK] na zvaničnoj stranici UEFA-e [[Kategorija:Nogometni klubovi u Azerbejdžanu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1951.]] [[Kategorija:Sport u Agdamu]] mlb0qrh1u60ky3lbk75wovhni2e0chj 0 363919 3712847 3711390 2025-06-06T21:10:03Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3712847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija web stranica | ime_stranice = Yahoo! Mail | logo = Yahoo! Mail (2019).svg | logo_veličina = 150px | logo_opis = | slika_ekrana = 1 1 screenshot.45076.1000000.jpg | slika_ekrana_veličina = 300px | slika_ekrana_opis = Screenshot Yahoo! Mail-a | url = http://mail.yahoo.com | slogan = | komercijalno = Da | vrsta = [[Webmail]] | registracija = Potrebna | jezik = Višejezička podrška (27) | broj_korisnika = 281 milion (decembar 2012)<ref name="cnet"/> | licenca sadržaja = | programski_jezik = | vlasnik = [[Yahoo!]] | autor = | urednik = | datum_pokretanja = 8. oktobar 1997. | prihod = | alexa = | ip = | trenutni_status = Online | fusnote = }} '''Yahoo! Mail''' je besplatni email servis (ako se ne uračunaju Yahoo! Mail biznis email planovi<ref name="cnet">{{cite news| url = https://smallbusiness.yahoo.com/email/compare-plans| title = Business Email Plans| last = | first = | date = | access-date = 5. 4. 2014| publisher = Yahoo!| archive-date = 7. 4. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20140407105436/https://smallbusiness.yahoo.com/email/compare-plans| url-status = dead}}</ref>) [[SAD|američke]] kompanije [[Yahoo!]] Pokrenut je 1997. i, prema comScore, Yahoo! Mail je treći po veličini webmail servis sa 281 milion korisnika u decembru 2011.<ref name="cnet" /> Tri interfejsa su bila dostupna u bilo kojem vremenu. Tradicionalni "Yahoo! Mail Classic" je bio dostupan u svom originalnom 1997. izdanju sve do jula 2013. u Sjevernoj Americi. Verzija iz 2005. je sadržavala novi [[Ajax (programming)|Ajax]] interfejs, podigni-i-spusti, poboljšanu pretragu, prečice tastature, auto-complete za adrese i tabove. Ipak ostale odlike su izbrisane, kao što je širina kolona i jedan klik brisanje-pomjeranje-prema-sljedećem. U oktobru 2010, Yahoo! je izbacio beta verziju Yahoo! Mail-a<ref name="Yahoo Mail Beta Was Released October 2010">{{cite web|last=McDowell|first=David|title=Yahoo Mail Beta Was Released October 2010|url=http://www.ymailblog.com/blog/2010/10/yahoo-mail-beta-rolls-out-worldwide/|access-date=2. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110713151034/http://www.ymailblog.com/blog/2010/10/yahoo-mail-beta-rolls-out-worldwide|archive-date=13. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> koja je sadržavala poboljšanja za performanse, pretragu i integraciju sa [[Facebook]]-om.<ref name="Yahoo Mail Beta Features">{{cite web|title=Yahoo Mail Beta Features|url=http://features.mail.yahoo.com/|access-date=07/05/2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110603113515/http://features.mail.yahoo.com/|archive-date=3. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> U maju 2011. to je postalo standardni interfejs.<ref name="Yahoo Mail Beta Became Yahoo Mail in May 2011">{{cite web|title=Yahoo Mail Beta Became Yahoo Mail in May 2011|url=http://www.ymailblog.com/blog/2011/05/introducing_the_best_yahoo_mail_ever/|access-date=2. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110628024258/http://www.ymailblog.com/blog/2011/05/introducing_the_best_yahoo_mail_ever/|archive-date=28. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> Njihov trenutni interfejs je predstavljen tokom 2012. godine. Yahoo Mail ima beskonačan kapacitet od 27. marta 2007. do 8. oktobra 2013. Novi dizajn predstavljen korisnicima od oktobra 2013. je primljen sa oštrom kritikom zbog svog layouta i korisničkih mogućnosti. Yahoo Mail je pretrpio veliki gubitak kada korisnici nisu mogli pristupiti svojim email-ovima sa početkom 10. decembra 2013. Od 12. decembra 2013, gubitak nije u potpunosti otklonjen.<ref>{{cite news|last=Peterson |first=Andrea |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/12/16/marissa-mayer-personally-apologizes-for-yahoo-mail-outage/ |title=Marissa Mayer personally apologizes for Yahoo Mail outage |publisher=Washingtonpost.com |date=16. 12. 2013 |access-date=31. 1. 2014}}</ref> == Odlike == Servis dolazi u dvije konfiguracije, besplatna i biznis. Odlike uključuju: === Besplatna verzija === * Kapacitet pohrane emailova: 1 TB <ref>{{cite web |url=http://hothardware.com/News/Yahoo-Mail-Celebrates-16th-Birthday-with-Cross-Platform-Themes-1TB-of-Storage/ |title=Yahoo! Mail reduces its storage from unlimited to 1 TB |publisher=Hot Hardware |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=10. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131010235517/http://hothardware.com/News/Yahoo-Mail-Celebrates-16th-Birthday-with-Cross-Platform-Themes-1TB-of-Storage/ |url-status=dead }}</ref> * Prilog za email (slika, dokument): 25 MB (do 100 MB korištenjem ugrađenog 'Attach Large Files' programa)<ref>{{cite web|url=http://overview.mail.yahoo.com/apps#c_7 |title=September 28, 2011 |publisher=Overview.mail.yahoo.com |access-date=30. 1. 2012}}</ref> * Nalog ističe prilikom neposjećivanja: 6 mjeseci plus 2 mjeseca za svaku godinu nalog se čuva aktivnim.<ref>[http://help.yahoo.com/l/us/yahoo/mail/yahoomail/account/account-04.html Do you close accounts due to inactivity? Yahoo! Help]</ref> Nalog se može povratiti, ali svi podaci koji su sačuvani, kao što su emailovi, se gube. * Podržani protokoli: POP3 u Aziji ili preko YPOPs!, IMAP preko IMAP proxy ili preko Zimbra, [[Simple Mail Transfer Protocol|SMTP]], Mail Forwarding u nekim zemljama (ali ne u SAD-u). SAD korisnici ne mogu naručiti POP3 / preusmjeravajući servis – pokušaji dovode do ''currently not for sale'' greške. * 100 filtera za automatsko sortiranje dolaznih poruka (200 filtera za Plus verziju) * Spam i virusna zaštita. * Reklame su prikazane na ekranu dok se radi sa email nalogom. Tekstualne reklame su dodate na dnu odlazećih poruka, od februara 2011. ==== POP3 ==== Korisnici zemalja gdje postoji zabrana pristupa [[Internetski preglednik|internetskim preglednicima]] mogu zaobići koristeći simulatore POP3 servera na koje se email aplikacija spaja, poput [[YPOPs!]] i [[FreePOPs]]. Drugi način dobijanja POP3 pristupa bez pretplate na plaćeni mail plan je preko Yahoo! Delivers, koji šalje korisnicima promocijske email poruke. Prema Yahoo! Mail-ovim stranicama pomoći,<ref name="ycca">{{cite web |url=http://help.yahoo.com/l/ca/yahoo/mail/pop/pop-02.html |title=Can I use other email programs, such as Netscape, Eudora, or Outlook, to send and read my Yahoo! Mail? |publisher= Yahoo! Canada Mail Help }}</ref> "Yahoo! nudi POP pistup za Yahoo! Mail kao besplatnu mogućnost ekskluzivno za Yahoo! Delivers članove". Ipak, ovo se odnosi samo na korisnike iz Kanade<ref name="ycca" /><ref>{{cite web|url=http://help.yahoo.com/l/us/yahoo/mail/classic/mailplus/overview/overview-03.html |title=US members have POP access only in Yahoo Mail Plus |publisher=Help.yahoo.com |date=5. 12. 2011 |access-date=30. 1. 2012}}</ref> kojima je ekstenzija za Yahoo Mail "@yahoo.ca". Od oktobra 2013, Yahoo pruža plaćene pretplate za POP3 pristup i preusmjeravanje.<ref>{{cite web|url=http://help.yahoo.com/kb/index?page=content&y=PROD_ACCT&locale=en_US&id=SLN15803|title=Yahoo Standard Mail Account Features |publisher=Help.yahoo.com |date=11. 10. 2013 |access-date=11. 10. 2012}}</ref> ==== Besplatan IMAP i SMTPs pristup ==== Yahoo operira IMAP i sigurnim IMAP serverima (imap.mail.yahoo.com partikularno), koji su globalno dostupni. Prema kompaniji, IMAP pristup je jedino dopušten za "[[Pametni mobitel|pametne telefone]]" na mobilnim mrežama.<ref>{{citation |url=https://bugzilla.mozilla.org/show_bug.cgi?id=493064 |title=Imap.mail.yahoo.com is now available |work=[[Mozilla]] bugzilla |id=Bug 493064 |access-date=28. 8. 2011}}</ref> Za obične korisnike, IMAP [[proxy server|proxy]] poput [[Yahoo IMAP Connector]]-a<ref>{{cite web|url=http://www.bravurasoftware.com/yahoo-imap/ |title=Yahoo IMAP Connector |publisher=Bravurasoftware.com |access-date=30. 1. 2012}}</ref> može biti potreban za konekciju na Yahoo! IMAP servers. Alternativno, modifikacije su dostupne za neke email klijente, poput [[Mozilla Thunderbird|Mozille Thunderbird]]-a i [[Mutt (email client)|Mutt]]-a, mada većina može koristiti Yahoo-ov IMAP [[server]] kao običnni IMAP klijent bez modifikacija.<ref>{{cite web|url=http://www.crasseux.com/linux/ |title=mutt and thunderbird with yahoo imap support |publisher=Crasseux.com |date=20. 1. 2003 |access-date=30. 1. 2012}}</ref> Proxy metoda je potrebna za pristup Yahoo emailu preko vlasničkih email klijenata poput [[Microsoft Outlook]]-a. Također je moguće poslati email preko mail klijenta jer Yahoo također operira sa [[SMTP]] serverom (smtp.mail.yahoo.com). Potrebno je omogućiti [[Transport Layer Security|SSL]] preko porta 465. Za IMAP i [[SMTPS]] pristup, korisničko ime je naziv Yahoo Mail adrese, a šifra je ista kao i za pristup webu. [[MacOS|Mac OS X]] korisnici mogu direktno postaviti IMAP nalog u Apple Mail-u 4.4. Nakon ubacivanje punog imena, email adrese i šifre, potrebno je držati Option tipku. Tipka 'Create' će se promijeniti u 'Continue', dopuptajući korisniku ručnu konfiguraciju podešenja naloga. Apple Mail 5.0 je sadržavao Mac OS X Lion podršku za jednostavno i lahko podešenje IMAP stavki. === Biznis verzija === Yahoo! Business Email je kombinacija svih njegovih email servisa sa 10 različitih naloga, svaki gdje ima jednake osobine od ''plus verzije'' i personalizirane nazive domene kao i email adrese. Nalozi mogu biti upravljani od strane administratora. Postoji naplata od $25 za podešavanje i $9.99 mjesečne naplate. *Neograničen kapacitet za spremanje mailova *10 email naloga *Dodatno, korisnik može plaćati $35 godišnje da imaju do 5 po narudžbini email adresa i imena domena. *Klasični Yahoo Mail podvlači adrese i brojeve telefona u emailovima i dopušta korisniku da ih dodaje u adresar. == Historija == Yahoo je napravio dogovor sa online mrežnom kompanijom [[Four11]] za zajednički brendirani telefonski imenik. Marvin Gavin, koji je radio u Four11 kao šef međunarodnog biznisa[[international business development| ]]<nowiki/>je rekao, "Uvijek smo imali težnju biti pripojeni Yahoo-u. Bili su više poduzetnički u odnosu na Microsoft. Imali smo veliku kulturnu saradnju &ndash; imalo je dosta smisla." Realna tačka u dobivanju Four11 je bilo kompanijin [[Rocketmail]] webmail servis, pokrenut u 1997. godini. Na kraju, Yahoo! je otkupio Four11 za $96 miliona. Yahoo je objavio svoju akciju<ref>{{cite press release |publisher=Yahoo! |date=23. 10. 1997 |url=http://docs.yahoo.com/docs/pr/release128.html |title=Yahoo Completes Four11 Acquisition |access-date=23. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070712045932/http://docs.yahoo.com/docs/pr/release128.html |archive-date=12. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> 8. oktobra 1997, blizu vremena kada je Yahoo! Mail pokrenut.<ref name="launchannouncement">{{cite press release |publisher=Yahoo! |date=8. 10. 1997 |url=http://docs.yahoo.com/docs/pr/release124.html |title=Yahoo! Expands Community Services with Free E-mail |access-date=23. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070712045957/http://docs.yahoo.com/docs/pr/release124.html |archive-date=12. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> Yahoo! je obznanio da je sticanje Four11 bolje nego pokretanje vlastite platforme zbog, kako je Healy rekao, "Hotmail je bila rastuća mreža hiljadama korisnika sedmično. Uradili smo analizu. Za naše kreiranje mreže, trebalo bi 4 do 6 mjeseci, i dotad, većina korisnika bi uzela svoj email nalog. Brzina je na tržištu kritična." Tranzicija Yahoo! Mail-a nije bila lahka za većinu Rocketmail korisnika.<ref>{{cite news|url=http://www.flakmag.com/opinion/rocket.html|title=Rocketmail Slowly Gets Grounded|first=Gretchen|last=Griffin|publisher=[[Flak Magazine]]|access-date=23. 8. 2014|archive-date=29. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120229202728/http://flakmag.com/opinion/rocket.html|url-status=dead}}</ref> Skoro nakon toga, 21. marta 2002, Yahoo! je eliminirao klijent pristup za besplatne softvere i predstavio plan od $29.99 godišnje za ''Mail Forwarding'' servis.<ref>{{cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1023-865570.html|title=Yahoo! tacks fees onto e-mail, storage|first=Jim|last=Hu|publisher=CNET News|date=21. 3. 2002|access-date=1. 6. 2006|archive-url=https://archive.today/20120711173326/http://news.cnet.com/2100-1023-865570.html|archive-date=11. 7. 2012|url-status=live}}</ref> Tokom ljeta 2002, Yahoo! mreža se postepeno redizajnirala. Drugog jula, web stranica kompanije je redizajnirana i objavljeno je da će se Yahoo! Mail i ostali servisi također izmijeniti.<ref>{{cite news|title=Yahoo! unveils home page face-lift|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-941329.html|publisher=ZDNet|date=2. 7. 2002|access-date=31. 5. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060618070824/http://news.zdnet.com/2100-9595_22-941329.html|archive-date=18. 6. 2006|url-status=dead}}</ref> Zajedno sa ovim novim dizajnom, nove mogućnosti su implementirane, uključujući drop-down menije u [[DHTML]] i različite tabove za kategorije i novokorisničke izmjenjive šeme u bojama. U novembru iste godine, Yahoo! je pokrenuo sljedeći plaćajući servis: '''Yahoo! Mail Plus'''.<ref name=release1023>{{cite press release |publisher=Yahoo! |date=14. 11. 2002 |url=http://docs.yahoo.com/docs/pr/release1023.html |title=Yahoo! Introduces Yahoo! Mail Plus To Help Consumers Manage Their Growing E-Mail Needs |access-date=23. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609131745/http://docs.yahoo.com/docs/pr/release1023.html |archive-date=9. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> Yahoo! Mail Plus je nudio brojne dodatne mogućnosti, uključujući: *25 MB kapaciteta za spremanje poruka *10 MB ograničenje poruke *Do 10 priloga po emailu *POP pristup i preusmjeravanje *Arhiviranje poruka za offline pristup *Mogućnost slanja poruka sa Yahoo! Maila koristeći ostale email domene *200 blokiranih adresa i 50 filtera za pomoćni zaslon *Nema promocionalnih slogana u porukama *Nalog nema roka trajanja 1. aprila 2004, [[Google]] je najavio svoj [[Gmail]] servis sa 1 GB kapaciteta. Gmail-ovi samo pozivni nalozi su držali ostale webmail servise iza sebe. Većina većih webmail poslužitelja, uključujući Yahoo Mail, je povećalo svoj kapacitet kao odgovor. Yahoo! je prvi predstavio 100 MB kapaciteta za standardni nalog i 2 GB kapaciteta za premium korisnike.<ref>{{cite press release |publisher=Yahoo |date=15. 6. 2004 |url=http://docs.yahoo.com/docs/pr/release1168.html |title=Yahoo Announces "New and Improved" Yahoo! Mail, Introduces Major Increase in Storage Space, Makes 50 Million Additional E-Mail Addresses Available |access-date=23. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070701083758/http://docs.yahoo.com/docs/pr/release1168.html |archive-date=1. 7. 2007 |url-status=dead }}</ref> Determiniran da ne gubi korisnike, Yahoo! Mail je kasnije izazvao [[Hotmail]] i Google povećavajući kapacitet na 1 GB, prije nego su dopustili neograničen kapacitet. 9. jula 2004, Yahoo! je kupio [[Oddpost]], webmail servis koji je simulirao [[računarski program]]. Oddpost ima mogućnosti poput podigni-i-ispusti podrške, desni-klik menija, RSS vijesti, prikazni okvir i povećanu brzinu, koristeći email keš za brža vremena odgovora. Većina odlika je ubačena u nadograđeni Yahoo! Mail servis.<ref>{{cite press release |publisher=Yahoo! |date=14. 9. 2005 |url=http://docs.yahoo.com/docs/pr/release1260.html |title=Yahoo Begins Public Testing of New Yahoo! Mail |access-date=23. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609003015/http://docs.yahoo.com/docs/pr/release1260.html |archive-date=9. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> 17. septembra 2010, Yahoo! je predstavio novi Mail program za reportere.<ref>{{cite news| url=http://online.wsj.com/article/SB118842954470812791.html?mod=hps_us_inside_today | work=The Wall Street Journal | title=Years in the Making, Powerful Yahoo Mail Is Worth the Wait | date=30. 8. 2007 | first=Walter S. |last=Mossberg}}</ref><ref>{{cite news |url=http://content.usatoday.com/communities/technologylive/post/2010/09/yahoo-sneak-peek/1?csp=34 |title=2010 new mail program |newspaper=usatoday.com | date=16. 9. 2010}}</ref> === Klasični interfejs === Yahoo! Mail Classic je bio prvi (1997) interfejs, i eventualno je okončan u julu 2013. U martu 2009, Yahoo! Mail Classic je integrirao Yahoo! Messenger u svoj interfejs, a kasnije je uklonjen u martu 2013.<ref>{{cite web|last=Knibbs|first=Kate|title=R.I.P Yahoo! Mail Classic Messenger, we hardly knew ye|url=http://www.digitaltrends.com/web/r-i-p-yahoo-mail-classic-messenger-but-will-anyone-come-to-the-funeral/|publisher=[[Digital Trends]]|access-date=30. 3. 2013}}</ref> Sredinom 2011, Yahoo je počeo novu inicijativu za implementiranje neželjenog preusmjerenja Classic Mail korisnika na novi Yahoo! Mail. Ipak, korisnici su u to vrijeme mogli vratiti stari dizajn pomoću eksplicitnog pokretanja Classic Mail-a. Oko 8. jula (u Sjevernoj Americi), poslije skoro 3 mjeseca formalne najave, Yahoo! je zatvorio vrata Classic-u, tražeći od svih korisnika da se nadograde na posljednju (2012) verziju. Nadogradnja je zahtjevala od korisnika da prihvate nove uslove korištenja (ToS), dopuštajući kompaniji pretragu emailova i time serviranju reklama baziranim na sadržaju poruka.<ref name="No More Yahoo Mail Classic, New Version Scans E-Mails">{{cite web|title= No More Yahoo Mail Classic, New Version Scans E-Mails|url= http://www.w3reports.com/2013/06/02/no-more-yahoo-mail-classic-new-version-scans-e-mails/|publisher= W3Reports|access-date= 3. 6. 2013|archive-date= 10. 6. 2013|archive-url= https://web.archive.org/web/20130610042524/http://www.w3reports.com/2013/06/02/no-more-yahoo-mail-classic-new-version-scans-e-mails/|url-status= dead}}</ref> Ove izmjene su uzrokovale da korisnici odluče o drugim WebMail izborima.<ref>{{cite web |url=http://www.dslreports.com/forum/r28455130-Alternatives-to-Yahoo-s-Free-WebMail-Pros-Cons |title=Alternatives to Yahoo's Free WebMail - Pros & Cons - General Questions &#124; DSLReports Forums |publisher=Dslreports.com |date=27. 9. 2011 |access-date=25. 7. 2013 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727132654/http://www.dslreports.com/forum/r28455130-Alternatives-to-Yahoo-s-Free-WebMail-Pros-Cons |url-status=dead }}</ref> Jedan preostali put da se prijavi na Yahoo za ograničen pristup preko računara je korištenje njihove prijave preko mobitela (obično korišteno preko portabilnih telefona i tableta.)<ref>[http://mlogin.yahoo.com mlogin]</ref> Yahoo Plus (naplatni) servis je imao jednak tok nadogradnje interfejsa kao i besplatni Yahoo WebMail. === Izdanje 2007 === U septembru 2005, Yahoo! je počeo beta testiranje za značajno izmijenjenu verziju koja je imitirala desktop mail program. Omogućeno je podigni-i-ispusti, pretraga, prečice tastaturom, automatsko popunjavanje adrese i tabovi. Integrisan je [[Yahoo! Messenger]], dopuštajući korisnicima dopisivanje tokom čitanja emaila. 26. augusta 2007, novi Yahoo! Mail je izašao iz bete i postao standardni interfejs. Početkom 2008, Yahoo! je počeo nuditi neograničen prostor za skladištenje emailova.<ref>{{cite news |url=http://www.techcrunch.com/2007/03/27/yahoo-mail-announces-unlimited-storage/|title=Yahoo Mail Announces Unlimited Storage|date=mart 2008}}</ref> 27. juna 2009, [[Yahoo! Messenger]] je integriran sa Yahoo! Mail-om.<ref>{{cite web |url=http://ymailupdates.com/blog/?p=42 |title=Yahoo! Messenger and Mail...together at last! |publisher=Ymailupdates.com |date= |access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225031513/http://ymailupdates.com/blog/?p=42 |archive-date=25. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> ==== Temeljne tehnologije ==== Novi interfejs je upotrebljavao [[Ajax (programming)|Ajax]] rutine ([[JavaScript]] i [[XML]]) i filozofiju dizajna o Oddpost-a (koji je iskoristio Google masovno u Gmail-u.) Oddpost mašina je minimizirala količinu podataka slanjem "Datapacks" umjesto ponovnim učitavanjem kompletne stranice svakim klikom, što je uzgred bila odlika prethodnog Yahoo! Mail-a.<ref>{{cite web|url=http://johnvey.com/features/gmailapi/ |title=Gmail Agent API / Mail Notifier & Address Importer |publisher=Johnvey |access-date=30. 1. 2012}}</ref> Ovo je učinilo servis mnogo bržim u odnosu na konkurentske. Ipak, za razliku od Oddpost-a, novi Yahoo! Mail je pokretan na višestrukim operativnim sistemima i internetskim preglednicima, uključujući [[Internet Explorer 7]] i [[Firefox]]. 13. februara 2008, Yahoo! je najavio podršku za verziju 3 za Mac OS X standardni preglednik [[Safari (preglednik)|Safari]], kao i za Mac verzije [[Firefox]]-a.<ref>{{Cite web |url=http://ymailupdates.com/blog/2008/02/13/all-new-yahoo-mail-arrives-for-safari-3/ |title=Yahoo! Mail blog |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080410163827/http://ymailupdates.com/blog/2008/02/13/all-new-yahoo-mail-arrives-for-safari-3/ |archive-date=10. 4. 2008 |url-status=dead }}</ref> ==== Uvod ==== Javna beta verzija je počela krajem 2006. U novembru, Yahoo! je najavio Yahoo! Messenger integraciju.<ref>[https://archive.today/20120719232732/http://news.cnet.com/Yahoo+to+embed+instant+messaging+in+e-mail/2100-1032_3-6133998.html Yahoo with Yahoo Messenger] [http://www.techcrunch.com/2006/11/09/single-ajax-interface-for-yahoo-mail-im-coming/ Techcrunch Yahoo with Yahoo Messenger.]</ref> Ovaj servis je pokrenut u martu 2007. Javna i kritična reakcijaje bila pozitivna,<ref>{{cite web |last=Meyers |first=Michelle |title=Yahoo mail beta gets mostly rave reviews |publisher=[[CNET]] |date=17. 12. 2005 |url=http://news.cnet.com/2061-11199_3-5999679.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20070613222243/http://news.cnet.com/8301-10784_3-5999679-7.html |archive-date=13. 6. 2007 |access-date=24. 8. 2014 |url-status=live }}</ref> iako su postojale neke greške u performansama. 26. augusta 2007, novi Yahoo! Mail je napustio beta verziju. Završna verzija je bila pokrenuta 9. oktobra 2007. ==== Odlike ==== Neke od novih ili poboljšanih mogućnosti sadržane u novom Yahoo! Mail servisu su: *Yahoo! Kalendar integracija *Yahoo! Messenger integracija *Windows Live Messenger integracija *SMS poruke u nekim zemljama *Prečice tastaturom *Neograničen kapacitet *Poboljšana pretraga *Aplikacije (Piknic, Flickr, Wordpress i druge) U dodatku, 'uskršnje jaje' je dodato pod nazivom Subject-O-Matique. Ova sakrivena odlika prikazuje naizmjeničnu poruku u liniji subjekta kada je 'subject' tipka kliknuta. Poruke su imale rang od kulturnih referenci ("I AM the [[I Am the Walrus|walrus]]") do sarkastičnih ("Ako ne kažete laži, bar ne morate zapamtiti što ste rekli.") pa do ne tako čestih i stranih ("umjetnost vožnje gigantska, nuklearna moćna patka"). 15. decembra 2008, Yahoo Mail je predstavio mogućnosti kako bi servis bio "društveniji".<ref>[http://news.yahoo.com/s/ap/20081215/ap_on_hi_te/tec_yahoo_mail;_ylt=Ast_I3HNjs_j0CrO1ODLnvEjtBAF]{{dead link|date=januar 2012}}</ref><ref>{{cite news| url=http://www.latimes.com/business/la-fi-yahoo16-2008dec16,0,6768441.story | work=The Los Angeles Times | title=Yahoo introduces features to make its services more social | first=Jessica | last=Guynn | date=16. 12. 2008}}</ref> ==== Ymail i Rocketmail ==== Potpredsjednik Yahoo! Mail-a, John Kremer, 19. juna 2008 je objavio trostruko povećanje veličine besplatnog webmail servisa sa pokretanjem dvije dodatne domene kao opcija za 266 miliona korisnika "@yahoo.com" adresa - nove, jednostavnije email adrese završavajući sa ymail.com i rocketmail.com. [[Rocketmail]] je imao "hip retro osjećaj" otkako je oživljen kao dio 1997 Yahoo servisa.<ref>{{cite web |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5gjaRR0QxCUtTRXjqYL8xxDn4-x3g |title=afp.google.com/article, Yahoo delivers new free email addresses |publisher=Google |date=18. 6. 2008 |access-date=30. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130509075513/http://afp.google.com/article/ALeqM5gjaRR0QxCUtTRXjqYL8xxDn4-x3g |archive-date=9. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> Email pod ymail i rocketmail domenama su nudile jednake mogućnosti kao i Yahoo domena.<ref>{{Cite web |url=http://www.news24.com/News24/Technology/News/0,,2-13-1443_2343119,00.html |title=news24.com, Yahoo offers ymail, rocketmail |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090107023420/http://www.news24.com/News24/Technology/News/0%2C%2C2-13-1443_2343119%2C00.html |archive-date=7. 1. 2009 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://uk.reuters.com/article/rbssTechMediaTelecomNews/idUKN183862920080619 |title=uk.reuters.com, Yahoo introduces two new e-mail address domains |publisher=Uk.reuters.com |date=19. 6. 2008 |access-date=30. 1. 2012 |first=Daisuke |last=Wakabayashi |archive-date=25. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201025121428/https://uk.reuters.com/article/rbssTechMediaTelecomNews/idUKN183862920080619 |url-status=dead }}</ref> Od aprila 2013, Yahoo više ne nudi registraciju novih Yahoo ID-ova koristeći Ymail i Rocketmail domene. Postojeće Ymail i Rocketmail adrese nisu obuhvaćene ovom promjenom. === Izdanje 2011 === Kodnog naziva "Minty", izdanje u 2011. je objavljeno 16. septembra 2010.<ref name="Yahoo Mail Beta Was Announced On...">{{cite web|last=Srivastava|first=Kakul|title=Yahoo Mail Beta Was Announced On...|url=http://www.ymailblog.com/blog/2010/09/get-ready-yahoo-mail-beta-is-coming/|access-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110526004014/http://www.ymailblog.com/blog/2010/09/get-ready-yahoo-mail-beta-is-coming|archive-date=26. 5. 2011|url-status=dead}}</ref> Uračunavalo je novi interfejs, poboljšane performanse, poboljšanu integraciju sa Facebook-om i Twitter-om, mogućnost gledanja [[YouTube]] video-klipova direktno iz emaila i poboljšana pretraga.<ref name="Yahoo Mail Beta Includes...">{{cite web|last=David|first=McDowell|title=Yahoo Mail Beta Includes...|url=http://www.ymailblog.com/blog/2010/10/|access-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110518202820/http://www.ymailblog.com/blog/2010/10|archive-date=18. 5. 2011|url-status=dead}}</ref> Javna beta je počela 26. oktobra 2010.<ref name="Yahoo Mail Beta Launched On October 26, 2010...">{{cite web|last=McDowell|first=David|title=Yahoo Mail Beta Launched On October 26th 2010...|url=http://www.ymailblog.com/blog/2010/10/|access-date=22. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110518202820/http://www.ymailblog.com/blog/2010/10|archive-date=18. 5. 2011|url-status=dead}}</ref> U maju 2011. novi Yahoo! Mail je postao standardni interfejs.<ref name="Yahoo Mail Beta Became Yahoo Mail in May 2011"/> Kako je novi interfejs postao obavezan za korisnike, neki korisnici su prijavili male brzine pri kucanju poruka, u kontradikciji sa Yahoo-ovim tvrdnjama o "dva puta" bržim performansama. Yahoo nije ponudio rješenje problema od 12. septembra 2011. Korisnicima je također nedostajala mogućnost da nalijepe tekst email adrese unutar kutije pošiljaoca. Nova verzija onemogućava korištenje "sekundardnih" adresa koje su bile omogućene u prethodnoj verziji. Novi interfejs nadjačava pregledničku tipku desni klik (npr. obavljanje funkcija poput otvaranja novih tabulatora je nemoguće). === Izdanje 2012 === Redizajnirani interfejs, kompletiran sa novim verzijama za [[Windows 8]], [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iPhone]], je predstavljen u decembru 2012. Yahoo je izjavio da bi nadogradnja mogla napraviti servis bržim i lakšim prilikom navigacije i da bi mogla napraviti jedan stil za sve uređaje.<ref>{{cite news |title=Yahoo Redesigns Mail Experience for Speed, Launches iPhone and Windows 8 Apps |author=Alexandra Chang |url=http://www.wired.com/gadgetlab/2012/12/yahoo-redesigns-mail-experience-for-speed-launches-native-iphone-and-windows-8-apps/ |newspaper=Wired |date=11. 12. 2012 |access-date=26. 12. 2012}}</ref> Prema [[CNN]]-ovom izvještaju,<ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2013/06/03/tech/web/yahoo-new-email/ |title=Yahoo pushes all users to new e-mail |publisher=CNN.com |access-date=juni 2013 |date=3. 6. 2013}}</ref><ref>{{cite web |url= http://techstake.blogspot.in/2013/06/Yahoo-Unveils-upgraded-email-service.html |title= Yahoo to Unveil its Upgraded eMail Service Soon |author= Aditya Dey |publisher= TechStake |access-date= juni 2013 |archive-date= 9. 6. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130609075333/http://techstake.blogspot.in/2013/06/Yahoo-Unveils-upgraded-email-service.html |url-status= dead }}</ref> novi servis je bio kompatibilan sa platformama poput Android-a, iOS-a i Windows-a 8. U maju 2013, pronađeno je da Yahoo-ov besplatni WebMail servis (i 2012 i klasično izdanje) mogu, barem u Sjevernoj Americi, biti podešeni sa POP aplikacijom umjesto koristeći servis kroz njihovu web formu. U cilju postavljanja ovog POP pristupa na Yahoo Mail, mora se početi sa odobravanjem opcije preko 'account options' prilikom prijave na njihov WebMail interfejs, i pratiti sa konfiguriranjem programa, poput Thunderbird-a, Eudora-e, ili Outlook-a. Također je potrebno prethodno prihvatiti Yahoo-ov novi WebMail interfejs i uslove korištenja u cilju prilaska opcijama naloga. === Izdanje 2013 === Poput Yahoo-ovog redizajna svojih brendova [[Flickr]]-a, [[Yahoo! Groups]], i [[Yahoo! Answers]]-a u istoj godini, redizajn 8. oktobra 2013. Yahoo New Mail-a je izazvao kritiku globalnog nivoa od strane korisnika i štampe, posebno zbog uklanjanja mogućnosti poput simultanog otvaranja više emailova u tabulatorima, sortiranju po imenu pošiljaoca, podigni-i-ispusti mailove u direktorije itd.<ref>[http://www.zdnet.com/anger-explodes-at-yahoo-mail-redesign-disaster-key-functions-removed-or-broken-7000021911/ Anger explodes at Yahoo Mail redesign disaster: Key functions removed or broken]</ref><ref>national http://www.usatoday.com/story/tech/2013/10/15/yahoo-email-redesign/2986433/ says "Yahoo email users not happy with redesign"</ref> Novi interfejs je namijenjen da pruža dobro korisničko iskustvo za korisnike ručnih uređaja, ali ostavlja email korisnicima, koji pišu poruke na računaru, patnju sa slabim interfejsom. Prema [[New York Post]]-u, korisnici Yahoo Mail-a su ljuti zbog nenajavljenih i neželjenih promjena koje su se na njih sručile od strane Yahoo!-a. Stotinu hiljada korisnika je glasalo i skoro deset hiljada je komentarisalo na internetu tražeći od Yahoo-a da vrati nazad Mail tabulatore.<ref>{{cite news|last=Whitehouse |first=Kaja |url=http://nypost.com/2013/11/11/yahoo-users-gripe-over-latest-email-change/ |title=Yahoo! users gripe over latest email change &#124; New York Post |publisher=Nypost.com |date=11. 11. 2013 |access-date=31. 1. 2014}}</ref> Kao odgovor na to, zbog korisničkog nezadovoljstva sa redizajnom stranice, Jeff Bonforte, direktor Yahoo Mail-a, je rekao na sedmičnom sastanku uposlenika da će Yahoo možda morati "udariti korisnike jako po jajima" prije nego napuste Yahoo Mail.<ref>{{cite web|url=http://allthingsd.com/20131211/kick-the-can-yahoo-mail-is-a-consumer-disaster-but-companys-response-is-even-worse/ |title=Yahoo Mail Is a Consumer Disaster, But Company's Response - Kara Swisher - Media |publisher=AllThingsD |date=11. 12. 2013 |access-date=31. 1. 2014}}</ref> Yahoo Mail je pretrpio veliki gubitak kada korisnici nisu mogli pristupiti svojim email-ovima sa početkom 10. decembra 2013. Od 12. decembra 2013, gubitak nije u potpunosti otklonjen, ali se Mayer (CEO) javno izvinila korisnicima 13. decembra 2013.<ref name="theverge1">{{cite web|last=Anderson |first=Lessley |url=http://www.theverge.com/2013/12/13/5209132/marissa-mayer-apologizes-for-lengthy-yahoo-mail-outage |title=Marissa Mayer apologizes for lengthy Yahoo Mail outage |publisher=The Verge |date=13. 12. 2013 |access-date=31. 1. 2014}}</ref><ref name="theverge1"/><ref>{{cite news|last=Murphy |first=David |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2428373,00.asp |title=Yahoo CEO Marissa Mayer Apologizes for Yahoo Mail Outage &#124; News & Opinion |publisher=PCMag.com |date=14. 12. 2013 |access-date=31. 1. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://techcrunch.com/2013/12/13/yahoos-marissa-mayer-apologizes-for-mail-outage-that-she-says-affected-1-of-users/ |title=Yahoo CEO Mayer Apologizes For Mail Outage That She Says Affected 1% Of Users |publisher=TechCrunch |date=13. 12. 2013 |access-date=31. 1. 2014}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/tag/yahoo-mail-outage |title=Yahoo Mail Outage |publisher=Huffingtonpost.com |date= |access-date=31. 1. 2014}}</ref> Kompanija je kasnije priznala, 30. januara 2014, da je neobjavljen broj korisničkih imena i šifri objavljen nakon sigurnosne provale koja je navodno uzrokovana preko drugih web stranica. Jay Rossiter, viši potpredsjednik platformi i personalizacije proizvoda, napisao je na Yahoo!-ovoj Tumblr stranici: "Mi [Yahoo!] se kajemo što se ovo dogodilo i hoćemo da uvjerimo naše korisnike da zaštitu njihovih podataka shvatamo ozbiljno." Yahoo! nije naveo kad se provala desila ili koliko je naloga bilo ugroženo, ali 30. januara su ugroženi korisnici kontaktirani zahtjevajući od njih izmjenu pristupnih šifri.<ref>{{cite web|title=Yahoo acknowledges Yahoo Mail hack|url=http://www.techhive.com/article/2092198/yahoo-acknowledges-yahoo-mail-hack.html#tk.nl_thbest|work=TechHive|publisher=IDG Consumer & SMB|access-date=8. 2. 2014|author=Mark Hachman|date=30. 1. 2014|archive-date=31. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140131075254/http://www.techhive.com/article/2092198/yahoo-acknowledges-yahoo-mail-hack.html#tk.nl_thbest|url-status=dead}}</ref> == Spam politika == Yahoo Mail je često korišten od strane [[email spam|spamera]] kako bi slali "remove me" email adrese. Više često nego što nije, ove adrese su korištene da potvrde postojanje email adrese—dok otvaranje poruka znači više spama. Ipak, Yahoo ne tolerira ovu praksu. Nalozi koji su povezani sa spam-aktivnostima se uklanjaju bez upozorenja, a spameri gube pristup do bilo kojeg drugog Yahoo servisa koji je spojen sa njihovim [[ID]]-om pod [[Uslovi korištenja|uslovima korištenja]]. Dodatno, Yahoo! podebljava tvrdnju da su njihovi serveri u Kaliforniji, i da bilo koja aktivnost spama koje korisnici koriste na njihovim serverima mogu potencijalno biti protiv anti-spam zakona u toj državi.<ref>{{Cite web |url=http://help.yahoo.com/l/us/yahoo/abuse/abuse-110239.html |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070828025209/http://help.yahoo.com/l/us/yahoo/abuse/abuse-110239.html |archive-date=28. 8. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://info.yahoo.com/legal/us/yahoo/guidelines/spam |title=Yahoo! – Universal Anti-Spam Policy |publisher=docs.yahoo.com}}</ref> U februaru 2006, Yahoo je objavio svoju odluku (zajedno sa AOL-om) da daju nekim organizacijama opciju da "certificiraju" mail, plaćajući do jedan cent za svaku odlaznu poruku, dopuštajući kao odgovor zaobilaženje unutarnjih spam filtera.<ref>{{cite web |url=http://www.eff.org/deeplinks/archives/004398.php#004398 |title=AOL, Yahoo and Goodmail: Taxing Your Email for Fun and Profit &#124; Electronic Frontier Foundation |publisher=Eff.org |access-date=30. 1. 2012 |archive-date=26. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120426185014/https://www.eff.org/deeplinks/archives/004398.php#004398 |url-status=dead }}</ref> U aprilu 2011, Yahoo Mail je počeo odbacivanje spam izvještaja koji uključuju slanje kopije spama sa čitavim zaglavljima prema Yahoo-ovom uredu za zloupotrebe preko email adrese abuse (at) yahoo.com, te je za odgovor bilo potrebno koristiti web formu. Trenutno nema forme kojom se može izvijestiti spam ili nelegalna upotreba Yahoo! mail servisa. === Filteri === 2002. godine, u cilju preventive zloupotrebe, Yahoo Mail je imao filtere koji su mijenjali određene riječi (koje su mogle pokrenuti neželjene [[Javascript]] događaje) i dijelove riječi u druge riječi. "Mocha" je mijenjana u "[[espresso]]", "expression" postaje "statement", i možda najgora varijanta, "[[Eval#JavaScript|eval]]" (skr. "evaluation") postaje "review". Rašireni nenamjerni efekti ovoga mogu biti viđeni koristeći mašine za pretragu tražeči besmislene termine kao "prreviewent" (prevalent), "reviewuation" (evaluation) i "medireview" (medieval). Po pitanju ovih izmjena, Yahoo je objasnio da su izmijenjene riječi česti termini korišteni u [[ECMAScript|Web scripting]]u, i banovane su da bi se spriječilo [[hacker (računarska sigurnost)|hakovanje]] prilikom slanja štetnih komandi preko programske [[HTML]] funkcije. Počevši 7. februara 2006, Yahoo Mail je okončao ovu praksu i počeo sa prefiksom "_" ([[underscore]]) za određene sumnjive riječi i dijelove riječi. === Siva lista === Incoming mail to Yahoo addresses can be subjected to [[Greylisting|deferred]] delivery as part of Yahoo's incoming [[Email spam|spam]] controls. This can delay delivery of mail sent to Yahoo addresses without the sender or recipients being aware of it. The deferral is typically of short duration, but may extend to several hours. Yahoo does not specifically document this policy in detail, although some information is available.<ref>{{cite web|url=http://help.yahoo.com/help/us/mail/defer/defer-06.html|title=Why am I getting "451 Message temporarily deferred" or "421 Message from x.x.x.x temporarily deferred" errors when sending mail to Yahoo!?|year=2007|access-date=27. 6. 2007|publisher=Yahoo!}}</ref><ref>{{cite web|url=http://help.yahoo.com/help/us/mail/defer/defer-01.html|title=As a sender, how can I ensure uninterrupted SMTP access and prioritized delivery?|year=2007|access-date=27. 6. 2007|publisher=Yahoo!}}</ref> ==Kontroverze== ===Hapšenje Shi Tao=== U 2004-oj, Yahoo-ov ured u [[Hong Kong]]u je omogućio tehničke informacije kineskim vlastima o nalogu novinara [[Shi Tao]], koji je naknadno osuđen na 10 godina zatvora zbog "curenja državnih tajni".<ref>{{cite web |url=http://www.zonaeuropa.com/20050501_1.htm|title=EastSouthWestNorth: The Case of Shi Tao |access-date=21. 1. 2007 }}</ref> Yahoo je bio kritikovan od [[Reporters Without Borders]] zbog imitacije "policijskog izvjestitelja" da poveća svoj profit.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/4221538.stm |title=Yahoo 'helped jail China writer' |date=7. 9. 2005 |publisher=BBC News |access-date=10. 5. 2011}}</ref> U augustu 2007, [[Kongres SAD]]-a je počeo istragu u Yahoo!-ovom rukovanju slučajem.<ref>{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/20167503/ |title=Yahoo faces scrutiny in China case |access-date=8. 8. 2007 |publisher=MSNBC |archive-url=https://web.archive.org/web/20070817195706/http://www.msnbc.msn.com/id/20167503/ |archive-date=17. 8. 2007 |url-status=live }}</ref> Osnivač Yahoo!-a [[Jerry Yang (entrepreneur)|Jerry Yang]] je svjedočio pred Kongresom.<ref>{{cite web |url=http://www.rthk.org.hk/rthk/news/expressnews/news.htm?expressnews&20071107&55&444660 |title=中文新聞頻道 |publisher=Rthk.org.hk |date=29. 6. 2006 |access-date=30. 1. 2012 |archive-date=8. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081208182519/http://www.rthk.org.hk/rthk/news/expressnews/news.htm?expressnews&20071107&55&444660 |url-status=dead }}</ref> 6. novembra 2007, kongresni panel je kriticizirao Yahoo! zbog nedavanja punih detalja prema 'Kući Odbora za Vanjske Poslove' prethodne godine, navodeći ih kao "u najboljem slučaju neopravdano nemarne" i u najgorem "obmanjujuće";<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/technology/7081458.stm |title=BBC NEWS, US rebukes Yahoo over China case |publisher=BBC News |date=6. 11. 2007 |access-date=30. 1. 2012}}</ref> Predstavnik Tom Lantos je opisao Yahoo!-ove šefove kao moralne "pigmeje".<ref>{{cite web |url=http://blogs.mercurynews.com/vindu/2007/11/07/yahoo-may-be-a-moral-pygmy-but-congress-is-hardly-better/ |title=Yahoo may be a moral pygmy, but Congress is hardly better |author=Vindu Goel |publisher=MercuryNews.com |access-date=21. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081227133124/http://blogs.mercurynews.com/vindu/2007/11/07/yahoo-may-be-a-moral-pygmy-but-congress-is-hardly-better/ |archive-date=27. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref> Yang je odgovorio da Yahoo! više ne kontrolira njihove kineske operacije i ne sarađuje sa grupama za ljudska prava da formuliraju etički kodeks za tehnološke kompanije.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2007/11/07/business/worldbusiness/07iht-yahoo.1.8226586.html|title=Yahoo chief apologizes to Chinese dissidents' relatives |date=7. 11. 2007 |publisher=MercuryNews.com |access-date=21. 1. 2007 }}</ref> Na ročištu februara 2006. Yahoo rukovodioci su se zakleli da nisu imali nikakvih informacija o istrazi. Nekoliko mjeseci kasnije, otkriveno je da je dokument dostavljen u Yahoo China od 22. aprila 2004. od strane pekinške državne bezbjednosti, navodeći: "Vaša kancelarija je u posjedu sljedeće stavke koje se odnose na slučaj sumnje ilegalnog pružanja državne tajne stranim subjektima."<ref>{{cite web |url=http://www.internationalrelations.house.gov/press_display.asp?id=446 |title=Statement of Chairman Lantos at hearing, Yahoo! Inc.'s Provision of False Information to Congress |access-date=31. 1. 2009 |author=[[Tom Lantos]] |date=6. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090130194728/http://www.internationalrelations.house.gov/press_display.asp?id=446 |archive-date=30. 1. 2009 |url-status=dead }}</ref> 13. novembra 2007, Yahoo je napravio nagodbu sa Shijem za nepoznatu sumu.<ref>[http://ap.google.com/article/ALeqM5jxM79pzLTm4rNPLXXyUk9XVjr6YQD8SSU2S80]{{dead link|date=januar 2012}}</ref> Od maja 2011, Shi je bio u zatvoru. Shi je pušten u septembru 2013. ===Banovanje korisničkih imena=== 20. februara 2006, otkriveno je da je Yahoo Mail banovao riječ "[[Allah]]" u email korisničkim imenima, bilo zasebno ili kao dio riječi poput <tt>linda.callahan</tt>.<ref>{{cite news |first=John|last=Oates|title=Yahoo!Mail bans Allah and Dirty Harry handles|url=http://www.theregister.co.uk/2006/02/20/yahoo_upsets_religious/|publisher=The Register|date=20. 2. 2006|access-date=27. 6. 2007 }}</ref> Nedugo nakon vijesti o banovanju, ukinuto je 23. februara 2006. Zajedno sa ovom akcijom, Yahoo! je također napravio slijedeću izjavu:<ref>{{cite news |first=John|last=Oates|title=Yahoo! unbans! Allah!|url=http://www.theregister.co.uk/2006/02/22/yahoo_unbans_allah/|publisher=The Register|date=26. 2. 2006|access-date=27. 6. 2007 }}</ref> <blockquote>''Mi konstantno ocjenjujemo obrasce zlostavljanja kod registracije korisničkih imena da pomognemo sprečavanje spama, prevare i ostalih neadekvatnih ponašanja. Mali broj ljudi je registriralo ID-ove koristeći specifične uslove sa ciljem promoviranja mržnje, a nakon toga su koristili iste naloge da pišu sadržaje koji su štetni ili prijeteći za druge osobe, kršeći Yahoo!-ove Uslove Korištenja. 'Allah' je bila jedna riječ korištena u ove svrhe, sa slučajevima vezanim za klevetnički jezik. Preduzeli smo korake kako bismo zaštitili naše korisnike zabranom upotrebe termina u Yahoo korisničkim imenima. Mi smo nedavno ponovo ocijenili izraz 'Allah' i korisnici se sada mogu registrirati za nalog sa ovom riječi, jer to više nije značajna meta zlostavljanja. Mi redovito ocjenjujemo ovu vrstu aktivnosti i nastavit ćemo praviti prilagodbe u našem procesu registracije za pomoć podsticanja pozitivnog korisničkog iskustva.''</blockquote> ===Iskorištavanje mahana=== Exploit Yahoo Mail-a je prodat za $700 od strane egipatskog hakera koji je dopuštao otmičarima da hakuju Yahoo! Mail korisnički nalog i preusmjere korisnike na neželjene web stranice. Napad je koristio [[cross-site scripting]] koji je dopuštao hakerima krađu 'web kolačiča'.<ref>{{cite web |url=http://www.voiceofgreyhat.com/2012/11/Egyptian-Hacker-Selling-Zero-day-Exploit-of-Yahoo-Mail.html |title=Egyptian Hackers Selling Zero-day Exploit of Yahoo Mail For $700 |access-date=29. 11. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url=http://krebsonsecurity.com/2012/11/yahoo-email-stealing-exploit-fetches-700/ |title=Yahoo Email-Stealing Exploit Fetches $700 |access-date=12. 11. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-1009_3-57554589-83/yahoo-mail-hijacking-exploit-selling-for-$700/ |title=Yahoo Mail hijacking exploit selling for $700 |access-date=26. 11. 2012}}</ref> U januaru 2013, haker i istraživač sigurnosti, Shahin Ramezany, je istakao dodatni DOM-bazirani XSS rupu koja je postavila 400 miliona korisnika na rizik.<ref>{{cite web |url=http://www.voiceofgreyhat.com/2013/01/Yahoo-Mail-Hit-By-XSS-Exploit.html |title= Yahoo Mail Hit By XSS Exploit Putting 400 Million Users At Risk |access-date=13. 1. 2013}}</ref> ===Phishing napad=== Od 2007, Yahoo se ponudio kao veliki email servis novozelandskom telekomu, što je došlo pod kritiku početkom 2013, zbog spam i [[phishing]] napada opisujući ih kao najveće koji su ikada pogodili državu.<ref>{{cite news| url=http://www.3news.co.nz/Telecom-rush-to-fix-Yahoo-Xtra-spam-hack/tabid/412/articleID/286402/Default.aspx| work=3 News NZ| title=Telecom rush to fix hack| date=11. 2. 2013| access-date=24. 8. 2014| archive-url=https://web.archive.org/web/20140201194648/http://www.3news.co.nz/Telecom-rush-to-fix-Yahoo-Xtra-spam-hack/tabid/412/articleID/286402/Default.aspx| archive-date=1. 2. 2014| url-status=dead}}</ref> Telekom i Yahoo! su automatski resetovali "oko 60,000" korisničkih šifri.<ref>{{cite news| url=http://www.3news.co.nz/Telecom-defends-email-reset-operation/tabid/423/articleID/287149/Default.aspx| work=3 News NZ| title=Telecom defends email reset operation| date=18. 2. 2013| quote=Telecom is defending a move to cancel the passwords of about 60,000 Yahoo Xtra customers which left some customers without access to their email accounts.| access-date=24. 8. 2014| archive-url=https://web.archive.org/web/20140201194532/http://www.3news.co.nz/Telecom-defends-email-reset-operation/tabid/423/articleID/287149/Default.aspx| archive-date=1. 2. 2014| url-status=dead}}</ref> U aprilu, Telekom je izjavio da unatoč problemu, ostavit će Yahoo! kao email provajder.<ref>{{cite news| url=http://www.3news.co.nz/Telecom-sticks-with-Yahoo-email-despite-hack/tabid/421/articleID/293130/Default.aspx| work=3 News NZ| title=Telecom sticks with Yahoo email| date=5. 4. 2013| access-date=24. 8. 2014| archive-url=https://web.archive.org/web/20140201194645/http://www.3news.co.nz/Telecom-sticks-with-Yahoo-email-despite-hack/tabid/421/articleID/293130/Default.aspx| archive-date=1. 2. 2014| url-status=dead}}</ref> === Ukidanje kineskog Yahoo! Mail-a === 18. aprila 2013, China Yahoo Mail je službeno objavio svoje ukidanje.<ref>{{cite web|title=中国雅虎邮箱于2013年4月18日启动整体迁移|url=http://migration.cn.yahoo.com/explain.php|publisher=Yahoo.com.cn|access-date=18. 4. 2013|archive-date=20. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130420181936/http://migration.cn.yahoo.com/explain.php|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=China Yahoo! Mail is closing|url=http://help.yahoo.com/kb/index?page=content&y=PROD_MAIL_ML&locale=en_US&id=SLN14734|publisher=Yahoo!|access-date=18. 4. 2013|author=The China Yahoo! Mail Team}}</ref> Nakon ovoga, svi mailovi, kontakti i podešenja naloga su obrisani i onemogućeni osim ako se nije prihvatila neka od opcija 'migracije' (premještanja). Korisnici su se mogli premjestiti na Yahoo Mail u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, korisnici koji su registrirali nalog na Yahoo Mailu, a zatim se premjestili na China Yahoo! Mail, nakon China Yahoo preuzimanja od strane Alibaba nije bilo moguće registrirati Yahoo! Mail nalog sa istim korisničkim imenom.<ref>{{cite web|title=China Yahoo! Mail is closing|url=http://help.yahoo.com/kb/index?page=content&y=PROD_MAIL_ML&locale=en_US&id=SLN14752|publisher=Yahoo!|access-date=18. 4. 2013}}</ref> == NNFMP protokol == NNFMP je interni protokol neprepoznatljiv od [[Internet Assigned Numbers Authority|IANA]] ili RFCs. Yahoo koristi ovaj protokol za interno usmjeravanje email prometa kroz svoju mrežu. Akronim predstavlja skraćenicu "Newman No-Frills Mail Protocol". Jednostavan je, sa visokim performansama uporediv sa [[QMTP]]. Ipak, Yahoo nije službeno izjavio da koristi ovaj protokol.<ref>{{cite news|url=http://groups.google.com/group/alt.spam/msg/8b2b9b3610c4055a|title=NNFMP, Newman - from Usenet: alt.spam|date=3. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jamesoff.net/site/2003/11/17/nnfmp/comment-page-1/#comment-50628|title=NNFMP? (Third comment)|date=19. 12. 2009|access-date=24. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20100708203352/http://jamesoff.net/site/2003/11/17/nnfmp/#comment-50628|archive-date=8. 7. 2010|url-status=dead}}</ref> == Email domene == {| class="wikitable sortable" |- ! Zemlja ! Domena |- | Argentina | yahoo.com.ar |- | Australija | yahoo.com.au |- | Austrija | yahoo.at |- | Belgija (francuski) | yahoo.be/fr |- | Belgija (holandski) | yahoo.be/nl |- | Brazil | yahoo.com.br |- | Kanada (engleski) | ca.yahoo.com |- | Kanada (francuski) | qc.yahoo.com |- | Kolumbija | yahoo.com.co |- | Hrvatska | yahoo.com.hr |- | Češka Republika | yahoo.cz |- | Danska | yahoo.dk |- | Finska | yahoo.fi |- | Francuska | yahoo.fr |- | Njemačka | yahoo.de |- | Grčka | yahoo.gr |- | Hong Kong | yahoo.com.hk |- | Madžarska | yahoo.hu |- | Indija | yahoo.co.in/yahoo.in |- | Indonezija | yahoo.co.id |- | Irska | yahoo.ie |- | Izrael | yahoo.co.il |- | Italija | yahoo.it |- | Japan | yahoo.co.jp |- | Malezija | yahoo.com.my |- | Meksiko | yahoo.com.mx |- | Srednji Istok | yahoo.ae |- | Holandija | yahoo.nl |- | Novi Zeland | yahoo.co.nz |- | Norveška | yahoo.no |- | Filipini | yahoo.com.ph |- | Poljska | yahoo.pl |- | Portugal | yahoo.pt |- | Rumunija | yahoo.ro |- | Rusija | yahoo.ru |- | Singapur | yahoo.com.sg |- | Južna Afrika | yahoo.co.za |- | Španija | yahoo.es |- | Švedska | yahoo.se |- | Švicarska (francuski) | yahoo.ch/fr |- | Švicarska (njemački) | yahoo.ch/de |- | Tajvan | yahoo.com.tw |- | Tajland | yahoo.co.th |- | Turska | yahoo.com.tr |- | Ujedinjeno Kraljevstvo | yahoo.co.uk |- | Sjedinjene Američke Države | yahoo.com |- | Vijetnam | yahoo.com.vn |} == Također pogledajte == * [[Usporedba webmail servisa]] ==References== {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Yahoo!}} * [http://mail.yahoo.com/ Službena stranica Yahoo!-a] {{Yahoo! Inc.}} [[Kategorija:Veb-sajtovi]] [[Kategorija:Yahoo!]] [[Kategorija:Veb-sajtovi osnovani 1997.]] 1v9qnejindedaxgsvcscizdnz7aui8c 0 366230 3712768 3638963 2025-06-06T14:20:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712768 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Jasmin Bašić |žanr = [[Klasična muzika]] |bgcolour = solo_izvođač |slika = Jasmin Basic tenor.jpg |država = {{Bosna i Hercegovina}} |karijera = [[1994]]-danas |rođenje = [[7. decembar]] [[1971]]. [[Sarajevo]] |smrt = |instrument = Vokal |zanimanje = Operni solista / Tenor |angažman = |URL = [http://nps.ba/Program.aspx?id=76&lang=BS Narodno pozorište u Sarajevu / Opera] }} '''Jasmin Bašić''' (rođen [[7. decembar|7. decembra]] [[1971]], [[Sarajevo]]) je [[BiH|bosanskohercegovački]] operni solista - tenor i autor. == Edukacija == Diplomirao 2003. godine, a potom 2006. godine i magistrirao solo pjevanje (operni i koncertni smjer) u klasi sopranistice Radmile Bakočević (Beograd). Do 2009. se usavršavao u specijalističkoj klasi Kammersängerin Olivere Miljaković (Beč). == Angažman == Zaposlen je u Operi [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorista]] u Sarajevu kao solist, a djeluje i kao vokalni pedagog. U 2016. godini, također jubilarna operska sezona, obavljao je dužnost umjetničkog direktora opere u Sarajevu. == Uloge == Značajnije uloge opernog i operetnog ''facha'' na sceni Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu: * '''Imotski kadija''' ([[Hasanaginica (opera)|Hasanaginica]], Horozić), * '''Sokolović''' (Nikola Šubić Zrinski, [[Ivan Zajc|Zajc]]), * '''Ismaele''' ([[Nabucco]], [[Giuseppe Verdi|Verdi]]), * '''Lenski''' (Evgenij Onjegin, [[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovski]]), * '''Jupiter''' (Orfej u podzemlju, [[Jacques Offenbach|Offenbach]]), * '''Stefano''' (Operne zgode i nezgode (Viva la mamma), [[Gaetano Donizetti|Donizetti]]), * '''Asker''' (Safikada, Insanić), * '''Monostatos''' (Čarobna frula/Die Zauberflöte, [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]), * '''Don Ottavio''' (Don Giovanni, [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]), * '''Basilio''' (Figarova ženidba/Le nozze di Figaro, [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]), * '''Bastien''' (Bastien & Bastienne, [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]), * '''Alfred''' (Šišmiš/Die Fledermaus, [[Johann Strauss mlađi|Strauss]]), * '''Boni''' (Kneginja čardaša/ Die Csardasfürstin, Kalman), * '''Zeta''' (Vesela udovica/Die lustige Witwe, Lehar), * '''Dr. Ovnović''' (Aska i vuk, Horozić), * '''Vuk''' (Ježeva kućica, Vauda), * '''Gaston''' (Travijata, [[Giuseppe Verdi|Verdi]]), * '''Borsa''' (Rigoletto, [[Giuseppe Verdi|Verdi]]), * '''Remendado''' (Carmen, Bizet) Nastupao je kao koncertni solista sa Sarajevskom filharmonijom (Beethoven - Fantasia in c-mol, Gala koncert, popularni koncerti Opere). Koncertni repertoar obuhvata i djela J. Slavenskog - ''Simfonija Orijenta'', M. Katavića - ''Bosanski Te Deum'', A. Pavliča - ''Missa bosniensis'', također nastupao je i sa orkestrom Pons Artis iz Beča. U periodu od 1994. godine do danas, održao je niz samostalnih recitala i koncerata duhovne muzike u Austriji, Hrvatskoj, Italiji i BiH. == Mjuzikl == * '''M. C.''' (Cabaret 2014 (John Kander / Fred Ebb) Adaptatacija mjuzikla "Cabaret" (1972) u režiji Bob Fosse) * '''Oliver "Daddy" Warbucks''' (Strouse / Charnin / Meehan) Adaptacija mjuzikla "Annie" == Bibliografija == * '''Primadonna Gertruda Munitić.''' Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2017. * '''Krunoslav Kruno Cigoj.''' Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, Matica hrvatske Mostar, HKD Napredak Sarajevo i HAZU BiH, 2019. == Interesi == Cabaret, mjuzikl, francuska šansona, [[sevdalinka]] == Diskografija == Kao solista sudjeluje u projektu "'''Bosanski Te Deum'''" (oratorij) M. Katavića, a snimka uživo sa koncerta održanog 19. decembra 1999. godine izlazi u izdanju međureligijske službe "Oči u oči" i [[Pontanima|Pontanime]]. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20141006082042/http://nps.ba/Program.aspx?id=76&lang=BS Narodno pozorište Sarajevo / Opera] * [https://web.archive.org/web/20160505202643/http://nps.ba/Program.aspx?id=110&lang=BS Narodno pozorište Sarajevo / Umjetnički direktor Opere] ==Reference== * http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac240.nsf/AllWebDocs/CDklas {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120928081410/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac240.nsf/AllWebDocs/CDklas |date=28. 9. 2012 }} * http://www.nezavisne.com/umjetnost-zabava/muzika/Premijerno-izvedena-prva-banjalucka-opera-Safikada-Foto-120780.html * http://www.klix.ba/vijesti/kultura/hommage-a-pyotr-ilyich-tchaikovsky-u-sarajevu/090512042 * https://web.archive.org/web/20160305061652/http://tuzla.danas.info/2012/01/16/scensko-muzicki-performance-%CB%9Dpricaj-mi-o-zalasku%CB%9D-u-petak-u-sarajevu/ * http://www.glassrpske.com/kultura/vijesti/Povratak-operete-u-Banjaluku/lat/153201.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006141016/http://www.glassrpske.com/kultura/vijesti/Povratak-operete-u-Banjaluku/lat/153201.html |date=6. 10. 2014 }} * http://www.depo.ba/clanak/119401/povratak-kabarea-u-sarajevo-mjuzikl-cabaret-2014-podigao-publiku-na-noge#2 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141003145252/http://depo.ba/clanak/119401/povratak-kabarea-u-sarajevo-mjuzikl-cabaret-2014-podigao-publiku-na-noge#2 |date=3. 10. 2014 }} * http://www.radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/premijera-mjuzikl-za-djecu-annie-u-narodnom-pozoristu/227873 * https://www.slobodnaevropa.org/a/opera-sarajevo-jubilej/27981406.html * https://www.goodreads.com/book/show/36267657-primadonna * https://www.klix.ba/magazin/kultura/operna-diva-gertruda-munitic-dobila-monografiju-svojim-glasom-porucujem-ljudima-da-budu-bolji/170911096 * https://www.slobodnaevropa.org/a/gertruda-munitic-opera-sarajevo/28740518.html * https://web.archive.org/web/20171115063711/http://showbiz.avaz.ba/jet-set/300466/monografija-%E2%80%9Cprimadonna%E2%80%9D-jasmina-basica-o-zivotu-operne-dive-gertruda-munitic-imala-beskrajno-povjerenje-u-autora * http://www.federalna.ba/bhs/vijest/271249/posvecena-umjetniku-tenoru-humanisti-diplomati-prijatelju-sarajeva {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412191732/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/271249/posvecena-umjetniku-tenoru-humanisti-diplomati-prijatelju-sarajeva |date=12. 4. 2019 }} {{reference}} {{commonscat|Jasmin Bašić}} {{DEFAULTSORT:Bašić, Jasmin}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački operni pjevači]] crc1gftdcijm57mwppgpua66s8lwadk 0 367512 3712933 3351569 2025-06-07T05:36:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija praznik | naziv praznika = Međunarodni dan bijelog štapa | vrsta = | slika = Long cane.jpg | veličina_slike = 100px | opis_slike = | službeni_naziv = White Cane Safety Day | nadimak = | praznik_u = | značenje = | početak = 15. oktobar 1964. | kraj = | datum = 15. oktobar | trajanje = | proslave = | običaji = | povezan_sa = }} '''Međunarodni dan bijelog štapa''' je međunarodni praznik koji se obilježava svakog 15. oktobra počevši od 1964. godine. 15. oktobar obilježava [[Sljepoća|sljepoću]] ljudi kod kojih bijeli štap predstavlja simbol. 6. oktobra 1964. zajedničku rezoluciju [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|američki kongres]] (H.R. 753), potpisao je zakon kao [http://www.gpo.gov/fdsys/pkg/STATUTE-78/pdf/STATUTE-78-Pg1003-3.pdf ''PUBUC LAW 88-628''], i kodificirao u [http://www.law.cornell.edu/uscode/text/36/142 ''36 U.S. Code § 142'']. Ovu rezoluciju je odobrio predsjednik [[SAD]]-a da se 15. oktobar svake godine proglasi kao "White Cane Safety Day". Predsjednik [[Lyndon B. Johnson]] potpisao je ''Međunarodni dan bijelog štapa'' nekoliko sati od usvajanja rezolucije. 2011. je Međunarodni dan bijelog štapa nazvan i kao ''Dan ravnopravnosti slijepih Amerikanaca''.<ref name="Presidential Proclamation -- Blind Americans Equality Day, 2011, whitehouse.gov">[http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2011/10/14/presidential-proclamation-blind-americans-equality-day-2011 ''Presidential Proclamation -- Blind Americans Equality Day, 2011, whitehouse.gov''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170119034640/https://www.whitehouse.gov/the-press-office/2011/10/14/presidential-proclamation-blind-americans-equality-day-2011 |date=19. 1. 2017 }}; pristupljno: 15. 10. 2014.</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://nfb.org/white-cane-safety-day ''White Cane Safety Day: A Symbol of Independence, nfb.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150224001816/https://nfb.org/white-cane-safety-day |date=24. 2. 2015 }} [[Kategorija:Međunarodni praznici|Međunarodni dan bijelog štapa]] [[Kategorija:Praznici u oktobru]] suqakh7vz94w24mmce2npfuv9zsn3o3 0 375523 3712727 3532299 2025-06-06T11:48:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712727 wikitext text/x-wiki '''AFC Azijski kup 2015.''' je međunarodno [[nogomet]]no kontinentalno prvenstvo [[Azija|Azije]] koje se održalo u [[Australija|Australiji]] od 9. do 31. januara 2015. godine. Ukupno 16 reprezentacija je učestvovalo na prvenstvu na koje su prijavile 23 nogometaša, od kojih su tri morali biti golmani. Samo prijavljeni nogometaši su imali pravo da učestvuju na turniru. Konačan spisak nogometaša svaka reprezentacija je morala prijaviti do 30. decembra 2014. godine.<ref>[http://www.afcasiancup.com/i/AsianCup/img/pdfs/2015_Competition_Regulations.pdf ''COMPETITION REGULATIONS AFC ASIAN CUP AUSTRALIA 2015TM, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150418040731/http://www.afcasiancup.com/i/AsianCup/img/pdfs/2015_Competition_Regulations.pdf |date=18. 4. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> Starost nogometaša na listi navedena je za 9. januar 2015. godine, prvog dana turnira. Broj utakmica za reprezentaciju na listi za svakog nogometaša ne uključuje odigrane utakmice nakon početka [[AFC Azijski kup 2015.|Azijskog kupa 2015]]. kao i broj postignutih golova. Klub za koji nogometaš igra je naveden prije početka turnira. U nacionalnost za svaki klub naveden je nogometni savez (ne liga u kojoj se klub takmiči). == Grupa A == === {{NOG|AUS}} === Selektor: [[Ange Postecoglou]] [[Ange Postecoglou]] je 7. decembra 2014. je objavio prvobitni spisak od 46 nogometaša.<ref>[http://www.footballaustralia.com.au/article/socceroos-provisional-46-man-squad-for-asian-cup-named/pv1xi5az5o6l1cf99epsosy9x ''Socceroos' provisional 46-man squad for Asian Cup named, footballaustralia.com.au''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141223040138/http://www.footballaustralia.com.au/article/socceroos-provisional-46-man-squad-for-asian-cup-named/pv1xi5az5o6l1cf99epsosy9x |date=23. 12. 2014 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 23. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/socceroos-announce-asian-cup-squad/1rg0sfyae2bhe1p363n7bdnld9 ''SOCCEROOS ANNOUNCE ASIAN CUP SQUAD, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306125714/http://www.afcasiancup.com/news/en/socceroos-announce-asian-cup-squad/1rg0sfyae2bhe1p363n7bdnld9 |date=6. 3. 2016 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 1|poz=G|ime=[[Mathew Ryan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|4|8}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 2|poz=O|ime=[[Ivan Franjic]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|9|10}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Torpedo Moskva]]|klubnac=RUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 3|poz=O|ime=[[Jason Davidson]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|6|29}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 4|poz=N|ime=[[Tim Cahill]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1979|12|6}}|nastupi=76|golovi=36|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 5|poz=V|ime=[[Mark Milligan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|8|4}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Melbourne Victory FC|Melbourne Victory]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 6|poz=O|ime=[[Matthew Spiranovic]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|6|27}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Western Sydney Wanderers FC|Western Sydney Wanderers]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 7|poz=V|ime=[[Mathew Leckie]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|2|4}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[FC Ingolstadt 04|Ingolstadt 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 8|poz=O|ime=[[Chris Herd]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|4|4}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 9|poz=N|ime=[[Tomi Juric]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|7|22}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[Western Sydney Wanderers FC|Western Sydney Wanderers]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 10|poz=N|ime=[[Robbie Kruse]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|10|5}}|nastupi=32|golovi=3|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 11|poz=V|ime=[[Tommy Oar|Tom Oar]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|12|10}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[FC Utrecht]]|klubnac=HOL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 12|poz=G|ime=[[Mitchell Langerak]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|8|22}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 13|poz=O|ime=[[Aziz Behich]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|12|16}}|nastupi=7|golovi=2|klub=[[Bursaspor]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 14|poz=V|ime=[[James Troisi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|7|3}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[Zulte Waregem]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 15|poz=V|ime=[[Mile Jedinak]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|8|3}}|nastupi=52|golovi=6|klub=[[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 16|poz=N|ime=[[Nathan Burns]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|5|7}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]]|klubnac=NZL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 17|poz=V|ime=[[Matt McKay]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|1|11}}|nastupi=50|golovi=1|klub=[[Brisbane Roar FC|Brisbane Roar]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 18|poz=G|ime=[[Eugene Galekovic]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1981|6|12}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Adelaide United FC|Adelaide United]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 19|poz=V|ime=[[Terry Antonis]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|11|26}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Sydney FC]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 20|poz=O|ime=[[Trent Sainsbury]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|1|5}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[PEC Zwolle|Zwolle]]|klubnac=HOL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 21|poz=V|ime=[[Massimo Luongo]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|9|25}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Swindon Town F.C.|Swindon Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 22|poz=O|ime=[[Alex Wilkinson]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|8|13}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Jeonbuk Hyundai Motors]]|klubnac=JKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br= 23|poz=V|ime=[[Mark Bresciano]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1980|2|11}}|nastupi=81|golovi=13|klub=[[Al-Gharafa Sports Club|Al-Gharafa]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|JKO}} === Selektor: {{ZD|NJE}} [[Uli Stielike]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 22. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/stielike-announces-final-korean-squad/1mggfsgqcmjqpz4bmcccgk3ey ''STIELIKE ANNOUNCES FINAL KOREAN SQUAD, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141222122029/http://www.afcasiancup.com/news/en/stielike-announces-final-korean-squad/1mggfsgqcmjqpz4bmcccgk3ey |date=22. 12. 2014 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=G|br=1|ime=[[Jung Sung-ryong]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|1|4}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Suwon Samsung Bluewings|Suwon Bluewings]]|klubnac=JKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=2 |ime=[[Kim Chang-soo]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|9|12}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Kashiwa Reysol]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=3 |ime=[[Kim Jin-su]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|6|13}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=4 |ime=[[Kim Ju-young]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|7|9}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Shanghai SIPG]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=5 |ime=[[Kwak Tae-hwi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1981|7|8}}|nastupi=37|golovi=5|klub=[[Al-Hilal FC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=6 |ime=[[Park Joo-ho]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|1|16}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=7 |ime=[[Son Heung-min]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|7|8}}|nastupi=34|golovi=7|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=8 |ime=[[Kim Min-woo]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|2|25}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[Sagan Tosu]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=N|br=9 |ime=[[Cho Young-cheol]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|5|31}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Qatar SC]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=10|ime=[[Nam Tae-hee]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|7|3}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[Lekhwiya SC|Lekhwiya]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=N|br=11|ime=[[Lee Keun-ho]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|4|11}}|nastupi=70|golovi=19|klub=[[El Jaish SC|El-Jaish]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=12|ime=[[Han Kyo-won]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|6|15}}|nastupi=4|golovi=1|klub=[[Jeonbuk Hyundai Motors]]|klubnac=JKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=13|ime=[[Koo Ja-cheol]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|2|27}}|nastupi=42|golovi=13|klub=[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=14|ime=[[Han Kook-young]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|4|19}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Qatar SC]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=15|ime=[[Lee Myung-joo]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|4|24}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Al Ain FC|Al-Ain]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=16|ime=[[Ki Sung-yueng]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|1|24}}|nastupi=66|golovi=5|klub=[[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]|klubnac=WAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=17|ime=[[Lee Chung-yong]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|7|2}}|nastupi=64|golovi=6|klub=[[Bolton Wanderers F.C.|Bolton Wanderers]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=N|br=18|ime=[[Lee Jung-hyup]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|6|24}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Sangju Sangmu FC|Sangju Sangmu]]|klubnac=JKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=19|ime=[[Kim Young-gwon]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|2|27}}|nastupi=29|golovi=1|klub=[[Guangzhou Evergrande F.C.|Guangzhou Evergrande]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=20|ime=[[Jang Hyun-soo]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|9|28}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Guangzhou R&F F.C.|Guangzhou R&F]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=G|br=21|ime=[[Kim Seung-gyu]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|9|30}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]|klubnac=JKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=22|ime=[[Cha Du-ri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1980|7|25}}|nastupi=70|golovi=4|klub=[[FC Seoul]]|klubnac=JKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=G|br=23|ime=[[Kim Jin-hyeon]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|7|6}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Cerezo Osaka]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|OMA}} === Selektor: {{ZD|FRA}} [[Paul Le Guen]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 25. decembra 2014.<ref>[http://www.timesofoman.com/News/44826/Article-Football-Oman-begin-quest-for-Asian-Cup-2015 ''Football: Oman begin quest for Asian Cup 2015, timesofoman.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141227045140/http://www.timesofoman.com/News/44826/Article-Football-Oman-begin-quest-for-Asian-Cup-2015 |date=27 Decembar 2014 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.muscatdaily.com/Archive/Sports/Le-Guen-hopes-to-go-beyond-group-stage-3p88 ''Le Guen hopes to go beyond group stage, muscatdaily.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150109030024/http://www.muscatdaily.com/Archive/Sports/Le-Guen-hopes-to-go-beyond-group-stage-3p88 |date=9. 1. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/le-guen-finalises-omani-squad/1oqhzwi7tqi4v172rlkz3is3cb ''LE GUEN FINALISES OMANI SQUAD, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141230211354/http://www.afcasiancup.com/news/en/le-guen-finalises-omani-squad/1oqhzwi7tqi4v172rlkz3is3cb |date=30. 12. 2014 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref><ref>[http://omanobserver.om/oman-name-squad-for-asian-cup/ ''Oman name squad for Asian Cup, omanobserver.om''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141228210311/http://omanobserver.om/oman-name-squad-for-asian-cup/ |date=28 Decembar 2014 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> Nakon objavljenog spiska desile su se dvije izmjene: [[Sulaiman Al-Buraiki]] je zamijenio [[Mohannad Al-Zaabi]]ja i [[Amer Said Al-Shatri]] je zamijenio [[Saad Al-Mukhaini]]ja.<ref>[http://www.timesofoman.com/News/45204/Article-Asian-Cup-2015-China-rout-injury-hit-Oman ''Asian Cup 2015: China rout injury-hit Oman, timesofoman.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150104203520/http://www.timesofoman.com/News/45204/Article-Asian-Cup-2015-China-rout-injury-hit-Oman |date=4 Januar 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Ali Al-Habsi]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1981|12|30}}|nastupi=100|golovi=0|klub=[[Wigan Athletic F.C.|Wigan Athletic]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Mohammed Al-Musalami]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|4|27}}|nastupi=35|golovi=2|klub=[[Fanja SC|Fanja]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Jaber Al-Owaisi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|11|4}}|nastupi=27|golovi=2|klub=[[Al-Shabab Club (Oman)|Al-Shabab]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Ali Al-Jabri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|1|29}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[Fanja SC|Fanja]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Nasser Al-Shimli]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|2|15}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Al-Oruba SC|Al-Oruba]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=N|ime=[[Raed Ibrahim Saleh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|6|9}}|nastupi=42|golovi=2|klub=[[Fanja SC|Fanja]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Mohammed Al-Siyabi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|12|21}}|nastupi=17|golovi=2|klub=[[Al-Shabab Club (Oman)|Al-Shabab]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Eid Al-Farsi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|1|31}}|nastupi=47|golovi=4|klub=[[Al-Oruba SC|Al-Oruba]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Abdulaziz Al-Muqbali]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|4|23}}|nastupi=38|golovi=12|klub=[[Fanja SC|Fanja]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Qasim Said]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|4|20}}|nastupi=58|golovi=8|klub=[[Al-Nasr S.C.S.C.|Al-Nasr]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=O|ime=[[Amer Said Al-Shatri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|4|5}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Dhofar S.C.S.C.|Dhofar]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=V|ime=[[Ahmed Mubarak Al Mahaijri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|2|23}}|nastupi=108|golovi=12|klub=[[Al-Oruba SC|Al-Oruba]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Abdul Salam Al-Mukhaini]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|4|7}}|nastupi=38|golovi=1|klub=[[Al-Oruba SC|Al-Oruba]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Yaqoob Abdul-Karim]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|9|4}}|nastupi=33|golovi=3|klub=[[Saham SC|Saham]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Ali Salim Al-Nahar]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|8|21}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Dhofar S.C.S.C.|Dhofar]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Ali Al-Busaidi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|1|21}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Al-Nahda Club|Al-Nahda]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Hassan Mudhafar Al-Gheilani]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1980|6|26}}|nastupi=113|golovi=6|klub=[[Al-Oruba SC|Al-Oruba]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=G|ime=[[Mazin Al-Kasbi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|4|27}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Fanja SC|Fanja]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Ahmed Al-Mukhaini]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|5|2}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Al-Oruba SC|Al-Oruba]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Amad Al-Hosni]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|7|18}}|nastupi=115|golovi=36|klub=[[Saham SC|Saham]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Mohsin Al-Khaldi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|1|1}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Saham SC|Saham]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Sulaiman Al-Buraiki]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|7|30}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Al-Nahda Club|Al-Nahda]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Said Al-Ruzaiqi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|12|12}}|nastupi=4|golovi=3|klub=[[Al-Nahda Club|Al-Nahda]]|klubnac=OMA}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|KUV}} === Selektor: {{ZD|TUN}} [[Nabil Maâloul]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 30. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/kuwait-select/1t7pt6d1eal0l1akrp49rmbcjw ''KUWAIT SELECT SQUAD FOR ASIAN CUP, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150103010602/http://www.afcasiancup.com/news/en/kuwait-select/1t7pt6d1eal0l1akrp49rmbcjw |date=3. 1. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Khaled Al Rashidi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|4|20}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Al-Salmiya SC|Al-Salmiya]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=V|ime=[[Amer Al Fadhel]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|4|21}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Fahad Awadh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|2|26}}|nastupi=27|golovi=2|klub=[[Kuvajt SC|Al-Kuvajt]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Hussain Fadhel]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|10|9}}|nastupi=43|golovi=2|klub=[[Al-Wahda S.C.C.|Al-Wahda]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Fahed Al Hajri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|11|10}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Khaled Al Qahtani]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|2|16}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Talal Al Fadhel]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|8|11}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Kazma Sporting Club|Kazma]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Saleh Al Sheikh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1982|05|29}}|nastupi=39|golovi=1|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Abdullah Al Buraiki]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|8|12}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Kuvajt SC|Al-Kuvajt]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Abdulaziz Al Misha'an]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|10|19}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Fahad Al Ansari]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|02|25}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=V|ime=[[Sultan Al Enezi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|3|29}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Musaed Neda]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|07|8}}|nastupi=70|golovi=15|klub= [[Al-Oruba FC|Al-Oruba]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Talal Al Amer]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|02|22}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Faisal Al Enezi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|6|11}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Al-Salmiya SC|Al-Salmiya]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Faisal Zaid]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|10|9}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Al Jahra SC|Jahra]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Bader Al Mutawa]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|01|10}}|nastupi=149|golovi=47|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Khalid El Ebrahim]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|08|28}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Abdul Rahman Al Shammari]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|2|13}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Al-Nasr SC (Kuvajt)|Al-Nasr]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Yousef Nasser]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|10|9}}|nastupi=48|golovi=30|klub=[[Kazma SC|Kazma]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Ali Maqseed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|12|11}}|nastupi=26|golovi=4|klub=[[Al-Arabi SC (Kuvajt)|Al-Arabi]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Nawaf Al Khaldi]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1981|5|25}}|nastupi=100|golovi=0|klub=[[Qadsia SC|Qadsia]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Hameed Youssef]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|8|10}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Al-Arabi SC (Kuvajt)|Al-Arabi]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Grupa B == === {{NOG|UZB}} === Selektor: [[Mirjalol Qosimov]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 30. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/white-wolve-squad-finalised/1xc42r4nx35t415zqvmaxd7wff ''WHITE WOLVES SQUAD FINALISED, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306051344/http://www.afcasiancup.com/news/en/white-wolve-squad-finalised/1xc42r4nx35t415zqvmaxd7wff |date=6. 3. 2016 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Eldorbek Suyunov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|4|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[FC Nasaf|Nasaf Qarshi]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Egor Krimets]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|1|27}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Pakhtakor Tashkent FK|Pakhtakor Tashkent]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Shavkat Mullajanov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|1|19}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[Olmaliq FK|Olmaliq]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=N|ime=[[Sardor Rashidov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|6|14}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[FC Bunyodkor|Bunyodkor]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Anzur Ismailov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|4|21}}|nastupi=55|golovi=1|klub=[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=N|ime=[[Bahodir Nasimov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|5|2}}|nastupi=11|golovi=5|klub=[[Padideh F.C.|Padideh]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Azizbek Haydarov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|7|8}}|nastupi=56|golovi=0|klub=[[Al Shabab Al Arabi Club|Al-Shabab]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Server Djeparov]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1982|10|3}}|nastupi=102|golovi=23|klub=[[Seongnam FC|Seongnam]]|klubnac=JKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Odil Ahmedov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|11|25}}|nastupi=60|golovi=11|klub=[[FK Krasnodar|Krasnodar]]|klubnac=RUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Jamshid Iskanderov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|10|16}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Pakhtakor Taškent FK|Pakhtakor Taškent]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Igor Sergeev]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|4|30}}|nastupi=9|golovi=4|klub=[[Pakhtakor Taškent FK|Pakhtakor Taškent]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ignatiy Nesterov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|6|20}}|nastupi=84|golovi=0|klub=[[Lokomotiv Taškent FK|Lokomotiv Taškent]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Lutfulla Turaev]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|3|30}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Lokomotiv Taškent FK|Lokomotiv Taškent]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Shukhrat Mukhammadiev]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|6|29}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Nasaf|Nasaf Qarshi]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Jasur Hasanov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|8|2}}|nastupi=39|golovi=1|klub=[[Lokomotiv Taškent FK|Lokomotiv Taškent]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Vokhid Shodiev]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|11|9}}|nastupi=4|golovi=2|klub=[[FC Bunyodkor|Bunyodkor]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Sanzhar Tursunov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|12|29}}|nastupi=36|golovi=5|klub=[[FK Vorskla Poltava|Vorskla Poltava]]|klubnac=UKR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Timur Kapadze]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1981|9|5}}|nastupi=111|golovi=10|klub=[[FK Aktobe|Aktobe]]|klubnac=KAZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Vitaliy Denisov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|2|24}}|nastupi=48|golovi=1|klub=[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv]]|klubnac=RUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=O|ime=[[Islom Tukhtakhodjaev]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|10|30}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Lokomotiv Taškent FK|Lokomotiv Taškent]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Akbar Turaev]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|8|27}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FC Bunyodkor|Bunyodkor]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Farrukh Sayfiev]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|1|17}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Nasaf|Nasaf Qarshi]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Akmal Shorakhmedov]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|5|10}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[FC Bunyodkor|Bunyodkor]]|klubnac=UZB}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|SAU}} === Selektor: {{ZD|RUM}} [[Cosmin Olăroiu]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 25. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/olaroiu-selects-saudi-side/1avuryd2r80k51vjba5mndjpei ''OLAROIU SELECTS SAUDI SIDE, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306194436/http://www.afcasiancup.com/news/en/olaroiu-selects-saudi-side/1avuryd2r80k51vjba5mndjpei |date=6. 3. 2016 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> [[Nasser Al-Shamrani]] je zamjenjen naknadno zbog povrjede [[Ibrahim Ghaleb|Ibrahima Ghaleba]].<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/al-shamrani-ruled-out-of-asian-cup/7l9lef59r8js1lono97m7i749 ''AL SHAMRANI RULED OUT OF ASIAN CUP, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304052150/http://www.afcasiancup.com/news/en/al-shamrani-ruled-out-of-asian-cup/7l9lef59r8js1lono97m7i749 |date=4. 3. 2016 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Waleed Abdullah]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|4|19}}|nastupi=58|golovi=0|klub=[[Al Shabab FC (Rijad)|Al-Shabab]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Saeed Al Mowalad]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|3|9}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Al-Ahli SC (Jeddah)|Al-Ahli]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Osama Hawsawi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|3|31}}|nastupi=103|golovi=6|klub=[[Al-Ahli SC (Jeddah)|Al-Ahli]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Abdullah Al-Zori]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|8|13}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Al-Hilal FC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Omar Hawsawi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|9|27}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Mustafa Al-Bassas]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|6|2}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Al-Ahli SC (Jeddah)|Al-Ahli]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Salman Al-Faraj]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|8|1}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Al-Hilal FC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=N|ime=[[Yahya Al-Shehri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|6|26}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Naif Hazazi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|1|11}}|nastupi=46|golovi=9|klub=[[Al Shabab FC (Rijad)|Al-Shabab]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Mohammad Al-Sahlawi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|1|10}}|nastupi=7|golovi=4|klub=[[Al-Ahli SC (Jeddah)|Al-Ahli]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Waleed Bakshween]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|11|12}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Al-Ahli SC (Jeddah)|Al-Ahli]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Hassan Muath Fallatah]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|1|27}}|nastupi=48|golovi=3|klub=[[Al Shabab FC (Riyadh)|Al-Shabab]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Yasser Al-Shahrani]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|5|25}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Al-Hilal F.C.|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Saud Kariri]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1980|7|8}}|nastupi=125|golovi=6|klub=[[Al-Hilal FC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Ibrahim Ghaleb]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|9|28}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Al-Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Motaz Hawsawi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|2|17}}|nastupi=7|golovi=3|klub=[[Al-Ahli SC (Jeddah)|Al-Ahli]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Taisir Al-Jassim]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|7|25}}|nastupi=90|golovi=10|klub=[[Al-Ahli SC (Jeddah)|Al-Ahli]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Salem Al-Dawsari]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|8|19}}|nastupi=17|golovi=2|klub=[[Al-Hilal FC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Fahad Al-Muwallad]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1994|9|14}}|nastupi=15|golovi=5|klub=[[Ittihad FC|Al-Ittihad]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Nawaf Al Abed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|1|26}}|nastupi=23|golovi=2|klub=[[Al-Hilal F.C.|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Abdullah Al-Sudairy]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|2|2}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Al-Hilal FC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Abdullah Al-Enezi]] |dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|9|20}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Majed Al-Marshedi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|11|1}}|nastupi=45|golovi=0|klub=[[Al Shabab FC (Rijad)|Al-Shabab]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|KIN}} === Selektor: {{ZD|FRA}} [[Alain Perrin]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 24. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/perrin-finalises-chinese-asian-cup-squad/1o13n4f9xeeiu1s7rc845satfr ''PERRIN FINALISES CHINESE ASIAN CUP SQUAD, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141225102340/http://www.afcasiancup.com/news/en/perrin-finalises-chinese-asian-cup-squad/1o13n4f9xeeiu1s7rc845satfr |date=25. 12. 2014 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Zeng Cheng]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|1|8}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Guangzhou Evergrande Taobao F.C.|Guangzhou Evergrande]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Ren Hang]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|2|23}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Jiangsu Guoxin-Sainty F.C.|Jiangsu Sainty]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Mei Fang]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|11|14}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Guangzhou Evergrande Taobao F.C.|Guangzhou Evergrande]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Jiang Zhipeng]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|3|6}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Guangzhou R&F F.C.|Guangzhou R&F]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Zhang Linpeng]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|5|9}}|nastupi=41|golovi=4|klub=[[Guangzhou Evergrande Taobao F.C.|Guangzhou Evergrande]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Li Ang]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|9|15}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Jiangsu Guoxin-Sainty F.C.|Jiangsu Sainty]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Wu Lei]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|11|19}}|nastupi=22|golovi=5|klub=[[Shanghai SIPG F.C.|Shanghai SIPG]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Cai Huikang]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|10|10}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Shanghai SIPG F.C.|Shanghai SIPG]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Yang Xu]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|2|12}}|nastupi=33|golovi=14|klub=[[Shandong Luneng Taishan F.C.|Shandong Luneng]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Zheng Zhi]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1980|8|20}}|nastupi=81|golovi=15|klub=[[Guangzhou Evergrande Taobao F.C.|Guangzhou Evergrande]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Hao Junmin]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|03|24}}|nastupi=49|golovi=12|klub=[[Shandong Luneng Taishan F.C.|Shandong Luneng]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Yan Junling]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|1|28}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Shanghai SIPG F.C.|Shanghai SIPG]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Liu Jianye]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|6|17}}|nastupi=41|golovi=0|klub=[[Jiangsu Guoxin-Sainty F.C.|Jiangsu Sainty]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Ji Xiang]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|3|1}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Jiangsu Guoxin-Sainty F.C.|Jiangsu Sainty]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Wu Xi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|2|19}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[Jiangsu Guoxin-Sainty F.C.|Jiangsu Sainty]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Sun Ke]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|8|26}}|nastupi=22|golovi=4|klub=[[Jiangsu Guoxin-Sainty F.C.|Jiangsu Sainty]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Zhang Chengdong]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|2|9}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Beijing Guoan F.C.|Beijing Guoan]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Gao Lin]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|2|14}}|nastupi=79|golovi=18|klub=[[Guangzhou Evergrande Taobao F.C.|Guangzhou Evergrande]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Liu Binbin]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|6|16}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Shandong Luneng Taishan F.C.|Shandong Luneng]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Yu Hanchao]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|02|25}}|nastupi=36|golovi=6|klub=[[Guangzhou Evergrande Taobao F.C.|Guangzhou Evergrande]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Yu Hai]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|06|4}}|nastupi=50|golovi=10|klub=[[Guizhou Renhe F.C.|Guizhou Renhe]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Liao Lisheng]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|4|29}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Guangzhou Evergrande Taobao F.C.|Guangzhou Evergrande]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Wang Dalei]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|1|10}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Shandong Luneng Taishan F.C.|Shandong Luneng]]|klubnac=KIN}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|SJKOR}} === Selektor: [[Jo Tong-sop]] Konačan spisak je objavljen 30. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/dpr-korea-squad-announced/c0hzlnsuv8pgzsw3xpf597y0 ''DPR KOREA SQUAD ANNOUNCED, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150110093153/http://www.afcasiancup.com/news/en/dpr-korea-squad-announced/c0hzlnsuv8pgzsw3xpf597y0 |date=10. 1. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Ri Myong-guk]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|9|9}}|nastupi=54|golovi=0|klub=[[Pyongyang City Sports Team|Pyongyang City]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Ri Chang-ho]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|1|4}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Rimyongsu Sports Group|Rimyongsu]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Jang Song-hyok]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|1|18}}|nastupi=10|golovi=2|klub=[[Rimyongsu Sports Group|Rimyongsu]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Jon Kwang-ik]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|4|5}}|nastupi=35|golovi=2|klub=[[Amrokgang Sports Team|Amrokgang]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Han Song-hyok]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|12|11}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Rimyongsu Sports Group|Rimyongsu]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Ro Hak-su]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|1|19}}|nastupi=12|golovi=2|klub=[[Rimyongsu Sports Group|Rimyongsu]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Ri Sang-chol]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|12|26}}|nastupi=2|golovi=2|klub=[[Rimyongsu Sports Group|Rimyongsu]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Ryang Yong-gi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1982|1|7}}|nastupi=21|golovi=4|klub=[[Vegalta Sendai]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Pak Song-chol]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|9|24}}|nastupi=31|golovi=10|klub=[[Rimyongsu Sports Group|Rimyongsu]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Pak Kwang-ryong]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|9|27}}|nastupi=12|golovi=3|klub=[[FC Vaduz|Vaduz]]|klubnac=LIH}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Jong Il-gwan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|10|30}}|nastupi=25|golovi=6|klub=[[Rimyongsu Sports Group|Rimyongsu]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=N|ime=[[Om Chol-song]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|11|12}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[4.25 Sports Team|April 25]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Sim Hyon-jin]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|1|1}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[4.25 Sports Team|April 25]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Kye Song-hyok]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|11|12}}|nastupi=2|golovi=1|klub=[[4.25 Sports Team|April 25]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Jang Kuk-chol]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1994|2|16}}|nastupi=11|golovi=2|klub=[[Hwaebul Sports Club|Hwaebul]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Cha Jong-hyok]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|9|25}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[FC Wil 1900|Wil 1900]]|klubnac=ŠVI}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[So Hyon-uk]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|4|17}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[4.25 Sports Team|April 25]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=G|ime=[[Ri Kwang-il]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|4|13}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[4.25 Sports Team|April 25]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Ri Yong-jik]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|2|8}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Tokushima Vortis]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Choe Won]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|11|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hwaebul Sports Club|Hwaebul]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[O Hyok-chol]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|8|2}}|nastupi=3|golovi=1|klub=[[4.25 Sports Team|April 25]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Ju Kwang-min]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|5|20}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Rimyongsu Sports Group|Rimyongsu]]|klubnac=SJKOR}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Grupa C == === {{NOG|IRN}} === Selektor: {{ZD|POR}} [[Carlos Queiroz]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 30. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/nekounam-headlines-iranian-squad/10ppu97hz8lxf1ik1ux49b1ve0 ''QUEIROZ NAMES TEAM MELLI SQUAD, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150101072926/http://www.afcasiancup.com/news/en/nekounam-headlines-iranian-squad/10ppu97hz8lxf1ik1ux49b1ve0 |date=1. 1. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> [[Hashem Beikzadeh]] je zbog povrede 7. januara 2015. godine zamjenjen. Zamijenio ga je [[Mohammad Reza Khanzadeh]].<ref>[http://www.persianfootball.com/news/2015/01/07/khanzadeh-replaces-injured-beikzadeh-in-irans-asian-cup-squad/ ''Khanzadeh replaces injured Beikzadeh in Iran’s Asian Cup squad, persianfootball.com'']; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Alireza Haghighi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1988|5|2}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[F.C. Penafiel|Penafiel]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Khosro Heydari]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1983|9|14}}|nastupi=53|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=V|ime=[[Ehsan Hajsafi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1990|2|25}}|nastupi=66|golovi=3|klub=[[Sepahan F.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Jalal Hosseini]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1982|2|3}}|nastupi=89|golovi=6|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Amir Hossein Sadeghi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1981|9|6}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Javad Nekounam]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1980|9|7}}|nastupi=145|golovi=37|klub=[[CA Osasuna|Osasuna]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Masoud Shojaei]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1984|6|9}}|nastupi=54|golovi=5|klub=[[Al-Shahania Sports Club|Al-Shahania]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=O|ime=[[Morteza Pouraliganji]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1992|04|19}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Naft Tehran]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Omid Ebrahimi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1987|9|16}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Karim Ansarifard]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1990|4|3}}|nastupi=45|golovi=9|klub=[[CA Osasuna|Osasuna]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=O|ime=[[Vouria Ghafouri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1987|9|20}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Sepahan F.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Mohsen Forouzan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1988|5|3}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime=[[Vahid Amiri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1988|04|2}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Naft Tehran]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Andranik Teymourian]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1983|3|6}}|nastupi=84|golovi=8|klub=[[Tractor Sazi F.C.|Tractor Sazi]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Ramin Rezaeian]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1990|03|21}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Rah Ahan]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Reza Ghoochannejhad]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1987|9|20}}|nastupi=19|golovi=11|klub=[[Charlton Athletic F.C.|Charlton Athletic]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Soroush Rafiei]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1990|03|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Foolad F.C.|Foolad]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Alireza Jahanbakhsh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1993|8|11|2015|01|09}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[N.E.C. Nijmegen|NEC]]|klubnac=HOL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Mohammad Reza Khanzadeh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1991|5|11}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Sardar Azmoun]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1995|1|1}}|nastupi=4|golovi=2|klub=[[Rubin Kazan]]|klubnac=RUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Ashkan Dejagah]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1986|6|5}}|nastupi=19|golovi=4|klub=[[Al-Arabi SC (Katar)|Al-Arabi]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Alireza Beiranvand]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1992|9|22}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Naft Tehran]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Mehrdad Pooladi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|01|09|1987|2|26}}|nastupi=24|golovi=0|klub=[[Al-Shahania Sports Club|Al-Shahania]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|UAE}} === Selektor: [[Mahdi Ali]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 27. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/dct/asiancup-dtc-performgroup-eu-west-1/UAE1_19b4mkefwuee11nzo3chbqurdu.pdf ''SQUAD UNITED ARAB EMIRATES, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102152253/http://www.afcasiancup.com/dct/asiancup-dtc-performgroup-eu-west-1/UAE1_19b4mkefwuee11nzo3chbqurdu.pdf |date=2. 1. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Majed Naser]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|4|1}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Al Wasl SC|Al-Wasl]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=V|ime=[[Hassan Ibrahim Safar]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|10|19}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Al Shabab (Dubai)|Al-Shabab]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Walid Abbas]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|6|11}}|nastupi=15|golovi=4|klub=[[Al Ahli Club (Dubai)|Al-Ahli]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Habib Fardan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|11|11}}|nastupi=14|golovi=7|klub=[[Al Nasr SC (Dubai)|Al-Nasr]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Amer Abdulrahman]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|7|3}}|nastupi=37|golovi=2|klub=[[Baniyas SC|Baniyas]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Mohanad Salem]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|3|1}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Al Ain FC|Al-Ain]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Ali Mabkhout]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|10|5}}|nastupi=31|golovi=20|klub=[[Al Jazira Club|Al-Jazira]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=O|ime=[[Hamdan Al-Kamali]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|5|2}}|nastupi=31|golovi=0|klub=[[Al Wahda S.C.C.|Al-Wahda]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=O|ime=[[Abdulaziz Hussain]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|9|10}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Al Ahli Club (Dubai)|Al-Ahli]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Omar Abdulrahman]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|9|20}}|nastupi=26|golovi=5|klub=[[Al Ain FC|Al-Ain]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Ahmed Khalil]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|6|8}}|nastupi=57|golovi=24|klub=[[Al Ahli Club (Dubai)|Al-Ahli]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Khalid Eisa]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|9|15}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Al Ain FC|Al-Ain]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Khamis Esmaeel]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|8|16}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Al Jazira Club|Al-Jazira]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Abdelaziz Sanqour]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|5|7}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Al Ahli Club (Dubai)|Al-Ahli]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Ismail Al Hammadi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|7|1}}|nastupi=51|golovi=7|klub=[[Al-Ahli Club (Dubai)|Al-Ahli]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Mohamed Abdulrahman]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|1|1}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Al Ain FC|Al-Ain]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Majed Hassan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|8|1}}|nastupi=3|golovi=1|klub=[[Al Ahli Club (Dubai)|Al-Ahli]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Mohammed Fawzi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|2|22}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Al Ain FC|Al-Ain]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Mohamed Ismail Ahmed Ismail]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|7|1}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Al Ain FC|Al-Ain]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Saeed Al-Kathiri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|3|28}}|nastupi=15|golovi=4|klub=[[Al-Wahda S.C.C.|Al-Wahda]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Haboush Saleh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|7|13}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Baniyas SC|Baniyas]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Mohammed Yousef Khalaf]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|5|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Al-Sharjah SCC|Sharjah]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Mohamed Ahmed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|4|16}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Al Ain S.C.C.|Al-Ain]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|KAT}} === Selektor: {{ZD|ALŽ}} [[Djamel Belmadi]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 23. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/qatar-name-23-man-squad/3m0lwf3ipg7l12o4mg5dgxd5e ''QATAR NAME 23-MAN SQUAD, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141225100834/http://www.afcasiancup.com/news/en/qatar-name-23-man-squad/3m0lwf3ipg7l12o4mg5dgxd5e |date=25. 12. 2014 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Qasem Burhan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|12|15}}|nastupi=66|golovi=0|klub=[[Al-Gharafa Sports Club|Al-Gharafa]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Mohammed Musa]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|3|23}}|nastupi=24|golovi=0|klub=[[Lekhwiya SC|Lekhwiya]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Abdelkarim Hassan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|8|28}}|nastupi=28|golovi=4|klub=[[Al Sadd SC|Al-Sadd]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Almahdi Ali Mukhtar]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|3|2}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Al Sadd SC|Al-Sadd]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Abdulaziz Hatem]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|10|28}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[Al-Arabi SC (Katar)|Al-Arabi]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Bilal Mohammed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|6|2}}|nastupi=103|golovi=2|klub=[[Al-Gharafa Sports Club|Al-Gharafa]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Khalid Muftah]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|7|2}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[Lekhwiya SC|Lekhwiya]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Ali Assadalla]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|1|19}}|nastupi=10|golovi=3|klub=[[Al Sadd SC|Al-Sadd]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Meshal Abdullah]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|5|2}}|nastupi=33|golovi=6|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Khalfan Ibrahim]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|2|18}}|nastupi=81|golovi=22|klub=[[Al Sadd SC|Al-Sadd]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Hassan Al Haidos]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|12|11}}|nastupi=49|golovi=3|klub=[[Al Sadd SC|Al-Sadd]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=N|ime=[[Magid Mohamed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|10|11}}|nastupi=56|golovi=8|klub=[[El Jaish SC|El-Jaish]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Ibrahim Majid]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|5|12}}|nastupi=67|golovi=4|klub=[[Al Sadd SC|Al-Sadd]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Khalid Abdulraouf]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|11|14}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[El Jaish SC|El-Jaish]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Abdurahman Abubakar]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|8|3}}|nastupi=2|golovi=1|klub=[[El Jaish SC|El-Jaish]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Boualem Khoukhi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|9|7}}|nastupi=11|golovi=6|klub=[[Al-Arabi SC (Katar)|Al-Arabi]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Ismaeel Mohammad]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|4|5}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Lekhwiya SC|Lekhwiya]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Tresor Kangambu|Mohammed Tresor Abdullah]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|04|8}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Lekhwiya SC|Lekhwiya]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Mohammed Muntari]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|12|20}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[El Jaish SC|El-Jaish]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Karim Boudiaf]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|9|16}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Lekhwiya SC|Lekhwiya]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Ahmed Soufiane]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|8|9}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[El Jaish SC|El-Jaish]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Saad Al Sheeb]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|2|19}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Al Sadd SC|Al-Sadd]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Ahmed Abdul Maqsoud]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|8|7}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[Umm Salal SC|Umm-Salal]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|BHR}} === Selektor: [[Marjan Eid]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 30. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/eid-selects-seven-from-riffa/15usa9mjz926f1bxoyecf2o0pw ''EID SELECTS SEVEN FROM RIFFA, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102135903/http://www.afcasiancup.com/news/en/eid-selects-seven-from-riffa/15usa9mjz926f1bxoyecf2o0pw |date=2. 1. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Sayyid Muhammad Ja'far|Sayed Jaffer]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|8|25}}|nastupi=54|golovi=0|klub=[[Al-Muharraq SC|Muharraq]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Mohamed Husain]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1980|7|31}}|nastupi=90|golovi=8|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Waleed Al Hayam|Waleed Al-Hayam]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|11|4}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Al-Muharraq SC|Muharraq]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Sayed Saeed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|7|17}}|nastupi=16|golovi=4|klub=[[Riffa S.C.|Al-Riffa]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Abdulla Shalal]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|1|31}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Riffa S.C.|Al-Riffa]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Abdulla Yaser]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|3|27}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Al-Muharraq SC|Muharraq]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Abdulwahab Al Safi|Abdulwahab Al-Safi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|6|4}}|nastupi=36|golovi=1|klub=[[Al-Qadisiyah FC|Al-Qadisiyah]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Sayed Jaafar Ahmed|Sayed Ahmed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|3|4}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Busaiteen Club|Al-Busaiteen]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Abdulwahab Al Malood|Abdulwahab Al-Malood]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|7|21}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[Hidd SCC|Hidd]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Mohammed Tayeb Al Alawi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|10|13}}|nastupi=10|golovi=5|klub=[[Riffa S.C.|Al-Riffa]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Ismail Abdul-Latif]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|9|11}}|nastupi=61|golovi=29|klub=[[Al-Muharraq SC|Muharraq]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=V|ime=[[Faouzi Aaish]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|2|27}}|nastupi=59|golovi=16|klub=[[Al-Sailiya SC|Al-Sailiya]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Abdulla Al-Haza'a]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|7|19}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[Hidd SCC|Hidd]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Jaycee John Okwunwanne]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|10|8}}|nastupi=45|golovi=21|klub=[[Al-Mesaimeer Sports Club|Al-Mesaimeer]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Abdullah Omar]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|01|1}}|nastupi=42|golovi=3|klub=[[Al-Muharraq SC|Muharraq]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Abdulla Yusuf Helal]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|6|12}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[East Riffa Club|East Riffa]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Hussain Ali Baba]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1982|2|11}}|nastupi=71|golovi=1|klub=[[Al-Muharraq SC|Muharraq]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Mohamed Duaij Mahorfi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|5|9}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[Riffa S.C.|Al-Riffa]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Faisal Abudahoom]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|9|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[East Riffa Club|East Riffa]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Sami Al-Husaini]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|9|29}}|nastupi=37|golovi=4|klub=[[Busaiteen Club|Al-Busaiteen]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Hamed Al-Doseri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|7|24}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Riffa S.C.|Al-Riffa]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Ashraf Waheed Al Sebaie]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|7|5}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Manama Club|Manama]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Rashed Al Hooti]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|12|24}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Riffa S.C.|Al-Riffa]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Grupa D == === {{NOG|JAP}} === Selektor: {{ZD|MEX}} [[Javier Aguirre]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 15. decembra 2014.<ref>[http://www.abc.net.au/news/2014-12-16/japan-selects-squad-for-2015-asian-cup-defence-in-australia/5969488 ''Japan selects squad for 2015 Asian Cup defence in Australia, abc.net.au'']; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> [[Atsuto Uchida]] je zbog povrede zamjenjen. Zamijenio ga je [[Naomichi Ueda]].<ref>[http://footballchannel.asia/2014/12/28/post1338/ ''ATSUTO UCHIDA TO MISS ASIAN CUP; WILL BE REPLACED BY NAOMICHI UEDA, footballchannel.asia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141230235452/http://footballchannel.asia/2014/12/28/post1338/ |date=30. 12. 2014 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=G|br=1|ime=[[Eiji Kawashima]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|3|20}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Standard Liège]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=2|ime=[[Naomichi Ueda]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1994|10|24}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Kashima Antlers]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=3|ime=[[Kosuke Ota]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|7|23}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[F.C. Tokyo|FC Tokyo]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=N|br=4|ime=[[Keisuke Honda]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|6|13}}|nastupi=65|golovi=24|klub=[[A.C. Milan|Milan]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=5|ime=[[Yuto Nagatomo]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|9|12}}|nastupi=76|golovi=3|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=6|ime=[[Masato Morishige]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|5|21}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[F.C. Tokyo|FC Tokyo]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=7|ime=[[Yasuhito Endō]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1980|1|28}}|nastupi=148|golovi=14|klub=[[Gamba Osaka]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=N|br=8|ime=[[Hiroshi Kiyotake]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|11|12}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[Hannover 96]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=N|br=9|ime=[[Shinji Okazaki]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|4|16}}|nastupi=84|golovi=40|klub=[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=10|ime=[[Shinji Kagawa]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|3|17}}|nastupi=63|golovi=19|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=N|br=11|ime=[[Yohei Toyoda|Yōhei Toyoda]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1985|4|11}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Sagan Tosu]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=G|br=12|ime=[[Shusaku Nishikawa]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|6|18}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Urawa Red Diamonds]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=13|ime=[[Yu Kobayashi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|9|23}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Kawasaki Frontale]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=N|br=14|ime=[[Yoshinori Muto]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|7|15}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[F.C. Tokyo|FC Tokyo]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=15|ime=[[Yasuyuki Konno]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|1|25}}|nastupi=84|golovi=2|klub=[[Gamba Osaka]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=16|ime=[[Tsukasa Shiotani]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|12|5}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Sanfrecce Hiroshima]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=17|ime=[[Makoto Hasebe]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|1|18}}|nastupi=83|golovi=2|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=18|ime=[[Takashi Inui]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|6|2}}|nastupi=14|golovi=2|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=19|ime=[[Gen Shoji]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|12|11}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Kashima Antlers]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=V|br=20|ime=[[Gaku Shibasaki]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|5|28}}|nastupi=4|golovi=1|klub=[[Kashima Antlers]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=21|ime=[[Gōtoku Sakai]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|3|14}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[VfB Stuttgart|Stuttgart]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=O|br=22|ime=[[Maya Yoshida]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|8|24}}|nastupi=49|golovi=3|klub=[[Southampton F.C.|Southampton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|poz=G|br=23|ime=[[Masaaki Higashiguchi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|5|12}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Gamba Osaka]]|klubnac=JPN}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|JOR}} === Selektor: {{ZD|ENG}} [[Ray Wilkins]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 18. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/wilkins-selects-youth-and-experience/xhdfd07q7ajb1r3a5znm0l5uw ''WILKINS SELECTS YOUTH AND EXPERIENCE, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150103072703/http://www.afcasiancup.com/news/en/wilkins-selects-youth-and-experience/xhdfd07q7ajb1r3a5znm0l5uw |date=3. 1. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Amer Shafi]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1982|2|14}}|nastupi=107|golovi=0|klub=[[Al-Wehdat SC|Al-Wehdat]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=V|ime=[[Raja'i Ayed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|7|25}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Al-Wehdat SC|Al-Wehdat]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Tareq Khattab]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|05|6}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Al Shabab FC (Riyadh)|Al-Shabab]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Samir Raja]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1994|09|3}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Al-Wehdat SC|Al-Wehdat]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Mohammad Mustafa]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|10|29}}|nastupi=38|golovi=0|klub=[[Al-Khor Sports Club|Al-Khor]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=N|ime=[[Odai Al-Saify]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|5|26}}|nastupi=84|golovi=10|klub=[[Al-Salmiya SC|Al-Salmiya]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Ahmed Sariweh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1994|1|23}}||nastupi=5|golovi=0|klub=[[Al-Qadisiyah FC|Al-Qadisiyah]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Saeed Murjan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|2|10}}|nastupi=61|golovi=6|klub=[[Al-Ramtha SC|Al-Ramtha]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Mahmoud Za'tara]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|1|8}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Al-Wehdat SC|Al-Wehdat]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ahmad Hayel]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|10|30}}|nastupi=90|golovi=18|klub=[[Al-Arabi SC (Kuvajt)|Al-Arabi]]|klubnac=KUV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=O|ime=[[Oday Zahran]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|1|29}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[Shabab Al-Ordon Club|Shabab Al-Ordon]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Moataz Yaseen]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1982|11|3}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[That Ras Club|That Ras]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Khalil Bani Attiah]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|6|8}}|nastupi=45|golovi=6|klub=[[Al-Faisaly FC (Harmah)|Al-Faisaly]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Abdallah Deeb]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|3|10}}|nastupi=88|golovi=20|klub=[[Riffa S.C.|Al-Riffa]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mohammad Al-Dawud]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|4|12}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hidd SCC|Hidd]]|klubnac=BHR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Munther Abu Amarah]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|4|24}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Al-Wehdat SC|Al-Wehdat]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Saleh Rateb]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1994|12|18}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Al-Wehdat SC|Al-Wehdat]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Ahmed Elias]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|11|9}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Al-Wehdat SC|Al-Wehdat]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Anas Bani Yaseen]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|11|29}}|nastupi=76|golovi=3|klub=[[Al-Raed]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Hamza Al-Dardour]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|5|12}}|nastupi=40|golovi=4|klub=[[Al-Khaleej Club (Saudijska Arabija)|Al-Khaleej]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Mohammad Al-Dmeiri]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|8|30}}|nastupi=51|golovi=2|klub=[[Ittihad FC|Al-Ittihad]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Ahmed Abdel-Sattar]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|7|6}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Al-Jazeera (Amman)|Al-Jazeera]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Yousef Al-Rawashdeh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|3|14}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Al-Ramtha SC|Al-Ramtha]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|IRK}} === Selektor: [[Radhi Shenaishil]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 29. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/news/en/mahmoud-to-lead-iraq-at/fughwqn99fer1gaykrjk98vsk ''MAHMOUD TO LEAD IRAQ'S ASIAN CUP CHARGE, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102055521/http://www.afcasiancup.com/news/en/mahmoud-to-lead-iraq-at/fughwqn99fer1gaykrjk98vsk |date=2. 1. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Ali Yaseen]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|8|9}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Naft Al-Janoob]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Ahmad Ibrahim Khalaf|Ahmad Ibrahim]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|2|25}}|nastupi=41|golovi=0|klub=[[Ajman Club|Ajman]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Ali Bahjat]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|3|3}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Al-Shorta SC (Bagdad)|Al-Shorta]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Ali Faez Atia|Ali Faez]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1994|9|9}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Erbil SC|Erbil]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Yaser Kasim]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|5|10}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[Swindon Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Ali Adnan Kadhim|Ali Adnan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|12|19}}|nastupi=27|golovi=1|klub=[[Çaykur Rizespor|Rizespor]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Amjad Kalaf]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|10|5}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Al-Shorta SC (Bagdad)|Al-Shorta]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=N|ime=[[Justin Meram]] |dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1988|12|4}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Columbus Crew]]|klubnac=USA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Ahmed Yasin Ghani|Ahmed Yasin]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|4|22}}|nastupi=30|golovi=1|klub=[[Örebro SK|Örebro]]|klubnac=ŠVE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Younis Mahmoud]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|2|3}}|nastupi=131|golovi=51|klub=''Bez kluba''|klubnac=}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Humam Tariq]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1996|2|10}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[Al Dhafra SCC|Al Dhafra]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Jalal Hasan|Jalal Hassan]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|5|18}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Erbil SC|Erbil]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Osama Rashid]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|1|17}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Alphense Boys]]|klubnac=HOL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Salam Shaker]] |dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|7|31}}|nastupi=76|golovi=4|klub=[[Al-Shorta SC (Bagdad)|Al-Shorta]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Dhurgham Ismail]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1994|5|23}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[Al-Shorta SC (Bagdad)|Al-Shorta]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Marwan Hussein]] |dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|1|4}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Al-Shorta SC (Bagdad)|Al-Shorta]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Alaa Abdul-Zahra]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|12|22}}|nastupi=78|golovi=13|klub=[[Al-Shorta]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Sameh Saeed Mejbel|Sameh Saeed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|7|1}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Bagdad FC|Bagdad]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Mahdi Kamel]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1995|1|6}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Al-Shorta SC (Bagdad)|Al-Shorta]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=G|ime=[[Mohammed Hameed Farhan|Mohammed Hameed]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|1|24}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Al-Shorta]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Saad Abdul-Amir]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|1|19}}|nastupi=36|golovi=1|klub=[[Erbil SC|Erbil]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Ali Hisni]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1994|10|1}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Al-Minaa]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Waleed Salem Al-Lami|Waleed Salem]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1992|1|5}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[Al-Shorta SC (Iraq)|Al-Shorta]]|klubnac=IRK}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} === {{NOG|PAL}} === Selektor: [[Saeb Jendeya]] Konačan spisak od 23 nogometaša je objavljen 25. decembra 2014.<ref>[http://www.afcasiancup.com/dct/asiancup-dtc-performgroup-eu-west-1/Palestine1_sopfe50jvlsa1xjbaf0vd79b0.pdf ''Sastav Palestine na AFC Azijskom kupu 2015, afcasiancup.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102163311/http://www.afcasiancup.com/dct/asiancup-dtc-performgroup-eu-west-1/Palestine1_sopfe50jvlsa1xjbaf0vd79b0.pdf |date=2. 1. 2015 }}; pristupljeno: 11. 1. 2015.</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Toufic Ali]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1990|11|8}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Tarji Wadi Al-Nes|Wadi Al-Nes]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Raed Fares]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1982|12|6}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[Hilal Al-Quds Club|Hilal Al-Quds]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=V|ime=[[Hussam Abu Saleh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|02|14}}|nastupi=44|golovi=3|klub=[[Hilal Al-Quds]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Ahmed Harbi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|7|16}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[Markaz Shabab Al-Am'ari|Al-Am'ary]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Haytham Theeb]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|12|3}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[Hilal Al-Quds Club|Hilal Al-Quds]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Mousa Abu Jazar]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|8|28}}|nastupi=29|golovi=1|klub=[[Shabab Al-Khaleel]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Ashraf Nu'man]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|7|29}}|nastupi=48|golovi=13|klub=[[Al-Faisaly FC (Harmah)|Al-Faisaly]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Hesham Salhe]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1987|11|8}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Hilal Al-Quds Club|Hilal Al-Quds]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Khaled Salem]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|11|17}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Shabab Al-Dhahiriya SC|Shabab Al-Dhahiriya]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Ismail Al-Amour]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1983|10|2}}|nastupi=39|golovi=7|klub=[[Hilal Al-Quds]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Ahmad Maher Wridat|Ahmed Maher]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|7|22}}|nastupi=10|golovi=5|klub=[[Shabab Al-Dhahiriya SC|Shabab Al-Dhahiriya]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Tamer Salah]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|2|3}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hilal Al-Quds Club|Hilal Al-Quds]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Jaka Ihbeisheh]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1986|08|29}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Krka]]|klubnac=SLO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Abdullah Jaber]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|02|17}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Hilal Al-Quds Club|Hilal Al-Quds]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Abdelatif Bahdari]]|dob={{datum rođenja i godine2|2014|5|19|1984|2|20}}|nastupi=29|golovi=1|klub=[[Al-Wehdat SC|Al-Wehdat]]|klubnac=JOR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mahmoud Eid]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|6|23}}|nastupi=4|golovi=1|klub=[[Nyköpings BIS|Nyköpings]]|klubnac=ŠVE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Alexis Norambuena]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|03|31}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[GKS Belchatow]]|klubnac=POLJ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Mus'ab Al-Batat]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1993|11|21}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Shabab Al-Dhahiriya SC|Shabab Al-Dhahiriya]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Abdelhamid Abuhabib]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1989|6|8}}|nastupi=25|golovi=6|klub=[[Markaz Balata]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Khader Yousef]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1984|10|6}}|nastupi=47|golovi=1|klub=[[Tarji Wadi Al-Nes|Wadi Al-Nes]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Ramzi Saleh]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1980|8|8}}|nastupi=105|golovi=0|klub=[[Smouha Sporting Club|Smouha]]|klubnac=EGI}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Rami Hamadi]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1991|4|20}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Shabab Club|Shabab Al-Khadr]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Murad Ismail Said]]|dob={{datum rođenja i godine2|2015|1|9|1982|12|15}}|nastupi=27|golovi=1|klub=[[Hilal Al-Quds]]|klubnac=PAL}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Statistike == === Broj nogometaša iz klubova u kojim igraju === {| class="wikitable" |- ! Broj<br />nogometaša !!Klub |- |align="center"|10|| {{ZD|KUV}} [[Qadsia SC (Kuvajt)|Qadsia]] |- |align="center"|9||{{ZD|SAU}} [[Al-Hilal FC|Al-Hilal]], {{ZD|IRK}} [[Al-Shorta SC (Bagdad)|Al-Shorta]], {{ZD|JOR}} [[Al-Wehdat SC|Al-Wehdat]] |- |align="center"|8||{{ZD|SAU}} [[Al-Ahli SC (Jeddah)|Al-Ahli]], {{ZD|KIN}} [[Guangzhou Evergrande F.C.|Guangzhou Evergrande]], {{ZD|PAL}} [[Hilal Al-Quds Club|Hilal Al-Quds]], {{ZD|SJKOR}} [[Rimyongsu Sports Club|Rimyongsu]] |- |align="center"|7||{{ZD|UAE}} [[Al Ain FC|Al Ain]], {{ZD|OMA}} [[Al-Oruba SC|Al-Oruba]], {{ZD|KAT}} [[Al Sadd SC|Al-Sadd]] |- |align="center"|6||{{ZD|BHR}} [[Al-Muharraq SC|Al-Muharraq]], {{ZD|BHR}} [[Riffa S.C.|Al-Riffa]], {{ZD|SJKOR}} [[Sportski klub 25. April|25. April]], {{ZD|KAT}} [[El Jaish SC|El-Jaish]], {{ZD|KIN}} [[Jiangsu Guoxin-Sainty F.C.|Jiangsu Sainty]], {{ZD|KAT}} [[Lekhwiya SC|Lekhwiya]] |- |align="center"|5||{{ZD|UAE}} [[Al-Ahli Club (Dubai)|Al-Ahli]], {{ZD|SAU}} [[Al Nassr FC|Al-Nassr]], {{ZD|SAU}} [[Al Shabab FC (Rijad)|Al-Shabab]], {{ZD|OMA}} [[Fanja SC|Fanja]] |- |} === Broj nogometaša iz država u kojim igraju === {| class="wikitable sortable" |- ! Broj<br>nogometaša!!Država |- |align="center"|35||{{ZID|Saudijska Arabija}} |- |align="center"|33||{{ZID|Katar}} |- |align="center"|29||{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} |- |align="center"|27||{{ZID|Kina}} |- |align="center"|23||{{ZID|Kuvajt}} |- |align="center"|22||{{ZID|Oman}} |- |align="center"|20||{{ZID|Bahrein}} |- |align="center"|18||{{ZID|Japan}}, {{ZID|Sjeverna Koreja}} |- |align="center"|17||{{ZID|Palestina}} |- |align="center"|15||{{ZID|Irak}} |- |align="center"|14||{{ZID|Iran}}, {{ZID|Jordan}}, {{ZID|Uzbekistan}} |- |align="center"|7||{{ZID|Australija}}♦, {{ZID|Južna Koreja}} |- |} ♦ Uključujući [[Nathan Burns]]a koji igra za [[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]] iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], kluba koji se takmiči u [[A-League]]. {| class="wikitable" ! Broj<br />nogometaša !! Klubovi izvan AFC-a |- |align="center"|13||{{ZID|Njemačka}} |- |align="center"|9||{{ZID|Engleska}} |- |align="center"|5||{{ZID|Rusija}} |- |align="center"|4||{{ZID|Holandija}} |- |align="center"|3||{{ZID|Belgija}} |- |align="center"|2||{{ZID|Italija}}, {{ZID|Španija}}, {{ZID|Švedska}}, {{ZID|Turska}}, {{ZID|SAD}} |- |align="center"|1||{{ZID|Egipat}}, {{ZID|Kazahstan}}, {{ZID|Lihtenštajn}}, {{ZID|Portugal}}, {{ZID|Slovenija}}, {{ZID|Poljska}}, {{ZID|Švicarska}}, {{ZID|Ukrajina}}, {{ZID|Vels}} |- |} === Broj nogometaša iz konfederacija u kojim igraju === {| class="wikitable" ! Broj<br />nogometaša !! Konfederacija |- |align="center"|313♦||[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] |- |align="center"|50||[[UEFA]] |- |align="center"|2||[[CONCACAF]] |- |align="center"|1||[[CAF]] |- |} ♦ Uključujući [[Nathan Burns]]a koji igra za [[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]] iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], kluba koji se takmiči u [[A-League]]. Svi ostali klubovi sa Novog Zelanda su članovi [[Nogometna konfederacija Okeanije|OFC]] konfederacije. === Broj nogometaša iz države iz koje dolaze === {| class="wikitable sortable" ! Reprezentacija !! Broj<br />nogometaša |- |{{NOG|AUS}}||align=center |7♦ |- |{{NOG|BHR}}||align=center |19 |- |{{NOG|KIN}}||align=center |23 |- |{{NOG|IRN}}||align=center |13 |- |{{NOG|IRK}}||align=center |15 |- |{{NOG|JPN}}||align=center |13 |- |{{NOG|JOR}}||align=center |13 |- |{{NOG|KUV}}||align=center |21 |- |{{NOG|SJKOR}}||align=center |18 |- |{{NOG|OMA}}||align=center |22 |- |{{NOG|PAL}}||align=center |17 |- |{{NOG|KAT}}||align=center |23 |- |{{NOG|SAU}}||align=center |23 |- |{{NOG|JKO}}||align=center |5 |- |{{NOG|UAE}}||align=center |23 |- |{{NOG|UZB}}||align=center |14 |} ♦ Uključujući [[Nathan Burns]]a koji igra za [[Wellington Phoenix FC|Wellington Phoenix]] iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], kluba koji se takmiči u [[A-League]]. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|AFC Asian Cup 2015}} * [http://www.afcasiancup.com/ ''Zvanična stranica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060720071028/http://www.afcasiancup.com/ |date=20. 7. 2006 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.the-afc.com/competition/afc-asian-cup ''AFC Azijski kup na zvaničnoj stranici AFC-a''] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{AFC Azijski kup 2015}} {{AFC Azijski kup}} [[Kategorija:Igrači AFC Azijskog kupa 2015.|*]] [[Kategorija:Igrači AFC Azijskog kupa|2015]] 0g8dciwtyoby8c2aaqtq5s1gssicrbp 0 376886 3712884 3507772 2025-06-07T00:32:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712884 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EB0000 | Ime kluba = '''Lincoln City FC''' | Puno ime = Lincoln City Football Club | Grb = | Nadimak = ''The Imps'' | Osnovan = [[1884.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Engleska]]<br>[[Lincolnshire]]<br>[[Lincoln (Engleska)|Lincoln]] | Boje = {{colorbox|#EB0000}} {{colorbox|white}} | Federacija = | Konfederacija = | Liga = [[Football League One|League One]] | Stadion = [[Sincil Bank]] <ref>{{Cite web |url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=England |title=Sincil Bank |work=stadionwelt.de |access-date=29. 10. 2016 |archive-date=6. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=England |url-status=dead }}</ref> | Kapacitet = 10.312 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto (League Two) | Prethodna sezona = [[Football League Two 2018/2019.|2018/19.]] | Webstranica = [http://www.redimps.co.uk/ redimps.co.uk] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _white_stripes | uzorak_t1 = _whitestripes3 | uzorak_dr1 = _white_stripes | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _hoops_red | lijeva ruka1 = EB0000 | tijelo1 = EB0000 | desna ruka1 = EB0000 | šorc1 = 000000 | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _whitestripeonright | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = 2E8B57 | tijelo2 = 2E8B57 | desna ruka2 = 2E8B57 | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF }} '''Lincoln City Football Club''' je nogometni klub iz [[Lincoln (Engleska)|Lincoln]]a, grofovija [[Lincolnshire]], [[Engleska]]. Trenutno nastupa u [[Football League One|League One]], trećem rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]]. == Historija == Klub je osnovan 1884. godine. Bio je jedan od osnivača [[Midland Football League|Midland League]]. U sezoni 1891-92. postaje član [[Football Alliance]]. Naredne sezone uzima učešće u [[Football League Second Division]]. Među najveće uspjehe kluba se ubrajaju osvajanje [[Football League Two|League Two]] u sezoni 1975-76, te Football Conference u sezoni 1987-88. Nadimak kluba je ''The Imps''. Tradicionalne boje su crvena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Sincil Bank]]. == Uspjesi == *'''[[Football League Two|League Two]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1975/76. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1980/81. *'''[[Football Conference]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1987/88. *'''[[National League]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2016/17. *'''[[Football League Third Division North|Third Division North]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1931/32, 1947/48, 1951/52. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1927/28, 1930/31, 1936/37. *'''[[Midland Football League|Midland League]]/[[The Central League|Central League]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1889/90, 1908/09, 1911/125, 1920/21. *'''[[Football League Trophy]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1983. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.redimps.co.uk/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723113451/http://www.redimps.co.uk/ |date=23. 7. 2013 }} * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1559 Lincoln City na Soccerbase] {{Football League One}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Engleskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1884.]] 7fdc4fyr1wp6j3nhio6fh71wi0b4g6c 0 379263 3712854 3547736 2025-06-06T21:12:55Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3712854 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Homemade fusion reactor.JPG|mini|upright=1.5|Fuzor kućne izvedbe.<ref>[http://www.tidbit77.blogspot.com/2010/02/fusion-reactors-first-light.html blogspot.com - Will's Amateur Science and Engineering: Fusion Reactor's First Light!], Feb 2010 (from [http://www.tidbit77.blogspot.com/search?updated-min=2010-01-01T00:00:00-08:00&updated-max=2011-01-01T00:00:00-08:00&max-results=14 blog])</ref>]] '''Fuzor''' je uređaj koji koristi [[električno polje]] za zagrijavanje [[ion]]a na stanja adekvatna za [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]]. Mašina ima napon između dva metalna kaveza unutar [[vakuum]]a. Pozitivni ioni padaju niz ovaj pad napona, ubrzavajući se. Ako se sudare u centru, onda mogu fuzirati. Ovo je tip uređaja za [[inercijalno elektrostatsko stješnjavanje]]. Farnsworth–Hirschov fuzor je najčešći tip fuzora.<ref name=Utah-bio>{{cite web | url = http://content.lib.utah.edu/u?/UU_EAD,2160 | title = Biography of Philo Taylor Farnsworth | publisher = University of Utah Marriott Library Special Collections | access-date = 5. 7. 2007 | archive-url = https://wayback.archive-it.org/all/20131021170352/http://content.lib.utah.edu/u?/UU_EAD,2160 | archive-date=21. 10. 2013 | url-status = dead }}</ref> Ovaj dizajn je nastao radom [[Philo T. Farnsworth]]a 1964. godine i [[Robert L. Hirsch]]a 1967. godine.<ref name = "Hirsch">Robert L. Hirsch, "Inertial-Electrostatic Confinement of Ionized Fusion Gases", Journal of Applied Physics, v. 38, no. 7, October 1967</ref><ref>P. T. Farnsworth (private communication, 1964)</ref> Prethodnu varijantu fuzora izglasali su William Elmore, [[James L. Tuck]] i Ken Watson na [[Los Alamos National Laboratory]]<ref name = "Elmore">"On the Inertial Electrostatic Confinement of a Plasma" William Elmore, James Tuck and Ken Watson, The Physics of Fluids, January 30, 1959</ref> iako oni nisu nikad napravili uređaj. Fuzore su pravile razne institucije, između kojih [[Univerzitet Wisconsin–Madison]],<ref>Ion Flow and Fusion Reactivity, Characterization of a Spherically convergent ion Focus. PhD Thesis, Dr. Timothy A Thorson, Wisconsin-Madison 1996.</ref> [[Massachusetts Institute of Technology]]<ref>Improving Particle Confinement in Inertial electrostatic Fusion for Spacecraft Power and Propulsion. Dr. Carl Dietrich, PhD Thesis, the Massachusetts Institute of Technology, 2007</ref> te vladini subjekti, poput [[Atomic Energy Organization of Iran]] i [[Turkish Atomic Energy Authority]].<ref name = "Turkey">"Preliminary Results of Experimental Studies from Low Pressure Inertial Electrostatic Confinement Device" Journal of Fusion Energy, May 23, 2013</ref><ref>"Experimental Study of the Iranian Inertial Electrostatic Confinement Fusion Device as a Continuous Neutron Generator" V. Damideh, A. Sadighzadeh, Koohi, Aslezaeem, Heidarnia, Abdollahi, Journal of Fusion Energy, June 11, 2011</ref> Fuzori su također bili razvijani komercijalno, kao izvori [[neutron]]a od strane [[DaimlerChrysler Aerospace]]<ref>{{Cite journal|last=Miley|first=George H.|last2=Sved|first2=J.|date=15. 11. 2000|title=The IEC star-mode fusion neutron source for NAA — status and next-step designs|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0969804300002153|journal=Applied Radiation and Isotopes|volume=53|issue=4|pages=779–783|doi=10.1016/S0969-8043(00)00215-3|issn=0969-8043}}</ref> te kao metoda za generisanje medicinskih [[izotop]]a.<ref name="May 1, 2013">"Phoenix Nuclear Labs meets neutron production milestone", PNL press release May 1, 2013, Ross Radel, Evan Sengbusch</ref><ref name="shinemed.com">http://shinemed.com/products/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190609145712/https://shinemed.com/products/ |date=9. 6. 2019 }}, SHINE medical inc, accessed 1-20-2014</ref><ref name="nsd-fusion.com">http://www.nsd-fusion.com</ref> Fuzori su također postali veoma popularni za hobiste i amatere. Rastući broj amatera je izveo [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]] koristeći jednostavnu fuzor-mašinu.<ref>Hull, Richard. "The Fusor List." The Open Source Fusor Research Consortium II - Download Complete Thread. 58. http://fusor.net/board/viewtopic.php?t=13&f=7&sid=4d8521abbea0401b7c9ee0d4a6b09d6e#p512, 24 Apr. 2013.</ref><ref>http://discovermagazine.com/2010/extreme-universe/18-do-it-yourself-basement-fusion "How to Build a $1000 Fusion Reactor in Your Basement" Discovery Magazine March 2010</ref><ref>http://spectrum.ieee.org/energy/nuclear/fusion-on-a-budget "Fusion on a Budget" IEEE Specturm March 2009</ref><ref>http://www.bbc.co.uk/news/10385853 "Extreme DIY: Building a homemade nuclear reactor in NYC" BBC June 2010</ref><ref>http://robofusor.aditl.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140916055636/http://robofusor.aditl.com/ |date=16. 9. 2014 }} "THE HAYLETT NUCLEAR FUSION PROJECT" Accessed 9/15/2014</ref><ref>http://www.cnet.com/news/13-year-old-builds-working-nuclear-fusion-reactor/ "13-year-old builds working nuclear fusion reactor" CNET news, March 2014</ref> == Mehanizam == Za svaki [[volt]] koji je ion od ±1 naboja ubrzan prijeko, dobija se 11.604 [[kelvin]]a temperature. Naprimjer, tipična [[magnetna stiješnjena fuzija|magnetno-stiješnjena fuzijska]] plazma je 15 keV, odnosno 170 megakelvina. Ion sa nabojem od jedan može dostići ovu temperaturu bivajući ubrzan preko pada napona od petnaest hiljada. Kod fuzora, pad napona je napravljen sa žičanim kavezom. Zbog toga što većina iona upada u žice kaveza, fuzori trpe velike [[Električna otpornost i kondukcija|kondukcijske]] gubitke. Zato, nijedan fuzor nije nikad uspio napraviti veću [[Energija|energiju]] od one koju troši. <!--[[Datoteka:Fusor Mechanism.png|thumb|center|400px|Ovo je ilustracija osnovnog mehanizma fuzije u fuzora. (1) Fuzor sadrži dva koncentrična žičana kaveza. Katoda je unutar anode. (2) Pozitivni ioni se privlače na unutrašnju katodu. Oni padaju niz pad napona. Električno polje vrši rad na ione grijući ih do uvjeta za fuziju. (3) Ioni promašuju unutrašnji kavez. (4) Ioni se sudaraju u centru i mogu fuzirati.<ref name="Tim Thorson 1996">"Ion flow and fusion reactivity characterization of a spherically convergent ion focus" Thesis work, Tim Thorson, December 1996, The University of Wisconsin–Madison</ref>]]--> == Historija == [[Datoteka:US3386883 - fusor.png|thumb|upright=1.0|{{US patent|3,386,883}} - fuzor&nbsp;— Slika sa Farnsworths, na 4. juni. 1968. Ovaj uređaj ima unutarnji kavez da napravi polje, te četiri ionska pištolja spolja.]] {{Također pogledajte|Inercijalno elektrostatičko stješnjavanje#Historija}} Fuzor je prvobitno osmislio [[Philo T. Farnsworth]], poznatiji zbog svog pionirskog rada u televiziji. U ranim 1930-tim, on je istaživao veliki broj [[vakuumska cijev|vakuumskih cijevi]] za korištenje u televiziji, te našao jednu koja je imala interesantan učinak. U ovom dizajnu, koji je on zvao "multipaktor", [[elektron]]i koji su se pomjerali s jedne [[elektroda|elektrode]] na drugu bili su zaustavljeni u međuletu sa odgovarajućom primjenom [[visoka frekvencija|visokofrekventnog]] [[magnetno polje|magnetnog polja]]. Naboj bi se kasnije akumulirao u centru cijevi, vodeći do visoke amplifikacije. Nažalost, također je vodio do visoke erozije na elektrodama kada su ih elektroni eventualno pogađali, te je danas [[multipaktor učinak]] generalno smatran problemom koji se izbjegava. Ono što je posebno zanimalo Farnswortha oko uređaja bila je njegova sposobnost za stješnjavanje elektrona na određenu tačku. Jedan od najvećih problema u [[moć fuzije|istraživanju fuzije]] jeste sprječavanje toplog goriva od udaranja o zidove posude. Ako je ovo dopušteno da se dogodi, [[gorivo]] ne može biti držano dovoljno vrućim za [[Nuklearna fuzija|fuzijsku reakciju]] da se desi. Farnsworth je obrazložio da je mogao sagraditi sistem elektrostatičkog plazmatičnog stješnjavanja u kojem bi "zidna" polja reaktora bili elektroni ili ioni držani u mjestu odstrane ''multipaktora''. Gorivo bi moglo onda biti ubačeno preko zida, te jednom unutra bilo bi zarobljeno. On je nazvao ovaj koncept virtualna elektroda, te sistem u cjelini ''fuzor''. === Dizajn === Farnsworthov originalni dizajn fuzora bio je zasnovan na cilindričnim rasporedima elektroda, poput originalnih multipaktora. Gorivo je bilo ionizirano i onda paljeno malim ubrzavačima kroz rupe u vanjskim (fizičkim) elektrodama. Jednom su bile ubrzane kroz rupu prema unutrašnjem reakcijskom području sa velikim brzinama. Elektrostatički [[pritisak]] sa pozitivno nabijenih elektroda držao bi gorivo kao cjelinu van zidova odaje, te utjecaji sa novih iona bi držali najtopliju plazmu u centru. On je tvrdio da je ovo [[inercijalno elektrostatičko stješnjavanje]], pojam koji se i danas koristi. === Rad u laboratorijima Farnsworth Television === Čitav ovaj rad uzeo je mjesto na [[Philo Farnsworth|Farnsworth Television laboratorijima]], koje je kupila 1949. [[ITT Corporation]], kao dio svog plana da postane sljedeći [[RCA]]. Ipak, projekak istraživanja fuzije nije bio smatran profitabilnim odmah. Godine 1965, odjel direktora počeo je tražiti od Geneena da proda diviziju Farnsworth, ali on je imao svoj budžet iz 1966. odobren za finansiranje do sredine 1967. Daljnje finansiranje je odbijeno, što je završilo ITT-ove eksperimente sa fuzijom. Stvari su se izmijenile dramatično sa dolaskom [[Robert L. Hirsch|Roberta Hirscha]], te uvođenja modificiranog Hirsch-Meeks fuzorskog patenta.<ref>{{Cite web|url=https://patents.google.com/patent/US3530036A/en|title=}}</ref> Novi fuzori zasnovani na Hirschovom dizajnu bili su prvi konstruirani između 1964. i 1967.<ref name= "Hirsch" /> Hirsch je objavio svoj dizajn u novinama 1967. Njegov dizajn uključivao je [[ionska zraka|ionske zrake]] za gađanje iona u vakuumskoj odaji.<ref name= "Hirsch" /> Tim se onda vratio na [[United States Atomic Energy Commission|AEC]], tada s razlogom finansiranja istraživanja fuzije, te ih obezbijedio sa demonstrativnim uređajem ugrađenim na "serving cart" koji je proizvodio više fuzije nego bilo koji postojeći "klasični" uređaj. Očevici su bili iznenađeni, ali je tajming bio loš; Hirsch je osobno nedavno otkrio odlične uspjehe koje su napravili Sovjeti koristeći [[tokamak]]. U odgovoru na ovaj iznenađujući razvoj, AEC je odlučio da koncentrira ulaganja na velike tokamak projekte, te reducira podršku za alternativne koncepte. === Nedavni razvoj === U ranim 1980-tim, razočarani sporim razvojem "velikih mašina", veliki broj fizičara uzeo je svježi pogled na alternativne dizajne. George H. Miley na [[University of Illinois|Univerzitetu u Illinoisu]] usredotočio se na fuzor i ponovo ga uveo u polje istraživanja. Mali ali spreman interes za fuzorima počeo je otad. Važan razvoj bio je uspješna komercijalna predstava generatora neutrona zasnovanom na fuzoru. Od 2006. do njegove smrti 2007, [[Robert W. Bussard]] davao je govore vezane za reaktor sličan po dizajnu na fuzor, sada nazvan [[polywell]], za koji je tvrdio da bi bio u mogućnosti djelovati kao koristan generator energije.<ref name="IAC2006">[http://www.askmar.com/ConferenceNotes/2006-9%20IAC%20Paper.pdf "The Advent of Clean Nuclear Fusion: Super-performance Space Power and Propulsion"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929075949/http://www.askmar.com/ConferenceNotes/2006-9%20IAC%20Paper.pdf |date=29. 9. 2011 }}, Robert W. Bussard, Ph.D., 57th International Astronautical Congress, October 2–6, 2006</ref> Nedavno, fuzor je dobio popularnost među amaterima, koji ih biraju kao domaće prijekte zbog njihovog relativno malog prostora, novca, te zahtjeva energije. Internetska društvena mreža "fuzionera", ''The Open Source Fusor Research Consortium'', ili Fusor.net, posvećena je prijavljivanju razvoja u svijetu fuzora i pomaganjem drugim amaterima u njihovima projektima. Sajt sadrži forume, članke i novine vezane za fuzore, uključujući Farnsworthov originalni patent, kao i Hirschov patent njegove verzije otkrića.<ref>[http://fusor.net fusor.net]</ref> == Također pogledajte == * [[Coulombova barijera]] * [[Phoenix Nuclear Labs]] * [[Inercijalno elektrostatičko zbijanje]] * [[High beta fusion reactor]] == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * Reducing the Barriers to Fusion Electric Power; G. L. Kulcinski and J. F. Santarius, October 1997 Presented at "Pathways to Fusion Power", submitted to ''Journal of Fusion Energy'', vol. 17, No. 1, 1998. ([https://web.archive.org/web/20040905182509/http://solarsystem.estec.esa.nl/Moon2000/abs58_kulcinski.PDF Abstract] in [[Portable Document Format|PDF]]) * Robert L. Hirsch, "Inertial-Electrostatic Confinement of Ionized Fusion Gases", ''Journal of Applied Physics'', v. 38, no. 7, October 1967 * [[Irving Langmuir]], [[Katharine B. Blodgett]], "Currents limited by space charge between concentric spheres" ''Physical Review'', vol. 24, No. 1, pp49–59, 1924 * R. A. Anderl, J. K. Hartwell, J. H. Nadler, J. M. DeMora, R. A. Stubbers, and G. H. Miley, ''Development of an IEC Neutron Source for NDE'', 16th Symposium on Fusion Engineering, eds. G. H. Miley and C. M. Elliott, IEEE Conf. Proc. 95CH35852, IEEE Piscataway, New Jersey, 1482–1485 (1996). * "On the Inertial-Electrostatic Confinement of a Plasma" William C. Elmore, James L. Tuck, Kenneth M. Watson, ''The Physics of Fluids'' v. 2, no 3, May–June, 1959 * {{Pdf|[http://fti.neep.wisc.edu/FTI/pdf/fdm1119.pdf D-3He Fusion in an Inertial Electrostatic Confinement Device]|142&nbsp;KB}}; R. P. Ashley, G. L. Kulcinski, J.F. Santarius, S. Krupakar Murali, G. Piefer; IEEE Publication 99CH37050, pg. 35-37, 18th Symposium on Fusion Engineering, Albuquerque NM, 25–29 October 1999. * G. L. Kulcinski, ''Progress in Steady State Fusion of Advanced Fuels in the University of Wisconsin IEC Device'', March 2001 * Fusion Reactivity Characterization of a Spherically Convergent Ion Focus, T.A. Thorson, R.D. Durst, R.J. Fonck, A.C. Sontag, Nuclear Fusion, Vol. 38, No. 4. str.&nbsp;495, April 1998. ([http://www.iop.org/EJ/abstract/0029-5515/38/4/302 abstract]) * Convergence, Electrostatic Potential, and Density Measurements in a Spherically Convergent Ion Focus, T. A. Thorson, R. D. Durst, R. J. Fonck, and L. P. Wainwright, ''Phys. Plasma'', 4:1, January 1997. * R. W. Bussard and L. W. Jameson, "Inertial-Electrostatic Propulsion Spectrum: Airbreathing to Interstellar Flight", ''Journal of Propulsion and Power'', v 11, no 2. The authors describe the proton&nbsp;— Boron 11 reaction and its application to ionic electrostatic confinement. * R. W. Bussard and L. W. Jameson, "Fusion as Electric Propulsion", Journal of Propulsion and Power, v 6, no 5, September–October, 1990 (This is the same Bussard who conceived the Bussard Ramjet widely used in science-fiction for interstellar rocketry) * Todd H. Rider, [https://dspace.mit.edu/handle/1721.1/29869 "A general critique of inertial-electrostatic confinement fusion systems"], M.S. thesis at [[MIT]], 1994. * Todd H. Rider, [http://adsabs.harvard.edu/abs/1995PhDT........45R "Fundamental limitations on plasma fusion systems not in thermodynamic equilibrium"], Ph. D. thesis at [[MIT]], 1995. * Todd H. Rider, [http://scitation.aip.org/getabs/servlet/GetabsServlet?prog=normal&id=PHPAEN000004000004001039000001&idtype=cvips&gifs=yes "Fundamental limitations on plasma fusion systems not in thermodynamic equilibrium"] ''Physics of Plasmas'', April 1997, Volume 4, Issue 4, str.&nbsp;1039–1046. * Could Advanced Fusion Fuels Be Used with Today's Technology?; J.F. Santarius, G.L. Kulcinski, L.A. El-Guebaly, H.Y. Khater, January 1998 [presented at Fusion Power Associates Annual Meeting, 27–29 August 1997, Aspen CO; ''Journal of Fusion Energy'', Vol. 17, No. 1, 1998, str.&nbsp;33]. * R. W. Bussard and L. W. Jameson, "From SSTO to Saturn's Moons, Superperformance Fusion Propulsion for Practical Spaceflight", 30th AIAA/ASME/SAE/ASEE Joint Propulsion Conference, 27–29 June 1994, AIAA-94-3269 * Robert W. Bussard presentation [http://video.google.com/videoplay?docid=1996321846673788606 video] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071110091614/http://video.google.com/videoplay?docid=1996321846673788606 |date=10. 11. 2007 }} to Google Employees&nbsp;— Google TechTalks, 9 November 2006. * [https://web.archive.org/web/20110929075949/http://www.askmar.com/ConferenceNotes/2006-9%20IAC%20Paper.pdf "The Advent of Clean Nuclear Fusion: Super-performance Space Power and Propulsion"], Robert W. Bussard, Ph.D., 57th International Astronautical Congress, 2–6 October 2006. {{Refend}} == Vanjski linkovi == * David, Schneider, "[http://www.americanscientist.org/issues/pub/fusion-from-television Fusion from Television?]". [[American Scientist]], July–August *[http://fti.neep.wisc.edu/iec/MainPage/ftisite1.htm University of Wisconsin-Madison IEC homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030817075152/http://fti.neep.wisc.edu/iec/MainPage/ftisite1.htm |date=17. 8. 2003 }} *[http://www.rtftechnologies.org/ RTFTechnologies.org IEC Fusion Reactor ] Detailed IEC reactor construction information *[https://web.archive.org/web/20080919143110/http://mr-fusion.hellblazer.com/ Mr. Fusion&nbsp;— Blog of an experimenter] *[https://web.archive.org/web/20071104171819/http://mr-fusion.hellblazer.com/neutrons_for_sale.htm Neutrons for sale]&nbsp;— [[New Scientist]] article *[http://www.wired.com/science/discoveries/news/2007/03/fusion_0329 Fusion Experiments Show Nuclear Power's Softer Side]&nbsp;— [[Wired (magazine)|Wired]] article *[https://web.archive.org/web/20080618090641/http://mr-fusion.hellblazer.com/pdfs/ Various Patents and Articles Related to Fusion, IEC, ICC and Plasma Physics] *[http://www.belljar.net/634fusor.pdf How a Small Vacuum System and a Bit of Basketweaving Will Get You a Working Inertial-Electrostatic Confinement Neutron Source] *[http://www.ibiblio.org/lunar/school/InterStellar/Explorer_Class/Bussard_Fusion_systems.HTML Description of Bussard's "aneutronic" boron version] *[http://www.fusor.net Fusor.net] Forum for hobbyist fusor builders *[http://www.nsd-fusion.com NSD-Fusion] *[http://lobby.nwnc.us.com/_layouts/15/start.aspx#/SitePages/Home.aspx North West Nuclear Consortium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203015356/http://lobby.nwnc.us.com/_layouts/15/start.aspx#/SitePages/Home.aspx |date=3. 12. 2013 }} teaches high school students fusors *[http://www.farnovision.com/chronicles/fusion/vassilatos.html ''The Farnsworth Fusor''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907110432/http://www.farnovision.com/chronicles/fusion/vassilatos.html |date=7. 9. 2013 }} at the ''Farnsworth Chronicles'' (farnovision.com) *[http://www.youtube.com/watch?v=4TkvPCMJEFI Kako kreirati fuzor za 60 minuta] [[Kategorija:Moć fuzije]] [[Kategorija:Izvori neutrona]] [[Kategorija:Fuzijski reaktori]] [[Kategorija:Američki izumi]] [[Kategorija:Fizika plazme]] t0oc516asx5enq30gcdhbkgwzdbrusu 0 379719 3712966 3486292 2025-06-07T07:19:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712966 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:oceanic spreading.svg|mini|250px|desno|Okeanska kora formira se na okeanskom grebenu, dok se [[litosfera]] potiskuje u [[astenosfera|astenosferu]] u rovovima.]] '''Morska geologija''' ili '''geološka okeanografija''' jest [[nauka]] koja proučava historiju i strukturu [[okean]]skog dna. Uključuje [[geofizika|geofizička]], [[geohemija|geohemijska]], [[sedimentologija|sedimentološka]] i [[paleontologija|paleontološka]] istraživanja [[okeansko dno|okeanskog dna]] i [[obala|obalne zone]]. Snažno je povezana s [[fizička okeanografija|fizičkom okeanografijom]]. Morskogeološke studije bile su od izuzetne važnosti za pribavljanje dokaza o [[širenje morskog dna|širenju morskog dna]] i [[tektonika ploča|tektonici ploča]] u godinama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Duboko okeansko dno posljednja je neistražena granica i detaljno mapiranje u svrhu podrške [[vojska|vojnim]] ([[podmornica|podmornice]]) i [[ekonomija|ekonomskim]] ciljevima ([[nafta]] i vađenje [[metal (hemija)|metala]]) pokreće istraživanja. == Pregled == [[Datoteka:Marianatrenchmap.png|mini|desno|200px|Brazda se formira na granici gdje se dodiruju dvije [[tektonska ploča|tektonske ploče]].]] [[Pacifički vatreni prsten|Vatreni prsten]] oko [[Tihi okean|Tihog okeana]] s pratećim intenzivnim [[vulkanizam|vulkanizmom]] i [[seizmologija|seizmičkom]] aktivnošću predstavlja veliku prijetnju zbog katastrofalnih [[zemljotres]]a, [[cunami]]ja i [[vulkan]]skih erupcija. Bilo koji sistemi za ''rano upozoravanje'' na ove katastrofalne događaje zahtijevat će detaljnije razumijevanje morske geologije obalnih područja i područja [[ostrvski luk|ostrvskih lukova]]. Proučavanje sedimentacije u [[priobalje|priobalju]] i dubokom moru te taloženja i stope rastvaranja [[kalcij-karbonat]]a u raznim morskim sredinama ima važne implikacije na globalne [[klimatske promjene]]. Otkriće i kontinuirano proučavanje vulkanizma u zoni [[srednjookeanski grebeni|srednjookeanskih grebena]] i [[hidrotermalni izvori|hidrotermalnih izvora]], najprije u [[Crveno more|Crvenom moru]], a kasnije i duž [[Istočnopacifički greben|Istočnopacifičkog]] i [[Srednjoatlantski greben|Srednjoatlantskog grebena]], bili su i nastavljaju biti važno područje morskogeoloških istraživanja. [[Ekstremofili|Ekstremofilni]] organizmi otkriveni u ovim hidrotermalnim sistemima i njihovom susjedstvu izraženo su utjecali na naše shvatanje [[život]]a na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] i, potencijalno, [[abiogeneza|porijekla života]] u takvoj sredini. [[Okeanski rov]]ovi jesu duge (mogu se protezati cijelom hemisferom), ali uske topografske depresije morskog dna i ujedno njegovi najdublji dijelovi. [[Marijanska brazda]] najdublji je poznati podmorski rov i najdublje mjesto u samoj [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]. Smještena je u zoni [[subdukcija|subdukcije]], gdje se [[Pacifička ploča]] podvlači pod [[Filipinska ploča|Filipinsku]]. Dno brazde dalje je ispod površine mora nego vrh [[Mount Everest]]a iznad nje. == Također pogledajte == * [[Batimetrijska karta]] * [[Hidrogeologija]] * [[Pelagički sedimenti]] == Reference == * Erickson, Jon (1996), ''Marine Geology: Undersea Landforms and Life Forms'', Facts on File; {{ISBN|0-8160-3354-4}} * Seibold, E. i W. H. Berger (1994), ''The Sea Floor: An Introduction to Marine Geology'', "Springer-Verlag"; {{ISBN|0-387-56884-0}} == Vanjski linkovi == * [http://soundwaves.usgs.gov/ ''Soundwaves'' – vijesti o istraživanjima] {{en simbol}} * [http://www.ngdc.noaa.gov/mgg/aboutmgg/aboutwdcmgg.html Morska geologija i geofizika – NOAA] {{en simbol}} * [http://walrus.wr.usgs.gov/pacmaps/ Projekt mapiranja pacifičkog morskog dna – USGS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140318033203/http://walrus.wr.usgs.gov/pacmaps/ |date=18. 3. 2014 }} {{en simbol}} * [http://web.mit.edu/mit-whoi/www/research/mgg/ Morska geologija i geofizika] na [[MIT]]-ju {{en simbol}} * [http://www-odp.tamu.edu/ Program bušenja u okeanima] {{en simbol}} {{Geologija}} [[Kategorija:Morska geologija| ]] [[Kategorija:Okeanografija]] qo76km1a9ho7401hn7bt3msf2n3xprv 0 379739 3712890 3618665 2025-06-07T01:32:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712890 wikitext text/x-wiki '''London Senior kup''' je ''County Senior kup'' koji organizuje [[Londonska nogometna asocijacija]]. Prvi pobjednik ovog takmičenja je bio [[Upton Park FC|Upton Park]] in 1882. godine. Trenutni pobjednik je [[Tooting & Mitcham United FC|Tooting & Mitcham United]]. ==Finala== {| class=wikitable |- !Sezona !Pobjednik !Drugoplasirani !Rezultat |- |1882–83 |[[Upton Park FC|Upton Park]] |[[Old Foresters FC|Old Foresters]] |4–0<ref>http://www.docstoc.com/docs/35720918/MEMORANDUM-OF-PROCEDURES-FOR-DEALING-WITH-MISCONDUCT-OCCURRING</ref> |- |1883–84 |[[Upton Park FC|Upton Park]] |[[Old Foresters FC|Old Foresters]] |4–1 |- |1884–85 |[[Old Foresters FC|Old Foresters]] |[[Upton Park FC|Upton Park]] |2–1 |- |1885–86 |Ashburnham Rovers |[[Tottenham Hotspur FC|Hotspur]] |2–1 |- |1886–87 |[[Old Westminsters FC|Old Westminsters]] |[[Casuals FC|Casuals]] |1–1, titula podijeljena |- |1887–88 |[[Old Westminsters FC|Old Westminsters]] |[[Casuals FC|Casuals]] |1–0 |- |1888–89 |[[Clapton FC|Clapton]] |[[Casuals FC|Casuals]] |4–2 |- |1889–90 |[[Old Westminsters FC|Old Westminsters]] |[[Arsenal FC|Royal Arsenal]] |1–0 |- |1890–91 |[[Arsenal FC|Royal Arsenal]] |St Bartholomew's Hospital |6–0 |- |1891–92 |[[Old Westminsters FC|Old Westminsters]] |[[Ilford FC|Ilford]] |2–1 |- |1892–93 |[[Old Westminsters FC|Old Westminsters]] |[[Casuals FC|Casuals]] |3–0 |- |1893–94 |[[Old Foresters FC|Old Foresters]] |[[Old Carthusians FC|Old Carthusians]] |2–1 |- |1894–95 |[[Old Carthusians FC|Old Carthusians]] |[[Casuals FC|Casuals]] |6–0 |- |1895–96 |[[Old Carthusians FC|Old Carthusians]] |[[Casuals FC|Casuals]] |3–1 |- |1896–97 |[[Old Carthusians FC|Old Carthusians]] |[[3rd Grenadier Guards FC|3rd Grenadier Guards]] |5–2 |- |1897–98 |[[Brentford FC|Brentford]] |[[Ilford FC|Ilford]] |5–1 |- |1898–99 |[[Old Carthusians FC|Old Carthusians]] |[[London Caledonians FC|London Caledonians]] |2–1 |- |1899–00 |[[London Caledonians FC|London Caledonians]] |[[Old Westminsters FC|Old Westminsters]] |1–0 |- |1900–01 |[[Ilford FC|Ilford]] |[[Clapton FC|Clapton]] |2–1 |- |1901–02 |[[Civil Service FC|Civil Service]] |[[Shepherd's Bush FC|Shepherd's Bush]] |3–2 |- |1902–03 |[[Old Malvernians FC|Old Malvernians]] |[[Clapton FC|Clapton]] |4–2 |- |1903–04 |[[Leyton FC|Leyton]] |[[Ilford FC|Ilford]] |1–0 |- |1904–05 |[[Ilford FC|Ilford]] |[[Ealing FC|Ealing]] |2–0 |- |1905–06 |[[New Crusaders FC|New Crusaders]] |[[Dulwich Hamlet FC|Dulwich Hamlet]] |2–2, 3–1 (r) |- |1906–07 |[[West Norwood FC|West Norwood]] |[[West Hampstead FC|West Hampstead]] |4–1 |- |1907–08 |[[London Caledonians FC|London Caledonians]] |[[Dulwich Hamlet FC|Dulwich Hamlet]] |1–0 |- |1908–09 |[[Clapton FC|Clapton]] |[[Nunhead FC|Nunhead]] |1–0 |- |1909–10 |[[Bromley FC|Bromley]] |[[Clapton FC|Clapton]] |1–0 |- |1910–11 |[[Clapton FC|Clapton]] |[[Ilford FC|Ilford]] |2–0 |- |1911–12 |[[Barking FC|Barking]] |[[London Caledonians FC|London Caledonians]] |3–0 |- |1912–13 |[[Tufnell Park FC|Tufnell Park]] |[[Metrogas FC|Metrogas]] |2–0 |- |1913–14 |[[Ilford F.C.|Ilford]] |[[Nunhead F.C.|Nunhead]] |1–1, 2–0 (r) |- |1914–15 |[[London Caledonians F.C.|London Caledonians]] |[[Clapton F.C.|Clapton]] |4–1 |- |1915–16 |Nije održano | | |- |1916–17 |Nije održano | | |- |1917–18 |Nije održano | | |- |1918–19 |Nije održano | | |- |1919–20 |[[Leytonstone F.C.|Leytonstone]] |[[Barking F.C.|Barking Town]] |5–2 |- |1920–21 |[[Barking F.C.|Barking Town]] |[[Dulwich Hamlet F.C.|Dulwich Hamlet]] |4–1 |- |1921–22 |[[Ilford F.C.|Ilford]] |[[Nunhead F.C.|Nunhead]] |3–1 |- |1922–23 |[[Nunhead F.C.|Nunhead]] |[[Bromley F.C.|Bromley]] |1–0 |- |1923–24 |[[Tufnell Park F.C.|Tufnell Park]] |[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]] |2–1 |- |1924–25 |[[Dulwich Hamlet F.C.|Dulwich Hamlet]] |[[Clapton F.C.|Clapton]] |2–0 |- |1925–26 |[[London Caledonians F.C.|London Caledonians]] |[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]] |3–1 |- |1926–27 |[[Barking F.C.|Barking Town]] |[[London Caledonians F.C.|London Caledonians]] |4–2 |- |1927–28 |[[London Caledonians F.C.|London Caledonians]] |[[Dulwich Hamlet F.C.|Dulwich Hamlet]] |2–0 |- |1928–29 |[[Ilford F.C.|Ilford]] |[[London Caledonians F.C.|London Caledonians]] |4–1 |- |1929–30 |[[Ilford F.C.|Ilford]] |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |4–1 |- |1930–31 |[[Wimbledon F.C.|Wimbledon]] |[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]] |1–0 |- |1931–32 |[[Hayes F.C.|Hayes]] |[[Ilford F.C.|Ilford]] |3–1 |- |1932–33 |[[Finchley F.C.|Finchley]] |[[Barnet F.C.|Barnet]] |2–0 |- |1933–34 |[[Wimbledon F.C.|Wimbledon]] |[[Leyton F.C.|Leyton]] |1–1, 2–1 (r) |- |1934–35 |[[Enfield (1893) F.C.|Enfield]] |[[Metropolitan Police F.C.|Metropolitan Police]] |2–0 |- |1935–36 |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |[[Hendon F.C.|Golders Green]] |1–0 |- |1936–37 |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |[[Hayes F.C.|Hayes]] |6–3 |- |1937–38 |[[Barnet F.C.|Barnet]] |[[Leyton F.C.|Leyton]] |4–0 |- |1938–39 |[[Dulwich Hamlet F.C.|Dulwich Hamlet]] |[[Erith & Belvedere F.C.|Erith & Belvedere]] |3–0 |- |1939–40 |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |[[Wealdstone F.C.|Wealdstone]] |5–0 |- |1940–41 |[[Barnet F.C.|Barnet]] |[[Metropolitan Police F.C.|Metropolitan Police]] |2–1 |- |1941–42 |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |[[Barnet F.C.|Barnet]] |1–1, 3–0 (r) |- |1942–43 |[[Tooting & Mitcham United F.C.|Tooting & Mitcham United]] |[[Dulwich Hamlet F.C.|Dulwich Hamlet]] |5–4 |- |1943–44 |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |[[Tooting & Mitcham United F.C.|Tooting & Mitcham United]] |4–3 |- |1944–45 |[[Erith & Belvedere F.C.|Erith & Belvedere]] |[[Tooting & Mitcham United F.C.|Tooting & Mitcham United]] |5–3 |- |1945–46 |[[Bromley F.C.|Bromley]] |[[Leyton F.C.|Leyton]] |2–0 |- |1946–47 |[[Barnet F.C.|Barnet]] |[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]] |2–0 |- |1947–48 |[[Leytonstone F.C.|Leytonstone]] |[[Edgware Town F.C.|Edgware Town]] |2–0 |- |1948–49 |[[Tooting & Mitcham United F.C.|Tooting & Mitcham United]] |[[Bromley F.C.|Bromley]] |3–2 |- |1949–50 |[[Dulwich Hamlet F.C.|Dulwich Hamlet]] |[[Hounslow F.C.|Hounslow Town]] |3–1 |- |1950–51 |[[Bromley F.C.|Bromley]] |[[Hendon F.C.|Hendon]] |4–3 |- |1951–52 |[[Finchley F.C.|Finchley]] |[[Wealdstone F.C.|Wealdstone]] |1–0 |- |1952–53 |[[Finchley F.C.|Finchley]] |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |2–2, tutula podijeljena |- |1953–54 |[[Ilford F.C.|Ilford]] |[[Hounslow F.C.|Hounslow Town]] |2–0 |- |1954–55 |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |[[Hendon F.C.|Hendon]] |3–2 |- |1955–56 |[[Briggs Sports F.C.|Briggs Sports]] |[[Wembley F.C.|Wembley]] |3–1 |- |1956–57 |[[Briggs Sports F.C.|Briggs Sports]] |[[Corinthian-Casuals F.C.|Corinthian-Casuals]] |3–0 |- |1957–58 |[[Sutton United F.C.|Sutton United]] |[[Finchley F.C.|Finchley]] |2–1 |- |1958–59 |[[Tooting & Mitcham United F.C.|Tooting & Mitcham United]] |[[Hendon F.C.|Hendon]] |5–2 |- |1959–60 |[[Tooting & Mitcham United F.C.|Tooting & Mitcham United]] |[[Bromley F.C.|Bromley]] |5–0 |- |1960–61 |[[Enfield 1893 F.C.|Enfield]] |[[Wealdstone F.C.|Wealdstone]] |3–0 |- |1961–62 |[[Wimbledon F.C.|Wimbledon]] |[[Wealdstone F.C.|Wealdstone]] |1–1 |- |1962–63 |[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]] |[[Barnet F.C.|Barnet]] |2–1 |- |1963–64 |[[Hendon F.C.|Hendon]] |[[Enfield 1893 F.C.|Enfield]] |1–0 |- |1964–65 |[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]] |[[Dagenham F.C.|Dagenham]] |2–1 |- |1965–66 |[[Leytonstone F.C.|Leytonstone]] |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |4–3 |- |1966–67 |[[Enfield 1893 F.C.|Enfield]] |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |2–0 |- |1967–68 |[[Dagenham F.C.|Dagenham]] |[[Enfield 1893 F.C.|Enfield]] |1–0 |- |1968–69 |[[Hendon F.C.|Hendon]] |[[Dagenham F.C.|Dagenham]] |1–0 |- |1969–70 |[[Hitchin Town F.C.|Hitchin Town]] |[[St Albans City F.C.|St. Albans City]] |4–2 |- |1970–71 |[[St Albans City F.C.|St. Albans City]] |[[Enfield 1893 F.C.|Enfield]] |1–0 |- |1971–72 |[[Enfield 1893 F.C.|Enfield]] |[[Hendon F.C.|Hendon]] |2–0 |- |1972–73 |[[Enfield 1893 F.C.|Enfield]] |[[Hitchin Town F.C.|Hitchin Town]] |3–1 |- |1973–74 |[[Bishop's Stortford F.C.|Bishop's Stortford]] |[[Walton & Hersham F.C.|Walton & Hersham]] |4–1 |- |1974–75 |[[Wimbledon F.C.|Wimbledon]] |[[Leatherhead F.C.|Leatherhead]] |2–0 |- |1975–76 |[[Enfield 1893 F.C.|Enfield]] |[[Barking F.C.|Barking]] |4–1 |- |1976–77 |[[Wimbledon F.C.|Wimbledon]] |[[Staines Town F.C.|Staines Town]] |0–0, replay 1–0 |- |1977–78 |[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]] |[[Leatherhead F.C.|Leatherhead]] |1–0 |- |1978–79 |[[Barking F.C.|Barking]] |[[Croydon F.C.|Croydon]] |3–0 |- |1979–80 |[[Redbridge Forest F.C.|Leytonstone-Ilford]] |[[Barking F.C.|Barking]] |3–2 |- |1980–81 |[[Hayes F.C.|Hayes]] |[[Staines Town F.C.|Staines Town]] |2–0 |- |1981–82 |[[Redbridge Forest F.C.|Leytonstone-Ilford]] |[[Farnborough F.C.|Farnborough Town]] |0–0, 1–0 (r) |- |1982–83 |[[Sutton United F.C.|Sutton United]] |[[Woking F.C.|Woking]] |1–0 <ref>* http://www.suttonunited.net/info_history.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100924084113/http://www.suttonunited.net/info_history.html |date=24 Septembar 2010 }}</ref> |- |1983–84 |[[Dulwich Hamlet F.C.|Dulwich Hamlet]] |[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]] |2–2, 3–2 (r)<ref>* http://www.dulwichhamletfc.co.uk/history.php}{{Mrtav link}}</ref> |- |1984–85||[[Fisher Athletic F.C.|Fisher Athletic]]||[[Bromley F.C.|Bromley]]||2–0<ref>* http://www.angelfire.com/games/corbytownfc1/fisherinfo.html</ref> |- |1985–86||[[Walthamstow Avenue F.C.|Walthamstow Avenue]]||[[Finchley F.C.|Finchley]]||2–1<ref>* http://www.fansfocus.net/dagenhamandredbridge/index.asp?stid=8202273 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150424223048/http://www.fansfocus.net/dagenhamandredbridge/index.asp?stid=8202273 |date=24. 4. 2015 }}</ref> |- |1986–87||[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]]||[[Hampton & Richmond Borough F.C.|Hampton]]||2–1<ref>* http://www.hamptonfc.co.uk/history.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080605025915/http://www.hamptonfc.co.uk/history.htm |date=5 Juni 2008 }}</ref> |- |1987–88||[[Fisher Athletic F.C.|Fisher Athletic]]||[[Hampton & Richmond Borough F.C.|Hampton]]||2–2, 2–1 (r) |- |1988–89||[[Fisher Athletic F.C.|Fisher Athletic]]||[[Clapton F.C.|Clapton]]||1–0 |- |1989–90||[[Welling United F.C.|Welling United]]||[[Boreham Wood F.C.|Boreham Wood]]||2–0 |- |1990–91||[[Haringey Borough F.C.|Haringey Borough]]||[[Waltham Forest F.C.|Walthamstow Pennant]]||1–0 |- |1991–92||[[Hanwell Town F.C.|Hanwell Town]]||[[Croydon Athletic F.C.|Croydon Athletic]]||2–2, 4–3 (r) |- |1992–93||[[Hanwell Town F.C.|Hanwell Town]]||[[Brimsdown Rovers F.C.|Brimsdown Rovers]]||4–3 |- |1993–94||[[Redbridge F.C.|Ford United]]||[[Hanwell Town F.C.|Hanwell Town]]||2–1 |- |1994–95||[[Wingate & Finchley F.C.|Wingate & Finchley]]||Tower Hamlets||4–3 |- |1995–96||Tottenham Omada||[[Kingsbury London Tigers F.C.|Kingsbury Town]]||2–1 |- |1996–97||[[Barkingside F.C.|Barkingside]]||[[Hillingdon Borough F.C.|Hillingdon Borough]]||2–0 |- |1997–98||[[Redbridge F.C.|Ford United]]||[[Southall F.C.|Southall]]||2–0 |- |1998–99||[[Waltham Abbey F.C.|Waltham Abbey]]||[[Bedfont F.C.|Bedfont]]||3–2 |- |1999–00||[[Bedfont F.C.|Bedfont]]||[[Erith Town F.C.|Erith Town]]||5–1 |- |2000–01||[[Redbridge F.C.|Ford United]]||[[Croydon Athletic F.C.|Croydon Athletic]]||3–2 |- |2001–02||[[Croydon F.C.|Croydon]]||[[Dulwich Hamlet F.C.|Dulwich Hamlet]]||2–1 |- |2002–03||[[Bromley F.C.|Bromley]]||[[Ford United F.C.|Ford United]]||1–0 |- |2003–04||[[Dulwich Hamlet F.C.|Dulwich Hamlet]]||[[Tooting & Mitcham United F.C.|Tooting & Mitcham United]]||2–0 |- |2004–05||[[Fisher Athletic F.C.|Fisher Athletic]]||[[Wingate & Finchley F.C.|Wingate & Finchley]]||4–0 |- |2005–06||[[Fisher Athletic F.C.|Fisher Athletic]]||[[Hendon F.C.|Hendon]]||3–2 |- |2006–07||[[Tooting & Mitcham United F.C.|Tooting & Mitcham United]]||[[Bromley F.C.|Bromley]]||3–2 |- |2007–08||[[Tooting & Mitcham United F.C.|Tooting & Mitcham United]]||[[Hendon F.C.|Hendon]]||3–2 |- |2008–09||[[Hendon F.C.|Hendon]]||[[Croydon Athletic F.C.|Croydon Athletic]]||2–2 (3–1 penali)<ref>* http://www.thisiscroydontoday.co.uk/news/Rams-penalty-agony/article-952730-detail/article.html {{Webarchive|url=https://archive.today/20130505095046/http://www.thisiscroydontoday.co.uk/news/Rams-penalty-agony/article-952730-detail/article.html |date=5 Maj 2013 }}</ref> |- |2009–10||[[Metropolitan Police F.C.]]||[[AFC Wimbledon]]||4–4 (4–3 penali) |- |2010–11||[[Wingate & Finchley F.C.|Wingate & Finchley]]||[[Hendon F.C.|Hendon]]||3–1<ref>* http://thefinchleyarrow.wordpress.com/category/sports/</ref> |- |2011–12 |[[Hendon F.C.|Hendon]] |[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]] |2–0 |- |2012-13 |[[Bromley F.C.|Bromley]] |[[Kingstonian F.C.|Kingstonian]] |2-1 |- |2013–14||[[AFC Wimbledon]]||[[Metropolitan Police F.C.]]||2-1 |- |2014–15||[[Hendon FC|Hendon]]||[[Tooting & Mitcham United FC|Tooting & Mitcham United]]||3-2 |- |2015–16||[[Tooting & Mitcham United FC|Tooting & Mitcham United]]||[[Hendon FC|Hendon]]||2-0 |} ==References== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.londonfa.com Londonska nogometna asocijacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150215041248/http://www.londonfa.com/ |date=15. 2. 2015 }} {{Nogomet u Londonu}} [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Engleskoj]] ny6xq3npkbvee0ad9imphane9k8razh 0 382505 3712880 3558420 2025-06-07T00:20:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712880 wikitext text/x-wiki {{Infokutija avionski događaj | ime = Pad leta 9525 "Germanwingsa" | vrsta_događaja = Sažetak nesreće | slika = 320 GERMANWINGS D-AIPX 147 10 05 14 BCN RIP (16730197959).jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = D-AIRX, maj 2014. | datum = [[24. mart]] [[2015.]] | sažetak = | mjesto = [[Alpe]], [[Francuska]] | koordinate = {{coord|44.280083|6.438750}} | vrsta_aviona = [[A320]] | operator = ''[[Germanwings]]'' | registracijski_broj = D-AIPX | porijeklo = [[Aerodrom Barcelona]] | destinacija = [[Aerodrom Düsseldorf]] | putnici = 144 | posada = 6 | smrtni_slučajevi = 150 | preživjeli = 0 }} [[Datoteka:Germanwings-Flug 9525 Flugroute.svg|260px|mini|desno|Prikaz leta 9525]] '''Pad leta 9525''' dogodio se [[24. mart]]a [[2015.|2015]]. u francuskim Alpama. Avion tipa [[A320]] njemačke kompanije [[Germanwings]] (pripada [[Lufthansa|Lufthansi]]) uzletio je 10:01 s aerodroma [[Barcelona|Barceloni]] s ciljem [[Düsseldorf]] (11:55). Iznad francuskih Alpa avion je iznenada nestao s [[radar]]a, prethodno je počeo smanjivati visinu leta brzinom 1000m/min. Avion je udario u brdo, prilikom čega je izginulo svih 144 putnika i 6 članova posade. Prema posljednjim informacijama je [[pilot|kopilot]] [[Andreas Lubitz]], dok se nalazio sam u kabini, iz nepoznatog razloga počeo s procedurom [[Ateriranje|ateriranja]].<ref name="wiwo">''[http://www.wiwo.de/unternehmen/dienstleister/germanwings-absturz-wie-sich-ein-pilot-im-a320-einsperren-kann/11558246.html Wie sich ein Pilot im A320 einsperren kann]'' iz [[Die Wirtschaftswoche|wiwo.de]], objavljeno 26.3.2015, pristupljeno 26.3.2015 {{de simbol}}</ref> ==Putnici== U avionu se je nalazilo 144 putnika:<ref name="zeit">[http://www.zeit.de/wissen/2015-03/airbus-a320-germanwings-absturz-frankreich-faq Was wir über den Absturz von Flug 4U9525 wissen] iz ''[[Die Zeit|Zeit]]'', objavljeno 17.4.2015, pristupljeno 21.4.2015 {{de simbol}}</ref> *[[Argentina]] *[[Australija]] *[[Belgija]]:1<ref name="zeit"/> *[[Bosna i Hercegovina]]: 2<ref>E. Falzić, ''[http://www.klix.ba/vijesti/bih/prijatelj-nastradalog-para-smailagic-ne-mogu-da-vjerujem-da-ih-nema-bili-smo-prijatelji-30-godina/150325062 Prijatelj nastradalog para Smailagić: Ne mogu da vjerujem da ih nema, bili smo prijatelji 30 godina]'' iz [[klix.ba]], objavljeno 25.3.2015, pristupljeno 27.3.2015</ref> *[[Danska]]:1<ref name="zeit"/> *[[Maroko]]:1<ref name="zeit"/> *[[Meksiko]]:1<ref name="zeit"/> *[[Njemačka]]: 72<ref name="wiwo"/> *[[Španija]]: 52 <ref name="zeit"/> *[[Venecuela]] *[[Izrael]] *[[Iran]] *[[Japan]] *[[Kolumbija]] *[[SAD]] *[[Velika Britanija]]:1<ref name="zeit"/> ==Posada== Ukupno je brojala 6 članova. Pilot i kopilot su bili njemački državljani. ==Avion A320== Letjelica je u upotrebi od 29. novembra 1990.<ref>Thomas Panny, ''[http://www.heise.de/tp/artikel/44/44481/1.html Airbusabsturz in Frankreich: "Ursache unbekannt"]'' iz ''[[Heise Online|heise.de]]'' objavljeno 24.3.2015 pristupljeno 27.3.2015 {{de simbol}}</ref> ===Mehanizam blokiranja vrata kabine=== Nakon [[11. septembar|11. septembra]] 2001 ''Germanwings'' je, kao i druge aviokompanije, za oko 20 miliona eura izmijenio mehanizam otvaranja vrata kabine. Vrata su učinjena masivnijim, u stanju da zadrže [[Metak|metke]] manjeg kalibra i lakše [[Eksplozija|eksplozije]]. Svaki član posade ima [[šifra|šifru]] koju ukucava u tastaturu da bi se vrata otvorila, ako primjera radi piloti zatraže nešto za piće. 15 do 120 [[sekunda|sekundi]] traje , ovisni o aviokompaniji, dok posada u kabini ne dozvoli ulazak i vrata se otključavaju samo za period od 5 sekundi. Međutim u kabini postoji šalter, koji nakon aktiviranja, tastaturu za vrata blokira 5-20 minuta. Upravo ova funkcija se pokazala fatalnom.<ref name="wiwo"/> ==Tok događaja== Avion s brojem leta 4U9525 uzletio je na aerodromu u Barceloni. Posljednji radio kontakt s kontrolom letenja uspostavljen je 10:30 nakon što je preletio kontrolnu tačku ''IRMAR''. U 10:31 preletio je istočnu obalu [[Marseille|Marseilla]]. U isto vrijeme započeta je procedura spuštanja s visine 38000 stopa (11500 m) na 6800 stopa. U prosjeku avion je gubio na visini brzinom 1000m/min. Francuska kontrola leta (''DSNA'') pokušala je uspostaviti vezu s avionom. U 10:35 DSNA proglašava alarmantno stanje ([[Engleski jezik|en.]] "DETRESFA Distress Phase"), u ovom trenutku avion se već nalazio na 7600 m. U 10:36 DSNA posljednji put pokušava uspostaviti vezu. Posljednji kontakt s radarom desio se u 10:40:47. Udarom u brdo brzinom od 700 [[Kilometar na sat|km/h]] na visini od 1500 m A320 je u potpunosti uništen. U 10:42 DSNA informiše Štab francuske službe za potragu i spašavanje.<ref name="as">[http://aviation-safety.net/database/record.php?id=20150324-0 Let 4U9525] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150524125649/http://aviation-safety.net/database/record.php?id=20150324-0 |date=24. 5. 2015 }} sa ''aviation-safety.net'' pristupljeno 26.3.2015 {{en simbol}}</ref><ref name="DSNA">[http://www.spiegel.de/panorama/germanwings-flugzeugabsturz-die-letzten-minuten-von-flug-4u9525-a-1025910.html Absturz: Die letzten Minuten von Germanwings-Flug 9525] sa ''[[Der Spiegel]]''; objavljeno 27.3.2015, pristupljeno 30.3.2015 {{de simbol}}</ref> ==Potraga== U 10:49 uzlijetjeli su [[helikopter]]i službe spasavanja, u 11:10 pronađeni su prvi ostaci aviona.<ref name="DSNA"/> Dijelovi aviona su bili rasuti u teško pristupačnom predjelu u dolini ''Blanche'' ([[Planinski lanac Estrop]]), oko 100&nbsp;km sjeverno od [[Nizza|Nizze]].<ref name="zeit"/> Napravljena je pomoćna staza s manjim usponom.<ref name="uspon">''[http://www.derwesten.de/thema/germanwings_absturz/behelfsstrasse-ins-absturzgebiet-soll-bergung-erleichtern-id10513825.html Behelfsstraße ins Absturzgebiet soll Bergung erleichtern] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150401235623/http://www.derwesten.de/thema/germanwings_absturz/behelfsstrasse-ins-absturzgebiet-soll-bergung-erleichtern-id10513825.html |date=1. 4. 2015 }}'' sa ''[[Der Westen]]'' objavljeno 30.3.2015, pristupljeno 31.3.2015 {{de simbol}}</ref> 29. marta u 20:20 komisija je dala saopštenje da su pronađene sve žrtve leta 9525.<ref name="gotovo_2020">[http://www.augsburger-allgemeine.de/panorama/Copilot-informierte-Lufthansa-2009-ueber-schwere-Depression-id33486142.html Copilot informierte Lufthansa 2009 über schwere Depression] sa ''[[Augsburger Allgemeine]]'' objavljeno 29.3.2015, pristupljeno 31.3.2015 {{de simbol}}</ref> Uzeti su [[DNK]] uzorci svih 150 poginulih kao i njihove lične stvari (470 predmeta od toga 40 [[mobilni telefon|mobilnih telefona]]).<ref name="visina"/> ==Istraga== ===Crne kutije=== Prvi audio-zapisnik leta tzv. "crna kutija" pronađena je u srijedu [[25. mart]]a. Na snimcima je zabilježeno da je zadnjih 20 minuta razgovor između pilota i kopilota tekao uobičajeno.<ref>Michael Scheppe, ''[http://www.handelsblatt.com/panorama/aus-aller-welt/co-pilot-von-flug-4u-9525-wer-war-andreas-l-/11561204.html Wer war Andreas L.?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150327144219/http://www.handelsblatt.com/panorama/aus-aller-welt/co-pilot-von-flug-4u-9525-wer-war-andreas-l-/11561204.html |date=27. 3. 2015 }}'' iz [[Der Handelsblatt]] objavljeno 27.3.2015 pristupljeno 27.32015 {{de simbol}}</ref> Kasnije je kopilot davao veoma kratke odgovore kontroli letenja. Kapetan je ustao, na snimcima se čulo zujanje električnih motora koji pomiču sjedište, te predao komandu kopilotu Lubitzu. Kad je kapetan napustio kabinu, Lubitz se je odmah zaključao. Zabilježeno je na snimcima kucanje, tupi udarci (pretpostavlja se da je posada udarala [[Vatrogasna sjekira|vatrogasnom sjekirom]])<ref name="independent"/> i pozivi posade kopilotu da otvori vrata. Na kraju su se čuli krikovi putnika koji su, vjerovatno i sami primijetili šta se događa. Druga crna kutija pronađena je 2. aprila na visini od 1660 m. Učitavanje podataka iz nje je otkrilo da je kopilot Lubitz, preko autopilota, promijenio visinu leta na 30 m (100 stopa).<ref name="visina">''[http://www.focus.de/panorama/welt/neue-erkenntnisse-darum-verringerte-andreas-l-nicht-die-geschwindigkeit_id_4588835.html Ermittler erklärt, warum Andreas L. die Geschwindigkeit nicht drosselte]'' iz ''[[Der Focus|Focus]]'', objavljeno 3.4.2015, pristupljeno 3.4.2015 {{de simbol}}</ref><ref name="stopa">[http://www.spiegel.de/panorama/germanwings-zweite-blackbox-bestaetigt-absturzabsicht-des-co-piloten-a-1026999.html#spRedirectedFrom=www&referrrer=https://www.google.de/ Germanwings-Unglück: Zweite Blackbox bestätigt Absturzabsicht des Co-Piloten] iz ''[[Der Spiegel|Spiegel]]'', objavljeno 3.4.2015, pristupljeno 8.5.2015 {{de simbol}}</ref> ===Pilot=== Pilot i kapetan leta Patrick Sondenheimer raspolagao je s iskustvom od 6000 sati letenja. Već 10 godina letio je za Germanwings.<ref name="independent">Heather Saul, ''[http://www.independent.co.uk/news/world/europe/germanwings-captain-patrick-sondenheimer-tried-to-break-into-locked-cockpit-door-with-an-axe-as-plane-was-descending-10138492.html Germanwings captain Patrick Sondenheimer tried to break into locked cockpit door 'with an axe' as plane was descending] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150329204154/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/germanwings-captain-patrick-sondenheimer-tried-to-break-into-locked-cockpit-door-with-an-axe-as-plane-was-descending-10138492.html |date=29. 3. 2015 }}'' sa ''independent.co.uk'', objavljeno 27.3.2015, pristupljeno 30.3.2015 {{en simbol}}</ref><ref name="Andreaslubitz"/> ===Kopilot=== Andreas Lubitz (1987.) raspolagao je s iskustvom od 630 sati letenja.<ref name="Andreaslubitz">''[http://www.stern.de/panorama/der-germanwings-todespilot-wer-war-andreas-l-aus-montabaur-2183011.html Wer war Andreas L.?]'' iz [[Der Stern|stern.de]], objavljeno 26.3.2015, pristupljeno 26.3.2015 {{de simbol}}</ref> ===Zaključak komisije=== Kapetan je učinio sve da bi spasio putnike. Kopilot Lubitz je od početka želio počiniti samoubistvo. Razlozi nisu poznati jer nije ostavio nikakvu poruku ili oproštajno pismo.<ref>Florian Rötzer, ''[http://www.heise.de/tp/artikel/44/44512/1.html 4U9525: Erweiterter Selbstmord mit dem Flugzeug]'' iz ''[[Heise Online|heise.de]]'' objavljeno 27.3.2015 pristupljeno 27.3.2015 {{de simbol}}</ref> Francuska služba za sigurnost letenja (BEA) je objavila da je Lubitz još za vrijeme leta od Düsseldorfa do Barcelone vjerovatno već isprobao brzo spuštanje aviona. Navodi se da je, tokom leta, ''nekoliko minuta avion iz nepoznatog razloga gubio veoma brzo na visini''. Iz toga, zakjučuje komisija, nije isključeno da je Lubitz već na putu za Barcelonu planirao samoubistvo.<ref>[https://www.tagesschau.de/inland/germanwings-absturz-175.html Probte der Copilot den Absturz?] [[Allgemeiner Deutscher Rundfunk|ARD]]; objavljeno 6.5.2015, pristupljeno 6.5.2015 {{de simbol}}</ref> ==Posljedice== Nekoliko aviokompanija: [[Air Canada]], [[Easyjet]], [[Norwegian Air Shuttle]], [[Air Berlin]] kao i Germanwings, promijenilo je pravilnik letenja. U kabini se od sada moraju nalaziti uvijek najmanje dva člana posade. U trenutku da jedan član (pilot ili kopilot) želi napustiti kabinu, njegovo mjesto zauzimaju stjuardi odnosno stjuardese dok se ne vrati.<ref>''[http://www.faz.net/aktuell/gesellschaft/absturz-in-den-alpen/norwegian-air-shuttle-aendert-nach-germanwings-absturz-vorschriften-im-cockpit-13507811.html Erste Fluggesellschaften ändern Piloten-Regeln]'' iz ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung|FAZ]]'' objavljeno 26.3.2015 pristupljeno 27.3.2015 {{de simbol}}</ref> ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Germanwings Flight 9525}} * [http://aviation-safety.net/database/record.php?id=20150324-0 ''Accident description, aviation-safety.net''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150524125649/http://aviation-safety.net/database/record.php?id=20150324-0 |date=24. 5. 2015 }} * [http://www.bea.aero/docspa/2015/d-px150324.de/pdf/d-px150324.de.pdf Preliminarni BEA izvještaj]{{Mrtav link}} {{de simbol}} {{Avionske nesreće 2015.}} [[Kategorija:2015. u Francuskoj]] [[Kategorija:Avionske nesreće u Francuskoj]] 7z1mynzbpib28huwnge83l01fsin6kv 0 383763 3712875 3505578 2025-06-06T23:26:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712875 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Laura Bush | slika = Laura Bush portrait.jpg | redoslijed = [[Prva dama Sjedinjenih Američkih Država]] | vrijeme_na_vlasti = 20. januar 2001 – 20. januar 2009. | prethodnik = [[Hillary Clinton]] | nasljednik = [[Michelle Obama]] | redoslijed2 = [[Spisak prvih dama Texasa|Prva dama Texasa]] | vrijeme_na_vlasti2 = 17. januar 1995. – 21. decembar 2000. | prethodnik2 = [[Rita Crocker Clements]] | nasljednik2 = [[Anita Thigpen Perry]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|11|4}} | mjesto_rođenja = [[Midland (Texas)|Midland]], [[Texas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Laura Lane Welch | nacionalnost = Amerikanka | politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] | supruga = | supružnik = [[George W. Bush]] | djeca = [[Barbara Pierce Bush]] (rođ. 1981)<br>[[Jenna Bush Hager]] (rođ. 1981) | obrazovanje =[[Univerzitet Southern Methodist]]<br>[[Univerzitet Texasa u Austinu]] | vjera = [[ujedinjena metodistička crkva]] | potpis = [[Datoteka:Laura Bush signature.svg|100px]] }} '''Laura Lane Welch Bush''' (rođena 4. novembra 1946.) jeste supruga [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|43. predsjednika]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[George W. Bush|Georgea W. Busha]]. Bila je [[Prva dama Sjedinjenih Američkih Država|prva dama SAD-a]] od 2001. do 2009. Diplomirala je na Univerzitetu Souther Methodist 1968. godine iz oblasti obrazovanja te je kasnije počela raditi kao nastavnica u osnovnoj školi. Nakon što je magistrirala iz oblasti bibliotekarstva na Univerzitetu Texasa u Austinu, počela je raditi kao [[biblioteka]]rka. Georgea W. Busha je upoznala 1977. godine a par se vječao godinu kasije. Imaju dvije kćerke-blizance rođene 1981. godine. Bushova [[politika|politička]] karijera počela je od njihovog vjenčanja. Bila je uz njega tokom njegove neuspješne kampanje 1978. za mjesto u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu SAD]], a i kasnije tokom uspješne kampanje kada je postao [[Spisak guvernera Texasa|guverner]] savezne države [[Texas]]. Kao prva dama Texasa, Bush je implementirao mnoge inicijative iz oblasti [[Javno zdravstvo|zdravstva]], obrazovanja i pismenosti.<ref name="flt" /> Godine 1999. ona je pomagala svom suprugu u predsjedničkoj kampanji na mnoge načine, a jedan od najmarkantnijih bilo je ključno obraćanje na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2000, kada je zadobila pažnju cijele SAD. Postala je prva dama nakon što je njen suprug porazio demokratu [[Al Gore|Ala Gorea]] na predsjedničkim izborima 2000. godine. Prema Gallupovom istraživanju, Laura je jedna od najpopularnijih prvih dama SAD.<ref name="gallup"/> Tokom svog mandata, bila je uključena kako u nacionalna tako i u međunarodna dešavanja. Nastavila je da unaprijeđuje svoje interese u obrazovanju i pismenosti, naročito osnivanjem polugodišnjeg Nacionalnog festivala knjige 2001. i inicijativama za poboljšanje obrazovanja u svijetu. Također se zalagala i za rješavanje problema kojima se susreću žene, kroz kampanju ''The Heart Truth'' (povećanje svijesti od rizika bolesti srca kod žena) i organizaciju [[Susan G. Komen for the Cure]] koja se bori protiv [[rak dojki|raka dojki]]. Na putovanjima po svijetu, predstavljala je SAD, a fokusirala se na povećanje svijesti stanovništva na rizik od [[Sida|side]]/[[HIV]]-a i [[malarija|malarije]]. U maju 2010. Laura je objavila svoje memoare pod nazivom ''[[Spoken from the Heart]]'' (''Rečeno iz srca''), nakon čega je uslijedila promocija na nacionalnom nivou.<ref name="knjiga" /> Bush je i članica Odbora koji dodjeljuje Jeffersonovu nagradu za javnu službu.<ref name="jefnagr" /> == Djetinjstvo i karijera == [[Datoteka:Bush daughters.png|thumb|lijevo|Laura i George W. Bush sa kćerkama [[Jenna Bush Hager|Jennom]] i [[Barbara Pierce Bush|Barbarom Bush]], [[Kennebunkport (Maine)|Kennebunkport]], 1990]] Laura Lane Welch rođena je 4. novembra 1946. u teksaškom gradu [[Midland (Texas)|Midlandu]], kao jedino dijete Harolda Welcha (1912–1995) i Jenne Louise Hawkins Welch (rođene 1919).<ref name="bio" /> Ona je engleskog porijekla.<ref name="icons" /> Njen otac je bio građevinar, a kasnije je prešao u oblast razvoja nekretnina,<ref name="support" /> dok je njena majka radila u [[računovodstvo|računovodstvu]] u firmi njenog oca.<ref name=bio/> U djetinjstvu, roditelji su je ohrabrivali da što više čita, što je postepeno zavoljela.<ref name=bio/> Jedne prilike je izjavila, ''naučila sam kako je važno čitati, od moje majke još u svom djetinjstvu. Dok sam bila mala, majka mi je čitala priče. Voljela sam knjige i od tada sam redovno išla u biblioteku. Ljeti, voljela sam provoditi poslijepodneva u biblioteci, čitajući. Uživala sam u knjigama poput "Mala kuća u preriji" i "Mala žena", te mnogim drugima... Čitanje donosi radost tokom cijelog života''.<ref name=reading/> Bush je također navela da je njena srednjoškolska nastavnika, Charlene Gnagy, uveliko inspirirala njeno zanimanje za oblast obrazovanja.<ref name="Bush Biography" /> Pohađala je osnovnu školu ''James Bowie'', srednju školu ''San Jacinto Junior'' te srednju školu ''Robert E. Lee'' u Midlandu.<ref name="skola" /> U školi ''Lee'' je maturirala 1964. godine,<ref name="BrittanicaLauraBush" /> te se upisala na [[Univerzitet Southern Methodist]] u [[Dallas]]u, gdje je bila članica udruženja [[Kappa Alpha Theta]].<ref name=timeline/> Na fakultetu je studirala obrazovanje, te je diplomirala 1968. godine. Navečer, 6. novembra 1963. Laura Welch je doživjela [[saobraćajna nesreća|saobraćajnu nesreću]], udarivši u drugi [[automobil]], čiji je vozač preminuo.<ref name="tonert" /><ref name="metju" /> Uzrok nesreće je bio što je ona neoprezno prošla pored znaka ''stop'' ne zaustavivši se. Poginuli vozač bio je njen bliski prijatelj i školski kolega Michael Dutton Douglas. Po nekim nagađanjima, Douglas je jedno vrijeme bio i Laurin dečko.<ref name="snopes" /> Welch i njen suvozač, oboje su imali 17 godina, nisu imali većih ozljeda.<ref name="crash" /> Prema izvještaju o nesreći koji je objavio grad Midland 2000. godine, a nakon zahtjeva za pristup informacijama, Laura nije bila optužena za izazivanje nesreće.<ref name="crash" /><ref name="skica" /> Portparol Busheve je izjavio: ''Bila je to veoma tragična nesreća koja je duboko potresla obje porodice i bila je vrlo bolna za sve učesnike, uključujući i širu javnost''<ref name="crash"/> U svojoj knjizi ''Rečeno iz srca'' o nesreći je napisala da je zbog nje izgubila vjeru ''na mnogo godina''.<ref name="nyt_biography" /> Nakon što je diplomirala na fakultetu, počela je karijeru kao nastavnica u osnovnoj školi Longfellow u nezavisnom školskom distriktu Dallasa.<ref name="timeline" /> Zatim je predavala tri godine u osnovnoj školi ''John F. Kennedy'', u nezavisnom školskom distriktu Houston, u [[Houston|istoimenom gradu]] sve do 1972. godine. Godine 1973. Welch je postigla magistarski stepen iz [[bibliotekarstvo|bibliotekarstva]] na Univerzitetu Texasa u Austinu.<ref name=timeline/> Ubrzo nakon toga se zaposlila kao bibliotekarka na odjeljenju ''Kashmere Gardens'' javne biblioteke Houston. Naredne godine, preselila se nazad u [[Austin (Texas)|Austin]] te je tamo počela raditi također kao bibliotekarka u osnovnoj školi ''Dawson'', u nezavisnom školskom distriktu Austin, sve do 1977. godine. U jednom razgovoru sa djecom 2003. godine osvrnula se na svoju karijeru i iskustvo, rekavši: ''Radila sam kao nastavnica i bibliotekarka i naučila kako je važno čitanje u školama i u životu''<ref name="reading" /> == Brak i porodica == Upoznala je [[George W. Bush|Georgea Busha]] u julu 1977. kada su ih njihovi zajednički prijatelji Joe i Jan O'Neill pozvali na roštilj u dvorištu svoje kuće. Krajem septembra 1977. George ju je zaprosio, a vječali su se 5. novembra iste godine<ref name="Spoken-Heart"/><ref name="readherlips" /> u Prvoj ujedinjenoj metodističkoj crkvi u Midlandu, istoj crkvi u kojoj je ona krštena.<ref name="Stritof, Sheri and Bob" /> Za svoje vjenčanje, kupila je sivu haljinu sa dvije nijanse.<ref name="parade" /> Par je proveo medeni mjesec u [[Cozumel]]u, u Meksiku.<ref name="Spoken-Heart" /> Godinu nakon vjenčanja, par je počeo kampanju povodom Georgeve kandidature za Kongres SAD-a 1978. Prema Georgu Bushu, kada ju je on zaprosio, ona je odgovorila: ''Da, ali samo ako mi obećaš da nećeš nikada napraviti nikakav govor za izbornu kampanju''.<ref name="unhillary" /> Ubrzo, ona je popustila, te je održala prvi govor za njega 1978. na stepenicama sudnice u [[Muleshoe (Texas)|Muleshoeu]].<ref name="hancete" /> Nakon što je tijesno pobijedio na primarnim izborima za nominaciju ispred Republikanske stranke, izgubio je na općim izborima.<ref name="readherlips" /> Laura je pokušavala zatrudniti tri godine, ali nisu uspjeli. Tek 25. novembra 1981. Laura je rodila dvojajčane blizanke [[Barbara Pierce Bush|Barbaru]] i [[Jenna Bush Hager|Jennu]].<ref name="Stritof, Sheri and Bob"/> Blizanke su rođene pet sedmica prerano pomoću hitnog [[carski rez|carskog reza]], jer se kod Laure razvila, po život opasna, [[Eklampsija|pred-eklampsija]] (toksemija).<ref name="readherlips" /> Blizanke su maturirale u srednjoj školi 2000. i upisale se 2004. na [[Univerzitet Yale]] (Barbara) i Univerzitet Texasa u Austinu (Jenna). Do danas, Busheva je jedina prva dama SAD-a koja je rodila blizance. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="flt">{{cite web|url=http://www.lib.utexas.edu/taro/tslac/80001/tsl-80001.html|title=Texas Governor George W. Bush: An Inventory of First Lady Laura Bush's Files (Part I) at the Texas State Archives, about 1994–1999, bulk 1995–1999|access-date=25. 5. 2008|publisher=University of Texas at Austin|archive-url=https://web.archive.org/web/20081011163228/http://www.lib.utexas.edu/taro/tslac/80001/tsl-80001.html|archive-date=11. 10. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name="gallup">{{cite news|author=Jones, Jeffery M|url=http://www.gallup.com/poll/21370/Laura-Bush-Approval-Ratings-Among-Best-First-Ladies.aspx|publisher=Gallup Organization|access-date=27. 5. 2008|title=Laura Bush Approval Ratings Among Best for First Ladies|date=9. 2. 2006|archive-date=5. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705045735/http://www.gallup.com/poll/21370/Laura-Bush-Approval-Ratings-Among-Best-First-Ladies.aspx|url-status=live}}</ref> <ref name="knjiga">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/04/29/books/29book.html?pagewanted=all|title=Laura Bush, a Lonely Texas Girl Far From Home|newspaper=The New York Times|date=28. 4. 2010|author=Michiko, Kakutani|access-date=14. 11. 2014|archive-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118015555/http://www.nytimes.com/2010/04/29/books/29book.html?pagewanted=all|url-status=live}}</ref> <ref name="jefnagr">{{Cite web |url=http://www.jeffersonawards.org/board |title=Jefferson Awards |access-date=19. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124055949/http://www.jeffersonawards.org/board |archive-date=24. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> <ref name="bio">{{cite web|url=http://www.notablebiographies.com/Br-Ca/Bush-Laura.html|title=Laura Bush Biography|access-date=24. 5. 2008|publisher=Advameg, Inc|archive-url=https://web.archive.org/web/20080613225949/http://www.notablebiographies.com/Br-Ca/Bush-Laura.html|archive-date=13. 6. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name="icons">{{cite news |url=http://www.standard.co.uk/showbiz/the-allamerican-icons-with-british-roots-7166158.html |title=The all-American icons with British roots |publisher=London Evening Standard |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025222346/http://www.standard.co.uk/showbiz/the-allamerican-icons-with-british-roots-7166158.html |archive-date=25. 10. 2012 |access-date=20. 4. 2015 |url-status=live }}</ref> <ref name="support">{{cite news |url=http://www.cnn.com/SPECIALS/2000/democracy/bush/stories/laura/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20080514064711/http://www.cnn.com/SPECIALS/2000/democracy/bush/stories/laura/ |archive-date=14. 5. 2008 |title=Laura Bush: A supportive but behind-the-scenes spouse |access-date=25. 5. 2008 |publisher=CNN |year=2001 |url-status=live }}</ref> <ref name="reading">{{cite web|url=http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/05/20030520-17.html|title=Mrs. Bush's Remarks at Laura Bush Foundation for America's Libraries Grant Awards|access-date=25. 5. 2008|date=20. 5. 2003|publisher=The White House|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514222533/http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/05/20030520-17.html|archive-date=14. 5. 2011|url-status=live}}</ref> <ref name="Bush Biography">{{cite encyclopedia |title=Laura Bush |encyclopedia=Encyclopedia of World Biography |volume=25 |year=2005 |url=http://www.encyclopedia.com/topic/Laura_Bush.aspx |publisher=Gale |location=Detroit |archive-date=14. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140314022604/http://www.encyclopedia.com/topic/Laura_Bush.aspx |access-date=20. 4. 2015 |url-status=live }}</ref> <ref name="skola">{{cite web|url=http://www.bushchildhoodhome.org/family_history|title=History and research|publisher=George W. Bush Childhood Home, Inc|access-date=24. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20090130024852/http://www.bushchildhoodhome.org/family_history|archive-date=30. 1. 2009|url-status=dead}}</ref> <ref name="BrittanicaLauraBush">"[http://www.britannica.com/eb/article-9345365/Laura-Welch-Bush Laura Welch Bush]." ''[[Encyclopædia Britannica]]''</ref> <ref name="timeline">{{cite news|publisher=CBS|access-date=24. 5. 2008|title=Laura Welch Bush|url=http://www.cbsnews.com/htdocs/politics/inauguration/family.pdf|format=PDF}}</ref> <ref name="tonert">{{cite news|date=15. 2. 2004|url=http://www.nytimes.com/2004/02/15/books/review/15TONERT.html?ex=1392181200&en=012678f2554876f8&ei=5007&partner=USERLAND|author=Robin Toner|title='The Perfect Wife': The Un-Hillary|newspaper=The New York Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20110513222229/http://www.nytimes.com/2004/02/15/books/review/15TONERT.html?ex=1392181200&en=012678f2554876f8&ei=5007&partner=USERLAND|archive-date=13. 5. 2011|access-date=20. 4. 2015|url-status=live}}</ref> <ref name="metju">{{cite news|publisher=BBC News|place=Washington|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/4876760.stm|author=Matthew Davis|title=Inside (the) private world of Laura Bush|date=5. 4. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20080514164832/http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/4876760.stm|archive-date=14. 5. 2008|access-date=20. 4. 2015|url-status=live}}</ref> <ref name="snopes">[http://www.snopes.com/politics/bush/laura.asp "Claim: While a teenager, future First Lady Laura Bush caused the death of a classmate in a car accident. Status: True."], Urban Legends Reference Pages, Snopes.com</ref> <ref name="crash">{{cite news |work=USA Today |url=http://usatoday30.usatoday.com/news/opinion/e1698.htm |title=Mrs. Bush ran stop sign in fatal crash |date=3. 5. 2000 |access-date=24. 5. 2008 |archive-date=9. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121009064157/http://usatoday30.usatoday.com/news/opinion/e1698.htm |url-status=live }}</ref> <ref name="skica">[[:Datoteka:Laura Bush police report.jpg|Skica izvještaja policije Midland]]</ref> <ref name="nyt_biography">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/04/28/books/28laura.html?_r=0|title=Laura Bush Opens Up About Crash|work=The New York Times|date=27. 4. 2010|access-date=30. 4. 2010|author=Anahad, O'Connor|archive-date=29. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130429053236/http://www.nytimes.com/2010/04/28/books/28laura.html?_r=0|url-status=live}}</ref> <ref name="Spoken-Heart">{{cite book|title=Spoken from the Heart|last=Bush|first=Laura|year=2010|publisher=Scribner|isbn=978-1-4391-5520-2|url=https://archive.org/details/spokenfromheart00bush}} [http://www.oprah.com/oprahshow/Former-First-Lady-Laura-Bush izvod iz knjige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111020163226/http://www.oprah.com/oprahshow/Former-First-Lady-Laura-Bush |date=20. 10. 2011 }}.</ref> <ref name="readherlips">{{cite news |url=http://www.cnn.com/CNN/Programs/people/shows/bush/profile.html |title=Read her lips: Literacy efforts on first lady's agenda |date=8. 4. 2001 |access-date=25. 5. 2008 |agency=CNN |archive-url=https://web.archive.org/web/20080612125945/http://www.cnn.com/CNN/Programs/people/shows/bush/profile.html |archive-date=12. 6. 2008 |url-status=live }}</ref> <ref name="Stritof, Sheri and Bob">{{cite web|author=Stritof, Sheri i Bob|url=http://marriage.about.com/od/celebritymarriages/p/georgewbush.htm|title=George and Laura Bush|access-date=25. 5. 2008|work=About.com|publisher=The New York Times Company|archive-date=8. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081008010814/http://marriage.about.com/od/celebritymarriages/p/georgewbush.htm|url-status=dead}}</ref> <ref name="parade">{{cite news |title=We Need To Pay More Attention To Boys (First Lady Laura Bush) |url=http://www.parade.com/articles/editions/2005/edition_01-16-2005/featured_0 |date=16. 1. 2005 |author=Lyric Wallwork, Winik |work=Parade |archive-url=https://web.archive.org/web/20061017193505/http://www.parade.com/articles/editions/2005/edition_01-16-2005/featured_0 |archive-date=17. 10. 2006 |access-date=21. 4. 2011 |url-status=live }}</ref> <ref name=unhillary>{{cite news |access-date=28. 5. 2008 |date=1. 8. 2000 |author=Reaves, Jessica |url=http://archives.cnn.com/2000/ALLPOLITICS/stories/08/01/laura8_1.a.tm/ |agency=CNN |title=Now making her bow: The un-Hillary |archive-url=https://web.archive.org/web/20081205172343/http://archives.cnn.com/2000/ALLPOLITICS/stories/08/01/laura8_1.a.tm/ |archive-date=5. 12. 2008 |url-status=live }}</ref> <ref name="hancete">{{cite news|title=Laura Welch Bush: Shy no more|author=John, Hanchette|newspaper=USA Today |date=23. 6. 2000 |access-date=21. 4. 2011 |url=http://www.usatoday.com/news/opinion/e2147.htm}}</ref> }} {{Commonscat}} {{Prve dame SAD-a}} {{DEFAULTSORT:Bush, Laura}} [[Kategorija:Prve dame Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Midland (Texas)]] oibw1f4cexudh3z30qmx7iqtupaov6t 0 386933 3712957 3153389 2025-06-07T07:07:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712957 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightblue | naziv =''Monera'' |status= [[Hadean]] – Sadašnjost |slika = Diversidad procariota.PNG | slika_širina = 250px |slika_opis =Diverzitet [[Prokarioti|prokariota]] | regnum = Monera | domain = [[Bacteria]]<br>[[Archaea]] | classis | ordo = | subordo= | superfamilia = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | tip_genus_autorstvo = Haeckel [[1866]]. | razdioba_stupanj = | razdioba = *Uključuje domene: '''[[Bacteria]]'''<br>'''[[Archaea]]''' *Isključuje domen: '''[[Eukaryota]]''' '''Haeckel''', [[1866]]:<br> *Die Gymnomoneren *Die Lepomoneren '''Whittaker''', 1969:<br> '''''Myxomonera'''''<br> *''Cyanophyta'' *''Myxobacteria'' *''Mastigomonera'' *Eubacteriae'' *Actinomycota'' *''Spirochaetae'' }} '''Monera''' je [[Carstvo (biologija)|carstvo]] koje sadrži [[Jednoćelijski organizam|jednoćelijske organizme]] sa [[Prokarioti|prokariotskom]] ćelijskom organizacijom (nemajući [[Jedro|membrane jedra]]), kao što su [[Bakterija|bakterije]]. Podizanje roda ''Monera'' na status kao koljene, prvi je predložio [[Ernst Haeckel]] [[1866.]] godine. Nakon toga, ovaj filum je uzdignut na rang carstva, [[1925]]. godine, što je predložio [[Édouard Chatton]]. Posljednja općeprihvaćena mega-klasifikacija sa [[takson]]om ''Monera'' bila je petocarski klasifikacijski sistem kojeg je uspostavio [[Robert Whittaker]] u [[1969]]. Trodomenski sistem [[Taksonomija|taksonomije]] uveo je [[Carl Woese]], [[1977]]. godine, koja odražava [[Evolucija|evolucijsku]] historiju [[život]]a, a organizmi koji pripadaju taksonu ''Monera'' su podijeljeni u dva domena: *[[Archaea]] i *[[Bakterija|Bacteria]] (sa [[Eukarioti]]ma, kao trećim domenom). Osim toga, takson ''Monera'' je parafiletski (svi članovi nisu potekli iz najnovijeg zajedničkog pretka), kao arheje i [[eukarioti]], za koje se vjeruje da su srodniji nego što su bakterije. Naziv "moneran" je neformalni naziv članova ove grupe, a još uvijek se ponekad koristi (kao što je naziv "prokariota") za označavanje člana ili domena.<ref>Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN|0 521 30551-9}}.</ref><ref>Campbell N. A. (2008): Biology. Benjamin/Cummings Publishing Comp., Inc., Menlo Parc (CA), USA.</ref><ref>Cockell C. (2006). Biological processes associated with impact events ESF IMPACT (1. ed.). Berlin: Springer Verlag, {{ISBN|978-3-540-25735-6}}.</ref><ref>Wilson E. O., Peter F. M. Eds (1988): Biodiversity. National Academy Press, New York, {{ISBN|0-309-03783-2}} ; {{ISBN|0-309-03739-5}} (pbk.), online Edition.</ref><ref>Global Biodiversity Assessment (1995): Biodiversity - Glossary of terms related to the CBD – UNEP, Annex 6. {{ISBN|0-521-56481-6}}, Belgian Clearing-Hous.</ref> Većina [[bakterija]] pripadaju taksonu ''Monera''. Međutim, [[Cijanobakterija|cijanobakterije]] (često nazivane plavo-zelene alge) su prvobitno klasificirane pod [[Biljke|Plantae]] zbog njihove sposobnosti da obavljaju proces [[Fotosinteza|fotosinteze]].<ref>Moneran, Encyclopædia Britannica Online, 2011.</ref><ref>Haeckel E, (Ernst Heinrich Philipp August) (1867): Generelle Morphologie der Organismen. Reimer, Berlin. {{ISBN|1-144-00186-2}}.</ref> ==Haeckelova klasifikacija== U novolatinskom jeziku imenica ''Monera'' i njemačka imenica ''Moneren'' / ''Moneres'' su izvedene iz [[Starogrčki jezik|starogrčke]] imenice μονήρης - ''moneres'', koja, po Hekelu, znači "jednostavno". Međutim, to zapravo znači "sam, usamljeni". Haeckel također opisuje protiste iz roda ''Monas'' u njegovoj knjizi od 1.866 stranica, a sa dvije stranice o monerama. Neformalni naziv člana ''Monera'' je prvobitno bio ''moneron'', ali se kasnije koristi naziv monera. Zbog nedostatka opisa karakteristika, filum nije u potpunosti podijeljen, ali rodovi u njemu su bili svrstani u dvije grupe: *''Gymnomoneren'' (bez omotača): ''Gymnomonera'' *''Protogenes'' - kao što su ''Protogenes primordialis'', neidentificirana ameba ([[Eukarioti|eukariot]]), a ne [[bakterija]]; *''Protoameba'' - pogrešno opisano / izmišljena vrsta *''Vibrio'' - rod u obliku zareza, bakterija prvi opis [[1854]] godine.; *Bakterija - rod štapičastih bakterija, prvi opis [[1828]]. godine, kada Hekel nije izričito uvrstio ovaj rod u ''Monera''; *''[[Bacil]]lus'' - rod koji formira rod u obliku bakterija, prvi opis [[1835]]. Hekel ga nije izričito svrstao u takson ''Monera''; *''Spirochaeta'' - bakterija u obliku tanke spirale, a prvi opis dolazi iz [[1835]]. godine. Hekel ih nije izričito uključio u ''Monera''. *''Spirillum'' - bakterija u obliku spirale, prvi opis dolazi iz [[1832]]. Hekel ih nije uključio u ''Monera''. *itd: Hekel ne pruža sveobuhvatnu listu. *''Die Lepomoneren'' (sa omotačem): ''Lepomonera'' *''Protomonas'' - identifikovana kao sinonim za ''Monas'', [[protozoa]], [[bičar]] a ne [[bakterija]]. Ime se [[1984]]. ponovno koristi za nepovezani rod bakterija; *''Vampyrella'' - sada klasificirana kao [[Eukarioti|eukariot]], a ne [[bakterija]]. ==Pregled klasifikacijâ živih bića== {{Biological systems}} {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" 0.5em solid #999; 100% |- style="text-align:center;" |- | style="background:#dfd; "|'''Linnaeus''', [[1735]]. | style="background:#f3fff3; "|'''Haeckel''', [[1866]]. | style="background:#dfd; "|'''Chatton''', [[1925]]. | style="background:#f3fff3; "|'''Copeland''', [[1938]]. | style="background:#dfd; "|'''Whittaker''', [[1969]]. | style="background:#f3fff3; "|'''Woese et al.''', [[1990]]. | style="background:#dfd; "|'''Cavalier-Smith''', [[1998]]. |- |'''2 Carstva''': *[[Biljke|Vegetabilia]] *[[Životinje|Animalia]] |'''3 Carstva''': *[[Protisti|Protista]] *[[Biljke|Plantae]] *[[Životinje|Animalia]] |'''2 Imperije''': *[[Prokarioti|Prokariota]] *[[Eukarioti|Eukariota]] |'''4 Carstva''': *Monera *[[Protisti|Protoctista]] *[[Biljke|Plantae]] *[[Životinje|Animalia]] |'''5 Carstava''': *Monera *[[Protisti|Protista]] *[[Biljke|Plantae]] *[[Gljiva|Fungi]] *[[Životinje|Animalia]] |'''3 Domena''': *[[Bakterija]] *[[Archaea]] *[[Eukarioti|Eukarija]] |'''6 Carstava''': *[[Bakterija]] *[[Protozoa]] *Chromista *[[Biljke|Plantae]] *[[Gljiva|Fungi]] *[[Životinje|Animalia]] |- |} ==Također pogledajte== *[[Život]] *[[Taksonomija]] *[[Archaea]] *[[Prokarioti]] ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== *{{cite journal |author=Woese CR |title=Bacterial evolution |journal=Microbiol. Rev. |volume=51 |issue=2 |pages=221–71 |date=juni 1987 |pmid=2439888 |pmc=373105 }} Woese reviewed the historical steps leading to the use of the term "Monera" and its later abandonment. * [http://www.thebigger.com/section/biology/monera/ What is Monera? A descriptive details of the entire kingdom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014191155/https://www.thebigger.com/section/biology/monera/ |date=14. 10. 2022 }} [[Kategorija:Život]] [[Kategorija:Biološka klasifikacija]] [[Kategorija:Prokarioti]] [[Kategorija:Archaea]] dbgzr1sjtypiri6r2ikhtedjo6hrqs5 10 387609 3712722 3623844 2025-06-06T10:21:13Z KWiki 9400 3712722 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednici Roland Garrosa - mješoviti parovi | naslov = Pobjednici [[Roland Garros]]a – [[Spisak pobjednika Roland Garrosa – mješoviti parovi|mješoviti parovi]] ([[Open Era]]) | podaciklasa = hlist | naslovstil = background-color:#FF915F; | podaci1 = * [[Roland Garros 1968 – mješoviti parovi|1968]]:&nbsp;[[Françoise Dürr]] / [[Jean-Claude Barclay]] * [[Roland Garros 1969 – mješoviti parovi|1969]]:&nbsp;[[Margaret Court]] / [[Marty Riessen]] * [[Roland Garros 1970 – mješoviti parovi|1970]]:&nbsp;[[Billie Jean King]] / [[Bob Hewitt]] * [[Roland Garros 1971 – mješoviti parovi|1971]]:&nbsp;[[Françoise Dürr]] / [[Jean-Claude Barclay]] * [[Roland Garros 1972 – mješoviti parovi|1972]]:&nbsp;[[Evonne Goolagong Cawley]] / [[Kim Warwick]] * [[Roland Garros 1973 – mješoviti parovi|1973]]:&nbsp;[[Françoise Dürr]] / [[Jean-Claude Barclay]] * [[Roland Garros 1974 – mješoviti parovi|1974]]:&nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Iván Molina]] * [[Roland Garros 1975 – mješoviti parovi|1975]]:&nbsp;[[Fiorella Bonicelli]] / [[Thomaz Koch|Thomas Koch]] * [[Roland Garros 1976 – mješoviti parovi|1976]]:&nbsp;[[Ilana Kloss]] / [[Kim Warwick]] * [[Roland Garros 1977 – mješoviti parovi|1977]]:&nbsp;[[Mary Carillo]] / [[John McEnroe]] * [[Roland Garros 1978 – mješoviti parovi| 1978]]:&nbsp;[[Renáta Tomanová]] / [[Pavel Složil]] * [[Roland Garros 1979 – mješoviti parovi|1979]]:&nbsp;[[Wendy Turnbull]] / [[Bob Hewitt]] * [[Roland Garros 1980 – mješoviti parovi|1980]]:&nbsp;[[Anne Smith]] / [[Billy Martin (teniser)|Billy Martin]] * [[Roland Garros 1981 – mješoviti parovi|1981]]:&nbsp;[[Andrea Jaeger]] / [[Jimmy Arias]] * [[Roland Garros 1982 – mješoviti parovi|1982]]:&nbsp;[[Wendy Turnbull]] / [[John Lloyd (teniser)|John Lloyd]] * [[Roland Garros 1983 – mješoviti parovi|1983]]:&nbsp;[[Barbara Jordan (teniserka)|Barbara Jordan]] / [[Eliot Teltscher]] * [[Roland Garros 1984 – mješoviti parovi|1984]]:&nbsp;[[Anne Smith]] / [[Dick Stockton (teniser)|Dick Stockton]] * [[Roland Garros 1985 – mješoviti parovi|1985]]:&nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Heinz Günthardt]] * [[Roland Garros 1986 – mješoviti parovi|1986]]:&nbsp;[[Kathy Jordan]] / [[Ken Flach]] * [[Roland Garros 1987 – mješoviti parovi|1987]]:&nbsp;[[Pam Shriver]] / [[Emilio Sánchez]] * [[Roland Garros 1988 – mješoviti parovi|1988]]:&nbsp;[[Lori McNeil]] / [[Jorge Lozano]] * [[Roland Garros 1989 – mješoviti parovi|1989]]:&nbsp;[[Manon Bollegraf]] / [[Tom Nijssen]] * [[Roland Garros 1990 – mješoviti parovi|1990]]:&nbsp;[[Arantxa Sánchez Vicario]] / [[Jorge Lozano]] * [[Roland Garros 1991 – mješoviti parovi|1991]]:&nbsp;[[Helena Suková]] / [[Cyril Suk]] * [[Roland Garros 1992 – mješoviti parovi|1992]]:&nbsp;[[Arantxa Sánchez Vicario]] / [[Mark Woodforde]] * [[Roland Garros 1993 – mješoviti parovi|1993]]:&nbsp;[[Jevgenija Manjukova]] / [[Andrej Olhovski]] * [[Roland Garros 1994 – mješoviti parovi|1994]]:&nbsp;[[Kristie Boogert]] / [[Menno Oosting]] * [[Roland Garros 1995 – mješoviti parovi|1995]]:&nbsp;[[Larisa Neiland]] / [[Todd Woodbridge]] * [[Roland Garros 1996 – mješoviti parovi|1996]]:&nbsp;[[Patricia Tarabini]] / [[Javier Frana]] * [[Roland Garros 1997 – mješoviti parovi|1997]]:&nbsp;[[Rika Hiraki]] / [[Mahesh Bhupathi]] * [[Roland Garros 1998 – mješoviti parovi|1998]]:&nbsp;[[Venus Williams]] / [[Justin Gimelstob]] * [[Roland Garros 1999 – mješoviti parovi|1999]]:&nbsp;[[Katarina Srebotnik]] / [[Piet Norval]] * [[Roland Garros 2000 – mješoviti parovi|2000]]:&nbsp;[[Mariaan de Swardt]] / [[David Adams (teniser)|David Adams]] * [[Roland Garros 2001 – mješoviti parovi|2001]]:&nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] / [[Tomás Carbonell]] * [[Roland Garros 2002 – mješoviti parovi|2002]]:&nbsp;[[Cara Black]] / [[Wayne Black]] * [[Roland Garros 2003 – mješoviti parovi|2003]]:&nbsp;[[Lisa Raymond]] / [[Mike Bryan]] * [[Roland Garros 2004 – mješoviti parovi|2004]]:&nbsp;[[Tatiana Golovin]] / [[Richard Gasquet]] * [[Roland Garros 2005 – mješoviti parovi|2005]]:&nbsp;[[Daniela Hantuchová]] / [[Fabrice Santoro]] * [[Roland Garros 2006 – mješoviti parovi|2006]]:&nbsp;[[Katarina Srebotnik]] / [[Nenad Zimonjić]] * [[Roland Garros 2007 – mješoviti parovi|2007]]:&nbsp;[[Nathalie Dechy]] / [[Andy Ram]] * [[Roland Garros 2008 – mješoviti parovi|2008]]:&nbsp;[[Viktorija Azarenka]] / [[Bob Bryan]] * [[Roland Garros 2009 – mješoviti parovi|2009]]:&nbsp;[[Liezel Huber]] / [[Bob Bryan]] * [[Roland Garros 2010 – mješoviti parovi|2010]]:&nbsp;[[Katarina Srebotnik]] / [[Nenad Zimonjić]] * [[Roland Garros 2011 – mješoviti parovi|2011]]:&nbsp;[[Casey Dellacqua]] / [[Scott Lipsky]] * [[Roland Garros 2012 – mješoviti parovi|2012]]:&nbsp;[[Sania Mirza]] / [[Mahesh Bhupathi]] * [[Roland Garros 2013 – mješoviti parovi|2013]]:&nbsp;[[Lucie Hradecká]] / [[František Čermák]] * [[Roland Garros 2014 – mješoviti parovi|2014]]:&nbsp;[[Anna-Lena Grönefeld]] / [[Jean-Julien Rojer]] * [[Roland Garros 2015 – mješoviti parovi|2015]]:&nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] / [[Mike Bryan]] * [[Roland Garros 2016 – mješoviti parovi|2016]]:&nbsp;[[Martina Hingis]] / [[Leander Paes]] * [[Roland Garros 2017 – mješoviti parovi|2017]]:&nbsp;[[Gabriela Dabrowski]] / [[Rohan Bopanna]] * [[Roland Garros 2018 – mješoviti parovi|2018]]–[[Roland Garros 2019 – mješoviti parovi|2019]]:&nbsp;[[Latisha Chan]] / [[Ivan Dodig]] * {{color|grey|2020}}:&nbsp;[[Pandemija COVID-a 19|''Otkazani'']] * [[Roland Garros 2021 – mješoviti parovi|2021]]:&nbsp;[[Desirae Krawczyk]] / [[Joe Salisbury]] * [[Roland Garros 2022 – mješoviti parovi|2022]]:&nbsp;[[Ena Shibahara]] / [[Wesley Koolhof]] * [[Roland Garros 2023 – mješoviti parovi|2023]]:&nbsp;[[Miyu Kato]] / [[Tim Pütz]] * [[Roland Garros 2024 – mješoviti parovi|2024]]:&nbsp;[[Laura Siegemund]] / [[Édouard Roger-Vasselin]] * [[Roland Garros 2025 – mješoviti parovi|2025]]:&nbsp;[[Sara Errani]] / [[Andrea Vavassori]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Roland Garrosa]] </noinclude> bjzrhd7k6yae1pti67myyqzsfrfdwad 0 389585 3712801 3516068 2025-06-06T16:49:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712801 wikitext text/x-wiki U ovom se članku nalazi podaci o broju postavljenih [[Stolpersteine|kamenova spoticanja]], postavljenih u [[italija]]nskim gradovima. Prvi kamen je postavljen 28. januara 2010. u [[Rim]]u. {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! '''Grad''' ! '''Regija''' ! '''Prvo postavljanje''' ! data-sort-type="number" |'''Broj''' ! class="unsortable" | '''Zadnje postavljanje''' ! class="unsortable" | '''Slike''' ! class="unsortable" | '''Lista''' |- | [[Adro]] | [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|20px|link=Zastava Lombardije|border]] [[Lombardija]] | align="right" | 12. januar 2015. | align="right" | 1 | align="right" | 12. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.madonnadellaneve.it/index.php?option=com_content&view=article&id=2881:posa-della-pietra-d-inciampo-di-a-e-mena&catid=60:gen-avvisi-news&Itemid=235&lang=it|title=Istituto 'Madonna della Neve' - Adro - 030.7357307 - Posa della Pietra d'Inciampo per A. E. Mena|publisher=madonnadellaneve.it|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | | align="center" | |- | [[Bolzano]] | [[Datoteka:Flag of Trentino-South Tyrol.svg|20px|link=Zastava Trentina-Južnog Tirola|border]] [[Trentino-Južni Tirol]] | align="right" | 15. januar 2015. | align="right" | 15 | align="right" | 15. januar 2015. | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bozen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Kamenovi spoticanja u Bolzanu]] |- | [[Brescia]] | [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|20px|link=Zastava Lombardije|border]] [[Lombardija]] | align="right" | 23. novembar 2012. | align="right" | 15 | align="right" | 12. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.gedenkorte-europa.eu/de_de/brescia.html/|title=Brescia|work=gedenkorte-europa.eu|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | | |- | [[Correggio]] |[[Emilia-Romagna]] | align="right" | 9. januar 2015. | align="right" | 1 | align="right" | 9. januar 2015.<ref name="ilfuturononsicancella.it">{{cite web|url=http://www.ilfuturononsicancella.it/2015/preparazione/pietre-d-inciampo|title=Pietre d’inciampo - venerdi 9 gennaio la posa a Reggio Emilia !!|work=ilfuturononsicancella.it|access-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025033435/http://www.ilfuturononsicancella.it/2015/preparazione/pietre-d-inciampo|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> | align="center" | | |- | [[Gavardo]] | [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|20px|link=Zastava Lombardije|border]] [[Lombardija]] | align="right" | 12. januar 2015. | align="right" | 1 | align="right" | 12. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://brescia.corriere.it/notizie/cronaca/15_gennaio_13/nuove-pietre-d-inciampo-soprazocco-gavardo-0e11c9c8-9b31-11e4-bf95-3f0a8339dd35.shtml|title=Nuove pietre d’inciampo a Soprazocco di Gavardo - Corriere.it|work=Corriere della Sera|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | | |- | [[Genova]] | [[Datoteka:Flag of Liguria.svg|20px|link=Zastava Ligurije|border]] [[Ligurija]] | align="right" | 27. januar 2012. | align="right" | | align="right" | 7. mart 2013. | align="center" | | |- | [[Livorno]] | [[Datoteka:Flag of Tuscany.svg|20px|link=Zastava Toskane|border]] [[Toskana]] | align="right" | 14. januar 2014. | align="right" | | align="right" | 14. januar 2014. | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Livorno]] | |- | [[Meina]] | [[Datoteka:Flag of Piedmont.svg|20px|link=Zastava Pijemonta|border]] [[Pijemont]] | align="right" | 10. januar 2015. | align="right" | 3 | align="right" | 10. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.lastampa.it/2015/01/11/edizioni/novara/pietre-dinciampo-dalleuropa-a-meina-per-ricordare-la-strage-degli-ebrei-5gQ2KmkgAKVLOM4ymZ7iSM/pagina.html|title=Pietre d’inciampo dall’Europa a Meina per ricordare la strage degli ebrei|date=11. 1. 2015|work=LaStampa.it|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | | align="center" | |- | [[Merano]] | [[Datoteka:Flag of Trentino-South Tyrol.svg|20px|link=Zastava Trentina-Južnog Tirola|border]] [[Trentino-Južni Tirol]] | align="right" | 19. maj 2012. | align="right" | | align="right" | 20. maj 2012. | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meran]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Kamenovi spoticanja u Meranu]] |- | [[Padova]] | [[Datoteka:Flag of Veneto.svg|20px|link=Zastava Veneta|border]] [[Veneto]] | align="right" | 13. januar 2015. | align="right" | 4 | align="right" | 13. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://mattinopadova.gelocal.it/padova/cronaca/2015/01/13/news/anche-a-padova-arrivano-le-pietre-d-inciampo-per-ricordare-la-shoah-1.10660166|title=Anche a Padova arrivano le pietre d'inciampo per ricordare la Shoah|author=Luca Preziusi|date=13. 1. 2015|work=Il Mattino di Padova|access-date=19. 6. 2015|archive-date=25. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150625180608/http://mattinopadova.gelocal.it/padova/cronaca/2015/01/13/news/anche-a-padova-arrivano-le-pietre-d-inciampo-per-ricordare-la-shoah-1.10660166|url-status=dead}}</ref> | align="center" | | |- | [[Prato]] | [[Datoteka:Flag of Tuscany.svg|20px|link=Zastava Toskane|border]] [[Toskana]] | align="right" | 16. januar 2014. | align="right" | | align="right" | 16. januar 2014. | align="center" | | |- | [[Reggio Emilia]] |[[Emilia-Romagna]] | align="right" | 9. januar 2015. | align="right" | 9 | align="right" | 9. januar 2015.<ref name="ilfuturononsicancella.it"/> | align="center" | | |- | [[Rim]] | [[Datoteka:Flag of Lazio.svg|20px|link=Zastava Lacija|border]] [[Lacio]] | align="right" | 28. januar 2010. | align="right" | 207 | align="right" | 14. januar 2014.<ref>{{cite web|url=http://eborja.unblog.fr/2014/01/15/stolpersteine-in-rom/|title=Stolpersteine in Rom|work=Impressionen|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rome]] | |- | [[Sarezzo]] | [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|20px|link=Zastava Lombardije|border]] [[Lombardija]] | align="right" | 11. januar 2014. | align="right" | | align="right" | 11. januar 2014. | align="center" | | |- | [[Siena]] | [[Datoteka:Flag of Tuscany.svg|20px|link=Zastava Toskane|border]] [[Toskana]] | align="right" | 7. januar 2015. | align="right" | | align="right" | 7. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.intoscana.it/site/it/arte-e-cultura/articolo/Le-Pietre-dinciampo-arrivano-a-Siena-per-non-dimenticare-la-Shoah/|title=Le "Pietre d'inciampo" arrivano a Siena per non dimenticare la Shoah|work=intoscana.it|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | | |- | [[Torino]] | [[Datoteka:Flag of Piedmont.svg|20px|link=Zastava Pijemonta|border]] [[Pijemont]] | align="right" | 11. januar 2015. | align="right" | 10 | align="right" | 11. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.lastampa.it/2015/01/10/torinosette/primapagina/dal-le-pietre-dinciampo-in-citt-per-ricordare-vPkZm5aFiMxoP0FBFb6NfN/pagina.html|title=Dal 10 le Pietre d’inciampo in città per ricordare|date=9. 1. 2015|work=LaStampa.it|access-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150626191836/http://www.lastampa.it/2015/01/10/torinosette/primapagina/dal-le-pietre-dinciampo-in-citt-per-ricordare-vPkZm5aFiMxoP0FBFb6NfN/pagina.html|archive-date=26. 6. 2015|url-status=dead}}</ref> | align="center" | | |- | [[Venecija]] | [[Datoteka:Flag of Veneto.svg|20px|link=Zastava Veneta|border]] [[Veneto]] | align="right" | 12. januar 2014. | align="right" | | align="right" | 12. januar 2014. | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Venice]] | |- | [[Viterbo]] | [[Datoteka:Flag of Lazio.svg|20px|link=Zastava Lacija|border]] [[Lacio]] | align="right" | 8. januar 2015. | align="right" | 1 | align="right" | 8. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.tusciatimes.eu/wordpress/?p=56479|title=Valentini, Stolpersteine: Viterbo “inciampa” nella memoria della Shoah|work=TusciaTimes.eu (.it)|access-date=19. 6. 2015|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222033041/https://www.tusciatimes.eu/valentini-stolpersteine-viterbo-inciampa-nella-memoria-della-shoah/|url-status=dead}}</ref> | align="center" | | |} ==Karta== {{Lokacijska karta+|float=center|Italija|width=750|caption=Kamenovi spoticanja u Italiji<br><small>(U zagradi se nalazi broj postavljenih kamenova u prikazanom gradu)</small>|places= {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.620134|long=9.957554|label=[[Adro]]<small>(1)</small>|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=46.498295|long=11.354758|label=[[Bolzano]]<small>(15)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.541553|long=10.211802|label=[[Brescia]]<small>(15)</small>|position=bottom|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=44.770857|long=10.781908|label=[[Correggio]]<small>(1)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.584829|long=10.441879|label=[[Gavardo]]<small>(1)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=44.405650|long=8.946256|label=[[Genova]]|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=43.548473|long=10.310567|label=[[Livorno]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.790436|long=8.539449|label=[[Meina]]<small>(3)</small>|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=46.671294|long=11.152518|label=[[Merano]]|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.406435|long=11.876761|label=[[Padova]]<small>(4)</small>|position=bottom|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=43.877705|long=11.102228|label=[[Prato]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=44.698993|long=10.629686|label=[[Reggio Emilia]]<small>(9)</small>|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=41.902783|long=12.496366|label=[[Rim]]<small>(207)</small>|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.652168|long=10.200550|label=[[Sarezzo]]|position=top|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=43.318809|long=11.330757|label=[[Siena]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.070312|long=7.686856|label=[[Torino]]<small>(10)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.440847|long=12.315515|label=[[Venecija]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=42.420677|long=12.107669|label=[[Viterbo]]<small>(1)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} }} == Također pogledajte == * [[Kamenovi spoticanja]] * [[Spisak postavljenih kamenova spoticanja]] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Stolpersteine po državama|Italija]] [[Kategorija:Italija]] 5ty7yfewj04x383cihau5mh00z5s4vq 0 390296 3712938 3634759 2025-06-07T05:59:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712938 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Milan Stepanov | slika = MilanStepanov.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1983|4|2}} | rodnigrad = [[Kisač]] | rodnadržava = [[SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1.90 m | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni odbrambeni]] | trenutniklub = [[FK Sarajevo]] | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = –2001 | omladinskipogoni = [[FK Tatra Kisač|Tatra Kisač]] | godine1 = 2001–2006 | klubovi1 = [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | nastupi(golovi)1 = 105 (6) | godine2 = 2006–2007 | klubovi2 = [[Trabzonspor]] | nastupi(golovi)2 = 37 (1) | godine3 = 2007–2010 | klubovi3 = [[FC Porto|Porto]] | nastupi(golovi)3 = 10 (0) | godine4 = 2009–2010 | klubovi4 = → [[Málaga CF|Málaga]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 12 (0) | godine5 = 2010–2012 | klubovi5 = [[Bursaspor]] | nastupi(golovi)5 = 25 (2) | godine6 = 2012–2013 | klubovi6 = [[Mersin İdmanyurdu SK|Mersin İdmanyurdu]] | nastupi(golovi)6 = 26 (2) | godine7 = 2014–2015 | klubovi7 = [[AC Omonia|Omonia]] | nastupi(golovi)7 = 6 (0) | godine8 = 2015– | klubovi8 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)8 = 0 (0) | reprezentacija = [[Nogometna reprezentacija Srbije]] | nacionalnegodine1 = 2006–2007 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Srbije|Srbija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 6 (0) | zadnjeuređivanje = 26. juna 2015 }} '''Milan Stepanov''' ([[ćirilica]]: Милан Степанов; rođen 2.aprila 1983) je [[srbija]]nski [[nogomet]]aš koji trenutno igra za [[FK Sarajevo]] na pozicije [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog odbrambenog igrača]]. ==Klupska karijera== Rođen je u [[Kisač]]u, [[Novi Sad]], [[Socijalistička republika Srbija|Srbija]], [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija]], Stepanov se pojavio u reodvima [[FK Vojvodina]], gdje svoj debi napravio u sezoni 2000/01, a pet godina kasnije postao je i [[Kapiten (nogomet)|kapiten ove ekipe]]. U januaru 2006. godine u [[Prijelazni rok|prijelaznom roku]], on je prešao u [[Turska|turski]] klub [[Trabzonspor]]. U julu 2007. godine, Stepanov je prešao u [[portugal]]ski klub [[FC Porto]] za [[Euro|€]]3.5 miliona.<ref>[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=565009.html Porto sign Serbia defender Stepanov]; UEFA.com, 27. juli 2007</ref> Na početku je bio na [[Izmjena (nogomet)|klupi za izmjene]], ali je vremenom osigurao mjesto u startnoj postavi, ali 28. novembra, u utakmici [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], Porto je [[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|izgubio 1–4]], a on je imao slab učinak tako da je počeo gubiti mjesto u ekipi od veterana [[Pedro Emanuel|Pedra Emanuela]]; ova situacija je još pogoršana u [[Primeira Liga 2008/2009.|njegovoj srugoj sezoni]] kada je za klub potpisao i [[Rolando (portugalski nogometaš)|Rolando]] (on je tada mogao igrati samo u završnici [[Primeira Liga|ligaških]] utakmica).<ref>{{cite web|url=http://www.record.xl.pt/Futebol/Nacional/1a_liga/Porto/interior.aspx?content_id=325102|title=Um onze às voltas|trans-title=Revolving XI|publisher=[[Record (newspaper)|Record]]|language=Portuguese|date=30. 11. 2007|access-date=4. 7. 2014|archive-date=26. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150926032531/http://www.record.xl.pt/Futebol/Nacional/1a_liga/Porto/interior.aspx?content_id=325102|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.record.xl.pt/Futebol/Nacional/1a_liga/Porto/interior.aspx?content_id=325306|title=Pedro Emanuel: "Temos presente a época passada"|trans-title=Pedro Emanuel: "Last season still on our minds"|publisher=Record|language=Portuguese|date=2. 12. 2007|access-date=4. 7. 2014|archive-date=26. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150926093512/http://www.record.xl.pt/Futebol/Nacional/1a_liga/Porto/interior.aspx?content_id=325306|url-status=dead}}</ref> 27. juli 2009. godine Stepanov je otišao na podusbu u [[Španija|špansku]] [[Málaga CF|Málagu CF]], a [[Andaluzija|Andalužani]] su kupili prava na igrača do kraja [[La Liga 2009/2010.|sezone]].<ref>{{cite web|url=http://www.elmundo.es/elmundo/2009/07/27/andalucia_malaga/1248712377.html|title=Milan Stepanov: 'Doy gracias por la oportunidad de llegar al Málaga'|trans-title=Milan Stepanov: 'I thank for the opportunity of arriving at Málaga'|publisher=[[El Mundo (Spain)|El Mundo]]|language=Spanish|date=27. 7. 2009|access-date=4. 7. 2014}}</ref> U prvoj polovini svoje kampanje [[La Liga|La Lige]] on je upisao samo četiri nastupa, i napustio je sastav za skoro tri mjeseca, gdje je samo igrao kući u nerješenoj utakmici 0–0 protiv [[Deportivo de La Coruña|Deportiva de La Coruña]] 7. februara 2010. godine, gdje je i počeo.<ref>[http://soccernet.espn.go.com/report/_/id/275761?cc=5739 Ten-man Deportivo hold on] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130102220615/http://soccernet.espn.go.com/report/_/id/275761?cc=5739 |date=2. 1. 2013 }}; [[ESPN Soccernet]], 7 February 2010</ref> Krajem jula 2010. godine Stepanov se vratio u Tursku, potpisavši za [[Süper Lig 2009/2010.|pobjednika]] [[Süper Lig]]e [[Bursaspor]] za neobjavljenu sumu.<ref>[http://www.superlignews.com/2010/07/stepanov-agrees-on-terms-with-bursaspor.html Stepanov agrees on terms with Bursaspor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122032317/http://www.superlignews.com/2010/07/stepanov-agrees-on-terms-with-bursaspor.html |date=22. 1. 2011 }}; Super Lig News, 29 July 2010</ref> U maju 2012. godine ekipa je odlučila da raskine ugovor, i on se ubrzo nakon pridružio svojim kolegama u top-diviziji [[Mersin İdmanyurdu SK|Mersinu İdmanyurdu SK]]. ==Međunarodna karijera== Stepanov je bio dio [[Nogometna reprezentacija Srbije U-21|ekipe Srbije i Crne Gore]] koja je [[Nogomet na Olimpijskim igrama 2004.|izbačena u prvoj rundi]] [[Olimpijske igre 2004.|Olimpijskih igara 2004.]] nakon što su završili četvrti u grupi C iza kasnijeg pobjednika [[Nogometna reprezentacija Argentine U-23|Argentine]], [[Olimpijska nogometna ekipa Australije|Australije]] i [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]]. On je igrao protiv prve i trće ekipe u oba poraza.<ref>{{FIFA player|210129}}</ref> U novembru 2005. godine Stepanov se pojavio u [[Kvalifikacije za Evropsko U-21 prvenstvo u nogometu 2006.|dvije utakmice kvalifikacijskog baraža]] protiv [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-21|Hrvatske]] za [[Evropsko U-21 prvenstvo u nogometu 2006.]] godine u [[Portugal]]u, i postigao je gol u drugoj utakmici u gostima za rezultat 2–1, a svoj gol za pobjedu postigao je u 86. minuti (5–2 je bio ukupni rezultat).<ref>[http://en.archive.uefa.com/competitions/under21/history/season=2006/round=2155/match=82017/index.html Job done for Serbia and Montenegro] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130105010830/http://en.archive.uefa.com/competitions/under21/history/season=2006/round=2155/match=82017/index.html |date=5. 1. 2013 }}; UEFA.com, 16 November 2005</ref> Kasnije je pomogao svojoj ekipi da dostigne polufinale u zavšnoj fazi takmičenja, gdje su se mnogi stručnjaci složili da je bio jedan od najviše konzistentih igrača u ekipi sa jakim samopouzdanjem u njegovoj odbrani kroz čitav turnir.<ref>{{cite web|url=http://en.archive.uefa.com/competitions/under21/history/season=2006/round=1912/match=83595/index.html|title=Ivanović caps Portugal misery|publisher=UEFA.com|date=25. 5. 2006|access-date=4. 7. 2014|archive-url=https://archive.today/20120712202041/http://en.archive.uefa.com/competitions/under21/history/season=2006/round=1912/match=83595/index.html|archive-date=12. 7. 2012|url-status=dead}}</ref> Stepanov je svoj debitantski nastup za [[Serbia national football team|seniorsku ekipu]] napraio u [[Exhibition game|prijateljskoj utakmici]] protiv [[Czech Republic national football team|Češke]] 16. august 2006. godine, u kojoj je on dobio crveni karton. U martu 2007. godine, tokom [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|kvalifikacione kampanje]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|UEFA Euro 2008]], on je počeo utakmicu gdje su poraženi 1–2 od [[Nogometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstana]] i bio je na klupi protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]]. ==Karijera== ;Porto *[[Primeira Liga]]: [[Primeira Liga 2007/2008.|2007–08]], [[Primeira Liga 2008/2009.|2008–09]] *[[Taça de Portugal]]: [[Taça de Portugal 2008/2009.|2008–09]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Milan Stepanov}} *{{BDFutbol|12416}} *{{Nogometni reprezentativac Srbije|1523}} *{{NFT igrač|pid=15169}} *{{Soccerway|milan-stepanov/4811}} *[http://www.footballdatabase.eu/football.joueurs.milan.stepanov.16744.en.html Milan Stepanov] na footballdatabase.eu {{DEFAULTSORT:Stepanov, Milan}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Novi Sad]] [[Kategorija:Srbijanski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni odbrambeni igrači]] [[Kategorija:Igrači Superlige Srbije]] [[Kategorija:Nogometaši Vojvodine]] [[Kategorija:Süper Lig igrači]] [[Kategorija:Nogometaši Trabzonspora]] [[Kategorija:Nogometaši Bursaspora]] [[Kategorija:Nogometaši Mersin İdmanyurdua]] [[Kategorija:Primeira Liga nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Porta]] [[Kategorija:La Liga nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Málage]] [[Kategorija:Nogometaši Omonie]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Srbije i Crne Gore na Olimpijskim igrama]] [[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 2004.]] cvhxuatoq4w2z3l1srv8yn0qotod3ru 0 390731 3712810 3523162 2025-06-06T17:33:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa |ime = Kate Brown |slika = Oregon Secretary of State Kate Brown, cropped.jpg |redoslijed = 38. guvernerka [[Oregon]]a |vrijeme_na_vlasti = 18. februar 2015 – 9. januar 2023. |prethodnik = [[John Kitzhaber]] |nasljednik = [[Tina Kotek]] |redoslijed2 = 24. državna sekretarka Oregona |vrijeme_na_vlasti2 = 5. januar 2009 – 18. februar 2015. |prethodnik2 = Bill Bradbury |nasljednik2 = Jeanne Atkins |redoslijed3 = Senatorka u Senatu Oregona iz 21. distrikta |vrijeme_na_vlasti3 = 13. januar 1997 – 2. januar 2009 |prethodnik3 = Shirley Gold |nasljednik3 = Diane Rosenbaum |datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1960|6|21}} |mjesto_rođenja = [[Torrejón de Ardoz]], [[Madrid]], Španija |datum_smrti = |puno_ime = Katherine Brown |nacionalnost = Amerikanka |politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |supružnik = Dan Little |djeca = |obrazovanje = Univezitet Colorada, Boulder<br>Lewis and Clark College |potpis = |web_stranica = }} '''Katherine Brown''' (rođena 21. juna 1960) jest američka političarka, [[Spisak guvernera Oregona|38. po redu]] guvernerka [[Oregon]]a. Brown je po zanimanju advokatica i članica je Demokratske stranke Oregona. Ranije je služila kao državna sekretarka Oregona i vođa većine u senatu te savezne države, gdje je bila kao predstavnik dijelova Milwaukieja (Oregon) te sjeveroistočnog i jugoistočnog Portlanda. Brown je postala guvernerka 18. februara 2015. naslijedivši [[John Kitzhaber|Kitzhabera]] nakon njegove ostavke.<ref name="nytimes" /><ref name="updates" /><ref name="Willamette Week" /> Brown je tako postala druga žena na mjestu guvernera u historiji Oregona, nakon [[Barbara Roberts|Barbare Roberts]], te prva javno deklarirana biseksualna guvernerka u historiji SAD.<ref name="openly" /> == Biografija == Brown je rođena u [[Torrejón de Ardoz]], predgrađu Madrida, [[Španija]], gdje je njen otac služio u američkim zračnim snagama, ali je odrasla u [[Minnesota|Minnesoti]]. Maturirala je u srednjoj školi Mounds View u [[Arden Hills (Minnesota)|Arden Hillsu]] 1978. godine.<ref name="Fought" /> Diplomski studij završila je u oblasti zaštite okoline na Univerzitetu Colorada at Boulder 1981. a doktorsku disertaciju iz oblasti ekološkog zakonodavstva na pravnoj školi Lewis and Clark 1985.<ref name="Calling" /> Brown je pohađala i državni Univerzitet Portland gdje je studirala porodično pravo. Bila je advokatica za oblast porodičnog prava pri neprofitnoj organizaciji ''Youth, Rights and Justice'' (ranije projekat prava omladine) u Portlandu, u sklopu kojeg je davala pravne usluge djeci i porodicama. U političkoj karijeri bila je zastupnica u Predstavničkom domu Oregona, senatorka i državna sekretarka Oregona. Dana 13. februara 2015. dotadašnji guverner Oregona [[John Kitzhaber]] objavio je svoju ostavku zbog skandala u vezi njegove korupcije. Brown ga je naslijedila 18. februara 2015. jer je po [[Ustav Oregona|Ustavu Oregona]] državni sekretar naslijeđuje guvernera ako ovaj napusti tu dužnost prije isteka mandata.<ref name="Willamette Week" /> Brown je za šefa svog osoblja imenovala Briana Shipleya, lobistu za Oregonski univerzitet zdravlja i nauke i ranijeg zamjenika šefa osoblja guvernera [[Ted Kulongoski|Kulongonskog]].<ref name="chooses" /><ref name="wweek" /> Na mjesto državnog sekretara postavila je [[Jeanne Atkins]], koja je preuzela dužnost 11. marta 2015.<ref name="Atkins" /> Dana 20. februara 2015. guvernerka Brown je izjavila da planira produžiti moratorij na izvršenje smrtnih kazni koji je uveo njen prethodnik.<ref name="smrtna" /> Kate Brown je druga žena na mjestu guvernera Oregon, nakon Barbare Roberts. Brown je jedna od tri demokratske guvernerke u 2015. u SAD, druge dvije su [[Maggie Hassan]] iz New Hampshira i [[Gina Raimondo]] iz savezne države [[Rhode Island]]. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="nytimes">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2015/02/19/us/kate-brown-replacing-john-kitzhaber-as-oregon-governor.html |title=Kate Brown Sworn In as Oregon Governor, Replacing John Kitzhaber |access-date=18. 2. 2015 |date=18. 2. 2015 |newspaper=The New York Times}}</ref> <ref name="updates">{{cite news |url=http://www.oregonlive.com/politics/index.ssf/2015/02/live_updates_kate_brown_become.html |title=Kate Brown Becomes Governor |newspaper=The Oregonian |access-date=18. 2. 2015|date=18. 2. 2015}}</ref> <ref name="Willamette Week">{{cite web|url=http://www.wweek.com/portland/blog-32833-gov_john_kitzhaber_announces_his_resignation.html |title= Gov. John Kitzhaber Announces His Resignation |publisher=Willamette Week |date=13. 2. 2015 |access-date=13. 2. 2015}}</ref> <ref name="openly">{{cite web |title=Meet America's First Openly Bisexual Governor |url=http://www.msn.com/en-us/news/politics/meet-americas-first-openly-bisexual-governor/ar-AA9nbjD?ocid=ansnewshp11 |website=MSN |access-date=16. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612140828/http://www.msn.com/en-us/news/politics/meet-americas-first-openly-bisexual-governor/ar-AA9nbjD?ocid=ansnewshp11 |archive-date=12. 6. 2018 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Fought">{{cite news| author = Tim Fought i Jeff Barnard, Associated Press| title = Scandal makes ex-Minnesotan next governor of Oregon| newspaper = Star Tribune| date=14. 2. 2015| url = http://m.startribune.com/politics/national/291931131.html| access-date=18. 2. 2015| archive-url = https://web.archive.org/web/20150218210039/http://m.startribune.com/politics/national/291931131.html| archive-date=18. 2. 2015| url-status = dead}}</ref> <ref name="Calling">{{cite news| author =Peter Wong| title =Calling Kate Brown| newspaper =Portland Tribune| date =18. 2. 2015| url =http://portlandtribune.com/cby/147-news/250794-119932-calling-kate-brown| access-date =18. 2. 2015| archive-date =15. 8. 2018| archive-url =https://web.archive.org/web/20180815164446/https://portlandtribune.com/cby/147-news/250794-119932-calling-kate-brown| url-status =dead}}</ref> <ref name="chooses">{{cite news|url=http://www.kgw.com/story/news/politics/2015/02/16/kate-brown-chooses-next-chief-of-staff/23526715/|title=Kate Brown chooses next Chief of Staff|agency=KGW.com|date=16. 2. 2015|access-date=16. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150217083759/http://www.kgw.com/story/news/politics/2015/02/16/kate-brown-chooses-next-chief-of-staff/23526715/|archive-date=17. 2. 2015|url-status=dead}}</ref> <ref name="wweek">{{cite news|url=http://www.wweek.com/portland/blog-32839-brian_shipley_will_be_incoming_gov_kate_browns_chief_of_staff.html|title=Brian Shipley Will Be Incoming Gov. Kate Brown's Chief of Staff|author=Nigel Jaquiss|date=16. 2. 2015|access-date=16. 2. 2015|agency=Willamette Week}}</ref> <ref name="Atkins">{{cite news |url=http://www.katu.com/politics/Jeanne-Atkins-sworn-in-as-Oregon-secretary-of-state--295996771.html |agency=KATU |title=Jeanne Atkins sworn in as Oregon secretary of state |date=11. 3. 2015 |access-date=11. 3. 2015 |archive-date=8. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150508184245/http://www.katu.com/politics/Jeanne-Atkins-sworn-in-as-Oregon-secretary-of-state--295996771.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="smrtna">{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/2015/02/20/us-usa-politics-oregon-idUSKBN0LO2E420150220?irpc=932 |title=New Oregon Governor Kate Brown to extend death penalty moratorium |author=Shelby Sebens |work=Reuters |date=20. 2. 2015 |access-date=1. 7. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924213610/http://www.reuters.com/article/2015/02/20/us-usa-politics-oregon-idUSKBN0LO2E420150220?irpc=932 |url-status=dead }}</ref> }} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Kate Brown}} {{Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{DEFAULTSORT:Brown, Kate}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Madrid]] [[Kategorija:Savezni guverneri u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Rođeni 1960.]] hdvz6zblssad7y8lsm6gj6u7t4gbjz4 14 390870 3712812 2609242 2025-06-06T17:36:54Z Silverije 11028 3712812 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Industrije]] [[Kategorija:Hrana i piće]] pieli8va99hsbrvlkvnto2vs64am5tl 10 393251 3712714 3649885 2025-06-06T09:49:44Z KWiki 9400 3712714 wikitext text/x-wiki {{Sastav nogometne ekipe | ime = Real Madrid CF - trenutni sastav | imeekipe = Real Madrid CF | bgcolor = white | textcolor = black | bordercolor = #949698 | podaci = {{Nogometna ekipa2 igrač|br=1|ime=[[Thibaut Courtois|Courtois]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=2|ime=[[Dani Carvajal|Carvajal]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=3|ime=[[Éder Militão|Militão]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=4|ime=[[David Alaba|Alaba]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=5|ime=[[Jude Bellingham|Bellingham]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=6|ime=[[Eduardo Camavinga|Camavinga]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=7|ime=[[Vinícius Júnior|Vinícius Jr.]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=8|ime=[[Federico Valverde|Valverde]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=9|ime=[[Kylian Mbappé|Mbappé]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=10|ime=[[Luka Modrić|Modrić]]&nbsp;([[Kapiten (nogomet)|k]])}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=11|ime=[[Rodrygo]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=13|ime=[[Andriy Lunin|Lunin]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=14|ime=[[Aurélien Tchouaméni|Tchouaméni]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=15|ime=[[Arda Güler|Güler]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=16|ime=[[Endrick (nogometaš, rođen 2006)|Endrick]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=17|ime=[[Lucas Vázquez|Vázquez]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=18|ime=[[Jesús Vallejo|Vallejo]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=19|ime=[[Dani Ceballos|Ceballos]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=20|ime=[[Fran García|García]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=21|ime=[[Brahim Díaz|Brahim]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=22|ime=[[Antonio Rüdiger|Rüdiger]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=23|ime=[[Ferland Mendy|Mendy]]}} {{Nogometna ekipa trener |ime=[[Xabi Alonso]]}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Real Madrida]] </noinclude> 3sae7c8lxx1btntvcgzijrzb38r20an 0 393932 3712857 3711242 2025-06-06T21:21:18Z 21775198.138-dopisnik 131410 3712857 wikitext text/x-wiki [[Slika:GenuBiH.png|thumb|300px|right|Logo DG u BiH]] '''Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini (GENuBiH)''' je nestranačko, nepolitičko, nevladino udruženje građana okupljenih oko zajedničke ideje promovisanja, razvoja i popularizacije svih oblasti genetike u cilju adekvatne i kompetentne primjene genetičkih metoda i dostignuća. GENuBIH djeluje na državnom nivou okupljajući eminentne genetičare iz cijele BiH uz uspješnu saradnju i kontakte sa bh. stručnjacima u dijaspori. == Ciljevi == Ciljevi GENuBiH – a su razvijanje, unapređivanje i popularizacija svih oblasti genetike i srodnih naučnih disciplina, proučavanje, očuvanje i zaštita genetičkog fonda u BiH, informiranje javnosti, organiziranje skupova, promicanje znanja i primjena međunarodnih iskustava u oblasti genetike, organizovanje naučnih i stručnih edukativnih aktivnosti u cilju informisanja naučne zajednice i šire javnosti o dostignućima u oblasti genetike, sudjelovanje u pripremi i realizaciji naučno-istraživačkih, razvojnih i stručno-vaspitnih programa i planova, okupljanje naučnika, stručnjaka i svih koji su spremni svojim zalaganjem ostvariti svrhu i zadaću GENuBiH-a, promoviranje primjene rezultata proisteklih iz genetičkih istraživanja te saradnja sa ostalim Udruženjima koja imaju iste ciljeve.<ref name="GENuBiH">http://www.genubih.ba</ref> == Osnivanje == Udruženje genetičara u BiH je osnovano 18. februara 2011. na Osnivačkoj Skupštini Udruženja u sklopu I Simpozija genetičara u Bosni i Hercegovini koji je organizovao [[Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju]] pod generalnim potkroviteljstvom Federalnog ministarstva za obrazovanje i nauku. Osnivači Udruženja su eminentni genetičari, emeritirani profesori, naučni radnici, redovni univerzitetski profesori te doktori i magistri nauka. Podršku osnivanju Udruženja je dalo preko 100 simpatizera.<ref name="INGEB"/><ref name="Prvi simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini – Izvještaj">http://www.labmedic.org/bs/predstojeci-dogadaji/313-prvi-simpozij-genetiara-u-bosni-i-hercegovini-izvjestaj{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Saradnja == Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini je prepoznato i kao pouzdan partner od strane Evropskog udruženja humanih genetičara (ESHG). S tim u vezi, Udruženje genetičara u BiH ima kontinuiranu saradnju sa ESHG. Svake godine članovi Udruženja genetičara u BiH bivaju nominovani i nagrađeni odgovarajućim stipendijama od ESHG-a te svoje radove prezentiraju na godišnjim ESHG konferencijama, gdje se dodatno i educiraju o savremenim genetičkim trendovima.<ref name="INGEB">http://www.ingeb.unsa.ba</ref> == Aktivnosti == <br>'''2011.''' *U saradnji sa Institutom za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu organiziranje seminara “Uspostava forenzičnih DNK baza u zemljama regiona: iskustva i perspektive“. *Stavljanje u funkciju prve web stranica Udruženja. *Uključenje u članstvo Mreže pravde u Bosni i Hercegovini (neformalne mreže nevladinih organizacije) koja djeljuje u oblasti vladavine prava i zaštite ljudskih prava u cilju podrške efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informiranja, obrazovanja i zastupanja interesa građanki i građana u sektoru pravde.<ref name="Mreža pravde">{{Cite web |url=http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/organizations.php |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150919131901/http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/organizations.php |archive-date=19. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> <br>'''2012.''' *Publiciranje Zbornika radova (Proceedings - 1st Symposium of Geneticists in Bosnia and Herzegovina, February 17-18, 2011, Sarajevo).<ref name="Zbornik radova – 1. Simpozij genetičara u BiH">Proceedings - 1st Symposium of Geneticists in Bosnia and Herzegovina, February 17-18, 2011, Sarajevo</ref> <br>'''2013.''' *Organiziranje naučnog skupa „Genetika u BiH: retrospektiva i perspektiva“, kojeg je odobrilo i finansijski podržalo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, sa ciljem sagledavanja kadrovskih i ljudskih kapaciteta te razvoja i uloge genetike u pojedinim institucijama i visokoškolskim ustanovama u BiH. *Učešće u javnoj raspravi o Nacrtu zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, održanoj 7. 11. 2013. u Sarajevu.<ref name="BiH treba jedinstvenu strategiju razvoja genetike">{{Cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/129096/BiH-treba-jedinstvenu-strategiju-razvoja-genetike |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305130434/http://www.radiosarajevo.ba/novost/129096/BiH-treba-jedinstvenu-strategiju-razvoja-genetike |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref name="U BiH je nužno donijeti jedinstvenu strategiju razvoja genetike">http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bih-je-nuzno-donijeti-jedinstvenu-strategiju-razvoja-genetike/131021134</ref> <br>'''2014.''' *Realiziran projekt „Uspostavljanje savjetovališta i informativnog sistema za buduće mlade znanstvenike“, kojeg je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. U okviru ovog projekta kao i saradnje sa Evropskim udruženjem humanih genetičara (ESHG), obilježen je Međunarodni dana DNK. Ciljana grupa u ovom projektu (studenti i srednjoškolci) je upoznata sa ključnim genetičkim otkrićem 20 vijeka – strukturom DNK molekule te uticajem koje je isto imalo na buduća istraživanja kao i život savremenog čovjeka.<ref name="Haverić: Genetičari iz BiH izuzetno cijenjeni u inozemstvu">{{Cite web |url=http://bljesak.info/rubrika/sci-tech/clanak/haveric-geneticari-iz-bih-izuzetno-cijenjeni-u-inozemstvu/83348 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2015 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213074911/https://www.bljesak.info/sci-tech/flash/haveric-geneticari-iz-bih-izuzetno-cijenjeni-u-inozemstvu/83348 |url-status=dead }}</ref> *Učešće u međunarodnoj manifestaciji Noć istraživača u Banjoj Luci i Sarajevu. *U saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, organiziranje naučnog skupa „(Cito)genetika i biomedicina“.<ref name="Naučni skup (Cito)genetika i biomedicina">Folia Medica – Journal of Medical Faculty, University of Sarajevo, 2014;49(suppl 1)</ref> <br>'''2015.''' *U okviru saradnje sa Evropskim udruženjem humanih genetičara (ESHG), obilježen Međunarodni dan DNK. *Učešće u međunarodnoj manifestaciji Noć istraživača u Banjoj Luci. *U saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci, održan 2. Simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini te publicirana Knjiga apstrakata sa ovog simpozija. == Organizaciona struktura == Prema Statutu, organi Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini su: * Skupština (30 članova, predsjednica [[Lejla Pojskić]]) * Upravni odbor (7 članova, predsjednica [[Anja Haverić]]) * Predsjednik i potpredsjednik Udruženja ([[Stojko Vidović]] i [[Kasim Bajrović]]) * Etički odbor (11 članova, predsjednik [[Rifat Hadžiselimović]])<ref name=" Prvi simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini – Izvještaj"/> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Nevladine organizacije]] st2h90ohp9z9e1ks7zbzivxj314bn0v 3712858 3712857 2025-06-06T21:24:20Z 21775198.138-dopisnik 131410 3712858 wikitext text/x-wiki [[Slika:GenuBiH.png|thumb|300px|right|<center>Logo Udružnja genetičara u BiH</center>]] '''Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini (GENuBiH)''' je nestranačko, nepolitičko, nevladino udruženje građana okupljenih oko zajedničke ideje promovisanja, razvoja i popularizacije svih oblasti genetike u cilju adekvatne i kompetentne primjene genetičkih metoda i dostignuća. GENuBIH djeluje na državnom nivou okupljajući eminentne genetičare iz cijele BiH uz uspješnu saradnju i kontakte sa bh. stručnjacima u dijaspori. == Ciljevi == Ciljevi GENuBiH – a su razvijanje, unapređivanje i popularizacija svih oblasti genetike i srodnih naučnih disciplina, proučavanje, očuvanje i zaštita genetičkog fonda u BiH, informiranje javnosti, organiziranje skupova, promicanje znanja i primjena međunarodnih iskustava u oblasti genetike, organizovanje naučnih i stručnih edukativnih aktivnosti u cilju informisanja naučne zajednice i šire javnosti o dostignućima u oblasti genetike, sudjelovanje u pripremi i realizaciji naučno-istraživačkih, razvojnih i stručno-vaspitnih programa i planova, okupljanje naučnika, stručnjaka i svih koji su spremni svojim zalaganjem ostvariti svrhu i zadaću GENuBiH-a, promoviranje primjene rezultata proisteklih iz genetičkih istraživanja te saradnja sa ostalim Udruženjima koja imaju iste ciljeve.<ref name="GENuBiH">http://www.genubih.ba</ref> == Osnivanje == Udruženje genetičara u BiH je osnovano 18. februara 2011. na Osnivačkoj Skupštini Udruženja u sklopu I Simpozija genetičara u Bosni i Hercegovini koji je organizovao [[Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju]] pod generalnim potkroviteljstvom Federalnog ministarstva za obrazovanje i nauku. Osnivači Udruženja su eminentni genetičari, emeritirani profesori, naučni radnici, redovni univerzitetski profesori te doktori i magistri nauka. Podršku osnivanju Udruženja je dalo preko 100 simpatizera.<ref name="INGEB"/><ref name="Prvi simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini – Izvještaj">http://www.labmedic.org/bs/predstojeci-dogadaji/313-prvi-simpozij-genetiara-u-bosni-i-hercegovini-izvjestaj{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Saradnja == Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini je prepoznato i kao pouzdan partner od strane Evropskog udruženja humanih genetičara (ESHG). S tim u vezi, Udruženje genetičara u BiH ima kontinuiranu saradnju sa ESHG. Svake godine članovi Udruženja genetičara u BiH bivaju nominovani i nagrađeni odgovarajućim stipendijama od ESHG-a te svoje radove prezentiraju na godišnjim ESHG konferencijama, gdje se dodatno i educiraju o savremenim genetičkim trendovima.<ref name="INGEB">http://www.ingeb.unsa.ba</ref> == Aktivnosti == <br>'''2011.''' *U saradnji sa Institutom za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu organiziranje seminara “Uspostava forenzičnih DNK baza u zemljama regiona: iskustva i perspektive“. *Stavljanje u funkciju prve web stranica Udruženja. *Uključenje u članstvo Mreže pravde u Bosni i Hercegovini (neformalne mreže nevladinih organizacije) koja djeljuje u oblasti vladavine prava i zaštite ljudskih prava u cilju podrške efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informiranja, obrazovanja i zastupanja interesa građanki i građana u sektoru pravde.<ref name="Mreža pravde">{{Cite web |url=http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/organizations.php |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150919131901/http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/organizations.php |archive-date=19. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> <br>'''2012.''' *Publiciranje Zbornika radova (Proceedings - 1st Symposium of Geneticists in Bosnia and Herzegovina, February 17-18, 2011, Sarajevo).<ref name="Zbornik radova – 1. Simpozij genetičara u BiH">Proceedings - 1st Symposium of Geneticists in Bosnia and Herzegovina, February 17-18, 2011, Sarajevo</ref> <br>'''2013.''' *Organiziranje naučnog skupa „Genetika u BiH: retrospektiva i perspektiva“, kojeg je odobrilo i finansijski podržalo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, sa ciljem sagledavanja kadrovskih i ljudskih kapaciteta te razvoja i uloge genetike u pojedinim institucijama i visokoškolskim ustanovama u BiH. *Učešće u javnoj raspravi o Nacrtu zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, održanoj 7. 11. 2013. u Sarajevu.<ref name="BiH treba jedinstvenu strategiju razvoja genetike">{{Cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/129096/BiH-treba-jedinstvenu-strategiju-razvoja-genetike |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305130434/http://www.radiosarajevo.ba/novost/129096/BiH-treba-jedinstvenu-strategiju-razvoja-genetike |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref name="U BiH je nužno donijeti jedinstvenu strategiju razvoja genetike">http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bih-je-nuzno-donijeti-jedinstvenu-strategiju-razvoja-genetike/131021134</ref> <br>'''2014.''' *Realiziran projekt „Uspostavljanje savjetovališta i informativnog sistema za buduće mlade znanstvenike“, kojeg je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. U okviru ovog projekta kao i saradnje sa Evropskim udruženjem humanih genetičara (ESHG), obilježen je Međunarodni dana DNK. Ciljana grupa u ovom projektu (studenti i srednjoškolci) je upoznata sa ključnim genetičkim otkrićem 20 vijeka – strukturom DNK molekule te uticajem koje je isto imalo na buduća istraživanja kao i život savremenog čovjeka.<ref name="Haverić: Genetičari iz BiH izuzetno cijenjeni u inozemstvu">{{Cite web |url=http://bljesak.info/rubrika/sci-tech/clanak/haveric-geneticari-iz-bih-izuzetno-cijenjeni-u-inozemstvu/83348 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2015 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213074911/https://www.bljesak.info/sci-tech/flash/haveric-geneticari-iz-bih-izuzetno-cijenjeni-u-inozemstvu/83348 |url-status=dead }}</ref> *Učešće u međunarodnoj manifestaciji Noć istraživača u Banjoj Luci i Sarajevu. *U saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, organiziranje naučnog skupa „(Cito)genetika i biomedicina“.<ref name="Naučni skup (Cito)genetika i biomedicina">Folia Medica – Journal of Medical Faculty, University of Sarajevo, 2014;49(suppl 1)</ref> <br>'''2015.''' *U okviru saradnje sa Evropskim udruženjem humanih genetičara (ESHG), obilježen Međunarodni dan DNK. *Učešće u međunarodnoj manifestaciji Noć istraživača u Banjoj Luci. *U saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci, održan 2. Simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini te publicirana Knjiga apstrakata sa ovog simpozija. == Organizaciona struktura == Prema Statutu, organi Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini su: * Skupština (30 članova, predsjednica [[Lejla Pojskić]]) * Upravni odbor (7 članova, predsjednica [[Anja Haverić]]) * Predsjednik i potpredsjednik Udruženja ([[Stojko Vidović]] i [[Kasim Bajrović]]) * Etički odbor (11 članova, predsjednik [[Rifat Hadžiselimović]])<ref name=" Prvi simpozij genetičara u Bosni i Hercegovini – Izvještaj"/> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Nevladine organizacije]] sqpvpauv93vrv80fp0znyqjilrea4gg 0 394828 3712859 3706717 2025-06-06T21:28:35Z Amherst99 17984 3712859 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Smooth Dachshund Portrait.jpg|thumb]] '''Jazavčar''' ({{jez-de|Dachshund}}, ''Dachs''-jazavac, ''Hund''-pas ili ''Dackel''/''Teckel'') je rasa domaćeg lovačkog psa, porijeklom iz [[Njemačka|Njemačke]]. Današnji jazavčari se koriste za jamarenje glodavaca i [[lisica]], ali i za [[lov]] na sitniju divljač kao što su [[Zec|zečevi]], [[Jazavac|jazavce]] i sl. Danas su jazavčari jedna od najpopularnijih rasa pasa u svijetu, cijenjeni za njihovu karakterističnu odanost i hrabrost. [[Datoteka:닥스훈트(단모종) (Dachshund (Short)).jpg|thumb|Kratkodlaki jazavčar]] == Historija == Neki historičari i kinolozi kažu da su psi slični današnjim jazavčarima postojali u [[Egipt]]u, prije oko 5000 godina, koje su egipćani koristili za lov na sitnu divljač, kao danas. Današnji jazavčari su potomci Francuskih baseta, pinčera i terijera, Prvi jazavčari su nastali u [[18. vijek|18.]] ili [[19. vijek|19.]] stoljeću, tada su bili poznati kao ''Dachs Kriecher''-i ([[Njemački jezik|njem]]. ''Dachs''-jazavac, ''kreichen''-puzati) ili ''Dachs Krieger'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Dachs''-jazavac, ''Krieger''-ratnik, borac). == Izgled == Jazavčari imaju jako specifičan izgled i građu. Imaju jako kratke noge, dug vrat i izdužena leđa. Ta građa je potrebna zbog primarne upotrebe jazavčara, naime oni se danas najviše koriste ja jamarenje, vrsta lova u kojem se pas spusti u jazbinu neke [[životinje]], najčešće jazavca, lisice ili zeca, i pas potom uhvati, ili goni životinju na površinu, gdje ju lovac ustrijeli. Samim tim, jazavčarima su potrebne kratke noge kako bi se što lakše kretali u jazbinama. Postoje 2 veličine, standardna i minijaturna. Standardni jazavčari imaju prosječnu težinu od oko 8–15&nbsp;kg. A minijaturni oko 6&nbsp;kg. == Dlaka == [[Datoteka:Wire-haired Dachshund Profil.jpg|thumb|Oštrodlaki jazavčar.]] Postoji mnogo varijacija boje kod jazavčara, mogu biti jednobojni ili dvobojni. Jednobojni jazavčari su uglavnom crvenkasto-smeđe boje, ali i dvobojni crni sa paležom. Takođe može biti više kombinacija boja, nekad mogu biti i bijeli. Postoje tri varijacije dlake, kratka [[dlaka]], oštra ili gruba dlaka i duga dlaka. == Zdravstveni problemi == Jazavčari su u pravilu vrlo zdrava pasmina. Kod nekontrolirano uzgojenih jedinki pojavljuju se problemi sa kralježnicom, ili kretanjem. Svaki odgovoran uzgajivač će iz uzgoja isključiti jedinku kod koje se pojavljuju nasljedni zdravstveni problemi. Pored toga, česti su problemi sa očima (katarakte, retinalne atropije, glukome i sl.). Također mnogo jazavčara ima problem sa debljinom isključivo zbog ljudskog faktora. == Reference == * [http://www.fci.be/en/ Međunarodni kinološki savez (FCI)] [[Kategorija:Rase pasa]] dnbpne5k1w8grlrne8u99x3yw1h3asb 0 396895 3712762 3705217 2025-06-06T13:45:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712762 wikitext text/x-wiki [[File:Jajce fortress inner yard.JPG|mini|desno|Dio tvrđave danas]] '''Jajačka tvrđava''' podignuta je na kraškom brdu poviše vodopada rijeke [[Pliva|Plive]] i predstavlja jezgro današnjeg grada [[Jajce|Jajca]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Tvrđava">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=276|title= Tvrđava Jajce|work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 22. 2. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210222011221/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=276|url-status= dead}}</ref> Tu su otkriveni slojevi [[Bakarno doba]]skog naselja, materijal iz [[Bronzano doba|bronzanog doba]] i nalazi iz [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog doba]].<ref name="Basler"/> Staro gradsko jezgro Jajca, sa citadelom i drugim pojedinačnim lokalitetima unutar, ali i izvan zidina utvrđenog grada, kao što su [[Kraljev grob]], Mitrej u Jajcu, [[Crkva svetog Ive u Podmilačju|Crkva sv. Ive u Podmilačju]], [[Vinac (tvrđava)|tvrđava Vinac]], [[Crkva Presvete Bogorodice u Jajcu|pravoslavna Crkva Presvete Bogorodice]], Franjevački samostan svetog Luke, te [[rimokatoličko groblje Hrast]], uključujući i [[Plivski vodopad|vodopad Plive]], proglašeni su [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] od strane [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika]] (KONS), kao prirodna i arhitektonska cjelina Jajca, i predloženi su za upis na [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|Listu svjetske baštine UNESCO-a]]. == Geografija == Cijeli kompleks utvrđenog grada Jajca, sa citadelom, gradskim zidinama, osmatračnicom Medvjed-kula i dvjema glavnim gradskim kapijama, smješten je na južnoj padini velike kamene piramide na ušću rijeka [[Pliva|Plive]] i [[Vrbas]]a. Grad je s juga i jugozapada omeđen koritom rijeke Plive, a s istoka i jugoistoka klisurom rijeke Vrbas.<ref name="old.kons-2004-Jajce">{{cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2494|title=The historic urban area of Jajce - the historic site|date=10. 7. 2004|website=old.kons.gov.ba|publisher=[[Commission to preserve national monuments of Bosnia and Herzegovina]]|access-date=6. 3. 2021|archive-date=7. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707035317/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2494|url-status=dead}}</ref> [[Nadmorska visina]] tvrđave iznosi 470 m, kod [[Plivsko jezero|Plivskih jezera]] 426,6 m, a kod vodopada 362,5 m. [[Tvrđava]], koja je kasnije postala citadela i središnja tačka sistema utvrđenja, zajedno s bedemima čini kompleks ukupne dužine od oko 1.300 m i površine od približno 11.200 m<sup>2</sup>. Cijelo područje je geografski i historijski izuzetno značajno.<ref name="old.kons-2004-Jajce" /><ref name="turizam-bosna.com">{{cite web|url=http://www.turizam-bosna.com/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=126|title=Jajce - tourism - the historic site|date=|website=turizam-bosna.com|publisher=|access-date=21. 12. 2022|archive-date=17. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717113040/http://www.turizam-bosna.com/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=126|url-status=dead}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Croatia_15th_century_map.png|mini|380x380piksel|Karta banovine Jajce ili Jajačke banovine (oko 1480, u samoj sredini karte) koju je postavio kralj [[Matija Korvin]]]] Građena je u nekoliko faza. ==== Vrijeme nastanka ==== U I fazu spada tvrđava, koja se nalazi na samom vrhu brda, iznad sastava Plive i Vrbasa. Pretpostavlja se da je postojala već u XIII stoljeću. Imala prvobitno 3 četverostrana tornja: dva na južnom zidu i jedan u sjeverozapadnom uglu. ==== Period Hrvoja Vukčića Hrvatinića ==== II faza je period vladavine [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], prelaz iz XIV u XV stoljeće, kada se i prvi put spominje u historijskim izvorima 1396. godine.Njegovom djelatnošću tvrđava je pretvorena u respektabilnu vlastelinsku rezidenciju. On je angažirao italijanskog arhitektu na uređenje unutrašnjosti dvora, podgrađa i porodične grobnice ([[kripta]], [[Katakombe u Jajcu|katakombe]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Doba srednjovjekovne bosanske države" |work= KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE -Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> izdubljene u živoj stijeni). Gradsko utvrđenje je imalo dvije a podgrađe tri kapije kroz koje su prolazili putevi, dva prema sjeveru a jedan dolinom Plive i [[Vrbas]]a prema [[Vinac|Vincu]]. ==== Kraljevski grad ==== Poslije smrti Hrvoja Vukčića Hrvatinića [[1416]]. grad je preko njegove supruge prešao u ruke kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]. U vrijeme [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Jajce je kraljevska rezidencija. Zidovi se spuštaju do prirodnih prepreka, sedrenih zidova i obala rijeka. Tada se gradi Medvjed-kula, i potez sjevernog zida oko Papaz-kapije (toranj III) do bastiona V, tj. Šamića-tabije. Tvrđava opasuje površinu od gotovo 2 hektara. [[Dalmacija|Dalmatinski]] majstori su izrezbarili grb [[Kotromanići|Kotromanića]] na ulaznim vratima. U podgrađu su bili franjevački samostani sv. Marije i sv. Katarine. U crkvi sv. Katarine bile su pohranjene mošti [[Sveti Luka|sv. Luke]], pa je crkva nazvana crkvom sv. Luke. Zvonik crkve sv. Luke je poznati simbol grada.<ref>Bruno Marijanović - Veljko Paškvalin - Pavao Anđelić, Jajce, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 179-180; Jelena Mrgić, Јајце, Лексикон градова и тргова средњовековних српских земаља - према писаним изворима - , Завод за уџбенике, Београд 2010, 122-123.</ref> Premještanjem dvora, Jajce postaje formiran urbani centar opasan zidinama, po ugledu na savremeni evropski model. Uz [[Bobovac]] i [[Borač]], Jajce je po obimu i ukupnom arhitektonskom sklopu jedan od najvećih gradova srednjovjekovne Bosne. Njegova značajna karakteristika je razvijen privredni život. U periodu 1439 – 1462. godine u Jajcu je boravilo ukupno 20 Dubrovčana, ali tu nije došlo do formiranja prave [[Dubrovačke kolonije u srednjovjekovnoj Bosni|dubrovačke kolonije]], jer sjeverozapadna Bosna, nije predstavljala prostor za koji su Dubrovčani bili jače zainteresovani u trgovačkom pogledu. Trgovinska razmjena Jajca i zapadne Bosne bila je usmjerena prema srednjodalmatinskim gradovima [[Split]]om i [[Trogir]]om koji su bili u samom susjedstvu, mnogo bliže od [[Dubrovnik]]a.<ref>Desanka Kovačević-Kojić, Градска насеља средњовјековне босанске државе, Sarajevo 1978, 97, 128-129.</ref> Domaće stanovništvo odlazi u primorje radi posla. Septembra 1453. godine Jakob iz Jajca, sin Radoslave, udovice Dobrovoja ugovara sedmogodišnju službu kod stipendiarija Antonela Korfa iz [[Split]]a.<ref>„Dona Radoslaua mater Jacobi condam Dobrouoy de Jaiza Bosine partibus et Verticho eius frater locauerunt dictum Jacobum eius filium ser Antonelo de Corfoy stipendiario et caporalis in castro Spaleti presenti accipienti dictum Jacobum ad famulandum et seruiendum eidem ser Antonello ad eius seruicium pro annis septem proxime futurum ...” (16. septembar 1453. godine), Državni arhiv u Zadru, Splitski arhiv, Busta 10, sv. 24, f. 78 verso.</ref> Među domaćim jajačkim trgovcima koji se zadužuju u [[Split]]u je Juraj Jurjević ([[1447]]-[[1448]]) (Gregorius Jurgeuich habitator in Jaiça; Gregorius Jurgeuich de Jaiça).<ref>„Gregorius Jurgeuich habitator in Jaiça sponte fuit confessus et contentus se debitorem esse ac dare debere Mathosio Gerlich stazonario de Spaleto presenti et stipulanti pro se et heredibus suis ducatos quinquaginta septem auri et in auro et soldos XLVI paruorum nominatum pro panno et mercibus sibi datis et venditis ...” (22. juni 1447. godine), Državni arhiv u Zadru, Splitski arhiv, Busta 9, sv. 23/11, f. 87 verso-88. Ispod: „1448 die X decembris dictus Mathosius fuit confessus ... a Radichio Radosalich de Jaiza socio dicti Gregorii ducatos XXXVI cum dimidio ...“, Isto; „Gregorius Jurgeuich de Jaiça presens et se sponte obligando per se et heredes suos fuit confessus et contentus se debitorem esse ac dare debere Baptiste Johannis ciui et habitator Spaleti presenti et stipulanti pro se et heredibus suis ducatos quadraginta auri et in auro, libras quator et soldos X paruorum nominatum pro mercanciis sibi datis et uenditis de sua statione ...” (15. mart 1449. godine), Isto, sv. 23/14, f. 287.</ref> U Jajcu je pogubljen posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] [[1463]]. godine. ==== Period Jajačke banovine ==== Za vrijeme [[Ugarska|ugarske]] vladavine, tj. trajanja [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]] od 1464. do 1527. godine cijeli obrambeni sistem grada je prepravljen i dopunjen. ==== Osmanlijski period ==== U 5. fazi, za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijskog]] imperija (1528.-1878.), grad dobiva konačan oblik. U tvrđavi se tornjevi pretvaraju u bastione i unutar starih srednjovjekovnih zidova podignuti su nasipi i izgrađena barutana, toranj na Džikovcu, mesdžid u tvrđavi, [[Crkva svete Marije (Jajce)]] se preinačuje u [[Fethija-Sulejman-hanova džamija|Džamiju Sulejmana II]]. == Arhitektonska cjelina == === Nacionalni spomenik === [[Datoteka:Grad_Jajce.JPG|lijevo|mini|200x200piksel|Citadela s pogledom na stari grad Jajce utvrđen zidinama]] Utvrđeni grad Jajce nalazi se na ušću rijeka Plive i Vrbasa. Osnovan je i počeo se razvijati u srednjem vijeku, a svoj konačni oblik stekao je tokom osmanskog perioda. U Jajcu se nalaze nekoliko crkava i džamija, izgrađenih u različitim vremenima i pod različitim vladavinama, što ovaj grad čini prilično raznolikim u tom aspektu. Proglašen je [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]], a kao stari gradski jezgro Jajca, uključujući [[Plivski vodopad|vodopad]], te druge pojedinačne lokalitete izvan zidina utvrđenog grada, poput Jajačkog Mitreja, označen je kao prirodna i arhitektonska cjelina Jajca i predložen za upis na [[UNESCO|UNESCO-vu]] [[Svjetska baština|Listu svjetske baštine]]. Prijedlog za upis trenutno je na UNESCO-voj Tentativnoj listi.<ref name="unesco-tentative-Jajce">{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/2098/|title=The natural and architectural ensemble of Jajce – UNESCO World Heritage Centre|publisher=UNESCO World Heritage Centre|archive-url=https://web.archive.org/web/20180110160709/https://whc.unesco.org/en/tentativelists/2098/|archive-date=10. 1. 2018|url-status=live|access-date=25. 12. 2017|df=dmy-all}}</ref><ref name="unesco-tentative-BiH">{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/state=ba|title=UNESCO World Heritage Centre – Tentative Lists: Bosnia and Herzegovina|publisher=UNESCO World Heritage Centre|archive-url=https://web.archive.org/web/20170716223857/https://whc.unesco.org/en/tentativelists/state=ba|archive-date=16. 7. 2017|url-status=live|access-date=25. 7. 2017}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Jajce_fortress1.jpg|alt=Jajce fortress|Tvrđava Jajce Datoteka:Jajce_–_City_walls.jpg|alt=Bastion of Jajce fortress|Bastion tvrđave Jajce Datoteka:Jajce,_opevnění.jpg|alt=Jajce - a walled city, protected by two rivers and long wall|[[Jajce]] - grad utvrđen zidinama, zaštićen dvjema rijekama i dugim zidom </gallery> == Također pogledati == * [[Pliva]] * [[Vrbas]] * [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevina Bosna]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * [[Jelena Mrgić]], Јајце, Лексикон градова и тргова средњовековних српских земаља - према писаним изворима - , Завод за уџбенике, Београд 2010, 122-123. * [[Bruno Marijanović]] - [[Veljko Paškvalin]] - [[Pavao Anđelić]], Jajce, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 179-180. * [[Desanka Kovačević-Kojić]], ''Градска насеља средњовјековне босанске државе'', Sarajevo 1978. * [[Ćiro Truhelka]], Kraljevski grad Jajce, Sarajevo, 1904. * [[Đoko Mazalić]], "Stari grad Jajce", Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. sv. VII. Sarajevo, 1952., 59-100 {{Commonscat|Jajce Castle}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{Tvrđave u BiH}} [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Jajcu]] [[Kategorija:Historija Jajca|Tvrđava]] [[Kategorija:Arhitektura u 14. vijeku]] [[Kategorija:14. vijek u Bosni]] [[Kategorija:Bosansko Kraljevstvo]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] 67kmlrdz7al0qxtdiyp1q5lr7mnrvg6 0 399151 3712930 3538551 2025-06-07T05:25:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712930 wikitext text/x-wiki '''Višećelijske životinje''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Metazoa''), su [[bioraznolikost|bioraznolika]] skupina [[životinja]], čije je tijelo, za razliku od jednoćelijskih praživotinja (''[[Protozoa]]''), građeno od većeg broja ćelija koje su specijalizirane za različite funkcije. Te ćelije se nalaze u najmanje dva sloja: vanjski, koji je u dodiru s okolinom i štiti [[organizam]] i prima podražaje, i unutrašnji, koji ima [[probava|probavne]] i druge funkcije. Ti slojevi se javljaju kao zametni listići ([[ektoderm]] i [[endoderm]]) u [[embrion]]skom razvoju svih viših organizama, a osobito su obilježavajući za tzv. ''diploblaste''. To su ili organizmi kojima se odraslo tijelo sastoji samo od dva ([[spužve]], [[dupljari]]).<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref> Tjelesne ćelije metazoa se tokom razvića diferenciraju u skupine onih koje su slične po obliku i funkciji i čine različita tkiva; različita tkiva koja imaju zajedničku funkciju tvore organe. Kod ''triploblasta'' (svi viši organizmi) između ektoderma i endoderma javlja se treći sloj – [[mezoderm]], od kojeg nastaju organski sistemi za kretanja i potporu tijela, ulaz, raspodjelu proizvoda [[metabolizam|metabolizma]], a sučestvuje i u strukturirama i mnogih [[Organ (anatomija)|organ]]a. Visoko složena, tkivno i organski bogato izdiferencirana tijela višećelijskoh životinja imaju [[nervni sistem]] koji osigurava djelotvornost mehanizma koji sve ćelije umrežava u organizacijski funkcionalni međuodnos, prenosi podražaje i omogućava svrsishodne reakcije odgovarajućih organa. Sve višećelijske životinje karakterizira i njihov razvoj iz jedne jedine početne ćelije, oplođene [[jaje|jajne ćelije]] –[[zigot]]a, koji se, u toku niza progresivnih promjena, razvija u novi organizam. Metazoe su životinje koje tvore jedno od potcarstava životinjskog carstva; čine ga organizacijskih tipova: *[[Parazoa]] ([[koljeno (taksonomija)|koljena]] protometazoa i [[spužve]]) i *[[Eumetazoa]]: nečlankovite gliste [[Ameria]], člankovite gliste (''Polymeria''), maločlankovite (''Oligomeria'') i hordati (''Chordonia''). ==Evolucija== === Pojava === Višećelijsko stanje je samostalno razvilo barem 46 puta,<ref name="Grosberg2007">Grosberg RK, Strathmann RR. (2007) [http://www-eve.ucdavis.edu/grosberg/Grosberg%20pdf%20papers/2007%20Grosberg%20%26%20Strathmann.AREES.pdf The evolution of multicellularity: A minor major transition?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304121329/http://www-eve.ucdavis.edu/grosberg/Grosberg%20pdf%20papers/2007%20Grosberg%20%26%20Strathmann.AREES.pdf |date=4. 3. 2016 }} Annu Rev Ecol Evol Syst. 2007;38:621–654.</ref><ref>Parfrey, L.W. & Lahr, D.J.G. (2013). Multicellularity arose several times in the evolution of eukaryotes. Bioessays, 35 (4):339-347, [http://www.producao.usp.br/bitstream/handle/BDPI/45022/339_ftp.pdf?sequence=1&isAllowed=y] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140725235332/http://www.producao.usp.br/bitstream/handle/BDPI/45022/339_ftp.pdf?sequence=1&isAllowed=y |date=25. 7. 2014 }}.</ref> uključujući neke [[prokarioti|prokariote]], kao što su [[cijanobakterija|cijanobakterije]], [[miksobakterija]], [[aktinomiceta]], ''[[Deltaproteobakterija|Magnetoglobus multicellularis]]'' ili ''[[Metanosarkina]]''. Međutim, kompleks višećelijskih organizama je evoluirao samo u šest eukariotskih grupa: [[životinje]], [[gljive]], [[smeđe alge]], [[crvene alge]], [[zelene alge]] i [[biljka|kopnene biljke]].<ref>{{Cite web |url=http://public.wsu.edu/~lange-m/Documnets/Teaching2011/Popper2011.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 2. 2016 |archive-date=29. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160729224035/http://public.wsu.edu/~lange-m/Documnets/Teaching2011/Popper2011.pdf |url-status=dead }}</ref> U više navrata su evoluirale ''[[Chloroplastida]]'' ([[zelene alge]] i [[biljka|kopnene biljke]]), jednom ili dva puta za [[životinje]], jednom [[smeđe alge]], tri puta [[gljive]] ([[hihtrid]]i, [[ascomicete]] i [[bazidiomicete]].)<ref>Niklas, K. J. (2014) [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24363320 The evolutionary-developmental origins of multicellularity].</ref> i možda nekoliko puta [[Mycetozoa]] i [[crvene alge]].<ref>{{cite journal | author = Bonner, John Tyler | authorlink = John Tyler Bonner | year = 1998 | title = The Origins of Multicellularity | journal = [[Integrative Biology]] | volume = 1 | issue = 1 | pages = 27–36 | url = http://courses.cit.cornell.edu/biog1101/outlines/Bonner%20-Origin%20of%20Multicellularity.pdf | format = PDF, 0.2 MB | issn = 1093-4391 | doi = 10.1002/(SICI)1520-6602(1998)1:1<27::AID-INBI4>3.0.CO;2-6 | access-date = 16. 2. 2016 | archive-date = 8. 3. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120308175112/http://courses.cit.cornell.edu/biog1101/outlines/Bonner%20-Origin%20of%20Multicellularity.pdf | url-status = bot: unknown }}</ref> Prvi dokazi o najranijim višećelijskim oblicima života sreću se kod [[cijanobakterija]] – organizama koji su živjeli prije 33,- 35 ilijardi godina. Kako bi se reproducirali, višećelijskih organizami su morali riješiti problem regeneracije čitavog organizma od [[spol]]nih ćelija (tj. [[spermatozoid]]a i [[jaje|jajnih]] ćelija), što istražuje [[embriologija|razvojneabiologija]]. Životinje su evoluiralie u pravcu veće raznolikost tipova ćelija u višećelijskom tijelu (100-150 različitih vrsta ćelija), u odnosu sa 10-20 u [[biljka]]ma, [[gljiva]]ma i protoctistima.<ref>Margulis, L. & Chapman, M.J. (2009). Kingdoms and Domains: An Illustrated Guide to the Phyla of Life on Earth ([4th ed.]. ed.). Amsterdam: Academic Press/Elsevier. p. 116.</ref> === Gubitak višećelijske građe === U nekim grupama organizama se pojavio gubitak višećelijske građe<ref>[http://cyberleninka.ru/article/n/the-principle-of-counter-directional-morphological-evolution-and-its-significance-for-construction-the-megasystem-of-protists-and-other]</ref> Gljive su pretežno višećelijske, iako su rane divergentne loze uglavnom jednoćelijske (npr. [[Microsporidia]]), a bilo je brojnih reverzija u jednoćelijskih oblika gljiva (npr ''[[kvasci|Saccharomycotina]] '', u rodu ''[[Cryptococcus]]'' i drugim [[kvasci]]ma).<ref>Parfrey, L.W. & Lahr, D.J.G. (2013), p. 344.</ref><ref>Medina, M., A. G. Collins, J. W. Taylor, J. W. Valentine, J. H. Lipps, L. A. Amaral Zettler and M. L. Sogin (2003). Phylogeny of Opisthokonta and the evolution of multicellularity and complexity in Fungi and Metazoa. ''International Journal of Astrobiology'' 2(3): 203-211.</ref> Možda se isto dogodilo i u nekih [[crvene alge|crvenih algi]] (npr.'' [[Porphyridium cruentum|Porphyridium]] '', ali je moguće I da su primitivne jednoćelijske).<ref>Seckbach, Joseph, Chapman, David J. [eds.]. (2010). ''Red algae in the genomic age''. New York, NY, U.S.A.: Springer, p. 252, [https://books.google.com/books?id=fegCa9G-c90C&lpg=PP1&hl=pt-BR&pg=PA252#v=onepage&q&f=false].</ref> Gubitak multićelijske organizacije je moguć i kod nekih zelenih algi (npr. ''[[Chlorella|Chlorella vulgaris]]'' i neke [[Ulvophyceae]]).<ref name="CocquytVerbruggen2010">{{cite journal|last1=Cocquyt|first1=E.|last2=Verbruggen|first2=H.|last3=Leliaert|first3=F.|last4=De Clerck|first4=O.|title=Evolution and Cytological Diversification of the Green Seaweeds (Ulvophyceae)|url=https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_2010-09_27_9/page/2052|journal=Mol. Biol. Evol.|volume=27|issue=9|year=2010|pages=2052–2061|issn=0737-4038|doi=10.1093/molbev/msq091}}</ref> U drugim grupama, uglavnom [[parazit]]skimi, došlo je do redukcije višećelijske organizacije, uglavnom u broju ili vrsti ćelija, npr. kod [[miksozoa]] – višećelijskih organizama, za koje se ranije smatralo da su jednoćelijski, a vjerovatno potiču od izuzetno reduciranih [[knidarija]].<ref>{{Cite web |url=http://tolweb.org/Myxozoa/2460 |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 2. 2016 |archive-date=16. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216140158/http://tolweb.org/Myxozoa/2460 |url-status=dead }}</ref> == Hipoteze o porijeklu == Postoje razni mehanizmi putem kojih je mogla evoluirati višećelijska organizacija životinja. Jedna hipoteza je da je grupa funkcijski specifičnih ćelija objedinjuju u pužoliku masu naziva [[srado (biologija)|stado]], koji se pomjera kao višećelijska jedinica. To je u suštini ono što su danas [[sluzave plijesni]]. Druga hipoteza je da je u primitivnoj ćeliji došlo do podjle jedra, čime postaje [[sincicij]]. Membrana bi onda oko svakog od njih (i ćelijskog prostora i obuhvaćenih organela), formirala grupu povezanih ćelija u jednom organizmu (ovaj mehanizam je uočen u ''[[Drosophila]]''). Treća hipoteza je da se, nakom podjele jednoćelijskog organizma, kćerka ćelija nije odvojila, što je rezultiralo u konglomerat identičnih ćelija u jednom organizmu, što bi se moglo kasnije razviti specijalizirana tkiva. To je ono što se vidi kod biljnih i životinjskih [[embrion]]a, kao i [[hoanoflagelate|hoanoflagelata]].<ref>[http://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(10)01095-X?large_figure=true Multicellular development in a choanoflagellate; Stephen R. Fairclough, Mark J. Dayel and Nicole King]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/2010/12/14/science/14creatures.html?scp=1&sq=In%20a%20Single-Cell%20Predator,%20Clues%20to%20the%20Animal%20Kingdom’s%20Birth&st=cse In a Single-Cell Predator, Clues to the Animal Kingdom’s Birth]</ref> Budući da su prve višećelijske životinje bile jednostavna, mehkim organizmima je nedostajao [[skelet]], ljuske ili drugi čvrsti dijelovi tijela, oni nisu dobro očuvani u [[fosil]]nim zapisima. Izuzetak mogu biti [[demospongija]], koje su možda ostavile hemijske otiske u drevnim stijenama. Najraniji fosili višećelijskih organizama uključuju spornu ''[[Grypania]] spiralis'' i fosile u crnim [[škriljac|škriljcima]] u [[paleoproterozoik]]u formacijama u [[Gabon]]u ([[Gabonionta]]).<ref>Knoll A. H. (2003): Life on a young planet. Princeton University Press, {{ISBN|0-691-00978-3}} (hardcover), {{ISBN|0-691-12029-3}} (paperback).</ref><ref> {{cite journal | author = El Albani A. et al. <!--- | last = El Albani | first = A. | coauthors = A, Bengtson S, Canfield DE, Bekker A, Macchiarelli R, Mazurier A, Hammarlund EU, Boulvais P, Dupuy JJ, Fontaine C, Fürsich FT, Gauthier-Lafaye F, Janvier P, Javaux E, Ossa FO, Pierson-Wickmann AC, Riboulleau A, Sardini P, Vachard D, Whitehouse M, Meunier A. ---> | date = 1. 7. 2010 | title = Large colonial organisms with coordinated growth in oxygenated environments 2.1 Gyr ago | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-07-01_466_7302/page/100 | journal = [[Nature]] | volume = 466 | issue = 7302 | pages = 100–104 | issn = 0028-0836 | doi = 10.1038/nature09166 | pmid = 20596019 }}</ref> U takvim formacijama su nađeni mikrofosili sa višećelijskim osobinama, starri oko 600 miliona godina.<ref>{{Cite journal | doi = 10.1038/nature13766| title = Cell differentiation and germ–soma separation in Ediacaran animal embryo-like fossils| journal = Nature| year = 2014| last1 = Chen | first1 = L. | last2 = Xiao | first2 = S. | last3 = Pang | first3 = K. | last4 = Zhou | first4 = C. | last5 = Yuan | first5 = X.}}</ref> Donedavno [[filogeneza|filogenetske]] rekonstrukcije su pravljene preko [[anatomija|anatomskih]] (posebno [[embriologija|embrioloških]]) sličnosti. Ovo je dosta nepouzdano, jer živi višećelijski organizami, kao što su [[životinje]] i [[biljke]] su više od 500 miliona godina odmakle od svojih jednoćelijskih predaka. Takav protok vremena omogućava i [[divergentna evolucija|divergentnu]] i [[konvergentna evolucija|konvergentnu]] evoluciju i mogućnst da se oponašaju sličnosti i akumuliraju razlike između grupa modernih i izumrlih predaka vrsta. Moderna [[filogenetika]] koristi sofisticirane tehnike, kao što su [[izoenzim]]i, [[satelitna DNK]] i drugi [[genetički marker|molekulski markeri]] koji opisuju i osobine posjeduju srodne loze. Evolucija višećelijskih životinja se mogla dogoditi na tri načina, od kojih potonji, po kolonijalnoj teoriji, najviše podržava znanstvena zajednica: ===Teorija simbioze === Ova teorija sugerira da su prvi višećelijski organizami nastali iz [[simbioza|simbioze]] (suradnje) različitih vrsta pojedinačnih ćelija organizama, od kojih svaka ima različitu ulog. Vremenom ovi organizmi su postali toliko zavisni jedni od drugih ne bi mogli opstati samostalno, što je na kraju je dovelo do ugradnje njihovih [[genom]]a u jedan višećelijski organizam. Svaki odgovarajući organizam je potomak posebne loze diferenciranih ćelija u novonastalim vrstama. Ova vrsta ozbiljne međuzavisne simbioze može se vidjeti često, kao što je u odnos između [[klaun riba]] i [[Heteractis magnifica|morske anemone]]. U ovim slučajevima, izuzetno je vitno pitanje da li bi bilo koja vrsta opstala, ako duga izumre. Međutim, problem sa ovom teorijom je da se još uvijek ne zna koliko [[DNK]] svakog organizma se može ugraditi u jedan [[genom]] da bi ih predstavljao kao pojedinačne vrste. Takva teoriju naglašava da se takvo nešto dogodilo (npr. [[mitohondrije]] i [[hloroplast]]i u životinjskim i biljnim ćelijama – [[endosimbioza]]). To se događalo izuzetno rijetko, a čak i tada, genomi endosimbionta su zadržali elemente razlikovanja, odvojeno repliciraju svoju [[DNK]] u [[mitoza|mitozi]] vrste domaćina. Naprimjer, da se dva ili tri simbiotska organizma formiraju kompozitni [[lišaj]], međusobno su ovisni za opstanak, odvojeno reproduciraju, a zatim ponovno nalaze obrazac za stvaranje jedunstvenog organizma još jednom.<ref>{{cite book | author = Margulis L. | authorlink = Lynn Margulis | year = 1998 | title = Symbiotic Planet: A New Look at Evolution | page = 160 | publisher = Basic Books | location = New York | isbn = 978-0-465-07272-9 | url = http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=96971657 | access-date = 16. 2. 2016 | archive-date = 11. 5. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120511151941/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=96971657 | url-status = dead }}</ref> ===Teorija celularizacije (sincicija)=== Ova teorija počiva na pretpostavci da višejedarni jednoćelijski organizam može azviti unutarćelijske memrane i citoplazmatski sadržaj podijeliti u cjeline iko pojedinih jedara.<ref> {{cite book | author = Hickman C. P,, Hickman F. M. | date = 8. 7. 1974 | title = Integrated Principles of Zoology | url = https://archive.org/details/integratedprinci0000hick | edition = 5th | publisher = Mosby | location = | isbn = 978-0-8016-2184-0 | page = [https://archive.org/details/integratedprinci0000hick/page/112 112] }}</ref> Mnogi protisti, kao što su [[cilijate]] ili [[sluzaste gljive]] mogu imati više jedara, što podržava [[hipoteza|hipotezu]]. Međutim, jednostavno prisustvo više jedara nije dovoljno da podrži tu teoriju. Višestruka jedra cilijata su različita i imaju jasno diferencirane funkcije. [[Makronukleus]] služi potrebama kontrole svih vitalnih funkcija organizma, dok je [[mikronukleus]] služi za [[spolno razmnožavanje]] za razmjenu [[genetika|genetičkog materijala]]. [[Sincicij]] sluzastih gljiva je oblik koji je sastavljen od pojedinačnih amoeboidnih ćelija, kao i sincicijska tkiva nekih višećelijskih organizama, a ne obrnuto. Da bi se uvažila, ova teorija treba dokazati primjer i mehanizam generaciju višećelijskog organizma od već pretpostojećih sincicija. Na ovoj pretpostavci počiva i tzv. '''turberarna teorija''', koju je postavio [[Jovan Hadži]], a koja smatra da je tako nastala skupina prvih višećelijskih životinja iz skupine ''[[Turbelaria]]''. ===Teorija kolonija=== Treći objašnjenje multiceularizacije je teorija porijekla od kolonija, koju ke predložio [[Ernest Heckel]] u [[1874]]. Ova teorija tvrdi da je simbioza mnogih organizama iste vrste (za razliku simbiotske teorija, koja ukazuje na simbioza različitih vrsta) dovela do višećelijskih organizam. Barem neki, pretpostavlja se kopnemi organizmi su nastali, višećelijskim odvajanjem, a zatim ponovnim spajanjem (npr. [[sluzave plijesni|ćelije sluzastih plijesni]]), dok za većinu višećelijskog vrsta (oni koji su evoluirali u vodene sredine), višećelijsko stanje nastaje kao posljedica pojave da se podijeljene ćelije ne odvoje do sljedeće podjele. Mehanizam ovog drugog formiranja kolonija može biti kao jednostavna nepotpuna [[citokineza]], iako se smatra da višećelijska organizacija obično uključuje ćelijsku diferencijaciju. [[Datoteka:ColonialFlagellateHypothesis.png|thumb|700px|center|Hipoteza kolonijskih flagelata (bičara)]] Prednost kolonijske teorije je da je viđena u 16 različitih protoctistnih [[koljeno )taksonomija)|koljena]] Naprimjer, za vrijeme nestašice hrane, jedinke [[ameba]] ''[[Dictyostelium]]'' se grupiraju u koloniji koja se kreće na novu lokaciju. Neke od tih ameba se tada malo razlikuju jedne od drugih. Drugi primjeri kolonijalne organizacije u jednoćelijskih organizama su [[Volvocaceae]], kao što su [[Eudorina]] i [[Volvox]], od kojih se potonji sastoji od do 500-50.000 ćelija (u zavisnosti od vrste), a samo mali dio njih se razmnožavaju. Naprimjer, u jednoj vrsti se razmnožava 25-35 ćelija, 8 [[bespolno razmnožavanje|bespolno]] i oko 15 -25 [[spolno razmnožavanje|spolno]]. Međutim, često može biti teško razdvojiti kolonijalne [[protist]]e od istinskih višećelijskih organizama, kao što ni dva koncepta nisu različita; kolonijalni protisti su pod nazivom "pluricelularni", a ne "višećelijski''.<ref>{{Cite journal | doi = 10.1038/420745a | title = Multicellularity: Evolution and the egg | year = 2002 | last1 = Wolpert | first1 = L. | last2 = Szathmáry | first2 = E. | journal = Nature | volume = 420 | pages = 745 | pmid = 12490925 | issue = 6917 }}</ref><ref>{{Cite journal | doi = 10.1002/bies.20197 | title = A twelve-step program for evolving multicellularity and a division of labor | year = 2005 | last1 = Kirk | first1 = D. L. | journal = BioEssays | volume = 27 | pages = 299–310 | pmid = 15714559 | issue = 3 }}</ref><ref>AlgaeBase. [http://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=43497 Volvox Linnaeus, 1758: 820.] ===Teorija formiranje sinzoospora=== Neki autori sugeriraju da je višećelijsko poreklo, barem u Metazoa, došlo zbog prelaska zbog vremensko-prostorne ćelijske diferencijacije, a ne kroz postepenu evoluciju ćelijske diferencijacije, kao što je tvrdila [[Hekel]]ova [[Gastraea|gastralna teorij]]. ref>Mikhailov K.V., Konstantinova A.V., Nikitin M.A., Troshin P.V., Rusin L., Lyubetsky V., Panchin Y., Mylnikov A.P., Moroz L.L., Kumar S. & Aleoshin V.V. (2009). The origin of Metazoa: a transition from temporal to spatial cell differentiation. ''Bioessays'', 31(7), 758-768, [http://www.kumarlab.net/pdf_new/MikhailovAleoshin09.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305132401/http://www.kumarlab.net/pdf_new/MikhailovAleoshin09.pdf |date=5 Mart 2016 }}.</ref> === Teorija mutacije GK-PID === U januaru 2016. godine, pojvio se naučni rad koji pretpostavlja da su višećelijski organizmi postali prije oko 800 miliona godina, pretrpivši manje genetičke promjene u jednoj molekuli zvanoj GK-PID, što je možda dozvolilo pojedinim ćelijama da idu u jednu od od mnogih drugih ćelija.<ref name="PTRS-2015">{{cite journal |last1=Erwin |first1=Douglas H. |title=Early metazoan life: divergence, environment and ecology |journal=[[Phil. Trans. R. Soc. B]] |date=9. 11. 2015 |volume=370 |issue=20150036|doi=10.1098/rstb.2015.0036 |url=http://dx.doi.org/10.1098/rstb.2015.0036 |access-date=7. 1. 2016}}</ref><ref name="NYT-20160107">{{cite news |last=Zimmer |first=Carl |authorlink=Carl Zimmer |title=Genetic Flip Helped Organisms Go From One Cell to Many |url=http://www.nytimes.com/2016/01/12/science/genetic-flip-helped-organisms-go-from-one-cell-to-many.html |date=7. 1. 2016 |work=[[New York Times]] |access-date=7. 1. 2016 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Životinje]] *[[Protozoa]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commons|Metazoa}} {{Portal|Biologija}} [[Kategorija:Životinje]] 8ehr89twjtx35kk0fmrv6vi9wsuc2c4 0 399805 3713026 3521641 2025-06-07T11:31:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Napadi u Parizu 13. novembra 2015. | slika = Parisattacks.png | opis_slike = Lokacije napada | lokacija = Pariz, Francuska<br />Saint-Denis, Francuska<br />1: blizu stadiona [[Stade de France]]<br />2: Rue Bichat i rue Alibert (Le Petit Cambodge, Le Carillon)<br />3: Rue de la Fontaine-au-Roi (Casa Nostra)<br />4: Pozorište Bataclan<br />5: Rue de Charonne (La Belle Équipe)<br />Zvjezice: pojedinačni samoubilački napadi (izuzev Bataclana) | datum = 13. novembar 2015 – 14. novembar 2015. | vrijeme = 21:16 – 00:58 | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | tip = Masovno ubijanje, bombardovanje, uzimanje talaca, samoubilački napad | mrtvih = 129:<ref name="GuardNov15_2"/><br/> *Bataclan:&nbsp;89 *Le Carillon i Le Petit Cambodge:&nbsp;11 *La Casa Nostra:&nbsp;5 *Stade de France:&nbsp;6 *La Belle Équipe:&nbsp;18 7 počinioca<ref name="GuardNov15_2">{{cite news|author= Claire Phipps|newspaper=The Guardian|date=15. 11. 2015|access-date=15. 11. 2015|title=Paris attacker named as Ismaïl Omar Mostefai as investigation continues – live updates|url=http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/15/paris-attacker-named-investigation-continues-live-updates}}</ref> | ranjenih = 352,<ref name="BBCNewsLive">{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-34815972 |title=Paris attacks updates |publisher=BBC News}}</ref> od kojih je 99 teško ranjeno<ref name="Le Monde.fr">{{cite news|title=Attaques à Paris : ce que l'on sait des attentats qui ont fait au moins 128 morts|url=http://www.lemonde.fr/societe/article/2015/11/13/fusillade-meurtriere-a-paris_4809485_3224.html|access-date=14. 11. 2015|agency=Le Monde.fr|publisher=Le Monde.fr|language=fr}}</ref> | počinitelji = [[Islamska Država]]<ref name="ISIS">{{cite news|url=http://www.cnn.com/2015/11/14/world/paris-attacks/|title=ISIS claims responsibility of Paris attacks|publisher=CNN|access-date=14. 11. 2015}}</ref> | počinitelj = 7 osoba s samoubilačkim prslucima. Neki sa kalašnjikovima:<ref name="AFP summary">{{cite news |url=http://news.yahoo.com/least-120-dead-paris-attacks-investigation-source-pta-013205822.html |title=More than 120 people killed in Paris 'terror' attacks |publisher=Yahoo! News |agency=Agence France-Presse |date=13. 11. 2015 |access-date=14. 11. 2015 |author=Randolph, Eric and Simon Valmary |archive-date=14. 11. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6d1kwppjd?url=http://news.yahoo.com/least-120-dead-paris-attacks-investigation-source-pta-013205822.html;_ylt=AwrC1DFcskZWYBkAKh_QtDMD;_ylu=X3oDMTByOHZyb21tBGNvbG8DYmYxBHBvcwMxBHZ0aWQDBHNlYwNzcg-- |url-status=live }}</ref> * 3 iz [[Molenbeek]]a, [[Belgija]]<ref name=Brussels>{{cite news |date=14. 11. 2015|title=Trois des terroristes de Paris viendraient de Molenbeek: perquisitions et une arrestation sur place en ce moment |url=http://www.rtl.be/info/regions/bruxelles/trois-des-terroristes-de-paris-viendraient-de-molenbeek-perquisitions-et-une-arrestation-sur-place-en-ce-moment-770825.aspx |newspaper=RTL}}</ref> * Omar Ismaël Mostefai<ref name=FrenchExtremist>{{cite news |last1=Elgot |first1=Jessica |last2=Phipps |first2=Claire |last3=Bucks |first3=Jonathan |date=14. 11. 2015 |title=Paris attacks: Syrian who passed through Greece on refugee route one of Isis killers – live |url=http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/14/paris-terror-attacks-attackers-dead-mass-killing-live-updates |newspaper=The Guardian |access-date=14. 11. 2015 |quote=The French newspaper Libération reports that one of the terrorists who carried out the Bataclan shooting has been confirmed as a French extremist who was known to police.}}</ref> * Ahmed Almuhamed * Mohammed Almuhamed * Abbdulakbak B. | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = [[AK-47|Kalašnjikovi]],<ref name="CNN International">{{cite web |title=Paris attacks: More than 100 killed in gunfire and blasts, French media say |publisher=CNN |date=14. 11. 2015 |url=http://edition.cnn.com/2015/11/13/world/paris-shooting/index.html |access-date=14. 11. 2015}}</ref> ručne bombe i samoubilački prsluci }} U večernjim satima 13. novembra 2015, niz [[Terorizam|terorističkih]] napada ([[Ubistvo|masovno ubijanje]], [[samoubilački napad]]i i [[Talac|uzimanje talaca]]) dogodili su se u [[Pariz]]u, [[Francuska]] i njegovom sjevernom predgrađu [[Saint-Denis]]. S početkom u 21:16 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]],<ref name="20minutes CH 2015">{{cite web |title = Soudain, l'une des bombes explose en plein match|url = http://www.20min.ch/ro/news/monde/story/Soudain--l-une-des-bombes-explose-en-plein-match-27994743|website = 20 minutes|access-date = 14. 11. 2015|quote = On entend clairement, sur cette vidéo, la détonation de 21h16|language = fr}}</ref> dogodilo se šest masovnih ubijanja i tri zasebna samoubilačka napada blizu francuskog nacionalnog stadiona [[Stade de France]].<ref name="20minutes CH 2015" /><ref name="Nossiter 2015">{{cite news |last1 = Nossiter|first1 = Adam|last2 = Gladstone|first2 = Rick|url = http://www.nytimes.com/2015/11/14/world/europe/paris-shooting-attacks.html|title = Paris Attacks Kill More Than 100, Police Say; Border Controls Tightened|website = The New York Times|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Najsmrtonosniji napad dogodio se u pozorištu [[Bataclan]] gdje su počinioci uzeli taoce i sukobili se s policijom sve do 00:58. Ubijeno je najmanje 129 osoba, od kojih je 89 ubijeno u pozorištu [[Bataclan]].<ref name="GuardNov153">{{cite news|last1 = Rawlinson|first1 = Kevin|title = Fatal shootings and explosion reported in Paris – live|url = http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/13/shootings-reported-in-eastern-paris-live|access-date = 13. 11. 2015|work = The Guardian|date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20181226110154/https://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/13/shootings-reported-in-eastern-paris-live+|archive-date = 26. 12. 2018|url-status = dead}}</ref><ref name="BBCNov152">{{cite news |title = Paris shootings: Casualties in city centre and explosion at the Stade de France|url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-34814203|access-date = 13. 11. 2015|publisher = BBC News|date = 13. 11. 2015}}</ref><ref name="BBC News 2015">{{cite web |title = Paris shootings and explosions near the Stade de France kill 18|publisher = BBC News|date = 13. 11. 2015|url = http://www.bbc.com/news/world-europe-34814203|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Ozlijeđeno je još 352 osoba, te ih je 99 u kritičnom stanju.<ref name="(now) (earlier) 2015">{{cite web |author = Claire Phipps|author2 = Kevin Rawlinson|title = All attackers dead, police say, after shootings and explosions kill at least 150 in Paris – live updates|website = The Guardian|date = 13. 11. 2015|url = http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/13/shootings-reported-in-eastern-paris-live|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Pored civila ubijeno je i sedam napadača, te vlasti i dalje tragaju za mogućim saučesnicima koji su na slobodi. Francuska je već bila na velikom stepenu pripravnosti od [[Januarski napadi u Parizu 2015.|januarskih napada u Parizu]] koji su usmrtili 17 osoba među kojima su bili civili i policajci.<ref name="AFP summary5">{{cite news|url = http://news.yahoo.com/least-120-dead-paris-attacks-investigation-source-pta-013205822.html|title = More than 120 people killed in Paris 'terror' attacks|publisher = Yahoo! News|agency = Agence France-Presse|date = 13. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015|author = Randolph, Eric and Simon Valmary|archive-date=14. 11. 2015|archive-url = https://www.webcitation.org/6d1kwppjd?url=http://news.yahoo.com/least-120-dead-paris-attacks-investigation-source-pta-013205822.html;_ylt=AwrC1DFcskZWYBkAKh_QtDMD;_ylu=X3oDMTByOHZyb21tBGNvbG8DYmYxBHBvcwMxBHZ0aWQDBHNlYwNzcg--|url-status = live}}</ref> [[Francuski predsjednik]] [[François Hollande]] proglasio je [[vanredno stanje]] i postavio privremene kontrole na državne granice.<ref name="GuardNov153"/> Dana 13. novembra, [[Islamska Država]] sebe je proglasila odgovornom za napade.<ref>{{cite web|url = http://www.france24.com/fr/urgent/20151114-lorganisation-etat-islamique-revendique-attentats-paris|title = L'organisation État islamique revendique les attentats de Paris|date = 14. 11. 2015|publisher = France 24|language = fr|access-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151114163337/http://www.france24.com/fr/urgent/20151114-lorganisation-etat-islamique-revendique-attentats-paris|archive-date=14. 11. 2015|url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web|url = http://www.disclose.tv/news/islamic_state_releases_official_statement_we_did_it_and_paris_is_just_the_start_of_a_storm/124426|title = ISLAMIC STATE RELEASES OFFICIAL STATEMENT: 'WE DID IT AND PARIS IS JUST THE START OF A STORM'|date = 14. 11. 2015|publisher = DiscloseTv|access-date = 14. 11. 2015|archive-date = 16. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151116015616/http://www.disclose.tv/news/islamic_state_releases_official_statement_we_did_it_and_paris_is_just_the_start_of_a_storm/124426|url-status = dead}}</ref> Motiv im je bio francusko učešće u [[Građanski rat u Siriji|građanskom ratu u Siriji]] i [[Građanski rat u Iraku|Iraku]].<ref>{{cite web|last1 = Dalton|first1 = Matthew|last2 = Varela|first2 = Thomas|last3 = Landauro|first3 = Inti|title = Paris Attacks Were an 'Act of War' by Islamic State, French President François Hollande Says|url = http://www.wsj.com/articles/paris-attacks-were-an-act-of-war-by-islamic-state-french-president-francois-hollande-says-1447498080|website = The Wall Street Journal|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|quote = Islamic State claimed responsibility for the attacks on a social media account, but didn't provide specific information that would allow the claim to be verified. It said the attacks were retaliation for French airstrikes against the group in Syria and Iraq.}}</ref> Hollande je izjavio da je napade organizirala Islamska Država<ref>{{cite news|last1 = Nossiter|first1 = Adam|last2 = Breeden|first2 = Aurelien|last3 = Bennhold|first3 = Katrin|title = Three Teams of Coordinated Attackers Carried Out Assault on Paris, Officials Say; Hollande Blames ISIS|url = http://www.nytimes.com/2015/11/15/world/europe/paris-terrorist-attacks.html|access-date = 14. 11. 2015|work = The New York Times|date = 14. 11. 2015}}</ref> s "unutrašnjom pomoći,"<ref name="thomsonreutersfoundation">{{cite web|url = http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-hollande-idUSKCN0T30JG20151114|title = Hollande says Paris attacks 'an act of war' by Islamic State|publisher = Thomson Reuters Foundation|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|archive-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151114214350/http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-hollande-idUSKCN0T30JG20151114|url-status = dead}}</ref> te napad je opisao "ratnim činom."<ref>{{cite web|title = Paris attacks: Hollande blames Islamic State for 'act of war'|url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-34820016|publisher = BBC News|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015}}</ref> Napadi su najsmrtonosniji u Francuskoj od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]<ref name="Telegraph">{{cite web|last1 = Fraser|first1 = Isabelle|last2 = Henderson|first2 = Barney|title = Paris shooting: terrorists attack French capital – as it happened on Friday Nov 13|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995543/Paris-shooting-terrorists-attack-french-capital-as-it-happened-on-Friday-Nov-13.html|work = The Telegraph|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref name="CTV">{{cite web|last1 = Slaughter|first1 = Graham|title = Paris on edge: Recent terror attacks in France|url = http://www.ctvnews.ca/world/paris-on-edge-recent-terror-attacks-in-france-1.2657928|website = CTV News|publisher = CTV news|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> i najsmrtonosniji u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] od [[Napadi u Madridu 11. marta 2004.|napada u Madridu 11. marta 2004]].<ref name="NYT act of war">{{cite news |last1 = Nossiter|first1 = Adam|last2 = Breeden|first2 = Aurelien|last3 = Clark|first3 = Nicola|title = Paris Attacks Were an 'Act of War' by ISIS, Hollande Says|url = http://www.nytimes.com/2015/11/15/world/europe/paris-terrorist-attacks.html|website = The New York Times|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015}}</ref> == Pozadina == Francuske oružane snage umiješale su se u sukobe u [[Građanski rat u Iraku|Iraku]] i [[Građanski rat u Siriji|Siriji]] zračnim udarima 19. septembra 2014. pod kodnim imenom Opération Chammal ({{Bs|Operacija Chammal}}). U oktobru 2015, Francuska je po prvi put pogodila mete u [[Sirija|Siriji]].<ref>{{cite web |title = Middle east – 'Terrorists have no passports,' French PM says of Syria air strikes|url = http://www.france24.com/en/20151012-france-pm-valls-terrorists-have-no-passports-air-strikes-french-jihadists-syria|publisher = France 24|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> [[Islamska Država]] naročito je spomenula zračne napade kad su sebe proglasili odgovornim za napade.<ref>{{cite news|title = ISIS expresses fury over French airstrikes in Syria; France says they will continue|url = http://www.ctvnews.ca/world/isis-expresses-fury-over-french-airstrikes-in-syria-france-says-they-will-continue-1.2658642|work = CTV News|date = 14. 11. 2015}}</ref> Francuska je već bila na velikom stepenu pripravnosti od napada na ''Charlie Hebdo'' i povezanih napadu početkom januara 2015.<ref name="AFP summary" /> Države je povećala mjere sigurnosti u iščekivanju [[Ujedinjene nacije|UN]]-ove konferencije o [[Promjena klime|promjeni klime]] koja se treba održati u Parizu od 30. novembra do 11. decembra 2015, te je ponovo postavila granične kontrole na sedam dana prije napada.<ref name="AFP summary" /> Januarski napad na ''Charlie Hebdo'' dogodio se u 11. okrugu grada, gdje je smješteno pozorište Bataclan.<ref name="Goldstein 2015">{{cite web |last = Goldstein|first = Sasha|title = At least 26 dead after explosion, shooting reported in Paris|website = NY Daily News|date = 13. 11. 2015|url = http://www.nydailynews.com/news/world/dead-explosions-shooting-reported-paris-article-1.2434381|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Dogodilo se i nekoliko manjih napada širom Francuske u 2015: probadanje tri vojnika koja su čuvala centar [[Jevreji|Jevrejske]] mjesne zajednice u [[Nica|Nicu]],<ref>{{cite web|title = French soldiers wounded in Nice Jewish centre attack|url = http://www.bbc.com/news/world-europe-31118020|publisher = BBC News|access-date = 14. 11. 2015|date = 3. 2. 2015}}</ref> pokušaj miniranja fabrike koji je doveo do stradanja jednog zaposlenika u [[Saint-Quentin-Fallavier]] u junu,<ref>{{cite web|last1 = Walker|first1 = Peter|last2 = Malik|first2 = Shiv|title = France launches terror inquiry after decapitated body found in factory attack|url = http://www.theguardian.com/world/2015/jun/26/one-dead-in-attack-on-french-factory|website = The Guardian|access-date = 14. 11. 2015|date = 26. 6. 2015}}</ref> te pucnjava i probadanje u vozu u augustu.<ref>{{cite web|last1 = Chrisafis|first1 = Angelique|title = France train attack: Americans overpower gunman on Paris express|url = http://www.theguardian.com/world/2015/aug/21/amsterdam-paris-train-gunman-france|website = The Guardian|access-date = 14. 11. 2015|location = Pariz, Francuska|date = 22. 8. 2015}}</ref> Već više od 40 godina, vlasnici pozorišta Bataclan bila su [[Jevreji|Jevrejska]] braća, Pascal i Joel Laloux, sve dok ga nisu prodali u septembru 2015.<ref name="BataclanJewish">{{cite news|url = http://www.nytimes.com/live/paris-attacks-live-updates/paris-theater-had-been-owned-by-a-jewish-family/|title = Paris Theater Had Been Owned by a Jewish Family|author = Dan Bilefsky|newspaper = The New York Times|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Za razlog su naveli prijetnje zbog javne podrške Izraela. Upravo zbog ove podrške, pozorište je dobilo prijetnje od grupe naziva "Islamska vojska."<ref>{{cite web|url = http://www.lepoint.fr/societe/le-bataclan-une-cible-regulierement-visee-14-11-2015-1981544_23.php|title = Pourquoi le Bataclan est-il régulièrement visé ?|work = Le Point|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title = French mag: Bataclan an Islamist target due to Jewish owners|url = http://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/french-mag-bataclan-an-islamist-target-due-to-jewish-owners/|website = The Times of Israel|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title = Fransk magasin: - Bataclan har jødiske eiere|url = http://www.aftenposten.no/nyheter/uriks/Fransk-magasin---Bataclan-har-jodiske-eiere-8243620.html|website = Aftenposten|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Prije ovog napada, Islamska Država i njihove grane djelovanja sebe su proglasili odgovornim za razne smrtonosne napade koji su se dogodili nekoliko sedmica prije napada. Dana 12. novembra 2015, dva samoubilačka napada dogodila su se u [[Bejrut]]u, [[Liban]], usmrtivši 43 osobe. Dana 31. oktobra 2015, let Metrojeta 9268, u kojem su uglavnom bili [[Rusija|ruski]] putnici, srušio se u [[Sinaj]]u, [[Egipat]], usmrtivši 224 osobe. Sinajska grana djelovanja Islamske Države sebe je proglasila odgovornim. Također je prijavljeno da je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[bespilotna letjelica]] ubila glavnog dželata [[Islamska Država|Islamske Države]], Džihada Johna,<ref>{{cite news |url = http://www.theguardian.com/uk-news/2015/nov/13/us-air-strike-targets-mohammed-emwazi-uk-terrorist-known-as-jihadi-john|title = 'Jihadi John': high degree of certainty US airstrike killed Mohammed Emwazi, sources say|work = The Guardian|date = 13. 11. 2015}}</ref> te da su [[Kurdi|kurdske]] snage preuzele kontrolu Sinjara.<ref>{{cite web|url = http://edition.cnn.com/2015/11/13/middleeast/iraq-free-sinjar-isis/index.html|title = Sinjar has been liberated from ISIS, Kurds say|author = Jason Hanna and Ed Payne, CNN|date = 13. 11. 2015|publisher = CNN|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> == Napadi == {{quote box |title=Hronologija napada |align=right |width=25% |quote= 13. novembar: * '''21:16''' – Prva eksplozija u stadionu Stade de France.<ref name="reuterstimeline">{{cite news|1 = |title = Timeline of Paris attacks according to public prosecutor|url = http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-timeline-idUSKCN0T31BS20151114#h8KRqimXftutLeR3.97|access-date = 15. 11. 2015|work = Reuters|first1 = Sybille|last1 = de la Hamaide|publisher = Thomson Reuters|date = 14. 11. 2015|archive-date = 28. 4. 2020|archive-url = https://web.archive.org/web/20200428191138/https://www.reuters.com/article/us-france-shooting-timeline/timeline-of-paris-attacks-according-to-public-prosecutor-idUSKCN0T31BS20151114#h8KRqimXftutLeR3.97|url-status = dead}}</ref> * '''21:20''' – Druga eksplozija u stadionu Stade de France.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:25''' – Pucnjava u ruei Bichat.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:32''' – Pucnjava u ruei de la Fontaine-au-Roi.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:36''' – Pucanjava u ruei de Charonne.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:40''' – Samoubilački napad u bulevaru Voltaire.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:40''' – Četiri napadača ulaze u pozorište Bataclan i počinju ubijati ljude.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:53''' – Treći samoubilački napad kod stadiona Stade de France.<ref name="reuterstimeline" /> * '''22:00''' – Napadači uzimaju taoce u Bataclanu.<ref name="LeFigaro">{{cite web|title = Hollande : "Un acte de guerre commis par une armée terroriste"|url = http://www.lefigaro.fr/actualites/2015/11/13/01001-20151113LIVWWW00406-fusillade-paris-explosions-stade-de-france.php|website = Le Figaro|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> 14. novembar: * '''00:20''' – Sigurnosne snage ulaze u Bataclan.<ref name="reuterstimeline" /> * '''00:58''' – Francuska policija okončava opsadu Bataclana.<ref name="LeFigaro" /> }} Napadi su se dogodili u 7 distrikta,<ref>{{cite web |title = EN DIRECT. Fusillades à Paris : assaut terminé au Bataclan|url = http://www.lepoint.fr/une-fusillade-en-plein-paris-plusieurs-morts-13-11-2015-1981515_19.php|website = Le Point|access-date = 14. 11. 2015|language = fr}}</ref> u kojima je izvršeno četiri [[Samoubilački napad|samoubilačkih napada]] i šest pucnjava.<ref name="Ing Fieldstadt Press 2015">{{cite news |last = Ing|first = Nancy|last2 = Fieldstadt|first2 = Elisha|agency = Associated Press|title = Dozens Dead, Hostages Held in Multiple Paris Attacks|publisher = NBC News|date = 13. 11. 2015|url = http://www.nbcnews.com/news/world/french-police-report-paris-shootout-explosion-n463186|access-date = 13. 11. 2015}}</ref><ref name="Shapiro 2015">{{cite web |last = Shapiro|first = Emily|title = Several Dead After Explosions and Shootings in Paris|website = ABC News|date = 13. 11. 2015|url = http://abcnews.go.com/International/paris-shootings-explosions-leave-dead-source/story?id=35186222|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Dogodile su se tri eksplozije blizu francuskog nacionalnog stadiona [[Stade de France]], te još jedna blizu [[Bulevar Voltaire|bulevaru Voltaire]]; dvoje osoba odgovornih za pucnjavu u pozorištu Bataclan također su detonirali svoje samoubilačke prsluke nakon što su završili s okršajem s policijom.<ref>{{Cite web|title = Paris Attacks|url = http://abcnews.go.com/International/paris-attacks-raid-ends-bataclan-concert-hall-hostages/story?id=35190509|website = ABC News|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|last = Shapiro|first = Emily}}</ref> Prijavljena su pucanja u blizini rue Aliberta, rue de la Fontaine-au-Roi, rue de Charonne, [[Pozorište|pozorišta]] [[Bataclan]], i avenije Republike ({{jez-fr|avenue de la République}}).<ref name="Goldstein 2015"/><ref>{{cite web|title = Developing story {{!}} Paris Attacked by Islamic Terrorists, 150+ Killed|url = https://www.indrastra.com/2015/11/DS-Paris-Attacked-by-Islamic-Terrorists-150-killed-0422.html|website = www.indrastra.com|publisher = IndraStra Global|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title = Paris Terror Attacks|url = http://heavy.com/news/2015/11/paris-terror-terrorist-attacks-shooting-explosions-locations-map-sites-timeline-where-when-cafes-theater-concert-stadium-restaurant-cambodge-bataclan-republique/|website = heavy.com|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title = As It Happened|url = http://www.thelocal.fr/20151113/several-dead-in-paris-shootings|website = thelocal.fr|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> === Eksplozije kod Stade de Francea === Došlo je tri eksplozije u kojem je poginulo pet osoba, blizu francuskog nacionalnog stadiona [[Stade de France]], koji se nalazi u predgrađu [[Saint-Denis]].<ref name="AFP summary" /> Eksplozije su se dogodile u 21:16, 21:20 i 21:53.<ref>Vincent Vantighem,&nbsp;"Attacks&nbsp; in Paris: The course of events of this Friday night, hour by&nbsp;hour"&nbsp;&nbsp;[archive]&nbsp;on&nbsp;20minutes.fr,<time>14. 11. 2015</time></ref> U 21:20, svega 20 minuta nakon početka međunarodne prijateljske [[nogomet]]ne utakmice između [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] na kojoj je prisustvovao [[Predsjednik Francuske|francuski predsjednik]] [[François Hollande]], u obližnjem kafiću došlo je do eksplozije u kojoj je ozlijeđeno ili ubijeno najmanje 10 osoba.<ref name="BBCNov152"/><ref name="Alter 2015">{{cite news |last = Alter|first = Charlotte|title = Dozens Feared Dead in Night of Violence in Paris|website = Time|date = 13. 11. 2015|url = http://time.com/4112277/shootings-explosion-reported-in-paris/|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Prvi terorist usmrtio je tri navijača detoniranjem samoubilačkog prsluka dok je ulazio u stadion. Hollande je evakuiran sa stadiona po završetku poluvremena, dok je [[Ministar vanjskih poslova Njemačke|njemački ministar vanjskih poslova]] ostao,<ref name="Nossiter 2015" /><ref name="GuardNov153"/> nakon čega se Hollande sreo sa svojim [[Ministar unutrašnjih poslova Francuske|ministrom unutrašnjih poslova]], Bernardom Cazeneuveom, kako bi prikladno odgovorio na vanrednu situaciju.<ref name="Haaretz story">{{cite web |url = http://www.haaretz.com/world-news/1.685943|title = At Least 35 Dead, More Than 100 Hostages Taken in Multiple Paris Attacks|work = Haaretz|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Treća eksplozija dogodila kod obližnjeg [[McDonald's]]a.<ref name="Telegraph What">{{Cite web |url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995246/Paris-shooting-What-we-know-so-far.html|newspaper = The Daily Telegraph|title = Paris terror attacks: Everything we know so far on Sunday morning|access-date = 15. 11. 2015|date = 15. 11. 2015|last = Edward Malnick, Eleanor Steafel, Andrew Trotman i Nicola Harley}}</ref> Dvije eksplozije mogle su se čuti na televizijskom prijenosu utakmice; francuske vlasti informirali su oba trenera o novonastaloj kriznoj situaciji,<ref name="SoccerCoaches">{{cite news|url = http://www.nytimes.com/2015/11/15/world/europe/stade-de-france-paris-soccer.html?ribbon-ad-idx=5&rref=world/europe&module=Ribbon&version=context&region=Header&action=click&contentCollection=Europe&pgtype=article|title = As Paris Attacks Unfolded, Players and Fans at Soccer Stadium Remained Unaware|author = Sam Borden|newspaper = The New York Times|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> dok igračima i publici ništa nije rečeno dok se igra nije završila,<ref name="AFP summary"/><ref name="National Post 2015-12">{{cite web |title = 'It's a horror': Hollande orders French borders closed after Paris terror attack leaves at least 149 dead|website = National Post|date = 13. 11. 2015|url = http://news.nationalpost.com/news/shootout-at-paris-restaurant-leaves-several-dead-police|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> jer su treneri odlučili informaciju zadržati za sebe.<ref name="SoccerCoaches" /> Navijači su dovedeni na teren nakon utakmice gdje su čekali evakucija dok je policija nadgledala sve okolne izlaze.<ref name="AFP summary"/> Sigurnosni izvori potvrdili su da su sve tri eksplozije bile samoubilačke.<ref name="AFP summary" /> Novine ''[[The Wall Street Journal|Wall Street Journal]]'' izvijestile su da je najmanje jedan od napadača imao kartu za nogometnu utakmicu, ali ga je sigurnosna provjera omela da uđe u stadion, te je na posljetku tu i detonirao svoj prsluk. Napadi su se dogodili na sedam mjeseci prije održavanja [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropskog prvenstva u nogometu]] u Francuskoj.<ref>{{cite web|last1 = Robinson|first1 = Joshua|last2 = Landauro|first2 = Inti|title = Paris Attacks: Suicide Bomber Wearing an Explosive Vest Was Blocked From Entering Stade de France Soccer Venue|url = http://www.wsj.com/articles/attacker-tried-to-enter-paris-stadium-but-was-turned-away-1447520571|work = The Wall Street Journal|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015}}</ref> === Rue Bichat i rue Alibert === Prvi pucnji dogodili su se na [[ruei Bichat]] i [[Rue Alibert|Alibert]] blizu [[Kanal Svetog Martina|kanala Svetog Martina]] u 10. okrugu Pariza. U 21:20, napadači su pucali na osobe ispred kafića Le Carillon.<ref name="Stanglin 2015">{{cite web |last = Stanglin|first = Doug|title = At least 46 dead in attacks in central Paris|website = USA Today|date = 13. 11. 2015|url = http://www.usatoday.com/story/news/world/2015/11/13/multiple-deaths-reported-after-shootings-explosions-paris/75727746/|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Zatim su prešli rueu Bichat i napali restoran Le Petit Cambodge. Francuska policija navodi da je u restoranu ubijeno 11 osoba.<ref name="GuardNov153"/> Napadači su zatim pobjegli u jednom ili dva vozila.<ref name="National Post 2015-12"/> Poznato je da je jedno od vozila imalo belgijske tablice.<ref name="Le Monde">{{cite news|last1 = Le Monde|first1 = Editors|title = Rue Bichat : " On pensait que c'étaient des pétards. C'étaient des scènes de guerre "|url = http://www.lemonde.fr/attaques-a-paris/article/2015/11/14/rue-bichat-on-ecoutait-de-la-musique-quand-on-a-entendu-ce-qu-on-pensait-etre-des-petards_4809562_4809495.html|access-date = 14. 11. 2015|work = Le Monde|date = 14. 11. 2015}}</ref> Ljekari i medicinske sestre iz obližnje bolnice Saint-Loius bili su u Le Carillonu kad je došlo do napada te su pružili prvu pomoć osobama ranjenim u napadu.<ref name="Le Monde" /> === Rue de la Fontaine-au-Roi === Muškarac je ispalio metke iz automatske vojne puške s terase [[italija]]nskog restorana La Casa Nostra, koji se nalazi na ruei de la Fontaine-au-Roi, južno od rue Bichat.<ref name="BBC What">{{cite web|url = http://www.bbc.com/news/world-europe-34818994|title = Paris attacks: What we know|publisher = BBC News|access-date = 15. 11. 2015}}</ref> Pariski javni tužilac obavijestio je da je ubijeno pet osoba, a da ih je pet ozlijeđeno.<ref name="GuardNov153"/> Očevidac je vidio počinioca da puca u kratkim rafalima.<ref name="GuardianCasaNostra">{{cite news|url = http://www.theguardian.com/world/2015/nov/14/paris-attack-witness-he-was-dressed-in-black-professional-shooting-and-killing|title = Paris Attack Witness|newspaper = The Guardian|access-date = 15. 11. 2015}}</ref> === Rue de Charonne === U 21:50,<ref name="BBC What" /> dva napadača pucala su u periodu od nekoliko minuta na terasu restorana La Belle Équipe u ruei de Charonne u 11. okrugu Pariza, te su se vratili u automobil i napustili mjesto zločina.<ref name="BBCNov152"/> Policija je potvrdila da je 18 osoba nastradalo.<ref name="GuardNov153"/><ref name="Reuters summary">{{cite news|url = http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-idUSKCN0T22IU20151114|title = At least 120 dead in Paris attacks, Hollande declares emergency|agency = Reuters|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015|author = Melander, Ingrid and Marine Pennetier|archive-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151114231821/http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-idUSKCN0T22IU20151114|url-status = dead}}</ref> === Bulevar Voltaire === Još jedan napadač 11. okruga Pariza detonirao je svoj prsluk na bulevaru Voltaire blizu palače de la Nation.<ref name="AFP summary"/> U 21:40, otišao i u kafić Comptoir Voltaire i naručio piće prije nego što je detonirao samoubilački prsluk i izvršio [[samoubistvo]]. Teško je povrijeđeno 15 osoba.<ref name="BBC What"/><ref>{{cite web|title = A Nation, le kamikaze s'est fait sauter en passant la commande|work = L'Express|date = 14. 11. 2015|url = http://www.lexpress.fr/actualite/societe/fait-divers/a-nation-le-kamikaze-s-est-fait-sauter-en-passant-la-commande_1735885.html}}</ref> === Masakr u pozorištu Bataclan === [[Datoteka:Bataclan, 50 boulevard Voltaire, Paris 18 July 2015 - panoramio 1.jpg|mini|desno|Pozorište Bataclan 2015.]] Došlo je masovnog ubijanja i uzimanja taoca u pozorištu [[Bataclan]] u bulevaru Voltaire 11. okruga Pariza. Američka grupa [[Eagles of Death Metal]] svirala je pred publikom od 1.500 ljudi.<ref name="Nossiter 2015" /><ref name="GuardNov153"/> Grupu su osudili protu-Izraelski aktivisti BDS ([[Engleski jezik|engleska]] skraćenica za "Bojkot, lišavanje i sankcije") jer su svirali u [[Izrael]]u.<ref>{{cite web|url = http://www.jpost.com/Israel-News/Culture/Concert-review-The-Eagles-of-Death-Metal-408838|title = Concert review: The Eagles of Death Metal|work = Jerusalem Post|access-date = 12. 7. 2015}}</ref> Grupa je odsvirala pet pjesmama nakon čega su se dogodile eksplozije koje su zbunile dio publike koji je mislio da su eksplozije dio nastupa.<ref>{{cite news|url = http://www.nytimes.com/2015/11/15/world/europe/paris-terror-attacks-a-display-of-absolute-barbarity.html|title = France Confronts ‘Absolute Barbarity’|author = Andrew Higgins and Milan Schreuer|newspaper = The New York Times|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> U otprilike 21:45, svega sat vremena nakon početka koncerta,<ref>{{cite web|url = http://www.bataclan.fr/events.php?id=1059&annee=2015&mois=11|title = Eagles of Death Metal at Le Bataclan|publisher = Bataclan|access-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151115233115/http://www.bataclan.fr/events.php?id=1059&annee=2015&mois=11|archive-date=15. 11. 2015|url-status = dead}}</ref> u dvoranu su ušla tri muškarca s maskama i [[AK-47|kalašnjikovima]].<ref name="AFP summary"/> Očevidac je izjavio da je vidio naoružane muškarca kako ulaze u Bataclan i nasumice pucaju u publiku. Napad je trajao 20 minuta, te svjedoci navode da su napadači također bacali granate u publiku.<ref name="Nossiter5">{{cite news|last1 = Nossiter|first1 = Adam|last2 = Higgins|first2 = Andrew|title = 'Scene of Carnage' Inside Sold-Out Paris Concert Hall|url = http://www.nytimes.com/2015/11/14/world/europe/paris-attacks.html|access-date = 14. 11. 2015|work = The New York Times|date = 13. 11. 2015}}</ref> Radijski novinar, Julien Pearce, koji je bio na koncertu, opisao je napadače mirnim i ustrajalim rekavši [[CNN]]-u da su napadači kalašnjikove ponovo napunili tri ili četiri puta.<ref name="Nossiter 2015" /> Oko 22 sata, napadači su počeli prikupljati taoce dok se policija nagomilavala izvan koncertne dvorane.<ref name="Nossiter 2015"/> Uzeli su između 60 do 100 taoca.<ref name="GuardNov153"/><ref name="Goldstein 2015"/> Članovi grupe uspjeli su pobjeći bez ozljeda. Svjedok koji je uspio pobjeći rekao je novinaru da su napadači spominjali [[Sirija|Siriju]].<ref>{{cite news|first = Adam|last = Nossiter|url = http://www.nytimes.com/live/paris-attacks-live-updates/survivors-of-hostage-siege-taken-to-hospitals-or-police-station/|title = Survivors of Hostage Siege Taken to Hospitals or Police Station|work = The New York Times|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015|location = Pariz, Francuska|quote = one of them shouted, "What you are doing in Syria, you are going to pay for it now!"}}</ref> Drugi svjedok rekao je da je napadač uzvikao: "Ovo je zbog svog zla koje je Holland načinio muslimanima širom svijeta."<ref>{{cite news|last = Higgins|first = Andrew|url = http://www.nytimes.com/live/paris-attacks-live-updates/this-is-because-of-all-the-harm-done-by-hollande-to-muslims/|title = This Is Because of all the Harm Done by Hollande to Muslims|work = The New York Times|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995227/Paris-shooting-Many-feared-dead-live.html|title = Paris shooting: Scores killed and injured after 'Kalashnikov and grenade attacks' across French capital with dozens of hostages taken – Further suggested links to Syria|quote = "I clearly heard them say 'It's the fault of (French President Francois) Hollande, it's the fault of your president, he should not have intervened in Syria'. They also spoke about Iraq," said Pierre Janaszak|work = The Daily Telegraph|date = 13. 11. 2015|access-date = 15. 11. 2015|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113212158/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995227/Paris-shooting-Many-feared-dead-live.html|url-status = dead}}</ref> Došlo je do daljnih napada na policiju i na osobe koje su prve pristigle nakon dojava da je došlo do pucanjave u pozorištu.<ref>{{cite web|title = Paris shooting: Several killed and injured after 'Kalashnikov and grenade attacks' across French capital|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995227/Paris-shooting-Many-feared-dead-live.html|website = Daily Telegraph|access-date = 13. 11. 2015|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113212158/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995227/Paris-shooting-Many-feared-dead-live.html|url-status = dead}}</ref> Nakon što je policija dobila dojave da su napadači počeli ubijati taoce, u 15 minuta poslije ponoći, silom su ušli u pozorište.<ref name="AFP summary"/><ref name="Nossiter 2015"/> Opsada se okonačala u 00:58.<ref>{{cite web |url = http://www.lefigaro.fr/actualites/2015/11/13/01001-20151113LIVWWW00406-fusillade-paris-explosions-stade-de-france.php|title = Attaques terroristes à Paris: des dizaines de morts, l'état d'urgence décrété|work = Le Figaro|quote = Selon plusieurs sources concordantes, l'assaut est terminé au Bataclan. Selon BFM-TV, deux terroristes auraient été tués.|access-date = 15. 11. 2015}}</ref> Prvi policijski izvještaji ukazali su da je 100 ljudi ubijeno u pozorištu;<ref name="Haaretz story" /> brojka je kasnije ispravljena na 87.<ref name="GuardNov153"/> Napadači su sami sebe usmrtili detoniravši samoubilačke prsluke.<ref name="AFP summary" /><ref name="Nossiter5"/> Jednog od napadača pogodila je policija, te mu se prsluk detonirao kad je pao.<ref name="AFP summary"/> Cijelo područje je zatvoreno odmah nakon napada.<ref>{{cite web|first = Emily|last = Shapiro|url = http://abcnews.go.com/International/100-dead-explosions-shootings-hostage-situation-paris/story?id=35186222|title = Paris Attacks: At Least 120 Dead After 'Terrorists' Stage Multiple Attacks and Take Hostages|publisher = ABC News|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Postupak identifikacije žrtava i uklanjanje tijela iz pozorišta trajao je deset sati; proces je usporen zato što su neki od posjetioca svoje papire ostavili u garderobi Bataclana.<ref name="Fansten14Nov">{{cite news|work = Libération|title = Attentats: le pire des scénarios|url = http://www.liberation.fr/france/2015/11/14/le-pire-des-scenarios_1413500|first1 = Emmanuel|last1 = Fansten|first2 = Willy|last2 = Le Devin|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> == Žrtve == Napadi su [[Smrt|usmrtili]] najmanje 129 osobu i ozlijedile 352, od kojih je najmanje 99 u kritičnom stanju.<ref>{{cite news|url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-34814203|publisher = BBC News|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|title = Paris attacks: Bataclan and other assaults leave many dead}}</ref> Francuska [[Muzika|muzička]] publikacija ''[[Les Inrockuptibles]]'' objavila je da je u Bataclanu ubijen njihov muzički kritičar Guillaume B. Decherf.<ref>{{cite news |url = http://www.lesinrocks.com/2015/11/14/actualite/guillaume-b-decherf-a-ete-tue-hier-au-bataclan-11787998|title = Guillaume B. Decherf a été tué hier au Bataclan|date = 14. 11. 2015|website = Les Inrockuptibles|publisher = Les Inrockuptibles|language = fr|trans-title=Guillaume B. Decherf was killed yesterday at the Bataclan|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Među žrtvama bilo je najmanje 19 stranih državljana. [[Ministarstvo vanjskih poslova Švedske]] izjavilo je da je najmanje jedan švedski državljanin ubijen a da je jedan ozlijeđen. Prema navodima [[Belgija|belgijskog]] [[Ministar vanjskih poslova Belgije|ministra vanjskih poslova]] [[Didier Reynders|Didiera Reyndersa]], ubijena su dva [[Belgijanci|Belgijanca]] iz [[Liège]]a i jedan Franco-Belgijanac.<ref>{{cite news |url = http://www.lameuse.be/1423449/article/2015-11-14/elif-dogan-et-milko-jozic-deux-liegeois-ont-perdu-la-vie-dans-les-attentats-de-p|title = Elif Dogan et Milko Jozic, deux Liégeois, ont perdu la vie dans les attentats de Paris|date = 14. 11. 2015|website = La Meuse|publisher = Copiepresse|language = fr|trans-title=Elif Dogan and Milko Jozic, two people from Liège, lost their lives in the Paris attacks|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> [[Premijer Španije|Zamjenska premijerka]] [[Španija|Španije]], [[Soraya Sáenz de Santamaría]], izjavila je da su francuske vlasti identificirale jednog španskog državljanina među žrtvama u pozorištu Bataclan.<ref>{{cite news|url = http://www.elmundo.es/espana/2015/11/14/5646f5eeca4741ec718b461d.html|work = El Mundo|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|title = Fallecido en los atentados de París el español Juan Alberto González Garrido|trans-title=The Spaniard Juan Alberto González Garrido died in the Paris attacks|language = es}}</ref> [[Portugal]]ske vlasti potvrdile su da je ubijen jedan portugalski državljanin.<ref>{{cite news|url = http://www.dn.pt/mundo/interior/portugues-entre-as-vitimas-do-atentado-terrorista-4885207.html|newspaper = Diário de Notícias|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|title = Português morto em atentados tinha 63 anos e trabalhava na cidade|trans-title = Portuguese killed in attacks was 63 and worked in the city|language = pt}}{{Mrtav link}}</ref> Rumunski ministar vanjskih poslova potvrdio je da su ubijena dva [[Rumuni|Rumuna]].<ref>{{cite news|url = http://www.romaniatv.net/romania-indoliata-de-cele-mai-sangeroase-atentate-cine-sunt-cei-doi-romani-morti-in-paris_256879.html|title = ATENTATE FRANŢA. Cine sunt cei doi români morţi la Paris: "Au murit sub ploaia de gloanţe" VIDEO|trans-title=FRANCE ATTACKS. Who are the two dead Romanians in Paris: "They died under a rain of bullets" VIDEO|language = ro}}</ref> Također je potvređno da je ubijen jedan državljanin [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref>{{cite web|url = http://web.csulb.edu/sites/newsatthebeach/2015/11/cal-state-long-beach-student-killed-in-paris-attacks/|title = Cal State Long Beach Student Killed in Paris Attacks|work = csulb.edu|date = 14. 11. 2015|location = Long Beach, Kalifornija|access-date = 15. 11. 2015|archive-date = 16. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151116133700/http://web.csulb.edu/sites/newsatthebeach/2015/11/cal-state-long-beach-student-killed-in-paris-attacks/|url-status = dead}}</ref> [[Vanjski ured Ujedinjenog Kraljevstva]] potvrdio je da je ubijen jedan državljanin [[Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url = http://www.itv.com/news/2015-11-14/british-man-killed-in-paris-terror-attack-named-as-nick-alexander/|title = British man killed in Paris terror attack named as Nick Alexander|publisher = ITV News|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.bbc.co.uk/news/uk-34821001|title = Paris attacks: Briton confirmed among dead|work = bbc.co.uk/news|publisher = BBC News|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> [[Ministarstvo vanjskih poslova Čilea|Ministarstvo vanjskih poslova]] [[Čile]]a potvrdilo je smrt troje čileanskih državljana.<ref>{{cite news |url = http://www.emol.com/noticias/Nacional/2015/11/14/759222/Cancilleria-confirma-segundo-chileno-fallecido-en-atentados-en-Paris.html|title = Cancillería confirma que tres chilenos fallecieron en atentados en París|date = 14. 11. 2015|website=emol.com|publisher = El Mercurio Online|language = es|trans-title=Ministry confirms that three Chileans died in the attacks in Paris|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> [[Julie Bishop]], [[Australija|australijska]] [[Ministar vanjskih poslova Australije|ministarka vanjskih poslova]], medijima je izjavila da je jedan [[Australijanci|Australijanac]] povrijeđen u napadima.<ref>{{cite news|title = PARIS ATTACKS: One Australian confirmed injured in horrific terror attacks|newspaper = 7 News|url = https://au.news.yahoo.com/a/30093213/state-of-emergency-declared-in-paris-as-dozens-kiled-in-shootings-explosions/|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Predstavnik [[Meksiko|meksičke vlade]] objavio je da su dva [[Meksikanci|Meksikanca]] ubijena dok je jedan povrijeđen.<ref name="GuardNov14">{{cite news|author = Chris Johnston, Ben Quinn, and Raya Jalabi|newspaper = The Guardian|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015|title = Paris terror attacks: victims include US and UK citizens – live updates|url = http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/14/paris-terror-attacks-live-news-updates-isis-france}}</ref> [[Irska]] ambasada u Parizu potvrdila je da je najmanje jedan [[Irci|Irac]] zadobio teške tjelesne povrede u jednom od napada.<ref>{{cite web |url = http://www.rte.ie/news/2015/1114/741957-ireland-paris-attacks/|title = Irishman undergoes surgery after Bataclan attack|publisher = Raidió Teilifís Éireann|date = 15. 11. 2015|access-date = 15. 11. 2015}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|November 2015 Paris attacks}} * [http://www.diplomatie.gouv.fr/en/the-ministry-of-foreign-affairs/article/paris-attacks-statement-by-president-francois-hollande Izjava francuskog predsjednika Françoisa Hollandea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151116140100/http://www.diplomatie.gouv.fr/en/the-ministry-of-foreign-affairs/article/paris-attacks-statement-by-president-francois-hollande |date=16. 11. 2015 }} u ministarstvu vanjskih poslova Francuske * [http://www.france24.com/en/20151114-paris-attacks-timeline-events-terrorism-islamic-state-group-france Sažetak] i [http://www.france24.com/en/20151114-live-blog-string-deadly-shootings-rock-paris ažuriranja uživo] na web-stranici novinske agencije [[France 24]] * [http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995246/Paris-shooting-What-we-know-so-far.html Sažetak] i [http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11996678/Paris-terror-attacks-victims-isil-suspects-Syria-arrests-live.html ažuriranja uživo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151116030634/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11996678/Paris-terror-attacks-victims-isil-suspects-Syria-arrests-live.html |date=16. 11. 2015 }} na web-stranici novinske agencije ''[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]'' * [http://www.nytimes.com/2015/11/14/world/europe/paris-attacks-what-we-know-and-dont-know.html Sažetak] i [http://www.nytimes.com/live/paris-attacks-live-updates/ ažuriranja uživo] na web-stranici novinske agencije ''[[The New York Times]]'' * [http://www.bbc.com/news/world-europe-34818994 Sažetak] na web-stranici BBC vijesti * [http://www.cnn.com/specials/paris-terror-attacks Sažetak] na web-stranici novinske agencije [[CNN]] [[Kategorija:Teroristički incidenti u 2015.]] [[Kategorija:Terorizam u Francuskoj]] [[Kategorija:2015. u Francuskoj]] raxxebxs8pcdj8hhi6yf0mdevq7zqdx 0 401664 3712878 3663497 2025-06-07T00:01:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712878 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Ledenjača (pećina) | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43|36|10|N|18|30|05|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = | najbliži_grad = [[Foča]] | površina = 7,4 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2015. god. | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = | upravnik = Javna ustanova Turistička organizacija Općine Foča | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }}'''Ledenjača''' je pećina na udaljenosti desetak minuta od naselja [[Budanj]], na području općine [[Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. Pećina predstavalja stari ponor rječice Potok, koji ponire 40 m istočno od ulaza u pećinu. Tokom geološke istorije riječno korito se spustilo i ostavilo Ledenjaču van aktivne hidrološke funkcije. Speleomorfološki, pećina Ledenjača se sastoji od glavnog kanala dugog oko 200 metara i nekoliko manjih, sporednih kanala ukupne dužine 95 metara. Ulaz u pećinu je pregradjen kamenim zidom visokim do polovine otvora zbog vjerovanja lokalnog stanovništva da nezdrav vjetar duva iz pećine i donosi slanu i inje, koji u lošim godinama uzrokuje sušenje voća i šume. == Arheologija == Osnovna vrijednost pećine Ledenjača je u ugraviranim crtežima koji su otkriveni u drugoj polovini sedamdesetih godina prošlog vijeka, u okviru cjelovitih [[Arheologija|arheoloških]] i etnoloških istraživanja područja gornjeg Podrinja koja je vodio [[Zdravko Kajmaković]]. Prema skromnim arheološkim ostacima koji su nađeni u iskopima u tlu ispod crteža, nalazište je, prema arheologu [[Borivoj Čović|Čoviću]], vremenski situirano u [[bronzano doba]]. Crteži su smješteni na sjevernoj i južnoj strani ulaza i skoncentrisani su na tri panoa površine od oko 10 m2, nazvani A, B i C. Rađeni su na dva načina: graviranjem urezanih linija (strelice, Sunce) i punktiranjem grupa sitnih tačkica uokvireni crtama. Stariji historičari su crteže tumačili kao da su u pitanju falusi ili vrste primitivnih alatki. Speleolog Mulaomerović u tim crtežima vidi ljudske likove. Većinom su prikazani dosta pojednostavljeno ali na nekima su naznačene osnovne crte lica (oči, usta). Uglavnom su prikazani sprijeda, ali ima prikaza i sa strane. Može se primijetiti da je iscrtana i odjeća, neka vrsta pokrivača kojom su bili zamotani. To bi upućivalo na neko hladnije doba u historiji kada su nastali ti crteži, možda početak [[Željezno doba|željeznog doba]]. Posebno je zanimljiv ljudski lik čija su prsa naročito ukrašena. Već sama činjenica da je on jedan jedini od mnoštva likova sa takvim ukrasom daje mu poseban značaj. Ukras na prsima u obliku izdijeljenog četverougla na više trokutastih polja upućivao bi na Sunčevu simboliku. Brojnost i raznolikost prikaza ne omogućavaju jednostavan odgovor. Najbliže značenje za nekoliko izdijeljenih krugova jeste da simboliziraju Sunce. Značenje tačkastih polja, uokvirenih crtom ili bez nje ostaju bez valjanog odgovora. Tačkasta polja su jedan od najrasprostranjenijih crteža u [[Bronzano doba|bronzanom dobu]]. Nalazi se na kamenim gromadama megalitskog hrama u Tarksienu nedaleko od Valette ([[Malta]]) koji je posvećen jednoj od brojnih malteških prahistorijskih Venera koje simboliziraju plodnost, u Val Camonici na sjeveru [[Italija|Italije]] gdje su tačke raspoređene u skup pravilnih polja, te daleko na sjeveru, na brojnim crtežima na stijenama u [[Norveška|Norveškoj]] gdje im se teško može dokučiti neki smisao.Ono što se sigurno može zaključiti jeste da je pećina Ledenjača kroz duži vremenski period služila kao obredno mjesto različitim skupinama ljudi u bronzanom i željeznom dobu.<ref>Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković –Sarajevo, 2008 -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE</ref> == Zaštićeno područje - Spomenik prirode == Pećina je 2015. god. odlukom Skupštine općine Foča uključena u III kategoriju zaštićenih područja (spomenik prirode), prema kriterijima [[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa|IUCN]]–a, kao i po [[IUCN kategorije za zaštitu područja|kategorizaciji zaštićenih područja]] utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode [[Republika Srpska|Republike Srpske]]<ref>{{Cite web |url=https://cin.ba/wp-content/uploads/2020/09/Zakon-o-za%C5%A1titi-prirode-Republike-Srpske.pdf |title=Zakon o zaštiti Prirode - RS |access-date=6. 10. 2021 |archive-date=6. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211006181227/https://cin.ba/wp-content/uploads/2020/09/Zakon-o-za%C5%A1titi-prirode-Republike-Srpske.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>[https://058.ba/2015/07/pecina-ledenjaca-proglasena-spomenikom-prirode/ Pećina Ledenjača proglašena Spomenikom prirode - 058.ba]</ref><ref>[https://cin.ba/baze_lokacija/spomenik-prirode-pecina-ledenjaca/ Pećina Ledenjača spomenik prirode - cin.ba]</ref> === Dozvoljeno === Status zaštićeno podrućje - spomenik prirode dozvoljava slijedeće aktivnosti: naučna istraživanja, poljoprivredna proizvodnja domaćinstava u individualnom režimu, podizanje autohtonih sastojina lišćara na površinama uz očuvanje postojeće autohtone vegetacije, izgradnja novih objekata i izvođenje radova u funkciji prezentacije i zaštite zaštićenog prirodnog dobra, zadržavanje postojećih trasa saobraćajnica uz mogućnost predviđanja asfaltiranja isključivo onih saobraćajnica koje će voditi do planiranog parkinga kako bi se omogućilo povezivanje naselja i postojeće lokacije posebne namjene, javno osvjetljenje sa kablovskim napajanjem na urbanim površinama koje mogu imati isključivo pejzažni karakter. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * http://www.foca-online.info/turizam/347-pecina-ledenjaca {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161115013958/http://foca-online.info/turizam/347-pecina-ledenjaca |date=15. 11. 2016 }} * http://radiofoca.com/pecina-ledenjaca-proglasena-spomenikom-prirode/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304093106/http://radiofoca.com/pecina-ledenjaca-proglasena-spomenikom-prirode/ |date=4. 3. 2016 }} * http://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/downloads/Krs_pecine_bih_2012.pdf {{Pećine u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Foča (Republika Srpska)]] [[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilirska religija]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2015.]] l88j1sibb0v55579rpqum1kfi36f3dc 10 405833 3712710 3650409 2025-06-06T09:45:23Z KWiki 9400 3712710 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Treneri Real Madrida |naslov = [[Spisak trenera Real Madrida CF|Treneri]] [[Real Madrid CF|Real Madrida]] |naslovstil = background:#fff; border:1px solid #4B0082; |grupastil = background:#fff; border:1px solid #4B0082; |tijeloklasa = hlist |bordercolor = #808080 |podaci1 = *[[Arthur Johnson (trener)|Johnson]] (1910–1920) *[[Juan de Cárcer|De Cárcer]] (1920–1926) *[[Pedro Llorente|Llorente]] (1926–1927) *[[Santiago Bernabéu Yeste|Bernabéu]] (1926–1927) *[[José Berraondo|Berraondo]] (1927–1929) *[[José Quirante|Quirante]] (1929–1930) *[[Lippo Hertzka|Hertzka]] (1930–1932) *[[Robert Firth (nogometaš)|Firth]] (1932–1934) *[[Francisco Bru|Bru]] (1934–1941) *[[Juan Armet|Armet]] (1941–1943) *[[Ramón Encinas|Encinas]] (1943–1945) *[[Jacinto Quincoces|Quincoces]] (1945–1946) *[[Baltasar Albéniz|Albéniz]] (1946–1947) *[[Jacinto Quincoces|Quincoces]] (1947–1948) *[[Michael Keeping|Keeping]] (1948–1950) *[[Baltasar Albéniz|Albéniz]] (1950–1951) *[[Héctor Scarone|Scarone]] (1951–1952) *[[Juan Antonio Ipiña|Ipiña]] (1952–1953) *[[Enrique Fernández Viola|Fernández]] (1953–1954) *[[José Villalonga Llorente|Villalonga]] (1954–1957) *[[Luis Carniglia|Carniglia]] (1957–1959) *[[Miguel Muñoz|Muñoz]] (1959) *[[Luis Carniglia|Carniglia]] (1959) *[[Manuel Fleitas Solich|Fleitas]] (1959–1960) *[[Miguel Muñoz|Muñoz]] (1960–1974) *[[Luis Molowny|Molowny]] (1974) *[[Miljan Miljanić|Miljanić]] (1974–1977) *[[Luis Molowny|Molowny]] (1977–1979) *[[Vujadin Boškov|Boškov]] (1979–1982) *[[Luis Molowny|Molowny]] (1982) *[[Alfredo Di Stéfano|Di Stéfano]] (1982–1984) *[[Amancio Amaro|Amancio]] (1984–1985) *[[Luis Molowny|Molowny]] (1985–1986) *[[Leo Beenhakker|Beenhakker]] (1986–1989) *[[John Toshack|Toshack]] (1989–1990) *[[Alfredo Di Stéfano|Di Stéfano]] (1990–1991) *[[Radomir Antić|Antić]] (1991–1992) *[[Leo Beenhakker|Beenhakker]] (1992) *[[Benito Floro|Floro]] (1992–1994) *[[Vicente del Bosque|Del Bosque]] (1994) *[[Jorge Valdano|Valdano]] (1994–1996) *[[Arsenio Iglesias|Iglesias]] (1996) *[[Vicente del Bosque|Del Bosque]] (1996) *[[Fabio Capello|Capello]] (1996–1997) *[[Jupp Heynckes|Heynckes]] (1997–1998) *[[Guus Hiddink|Hiddink]] (1998–1999) *[[John Toshack|Toshack]] (1999) *[[Vicente del Bosque|Del Bosque]] (1999–2003) *[[Carlos Queiroz|Queiroz]] (2003–2004) *[[José Antonio Camacho|Camacho]] (2004) *[[Mariano García Remón|García Remón]] (2004) *[[Vanderlei Luxemburgo|Luxemburgo]] (2004–2005) *[[Juan Ramón López Caro|López Caro]] (2005–2006) *[[Fabio Capello|Capello]] (2006–2007) *[[Bernd Schuster|Schuster]] (2007–2008) *[[Juande Ramos|Ramos]] (2008–2009) *[[Manuel Pellegrini|Pellegrini]] (2009–2010) *[[José Mourinho|Mourinho]] (2010–2013) *[[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] (2013–2015) *[[Rafael Benítez|Benítez]] (2015–2016) *[[Zinédine Zidane|Zidane]] (2016–2018) *[[Julen Lopetegui|Lopetegui]] (2018) *[[Santiago Solari|Solari]] (2018–2019) *[[Zinédine Zidane|Zidane]] (2019–2021) *[[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] (2021–2025) *[[Xabi Alonso]] (2025–) }}<includeonly>[[Kategorija:Treneri Real Madrida]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Real Madrida|Treneri]] [[Kategorija:Treneri Real Madrida|*]] [[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere španskih nogometnih klubova|Real Madrid]] </noinclude> rb3ex1fcg0ypvrq8etwt44f4m1a5h2t 10 407016 3712717 3681067 2025-06-06T09:58:03Z KWiki 9400 3712717 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Treneri AC Milana | naslov = [[Spisak trenera AC Milana|{{color|black|Treneri}}]] [[AC Milan|{{color|black|AC Milana}}]] | tijeloklasa = hlist | osnovastil = background:#FF0000; color:#000000; |podaci1 = * [[Herbert Kilpin|Kilpin]] {{smaller|(1899–1906)}} * [[Daniele Angeloni|Angeloni]] {{smaller|(1906–1907)}} * [[Giannino Camperio|Camperio]] {{smaller|(1907–1911)}} * ''Tehnički komitet'' {{smaller|(1911–1915)}} * [[Guido Moda|Moda]] {{smaller|(1915–1916)}} * [[Aldo Cevenini|Cevenini]] {{smaller|(1916–1918)}} * ''Tehnički komitet'' {{smaller|(1918–1919)}} * [[Guido Moda|Moda]] {{smaller|(1919–1921)}} * [[Cesare Lovati|Lovati]] {{smaller|(1921–1922)}} * [[Francesco Soldera|Soldera]] {{smaller|(1922)}} * [[Ferdi Oppenheim|Oppenheim]] {{smaller|(1922–1924)}} * [[Vittorio Pozzo|Pozzo]] {{smaller|(1924–1926)}} * [[Guido Moda|Moda]] {{smaller|(1926)}} * [[Herbert Burgess|Burgess]] {{smaller|(1926–1928)}} * [[Engelbert König Sr.|König]] {{smaller|(1928–1931)}} * [[József Bánás|Bánás]] {{smaller|(1931–1933)}} * [[József Viola|Violak]] {{smaller|(1933–1934)}} * [[Adolfo Baloncieri|Baloncieri]] {{smaller|(1934–1937)}} * [[William Garbutt|Garbutt]] {{smaller|(1937)}} * [[Hermann Felsner|Felsner]] / [[József Bánás|Bánás]] {{smaller|(1937–1938)}} * [[József Bánás|Bánás]] {{smaller|(1938–1939)}} * [[József Viola|Violak]] / [[József Bánás|Bánás]] {{smaller|(1939–1940)}} * [[József Bánás|Bánás]] {{smaller|(1940)}} * [[Antonio Busini|Busini]] / [[Guido Ara|Ara]] {{smaller|(1940–1941)}} * [[Mario Magnozzi|Magnozzi]] {{smaller|(1941–1943)}} * [[Giuseppe Santagostino|Santagostino]] {{smaller|(1943–1945)}} * [[Antonio Busini|Busini]] / [[Adolfo Baloncieri|Baloncieri]] {{smaller|(1945–1946)}} * [[Antonio Busini|Busini]] / [[Giuseppe Bigogno|Bigogno]] {{smaller|(1946–1947)}} * [[Giuseppe Bigogno|Bigogno]] {{smaller|(1947–1948)}} * [[Antonio Busini|Busini]] / [[Giuseppe Bigogno|Bigogno]] {{smaller|(1948–1949)}} * [[Antonio Busini|Busini]] / [[Lajos Czeizler|Czeizler]] {{smaller|(1949–1952)}} * [[Antonio Busini|Busini]] / [[Mario Sperone|Sperone]] {{smaller|(1952–1953)}} * [[Antonio Busini|Busini]] / [[Gunnar Gren|Gren]] {{smaller|(1953)}} * [[Antonio Busini|Busini]] / [[Arrigo Morselli|Morselli]] {{smaller|(1953)}} * [[Béla Guttmann|Guttmann]] {{smaller|(1953–1955)}} * [[Ettore Puricelli|Puricelli]] {{smaller|(1955–1956)}} * [[Giuseppe Viani|Viani]] {{smaller|(1956–1958)}} * [[Giuseppe Viani|Viani]] / [[Luigi Bonizzoni|Bonizzoni]] {{smaller|(1958–1960)}} * [[Giuseppe Viani|Viani]] / [[Paolo Todeschini|Todeschini]] {{smaller|(1960–1961)}} * [[Giuseppe Viani|Viani]] / [[Nereo Rocco|Rocco]] {{smaller|(1961–1963)}} * [[Giuseppe Viani|Viani]] / [[Luis Carniglia|Carniglia]] {{smaller|(1963–1964)}} * [[Giuseppe Viani|Viani]] / [[Nils Liedholm|Liedholm]] {{smaller|(1964–1965)}} * [[Nils Liedholm|Liedholm]] {{smaller|(1965–1966)}} * [[Giovanni Cattozzo|Cattozzo]] {{smaller|(1966)}} * [[Arturo Silvestri|Silvestri]] {{smaller|(1966–1967)}} * [[Nereo Rocco|Rocco]] {{smaller|(1967–1972)}} * [[Nereo Rocco|Rocco]] / [[Cesare Maldini|Maldini]] {{smaller|(1972–1973)}} * [[Nereo Rocco|Rocco]] {{smaller|(1973)}} * [[Nereo Rocco|Rocco]] / [[Cesare Maldini|Maldini]] {{smaller|(1973–1974)}} * [[Cesare Maldini|Maldini]] {{smaller|(1974)}} * [[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] {{smaller|(1974)}} * [[Gustavo Giagnoni|Giagnoni]] {{smaller|(1974–1975)}} * [[Nereo Rocco|Rocco]] / [[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] {{smaller|(1975–1976)}} * [[Nereo Rocco|Rocco]] / [[Paolo Barison|Barison]] {{smaller|(1976)}} * [[Giuseppe Marchioro|Marchioro]] {{smaller|(1976–1977)}} * [[Nereo Rocco|Rocco]] {{smaller|(1977)}} * [[Nils Liedholm|Liedholm]] {{smaller|(1977–1979)}} * [[Massimo Giacomini|Giacomini]] {{smaller|(1979–1981)}} * [[Italo Galbiati|Galbiati]] {{smaller|(1981)}} * [[Luigi Radice|Radice]] {{smaller|(1981–1982)}} * [[Italo Galbiati|Galbiati]] {{smaller|(1982)}} * [[Ilario Castagner|Castagner]] {{smaller|(1982–1984)}} * [[Italo Galbiati|Galbiati]] {{smaller|(1984)}} * [[Nils Liedholm|Liedholm]] {{smaller|(1984–1987)}} * [[Fabio Capello|Capello]] {{smaller|(1987)}} * [[Arrigo Sacchi|Sacchi]] {{smaller|(1987–1991)}} * [[Fabio Capello|Capello]] {{smaller|(1991–1996)}} * [[Óscar Tabárez|Tabárez]] / [[Giorgio Morini|Morini]] {{smaller|(1996)}} * [[Arrigo Sacchi|Sacchi]] {{smaller|(1996–1997)}} * [[Fabio Capello|Capello]] {{smaller|(1997–1998)}} * [[Alberto Zaccheroni|Zaccheroni]] {{smaller|(1998–2001)}} * [[Cesare Maldini|Maldini]] / [[Mauro Tassotti|Tassotti]] {{smaller|(2001)}} * [[Fatih Terim|Terim]] / [[Antonio Di Gennaro|Di Gennaro]] {{smaller|(2001)}} * [[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] {{smaller|(2001–2009)}} * [[Leonardo Araújo|Leonardo]] {{smaller|(2009–2010)}} * [[Massimiliano Allegri|Allegri]] {{smaller|(2010–2014)}} * [[Mauro Tassotti|Tassotti]] {{smaller|(2014)}} * [[Clarence Seedorf|Seedorf]] {{smaller|(2014)}} * [[Filippo Inzaghi|Inzaghi]] {{smaller|(2014–2015)}} * [[Siniša Mihajlović|Mihajlović]] {{smaller|(2015–2016)}} * [[Cristian Brocchi|Brocchi]] {{smaller|(2016)}} * [[Vincenzo Montella|Montella]] {{smaller|(2016–2017)}} * [[Gennaro Gattuso|Gattuso]] {{smaller|(2017–2019)}} * [[Marco Giampaolo|Giampaolo]] {{smaller|(2019)}} * [[Stefano Pioli|Pioli]] {{smaller|(2019–2024)}} * [[Paulo Fonseca|Fonseca]] {{smaller|(2024)}} * [[Sérgio Conceição|Conceição]] {{smaller|(2024–2025)}} * [[Massimiliano Allegri|Allegri]] {{smaller|(2025–)}} }}<noinclude> [[Kategorija:AC Milan]] [[Kategorija:Treneri AC Milana|* ]] [[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Milan]] </noinclude> 6xgv8p5br50mwn79kauru6z8vvwnvd8 0 407019 3712709 3642657 2025-06-06T09:44:42Z KWiki 9400 3712709 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Los Caminos del fútbol. Xabi Alonso (39666778464) (cropped).jpg|mini|200px|[[Xabi Alonso]], aktuelni trener [[Real Madrid CF|Real Madrida]]]] [[Real Madrid CF]] [[Španija|španski]] je [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Madrid]]u. Smatra se jednim od najvećih nogometnih klubova u svijetu. Ima bogatu historiju te su neki od najpoznatijih trenera vodili ekipu u raznim takmičenjima. Spisak trenera Real Madrida jest popis svih trenera koji su vodili Real Madrid kao trener prvog tima. Prikazuje period mandata, kao i uspješnost svakog trenera pojedinačno. Također su uvršteni privremeni treneri. Klub je vodio 41 trener. Prvi trener Real Madrida bio je [[Arthur Johnson (nogometaš, 1879)|Arthur Johnson]], koji je na klupi ostao deset godina, osvojivši [[Kup kralja]] 1917. Najuspješniji trener Real Madrida u smislu osvojenih trofeja jest [[Miguel Muñoz]], koji je osvojio devet titula [[La Liga|La Lige]], dva [[Kup kralja|Kupa kralja]], dvije titule [[UEFA Liga prvaka|prvaka Evrope]] i jedan [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]. Muñoz je ujedno i trener s najdužim stažom, vodivši klub nepunih 14 godina u dva mandata. == Spisak == Kompletan spisak trenera Real Madrida prikazan je u sljedećoj tabeli:<ref name="Coaches">{{cite web|title=Treneri Real Madrida|url=http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/Club/1193041516841/Entrenadores/Coaches.htm|publisher=Real Madrid CF| access-date=1. 2. 2016}}</ref> ''Informacije ažurirane 24. maja 2024. U statistiku su uključene samo zvanične utakmice.'' {| class="sortable wikitable" style="text-align: center;" |- !Trener !Od !class="unsortable"|Do !{{Tooltip| U| Utakmice}}{{ref label|note01|A|^}} !{{Tooltip| P| Pobjede}} !{{Tooltip| N| Neriješeno}} !{{Tooltip| I| Izgubljeno}} !{{Tooltip| DG| Dati golovi}} !{{Tooltip| PG| Primljeni golovi}} !{{Tooltip| % Pobjeda | Postotak pobjeda}}{{ref label|note02|B|^}} !class="unsortable"|Titule !class="unsortable"|Napomene |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Arthur Johnson (nogometaš, 1879)|Arthur Johnson]] |align=left|1910. |align=left|1920. {{WDL|23|11|3|9|for=48|against=39}} |align=left|<small>1 [[Kup kralja]]</small> |{{ref label|player|C|a}}{{ref label|johnson|D}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[Juan de Cárcer]] |align=left|1920. |align=left|1926. {{WDL|22|10|2|10|for=38|against=45}} | |{{ref label|player|C|b}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[Pedro Llorente]] |align=left|1926. |align=left|1926. {{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0}} | |{{ref label|player|C|c}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[Santiago Bernabéu Yeste]] |align=left|1926. |align=left|1927. {{WDL|8|5|0|3|for=31|against=15}} | |{{ref label|player|C|d}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[José Berraondo]] |align=left|1927. |align=left|1929. {{WDL|41|27|4|10|for=115|against=58}} | |{{ref label|player|C|e}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1785}} [[José Quirante]] |align=left|1929. |align=left|1930. {{WDL|18|7|3|8|for=45|against=42}} | |{{ref label|player|C|f}} |- |align=left|{{ZD|MAĐ|1920}} [[Lippo Hertzka]] |align=left|1930. |align=left|1932. {{WDL|52|26|15|11|for=95|against=58}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Robert Firth (nogometaš)|Robert Firth]] |align=left|1932. |align=left|1934. {{WDL|45|30|5|10|for=126|against=52}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1931}} [[Francisco Bru]] |align=left|1934. |align=left|1941. {{WDL|118|71|13|34|for=290|against=152}} |align=left|<small>2 [[Kup kralja|Kupa kralja]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1938}} [[Juan Armet]] |align=left|1941. |align=left|septembar 1943. {{WDL|46|23|7|16|for=96|against=72}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1938}} [[Ramón Encinas]] |align=left|septembar 1943. |align=left|maj 1945. {{WDL|84|45|15|24|for=199|against=126}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1938}} [[Jacinto Quincoces]] |align=left|maj 1945. |align=left|mart 1946. {{WDL|35|18|10|7|for=70|against=37}} |align=left|<small>1 [[Kup kralja]]</small> |{{ref label|player|C|g}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[Baltasar Albéniz]] |align=left|mart 1946. |align=left|april 1947. {{WDL|35|18|5|12|for=82|against=66}} |align=left|<small>1 [[Kup kralja]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} Jacinto Quincoces |align=left|april 1947. |align=left|januar 1948. {{WDL|17|5|4|8|for=32|against=41}} | | |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Michael Keeping]] |align=left|januar 1948. |align=left|oktobar 1950. {{WDL|82|37|20|25|for=192|against=153}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} Baltasar Albéniz |align=left|oktobar 1950. |align=left|mart 1951. {{WDL|16|7|2|7|for=41|against=37}} | | |- |align=left|{{ZD|URU}} [[Héctor Scarone]] |align=left|mart 1951. |align=left|april 1952. {{WDL|48|25|10|13|for=113|against=73}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[Juan Antonio Ipiña]] |align=left|april 1952. |align=left|maj 1953. {{WDL|34|21|2|11|for=82|against=57}} | |{{ref label|player|C|h}} |- |align=left|{{ZD|URU}} [[Enrique Fernández Viola|Enrique Fernández]] |align=left|maj 1953. |align=left|10. 12. 1954. {{WDL|50|31|8|11|for=126|against=60}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[José Villalonga Llorente|José Villalonga]] |align=left|10. 12. 1954. |align=left|juni 1957. {{WDL|105|66|14|25|for=269|against=141}} |align=left|<small>2 [[La Liga|La Lige]]<br />2 [[UEFA Liga prvaka|Kupa evropskih šampiona]]</small> |{{ref label|villalonga|E}} |- |align=left|{{ZD|ARG}} [[Luis Carniglia]] |align=left|juni 1957. |align=left|19. 2. 1959. {{WDL|68|48|11|9|for=178|against=58}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]<br />1 [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[Miguel Muñoz]] |align=left|21. 2. 1959. |align=left|13. 4. 1959. {{WDL|9|5|2|2|for=31|against=9}} | |{{ref label|player|C|i}} |- |align=left|{{ZD|ARG}} Luis Carniglia |align=left|13. 4. 1959. |align=left|juli 1959. {{WDL|13|8|1|4|for=28|against=16}} |align=left|<small>1 [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]</small> | |- |align=left|{{ZD|PAR}} [[Manuel Fleitas Solich|Manuel Fleitas]] |align=left|juli 1959. |align=left|12. 4. 1960. {{WDL|33|23|4|6|for=109|against=42}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} Miguel Muñoz |align=left|13. 4. 1960. |align=left|15. 1. 1974. {{WDL|595|352|126|117||for=1194|against=553}} |align=left|<small>9 [[La Liga]]<br />2 [[Kup kralja|Kupa kralja]]<br />2 [[UEFA Liga prvaka|Kupa evropskih šampiona]]<br />1 [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]</small> ||{{ref label|muñoz|F}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} [[Luis Molowny]] |align=left|15. 1. 1974. |align=left|maj 1974. {{WDL|23|13|2|8|for=49|against=26}} |align=left|<small>1 [[Kup kralja]]</small> |{{ref label|player|C|j}} |- |align=left|{{ZD|JUG}} [[Miljan Miljanić]] |align=left|maj 1974. |align=left|7. 9. 1977. {{WDL|134|67|36|31|for=231|against=150}} |align=left|<small>2 [[La Liga|La Lige]]<br />1 [[Kup kralja]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA|1945}} Luis Molowny |align=left|7. 9. 1977. |align=left|juni 1979. {{WDL|90|51|24|15|for=196|against=94}} |align=left|<small>2 [[La Liga|La Lige]]</small> | |- |align=left|{{ZD|JUG}} [[Vujadin Boškov]] |align=left|juni 1979. |align=left|29. 3. 1982. {{WDL|139|80|31|28|for=249|against=136}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]<br />1 [[Kup kralja]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} Luis Molowny |align=left|29. 3. 1982. |align=left|30. 6. 1982. {{WDL|6|4|1|1|for=11|against=7}} |align=left|<small>1 [[Kup kralja]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ARG}} [[Alfredo Di Stéfano]] |align=left|1. 7. 1982. |align=left|22. 5. 1984. {{WDL|108|63|23|22|for=192|against=113}} | |{{ref label|player|C|k}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Amancio Amaro]] |align=left|22. 5. 1984. |align=left|16. 4. 1985. {{WDL|47|19|13|15|for=69|against=52}} | |{{ref label|player|C|l}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} Luis Molowny |align=left|16. 4. 1985. |align=left|30. 6. 1986. {{WDL|61|39|7|15|for=137|against=67}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]<br />1 [[Španski liga-kup]]<br />2 [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]</small> | |- |align=left|{{ZD|HOL}} [[Leo Beenhakker]] |align=left|1. 7. 1986. |align=left|30. 6. 1989. {{WDL|169|107|40|22|for=357|against=158}} |align=left|<small>3 [[La Liga|La Lige]]<br />1 [[Kup kralja]]<br />2 [[Španski superkup|španska superkupa]]</small> | |- |align=left|{{ZD|WAL}} [[John Toshack]] |align=left|1. 7. 1989. |align=left|19. 11. 1990. {{WDL|64|41|15|8|for=161|against=56}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ARG}} Alfredo Di Stéfano |align=left|21. 11. 1990. |align=left|22. 3. 1991. {{WDL|21|9|3|9|for=32|against=22}} |align=left|<small>1 [[Španski superkup]]</small> | |- |align=left|{{ZD|JUG}} [[Radomir Antić]] |align=left|22. 3. 1991. |align=left|27. 1. 1992. {{WDL|39|27|6|6|for=84|against=32}} | | |- |align=left|{{ZD|HOL}} Leo Beenhakker |align=left|27. 1. 1992. |align=left|29. 6. 1992. {{WDL|28|14|7|7|for=47|against=27}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Benito Floro]] |align=left|1. 7. 1992. |align=left|7. 3. 1994. {{WDL|92|52|21|19|for=165|against=90}} |align=left|<small>1 [[Kup kralja]]<br />1 [[Španski superkup]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |align=left|7. 3. 1994. |align=left|30. 6. 1994. {{WDL|11|5|1|5|for=23|against=22}} | |{{ref label|player|C|m}} |- |align=left|{{ZD|ARG}} [[Jorge Valdano]] |align=left|1. 7. 1994. |align=left|21. 1. 1996. {{WDL|78|39|17|22|for=142|against=87}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]</small> |{{ref label|player|C|n}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} Vicente del Bosque |align=left|21. 1. 1996. |align=left|24. 1. 1996. {{WDL|1|1|0|0|for=5|against=0}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Arsenio Iglesias]] |align=left|24. 1. 1996. |align=left|29. 5. 1996. {{WDL|21|11|4|6|for=33|against=22}} | | |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]] |align=left|1. 7. 1996. |align=left|24. 6. 1997. {{WDL|48|31|12|5|for=96|against=41}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]</small> | |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |align=left|25. 6. 1997. |align=left|28. 5. 1998. {{WDL|53|26|15|12|for=92|against=55}} |align=left|<small>1 [[Španski superkup]]<br />1 [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[José Antonio Camacho]] |align=left|17. 6. 1998. |align=left|9. 7. 1998. {{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0}} | |{{ref label|player|C|o}} |- |align=left|{{ZD|HOL}} [[Guus Hiddink]] |align=left|15. 7. 1998. |align=left|23. 2. 1999. {{WDL|34|19|4|11|for=73|against=48}} |align=left|<small>1 [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]</small> | |- |align=left|{{ZD|WAL}} John Toshack |align=left|24. 2. 1999. |align=left|17. 11. 1999. {{WDL|37|19|9|9|for=73|against=62}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} Vicente del Bosque |align=left|17. 11. 1999. |align=left|23. 6. 2003. {{WDL|233|127|56|50|for=461|against=267}} |align=left|<small>2 [[La Liga|La Lige]]<br />1 [[Španski superkup]]<br />2 [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]<br />1 [[UEFA Superkup]]<br />1 [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]</small> | |- |align=left|{{ZD|POR}} [[Carlos Queiroz]] |align=left|25. 6. 2003. |align=left|24. 5. 2004. {{WDL|59|34|11|14|for=113|against=76}} |align=left|<small>1 [[Španski superkup]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} José Antonio Camacho |align=left|25. 5. 2004. |align=left|20. 9. 2004. {{WDL|6|4|0|2|for=7|against=5}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Mariano García Remón]] |align=left|20. 9. 2004. |align=left|30. 12. 2004. {{WDL|20|12|4|4|for=37|against=18}} | |{{ref label|player|C|p}} |- |align=left|{{ZD|BRA}} [[Vanderlei Luxemburgo]] |align=left|30. 12. 2004. |align=left|4. 12. 2005. {{WDL|45|28|7|10|for=83|against=45}} | | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Juan Ramón López Caro]] |align=left|4. 12. 2005. |align=left|1. 6. 2006. {{WDL|24|12|9|3|for=41|against=25}} | | |- |align=left|{{ZD|ITA}} Fabio Capello |align=left|5. 7. 2006. |align=left|28. 6. 2007. {{WDL|50|28|12|10|for=91|against=55}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]</small> | |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Bernd Schuster]] |align=left|9. 7. 2007. |align=left|9. 12. 2008. {{WDL|75|44|9|22|for=156|against=100}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]<br />1 [[Španski superkup]]</small> |{{ref label|player|C|q}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Juande Ramos]] |align=left|9. 12. 2008. |align=left|1. 6. 2009. {{WDL|27|18|1|8|for=53|against=34}} | | |- |align=left|{{ZD|ČIL}} [[Manuel Pellegrini]] |align=left|2. 6. 2009. |align=left|26. 5. 2010. {{WDL|48|36|5|7|for=119|against=48}} | | |- |align=left|{{ZD|POR}} [[José Mourinho]] |align=left|28. 5. 2010. |align=left|1. 6. 2013. {{WDL|178|128|28|22|for=475|against=168}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]<br />1 [[Kup kralja]]<br />1 [[Španski superkup]]</small> |{{ref label|fifa|FIFA|b}} |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] |align=left|25. 6. 2013. |align=left|25. 5. 2015. {{WDL|119|89|14|16|for=323|against=103}} |align=left|<small>1 [[Kup kralja]]<br />1 [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]<br />1 [[UEFA Superkup]]<br />1 [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]</small> | |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Benítez]] |align=left|3. 6. 2015. |align=left|4. 1. 2016. {{WDL|25|17|5|3|for=69|against=22}} | | |- |align=left|{{ZD|FRA}} [[Zinédine Zidane]] |align=left|4. 1. 2016. |align=left|31. 5. 2018. {{WDL|149|104|29|16|for=393|against=160}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]<br />1 [[Španski superkup]]<br />3 [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]<br />2 [[UEFA Superkup]]a<br />2 [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetska klupska prvenstva]]</small> |{{ref label|player|C|r}}{{ref label|fifa|FIFA|b}} |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Julen Lopetegui]] |align=left|12. 6. 2018<ref name="LopeteguiRM">{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/44459380|title=Julen Lopetegui: Real Madrid name Spain manager as new head coach|publisher=BBC|date=12. 6. 2018|access-date=12. 6. 2018}}</ref> |align=left|29. 10. 2018. {{WDL|14|6|2|6|for=21|against=20}} | |{{ref label|player|C|s}} |- |align=left|{{ZD|ARG}} [[Santiago Solari]] |align=left|30. 10. 2018. |align=left|11. 3. 2019. {{WDL|32|22|2|8|for=71|against=37}} |align=left|<small>1 [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]</small> |{{ref label|player|C|t}} |- |align=left|{{ZD|FRA}} Zinédine Zidane |align=left|11. 3. 2019<ref>{{Cite news|url=https://www.realmadrid.com/noticias/2019/03/zidane-regresa-al-real-madrid|title=Zidane regresa al real madrid|date=11. 3. 2019|work=reammadrid.com|access-date=11. 3. 2019|language=španski}}</ref> |align=left|27. 5. 2021. {{WDL|114|69|25|20|for=207|against=104}} |align=left|<small>1 [[La Liga]]<br/>1 [[Španski superkup]] |{{ref label|player|C|r}} |- |align=left|{{ZD|ITA}} Carlo Ancelotti |align=left|1. 6. 2021. |align=left|31. 5. 2025. {{WDL|234|161|36|37|for=512|against=238}} |align=left|<small>2 [[La Liga|La Lige]]<br/>1 [[Kup kralja]]<br/>2 [[Španski superkup|Španska superkupa]]<br/> 2 [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] <br/>2 [[UEFA Superkup]]a<br/>1 [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]<br/> 1 [[FIFA Interkontinentalni kup]] |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Xabi Alonso]] |align=left|1. 6. 2025.<ref>{{cite web |language=en|url= https://www.realmadrid.com/en-US/news/club/announcements/comunicado-oficial-xabi-alonso-25-05-2025 |title= Official Announcement: Xabi Alonso |date= 25. 5. 2025 |access-date=25. 5. 2025 |publisher= Real Madrid}}</ref> |align=left|''trenutno'' {{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0|align=center}} |align=left| |{{ref label|player|C|v}} |} === Napomene === <div style="font-size: 90%;"> A. {{note label|note01|A|^}} Utakmice u takmičenju [[Campeonato Regional Centro|Campeonato Centro]] nisu navedene jer je riječ o regionalnom takmičenju<ref>{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tabless/span-centrchamp.html|title=Spain – List of Champions of Centro|publisher=rsssf.com|access-date=1. 2. 2016}}</ref> B. {{note label|note02|B|^}} Postotak pobjeda zaokružen je na dvije decimale C. {{note label|player|C|a}}{{note label|player|C|b}}{{note label|player|C|c}}{{note label|player|C|d}}{{note label|player|C|e}}{{note label|player|C|f}}{{note label|player|C|g}}{{note label|player|C|h}}{{note label|player|C|i}}{{note label|player|C|j}}{{note label|player|C|k}}{{note label|player|C|l}}{{note label|player|C|m}}{{note label|player|C|n}}{{note label|player|C|o}}{{note label|player|C|p}}{{note label|player|C|q}}{{note label|player|C|r}} Bivši nogometaš Real Madrida D. {{note label|johnson}} Prvi trener u historiji E. {{note label|villalonga}} Prvi trener nekog španskog kluba u [[UEFA]]-inim takmičenjima i prvi osvajač nekog trofeja ([[Kup evropskih šampiona 1955/1956.|Kup evropskih šampiona 1955/56]]) F. {{note label|muñoz}} Trener s najviše osvojenih trofeja u historiji kluba i najdužim mandatom FIFA. {{note label|fifa|FIFA|a}}{{note label|fifa|FIFA|b}} Osvojio nagradu [[FIFA Trener godine]] dok je vodio Real Madrid </div> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.realmadrid.com/en Službeni sajt] {{Real Madrid}} {{Treneri Real Madrida}} [[Kategorija:Real Madrid CF]] d5b2iwbr00nglet2qw5izm5dr7q2t8s 0 408356 3713011 3483453 2025-06-07T10:59:25Z Panasko 146730 /* Reference */ 3713011 wikitext text/x-wiki :Diofantska jednačina je algebarska jednačina s dvije ili vise nepoznatih s cjelobrojnim koeficijentima u kojoj se traže cjelobrojna ili [[Skup racionalnih brojeva|racionalna]] rješenja. Ime je dobila po [[Diofant]]u koji je prvi sistematski proučavao takve jednačine ==Linearne diofantske jednačine== :Diofantska [[linearne jednačine|linearna jednačina]] je [[Jednačine|jednačina]] oblika: ::<math>ax+by=c</math> :gdje su a, b i c neki [[Skup cijelih brojeva|cijeli brojevi]]. :;Primjer :<math> x= - \frac{5}{3}y</math> :Kako je x cio broj to je y djeljivo sa 3 :<math>y=3t</math> :odnosno :<math>x=-5t </math> :<math>(x,y)=(-5t,3t)</math> :;Teorema #Diofantska jednačina <math>ax+by=c</math> , gdje su <math>a</math>,<math>b</math>,<math>c</math> cijeli brojevi <math>a^2+b^2 \ne ,</math> ima cjelobrojna rješenja ako i samo ako <math>M(a,b)</math> dijeli <math>c</math>. # Ako su <math>x_0</math> i <math>y_0</math> rješenja te jednačine onda su sva rješenja oblika :<math>x=x_0+\frac{b}{d}t</math> :<math>y=y_0 +\frac{a}{d}t</math> :Rješenje <math>(x_0,y_0)</math> naziva se partikularno rjesenje diofantske jednacine. Op ste rjesenje je zbir partikularnog rjesenja i rjesenja homogene jednacine <math>ax + by =0</math> :;Primjer :<math>3x+5y=8</math> :Partikularno rješenje je <math>(1,1)</math>, a rješenja pripadne homogene jednačine su <math>(-5t, 3t)</math>, <math>t\in Z</math> :Rješenja jednačine su parovi <math>(1-5t,1+3t)</math> za <math>t\in Z</math> : Za pronalaženje partikularnog rješenje diofantske jednačine korististimo [[Euklidov algoritam]] pomoću kojeg određujemo cijele brojeve <math>k</math> i <math>l</math> za koje vrijedi <math>ax + by =d</math> gdje je <math>d = M (a,b)</math>, a zatim množenjem sa <math>\frac{c}{d}</math> dobijamo partikularno rješenje. :;Primjer :<math>1000x - 123y=5</math> :<math>1000=8*123+16</math> :<math>123=7*16+11</math> :<math>16=1*11+5</math> :<math>11=2*5+1</math> :pa je :<math>16 = 1000 -8*123</math> :1<math>1 = 123 - 7*16</math> :<math>5=16 -1*11</math> :<math>1=11- 2*5</math> :U posljednju jednakost uvrstimo izraz za broj 5 iz pretposljednje jednakosti :<math>1 = 11- 2*5=11 -2*(16 -11*1) = 3*11- 2*16</math> :<math>1=3*(123-16*7)-2*16 = 3*123-23*16</math> :<math>1=3*123 - 23*(1000-8*123) =-23*1000 + 187*123</math> :tj. :<math>1= -23*1000 + 187*123</math> <math>/*5</math> :<math>5= - 115*1000 + 935*123</math> :<math>x_0= -115</math> :<math>y_0=-935</math> :<math>x=123t</math> :<math>y=1000t</math> :Rješenje date jednadnacine je :<math>x=-115+123t</math> :<math>y=-935+1000t</math> <math>t\in Z</math> :;Primjer :Za prevoz neke robe raspolažemo vrećama od 40 kg i 60 kg. Koliko treba uzeti jednih, a koliko drugih da se prevese 500 kg robe :Zadatak ćemo riješiti [[Euler]]ovom metodom :<math>40x+60y=500</math> :<math>2x+3y=25</math> za <math>x \ge 0</math> i <math>y \ge 0</math> :<math>x=\frac{25-3y}{2}= 12-y + \frac{1-y}{2}</math> :<math>\frac{1-y}{2}=u</math> <math>u \ Z</math> :<math>2u+ y= 1 </math> :<math> y=1-2u</math> :<math>x=12-(1-2u)+u=11+ 3u</math> :Rješenja jednadčine su parovi <math>(x,y</math>) gdje je <math>x=11+3u</math> i <math>y=1-2u</math> :<math>- \frac{1}{3} \le u \le\frac{1}{2} = > u= -3, -2,-1,0</math> :Traženi parovi <math>(x,y</math>) su <math>(2, 7)</math> <math>(5,5)</math> <math>(8,3)</math> i <math>(11,1)</math> ==Nelinearne diofantske jednačine== :Ne postoji univerzalna metoda rješavanja ovih jednačina ali zato postoji niz metoda kojima rješavamo neke specijalne tipove nelinearnih diofantskih jednačina. Neke od tih metoda su: #metoda faktorizacije #metoda razlomka #metoda posljednje cifre #metoda kongruencije #metoda zbira potencija s parnim eksponentima #metoda nejednakosti ===Metoda faktorizacije=== :Metoda faktorizacije sastoji se u tome da se jedna strana jednačine zapiše u obliku [[proizvod (matematika)|proizvoda]] cjelobrojnih vrijednosti, pa uzimajući u obzir drugu stranu jednačine posmatramo moguće slučajeve. :<math>xy+x-3y-3=0</math> :(<math>x-3)(y+1)=3</math> :Ovo je moguće za :{| class="wikitable" |- ! x-3 !! y+1 |- | 1|| 3 |- | -1 || -3 |- | 3 || 1 |- | -3 || -1 |} :odnosno :{| class="wikitable" |- | x|| y |- | 4|| 2 |- | 2 || -4 |- | 6 || 0 |- | 0 || -2 |} ===Metoda razlomka=== :Osnovna ideja ove metode slična je kao kod metode faktorizacije, samo što sada jednu stranu jednačine zapisujemo u obliku razlomka dvaju cjelobrojnih vrijednosti, dok s druge strane jednačine imamo također cjelobrojnu vrijednost. Zbog toga nazivnik tog razlomka mora dijeliti brojnik, što nam daje klasifikaciju mogućih slučajeva. Spomenuti razlomak u praksi najčešće dobijemo tako da se jedna nepoznata izrazi kao racionalna funkcija druge. :<math>xy+2y=x</math> :<math>y(x+2)=x</math> :<math>y=\frac{x}{4x+2}= 1- \frac{2}{x+2}</math> :<math>x \ \begin{Bmatrix} -1,-3,0,-4 \end{Bmatrix}</math> :<math>y \ \begin{Bmatrix} -1,3,0,-2 \end{Bmatrix}</math> ===Metoda posljednje cifre=== Metoda posljednje cifre je podmetoda metode ostataka koja koristi ispitivanje ostataka pri dijeljenju brojem 10. Preciznije, razdvajanje slučajeva se vrši posmatranjem zadnje cifre nekih dijelova jednačine, te njihovim usklađivanjem. :<math>x^2+ 5y = 199519941993</math> :Kvadrat cijelog broja završava cifrom 0,1,4,5,6,ili 9, a broj <math>5y</math> sa 0 ili 5, pa zbir na lijevoj strani završava s 0,1,4,5,6, ili 9, a ne sa 3. Jednačina nema rješenja. ===Metoda kongruencije=== :<math>x^2-4y=1995 </math> :<math>1995</math> neparan a <math>4y</math> paran pa je <math>x</math> neparan :<math>x=2k-1</math> :<math>(2k-1)^2-4y=1995 </math> :<math>4k^2-4k+1-4y=1995</math> :<math>4(k^2+k-y)=1994</math> :Jednačina nema rješenja jer 1995 nije djeljivo sa 4 ===Metoda zbira potencija s parnim eksponentima=== Metoda zbira je slična metodi faktorizacije, samo što sada jednu stranu jednačine zapisujemo u obliku zbira (najčešće nenegativnih) cijelih brojeva, te dalje diskutujemo slučajeve koji mogu nastupiti. :<math>x^2+y^2+2x-4y+8=0</math> :<math>(x+1)^2+ (y-2)^2= 13 </math> :<math>(x+1)^2=9</math> :<math>(y-2)^2=4</math> :<math>(x,y) \in \begin{Bmatrix} (1,5),(2,4) \end{Bmatrix}</math> ===Metoda nejednakosti=== Ova metoda se često koristi da bi se smanjio skup mogućih rješenja date jednačine, a zatim se na tom smanjenom skupu razlikuju slučajevi. Na tom smanjenom skupu razlikuju se slučajevi. Metoda nejednakosti se često koristi i u kombinaciji s nekom drugom metodom za rješavanje nelinearnih diofantskih jednačina :<math>3^x+4^x=5^x</math> :<math>x=2</math> :<math>3^x+4^x=5^x</math> <math>/ : 5^x</math> :<math>(\frac{3}{5})^x +(\frac{4}{5})^x =1</math> :za <math>x <2</math> :<math>(\frac{3}{5})^x +(\frac{4}{5})^x > 1</math> : za <math>x > 2</math> :<math>(\frac{3}{5})^x +(\frac{4}{5})^x < 1</math> :Jednačina ima samo jedno rjesenje <math>x=2</math> ==Pellove i pellovske jednacine== :Neka je zadana jednacina :<math>x^2+y^2=z^2</math> :Uređenu trojku (x,y,z) koja zadovoljava zadanu jednačinu nazivamo [[Pitagorine trojke|Pitagorina trojka]] :Ako su brojevi x y z relativno prosti onda je to primitivna Pitagorina trojka :U svakoj primitivnoj Pitagorinoj trojci tačno je jedan od brojeva <math>x</math>,<math>y</math> neparan. Za <math>x</math>,<math>y</math> parne nebi se radilo o primitivnoj Pitagorinoj trojci :Diofantska jednačina oblika :<math>x^2-dy^2=a</math> gdje je <math>d \in N</math> i nije potpun kvadrat je Pelova jednačina. :Pelova jednačina ima beskonačno mnogo rješenja u [[Skup prirodnih brojeva|skupu prirodnih brojeva]]. Ako pronađemo najmanje (osnovno) rješenje <math>(x_e, y_e)</math>, preostala rješenja <math>(x_n, y_n)</math> možemo generisati na sljedeći načine # :<math>x_n+y_n \sqrt{d} </math> <math>= ( x_n+y_n \sqrt{d} )^n</math> # :<math>x_{n+1} =2x_nx_e -x_{n-1}</math> i <math>y_{n+1} =2x_ny_e -y_{n-1}</math> za <math>(x_0,y_0)=(1,0)</math> i <math>(x_1,y_1)=(x_e,y_e)</math> # :<math>x_{n+1} =x_ex_n +y_edy_n</math> i <math>y_{n+1} =x_ey_n +y_edx_n</math> :Jednačina :<math>x^2-dy^2=1</math> je Pellovska jednačina (jednačina Pellovog oblika) Za razliku od Pellove jednačine ova jednačina nema uvijek cjelobrojno rješenje. <ref>{{Cite web |url=http://sanda.striga.org/doc/Diofantske_jednadzbe.pdf |title=Diofantske jednadžbe // Pellove i pellovske jednadžbe |access-date=9. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408061439/http://sanda.striga.org/doc/Diofantske_jednadzbe.pdf |archive-date=8. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> ==Erdős–Strausova hipoteza== :Hipotezom je pretpostavljeno da za sve prirodne brojeve <math>n \ge 2</math> postoji racionalni broj <math>4/n</math> koji se može iskazati kao zbir tri jedinična razlomka s pozitivnim, cjelobrojnim nazivnicima kako slijedi: :<math> \frac{4}{n} = \frac{1}{x} + \frac{1}{y} +\frac{1}{z}. \, </math> :;Primjer :za <math>n = 1801</math>, postoji rješenje jednacie gdje je <math>x = 451</math>, <math>y = 295364</math> i <math>z = 3249004</math>. :Pomnožimo li obe strane jednačine s <math>nxyz</math>, nalazimo Diofantsku jednačinu oblika: :<math> 4xyz=n(xy+xz+yz).\, </math> <ref>[https://wlod.wordpress.com/2010/06/13/4-parametrowa-seria-rozwiazan-rownania-erdosa-strausa/ 4-parametrowa seria rozwiązań równania Erdősa-Strausa]</ref> ==Reference== [https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/diofant.pdf DIOFANTSKE JEDNADZBE/https:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120611184820/http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/diofant.pdf |date=11. 6. 2012 }} {{Teorija brojeva}} [[Kategorija:Diofantske jednačine| ]] e1kf6su21rysyd5rjr5lzidf8m3c67w 0 409253 3712741 3559423 2025-06-06T12:24:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712741 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportski rivali | naslov = Kıtalararası Derbi | slika = [[Datoteka:FenerbahçevsGalatasarayKits.png|150px]] | grad ili regija = [[İstanbul]], [[Turska]] | uključene ekipe = <small>'''[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]'''</small><br><small>'''[[Galatasaray SK|Galatasaray]]'''</small> | najviše pobjeda = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] | nogometaš sa naviše nastupa = [[Turgay Şeren]] (56) | najbolji strijelac = [[Zeki Rıza Sporel]] (29) | prvi susret = 17. januar 1909. | posljednjautakmica = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] 0-0 [[Galatasaray SK|Galatasaray]]<br><small>(25. 12. 2023) | sljedećisusret = 29. decembar 2023. | najvećapobjeda = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] 0-7 [[Galatasaray SK|Galatasaray]]<br><small>(12. 2. 1911) }} '''Kıtalararası Derbi''' (Interkontinentalni derbi), također poznat i kao '''Derbi Fenerbahçe-Galatasaray''' je naziv za [[nogomet]]ne utakmice između dva istaknuta [[turska]] kluba: [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçea]] i [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] iz [[İstanbul]]a. Najveći je istanbulski, odnosno turski nogometni derbi i jedan on najvećih svjetskih. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] [[Daily Mail]] je 2009. godine derbi proglasio kao drugi najpopularniji nogometni derbi u historiji.<ref name="dailymail.co.uk">{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-1214200/THE-LIST-The-greatest-rivalries-club-football-Nos-10-1.html|title=THE LIST: The greatest rivalries in club football, Nos 10–1|work=Mail Online|access-date=25. 6. 2015}}</ref> == Historija == Prva utakmica između [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçea]] i [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] odigrana je u nedjelju 17. januara 1909. godine. Utakmica je odigrana na stadionu "Papazın Çayırı", koji se nalazio na lokaciji današnjeg Fenerbahçeovog stadiona [[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]. Utakmica je završena rezultatom 2-0 u korist Galatasaraya. Fenerbahçe je svoju prvu pobjedu protiv Galatasaraya ostvario u 4. kolu tadašnje "İstanbulske nogometne lige" rezultatom 4-2. Rekordan broj gledalaca između ova dva tima je zabilježen 21. septembra 2003. Utakmicu koja je završila rezultatom 2-2 posmatralo je 71.334 gledalaca. Najveću pobjedu između Fenerbahçea i Galatasaraya ostvario je Galatasaray 12. februara 1911. rezultatom 7-0. Fenerbahçe je 6. novembra 2002. ostvario svoju najveću pobjedu rezultatom 6-0.<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Team/Default.aspx?id=1&season=1909 |title=Galatasaray SK |work=mackolik.com |access-date=7. 3. 2016}}</ref> == Titule == {| class="wikitable" style="width:auto; margin:auto;" |- !|[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] !|Takmičenje !|[[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- |colspan="4" | '''Internacionalno''' |- style="text-align:center;" | 0 || [[UEFA Evropska liga]] || 1 |- style="text-align:center;" | 0 || [[UEFA Superkup]] || 1 |- |colspan="4" | '''Domaće takmičenje''' |- style="text-align:center;" | 19 || [[Süper Lig]] || 22 |- style="text-align:center;" | 6 || [[Türkiye Kupası]] || 18 |- style="text-align:center;" | 9 || [[Türkiye Süper Kupası]] || 16 |- style="text-align:center;" | '''34''' || || '''58''' |} == Utakmice == {{legenda|#000080|Pobjeda [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçea]]|boja_linije=#000000}} {{legenda|#a32638|Pobjeda [[Galatasaray SK|Galatasaraya]]|boja_linije=#000000}} {{legenda|#808080|Neriješen rezultat|boja_linije=#000000}} {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; font-size: 11px" |- !# !class=unsortable width="75" | Datum !Takmičenje !Lokacija !Rezultat !class=unsortable|Strijelci za Fenerbahçe !class=unsortable|Strijelci za Galatasaray !class=unsortable|{{Tooltip | Ref. | Reference }} |- |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp;!!class=unsortable| !! !! !! !!class=unsortable| !!class=unsortable| !!class=unsortable| |- |1||{{dts|format=dmy|1909|1|17}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol}}{{gol}} [[Emin Bülent Serdaroğlu|Emin Bülent]]|| |- |2||{{dts|format=dmy|1910|1|9}}||[[1909-10 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-3||||{{gol}} [[Fuat Hüsnü Kayacan|Fuat Hüsnü]], {{gol}} [[Horace Armitage|Armitage]], {{gol}} [[Celal İbrahim]]|| |- |3||{{dts|format=dmy|1910|12|4}}||[[1910-11 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-5||||{{gol}}{{gol}} [[Rowland Rees|Rees]], {{gol}}{{gol}} [[Fuat Hüsnü Kayacan|Fuat Hüsnü]], {{gol}} [[Celal İbrahim]]|| |- |4||{{dts|format=dmy|1911|2|12}}||[[1910-11 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=A32638|[[Fenerbahçe 0-7 Galatasaray|<span style="color:#FFB300;">0-7]]||||{{gol}}{{gol}}{{gol}}{{gol}} [[Celal İbrahim]], {{gol}}{{gol}} [[Emin Bülent Serdaroğlu|Emin Bülent]], {{gol}} İdris||<ref name="12.02.1911">{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1100230/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181022045852/http://www.mackolik.com/Mac/1100230/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=22. 10. 2018 |url-status=dead }}</ref> |- |5||{{dts|format=dmy|1912|4|16}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol}} [[Emin Bülent Serdaroğlu|Emin Bülent]]|| |- |6||{{dts|format=dmy|1913|5|4}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-6||||{{gol}}{{gol}} [[Hasnun Galip]], {{gol}}{{gol}} [[Emil Oberle|E. Oberle]], {{gol}} [[Joseph Oberle|J. Oberle]], {{gol}} [[Bekir Sıtkı Bircan|Bekir Sıtkı]]|| |- |7||{{dts|format=dmy|1913|5|25}}||FB-GS Bayramı||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|80}} [[Bekir Sıtkı Bircan|Bekir Sıtkı]]||{{ref label|25 Mayıs 1913|C}} |- |8||{{dts|format=dmy|1913|10|26}}||Fenerbahçe Bayramı||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-3||||{{gol}}{{gol}} [[Emil Oberle|E. Oberle]], {{gol}} [[Mıgırdıç Dikranyan|Dikranyan]]|| |- |9||{{dts|format=dmy|1914|1|4}}||[[1913-14 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-2||{{gol}}{{gol}}{{gol}} [[Hasan Kâmil Sporel|Hasan Kâmil]], {{gol}} [[Sait Selahattin Cihanoğlu|Sait]]||{{gol}}{{gol}} [[Joseph Oberle|J. Oberle]]|| |- |10||{{dts|format=dmy|1914|5|3}}||[[1913-14 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0|||||| |- |11||{{dts|format=dmy|1914|10|2}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-6||{{gol}} [[Sait Selahattin Cihanoğlu|Sait]]||{{gol}}{{gol}} [[Yusuf Ziya Öniş|Yusuf Ziya]], {{gol}} [[Emil Oberle|E. Oberle]], {{gol}} [[Hasnun Galip]], {{gol}} [[Muzaffer Kazancı|Muzaffer]], {{gol}} [[Sedat Ziya Kantoğlu|Sedat Ziya]]|| |- |12||{{dts|format=dmy|1915|2|19}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı|Union Club Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-0||{{gol}}{{gol}} [[Sait Selahattin Cihanoğlu|Sait]], {{gol}} [[Galip Kulaksızoğlu|Galip]], {{gol}} Nüzhet|||| |- |13||{{dts|format=dmy|1915|10|29}}||[[1915-16 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol}} [[Galip Kulaksızoğlu|Galip]], {{gol}} [[Hikmet Topuzer|Hikmet]]||{{gol}} [[Necip Şahin Erson|Necip Şahin]], {{gol}} [[Yusuf Ziya Öniş|Yusuf Ziya]]||{{ref label|29 Ekim 1915|D}} |- |14||{{dts|format=dmy|1916|2|11}}||[[1915-16 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol}}{{gol}} [[Sait Selahattin Cihanoğlu|Sait]], {{gol}} [[Galip Kulaksızoğlu|Galip]]||{{gol}} [[Muzaffer Kazancı|Muzaffer]]|| |- |15||{{dts|format=dmy|1916|12|22}}||[[1916-17 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-1||{{gol}}{{gol}} [[Sait Selahattin Cihanoğlu|Sait]], {{gol}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol}} [[Konstantin Boris|Boris]]||{{gol}} [[Sadi Karsan|Sadi]]|| |- |16||{{dts|format=dmy|1917|4|6}}||[[1916-17 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol}} [[Sait Selahattin Cihanoğlu|Sait]], {{gol}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol}} [[Konstantin Boris|Boris]]||{{gol}} [[Sadi Karsan|Sadi]], {{gol}} [[Necip Şahin Erson|Necip Şahin]]||{{ref label|6 Nisan 1917|E}} |- |17||{{dts|format=dmy|1917|12|21}}||[[1917-18 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-3||{{gol}} [[Miço Dimitropulos|Dimitropulos]], {{gol}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]||{{gol}} [[Yusuf Ziya Öniş|Yusuf Ziya]], {{gol}} [[Sadi Karsan|Sadi]], {{gol}} [[Hikmet Topuzer|Hikmet]]|| |- |18||{{dts|format=dmy|1918|4|12}}||[[1917-18 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||colspan=2|Hükmen||{{ref label|12 Nisan 1918|F}} |- |19||{{dts|format=dmy|1918|9|20}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-0||{{gol|20||75||85}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol|30}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1100229/Fenerbahce-4-0-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000945/http://www.mackolik.com/Mac/1100229/Fenerbahce-4-0-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |20||{{dts|format=dmy|1919|10|3}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||{{gol|55}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]], {{gol|70}} [[İsmet Uluğ|İsmet]], {{gol|80}} [[Sabih Arca|Sabih]] ||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1246457/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304024542/http://www.mackolik.com/Mac/1246457/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |21||{{dts|format=dmy|1920|3|19}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-4||{{gol}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]||{{gol}}{{gol}}{{gol}} [[Necip Şahin Erson|Necip Şahin]], {{gol}} [[Nihat Bekdik|Nihat]]|| |- |22||{{dts|format=dmy|1920|5|21}}||Union Club Kupası||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-0||{{gol|9||40}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol|25}} [[Refik Kuntol|Refik]], {{gol|82}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]]|||| |- |23||{{dts|format=dmy|1920|10|1}}||Makriköy Gençlerbirliği Turnuvası ||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol|7}} [[Galip Kulaksızoğlu|Galip]], {{gol|26}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]], {{gol|32}} [[Sabih Arca|Sabih]]||{{gol|5}} [[Necip Şahin Erson|Necip Şahin]], {{gol|20}} [[Sadi Karsan|Sadi]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1078881/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131219004451/http://www.mackolik.com/Mac/1078881/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Tarihte-Bugun/9/Buyuk-Turnuva |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304223443/http://www.mackolik.com/Tarihte-Bugun/9/Buyuk-Turnuva |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>{{ref label|1 Ekim 1920|G}} |- |24||{{dts|format=dmy|1920|12|17}}||[[1920-21 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-1||{{gol|2||75}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol|30}} [[Hüsnü Erciyes|Hüsnü]], {{gol|67}} [[Sabih Arca|Sabih]]||{{gol|60}} [[Suat Subay|Suat]]|| |- |25||{{dts|format=dmy|1921|4|1}}||[[1920-21 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-0||{{gol}}{{gol}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol}}{{gol}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]]|||| |- |26||{{dts|format=dmy|1921|6|2}}||Galatasaray Kupası||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]||{{gol}} [[Necip Şahin Erson|Necip Şahin]], {{gol}} [[Nihat Bekdik|Nihat]]|| |- |27||{{dts|format=dmy|1921|11|4}}||[[1921-22 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-5||{{gol}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]||{{gol}}{{gol}} [[Fazıl Safi Köprülü|Fazıl Safi]], {{gol}}{{gol}} [[Necip Şahin Erson|Necip Şahin]], {{gol}} [[Suat Subay|Suat]]|| |- |28||{{dts|format=dmy|1922|6|30}}||İdman Cemiyeti Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||{{gol|12||70}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]], {{gol|18}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]|||| |- |29||{{dts|format=dmy|1922|11|17}}||[[1922-23 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||{{gol|kk}} [[Mehmet Nazif Gerçin|Mehmet Nazif]], {{gol}} [[Galip Kulaksızoğlu|Galip]], {{gol}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]|||| |- |30||{{dts|format=dmy|1923|3|9}}||[[1922-23 Cuma Ligi|Cuma Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-0||{{gol|25}} [[Sabih Arca|Sabih]], {{gol|32}} [[Ömer Tanyeri|Ömer]], {{gol|41}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol|80}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1134740/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304234509/http://www.mackolik.com/Mac/1134740/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |31||{{dts|format=dmy|1923|6|15}}||''[[İdman (dergi)|İdman]]'' ve ''[[Spor Âlemi]]'' Dergileri Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|67}} [[Ömer Tanyeri|Ömer]]||||{{ref label|15 Haziran 1923|H}} |- |32||{{dts|format=dmy|1923|11|2}}||[[1923-24 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı|İttihatspor Sahası]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-0||{{gol|20}} [[Ömer Tanyeri|Ömer]], {{gol|68}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol|76}} [[Nevzat Usberk|Nevzat]], {{gol|87}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]]|||| |- |33||{{dts|format=dmy|1924|3|7}}||[[1923-24 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol}} [[Edip Ossa|Edip]], {{gol}} [[Mehmet Leblebi|Mehmet]]|| |- |34||{{dts|format=dmy|1924|8|15}}||[[1923-24 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-3||{{gol|?|pen|?|pen}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{Crveni karton}} [[Şekip Kulaksızoğlu|Şekip]]||{{gol}} [[Nihat Bekdik|Nihat]], {{gol|?|pen}} [[Mehmet Leblebi|Mehmet]], {{gol|90|pen}} [[Mithat Ertuğ|Mithat]]||{{ref label|15 Ağustos 1924|I}} |- |35||{{dts|format=dmy|1925|1|23}}||''[[Vatan (gazete, 1923)|Vatan]]'' Gazetesi Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0|||||| |- |36||{{dts|format=dmy|1925|4|24}}||Stadyum Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0|||||| |- |37||{{dts|format=dmy|1925|6|12}}||Tayyare Cemiyeti Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|78}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]|||| |- |38||{{dts|format=dmy|1926|4|30}}||[[1925-26 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-3||||{{gol|25||37}} [[Muslihittin Peykoğlu|Muslihittin]], {{gol|40|pen}} [[Nihat Bekdik|Nihat]], {{Crveni karton|0|65}} [[Mithat Ertuğ|Mithat]]||{{ref label|30 Nisan 1926|J}}<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1255980/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303215932/http://www.mackolik.com/Mac/1255980/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |39||{{dts|format=dmy|1926|5|14}}||[[1925-26 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-3||{{Crveni karton|0|70}} [[Sabih Arca|Sabih]], {{gol|73}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]] ||{{gol|43|pen}} [[Mehmet Nazif Gerçin|Mehmet Nazif]], {{gol|60}} [[Vedat Abut|Vedat]], {{gol|78}} [[Nihat Bekdik|Nihat]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1255981/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303221615/http://www.mackolik.com/Mac/1255981/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |40||{{dts|format=dmy|1927|4|1}}||[[1926-27 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-5||{{gol|80|pen}} [[Sedat Taylan|Sedat]]||{{gol|15}} [[Mehmet Leblebi|Mehmet]], {{gol|35||48}} [[Ercüment Işıl|Ercüment]], {{gol|41||83}} [[Rebii Erkal|Rebii]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1254890/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001633/http://www.mackolik.com/Mac/1254890/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |41||{{dts|format=dmy|1927|5|6}}||''[[Cumhuriyet (gazete)|Cumhuriyet]]'' Gazetesi Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|60}} [[Nevzat Usberk|Nevzat]]||{{gol|10}} [[Muslihittin Peykoğlu|Muslihittin]]||{{ref label|6 Mayıs 1927|K}} |- |42||{{dts|format=dmy|1928|8|10}}||[[Gazi Büstü]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">3-3||{{gol|12}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]], {{gol|25|pen}} [[Fikret Arıcan|Fikret]], {{gol|45}} [[Sadi Çoban|Sadi]]||{{gol|16}} [[Kemal Faruki|Kemal]], {{gol|77}} [[Muslihittin Peykoğlu|Muslihittin]], {{gol|81}} [[Mehmet Leblebi|Mehmet]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1213287/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305023627/http://www.mackolik.com/Mac/1213287/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |43||{{dts|format=dmy|1928|8|31}}||[[Gazi Büstü]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-4||||{{gol|15||80||89}} [[Necdet Cici|Necdet]], {{gol|60}} [[Şadli Alioğlu|Şadli]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1213288/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304231114/http://www.mackolik.com/Mac/1213288/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |44||{{dts|format=dmy|1928|11|16}}||[[1928-29 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|1||21}} [[Kemal Faruki|Kemal]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633478/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001427/http://www.mackolik.com/Mac/633478/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |45||{{dts|format=dmy|1929|5|10}}||[[1928-29 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|44}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]]||{{gol|25}} [[Nihat Bekdik|Nihat]], {{gol|87}} [[Latif Yalınlı|Latif]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633472/Fenerbahce-1-2-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304223215/http://www.mackolik.com/Mac/633472/Fenerbahce-1-2-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |46||{{dts|format=dmy|1929|11|29}}||[[1929-30 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol|31||77}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol|40}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]], {{Crveni karton|0|85}} [[Füruzan Şansal|Füruzan]]||{{gol|20}} [[Latif Yalınlı|Latif]], {{gol|38|kk}} [[Kadri Göktulga|Kadri]]|| |- |47||{{dts|format=dmy|1930|3|14}}||[[1929-30 İstanbul Şildi|İstanbul Şildi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|3|kk}} [[Suphi Batur|Suphi]], {{gol|23}} [[Muzaffer Çizer|Muzaffer]], {{Crveni karton|0|33}} [[Fikret Arıcan|Fikret]], {{gol|40|pen}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]||{{gol|87}} [[Nihat Bekdik|Nihat]]|| |- |48||{{dts|format=dmy|1930|3|28}}||[[1929-30 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|75}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]||{{gol|83}} [[Rebii Erkal|Rebii]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633450/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231909/http://www.mackolik.com/Mac/633450/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |49||{{dts|format=dmy|1930|12|26}}||[[1930-31 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|61}} [[Muzaffer Çizer|Muzaffer]]||{{gol|17}} [[Rebii Erkal|Rebii]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633430/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303232707/http://www.mackolik.com/Mac/633430/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |50||{{dts|format=dmy|1931|3|20}}||[[1930-31 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|65}} [[Niyazi Sel|Niyazi]], {{gol|75}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633395/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235420/http://www.mackolik.com/Mac/633395/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |51||{{dts|format=dmy|1932|5|13}}||''Olimpiyat'' Dergisi Kupası||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|40}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]]||{{gol|25}} [[Mehmet Leblebi|Mehmet]], {{gol|50}} [[Rebii Erkal|Rebii]]|| |- |52||{{dts|format=dmy|1932|5|27}}||''Olimpiyat'' Dergisi Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|68}} [[Alaattin Baydar|Alaattin]]|||| |- |53||{{dts|format=dmy|1933|2|10}}||[[1932-33 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">5-1||{{gol|12||75}} [[Zeki Rıza Sporel|Zeki Rıza]], {{gol|16}} [[Mehmet Reşat Nayır|Mehmet Reşat]], {{gol|48}} [[Muzaffer Çizer|Muzaffer]], {{gol|54|pen}} [[Fikret Arıcan|Fikret]]||{{gol|9}} [[Mehmet Leblebi|Mehmet]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633317/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303223553/http://www.mackolik.com/Mac/633317/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |54||{{dts|format=dmy|1933|6|2}}||[[1932-33 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|53||85}} [[Şaban Topkanlı|Şaban]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633304/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304030123/http://www.mackolik.com/Mac/633304/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |55||{{dts|format=dmy|1933|11|24}}||[[1933-34 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|43}} [[Niyazi Sel|Niyazi]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633167/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060808/http://www.mackolik.com/Mac/633167/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |56||{{dts|format=dmy|1934|5|11}}||[[1933-34 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||{{Crveni karton|0|85}} [[Muzaffer Çizer|Muzaffer]]||{{Crveni karton|0|85}} [[Danyal Vuran|Danyal]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633146/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002512/http://www.mackolik.com/Mac/633146/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |57||{{dts|format=dmy|1934|9|21}}||[[1932-33 İstanbul Şildi|İstanbul Şildi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|25}} [[Fazıl Özkaptan|Fazıl]]|| |- |58||{{dts|format=dmy|1934|10|29}}||Şeref Bey Turnuvası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|47}} [[Fikret Arıcan|Fikret]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1090847/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304024058/http://www.mackolik.com/Mac/1090847/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |59||{{dts|format=dmy|1934|11|30}}||[[1934-35 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633113/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000717/http://www.mackolik.com/Mac/633113/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |60||{{dts|format=dmy|1935|3|1}}||[[1934-35 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-4||||{{gol|7||34}} [[Fazıl Özkaptan|Özkaptan]], {{gol|70}} [[Adnan Bindal|Bindal]], {{gol|79|pen}} [[Münevver Epirden|Epirden]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633104/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112309/http://www.mackolik.com/Mac/633104/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |61||{{dts|format=dmy|1935|3|8}}||[[1934-35 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/654321/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002959/http://www.mackolik.com/Mac/654321/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |62||{{dts|format=dmy|1935|3|15}}||[[1934-35 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|105}} [[Niyazi Sel|Sel]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/654322/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001020/http://www.mackolik.com/Mac/654322/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |63||{{dts|format=dmy|1935|5|10}}||[[1934-35 İstanbul Şildi|İstanbul Şildi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|23|pen}} [[Fikret Arıcan|Arıcan]], {{gol|88}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||{{gol|44}} [[Necdet Cici|Cici]]||<ref>http://gazeteler.ankara.edu.tr/dergiler/64/1611/23288.pdf Ulus 11 Mayıs 1935</ref> |- |64||{{dts|format=dmy|1936|2|23}}||[[1935-36 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">6-1||{{gol|5}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]], {{gol|14||83}} [[Şaban Topkanlı|Topkanlı]], {{gol|45}} [[Niyazi Sel|Sel]], {{gol|61}} [[Ali Rıza Tansı|Tansı]], {{gol|68}} [[Esat Kaner|Kaner]]||{{gol|29|pen}} [[Necdet Cici|Cici]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633054/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234136/http://www.mackolik.com/Mac/633054/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |65||{{dts|format=dmy|1936|4|19}}||[[1935-36 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|26}} [[Ali Rıza Tansı|Tansı]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/633020/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235247/http://www.mackolik.com/Mac/633020/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |66||{{dts|format=dmy|1936|7|5}}||FB-GS Bayramı||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-3||{{gol|58}} [[Esat Kaner|Kaner]], {{gol|77}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||{{gol|10}} [[Bülent Ediz|Ediz]], {{gol|20}} [[Danyal Vuran|Vuran]], {{gol|25}} [[Gündüz Kılıç|Kılıç]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1161583/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305021921/http://www.mackolik.com/Mac/1161583/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |67||{{dts|format=dmy|1937|2|7}}||[[1936-37 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-1|| {{gol|19||51||85}} [[Bülent Büyükyüksel|Büyükyüksel]], {{gol|63|pen}} [[Fikret Arıcan|Arıcan]]||{{gol|14}} [[Bülent Ediz|Ediz]], {{Crveni karton|0|58}} [[Salim Şatıroğlu|Şatıroğlu]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/632904/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001358/http://www.mackolik.com/Mac/632904/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |68||{{dts|format=dmy|1937|2|23}}||Dostluk Kupası||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol}} [[Esat Kaner|Kaner]]||{{gol}} [[Şevket Bulat|Bulat]]||<ref>http://gazeteler.ankara.edu.tr/dergiler/62/1761/27539.pdf Cumhuriyet, 26 Şubat 1937</ref> |- |69||{{dts|format=dmy|1937|4|18}}||[[1937 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951174/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303232120/http://www.mackolik.com/Mac/951174/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |70||{{dts|format=dmy|1937|6|27}}||[[1937 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|53}} [[Esat Kaner|Kaner]], {{gol|85}} [[Orhan Canpolat|Canpolat]]||{{gol|89}} [[Bülent Ediz|Ediz]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951206/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304024156/http://www.mackolik.com/Mac/951206/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |71||{{dts|format=dmy|1938|1|2}}||[[1937-38 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol|21||75}} [[Bülent Büyükyüksel|Büyükyüksel]], {{gol|84}} [[Fikret Arıcan|Arıcan]]||{{gol|60}} [[Haşim Birkan|Birkan]], {{gol|79|pen}} [[Necdet Cici|Cici]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/632833/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001555/http://www.mackolik.com/Mac/632833/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |72||{{dts|format=dmy|1938|4|24}}||[[1938 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-3||colspan=2|Hükmen||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951248/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304235513/http://www.mackolik.com/Mac/951248/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |73||{{dts|format=dmy|1938|4|24}}||[[1938 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-3||colspan=2|Hükmen||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951256/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122518/http://www.mackolik.com/Mac/951256/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |74||{{dts|format=dmy|1939|1|29}}||[[1938-39 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol|7}} [[Yaşar Yalçınpınar|Yalçınpınar]], {{gol|60||79}} [[Esat Kaner|Kaner]]||{{gol|3}} [[Cemil Gürgen Erlertürk|Erlertürk]], {{gol|84|pen}} [[Necdet Cici|Cici]]|| |- |75||{{dts|format=dmy|1939|2|19}}||[[1938-39 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|2}} [[Ali Rıza Tansı|Tansı]]||{{gol|27}} [[Bedii Etingü|Etingü]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/632739/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000232/http://www.mackolik.com/Mac/632739/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |76||{{dts|format=dmy|1939|5|1}}||Bahar Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-4||{{gol|36}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||{{gol|20||46}} [[Nino Sarrafyan|Sarrafyan]], {{gol|55}} [[Süleyman Tekil|Tekil]], {{gol|84}} [[Nikola Büyükvafiadis|Büyükvafiadis]]|| |- |77||{{dts|format=dmy|1939|5|21}}||[[1939 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">3-4|||{{gol|7}} [[Esat Kaner|Kaner]], {{gol|55}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]], {{gol|71}} [[Rebii Erkal|Erkal]]||{{gol|24||30}} [[Cemil Gürgen Erlertürk|Erlertürk]], {{gol|55|pen}} [[Nikola Büyükvafiadis|Büyükvafiadis]], {{gol|85}} [[Selahattin Almay|Almay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951302/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235413/http://www.mackolik.com/Mac/951302/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |78||{{dts|format=dmy|1939|6|4}}||[[1939 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">3-4||{{gol|31||33}} [[Esat Kaner|Kaner]], {{gol|55}} [[Basri Taşkavak|Taşkavak]], {{Crveni karton|0|75}} [[Yaşar Alpaslan|Alpaslan]]||{{gol|5||69}} [[Nikola Büyükvafiadis|Büyükvafiadis]], {{gol|19}} {{Crveni karton|0|75}} [[Cemil Gürgen Erlertürk|Erlertürk]], {{gol|65}} [[Musa Sezer|Sezer]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951310/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112346/http://www.mackolik.com/Mac/951310/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |79||{{dts|format=dmy|1939|9|24}}||Bahar Kupası||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-4||||{{gol|40}} [[Serafim Madenli|Madenli]], {{gol|66||75||81}} [[Cemil Gürgen Erlertürk|Erlertürk]]|| |- |80||{{dts|format=dmy|1939|10|1}}||[[1939-40 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|71}} [[Rebii Erkal|Erkal]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/629439/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303233459/http://www.mackolik.com/Mac/629439/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |81||{{dts|format=dmy|1939|10|30}}||Cumhuriyet Bayramı Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|7||21}} [[Yaşar Yalçınpınar|Yalçınpınar]]||{{gol|5}} [[Cemil Gürgen Erlertürk|Erlertürk]]|| |- |82||{{dts|format=dmy|1939|12|24}}||[[1939-40 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-3||{{gol|87|kk}} [[Musa Sezer|Sezer]]||{{gol|27}} [[Selahattin Almay|Almay]], {{gol|50}} [[Salim Şatıroğlu|Şatıroğlu]], {{gol|54}} [[Sarafim Madenli|Madenli]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/629399/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002708/http://www.mackolik.com/Mac/629399/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |83||{{dts|format=dmy|1940|1|7}}||Deprem Felaketzedelerine Yardım Kupası||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|53}} [[Bülent Ediz|Ediz]], {{gol|58}} [[Eşref Aykaç|Aykaç]]|| |- |84||{{dts|format=dmy|1940|3|31}}||[[1940 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Stadion Taksim|Taksim]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|18}} [[Fikret Kırcan|Kırcan]]||{{gol|77}} [[Süleyman Tekil|Tekil]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951324/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001235/http://www.mackolik.com/Mac/951324/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |85||{{dts|format=dmy|1940|6|9}}||[[1940 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol|22||70}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]], {{gol|24}} [[Fikret Kırcan|Kırcan]]||{{gol|26}} [[Selahattin Almay|Almay]], {{gol|50}} [[Sarafim Madenli|Madenli]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951370/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304031321/http://www.mackolik.com/Mac/951370/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |86||{{dts|format=dmy|1940|9|29}}||[[1940-41 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|63}} [[Basri Taşkavak|Taşkavak]]||{{gol|70}} [[Musa Sezer|Sezer]]|| |- |87||{{dts|format=dmy|1940|10|30}}||''[[Vatan (gazete, 1940)|Vatan]]'' Gazetesi Kupası||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">3-3||{{gol|12}} [[Esat Kaner|Kaner]], {{gol}} [[Niyazi Öztunç|Öztunç]], {{gol|47}} [[Melih Kotanca|Kotanca]] ||{{gol|32}} [[Nikola Büyükvafiadis|Büyükvafiadis]], {{gol}} [[Selahattin Almay|Almay]], {{gol|77}} [[Barbaros Olcayto|Olcayto]]|| |- |88||{{dts|format=dmy|1940|12|22}}||[[1940-41 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|49||70}} [[Niyazi Öztunç|Öztunç]]||{{Crveni karton|0|81}} [[Cemil Gürgen Erlertürk|Erlertürk]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/569560/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061314/http://www.mackolik.com/Mac/569560/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |89||{{dts|format=dmy|1941|3|9}}||Dörtler Turnuvası||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|80}} [[Fikret Kırcan|Kırcan]], {{gol|90}} [[Yaşar Yalçınpınar|Yalçınpınar]]||{{Crveni karton|0|55}} [[Adnan İncirmen|İncirmen]]|| |- |90||{{dts|format=dmy|1941|3|30}}||[[1941 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|38}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951382/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303233741/http://www.mackolik.com/Mac/951382/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |91||{{dts|format=dmy|1941|6|1}}||[[1941 Millî Küme|Millî Küme]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|20}} [[Fikret Kırcan|Kırcan]]||{{gol|13||57}} [[Selahattin Almay|Almay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951443/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061011/http://www.mackolik.com/Mac/951443/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |92||{{dts|format=dmy|1941|6|8}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol}} [[Eşfak Aykaç|Aykaç]]|| |- |93||{{dts|format=dmy|1941|10|26}}||[[1941-42 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|53}} [[Fikret Kırcan|Kırcan]]||{{gol|49}} [[Mustafa Gençsoy|Gençsoy]], {{gol|67}} [[Hikmet Ebcim|Ebcim]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/561424/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001329/http://www.mackolik.com/Mac/561424/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |94||{{dts|format=dmy|1942|3|15}}||[[1941-42 İstanbul Kupası|İstanbul Kupası]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-5||||{{gol|4||77}} [[Hikmet Ebcim|Ebcim]], {{gol|25}} [[Cemil Gürgen Erlertürk|Cemil]], {{gol|37||88}} [[Gündüz Kılıç|Kılıç]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1247860/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112407/http://www.mackolik.com/Mac/1247860/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |95||{{dts|format=dmy|1942|4|19}}||[[1941-42 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|81}} [[Melih Kotanca|Kotanca]]||{{gol|13}} [[Cemil Gürgen Erlertürk|Erlertürk]], {{gol|78}} [[Arif Sevinç|Sevinç]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/561402/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235344/http://www.mackolik.com/Mac/561402/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |96||{{dts|format=dmy|1942|5|17}}||FB-GS Bayramı||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-3||{{gol|67}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||{{gol|11||84}} [[Cemil Gürgen Erlertürk|Erlertürk]], {{gol|51}} [[Gazanfer Olcayto|Olcayto]]|| |- |97||{{dts|format=dmy|1942|9|27}}||[[1942-43 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||colspan=2|Hükmen||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/560747/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304024037/http://www.mackolik.com/Mac/560747/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |98||{{dts|format=dmy|1943|1|2}}||Dostluk Kupası||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|12}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||{{gol}} [[Gazanfer Olcayto|Olcayto]]|| |- |99||{{dts|format=dmy|1943|1|3}}||[[1942-43 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||colspan=2|Hükmen||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/560762/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235221/http://www.mackolik.com/Mac/560762/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |100||{{dts|format=dmy|1943|3|14}}||[[1943 Maarif Mükâfâtı|Maarif Mükâfâtı]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951470/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303223330/http://www.mackolik.com/Mac/951470/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |101||{{dts|format=dmy|1943|5|9}}||[[1943 Maarif Mükâfâtı|Maarif Mükâfâtı]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|3}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951520/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235809/http://www.mackolik.com/Mac/951520/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |102||{{dts|format=dmy|1943|11|14}}||[[1943-44 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|64}} [[İbrahim İskeçe|İskeçe]], {{Crveni karton|0|75}} [[Ömer Boncuk|Boncuk]], {{gol|85}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||{{Crveni karton|0|75}} [[Salim Şatıroğlu|Şatıroğlu]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/552619/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001809/http://www.mackolik.com/Mac/552619/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |103||{{dts|format=dmy|1944|2|6}}||[[1943-44 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||colspan=2|Hükmen||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/552584/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303233004/http://www.mackolik.com/Mac/552584/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |104||{{dts|format=dmy|1944|10|1}}||[[1944-45 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol|4}} [[Halit Deringör|Deringör]], {{gol|52}} [[İbrahim İskeçe|İskeçe]]||{{gol|35}} [[Reha Eken|R. Eken]], {{gol|54}} [[Şahap Turgan|Turgan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/552536/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112426/http://www.mackolik.com/Mac/552536/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |105||{{dts|format=dmy|1944|12|24}}||[[1944-45 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol|24}} [[Müzdat Yetkiner|Yetkiner]], {{Crveni karton|0|52}} [[Murat Alyüz|Alyüz]], {{gol|90|pen}} [[Şevket Demirtepe|Demirtepe]]||{{gol|20}} {{Crveni karton|0|52}} [[Gündüz Kılıç|Kılıç]], {{gol|47}} [[Bülent Eken|B. Eken]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/552547/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000542/http://www.mackolik.com/Mac/552547/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |106||{{dts|format=dmy|1945|1|28}}||[[1944-45 İstanbul Kupası|İstanbul Kupası]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1251612/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010204/http://www.mackolik.com/Mac/1251612/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |107||{{dts|format=dmy|1945|4|8}}||[[1945 Millî Eğitim Kupası|Millî Eğitim Kupası]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|49}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||{{gol|90|pen}}? [[Muzaffer Tokaç|Tokaç]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951605/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234543/http://www.mackolik.com/Mac/951605/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |108||{{dts|format=dmy|1945|5|20}}||[[1945 Millî Eğitim Kupası|Millî Eğitim Kupası]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol|30||80}} [[Melih Kotanca|Kotanca]], {{gol|68|pen}} [[Şevket Demirtepe|Demirtepe]]||{{gol|38||56}} [[Reha Eken|R. Eken]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951637/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060403/http://www.mackolik.com/Mac/951637/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |109||{{dts|format=dmy|1945|9|23}}||[[1944-45 İstanbul Kupası|İstanbul Kupası]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||{{gol|67}} [[Halit Deringör|Deringör]], {{gol|75}} [[Erol Keskin (nogometaš)|Keskin]], {{gol|85}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]|||| |- |110||{{dts|format=dmy|1945|11|11}}||[[1945-46 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/551932/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234524/http://www.mackolik.com/Mac/551932/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |111||{{dts|format=dmy|1946|1|13}}||[[1945-46 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|3}} [[Naci Bastoncu|Bastoncu]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/551952/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235452/http://www.mackolik.com/Mac/551952/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |112||{{dts|format=dmy|1946|3|9}}||[[1946 Millî Eğitim Kupası|Millî Eğitim Kupası]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|23}} [[Murat Alyüz|Alyüz]], {{gol|53}} [[Melih Kotanca|Kotanca]]|||| |- |113||{{dts|format=dmy|1946|3|31}}||[[1946 Millî Eğitim Kupası|Millî Eğitim Kupası]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|54}} [[Halil Özyazıcı|Özyazıcı]]||{{gol|9}} [[Korhan Tugay|Tugay]]|| |- |114||{{dts|format=dmy|1946|10|20}}||[[1946-47 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol|5}} [[Fikret Kırcan|Kırcan]], {{gol|25}} [[Melih Kotanca|Kotanca]]||{{gol|5}} [[Reha Eken|R. Eken]] (6), {{gol|29}} [[Halis Etçi|Etçi]], {{Crveni karton|0|27}} [[Bülent Eken|B. Eken]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/551782/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234333/http://www.mackolik.com/Mac/551782/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |115||{{dts|format=dmy|1946|12|1}}||Dostluk Kupası||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|6}} [[Koçis Kandidis|Kandidis]]|| |- |116||{{dts|format=dmy|1946|12|22}}||[[1945-46 İstanbul Kupası|İstanbul Kupası]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|31||62}} [[Suphi Ural|Ural]], {{gol|48}} [[Erol Keskin (nogometaš)|Keskin]]||{{gol|33}} [[Koçis Kandidis|Kandidis]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1251914/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305021804/http://www.mackolik.com/Mac/1251914/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |117||{{dts|format=dmy|1947|3|2}}||[[1946-47 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|21}} [[Korhan Tugay|Tugay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/551783/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000115/http://www.mackolik.com/Mac/551783/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |118||{{dts|format=dmy|1947|3|23}}||[[1947 Millî Eğitim Kupası|Millî Eğitim Kupası]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|35}} [[Halil Özyazıcı|Özyazıcı]], {{gol|70}} [[Malik Cin|Cin]]||{{gol|65}} [[Halis Etçi|Etçi]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951669/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303224855/http://www.mackolik.com/Mac/951669/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |119||{{dts|format=dmy|1947|5|4}}||[[1947 Millî Eğitim Kupası|Millî Eğitim Kupası]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|14}} [[Selahattin Torkal|Torkal]], {{gol|65}} [[Suphi Ural|Ural]]||{{gol|72}} [[Bülent Eken|B. Eken]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951708/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234148/http://www.mackolik.com/Mac/951708/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |120||{{dts|format=dmy|1947|6|8}}||FB-GS Bayramı||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|75}} [[Halis Etçi|Etçi]]|| |- |121||{{dts|format=dmy|1947|11|8}}||Matbuat Kupası||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|27}} [[Halit Deringör|Deringör]]|||| |- |122||{{dts|format=dmy|1947|12|21}}||[[1947-48 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion Şeref|Şeref]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol|75}} [[Müzdat Yetkiner|Yetkiner]], {{gol|90}} [[Halit Deringör|Deringör]]||{{gol|52}} [[İsfendiyar Açıksöz|Açıksöz]], {{gol|55}} [[Mehmet Ali Gültekin|Gültekin]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/551625/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140518120731/http://www.mackolik.com/Mac/551625/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=18. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref> |- |123||{{dts|format=dmy|1948|3|21}}||[[1947-48 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|34||81}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]], {{gol|73}} [[Halit Deringör|Deringör]]||{{gol|70}} [[Muhtar Tunçaltan|Tunçaltan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/551593/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025747/http://www.mackolik.com/Mac/551593/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |124||{{dts|format=dmy|1948|6|20}}||FB-GS Bayramı||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|52}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]]||{{gol|35}} [[Reha Eken|R. Eken]], {{gol|41|pen}} [[Naci Özkaya|Özkaya]]|| |- |125||{{dts|format=dmy|1948|11|14}}||[[1948-49 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|85}} [[Ahmet Erol|Erol]]||{{gol|40}} [[İsfendiyar Açıksöz|Açıksöz]], {{gol|44}} [[Reha Eken|R. Eken]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/550250/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234050/http://www.mackolik.com/Mac/550250/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |126||{{dts|format=dmy|1949|3|20}}||Özel maç||[[Papazın Çayırı]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|22}} [[Necmi Onarıcı|Onarıcı]]||{{gol|42}} [[Koçis Kandidis|Kandidis]]|| |- |127||{{dts|format=dmy|1949|4|10}}||[[1948-49 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|63}} [[Reha Eken|R. Eken]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/550292/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112458/http://www.mackolik.com/Mac/550292/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |128||{{dts|format=dmy|1949|4|24}}||Basın Kupası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|15||27|pen}} [[Selahattin Torkal|Torkal]]|||| |- |129||{{dts|format=dmy|1949|5|7}}||Basın Kupası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|83}} [[Gündüz Kılıç|Kılıç]]|| |- |130||{{dts|format=dmy|1949|11|6}}||[[1949-50 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|44}} [[Halit Deringör|Deringör]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/505419/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112500/http://www.mackolik.com/Mac/505419/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |131||{{dts|format=dmy|1949|11|20}}||''[[Son Saat (gazete)|Son Saat]]'' Kupası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|37}} [[Mehmet Ali Has|Has]], {{gol|87}} [[Halit Deringör|Deringör]]|||| |- |132||{{dts|format=dmy|1950|2|19}}||[[1949-50 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|10|pen}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]]||{{gol|12}} [[Gündüz Kılıç|Kılıç]], {{gol|53|pen}} [[Naci Özkaya|Özkaya]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/505408/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305021904/http://www.mackolik.com/Mac/505408/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |133||{{dts|format=dmy|1950|4|15}}||[[1950 Millî Eğitim Kupası|Millî Eğitim Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951753/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304222419/http://www.mackolik.com/Mac/951753/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |134||{{dts|format=dmy|1950|4|23}}||[[1950 Millî Eğitim Kupası|Millî Eğitim Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/951763/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304235030/http://www.mackolik.com/Mac/951763/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |135||{{dts|format=dmy|1950|11|12}}||[[1950-51 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|16}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]]||{{gol|30}} [[Hikmet Öziş|Öziş]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/505323/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305002034/http://www.mackolik.com/Mac/505323/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |136||{{dts|format=dmy|1951|1|14}}||''[[Son Saat (gazete)|Son Saat]]'' Kupası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|8}} [[Muhtar Tunçaltan|Tunçaltan]], {{gol|50}} [[Recep Öngör|Öngör]], {{Crveni karton|0|87}} [[Özcan Başaran|Başaran]]|| |- |137||{{dts|format=dmy|1951|3|23}}||[[1950-51 İstanbul Futbol Ligi|İstanbul Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|28}} [[Muhtar Tunçaltan|Tunçaltan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/505341/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305040537/http://www.mackolik.com/Mac/505341/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |138||{{dts|format=dmy|1951|5|1}}||FB-GS Bayramı||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-4||{{gol|62}} [[Akgün Kaçmaz|Kaçmaz]], {{gol|84}} [[Mehmet Ali Has|Has]]||{{gol|18||46}} [[Gündüz Kılıç|Kılıç]], {{gol|52||69}} [[Muhtar Tunçaltan|Tunçaltan]]|| |- |139||{{dts|format=dmy|1951|10|21}}||Özel maç||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">3-3||{{gol|46}} [[Abdullah Matay|Matay]], {{gol|57}} [[Burhan Sargın|Sargın]], {{gol|75}} [[Muammer Tokgöz|Tokgöz]]||{{gol|16||59||83}} [[Muhtar Tuncaltan|Tuncaltan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1088591/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304130139/http://www.mackolik.com/Mac/1088591/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |140||{{dts|format=dmy|1952|3|9}}||[[1952 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|66}} [[Fahir Ülgür|Ülgür]]||{{gol|84}} [[Hikmet Öziş|Öziş]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/465777/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304235641/http://www.mackolik.com/Mac/465777/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |141||{{dts|format=dmy|1952|5|19}}||[[1952 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">2-2||{{gol|61}} [[Fahir Ülgür|Ülgür]], {{gol|82}} [[Müzdat Yetkiner|Yetkiner]]||{{gol|49}} [[Muzaffer Tokaç|Tokaç]], {{gol|60}} [[Naci Özkaya|Özkaya]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/465797/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304234314/http://www.mackolik.com/Mac/465797/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |142||{{dts|format=dmy|1952|11|30}}||[[1952-53 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/465703/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305030221/http://www.mackolik.com/Mac/465703/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |143||{{dts|format=dmy|1953|2|22}}||[[1952-53 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|77}} [[Niyazi Tamakan|Tamakan]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/465709/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304131324/http://www.mackolik.com/Mac/465709/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |144||{{dts|format=dmy|1953|4|19}}||Çanakkale Abidesi Kupası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||colspan=2|Hükmen|| |- |145||{{dts|format=dmy|1953|12|6}}||[[1953-54 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|90}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]]||{{gol|57}} [[Kadri Aytaç|Aytaç]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/465652/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112527/http://www.mackolik.com/Mac/465652/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |146||{{dts|format=dmy|1954|8|16}}||[[1953-54 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-3||colspan=2|Hükmen||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/465620/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305003936/http://www.mackolik.com/Mac/465620/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |147||{{dts|format=dmy|1954|12|19}}||[[1954-55 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-3||{{gol|66}} [[Yılmaz Gündüz|Gündüz]]||{{gol|2||4}} [[Ali Beratlıgil|Beratlıgil]], {{gol|56}} [[Ali Soydan|Soydan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/465513/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112532/http://www.mackolik.com/Mac/465513/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |148||{{dts|format=dmy|1955|3|13}}||[[1954-55 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|47}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]], {{gol|86}} [[Hüsamettin Poyrazoğlu|Poyrazoğlu]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/465498/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304231025/http://www.mackolik.com/Mac/465498/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |149||{{dts|format=dmy|1955|5|15}}||[[Atatürk Kupası (1955)|Atatürk Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-3||{{gol|47|pen}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]], {{gol|77}} [[Basri Dirimlili|Dirimlili]]||{{gol|10}} [[Ali Beratlıgil|Beratlıgil]], {{gol|64}} [[Kadri Aytaç|Aytaç]], {{gol|76}} [[Saim Tayşengil|Tayşengil]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1150057/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304214658/http://www.mackolik.com/Mac/1150057/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |150||{{dts|format=dmy|1955|10|16}}||[[1955-56 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/464855/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304221148/http://www.mackolik.com/Mac/464855/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |151||{{dts|format=dmy|1955|12|24}}||Dostluk Turnuvası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|15}} [[İsfendiyar Açıksöz|Açıksöz]]|| |- |152||{{dts|format=dmy|1956|6|27}}||[[1955-56 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|82}} [[Nedim Yüney|Yüney]]||{{gol|60}} [[İsfendiyar Açıksöz|Açıksöz]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/464875/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304221802/http://www.mackolik.com/Mac/464875/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |153||{{dts|format=dmy|1956|12|1}}||[[1956-57 Federasyon Kupası|Federasyon Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-3||{{gol|5}} [[Can Bartu|Bartu]], {{gol|15}} [[Şirzat Dağcı|Dağcı]]||{{gol|13}} [[Kadri Aytaç|Aytaç]], {{gol|56}} [[Ergun Ercins|Ercins]], {{gol|75}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/942068/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001135/http://www.mackolik.com/Mac/942068/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |154||{{dts|format=dmy|1956|12|16}}||[[1956-57 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||{{Crveni karton|0|73}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]]||{{gol|57}} [[Güngör Okay|Okay]], {{gol|62}} [[Suat Mamat|Mamat]], {{Crveni karton|0|73}} [[Enver Özdemir|Özdemir]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/464374/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304220322/http://www.mackolik.com/Mac/464374/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |155||{{dts|format=dmy|1957|4|30}}||[[1956-57 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||{{gol|14}} [[Niyazi Tamakan|Tamakan]], {{gol|86}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]], {{gol|87}} [[Ergun Öztuna|Öztuna]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/464412/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112548/http://www.mackolik.com/Mac/464412/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |156||{{dts|format=dmy|1957|9|8}}||[[1957-58 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|74}} [[Coşkun Özarı|Özarı]], {{gol|79}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/463087/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022937/http://www.mackolik.com/Mac/463087/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |157||{{dts|format=dmy|1958|1|5}}||[[1957-58 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|27}} [[Şeref Has|Has]]||{{gol|25}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/463127/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305040123/http://www.mackolik.com/Mac/463127/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |158||{{dts|format=dmy|1958|3|30}}||Başvekil Kupası||[[Ankaragücü Stadyumu]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|37}} [[Şirzat Dağcı|Dağcı]]||{{gol|78}} [[Metin Oktay|Oktay]]|| |- |159||{{dts|format=dmy|1958|6|7}}||[[1957-58 Federasyon Kupası|Federasyon Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol|4||31|pen}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]], {{gol|53}} [[Niyazi Tamakan|Tamakan]]||{{gol|60}} [[Saim Tayşengil|Tayşengil]], {{gol|84}} [[İsfendiyar Açıksöz|Açıksöz]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/942163/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112554/http://www.mackolik.com/Mac/942163/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |160||{{dts|format=dmy|1958|6|14}}||[[1957-58 Federasyon Kupası|Federasyon Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|56}} [[Şeref Has|Has]]||{{gol|18}} [[Ahmet Karlıklı|Karlıklı]], {{gol|27}} [[Salim Cavunt|Cavunt]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/942165/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304231307/http://www.mackolik.com/Mac/942165/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |161||{{dts|format=dmy|1958|9|28}}||[[1958-59 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/462282/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112558/http://www.mackolik.com/Mac/462282/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |162||{{dts|format=dmy|1959|1|18}}||[[1958-59 İstanbul Profesyonel Ligi|İstanbul Profesyonel Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/462349/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304225653/http://www.mackolik.com/Mac/462349/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |163||{{dts|format=dmy|1959|6|10}}||[[1959 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|39}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/342220/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304080358/http://www.mackolik.com/Mac/342220/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |164||{{dts|format=dmy|1959|6|14}}||[[1959 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-0||{{gol|9}} [[Yüksel Gündüz|Gündüz]], {{gol|44}} [[Naci Erdem|Erdem]], {{gol|68}} [[Mustafa Güven|Güven]], {{gol|71}} [[Şeref Has|Has]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/342221/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304084441/http://www.mackolik.com/Mac/342221/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |165||{{dts|format=dmy|1959|12|17}}||[[1959-60 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|77}} [[Can Bartu|Bartu]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/341814/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304203920/http://www.mackolik.com/Mac/341814/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |166||{{dts|format=dmy|1960|1|24}}||Hasan Polatkan Kupası||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|37|pen}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]]||{{gol|41||61}} [[Uğur Köken|Köken]]|| |- |167||{{dts|format=dmy|1960|4|13}}||[[1959-60 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|22}} [[Yüksel Gündüz|Gündüz]]||{{gol|2}} [[Ahmet Berman|Berman]], {{gol|25}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/341785/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304212107/http://www.mackolik.com/Mac/341785/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |168||{{dts|format=dmy|1960|7|3}}||Cemal Gürsel Kupası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|46}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1156733/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112612/http://www.mackolik.com/Mac/1156733/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |169||{{dts|format=dmy|1960|9|7}}||Özel maç||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|56}} [[Metin Oktay|Oktay]]|| |- |170||{{dts|format=dmy|1960|10|5}}||Özel maç||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||{{Crveni karton|0|70}} [[Yüksel Gündüz|Gündüz]]|||| |- |171||{{dts|format=dmy|1960|12|18}}||[[1960-61 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-5||||{{gol|1||9||61||68}} [[Metin Oktay|Oktay]], {{gol|25}} [[Bahri Altıntabak|Altıntabak]], {{Crveni karton|0|31}} [[Ergun Ercins|Ercins]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/341390/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305011249/http://www.mackolik.com/Mac/341390/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |172||{{dts|format=dmy|1961|6|25}}||[[1960-61 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|41}} [[Yüksel Gündüz|Gündüz]]||{{gol|33}} [[Uğur Köken|Köken]], {{gol|67}} [[Ayhan Elmastaşoğlu|Elmastaşoğlu]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/341765/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112617/http://www.mackolik.com/Mac/341765/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |173||{{dts|format=dmy|1961|8|30}}||Dörtlü turnuva||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|1|kk}} [[Candemir Berkman|Berkman]], {{gol|28}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]]|||| |- |174||{{dts|format=dmy|1961|9|20}}||Özel maç||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|59}} [[Can Bartu|Bartu]]||{{gol|67}} [[Bahri Altıntabak|Altıntabak]]|| |- |175||{{dts|format=dmy|1962|1|1}}||[[1961-62 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|32}} [[Bahri Altıntabak|Altıntabak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/340654/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025844/http://www.mackolik.com/Mac/340654/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |176||{{dts|format=dmy|1962|2|14}}||Doğuya Yardım Kupası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol|19||55}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]], {{gol|70}} [[Selim Soydan|Soydan]]||{{gol|18||44}} [[Talat Özkarslı|Özkarslı]]|| |- |177||{{dts|format=dmy|1962|5|24}}||[[1961-62 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|75}} [[Selim Soydan|Soydan]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/340998/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303233345/http://www.mackolik.com/Mac/340998/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |178||{{dts|format=dmy|1963|4|24}}||[[1962-63 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/342942/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112623/http://www.mackolik.com/Mac/342942/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |179||{{dts|format=dmy|1963|6|19}}||[[1962-63 Millî Lig|Millî Lig]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|50}} [[Şeref Has|Has]]||{{gol|85}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/342963/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112625/http://www.mackolik.com/Mac/342963/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |180||{{dts|format=dmy|1963|6|29}}||[[1962-63 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|60}} [[Selim Soydan|Soydan]]||{{gol|40}} [[Uğur Köken|Köken]], {{gol|50}} [[Tarık Kutver|Kutver]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/784837/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235019/http://www.mackolik.com/Mac/784837/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |181||{{dts|format=dmy|1963|6|30}}||[[1962-63 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|44|pen}} [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]]||{{gol|51}} [[Bahri Altıntabak|Altıntabak]], {{gol|71}} [[Mustafa Yürür|Yürür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/784838/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235043/http://www.mackolik.com/Mac/784838/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |182||{{dts|format=dmy|1963|12|1}}||[[1963-64 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/339924/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112631/http://www.mackolik.com/Mac/339924/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |183||{{dts|format=dmy|1964|5|24}}||[[1963-64 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/339641/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001855/http://www.mackolik.com/Mac/339641/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |184||{{dts|format=dmy|1964|7|2}}||[[Atatürk Kupası (1963-1964)|Atatürk Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|54||65}} [[Ogün Altıparmak|Altıparmak]], {{gol|83}} [[Şeref Has|Has]]||{{gol|38}} [[Metin Oktay|Oktay]]|| |- |185||{{dts|format=dmy|1964|8|19}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|88}} [[Şeref Has|Has]]||{{gol|29}} [[Bahri Altıntabak|Altıntabak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883378/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304044430/http://www.mackolik.com/Mac/883378/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |186||{{dts|format=dmy|1965|1|3}}||[[1964-65 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|25}} [[Aydın Yelken|Yelken]]||{{gol|69}} [[Turan Doğangün|Doğangün]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/342931/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304071445/http://www.mackolik.com/Mac/342931/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |187||{{dts|format=dmy|1965|3|21}}||[[1964-65 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|50}} {{Crveni karton|0|73}} [[Yıldırım İper|İper]]||{{gol|20}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/342723/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304064445/http://www.mackolik.com/Mac/342723/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |188||{{dts|format=dmy|1965|6|27}}||[[1965 Türkiye Kupası Finali|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/784673/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035536/http://www.mackolik.com/Mac/784673/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |189||{{dts|format=dmy|1965|8|18}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|11}} [[Şenol Birol|Birol]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883409/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304070804/http://www.mackolik.com/Mac/883409/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |190||{{dts|format=dmy|1965|9|1}}||[[1965 Türkiye Kupası Finali|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||{{gol|33|pen}} [[Metin Oktay|Oktay]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/784674/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304091829/http://www.mackolik.com/Mac/784674/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |191||{{dts|format=dmy|1965|12|5}}||[[1965-66 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|18||60}} [[Ayhan Elmastaşoğlu|Elmastaşoğlu]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/337564/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052024/http://www.mackolik.com/Mac/337564/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |192||{{dts|format=dmy|1966|1|24}}||Yen-Kulaksızoğlu Kupası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|40}} [[Ogün Altıparmak|Altıparmak]]|||| |- |193||{{dts|format=dmy|1966|2|27}}||[[1965-66 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]|||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/337604/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304071106/http://www.mackolik.com/Mac/337604/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |194||{{dts|format=dmy|1966|6|4}}||[[1965-66 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/783059/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304071736/http://www.mackolik.com/Mac/783059/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |195||{{dts|format=dmy|1966|6|12}}||[[1965-66 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-3||{{gol|47}} [[Yaşar Mumcuoğlu|Mumcuoğlu]]||{{gol|79|kk}} [[Şeref Has|Has]], {{gol|100|pen}} [[Metin Oktay|Oktay]], {{gol|113}} [[Uğur Köken|Köken]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/783062/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035610/http://www.mackolik.com/Mac/783062/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |196||{{dts|format=dmy|1966|8|28}}||[[1966-67 Spor Toto Kupası|Spor Toto Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{Gol|83}} [[Yaşar Mumcuoğlu|Mumcuoğlu]]||{{Gol|26}} [[Ergün Acuner|Acuner]]|| |- |197||{{dts|format=dmy|1966|11|13}}||[[1966-67 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|12}} [[Tarık Kutver|Kutver]], {{gol|15|pen}} [[Ayhan Elmastaşoğlu|Elmastaşoğlu]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/337483/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304235104/http://www.mackolik.com/Mac/337483/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |198||{{dts|format=dmy|1966|12|1}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|30}} [[Ergin Gürses|Gürses]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883413/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133839/http://www.mackolik.com/Mac/883413/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |199||{{dts|format=dmy|1967|4|2}}||[[1966-67 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|5}} [[Şeref Has|Has]], {{gol|25}} [[Ogün Altıparmak|Altıparmak]], {{gol|52}} [[Yaşar Mumcuoğlu|Mumcuoğlu]]||{{gol|26}} [[Ergün Acuner|Acuner]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/337335/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210846/http://www.mackolik.com/Mac/337335/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |200||{{dts|format=dmy|1967|8|23}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|38}} [[Nedim Doğan|Doğan]]||{{gol|13||50}} [[Ayhan Elmastaşoğlu|Elmastaşoğlu]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883420/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304232956/http://www.mackolik.com/Mac/883420/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |201||{{dts|format=dmy|1967|10|8}}||[[1967-68 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|11}} [[Yaşar Mumcuoğlu|Mumcuoğlu]], {{gol|54|pen}} [[Ercan Aktuna|Aktuna]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/337118/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304211438/http://www.mackolik.com/Mac/337118/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |202||{{dts|format=dmy|1968|3|3}}||[[1967-68 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||{{gol|9}} [[Ogün Altıparmak|Altıparmak]], {{gol|35}} [[Yaşar Mumcuoğlu|Mumcuoğlu]], {{gol|47}} [[Abdullah Çevrim|Çevrim]]||{{Crveni karton|0|73}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/337223/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304205040/http://www.mackolik.com/Mac/337223/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |203||{{dts|format=dmy|1968|8|24}}||Yen-Kulaksızoğlu Kupası||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0|||||| |- |204||{{dts|format=dmy|1968|11|17}}||[[1968-69 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|85}} [[Abdullah Çevrim|Çevrim]]||{{gol|55}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/336753/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304204607/http://www.mackolik.com/Mac/336753/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |205||{{dts|format=dmy|1969|4|6}}||[[1968-69 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|16}} [[Salim Görür|Görür]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/336578/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025204/http://www.mackolik.com/Mac/336578/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |206||{{dts|format=dmy|1969|6|6}}||[[1968-69 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||{{gol|15}} [[Ogün Altıparmak|Altıparmak]]||{{gol|20}} [[Ergün Acuner|Acuner]], {{gol|78}} [[Metin Oktay|Oktay]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/782784/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304200259/http://www.mackolik.com/Mac/782784/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |207||{{dts|format=dmy|1969|8|23}}||Özel maç||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|62|pen}} [[Ogün Altıparmak|Altıparmak]]||{{gol|69|pen}} [[Ergün Acuner|Acuner]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1216637/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304132233/http://www.mackolik.com/Mac/1216637/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |208||{{dts|format=dmy|1969|9|3}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||{{Crveni karton|0|78}} [[Abdullah Çevrim|Çevrim]]||{{Crveni karton|0|78}} [[Ergün Acuner|Acuner]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883427/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304222544/http://www.mackolik.com/Mac/883427/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |209||{{dts|format=dmy|1969|12|7}}||[[1969-70 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|40}} [[Gökmen Özdenak|Özdenak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/336316/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112719/http://www.mackolik.com/Mac/336316/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |210||{{dts|format=dmy|1970|4|26}}||[[1969-70 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|60}} [[Nedim Doğan|Doğan]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/336297/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210229/http://www.mackolik.com/Mac/336297/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |211||{{dts|format=dmy|1970|8|16}}||[[1970-71 Spor Toto Kupası|Spor Toto Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|29}} [[Fuat Saner|Saner]]||{{gol|46}} [[Suphi Soylu|Soylu]]|| |- |212||{{dts|format=dmy|1970|8|26}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-3||||{{gol|42}} [[Suphi Soylu|Soylu]], {{gol|54}} [[Savaş Yarbay|Yarbay]], {{gol|60}} [[Metin Kurt|Kurt]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883431/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304221614/http://www.mackolik.com/Mac/883431/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |213||{{dts|format=dmy|1970|11|29}}||[[1970-71 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|42}} [[Mircea Sasu|Sasu]]||{{gol|55}} [[Olcay Başarır|Başarır]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/336188/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305031347/http://www.mackolik.com/Mac/336188/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |214||{{dts|format=dmy|1971|5|2}}||[[1970-71 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|54}} [[Yılmaz Şen|Şen]], {{gol|72}} [[Ogün Altıparmak|Altıparmak]]||{{gol|49}} [[Metin Kurt|Kurt]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/336055/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112728/http://www.mackolik.com/Mac/336055/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |215||{{dts|format=dmy|1971|8|11}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||{{Crveni karton|0|85}} [[Fuat Saner|Saner]]||{{gol|81}} [[Gökmen Özdenak|Özdenak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883459/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022200/http://www.mackolik.com/Mac/883459/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |216||{{dts|format=dmy|1971|10|10}}||[[1971-72 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|25}} [[Ahmet Akkuş|Akkuş]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/335982/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305003738/http://www.mackolik.com/Mac/335982/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |217||{{dts|format=dmy|1972|3|12}}||[[1971-72 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|39||51}} [[Osman Arpacıoğlu|Arpacıoğlu]]||{{gol|42}} [[Ayhan Elmastaşoğlu|Elmastaşoğlu]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/335898/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112735/http://www.mackolik.com/Mac/335898/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |218||{{dts|format=dmy|1972|8|16}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883461/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304235237/http://www.mackolik.com/Mac/883461/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |219||{{dts|format=dmy|1972|8|30}}||Zafer Kupası||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|6}} [[Osman Arpacıoğlu|Arpacıoğlu]]|||| |- |220||{{dts|format=dmy|1972|12|3}}||[[1972-73 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|65}} [[Osman Arpacıoğlu|Arpacıoğlu]]||{{gol|43}} [[Ahmet Akkuş|Akkuş]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/335564/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305011322/http://www.mackolik.com/Mac/335564/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |221||{{dts|format=dmy|1973|1|21}}||Hasan Tahsin Kupası||[[İzmir Atatürk Stadyumu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|2|pen}} [[Fuat Saner|Saner]], {{gol|20}} [[Muharrem Algış|Algış]]||{{gol|10}} [[Gökmen Özdenak|Özdenak]]|| |- |222||{{dts|format=dmy|1973|4|29}}||[[1972-73 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|28}} [[Tuncay Temeller|Temeller]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/335633/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001148/http://www.mackolik.com/Mac/335633/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |223||{{dts|format=dmy|1973|6|9}}||[[1973 Cumhurbaşkanlığı Kupası|Cumhurbaşkanlığı Kupası]]||[[Stadion Ankara 19 Mayıs|Ankara 19 Mayıs]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|19}} [[Cemil Turan|Turan]], {{gol|45|pen}} [[Fuat Saner|Saner]]||{{gol|5}} [[Metin Kurt|Kurt]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/881008/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112747/http://www.mackolik.com/Mac/881008/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |224||{{dts|format=dmy|1973|8|11}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">2-2||{{gol|30}} [[Cemil Turan|Turan]], {{gol|64|pen}} [[Alpaslan Eratlı|Eratlı]]||{{gol|73}} [[Mehmet Oğuz|Oğuz]], {{gol|82}} [[Mehmet Özgül (nogometaš)|Özgül]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883465/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304132419/http://www.mackolik.com/Mac/883465/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |225||{{dts|format=dmy|1973|9|30}}||[[1973-74 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/335511/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001145/http://www.mackolik.com/Mac/335511/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |226||{{dts|format=dmy|1973|10|30}}||[[50. Yıl Kupası]]||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/942019/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304202747/http://www.mackolik.com/Mac/942019/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |227||{{dts|format=dmy|1974|3|3}}||[[1973-74 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|35}} [[Ersoy Sandalcı|Sandalcı]], {{gol|40}} [[Osman Arpacıoğlu|Arpacıoğlu]]||{{gol|52}} [[Gökmen Özdenak|Özdenak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/335330/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304130852/http://www.mackolik.com/Mac/335330/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |228||{{dts|format=dmy|1974|3|20}}||[[1973-74 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/782093/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304234149/http://www.mackolik.com/Mac/782093/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |229||{{dts|format=dmy|1974|4|17}}||[[1973-74 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||{{gol|43||48|pen}} [[Cemil Turan|Turan]], {{gol|88}} [[Alpaslan Eratlı|Eratlı]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/782095/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304213304/http://www.mackolik.com/Mac/782095/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |230||{{dts|format=dmy|1974|7|28}}||[[Türk Silahlı Kuvvetlerini Güçlendirme Vakfı|Türk Donanma Vakfı]] Kupası||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|47}} [[Mustafa Kaplakaslan|Kaplakaslan]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1202707/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305021044/http://www.mackolik.com/Mac/1202707/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |231||{{dts|format=dmy|1974|8|3}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|6||86}} [[Osman Arpacıoğlu|Arpacıoğlu]]||{{gol|18}} [[Mehmet Özgül (nogometaš)|Özgül]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883467/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304221235/http://www.mackolik.com/Mac/883467/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |232||{{dts|format=dmy|1974|10|27}}||[[1974-75 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/335083/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010327/http://www.mackolik.com/Mac/335083/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |233||{{dts|format=dmy|1975|3|23}}||[[1974-75 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|86}} [[Arif Aydın Çelik|Çelik]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/335264/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112812/http://www.mackolik.com/Mac/335264/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |234||{{dts|format=dmy|1975|8|9}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|16}} [[Osman Arpacıoğlu|Arpacıoğlu]], {{gol|63||85}} [[Ömer Kaner|Kaner]]||{{gol|60}} [[Gökmen Özdenak|Özdenak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883476/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112814/http://www.mackolik.com/Mac/883476/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |235||{{dts|format=dmy|1975|8|27}}||Özel maç||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-3||{{gol|7}} [[Ömer Kaner|Kaner]], {{gol|55||62||82}} [[Osman Arpacıoğlu|Arpacıoğlu]]||{{gol|10}} {{Crveni karton|0|21}} [[Gökmen Özdenak|Özdenak]], {{gol|43|pen}} [[Tuncay Temeller|Temeller]], {{gol|90}} [[Mustafa Ergücü|Ergücü]]|| |- |236||{{dts|format=dmy|1975|12|14}}||[[1975-76 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-3||{{gol|21}} [[Cemil Turan|Turan]]||{{gol|32}} [[Gökmen Özdenak|Özdenak]], {{gol|71}} [[Fatih Terim|Terim]], {{gol|80}} [[Şevki Şenlen|Şenlen]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/334858/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305040147/http://www.mackolik.com/Mac/334858/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |237||{{dts|format=dmy|1976|5|9}}||[[1975-76 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|73}} [[Şevki Şenlen|Şenlen]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/334757/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304200019/http://www.mackolik.com/Mac/334757/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |238||{{dts|format=dmy|1976|8|16}}||Özel maç||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|75}} [[Arif Aydın Çelik|Çelik]], {{gol|89}} [[Cemil Turan|Turan]]||{{gol|73}} [[Gökmen Özdenak|Özdenak]]|| |- |239||{{dts|format=dmy|1976|8|27}}||Özel maç||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|31||71}} [[Ömer Kaner|Kaner]]||{{gol|43}} [[Faruk Aktaş|Aktaş]]|| |- |240||{{dts|format=dmy|1976|11|14}}||Dörtlü turnuva||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-2||{{gol|21||84}} [[Osman Arpacıoğlu|Arpacıoğlu]], {{gol|57|pen}} [[Yenal Kaçıra|Kaçıra]], {{gol|76}} [[Ender Konca|Konca]]||{{gol|12}} [[Nurettin Yılmaz (nogometaš)|Yılmaz]], {{gol|22}} [[Şevki Şenlen|Şenlen]]|| |- |241||{{dts|format=dmy|1976|12|12}}||Deprem Kupası||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">6-1||{{gol|27||43||44|pen}} [[Cemil Turan|Turan]], {{gol|58}} [[Engin Verel|Verel]], {{gol|68||70}} [[Ömer Kaner|Kaner]]||{{gol|8}} [[Rıdvan Kılıç|Kılıç]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1099043/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304232742/http://www.mackolik.com/Mac/1099043/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |242||{{dts|format=dmy|1977|1|9}}||[[1976-77 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|82}} [[Cemil Turan|Turan]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/334673/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305032013/http://www.mackolik.com/Mac/334673/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |243||{{dts|format=dmy|1977|3|20}}||[[1976-77 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">2-2||{{gol|14}} [[Osman Arpacıoğlu|Arpacıoğlu]], {{gol|74}} [[Önder Mustafaoğlu|Mustafaoğlu]]||{{gol|1}} [[Şevki Şenlen|Şenlen]], {{gol|40}} [[Mehmet Özgül (nogometaš)|Özgül]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/334597/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304123425/http://www.mackolik.com/Mac/334597/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |244||{{dts|format=dmy|1977|8|14}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|63|pen}} [[Yenal Kaçıra|Kaçıra]], {{gol|74}} [[Bahri Kaya|Kaya]]||{{Crveni karton|0|62}} [[Nihat Akbay|Akbay]], {{gol|77}} [[Güngör Tekin|Tekin]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883496/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305000948/http://www.mackolik.com/Mac/883496/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |245||{{dts|format=dmy|1977|10|2}}||[[1977-78 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|9}} [[Cemil Turan|Turan]], {{gol|16}} [[Tuna Güneysu|Güneysu]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/334271/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304215001/http://www.mackolik.com/Mac/334271/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |246||{{dts|format=dmy|1978|3|19}}||[[1977-78 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">2-2||{{gol|30}} [[Cemil Turan|Turan]], {{gol|86}} [[Radomir Antić|Antić]]||{{gol|7}} [[Gökmen Özdenak|Özdenak]], {{gol|84}} [[Mehmet Oğuz|Oğuz]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/334352/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112837/http://www.mackolik.com/Mac/334352/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |247||{{dts|format=dmy|1978|8|9}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|59}} [[Cemil Turan|Turan]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883497/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304231534/http://www.mackolik.com/Mac/883497/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |248||{{dts|format=dmy|1978|10|22}}||[[1978-79 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=gray|<span style="color:white;">1-1||{{gol|82}} [[Erol Togay|Togay]], {{Crveni karton|0|83}} [[Ali Kemal Denizci|Denizci]]||{{gol|36|kk}} [[Erhan Altın|Altın]], {{Crveni karton|0|83}} [[Güngör Tekin|Tekin]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/334203/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305021038/http://www.mackolik.com/Mac/334203/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |249||{{dts|format=dmy|1979|4|15}}||[[1978-79 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|Mithatpaşa]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|53}} [[Erol Togay|Togay]], {{gol|89}} [[Şevki Şenlen|Şenlen]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/334059/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304232744/http://www.mackolik.com/Mac/334059/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |250||{{dts|format=dmy|1979|8|17}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{Gol|71}} [[Raşit Çetiner|Çetiner]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883501/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002251/http://www.mackolik.com/Mac/883501/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |251||{{dts|format=dmy|1979|11|25}}||[[1979-80 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{Gol|10}} [[Tuna Güneysu|Güneysu]]||{{Gol|63|pen}} [[Fatih Terim|Terim]] ||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/334006/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121503/http://www.mackolik.com/Mac/334006/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |252||{{dts|format=dmy|1980|1|19}}||Özel maç||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-3||{{Gol|48}} [[İbrahim Tok|Tok]]||{{Gol|3}} [[Bülent Ünder|Ünder]], {{Gol|10}} [[Orhan Akyüz|Akyüz]], {{Gol|24}} [[İbrahim Sokullu|Sokullu]]|| |- |253||{{dts|format=dmy|1980|5|4}}||[[1979-80 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/333864/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112852/http://www.mackolik.com/Mac/333864/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |254||{{dts|format=dmy|1980|6|1}}||[[1980 Başbakanlık Kupası|Başbakanlık Kupası]]||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]] ||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{Gol|103}} [[Selçuk Yula|Yula]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/880986/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112854/http://www.mackolik.com/Mac/880986/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |255||{{dts|format=dmy|1980|8|3}}||Vatan Kupası||[[Bieberer Berg Stadyumu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{Gol|42}} [[Ali Kemal Denizci|Denizci]], {{Gol|53}} [[Mustafa Arabacıbaşı|Arabacıbaşı]], {{Gol|77}} [[Hasan Yıldızeli|Yıldızeli]]||{{Gol|40}} [[Metin Yıldız (nogometaš)|Yıldız]], {{Gol|80}} [[Fatih Terim|Terim]]|| |- |256||{{dts|format=dmy|1980|8|16}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">5-0||{{Gol|20}} [[Ali Kemal Denizci|Denizci]], {{Gol|32}} [[Raşit Çetiner|Çetiner]], {{Gol|44}} [[Mustafa Arabacıbaşı|Arabacıbaşı]], {{Gol|55||82}} [[Selçuk Yula|Yula]], {{Crveni karton|0|36}} [[İsa Ertürk|Ertürk]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883511/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303223223/http://www.mackolik.com/Mac/883511/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |257||{{dts|format=dmy|1980|12|28}}||[[1980-81 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1|| ||{{Gol|25}} [[Turgay İnal|İnal]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/333662/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234445/http://www.mackolik.com/Mac/333662/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |258||{{dts|format=dmy|1981|1|25}}||Barış Kupası||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-1||{{Gol|48}} [[Suat Akdereli|Akdereli]]||{{Gol|37}} [[Turgay İnal|İnal]]|| |- |259||{{dts|format=dmy|1981|2|22}}||[[1980-81 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{Gol|53}} [[Ali Çoban (nogometaš)|Çoban]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/333685/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002050/http://www.mackolik.com/Mac/333685/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |260||{{dts|format=dmy|1981|8|12}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{Gol|39}} [[Osman Denizci|Denizci]], {{Gol|89}} [[Güngör Tekin|Tekin]] ||{{Gol|37}} [[Raşit Çetiner|Çetiner]], {{Gol|86}} [[Bülent Alkılıç|Alkılıç]] ||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883516/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001613/http://www.mackolik.com/Mac/883516/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |261||{{dts|format=dmy|1981|10|18}}||[[1981-82 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{Crveni karton|0|60}} [[Müjdat Yetkiner|Yetkiner]], {{Gol|76}} [[Osman Denizci|Denizci]] ||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/333381/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025757/http://www.mackolik.com/Mac/333381/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |262||{{dts|format=dmy|1982|2|14}}||[[1982 Donanma Kupası|Donanma Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">0-0|||||| |- |263||{{dts|format=dmy|1982|4|3}}||[[1981-82 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]|||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/333225/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001738/http://www.mackolik.com/Mac/333225/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |264||{{dts|format=dmy|1982|4|7}}||[[1981-82 Federasyon Kupası#Çeyrek Final|Federasyon Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{Gol|38}} [[Cüneyt Tanman|Tanman]], {{Gol|39}} [[Tarik Hodžić|Hodžić]] ||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/765773/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112909/http://www.mackolik.com/Mac/765773/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |265||{{dts|format=dmy|1982|4|14}}||[[1981-82 Federasyon Kupası#Çeyrek Final|Federasyon Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{Gol|52}} [[Osman Denizci|Denizci]], {{Gol|64}} {{Crveni karton|0|89}} [[Alpaslan Eratlı|Eratlı]] ||{{Gol|20}} [[Tarik Hodžić|Hodžić]], {{Gol|76}} [[Metin Yıldız (nogometaš)|Yıldız]] ||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/765777/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303222219/http://www.mackolik.com/Mac/765777/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |266||{{dts|format=dmy|1982|6|20}}||Polis Vakfı Kupası||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-2||{{Gol}}{{Gol}} [[Mustafa Arabacıbaşı|Arabacıbaşı]] ||{{Gol}} [[Raşit Çetiner|Çetiner]], {{Gol}} [[Bülent Alkılıç|Alkılıç]]||<ref>{{Cite web |url=http://hurarsiv.hurriyet.com.tr/goster/printnews.aspx?DocID=-224305 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-date=13. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413145624/http://hurarsiv.hurriyet.com.tr/goster/printnews.aspx?DocID=-224305 |url-status=dead }}</ref> |- |267||{{dts|format=dmy|1982|8|22}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{Gol|10}} [[Muhamed Ibrahimbegović|Ibrahimbegović]], {{Gol|51}} [[Selçuk Yula|Yula]]||{{Gol|85}} [[Fatih Terim|Terim]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883519/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304030051/http://www.mackolik.com/Mac/883519/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |268||{{dts|format=dmy|1982|12|26}}||[[1982-83 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{Gol|6}} [[Selçuk Yula|Yula]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/332923/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304024938/http://www.mackolik.com/Mac/332923/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |269||{{dts|format=dmy|1983|2|6}}||[[1983 Donanma Kupası|Donanma Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-1||{{Gol|60}} [[Mehmet Hacıoğlu|Hacıoğlu]]||{{Gol|5}} [[Tarik Hodžić|Hodžić]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/892304/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303222608/http://www.mackolik.com/Mac/892304/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |270||{{dts|format=dmy|1983|6|5}}||[[1982-83 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">4-4||{{Gol|10}} [[Mirsad Sejdić|Sejdić]], {{Gol|16}} [[Bülent Alkılıç|Alkılıç]], {{Gol|29}} [[Sinan Turhan|Turhan]], {{Gol|48}} [[Tarik Hodžić|Hodžić]]||{{Gol|14||67}} [[Özcan Kızıltan|Kızıltan]], {{Gol|59}} [[Onur Kayador|Kayador]], {{Gol|71}} [[Mehmet Hacıoğlu|Hacıoğlu]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/332946/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235419/http://www.mackolik.com/Mac/332946/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |271||{{dts|format=dmy|1983|8|13}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{Gol|85}} [[Selçuk Yula|Yula]]||{{Gol|58}} [[Tarik Hodžić|Hodžić]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883520/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305000941/http://www.mackolik.com/Mac/883520/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |272||{{dts|format=dmy|1983|11|2}}||[[1983-84 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{Gol|65}} [[Srebrenko Repčić|Repčić]]||{{Gol|15}} [[Öner Kılıç|Kılıç]], {{Gol|80}} [[Mirsad Sejdić|Sejdić]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/332813/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234202/http://www.mackolik.com/Mac/332813/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |273||{{dts|format=dmy|1984|1|22}}||[[1984 Donanma Kupası|Donanma Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{Gol|24}} [[Engin Verel|Verel]]||{{Gol|90}} ([[Kendi kalesine gol|kk]]) [[Erdoğan Arıca|Arıca]] ||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/892313/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112931/http://www.mackolik.com/Mac/892313/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |274||{{dts|format=dmy|1984|4|8}}||[[1983-84 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{Gol|73}} [[Suad Karalić|Karalić]]||{{Gol|1}} [[Mirsad Sejdić|Sejdić]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/332576/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303233116/http://www.mackolik.com/Mac/332576/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |275||{{dts|format=dmy|1984|8|19}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883525/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231937/http://www.mackolik.com/Mac/883525/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |276||{{dts|format=dmy|1984|9|30}}||[[1984-85 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{Gol|61}} [[Dušan Pešić|Pešić]]||{{Gol|42}} [[Erdal Keser|Keser]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/332487/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305020021/http://www.mackolik.com/Mac/332487/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |277||{{dts|format=dmy|1985|1|12}}||[[1985 Donanma Kupası|Donanma Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{Gol|15}} [[Tuğrul Duru|Duru]], {{Gol|51}} [[İlyas Tüfekçi|Tüfekçi]]||{{Gol|61}} [[Raşit Çetiner|Çetiner]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/892318/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304003303/http://www.mackolik.com/Mac/892318/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |278||{{dts|format=dmy|1985|2|6}}||[[1984-85 Federasyon Kupası#Çeyrek Final|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{Gol|6}} [[Müjdat Yetkiner|Yetkiner]]||{{Gol|2}} [[Raşit Çetiner|Çetiner]], {{Gol|21|pen}} [[Fatih Terim|Terim]], {{Crveni karton|0|85}} [[Adnan Esen|Esen]] ||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/764442/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303221729/http://www.mackolik.com/Mac/764442/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |279||{{dts|format=dmy|1985|2|28}}||[[1984-85 Federasyon Kupası#Çeyrek Final|Türkiye Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||{{Crveni karton|0|30}} [[Srebrenko Repčić|Repčić]]||{{Gol|60}} [[Adnan Esen|Esen]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/764449/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304030343/http://www.mackolik.com/Mac/764449/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |280||{{dts|format=dmy|1985|3|3}}||[[1984-85 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{Gol|20}} [[Hasan Özdemir|Özdemir]], {{Gol|71}} [[Selçuk Yula|Yula]]||{{Gol|7}} [[Cüneyt Tanman|Tanman]], {{Gol|17}} [[Yusuf Altıntaş|Altıntaş]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/332389/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304131816/http://www.mackolik.com/Mac/332389/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |281||{{dts|format=dmy|1985|6|12}}||[[1985 Cumhurbaşkanlığı Kupası|Cumhurbaşkanlığı Kupası]]||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-1||{{Gol|78}} [[Hüseyin Çakıroğlu|Çakıroğlu]]||{{Gol|37}} [[Bülent Alkılıç|Alkılıç]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/881020/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061705/http://www.mackolik.com/Mac/881020/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |282||{{dts|format=dmy|1985|8|17}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{Gol|9}} [[Önder Çakar|Çakar]], {{Gol|75}} [[Şenol Çorlu|Çorlu]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883526/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001107/http://www.mackolik.com/Mac/883526/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |283||{{dts|format=dmy|1985|10|6}}||[[1985-86 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{Gol|9}} [[Selçuk Yula|Yula]]||{{Gol|11}} [[Bülent Alkılıç|Alkılıç]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/331923/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419112954/http://www.mackolik.com/Mac/331923/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |284||{{dts|format=dmy|1986|1|18}}||[[1986 Donanma Kupası|Donanma Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{Crveni karton|0|19}} [[Erdoğan Arıca|Arıca]], {{Gol|15}} [[Tuğrul Duru|Duru]], {{Gol|32}} [[İlyas Tüfekçi|Tüfekçi]], {{Crveni karton|0|44}} [[Cem Pamiroğlu|Pamiroğlu]]||{{Crveni karton|0|44}} [[İsmail Demiriz|Demiriz]], {{Gol|18}} [[Bülent Alkılıç|Alkılıç]], {{Gol|75}} [[Hakan Çarkacı|Çarkacı]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/892324/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304200102/http://www.mackolik.com/Mac/892324/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |285||{{dts|format=dmy|1986|3|1}}||[[1985-86 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||{{Crveni karton|0|60}} [[Müjdat Yetkiner|Yetkiner]]||{{Crveni karton|0|60}} [[Erhan Önal|Önal]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/331976/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304225217/http://www.mackolik.com/Mac/331976/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |286||{{dts|format=dmy|1986|8|13}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{Gol|9||29}} [[Şenol Çorlu|Çorlu]], {{Crveni karton|0|75}} [[Müjdat Yetkiner|Yetkiner]]||{{Gol|64|pen}} [[Raşit Çetiner|Çetiner]], {{Gol|70}} [[Uğur Tütüneker|Tütüneker]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883529/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419113002/http://www.mackolik.com/Mac/883529/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |287||{{dts|format=dmy|1986|9|21}}||[[1986-87 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{Gol|18}} [[Şenol Çorlu|Çorlu]]||{{Gol|64}} [[Raşit Çetiner|Çetiner]], {{Gol|87}} [[Uğur Tütüneker|Tütüneker]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/331627/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304211829/http://www.mackolik.com/Mac/331627/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |288||{{dts|format=dmy|1987|2|22}}||[[1986-87 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{Gol|40}} [[Kayhan Kaynak|Kaynak]], {{Crveni karton|0|71}} [[Abdülkerim Durmaz|Durmaz]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/331601/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304233516/http://www.mackolik.com/Mac/331601/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |289||{{dts|format=dmy|1987|8|8}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-3||{{Gol|57}} [[Nezihi Tosuncuk|Tosuncuk]], {{Gol|78}} [[Kayhan Kaynak|Kaynak]] ||{{Gol|16||82|pen}} [[Tanju Çolak|Çolak]], {{Gol|70}} [[Mirsad Kovačević|Kovačević]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883533/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303215220/http://www.mackolik.com/Mac/883533/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |290||{{dts|format=dmy|1987|10|25}}||[[1987-88 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{Gol|59}} [[Şenol Çorlu|Çorlu]]||{{Gol|23}} [[İlyas Tüfekçi|Tüfekçi]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/330542/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024631/http://www.mackolik.com/Mac/330542/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |291||{{dts|format=dmy|1988|3|19}}||[[1987-88 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{Gol|20}} [[Erdi Demir|Demir]]||{{Gol|69}} [[Xhevat Prekazi|Prekazi]], {{Gol|88}} [[Uğur Tütüneker|Tütüneker]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/330727/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304135115/http://www.mackolik.com/Mac/330727/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |292||{{dts|format=dmy|1988|8|13}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{Gol|57}} [[Tanju Çolak|Çolak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883536/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305003331/http://www.mackolik.com/Mac/883536/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |293||{{dts|format=dmy|1988|9|24}}||[[1988-89 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{Gol|31}} [[Rıdvan Dilmen|Dilmen]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/329761/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305034829/http://www.mackolik.com/Mac/329761/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |294||{{dts|format=dmy|1989|3|22}}||[[1988-89 Federasyon Kupası#Çeyrek Final|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{Gol|4}} [[İsmail Kartal|Kartal]], {{Gol|46}} [[Rıdvan Dilmen|Dilmen]]||{{Gol|53||73|pen}} [[Tanju Çolak|Çolak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/728448/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001419/http://www.mackolik.com/Mac/728448/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |295||{{dts|format=dmy|1989|5|3}}||[[1988-89 Federasyon Kupası#Çeyrek Final|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-3||{{Gol|47}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]], {{Gol|53||71||82}} [[Hasan Vezir|Vezir]]||{{Gol|11|pen|16||38}} [[Tanju Çolak|Çolak]], {{Crveni karton|0|68}} [[Cevad Prekazi|Prekazi]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/728453/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001606/http://www.mackolik.com/Mac/728453/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |296||{{dts|format=dmy|1989|5|17}}||[[1988-89 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{Gol|55}} [[Oğuz Çetin|Çetin]]||{{Gol|68}} [[İsmail Demiriz|Demiriz]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/329931/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305011750/http://www.mackolik.com/Mac/329931/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |297||{{dts|format=dmy|1989|8|16}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{Gol|78}} [[Erdal Keser|Keser]] ||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883538/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304003741/http://www.mackolik.com/Mac/883538/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |298||{{dts|format=dmy|1989|8|20}}||[[1989 Başbakanlık Kupası|Başbakanlık Kupası]]||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{Gol|27|88}} [[Şenol Çorlu|Çorlu]], {{Gol|92}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]]||{{Gol|13}} [[Bülent Alkılıç|Alkılıç]], {{Gol|22}} [[İlyas Tüfekçi|Tüfekçi]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/880992/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303233952/http://www.mackolik.com/Mac/880992/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |299||{{dts|format=dmy|1989|12|16}}||[[1989-90 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{Gol|90}} [[Hasan Vezir|Vezir]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/64664/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304221557/http://www.mackolik.com/Mac/64664/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |300||{{dts|format=dmy|1990|4|15}}||[[1989-90 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">5-1||{{gol|11|pen}} [[Şenol Çorlu|Çorlu]], {{gol|26}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]], {{gol|38}} [[Hakan Tecimer|Tecimer]], {{gol|87}} [[Şenol Ulusavaş|Ulusavaş]], {{gol|89}} [[Oğuz Çetin|Çetin]]||{{gol|26|kk}} [[Nezihi Tosuncuk|Tosuncuk]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/64817/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210448/http://www.mackolik.com/Mac/64817/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |301||{{dts|format=dmy|1990|8|4}}||Özel maç||[[Güney Stadyumu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|50||60}} [[Mustafa Yücedağ|Yücedağ]]|| |- |302||{{dts|format=dmy|1990|8|11}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">5-2||{{Crveni karton|0|22}} [[Müjdat Yetkiner|Yetkiner]], {{gol|33|pen}} [[Şenol Çorlu|Çorlu]], {{gol|36||41}} [[Fadil Vokrri|Vokrri]], {{gol|44}} [[Hakan Tecimer|Tecimer]], {{gol|79}} [[Şenol Ulusavaş|Ulusavaş]]||{{gol|24||45}} [[Tanju Çolak|Çolak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883542/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061914/http://www.mackolik.com/Mac/883542/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |303||{{dts|format=dmy|1990|12|1}}||[[1990-91 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|47}} [[Czesław Jakołcewicz|Jakołcewicz]], {{Crveni karton|0|85}} [[Hasan Kemal Özdemir|Özdemir]]||{{gol|6||76}} [[Tanju Çolak|Çolak]], {{Crveni karton|0|18}} [[Yusuf Altıntaş|Altıntaş]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/64418/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061144/http://www.mackolik.com/Mac/64418/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |304||{{dts|format=dmy|1991|5|4}}||[[1990-91 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-4||{{gol|79|pen}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]]||{{gol|42}} [[Roman Kosecki|Kosecki]], {{gol|53||74}} [[Tanju Çolak|Çolak]], {{gol|54}} [[Erdal Keser|Keser]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/64533/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231857/http://www.mackolik.com/Mac/64533/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |305||{{dts|format=dmy|1991|8|18}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|87}} [[Tanju Çolak|Çolak]]||{{gol|53}} [[Roman Kosecki|Kosecki]], {{gol|59}} [[Erdal Keser|Keser]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883546/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235350/http://www.mackolik.com/Mac/883546/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |306||{{dts|format=dmy|1991|10|5}}||[[1991-92 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|21||52}} [[Tanju Çolak|Çolak]]||{{Crveni karton|0|44}} [[Yusuf Altıntaş|Altıntaş]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/64124/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304024551/http://www.mackolik.com/Mac/64124/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |307||{{dts|format=dmy|1992|4|22}}||[[1991-92 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">5-2||{{gol|10||48}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]], {{gol|20||80||86}} [[Tanju Çolak|Çolak]]||{{Crveni karton|0|41}} [[Yusuf Altıntaş|Altıntaş]], {{gol|52||60}} [[Erdal Keser|Keser]], {{Crveni karton|0|87}} [[Roman Kosecki|Kosecki]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/64243/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001131/http://www.mackolik.com/Mac/64243/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |308||{{dts|format=dmy|1992|8|16}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-3||{{gol|35|pen}} [[Tanju Çolak|Çolak]], {{gol|45}} [[Stanimir Stoilov|Stoilov]], {{Crveni karton|1|59|79}} [[Müjdat Yetkiner|Yetkiner]], {{Crveni karton|0|89}} [[Engin İpekoğlu|İpekoğlu]]||{{gol|2}} [[Hakan Şükür|Şükür]], {{Crveni karton|1|47|67}} [[Tugay Kerimoğlu|Kerimoğlu]], {{gol|83||90}} [[Falko Götz|Götz]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883549/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303220617/http://www.mackolik.com/Mac/883549/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |309||{{dts|format=dmy|1992|11|8}}||[[1992-93 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|57}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]]||{{Crveni karton|0|62}} [[Reinhard Stumpf|Stumpf]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/63909/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304024201/http://www.mackolik.com/Mac/63909/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |310||{{dts|format=dmy|1993|4|11}}||[[1992-93 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-4||{{gol|68}} [[Tanju Çolak|Çolak]]||{{gol|7}} [[Torsten Gütschow|Gütschow]], {{Crveni karton|0|43}} [[Mert Korkmaz|M. Korkmaz]], {{gol|50||76|pen}} [[Tugay Kerimoğlu|Kerimoğlu]], {{gol|55}} [[Hakan Şükür|Şükür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/64029/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061446/http://www.mackolik.com/Mac/64029/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |311||{{dts|format=dmy|1993|8|21}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol|12}} [[Oğuz Çetin|Çetin]], {{gol|71}} [[Hakan Tecimer|Tecimer]]||{{gol|35}} [[Kubilay Türkyılmaz|Türkyılmaz]], {{gol|45}} [[Hakan Şükür|Şükür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883551/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131130038/http://www.mackolik.com/Mac/883551/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |312||{{dts|format=dmy|1993|10|2}}||[[1993-94 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|40}} [[Oğuz Çetin|Çetin]], {{gol|89|pen}} [[Bülent Uygun|Uygun]]||{{Crveni karton|0|55}} [[Erdal Keser|Keser]], {{Crveni karton|0|57}} [[Arif Erdem|Erdem]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/63397/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000719/http://www.mackolik.com/Mac/63397/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |313||{{dts|format=dmy|1994|3|12}}||[[1993-94 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|30}} [[Kemalettin Şentürk|Şentürk]]||{{gol|30}} [[Tugay Kerimoğlu|Kerimoğlu]], {{gol|87}} [[Hakan Şükür|Şükür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/63517/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025706/http://www.mackolik.com/Mac/63517/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |314||{{dts|format=dmy|1994|8|3}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-3||{{gol|30||48}} [[Bülent Uygun|Uygun]], {{gol|77}} [[İlker Yağcıoğlu|Yağcıoğlu]], {{gol|83}} [[Mecnur Çolak|Mecnur]]||{{gol|36}} [[Sedat Balkanlı|Balkanlı]], {{gol|71}} [[Suat Kaya|Kaya]], {{gol|75}} [[Arif Erdem|Erdem]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883553/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231532/http://www.mackolik.com/Mac/883553/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |315||{{dts|format=dmy|1994|10|15}}||[[1994-95 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|42}} [[Bülent Uygun|Uygun]]||{{gol|71}} [[Sedat Balkanlı|Balkanlı]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/22111/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304003109/http://www.mackolik.com/Mac/22111/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |316||{{dts|format=dmy|1995|2|8}}||[[1994-95 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|72|pen}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]]||{{gol|69}} [[Saffet Sancaklı|Sancaklı]], {{Crveni karton|0|78}} [[Mert Korkmaz|M. Korkmaz]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/684028/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131154339/http://www.mackolik.com/Mac/684028/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |317||{{dts|format=dmy|1995|2|22}}||[[1994-95 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-1||{{gol|22}} [[Aygün Taşkıran|Taşkıran]], {{Crveni karton|0|100}} [[Nuri Kamburoğlu|Kamburoğlu]] ||{{gol|52}} [[Suat Kaya|Kaya]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/684029/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061053/http://www.mackolik.com/Mac/684029/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |318||{{dts|format=dmy|1995|3|19}}||[[1994-95 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-0||{{gol|12|pen|37|pen|61}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]], {{Crveni karton|0|56}} [[Müjdat Yetkiner|Yetkiner]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/22251/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304062537/http://www.mackolik.com/Mac/22251/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |319||{{dts|format=dmy|1995|4|22}}||Mehmetçikle El Ele Turnuvası||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|12}} [[Feyyaz Uçar|Uçar]]||{{gol|89}} [[Saffet Sancaklı|Sancaklı]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1067934/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303233444/http://www.mackolik.com/Mac/1067934/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |320||{{dts|format=dmy|1995|5|25}}||[[1995 Başbakanlık Kupası|Başbakanlık Kupası]]||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-1||{{gol|115}} [[Kemalettin Şentürk|Şentürk]]||{{gol|93}} [[Kubilay Türkyılmaz|Türkyılmaz]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/880998/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304003326/http://www.mackolik.com/Mac/880998/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |321||{{dts|format=dmy|1995|8|2}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|32||84}} [[Elvir Bolić|Bolić]], {{gol|55}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]]||{{gol|38}} [[Saffet Sancaklı|Sancaklı]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883556/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000148/http://www.mackolik.com/Mac/883556/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |322||{{dts|format=dmy|1995|10|22}}||[[1995-96 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|83}} [[Saffet Sancaklı|Sancaklı]]||{{gol|4||19||32}} [[Dalian Atkinson|Atkinson]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/21693/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304000742/http://www.mackolik.com/Mac/21693/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |323||{{dts|format=dmy|1996|3|22}}||[[1995-96 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|65}} [[Hakan Şükür|Şükür]], {{gol|88}} [[Arif Erdem|Erdem]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/21914/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304003417/http://www.mackolik.com/Mac/21914/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |324||{{dts|format=dmy|1996|4|11}}||[[1996 Türkiye Kupası Finali|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|5|pen}} [[Dean Saunders|Saunders]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/683926/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235506/http://www.mackolik.com/Mac/683926/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |325||{{dts|format=dmy|1996|4|24}}||[[1996 Türkiye Kupası Finali|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|34}} [[Aykut Kocaman|Kocaman]]||{{gol|116}} [[Dean Saunders|Saunders]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/683927/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001211/http://www.mackolik.com/Mac/683927/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |326||{{dts|format=dmy|1996|7|17}}||Gurbet Kupası||[[Commerzbank-Arena|Waldstadion]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1078873/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002313/http://www.mackolik.com/Mac/1078873/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |327||{{dts|format=dmy|1996|7|24}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|13|pen}} [[Elvir Bolić|Bolić]], {{gol|85}} [[Tarık Daşgün|Daşgün]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883559/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304031543/http://www.mackolik.com/Mac/883559/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |328||{{dts|format=dmy|1996|9|8}}||[[1996-97 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-0||{{gol|10}} [[Saffet Sancaklı|Sancaklı]], {{gol|23}} [[Jay-Jay Okocha|Okocha]], {{gol|27||78}} [[Elvir Bolić|Bolić]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/21192/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303232812/http://www.mackolik.com/Mac/21192/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |329||{{dts|format=dmy|1997|2|9}}||[[1996-97 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-2||{{gol|15}} [[Jay-Jay Okocha|Okocha]], {{gol|53|pen|76}} [[Elvir Bolić|Bolić]]||{{gol|19}} [[Vedat İnceefe|İnceefe]], {{Crveni karton|1|88|77}} [[Gheorghe Hagi|Hagi]], {{gol|88}} [[Arif Erdem|Erdem]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/21369/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235500/http://www.mackolik.com/Mac/21369/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |330||{{dts|format=dmy|1997|3|12}}||[[1996 Cumhurbaşkanlığı Kupası|Cumhurbaşkanlığı Kupası]]||[[Ankara 19 Mayıs Stadyumu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-3||||{{gol|20||68|pen.|76}} [[Hakan Şükür|Şükür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/881031/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160111131729/http://www.mackolik.com/Mac/881031/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=11. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |331||{{dts|format=dmy|1997|7|20}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-4||{{gol|69}} [[Elvir Bolić|Bolić]], {{gol|90|pen}} [[Saffet Sancaklı|Sancaklı]]||{{gol|26|pen}} [[Gheorghe Hagi|Hagi]], {{gol|39}} [[Ümit Davala|Davala]], {{gol|53}} [[Ergün Penbe|Penbe]], {{gol|83}} [[Hakan Ünsal|Ünsal]], {{Crveni karton|1|61|89}} [[Fatih Akyel|Akyel]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883564/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304142530/http://www.mackolik.com/Mac/883564/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |332||{{dts|format=dmy|1997|9|5}}||[[1997-98 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|13}} [[Tayfun Korkut|Korkut]], {{gol|69|pen}} [[Elvir Bolić|Bolić]], {{gol|70}} [[Jay-Jay Okocha|Okocha]]||{{gol|60}} [[Tugay Kerimoğlu|Kerimoğlu]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/20831/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001824/http://www.mackolik.com/Mac/20831/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |333||{{dts|format=dmy|1998|2|15}}||[[1997-98 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]|||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol|32}} [[Jay-Jay Okocha|Okocha]], {{gol|86}} [[Elvir Bolić|Bolić]]||{{gol|42|pen}} [[Gheorghe Hagi|Hagi]], {{gol|52}} [[Hakan Ünsal|Ünsal]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/21019/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061036/http://www.mackolik.com/Mac/21019/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |334||{{dts|format=dmy|1998|7|26}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-4||{{gol|8}} [[Elvir Baljić|Baljić]]||{{gol|35}} [[Hakan Şükür|Şükür]], {{gol|51||62}} [[Hasan Şaş|Şaş]], {{gol|69}} [[Arif Erdem|Erdem]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883565/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303215129/http://www.mackolik.com/Mac/883565/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |335||{{dts|format=dmy|1998|9|20}}||[[1998-99 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol|15}} [[Viorel Moldovan|Moldovan]], {{gol|18}} [[Elvir Baljić|Baljić]], {{Crveni karton|0|22}} [[Erol Bulut|Bulut]]||{{Crveni karton|0|11}} [[Vedat İnceefe|İnceefe]], {{gol|23}} [[Gheorghe Hagi|Hagi]], {{gol|87}} [[Hakan Şükür|Şükür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/20796/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303225123/http://www.mackolik.com/Mac/20796/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |336||{{dts|format=dmy|1999|3|7}}||[[1998-99 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|55}} [[Okan Buruk|Buruk]], {{gol|82}} [[Hakan Şükür|Şükür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/20626/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001533/http://www.mackolik.com/Mac/20626/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |337||{{dts|format=dmy|1999|7|24}}||[[Türkiye Spor Yazarları Derneği Kupası|TSYD Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|46}} [[Alpay Özalan|Özalan]]||{{gol|3}} [[Gheorghe Hagi|Hagi]], {{Crveni karton|0|89}} [[Fatih Akyel|Akyel]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/883570/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234706/http://www.mackolik.com/Mac/883570/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |338||{{dts|format=dmy|1999|12|22}}||[[1999-2000 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|52}} [[Viorel Moldovan|Moldovan]]||{{gol|20}} [[Hasan Şaş|Şaş]], {{gol|30}} [[Márcio Mixirica|Márcio]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/19685/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235650/http://www.mackolik.com/Mac/19685/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |339||{{dts|format=dmy|2000|3|26}}||[[1999-2000 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|82}} [[Samuel Johnson (futbolcu, 1973 doğumlu)|Johnson]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/19799/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060836/http://www.mackolik.com/Mac/19799/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |340||{{dts|format=dmy|2000|11|26}}||[[2000-01 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/19232/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305004851/http://www.mackolik.com/Mac/19232/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |341||{{dts|format=dmy|2001|2|7}}||[[2000-01 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-4||{{gol|22}} [[Ogün Temizkanoğlu|Temizkanoğlu]], {{gol|29}} [[Serhat Akın|Serhat]], {{gol|37}} [[Samuel Johnson (futbolcu, 1973 doğumlu)|Johnson]], {{gol|66}} [[Haim Revivo|Revivo]]||{{gol|5}} [[Emre Belözoğlu|Belözoğlu]], {{gol|52}} [[Hasan Şaş|Şaş]], {{gol|84}} [[Mário Jardel|Jardel]], {{gol|90|pen}} [[Ümit Davala|Davala]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/678892/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025416/http://www.mackolik.com/Mac/678892/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>{{ref label|7 Şubat 2001|L}} |- |342||{{dts|format=dmy|2001|5|6}}||[[2000-01 Türkiye 1. Futbol Ligi|1. Futbol Ligi]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|12}} [[Ali Güneş|Güneş]], {{gol|52}} [[Yusuf Şimşek (1975 doğumlu futbolcu)|Şimşek]]||{{gol|75}} [[Suat Kaya|Kaya]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/19443/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001458/http://www.mackolik.com/Mac/19443/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |343||{{dts|format=dmy|2001|9|22}}||[[2001-02 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|54}} [[Bülent Akın|Akın]], {{gol|81|pen}} [[Serkan Aykut|Aykut]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/18806/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305020213/http://www.mackolik.com/Mac/18806/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |344||{{dts|format=dmy|2002|2|16}}||[[2001-02 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|27}} [[Milan Rapaić|Rapaić]]||{{Crveni karton|0|68}} [[Emre Aşık|Aşık]], {{Crveni karton|0|76}} [[Hasan Şaş|Şaş]], {{Crveni karton|0|76}} [[João Batista Casemiro Marques|Batista]], {{Crveni karton|1|76|80}} [[Bülent Korkmaz|Korkmaz]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/18960/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133753/http://www.mackolik.com/Mac/18960/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |345||{{dts|format=dmy|2002|11|6}}||[[2002-03 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|[[Fenerbahçe 6-0 Galatasaray|<span style="color:yellow;">6-0]]||{{gol|9}} [[Tuncay Şanlı|Şanlı]], {{gol|38}} {{Crveni karton|0|58}} [[Ariel Ortega|Ortega]], {{gol|68||75}} [[Serhat Akın|Akın]], {{gol|78}} [[Ceyhun Eriş|Eriş]], {{gol|86}} [[Ümit Özat|Özat]]||{{Crveni karton|1|65|84}} [[Emre Aşık|Aşık]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/5310/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304231726/http://www.mackolik.com/Mac/5310/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |346||{{dts|format=dmy|2003|3|8}}||[[2002-03 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-2||||{{gol|22||34}} [[Ümit Karan|Karan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/7089/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419113251/http://www.mackolik.com/Mac/7089/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |347||{{dts|format=dmy|2003|9|21}}||[[2003-04 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Atatürk Olimpiyat Stadyumu|Atatürk]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol|44}} [[Kemal Aslan|Aslan]], {{gol|49}} [[Pierre van Hooijdonk|van Hooijdonk]]||{{gol|45}} [[Arif Erdem|Erdem]], {{gol|50}} [[Hakan Şükür|Şükür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/23574/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305004515/http://www.mackolik.com/Mac/23574/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |348||{{dts|format=dmy|2004|2|29}}||[[2003-04 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|18}} [[Mert Nobre|Nobre]], {{gol|85}} [[Mehmet Yozgatlı|Yozgatlı]]||{{gol|28}} [[Ömer Erdoğan|Erdoğan]], {{Crveni karton|0|88}} [[Volkan Arslan (nogometaš)|Arslan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/39766/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304234216/http://www.mackolik.com/Mac/39766/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |349||{{dts|format=dmy|2004|12|12}}||[[2004-05 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||{{Crveni karton|0|87}} [[Fábio Luciano|Luciano]]||{{gol|55}} [[Necati Ateş|Ateş]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/48295/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305040059/http://www.mackolik.com/Mac/48295/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |350||{{dts|format=dmy|2005|5|11}}||[[2005 Türkiye Kupası Finali|Türkiye Kupası]]||[[Atatürk Olimpiyat Stadyumu|Atatürk]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-5||{{gol|40}} [[Fábio Luciano|Luciano]]||{{gol|15}} [[Franck Ribéry|Ribéry]], {{gol|23}} [[Necati Ateş|Ateş]], {{gol|36||71||88}} [[Hakan Şükür|Şükür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/75144/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303235808/http://www.mackolik.com/Mac/75144/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |351||{{dts|format=dmy|2005|5|22}}||[[2004-05 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|65}} [[Mert Nobre|Nobre]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/48448/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305003049/http://www.mackolik.com/Mac/48448/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |352||{{dts|format=dmy|2005|11|27}}||[[2005-06 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|45}} [[Mert Nobre|Nobre]]||{{Crveni karton|1|5|86}} [[Orhan Ak|Ak]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/92585/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122905/http://www.mackolik.com/Mac/92585/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |353||{{dts|format=dmy|2006|3|8}}||[[2005-06 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|24}} [[Fábio Luciano|Luciano]], {{gol|85}} [[Alexsandro de Souza|Alex]]||{{gol|56}} [[Ümit Karan|Karan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/110288/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304062450/http://www.mackolik.com/Mac/110288/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |354||{{dts|format=dmy|2006|3|22}}||[[2005-06 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-3||{{gol|7}} [[Tuncay Şanlı|Şanlı]], {{gol|72}} [[Stephen Appiah|Appiah]]||{{gol|11}} [[Ayhan Akman|Akman]], {{gol|35}} [[Necati Ateş|Ateş]], {{gol|76}} [[Hakan Şükür|Şükür]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/110292/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025049/http://www.mackolik.com/Mac/110292/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |355||{{dts|format=dmy|2006|4|22}}||[[2005-06 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-0||{{gol|13}} [[Stephen Appiah|Appiah]], {{gol|20}} [[Fábio Luciano|Luciano]], {{gol|70}} [[Alexsandro de Souza|Alex]], {{gol|78}} [[Nicolas Anelka|Anelka]]||{{Crveni karton|1|21|47}} [[Alioum Saidou|Saidou]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/92732/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304220607/http://www.mackolik.com/Mac/92732/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |356||{{dts|format=dmy|2006|12|3}}||[[2006-07 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|24}} [[Alexsandro de Souza|Alex]], {{gol|26}} [[Mateja Kežman|Kežman]]||{{gol|54}} [[Ümit Karan|Karan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/132759/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001212/http://www.mackolik.com/Mac/132759/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |357||{{dts|format=dmy|2007|5|19}}||[[2006-07 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|24}} [[Diego Lugano|Lugano]], {{gol|39}} [[Edu Dracena|Edu]]||{{gol|89}} [[Arda Turan|Arda]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/132909/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304234033/http://www.mackolik.com/Mac/132909/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |358||{{dts|format=dmy|2007|12|8}}||[[2007-08 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|5}} [[Semih Şentürk|Şentürk]], {{gol|56}} {{Crveni karton|0|78}} [[Deivid de Souza|Deivid]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/180377/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304225816/http://www.mackolik.com/Mac/180377/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |359||{{dts|format=dmy|2008|2|3}}||[[2007-08 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||{{Crveni karton|1|66|82}} [[Diego Lugano|Lugano]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/209391/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001120/http://www.mackolik.com/Mac/209391/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |360||{{dts|format=dmy|2008|2|27}}||[[2007-08 Türkiye Kupası|Türkiye Kupası]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{Crveni karton|1|17|26}} [[Diego Lugano|Lugano]], {{gol|67}} {{Crveni karton|1|45|75}} [[Gökhan Gönül|Gönül]]||{{gol|4}} [[Hakan Şükür|Şükür]], {{gol|90}} [[Ümit Karan|Karan]], {{Crveni karton|1|45|90}} [[Lincoln (nogometaš)|Lincoln]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/209395/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025543/http://www.mackolik.com/Mac/209395/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |361||{{dts|format=dmy|2008|4|27}}||[[2007-08 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">0-1||||{{gol|37}} [[Shabani Nonda|Nonda]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/180530/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419113336/http://www.mackolik.com/Mac/180530/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |362||{{dts|format=dmy|2008|11|9}}||[[2008-09 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">4-1||{{gol|6}} [[Selçuk Şahin|Şahin]], {{gol|28|kk}} [[Emre Aşık|Aşık]], {{gol|49}} [[Diego Lugano|Lugano]], {{gol|90}} [[Deivid de Souza|Deivid]]||{{gol|2}} [[Lincoln (nogometaš)|Lincoln]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/237462/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305030848/http://www.mackolik.com/Mac/237462/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |363||{{dts|format=dmy|2009|4|12}}||[[2008-09 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||{{Crveni karton|0|90}} [[Semih Şentürk|Şentürk]], {{Crveni karton|0|90}} [[Diego Lugano|Lugano]]||{{Crveni karton|0|90}} [[Arda Turan|Turan]], {{Crveni karton|0|90}} [[Emre Aşık|Aşık]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/237615/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305002516/http://www.mackolik.com/Mac/237615/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |364||{{dts|format=dmy|2009|10|25}}||[[2009-10 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">3-1||{{gol|12||53|pen}} [[Alexsandro de Souza|Alex]], {{gol|90}} [[Daniel Güiza|Güiza]]||{{gol|58}} [[Hakan Balta|Balta]], {{Crveni karton|0|74}} [[Abdul Kader Keïta|Keïta]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/288519/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304215517/http://www.mackolik.com/Mac/288519/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |365||{{dts|format=dmy|2010|3|28}}||[[2009-10 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Ali Sami Yen|Ali Sami Yen]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|70}} [[Selçuk Şahin|Şahin]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/288673/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305004242/http://www.mackolik.com/Mac/288673/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |366||{{dts|format=dmy|2010|7|21}}||Spor Toto Dostluk Kupası||[[Borussia-Park]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{Crveni karton|1|14|14}} [[Selçuk Şahin|Şahin]], {{gol|30}} [[André Santos|Santos]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/409576/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419113349/http://www.mackolik.com/Mac/409576/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=19. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |367||{{dts|format=dmy|2010|10|24}}||[[2010-11 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/420400/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121318/http://www.mackolik.com/Mac/420400/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |368||{{dts|format=dmy|2011|3|18}}||[[2010-11 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Türk Telekom Arena]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|75}} [[Semih Şentürk|Şentürk]], {{gol|87}} [[Alexsandro de Souza|Alex]]||{{gol|14}} [[Colin Kazim-Richards|Kâzım Richards]], {{Crveni karton|0|90}} [[Milan Baroš|Baroš]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/420553/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304233314/http://www.mackolik.com/Mac/420553/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |369||{{dts|format=dmy|2011|12|7}}||[[2011-12 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Türk Telekom Arena]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-3||{{gol|90}} [[Alexsandro de Souza|Alex]]||{{gol|33}} [[Emmanuel Eboué|Eboué]], {{gol|41}} [[Johan Elmander|Elmander]], {{gol|66}} [[Felipe Melo|Melo]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/749052/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305015553/http://www.mackolik.com/Mac/749052/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |370||{{dts|format=dmy|2012|3|17}}||[[2011-12 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">2-2||{{gol|10}} [[Moussa Sow|Sow]], {{gol|15}} [[Alexsandro de Souza|Alex]]||{{gol|36}} [[Johan Elmander|Elmander]], {{gol|83}} [[Hakan Balta|Balta]]||<ref>http://www.mackolik.com/Mac/749211/Fenerbahce-Galatasaray</ref> |- |371||{{dts|format=dmy|2012|4|22}}||[[2011-12 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Türk Telekom Arena]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|17}} [[Reto Ziegler|Ziegler]], {{gol|80}} [[Miroslav Stoch|Stoch]]||{{gol|68}} [[Selçuk İnan|İnan]]||<ref>http://www.mackolik.com/Mac/952386/Galatasaray-Fenerbahce</ref> |- |372||{{dts|format=dmy|2012|5|12}}||[[2011-12 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">0-0||{{Crveni karton|1|19|65}} [[Issiar Dia|Dia]]||{{Crveni karton|1|78|80}} [[Tomáš Ujfaluši|Ujfaluši]] ||<ref>http://www.mackolik.com/Mac/952393/Fenerbahce-Galatasaray</ref> |- |373||{{dts|format=dmy|2012|8|12}}||[[2012 Türkiye Süper Kupası|Süper Kupa]]||[[Stadion Kâzım Karabekir|Yeni Erzurum]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">2-3||{{gol|45}} [[Alexsandro de Souza|Alex]], {{gol|66}} [[Dirk Kuyt|Kuyt]]||{{gol|19|57}} [[Umut Bulut|Bulut]], {{Crveni karton|0|67}} [[Engin Baytar|Baytar]], {{gol|90|pen}} [[Selçuk İnan|İnan]]||<ref>http://www.mackolik.com/Mac/972604/Galatasaray-Fenerbahce</ref> |- |374||{{dts|format=dmy|2012|12|16}}||[[2012-13 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Türk Telekom Arena]]||bgcolor=A32638|<span style="color:#FFB300;">1-2||{{gol|23}} [[Hasan Ali Kaldırım|Kaldırım]], {{Crveni karton|1|21|82}} [[Raul Meireles|Meireles]]||{{gol|10||kk}} [[Bekir İrtegün|İrtegün]], {{gol|36}} [[Selçuk İnan|İnan]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/998053/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-date=24. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724000244/http://www.mackolik.com/Mac/998053/Galatasaray-Fenerbahce |url-status=dead }}</ref> |- |375||{{dts|format=dmy|2013|5|12}}||[[2012-13 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-1||{{gol|33||36}} [[Pierre Webó|Webó]], {{Crveni karton|0|90}} [[Volkan Demirel|Demirel]]||{{gol|25|pen}} [[Burak Yılmaz|Burak]], {{Crveni karton|0|90}} [[Sabri Sarıoğlu|Sarıoğlu]]||<ref>http://www.mackolik.com/Mac/998206/Fenerbahce-Galatasaray</ref> |- |376||{{dts|format=dmy|2013|8|11}}||[[2013 Türkiye Süper Kupası|Süper Kupa]]||[[Stadion Kayseri Kadir Has Şehir|Kadir Has]]||bgcolor=A32638 |<span style="color:#FFB300;">0-1||{{Crveni karton|1|59|63}} [[Bruno Alves|Alves]]||{{gol|99}} [[Didier Drogba|Drogba]]|| <ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1153773/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001313/http://www.mackolik.com/Mac/1153773/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |377||{{dts|format=dmy|2013|11|10}}||[[2013-14 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">2-0||{{gol|23|pen}} [[Emre Belözoğlu|Belözoğlu]], {{gol|66}} [[Cristian Baroni|Baroni]]||||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1192317/Fenerbahce-Galatasaray |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305033151/http://www.mackolik.com/Mac/1192317/Fenerbahce-Galatasaray |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |378||{{dts|format=dmy|2014|4|6}}||[[2013-14 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Türk Telekom Arena]]||bgcolor=A32638 |<span style="color:#FFB300;">0-1||{{Crveni karton|1|34|40}} [[Emre Belözoğlu|Belözoğlu]]||{{gol|9}} [[Wesley Sneijder|Sneijder]], {{Crveni karton|1|24|87}} [[Felipe Melo|Melo]]||<ref>{{Cite web |url=http://www.mackolik.com/Mac/1192470/Galatasaray-Fenerbahce |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304235534/http://www.mackolik.com/Mac/1192470/Galatasaray-Fenerbahce |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |379||{{dts|format=dmy|2014|8|25}}||[[2014 Türkiye Süper Kupası|Süper Kupa]]||[[Stadion Manisa 19 Mayıs|Manisa 19 Mayıs]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">0-0|| || ||<ref>http://www.mackolik.com/Mac/1305019/Fenerbahce-Galatasaray</ref> |- |380||{{dts|format=dmy|2014|10|18}}||[[2014-15 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Türk Telekom Arena]]||bgcolor=A32638 |<span style="color:#FFB300;">1-2|| {{Crveni karton|0|53}} [[Bruno Alves|Alves]], {{gol|90}} [[Alper Potuk|Potuk]] || {{gol|88||90}} [[Wesley Sneijder|Sneijder]] ||<ref>http://www.mackolik.com/Mac/1343844/Galatasaray-Fenerbahce</ref> |- |381||{{dts|format=dmy|2015|03|08}}||[[2014-15 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=navy|<span style="color:yellow;">1-0||{{gol|81}} [[Dirk Kuyt|Kuyt]]|| ||<ref>http://www.mackolik.com/Mac/1344005/Fenerbahce-Galatasaray</ref> |- |382||{{dts|format=dmy|2015|10|25}}||[[2015-16 Süper Lig|Süper Lig]]||[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]]||bgcolor=grey|<span style="color:white;">1-1||{{gol|37}} [[Diego Ribas|Diego]] ||{{gol|84}} [[Olcan Adın|Adın]] ||<ref>http://www.mackolik.com/Mac/2118722/Fenerbahce-Galatasaray</ref> |} == Statistika == :''<small>Posljednja izmjena: 7. mart 2016.</small>'' {| class="wikitable" style="text-align: center;" |+Sveukupna statistika međusobnih odigranih utakmica ! Takmičenje ! {{Tooltip |OU |Odigrane utakmice }} ! Pobjede <br>Fenerbahçea ! Neriješene<br>utakmice ! Pobjede <br>Galatasaraya ! Porazi<br>Fenerbahçea ! Porazi<br>Galatasaraya |- | align=left| [[Süper Lig]] | 117 || 48 || 36 || 33 || 151 || 116 |- | align=left| [[Türkiye Kupası]] | 25 || 4 || 8 || 13 || 28 || 41 |- | align=left| [[Türkiye Süper Kupası]] | 6 || 3 || 0 || 3 || 5 || 9 |- | align=left| [[Federasyon Kupası (Turska)|Federasyon Kupası]] | 3 || 1 || 0 || 2 || 6 || 7 |- | align=left| [[İstanbul Futbol Ligi]] (1904-1915) | 5 || 1 || 1 || 3 || 4 || 17 |- | align=left| [[İstanbul Futbol Ligi (1923-1951)|İstanbul Futbol Ligi]] (1923-1951) | 50 || 21 || 13 || 16 || 68 || 61 |- | align=left| [[İstanbul Profesyonel Ligi]] | 16 || 3 || 9 || 4 || 13 || 13 |- | align=left| [[Cuma Ligi]] | 11 || 8 || 1 || 2 || 30 || 15 |- | align=left| [[Millî Küme]] | 20 || 8 || 7 || 5 || 26 || 20 |- | align=left|[[Başbakanlık Kupası]] | 3 || 2 || 0 || 1 || 5 || 3 |- | align=left| [[Spor Toto Kupası]] | 2 || 0 || 2 || 0 || 2 || 2 |- | align=left| [[50. Yıl Kupası]] | 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 0 |- | align=left| {{Tooltip | Ostala takmičenja | Ostala takmičenja poput prijateljskih utakmica i nekih prijateljskih nogometnih turnira }} | 123 || 51 || 29 || 43 || 156 || 143 |- ! Ukupno ! 382 !! 150 !! 106 !! 126 !! 506 || 456 |} {| class="wikitable" border="1" align="center" |+Nogometaši sa najviše nastupa |- ! Nogometaš ! {{Tooltip | Ut. | Broj odigranih utakmica }} ! Klub |- | [[Turgay Şeren]] | 56 | Galatasaray |- | [[Cüneyt Tanman]] | 53 | Galatasaray |- | [[Esat Kaner]] | 49 | Fenerbahçe |- | [[Şeref Has]] | 49 | Fenerbahçe |- | [[Fikret Arıcan]] | 46 | Fenerbahçe |- | [[Müjdat Yetkiner]] | 46 | Fenerbahçe |- | [[Zeki Rıza Sporel]] | 45 | Fenerbahçe |- | [[Lefter Küçükandonyadis]] | 44 | Fenerbahçe |- | [[Nihat Bekdik]] | 44 | Galatasaray |- | [[Metin Oktay]] | 44 | Galatasaray |} {| class="wikitable" border="1" align="center" |+Nogometaši sa najviše postignutih golova |- ! Nogometaš ! {{Tooltip | Gol | Broj postignutih golova }} ! Klub |- | [[Zeki Rıza Sporel]] | 29 | Fenerbahçe |- | [[Tanju Çolak]] | 22 | Fenerbahçe/Galatasaray |- | [[Metin Oktay]] | 18 | Galatasaray |- | [[Hakan Şükür]] | 17 | Galatasaray |- | [[Lefter Küçükandonyadis]] | 17 | Fenerbahçe |- | [[Alaattin Baydar]] | 16 | Fenerbahçe |- | [[Naci Bastoncu]] | 15 | Fenerbahçe |- | [[Osman Arpacıoğlu]] | 14 | Fenerbahçe |- | [[Cemil Turan]] | 13 | Fenerbahçe |- | [[Aykut Kocaman]] | 13 | Fenerbahçe |- | [[Cemil Gürgen Erlertürk]] | 12 | Galatasaray |- | [[Elvir Bolić]] | 10 | Fenerbahçe |- | [[Esat Kaner]] | 10 | Fenerbahçe |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fenerbahce.org/ Zvanični sajt Fenerbahçea] * [http://www.galatasaray.org/ Zvanični sajt Galatasaraya] {{Nogometna rivalstva}} [[Kategorija:Fenerbahçe SK]] [[Kategorija:Galatasaray SK]] [[Kategorija:Nogomet u Turskoj]] [[Kategorija:Nogometna rivalstva]] [[Kategorija:Turski nogometni derbiji]] 31x5r4giok2h0ycwxc37tmk8vcyqlav 0 409275 3712833 3712227 2025-06-06T21:03:26Z 78.177.163.183 3712833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Donald J. Trump | slika = Official Presidential Portrait of President Donald J. Trump (2025).jpg | redoslijed = 45. i 47. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] | vrijeme_na_vlasti = 20. januar 2025 – | prethodnik = [[Joe Biden]] | nasljednik = | vrijeme_na_vlasti2 = 20. januar 2017 – 20. januar 2021. | prethodnik2 = [[Barack Obama]] | nasljednik2 = Joe Biden | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|06|14}} | mjesto_rođenja = [[Queens]], [[New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Donald John Trump | nacionalnost = Amerikanac | politička_stranka = [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] <small>(1987–1999, 2009–2011, 2012–danas)</small><br>[[Reformska stranka (SAD)|Reformska stranka]] <small>(1999–2001)</small><br>[[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] <small>(2001–2009)</small><br>[[nezavisni kandidat|nezavisni]] <small>(2011–2012)</small> | supruga = {{plainlist| * [[Ivana Zelníčková]] ({{abbr|vj.|vječali se}}&nbsp;{{abbr|1977|7. 4. 1977.}}; {{abbr|raz.|razveli se}}&nbsp;{{abbr|1992|22. 3. 1992.}}) * [[Marla Maples]] (vj.&nbsp;{{abbr|1993|20. 12. 1993.}}; raz.&nbsp;{{abbr|1999|8. 6. 1999.}}) * [[Melania Trump|Melania Knauss]] (vj.&nbsp;{{abbr|2005|22. 1. 2005.}}) }} | supružnik = <!-- --> | djeca = {{hlist|[[Donald Trump, Jr.|Donald Jr.]]|[[Ivanka Trump|Ivanka]]|[[Eric Trump|Eric]]|[[Tiffany Trump|Tiffany]]|[[Barron Trump|Barron]]}} | obrazovanje = {{plainlist| * Kew-Forest School * Vojna akademija New York }} | vjera = | potpis = [[Datoteka:Trumpsignature2025.svg|100px]] | web_stranica = {{URL|donaldjtrump.com}} }} '''Donald John Trump''' (rođen 14. juna 1946) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je preduzetnik i političar, 45. te aktuelni 47. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]. Od 1971. na funkciji je generalnog direktora [[The Trump Organization|Organizacije Trump]] ({{jez-en|The Trump Organization}}), mješovitog koncerna s nekoliko desetina hiljada zaposlenih. Kao tajkun u sferi nekretnina i industrije zabave, ovaj ekstrovertni milijarder u medijima je stekao veliku popularnost i prepoznatljivost, a njegovo ime postalo je i robna marka, pogotovo po njemu nazvanim neboderima, ''Trump Towers''. Nakon televizijskih emisije, poput ''[[Pripravnik (serija)|Pripravnika]]'', još je više povećao popularnost te danas spada među najpoznatije poslovne ljude u SAD-u. Prema navodima časopisa ''[[Forbes]]'', njegovo bogatstvo procjenjuje se na 3,7 milijardi dolara.<ref name="forbes"/> U junu 2015. najavio je da će učestvovati u predsjedničkoj utrci na [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2016.|izborima 2016.]] kao kandidat [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]]. Njegove kontroverzne izjave o ilegalnom useljavanju, naročito nakon izjave o zastupanju zabrane ulaska [[musliman]]ima u SAD, izazvale su međunarodnu pažnju. U unutarstranačkoj kampanji za kandidata na izborima 2016, prema anketama, vodio je konstantno od kraja jula 2015. te je od početka procesa unutarstranačkog glasanja u februaru 2016. u brojnim saveznim državama stekao znatnu prednost u odnosu na protivkandidate. Nakon što su se početkom maja 2016. njegovi protivkandidati [[Ted Cruz]] i [[John Kasich]] povukli iz izborne kampanje, Trump je 19. jula 2016. zvanično proglašen republikanskim kandidatom na predsjedničkim izborima. Prema preliminarnim izvještajima, osvojio je većinu elektorskih glasova te pobijedio demokratsku kandidatkinju [[Hillary Clinton]]. Na dužnost je tradicionalno inaugurisan 20. januara 2017. kao [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|45. predsjednik SAD-a]]. Četiri godine kasnije, 20. januara 2021. godine, na poziciji predsjednika naslijedio ga je [[Joe Biden]] iz [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. ==Porodica i obrazovanje== [[Datoteka:Donald Trump NYMA.jpg|lijevo|mini|195x195piksel|Trump 1964.]] Trump je četvrto od petero djece trgovca nekretninama [[Frederick Trump Jr.|Fredericka Trumpa ml.]] i njegove supruge Mary Anne MacLeod (1912–2000). Porijeklom su sa [[škotska|škotskog]] ostrva Lewis.<ref name="Auslan" /> S očeve strane, baka i djed bili su mu Frederick Trump i Elisabeth Christ iz [[Kallstadt]]a u Falačkoj (tada dio [[Kraljevina Bavarska|kraljevine Bavarske]]), koji su se odselili u Ameriku.<ref name="Gwenda" /> I otac proizvođača [[kečap]]a [[Henry John Heinz]], Johann Heinrich Heinz, vodi porijeklo iz istog grada, a njegova majka Charlotte Luise djevojački je Trump.<ref name="kendallj" /> U jednom intervjuu Trump je ponosno istakao svoje [[Nijemci|njemačko]] porijeklo.<ref name="crolly" /> Međutim, Trump je 1987. u svojoj [[autobiografija|autobiografskoj]] knjizi ''Vještina dogovora'' ({{jez-en|The Art of the Deal}}) tvrdio da je njegov djed porijeklom iz [[Švedska|Švedske]], čime je nastavio fikciju svog oca iz vremena [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="schwartz" /> Donald je pohađao vojnu akademiju New York, gdje je živio u internatu. Tamo je iskazao izuzetna sportska dostignuća. Nakon toga studirao je [[ekonomija|ekonomiju]] na univerzitetu Fordham u New Yorku od 1964. do 1966, a od 1966. do 1968. pohađao je prestižnu školu Wharton u [[Philadelphia|Philadelphiji]], gdje je i diplomirao. Tamo se Trump nije posebno isticao, niti je učestvovao na, tada masovnim demonstracijama protiv [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]]. Umjesto toga, već tada je slijedio svoj "zacrtani" cilj da postane "kralj nekretnina" u New Yorku, u kojem je i kupio prve kuće i renovirao ih.<ref name="viserm"/> [[Datoteka:President Ronald Reagan shaking hands with Donald Trump and Ivana Trump.jpg|mini|200x200piksel|Donald i Ivana Trump sa [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] 1985.]] Oženio se 1977. češkom manekenkom [[Ivana Trump|Ivanom Marijom Zelníčkovom]]. Iz tog braka rođeni su njegovi sinovi Donald mlađi, zvani Don (1977), i Eric (1984), kao i kćerka Ivanka (1981). Razveli su se 1992. Trump se kratko viđao s [[Carla Bruni|Carlom Bruni]].<ref name="lichfield" /> Od 1993. do 1996. bio je oženjen glumicom Marlom Maples, s kojom ima kćerku Tiffany (1993). Od 2005. oženjen je manekenkom [[slovenija|slovenskog]] porijekla [[Melania Trump|Melanijom Knauss]]. Njihov sin Barron William rođen je 2006. Njegovi najstariji sinovi Don i Eric, kao i kćerka Ivanka, danas su na vodećim pozicijama porodičnog koncerna ''The Trump Organization''. Ivanka gradi karijeru kao model. Osim toga, Donald ima i sedmero unučadi (stanje 2016).<ref name="aboutt" /> ==Predsjednički izbori 2016.== [[Datoteka:Donald Trump and Bill Clinton.jpg|lijevo|mini|201x201piksel|Trump i [[Bill Clinton]] 2000.]] Trump je bio protivkandidat [[Hillary Clinton]] u utrci za mjesto predsjednika SAD-a 2016. Na kraju je izabran za 45. predsjednika Sjedinjenih Država.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/svijet/donald-trump-je-novi-predsjednik-sad-a/161108026 ''Donald Trump je novi predsjednik SAD-a''] na Klix.ba</ref> ==Predsjedništvo (2017–2021)== Trump je inauguriran 20. januara 2017. Tokom prve sedmice na funkciji potpisao je šest izvršnih naloga. Njegova kćerka Ivanka i zet Jared Kushner postali su njegov pomoćnik i viši savjetnik. Trump je preuzeo dužnost na vrhuncu najduže ekonomske ekspanzije u američkoj historiji, koja je započela u junu 2009. i nastavila se do februara 2020., kada je počela recesija COVID-19. Trumpove političke pozicije su opisane kao populističke, protekcionističke, izolacionističke i nacionalističke. Postao je prvi američki predsjednik bez prethodne vojne ili državne službe. Njegov izbor i politika izazvali su brojne proteste. Istraga specijalnog tužioca 2017-2019. koju je vodio [[Robert Mueller]] utvrdila je da se [[Rusija]] umiješala u izbore 2016. kako bi favorizirala izbor Trumpa. Trump je promovisao teorije zavjere i davao mnoge lažne i pogrešne izjave tokom svojih kampanja i predsjedništva, u mjeri bez presedana u američkoj politici. Mnogi od njegovih komentara i postupaka okarakterisani su kao rasistički ili rasistički, a mnogi kao mizogini. Trump je naredio zabranu putovanja građanima iz nekoliko zemalja s muslimanskom većinom, preusmjerio je vojna sredstva na izgradnju zida na američko-meksičkoj granici i implementirao politiku razdvajanja porodica za uhapšene migrante. U vanjskoj politici je pokrenuo trgovinski rat s Kinom i tri puta se sastao sa sjevernokorejskim liderom [[Kim Jong-un]]om, ali nije postigao napredak u denuklearizaciji. Sporo je reagovao na pandemiju [[COVID-19]]. ==Predsjednički izbori 2020.== Na [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|izborima 2020.]] bivši [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednik SAD-a]] [[Joe Biden]] bio je Trumpov protivkandidat. Iako je Trump u početku imao više glasova, na kraju je Biden izabran za 46. predsjednika.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/vijesti/svijet/joe-biden-je-novi-predsjednik-amerike/201103070 |title= Joe Biden je novi predsjednik Amerike! |website= [[Klix.ba]]}}</ref> 6. januara 2021. godine, tokom potvrđivanja rezultata izbora 2020. godine, Trumpove pristalice su [[Protestno zauzimanje Kapitola Sjedinjenih Američkih Država 2021.|provalile]] u zgradu [[Kapitol Sjedinjenih Američkih Država|Kapitola]] podržavajući demonstrante, od kojih je većina skandirala "SAD". 20. januara 2021. godine, Biden je Trumpa zvanično naslijedio kao predsjednika SAD-a.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/svijet/joe-biden-polozio-zakletvu-i-postao-predsjednik-sad-a/210120092 ''Joe Biden položio zakletvu i postao predsjednik SAD-a''] na Klix.ba</ref> ==Reference== {{refspisak|spisak= <ref name="forbes">{{cite web|title=Donald Trump|url=http://www.forbes.com/profile/donald-trump/|publisher=Forbes|access-date=21. 10. 2015|language=en}}</ref> <ref name="Auslan">{{cite web|last1=Cramb|first1=Auslan|title=Donald Trump flies to Western Isles to visit mother's home|url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/2098500/Donald-Trump-flies-to-Western-Isles-to-visit-mothers-home.html|publisher=The Daily Telegraph|access-date=8. 9. 2017|language=en|date=9. 6. 2008}}</ref> <ref name="Gwenda">{{cite book|first1=Gwenda|last1=Blair|title=Donald Trump: Master Apprentice|url=https://books.google.com/books?id=AiFeQZhakXQC&pg=PA5|location=New York|year=2005|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-0-7432-7510-1|pages=5–}}</ref> <ref name="kendallj">{{cite book|first1=Joshua|last1=Kendall|title=America's Obsessives: The Compulsive Energy That Built a Nation|url=https://books.google.com/books?id=Cf01AQAAQBAJ&pg=PT64|date=25. 6. 2013|publisher=Grand Central Publishing|isbn=978-1-4555-0236-3|pages=64–}}</ref> <ref name="crolly">{{cite web|last1=Crolly|first1=Hannelore|title=Donald Trump, King of Kallstadt|url=https://www.welt.de/politik/deutschland/article145558110/Donald-Trump-King-of-Kallstadt.html|publisher=Die Welt|access-date=8. 9. 2017|language=de|date=24. 8. 2015}} Također pogledajte: {{cite book|first1=Gwenda|last1=Blair|title=The Trumps: Three Generations That Built an Empire|url=https://books.google.com/books?id=PmrwtRTQ3fMC&pg=PA26|date=4. 12. 2001|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-0-7432-1079-9|pages=26–}}</ref> <ref name="schwartz">{{cite book|first1=Donald J.|last1=Trump|first2=Tony|last2=Schwartz|title=Trump: The Art of the Deal|url=https://books.google.com/books?id=Ye6e_VxM00kC&pg=PA66|date=23. 12. 2009|publisher=Random House Publishing Group|isbn=978-0-307-57533-3|pages=66–}} Detaljnije o tome: {{cite web|last1=Kaczynski|first1=Andrew|title=Trump Mocks Warren’s Native American Heritage Claim, But Falsely Claimed His Family Was Swedish|url=http://www.buzzfeed.com/andrewkaczynski/trump-mocks-warrens-native-american-heritage-claim-but-false|publisher=BuzzFeed|access-date=8. 9. 2017|language=en|date=17. 8. 2015}}</ref> <ref name="viserm">{{cite web|last1=Viser|first1=Matt|title=Even in college, Donald Trump was brash|url=http://www.bostonglobe.com/news/nation/2015/08/28/donald-trump-was-bombastic-even-wharton-business-school/3FO0j1uS5X6S8156yH3YhL/story.html|website=BostonGlobe.com|publisher=The Boston Globe|access-date=8. 9. 2017|language=en|date=28. 8. 2015}}</ref> <ref name="lichfield">{{cite web|last1=Lichfield|first1=John|title=The life and loves of Carla Bruni|url=http://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-life-and-loves-of-carla-bruni-765764.html|website=The Independent|access-date=8. 9. 2017|language=en|date=18. 12. 2007}}</ref> <ref name="aboutt">{{cite web|title=Donald J. Trump for President|url=https://www.donaldjtrump.com/about/|website=www.donaldjtrump.com|access-date=8. 9. 2017|language=en}}</ref> }} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * [https://www.whitehouse.gov/administration/president-trump Trumpov profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225140417/https://www.whitehouse.gov/people/donald-j-trump/ |date=25. 12. 2018 }} na sajtu [[Bijela kuća|Bijele kuće]] * [https://twitter.com/RealDonaldTrump Trumpov profil] na [[Twitter]]u {{Predsjednici SAD-a}} {{Osoba godine magazina "Time"}} {{DEFAULTSORT:Trump, Donald}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Donald Trump| ]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, New York City]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Škotske]] [[Kategorija:Članovi Republikanske stranke (SAD)]] [[Kategorija:Članovi Demokratske stranke (SAD)]] 4wfkv164mweyjfb3u0nu9bmrt2uzwam 0 409428 3712839 3567774 2025-06-06T21:06:19Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3712839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest |Naziv = Hronični periodontitis | DiseasesDB = 29362 | ICD10 = K05.3 | ICD9 = 523.4 | MeshID = D055113 }} '''Hronični periodontitis''' je raširena [[bolest]] [[usna šupljina|usne šupljine]] sa hroničnom [[upala|upalom]] periodontalnog tkiva, što uzrokuje nakupljanje obilnih količina [[zubni plak|zubnog plaka]]. ==Dijaagnoza == Prema klasifikacviji iz [[1999]]., hronični periodontitis je na spisku kao jedna od sedam najčešćih periodontska bolest.<ref>{{cite journal | doi = 10.1902/annals.1999.4.1.1 | author = Armitage GC | year = 1999 | title = Development of a classification system for periodontal diseases and conditions | url = | journal = Ann. Periodontol. | volume = 4 | issue = 1| pages = 1–6 |pmid=10863370}}</ref> ==Znaci i simptomi== U ranim fazama, hronični parodontitis ima malo simptoma, a kod mnogih osoba bolest napreduje znatno prije nego što traže liječenje. Simptomi mogu uključivati sljedeće: *Crvenilo ili krvarenje desni tokom pranja [[zub]]a, koristeći zubni konac ili pri zagrizu čvrste hrane (npr. jabuke), iako to može dogoditi i zbog [[gingivitis]]e, gdje ne postoji gubitak ostalih priloga; *Gumasti otok koji se ponavlja; *[[Zadah iz usta]], ili neprijatan zadah, a uporni metalni okus u ustima; *[[Recesija gingive]], što rezultira u očiglednom produženju vanjskog dijela zuba. (To može biti uzrokovano teškim ručnim četkanjem ili pretvrdom četkicom za zube.); *Duboki džepovi između zuba i desni (džepovi su lokacije na kojima prilog je postupno uništen [[enzim]]om za razlaganje kolagena, poznatim kao [[kolagenaza]]; *Gubitak zuba, u kasnijim fazama (iako to može doći iz drugih razloga). Upala gingiva i uništavanje kosti često teku bezbolno. Pacijenti ponekad pretpostavljaju da je bezbolno krvarenje nakon čišćenja zuba beznačajano, iako to može biti [[simptom]] napredovanja hroničnog parodontitisa kod pacijenta. Čest je i nalaz podjezičnog kamenca. Stopa progresije bolestu je umjerena, ali pacijent može imati periode brzog napredovanja ( "rafalna destrukcije"). Hronična parodontitis može biti povezan sa lokalnim predisponirajućim faktorima (npr. spojeni zubi ili [[lijek|jatrogeni]] faktori). Bolest se može modificirati i biti povezana sa sistemskim bolestima (npr. ''[[dijabetes|dijabetes mellitus]]'', [[HIV]] [[Infekcija|infekcije]]). Osim sistemskih bolesti, mogu je modificirati i drugi faktori, kao što su [[cigareta|pušenje]] i emocijski [[stres]]. Glavni faktor rizika su : [[pušenje]], nedostatak oralne higijene sa neadekvatnom kontrolom [[biofilm]]a plaka. Mjerenje progresije bolesti obavlja se probnim mjerenjem dubine džepa (PPD) i indeksa krvarenja, pomoću [[paradontna sonda|parodontne sonde]]. Džepovi veći od 3&nbsp;mm u dubinu se smatraju nezdravim. Krvarenje na sondiranim mjestima smatra se znakom aktivne bolesti. Ispuštanje gnoja, uključivanje furkacije u području korijena i stvaranje dubljih džepova mogu ukazujivati na slabiju prognozu za pojedine zube. Životna dob bitno utiče na učestalost parodontnih uništenje: "... u dobrom stanju populacije koja prakticira oralni kućnu njegu i ima redovne kontrole, učestalost početnog parodontalnog uništavanja se povećava s dobi, tako da se najviša stopa javlja između 50 i 60 godina, a recesija gingive je dominantna [[lezija]] prije 40 godina, dok su parodontalni džepovi glavni način uništavanja između 50 i 60 godina starosti". ==Patologija== Hronični parodentitis spokreću [[Gram-negativne bakterije]], pridruženi mikrobi zubnog [[biofilm]]a, koji izazvaju odgovor domaćina, što rezultira promjenama u kosti i uništavanjem mehkih tkiva. Kao odgovor na [[endotoksin]]e iz parodontnih [[patogen]]a, nekoliko transkalacija [[osteoklast]]a su povezani posrednici uništavanja alveolarne kosti i podrške [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] kao što je [[periodontni ligament]]. Glavni pokretači ovog agresivnog razaranja tkiva su matriksi [[metaloproteinaza]] (MMP), [[katepsin]]i i drugi [[enzim]]i koji su izvedeni iz [[osteoklast]]a. ==Mikrobiologija== Postoje dva pogleda na mikrobiologiju parodontopatije: *hipoteza [[specifični plak|specifičnih plaka]] i *hipoteza [[nespecifični plak]]a. Konsenzus je da ni jedan od ovih pogleda nije isključiva i da je srednji put da nastalih promjena u relativnoj populaciji vodi do stava da su bakterije u plaku opasne više ili manje. To se zove [[ekološka hipoteza plaka]]. Bolest je povezana sa varijablama mikrobnim obrascima. Anaerobne vrste bakterija [[Porphyromonas gingivalis]], [[Bacteroides forsythus]], [[Treponema denticola]], [[Prevotella intermedia]], [[Fusobacterium nucleatum]], [[Eubacterium]] sp. su sve umiješane u hronični parodontitis. Bakteije [[Microaerophile]], [[Actinomyces]], [[Actinomycete mcomitans]], [[Campylobacter rectus]] i [[Eikenella corroden]]s također mogu imati ulogu u pojavi hroničnog parodontitisa.<ref>{{cite journal |author=Moore WE, Holdeman LV, Cato EP, Smibert RM, Burmeister JA, Ranney RR |title=Bacteriology of moderate (chronic) periodontitis in mature adult humans |journal=Infect. Immun. |volume=42 |issue=2 |pages=510–5 |date=novembar 1983 |pmid=6642641 |pmc=264458 |url=http://iai.asm.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=6642641 |last2=Holdeman |last3=Cato |last4=Smibert |last5=Burmeister |last6=Ranney }}{{Mrtav link}}</ref><ref name="ClinicalMicrobiology">{{cite journal |author=Loesche WJ, Grossman NS |title=Periodontal disease as a specific, albeit chronic, infection: diagnosis and treatment |journal=Clin. Microbiol. Rev. |volume=14 |issue=4 |pages=727–52, table of contents |date=oktobar 2001 |pmid=11585783 |pmc=89001 |doi=10.1128/CMR.14.4.727-752.2001 |url=http://cmr.asm.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=11585783 |last2=Grossman }}{{Mrtav link}}</ref> ==Liječenje== Postoji profesionalno slaganje dogovor između [[stomatolog]]a da su za efikasno liječenje i pozitivan ishod za pacijente uključeni [[pušenje|prestanak pušenja]] i dobra [[oralna higijena]]. Zna se da su efikasne je skaliranje i obrada korijena (SRP) tipski početni tretman sa mehaničkom obradom dubine parodontalnog džepa i remećenjm postojećeg [[biofilm]]a. To se radi pomoću pogon ultrazvučnog ili sonarnog skalera i / ili pasivnih ručnih instrumenata. "U bolesnika s kroničnim parodontitisom, subgingivalna intervencija (u kombinaciji sa supragingivalnom kontrole plaka) je efikasan tretman u smanjenju dubine sondiranog džepa i poboljšanju kliničke razine vezanosti. U stvari, to je efikasnije nego sama kontrola supragingivalnih plaka". '''Neki kliničari prepoučuju protokoliedezinfekcije punih usta'''. Prema njima, u bolesnika s hroničnim parodontitisom u umjereno dubokim džepoveima nije pronađeno nešto sa povoljnijim ishodom za smanjenje džepa i dobit u sondiranje dodataka od FMD u odnosu na kontrolu. Međutim, ova dodatna poboljšanja su i tamo samo skromna, jer je na raspolaganju bio vrlo ograničen broj studija za usporedbu, čime se ograničavaju generalni zaključci o kliničkim koristima dezinfekcije punih usta. Otvaranje poklopca premosnice koriste neki praktičari, posebno u dubljim područjima džepa Prednost ovog pristupa je bolja vizualizacija površine korijena koja se čisti. To mora biti teško u odnosu na rizik od operacije. Operacija na otvorenom poklopcu je efikasnija od nehirurške periodontalne terapijae u dubokom džepu. Skaliranje i obrada korijena u kombinaciji sa preklopnim postupkom su efikasne metode za liječenje hroničnog parodontitisa u smislu pojačanja nivoa vezanosti i smanjenja upale gingive u terapiji otvorenih dubokih džepova.<ref>{{cite journal |author=Van der Weijden GA, Timmerman MF |title=A systematic review on the clinical efficacy of subgingival debridement in the treatment of chronic periodontitis |journal=J. Clin. Periodontol. |volume=29 |issue=S3 |pages=55–71 |year=2002 |doi=10.1034/j.1600-051X.29.s3.3.x |url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/118916859/abstract |last2=Timmerman |date= |access-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://archive.today/20130105163659/http://www3.interscience.wiley.com/journal/118916859/abstract |archive-date=5. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author=Eberhard J, Jepsen S, Jervøe-Storm PM, Needleman I, Worthington HV |editor1-last=Eberhard |editor1-first=Jörg |title=Full-mouth disinfection for the treatment of adult chronic periodontitis |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=1 |pages=CD004622 |year=2008 |pmid=18254056 |doi=10.1002/14651858.CD004622.pub2|last2=Jepsen |last3=Jervøe-Storm |last4=Needleman |last5=Worthington }}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1034/j.1600-051X.29.s3.5.x |author=Heitz-Mayfield LJ, Trombelli L, Heitz F, Needleman I, Moles D |title=A systematic review of the effect of surgical debridement vs non-surgical debridement for the treatment of chronic periodontitis |journal=J. Clin. Periodontol. |volume=29 |issue=Suppl 3|pages=92–102; discussion 160–2 |year=2002 |pmid=12787211 |last2=Trombelli |last3=Heitz |last4=Needleman |last5=Moles }}</ref><ref>{{cite journal |author=Needleman IG, Worthington HV, Giedrys-Leeper E, Tucker RJ |editor1-last=Needleman |editor1-first=Ian |title=Guided tissue regeneration for periodontal infra-bony defects |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=2 |pages=CD001724 |year=2006 |pmid=16625546 |doi=10.1002/14651858.CD001724.pub2|last2=Worthington |last3=Giedrys-Leeper |last4=Tucker }}</ref><ref>{{cite journal |author=Esposito M, Grusovin MG, Papanikolaou N, Coulthard P, Worthington HV |editor1-last=Esposito |editor1-first=Marco |title=Enamel matrix derivative (Emdogain(R)) for periodontal tissue regeneration in intrabony defects |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=4 |pages=CD003875 |year=2009 |pmid=19821315 |doi=10.1002/14651858.CD003875.pub3|last2=Grusovin |last3=Papanikolaou |last4=Coulthard |last5=Worthington }}</ref> '''Vođenje regeneracije tkiva''' (GTR) pomoću [[PTFE]] membrane pogoduje nekim praktičarima, uprkos troškovima i složenosti: "GTR ima veći učinak na sondiranje mjerama parodontnih liječenja nego otvaranje poklopca, uključujući poboljšanje ostalih priloga, smanjenu dubinu džepa, manje povećanje recesije gingive i više dobiti u sondiranju tvrdog tkiva za ponovno poduzimanje operacije. Međutim, postoji označen varijabilnost između studija i klinički značaj ovih promjena nije poznat. Kao rezultat toga, teško je izvući generalni zaključak o kliničkim koristima GTR. Dok postoje dokazi da GTR može pokazati značajno poboljšanje u odnosu na konvencijske otvorene operacije poklopca, faktori koji utiču na ishode su nejasni iz literature i oni mogu uključiti pitanja studija ponašanja, kao što su i predrasude. Stoga je potrebno da pacijenati i zdravstveni radnici uzmu u obzir predvidljivost tehnike u odnosu na druge metode liječenja prije donošenja konačne odluke o upotrebi.<ref>{{cite journal |doi=10.1034/j.1600-051X.29.s3.8.x |author=Herrera D, Sanz M, Jepsen S, Needleman I, Roldán S |title=A systematic review on the effect of systemic antimicrobials as an adjunct to scaling and root planing in periodontitis patients |journal=J. Clin. Periodontol. |volume=29 |issue=Suppl 3|pages=136–59; discussion 160–2 |year=2002 |pmid=12787214 |last2=Sanz |last3=Jepsen |last4=Needleman |last5=Roldán }}</ref><ref>{{cite journal |author=Bonito AJ, Lux L, Lohr KN |title=Impact of local adjuncts to scaling and root planing in periodontal disease therapy: a systematic review |journal=J. Periodontol. |volume=76 |issue=8 |pages=1227–36 |date=august 2005 |pmid=16101353 |doi=10.1902/jop.2005.76.8.1227 |url=http://www.joponline.org/doi/abs/10.1902/jop.2005.76.8.1227|last2=Lux |last3=Lohr }}</ref><ref>{{cite journal |author=Reddy MS, Geurs NC, Gunsolley JC |title=Periodontal host modulation with antiproteinase, anti-inflammatory, and bone-sparing agents. A systematic review |journal=Ann. Periodontol. |volume=8 |issue=1 |pages=12–37 |date=decembar 2003 |pmid=14971246 |doi=10.1902/annals.2003.8.1.12 |last2=Geurs |last3=Gunsolley }}</ref><ref>{{cite journal |author=Beirne P, Worthington HV, Clarkson JE |editor1-last=Beirne |editor1-first=Paul V |title=Routine scale and polish for periodontal health in adults |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=4 |pages=CD004625 |year=2007 |pmid=17943824 |doi=10.1002/14651858.CD004625.pub3|last2=Worthington |last3=Clarkson }}</ref><ref>{{cite journal |author=Karlsson MR, Diogo Löfgren CI, Jansson HM |title=The effect of laser therapy as an adjunct to non-surgical periodontal treatment in subjects with chronic periodontitis: a systematic review |journal=J. Periodontol. |volume=79 |issue=11 |pages=2021–8 |date=novembar 2008 |pmid=18980508 |doi=10.1902/jop.2008.080197 |url=http://www.joponline.org/doi/abs/10.1902/jop.2008.080197%20?url_ver=Z39.88-2003&rfr_id=ori:rid:crossref.org&rfr_dat=cr_pub%3dncbi.nlm.nih.gov |last2=Diogo Löfgren |last3=Jansson }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite journal |author=Pretzl B, Wiedemann D, Cosgarea R |title=Effort and costs of tooth preservation in supportive periodontal treatment in a German population |journal=J. Clin. Periodontol. |volume=36 |issue=8 |pages=669–76 |date=august 2009 |pmid=19566541 |doi=10.1111/j.1600-051X.2009.01409.x |url=http://www3.interscience.wiley.com/resolve/openurl?genre=article&sid=nlm:pubmed&issn=0303-6979&date=2009&volume=36&issue=8&spage=669 |display-authors=etal |last2=Wiedemann |last3=Cosgarea |last4=Kaltschmitt |last5=Kim |last6=Staehle |last7=Eickholz |access-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://archive.today/20130105070402/http://www3.interscience.wiley.com/resolve/openurl?genre=article&sid=nlm:pubmed&issn=0303-6979&date=2009&volume=36&issue=8&spage=669 |archive-date=5. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref> Međutim, zdravstveni ishodi parodontnih terapija nisu direktno poredive sa onima kod implantata ili mostova.<ref>{{cite journal |author=Pennington M |title=Making the leap from cost analysis to cost-effectiveness |journal=J. Clin. Periodontol. |volume=36 |issue=8 |pages=667–668 |date=august 2009 |doi=10.1111/j.1600-051X.2009.01424.x|pmid=19566540 |display-authors=etal|last2=Vernazza |last3=Heasman }}</ref> '''Derivat [[matriks emajla|matriksa emajla]]''' (EMD) pogoduje nekim praktičarima uprkos visokim troškovima. Prema njima, godinu dana nakon njegove primjene, EMD značajno poboljšava sondiranje nivoa naslage (1,1&nbsp;mm) i smanjenje sondiranje dubine džepa (0,9&nbsp;mm) u odnosu na placebo ili kontrolu. Međutim, uočeni je visok stupanj heterogenosti kod ispitivanja, ukazuje na to da se rezultati moraju tumačiti s velikim oprezom. Pored toga, analiza osjetljivosti pokazuje da ukupni efekt tretmana može biti precijenjen. Svarne kliničke prednosti korištenja EMD su nepoznate. Uz izuzetak značajno više postoperativneih komplikacija u GTR grupi, nije bilo dokaza o klinički značajnim razlikama između GTR i EMD. Zamjene kosti mogu biti povezani sa manjom, recesijom gingive kod EMD.<ref>{{cite journal |author=Hujoel PP |title=Does chronic periodontitis cause coronary heart disease? A review of the literature |journal=J Am Dent Assoc |volume=133 |issue=Suppl |pages=31S–36S |date=juni 2002 |pmid=12085722 |url=http://jada.ada.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=12085722 |access-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://archive.today/20120710153327/http://jada.ada.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=12085722 |archive-date=10. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author=Michalowicz BS, Hodges JS, Novak MJ |title=Change in periodontitis during pregnancy and the risk of pre-term birth and low birthweight |journal=J. Clin. Periodontol. |volume=36 |issue=4 |pages=308–14 |date=april 2009 |pmid=19426177 |pmc=2741139 |doi=10.1111/j.1600-051X.2009.01385.x |url=http://www3.interscience.wiley.com/resolve/openurl?genre=article&sid=nlm:pubmed&issn=0303-6979&date=2009&volume=36&issue=4&spage=308 |display-authors=etal |last2=Hodges |last3=Novak |last4=Buchanan |last5=Diangelis |last6=Papapanou |last7=Mitchell |last8=Ferguson |last9=Lupo |last10=Bofill |last11=Matseoane |access-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://archive.today/20130105162602/http://www3.interscience.wiley.com/resolve/openurl?genre=article&sid=nlm:pubmed&issn=0303-6979&date=2009&volume=36&issue=4&spage=308 |archive-date=5. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |author=Tezal M, Sullivan MA, Hyland A |title=Chronic periodontitis and the incidence of head and neck squamous cell carcinoma |journal=Cancer Epidemiol. Biomarkers Prev. |volume=18 |issue=9 |pages=2406–12 |date=septembar 2009 |pmid=19745222 |doi=10.1158/1055-9965.EPI-09-0334 |url=http://cebp.aacrjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=19745222|display-authors=etal|last2=Sullivan |last3=Hyland |last4=Marshall |last5=Stoler |last6=Reid |last7=Loree |last8=Rigual |last9=Merzianu |last10=Hauck |last11=Lillis |last12=Wactawski-Wende |last13=Scannapieco }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.journaloforalmicrobiology.net/index.php/jom/article/view/29143 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 3. 2016 |archive-date=4. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160404030546/http://www.journaloforalmicrobiology.net/index.php/jom/article/view/29143 |url-status=dead }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Zub]] *[[Usna šupljina]] *[[Zubni kamenac]] ==Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Periodontitis}} * [http://www.bsperio.org.uk British Society for Periodontology] * [http://www.perio.org American Society of Periodontology] *https://web.archive.org/web/20090720042329/http://www.uic.edu/classes/peri/peri323/syallbus/class/charac1.htm [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Stomatologija]] [[Kategorija:Zubi]] bhmzx41ij33zwpf8iwwjd3axwrjpg3s 0 410981 3712871 3521565 2025-06-06T23:18:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712871 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje/Njemačka |Grb = DEU Landshut COA.svg |karta = [[Datoteka:Bavaria LA (town).svg|25px]] |karta_lokacija = Njemačka |širina_stepeni = 48 |širina_minuta = 32 |širina_sekundi = 14 |širina_SJ = N |dužina_stepeni = 12 |dužina_minuta = 09 |dužina_sekundi = 08 |dužina_IZ = E |ImeSrednjegNivoaVlasti = [[Njemačke savezne pokrajine|Pokrajina]] |SrednjiNivoVlasti = [[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|25px]] [[Bavarska]] |Općina = |Stanovništvo = 69220<ref name="EinwohnerLA"/> |StanovništvoGodina = 2015 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 65.79 |Nadmorska visina = 393 |Pozivni broj = 0871 |Poštanski broj = 84001-84036 |Registarska oznaka = LA |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = [[Hans Rampf (političar)|Hans Rampf]] |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = Gradonačelnik |NačelnikStranka = CSU |Web = [http://www.landshut.de/ www.landshut.de] |Slika = Landshut Burg 5.jpg |SlikaInfo = Dvorac Trausnitz u Landshutu }} '''Landshut''' je [[Njemački autonomni grad|autonomni grad]], koji se nalazi na rijeci [[Isar]] u [[Njemačka|njemačkoj]] pokrajini [[Bavarska|Bavarskoj]], koji istovremeno pripada [[Istočna Bavarska|Istočnoj]] i [[Južna Bavarska|Južnoj Bavarskoj]]. Upravno je središte Vlade [[Donja Bavarska|Donje Bavarske]] i istoimene [[Njemačka područna zajednica|područne zajednice]] ({{jez-de|Gebietskörperschaft}}). Osim toga je upravno sjedište [[Njemački okruzi|njemačkog okruga]] [[Okrug Landshut|Landshut]]. Po podacima od 31. decembra 2015. u gradu je živjelo 69.220 stanovnika,<ref name="EinwohnerLA"/> te je nakon [[Passau]]a i [[Straubing]]a treći najveći glavni grad okruga Bavarske, a nakon [[Regensburg]]a, drugi najveći grad Istočne Bavarske. U usporedbi sa ostalim gradovima Bavarske po broju stanovnika nalazi se na 12 mjestu. Od maja 2007. godine Landshut je središte [[Metropolitanskog područja München]]. Središte grada, koje se nalazi na rijeci [[Isar]], a zbog tri kacige koje se nalaze na grbu grada, često se naziva ''Grad triju kaciga'' ({{jez-de|Dreihelmestadt}}). Jedna od poznatijih manifestacija šireg regionalnog značaja u gradu je [[Landhutsko vjenčanje]], koja se održava svake četiri godine u spomen na vjenčanje [[Vojvoda|vojvode]] [[Georg, vojvoda bavarski|Georga Bogatog]] i [[Hedwig Jagiellonica|Hedwige Jagiellonice]]. Znamenitost grada je [[gotika|gotička]] [[arhitektura]] sa mnogo historijskih spomenika, predindustrijalna arhitektonika, [[dvorac Trausnitz]] i [[Crkva Svetog Martina (Landshut)|crkva Svetog Martina]], sa najvišim tornjem na svijetu izgrađenom od [[Cigla|cigle]]. == Historija == === Prahistorija === Prva ljudska naselja u ovom području između Dunava i srednjeg toka Isara postojala su još u [[Mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]] prije oko 7.000 godina. Oko 5.500.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e.<ref>Bernd Engelhardt: ''Weitberühmt und vornehm… (Das Stadtgebiet von Landshut vor 1204)'' Landshut 2004, S. 18.</ref> područje naseljavaju prvi doseljenici, koji će osnovati područje današnjeg grada. Na području današnjeg Sjevernog groblja ({{jez-de|Nordfriedhof}}) oko 4.700.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. nastaje prvo naselje mlađeg kamenog doba. Arheološkim iskapanjima iz 2006. godine pronađeni su glineni ostaci posuda i kameno oruđe, koje ukazuje da su doseljenici na ovo područje došli iz današnje [[Češka|Češke]], te su oni kulturno dominirali ovim područjem preko stotinu godina, prije nego su kulturni krugovi [[Grupa Oberlauterbach|Oberlauterbacher grupe]] preuzeli ovo područje. Ovo naselje postojalo je oko 300 godina. Slijedećih 3.500 godina ne postoje indicije o eventualnim naseobinama na ovom području. Prvi slijedeći dokaz o naselju na ovom području je jedna [[urna]] od [[Glina|gline]], koja se datira od oko 900.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. U ovo vrijeme na današnjem sjevernom dijelu grada postojalo je najveće naselje na području današnje Bavarske. Od 15.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. ovo slabo naseljeno gusto pošumljeno bregovito područje, pripada [[Rimsko carstvo|Rimskom carstvu]]. U to se vrijeme u obližnjim područjima osnivaju jake utvrde i gradovi kao [[Regensburg]] ({{lat|Castra Regina}}) ili [[Passau]] ({{lat|Batavia}}), dok je područje Landshuta u ovoj epohi manje značajno. Oko 500.&nbsp;godine formiranjem bajuvarskog naroda od različitih plemena, područje je stalno naseljeno od [[Bajuvari|Bajuvara]]. Stvaraju se prva naselja u regiji, kao npr. [[Ergolding]] i [[Eching]], gdje se kultivira poljoprivredno područje. Do 12. stoljeća, poljoprivreda se uglavnom razvija samoopskrbljivanjem. Početkom [[Visoki srednji vijek|visokog srednjeg doba]], dolazi do specijalizacije u pojedinim oblastima, te se razvija trgovina i zanatstvo. Predstavnici ovih zanimanja raspoređuju se na geografski povoljnim područjima, čime dobijaju veći broj potrebnih kupaca. Zbog važnost mosta na Isaru, Landhut u ovom periodu dobija na trgovinskom, zanatskom i geografskom značaju. === Osnivanje grada i podjela teritorije === [[Datoteka:Michael Wening Schloss Trausnitz.jpg|mini|desno|Dvorac Trausnitz]] [[Datoteka:Wappen des Herzogs in Bayern (Haus Wittelsbach).png|mini|desno|Grb dinastije Wittelsbach]] [[Datoteka:LudmillaPremysl.jpg|mini|desno|Ludmilla von Böhmen]] Već prije formiranja grada, na ovom području su postojale odbrambene i stražarska naselja, koja se historijski spominju oko 1150. godine kao ''Landeshuata'' (''Šešir i zaštita države'' - {{jez-de|Hut und Schutz des Landes}}), dok se po arheološkim iskapanjima iz 2002. godine može pouzdano tvrditi da su ove institucije postojale još u 10. stoljeću.<ref name="gruendung">Gerhard Tausche: ''Weitberühmt und vornehm… (Chronik zum Jahr 1204)'' Landshut 2004, S. 48.</ref> Početak trgovine u Bavarskoj pod vladavinom drugog bavarskog vojvode iz dinastije [[Wittelsbach]], u kojem se periodu dešavaju borbe za vlast između vojvode [[Ludwig der Kelheimer|Ludwiga der Kelheimera]], sina [[Otto I. (Bayern)|Otto I.]], kome je od strane [[Fridrik I, car Svetog rimskog carstva|Fridrika Barbarosse]] odbijeno vojvodstvo i [[Spisak regensburških biskupa|regensburškog biskupa]]. Tokom ovih sukoba, sjeveroistočno od današnjeg Landshuta, vojvoda Kehlmeier uništava dvorac i utvrdu [[Burgstall Straßburg|Straßburg]]. Može se pretpostaviti da je ovaj dvorac služio za odbranu važnog mosta na Isaru. Nedugo nakon razaranja dvorca, vojvoda se odlučuje 1204. godine, nekoliko kilometara uzvodno, sagraditi novi grad, te istovremeno napraviti novi most na Isaru. Nakon toga naselje nazvano ''Landshut'' predstavlja prvostvoreni grad Ludwiga der Kelheimera u Donjoj Bavarskoj. Tačna godina osnivanja grada i [[Dvorac Trausnitz|Dvorca Trausnitza]] može se ustanoviti na osnovu ljetopisa monaha Hermanna iz [[Samostan Niederaltaich|samostana Niederaltaich]] u kojem se navodi: {{Citat| ({{lat|Lvdwicus dux Bawariae castrum et oppidum in Lantshvt construere cepit}}) - Ludwig, vojvoda bavarski gradi zamak i naselje u Landsutu}} Geografski je grad bio idealno mjesto za stvaranje trgovinskog središta: Brdo Hofberg je bio dobro mjesto za gradnju dvorca, a zbog položaja otoka [[Mühleninsel]] izgradnja dvaju manjih mostova na Isaru je bila optimalno rješenje za premošćivanje rijeke. U to je vrijeme se na Isaru odvijala plovidba, te su se svi trgovinski putovi iz pravca [[München]]a i alpskog regiona u okolini [[Regensburg]]a i [[Bavarska šuma|Bavarskih šuma]] ukrštali u Landshutu, što su omogućili brzi razvoj Landshuta.<ref name="gruendung" /> U prvih petnaest godina svog postojanja, Ladshut se sastojao iz tri dijela: Starog grada ({{jez-de|Altstadt}}), koji se dugo izdvajao sa bogatim i značajnim zanatskim radnjama u Bavarskoj, dvorcem iznad naselja, te [[Samostan Seligenthal (Landshut)|samostanom Seligenthal]], izgrađenim 1232. godine kao zadužbinom [[Ludmilla von Böhmen|Ludmille]], udovice Ludwiga der Kelheimera. Mnogi su bavarske vojvode sahranjene u Seligthalu. Do 1253. godine Landshut je značio kao glavni grad dinastije [[Wittelsbacher]], te je ''[[de facto]]'' bio glavni grad Bavarske. U ovoj je godini država podijeljena između dvaju sinova vojvode: Na [[Gornja Bavarska|Gornju Bavarsku]] sa glavnim gradom [[München]]om i [[Donja Bavarska|Donju Bavarsku]] sa glavnim gradom Landshutom. Oko sto godina kasnije, 1340. godine [[Ludovik IV, car Svetog Rimskog Carstva|Ludovik]], ujedinjuje obe države, sada sa glavnim gradom Münchenom. Devet godina kasnije Bavarska se ponovo dijeli: ovaj put između sinova [[Ludovik IV, car Svetog Rimskog Carstva|Ludovika]] na tri područja [[Straubing-Holland]], Gornju Bavarsku i Donju Bavarsku-Landshut. Područje Donje Bavarske-Landshut pod upravom drugog sina Ludovika [[Stephan II. (Bayern)|Stephana II.]], a nakon smrti bavarskog vladara ponovo se ujedinjuje ova dva dijela. U ovom se historijskom periodu Landshut znatno širi, i to tako da se zidine gradskih utvrda nekoliko puta proširuju. Prvo širenje grada dešava se pedeset godina nakon osnivanja, kada se već postojeće ulice produžuju i ''Untere Altstadt'' se proširuje. Krajem 13. stoljeća grad se proširuje za područje današnjeg ''Neustadta'', koji je izgrađen neposredno pored dijela nazvanog ''Altstadt''. Dvadeset godina kasnije izgrađuje se područje današnjeg trga ''Dreifaltigkeitsplatz''. Od 1340. godine gradske se zidine šire na dio grada nazvan ''Freyung''. Kako se iz imena kvarta ({{jez-de|frei}} - {{bs|slobodno}}) može spoznati, ovo je naselje bilo oslobođeno mnogih poreznih nameta, a građani su bili oslobođeni plaćanja poreza cijelih deset godina. Granice se grada šire sve do obale Isara i grade se nove gradske kapije. Nakon požara u 1342. godini u kojem je uništeno stotine građevina, gradnja kuća u Landshutu se razvija generalno od kamena. Zbog požara dolazi do potrebe gradnje nove crkve, jer se stara [[Romanika|romanička]] [[crkva]] nalazila tri metra ispod novoizgrađenog centra grada. Početak gradnje odgađan je sve do 1380. godine. === Procvat Landshuta === [[Datoteka:George the Rich of bavaria.jpg|mini|desno|Vojvoda Georg bogati]] [[Datoteka:LandshutLandtor.jpg|mini|desno|Gradska vrata ''Landtor'']] Smrću [[Stephan II. (Bayern)|Stephana II.]] dolazi do nove podjele države između njegova tri sina, koja će se historijski nazvati [[Podjela Bavarske iz 1392.]] godine. Nastaju [[Vojvodstvo|vojvodstva]] [[Bayern-München]], [[Bayern-Ingolstadt]] i [[Bayern-Landshut]]. Prvi vojvoda privredno najjačeg vojvodstva Bayern-Landshuta, bio je [[Friedrich (Bayern)|Friedrich der Weise]], koji je vladao od 1375-93. i koji je obilježio eru bogatstva Landshuta. U vrijeme njegove vladavine počela je gradnja jedne od najznačajnijih građevina Bavarske tog vremena. Nakon 120 godina 1500. godine dovršena je [[Crkva svetog Martina (Landsut)|Crkva svetog Martina]], a nekoliko stotina metara sjeveroistočno izgrađana je [[Crkva Svetog Duha (Landshut)|Crkva Svetog Duha]]. Nasljednici Friedricha der Weise, koji su počasno nosili i dodatak imenu ''bogati (''{{jez-de|der Reiche}}) dodatno su pridonijeli procvatu Landshuta. Prvi od bogatih vojvoda [[Heinrich XVI, vojvoda bavarski|Heinrich XVI.]] vladao je čvrstom rukom, te je za izgradnju dvorca Trausnitz, 49-ici najbogatijih građana oduzeo imovinu čime je financirao gradnju i razvoj Landshuta. Istovremeno je proširio uticaj i značaj Landshuta u borbi za vlast sa svojim bratićem [[Ludwig VII, vojvoda bavarski|Ludwigom VII.]] iz Bayern-Ingolstadta, kada je zadobio područje [[Straubinger Ländchen]]a 1429. godine, te čitav Bayern-Ingolstadt 1447. godine nakon izumiranja bratićeve loze. U slijedećim godinama, Landshut koji je već bio političko središte, postaje privredno i kulturno središte Bavarske te postaje bogatiji od Bayern-Münchena, što se može zahvaliti trgovinom [[so]]lju sa gradovima izvan vojvodstva: [[Bad Reichenhall]]om, [[Kitzbühel]]om, [[Rattenberg (Tirol)|Rattenberg]]om i [[Kufstein]]om. Nasljednik Heinricha XVI, [[Ludwig IX, vojvoda bavarski|Ludwig IX, bogati]], koji je vladao od 1450. godina počeo je sa sistematskim progonom [[Židovi|Židova]], prisiljavanjem na pokrštavanje ili plaćanjem kazne od 30.000 [[gulden]]a i progonstvom. Vrhunac društvenih događanja i turnira je bila svečanost proslave vjenčanja njegovog sina [[Georg, vojvoda bavarski|Georga bogatog]] sa [[Hedwig Jagiellonica, vojvotkinja bavarska|Hedwigom von Polen]] iz dinastije [[Jagiellonen]]a 1475. godine, koje je historijski zabilježeno kao [[Landshutsko vjenčanje]] i postalo je najblistavija proslava kasnog srednjeg vijeka. Nakon smrti svoga oca, četiri godine kasnije 1479. godine [[Georg, vojvoda bavarski|Georg bogati]] preuzima vojvodstvo. U to je vrijeme čitav grad, osim gradskog dijela Mühleninsel, bio ograđen masivnim visokim zidom. Zid je bio prekinut na samo osam mjesta gradskim kapijama. Pored ''Ländtora'', postojao je još ''Vanjski Isartor'' i ''Unutrašnji Isartor'' u blizini Spitalerturma, a na istočnoj gradskoj granici ''Kapuzinertor'' i ''Hagrainertor'', na zapadu ''Münchnertor'' i ''Hutertor''. Mnogi umjetnici, kao [[Hans Leinberger]] i [[Mair von Landshut]], obilježili su kulturni život tog vremena. === Uspon Landshuta kao glavnog grada provincije === [[Datoteka:Stadtresidenz Landshut.jpg|mini|desno|Gradska rezidencija izgrađena u vrijeme vladavine Ludwiga&nbsp;X.]] [[Datoteka:St. Martin (Landshut).jpg|mini|desno|[[Crkva svetog Martina (Landhsut)|Crkva svetog Martina]]]] Smrću [[Georg, vojvoda bavarski|Georga bogatog]] 1. decembra 1503. godine završava period procvata Landshuta. Iz braka sa Hedwigom nije bilo muških nasljednika, te Bayern-Landshut po Wittelsbacherovim nasljednim dogovorima potpuno pripada pod vlast vojvodstva Bayern-Münchena. Kratko prije svoje smrti, Georg je neuspješno pokušao svoga zeta, kneza [[Ruprecht von der Pfalz (Freising)|Ruprechta von der Pfalza]] imenovati za svog nasljednika. Minhenska nasljedna loza nije pristala na kršenje dinastijskog dogovora, što je dovelo do sukoba nazvanih [[Landshuterski nasljedni rat]]. Tokom slijedećih dviju godina mnoga su naselja Landshuta spaljena, a sukobi su prestali tek nakon smrti Ruprechta i njegove žene [[Elisabeth von Bayern (1478–1504)|Elisabethe]] 1505. godine. Kao posljedica carske odluke Bayern-Landshut se ujedinjuje sa Bayern-Münchenom i grad gubi na političkom značaju. Nako što je 1514. godine [[Ludwig X, vojvoda bavarski|Ludwig X.]] zahtijevao vojvodstvo od svog brata [[Wilhelm IV, vojvoda bavarski|Wilhelma IV.]], pojavila se opasnost od rasplamsavanja novih sukoba. Prisilom cara, Wilhelm IV je pristao na podjelu vlasti i Ludwig X. je dobio upravu nad crkvenom financijskom upravom ({{jez-de|Rentamt}}) Landshuta i Straubinga. Od 1537-43. dao je izgraditi [[Landshutska gradska rezidencija|Landshutsku gradsku rezidenciju]], prvu [[Renesansa|renesansnu]] palaču sjeverno od Alpa. Kako Ludwig X. nije imao djece, njegovom smrću 1545. godine, Landshut gubi status rezidencijalnog grada. Do dolaska na vlast 1579. godine, nasljednik princ [[Wilhelm V, bavarski|Wilhelm V]] je prebivao u svom rodnom gradu. Pod njegovom vladavinom [[Friedrich Sustris]] je dvorac Trausnitz dogradio u renesansnom stilu. U narednim desetljećima historija grada odvija se relativno mirno. Idejom jačanja katoličke vjere u Landshutu, [[Maksimilijan I. Veliki, izborni bavarski knez|vojvoda i izborni knez Maximilian]] premjestio je kanonički samostan [[St. Kastulus]] iz [[Moosburg]]a u Landshut i proglasio je [[Crkva svetog Martina (Landhsut)|Crkvu svetog Martina]] samostanskom crkvom. [[Datoteka:Theatrum Europaeum - Aldringen.jpg|mini|desno|[[Johann Graf von Aldringen]], carski general]] Tokom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjega rata]] Landshut je bio tri puta napadnut od strane Šveđana: 1632, 1634 i 1648. godine. Napad 22. jula 1634. godine bio je za grad prilično razoran. Dok su gradonačelnik i članovi gradskog savjeta uspjeli 1632. godine razaranje grada spasiti kapitulacijom i plačanjem 100.000 [[Reichstaler]]a, u drugom napadu 1634. grad se oprdeijelio za odbranu. Odbrana je bila neuspješna, a grad i dvorac zu zauzeli švedski vojnici. U pokoljim nakon bitke stradali su mnogi građani a ubijen je i zapovjednik odbrane i carski general [[Johann von Aldringen]].<ref>Werner Ebermeier: ''Landshut im Dreißigjährigen Krieg'', Landshut 2001, {{ISBN|3-924943-22-2}}, S. 94.</ref> Nakon zauzimanja grada švedski zapovjednici [[Bernhard von Sachsen-Weimar]] i [[Gustaf Graf Horn]] dozvolili su vojsci pljačkanje grada trinaest dana. Nakon toga u gradu je zavladala [[kuga]] i [[masovna glad]] unutar gradskih zidina od čijih su posljedica umrli trećina tadađnjeg stanovništva grada.<ref>Werner Ebermeier: ''Weitberühmt und vornehm… (Landshut im Dreißigjährigen Krieg)'' Landshut 2004, S. 258.</ref> U slijedećem napadu 1648. godine grad je ponovo zauzet i to ovaj put od francuske vojske pod zapovjedništvom [[maršal]]a [[Henri de La Tour d’Auvergne|Henrija Turenna]], potpomognutih švedskom vojskom pod zapovjedništvom [[feldmaršal]]a [[Carl Gustav Wrangel|Carla Gustava Wrangel]], koji je tražio plaćanje [[Danak|danka]] pet mjeseci, tako da je grad izbjegao velika stradanja i rušenja kao u napadu prije četrnaest godine.<ref>Gerhard Tausche: Geschichte Landshuts, C.H. Beck München 2003, S. 72.</ref> Ovaj period se smatra najnižom tačkom u historiji grada. Oko sto godina gasnije, 1740-ih grad je ponovo napadnut i razrušen u toku [[Rat za austrijsko naslijeđe|Rata za austrijsko naslijeđe]], kada su ga napale austrijske trupe. Tako je 1771. godine rušenjem gradske kapije ''Spitaltor'' započeo proces sistematičnog rušenja osam historijskih gradskih kapija. Fasada Gradske rezidencije je dorađena u [[Klasicizam|klasicističkom]] stilu za vrijeme boravka [[grof]]a [[Wilhelm von Birkenfeld-Gelnhausen|Wilhelma von Birkenfeld-Gelnhausena]] 1780–99. godine. {{Široka slika|Landshut corpus christi procession 1733.png|1000px|Procesija na [[Tjelovo]] 1733. godine, [[bakrorez]] od [[Maria Ursula Hittlinger|Marije Ursule Hittlinger]]}} === Novi razvoj grada === Značajna godina za historiju grada bija je 1800. Tadašnji bavarski izborni knez [[Maksimilijan I. Josip Bavarski]] preselio je najstariji bavarski univerzitet u Landshut, osnovan 1472. godine od strane [[Ludwig IX, vojvode bavarskog|Ludwiga Bogatog]] u [[Ingolstadt]]u. Zvanični razlog preseljenja bio je direktna ugroženost univerziteta od strane francuske vojske koja je napadala dobro utvrđeni Ingolstadt. U stvarnosti, preseljenje je planirano već 20 godina ranije, uglavnom zbog provincijalnosti Ingolstadta, koja je kočila razvoj i rad na univerzitetu.<ref>Alfons Beckenbauer: ''Weitberühmt und vornehm… (Die Universität in Landshuts Mauern (1800–1826))'' Landshut 2004, S. 317.</ref> Maksimilijan I je odbijao centralističke težnje iz Münchena, a preseljenjem univerziteta bi se pojačao značaj Landshuta. Tako je i princ [[Ludvig August od Vitelsbaha|Ludwig I]] za vrijeme studija boravio u gradskoj rezidenciji u prvom desetljeću 19. stoljeća. Slijedeći napad na Landshut bio je 21. aprila 1809. godine kada je francuska vojska pod vođstvom [[Napoléon Bonaparte|Napoléona]] napala grad, a u ''Bitci kod Landshuta'' su slijedeća tri gradska tornja i kapije oštećena u toj mjeri da su morale biti porušene. Nakon što je krajem 18. stoljeće iz grada nestao [[Jezuiti|jezuitski]] [[samostan]], do 1802-03. u gradu su nastala sedam novih samostana. [[Sekularizacija Bavarske|Sekularizacijom Bavarske]] početkom 19. stoljeća, mnogi su samostani tada zatvoreni. U slijedećih četrdeset godina osnovana su tri nova samostana: 1826. godine [[Uršulinke|uršulinski]] [[Samostan Svetoga Josipa (Landshut)|Samostan Svetoga Josipa]], 1835. [[Cisterciti|cistercitski]] [[Samostan Seligenthal Landshut]] i [[Franjevci|franjevački]] [[Samostan Svetog Petra i Pavla (Landshut)|Samostan Svetog Petra i Pavla]]. Godine 1826. dvadesetpet godina nakon preseljenja univerzitetau Landshut, kralj Bavarske [[Ludwig I, kralj Bavarske|Ludwig I.]], odlučuje o preseljenju univerziteta, koji je tada brojao oko 1000 studenata i bio među pet najvećih fakulteta Njemačke, u glavni grad München. Danas taj univerzitet nosi ime [[Univerzitet Ludwig-Maximilians u Münchenu|Univerzitet Ludwig-Maximilians]]. Kao nadomjestak zbog gubitka značaja grada, dvije vojne jedinice preseljene su u grad: konjička [[2. Kraljevska bavarska Chevaulegers regimenta "Taxis"]] i [[4. Kraljevski bavarski lovački bataljon]], kao i [[apelacioni sud]] iz Münchena i jedan [[licej]] (danas mjerljiv ja visokom školom).<ref>Gerhard Tausche: Geschichte Landshuts, C.H. Beck München 2003, S. 138.</ref> Licej je 1834. godine premješten u [[Freising]] iz koje je nastala [[Filozofsko-teološka visoka škola Freising]]. Nakon ove kratkotrajne univerzitetske epohe Lansdut ima podređenu ulogu u Bavarskoj. Novom teritorijalno-upravno organizacijom Bavarske pod vladavinom grofa [[Maximilian von Montgelas|Maximiliana von Montgelasa]] gradu je 1806. godine pripojen bavarski okrug [[Isarkreis]], ali je i dalje bio pod upravom Münchena. Uprava je djelomično promjenjena, kada je grad postao sjedište vlade Donje Bavarske. Grad je 1858. godine povezan željezničkom prugom u pravcu Münchena. Gradska kapija ''Münchner Tor'' srušena je 1874. godine, radi poboljšanja protoka prometa u gornjem dijelu starog grada ''Altstadt''. Kralj [[Ludwig II, kralj Bavarske|Ludwig II.]] je u vrijeme 1869-73. godine na drugom spratu dvorca Trausnitz dogradio i obnovio rezidencijalne prostorije.<ref>{{Webarchive | url=http://www.burgtrausnitz.de/htdocs/geschichte/geschichte.html | wayback=20050306163230 | text=burgtrausnitz.de}}</ref> === 20. stoljeće === [[Datoteka:St. Martin's church.jpg|mini|desno|Pješačka zona od 2006. godine u Altstadtu]] Prvih trideset godina 20. stoljeća nisu posebno značajna u historiji grada. Godine su obilježene jakom [[Industrijalizacija|industrijalizacijom]]. Godinu dana prije preuzimanja vlasti [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] 1932. godine vlada okruga [[Oberpfalz]] i Donje Bavarske se ujedinjuje, a sjedište [[Okrug Donja Bavarska i Oberpfalz|Okruga Donja Bavarska i Oberpfalz]] se premješta u [[Regensburg]]. Gradu su 1. aprila 1928. pripojene do tada samostalne općine Achdorf i Berg ob Landshut. Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[paramilitarna organizacija]] "[[Organisation Todt]]" je na ''Kleinen Exerzierplatz'' osnovala jedan [[Vanjski logori koncentracionog logora Dachau|vanjski]] [[koncentracioni logor]] ({{jez-de|Außenlager}}), koji je pripadao [[Koncentracioni logor Dachau|koncentracionom logoru Dachauu]]. U njemu je bilo zarobljeno oko 500 [[Židovi|židovskih]] logoraša prvenstveno namjenjenih za [[Prinudni rad u Trećem rajhu|prinudni rad]] u vojnoj industriji [[Treći rajh|Trećeg rajha]], od kojih su 83 logoraša umrla od teških uslova. Na tom je mjestu (''Groblje Landshut-Achdorf'' ) postavljena spomen ploča koja podsjeća na žrtve [[Nacizam|nacističkog]] [[teror]]a, te na 74 logoraša, koji su umrli u [[Marševi smrti|prisilnom maršu]], a koji su bili zarobljeni u [[Koncentracioni logor Flossenbürg|koncentracionom logoru Flossenbürgu]]. Oko mjesec dana prije ulaska američke vojske u grad, 19. marta 1945. zgrada željezničke stanice je razrušena u bombardiranju, u kom je poginulo oko 300-400 ljudi. Tri dana prije zauzimanja grada od američke vojske, 29. aprila 1945. bez sudskog procesa, od strane tajne policije [[GESTAPO]], na gradskom trgu ''Viehmarktplatz,'' a na zapovijed [[gauleiter]]a [[Ludwig Ruckdeschel (političar)|Ludwiga Ruckdeschela]] javno je obješen član gradske skupštine [[Franz Seiff]].<ref>Albrecht Bald: „Braun schimmert die Grenze und treu steht die Mark!“ Der NS-Gau Bayerische Ostmark/Bayreuth 1933–1945. Grenzgau, Grenzlandideologie und wirtschaftliche Problemregion, Bayreuth 2014 (= Bayreuther Rekonstruktionen, Bd. 2), S. 140</ref> Razlog za vješanje bio je jer je sa nekoliko građana zauzeo skupštinsku zgradu sa namjerom da grad bez odbrane preda američkoj vojsci. Posmrtno mu je 1946. godine dodijeljeno ime jedne ulice u gradu.<ref>Gedenkstätten für die Opfer des Nationalsozialismus. Eine Dokumentation, Band 1. Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn 1995, {{ISBN|3-89331-208-0}}, S. 159f.</ref> U sjećanje na ove i druge žrtve [[Nacizam|nacionalsocijalizma]] u Landshutu je 2. oktobra 2012. godine u ulici ''Theaterstraße'', dijelu grada ''Altstadt'' i ulici ''Seligenthaler Straße'' postavljeno 16 [[Kamenovi spoticanja|kamenova spoticanja]], po ideji njemačkog umjetnika [[Gunter Demnig|Guntera Demniga]]. Nakon završetka rata i osnivanja [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], 1956. godine je istočnobavarski okrug podijeljen u dva dijela. Landshut je ponovo postao sjedište vlade i glavni grad Donje Bavarske. Između 1972-74. [[Teritorijalna reforma u Bavarskoj|teritorijalnom reformom u Bavarskoj]], površina grada je povećana od 19&nbsp;km² na oko 66&nbsp;km². Bivša općina Münchnerau i jedan dio općine Hohenegglkofen pripali su 1. januara 1972. Landshutu, a 1. jula 1972. gradu je pripala općina Schönbrunn.<ref>{{cite book|author1=Wilhelm Volkert (Hrsg.)|title=Handbuch der bayerischen Ämter, Gemeinden und Gerichte 1799–1980|date=1983|publisher=C.H.Beck’sche Verlagsbuchhandlung|location=München|isbn=3-406-09669-7|page=601}}</ref> Veći dio općine Frauenberg pripojen je 1. jula 1974.<ref>{{cite book|title=Historisches Gemeindeverzeichnis für die Bundesrepublik Deutschland. Namens-, Grenz- und Schlüsselnummernänderungen bei Gemeinden, Kreisen und Regierungsbezirken vom 27. 5. 1970 bis 31. 12. 1982|date=1983|publisher=W. Kohlhammer GmbH|location=Stuttgart i Mainz|isbn=3-17-003263-1|page=603|edition=Statistisches Bundesamt}}</ref> U 1978. godini osnovana je [[Visoka škola Landshut|Visoka škola]], koja je u početku imala odsjeke za privredu, socijalne nauke i tehnički odsjek, a kasnije su pridodani odsjeci za mašinstvo i informatiku. === 21. stoljeće === == Geografija == === Položaj === [[Datoteka:Landshut, Germany Landsat 2000.png|mini|lijevo|Landshut posmatran sa južne strane; Izvor: Landsat 2000]] Landeshut se nalazi u središtu donjobavarskog brežuljkastog područja, koje se prostire od [[Dunav]]a na [[sjever]]u, pa sve do [[München|minhenske]] zaravni na [[jug]]u; Grad pripada predalpnom području. [[Tercijar]]ni brežuljci su u gradskom području isprekidani koritom [[Isar]]a. Veći dio izgrađenog područja nalazi se na ravnim terasastim nanosima Isara u dolini. Isar dijeli grad u tri veća gradska područja: Sjeverni dio u Isarsko-Dunavskim brežuljcima, južni dio u Isarsko-Innskim brežuljcima, te na [[otok]] [[Mühleninsel]] u središtu grada. Južni okruzi grada odvojeni su relativno strmim obroncima brežuljaka od kojih je najviši Hofberg sa 505 metara, koji ujedno predstavlja najvišu tačku grada. Jugozapadno od izgrađenog dijela grada u pravcu [[Moosburg]]a, nalazi se ptičiji [[rezervat]] [[Rezervat Mittlere Isarstauseen|Mittlere Isarstauseen]], koji se ubraja među najznačajnije rezervate vodenih ptica u Bavarskoj. U donjem toku Isara istočno od gradskog područja, nalaze se nekoliko vještačkih jezera od kojih su najznačajnija [[Stausee Altheim]], [[Stausee Niederaichbach]] i [[Badeseen Gretlmühle]]. === Geologija === U okolini Landshuta nalaze se brojna nalazišta i iskopišta [[bentonit]]a. Stvaranje bentonita prouzrokovano je padom [[meteorit]]a tzv. ([[Ries-Impakt]]) prije oko 15 milona godina u južnoj Njemačkoj.<ref>Johannes Baier: ''Die Auswurfprodukte des Ries-Impakts, Deutschland'' in ''Documenta Naturae'', Vol. 162, München, 2007, {{ISBN|978-3-86544-162-1}}.</ref><ref>Johannes Baier: ''Zur Herkunft und Bedeutung der Ries-Auswurfprodukte für den Impakt-Mechanismus.'' In: ''Jahresberichte und Mitteilungen des Oberrheinischen Geologischen Vereins.'' 91, 2009, S.&nbsp;9–29, {{DOI|10.1127/jmogv/91/2009/9}}.</ref> === Klima === [[Datoteka:Klimadiagramm-metrisch-deutsch-Landshut.Deutschland.png|mini|desno|Klimatski dijagram Landshuta]] Grad Landshut nalazi se u [[Umjereni pojas|umjerenoj klimatskoj zoni]] sa [[Kontinentalna klima|kontinentalnom klimom]], koja je tokom čitave godine u vlažnom području. Prosječna godišnja temperatura je 8,5&nbsp;°C, gdje je januar najhladniji sa oko −1,0&nbsp;°C, a juli sa prosječnom temperaturom od 18,1&nbsp;°C najtopliji mjesec u godini. Prosječna količina padavina je 824&nbsp;m što u usporedbi sa drugi bavarskim gradovima predstavlja gornji opseg prosječne vrijednosti. Padavine u Južnoj Bavarskoj su uglavnom iz pravca sjevera u pravcu Alpa, te je tako prosječna količina padavina u gradu [[Regensburg]]u, koji se nalazi sjeverno od Landshuta samo 637&nbsp;mm, dok južno od Landshuta u [[Rosenheim]]u 1075&nbsp;mm padavina godišnje. Najkišniji mjesec je juli sa oko 100&nbsp;mm, a najsuhlji mjesec je februar sa 43&nbsp;mm. === Gradsko područje === [[Datoteka:Landkreis Landshut Germany Blank.png|mini|desno|Položaj grada Landshut unutar istoimenog okruga]] [[Datoteka:Landshut-Ansicht.jpg|mini|desno|Landshut sa Crkvom svetog Martina i Dvorcem Burg Trausnitz]] Grad Landshut je [[enklava]] unutar [[Okrug Landshut|istoimenog okruga]]. Površina gradskog područja je 65,7&nbsp;km², a grad se prostire u pravcu od jugozapada prema sjeveroistoku slijedeći tok Isara. Širina grada u pravcu istok-zapad je 21,5&nbsp;km, a u pravcu sjever-jug, na najširem mjestu je 7,2&nbsp;km. === Susjedne općine === {{Susjedne općine | OPIS= Položaj susjednih općina u odnosu na Landshut | SZ=[[Bruckberg (Donja Bavarska)|Bruckberg]] | S= [[Altdorf (Donja Bavarska)|Altdorf]] <br> [[Ergolding]] | SI=[[Essenbach]] | Z= | I=[[Niederaichbach]] | JZ=[[Eching (Okrug Landshut)|Eching]] | J=[[Kumhausen]] <br> [[Tiefenbach (Landshut)|Tiefenbach]] | JI=[[Adlkofen]] }} Ukupno devet općina graniče sa gradskim područjem Landshuta. U smjeru kazaljke na satu grad graniči na sjeveroistoku sa općinom [[Essenbach]], na istoku sa općinama [[Adlkofen]] i [[Kumhausen]] te [[Tiefenbach (Landshut)|Tiefenbach]] na jugu. Na jugozapadnoj strani grada nalaze se općine [[Eching (Okrug Landshut)|Eching]] i [[Bruckberg (Donja Bavarska)|Bruckberg]]. Na sjeveru grad graniči sa općinama [[Altdorf (Donja Bavarska)|Altdorf]] i [[Ergolding]] . == Teritorijalna podjela == === Dijelovi grada === Grad Landshut sastoji se od jedanaest gradskih dijelova. Ukoliko jedan gradski dio nije zastupljen u gradskom savjetu, građani se mogu samoorganizirati i izabrati jednog predstavnika. Gradski dijelovi nemaju pojedinačnu upravu. ; Jedanaest dijelova grada sa podacima o površini i broju stanovnika<ref>http://opus.kobv.de/zlb/volltexte/2008/6799/pdf/statistischer_jahresbericht_2007.pdf{{Mrtav link}} Stadt Landshut, Statistischer Jahresbericht 2007.</ref> {| align="left" |- |[[Datoteka:Karte Landshut.png|450px|mini|lijevo|Dijelovi grada na karti Landshuta]] |} {| class="wikitable sortable" |- ! Nr. || align="left" | Dio grada || Površina<br />[[Hektar|ha]] || Broj <br />stanovnika<sup>*</sup> || Gustoća<br />po km² || class="unsortable" | Primjedba |- | 00|| Altstadt || align="right"| 100|| align="right"| 4430 || align="right"| 4430 || Historijsko središte grada |- | 01|| Nikola || align="right"| 139|| align="right"| 9298 || align="right"| 6689 || Dio između starog grada i glavne željezničke stanice |- | 02|| West || align="right"| 533|| align="right"| 10172 || align="right"| 1908 || Dio sjeverno od Isara |- | 03|| Wolfgang || align="right"| 340 || align="right"| 8955 || align="right"| 2634 || Dio sjeverno od glavne željezničke stanice |- | 04|| Industriegebiet || align="right"| 311 || align="right"| 3309 || align="right"| 1064 || |- | 05|| Peter und Paul || align="right"| 308 || align="right"| 7869 || align="right"| 2555 || |- | 06|| Schönbrunn || align="right"| 898 || align="right"| 3040 || align="right"| 339 || Pripojeno gradu 1. jula 1972. |- | 07|| Frauenberg || align="right"| 1581 || align="right"| 2523 || align="right"| 160 || Pripojeno gradu 1. jula 1974. |- | 08|| [[Berg (Landshut)|Berg]] || align="right"| 539 || align="right"| 4434 || align="right"| 823 || Eingemeindung am 1. April 1928 |- | 09|| [[Landshut-Achdorf|Achdorf]] || align="right"| 459 || align="right"| 6650 || align="right"| 1449 || Eingemeindung am 1. April 1928 |- | 10|| [[Münchnerau]] || align="right"| 1380 || align="right"| 1958 || align="right"| 142 || Eingemeindung am 1. Januar 1972 |- style="background: #DDD;" | class="sortbottom" | ||Landshut|| align="right"| 6579 || align="right"| 62629|| align="right"| 952 || |} <sup>*</sup> 31. decembar 2007. Neslužbeni dijelovi grada su [[Mitterwöhr (Landshut)|Mitterwöhr]] na istoimenom otoku na rijeci Isar, (Stadtteil Peter und Paul), te ''Zwischen den Brücken'' na [[Mühleninsel]] u gradskom dijelu Altstadt. === Dijelovi općine === Neovisno od ove podjele, grad je podijeljen na 54 službene dijelove općina, koji se razlikuju dijelovi grada (sa oznakom 00-05), sela, te nenaseljena područja. Do 1962. godine grad je bio podijeljen na 57 općinska dijela. {| class="wikitable sortable" |+ Dijelovi grada<ref>[http://daten.digitale-sammlungen.de/~db/0005/bsb00059539/images/index.html?id=00059539&nativeno=163 Amtliches Ortsverzeichnis für Bayern, Gebietsstand: 25. Mai 1987, München, 1991], S. 163.</ref> ! Nr. || Općinski dio || Tip ||Stanovništvo.<br />1987 || bivša<br />općina || Gradski dio || Primjedba |- |001||Landshut ||Hauptort||align="right"|41183||Landshut||00 - 05||&nbsp; |- |002||Achdorf ||Gradski dio||align="right"|5866||Achdorf||09 Achdorf||&nbsp; |- |003||Aign ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|5||Achdorf||09 Achdorf||&nbsp; |- |004||Attenkofen ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|7||Schönbrunn||06 Schönbrunn||&nbsp; |- |005||Aubach ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|0||Frauenberg||07 Frauenberg||&nbsp; |- |006||Auloh ||Selo ||align="right"|1355||Frauenberg||07 Frauenberg||&nbsp; |- |007||Aumühle ||Nenaseljeno područje||align="right"|&nbsp; ||Wolfsbach||07 Frauenberg||zu 054 |- |008||Bartreith ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|5||Hohenegglkofen||08 Berg ob Landshut||&nbsp; |- |009||Berg ob Landshut ||Gradski dio||align="right"|4047||Berg ob Landshut||08 Berg ob Landshut||&nbsp; |- |010||Berggrub ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|9||Hohenegglkofen||08 Berg ob Landshut||&nbsp; |- |011||Buchenthal ||Selo ||align="right"|33||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |012||Dirnau ||Nenaseljeno područje||align="right"|34||Wolfsbach||07 Frauenberg||&nbsp; |- |013||Duniwang ||Nenaseljeno područje||align="right"|39||Frauenberg||07 Frauenberg||&nbsp; |- |014||Echingerhof ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|10||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |015||Ehrnstorf ||Nenaseljeno područje||align="right"|13||Hohenegglkofen (Niederkam)||08 Berg ob Landshut||&nbsp; |- |016||Eisgrub ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|2||Wolfsbach||07 Frauenberg||&nbsp; |- |017||Ellermühle ||Nenaseljeno područje||align="right"|22||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |018||Englberg ||Selo ||align="right"| ||Hohenegglkofen (Niederkam)||08 Berg ob Landshut||zu 009 |- |019||Entenau ||Nenaseljeno područje||align="right"|31||Wolfsbach||07 Frauenberg||&nbsp; |- |020||Feichtmaier ||Nenaseljeno područje||align="right"|19||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |021||Frauenberg ||Kirchdorf||align="right"|83||Frauenberg||07 Frauenberg||&nbsp; |- |022||Gretlmühle ||Selo ||align="right"|48||Frauenberg||07 Frauenberg||&nbsp; |- |023||Gündlkoferau ||Selo ||align="right"|64||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |024||Haag ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|5||Schönbrunn||06 Schönbrunn||&nbsp; |- |025||Hagrain ||Selo ||align="right"| ||Hohenegglkofen||08 Berg ob Landshut||zu 001 |- |026||Hascherkeller ||Naselje||align="right"| ||Ergolding||04 Industriegebiet||zu 001 |- |027||Kranzed ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|6||Schönbrunn||06 Schönbrunn||&nbsp; |- |028||Löschenbrand ||Naselje||align="right"| ||Altdorf||03 Wolfgang||zu 001 |- |029||Lurzenhof ||Selo ||align="right"| ||Schönbrunn||06 Schönbrunn||zu 040 |- |030||Moniberg ||Selo ||align="right"| ||Schönbrunn||05 Peter und Paul||zu 001 |- |031||Mühlhof ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|2||Schönbrunn||06 Schönbrunn||&nbsp; |- |032||Münchnerau ||Kirchdorf||align="right"|796||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |033||Neubau ||Nenaseljeno područje||align="right"|19||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |034||Neudeck ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|3||Wolfsbach||07 Frauenberg||&nbsp; |- |035||Peterreuth ||Nenaseljeno područje||align="right"|21||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |036||Reithof ||Nenaseljeno područje||align="right"|7||Wolfsbach||07 Frauenberg||&nbsp; |- |037||Sallmannsberg ||Nenaseljeno područje||align="right"|14||Hohenegglkofen||08 Berg ob Landshut||&nbsp; |- |038||Salzdorf ||Nenaseljeno područje||align="right"|45||Hohenegglkofen (Götzdorf)||08 Berg ob Landshut||&nbsp; |- |039||Schaumburg ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|5||Wolfsbach||07 Frauenberg||&nbsp; |- |040||Schönbrunn ||Gradski dio||align="right"|2079||Schönbrunn||06 Schönbrunn||&nbsp; |- |041||Schopperhof ||Slabo naseljeno područje ||align="right"| ||Hohenegglkofen||08 Berg ob Landshut||zu 037 |- |042||Schwaig ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|0||Frauenberg||07 Frauenberg||unbewohnt |- |043||Schweinbach ||Kirchdorf||align="right"|265||Schönbrunn||06 Schönbrunn||&nbsp; |- |044||Seethal ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|7||Schönbrunn||06 Schönbrunn||&nbsp; |- |045||Siebensee ||Selo ||align="right"|101||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |046||Stallwang ||Selo ||align="right"|51||Frauenberg||07 Frauenberg||&nbsp; |- |047||Sterneck ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|3||Wolfsbach||07 Frauenberg||&nbsp; |- |048||Straßburg ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|5||Frauenberg||07 Frauenberg||&nbsp; |- |049||Unterschönbach ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|11||Schönbrunn||06 Schönbrunn||&nbsp; |- |050||Voglheerd ||Slabo naseljeno područje ||align="right"| ||Schönbrunn||06 Schönbrunn||zu 001 |- |051||Waas ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|2||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |052||Wampelmühle ||Nenaseljeno područje||align="right"|20||Münchnerau||10 Münchnerau||&nbsp; |- |053||Wolfstein ||Slabo naseljeno područje ||align="right"|5||Wolfsbach||07 Frauenberg||&nbsp; |- |054||Wolfsteinerau ||Selo ||align="right"|99||Wolfsbach||07 Frauenberg||&nbsp; |- |…||Klausenberg<sup> 1)</sup>||Nenaseljeno područje||align="right"|&nbsp;||Achdorf||09 Achdorf||zu 002 |- |…||Metzenthal<sup> 1)</sup>||Nenaseljeno područje||align="right"|&nbsp;||Achdorf||09 Achdorf||zu 002 |- |…||Trausnitz<sup> 1)</sup>||Bergschloss||align="right"|&nbsp;||Berg ob Landshut||08 Berg ob Landshut||zu 009 |- |} <sup>1) </sup>Ime ukinuto 1962 aufgehoben.<ref>Entschließung der Regierung von Niederbayern, vom 28. März 1961 - Nr. II/4 - 4055 L 1</ref> === Katastarske općine === Grad je podijeljen na 13 [[Katastarska općina|katastarskih općina]]: {{Dvostruka slika |left|smjer = horizontalno |Karte Landshut mit Gemarkungen und Nachbargemeinden.png|400px|Karte Landshut mit Gemarkungen und Stadtteilen und Nachbargemeinden.png|400px |Katastarske općine Lanshuta|Katastarske općine (crno) i dijelovi grada (crveno) }} {| class="wikitable sortable" ! Nr. || GT || Katastarska općina || Površina<br />[[Hektar|ha]] || Eingemein-<br />dung|| Gemarkungsteile in<br />Nachbargemeinden||Primjedba |- | 6618 || 0 || Achdorf || align="right"| 336 || 01.04.1928 || &nbsp; || &nbsp; |- | 6615 || 1 || Altdorf || align="right"| 177 || 01.07.1974 || Altdorf (0)|| Naselje Löschenbrand |- | 6619 || 0 || Berg ob Landshut || align="right"| 226 || 01.04.1928 || &nbsp; || &nbsp; |- | 6588 || 1 || Ergolding || align="right"| 141 || 01.07.1974 || Ergolding (0) || Weiler Hascherkeller |- | 6621 || 0 || Frauenberg || align="right"| 848 || 01.07.1974 || Adlkofen (1) || &nbsp; |- | 6646 || 1 || Götzdorf || align="right"| 84 || 01.01.1972 || Kumhausen (0) || [[Weiler]] Salzdorf |- | 6647 || 1 || Hohenegglkofen || align="right"| 137 || 01.01.1972 || Kumhausen (0) || &nbsp; |- | 6617 || 0 || Landshut || align="right"| 1386 || ---------- || &nbsp; || &nbsp; |- | 6616 || 0 || Münchnerau || align="right"| 1551 || 01.01.1972 || &nbsp;|| 1. Juli 1972 [[Gemeindefreies Gebiet]] ''Liebenau'' |- | 6645 || 1 || Niederkam || align="right"| 44 || 01.01.1972 || Kumhausen (0) || Englberg und Ehrnstorf |- | 6594 || 1 || Ohu || align="right"| 63 || 01.01.1982 || Essenbach (0) || [[Gemeindefreies Gebiet]] ''Untere Au'' (Teileingemeindung am 1. Juli 1972) |- | 6620 || 0 || Schönbrunn || align="right"| 854 || 01.07.1972 || &nbsp; || &nbsp; |- | 6605 || 0 || Wolfsbach || align="right"| 732 || 01.07.1974 || Niederaichbach (1), Adlkofen (2)|| Teileingemeindung nach Frauenberg am 1. Juli 1971 |- style="background: #DDD;" | class="sortbottom" | &nbsp;||&nbsp;||Landshut|| align="right"| 6579 || &nbsp; || &nbsp; || &nbsp; |} Katastarska općina Landshut podijeljena je na gradske dijelove 00 do 05. Katastarske općine Achdorf, Münchnerau i Schönbrunn otprilike odgovaraju istoimenim gradskim dijelovima. Bivše slobodno općinsko područje Liebenau pripojeno je katastarskoj općini Münchnerau. Pripadajuće katastarsa općina Landshuta Ohu, der koje je ranije odgovaralo katastarskoj općini Untere Au entspricht, pripada dijelu grada Schönbrunn. Katastarske općine Landshuta koje pripadaju Altdorfu und Ergoldingu su sastavni dio dijelova grada Wolfgang odnosno Industriegebiet. Katastarske općine Hohenegglkofen, Götzdorf i Niederkam sačinjavaju sa Berg ob Landshutz dio grada Berg. Katastarske općine Frauenberg i Wolfsbach (Gemarkungsteil) sačinjavaju većim dijelom dio grada Frauenberg. == Demografija == == Politika == === Skupština === {{Izborni dijagram | Država = DE | Naslov = Izbori za gradsku skupštinu 2014. | Naslov2 = Učešće na izborima 40,0% | Godina ranije = 2008 <ref>[http://www.landshut.de/fileadmin/files_stadt/webs/wahl_2008/ Stadt Landshut: Stadtratswahl 2008] landshut.de (abgerufen am 14. April 2014)</ref> | Godina kasnije = 2014 |GUV = | Partija1 = CSU | Rezultat_novi1 = 28.2 | Rezultat_stari1 = 37.5 | Partija2 = GRÜNE | Rezultat_novi2 = 16.3 | Rezultat_stari2 = 17.0 | Partija3 = SPD | Rezultat_novi3 = 13.2 | Rezultat_stari3 = 14.1 | Partija4 = [[Landshuter Mitte|LM]] | Rezultat_novi4 = 12.0 | Rezultat_stari4 = 0 |FARBE4 = 0066FF | Primjedba4 = Landshuter Mitte | Partija5 = FW | Rezultat_novi5 = 10.7 | Rezultat_stari5 = 11.0 | Primjedba5 = 2014 Landesvereinigung, 2008 FW Landshut e. V. | Partija6 = [[Bürger für Landshut|BfL]] | Rezultat_novi6 = 4.8 | Rezultat_stari6 = 7.4 | Primjedba6 = Bürger für Landshut | Partija7 = [[Junge Liste Landshut|JL]] | Rezultat_novi7 = 4.7 | Rezultat_stari7 = 0 | Primjedba7 = Junge Liste Landshut | Partija8 = ÖDP | Rezultat_novi8 = 4.5 | Rezultat_stari8 = 4.0 | Partija9 = Ost. | Rezultat_novi9 = 5.5 | Rezultat_stari9 = 2.7 }} Gradska skupština predstavlja najviši vid komunalne uprave grada. Sastoji se od 44 predstavnika koji se biraju svake 4 godine. Zadnji izbori bili su 16. marta 2014, a slijedeći su predviđeni za mart 2020. godine.<ref>Bayerisches Innenministerium: [http://www.bayerisches-innenministerium.de/suk/wahlen/gemeindekreis/index.php ''Gemeinde- und Landkreiswahlen''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322121004/http://www.bayerisches-innenministerium.de/suk/wahlen/gemeindekreis/index.php |date=22 Mart 2014 }}. Online auf bayerisches-innenministerium.de. Abgerufen am 14. April 2014.</ref> Na izborima je pravo glasa imalo 52.178 građana, od kojih su 20.863 izašli na izbore.<ref>[http://www.landshut.de/wahlen/Stadtratswahl/261000_000161/index.html landshut.de] Vorläufiges Ergebnis zur Stadtratswahl 2014 am 16.03.2014 (abgerufen am 14. April 2014)</ref> U odnosu na izbore iz 2010 godine, učešće glasača se smanjilo za 5,3%. Usprkos gubitku glasova na zadnjim izborima [[Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)|Kršćansko-socijalna unija]] (CSU) ostala je najjača frakcija u skupštini sa 13 predstavnika, dok su [[Savez 90/Zeleni]] i [[SPD Bavarska|SPD Bavarske]] dobili približno isti broj glasova i zadržali 7, odnosno 6 mjesta u skupštini. Novoosnovana frakcija ''Landshuter Mitte'' sastavljena dijelom od bivših članova skupštine iz CSU sa 5 članova je četvrta po jakosti partija u skupštini. Sa pet predstavnika je takođe nezavisna lista [[Freie Wähler Bayern]]. Novoizabrane stranke su [[Junge Liste Landshut]], [[Ekološko-demokratska partija (Njemačka)|Ekološko-demokratska partija]] (ÖDP), lista [[Bürger für Landshut]] sa dva predstavnika te [[FDP Bayern|FDP]] i [[Bayernpartei]] sa jednim predstavnikom. {{raščistiti}} === Gradonačelnik === {{Gradonačelnici Landshuta}} Nakon završetka Drugog svjetskog rata, gradom uglavnom upravlja [[Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)|Kršćansko-socijalna unija]] (CSU). == Privreda i infrastruktura == == Kultura == == Poznate osobe == == Vanjski linkovi == <references /> [[Kategorija:Landshut]] [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] svikyp3hzmrk23ab3l7rlpdqysvjsdk 0 412599 3712882 3556831 2025-06-07T00:22:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje/Njemačka | ime = Leverkusen | širina_stepeni = 51| širina_minuta = 02| širina_sekundi = | širina_SJ =N | dužina_stepeni = 06| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = | dužina_IZ =E | karta = | karta_lokacija = Njemačka |Grb = DEU Leverkusen COA.svg |ImeSrednjegNivoaVlasti = [[Njemačke savezne pokrajine|Pokrajina]] |SrednjiNivoVlasti = [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]] |Općina = |Stanovništvo = 161279 |StanovništvoGodina = 2008. |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 78.85 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = |Poštanski broj = |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = grad |Načelnik = |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = {{URL|leverkusen.de}} |Slika = Leverkusen-Schloss-Morsbroich Hauptgebäude.jpg |SlikaInfo = Palača Morsbroich }} '''Leverkusen''' ({{IPA-de|ˈleːvɐˌkuːzn̩|-|De-Leverkusen.ogg}}) grad je u [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]], u [[Njemačka|Njemačkoj]], na istočnoj obali rijeke [[Rajna|Rajne]]. Na jugu, Leverkusen graniči sa [[Köln]]om i na sjeveru sa [[Njemačke savezne pokrajine|državnom]] prijestolnicom [[Düsseldorf]]om. Sa oko 161.000 stanovnika, Leverkusen je jedan od manjih gradova države. Grad je poznat po farmaceutskoj kompaniji [[Bayer]] i po svom sportskom klubu [[Bayer 04 Leverkusen]]. == Historija == Srce onoga šta je sad Leverkusen bilo je selo zvano Wiesdorf, koje datira od 12. vijeka. Tokom Kölnskog rata od 1583. do 1588, Leverkusen je bio razoren. Cijela oblast je bila ruralna do kraja 19. vijeka, kada je industrija pojačala razvoj što je dovelo do toga da grad Leverkusen postane jedan od najvažnijih centara njemačke hemijske industrije. Hemičar Carl Leverkus, u potrazi za izgradnjom fabrike boja, izabrao je Wiesdorf 1860. On je izgradio fabriku za proizvodnju vještačke ultramarino plave boje u Kahlbergu u Wiesdorfu 1861. godine, i prozvao nadolazeće stanište "Leverkusen" prema porodičnoj kući u Lennepu. Fabriku je preuzela kompanija [[Bayer]] 1891. godine; Bayer je preselio sjedište u Wiesdorf 1912. godine. Nakon konfiskacije krajem Drugog svjetskog rata postala je IG Farben. Grad Leverkusen propisno je osnovan 1930. godine spajanjem Wiesdorfa, Schlebuscha, Steinbüchela i Rheindorfa, i posthumno je imenovan po Carlu Leverkusu. Fabrike IG Farben su bombardovale USAAF Osma zračna jedinica 1. decembra 1943. godine<ref>[http://www.91stbombgroup.com/Dailies/322ndjan1943.html 322nd Dailies from 1943 - 91st Bomb Group (H)]. 91st Bomb Group.</ref> od strane [[Royal Air Force|RAF-a]] na 22. august 1943. godine<ref>[http://www.bbc.co.uk/ww2peopleswar/stories/83/a9019983.shtml WW2 People's War - A Bedfordshire Bomb Aimer - Part Two] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130114011511/http://www.bbc.co.uk/ww2peopleswar/stories/83/a9019983.shtml |date=14. 1. 2013 }}.</ref> i opet od RAF-a tokom kampanje bombardiranja 19/20. novembra i 10/11. decembra 1943. U 1975. godini, Opladen (uključujući Quettingen i Lützenkirchen od 1930), Hitdorf i Bergisch Neukirchen pridružuju se Leverkusenu. Trenutni grad je sačinjen od nekoliko sela, prvobitno zvanih Wiesdorf, Opladen, Schlebusch, Manfort, Bürrig, Hitdorf, Quettingen, Lützenkirchen, Steinbüchel, Rheindorf i Bergisch-Neukirchen. == Glavni grad i mjesta interesa == [[Datoteka:Bayer-Hochhaus_Japangarten.jpg|desno|mini|349x349piksel|Japanski Vrt ispred Bayerovog tornja]] * [[BayArena]] je domaći stadion za [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]], i ima mjesta za preko 30.000 ljudi. * Freudenthaler Sensenhammer je industrijski muzej. * Schloss Morsbroich - zamak u stilu [[barok]]a, sada je muzej suvremene umjetnosti. * Vodeni Toranj Leverkusen-Bürrig - 72,45 metara visok vodeni rezervoar s osmatračnicom * Neuland Park - veliki park, pored [[Rajna|Rajne]] * Japanski Vrt - vrt koji je napravio Carl Duisberg 1923. godine * Koloniju radnika - historijski urbani okrug u centru Leverkusena * ''Einigkeit i Recht i Freiheit'' - historijski brodski most pored [[Rajna|Rajne]] između Wiesdorfa i Rheindorfa * [[Mauzolej]] od Carla Duisberga - mauzolej u centru Carl Duisbergovog parka, pored Kasina * NaturGut Ophoven - obrazovni centar za prirodu u Leverkusen-Opladenu == Međunarodni odnosi == [[Datoteka:BayArena_neu_2009.jpg|desno|mini|BayArena]] Leverkusen je partner sa: {| class="wikitable" | * Oulu, Finska <small>''(od 1968)''</small><ref name="Oulu Twin Cities">{{Cite web|url=http://www.ouka.fi/oulu/kansainvalisyys/ystavyyskaupungit|title=Ystävyyskaupungit (Twin Cities)|language=Finnish|access-date=27. 7. 2013|work=Oulun kaupunki (City of Oulu)|archive-date=10. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710050221/https://www.ouka.fi/oulu/kansainvalisyys/ystavyyskaupungit|url-status=dead}}</ref> * Bracknell, UK <small>''(od 1975)''</small><ref>(Bracknell Town, part of the Bracknell Forest local authority twinned with Opladen in 1973, Opladen then incorporated with Leverkusen in 1975</ref> * [[Ljubljana]], Slovenija <small>''(od 1979)''</small><ref name="Ljubljana twinnings">{{Cite web|url=http://www.ljubljana.si/si/ljubljana/pobratena-mesta-zdruzenja/|title=Medmestno in mednarodno sodelovanje|access-date=27. 7. 2013|work=Mestna občina Ljubljana (Ljubljana City)|archive-url=https://web.archive.org/web/20130626075304/http://www.ljubljana.si/si/ljubljana/pobratena-mesta-zdruzenja/|archive-date=26. 6. 2013|url-status=dead}} {{sl simbol}}</ref> * Nazareta Illit, Izrael <small>''(od 1980)''</small> | * Chinandega, Nikaragva <small>''(od 1986)''</small> * Schwedt, Njemačka <small>''(od 1989)''</small> * Racibórz, Poljska <small>''(od 2002)''</small><ref>{{Cite web |url=http://www.leverkusen.com/ratibor/vertrag.php |title=Contract in German and Polish |access-date=25. 5. 2016 |archive-date=26. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180326202527/http://www.leverkusen.com/ratibor/vertrag.php |url-status=dead }}</ref> * Villeneuve d'Ascq, Francuska <small>''(od 2005)''</small> * Wuxi, Kina <small>''(od 2014)''</small><ref>[http://www.leverkusen.com/presse/db/presse.php?view=00029624 contract signed] {{de simbol}}</ref> |} == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * Blaschke, Stefan (1999): ''Unternehmen und Gemeinde: Das Bayerwerk im Raum Leverkusen 1891-1914'' Cologne: SH-Verlag, [[:en:Special:BookSources/3894980680|ISBN 3-89498-068-0]] {{de simbol}} * Archive of Leverkusen (2005): ''Leverkusen. Geschichte einer Stadt am Rhein.'' Bielefeld: Verlag für Regionalgeschichte, [[:en:Special:BookSources/389534575X|ISBN 3-89534-575-X]] {{de simbol}} * Franz Gruß (1987): ''Geschichte und Porträt der Stadt Leverkusen.'' Leverkusen: Verlag Anna Gruß, [[:en:Special:BookSources/393047803X|ISBN 3-930478-03-X]] {{de simbol}} == Vanjski linkovi == * [http://www.leverkusen.de Grad Leverkusen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200815101950/https://leverkusen.de/ |date=15. 8. 2020 }} {{de simbol}} {{Gradovi u Njemačkoj}} [[Kategorija:Leverkusen]] [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] 4g2ixunki15i7ms1fugwf683rcttkwx 0 412694 3712967 3376999 2025-06-07T07:21:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712967 wikitext text/x-wiki {{Infokutija most | ime_mosta = Musala | alternativno_ime = Titov most | slika = Ponte di Tito, Mostar.jpg | opis_slike = | premošćuje = [[Neretva|Neretvu]] | mjesto = {{ZD|BIH}} [[Mostar]] | vrijeme_gradnje = 1873–1882. | otvorenje = 1882, 1936. | saniranje = 1888, 1936, 1995, 2000. | rušenje = 1992. | uprava_nad_mostom = | konstrukcija = | namjena = | arhitekta = | dizajner = | materijal = [[Armirani beton]] | graditelj = | podizvođači = | ukupna_dužina = 94 m | visina_mosta = | širina_mosta = | najveći_raspon = | koordinate = }} '''Most Musala''' nalazi se na [[Neretva|Neretvi]] u [[Mostar]]u i nastavlja se na istoimeni trg. Smješten je između [[hotel]]a "Neretve" na lijevoj i "Bristola" na desnoj obali. Zanimljiv je po svoja četiri imena u različitim periodima historije, ali i po rušenjima, sanacijama i obnavljanjima.<ref name="MM">{{cite web|url=http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2015/12/Kre%C5%A1imir-%C5%A0aravanja-Mostovi-Mostara-iz-Austro-Ugarskog-razdoblja_opt.pdf |title = MOSTOVI MOSTARA IZ AUSTRO-UGARSKOG RAZDOBLJA |publisher=cidom.org|access-date=24. 1. 2017}}</ref> <!-- Mostarska musala nalazi se uz Ćose Jahja-hodžinu džamiju i bila je vlasništvo vakufa ove džamije. Zauzimala je široki prostor između džamije, parka (ranije Drljevića bašte), Neretve i Banjskog sokaka. Lokaliteti južno od ovog sokaka zvali su se ranije Tabakovina, Behlilovina i Đulmezovina. Danas je to trg Musala. –> Možda iskoristiti ovaj dio na nekom drugom mjestu. --> == Historija == Most je počela graditi [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijska]] vlast početkom 1873. godine, a bilo je planirano da se izgradi s ciljem rasterećenja [[Stari most|Starog mosta]], koji je stoljećima bio jedini prijelaz s jedne na drugu stranu Neretve. [[Vilajet Bosna|Vilajetska]] skupština odobrila je tu gradnju na zahtjev hercegovačkih zastupnika u maju 1870. godine. Radovi su bili obustavljeni zbog nedostaka sredstava ili [[Nevesinjska puška|ustanka]] u [[Hercegovina|Hercegovini]] 1875. godine. Veliki istesani kameni blokovi dočekali su dolazak [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Most je završen 1882. i dobio je ime ''Most cara i kralja [[Franjo Josip, car Austrije|Franje Josipa]]''. Izgrađen je od željezno-rešetkaste konstrukcije namijenjene za [[most u Jablanici]]. Kad se ispostavilo da je kraći za 4 m za lokaciju u [[Jablanica|Jablanici]], prebačen je u Mostar. Bio je dug 94 m i postavljen na šest ozidanih stubova od tesanog [[kamen]]a. Već 1888. obavljena je prva rekonstrukcija ovog mosta. Tom prilikom preko njega je provedena glavna vodovodna cijev na lijevu obalu Neretve. U februaru 1935. skinuta je željezna konstrukcija mosta i izgrađena [[Armirani beton|armiranobetonska]]. Novi most pušten je u saobraćaj 7. jula 1936, a dobio je naziv ''Most [[Petar I, kralj Srbije|kralja Petra]]''. Bio je presvučen [[asfalt]]om i to su bili prvi kvadrati asfalta postavljeni u Mostaru. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1945. do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992.]] ovaj most nosio je ime ''Most [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]''. Od 1952. na tadašnjem Titovom mostu započinje organizirano takmičenje u skokovima u Neretvu, koje se tu nastavlja sve do 1968, kad je prebačeno na [[Stari most]], gdje se i danas [[Skokovi sa Starog mosta|održava]]. Za vrijeme ratnih sukoba 1992–1995. most je srušen u noći između 29. i 30. maja 1992. Naredne godine na mjestu srušenog mosta postavljen je privremeni željezni most. Tokom daljnjih sukoba most je doživio potpunu devastaciju i jedva je bio prohodan. Obnovile su ga jedinice [[UNPROFOR]]-a 1995. Uklonjen je 1999. da bi na istom mjestu 2000. godine bio napravljen novi armiranobetonski most, onakav kakav je bio i ranije. Sada nosi naziv ''Most Musala''.<ref name="MM" /> == Literatura == * [[Hivzija Hasandedić]], "Musala", ''Mostarska informativna revija MM'', dvobroj 6/7, 1996. * Zlatko Serdarević, "Most na Musali", ''Mostarska informativna revija MM'', dvobroj 6/7, 1997. == Vanjski linkovi == * [http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/mostarski-mostovi-most-musala/45962 Most Musala]{{Mrtav link}} * [http://memorylimit.blogger.ba/arhiva/2013/10/21/3601709 Musala]{{Mrtav link}} == Reference == {{refspisak}} {{Mostarski mostovi}} {{coord|43|20|38|N|17|48|38|E|display=title}} [[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Mostovi na Neretvi]] [[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini iz austrougarskog perioda]] [[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini iz jugoslavenskog perioda]] 08gkrv3t54eggryrkrgzomxzikqqdva 0 420089 3712897 3557058 2025-06-07T02:32:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712897 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Mahovnjaci<br>(''Bryozoa'')<br>Rani ordovicij – Sadašnjost<ref name="Taylor2013"/><ref name="xia"/> | slika = Haeckel Bryozoa.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Raznolikost mahovnjaka<br>([[Ernst Haeckel]], 1904.) | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Bryozoa]] | razred_autorstvo =<ref>{{cite journal | last1 = Halanych | first1 = K. M. | last2 = Bacheller | first2 = J. D. | last3 = Aguinaldo | first3 = A. M. | last4 = Liva | first4 = S. M. | last5 = Hillis | first5 = D. M. | last6 = Lake | first6 = J. A. | title = Evidence from 18S ribosomal DNA that the lophophorates are protostome animals | url = https://archive.org/details/sim_science_1995-03-17_267_5204/page/1641 | journal = Science | volume = 267 | issue = 5204 | pages = 1641–1643 | date = 17. 3. 1995 | pmid = 7886451 |bibcode = 1995Sci...267.1641H |doi = 10.1126/science.7886451 }}</ref> | authority = Ehrenberg, 1831<ref>{{cite journal|last=Ernst|first=A.|year=2007|title=A cystoporate bryozoan species from the Zechstein (Late Permian)|journal=Paläontologische Zeitschrift|volume=81|issue=2|pages=113–117|doi=10.1007/BF02988385}}</ref> | tip_species_autorstvo = [[Thomas S. Savage|Savage]], 1847 | razdioba_stupanj = [[Razred (biologija)razred]] }} [[Datoteka:Ecomare - fossiel mosdiertjes (fitis-fossiel-mosdiertje-vuursteen-01-sd).jpg|thumb|]] '''Mahovnjaci''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Bryozoa'' – poznati i kao '''Polyzoa''' ili '''Ectoprocta'''<ref name=Brusaca>{{cite book|author=Brusca|author2=Brusca|title=The Invertebrates|year=2003|url=https://archive.org/details/invertebrates0002brus|chapter=21: The Lophophorate Phyla}}</ref> – su [[koljeno (biologija)|koljeno]] [[vodena životinja|vodenih životina]] iz grupe [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]]. Obično su dugi oko 0,5&nbsp;mm, a hrane se filtriranjem i prosijavanjem čestica hrane iz vode, koristeći se uvlačivim [[lofofora]]ma, "krunama" [[pipak]]a koji su obloženi [[cilija]]ma. Većina morskih vrsta živi u tropskim vodama, ali nekoliko vrsta je pronađeno u [[Okeanska brazda|okeanskim brazdama]], dok su drugi pronađeni i u [[Geografski pol|polarnim]] vodama. Vrste jednog [[razred (biologija)|razreda]] žive samo u različitim slatkovodnim okruženjima, a nekoliko vrsta (uglavnom morskog razreda) vole [[slane vode]]. Danas je poznato više od 4.000&nbsp; vrsta. Vrste jednog [[rod (biologija)|roda]] žive samotnjački, a ostale su grupisane u [[kolonija (biologija)|kolonijama]].<ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref> Koljeno se prvobitno zvalo "Polyzoa", ali ovaj naziv je zamijenjen sa "Bryozoa" [[1831]]. godine. Druga grupa životinja koja je otkrivena kasnije, a čiji je mehanizam filtriranja izgledao slično, također je uključena u "Bryozoa" sve do [[1869]]. godine. Međutim, tada se pokazalo da su dvije grupe bile međusobno veoma različite. Šta više, tada je nedavno otkrivena grupa dobila ime [[Entoprocta]], dok su prvobitne "Bryozoa" zvali "Ectoprocta". Međutim, za drugu grupu je u širokoj upotrebi ostao naziv ''Bryozoa''. ==Pregled== Mahovnjaci obuhvataju prepoznatljivu i izdvojenu grupu morskih, rjeđe slatkovodnih, sitnih beskičmenjaka, koja je izdvojena iz koljena ''Tentaculata'' ili ''Lophophorata''. Imaju sesilni način života organiziran u kolonijama. Obično prekrivaju stijene, druge predmete i biljke, osobito alge i to u gustim nakupinama koje liče na [[mahovine]]. Tijelo mahovnjaka je u obliku čašice sa peteljkom koja je pričvršćena za podlogu. Donji dio izlučuje kućicu od sluzi, [[hitin]]a ili [[krečnjak]]a, a na gornjem, mehkom kraju nalaze se usta s vjenčićem treplji koje stvaraju vrtložna strujanja sa sitnijim česticama hrane. Nemaju sistem provođenja tjelesnih tečnosti, a većina je [[hermafrodit]]na. Morski oblici se razmnožavaju vanjskim, a slatkovodni unutrašnjim pupanjem. Kada se razmnožavaju spolno, iz oplođenih jaja razvija se [[larva]], koja neko vrijeme slobodno pliva, a zatim se spusti na dno i [[metamorfoza|preobrazi]] u odraslu životinju.<ref name="Sofradzija"/> == Zajedničke osobine == Jedinke u kolonijama briozoa (Ectoprocta) nazivaju se [[zooid]]i, jer nisu u potpunosti nezavisne životinje. Sve kolonije sadrže autozooide, koji su odgovorni za hranjenje i [[izlučivanje]]. Kolonije nekih [[razred (biologija)|razreda]] imaju različite vrste nehranećih zooida specijalista od kojih su neke mrijestilišta za oplođena jaja, a neke klase imaju posebne zooide za odbranu kolonije. Najveći broj vrsta je u razredu ''[[Cheilostomata]]'', možda zato što imaju najširi spektar specijalističkih zooida. Nekoliko vrsta može se uvući vrlo polahko pomoću bodljikavih defanzivnih zooida kao noge. Autozooidi snabdijevaju hranjivim tvarima nehranjive zooide kanalima koji variraju između klasa. Svi zooidi, uključujući i one u usamljeničkih vrsta, sastoje se od ''cistida'' koji daje tjelesni zid i proizvodi [[egzoskelet]] i ''[[polipid]]e'' koji sadrže unutrašnje organe i lofofore ili druge specijalizirana proširenja. Zooidi nemaju posebne organe za izlučivanje, a polipidi autozooida bivaju odbačeni kada polipidi postanu preopterećeni otpadnim proizvodima. Tada obično tjelesni zid raste zamjenjujuči polipide. Autozooidi imaju želudac je u obliku slova U, s ustima unutar "krune" pipaka i anusom izvan nje. Kolonije se razvijaju u različitim oblicima, uključujući uvijene, žbunaste i listaste. ''Cheilostomata'' proizvode [[biomineralizacija|mineralizirani]] egzoskelet i stvaraju jednoslojne listove koji prožimaju površine. Zooidi svih slatkovodnih vrsta su simultani [[hermafrodit]]i. Iako kao mnoge morske vrste funkcioniraju prvo kao mužjaci, a zatim kao ženke, njihove kolonije uvijek sadrže kombinaciju zooida koji su u svojim muškim i ženskim fazama. Sve vrste otpuštaju [[sperma|spermu]] u vodu. Neki otpuštaju [[jaje|jaja]] u vodu, dok drugi hvataju spermu pomoću pipaka i interno oplode svoja jaja. U nekih vrsta [[larve]] imaju velika žumanca, kojima se hrane i brzo se poravnaju na površini. Druge proizvode larve koje imaju malo žumance, ali plivaju i hrane za nekoliko dana prije toga. Nakon iscrpljivanja hrane, sve larve prolaze kroz radikalnu [[metamorfoza|metamorfozu]] koja uništava i obnavlja gotovo sva unutrašnja tkiva. Slatkovodne vrste proizvode [[statoblast]]e koji leže uspavano dok su povoljni uslovi, što omogućava lozi kolonije da preživi, čak i ako se u teškim uslovima ubije matična kolonija. U [[predator]]e morskih mahovnjaka spadaju: [[puž|morski puževi]], [[ribe]], [[morski jež]]evi, [[piknogonid]]e, [[rakovi]], [[grinja|grinje]] i [[morska zvijezda|morske zvijezde]]. Slatkovodni mahovnjaci su [[plijen]] [[puž]]evima, [[insekt]]ima i [[riba]]ma. U [[Tajland]]u, mnoge populacije jedne slatkovodne vrste su iskorijenjene dolaskom [[uvedena vrsta|uvedene vrste]] puža. Brzo rastuća invazivna bryozoa sa sjeveroistočnih i sjeverozapadnih obala [[SAD]]-a je ograničila je [[kelpske šume]] do te mjere da je pogodila lokalne populacije riba i beskičmenjaka. Mahovnjaci su se proširili kao bolesti [[ribnjak]]a i ribara. Hemikalije koje su izvučene iz morskih vrsta mahovnjaka su u fazi istraživanja za liječenje [[Rak (bolest)|rak]]a i [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]], ali analize nisu ohrabrujuće. Mineralizirani skeleti mahovnjaka prvo su se pojavili u stijenama sa početka [[ordovicij]]skog [[Period (geologija)|perioda]],<ref name=Taylor2013>{{cite journal|doi=10.1666/13-029|title=Reinterpretation of the Cambrian 'bryozoan' ''Pywackia'' as an octocoral|year=2013|last1=Taylor|first1=P.D.|last2=Berning|first2=B.|last3=Wilson|first3=M.A.|journal=Journal of Paleontology|volume=87|issue=6|pages=984–990}}</ref> čineći posljednje veliko koljeno koje se pojavilo u fosilnom zapisu. To je dovelo istraživače na sumnju da su mahovnjaci nastali ranije, ali su na početku bili nemineralizirani i možda su se značajno razlikovali od fosiliziranih i modernih oblicika. Rani fosili su uglavnom uspravnog oblika, ali inkrustrirani oblici postupno su postali preovladavajući. Neizvjesno je da li je koljeno [[monofiletska evolucije|monofiletsko]]. Evolucijski odnos mahovnjaka prema drugim koljenima su nejasni, dijelom zbog toga što je pogled naučnika na porodično stablo životinja uglavnom pod uticajem poznatijih koljena. [[morfologija (biologija)|Morfološka]] i [[molekulska filogenija|molekulskofilogenijska]] analiza se ne slažu oko odnosa mahovnjaka s entoproktama, u tome da li mahovnjake treba grupisati sa [[brahiopode|brahiopodama]] i [[foronoid]]ima u ''[[Lophophorata]]'' i da li mahovnjke treba svrstati u [[protostome]] ili [[deuterostome]]. ==Opis== ===Anatomija odraslih=== Struktura svih glista u peharu vrlo je ujednačena. Sastoje se od [[mišić]]e stapke, na čijem je donjem kraju oblikovano stopalo s ljepljivom žlijezdom i čašice, koja predstavlja stvarno tijelo i ima krunu šiljatih bodlji i čekinja. Veličina pojedinih životinja ([[zooid]]a) obično je oko milimetar; najmanja poznata vrsta je ''Loxomespilon perezi'' s oko 0,1 milimetra, a najveća ''Barentsia robusta'' s visinom od oko sedam milimetara. Pojedinačne životinje su bilateralno simetrične strukture i slične površnine [[polip]]a u [[Hydrozoa]], uključujući i [[Cnidaria]]nsu Za razliku od njih, čašice entoprokta nisu uvučene, već se mogu samonamotati. Vanjski sloj životinja formira jednoslojna [[epiderma]], koja je na vanjskoj strani ograničena želatinoznim slojem. [[Muskulatura]], koja se sastoji od nagnutih vlakana u predjelu čašice i spaja se u uzdužnu mišiće u stabljici, leži ispod. Tjelesna šupljina kod ovih životinja je [[pseudocelom]] ispunjen tečnošću sa izoliranim nakupinama [[mezenhim]]skih ćelija, u kojima nema [[epitel]]nih obloga slobodnog prostora. Organi životinja se nalaze u peharu, pri čemu je [[crijevo|crijevni kanal]] u obliku slova '''U''' i zauzima većinu prostora. Crijevo nema vlastite mišiće, a u unutrašnjosti se nalaze [[cilija|cilije]], koje transportuju hranu do centralnog dijela, [[želudac|želuca]]. Tu se odvija probava i apsorpcija hranjivih sastojaka.Povrh toga, krov želuca, poput [[jetra|jetre]] [[kičmenjak]]a, glavno je skladište i metabolički organ, a služi i za izlučivanje, jer se krajnji metabolički proizvodi izbacuju iz tjelesne šupljine u crijevni trakt. Usni otvor i [[anus]] otvaraju se prema gore u predjelu atrija, u kojem se nalazi pipci. Kao organi za [[mokraćni sistem|izlučivanje]] i [[osmoregulacija|osmoregulaciju]] služe uparene [[protonephridije]], kao i za odvod iz kesastih [[gonada]] . [[Nervni sistem]] je jednostavan i ima jednostavnu [[ganglija|gangliju]] u obliku crijeva. Nervni snopovi od toga idu do mišića čašice, šipki i stapke. Na površini pehara nalaze se [[mehanoreceptori]] i dodatni čulni organi s unutarnje strane atena. Ove životinje nemaju organe osjetljive za [[svjetlost]]. ===Anatomija larve === Larva ima prosječni promjer od samo 50 do 100 mikrometra i pokazuje niz sličnosti sa rasprostranjenom larvom zvanom [[trohrofora]]. Razlike postoje između ostalog i u kupolastoj izvedbi gornje polovine ([[episfera]]) s krunskim pločama na gornjem, apikalnom kraju. Zbog ove kupole, dolazi naziv "trohoforna larva" ([[grčkli]] ''throchos'' = kupolasti krov, svod) predložen (Salvini-Plawen) 1980. Na dnu episfere uzdiže se vijenac koji služi za kretanje tokom početnog plutajućeg (pelagiškog) načina života larve. U većini vrsta na epizefiri je formiran senzorni organ koji se sastoji od trepljastog nabora i para svjetlosnih senzornih organa ([[ocela]]) kod životinja koje bi se kasnije mogle oživjeti (predoralni organ). Praoralni organ je uparen u kasnijim samotnim oblicima, neparni u slučaju oblika koji formiraju kolonije. Donja polovina larve, [[hiposfera]], u potpunosti je uronjena u episferu tokom plivanja i zato je spolja teško vidljiva. To je bio glavni razlog početnog izjednačavanja sa larvom trohofora. Tek kada je postalo jasno da se u drugoj, živoj sredini ([[bentos]]koj), transformirana hiposfera koristi kao puzajuća potplata, izjednačavanje s trohoforom je relativizirano (međutim, kod nekih vrsta Kamptozoa, nema ove druge faza života u tlu). Usni otvor je na rubu hiposfere, ispod vijenaca treplji i vodi kroz crijevni kanal u obliku slova U do anusa, koji je takođe u hiposferi. Trohofora takođe ima [[protonefridije]], koje služe za [[mokraćni sistem|izlučivanje tjelesnog otpada]]. ==Način života== Peharasti crvi žive kao [[filter|filtrirajući]] suspendirane materije iz vode, uz pomoć svojih antena i ostalih dodataka. Oni izlučuju ljepljivu sluz, na koju se čestice lijepe, na [[cilija]]a pipaljki dovodeći ih do usnog otvora. Stiskanjem uzdužnih mišićnih vlakana, pojedine životinje izvode kretnje u vidu kretanja klatna i karakteristične pokrete pehara kako bi povećale performanse filtracije. Većina vrsta su solitarni (samotni) oblici, pričvršćen za podlogu, ali otprilike trećina vrsta također formira kolonije s nekoliko jedinki, čije su grane povezane pomoću stapki. ==Razmnožavanje i razvoj== Kamptozoa se mogu razmnožavati i seksualno i aseksualno. U porodici ''Pedicellinidae'' u osnovi su istovremeno [[hermafrodit]]i, tj. trajno imaju i muške i ženske genitalne organe, ''Loxosomatidae'' su protandrični hermafroditi, što znači da se prvo razvijaju muški, a potom i ženski spolni organi. ''Barentsidae'' imaju razdvojene spolove, a se javljaju u koloniji. U osnovi, mužjaci s [[testis]]ima uvijek se formiraju prvi, a razvoj ženskih [[zooid]]a ovisi o prisutnosti potpuno razvijenih mužjaka u koloniji. Životni vijek pojedinih životinja je oko šest nedjelja. ===Aseksualna reprodukcija === Bespolna reprodukcija nastaje pupanjem [[ektoderm]]a čašičnog zida, što je rezultira pojavom genetički iz identičnog ([[klon]]skog) potomstvA. Pupoljci nastaju u ZIDU čašice u predjelu usta ili, u slučaju oblika KOJI formiranja kolonije, na DRŠCI. Tek nakon završetka stvaranja pupoljka, majčinske [[mezenhim]]ske ćelije migriraju u novostvorenu životinju i formiraju [[mišić]]e i [[vezivno tkivo]]. U kolonijalnim vrstama, mlade životinje ostaju povezane s matičnom životinjom preko stabljike i produžujući spojnu dršku na mjestu spajanja. Kao rezultat toga, nastaju matične ili visoko razgranate drvolike kolonije, koje kod nekih vrsta poput ''Pedicellinopsis fructiosa'' dostižu visine i do 2,5 centimetra s hiljadama pojedinih [[zooid]]a . Regeneracijskii kapacitet od Kamptozoa je relativno ograničen i samo utiče na regeneraciju oštećenih pipaka. Pomoću stablolikih oblika kolonija mogu se obnoviti stabljike iz [[blastoderm]]a stabljike, pa one mogu služiti kao stadiji opstanka (posebno u porodici ''Barentsiidae''). Neke kolonije tvore i vrlo zakašnjele pupove, koji postaju pravi zooidi tek kada je ostatak kolonije ugine. ===Seksualna reprodukcija === U slučaju seksualne reprodukcije, muške životinje ispuštaju spermu u slobodnu vodu, odakle se unosi u ženske životinje. [[Oplodnja]] se odvija u [[jajnik]]u ženki, odakle oplođeni [[zigot]]i migriraju u atrij i skladište se u posebnim parovima džepova koji se nalaze na obje strane [[rektum]]a . U [[embriogeneza|embrionskom razvoju]] spiranom gastrulacijom, svaka od formirane dvije manje (mikromere) i dvije veće ćelija (makromere) postavljaju se spiralno jedne protiv drugih. Od 4d ćelija razvijaju se [[telomezoblas]]ne ćelije, porijeklom iz [[mezoderm]]nog tkiva. To je kod [[Spiralia]] tipski spiralni kvartet-4D-brazdanja. Zbog ove osobine potrebno je uzeti u obzir bliski odnos vrčastog crva i drugih spiralijaa. Glavni fokus ovdje je na crve i [[mehkušci|mehkušce]]. ==Distribucija i staništa == Peharasti crvi mogu se naći širom svijeta, u vodama obalnih područja. Većina vrsta je morska, a rasprostranjena ''Urnatella gracilis'' jedina je vrsta koja živi u slatkoj vodi. Njena veća brojnost je pronađena samo u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], i odakle je unesena u Evropu i Aziju. Pojedine životinje vrlo često se nastanjuju na drugim beskičmenjacima kao što su [[spužve]], [[pluća]]šice, [[bodljokošci]]i, a rjeđe i [[rakovi]], gdje imaju koristi od turbulencije vode zbog kretanja i hranjenja većih životinja. Kolonije žive na svim podlogama koje su izložene struji, posebno na hidrodnim štapovima, [[školjke|školjkama]] i [[puževi]]ma . == Prepoznatljive osobine srodnih koljena == Mahovnjaci, [[Phoronida|foronidi]] i[[Brachiopoda|brahiopodi]] hrane se iz vode, filtrirajući čestice pomoću [[lofofora]], "krune" šupljeg pipka. Mahovnjaci stvaraju kolonije koje se sastoje od [[kloniranje|klonova]] zvanih zooidi, koji su obično dugi oko 0,5&nbsp;mm, rijetko 1&nbsp;mm. Foronidi u cjelini imaju mahovnjačke zooide, ali su dugi oko 2 do 20&nbsp;cm i iako često rastu u gomilam, ne stvaraju kolonije koje se sastoje od klonova. Za brahiopode se općenito misli da su blisko srodni mahovnjacima i foronidima, ali se razlikuju po tome što imaju ljušturu koja liči na onu kod školjki [[Bivalvia]]. Svatri [[koljeno (biologija)|koljena]] imaju [[celom]], unutrašnju duplju koja je prekrivena [[mezotel]]om. Neke kolonije inkrustrirane mimahovnjacima sa [[bioneralizacija|mineraliziranim]] [[egzoskelet]]om izgledaju kao mali korali. Međutim, mahovnjačke kolonije osniva ancestrula koja je okrugla, a ne u obliku normalnog zooida date vrste. S druge strane, osnivački polip korala ima oblik kao i njegove kćeri polipi, a koralni zooidi nemaju celom ili lofofore. [[Entoprocta|Entoprokti]], drugo koljeno sa filtriranjem hrane po tome dosta liče na mahovnjake, ali njihove strukture za uzimanje hrane koje liče na lofofore, imaju čvrste pipke i [[anus]] koji se nalazi u unutrašnjosti, a ne izvan baze "krune" i nemaju [[celom]]. {{clear}} {|cellspacing="0" border="1" bgcolor="white" |+'''Pregled razdvajajućih svojstava''' |- align="center" ! rowspan="2"| Svojstvo/Struktura&nbsp; !! rowspan="2"| Bryozoa<br />(Ectoprocta) !! colspan="2" | Ostale [[Lophophoratae]]<ref name="RuppertFoxBarnesLophophorataGen">{{cite book | author1=Ruppert, E.E. | author2=Fox, R.S. | author3=Barnes, R.D. | last-author-amp=yes | title=Invertebrate Zoology | chapter=Lophoporata | publisher=Brooks / Cole | edition=7 | isbn=0-03-025982-7 | year=2004 | page=[https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/817 817] | url=https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/817 }}</ref>!! Ostali [[Lophotrochozoa]] !! colspan="2" | Koljena sličnog izgleda |- align="center" ! [[Phoronida]]<ref name="RuppertFoxBarnesPhoronida">{{cite book | author1=Ruppert, E.E. | author2=Fox, R.S. | author3=Barnes, R.D. | last-author-amp=yes | title=Invertebrate Zoology | chapter=Lophoporata | publisher=Brooks / Cole | edition=7 | isbn=0-03-025982-7 | year=2004 | pages=[https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/817 817–821] | url=https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/817 }}</ref>!! [[Brachiopoda]]<ref name="RuppertFoxBarnesBrachiopoda">{{cite book | author1=Ruppert, E.E. | author2=Fox, R.S. | author3=Barnes, R.D. | last-author-amp=yes | title=Invertebrate Zoology | chapter=Lophoporata | publisher=Brooks / Cole | edition=7 | isbn=0-03-025982-7 | year=2004 | pages=[https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/821 821–829] | url=https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/821 }}</ref>!! [[Annelida]], [[Mollusca]] !! [[Entoprocta]]<ref name="RuppertFoxBarnesEntoprocta">{{cite book | author1=Ruppert, E.E. | author2=Fox, R.S. | author3=Barnes, R.D. | last-author-amp=yes | title=Invertebrate Zoology | chapter=Kamptozoa and Cycliophora | publisher=Brooks / Cole | edition=7 | isbn=0-03-025982-7 | year=2004 | pages=[https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/808 808–812] | url=https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/808 }}</ref>!! [[Koral]]i (razred koljena [[Cnidaria]]) |- align="center" ! [[Celom]] | Trodijelni, uključujući epistomsku šupljinu || colspan="2" | Trodijelni ||Kod osnovnih oblika, jedan po segmentu; kod nekih [[takson]]a, spojeni || colspan="2" | |- align="center" ! Formiranje celoma | Neizvjesno zbog [[metamorfoze]] [[larve]] u odrasle, čini to neizvodljivim|| colspan="2" | [[Enterocoely]] || [[Schizocoely]] || colspan="2" | Nije primjenjivo |- align="center" ! Lofofor | colspan="3" | Sa šupljim pipcima || Nijedan || Slična struktura načina hranjenja, ali sa tvrdim pipima|| Nijedan |- align="center" !Hranjene iz vodenog vrtloga | colspan="3" | Od vrha do baze pipaka||Nije primjenjivo || Od baze do vrha pipaka|| Nije primjenjivo |- align="center" ! [[Cilija|Multitrepljaste]] ćelije u [[epitel]]u |Da || colspan="2" |Ne|| colspan="2" | || Nije primjenjivo |- align="center" ! Položaj [[anus]]a | colspan="2" | Izvan baze lofofora || Varira, kod nekih vrsta nijedan||Stražnji kraj, ali kod [[Siboglinidae]] nijedan||Unutar baze organa koji liči na base of lofofor ||Nijedan |- align="center" ! Kolonijalni | Kod većine, kolonije klonova; jedan [[rod (biologija)|rod]] solitarnih || colspan="3" | [[Sesilnost (zoologija)|Sesilne]] vrste su često u gomilama, ali bez aktivne suradnje||Kod nekih vrsta, kolonije; postoje neke usamljeničke vrste|| Kolonije klonova |- align="center" ! Oblik osnivačkog zooida | okrugl, ne liče na normalne zooide || colspan="3" |Nije primjenjivo|| colspan="2" | Isti kao ostali zooid |- align="center" ! [[Biomineralizacija|Mineralizirani]] [[egzoskelet]]i | Neki [[takson]]i || Ne|| Ljušture liče onima kod školjki [[Bivalvia]] ||Neke sesilne anelide grade mineralizirane cijevi;<ref name="RuppertFoxBarnesAnnelGen">{{cite book | author1=Ruppert, E.E. | author2=Fox, R.S. | author3=Barnes, R.D. | last-author-amp=yes | title=Invertebrate Zoology | chapter=Annelida | publisher=Brooks / Cole | edition=7 | isbn=0-03-025982-7 | year=2004 | pages=[https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/414 414–420] | url=https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/414 }}</ref> Većina [[mehkušac]]a ima ljušture, ali današnji [[glavonošci]] ([[Cephalopoda]]) imaju je unutra ili nikako.<ref name="RuppertFoxBarnes2004MolluscaGen">{{cite book | author1=Ruppert, E.E. | author2=Fox, R.S. | author3=Barnes, R.D. | last-author-amp=yes | title=Invertebrate Zoology | publisher=Brooks / Cole | edition=7 | isbn=0-03-025982-7 | year=2004 | pages=[https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/284 284–291] | url=https://archive.org/details/isbn_9780030259821/page/284 }}</ref> || Ne || Neki taksoni |} ==Filogenija == Zbog svoje male veličine i nedostatka tvrdih tvari u njihovim tijelima, filogenetski dokazi o peharasim crvima vrlo su nepotpuni. Najstariji poznati oblici potječu iz kasnog [[jura|jure]], a nađeni su u [[Engleska|Engleskoj]]. ==Sistematika == Vanjska klasifikacija peharastih crva još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Prvobitno su ih potpuno svrstali umahovnjake (Bryozoa), ali većina je urednika odbacila ovu klasifikaciju. Na temelju [[ontogeneza|ontogenetskih]] opažanja pojedini autori, posebno Nielsen (1979), ih smještaju u neposrednu blizinu Bryozoa. Ax 1999 [2], s druge strane, predlaže alternativnu klasifikaciju u srodstvu sa [[mehkušci]]ma (Mollusca) i rezultirajući [[takson]] naziva Lacunifera, uzimajući, kao argumente, u obzir finu strukturu [[kutikula|kutikule]], strukturu tjelesne šupljine kao sistem lakuna i finu strukturu cilija. Još jedna prednost ove hipoteze vidi se u činjenici da se između trohoforskih liarvi nekih mehkušaca i peharastih crva može uspostaviti evolucijska povezanost koja izgleda kao da je puzajuća larva (u ekstremnim slučajevima čak i stopalo pauka mehkušca potiče od larve crvenog luka!), S molekularnobiološkog gledišta, međutim, ne može se potvrditi blizina vrčatih glista i [[Bryozoa]] niti aksijanska hipoteza ''Lacunifera''. Ako se smatra da su larve celomskih crva modificirane trohofore, potrebno je formulirati najmanje dva evolucijska modela u odnosu na njihovo porijelo, od kojih se u svakom podrazumijeva loza tjelesnih slojeva sličnih [[Annelida]]ma u najširem smislu. Zbog organizacije Entoprocta kao [[celom]]skih životinja sa spiralnim brazdanjem, ponekad se ne sumnja na bilo kakvu prepoznatljivu strukturu po kojoj se peharasti crvi mogu pratiti izravno do porodice ''Trochophorae'', koji su već odrasli i u adolescenciji (progenetske ''Trochophorae''). U drugoj verziji vide se Entoprocta, koji se postepeno selekcioniraju i transformiraju. Promjene u obliku larve odvijale bi se paralelno s preobražajem odraslih oblika. Izvjesna blizina vilinskih glista, potvrđena je prvim [[molekularna genetika|molekulskogenetičkim]] istraživanjima [[rRNK]] (Mackay i sur. 1995.), međutim mnoge druge linije [[Lophotrochozoa]] također pokazuju molekulskogenetičke sličnosti s oblim glistama (uključujući i [[mehkušci|mehkušce]]). Prema posljednjim genetičkim istraživanjima, [[trakavice]] formiraju sestrinsku grupu drugog sjedećeg patuljastog oblika, [[Cycliophora]], koji je opisan tek 1995. (Halanych 2004). Stoga bi se mogla odbaciti pretpostavka odnosa sestrinske grupe prema mahovnjacima ili [[mehkušci]]ma. Postoji oko 150 vrsta peharastih glista koje su razvrstani u četiri [[porodica (biologija)|porodice]]. Izvorno smatrane kao samotne, ''Loxosomatidae'' sadrže oko dvije trećine poznatih vrsta i u poređenju s drugim porodicama nalaze se kao bazna [[sestrinska grupa]] Solitaria. Predstavnici ostalih porodica formiraju kolonije i svrstane su kao Coloniales; ovdje se Astolonata (''Loxokalypodidae'') opet uspoređuju sa Stolonata. Kao filogenetski sistem, to rezultira u: {{Clade |label1=Kelchwürmer&nbsp; |1={{Clade |label1=&nbsp;Coloniales&nbsp; |1={{Clade |1=&nbsp;Astolonata ([[Loxokalypodidae]]) |label2=&nbsp;Stolonata&nbsp; |2={{Clade |1=&nbsp;[[Barentsiidae]] |2=&nbsp;[[Pedicellinidae]] }} }} |2=&nbsp;Solitaria ([[Loxosomatidae]]) }} }} Pojedinačno sadrže sljedeće rodove: *'''''[[Loxosomatidae]]''''': ''[[Loxosoma]]'', ''[[Loxosomella]]'', ''[[FLoxomitra]]'', ''[[Loxosomespilon]]'', ''[[Loxocore]]'' *'''''[[Loxokalypodidae]]''''': ''[[Loxocalypus]]'' *'''''[[Barentsiidae]]''''': ''[[Barentsia]]'', ''[[Urnatella]]'', ''[[Pedicellinopsis]]'', ''[[Pseudopedicellina]]'', ''[[Coriella]]'' *'''''[[Pedicellinidae]]''''': ''[[Pedicellina]]'', ''[[Pedicellina]]'', ''[[Myosoma]]'', ''[[Chitaspis]]'', ''[[Loxosomatoides]]'' ==Također pogledajte== *[[Beskičmenjaci]] *[[Celom]] == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name="xia">{{cite journal|doi=10.1111/pala.12189|title=The oldest known bryozoan:Prophyllodictya(Cryptostomata) from the lower Tremadocian (Lower Ordovician) of Liujiachang, south-western Hubei, central China|journal=Palaeontology|volume=58|issue=5|pages=925–934|year=2015|last1=Ma|first1=Junye|last2=Taylor|first2=Paul D.|last3=Xia|first3=Fengsheng|last4=Zhan|first4=Renbin}}</ref> }} ==Dopunska literatura== *{{cite journal|last=Hall|first=S.R.|year=2002|title=Electron diffraction studies of the calcareous skeletons of bryozoans|journal=Journal of Inorganic Biochemistry|volume=88|pages=410–419|url=http://www.inchm.bris.ac.uk/mann/J%20Inorg%20Biochem%202002%20bryozoans.pdf|format=PDF{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *Hayward, P.G., J.S. Ryland and P.D. Taylor (eds.), 1992. ''Biology and Palaeobiology of Bryozoans'', Olsen and Olsen, Fredensborg, Denmark. *{{cite journal| doi=10.1093/icb/icq146| title=Life in the Colonies: Learning the Alien Ways of Colonial Organisms| year=2010| last1=Winston| first1=J. E.| journal=Integrative and Comparative Biology| volume=50| issue=6| pages=919–33| pmid=21714171}} *Robison, R.A. (ed.), 1983. Treatise on Invertebrate Paleontology, Part G, Bryozoa'' (revised). Geological Society of America and University of Kansas Press. *{{cite journal | pmid = 17653353 | year = 2007 | last1 = Sharp | first1 = JH | last2 = Winson | first2 = MK | last3 = Porter | first3 = JS | title = Bryozoan metabolites: An ecological perspective | volume = 24 | issue = 4 | pages = 659–73 | doi = 10.1039/b617546e | journal = Natural product reports }} * {{cite journal | doi = 10.1016/S0012-8252(02)00131-9 | title = Palaeoecology and evolution of marine hard substrate communities | year = 2003 | last1 = Taylor | first1 = P | journal = Earth-Science Reviews | volume = 62 | pages = 1–103 | url=http://www3.wooster.edu/geology/taylor%26Wilson2003.pdf | format=PDF | last2 = Wilson | first2 = M.A. |bibcode = 2003ESRv...62....1T }} *{{cite journal |authors=Vinn, O., Wilson, M.A., Mõtus, M.-A. and Toom, U. |title=The earliest bryozoan parasite: Middle Ordovician (Darriwilian) of Osmussaar Island, Estonia |journal=Palaeogeography Palaeoclimatology Palaeoecology |year=2014 |volume=414 |pages=129–132 |url=https://www.researchgate.net/publication/265853181_The_earliest_bryozoan_parasite_Middle_Ordovician_%28Darriwilian%29_of_Osmussaar_Island_Estonia |access-date = 9. 1. 2014 |doi=10.1016/j.palaeo.2014.08.021 }} *Woollacott, R.M. and R.L. Zimmer (eds), 1977. ''The Biology of Bryozoans'', Academic Press, New York. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bryozoa}} *[http://bryozoa.net/ Index to Bryozoa] Bryozoa Home Page, was at RMIT; now bryozoa.net *[http://bryozoa.net/links.html Other Bryozoan WWW Resources] *[http://bryozoa.net/iba/index.html International Bryozoology Association] official website *[http://neogenebryozoans.myspecies.info/ Neogene Bryozoa of Britain] *[http://www.sms.si.edu/irlspec/IntroBryozoa.htm Bryozoan Introduction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060923125735/http://www.sms.si.edu/irlspec/IntroBryozoa.htm |date=23. 9. 2006 }} *[http://www.earthlife.net/inverts/bryozoa.html The Phylum Ectoprocta (Bryozoa)] *[[:wikispecies:Bryozoa|Phylum Bryozoa]] at Wikispecies *[https://web.archive.org/web/20141015183508/http://www.bio.umass.edu/biology/conn.river/bryozoa.html Bryozoans] in the Connecticut River * [https://web.archive.org/web/20080720172410/http://www.tafi.org.au/zooplankton/imagekey/bryozoa/index.html Bryozoa Fact Sheet] {{Životinje}} {{taksonomija}} [[Kategorija:Životinje]] [[Kategorija:Beskičmenjaci]] [[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]] dibns4gyymlkr88e8gfn7qkb89qlrwn 0 420649 3712795 3570260 2025-06-06T16:42:46Z 95.168.121.47 3712795 wikitext text/x-wiki '''Fiksacija dušika''' je proces u kojem se [[dušik|kisik]] (N<sub>2</sub>) iz [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] pretvara u [[amonijak|minerale]] (NH<sub>3</sub>).<ref name=postgate>{{cite book |last=Postgate|first= J. |year=1998 |title= Nitrogen Fixation|url=https://archive.org/details/nitrogenfixation0000post_h7o5|edition= 3rd |publisher=Cambridge University Press|location= Cambridge}}</ref> Atmosferski dušik i njegov [[Molekula|molekulski]] oblik (N<sub>2</sub>) su relativno inertni: ne reagiraju lahko s drugim hemikalijama pri stvaranju novih spojeva. Prilikom odvijanja procesa fiksacije oslobađa se atom dušika iz [[trostruka veza|trostruke veze]] [[diatomska molekula|diatomskog]] oblika, N≡N, koji se koristi i na druge načine. Prirodna i sintetska fiksacija dušika od suštinske je važnosti za sve oblike života, jer je dušik potreban za [[biosinteza|biosintezu]] osnovnih gradivnih blokova biljaka, životinja i drugih oblika života. Naprimjer, kao što su [[nukleotid]]i za [[DNK]] i [[RNK]], [[koenzim]] [[nikotinamid adenin dinukleotid]] koji imaju ulogu u metabolizmu pri prebacivanju elektrona između molekula, te [[aminokiseline]] za [[protein]]e. Zbog toga, kao dio [[ciklus dušika|ciklusa dušika]], ovaj proces je bitan za [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i proizvodnju [[đubriva]]. Također je važan u proizvodnji eksploziva (npr. [[barut]]a, [[dinamit]]a, [[trinitrotoluen|TNT]] i sl). Fiksacija dušika se prirodno javlja u [[zemljište|zemljištu]] učvršćivanjem u [[bakterija]]ma koje su povezane s nekim [[biljka]]ma (naprimjer, ''[[Azotobacter]]'' sa [[fabaceae|mahunarkama]]).<ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref><ref name= "Kapur Pojskić">{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}</ref> Neke od ovih bakterija imaju vrlo bliske odnose s biljkama i imaju [[simbioza|simbiotsku]] fiksaciju dušika. Labaviji odnosi između bakterija i biljaka učvršćivaća azota često se nazivaju asocijativni ili nesimbiotski, kao što je uočljivo prilikom učvršćivanja (fiksacije) dušika koji se javlja na korijenu [[riža|riže]]. Također se javlja prirodno u zraku pritikom nastanka [[munja]].<ref>{{cite book|last=Slosson|first=Edwin|title=Creative Chemistry|url=https://archive.org/details/creativechemist00slosgoog|year=1919|publisher=The Century Co.|location =New York, NY|pages=[https://archive.org/details/creativechemist00slosgoog/page/n42 19]–37}}</ref><ref>{{cite journal|first1=R. D. |last1=Hill|first2= R. G. |last2=Rinker |first3=H. Dale|last3= Wilson|date=1979|title=Atmospheric Nitrogen Fixation by Lightning|url=http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0469%281980%29037%3C0179%3AANFBL%3E2.0.CO%3B2|journal=J. Atmos. Sci.|volume=37|issue=1|pages=179–192|doi=10.1175/1520-0469(1980)037<0179:ANFBL>2.0.CO;2}}</ref> Svi načini [[Biologija|biološke]] fiksacije dušika se odvijaju pomoću [[nitrogenaza|nitrogeneze]] uz učešće metalo [[enzim]]a koji sadrže [[željezo]], [[molibden]] ili [[vanadij]]. Od [[mikroorganizam]]a koji mogu fiksirati dušik to su [[prokarioti]] (i [[bakterije]] i [[archaea]], distribuirani širom njihovih carstava) poznati pod nazivom [[diazotrof]]i. Neke više biljke i neke životinje ([[termit]]i), stvaraju zajednice ([[simbioza]]) sa diazotrofima. == Biološka fiksacija dušika == [[Datoteka:Nitrogen Cycle.svg|thumb|320px|right|[[Ciklus kruženja dušika]] <br>(Abiotska fiksacija dušika je izostavljena).]] Biološku fiksaciju dušika otkrili su [[Njemačka|njemački]] agronom [[Hermann Hellriegel]]<ref name=Hellriegel>{{cite book|first1=H.|last1=Hellriegel|first2=H.|last2=Wilfarth|year=1888|title=Untersuchungen über die Stickstoffnahrung der Gramineen und Leguminosen|trans-title=Studies on the nitrogen intake of Gramineae and Leguminosae|publisher=Buchdruckerei der "Post" Kayssler & Co.|location=Berlin }}</ref> i [[Holandija|holandski]] mikrobiolog [[Martinus Beijerinck]].<ref name="Beijerinck">{{cite journal|last1=Beijerinck|first1=M. W.|year=1901|title=Über oligonitrophile Mikroben|trans-title=On oligonitrophilic microbes|journal=Centralblatt für Bakteriologie, Parasitenkunde, Infektionskrankheiten und Hygiene|volume=7|issue=2|pages=561–582 }}</ref> Biološka fiksacija dušika ('''BNF''') nastaje kada se atmosferski dušik pretvara u [[amonijak]] pomoću [[enzim]]a [[nitrogenaza]].<ref name=postgate/> Ukupna reakcija BNF-a je: :<math>\mathrm{N_2 + 8 \ H^+ + 8 \ e^- \longrightarrow 2 \ NH_3 + H_2 \!}</math> Proces je u kombinaciji sa [[hidroliza|hidrolizom]] 16 ekvivalenata [[adenozin-trifosfat]]a (ATP) i prati stvaranje jedne molekule H<sub>2</sub>.<ref>{{cite book|first1=Lee |last1= Chi Chung|first2=Ribbe|last2= Markus W.|first3=Hu |last3= Yilin|editor1-first=Peter M. H.|editor1-last= Kroneck |editor2-first=Martha E.|editor2-last= Sosa Torres |title=The Metal-Driven Biogeochemistry of Gaseous Compounds in the Environment|series=Metal Ions in Life Sciences|volume=14|year=2014|publisher=Springer |chapter=Chapter 7. Cleaving the N,N Triple Bond: The Transformation of Dinitrogen to Ammonia by Nitrogenases|pages=147–174|doi=10.1007/978-94-017-9269-1_6}}</ref> Pretvaranje N<sub>2</sub> u amonijak javlja se na [[metalni klaster|klasteru]] zvanom [[FeMoco]], što je skraćenica za željezo-molibden kofaktor. Mehanizam se odvija preko serija [[protonacija]] i redukcijskih koraka pri čemu [[aktivno mjesto|aktivna mjesta]] FeMoco [[hidrogenizacija|hidrogeniziraju]] supstrat N<sub>2</sub>.<ref>{{cite journal | last1 = Hoffman | first1 = B. M. | last2 = Lukoyanov | first2 = D. | last3 = Dean | first3 = D. R. | last4 = Seefeldt | first4 = L. C. | year = 2013 | title = Nitrogenase: A Draft Mechanism | url = | journal = Acc. Chem. Res. | volume = 46 | issue = | pages = 587–595 | doi = 10.1021/ar300267m }}</ref> U slobodno živećim [[diazotrof]]ima amonijak koji nastaje pomoću nitrogenazae stapa se u [[glutamat]], uz katalizu enzimom [[glutamin sintetaza]], puta glutamat sintaze. Mikrobni geni koji su potrebni za fiksaciju dušika su široko rasprostranjeni u različitim okruženjima.<ref>{{cite journal|last1=Gaby|first1= J. C.|last2= Buckley|first2= D. H.|title=A global census of nitrogenase diversity|journal=Environ. Microbiol. |year=2011|pages=1790–1799|doi=10.1111/j.1462-2920.2011.02488.x|pmid=21535343|volume=13|issue=7}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Hoppe|first1= B.|last2= Kahl|first2= T.|last3= Karasch|first3= P.|last4= Wubet|first4= T.|last5= Bauhus|first5= J.|last6= Buscot|first6= F.|last7= Krüger|first7= D.|title=Network analysis reveals ecological links between N-fixing bacteria and wood-decaying fungi|journal=PLoS ONE |year=2014 |pages=e88141 |doi=10.1371/journal.pone.0088141 |pmid=24505405|pmc=3914916|volume=9|issue=2|bibcode=2014PLoSO...988141H}}</ref> Enzimi koji su odgovorni za aktivnost nitrogenaze vrlo su podložni uništenju [[kisik]]om. Iz tog razloga, u prisustvu kisika, mnoge bakterije prestaju proizvodnju enzima. Mnogi azotofiksatorni organizmi postoje samo u [[anaerobni organizam|anaerobnim]] uslovima, smanjujući respiracijom nivo kisika ili vezivanjem kisika sa proteinima kao što je [[leghemoglobin]].<ref name=postgate/> === Mikroorganizmi koji fiksiraju dušik === {{Glavni|Diazotrof}} Diazotrofi su raznolika grupa prokariota u koje spadaju: [[cijanobakterije]] (npr. veoma značajani rodovi '' [[Trichodesmium]] '' i '' [[Cyanothece]] ''), [[zelene sumporne bakterije]], zajedno sa [[Azotobacteraceae]], [[Rhizobia]] i ''[[Frankia]]''. [[Cijanobakterije]] nastanjuju skoro sve osvijetljene sredine na Zemlji i igraju ključnu ulogu u ciklusima ugljika i [[ciklus dušika|dušika]] u [[biosfera|biosferi]]. U principu, [[cijanobakterije]] su u mogućnosti da koriste različite neorganske i organske izvore u kombinaciji dušika, kao što su: [[nitrat]]i, [[nitrit]]i, [[amonijak]], [[urea]] ili neke [[aminokiseline]]. Nekoliko sojeva cijanobakterija su u stanju [[diazotrof]]nog rasta, tj. imaju sposobnost koja može biti prisutna kod posljednjeg zajedničkog pretka u [[Arhaik|arhajskom eonu]].<ref>{{cite journal | last1 = Latysheva | first1 = N. | last2 = Junker | first2 = V. L. | last3 = Palmer | first3 = W. J. | last4 = Codd | first4 = G. A. | last5 = Barker | first5 = D. | year = 2012 | title = The evolution of nitrogen fixation in cyanobacteria | url = | journal = Bioinformatics | volume = 28 | issue = 5| pages = 603–606 | doi = 10.1093/bioinformatics/bts008 }}</ref> Fiksacija dušika u cijanobakterijama na [[koralni greben|koralnom grebenu]] može udvostručiti količinu dušika koji je na kopnu - oko 1,8&nbsp;kg dušika fiksira se po [[hektar]]u dnevno (oko 660&nbsp;kg/ha/godišnje). Smatra se da kolonije morskih cijanobakterija roda ''[[Trichodesmium]]'' fiksiraju dušik u takvoj količini da to čini gotovo polovinu azotofiksacije u morskim sistemima na svjetskom nivou. <ref>{{cite journal|last1=Bergman|first1= B.|last2= Sandh|first2= G.|last3= Lin|first3= S.|last4= Larsson|first4= H.|last5= Carpenter|first5= E. J.|title=''Trichodesmium'' – a widespread marine cyanobacterium with unusual nitrogen fixation properties|journal=FEMS Microbiol. Rev. |year=2012|pages=1–17|doi=10.1111/j.1574-6976.2012.00352.x|volume=37|issue=3}}</ref> === Simbioza korijenskih kvržica === ==== Porodica mahunarki ==== Biljke koje također imaju sposobnost fiksacije dušika su [[Porodica (biologija)|porodica]] [[leguminoze]] &nbsp;&ndash; [[Fabaceae]]&nbsp;&ndash; sa taksonima kao što su: [[kudzu]], [[djetelina|djeteline]], [[Soja|soje]], [[alfalfa]], [[Leća|leće]], [[kikiriki]] i crvenogrmni južnoafrički [[grašak]] [[ruibos]]. One sadrže [[simbioza|simbiotske]] bakterije zvane [[rizobij]]e unutar [[korijenova kvržica|kvržica]] u [[korijen (biljka)|korijen]]ovim sistemima, proizvodeći azotne spojeve koji pomažu rast i konkurentnost biljaka, u odnosima sa drugim biljkama. Kada biljka ugine, fiksirani dušik se otpušta, što ga čini dostupnim drugim biljkama, a to pomaže stvaranju plodnijeg [[zemljišta]].<ref name=postgate/><ref>{{Cite book |last=Smil|first=Vaclav |year=2000 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library}}</ref> Velika većina [[Mahunarke|mahunarki]] imaju ove zajednice, ali nekoliko rodova (npr. ''[[Styphnolobium]]'') nemaju. U mnogim tradicionalnim i organskim poljoprivrednim praksama usjevi na poljima se rotiraju smjenom različitih kultura,. To obično uključuje jednu kulturu koja se sastoji uglavnom ili u potpunosti od djeteline ili heljde (bez mahunarki porodice [[Polygonaceae]]), a često se naziva "[[zeleni stajnjak]]". [[Uzgoj inga leja]] oslanja se na leguminozu [[rod (biologija)|roda]] ''[[Inga]] '', koja je malo tropsko, debelolisno, azotofiksatorsko drvo.<ref name=Elkan>{{cite news|last=Elkan|first= Daniel |title=Slash-and-burn farming has become a major threat to the world's rainforest|newspaper=The Guardian|date=21. 4. 2004}}</ref> ==== Nemahunarke ==== [[Datoteka:A sectioned alder root nodule gall.JPG|right|thumb|Presjek kvržice na korijenu johe.]] Iako velika većina biljaka koje stvaraju korijenske kvržice pripadaju porodici ''[[Fabaceae]]'', postoji nekoliko izuzetaka: * ''Parasponia'' je tropski rod porodice ''[[Cannabaceae]]'' čiji predstavnici zajedno rade sa rizobijima i stvaraju kvržice koje fiksiraju dušik.<ref>{{cite journal |first=Rik |last=Op den Camp |title=LysM-Type Mycorrhizal Receptor Recruited for Rhizobium Symbiosis in Nonlegume ''Parasponia'' |journal=Science |volume=331 |issue=6019 |pages=909–912 |doi=10.1126/science.1198181 |year=2010 |first2=A. |last3=De Mita |first3=S. |last4=Cao |first4=Q. |last5=Polone |first5=E. |last6=Liu |first6=W. |last7=Ammiraju |first7=J. S. S. |last8=Kudrna |first8=D. |last9=Wing |first9=R. |last2=Streng |last10=Untergasser |first10=A. |last11=Bisseling |first11=T. |author-link11=Ton Bisseling |last12=Geurts |first12=R. |bibcode=2011Sci...331..909O }}</ref> * [[Aktinorizna biljka|Aktinorizne biljke]], kao što su [[joha]] i neke vrste jagodičastog voća u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] mogu također razviti azotofiksacijske korijenove kvržice, zahvaljujući simbiozi sa bakterijama roda ''[[Frankia]]''. Ove biljke su rasprostranjene u oko 25 rodova<ref>{{cite book |chapter=Ecology of actinorhizal plants |first=J. O. |last=Dawson |title=Nitrogen-fixing Actinorhizal Symbioses |volume=6 |pages=199–234 |doi=10.1007/978-1-4020-3547-0_8 |year=2008 |publisher=Springer }}</ref> iz oko osam porodica. Sposobnost da se usvoji azot je daleko od univerzalnosti prisustva u ovim porodicama. Na primjer, od 122 roda ''[[Rosaceae]]'', samo četiri roda su sposobna za fiksiranje dušika. Sve ove porodice pripadaju [[red (biologija)|redovima]] ''[[Cucurbitales]]'', ''[[Fagales]]'' i ''[[Rosales]]'', koji zajedno sa ''[[Fabales]]'' stvaraju granu [[eurozide]]. U ovom [[kladus]]u (grani), Fabales su prva loza koja se odvaja. Sposobnost fiksacije dušika može biti [[pleziomorfnost]], koja se potom gubi u većini potomaka izvornih biljnih azotofiksatora. Međutim, to može biti zato što su osnovni [[genetika|genetski]] i [[fiziologija|fiziološki]] zahtjevi bili prisutni u početnim stanjima i kod [[posljednji zajednički predak|posljednjeg zajedničkog pretka]] svih ovih biljaka, ali su u punoj funkciji evoluirali samo kod nekih od njih: {{Clear}} {| |- valign=top |'''Porodice: Rodovi''' [[Betulaceae]]: ''[[Alnus]]'' [[Cannabaceae]]: ''[[Trema (biljka)|Trema]]'' [[Casuarinaceae]]: :''[[Allocasuarina]]'' :''[[Casuarina]]'' :''[[Ceuthostoma]]'' :''[[Gymnostoma]]'' | <span style="color:white;">……</span> | <br> [[Coriariaceae]]: ''[[Coriaria]]'' [[Datiscaceae]]: ''[[Datisca]]'' [[Elaeagnaceae]]: :''[[Elaeagnus]]'' :''[[Hippophae]]'' :''[[Shepherdia]]'' | <span style="color:white;">……</span> | <br> [[Myricaceae]]: :''[[Comptonia]]'' :''[[Morella]]'' :''[[Myrica]]'' | <span style="color:white;">……</span> | <br> [[Rhamnaceae]]: :''[[Ceanothus]]'' :''[[Colletia]]'' :''[[Discaria]]'' :''[[Kentrothamnus]]'' :''[[Retanilla]]'' :''[[Talguenea]]'' :''[[Trevoa]]'' | <span style="color:white;">……</span> | <br> [[Rosaceae]]: :''[[Cercocarpus]]'' :''[[Chamaebatia]]'' :''[[Dryas]]'' :''[[Purshia]]/Cowania'' |} Ovdje pripada i nekoliko simbiotski udruženih azotofiksatora koji objedinjuju [[cijanobakterije]] (kao što su azotofiksatori iz roda ''[[Nostoc]]''): * Neki [[lišaj]]i kao u rodovima ''[[Lobaria]]'' i ''[[Peltigera]]'' * Vrste [[paprati]] roda''[[Azolla]]'' * [[Cicada|Cikade]] * ''[[Gunnera]]'' === Endosimbioza kod diatomeja === ''[[Rhopalodia gibba]]'', [[alga]], [[diatomeja]], je [[eukariot]] sa cijanobakterijskim, [[endosimbiont]]skim [[organela]]ma koje fiksiraju N<sub>2</sub>. Loptasta tijela u citoplazmi dijatomeja su neodvojiva od njihovih domaćina.<ref>{{cite journal|last=Prechtl|first= Julia|last2=Kneip|first2=Christoph|last3=Lockhart|first3=Peter|last4=Wenderoth|first4=Klaus|last5=Maier|first5=Uwe-G.|date=2004|title= Intracellular spheroid bodies of ''Rhopalodia gibba'' have nitrogen-fixing apparatus of cyanobacterial origin|url=https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_2004-08_21_8/page/1477|journal=Mol. Biol. Evol.|volume=21|issue=8|pages=1477–1481 |doi=10.1093/molbev/msh086}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Nakayama|first1=Takuro|last2=Inagaki|first2=Yuji|date=2014|title=Unique genome evolution in an intracellular N<sub>2</sub>-fixing symbiont of a rhopalodiacean diatom |journal=Acta Soc. Bot. Polon.|volume= 83|issue=4|pages= 409–413|doi=10.5586/asbp.2014.046}}</ref> == Abiotska fiksacija dušika == Putem [[munja]] u [[grmljavina]]ma, [[gorenje|sagorijevanja]] i [[vulkan]]a, od dušika i [[kisik]]a u zraku nastaju [[dušik-oksid|dušikovi oksidi]], koji reagiraju sa kapljicama vode u atmosferi i stvaraju [[dušičasta kiselina|dušičastu]] i [[dušična kiselina|azotnu kiselinu]]. U toj reakciji stvaraju se [[kisela kiša|kisele kiše]] koje dopiru i u [[tlo]]. :<math> \mathrm{ N_2 + O_2 \quad \rightarrow \quad 2\,NO } </math> :<math> \mathrm{ 4\,NO + 3\,O_2 + 2\,H_2O \quad \rightarrow \quad 4\,HNO_3 } </math> == Tehnička fiksacija azota == N<sub>2</sub> može se reducirati u [[Haberov proces|Haberovom procesu]], koji zahtijeva [[Temperatura|temperaturu]] od 500&nbsp;°C, a [[pritisak]] od 450 [[Bar (jedinica)|bara]] i [[katalizator]]e. Većina ovog amonijaka pretvara se u nitratno [[đubrivo]]. U nitrifikaciji dušika za dobijanje [[kalcij-cijanamid]]a, fiksacija se odvija u skladu sa sljedećom jednačinom [[Hemijska reakcija|hemijske reakcije]]: :<math>\mathrm{CaC_2 + N_2 \longrightarrow \ Ca(CN)_2}</math> <math>\mathrm{\longrightarrow \ Ca^{2+}\ + \ ^-N{=}C{=}N^- \ + C}</math> == Također pogledajte == * [[Dušik]] * [[Nitrifikacija]] * [[Denitrifikavija]] * [[George Washington Carver]] * [[Ciklus kruženja dušika]] * [[Nitrogenaza]] == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * {{cite web|url=http://www.mcdb.ucla.edu/Research/Hirsch/imagesb/HistoryDiscoveryN2fixingOrganisms.pdf|title=A Brief History of the Discovery of Nitrogen-fixing Organisms|first=Ann M.|last=Hirsch|date=2009|publisher=University of California, Los Angeles|access-date=13. 11. 2016|archive-date=9. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100709042326/http://www.mcdb.ucla.edu/Research/Hirsch/imagesb/HistoryDiscoveryN2fixingOrganisms.pdf|url-status=dead}} * {{cite web|url=http://dornsife.usc.edu/labs/capone|title=Marine Nitrogen Fixation laboratory|publisher=University of Southern California}} {{DEFAULTSORT:Nitrogen Fixation}} [[Kategorija:Ciklus dušika]] [[Kategorija:Metabolizam]] [[Kategorija:Fiziologija biljaka]] [[Kategorija:Biologija zemljišta]] 5knv8mgdmb78vh8zes57hlb27e0bzun 3712796 3712795 2025-06-06T16:43:14Z 95.168.121.47 3712796 wikitext text/x-wiki '''Fiksacija dušika''' je proces u kojem se [[dušik]] (N<sub>2</sub>) iz [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] pretvara u [[amonijak]] (NH<sub>3</sub>).<ref name=postgate>{{cite book |last=Postgate|first= J. |year=1998 |title= Nitrogen Fixation|url=https://archive.org/details/nitrogenfixation0000post_h7o5|edition= 3rd |publisher=Cambridge University Press|location= Cambridge}}</ref> Atmosferski dušik i njegov [[Molekula|molekulski]] oblik (N<sub>2</sub>) su relativno inertni: ne reagiraju lahko s drugim hemikalijama pri stvaranju novih spojeva. Prilikom odvijanja procesa fiksacije oslobađa se atom dušika iz [[trostruka veza|trostruke veze]] [[diatomska molekula|diatomskog]] oblika, N≡N, koji se koristi i na druge načine. Prirodna i sintetska fiksacija dušika od suštinske je važnosti za sve oblike života, jer je dušik potreban za [[biosinteza|biosintezu]] osnovnih gradivnih blokova biljaka, životinja i drugih oblika života. Naprimjer, kao što su [[nukleotid]]i za [[DNK]] i [[RNK]], [[koenzim]] [[nikotinamid adenin dinukleotid]] koji imaju ulogu u metabolizmu pri prebacivanju elektrona između molekula, te [[aminokiseline]] za [[protein]]e. Zbog toga, kao dio [[ciklus dušika|ciklusa dušika]], ovaj proces je bitan za [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i proizvodnju [[đubriva]]. Također je važan u proizvodnji eksploziva (npr. [[barut]]a, [[dinamit]]a, [[trinitrotoluen|TNT]] i sl). Fiksacija dušika se prirodno javlja u [[zemljište|zemljištu]] učvršćivanjem u [[bakterija]]ma koje su povezane s nekim [[biljka]]ma (naprimjer, ''[[Azotobacter]]'' sa [[fabaceae|mahunarkama]]).<ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref><ref name= "Kapur Pojskić">{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}</ref> Neke od ovih bakterija imaju vrlo bliske odnose s biljkama i imaju [[simbioza|simbiotsku]] fiksaciju dušika. Labaviji odnosi između bakterija i biljaka učvršćivaća azota često se nazivaju asocijativni ili nesimbiotski, kao što je uočljivo prilikom učvršćivanja (fiksacije) dušika koji se javlja na korijenu [[riža|riže]]. Također se javlja prirodno u zraku pritikom nastanka [[munja]].<ref>{{cite book|last=Slosson|first=Edwin|title=Creative Chemistry|url=https://archive.org/details/creativechemist00slosgoog|year=1919|publisher=The Century Co.|location =New York, NY|pages=[https://archive.org/details/creativechemist00slosgoog/page/n42 19]–37}}</ref><ref>{{cite journal|first1=R. D. |last1=Hill|first2= R. G. |last2=Rinker |first3=H. Dale|last3= Wilson|date=1979|title=Atmospheric Nitrogen Fixation by Lightning|url=http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0469%281980%29037%3C0179%3AANFBL%3E2.0.CO%3B2|journal=J. Atmos. Sci.|volume=37|issue=1|pages=179–192|doi=10.1175/1520-0469(1980)037<0179:ANFBL>2.0.CO;2}}</ref> Svi načini [[Biologija|biološke]] fiksacije dušika se odvijaju pomoću [[nitrogenaza|nitrogeneze]] uz učešće metalo [[enzim]]a koji sadrže [[željezo]], [[molibden]] ili [[vanadij]]. Od [[mikroorganizam]]a koji mogu fiksirati dušik to su [[prokarioti]] (i [[bakterije]] i [[archaea]], distribuirani širom njihovih carstava) poznati pod nazivom [[diazotrof]]i. Neke više biljke i neke životinje ([[termit]]i), stvaraju zajednice ([[simbioza]]) sa diazotrofima. == Biološka fiksacija dušika == [[Datoteka:Nitrogen Cycle.svg|thumb|320px|right|[[Ciklus kruženja dušika]] <br>(Abiotska fiksacija dušika je izostavljena).]] Biološku fiksaciju dušika otkrili su [[Njemačka|njemački]] agronom [[Hermann Hellriegel]]<ref name=Hellriegel>{{cite book|first1=H.|last1=Hellriegel|first2=H.|last2=Wilfarth|year=1888|title=Untersuchungen über die Stickstoffnahrung der Gramineen und Leguminosen|trans-title=Studies on the nitrogen intake of Gramineae and Leguminosae|publisher=Buchdruckerei der "Post" Kayssler & Co.|location=Berlin }}</ref> i [[Holandija|holandski]] mikrobiolog [[Martinus Beijerinck]].<ref name="Beijerinck">{{cite journal|last1=Beijerinck|first1=M. W.|year=1901|title=Über oligonitrophile Mikroben|trans-title=On oligonitrophilic microbes|journal=Centralblatt für Bakteriologie, Parasitenkunde, Infektionskrankheiten und Hygiene|volume=7|issue=2|pages=561–582 }}</ref> Biološka fiksacija dušika ('''BNF''') nastaje kada se atmosferski dušik pretvara u [[amonijak]] pomoću [[enzim]]a [[nitrogenaza]].<ref name=postgate/> Ukupna reakcija BNF-a je: :<math>\mathrm{N_2 + 8 \ H^+ + 8 \ e^- \longrightarrow 2 \ NH_3 + H_2 \!}</math> Proces je u kombinaciji sa [[hidroliza|hidrolizom]] 16 ekvivalenata [[adenozin-trifosfat]]a (ATP) i prati stvaranje jedne molekule H<sub>2</sub>.<ref>{{cite book|first1=Lee |last1= Chi Chung|first2=Ribbe|last2= Markus W.|first3=Hu |last3= Yilin|editor1-first=Peter M. H.|editor1-last= Kroneck |editor2-first=Martha E.|editor2-last= Sosa Torres |title=The Metal-Driven Biogeochemistry of Gaseous Compounds in the Environment|series=Metal Ions in Life Sciences|volume=14|year=2014|publisher=Springer |chapter=Chapter 7. Cleaving the N,N Triple Bond: The Transformation of Dinitrogen to Ammonia by Nitrogenases|pages=147–174|doi=10.1007/978-94-017-9269-1_6}}</ref> Pretvaranje N<sub>2</sub> u amonijak javlja se na [[metalni klaster|klasteru]] zvanom [[FeMoco]], što je skraćenica za željezo-molibden kofaktor. Mehanizam se odvija preko serija [[protonacija]] i redukcijskih koraka pri čemu [[aktivno mjesto|aktivna mjesta]] FeMoco [[hidrogenizacija|hidrogeniziraju]] supstrat N<sub>2</sub>.<ref>{{cite journal | last1 = Hoffman | first1 = B. M. | last2 = Lukoyanov | first2 = D. | last3 = Dean | first3 = D. R. | last4 = Seefeldt | first4 = L. C. | year = 2013 | title = Nitrogenase: A Draft Mechanism | url = | journal = Acc. Chem. Res. | volume = 46 | issue = | pages = 587–595 | doi = 10.1021/ar300267m }}</ref> U slobodno živećim [[diazotrof]]ima amonijak koji nastaje pomoću nitrogenazae stapa se u [[glutamat]], uz katalizu enzimom [[glutamin sintetaza]], puta glutamat sintaze. Mikrobni geni koji su potrebni za fiksaciju dušika su široko rasprostranjeni u različitim okruženjima.<ref>{{cite journal|last1=Gaby|first1= J. C.|last2= Buckley|first2= D. H.|title=A global census of nitrogenase diversity|journal=Environ. Microbiol. |year=2011|pages=1790–1799|doi=10.1111/j.1462-2920.2011.02488.x|pmid=21535343|volume=13|issue=7}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Hoppe|first1= B.|last2= Kahl|first2= T.|last3= Karasch|first3= P.|last4= Wubet|first4= T.|last5= Bauhus|first5= J.|last6= Buscot|first6= F.|last7= Krüger|first7= D.|title=Network analysis reveals ecological links between N-fixing bacteria and wood-decaying fungi|journal=PLoS ONE |year=2014 |pages=e88141 |doi=10.1371/journal.pone.0088141 |pmid=24505405|pmc=3914916|volume=9|issue=2|bibcode=2014PLoSO...988141H}}</ref> Enzimi koji su odgovorni za aktivnost nitrogenaze vrlo su podložni uništenju [[kisik]]om. Iz tog razloga, u prisustvu kisika, mnoge bakterije prestaju proizvodnju enzima. Mnogi azotofiksatorni organizmi postoje samo u [[anaerobni organizam|anaerobnim]] uslovima, smanjujući respiracijom nivo kisika ili vezivanjem kisika sa proteinima kao što je [[leghemoglobin]].<ref name=postgate/> === Mikroorganizmi koji fiksiraju dušik === {{Glavni|Diazotrof}} Diazotrofi su raznolika grupa prokariota u koje spadaju: [[cijanobakterije]] (npr. veoma značajani rodovi '' [[Trichodesmium]] '' i '' [[Cyanothece]] ''), [[zelene sumporne bakterije]], zajedno sa [[Azotobacteraceae]], [[Rhizobia]] i ''[[Frankia]]''. [[Cijanobakterije]] nastanjuju skoro sve osvijetljene sredine na Zemlji i igraju ključnu ulogu u ciklusima ugljika i [[ciklus dušika|dušika]] u [[biosfera|biosferi]]. U principu, [[cijanobakterije]] su u mogućnosti da koriste različite neorganske i organske izvore u kombinaciji dušika, kao što su: [[nitrat]]i, [[nitrit]]i, [[amonijak]], [[urea]] ili neke [[aminokiseline]]. Nekoliko sojeva cijanobakterija su u stanju [[diazotrof]]nog rasta, tj. imaju sposobnost koja može biti prisutna kod posljednjeg zajedničkog pretka u [[Arhaik|arhajskom eonu]].<ref>{{cite journal | last1 = Latysheva | first1 = N. | last2 = Junker | first2 = V. L. | last3 = Palmer | first3 = W. J. | last4 = Codd | first4 = G. A. | last5 = Barker | first5 = D. | year = 2012 | title = The evolution of nitrogen fixation in cyanobacteria | url = | journal = Bioinformatics | volume = 28 | issue = 5| pages = 603–606 | doi = 10.1093/bioinformatics/bts008 }}</ref> Fiksacija dušika u cijanobakterijama na [[koralni greben|koralnom grebenu]] može udvostručiti količinu dušika koji je na kopnu - oko 1,8&nbsp;kg dušika fiksira se po [[hektar]]u dnevno (oko 660&nbsp;kg/ha/godišnje). Smatra se da kolonije morskih cijanobakterija roda ''[[Trichodesmium]]'' fiksiraju dušik u takvoj količini da to čini gotovo polovinu azotofiksacije u morskim sistemima na svjetskom nivou. <ref>{{cite journal|last1=Bergman|first1= B.|last2= Sandh|first2= G.|last3= Lin|first3= S.|last4= Larsson|first4= H.|last5= Carpenter|first5= E. J.|title=''Trichodesmium'' – a widespread marine cyanobacterium with unusual nitrogen fixation properties|journal=FEMS Microbiol. Rev. |year=2012|pages=1–17|doi=10.1111/j.1574-6976.2012.00352.x|volume=37|issue=3}}</ref> === Simbioza korijenskih kvržica === ==== Porodica mahunarki ==== Biljke koje također imaju sposobnost fiksacije dušika su [[Porodica (biologija)|porodica]] [[leguminoze]] &nbsp;&ndash; [[Fabaceae]]&nbsp;&ndash; sa taksonima kao što su: [[kudzu]], [[djetelina|djeteline]], [[Soja|soje]], [[alfalfa]], [[Leća|leće]], [[kikiriki]] i crvenogrmni južnoafrički [[grašak]] [[ruibos]]. One sadrže [[simbioza|simbiotske]] bakterije zvane [[rizobij]]e unutar [[korijenova kvržica|kvržica]] u [[korijen (biljka)|korijen]]ovim sistemima, proizvodeći azotne spojeve koji pomažu rast i konkurentnost biljaka, u odnosima sa drugim biljkama. Kada biljka ugine, fiksirani dušik se otpušta, što ga čini dostupnim drugim biljkama, a to pomaže stvaranju plodnijeg [[zemljišta]].<ref name=postgate/><ref>{{Cite book |last=Smil|first=Vaclav |year=2000 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library}}</ref> Velika većina [[Mahunarke|mahunarki]] imaju ove zajednice, ali nekoliko rodova (npr. ''[[Styphnolobium]]'') nemaju. U mnogim tradicionalnim i organskim poljoprivrednim praksama usjevi na poljima se rotiraju smjenom različitih kultura,. To obično uključuje jednu kulturu koja se sastoji uglavnom ili u potpunosti od djeteline ili heljde (bez mahunarki porodice [[Polygonaceae]]), a često se naziva "[[zeleni stajnjak]]". [[Uzgoj inga leja]] oslanja se na leguminozu [[rod (biologija)|roda]] ''[[Inga]] '', koja je malo tropsko, debelolisno, azotofiksatorsko drvo.<ref name=Elkan>{{cite news|last=Elkan|first= Daniel |title=Slash-and-burn farming has become a major threat to the world's rainforest|newspaper=The Guardian|date=21. 4. 2004}}</ref> ==== Nemahunarke ==== [[Datoteka:A sectioned alder root nodule gall.JPG|right|thumb|Presjek kvržice na korijenu johe.]] Iako velika većina biljaka koje stvaraju korijenske kvržice pripadaju porodici ''[[Fabaceae]]'', postoji nekoliko izuzetaka: * ''Parasponia'' je tropski rod porodice ''[[Cannabaceae]]'' čiji predstavnici zajedno rade sa rizobijima i stvaraju kvržice koje fiksiraju dušik.<ref>{{cite journal |first=Rik |last=Op den Camp |title=LysM-Type Mycorrhizal Receptor Recruited for Rhizobium Symbiosis in Nonlegume ''Parasponia'' |journal=Science |volume=331 |issue=6019 |pages=909–912 |doi=10.1126/science.1198181 |year=2010 |first2=A. |last3=De Mita |first3=S. |last4=Cao |first4=Q. |last5=Polone |first5=E. |last6=Liu |first6=W. |last7=Ammiraju |first7=J. S. S. |last8=Kudrna |first8=D. |last9=Wing |first9=R. |last2=Streng |last10=Untergasser |first10=A. |last11=Bisseling |first11=T. |author-link11=Ton Bisseling |last12=Geurts |first12=R. |bibcode=2011Sci...331..909O }}</ref> * [[Aktinorizna biljka|Aktinorizne biljke]], kao što su [[joha]] i neke vrste jagodičastog voća u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] mogu također razviti azotofiksacijske korijenove kvržice, zahvaljujući simbiozi sa bakterijama roda ''[[Frankia]]''. Ove biljke su rasprostranjene u oko 25 rodova<ref>{{cite book |chapter=Ecology of actinorhizal plants |first=J. O. |last=Dawson |title=Nitrogen-fixing Actinorhizal Symbioses |volume=6 |pages=199–234 |doi=10.1007/978-1-4020-3547-0_8 |year=2008 |publisher=Springer }}</ref> iz oko osam porodica. Sposobnost da se usvoji azot je daleko od univerzalnosti prisustva u ovim porodicama. Na primjer, od 122 roda ''[[Rosaceae]]'', samo četiri roda su sposobna za fiksiranje dušika. Sve ove porodice pripadaju [[red (biologija)|redovima]] ''[[Cucurbitales]]'', ''[[Fagales]]'' i ''[[Rosales]]'', koji zajedno sa ''[[Fabales]]'' stvaraju granu [[eurozide]]. U ovom [[kladus]]u (grani), Fabales su prva loza koja se odvaja. Sposobnost fiksacije dušika može biti [[pleziomorfnost]], koja se potom gubi u većini potomaka izvornih biljnih azotofiksatora. Međutim, to može biti zato što su osnovni [[genetika|genetski]] i [[fiziologija|fiziološki]] zahtjevi bili prisutni u početnim stanjima i kod [[posljednji zajednički predak|posljednjeg zajedničkog pretka]] svih ovih biljaka, ali su u punoj funkciji evoluirali samo kod nekih od njih: {{Clear}} {| |- valign=top |'''Porodice: Rodovi''' [[Betulaceae]]: ''[[Alnus]]'' [[Cannabaceae]]: ''[[Trema (biljka)|Trema]]'' [[Casuarinaceae]]: :''[[Allocasuarina]]'' :''[[Casuarina]]'' :''[[Ceuthostoma]]'' :''[[Gymnostoma]]'' | <span style="color:white;">……</span> | <br> [[Coriariaceae]]: ''[[Coriaria]]'' [[Datiscaceae]]: ''[[Datisca]]'' [[Elaeagnaceae]]: :''[[Elaeagnus]]'' :''[[Hippophae]]'' :''[[Shepherdia]]'' | <span style="color:white;">……</span> | <br> [[Myricaceae]]: :''[[Comptonia]]'' :''[[Morella]]'' :''[[Myrica]]'' | <span style="color:white;">……</span> | <br> [[Rhamnaceae]]: :''[[Ceanothus]]'' :''[[Colletia]]'' :''[[Discaria]]'' :''[[Kentrothamnus]]'' :''[[Retanilla]]'' :''[[Talguenea]]'' :''[[Trevoa]]'' | <span style="color:white;">……</span> | <br> [[Rosaceae]]: :''[[Cercocarpus]]'' :''[[Chamaebatia]]'' :''[[Dryas]]'' :''[[Purshia]]/Cowania'' |} Ovdje pripada i nekoliko simbiotski udruženih azotofiksatora koji objedinjuju [[cijanobakterije]] (kao što su azotofiksatori iz roda ''[[Nostoc]]''): * Neki [[lišaj]]i kao u rodovima ''[[Lobaria]]'' i ''[[Peltigera]]'' * Vrste [[paprati]] roda''[[Azolla]]'' * [[Cicada|Cikade]] * ''[[Gunnera]]'' === Endosimbioza kod diatomeja === ''[[Rhopalodia gibba]]'', [[alga]], [[diatomeja]], je [[eukariot]] sa cijanobakterijskim, [[endosimbiont]]skim [[organela]]ma koje fiksiraju N<sub>2</sub>. Loptasta tijela u citoplazmi dijatomeja su neodvojiva od njihovih domaćina.<ref>{{cite journal|last=Prechtl|first= Julia|last2=Kneip|first2=Christoph|last3=Lockhart|first3=Peter|last4=Wenderoth|first4=Klaus|last5=Maier|first5=Uwe-G.|date=2004|title= Intracellular spheroid bodies of ''Rhopalodia gibba'' have nitrogen-fixing apparatus of cyanobacterial origin|url=https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_2004-08_21_8/page/1477|journal=Mol. Biol. Evol.|volume=21|issue=8|pages=1477–1481 |doi=10.1093/molbev/msh086}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Nakayama|first1=Takuro|last2=Inagaki|first2=Yuji|date=2014|title=Unique genome evolution in an intracellular N<sub>2</sub>-fixing symbiont of a rhopalodiacean diatom |journal=Acta Soc. Bot. Polon.|volume= 83|issue=4|pages= 409–413|doi=10.5586/asbp.2014.046}}</ref> == Abiotska fiksacija dušika == Putem [[munja]] u [[grmljavina]]ma, [[gorenje|sagorijevanja]] i [[vulkan]]a, od dušika i [[kisik]]a u zraku nastaju [[dušik-oksid|dušikovi oksidi]], koji reagiraju sa kapljicama vode u atmosferi i stvaraju [[dušičasta kiselina|dušičastu]] i [[dušična kiselina|azotnu kiselinu]]. U toj reakciji stvaraju se [[kisela kiša|kisele kiše]] koje dopiru i u [[tlo]]. :<math> \mathrm{ N_2 + O_2 \quad \rightarrow \quad 2\,NO } </math> :<math> \mathrm{ 4\,NO + 3\,O_2 + 2\,H_2O \quad \rightarrow \quad 4\,HNO_3 } </math> == Tehnička fiksacija azota == N<sub>2</sub> može se reducirati u [[Haberov proces|Haberovom procesu]], koji zahtijeva [[Temperatura|temperaturu]] od 500&nbsp;°C, a [[pritisak]] od 450 [[Bar (jedinica)|bara]] i [[katalizator]]e. Većina ovog amonijaka pretvara se u nitratno [[đubrivo]]. U nitrifikaciji dušika za dobijanje [[kalcij-cijanamid]]a, fiksacija se odvija u skladu sa sljedećom jednačinom [[Hemijska reakcija|hemijske reakcije]]: :<math>\mathrm{CaC_2 + N_2 \longrightarrow \ Ca(CN)_2}</math> <math>\mathrm{\longrightarrow \ Ca^{2+}\ + \ ^-N{=}C{=}N^- \ + C}</math> == Također pogledajte == * [[Dušik]] * [[Nitrifikacija]] * [[Denitrifikavija]] * [[George Washington Carver]] * [[Ciklus kruženja dušika]] * [[Nitrogenaza]] == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * {{cite web|url=http://www.mcdb.ucla.edu/Research/Hirsch/imagesb/HistoryDiscoveryN2fixingOrganisms.pdf|title=A Brief History of the Discovery of Nitrogen-fixing Organisms|first=Ann M.|last=Hirsch|date=2009|publisher=University of California, Los Angeles|access-date=13. 11. 2016|archive-date=9. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100709042326/http://www.mcdb.ucla.edu/Research/Hirsch/imagesb/HistoryDiscoveryN2fixingOrganisms.pdf|url-status=dead}} * {{cite web|url=http://dornsife.usc.edu/labs/capone|title=Marine Nitrogen Fixation laboratory|publisher=University of Southern California}} {{DEFAULTSORT:Nitrogen Fixation}} [[Kategorija:Ciklus dušika]] [[Kategorija:Metabolizam]] [[Kategorija:Fiziologija biljaka]] [[Kategorija:Biologija zemljišta]] mnwpq6wnof3h91m6g5f656sjh5mrovh 0 430861 3712879 3589223 2025-06-07T00:06:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija praznik | naziv praznika = Lejletul-Kadr | vrsta = islamski | slika = | veličina_slike = | opis_slike = [[Čitanje Kur'ana]] jedna je od praksi u noći Kadra. | službeni_naziv = ليلة القدر | nadimak = | praznik_u = | značenje = Noć početka objave Kur'ana | početak = | kraj = | datum = | trajanje = | proslave = | običaji = Noćni namaz, čitanje Kur'ana, dova, zikr | povezan_sa = [[El-Kadr]] }} '''Lejletul-Kadr''' ({{jez-ar|لیلة القدر}}) (poznata i kao {{jez-fa|Šab el-Kadr}}, posuđenica iz [[perzijski jezik|perzijskog]]), različito prevedena na bosanski kao '''noć odredbe''', '''noć snage/moći''',<ref name="Saleh">{{cite book|last1=Daneshgar|first1=Majid|last2=Saleh|first2=Walid|title=Islamic Studies Today: Essays in Honor of Andrew Rippin|publisher=BRILL|isbn=9789004337121|url=https://books.google.com/books?id=LtzzDQAAQBAJ&pg=PA93&dq=laylat+al-qad|language=en}}</ref> '''noć vrijednosti''', '''noć sudbine''',<ref name="Religious Celebrations">{{cite book|last1=A. Beverley|first1=James|editor1-last=Melton|editor1-first=J. Gordon|title=Religious Celebrations: An Encyclopedia of Holidays, Festivals, Solemn Observances, and Spiritual Commemorations [2 volumes]: An Encyclopedia of Holidays, Festivals, Solemn Observances, and Spiritual Commemorations|date=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781598842067|url=https://books.google.com/books?id=lD_2J7W_2hQC&pg=PA517&dq=laylat+al-qadr|access-date=23. 6. 2017|language=en}}</ref> ili '''noć mjera''', je prema [[islam]]skom vjerovanju noć kada su prvi ajeti [[Kur'an]]a objavljeni [[Poslanici u islamu|islamskom poslaniku]] [[Muhammed]]u.<ref name="Halim">{{cite book|last1=Halim|first1=Fachrizal A.|title=Legal Authority in Premodern Islam: Yahya B Sharaf Al-Nawawi in the Shafi'i School of Law|publisher=Routledge|isbn=9781317749189|url=https://books.google.com/books?id=RUqLBQAAQBAJ&pg=PA15&dq=laylat+al-qadr|access-date=31. 5. 2017|language=en}}</ref> To je jedna od neparnih noći u zadnjih deset dana [[ramazan]]a. [[Musliman]]i vjeruju da su na ovu noć blagoslov i milost [[Allah]]a u izobilju, grijesi se praštaju, [[dova]] se prima, te da je godišnja odredba objavljena [[melek]]ima koji se spuštaju na Zemlju. Kolika je vrijednost ove noći između ostalog govori i činjenica da se noć ''Kadr'' spominje na dva mjesta u [[Kur'an]]u, od kojih je jedno kompletna [[sura]] koja je upravo [[El-Kadr|nazvana]] po ovoj noći. == Objava Muhammedu == Neki komentatori vjeruju da je Kur'an objavljen Muhammedu dva puta od čega je ''neposredna objava'' koja se desila na Lejletul-Kadr i ''postepena objava'' tokom 23 godine. Kur'an koristi riječ ''Inzal'' ({{jez-ar|انزال}}) koja opravdava 'neposrednu objavu', prema [[Muhammed Husejn Tabataba'i|Allamah Tabatabai]]ju.<ref name="Allamah">{{cite web|last1=Staff|title=Qadr night from the view point of Allamah Tabtabaei|url=http://atu.ac.ir/fa/news/All/bodyView/5574/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160703182159/http://atu.ac.ir/fa/news/All/bodyView/5574/index.html|archive-date=3. 7. 2016|website=Allamah Tabtabaei University|access-date=12. 6. 2016}}</ref> Ipak, neki drugi vjeruju da se objava Kur'ana desila u dvije faze, od čega je prva faza objava u potpunosti na Lejetul-Kadr [[melek]]u [[Džibril]]u u najnižem nebu, a onda postepeno ajet-po-ajet objava Muhammedu od strane Džibrila.<ref name="Religious Celebrations"/> Objava je počela 610. u pećini [[Hira]], na Brdu svjetlosti u [[Mekka|Mekki]]. Prva sura koja je objavljena bila je [[El-'Alek]] ({{jez-ar|العلق}}). Tokom prve objave, objavljeno je prvih pet ajeta ove sure, ili jedno poglavlje. == Datum == Poseban datum Lejletul-Kadra nije spomenut u Kur'anu.<ref>''Islam and state in Sumatra: a study of seventeenth-century Aceh''. str. 128.</ref><ref>Marjo Buitelaar. ''Fasting and feasting in Morocco: women's participation in ramzan''. str.64</ref> === Sunitski islam === U [[Ummet|islamskim državama]] i [[Sunitski islam|sunitskim]] zajednicama širom svijeta, Lejletul-Kadr se spominje kao jedna od deset noći ramazana, najvjerovatnije jedna od neparnih noći (21, 23, 25, 27. ili 29.) gdje noć prethodi danu. Neke tradicije insistiraju najviše na noći prije 27. dana ramazana.<ref>[http://www.islamicacademy.org/html/Articles/English/Night_Of_Power.htm Night of 27 Ramadan]</ref><ref name="Arefi">{{cite journal|last1=Mohammad Younes|first1=Arefi|title=The importance of Qadr night and the secret behind it's being hidden|journal=The message of Woman|url=http://www.daftarmags.ir/Journal/Text/PayamZan/Article/index.aspx?JournalNumber=245&ArticleNumber=31365|access-date=12. 6. 2016|language=farsi|date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813225931/http://www.daftarmags.ir/Journal/Text/PayamZan/Article/index.aspx?JournalNumber=245&ArticleNumber=31365|archive-date=13. 8. 2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|last1=Parsa|first1=Farvardin|title=Laylat al-Qadr from the viewpoint of Sunni Muslims|url=http://www.bashgah.net/fa/content/show/7168|website=Andisheh Club|access-date=12. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821120152/http://www.bashgah.net/fa/content/show/7168|archive-date=21. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" |- ! 27. ramazan !! Gregorijanski datum<ref>http://www.calendarlabs.com/holidays/islam/laylat-al-kadr.php</ref> |- | 1439. || 11. juni 2018. |- | 1440. || 31. maj 2019. |- | 1441. || 19. maj 2020. |- | 1442. || 8. maj 2021. |- | 1443. || 28. april 2022. |} == Religijska važnost == Noć nije uporediva drugim noćima prema pogledu muslimana<ref name="Oxford"/> i prema tradiciji, blagoslovi tokom molitve ove noći ne mogu se mjeriti čak ni sa molitvama čitavog života. Nagrada za molitve obavljene ove jedne noći je veća od nagrade molitve 83 godine (1000 mjeseci).<ref name="Halim"/> === Kur'an === Lejletul-Kadr je spomenuta u Kur'anu:<ref name="Religious Celebrations"/><ref name="Oxford">{{cite encyclopedia|last=Ysuf|first=Imtiyaz|title=Laylat al-Qadr|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1058?_hi=0&_pos=4713|encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|date=|access-date=21. 6. 2017|archive-date=18. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180418033033/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t236/e1058?_hi=0&_pos=4713|url-status=dead}}</ref> {{citat|Mi smo ga objavili u Noći kadr:<br>a šta ti znaš šta je Noć kadr?<br>Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci,<br> meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake,<br>ona je spas sve dok zora ne svane.|[[Sura]] [[El-Kadr]], od 1. do 5. [[ajet]]a<ref>{{cite quran|97|1|e=5|s=ns}}</ref>}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Laylat al-Qadr}} *[http://blog.beliefnet.com/cityofbrass/2011/08/laylatul-qadr-the-night-of-power.html Lejletul-Kadr], Beliefnet.com *[https://web.archive.org/web/20120804005322/http://www.ramadantimetable.co.uk/ramadan-blog/226-laylat-al-qadr-the-night-of-power-last-10-days Laylat Al-Qadr, The Night of Power - Last 10 Days], ramadantimetable.co.uk *[https://web.archive.org/web/20190810073923/https://lailatulqadar.org/ Lejletul-Kadr], lailatulqadar.org *[http://muslim-academy.com/the-night-of-power-laylat-al-qadr-and-the-significance-of-this-most-precious-night-in-islam/ Lejletul-Kadr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121113075301/http://muslim-academy.com/the-night-of-power-laylat-al-qadr-and-the-significance-of-this-most-precious-night-in-islam/ |date=13. 11. 2012 }}, muslim-academy.com *[https://web.archive.org/web/20110919192125/http://www.bjsallahwalay.com/hazrat-baba-jani-sarkar/events/shab-e-qadr-2011-laylat-al-qadr/ Shab e Qadr 2011 (Laylat al-Qadr)] *[http://al-qiyamah.org/al_qadr_night_of_power.htm Al Qadr (The Night of Power And Fate)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724231418/http://al-qiyamah.org/al_qadr_night_of_power.htm |date=24. 7. 2011 }} *[http://www.mounthira.com/learning/surah/097-al-qadr Al Qadr] Learn Surah Al Qadr with Audio at MountHira.com *[http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/holydays/lailatalqadr.shtml Lailat al Qadr] (BBC Religion) with dates *[http://www.islamicity.com/articles/Articles.asp?ref=IC0112-380 The Powerful Night of ramzan] *[http://www.zikr.co.uk/content/view/97/159/ Laylatul Qadr: Introduction and guidance on special prayers for the night. (Includes Salaatul Tasbeeh)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200305135006/http://www.zikr.co.uk/content/view/97/159/ |date=5. 3. 2020 }} *[http://www.wdl.org/en/item/2855 "Deliverance from Error on Knowledge of Times of Day and the Direction of Prayer"] is an Arabic manuscript from 1683 which talks about the Night of Destiny *[http://www.cheapumrahpackage.us/blog/27th-night-of-ramadan-laylatulqadr/ 27th night of Ramadan (Laylatul Qadr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170626000332/http://www.cheapumrahpackage.us/blog/27th-night-of-ramadan-laylatulqadr/ |date=26. 6. 2017 }} [[Kategorija:Ramazan]] 896d8x0wp2z5xbozvqy4jcuf3g3ltbz 0 435918 3712932 3637809 2025-06-07T05:31:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712932 wikitext text/x-wiki [[File:2 Mezarje Velika drveta.jpg|mini|desno|Mezarje Velika drveta na Stupu kod Ilidže]] '''Mezarje Velika drveta''', ili stari nišani na Stupu, općina [[Ilidža]], su nadgrobni spomenici iz ranog perioda [[Osmansko carstvo|osmanlijske]] vlasti u Bosni i Hercegovini. Mezarje je i [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Stup">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3274 |title=Mezarje Velika drveta |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=29. 10. 2017 |archive-date=4. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804072443/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3274 |url-status=dead }}</ref> Nišani koji se nalaze u grobljanskoj cjelini Velika drveta na Stupu (pored tramvajske stanice), iako na sebi nemaju natpisa, mogu se na osnovu svog izgleda (stele i nišani sa turbanima) i po načinu obrade i dimenzijama, datirati u drugu polovinu XV vijeka (na natpisu ispred mezarja stoji 1480. god.), kada datiraju i [[Posljednji stećci i prvi nišani|najstariji nišani]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref name="Nišani">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/114237216/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ni%C5%A1ani-XV-i-XVI-vijeka-u-Bosni-i-Hercegovini |title=Šefik Bešlagić NIŠANI XV I XVI VIJEKA U BOSNI I HERCEGOVINI |work=ANUBIH – Sarajevo, 1978|access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Nišani iz ovog perioda se znatno razlikuju po svojim formama i oznakama na njima od čisto osmanlijskih nišana zastupljenih u drugim reginoma. Nišani označenog perioda svrstavaju se u tri grupe: * nišani forme većih obeliska sa prikraćenim piramidama pri vrhu, na kojima je ispupčenje slično jabuci; * nišani oblika većih rustičnih stela, a završavaju se slično uspravnim stećcima sa krovom na dvije vode; * nišani sa nevješto izvedenim turbanima, gdje ima čak slučajeva da klesar, ne poznavajući još nišan sa turbanom, stavlja turban direktno na stelu.<ref name="Epigrafika">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2 |title= Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine |work= Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988 |access-date= 9. 2. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref> Sve tri spomenute vrste nišana su brojno zastupljene, u mezarjima u [[Sarajevo|Sarajevu]] (na [[Alifakovac (groblje)|Alifakovcu]], kod [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]], na Hambinoj carini, u Lukavici, u [[Hrasnica|Hrasnici]]), te na području istočne Bosne. Ova vrsta spomenika malo je istraživana.<ref name="Nišani"/> Svi imaju zajedničke osobine: arhaičnih su oblika, dosta grubo klesani, a na njima su često oznake: polumjeseca, luka sa strijelom, polulopti (jabuka), čomaga (didovski štap), tordiranih vrpci, sjekira, balti, tubastih mačeva, bajraka, dok na manjem broju nalazimo i na životinjske i ljudske figure, zatim ruke ili šake i dr. == Literatura == * [[Dimitrije Sergejevski]], “Arheološki nalazi u Sarajevu i okolini”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija br. II. Sarajevo: 1947, 13-50. * [[Šefik Bešlagić]], Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST * Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga I, Sarajevo, 1974, 10-11. * Vladislav Skarić, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije. Sarajevo: Izabrana djela, knj. I, 1985, 37-42. * [[Vesna Mušeta-Aščerić]], „Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva“, u Prilozima istoriji Sarajeva. Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21. marta 1993. Godine, Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997, 36. * Vesna Mušeta-Aščerić, Sarajevo i njegova okolina u XV stoljeću, između zapad i istoka. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2005, 16–19, + Karta – Župe sarajevskog područja u prvoj polovini XV stoljeća. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Zvanični sajt komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Commonscat|Islam cemetery Velika drveta Stup (ilidža)}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici na Ilidži]] 7xlgp0s9axf8lyk01n99zpn7uqwxg36 14 438518 3712708 2883203 2025-06-06T09:36:52Z KWiki 9400 3712708 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Coaches of Paraguay national association football team}} {{Selektori nogometne reprezentacije Paragvaja}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Paragvaja]] [[Kategorija:Selektori nogometnih reprezentacija|Paragvaj]] p83nywxm852uc9ezzcu86no7z2q39lu 0 443595 3712732 3561518 2025-06-06T12:08:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712732 wikitext text/x-wiki '''Indoevropljani''' su velika govorna skupina naroda koji govore nekim [[Indoevropski jezici|indoevropskim jezikom]].<ref name="Indoe">[https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos%3A2846/datastream/PDF/view Diplomski rad Mentor: doc. dr. sc. Boško Marijan Teorije o doseljenju Indoeuropljana -Sveučilište u Osijeku Filozofski fakultet]{{Mrtav link}}</ref> Nastali su u procesu indoevrpeizacije kao posljedice širenja stanovništva i kultura. Franz Bopp je 1816. godine prvi dokazao genetsku srodnost indoevropskih jezika analizirajući uporedne glagolske paradigme grčkoga, latinskoga, perzijskog, gotskoga jezika, a između 1833 i 1852. god napisao je ''Komparativnu gramatiku'', od kada Indoevropske studije postaju akademska disciplina.<ref name="Renfreu">[http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10868/1/Ramona%20Felinger%20-%20Indoeuropeizacija%20u%20arheoloskom%20i%20lingvistickom%20kontekstu.pdf Ramona Felinger - INDOEUROPEIZACIJA U ARHEOLOŠKOM I LINGVISTIČKOM KONTEKSTU, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FILOZOFSKI FAKULTET, Odsjek za arheologiju, Zagreb, 2018]</ref> == Domovina Praindoevropljana == Nakon nekoliko stoljeća istraživanja tokom druge polovine 20. stoljeća definirano je nekoliko teorija i hipoteza o domovini Praindoevropljana. U ovo pitanje uključena je [[lingvistika]], [[arheologija]] i u posljednje vrijeme intenzivno [[genetika]], u velikim i značajnim istraživačkim centrima. Praindoevropljani nisu narod i ovaj se termin ne koristiti kao bilo kakva etnička ili rasna odrednica, kako se to često radilo tokom posljednjeg stoljeća i nerijetko se još uvijek radi u političke svrhe, već se može koristiti isključivo kao lingvistička odrednica za govornike indoevropskog prajezika, ili kao odrednica za populacije koje su naseljavale prostor sa određenom kulturom, čiju materijalnu ostavštinu tumačimo kao indoevropsku.<ref name="Indoev">{{Cite web |url=https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:4546/preview |title=Mentorica: Jasna Šimić -Seobe Indoeuropljana: Korijeni modernih jezika Sveučilište u Osijeku Filozofski fakultet |access-date=14. 1. 2020 |archive-date=14. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200114081853/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:4546/preview |url-status=dead }}</ref> Pitanje tačne definicije ove problematike kompleksno je i tokom gotovo stotinu godina arheološkog istraživanja, brojni su naučnici ponudili najrazličitije moguće definicije koje bi Praindoevopljane smjestile na određeni geografski prostor tokom određenog vremenskog perioda, koje bi objasnile širenje i distribuciju indoevropskih naroda i jezika kroz historiju i danas. Ne postoji nijedan praindoevropski tekst, a fizički ostatci i materijalna kultura ne mogu se sa sigurnošću utvrditi bez opširne rasprave. Geografsko područje na kojem su živjeli Praindoevropljani predmetom je intenzivne, a ipak neriješene prepirke.<ref>[https://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=18727 James P. Mallory - INDOEUROPLJANI - zagonetka njihova podrijetla]{{Mrtav link}}</ref> [[Datoteka:Espansione indoeuropea Kossinna.png|mini|desno|Širenje indoevropljana krajem bronzanog doba - prema teoriji [[Gustav Kossinna|Gustava Kossinne]].]] === Teorija Gustava Kossinne === Njemački filolog i historičar Gustav Kossinna, nakon pojave rasizma krajem 19. stoljeća, iznio je nacionalistički nastrojenu tezu po kojoj je pradomovina Indoevropljana današnja germanska (njemačka) teritorija, što je bio temelj za kasnije nacionalsocijalističko viđenje ''arijevske rase''. Bio je proponent ideje o kontinuiranom lokalnom razvoju Praindoevropljana koji je počeo u paleolitu. Nakon toga, došlo je do raseljavanja po Evropi formiranih etničkih cjelina, Kelta, Ilira, Slavena, Tračana i romanskih naroda. Konkretno, Iliri su se na Balkan doselili sa prostora Lužice u današnjoj Njemačkoj. Ovakav pristup definirao je evropsku arheološku teoriju i praksu sve do vremena nakon II. svjetskog rata. Pedesetih godina Marija Gimbutas izašla je sa novom, Kurganskom hipotezom. Alojz Benac, u skladu sa njenom teorijom 1979. godine u djelu ''Prahistorija jugoslavenskih zemalja'', smatra da promjene koje se povezuju s eneolitskim zajednicama, u trajanju oko jednog milenijuma, predstavljaju početak stvaranja supstrata (mješavina neolitskih populacija i migracionih populacija, nosilaca kultura Bakarnog doba), čiji će historijski razvoj dovesti do oblikovanja društava i profiliranja etničkih zajednica u Evropi.<ref name="Renfreu"/> [[File:IE_expansion.png|mini|desno|Mapa širenja Indoeuropljana od 4000 - 1000 p.n.e u skladu sa Kurganskom hipotezom]] === Kurganska hipoteza === {{Glavni|Kurganska hipoteza}} Tezu je postavila [[Marija Gimbutas]] 1956. god. u svom djelu ''Prahistorija istočne Evrope'', kao doprinos potrazi za porijeklom Indoevropljana, koristeći sintezu lingvistike i arheologije. Njen kurganski model za pradomovinu Indoevropljana nalazi u pontsko-kaspijskim stepama.<ref>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5048219/ Wolfgang Haak i grupa autora - Masovne migracije iz stepe bile su izvor Indoevropskih jezika u Evropi]</ref> Mobilnost nosilaca Kurganske kulture, zasnovana na [[domestikacija|domestikaciji]] [[konj]]a i upotrebi točka, dovela je do raširenosti kulture i migraciji stanovništva na prostoru Evrope i velikim dijelom Azije, sa početkom oko 4000. god. pne.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Indoeuropljani |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref><ref name="IndoE">{{Cite web |url=https://www.mpg.de/9005184/humans-migration-indo-european-languages |title= A massive migration from the steppe brought Indo-European languages to Europe |work= Max Planck Institute for the Science of Human History, Jena |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Ta se kretanja odražavaju i na teritoriju [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali se na osnovu sadašnjeg nivoa istraženosti u arheologiji ne mogu sagledati kao jedinstven proces, niti bi se moglo govoriti o Indoevropljanima kao nosiocima određene kulture (kulturne grupe) [[eneolit]]skog doba. Na prisustvo određenih elemenata koji se povezuju sa procesom indoevropeizacije ukazuju nalazi sa nekoliko lokaliteta. Najstariji od tih elemenata su dugački kameni noževi otkriveni kao skupni nalaz (ostava) na lokalitetu Boškova greda u Orahovcu kod [[Trebinje|Trebinja]]. Slijedećoj fazi mogli bi pripadati dijelovi [[Kultura vrpčaste keramike|keramike sa vrpčastim ukrasom]] (''Schnur''), nađeni na više lokaliteta u Hercegovini (Ljeskova glavica u Ljubomiru kod [[Trebinje|Trebinja]], [[Zelena pećina]] na vrelu [[Buna|Bune]]), a u Bosni u najstarijem sloju Gradine Klisura na [[Glasinac|Glasincu]]. [[Keramika]] sa vrpčastim ukrasom pojavljuje se u kontekstu najranijih sahrana pod [[tumuli]]ma (Ljeskova glavica u Ljubomiru). Proces indoevropeizacije nastavljen je novim doseljavanjima i sažimanjem starijih i novijih populacija i njihovih kultura na prelazu iz [[eneolit]]a u rano [[bronzano doba]] i tokom toga doba.<ref name="BenacPrediliri">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |title= Alojz Benac – O identifikaciji ilirskog etnosa |work= ANUBiH Naše starine 1973 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 22. 6. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210622065637/https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |url-status= dead }}</ref> Od kraja ranog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] na [[Balkan]]skom poluostrvu traje neprekinut razvoj bez arheološki prepoznatljivog priliva stanovništva. Izuzetak je uski pojas južno od [[Sava|Save]] gdje je došlo do ekspanzije nosilaca [[Kultura polja sa urnama|kulture polja sa urnama]]). Time je process indoevropezacije na balkanskim prostorima bio završen. [[File:Neolithic_expansion.svg|mini|desno|Neolitsko širenje indoevropljana - Anadolska hipoteza]] === Anadolska hipoteza === {{Glavni|Anadolska hipoteza}} Teorija se pojavila 1987. god. i iznio ju je [[Velika Britanija|britanski]] [[Arheologija|arheolog]] [[Colin Renfrew]]. Jedini trenutak u evropskoj prahistoriji koji bi se mogao poklapati s tako velikim promjenama kao što je predložena indoevropeizacija Evrope jest početak bavljenja poljoprivredom u 7. milenijumu pne. na prostoru Male Azije ili [[Anadolija|Anadolije]]. Renfrew je zaključio da su ti prvi poljoprivrednici bili Paindoevropljani odgovorni za uvođenje indoevropskog u južnu i srednju Evropu, te je naknadno širenje indoevropskog započelo upravo iz ova dva područja zajedno sa širenjem poljoprivrednih tehnika. A kako je nametnuti element posebno vidljiv unutar dvije najranije [[neolit]]ske kulture južne Europe, koje obe datiraju iz 7. milenija, dakle [[Starčevačka kultura|balkanski kompleks]] i [[impresso kultura]] na zapadnom i središnjem [[Mediteran]]u, kao i [[Kultura trakaste keramike]] u Njemačkoj i istočnoj Evropi iz 5. milenija, ovo bi bile kulture koje predstavljaju dolazak indoevropskih obilježja u Evropu. Filozofija te teorije je da Praindoevropljani, nisu bili ratnici koji su osvojili i zauzeli Evropu čisto vojnom silom, već su bili izumitelji poljoprivrede i Evropu su osvojili kulturnom i intelektualnom nadmoći.<ref name="Indoe"/> Glavni oslonac teorije o zemljoradnicima kao nosiocima širenja Praindoevropljana leži u njenoj vezi sa arheološkim poznatim događajima, kao što je širenje zemljoradnje, koje za arheologe predstavlja siguran znak premještanja populacija.<ref>[http://www.journals.uchicago.edu/doi/pdfplus/10.1086/658895 Mehmet Özdogan - Archaeological Evidence on the Westward Expansion of Farming Communities from Eastern Anatolia to the Aegean and the Balkans - Current Anthropology 52 (Supplement 4), 2011]</ref> === Teorija paleolitskog kontinuiteta === Nekoliko godina nakon objavljivanja Renfrewove knjige, pojavila se alternativna ''Teorija paleolitskog kontinuiteta'' koja tvrdi da su Indoevropljani prisutni još od [[paleolit]]a. Podržavaju je dva arheologa i tri lingvista, svaki samostalno, (Alinei, Ballester, Cavazza, Costa, Otte, Poghirc). Teorija ima sličnosti s uralskim kontinuitetom u tome da tvrdi neprekinuti kontinuitet iz paleolitika i za indoeuvropski jezik i za ljude.<ref name="Indoe"/> ==== Teorija Maria Alineia ==== Alinei tvrdi da do sada nijedna teorija nije iznijela dokaze protiv teorije paleolitskog kontinuiteta i zaključuje da se 'dolazak' Indoevropljana u Evropu i Aziju mora vidjeti kao jedna od velikih epizoda 'dolaska' [[Homo sapiens]]a u Evropu i Aziju iz [[Afrika|Afrike]]. Taj dolazak nije se desio u ne davnoj prošlosti, te je razdvajanje indoevropskih jezika od zajedničkog praindoevropskog jezika bio veoma dug proces, povezan s različitim fazama početnih migracija iz Afrike, s različitim smjerom razvoja u pojedinim nastanjenim područjima, te razlikama u klimatskom, etničkom i društvenom kontekstu. Iz ovoga slijedi da je genetski i jezični kontinuitet od paleolita osnovna radna hipoteza za oblikovanje indoevropskih jezika, kako u Evropi tako i u Aziji.<ref name="Indoe"/> == Indoeuropski narodi == === Anadolijski narodi === [[Hetiti]], [[Karijci]], [[Lidijci]], [[Likijci]], [[Luvijci]] === Baltički narodi === [[Aisti]], [[Galindi]], [[Jatvingi]], [[Kuri]], [[Litvanci]], [[Letonci]] (Latvijci), [[Nadrovci]], [[Prusi]], [[Samogiti]], [[Selonci]], Semimigalci]], [[Skalvijci]], [[Sudovci]] === Germanski narodi === [[Nijemci]], [[Flamanci]] (U Belgiji), [[Luksemburžani]], [[Austrijanci]], [[Danci]], [[Englezi]], [[Norvežani]], [[Šveđani]], [[Nizozemci]], [[Ferojci]] (sa Ferojskih otoka), [[Frizi]], [[Buri]] ili Afrikaneri. Tokom historije javljali su se i: [[Goti]] (istočni i zapadni), [[Vandali]], [[Langobardi]], [[Franci]], [[Saksonci]], [[Gepidi]] === Helenski narodi === [[Grci]]. Od starih plemena najveći su bili [[Ahejci]], [[Jonjani]], [[Dorani]] i [[Eoljani]]. === Indoiranski (Arijski) narodi === ==== Indoarijski narodi ==== [[Bengalci]], [[Kašmirci]], [[Marati]], [[Pandžabi]], [[Kašmirci]], [[Sindi]], [[Radžputi]], [[Singalezi]]. Potomci su starog naroda [[Arijci|Arijaca]] koji su jednim dijelom naselili Indiju a drugim Iransku visoravan. ==== Iranski narodi ==== [[Paštunci|Afganci (<small>Paštuni</small>)]], [[Bahtijari]], [[Baludži]], [[Gilani]], [[Kurdi]], [[Luri]], [[Mazanderani]], [[Oseti]], [[Perzijanci]], [[Tadžici]], [[Tališi]], [[Tati]], [[Zaza]]. === Keltski narodi === [[Kelti]] su nekad bili narodi sa velikom i značajnom historijskom ulogom: [[Gali]], [[Arverni]], [[Boji]] (Boii), [[Briganti]] (Brigantes), [[Eduanci]] (Aedui), Durotriges, [[Eravisci]], [[Helvećani]] (Helvetii), [[Iceni]], [[Nervijci]] (Nervii), [[Parisii]], [[Skordisci]] (Scordisci), Tectosages, [[Tolistobogii]], [[Trinovanti]] (Trinovantes), [[Trocmi]], [[Venetii]], [[Volci]] (Volcae). Današnji keltski narodi: [[Irci]], [[Velšani]], [[Škoti]], [[Bretonci]]. === Romanski narodi === [[Italijani]], [[Rumuni]], [[Arumunji]], ([[Vlasi]]), [[Španci]], [[Portugalci]], [[Katalonci]], [[Galjegi]] (Galicijci), [[Valonci]], [[Moldavci]], [[Retoromani]], [[Korzikanci]]. === Slavenski narodi === Istočni: [[Bjelorusi]], [[Rusi]], [[Ukrajinci]], [[Rusini]], [[Lemki]], [[Bojki]] i [[Huzuli]]. Zapadni: [[Česi]], [[Slovaci]], [[Slovinci]], [[Moravci]], [[Lužički Srbi]], [[Polabljani]], [[Poljaci]], [[Pomerjani]]. Južni: [[Bošnjaci]], [[Bugari]] (sa [[Pomaci]]ma), [[Crnogorci]], [[Goranci (narod)|Goranci]], [[Hrvati]], [[Makedonci]], [[Slovenci]], [[Srbi]], , . === Ostale izolirane grupe === * [[Iliri]] * [[Tračani]] * [[Albanci]] * [[Armenci]] == Literatura == * David W. Anthony - The Horse, the Wheel and Language, Princeton University Press, New Jersey, 2007 * Colin Renfrew - The Anatolian origins of Proto-Indo-European and the autochthony of the Hittites - Washington, DC: Institute for the Study of Man. * Mario Alinei - Interdisciplinary and linguistic evidence for Palaeolithic continuity of IndoEuropean, Uralic and Altaic populations in Eurasia, with an excursus on Slavic ethnogenesis, Conference Ancient Settlers in Europe, Kobarid, 29.-30. maja 2003. * Mario Alinei - Merits and limits of Renfrew's theory, Origin of European Languages. Vol. 1. The Continuity Theory), Bologna, Il Mulino, 1996. == Reference == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Ilira]] [[Kategorija:Indoevropski narodi]] 3kw8h9myqpmxfs1b2tq3qmwh0yj0rze 0 445726 3712885 3511324 2025-06-07T00:33:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712885 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Lipanjska džamija (Hadži Džaferova, Lipa) | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = Gračanica | lokacija = | geografska_širina = | geografska_dužina = | religijska_pripadnost = [[Islam]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = XIX vijek. 1935. god. (drugi put) | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 8,58 m | širina = 6,60 m | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Lipanjska džamija''', (Hadži Džaferova, Lipa) dfžamija, nalazi se u [[Gračanica]], [[Bosna i Hercegovina]]. Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 24. novembra 2011. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se Lipanjska džamija sa haremom proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Gracanica%20Lipa%20dzamija%20kompl%20BOS.pdf|title= Lipanjska džamija|work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH|access-date= 9. 2. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Amra Hadžimuhamedović]] i [[Ljiljana Ševo]]. == Historija == Tokom 19. stoljeća Gračanica se širi na jug niz rijeku Sokolušu, tako da nastaju nove mahale između kojih i Hadži Džaferova mahala sa džamijom. U drugoj polovini 19. stoljeća Mula Mustafa Muderizović uvakufio je dio svoje imovine, u vidu zemljišnih nekretnina, od čijih se prihoda finansirala rasvjeta i izdvajao dodatak plaći imama jedne od gračaničkih džamija. Pretpostavka je da je riječ o Hadži Džaferovoj ili Lipanjskoj džamiji, koju je ovaj vakif vjerovatno i obnovio. U narodu se zadržalo predanje da je džamiju sagradio izvjesni Hadži Džafer i da je kod džamije zasadio lipu pod kojom su ljudi boravili u hladu, čekajući namaz. Kasnije je to postalo mjesto stalnog okupljanja ljudi nazvano ''pod Lipom''. Činjenica je da su, početkom 20. stoljeća, vakufi Hadži Džaferove džamije, Mula Mustafe Muderizovića i Lipa česme, koju je sagradio neki nepoznati vakif, ujedinjeni u jedan jedinstven vakuf, koji se spominje 1913. Džamija nema svoju [[vakuf]]namu, jer je izgubljena.<ref name="GG">{{Cite web |url= http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg5-2.pdf|title=Lipanjska džamija |work=Gračanički glasnik |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Džamija je zbog dotrajalosti srušena 1934-1935 godine da bi na njenom mjestu bila podignuta nova [[džamija]] sa drvenom [[Munara|munarom]].<ref name="Džamije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH |title=M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom |work= |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Uz staru džamiju bila je i česma u koju je dovedena voda drvenim čunkovima sa Drijenče za potrebe džamije i mahale. Taj vodovod je služio do 1937. godine, kada su drveni čunkovi zamijenjeni željeznim cijevima. Džamija je obnovljena i renovirana 1996. godine. U haremu džamije je veći mezaristan u kojem su, pretežno nišani novije dobi. Uz samu džamiju nalazi se petnaestak nišana od kojih su neki iz perioda osnivanja džamije.<ref name="Epigrafika">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2 |title= Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine |work= Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988 |access-date= 9. 2. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref> == Opis == Prema konceptu prostorne organizacije, Lipanjska (Hadži Džaferova, Lipa) džamija u Gračanici pripada tipu jednoprostornih džamija sa drvenom munarom sa ulaznim trijemom. Ima pravougaonu osnovu vanjskih dimenzija 6,60 x8,58 metara. == Literatura == * Edin Šaković, Značaj vakufa u razvoju gračaničke čaršije, Gračanički glasnik – časopis za kulturnu historiju, broj 17, Monos, Gračanica, 2004. * Omer Hamzić, Gračaničke džamije-historija i predanje, Gračanički glasnik – časopis za kulturnu historiju, broj 5, Monos, Gračanica, 1998 == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/267 Lipanjska džamija] [[Kategorija:Džamije u Gračanici]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Gračanici]] 65480jwgrj42qour0vv61y459ht3e9v 0 446260 3712943 3658876 2025-06-07T06:12:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712943 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bih cantons sh.png|mini|304x304piksel|Kantoni [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]]] '''Minsitarstvo saobraćaja''' (skraćeno MS) čini jedno od ministarstava kantonalnih vlada u Federaciji Bosne i Hercegovine, nadležno za saobraćaj. == Historija == Nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine od [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]] (SFRJ) 1992. godine, osnovano je [[ministarstvo za saobraćaj Republike Bosne i Hercegovine]], a za ministra je tada imenovan [[Tomislav Krstičević]]. Stvaranjem entiteta u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine, s obzirom na ustavne nadležnosti, nadležnost nad dijelom prometne i komunikacijske infrastrukture je dodijeljena entitetima, nakon čega su formirani [[ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske]] te [[ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine]], gdje je ta nadležnost dodatno podijeljena na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]]. == Nadležnosti == Glavna osoba u kantonalnom ministarstvu saobraćaja je ministar, koji ima pravo na jednog sekretara, dok je broj pomoćnika nejednako raspoređen u kantonima. === Djelokrug === Kantonalna ministarstva saobraćaja obavljaju poslove koji se odnose na nadležnosti kantona u oblasti saobraćaja, to jest: * Održavanje, planiranje i izgradnja lokalnih i regionalnih puteva * Organizovanje i nadzor nad javnim prijevozom putnika na području kantona * Organizovanje i nadzor nad javnim kantonalnim preduzećima nadležnima za obavljanje javnog prijevoza putnika * nadzor nad prijevoznicima na području kantona * izdvanje i oduzimanje [[Vozačka dozvola|vozačkih dozvola]] i licenca * Održavanje, planiranje i izgradnja saobraćajne infrastrukture i pratećih objekata * učestovanje u izradi planskih dokumenata davajnem saglasnosti i mišljenja sa aspekta saobraćaja * davanje saglasnosti i mišljenja na projekte u dobijanju urbanističkih i građevinskih dozvola ili legalizaciju objekata sa aspekta saobraćaja * organizovanje i nadzor nad urbanističkom politikom sa aspekta saobraćaja * izdavanje, oduzimanje i produženje licenca taksi prijevoznicima i javnim prijevoznicima i druge poslove utvrđene zakonima. == Organizacija == U sastavu kantonalnog ministarstva saobraćaja se nalazi kantonalna direkcija za puteve ili regionalne puteve. == Kantonalna ministarstva saobraćaja == === Bosansko-podrinjski kanton Goražde === U [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|BPK]] je za saobraćaj nadležno ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (skraćeno '''MP BPKG'''). Od 25. aprila 2017. kantonalni ministar za privredu BPK je Anes Salman ([[Stranka za bolje Goražde]]), a direktorica Kantonalne direkcije za ceste Izeta Jahić, dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Maršala Tita u [[Goražde|Goraždu]].<ref>{{Cite web|url=http://mp.bpkg.gov.ba/ministarstvo/263/organizacija|title=Organizacija|last=|first=|date=|website=mp.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=1. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mp.bpkg.gov.ba/ministarstvo/253/ministar-demir-imamovic|title=Ministar|last=|first=|date=|website=mp.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=1. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kompletirana-vlada-bpk-gorazde-novi-ministri-polozili-zakletvu/170425071|title=Kompletirana Vlada BPK Goražde: Novi ministri položili zakletvu|last=|first=|date=25. 4. 2017|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref> === Hercegovačko-neretvanski kanton === U [[Hercegovačko-neretvanski kanton|HNK]] je za saobraćaj nadležno ministarstvo saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona (skraćeno '''MSV HNK'''; hrvatski: Ministarstvo prometa i komunikacija). Od 23. septembra 2015. ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona je Stjepan Kresić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]), a direktor Kantonalne uprave za Kemal Šoljić, dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Maršala Tita u [[Mostar]]u.<ref>{{Cite web|url=http://mpv-hnz-k.ba/o-nama/|title=O nama - Ministarstvo saobraćaja i veza HNK|last=|first=|date=|website=mpv-hnz-k.ba|publisher=Ministarstastvo saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=1. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.jablanica.ba/ba/vijesti-jablanica/arhiva/sastanak-nacelnika-sa-direktorom-uprave-za-ceste-hnk-i-ministrom-trgovine-turizma-zastite-okolisa-hnk.html|title=SASTANAK OPĆINSKOG NAČELNIKA I SARADNIKA SA DIREKTOROM UPRAVE ZA CESTE HNK I MINISTROM TRGOVINE, TURIZMA I ZAŠTITE OKOLIŠA HNK|last=|first=|date=31. 3. 2017|website=jablanica.ba|publisher=Općina Jablanica|access-date=1. 6. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bhrt.ba/nekategorizirano-bs/napokon-izabrana-vlada-hnk/|title=Napokon izabrana Vlada HNK!|last=|first=|date=23. 9. 2015|website=bhrt.ba|publisher=Radio-televizija Bosne i Hercegovine|access-date=19. 7. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Kanton 10 === U [[Kanton 10|Kantonu 10]] je za saobraćaj nadležno Ministarstvo privrede Kantona 10 (hrvatski: Ministarstvo gospodarstva). Od 5. maja 2015. ministar privrede Kantona 10 je Miloš Bauk ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]), a direktor Uprave za ceste Ivica Kuliš, dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Stjepana II. Kotromanića u [[Livno]]m.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/uprava-za-ceste/|title=Vlada Hercegbosanske županije - Uprava za ceste|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|access-date=1. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/ministarstvo-gospodarstva/|title=Vlada Hercegbosanske županije - Ministarstvo gospodarstva|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Ministarstvo privrede Kantona 10|access-date=1. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mandino-selo.com/wp/izabrana-nova-vlada-hbz-stipan-sarac-ministar-financija-hbz/|title=IZABRANA NOVA VLADA HBŽ: Stipan Šarac ministar financija HBŽ|last=|first=|date=|website=mandino-selo.com|publisher=mandino-selo.com|access-date=18. 7. 2018}}</ref> === Posavski kanton === U [[Posavskom kantonu]] je za saobraćaj nadležno Ministarstvo saobraćaja, veza, turizma i zaštite okoliša Posavskog kantona (skraćeno '''MSVTZ PK'''). Od 26. marta 2015. kantonalni ministar saobraćaja, veza, turizma i zaštite okoliša je Alija Kusur ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Jug I u [[Orašje|Orašju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.zupanijaposavska.ba/kontakt/|title=Kontakt - Vlada Županije Posavske|last=|first=|date=|website=zupanijaposavska.ba|publisher=Vlada Posavskog kantona|access-date=1. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zupanijaposavska.ba/clanovi-vlade/|title=Članovi Vlade - Vlada Županije Posavske|last=|first=|date=|website=zupanijaposavska.ba|publisher=Vlada Posavskog kantona|access-date=1. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://potocani.eu/izabrana-nova-vlada-zupanije-posavske/|title=Izabrana nova Vlada Županije Posavske|last=|first=|date=|website=potocani.eu|publisher=potocani.eu|access-date=18. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150522022119/http://potocani.eu/izabrana-nova-vlada-zupanije-posavske/|archive-date=22. 5. 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://skupstinazp.ba/Nova/zakazana-iii-izvanredna-sjednica-skupstine/|title=ZAKAZANA III. IZVANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE|last=|first=|date=23. 3. 2015|website=skupstinazp.ba|publisher=Skupština Posavskog kantona|language=hrvatski|access-date=18. 7. 2018}}</ref> === Kanton Sarajevo === U [[Kanton Sarajevo|Sarajevskom kantonu]] je za saobraćaj nadležno Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo (skraćeno '''MS KS'''). Od 26. decembra 2018. ministar saobraćaja Kantona Sarajevo je Adnan Šteta ([[SDP BiH|SDP]]), a direktor kantonalne uprave za puteve Nermin Drnda, dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Reisa Džemaludina Čauševića u [[Sarajevo|sarajevskoj]] općini [[Centar]].<ref>{{Cite web|url=http://ms.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti - Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo|last=|first=|date=|website=ms.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo|access-date=1. 6. 2018|archive-date=26. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180526132131/http://ms.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/odluka_vlada_0.pdf|title=Prijedlog Odluke o potvrđivanju Vlade Kantona Sarajevo|last=Konaković|first=Elmedin|date=26. 12. 2018|website=skupstina.ks.gov.ba|publisher=Skupština Kantona Sarajevo|access-date=18. 1. 2019|archive-date=15. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230415141652/http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/odluka_vlada_0.pdf|url-status=dead}}</ref> === Srednjobosanski kanton === U [[Srednjobosanskom kantonu]] je za saobraćaj nadležno Ministarstvo privrede Srenjobosanskog kantona (skraćeno '''MPG SBK'''; hrvatski: Ministarstvo gospodarstva). Od 15. februara 2019. ministar privrede Srednjobosanskog kantona je Nisvet Hrnjić (SDA), a direktor Kantonalne direkcije za puteve Sulejman Bečirević, dok se sjedište ministarstva nalazi u Prnjavorskoj ulici u [[Travnik]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.sbk-ksb.gov.ba/bs/ministarstva.html|title=Ministarstva - Vlada SBK - KSB|last=|first=|date=|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=Vlada Srednjobosanskog kantona|access-date=2. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/srednjobosanski-kanton/368809/za-izgradnju-i-obnovu-regionalnih-puteva-potrebno-18-miliona-km|title=Za izgradnju i obnovu regionalnih puteva potrebno 18 miliona KM|last=Kavazović|first=A|date=12. 4. 2018|website=avaz.ba|publisher=Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo|access-date=2. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/srednjobosanski-kanton/458438/sbk-dobio-novu-vladu-tahir-lendo-na-celu-ostaje|title=SBK dobio novu Vladu, Tahir Lendo ostaje na čelu|last=|first=|date=15. 2. 2019|website=avaz.ba|publisher=Dnevni avaz|access-date=15. 2. 2019}}</ref> === Tuzlanski kanton === U [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] je za saobraćaj nadležno Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona. Od 25. novembra 2015. ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona je Mirsad Gluhić, a direktor kantonalne direkcije za puteve Agan Delibajrić, dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Mije Keroševića u [[Tuzla|Tuzli]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mtts|title=Web stranica Vlade TK - O ministarstvu|last=|first=|date=|website=vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|access-date=2. 6. 2018|archive-date=24. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824032630/http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mtts|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://radiokameleon.ba/2017/10/27/najvece-poslijeratno-ulaganje-tk-trazi-20-miliona-km-od-razvojne-banke/|title=Najveće poslijeratno ulaganje: TK traži 20 miliona KM od Razvojne banke|last=Krajišnik|first=Belma|date=27. 10. 2017|website=radiokameleon.ba|publisher=Radio Kameleon|access-date=2. 6. 2018}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/imenovana-nova-vlada-tk-sa-tri-nova-ministra-iz-sbb-a/151127070|title=Imenovana nova Vlada TK sa tri nova ministra iz SBB-a|last=|first=|date=27. 11. 2015|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref> === Unsko-sanski kanton === U Unsko-sanskom kantonu je saobraćaj nadležno Ministarstvo privrede [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] ('''MP USK'''). Od 24. aprila 2017 ministar privrede Unsko-sanskog kantona je Samir Sedić (SDA), a direktor Direkcije za regionalne ceste Adnan Pozderac, dok se sjedište ministarstva nalazi ulici Miroslava Krleže u [[Bihać]]u.<ref>{{Cite web|url=http://vladausk.ba/v4/index/ministarstvo-privrede/4|title=Vlada USK|last=|first=|date=|website=vladausk.ba|publisher=Vlada Unsko-sanskog kantona|access-date=2. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.krajina.ba/dobra-cestovna-infrastruktura-preduslov-za-razvoj-privrede/|title=INTERVJU sa direktorom Direkcije regionalnih cesta USK: Dobra cestovna infrastruktura – preduslov za razvoj privrede|last=|first=|date=8. 9. 2017|website=krajina.ba|publisher=Krajiški informativni portal|access-date=2. 6. 2018|archive-date=17. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210117151724/https://www.krajina.ba/dobra-cestovna-infrastruktura-preduslov-za-razvoj-privrede/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.krupljani.ba/bk-info/samir-sedic-iz-bosanske-krupe-novi-ministar-privrede-u-vladi-usk.html|title=Samir Sedić iz Bosanske Krupe novi ministar privrede u Vladi USK|last=|first=|date=24. 4. 2017|website=krupljani.ba|publisher=Krupljani.BA|access-date=19. 7. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> === Zapadnohercegovački kanton === U [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]] je za saobraćaj nadležno Ministarstvo privrede Zapadnohercegovačkog kantona (skraćeno '''MG ŽZH'''; hrvatski: Ministarstvo gospodarstva). Od 4. februara 2015. ministar privrede Zapadnohercegovačkog kantona je Dario Sesar (HDZ BiH), a direktor Kantonalnih cesta Vinko Romić, dok se sjedište ministarstva nalazi ulici Fra Andrija Kačića Miošića u [[Posušje|Posušju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/detaljno.aspx?id=31|title=Javna ustanova Ceste Županije Zapadnohercegovačke|last=|first=|date=|website=vladazzh.com|publisher=Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|access-date=2. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mg-zzh.com/index.php/ministarstvo/ured-ministra|title=Ured ministra|last=|first=|date=|website=mg-zzh.com|publisher=Ministarstvo privrede Zapadnohercegovačkog kantona|access-date=2. 6. 2018|archive-date=9. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180709220503/http://www.mg-zzh.com/index.php/ministarstvo/ured-ministra|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.jabuka.tv/imenovana-nova-vlada-zupanije-zapadnohercegovacke/|title=Imenovana nova Vlada Županije Zapadnohercegovačke|last=|first=|date=4. 2. 2015|work=Televizija|publisher=jabuka.tv|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vladazzh.com/detaljno.aspx?id=18|title=Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi|last=|first=|date=|website=vladazzh.com|publisher=Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=453|title=Priopćenje s 2. sjednice Skupštine ŽZH|last=|first=|date=|website=skupstina-zzh.ba|publisher=Stručna služba Skupštine Zapadnohercecgovačkog kantona|access-date=20. 12. 2018}}</ref> === Zeničko-dobojski kanton === U [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] je za saobraćaj nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Od 23. novembra 2015. ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK je Fahrudin Brkić ([[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]), a direktor Kantonalne direkcije za ceste Refik Zeković, dok se sjedište ministarstva nalazi u Kučukovićima u [[Zenica|Zenici]].<ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-prostorno-uredenje-promet-i-komunikacije-i-zastitu-okoline|title=Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=2. 6. 2018|archive-date=27. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180527042936/http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-prostorno-uredenje-promet-i-komunikacije-i-zastitu-okoline|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/kantonalna-direkcija-za-ceste|title=Kantonalna direkcija za ceste|last=|first=|date=|website=zdk.ba|publisher=Vlada Zeničko-dobojskog kantona|access-date=2. 6. 2018|archive-date=4. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180604131826/http://www.zdk.ba/kantonalna-direkcija-za-ceste|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/smijenjena-tri-ministra-vlade-zdk-iz-demokratske-fronte/151123110|title=Smijenjena tri ministra Vlade ZDK iz Demokratske fronte|last=|first=|date=23. 11. 2015|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2015|via=}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Ministarstva kantona Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstva vlada kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine]] a52tfdfcf2qa759qh5u3sfxx30zn4r2 0 448224 3712942 3658874 2025-06-07T06:10:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712942 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bih cantons sh.png|mini|304x304piksel|Kantoni [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]]] '''Ministarstvo privrede''' ({{jez-hr|Ministarstvo gospodarstva}}; skraćeno: MP/MG) čini jedno od ministarstava [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalnih]] vlada u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], nadležno za privredni razvoj kantona. == Historija == Godine 1992, nakon sticanja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]] (SFRJ), osnovano je Ministarstvo snabdijevanja i poduzetništva Republike Bosne i Hercegovine, a za ministra je tada imenovan [[Alija Delimustafić]].<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409#2|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=|date=22. 5. 2017|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|access-date=29. 4. 2018}}</ref> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine, a s obzirom na ustavne nadležnosti, nadležnost nad tim oblastima dodijeljena je [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entitetima]] u Bosni i Hercegovini – [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], a dio nadležnosti u tim oblastima je dodijeljena kantonima FBiH.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Sastav_Vlade_Republike_Srpske_izabrane_18_januara_1998_godine.aspx|title=Састав Владе Републике Српске изабране 18. јануара 1998. године|last=|first=|date=|website=www.vladars.net|publisher=Vlada Republike Srpske|language=srpski|access-date=29. 8. 2018|archive-date=23. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200823141003/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Aktivnosti/Pages/Sastav_Vlade_Republike_Srpske_izabrane_18_januara_1998_godine.aspx|url-status=dead}}</ref> == Nadležnosti == Glavna osoba u kantonalnom ministarstvu privrede je ministar ili ministrica privrede, dok je broj pomoćnika nejednako raspoređen po kantonima.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/ministarstvo-gospodarstva/|title=Vlada Hercegbosanske županije – Ministarstvo gospodarstva|last=|first=|date=|website=www.vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|language=hr|access-date=29. 8. 2018}}</ref> === Djelokrug === Kantonalno ministarstvo privrede obavlja upravne i druge poslove koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti u oblastima industrije, energetike, rudarstva, trgovine, ugostiteljstva, turizma, poduzetništva, obrta i razvoja. Prema tome, ministarstvo obavlja sljedeće poslove: * odobrava geloška istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina * revidira elaborate i izdaje rješenja iz oblasti rudarstva i geologije * sklapa koncesione ugovore iz svoje nadležnosti i nadziranje istih * daje saglasnosti za obavljanje djelatnosti rezanja drveta * vodi registar trgovina i ugostiteljskih objekata na području kantona * određuje uslove i odabravanje kategorizacije hotela na području kantona * ovjerava knjige žalbi * izdaje iskaznice za turističke vodiče * sufinansira udruge građana koje su od koristi za razvoj kantona u oblastima turizma, obrta i ugostiteljske djelatnosti * potiče razvoja obrta, preduzeća i registracija istih * izrađuje program javnih investicija i implementira razvojne projekte koje se finansiraju sredstvima Evropske unije (EU fondovima) * druge poslove utvrđene zakonom == Kantonalna ministarstva privrede == === Bosansko-podrinjski kanton === Ministarstvo privrede [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] (skraćeno '''MP BPKG'''), pored spomenutih nadležnosti, obavlja i aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona u prometu i poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi.<ref>{{Cite web|url=http://mp.bpkg.gov.ba/ministarstvo/258/nadleznosti-ministarstva-za-privredu|title=Nadležnosti ministarstva za privredu|last=|first=|date=|website=mp.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=29. 8. 2018}}</ref> Ministarstvo se sastoji od tri sektora (za industriju, energetiku, razvoj i poduzetništvo, trgovinu, ugostiteljstvo i turizam, za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj), a njegovom sastavu se nalaze kantonalna direkcija za ceste i kantonalna uprava za šumarstvo. Od 25. aprila 2017. je na poziciji kantonalnog ministra privrede Anes Salman ([[Stranka za bolje Goražde]]), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Maršala Tita 13 u [[Goražde|Goraždu]].<ref>{{Cite web|url=http://mp.bpkg.gov.ba/ministarstvo/263/organizacija|title=Organizacija|last=|first=|date=|website=mp.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|language=|access-date=29. 8. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mp.bpkg.gov.ba/ministarstvo/265/kontakt-2|title=Kontakt|last=|first=|date=|website=mp.bpkg.gov.ba|publisher=Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=1. 9. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kompletirana-vlada-bpk-gorazde-novi-ministri-polozili-zakletvu/170425071|title=Kompletirana Vlada BPK Goražde: Novi ministri položili zakletvu|last=|first=|date=25. 4. 2017|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref> === Hercegovačko-neretvanski kanton === U [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] su privreda i turizam zasebni resori, pa tako u tom kantonu postoje ministarstvo privrede i ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša. Ministarstvo privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona se sastoji od tri sektora (za razvoj kantona, za industriju, energetiku i rudarstvo i za poduzetništvo i obrt), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Husnije Repca u [[Mostar]]u. Ministar privrede HNK je od 23. septembra 2015. Željko Laketić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]).<ref>{{Cite web|url=http://www.privredahnk.gov.ba/Sektori%20u%20ministarstvu.html|title=Ministarstvo privrede HNK|last=|first=|date=|website=www.privredahnk.gov.ba|publisher=Ministarstvo privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=1. 9. 2018|archive-date=12. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180912022604/http://www.privredahnk.gov.ba/Sektori%20u%20ministarstvu.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.privredahnk.gov.ba/Kontakt.html|title=Ministarstvo privrede HNK|last=|first=|date=|website=www.privredahnk.gov.ba|publisher=Ministarstvo privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona|access-date=1. 9. 2018|archive-date=14. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180914113748/http://www.privredahnk.gov.ba/Kontakt.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bhrt.ba/nekategorizirano-bs/napokon-izabrana-vlada-hnk/|title=Napokon izabrana Vlada HNK!|last=|first=|date=23. 9. 2015|website=bhrt.ba|publisher=Radio-televizija Bosne i Hercegovine|access-date=19. 7. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona se sastoji od tri sektora (za trgovinu, za turizam i ugostiteljstvo i za zaštitu prirode i okoliša), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Braće Fejića u Mostaru. Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK je od 23. septembra 2015. Ajdin Teletović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]).<ref>{{Cite news|url=http://mtto-hnz-k.ba/onama/|title=O Nama {{!}} MTTO-HNZ-K|last=|first=|date=|work=|newspaper=MTTO-HNZ-K|language=|access-date=1. 9. 2018|via=|archive-date=28. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180828071524/http://mtto-hnz-k.ba/onama/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://mtto-hnz-k.ba/kontakti/|title=Kontakti {{!}} MTTO-HNZ-K|last=|first=|date=|work=|newspaper=MTTO-HNZ-K|language=|access-date=1. 9. 2018|via=|archive-date=27. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827003724/http://mtto-hnz-k.ba/kontakti/|url-status=dead}}</ref> === Kanton 10 === Ministarstvo privrede [[Kanton 10|Kantona 10]], pored spomenutih nadležnosti, obavlja i aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona u prometu. Ministarstvo se sastoji od tri sektora (za industriju, energetiku i rudarstvo, za promet, trgovinu, ugostiteljstvo i turizam i za poduzetništvo, obrt i razvoj), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Stjepana II Kotromanića u [[Livno]]m. Od 5. maja 2015. se na poziciji ministarstva privrede K10 nalazi Miloš Bauk ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]).<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/ministarstvo-rada-zdravstva-socijalne-skrbi-i-prognanih/|title=Vlada Hercegbosanske županije - Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih|last=|first=|date=|website=vladahbz.com|publisher=Vlada Kantona 10|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018}}</ref> === Posavski kanton === U [[Posavski kanton|Posavskom kantonu]] su turizam i privreda odvojeni resori, pa tako u njemu postoje ministarstvo privrede i prostornog uređenja i ministarstvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša. Ministarstvo privrede i prostornog uređenja Posavskog kantona sastoji se od dva sektora (za privredu i za prostorno uređenje), dok se sjedište ministarstva nalazi na Glavnom Trgu u [[Odžak]]u. Ministar privrede i prostornog uređenja PK je od 26. marta 2015. Darko Kasap (HDZ BiH).<ref>{{Cite news|url=https://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo_gospodarstva-i-prostornog-uredenja/6|title=Ministarstvo gospodarstva i prostornog uređenja|last=|first=|date=9. 9. 2015|work=|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr|access-date=1. 9. 2018|via=}}{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.zupanijaposavska.ba/clanovi-vlade/|title=Članovi Vlade|last=|first=|date=9. 9. 2015|work=|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr|access-date=1. 9. 2018|via=}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://potocani.eu/izabrana-nova-vlada-zupanije-posavske/|title=Izabrana nova Vlada Županije Posavske|last=|first=|date=|work=novinski portal|publisher=potocani.eu|language=hrvatski|access-date=19. 7. 2018|via=|archive-url=https://web.archive.org/web/20150522022119/http://potocani.eu/izabrana-nova-vlada-zupanije-posavske/|archive-date=22. 5. 2015|url-status=dead}}</ref> Ministarstvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša Posavskog kantona se sastoji od dva sektora (za promet i veze i za turizam i zaštitu okoliša), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Jug I u [[Orašje|Orašju]]. Ministar prometa, veza, turizma i zaštite okoliša PK je od 26. marta 2015. Alija Kusur ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]).<ref>{{Cite news|url=https://www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo-prometa-veza-turizma-i-zastite-okolisa/|title=Ministarstvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša|last=|first=|date=9. 9. 2015|work=|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr|access-date=1. 9. 2018|via=}}</ref> === Kanton Sarajevo === Ministarstvo privrede [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]], pored spomenutih nadležnosti, obavlja i aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona u poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi.<ref>{{Cite web|url=http://mp.ks.gov.ba/ministarstvo/nadleznosti|title=Nadležnosti {{!}} Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo|last=|first=|date=|website=mp.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo|language=|access-date=1. 9. 2018|archive-date=5. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180805015240/http://mp.ks.gov.ba/ministarstvo/nadleznosti|url-status=dead}}</ref> Ministarstvo se sastoji od tri sektora (za ekonomsko-finansijske poslove i investicije, za energetiku, vodoprivredu, poduzetništvo i ugostiteljstvo, za poljoprivredu, veterinarstvo i šumarstvo), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Reisa Džemaludina Čauševića 1 u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ministar privrede KS je od 23. decembra 2019 Haris Bašić ([[Narod i pravda|NiP]]).<ref>{{Cite web|url=http://mp.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|title=Organizacija ministarstva {{!}} Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo|last=|first=|date=|website=mp.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo|language=|access-date=1. 9. 2018|archive-date=31. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180831093907/http://mp.ks.gov.ba/ministarstvo/organizacija|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mp.ks.gov.ba/kontakti|title=Kontakti {{!}} Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo|last=|first=|date=|website=mp.ks.gov.ba|publisher=Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo|language=|access-date=1. 9. 2018|archive-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802010926/http://mp.ks.gov.ba/kontakti|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/odluka_vlada_0.pdf|title=Prijedlog Odluke o potvrđivanju Vlade Kantona Sarajevo|last=Konaković|first=Elmedin|date=26. 12. 2018|website=skupstina.ks.gov.ba|publisher=Skupština Kantona Sarajevo|access-date=18. 1. 2019|archive-date=15. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230415141652/http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/odluka_vlada_0.pdf|url-status=dead}}</ref> === Srednjobosanski kanton === Ministarstvo privrede [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]], pored spomenutih nadležnosti, obavlja i aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona u prometu. Ministarstvo se sastoji od četiri sektora (za industriju, poduzetništvo, obrtništvo i rad, za energiju, rudarstvo, industriju građ. materijala i graditeljstvo, za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo i za saobraćaj i komunikacije), dok se njegovo sjedište nalazi u Prnjavorskoj ulici 16a u [[Travnik]]u. Ministar privrede SBK je od 15. februara 2019. Nisvet Hrnjić (SDA).<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/srednjobosanski-kanton/458438/sbk-dobio-novu-vladu-tahir-lendo-na-celu-ostaje|title=SBK dobio novu Vladu, Tahir Lendo ostaje na čelu|last=|first=|date=15. 2. 2019|website=avaz.ba|publisher=Dnevni avaz|access-date=15. 2. 2019}}</ref> === Tuzlanski kanton === U [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] su, privreda te trgovina i turizam odvojeni resursi, pa tako u njemu postoje ministarstvo privrede Tuzlanskog kantona i ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja. Sjedište ministarstva privrede Tuzlanskog kantona (skraćeno '''MP TK''') se nalazi u Rudarskoj ulici 57 u [[Tuzla|Tuzli]], dok se na njegovom čelu od 17. februara 2018. nalazi Osman Puškar.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu|title=Web stranica Vlade TK - O ministarstvu|last=Sejdinović|first=Nedim|date=|website=www.vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|language=|access-date=1. 9. 2018|archive-date=9. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909135431/http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/vijest/izabrana-nova-vlada-tk-jakub-suljkanovic-novi-premijer-284486|title=Izabrana Vlada TK: Jakub Suljkanović novi premijer|last=Bojić|first=|date=17. 2. 2018|work=novinski portal|publisher=Simurg Media|access-date=18. 7. 2018|via=}}</ref> Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona ('''MINTTS TK''') se sastoji od dva sektora (za trgovinu i turizam i za saobraćaj), dok se njegovo sjedište nalazi u ulici Mije Keroševića 20 u Tuzli. Ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK je 25. novembra 2015. Mirsad Gluhić.<ref>{{Cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/organizaciona-struktura-ministarstva-4|title=Web stranica Vlade TK - Organizaciona struktura|last=Sejdinović|first=Nedim|date=|website=www.vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|language=|access-date=1. 9. 2018|archive-date=24. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180924224657/http://www.vladatk.kim.ba/organizaciona-struktura-ministarstva-4|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mtts|title=Web stranica Vlade TK - O ministarstvu|last=Sejdinović|first=Nedim|date=|website=www.vladatk.kim.ba|publisher=Vlada Tuzlanskog kantona|language=|access-date=1. 9. 2018|archive-date=24. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824032630/http://www.vladatk.kim.ba/o-ministarstvu-mtts|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/imenovana-nova-vlada-tk-sa-tri-nova-ministra-iz-sbb-a/151127070|title=Imenovana nova Vlada TK sa tri nova ministra iz SBB-a|last=|first=|date=27. 11. 2015|work=novinski portal|publisher=klix.ba|access-date=19. 7. 2018|via=}}</ref> === Unsko-sanski kanton === Ministar privrede [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] je od 17. oktobra 2018. Amel Kamenčić ([[Nezavisni blok|NB]]), dok se sjedište ministarstva nalazi u ulici Alije Đerzeleza 2 u [[Bihać]]u.<ref>{{Cite web|url=http://vladausk.ba/v4/index/ministarstvo-privrede/4|title=VLADA USK|last=|first=|date=|website=vladausk.ba|publisher=Vlada Unsko-sanskog kantona|language=|access-date=1. 9. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/ponovna-rekonstrukcija-vlade-usk-smijenjena-tri-ministra/170424089|title=Ponovna rekonstrukcija Vlade USK, smijenjena tri ministra|last=|first=|date=|work=|newspaper=Klix.ba|language=|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref> === Zapadnohercegovački kanton === Ministarstvo privrede [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog kantona]] (skraćeno '''MG ZZH'''), pored spomenutih nadležnosti, obavlja i aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje nadležnosti kantona u prometu i poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi. Ministarstvo se sastoji od pet sektora (za energetiku, industriju i rudarstvo, za promet i veze, za trgovinu, turizam i poduzetništvo, za koncesije, za vodoprivredu, poljoprivredu i šumarstvo i za razvoj, pravne i opće poslove). Sjedište ministarstva se nalazi ulici Fra Andrije Kačića Miošića u [[Posušje|Posušju]], dok se na pozicji resornog ministra od 4. februara 2015. nalazi Dario Sesar (HDZ BiH).<ref>{{Cite web|url=http://www.mg-zzh.com/index.php/ministarstvo/djelokrug-ministarstva|title=Djelokrug ministarstva|last=|first=|date=|website=www.mg-zzh.com|publisher=Ministarstvo privrede Zapadnohercegovačkog kantona|language=hr|access-date=1. 9. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.jabuka.tv/imenovana-nova-vlada-zupanije-zapadnohercegovacke/|title=Imenovana nova Vlada Županije Zapadnohercegovačke|last=|first=|date=4. 2. 2015|work=Televizija|publisher=jabuka.tv|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skupstina-zzh.ba/opsirnije.asp?id=453|title=Priopćenje s 2. sjednice Skupštine ŽZH|last=|first=|date=|website=skupstina-zzh.ba|publisher=Stručna služba Skupštine Zapadnohercecgovačkog kantona|access-date=20. 12. 2018}}</ref> === Zeničko-dobojski kanton === Ministarstvo za privredu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] se sastoji od dva sektora (za neproizvodne djelatnosti, razvoj i obrt i za industriju, energetiku i rudarstvo), dok se njegovo sjedište nalazi u Kučukovičkoj ulici 2 u [[Zenica|Zenici]]. Ministar privrede ZDK je od 1. decembra 2016. Zlatko Jelić.<ref>{{Cite web|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-privredu/itemlist/category/88-organizaciona-struktura|title=Organizaciona struktura|last=|first=|date=|website=www.zdk.ba|publisher=Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona|language=|access-date=1. 9. 2018|archive-date=31. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180831193749/http://zdk.ba/ministarstvo-za-privredu/itemlist/category/88-organizaciona-struktura|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.zdk.ba/ministarstvo-za-privredu|title=Ministarstvo za privredu|last=Slipić|first=Ibrahim|date=|work=|language=|access-date=1. 9. 2018|via=|archive-date=30. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830035330/http://zdk.ba/ministarstvo-za-privredu|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.zenicablog.com/izabrana-nova-vlada-zdk-2/|title=Izabrana nova Vlada ZDK - Zenicablog|last=|first=|date=11. 3. 2015|work=novinski portal|publisher=zenicablog.com|access-date=27. 8. 2018|via=}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Ministarstva kantona Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstva vlada kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine]] ge94eadbdan7ieeug8gdtuqp40ie2i4 0 450747 3712863 3632044 2025-06-06T22:05:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712863 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Europe late bronze age.png|mini|Kultura polja sa urnama nakon širenja, prikazana na karti žutom bojom i natpisom ''Urnfield systems''.]] '''Kultura polja sa urnama''' (njem: Urnenfelder) je kultura kasnoga [[bronzano doba|bronzanog doba]] (XIII. do VIII. st. pne), nastala na prostoru [[Dunav|Podunavlja]] i jugoistočnih [[Alpe|Alpa]], odakle se širila i po srednjoj [[Evropa|Evropi]].<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Kultura polja sa urnama, s.100 |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Osnovno obilježje ove kulture, po čemu je i dobila ime, je obred spaljivanja pokojnika i pohranjivanja pepela u zemljane urne, koje su se potom ukapale u zemljane rake. Dostigla je visoki nivo i u obradi bronze.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> [[Datoteka:Urnfield culture 002.jpg|mini|desno|Keramika Kulture polja sa urnama]] == Faze razvoja == Bogata arheološka dokumentacija sa istraživanja na lokalitetima Mađarske, Češke, Slovačke i Austrije opovrgla je ranije teorije o ekspanziji lužičke kulture na prostor [[Panonija|Panonije]] i njen udio u stvaranju kompleksa Urnenfelder kulture. Pokazalo se da je Urnenfelder kultura nastala postepenom transformacijom lokalnog substrata, a njenu najstariju razvojnu fazu na našem južnoslavenskom prostoru čine grupe tipa Virovitica i grupe mlađeg horizonta Surčin-Belegiš.<ref name="Orhan"/> U okviru kulture izdvojeno je 5 faza koje su identične sa [[Pol Rajneke|Rajnekeovom]] podjelom. <table border=1 cellpadding=2 cellspacing=0> <tr style="background:#efefef"> <th>Faza<br /> <th>Datumi p.n.e<br /> <tr><td>Bronza D<td>1300-1200 <tr><td>Halštat A1<td>1200-1100 <tr><td>Halštat A2<td>1100-1000 <tr><td>Halštat B1<td>1000-800 <tr><td>Halštat B2<td>900-800 <tr><td>Halštat B3<td>800-750 </table> == Ostave i nekropole == Ostave i nekropole predstavljaju glavni izvor pokretnog materijala. U starijim fazama urne nemaju zaštitnu konstrukciju, postavljene su u pravilne redove sa određenom orjentacijom. Javlja se neka vrsta kamenih sanduka. U mlađim fazama urne su zaštićene vijencem od oblutaka ili nekom vrstom suhozida. Često je sama urna pokrivena kamenom pločom ili stoji na njoj. Urne nisu u pravilnim redovima, nego su u grupama. U fazi V pojavljuju se minijaturni [[tolos]]i.<ref name="Nalazišta">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 arheološka nalazišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150210203123/http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 |date=10. 2. 2015 }}</ref> == Keramika == Za fazu 2 karakteristične su neukrašene, bikonične posude mrko - crne boje. U fazi 3 javljaju se šire urne sa cilindricnim vratom, kao grobni prilozi razne zdjele, bikonične sa jednom drškom, sa uvučenim obodom i jednom ušicom, poklopci za urne, oštro profilisane šolje sa vertikalnom drškom koja prelazi obod. U mlađoj fazi karakteristične su kruškolike urne sa 2 ili 4 naspramne ušice, na trbuhu, kao i zdjele u vidu turbana sa tordiranim obodom.<ref name="Basler"/> == Metalni nalazi == [[Datoteka:Urnenfelder panoply.png|mini|desno|Metalni nalazi]] U posebno izrađenim, i velikom broju nađenih ostava, nalazio se raznovrstan materijal od bronze:<ref name="HE"/> javljaju se: * sjekire sa tulcem i lučnom sječicom (keltovi) * krivi noževi * mačevi sa jezičkom, * mač sa antenom profilisanog balčaka, ukrašen volutama * brijači polumjesečastog oblika * pljosnate strijele od [[bronza]]nog lima sa trnom za usađivanje * igle * metalne posude, kazančići sa apliciranim drškama * srpovi * privjesci u obliku stilizovane ljudske figure, imele, trougaoni privjesci i u obliku labrisa. narukvice * [[fibula|fibule]] u obliku [[harfa|harfe]]<ref name="HE"/> == Širenje == U 13.vijeku iz Podunavlja i Panonije krenuli su prema Apeninskom i Balkanskom poluostrvu pokreti velike mase srednjoevropskog stanovništva poznatog pod imenom naroda ''polja sa urnama''. Neki od tih pohoda bili su pljačkaški, drugi su imali karakter seoba i naseljavanja novih teritorija.<ref name="ČovićIlir"/> Nosioci kulture polja sa urnama u širem prostoru srednjeg Podunavlja, zamjenjuju, potiskuju ili se nameću i miješaju sa nosiocima kulture grobnih humaka ([[Tumuli|tumula]]), koja bi se mogla sa sigurnošću označiti kao proto-ilirska, doneseći svuda jedno od svojih osnovnih obilježja – sahranjivanje pepela spaljenih mrtvaca u urnama.<ref name="Leksikon"/> Područje između Drave, Save i [[Dunav]]a, i neznatno u [[Vojvodina|Vojvodini]] koje je bilo ilirsko (Protoiliri), prešlo je u ruke doseljenika. Sjeverna Bosna, oko rijeke Save i donjih tokova njenih pritoka pripala je takođe ovim plemenima. Na tom prostoru, prema stilskim varijacijama osnovnih tipova keramičkih i metalnih proizvoda moguće je izdvojiti više novih regionalnih kulturnih grupa koje su postale osnova za uspostavu etničke strukture stanovništva starijega željeznog doba. Pod zajedničkim imenom [[Panoni]], kao jedinstvenom narodu, nazivaju se potomci nosilaca kulture polja sa urnama istočnoalpskog i zapadnopanonskog prostora: ([[Armantini]], [[Breuci]], [[Oserijati]], [[Latobici]], [[Kolapijani]], [[Jasi]]). Na hrvatskom prostoru izdvojene su 4 manje kulturne grupe:<ref name="HE">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34561 kultura polja sa žarama]</ref> * najstarija je [[virovitička grupa|virovitička]] (Podravina, [[Međumurje]] i dio zapadne Slavonije), * slijedi [[zagrebačka grupa|zagrebačka]] (veći dio savsko-dravskoga međurječja), * [[velikogorička skupina]] (Turopolje, srednja Posavina, Pokuplje i Hrvatsko zagorje) * [[daljska grupa]] u [[Baranja|Baranji]] (istočna [[Slavonija]] i zapadni Srijem).<ref>[https://de.scribd.com/document/16820647/KULTURA-POLJA-SA-ŽARAMA-2 Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj]</ref> Stanovništo planinskog i primorskog dijela pokazalo je mnogo veću žilavost u seobi iz Panonije. Za kasno bronzano doba raspolaže se sa većim brojem nalaza, pa se za taj period može govoriti o već potpuno formiranoj fizionomiji jednog kulturnog, pa možda i etničkog kompleksa koji egzistira na prostoru jugoistočne Bosne i sliva Gornjeg Podrinja, a koji je bio rezultat kontinuiranog razvitka tokom ranog i srednjeg bronzanog doba etnokulturnih formacija na navedenom području kroz [[Glasinačka kultura|Glasinačku kulturu]].<ref name="Mesihović, 2013, s.35">Mesihović, 2013, s.35</ref> Invazija panonskih plemena nije rezultirala smjenom stanovništva i kulture na sjeverozapadnom Balkanu. Pojas uz južnu jadransku obalu, krajevi oko [[Neretva|Neretve]], jugoistočne Bosne, [[Crna Gora]] i [[Albanija]] nisu ni osjetili panonsku invaziju. Oni koji su prodirali dalje nisu bili osvajači koji nameću svoj način života svoju religiju i običaje jer su se stopili sa starosjediocima i iščezli. Jedina velika promjena je povećan broj podignutih gradinskih naselja, u prvom redu sa odbrambenom funkcijom. Plemena su se zbijala i učvršćivala, čuvajući svoj prostor i nastavljajući svoju [[Teorija autohtonosti geneze Ilira|autohtonu etnogezu]] (Prailiri).<ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 1. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191001111100/https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |url-status= dead }}</ref> == Nalazišta u Bosni i Hercegovini == Nalazišta južno od Save: [[Arheološko područje Donja Dolina|Donja Dolina]] kao metalurški centar sa pronađenim kalupima, pećina [[Hrustovača]], [[Arheološko područje Zecovi|Zecovi]] kod [[Prijedor]]a, [[Arheološki lokalitet Vis|Vis]] kod [[Derventa|Dervente]], [[Ostava iz Srebrenika|Srebrenik]], [[Arheološko nalazište Brdašce (Laktaši)|Brdašce (Laktaši)]], Gradina Kekića glavica, [[Japodska kulturna grupa|japodsko područje kod Bihaća]] i prostor omeđen rijekom [[Una|Une]] do [[Bihać]]a i [[Vrbas]]a do [[Jajce|Jajca]], južno do [[Grmeč]]a i [[Srnetica|Srnetice]].<ref name="Orhan">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2040.pdf |title=Orhan Jamaković - Kraj bronzanog i početak željeznog doba na prostoru sjeverozapadne Bosne |access-date=13. 2. 2020 |archive-date=28. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210228073217/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2040.pdf |url-status=dead }}</ref> Snažan pritisak nosilaca kulture polja sa urnama vidi se i po pojavi prvih ostava na ovom području. Ne samo tipovi oružja, oruđa i nakita, već i neki elementi u obradi keramike prodiru duboko u unutrašnjost, što bi moglo značiti i inflitraciju manjih grupa ove kulture (gradina Savići u [[Šekovići]]ma, [[Gradina Varvara (vrelo Rame)|Varvara]] kod [[Prozor]]a). Utjecak kulture polja sa urnama prisutan je u keramografiji [[Srednjobosanska kulturna grupa|srednjobosanske kulturne grupe]], te u tipologiji metalnih predmeta zastupljenih u mlađim ostavama.<ref name="Leksikon"/> Na prostoru sjeverno od prostora bronzanodobne glasinačke kulture naglo iščezava jedna srodna podrinjska kulturna grupa, sigurno kao posljedica najezde polja sa urnama.<ref name="Mesihović, 2013, s.35"/> Brojni nalazi pokazuju kulturnu i trgovačku povezanost sa [[Glasinačka kultura|Glasincem]] i srednjom Bosnom. Medu grobnim prilozima otkriveni su i predmeti iz sjeverne i srednje Italije. Osim analogija u metalnim predmetima, postoje sličnosti i sa keramičkim formama: urne i zdjele oštre profilacije (Kumaja, Etrurija, Tarkvinija i Bolonja). Pored očite vezanosti za zapadnopanonski i istočnoalpski prostor, pojavljuju se i neki elementi koji se mogu smatrati originalnim. Od metalnih proizvoda to su igle sa šiljkom na glavi i ornamentikom čije je izvorište neosporno istočnoalpski i zapadnopanonski prostor. Veliki broj keramičkih tipova i prisustvo ornamentalnog manira facetiranja i kaneliranja vezani su za analogne tipove sa drugih lokaliteta Urnenfelder kulture, ali se javljaju i unikatni oblici koji u kulturnom smislu dakako čine sporadičnu pojavu. Tu se prije svega misli na zdjele sa uvučenim naokolo facetiranim obodom. == Istočno jadransko primorje == Seobe iz Panonije izazvale su intenzivan uticaj i dovele do etničkih i kulturnih promjena. Iz ovog vremena je istraženo 35 nalazišta: groblje pod Brežcem, groblje Vrčin, gradina iznad Lima, Vizače, Bezdenjača ([[Ružica Dreschler-Bižić]], 1965.), groblja u Kompolju, Prozoru i Vlaškom Polju, Beretinova gradina u Radovinu. * Skeletno sahranjivanje ispod tumula je prestalo u Istri i na području sjevernog Jadranskog zaleđa. U notranjskoj i japodskoj kulturi, zbog miješanja stanovništva, primjenjivala su se oba načina sahranjivanja, inhumacija ispod tumula i incernacija sa urnama u ravnim grobovima. Iz burnih vremena su sahranjivanja u jamama (Bezdenjača kod Vrhovina).<ref name="ČovićIlir"/> * Veliki broj naselja je nestao ili promijenio položaj * Naseljuju se teško pristupačne jame i pećine * Došlo je do seobe Ilira u Italiju od XII-IX vijeka pne. Liburni su se gušće kolonizirali u IX vijeku. To potvrđuje isti tip gradinskih naselja, sahranjivanje u tumulima i razni bronzani predmeti, isti kao na istočnoj obali Jadrana. * Pojava većeg broja ostava (22 ili 23). Dvije su u i Istri, 1 sa liburnskog, 10 sa dalmatskog, 4 sa japodskog i 5 (6) sa južnojadranskog područja. Po četiri su nađene u gradinama i pećinama. * Intenzivne su veze sa susjednim kulturama na Balkanu, Panoniji i sjevernoj Italiji i uvoze se metalni predmeti * Javlja se i domaća proizvodnja metalnih predmeta * Promjene u izradi keramike <ref name="Kapović">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2018.pdf |title=Šime Batović - Kasno brončano doba na istočnom jadranskom primorju - Godišnjak ANUBiH, knjiga 13, |access-date=20. 3. 2020 |archive-date=28. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210228071853/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2018.pdf |url-status=dead }}</ref> == Literatura == *{{cite book |last = Mesihović |first = Salmedin |title = Historija Autarijata |url = http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |publisher = Filozofski fakultet Sarajevo |year = 2014 |isbn = |access-date = 18. 12. 2018 |archive-date = 21. 3. 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |url-status = dead }} * Vaclav Radimský, Nekropola u Jezerinama u Pritoci kod Bišća. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, V, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1893, 37-92. * Borivoj Čović, Gradinsko naselje na Kekića Glavici. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, (Arheologija), n.s, XVII, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1962, 41-61. * Zdravko Marić, Japodske nekropole u dolini Une. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, (Arheologija), n.s. XXIII, Sarajevo, Zemaljski muzej, l968, 5-79. * [[Branka Raunig]], Praistorijska nekropola na Gradini u selu Ripač. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, (Arheologija), n.s.35/36, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1981,141-161. == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.landschaftsmuseum.de/Seiten/Lexikon/Urnenfelderzeit.htm Die Urnenfelderkultur] * [http://www.ingolstadt.de/stadtmuseum/scheuerer/arch/bz-uk.htm Späte Bronzezeit und Urnenfelderzeit] {{Commonscat|Urnfield culture}} [[Kategorija:Kultura polja sa urnama]] 63ogwwkmdh7ahr669l5ccfjzh6br56o 0 451127 3712747 3552022 2025-06-06T12:52:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712747 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Muhajir.jpg|mini|desno|250px|[[Muhadžir]]i u [[Istanbul]]u [[1912]]. godine.]] '''Iseljenje muslimana iz Srbije''' podrazumjeva kontinuirano iseljavanje [[musliman]]a iz [[Srbija|Srbije]] tokom više sukcesivnih etapa. Najmasovnija iseljenja odigrala su se u periodu [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]], sticanja nezavisnosti [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine i tokom [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] 1912. godine. U više navrata, veliki broj muslimana, uglavnom Slavena (Uglavnom [[Bošnjaci]]), [[Turci|Turaka]] i [[Albanci|Albanaca]] iseljen je iz Srbije. Nakon povlačenja Osmanlija sa teritorija pod srpskom kontrolom, dolazi do uništavanja [[islam]]skih vjerskih zdanja a iseljenja muslimanskog stanovništva nerijetko poprimaju razmjere vjerskih progona.<ref name="Muslimani jugoistočne Evrope">{{Cite web |url=http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000400R021.PDF |title=Ahmet Alibašić, Muslimani jugoistočne Evrope |access-date=8. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908065751/http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000400R021.PDF |archive-date=8. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref> == Historija == === [[Prvi srpski ustanak]] (1804) === Prije [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] u [[Srbija|Srbiji]] je živio značajan broj [[musliman]]skog stanovništva, čija se brojnost procjenjuje i do nekoliko stotina hiljada muslimana.<ref name="Muslimani jugoistočne Evrope"/> Većinu "turskog", odnosno muslimanskog stanovništva po varošima u Srbiji činili su muslimani islamizovani Slaveni (uglavnom [[Bošnjaci]]) i [[Albanci]].<ref>{{cite web |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html#2_VI_1 |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |access-date=10. 1. 2019 |archive-date=10. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231110193001/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html#2_VI_1 |url-status=dead }}</ref> Tokom više sukcesivnih etapa oslobađanja Srbije od muslimana, broj muslimana u Srbiji se neprestano smanjivao, praćeno njihovim pojačanim iseljavanjem iz Srbije.<ref>{{cite web |url=http://sandzakpress.net/150-godina-od-protjerivanja-muslimana-iz-srbije |title=150 godina od protjerivanja muslimana iz Srbije |work=sandzakpress.net |date=19. 4. 2017 |access-date=11. 1. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> Tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]], tursko i muslimansko stanovništvo, koje je predstavljalo većinu u mnogim gradovima protjerano je iz zemlje.<ref name="Džamije u Beogradu">{{cite web |url=http://www.most.ba/085/076.aspx |title=Abdulah Talundžić, Džamije u Beogradu |work=most.ba |access-date=10. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091121040854/http://www.most.ba/085/076.aspx |archive-date=21. 11. 2009 |url-status=dead }}</ref> Također, u prvom ustanku Srbija je započela istjerivanje najsjevernijih albanskih naselja "još od [[Jagodina|Jagodine]]".<ref name="Beljo">{{cite web |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs |title=Ante Beljo, Ideologija Velike Srbije |work=ic.hr |access-date=10. 1. 2019 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305095231/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs |url-status=dead }}</ref> U [[Prvi srpski ustanak|Prvom srpskom ustanku]], mnoge beogradske džamije su stradale, a one preostale bile su pretvorene u svinjce a jedna je bila pretvorena u pravoslavnu crkvu.<ref name="Džamije u Beogradu"/> Džamije su rušene i u drugim gradovima koji su se našli u sastavu kneževine Srbije. Tako su u [[Užice|Užicu]] porušene 34 džamije, u [[Smederevo|Smederevu]] 24.<ref name="Muslimani jugoistočne Evrope"/> === Konferencija u Kanlidži (1862) === [[Datoteka:Batal-dzamija.jpg|mini|desno|250px|Porušena [[Batal-džamija]] u [[Beograd]]u, oko [[1860]]. godine]] [[Datoteka:Bajraklidzamija.jpg|mini|desno|250px|[[Bajrakli džamija]], jedina preostala džamija od 273 džamije i mesdžida koliko ih je u osmanlijsko doba bilo u Beogradu.<ref>{{cite web |url=http://www.most.ba/085/076.aspx |title=Džamije u Beogradu |author=Abdulah Talundžić |work=Časopis za obrazovanje, nauku i kulturu |access-date=11. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091121040854/http://www.most.ba/085/076.aspx |archive-date=21. 11. 2009 |url-status=dead }}</ref>]] Dana 22. novembra 1862. godine na međunarodnoj konferenciji velikih sila u Kanlidži na [[Bosfor]]u, naređeno je iseljenje muslimana iz Srbije.<ref name="Iseljavanje muslimana iz Srbije">[http://ibn-sina.net/index.php?option=com_content&task=view&id=32&Itemid=41&limit=1&limitstart=10 Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Kneževine Srbije u Bosanski vilajet (1862-1867), Znakovi vremena, br. 12]</ref> Iseljavane su čitave porodice iz sela i gradova koji su pripali novoformiranoj [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]].<ref>{{Cite web |url=http://www.scribd.com/doc/5486844/- |title=Milivoje Vasiljević, Soko - Grad |access-date=10. 1. 2019 |archive-date=21. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090521175444/http://www.scribd.com/doc/5486844/- |url-status=dead }}</ref> Tih godina mnogi muslimani kao izbjeglice prelaze u Bosnu ili [[Novopazarski sandžak]], koji još uvijek nije bio u sastavu Srbije. U Bosansku Kostajnicu krajem 1862. i početkom 1863. godine migriraju muslimani iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Šabac|Šabca]], Užica, pa se dio u kome su izbjegli muslimani najviše koncentrisani naziva [[Užice (Bosanska Kostajnica)]].<ref name="Iseljavanje muslimana iz Srbije"/> Mnogi muslimani izbjegli iz Srbije [[1862]]. i [[1863]]. godine naseljeni su u [[Zvornik]]u, koji je tada bio u sastavu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=8d55cd43-da7d-4ba2-b0d7-4c4a30e1783d&articleId=88539465-d660-4914-ac1d-f154a97d721a |title=Šljivo Galib, The Coming of the Muslim Exiles from the Principality of Serbia to the Zvornik Kajmakamluk in 1863 |access-date=10. 1. 2019 |archive-date=4. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180504090313/https://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=8d55cd43-da7d-4ba2-b0d7-4c4a30e1783d&articleId=88539465-d660-4914-ac1d-f154a97d721a |url-status=dead }}</ref> Godine 1867., iseljenjem iz Beograda "turskog" življa (među kojima je veliki broj bio slovenskog porijekla) započeo je kraj beogradskih džamija, kojih je u to vrijeme preostalo oko petnaestak.<ref name="Džamije u Beogradu"/> Kako navodi [[Felix Kanitz]] "gde kad bi noću slučajno eksplodirale mine rušeći džamije koje su ometale regulaciju".<ref name="Džamije u Beogradu"/> Vremenom su porušene sve preostale beogradske džamije, osim jedne, [[Bajrakli džamija|Bajrakli džamije]] na [[Dorćol]]u.<ref name="Muslimani jugoistočne Evrope"/> {{citat| "U gradu i varoši bilo je 15 munara." |Felix Kanitz, 1861. }} {{citat| "...Od 15 beogradskih džamija zatekao sam još samo jednu "[[Bajrakli džamija|Bajrakli džamiju]]" (džamiju sa bajrakom) u Jevremovoj ulici... Sa zadimljenim dimnjakom upotrijebljena je za plinsku kotlovnicu za osvjetljenje Narodnog pozorišta..." |Felix Kanitz, 1887. }} === [[Berlinski kongres]] (1878) === {{Quote box |quote ="Po najvećoj zimi 1877/1878. gledao sam gole i bose ljude kako pješke bježe po snijegu, ostavljajući svoje pune kuće ... Na putu od Grdelice za Vranje, sve do Kumanova, sa obje strane puta mogli ste vidjeti tijela djece i starih ljudi umrlih od hladnoće."<ref>Dr Sabit Uka, Gjenocidi dhe aktet gjenocidale të pushtetit serb ndaj shqiptarëve nga Kriza Lindore e këndej (Genocid i genocidni akti srpskog režima nad Albancima od Velike istočne krize do sad), ASHAK, Priština, 1995, str. 74-75.</ref><ref>N. P. Ilić, Oslobođenje Južne Srbije, strana 121.</ref> | source = Josif H. Kostić | width = 40% | align = right }} Albanci muslimani su sve do 1878. godine živjeli na području [[Leskovac|Leskovca]], [[Vranje|Vranja]], u [[Pešter]]u blizu [[Sjenica|Sjenice]] i u dolini južne Morave.<ref name="Cvijić">[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> [[Vasa Čubrilović]] piše da su oblasti [[Prokuplje|Prokuplja]], [[Kuršumlija|Kuršumlije]] i [[Leskovac|Leskovca]], sve do [[Niš]]a, nazivane "Toplički Arnavutluk".<ref>Vasa Čubrilović, Politički uzroci na Balkanu od 1860-1880, GGD, So.C VI, Tom XVI, Belgrade, 1930, str. 43.</ref> [[Srpsko-turski rat 1876-1878]]. godine vođen je u oblasti Niškog sandžaka, uključujući njegove jugozapadnom dijelove naseljene Albancima. Albanci su činili dio Otomanske pješadije "nizam" i selili su se za vojskom, te nisu imali stalno mjesto boravka. Srpska vojska potisnula je i natjerala ih da napuste svoje domove i odu.<ref>Dr Sabit Uka, Dëbimi me dhunë i shqiptarëve nga Sanxhaku i Nishit (1877-1878) (Nasilna ekspatrijarcija Albanaca Niškog sandžaka (1877-1878), ASHAK, Priština).</ref> Povjerenik na srpskoj granici, Englez John Ross zabilježio je sljedeće: "Gotovo sveukupno stanovnišvo zapadnog dijela Niškog sandžaka, koji je predat Srbiji, bili su Albanci muslimanske vjeroispovjesti ... Svi oni su izbjegli u Kosovski vilajet, napuštajući čitavu zemlju."<ref>Nikola P. Ilić, Vojne operacije srpske vojske za oslobođenje Leskovca od Turaka 1877. godine.</ref> Nakon završetka rata i priznavanja nezavisnosti Kneževine Srbije 1878. godine, članovima 35 i 39 [[Berlinski kongres|Berlinskog ugovora]] jasno je istaknuto da u novopripojenim krajevima muslimani i [[hrišćani]] treba da uživaju jednaka građanska i politička prava i slobodno raspolažu svojom imovinom.<ref>Jovan Ristić, Diplomatska istorija Srbije (1875-1878), knjiga II, deo II, Beograd, 1898, str. 256-264.</ref> Međutim, u Srbiji dolazi do masovnih prisilnih iseljenja muslimanskog stanovništva iz novopripojenih krajeva (prvenstveno iz [[Toplički okrug|Topličkog okruga]], nekada naseljenog Albancima) i spaljivanja albanskih sela i gradskih četvrti pošto su se Albanci kao pripadnici Otomanskog nizama povukli sa ostacima poražene Otomanske vojske.<ref name="Čubrilović"/> Svi Albanci koji se nisu bili povukli, kao i svi njihovi povratnici sa turske teritorije, iseljeni su nastojanjem srpskih vlasti odmah po zaključenju Berlinskog ugovora 1878.<ref>{{Cite web |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html |title=Knjiga o Kosovu |access-date=10. 1. 2019 |archive-date=10. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231110193001/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html |url-status=dead }}</ref> Srpski autori navode da oko 30.000 do 40.000 izbjeglih i prognanih Albanaca iz Kneževine Srbije prelazi u Otomansko carstvo, gdje se naseljavaju uglavnom na području [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]].<ref name="Čedomir Popov">{{Cite web |url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |title=Čedomir Popov, Velika Srbija - stvarnost i mit |access-date=10. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |archive-date=17. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> Albanski autori procjenjuju broj Albanaca izbjeglih u Kosovskih vilajet 1878. godine na oko 60.000.<ref>Dr Skender Rizaj, Gështja e muhaxhirëve 1875-1881 (Pitanje muhadžira 1875-1881)</ref><ref>Shpërngulja e shqiptarëve gjatë shekujve (Emigracije Albanaca tokom vijekova), Priština, 1992, str. 156-157.</ref> Engleski konzul Geuld je razgovarao sa gradonačelnikom Prištine, koji se žalio na nevolje sa izbjeglicama iz Niša, Leskovca i drugih gradova, navodeći da ih je oko 90.000-100.000 izbjeglo u Prištinu.<ref>Dr Sabit Uka, Dëbimi me dhunë i shqiptarëve nga Sanxhaku i Nishit (1877-1878) (Nasilna ekspatrijarcija Albanaca Niškog sandžaka (1877-1878)), pp. 110-111.</ref> Zbog nepoštovanja Berlinskog ugovora Albanci su uputili diplomatskim predstavnicima velikih sila peticiju u kojoj se kaže: {{citat |...Situacija je teška u svim aspektima života. Izgubili smo sve što smo imali... Srpska vlada se ne pridržava Berlinskog ugovora; konfiskovala je našu imovinu, oduzela nam je svu živinu, ljetinu i ostalo, stoga pitamo velike sile da se umješaju u zaštitu naše imovine.<ref>Dr Sabit Uka, Vendosja dhe pozita e shqiptarëve në Kosovë, 2, Priština, 1994, str. 25.</ref>}} {{Quote box | quote ="Pitanje iseljenja Albanaca nije osvjetljeno do danas, a srpski režim je prisilio na iseljenje i one Albance koji nisu otišli tokom ratova 1877/1878, pa čak i one koji su se vratili na svoju zemlju nakon što je rat završen."<ref>Jovan Hadživasiljević, Arbanaska liga, Beograd, 1909, str. 11.</ref> | izvor = [[Jovan Hadživasiljević]] | width = 40% | align = right}} Ova politika "čišćenja" novooslobođenih krajeva naišla je na opoziciju u Srbiji, čak i u vojnim krugovima. Mnogi srpski autori (Hadži-Vasiljević, Milićević, Spasić, Bogdanović, itd.) pisali su protiv progona Albanaca i mjera koje su protiv njih preduzete.<ref name="Institut I">{{Cite web |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap1.htm |title=Isterivanje Albanaca i kolonizacija Kosova I (Historijski institut u Prištini) |access-date=10. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080920011615/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap1.htm |archive-date=20. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref> Protiv iseljavanja Albanaca usprotivio se i komandant Šumadijskog kora, general [[Jovan Belimarković]], koji je izjavio da su Albanci "dobri i radni ljudi", te da ih on ni po cijenu ostavke neće iseljavati. On se također pozivao na proklamacije u kojima je Albancima bila data riječ da ih srpske vlasti neće dirati. Belimarkovića su podržali i neki drugi komandanti.<ref>J. Hadži-Vasiljević, Arban. liga, 1-2, 11-14.</ref> Predsjednik srpske vlade [[Milan Piroćanac]] je povodom izgona Albanaca izjavio: "ako bismo ih ostavili ovdje, zadali bi nam nevolje".<ref>Jovan Hadživasiljević, Arbanaska liga, Beograd, 1909, str. 13.</ref> [[Jovan Hadži-Vasiljević]] kao glavne motive srpske države za ekspatrijaciju Albanaca navodi: 1) stvaranje nacionalno čiste države, 2) sprečavanje Porte da povrati zemlje naseljene Albancima, 3) stvaranje povoljnijih okolnosti za prodor na Kosovo i 4) stvaranje mira i bezbjednosti u regionu.<ref>Jovan Hadživasiljević, Arbanaska liga, Beograd, 1909, str. 12.</ref> Po protjerivanju Albanaca iz Topličkog okruga, na njihovu zemlju doseljeni su kolonisti iz Crne Gore, Sjenice, Vranja, Kosova, Peći, itd.<ref name="Čubrilović">{{Cite web |url=http://www.hic.hr/books/greatserbia/cubrilovic.htm |title=Vaso Cubrilovic, Expulsion of the Albanians (1937) |access-date=10. 1. 2019 |archive-date=4. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190904215037/http://www.hic.hr/books/greatserbia/cubrilovic.htm |url-status=dead }}</ref> === [[Balkanski ratovi]] (1912/1913) === {{Broj protjeranih Albanaca, Bošnjaka i Turaka iz Kraljevine Jugoslavije (1919-1940)}} {{Glavni|Prvi balkanski rat|Drugi balkanski rat}} [[Datoteka:Shqiptarë e ikur nga ushtria serbe në Selanik.jpg|mini|lijevo|250px|Albanci koje je srpska vojska protjerala u Tursku.]] Nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912. i 1913. godine, [[Kraljevina Srbija]] je pripojila novoosvojene oblasti [[Kosovo|Kosova]], novopazarskog [[Sandžak]]a i [[Vardarska Makedonija|Vardarske Makedonije]], u kojima je živio veliki broj muslimana. Još u toku rata, mnogi muhadžiri su izbjegli u Tursku. Na njihovu zemlju su nakon rata kolonizacijom naseljene uglavnom srpske porodice.<ref name="Efendić-Semiz">{{Cite web |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/semiz.htm#srpska%20agrarna%20reforma |title=Dženana Efendić Semiz, SRPSKA AGRARNA REFORMA I KOLONIZACIJA 1918. GODINE |access-date=11. 1. 2019 |archive-date=14. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090214002608/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/semiz.htm#srpska%20agrarna%20reforma |url-status=dead }}</ref> Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je došla do zemljišta za naseljavanje kolonista vršeći otkup zamlje od bivših aga i begova dok je jedan dio zemllje bio državni i ostao državni. Turci su željeli da se isele u Tursku ali svoja imanja nisu imali kome da prodaju osim državi. Bili su to veliki zemljišni posjedi koje niko nije htio a niti imao novca da plati. Prema službenim podacima broj iseljenih Turaka, muslimana i Albanaca iz [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u Tursku iznosio je u periodu od 1919. do 1940. godine preko 200.000.<ref>DASIP, fund of Yugoslav Kingdom Legation in Ankara, 1941.</ref><ref name=" Institut II">{{Cite web |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |title=Isterivanja Albanaca i kolonizacija Kosova II (Historijski institut u Prištini) |access-date=11. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061031192729/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |archive-date=31. 10. 2006 |url-status=dead }}</ref> Najveći broj iseljenika bili su [[kosovski Albanci]], ali je također bilo i Turaka i Bošnjaka.<ref name="Institut II"/> Radi pospješivanja iseljavanja, "leteći odredi" vojske, policije i četnika mučili su i ubijali albansko stanovništvo.<ref name="Institut II"/> Od 1918. do 1938. vojska je zapalila i uništila 320 albanskih sela.<ref name="Institut II"/> Albanske porodice su iz novoosvojenih oblasti deportovane preko Grčke u Tursku. Paralelno sa prinudnim iseljavanjem Albanaca, tekao je proces srpske [[Kolonizacija Kosova|kolonizacije Kosova]], koji su nerijetko naseljavani na imanja raseljenih Albanaca.<ref>Dr Branko Babić, Politika Crne Gore u novooslobođenim krajevima 1912-1914, Titograd, 1984, str. 267-277.</ref> == Posljedice == Kao posljedica prisilnog iseljavanja muslimanskog stanovništva, oblast uže Srbije, nekada naseljena znatnim procentom muslimanskog življa danas je naseljena gotovo isključivo srpskim pravoslavnim stanovništvom. U Srbiji, veća muslimanska naselja opstala su samo na teritorijama pripojenim nakon 1912. godine, odnosno na dijelovima [[Sandžak]]a i na Kosovu. == Također pogledajte == * [[Muhadžir]] * [[Islam u Srbiji]] * [[Iseljavanje Albanaca sa Kosova]] == Literatura == * Naseljavanje muslimanskih prognanika (muhadžira) iz Kneževine Srbije u zvornički kajmakamluk 1863.godine; Prilozi, Galib Šljivo, 30, Sarajevo, 2001, str. 89-116 * [[Safet Bandžović]] - "Iseljavanje Bošnjaka u Tursku", Sarajevo 2006. * [[Safet Bandžović]] - "Progon Muslimana Srbije 1830-1867. godine" == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.camo.ch/prognanici.htm Naseljavanje muslimanskih prognanika iz Kneževine Srbije u Zvornički kajmakamluk 1863.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100714071253/http://www.camo.ch/prognanici.htm |date=14. 7. 2010 }} [[Kategorija:Islam u Srbiji]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Etničko čišćenje]] [[Kategorija:Srpski iredentizam]] [[Kategorija:Progon muslimana]] gudbqanwt63uwqyciq9i5sun9iadkbr 0 451191 3712815 3670444 2025-06-06T17:54:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Katinjski masakr<br>Masakr u Katinjskoj šumi | slika = Katyn_Massacre_-_Mass_Graves_2.jpg | opis_slike = ekshumacija [[Masovna grobnica|masovne grobnice]] u kojoj su poljske žrtve masakra | lokacija = Katinjska šuma i okolica, [[Smolenska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez]] | meta = [[Poljaci]] | koordinate = {{coord|54|46|N|31|47|E|region:US-NY_type:event|display=inline,title}} | datum = april–maj 1940. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = strijeljanje | mrtvih = 21.768<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/>–25.700<ref name="Fischer"/> | ranjenih = | počinitelji = [[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|32px]] [[NKVD]], sovjetska [[tajna policija]] | počinitelj = [[Lavrentij Berija]], [[Josif Staljin]] | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_suučesnika = | suučesnici = | branitelji = | branitelj = | motiv = uništavanje [[Poljska Republika (1918—1939)|Poljske]] nezavisnosti }} '''Katinjski masakr''' ili '''masakr u Katinjskoj šumi''' ({{lang-pl|zbrodnia katyńska, mord katyński}}, "Katinjski zločin"; {{lang-ru|Катынский расстрел}} "Katinjsko strijeljanje") bio je niz masovnih strijeljanja [[Poljaci|poljskih]] državljanja koji je izvršio Narodni komesarijat unutrašnjih poslova ([[NKVD]]), tajna policija [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], između aprila i maja 1940. Izvorno se pojam "masakr u Katinju" odnosio na masakr u Katinjskoj šumi, koja je prva otkrivena te je bila najveća lokacija smaknuća ovog tipa. Pokolj je pokrenuo šef NKVD-a [[Lavrentij Berija]] koji je htio ubiti sve zarobljene poljske oficire, a naredba je izdata 5. marta 1940. i odobrio ju je [[Politbiro Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza|sovjetski Politbiro]], uključujući i njen vođa, [[Josif Staljin]]. Broj ubijenih se procjenjuje na oko 22.000.<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/> Žrtve su ubijene u [[Katinj]]skoj šumi u [[Smolenska oblast|Smolenskoj oblasti]], [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Ruskoj SFSR]], zatvorima u [[Tver]]u i [[Harkiv]]i i drugdje. Od ukupnog broja ubijenih, oko 8.000 su bili oficiri zarobljeni nakon [[Sovjetska invazija Poljske|Sovjetske invazije Poljske]], dodatnih 6.000 su bili policijski oficiri, dok su ostatak sačinjavali poljski [[inteligencija|intelektualci]] koju su Sovjeti smatrali "tajnim agentima, [[žandarmerija|žandarmerijom]], zemljoposjednicima, saboterima, vlasnicima tvornica, advokatima, činovnicima i svećenicima".<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/> Vlada [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] je objavila otkriće masovne grobnice u Katinjskoj šumi 1943. Kada je poljska vlada u egzilu, koja je tada bila u [[London]]u, zatražila nezavisnu istragu koju bi proveo [[Međunarodni odbor Crvenog križa]], Staljin je odmah prekinuo sve diplomatske odnose s njom. SSSR je dugo tvrdio da su žrtve ubili [[nacisti]] 1941, te su nastavili odbijati odgovornost za ovaj [[ratni zločin]] sve do 1990, kada je službeno priznao i osudio ubijanje koje je provodio NKVD, kao i zataškavanje prethodnih sovjetskih vlada.<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/><ref name="bbc161204"/><ref name="Stalin's wars: from World War to Cold War, 1939-1953"/><ref name="Czcheidze"/> Istrage koju su provele ruski istražioci u SSSR-u (1990–1991) i [[Ruska Federacija]] (1991–2004) su potvrdili sovjetsku krivnju za pokolj, ali su je odbili klasifcirati kao ratni zločin ili čin [[genocid]]a. Istraga je zatvorena pod izlikom da su počinioci odavno mrtvi, a pošto je ruska vlada odbila to klasifcirati kao žrtve staljinističke represije, formalna posthumna rehabilitacija poljskih žrtava je navedena kao "neprimjenjiva".<ref name="RFERL"/> 2010., ruska [[Državna duma]] je odobrila deklaraciju koja krivi Staljina i druge sovjetske oficire jer su lično naredili masakr.<ref name="Duma-Nov-2010"/> == Uvod == [[Datoteka:MolotovRibbentropStalin.jpg|mini|desno|250px|Sovjetski ministar vanjskih poslova [[Vjačeslav Molotov]] potpisuje [[pakt Ribbentrop-Molotov]]. Iza njega su Ribbentrop i Staljin.]] Treći Reich je 1. septembra 1939. pokrenuo [[invazija Poljske|invaziju zapadne Poljske]]. [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] su zahtijevali da se Njemačke trupe povuku. Nakon što je Njemačka to odbila, Francuska, Britanija i većina zemalja [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] su objavile rat Njemačkoj, ali su u stvarnosti dali malo vojne pomoći samoj Poljskoj.<ref name=may/> Zbog toga su neki takvo nedjelovanje nazvali [[lažni rat|lažnim ratom]].<ref name=horner/> [[SSSR]] [[Sovjetska invazija Poljske|je i sam izvršio invaziju istočne Poljske]] 17. septembra, u skladu sa [[pakt Ribbentrop-Molotov|paktom Ribbentrop-Molotov]]. [[Crvena armija]] je brzo napredovala te je naišla na malo otpora,<ref name="Livre noir du Communisme: crimes, terreur, répression"/> pošto su poljske snage imale naredbu ne ulaziti u sukob s Sovjetima. Između 250.000<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/><ref name="Rieber2000-31-33"/>–454.700<ref name="Отчёт"/> poljskih zarobljenika i policajaca su zarobile sovjetske snage. Neki su oslobođeni ili su pobjegli, ali je 125.000 zarobljeno u logorima koje je vodio [[NKVD]].<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/> Od tih, 42.400 vojnika, većinom ukrajinske ili bjeloruske narodnosti, koji su služili poljsku vojsku na [[Teritorij Poljske koje je anketirao SSSR|bivšim poljskim teritorijima]] koje je anketirao SSSR, su oslobođeni idućeg mjeseca.<ref name="Rieber2000-31-33"/><ref name="Sanford2005-44"/><ref name="Kultur2007-180"/> 43.000 vojnika rođenih u zapadnoj Poljskoj, sada pod njemačkom kontrolom, predani su Njemačkoj; u zamjenu, Sovjeti su dobili 13.575 poljskih zarobljenika od njemačke vojske.<ref name="Rieber2000-31-33"/><ref name="Kultur2007-180"/> Uz osoblje vojske i vlade, i obični poljski državljani su trpili represije. Pošto je poljski sistem mobilizacije zahtjevao da svaki diplomirani mladić sa univerziteta postane rezervni oficir vojske,<ref name="ustawa"/> NKVD je uspio okupiti značajan broj poljskog intelektualnog sloja. Institut narodnog sjećanja (IPN) navodi da je oko 320.000 poljskih građana [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|deportirano u SSSR]] (ovu brojku osporavaju neki historičari, koji procjenjuju da je broj veći, između 700.000–1.000.000).<ref name="gmyz"/><ref name="szma"/> IPN procjenjuje da je broj poljskih građana koji su preminuli tokom sovjetske vladavine u drugom svjetskom ratu oko 150.000 (revizija prethodnih procjena od oko 500.000).<ref name=gmyz/><ref name=szma/> Od grupe 12.000 Poljaka poslanih u logor [[Dalstroj]] kraj [[Kolima|Kolime]]) 1940–1941, većinom ratnih zarobljenika, samo je 583 muškaraca preživjelo, te oslobođeno 1942. da bi se pridružili [[Poljske oružane snage na Istoku|poljskim oružanim snagama pod sovjetskom kontrolom]].<ref name="Davies2008-292"/> Tadeusz Piotrowski navodi da je "tokom rata i nakon njega, 1944, 570.387 poljskih građana podvrgnuto nekoj vrsti sovjetske političke represije".<ref name="The Polish Deportees of World War II: Recollections of Removal to the Soviet Union and Dispersal Throughout the World"/> Vođa NKVD-a, [[Lavrentij Berija]], 19. septembra je naredio tajnoj policiji da stvori Administraciju za upravljanje ratnim zarobljenicima. NKVD je preuzeo nadzor na poljskim zarobljenicima od Crvene armije, te ih poslao u razne centre i prijelazne logore i stvorio željezničku rutu za prijevoz ratnih zarobljenika na zapadu SSSR-a. Najveći logori bili su u Kozeljsku ([[Manastir Optina]]), Ostaškovu i Starobeljsku. Drugi logori bili su u naseljima [[Juhnovo]], [[Juže]], željeznička stanica ''Tjotkino'' 90&nbsp;km od [[Putivl]]a), Kozelščina, [[Oranki]], [[Vologda]] (željeznički kolodvor ''Zaonikeevo''), i [[Grjazovec]].<ref name="Miednoje_Katyn"/> [[Datoteka:Jeńcy1.jpg|mini|desno|250px|[[Crvena armija]] vodi poljske ratne zarobljenike nakon sovjetske invazije Poljske]] Kozeljsk i Starobeljsk su korišteni za vojne oficire, dok je Ostaškov držao poljske izviđače, žandarmeriju, policijske i zatvorske oficire.<ref name="CiencialaMaterski2007-30"/> Neki zarobljenici su bili članovi drugih grupa poljskih intelektualaca, kao što su svećenici, zemljoposjednici i pravnici.<ref name="CiencialaMaterski2007-30"/> Procjena broja zarobljenika je sljedeća: Kozeljsk, 5.000; Ostaškov, 6.570; i Starobeljsk, 4.000. To je ukupno 15.570 muškaraca.<ref name="Zawodny-77"/> Prema izvještaju 19. novembra 1939, NKVD je držao oko 40.000 poljskih ratnih zarobljenika: oko 8.000–8.500 oficira, 6.000–6.500 milicajaca i 25.000 vojnika i dočasnika.<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/><ref name="Kultur2007-180"/><ref name="CiencialaMaterski2007-81"/> U 12. mjesecu, val hapšenja je povećao broj poljskih oficira. [[Ivan Serov]] je Beriji 3. decembra izjavio da "ukupno, 1.057 bivših oficira poljske vojske je uhapšeno".<ref name="Rieber2000-31-33"/> 25.000 vojnika i dočasnika je poslano na prisilni rad u SSSR-u (izgradnja cesta, teška metalurgija).<ref name="Rieber2000-31-33"/> Jednom u logorima, između oktobra 1939. i februara 1940, Poljaci su morali trpiti dugačka ispitivanja i stalnu političku agitaciju oficira NKVD-a, među kojima je bio i [[Vasilij Zarubin]]. Zarobljenici su pretpostavljali da će ubrzo biti pušteni na slobodu, ali su ispitivanja imala namjeru uspostaviti selekcijski proces kako bi se znalo ko će preživjeti a ko umrijeti.<ref name="Fischer"/><ref name="syndrom_apx"/> Prema izvještaju NKVD-a, ako se zarobljenici nisu mogli natjerati da prihvate prosovjetsko razmišljanje, proglašeni su "čvrstim i beskompromisnim neprijateljima sovjetskog autoriteta".<ref name="Fischer"/> Dana 5. marta 1940, u skladu sa uputom [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] Beriji, šest članova sovjetskog Politbiroa - Staljin, [[Vjačeslav Molotov]], [[Lazar Kaganovič]], [[Kliment Vorošilov]], [[Anastas Mikojan]] i [[Mihail Kalinjin]] - potpisali su naredbu da se smakne 25.700 poljskih "nacionalista i kontrarevolucionara" koji su držani u logorima u zapadnoj [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajini]] i [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjelorusiji]].<ref name="Brown2009-140"/> Razlog za pokolj, tvrdi historičar [[Gerhard Weinberg]], je taj da je Staljin htio lišiti potencijalnu buduću poljsku vojsku velikog dijela talentiranih činovnika: <blockquote>Sugerira se da je motiv za ovu groznu odluku [Katinjski masakr] bilo potvrditi Nijemcima da Sovjeti ustraju na antipoljskoj politici. Objašnjenje je potpuno neuvjerljivo s obzirom na veliku brigu sovjetskog režima da drži ovaj masakr tajnim od uprave te njemačke vlade koju je navodno htio zadiviti... Puno vjerojatnije objašnjenje [za pokolj] bio bi gledanje na budućnost u kojoj će opet biti Poljska uz sovjetsku zapadnu granicu. Pošto je namjeravao zadržati istočni dio te države pod svaku cijenu, Staljin je mogao biti siguran da će bilo kakva obnovljena Poljska biti neprijateljska. Pod tim okolnostima, učinio bi je slabijom ako bi se riješio velikog dijela njene vojne i tehničke elite.<ref name=waa/></blockquote> Uz to, Sovjeti su shvatili da su zarobljenici činili tijelo treniranih i motiviranih Poljaka koji ne bi prihvatili i čevtrtu [[Podjela Poljske|podjelu Poljske]].<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/> == Smaknuća == [[Datoteka:Katyn - decision of massacre p1.jpg|mini|desno|250px|Bilješke [[Lavrentij Berija|Berije]] Staljinu, kojima predlaže ubijanje poljskih zarobljenika]] Broj žrtava se procjenjuje na oko 22.000, a donja granica potvrđenih ljudi koje je ubijeno je 21.768.<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/> Prema sovjetskim deklasificiranim dokumentima, 21.857 poljskih zarobljenika je ubijeno nakon 3. aprila 1940: 14.552 ratnih zarobljenika (većina ili svi iz tri gore spomenuta logora) i 7.305 zatočenika iz zapadnih dijelova Bjelorusije i Ukrajine.<ref name="Łojek2000-174"/> Od njih, 4.421 je bilo iz Kozeljska, 3.820 iz Starobeljsk, 6.311 iz Ostaškova, a 7.305 iz bjeloruskih i ukrajinskih zatvora.<ref name="Łojek2000-174"/> Voditelj odjela za ratne zarobljenike NKVD-a, Major general P. K. Soprunenko, organizirao je "selekciju" poljskih oficira koji će biti masakrirani u Katinjskoj šumi i drugdje.<ref name="Parrish"/> Među žrtvama u Katinjskoj šumi su bili admiral, dva generala, 24 pukovnika, 79 potpukovnika, 258 majora, 654 kapetana, 3.420 podoficira, sedam kapelana, tri zemljoposjednika, princ, 43 službenika, 85 vojnika, 131 izbjeglica, 20 profesora sa univerziteta, 300 liječnika; nekoliko stotina odvjetnika, inžinjera i profesora; više od 100 pisaca i novinara, kao i oko 200 pilota.<ref name="Fischer"/> Sveukupno, NKVD je smaknuo gotovo polovicu poljskih korpusa oficira.<ref name="Fischer"/> Ubijeno je 14 generala:<ref name="generals"/> [[Leon Billewicz]] (umirovljen), [[Bronisław Bohatyrewicz]] (umirovljen), [[Xawery Czernicki]] (admiral), [[Stanisław Haller]] (umirovljen), [[Aleksander Kowalewski]] (umirovljen), [[Henryk Minkiewicz]] (umirovljen), [[Kazimierz Orlik-Łukoski]], [[Konstanty Plisowski]] (umirovljen), [[Rudolf Prich]], [[Franciszek Sikorski]] (umirovljen), [[Leonard Skierski]] (umirovljen), [[Piotr Skuratowicz]], [[Mieczysław Smorawiński]] i [[Alojzy Wir-Konas]]. Nisu sve žrtve masakra bili Poljaci, jer je Druga Poljska Republika bila multietnička država, pa je među oficirima bilo i [[Bjelorusi|Bjelorusa]], Ukrajinaca i [[Židov]]a.<ref name="Snyder2010-140"/> Prema procjenama, oko 8% žrtava masakra su bili [[poljski Židovi]].<ref name="Snyder2010-140"/> 395 zarobljenika je pošteđeno,<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/> a među njima su bili i [[Stanisław Swianiewicz]] i [[Józef Czapski]].<ref name="Fischer"/> Odvedeni su u logor Juknov a potom u Grjazovec.<ref name="Miednoje_Katyn"/> [[Datoteka:Katyn_massacre_7.jpg|mini|lijevo|225px|Masovna grobnica u Katinjskoj šumi, 1943.]] I do 99% zatočenika je lišeno života. Ljudi iz logora Kozelsjk su ubijeni u Katinjskoj šumi; ljudi iz logora Starobeljska su ubijeni u zatvorima NKVD-a u Harkivu a leševi zakopani kraj sela Piatihatki; a policijski oficiri iz logora Ostaškov su ubijeni u zatvorima NKVD-a u [[Tver]]u i zakopani u Mednoji.<ref name="Miednoje_Katyn"/> Detaljnija informacija o egzekucijama u zatvoru NKVD-a je tokom saslušanja dao [[Dmitrii Tokarev]], bivši voditelj uprave okruga NKVD. Prema Tokarevu, strijeljanje je započelo navečer i završilo u zoru. Prvi transport, 4. aprila 1940, nosio je 390 ljudi, te su krvnici imali poteškoća ubiti tako puno ljudi u jednoj noći. Sljedeći transporti nisu doveli više od 250 muškaraca. Egzekucije su obavljene sa njemačkim [[9×19mm Parabellum|9×19mm]] [[Walther]] Modell 2 pištoljima koje je nabavila Moskva.<ref name="Sanford2005-102"/> ali su korišteni i sovjetski revolveri [[7.62×38mmR]] [[Nagant M1895]].<ref name="Tokarev"/> [[Datoteka:Katyn_massacre.jpg|mini|desno|250px|Žrtvama su svezane ruke prije smaknuća]] Izvršitelji egzekucija su koristili njemačka a ne sovjetska oružja jer su potonji previše odskakivali nakon prvih tucet strijeljanja.<ref name="BIPN"/> [[Vasilij Blohin]], glavni krvnik za NKVD — i možda najgori [[serijski ubojica]] u modernoj ljudskoj historiji — je navodno lično upucao i ubio 7.000 osuđenika, od kojih su neki imali tek 18 godina, od logora Ostaškov do zatvora Kalinjin u rasponu od 28 dana u aprilu 1940.<ref name="Parrish"/><ref name=court/> Ubistva su bila metodična. Nakon provjere i odobrenja osobnih informacija osuđenika, svezane su mu ruke te je odveden u ćeliju na čijim su zidovima bile postavljene vreće od pijeska te teška vrata. Žrtvi je naređeno da klekne u sredini ćelije, nakon čega bi ga krvnik upucao u glavu ili vrat.<ref>{{cite web |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/Katyn.html|title=The Katyn Massacre| publisher=[[Jewish Virtual Library]]}}</ref> Leš bi odnijeli na suprotna vrata i stavili na pet ili šest kamiona koji su čekali, nakon čega bi sljedeći osuđenik pozvan da proživi istu sudbinu. Uz prigušivačku oblogu u ćeliji za smaknuće, pucnjevi pištolja su prekrivani i uključivanjem glasnih uređaja (primjerice ventilatora) tokom noći. Neka otkrića nakon 1991. navode da su tako života lišeni i zatočenici u sjedištu NKVD-a u Smoljensku, iako se na temelju nagomilanih leševa može zaključiti da su neki i stajali na rubu masovne grobnice u šumi.<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter99-00/art6.html |title=The Katyn Controversy: Stalin's Killing Field |author=Benjamin B. Fischer |publisher=Central Intelligence Agency |date=14. 4. 2007 |access-date=12. 1. 2019 |archive-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://www.webcitation.org/5mq16st2z?url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter99-00/art6.html |url-status=dead }}</ref> Ova procedura je ponovljena svaku noć, izuzev tokom praznika [[1. maj]]a.<ref name="Zbrodnia katyńska"/> Između 3.000 i 4.000 poljskih zatvorenika ukrajinskih i bjeloruskih zatvora vjerovatno je zakopano u masovnim grobnicama [[Bikivnja]] i [[Kurapati]].<ref name="PAP"/> Poručnica [[Janina Lewandowska]], kćer generala Józefa Dowbora-Muśnickija, je bila jedina žena koja je zaklana u Katinju.<ref name="Zbrodnia katyńska"/><ref name="Peszkowski"/> == Otkriće == Pitanje o sudbini poljskih zarobljenika je ponovno izašlo na površinu nakon što su [[Operacija Barbarossa|Sile Osovine izvršile invaziju SSSR-a]] tokom ljeta 1941. Poljska vlada u egzilu i sovjetska vlada potpisali su [[sporazum Sikorski-Mayski]] koji je objavio spremnost obje strane da se bore zajedno protiv nacističke Njemačke i uspostave poljske vojske na sovjetskom teritoriju. Poljski general [[Władysław Anders]] je počeo organizirati armiju, te je zatražio informacije o nestalim poljskim zarobljenicima iz 1939. Tokom ličnog posjeta, Staljin je uvjeravao njega i Władysława Sikorskog, poljskog premijera, da su svi Poljaci oslobođeni, te da se ne mogu sve naći jer su Sovjeti "izgubili njihov trag" u [[Mandžurija|Mandžuriji]].<ref name="Biuletyn"/><ref name="Brackman"/> Kada je teritorij Smolenska 1942. pao pod njemačku okupaciju, poljski radnici na željeznici su od mještana čuli priče o masovnoj grobnici poljskih vojnika u [[Kozelsk]]u kraj Katinja, pronašli jedan grob te ga prijavili [[poljska podzemna država|poljskoj podzemnoj vladi]].<ref name="BIPN1"/> Otkriće nije smatrano značajnim, pošto niko nije mogao vjerovati da taj grob sadrži tako puno leševa.<ref name="BIPN1"/> Početkom 1943, [[Rudolf von Gersdorff]], njemački oficir, je dobio izvještaje o masovnim grobnicama poljskih vojnih oficira kraj Katinja. Proslijedio je izvještaje nadređenima.<ref name="Basak1993"/> [[Joseph Goebbels]] je smatrao da je otkriće izvrsna prilika da se stvore tenzije između Poljske, zapadnih saveznika i SSSR-a. [[Nacistička propaganda]] je govorila o užasima [[Boljševizam|boljševizma]] i anglo-američkoj pokornosti istima.<ref name=balfour/> Nakon opsežnih priprema, 13. aprila radio u [[Berlin]]u je objavio svijetu da su njemački vojnici u Katinjskoj šumi otkrili jamu "dugačku 28&nbsp;metar i široku 16&nbsp;metara, u kojoj su tijela 3.000 poljskih oficira u 12 slojeva".<ref name="Engel"/> Razotkrivena je sovjetska odgovornost.<ref name="Engel"/> [[Datoteka:Katyn massacre 8.jpg|mini|lijevo|225px|Poljske novčanice i naramenice otkrivene u masovnoj grobnici]] Njemačke snage su dovele komisiju [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenog križa]], nazvanu komisija Katinj, koja se sastojala od 12 forenzičkih stručnjaka iz nekoliko zemalja ([[Belgija]], [[Bugarska]], [[Danska]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Hrvatska]], [[Holandija]], [[Švedska]] i druge).<ref name="Sanford2005-130"/> Tako su željno htjeli dokazati da su Sovjeti krivi za masakr da su čak uključili i neke ratne zarobljenike [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]], među kojima su bili i pisac [[Ferdynand Goetel]].<ref name="Chosiński">{{cite web|title=Goetel, Skiwski, Mackiewicz. "Zdrajcy" i "kolaboranci", czyli polscy pisarze oskarżani o współpracę z hitlerowcami |url=http://esensja.pl/magazyn/2005/01/iso/07_084.html |publisher=Magazyn ESENSJA Nr 1 (XLIII) |author=Sebastian Chosiński |language=poljski |date=2005}}</ref> Nakon rata, Goetel je pobjegao sa lažnim pasošom zbog potjernice; Bugar Marko Antonov Markov i Čeh František Hájek, čije su zemlje postale [[satelitska država|satelitske države]] SSSR-a, su prisiljeni da povuku svoje dokaze kako bi okrivili naciste.<ref name="Sanford2005-131"/> Hrvat [[Ljudevit Jurak]] je osuđen na smrt i smaknut od komunista nakon rata, a njegov kolega [[Eduard Miloslavić]] uspio je pobjeći u SAD. Masakr u Katinju je bio od koristi za Treći Reich jer je diskreditirao SSSR. 14. aprila 1943. Goebbels je zapisao u dnevniku: "Sada koristimo otkriće 12.000 leševa poljskih oficira, koje je ubio NKVD, za antiboljševičku propagandu u velikom stilu. Poslali smo neutralne novinare i poljske intelektualce na licu mjesta gdje smo ih našli. Njihovi zapisi koji dolaze do nas su užasni. ''Führer'' je također dao dopuštenje da izdamo drastične vijesti njemačkim novinama. Dao sam im upute da najšire moguće iskoriste materijal za [[propaganda|propagandu]]. Živjet ćemo od njega nekoliko sedmica".<ref name="Goebbels"/> Sovjetska vlada je zanijekala njemačke optužbe te tvrdila da su poljski zarobljenici radili na zapadno od Smolenska te da su ih zarobili i ubili nacisti 1941.<ref name="Zawodny-15"/> [[Datoteka:Katyn massacre 1.jpg|mini|desno|250px|Ekshumacije u Katinju, 1943.]] Poljska vlada u egzilu je 1943, koju je vodio Sikorski, inzistirala da se o toj temi govori prilikom pregovora sa Sovjetima te da još jednu nezavisnu istragu sprovede Crveni križ.<ref name=kmw2/> Staljin je negativno reagirao, optužio poljsku vladu da vrši [[Kolaboracija|kolaboraciju]] sa nacistima, prekinuo sve diplomatske veze s njom,<ref name="LeslieLeslie1983"/><ref name="kmw_note"/> i započeo kampanju da zapadni saveznici priznaju prosovjetsku poljsku vladu koju bi vodio [[Wanda Wasilewska]].<ref name="Dean"/> Sikorski je poginuo u zrakoplovnoj nesreći tokom ljeta 1943, što je bilo prigodno za zapadne saveznike.<ref name="Sandler2002"/> === Sovjetske akcije === Početkom septembra 1943, [[Joseph Goebbels|Goebbels]] je informirao njemačku vojsku da se povuče sa Katinja i zapisao predviđanje u dnevniku: "Nažalost, morali smo odustati od Katinja. Boljševici će neosporno ubrzo 'otkriti' da smo mi ubili 12.000 poljskih oficira. Ova epizoda će nam uzrokovati podosta nevolja u budućnosti. Sovjeti će sigurno izmisliti posao otkrića što više masovnih grobova kako bi nas okrivili za njih".<ref name="Goebbels"/> Nakon što su ponovno zauzeli Katinj nakon [[Bitka za Smolensk (1943)|bitke za Smolensk]], 1. oktobra 1943. NKVD je započeo operaciju zataškavanja.<ref name="Fischer"/><ref name="CiencialaMaterski2007-226-229"/> Groblje koje je sagradio poljski Crveni križ je uništeno a svi dokazi su uklonjeni.<ref name="Fischer"/> Svjedoci su "intervjuirani" te su im zaprijetili hapšenjem zbog "kolaboracije sa fašistima" ako se njihova svjedočenja ne poklapaju sa službenom vladinom tezom.<ref name="CiencialaMaterski2007-226-229"/><ref name="Rees2010"/> Pošto nijedan od dokumenata žrtava nije bio stariji od aprila 1940, sovjetska tajna policija je postavila lažne dokaze kako bi vrijeme masakra prebacila na ljeto 1941, kada su nacisti kontrolirali područje.<ref name="Rees2010"/> Preliminarni izvještaj NKVD-a iz 10–11. januara 1944, je zaključio da su poljske oficire ubili nacisti.<ref name="CiencialaMaterski2007-226-229"/> Početkom 1944, SSSR je poslao još jednu komisiju, "Specijalna komisija za uspostavu i istragu strijeljanja poljskih zarobljenika od njemačko-fašističkih napadača u Katinjskoj šumi" ({{lang-ru|Специальная Комиссия по установлению и расследованию обстоятельств расстрела немецко-фашистскими захватчиками в Катынском лесу военнопленных польских офицеров}}, ''Spetsial'naya Kommissiya po ustanovleniyu i rassledovaniyu obstoyatel'stv rasstrela nemetsko-fashistskimi zakhvatchikami v Katynskom lesu voyennoplennyh polskih ofitserov''), na lokaciju masovne grobnice; samo ime komisije je već unaprijed govorilo što će biti zaključak.<ref name="Fischer"/><ref name="CiencialaMaterski2007-226-229"/><ref name="Rees2010"/> Komisiju je vodio Nikolaj Burdenko.<ref name="Fischer"/><ref name="CiencialaMaterski2007-226-229"/> Strancima nije bilo dozvoljeno sudjelovati u istrazi.<ref name="Fischer"/><ref name="CiencialaMaterski2007-226-229"/> Komisija je ekshumirala leševe, odbacila njemački izvještaj iz 1943, te ih okrivila za strijeljanje u jesen 1941.<ref name="Fischer"/> Usprkos manjku dokaza, okrivili su i njemačku stranu za ubijanje ruskih zarobljenika koji su kopali jame.<ref name="Fischer"/> Nepoznato je koliko je članova komisije zavarao lažni izvještaj, a koliko je sumnjalo na istinu; Cienciala i Materski navode da komisija nije imala izbora nego potvrditi navode vlade, dok Burdenko vjerovatno nije znao o zataškavanju.<ref name="CiencialaMaterski2007-226-229"/><ref name="CiencialaMaterski2007-226-229"/> Zaključak komisije Burdenko sovjetski su izvori uporno ponavljali, sve dok sovjetska vlada 13. aprila 1990. nije priznala laž i potvrdila krivnju.<ref name="CiencialaMaterski2007-226-229"/> U januaru 1944, Sovjeti su također pozvali grupu od preko tucet američkih i britanskih novinara, koje je pratila Kathleen Harriman, kćer američkog veleposlanika [[W. Averell Harriman|Averella Harrimana]], i John Melby, treći sekretar amereričke ambasade u Moskvi, u Katinj.<ref name="Rees2010"/> Smatralo se da su tim činom sovjetske vlasti htjele dati težinu svojoj propagandi.<ref name="Rees2010"/> Melby je ipak uočio nedosljednosti u sovjetskom slučaju: problematični svjedoci; obeshrabrivanje ispitivanja svjedoka; izjave svjedoka su bile očito mehaničke i memorizirane unaprijed. Ipak, Melby je tada smatrao da je sveukupno sovjetski slučaj uvjerljiv.<ref name="Rees2010"/> Harrimanov izvještaj je došao do istog zaključka, no obojici je nakon rata postavljeno pitanje zašto su njihovi zaključci bili u suprotnostima sa nalazima, uz sumnju da je taj zaključak htio čuti i [[State Department]].<ref name="Rees2010"/> Novinari nisu bili zadivljeni sovjetskom namještaljkom.<ref name="Rees2010"/> === Reakcija Zapada === [[Datoteka:Katyn massacre 4.jpg|mini|lijevo|225px|Britanski, kanadski i američki oficiri (ratni zarobljenici) su dovedeni od Nijemaca da nadgledaju ekshumacije]] Rastuće poljsko-sovjetske tenzije su počele naprezati odnose Sovjeta i Zapada u vrijeme kada je poljska važnost sa Saveznike, a koja je bila značajna u prvim godinama rata, počela slabiti, zbog ulaska SSSR-a i SAD-a u rat. Britanski premijer [[Winston Churchill]] i američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] su sve češće bili razapeti između obaveza prema Poljacima i zahtjevima Staljina i njegovih veleposlanika.<ref name="Dunn1998-184"/> Prema [[Edward Bernard Raczyński|Edwardu Raczyńskom]], Raczyński i general Sikorski su se sreli sa Churchillom i [[Alexander Cadogan|Alexandrom Cadoganom]] 15. aprila 1943, te im rekli da Poljaci imaju konkretne dokaze o sovjetskoj odgovornosti za pokolj. Raczyński navodi da je Churchill, "bez obaveze, svojim ponašanjem pokazao da ne sumnja u to." Churchill je rekao da "boljševici znaju biti vrlo okrutni".<ref>{{cite book |last=Raczynski |first=Edward |title=In Allied London: The Wartime Diaries of the Polish Ambassador|date=1962|page=141}}</ref> Ipak, 24. aprila 1943. Churchill je ubjedio Sovjete: "Protivimo se bilo kakvoj 'istrazi' Međunarodnog odbora Crvenog krsta na bilo kojem teritoriju pod njemačkom kontrolom. Takve istrage bi bile laži a njihovi zaključci doneseni terorizmom".<ref name=crawford/> Neslužbeni ili tajni britanski dokumenti su zaključili da je sovjetska krivnja "gotovo sigurna", ali je savezništvo sa Sovjetima bilo važnije od takvih moralnih pitanja; stoga je službena verzija podržavala Sovjete, te čak i [[cenzura|cenzurirala]] bilo kakav suprotni zaključak.<ref name="Davies1998"/> Churchill je zamolio veleposlanika Owena O'Malleya da istraži taj slučaj, ali uz sljedeću opasku: "Sve je to samo da se prikupe fakti, jer niko od nas ne bi smio da o tome prozbori niti riječ."<ref name="Rees2010"/> O'Malley je ukazao na nekoliko nedosljednosti i nemogućnosti sovjetske verzije.<ref name="Rees2010"/> Kasnije, Churchill je poslao kopiju izvještaja Rooseveltu 13. augusta 1943. Izvještaj je dekonstruirao sovjetski bilans masakra i natuknuo političke posljedice na snažno moralni okvir, ali je priznao da nije bilo alternative postojećoj politici. Ne zna kakav je komentar Roosevelt saopštio kad je pročitao O'Malleyjev izvještaj.<ref name="Rees2010-2"/> Churchill se u svojim memoarima osvrnuo na sovjetsku istragu tog zločina 1944, prema kojem su nacisti krivi, te dodao: "uvjerenje je, izgleda, čin vjere".<ref name="Churchill"/> Ron Jeffery, agent britanske i poljske tajne službe, je 1944. u okupiranoj Poljskoj zaobišao [[Abwehr]] i dospio do Londona sa poljskim izvještajem za britansku vladu. Njegov trud je isprva jako cijenjen, ali je kasnije ignorisan od Britanaca, što je razočarani Jeffery pripisao podlosti [[Kim Philby|Kima Philbya]] i drugih komunističkih agenata u britanskom sistemu. Jeffery je pokušao informisati britansku vladu o masakru u Katinjskoj šumi, ali je otpušten iz armije.<ref name="Jeffery1989"/> Roosevelt je 1944. dao zadatak ambasadoru na [[Balkan]]u, poručniku Georgeu Earleu, da sastavi izvještaj o tom slučaju.<ref name="Fischer"/> Earle je zaključio da je masakr izveo SSSR.<ref name="Fischer"/> Nakon konzultacija sa Elmerom Davisom, direktorom ureda za ratnu informaciju, Roosevelt je službeno odbacio taj izvještaj, te izjavio da je ubjeđen kako je za isti kriv Treći Reich. Kada je Earle formalno zatražio dopuštenje da objavi nalaze, predsjednik mu je dao naredbu kojom mu je to zabranjeno.<ref name="Fischer"/> Dva američka ratna zarobljenika&nbsp;– pukovnik Donald B. Stewart i John H. Van Vliet&nbsp;– su 1943. odvedeni od Nijemaca do Katinja radi međunarodne konferencije.<ref name="archives.gov"/> Steward i Van Vliet su poslali šifrirane poruke američkim nadređenima prema kojima su naišla na dokaze koji su teretili Sovjete. Tri dokaza su priložena. Kao prvo, poljski leševi su bili u tako naprednom stanju raspadanja da ih nacisti nisu mogli ubiti. Kao drugo, nijedan od poljskih dokumenata iz grobnice (pisma, dnevnici, fotografije) nisu bili stariji od maja 1940. Kao treće, dobro stanje uniformi i čizama žrtava je ukazivalo da nisu dugo živjeli nakon zarobljeništva. Van Vliet je 1945. izdao izvještaj prema kojem Sovjeti nose teret krivice za taj masakr. Njegov nadređeni, Major general Clayton Bissell, je uništio izvještaj.<ref name="The Katyn Controversy: Stalin's Killing Field&nbsp;— Central Intelligence Agency"/> Washington je tu informaciju držao tajnom, možda zbog toga da smiri Staljina i da ga ne odvrati od rata sa nacistima.<ref>{{cite web|url=http://rt.com/news/katyn-massacre-documents-usa-816/ |title=WWII massacre: Memos show US cover-up of Stalin's Katyn slaughter |publisher=RT.com|date=10. 9. 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nydailynews.com/news/national/katyn-massacre-hushed-stalin-slaughter-polish-officers-released-memos-show-article-1.1156361 |title=Katyn massacre: US hushed up Stalin's slaughter of Polish officers, released memos show|publisher=New York Daily News |date=10. 9. 2012}}</ref> Tokom istrage [[Kongres SAD|kongresa]] 1951–1952, Bissell je branio svoj čin pred kongresom, navodeći da nije bilo u interesu SAD-a da stvara neprijateljstva sa saveznikom (SSSR-om) čija je pomoć još bila potrebna protiv [[Japan]]a.<ref name="Fischer"/> Van Vliet je 1950. obnovio svoj ratni izvještaj.<ref>[http://www.warbirdforum.com/vanvliet.htm Colonel Van Vliet on the Katyn massacre], warbirdforum.com</ref> == Nürnberški proces == Od 28. decembra 1945. do 4. januara 1946, sedmorici članova [[Wehrmacht]]a je suđeno na sovjetskom [[vojni sud|vojnom sudu]] u [[Sankt Peterburg|Lenjingradu]]. Jedan od njih, Arno Düre, je optužen za ubistvo brojnih civila strijeljanjem, je priznao da je sudjelovao u pokopu (ali ne i smaknuću) 15.000 do 20.000 poljskih ratnih zarobljenika u Katinju. Zbog toga je pošteđen smrtne kazne i osuđen na 15 godina teškog rada. Njegova ispovijed je bila puna apsurdnih detalja, te ga s toga sovjetski tužioci nisu iskoristili kao svjedoka tokom [[Nürnberški proces|Nürnberških suđenja]]. On je kasnije opovrgnuo svoju izjavu, te tvrdio da je prisiljen to priznati.<ref>{{ru simbol}} I. S. Yazhborovskaja, A. Yu. Yablokov, V. S. Parsadanova, [http://katynbooks.narod.ru/syndrome/Docs/Chapter_05.html ''Катынский синдром в советско-польских и российско-польских отношениях''] (''The Katyn Syndrome in Soviet–Polish and Russian–Polish Relations''), Moscow, ROSSPEN, 2001, {{ISBN|978-5-8243-0197-7}}, str. 336–337. (paragraph prije fusnote [40]). {{cite doi|10.1111/j.1467-9434.2005.00389.x}}</ref> Prilikom sastavljanja optužnice za njemačke ratne zločince tokom londonske konferencije, sovjetski pregovarači su iznijeli optužbu da je "u septembru 1941, 925 poljskih zarobljenika ubijeno u Katinjskoj šumi u blizini Smolenska". Američki pregovarači su to htjeli uključiti u optužnicu, ali su kasnije bili "posramljeni" tim uključivanjem te predložili da zavisi od Sovjeta da tu optužbu održe.<ref>Alderman, S. S., "Negotiating the Nuremberg Trial Agreements, 1945", in Raymond Dennett and Joseph E. Johnson, edd., ''Negotiating With the Russians'' (Boston, MA: World Peace Foundation, [1951]), str.. 96</ref> Tokom Nürnberškog procesa 1946, sovjetski general [[Roman Rudenko]] je podignuo optužnicu i izjavio da je "jedan od najvažnijih zločinačkih činova za koji su odgovorni glavni ratni zločinci masovno smaknuće poljskih zarobljenika koji su strijeljani u Katinjskoj šumi od njemačko-fašističkih osvajača,"<ref name="Nuremberg"/> ali nije uspio podići dokaze za isti, te su američki i britanski suci odbacili tu optužbu.<ref name="Cook"/> == Hladnoratovski pogledi == [[Datoteka:Massacre_of_Katyn.png|mini|desno|250px|Lokacije smaknuća poljskih zarobljenika na karti SSSR-a]] Dok je trajao [[korejski rat]] 1951. i 1952, istraga američkog kongresa koju je pokrenuo predstavnik Ray J. Madden - poznata kao Maddenova komisija - osvrnula se na katinjski masakr. Zaključila je da je Poljake ubio sovjetski NKVD<ref name="Fischer"/> te predložila da se Sovjetima sudi na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]].<ref name="archives.gov"/> Ipak, pitanje o odgovornosti je i dalje ostalo kontroverzno kako na Zapadu tako i iza [[željezna zavjesa|željezne zavjese]]. U Britaniji, kasnih 1970-ih pokrenuti su planovi za izgradnju spomen groblja za žrtve, koje bi nosilo datum 1940. (a ne 1941), te su smatrani provokativnima tokom [[Hladni rat|hladnog rata]]. Smatra se da je izbor iz 1969. da se kao lokacija za ratno spomen groblje iskoristi bjelorusko selo [[Hatin]], lokacija [[masakr u Hatinu|nacističkog masakra preko 156 ljudi iz 1943]], namjerno odabrano kako bi se stvorila konfuzija oko zločina u Katinju.<ref name="Silitski"/><ref name="LRC"/> Ta dva imena su slična ili gotovo identična u nekim jezicima, te se stoga stvarala konfuzija.<ref name="Fischer"/><ref name="NYT"/> U Poljskoj, prosovjetske vlasti su zataškavale taj slučaj u skladu sa službenom sovjetskom propagandom, te su namjerno cenzurirali izvore koji bi mogli dati informacije o zločinu. Katinj je bio tabu tema poslijeratne Poljske. Cenzura Narodne Republike Poljske je uložila ogroman trud a slučaj Katinj je pomenut u "Crnoj knjizi cenzure" koju su koristili autoriteti da kontroliraju medije i akademiju. Ne samo da je vlada suzbila bilo kakve reference na isti, nego je i samo spominjanje tog zlodjela bilo opasno. Kasnih 1970-ih, neke demokratske grupe su se usprotivile cenzuri i razgovarali o masakru, usprkos prebijanja, hapšenjima i bojkotiranja.<ref name=lipski1/> Poljski sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]] je 1981. podignuo spomenik sa jednostavnim natpisom "Katinj, 1940". Spomenik je zamijenjen kada su vlasti postavile novi natpis: "Poljskim vojnicima-žrtvama hitlerovskog fašizma-počivali na miru u Katinju". Ipak, svake godine na [[Dušni dan]] slični su spomenici sa križevima postavljeni na groblju Powązki i raznim drugim mjestima, samo da bi ih uklonila milicija. Katinj je ostao zabranjena tema u Poljskoj sve do pada [[istočni blok|istočnog bloka]] 1989.<ref name="Fischer"/> U SSSR-u 1950-ih, voditelj [[KGB]]-a, [[Aleksandar Šelepin]], je predložio uništenje raznih dokumenata povezanih sa Katinjom kako bi se umanjile šanse da istina izađe na vidjelo.<ref name="Ouimet2003"/><ref name="CiencialaMaterski2007-240-241"/> [[Nikita Hruščov|Nikiti Hruščovu]] je 3. marta 1959. pisao o ubijanju 21.857 Poljaka te predložio da se unište lični dokumenti o istima, a taj dokument je sačuvan te je na kraju izašao u javnost.<ref name="Ouimet2003"/><ref name="CiencialaMaterski2007-240-241"/><ref name="Sanford2005-94"/><ref name="Institute1993"/> == Otkrića == Kasnih 1980-ih porastao je pritisak i poljske i sovjetske vlade da se objave dokumenti povezani uz taj masakr. Poljski akademičari su pokušali uključiti Katinj kao temu u zajedničkoj poljsko-sovjetskoj komisiji iz 1987. kako bi istražili cenzurirane epizode poljsko-ruske historije.<ref name="Fischer"/> Sovjetski akademičari su 1989. otkrili da je Staljin doista naredio masakr, a 1990. [[Mihail Gorbačov]] je priznao da je [[NKVD]] pogubio gotovo sve poljske ratne zarobljenike te potvrdio dvije masovne grobnice kraj Katinja: Mednoje i Piatihatki. [[Datoteka:Katowice - Pomnik na pl. Andrzeja.JPG|mini|desno|250px|[[Katowice]], Poljska: spomenik ubijenima u "Katinju, Harkіvu, Mednoju i drugim mjestima u bivšem SSSR-u 1940."]] Gorbačov je 30. oktobra 1989. dozvolio delegaciji nekoliko stotina Poljaka, koju je organizirala poljsko udruženje "Porodice žrtava Katinja", da posjete spomen groblje u Katinju. Među njima je bio i bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država [[Zbigniew Brzezinski]].<ref name="time131189"/> Misa je održana a podignuti su natpisi sindikata Solidarnosti. Jedan čovjek je na groblje postavio natpis na kojem piše "[[NKVD]]" te maknuo riječ "Nacisti" te je tako nastao zapis "U sjećanje na poljske oficire koje je 1941. ubio NKVDI." Neki posjetioci su ostavili zapaljene svijeće na tlu.<ref name="upi301089"/> Brzezinski je saopštio: <blockquote>Nije vlastita bol koja me je dovela ovdje, kao što je slučaj sa većinom ovih ljudi, već prije priznanje simbolične prirode Katinja. Rusi i Poljaci, mučeni do smrti, ovdje leže zajedno. Čini mi se izuzetno važnim da se istina mora izgovoriti o tome što se ovdje dogodilo, jer se jedino istinom novo sovjetsko vodstvo može distancirati od Staljinovih zločina i NKVD-a. Samo istina može biti temelj prijateljstva između Sovjeta i Poljaka. Istina će napraviti put za sebe. U to sam ubjeđen zbog same činjenica da mi je dozvoljeno doputovati ovdje.<ref name="bbc011189"/></blockquote> Brzezinski je kasnije dodao: <blockquote>Činjenica da mi je sovjetska vlada dozvolila da budem ovdje—a Sovjeti znaju moja stajališta—je simbolično raskidanje sa staljinizmom te predstavlja [[perestrojka|perestrojku]].<ref name="ap301089"/></blockquote> Tokom 47. godišnjice otkrića masovne grobnice, 13. aprila 1990, SSSR je izrazio "duboko kajanje" i priznao odgovornost sovjetske tajne policije za taj zločin.<ref name="fa1990"/> Taj dan se od tada širom svijeta slavi kao Dan spomena na Katinj ({{lang-pl|Światowy Dzień Pamięci Ofiar Katynia}}).<ref name="Sanford2005-199"/> == Službene istrage == Nakon što su Amerikanci i Poljaci otkrili daljnje dokaze 1991. i 1992, ruski predsjenik [[Boris Jeljcin]] je objavio tajne dokumente iz zapečaćenog "Paketa №1." te ih predao poljskom predsjedniku [[Lech Wałęsa|Lechu Walesi]].<ref name="Fischer"/><ref name="CiencialaMaterski2007-256"/> Među dokumentima je bio i prijedlog Berije, datiran 5. marta 1940, da smakne 25.700 Poljaka, a koji je između ostalog potpisao i Staljin.<ref name="Fischer"/><ref name="CiencialaMaterski2007-256"/> Tu je bio i Šelepin dokument datiran 3. marta 1959. kojeg je poslao Hruščovu o smaknuću 21.857 Poljaka te prijedlog da se ti dokumenti unište kako bi se sakrila istina.<ref name="Institute1993"/> Ova otkrića su objavili i ruski mediji, gdje su interpretirani kao borba moći između Jeljcina i Gobračova.<ref name="CiencialaMaterski2007-256"/> Glavni vojni tužilac za SSSR je 1991. započeo postupak protiv P.&nbsp;K. Soprunenka zbog njegove uloge u katinjskom masakru, ali je na kraju odustao zbog toga što je Soprunenko imao 83 godine, bio gotovo slijep, te se oporavljao od operacije raka. Tokom ispitivanja, Soprunenko se branio time što je osporavao vlastiti potpis na dokumentima.<ref name="Parrish"/> [[Datoteka:Katyn massacre victims commemorated Warsaw 2007.PNG|mini|lijevo|225px|Ceremonija za žrtve Katinjskog masakra, trg Piłsudsk, [[Varšava]], 10. novembar 2007.]] Izvještaj komisije stručnjaka o Katinju, datiran 2. augusta 1993, naveo je zaključak da je to bio [[ratni zločin]], [[zločin protiv čovječnosti]] i genocid.<ref>{{cite journal|title=The Katyn Syndrome|url=https://archive.org/details/sim_russian-review_2006-01_65_1/page/117|author=Anna M. Cienciala|doi=10.1111/j.1467-9434.2005.00389.x|journal=[[The Russian Review]]|volume= 65|issue= 1|page=117–121|year= 2006}} {{citat3|The Commission of Experts wrote a detailed legal-historical examination of the Katyn crime, dated August 2, 1993. They concluded that it was a crime of genocide, a war crime, and a crime against humanity as per Article 6 of the Charter of the International Military Tribunal.}}</ref> Kada je Kwaśniewski posjetio Rusku Federaciju 2004, ruski službenici su objavili da su spremni predati sve informacije o tom masakru poljskim vlastima čim postanu deklasificirani.<ref name="rferl299094"/> Glavni ruski vojni tužilac, Aleksandar Savenkov, je 2005. objavio završetak istrage prema kojoj je potvrđena smrt 1.803 od 14.542 poljskih oficira osuđenih na smrt dok su bili u tri sovjetska logora.<ref name="Answer of the General Prosecutor's Office to the letter of the Memorial Society"/> Nije se osvrnuo na sudbinu preostalih 7.000 žrtava koji nisu bili ratni zarobljenici u logorima, nego u tamnicama. Savenkov je objavio da taj masakr nije bio genocid, da su sovjetski dužnosnici koji su krivi za isti već odavno mrtvi te da stoga "nema apsoultno nikakvog temelja razgovarati o ovome u krivičnom smislu". 116 od 183 svezaka koje je skupila ruska istraga su proglašeni državnom tajnom te su ostali tajni.<ref name="memorial"/><ref name="guardian290405"/> Poljski [[Sejm]] je 22. marta 2005. jednoglasno donio rezoluciju kojom zahtjeva da se svi dokumenti vezani uz taj masakr objave iz ruskih arhiva.<ref name="warsawvoice300305"/> Sejm je također zatražio da Ruska Federacija klasificira masakr kao [[genocid]].<ref name="polishembassy310305"/> Rezolucija je zapisala da "ruske vlasti pokušavaju odbiti priznati da se radi o genocidu te odbijaju pristup dokumentima koji bi istražili taj slučaj, zbog čega je teško utvrditi potpunu istinu u vezi ubica i počinioca istog."<ref name="polishembassy310305"/> Nekoliko ruskih novina su 2007. i 2008. godine, među kojima su i ''Rossiyskaja Gazeta'', ''Komsomolskaja Pravda'' i ''Nezavisimaya Gazeta'' objavile priče koje terete naciste za taj zločin, zbog čega se stvorila zabrinutost da je to urađeno uz prešutnu podršku [[Kremlj]]a.<ref name="The Economist"/> Kao odogovor, poljski Institut na narodno sjećanje je odlučio otvoriti vlastitu istragu.<ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision"/> Poljski ministar vanjskih poslova je 2008. zatražio od ruske vlade uvid u navodne snimke masakra koji je snimio NKVD tokom ubijanja, nešto što su Rusi osporavali da postoji. Poljski službenici smatraju da postoje te snimke, kao i druge koje pokazuju na kolaboraciju Sovjeta i [[Gestapo|Gestapa]] tokom operacije, što je jedan od mogućih razloga ruske odluke da neke dokumente i dalje drži pod velom tajne.<ref>{{pl simbol}} wiadomosci.gazeta.pl: [http://wiadomosci.gazeta.pl/wiadomosci/1,114873,5087514.html "NKWD filmowało rozstrzelania w Katyniu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130517174105/http://wiadomosci.gazeta.pl/wiadomosci/1%2C114873%2C5087514.html |date=17. 5. 2013 }}, 17. 7. 2008.</ref> 81 svezak tog slučaja predan je poljskoj vladi. Do 2012. godine,<ref>{{cite web |url=http://m.wyborcza.pl/wyborcza/1,105226,11543437,Wyrok_Trybunalu_w_Strasburgu_ws__Katynia__Rosja_nie.html |title=Wyrok Trybunału w Strasburgu ws. Katynia: Rosja nie wywiązała się ze zobowiązań |author=Joliet, François |date=16. 4. 2012 |language=Poljski |trans-title=Judgment of the Court in Strasbourg regarding Katyn: Russia does not comply with its obligations }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> 35 od 183 svezaka je i dalje klasificirano.<ref>{{Cite web|url=http://thenews.pl/1/9/Artykul/51121,Batch-of-Katyn-files-handed-over-to-Institute-of-National-Remembrance|title=Batch of Katyn files handed over to Institute of National Remembrance|website=Polskie Radio dla Zagranicy|access-date=13. 1. 2019|archive-date=30. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630013919/http://thenews.pl/1/9/Artykul/51121,Batch-of-Katyn-files-handed-over-to-Institute-of-National-Remembrance|url-status=dead}}</ref> == Sudske istrage == U intervjuu za poljske novine, [[Vladimir Putin]] je Katinj nazvao "političkim zločinom".<ref name="The Economist2"/> Ruski [[Vrhovni sud]] je 21. aprila 2010. naredio moskovskom gradskom sudu da posluša priziv zbog jednog pravnog slučaja vezanog za Katinj.<ref name="nytimes.com"/> Udruga za ljudska prava [[Memorial (udruga)|Memorial]] je izjavila da bi ta odluka mogla voditi do sudske odluke o detaljima ubijanja hiljada poljskih oficira.<ref name="nytimes.com"/> Ruska Federacija je 8. maja 2010. Poljskoj predala 67 svezaka "kriminalnog slučaja No.159", pokrenutog 1990-ih kako bi se istražio taj masakr. Svaki svezak je imao 250 stranica, te je sveukupno takav arhiv raspodijeljen u šest kutija. Svaka kutija je težila 12&nbsp;kg. Ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev]] je predao jedan svezak poljskom predsjedniku, [[Bronisław Komorowski|Bronislawu Komorowskom]]. Medvedev i Komorowski su se složili da bi države trebale nastaviti otkrivati istinu ove tragedije.<ref name="Russia hands over volumes of Katyn massacre case to Poland"/> [[Evropski sud za ljudska prava]] je 2011. objavio da prihvaća dvije pritužbe porodica žrtava masakra protiv Ruske Federacije zbog zbog manjkavosti ruskih službenih istraga.<ref>{{Cite web|url=https://hudoc.echr.coe.int/sites/eng-press/pages/search.aspx|title=HUDOC - European Court of Human Rights|website=hudoc.echr.coe.int|access-date=13. 1. 2019}}</ref> U presudi 16. aprila 2012, sud je zaključio da je Ruska Federacija prekršila prava porodica žrtava zbog toga što nije dala dovoljno informacija o istrazi te opisao masakr kao "ratni zločin". Međutim, odbio je presuditi o učinkovitosti sovjetsko-ruske istrage jer se događaj odigrao prije nego je Ruska Federacija ratifikovala [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|evropsku konvenciju o ljudskim pravima]] iz 1998.<ref>{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/2012/04/16/us-russia-massacre-court-idUSBRE83F0UB20120416 |title=European court rules against Russia on 1940 Katyn massacre |date=16. 4. 2012 |publisher=Reuters |access-date=13. 1. 2019 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924163452/http://www.reuters.com/article/2012/04/16/us-russia-massacre-court-idUSBRE83F0UB20120416 |url-status=dead }}</ref> Porodica je pokrenula priziv te odluke, ali je 21. oktobra 2013. sud donio istu presudu kao i prethodnu, te zaključio da su ruski sudovi zakazali objasniti zašto su neke ključne informacije ostala tajne.<ref>[http://www.humanrightseurope.org/2013/10/court-makes-final-ruling-on-world-war-two-katyn-massacre-complaint/ "Court makes final ruling on World War Two Katyń massacre complaint"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021152740/http://www.humanrightseurope.org/2013/10/court-makes-final-ruling-on-world-war-two-katyn-massacre-complaint/ |date=21. 10. 2014 }} humanrightseurope.org; 21. 10. 2013.</ref> == Poljsko-ruski odnosi == Ruska Federacija i Poljska ostaju podijeljeni oko pravnog opisa ovog zločina. Poljaci smatraju da se radi o genocidu, te zahtijevaju širu istragu, kao i potpuni uvid u sovjetske tajne.<ref name="polishembassy310305"/><ref name="polishembassy041204"/> Juna 1998, Boris Jeljcin i [[Aleksander Kwaśniewski]] dogovorili su se oko izgradnje memorijala u Katinju i Mednoju, dvijema lokacija masovnog klanja. Međutim, septembra te godine ruska strana je također pokrenula i pitanje smrti sovjetskih ratnih zarobljenika u [[logori za Ruske zarobljenike u Poljskoj (1919–1924)|logorima pod poljskom kontrolom 1919-1924]]. Između 16.000 i 20.000 ratnih zarobljenika je preminulo u tim logorima zbog bolesti.<ref name="Rezmer"/> Neki ruski službenici su izjavili "da je to genocid koji se može usporediti sa Katinjom".<ref name="Fischer"/> Slična tvrdnja je izašla u javnost 1994; takvi pokušaji neki, pogotovo u Poljskoj, smatraju vrlo provokativnim ruskim manevrom kako bi se stvorio "anti-Katinj" i "uravnotežila historijska jednačina".<ref name="Sanford2005-8"/> [[Vladimir Putin]] je 4. februara 2010. pozvao poljskog premijera, [[Donald Tusk|Donalda Tuska]], da sudjeluje na spomen misi u Katinju u aprilu.<ref name="Russia's Putin invites Tusk to Katyn massacre event"/> Posjet se odigrao 7. aprila 2010, kada su Tusk i Putin zajedno sudjelovali na 70. godišnjici masakra.<ref>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/2010/04/08/world/europe/08putin.html?ref=europe|title=Putin Marks Soviet Massacre of Polish Officers |publisher=The New York Times |date=7. 4. 2010 |first=Michael |last=Schwirtz}}</ref> Prije posjete, poljski film iz 2007, ''[[Katyń (film)|Katyń]]'', emitiran je na ruskoj državnoj televiziji po prvi put. ''[[The Moscow Times]]'' je komentirao da je premijera filma vjerovatno rezultat Putinove intervencije.<ref>''[[The Moscow Times]]'': [http://www.themoscowtimes.com/news/article/katyn-film-premieres-on-state-tv/403191.html "'Katyn' Film Premieres on State TV"], 5. 4. 2010.</ref> Avion u kojem su bili poljski predsjednik [[Lech Kaczyński]] i [[Maria Kaczyńska|njegova supruga]] kao i 87 drugih političara i vojnih oficira, je 10. aprila 2010. [[Zrakoplovna nesreća u Smolensku 2010.|doživio nesreću u Smolensku]], te je svih 96 putnika u njemu poginulo.<ref name="Polish President Lech Kaczyński dies in plane crash"/> Putnici su trebali biti na ceremoniji povodom 70. obljetnica masakra. Premijer Donald Tusk, koji nije bio u avionu, je saopćio da je to "''najtragičniji događaj u Poljskoj od rata.''" Odmah nakon nesreće, pojavile su se razne [[teorije zavjere]].<ref>{{cite web |title=In dark times Poland needs the sunlight of truth |first=Ben |last=Macintyre |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/columnists/ben_macintyre/article7095796.ece |publisher=The Times |date=13. 4. 2010 |location=London |access-date=13. 1. 2019 |archive-date=26. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100526164204/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/columnists/ben_macintyre/article7095796.ece |url-status=dead }}</ref> Katastrofa je imala odjek i na ruske medije, koji su nakon toga reprizirali ''Katyń'' na ruskoj televiziji.<ref name=gazeta/> Poljski predsjednik je trebao održati govor u kojem bi dao počast žrtvama, naglasio značaj masakra i pozvao na pomirbu rusko-poljskih odnosa. Govor je objavljen na poljskom jeziku,<ref>{{cite web |title=Słowa które nie padły |url=http://wiadomosci.onet.pl/kraj/slowa-ktore-nie-padly-w-katyniu,1,3571702,wiadomosc.html |newspaper=Rzeczpospolita |date=12. 4. 2010 |language=Poljski}}</ref> a pojavio se i prijevod na engleskom.<ref>[http://www.amnation.com/vfr/archives/016204.html View From The Right "The Speech the Polish President was to give at the Katyn Memorial"] (12. 4. 2010)</ref> U novembru 2010, ruska Duma je izdala rezoluciju u kojoj je objavljeno da se u tajnim dokumentima vidi da je "Katinjski zločin izvršen po izravnim naredbama Staljina i sovjetskih političara". Deklaracija je pozvala da se masakr dalje istraži kako bi se potvrdio ukupan broj žrtava. Članovi komunističke partije zanijekali su da je SSSR kriv za masakr te glasali protiv rezolucije.<ref name="Duma-Nov-2010"/> Ruski predsjednik Medvedev je 6. decembra 2010. izrazio privrženost otkrivanja cijele istine o masakru, i rekao da je "Rusija nedavno preduzela razne korake prema raščišćavanju nasljedstva prošlosti. Nastavit ćemo u tom smjeru".<ref name="Medvedev promises whole truth behind Katyn massacre"/> Ipak, [[Komunistička partija Ruske Federacije]], kao i razni prosovjetski ruski političari i komentatori, i dalje nastavljaju nijekati sovjetsku krivnju, nazivaju objavljene dokumente "lažnima" te šire staru sovjetsku verziju događaja prema kojoj su nacisti pogubili poljske zarobljenike. Pozvali su i na novu istragu koja bi osporila rezultate one iz 2004.<ref>{{cite book |last=Mukhin |first=Yuri |title=Антироссийская подлость |trans-title=Anti-Russian Treachery |url=http://www.patriotica.ru/history/muhin_antiros_.html |series=Реконструкция эпохи |year=2003 |publisher=Форум |language=Ruski |isbn=978-5-89747-050-1}}</ref><ref>{{cite web|last1=Изюмов|first1=Юрий|year=2005|script-title=ru:"Катынь не по Геббельсу." Беседа с Виктором Илюхиным|trans-title="Katyn not according to Goebbels." A discussion with Viktor Ilukhin.|journal=Досье|issue=40|language=Ruski|url=http://katyn.ru/index.php?go=Pages&in=view&id=44|title=Arhivirana kopija|access-date=13. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181222221353/http://katyn.ru/index.php?go=Pages&in=view&id=44|archive-date=22. 12. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.infox.ru/authority/foreign/2010/04/28/Kommunistyy_tryebuyu.phtml |script-title=ru:Коммунисты настаивают: Катынь устроили фашисты |trans-title=The Communists Insist: Katyn was Perpetrated by the Fascists |author=Наталья Вельк|date=28. 4. 2010 |publisher=Infox.ru |language=ruski}}</ref> == Spomen lokacije == [[Datoteka:Katyn Memorial Cannock.jpg|mini|desno|250px|Spomen mjesto žrtvama Katinja, [[Cannock Chase]], [[Staffordshire]], [[UK]]]] Nekoliko spomen lokacija je podignuto širom svijeta. Dok je trajao [[hladni rat]], britanska vlada se protivila izgradnji većeg spomen mjesta u Ujedinjenom Kravljevstvu.<ref name=fco/><ref name=no/><ref name="CiencialaMaterski2007"/> [[SSSR]] nije htjela da se iko sjeća tog masakra te zahtijevala od britanske vlade da zaustavi izgradnju spomenika.<ref name="CiencialaMaterski2007"/><ref name="Sanford2005-195"/> Britanska vlada nije htjela antagonizam sa sovjetskom, pa se izgradnja spomenika odužila godinama.<ref name="fco"/><ref name="no"/> Kada se spomenik napokon izgradio, nijedan predstavnik vlade nije bio pristuan na ceremoniji (iako su predstavnici opozicione [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativne stranke]] bili tamo).<ref name=fco/><ref name=no/><ref name="CiencialaMaterski2007"/> Spomenik je otvoren 18. septembra 1976. u groblju Gunnersbury.<ref name="CiencialaMaterski2007"/><ref name="Meller1994"/> Još jedna spomen lokacija je podignuta 1979. u [[Cannock Chase]]u, [[Staffordshire]].<ref>BBC News: "[http://news.bbc.co.uk/local/stoke/hi/people_and_places/religion_and_ethics/newsid_8692000/8692627.stm Katyn remembered at Cannock Chase on 70th anniversary ]", 19. 5. 2010.</ref> [[Datoteka:Katyn Memorial at Zakopane.JPG|upright|mini|lijevo|225px|Spomen mjesto žrtvama masakra, groblje Pęksów Brzyzek, [[Zakopane]], [[Poljska]]]] Spomen lokacija je 2000. otvorena na ratnom groblju u Katinju.<ref name="papcem"/><ref>{{pl simbol}} Jagienka Wilczak, ''[http://www.polityka.pl/historia/1504904,1,katyn-charkow-miednoje.read Rdza jak krew: Katyń, Charków, Miednoje]'', Polityka, 31/2010</ref> Prije je taj spomenik bio posvećen "žrtvama hitlerizma".<ref name=papcem/> U [[Kanada|Kanadi]], velike metalne skulpture su podignute u poljskoj zajednici u [[Roncesvalles, Toronto|Roncesvallesu]] u [[Toronto]]u, [[Ontario]].<ref name=ronc/> U Južnoj Africi, spomen lokacija u [[Johannesburg]]u odaje pijetet žrtvama Katinja kao i južnoafričkim i poljskim pilotima koji su letjeli avionima kako bi bacali zalihe i hranu tokom [[Varšavski ustanak|varšavskog ustanka]].<ref name="Johannesburg Katyn Memorial"/> U poljskom gradu [[Wrocław]]u, kipar Tadeusz Tchórzewski je izradio spomen ploču za žrtve tog masakra. Otvorena je 2000, i nalazi se u parku istočno od gradskog centra, kraj zgrade Racławice Panorama. Prikazuje majku domovinu koja plače nad mrtvim vojnikom, dok je iznad nje anđeo smrti koji se oslanja na mač.<ref>{{cite web |url=http://www.wroclaw.ivc.pl/english/zabytki/pomnik-kozielsk/index.html |title=Wroclaw Statues&nbsp;— Monument to the Victims of the Katyń Massacre |publisher=wroclaw.ivc.pl |access-date=13. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090821200244/http://www.wroclaw.ivc.pl/english/zabytki/pomnik-kozielsk/index.html |archive-date=21. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> U SAD-u, zlatni kip poznat kao ''Nacionalni memorijal Katyń'' nalazi se u [[Baltimore]]u, [[Maryland]]u, na ulici Aliceanna.<ref>"[http://www.katynbaltimore.com/foundation.html National Katyn Memorial Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080306063116/http://www.katynbaltimore.com/foundation.html |date=6. 3. 2008 }}". National Katyn Memorial Foundation, 8. 10. 2005.</ref> Poljski Amerikanci su u [[Detroit]]u postavili maleni bijeli kamen u obliku krsta sa spomen pločom kod crkve St. Albertus.<ref name="/ Polish-American Artist Among Victims of Plane Crash">{{cite web |url=http://usembassywarsaw.wordpress.com/2010/04/16/polish-american-artist-among-victims-of-plane-crash/ |title=Polish-American Artist Among Victims of Plane Crash|author=Virginia H.|date=16. 4. 2010 |publisher=US Mission Poland |agency=U.S. Embassy in Warsaw and U.S. Consulate in Kraków}}</ref> Postoji i kip u [[Jersey City, New Jersey|Jersey Cityju, New Jerseyju]].<ref name="Exchange Place. Paulus Hook">{{cite web |url=http://www.njcu.edu/programs/jchistory/pages/e_pages/exchange_place.htm |title=Exchange Place. Paulus Hook |first=Carmela |last=Karnoutsos |work=Jersey City. Past and Present |publisher=New Jersey City University |access-date=13. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040814221758/http://www.njcu.edu/programs/jchistory/Pages/E_Pages/Exchange_Place.htm |archive-date=14. 8. 2004 |url-status=dead }}</ref> Druga spomen mjesta su [[Doylestown, Pennsylvania]] i [[Niles, Illinois]].<ref name="/ Polish-American Artist Among Victims of Plane Crash"/> U [[Ukrajina|Ukrajini]] je izgrađen memorijalni centar radi počasti 4.300 ubijenih oficira u Piatihatkiju, 14&nbsp;km sjeverno od [[Harkiv]]a; centar se nalazi iza ugla bivšeg sjedišta NKVD-a. Djeca su otkrila stotine dugmadi poljskih oficira dok su se igrala na toj lokaciji.<ref name=asch/> == Filmovi i literatura == Katinjski masakr je bio predmetom prikaza u filmovima, književnosti i slikama. Prvu englesku knjigu, "The Katyn Wood Murders", objavio je poljski emigrant [[Józef Mackiewicz]] 1951. u New Yorku. Ključan je dio radnje romana ''The Lieutenants'' koji je napisao [[W.E.B. Griffin]], dio serije ''Brotherhood of War''. Zataškavanje masakra je dio radnje u romanu ''[[Enigma (roman)|Enigma]]'' koji je napisao [[Robert Harris (pisac)|Robert Harris]], kao i film iz 2001, ''[[Enigma (2001 film)|Enigma]]''. [[Philip Kerr]] je 2013. napisao roman ''A Man Without Breath'' u kojem se istražuje mjesto masovne grobnice od njemačkih oficira 1943. Poljski pjesnik [[Jacek Kaczmarski]] je posvetio dio svoje poezije ovom događaju.<ref>{{pl simbol}} Kaczmarski, Jacek. "[http://www.kaczmarski.art.pl/tworczosc/wiersze_alfabetycznie/kaczmarskiego/k/katyn.php Katyń] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061015091634/http://www.kaczmarski.art.pl/tworczosc/wiersze_alfabetycznie/kaczmarskiego/k/katyn.php |date=15. 10. 2006 }}". kaczmarski.art.pl, 29. 8. 1985.</ref> U hrabrom političkom koraku na vrhuncu hladnog rata, srbijanski filmski režiser i scenarist [[Dušan Makavejev]] koristio je izvorne nacističke filmske snimke u svojem filmu iz 1974. ''[[Sweet Movie]]''. Poljski kompozitor [[Andrzej Panufnik]] je napisao pjesmu 1967. koja se zove "Katinjski epitaf".<ref name="comp"/> Američki filmaš [[Steven Fischer]] je 2000. producirao promotivni film ''Silence of Falling Leaves'' u kojem je dao počast palim vojnicima, a sastojao se od lišća koje pada dok se audio prebacuje na poljski jezik, na naraciju koju je vodila Božena Jędrzejczak. Nominiran je za nagradu [[Emmy]].<ref name="Balto. indie gets Emmy nod"/> Poljski filmski režiser [[Andrzej Wajda]] je 2007, čiji je otac, kapetan Jakub Wajda, pogubljen u zatvoru u Harkivu, dovršio film o tom masakru, ''[[Katyn (film)|Katyn]]''. Nominiran je za [[Oscar za najbolji strani film|Oskara]].<ref name="ebert"/> Britanski historičar [[Laurence Rees]] je 2008. producirao šestosatni TV dokumenatarc za [[BBC]]/[[PBS]] pod nazivom ''World War II Behind Closed Doors: Stalin, the Nazis and the West''. Katinjski masakr je bio jedan od središnjih tema serije.<ref>{{cite web |url=http://www.youtube.com/watch?v=N6dX-XhQU04|title=WWII Behind Closed Doors: Stalin, the Nazis and the West &#124; Clip #1 &#124; PBS |publisher=Youtube.com |date=25. 4. 2009}}</ref><ref name="behind">{{cite book |title=World War II Behind Closed Doors: Stalin, the Nazis and the West |publisher=Random House |author=Rees, Laurence |authorlink=Laurence Rees |year=2010 |page=5 |isbn=978-0-307-38962-6}}</ref> == Galerija pojedinih žrtava == <gallery> Zygmunt_Kurnatowski-Miel%C5%BCy%C5%84ski_2.JPG|<center>Zygmunt Kurnatowski-Mielżyński Jan_Zi%C3%B3%C5%82kowski_(priest_officer)_1.JPG|<center>Jan Leon Ziółkowski Ludwik_Warcha%C5%82_2.JPG|<center>Ludwik Warchał Tadeusz_Tucholski_military.JPG|<center>Tadeusz Tucholski Dr_Karol_Szymanski_1934.jpg|<center>Karol Szymański J%C3%B3zef_Seruga.JPG|<center>Józef Seruga Marian_Rentgen-Guentner.png|<center>Marian Rentgen Rudolf_Prich_(1881-1940).jpg|<center>Rudolf Prich Karol_Grzesik.png|<center>Karol Grzesik Marian_Hanusiewicz.JPG|<center>Marian Hanusiewicz Wiktor_Kalici%C5%84ski_with_family.jpg|<center>Wiktor Kaliciński Stanis%C5%82aw_Michalski_(veterinarian).JPG|<center>Stanisław Michalski J%C3%B3zef_D%C4%85browski_(1888-1940)_fatigue.JPG|<center>Józef Dąbrowski Stanis%C5%82aw_Chor%C4%85%C5%BCek.JPG|<center>Stanisław Chorążek JLewandowska.JPG|<center>Janina Lewandowska </gallery> == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book|editor1-last=Cienciala|editor1-first=Anna M.|editor2-last=S. Lebedeva|editor2-first=Natalia|editor3-last=Materski|editor3-first=Wojciech|title=Katyn: A Crime Without Punishment|series=Annals of Communism Series|publisher=Yale University Press|year=2008|isbn=978-0-300-10851-4}} * {{cite book|last1=Komorowski|first1=Eugenjusz A.|last2=Gilmore|first2=Joseph L.|year=1974|title=Night Never Ending|publisher=Avon Books}} * {{cite book|last=Paul|first=Allen|authorlink=Allen Paul (writer)|year=2010|title=Katyń: Stalin's Massacre and the Triumph of Truth|publisher=Northern Illinois University Press: DeKalb, IL|isbn=978-0-87580-634-1}} * {{cite book|last=Paul|first=Allen|year=1996|title=Katyń: Stalin's massacre and the seeds of Polish Resurrection|url=https://archive.org/details/katynstalinsmass0000paul| publisher=Annapolis, Md., Naval Institute Press|isbn=978-1-55750-670-2}} * {{cite book|last=Paul|first=Allen| year=1991| title=Katyn: The Untold Story of Stalin's Polish Massacre|url=https://archive.org/details/katynuntoldstory0000paul|publisher=Scribner Book Company|isbn=978-0-684-19215-4}} * {{cite journal|last=Sandford|first=George|authorlink=George Sanford (scholar)|title=The Katyn Massacre and Polish–Soviet relations 1941–1943|journal=[[Journal of Contemporary History]]|volume=41|issue=1|pages=95–111|url=http://jch.sagepub.com/cgi/reprint/41/1/95.pdf|format=PDF|doi=10.1177/0022009406058676|year=2006}} * {{cite book|last=Swianiewicz|first=Stanisław|authorlink=Stanisław Swianiewicz|title=W cieniu Katynia|origyear=1976|trans-title=In the Shadow of Katyn: Stalin's Terror|publisher=Borealis Pub|year=2000|isbn=978-1-894255-16-5}} * {{cite book|last=Zaslavsky|first=Victor|url=http://www.telospress.com/main/index.php?main_page=product_info&products_id=366|title=Class Cleansing: The Katyn Massacre|others=Kizer Walker (trans.)|publisher=Telos Press Publishing|year=2008|isbn=978-0-914386-41-4}} * Bengali: Saubhik Ghosh. 'Katyn-Kolonko' (The Katyn Crime). EKDIN, Sunday Supplement, Cover Story. 11. 10. 2009 {{refend}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em|refs= <ref name=lipski1>{{cite book|title=KOR: a history of the Workers' Defense Committee in Poland, 1976–1981|year=1985|publisher=[[University of California Press]]|location=Berkeley|isbn=0-520-05243-9|author=[[Jan Józef Lipski]]|url=https://archive.org/details/korhistoryofwork0000lips}}</ref> <ref name=balfour>{{cite book|title=Propaganda in War 1939–1945: Organisation, Policies and Publics in Britain and Germany|url=https://archive.org/details/propagandainwar10000balf|last=Balfour|first=Michael|year=1979|publisher=Routledge & Kegan Paul|isbn=978-0-7100-0193-1|pages=[https://archive.org/details/propagandainwar10000balf/page/332 332]–333}}</ref> <ref name="Zbrodnia katyńska">{{cite book|author=various authors (collection of documents)|coauthors=[[Władysław Anders]] |title=Zbrodnia katyńska w świetle dokumentów|year=1962|pages=16, 30, 257|publisher=Gryf|language=pl}}</ref> <ref name="Answer of the General Prosecutor's Office to the letter of the Memorial Society">{{cite web|url=http://www.memo.ru/daytoday/5katyn2.htm|script-title=ru:Ответ ГВП на письмо общества "Мемориал"|last=Kondratov|first=V. K.|year=2005|work=|publisher=General Prosecutor's Office of the Russian Federation|language=Russian|trans-title=Answer of the General Prosecutor's Office to the letter of the Memorial Society|title=Arhivirana kopija|access-date=12. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605073217/http://www.memo.ru/daytoday/5katyn2.htm|archive-date=5. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> <ref name=asch>{{cite web|first=Neal|last=Ascherson|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/17/smolensk-crash-katyn-accident-of-history|title=An accident of history|publisher=The Guardian|date=17. 4. 2010|location=London}}</ref> <ref name="BIPN">See for instance: {{cite journal|author-link=Barbara Polak|first=Barbara|last=Polak|year=2005|title=Zbrodnia katyńska|journal=Biuletyn Institute of National Remembrance|pages=4–21|url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=f4349d43-b13d-4c2c-a70d-056e8801493d|format=PDF|language=pl|access-date=12. 1. 2019|archive-date=8. 12. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091208102039/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=f4349d43-b13d-4c2c-a70d-056e8801493d|url-status=dead}}</ref> <ref name="BIPN1">{{cite journal|author-link=Barbara Polak|first=Barbara|last=Polak|year=2005|title=Zbrodnia katyńska|journal=Biuletyn Institute of National Remembrance|pages=4–21|url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=f4349d43-b13d-4c2c-a70d-056e8801493d|format=PDF|language=pl|access-date=12. 1. 2019|archive-date=8. 12. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091208102039/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=f4349d43-b13d-4c2c-a70d-056e8801493d|url-status=dead}}</ref> <ref name="Balto. indie gets Emmy nod">{{cite web|url=http://thedailyrecord.com/2001/05/22/balto-indie-gets-emmy-nod/|title=Balto. indie gets Emmy nod|publisher=Mddailyrecord.com|date=22. 5. 2001}}</ref> <ref name="Basak1993">{{cite book|first=Adam|last=Basak|title=Historia pewnej mistyfikacji: zbrodnia katyńska przed Trybunałem Norymberskim|url=http://books.google.com/books?id=9DhnAAAAMAAJ|year=1993|publisher=Wydawn. Uniwersytetu Wrocławskiego|isbn=978-83-229-0885-3|page=37}}</ref> <ref name="Biuletyn">{{cite journal|first1=Marian|last1=Kukiel|first2=Barbara|last2=Jagiełło|year=2003|title=Special Edition of Kombatant Bulletin on the occasion of the Year of General Sikorski. Official publication of the Polish government Agency of Combatants and Repressed|journal=Kombatant|issue=148|publisher=IPN|doi=|url=http://www.udskior.gov.pl/kombatant/200306_spec.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717081820/http://www.udskior.gov.pl/kombatant/200306_spec.pdf|archive-date=17. 7. 2011|language=pl|date=|access-date=12. 1. 2019|url-status=dead}}</ref> <ref name="Brackman">{{cite book|first=Roman|last=Brackman|title=The Secret File of Joseph Stalin: A Hidden Life|url=http://books.google.com/books?id=zQL8POkFGIQC&pg=PA358|year=2001|publisher=Psychology Press|isbn=978-0-7146-5050-0|page=358}}</ref> <ref name="Brown2009-140">{{cite book|first=Archie|last=Brown|title=The Rise and Fall of Communism|url=http://books.google.com/books?id=SjgGDYoPapMC&pg=PA140|date=9. 6. 2009|publisher=HarperCollins|isbn=978-0-06-113879-9|page=140}}</ref> <ref name="Churchill">{{cite book|first=Winston|last=Churchill|title=The Hinge of Fate|url=http://books.google.com/books?id=ul4FXiT4-9wC&pg=PA680|date=11. 4. 1986|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|isbn=978-0-395-41058-5|page=680}}</ref> <ref name="CiencialaMaterski2007">{{cite book|first1=Anna M.|last1=Cienciala|first2=Wojciech|last2=Materski|title=Katyn: A Crime without Punishment|url=http://books.google.com/books?id=SyimWfkx0-MC&pg=PA244|year=2007|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-10851-4|pages=243–245}}</ref> <ref name="CiencialaMaterski2007-226-229">{{cite book|first1=Anna M.|last1=Cienciala|first2=Wojciech|last2=Materski|title=Katyn: A Crime without Punishment|url=http://books.google.com/books?id=SyimWfkx0-MC&pg=PA226|year=2007|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-10851-4|pages=226–229}}</ref> <ref name="CiencialaMaterski2007-240-241">{{cite book|first1=Anna M.|last1=Cienciala|first2=Wojciech|last2=Materski|title=Katyn: A Crime without Punishment|url=http://books.google.com/books?id=SyimWfkx0-MC&pg=PA240|year=2007|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-10851-4|pages=240–241}}</ref> <ref name="CiencialaMaterski2007-256">{{cite book|first1=Anna M.|last1=Cienciala|first2=Wojciech|last2=Materski|title=Katyn: A Crime without Punishment|url=http://books.google.com/books?id=SyimWfkx0-MC&pg=PA256|year=2007|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-10851-4|page=256}}</ref> <ref name="CiencialaMaterski2007-30">{{cite book|first1=Anna M.|last1=Cienciala|first2=Wojciech|last2=Materski|title=Katyn: A Crime without Punishment|url=http://books.google.com/books?id=SyimWfkx0-MC&pg=PA30|year=2007|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-10851-4|page=30}}</ref> <ref name="CiencialaMaterski2007-81">{{cite book|first1=Anna M.|last1=Cienciala|first2=Wojciech|last2=Materski|title=Katyn: a crime without punishment|url=http://books.google.com/books?id=SyimWfkx0-MC&pg=PA81|year=2007|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-10851-4|page=81}}</ref> <ref name="Cook">{{cite book|first=Bernard A.|last=Cook|title=Europe Since 1945: An Encyclopedia|url=http://books.google.de/books?id=hafLHZgZtt4C&lpg=PA691&hl=de&pg=PA712#v=onepage&q&f=false|year=2001|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-8153-4058-4|page=712}}</ref> <ref name=crawford>{{cite book|title=The Eastern Front Day by Day, 1941–45: A Photographic Chronology|last=Crawford|first=Steve|year=2006|publisher=Potomac Books|isbn=978-1-59797-010-5|page=20}}</ref> <ref name="comp">{{cite book|title=The companion to 20th-century music|publisher=1996|author=Lebrecht, Norman|year=1996|page=250|isbn=978-0-306-80734-3}}</ref> <ref name="Czcheidze">{{cite web|first=Justyna|last=Jakubowska|title=Prezydenci Polski i Gruzji odsłonili pomnik gruzińskich oficerów w Wojsku Polskim|publisher=|year=2007|work=kaukaz.pl|url=http://www.kaukaz.pl/aktualnosci/artykul.php?Artykul=31|language=pl}}</ref> <ref name="Davies1998">{{cite book|first=Norman|last=Davies|title=Europe: A History|date=20. 1. 1998|publisher=HarperCollins|isbn=978-0-06-097468-8|page=[https://archive.org/details/europehistory00norm/page/1004 1004]|url=https://archive.org/details/europehistory00norm/page/1004}}</ref> <ref name="Davies2008-292">{{cite book|first=Norman|last=Davies|title=No Simple Victory: World War II in Europe, 1939–1945|url=http://books.google.com/books?id=9P_uQ2qeFUkC&pg=PT292|date=septembar 2008|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-311409-3|page=292}}</ref> <ref name="Dean">{{cite book|first=Martin|last=Dean|title=Collaboration in the Holocaust: Crimes of the Local Police in Belorussia and Ukraine, 1941–44|url=http://books.google.com/books?id=tdzTU1Uj3zcC&pg=PA144|date=9. 3. 2003|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-1-4039-6371-0|page=144}}</ref> <ref name="Duma-Nov-2010">{{cite web|title=Russian parliament condemns Stalin for Katyn massacre|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-11845315|newspaper=BBC News|date=26. 11. 2010}}</ref> <ref name="Dunn1998-184">{{cite book|first=Dennis J.|last=Dunn|title=Caught between Roosevelt & Stalin: America's ambassadors to Moscow|url=http://books.google.com/books?id=Cm6IH1a4oksC&pg=PA184|year=1998|publisher=University Press of Kentucky|isbn=978-0-8131-2023-2|page=184}}</ref> <ref name="ebert">{{cite book|title=Roger Ebert's Movie Yearbook 2011|publisher=Andrews McMeel Publishing|author=Ebert, Roger|authorlink=Roger Ebert|year=2010|isbn=978-1-4494-0618-9}}</ref> <ref name="Engel">{{cite book|first=David|last=Engel|title=Facing a holocaust: the Polish government-in-exile and the Jews, 1943–1945|url=http://books.google.com/books?id=a12WB1iknWwC&pg=PA71|ear=1993|publisher=UNC Press Books|isbn=978-0-8078-2069-8|page=71}}</ref> <ref name="Fischer">{{cite journal|first=Benjamin B.|last=Fischer|year=1999–2000|title=The Katyn Controversy: Stalin's Killing Field|journal=Studies in Intelligence|volume=|issue=Winter|pages=|publisher=[[CIA]]|doi=|url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter99-00/art6.html|access-date=12. 1. 2019|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq16st2z?url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter99-00/art6.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="Goebbels">{{cite book|first1=Joseph|last1=Goebbels|first2=Louis|last2=Translated by Lochner|title=The Goebbels Diaries (1942–1943)|url=https://archive.org/details/goebbelsdiaries100goeb|publisher=Doubleday & Company|year=1948}}</ref> <ref name=horner>{{cite book|first1=David M.|last1=Horner|first2=Robin|last2=Havers|title=The Second World War: Europe, 1939–1943|year=2003|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-415-96846-1|page=34|pages=|url=|access-date=}}</ref> <ref name="Institute1993">{{cite book|author=RFE/RL Research Institute|title=RFE/RL research report: weekly analyses from the RFE/RL Research Institute|url=http://books.google.com/books?id=ix0kAQAAIAAJ|year=1993|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty, Inc.|page=24|quote=One of the documents turned over to the Poles on 14 October was Shelepin's handwritten report from 1959}}</ref> <ref name="Jeffery1989">{{cite book|first=Ron|last=Jeffery|title=Red runs the Vistula|url=http://books.google.com/books?id=tllpAAAAMAAJ|date=1. 12. 1989|publisher=Nevron Associates|isbn=978-0-908734-00-9|pages=308–309}}</ref> <ref name="Johannesburg Katyn Memorial">{{cite web|url=http://www.joburg.org.za/culture/built-heritage/monuments/katyn-memorial|title=About Katyn Memorial|date=februar 2002|publisher=Department of Arts, Culture, and Heritage in the City of Johannesburg|access-date=12. 1. 2019|archive-date=23. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111123161207/http://www.joburg.org.za/culture/built-heritage/monuments/katyn-memorial|url-status=dead}}</ref> <ref name=kmw2>{{cite web|url=http://www.electronicmuseum.ca/Poland-WW2/katyn_memorial_wall/kmw_statement.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20080616072503/http://www.electronicmuseum.ca/Poland-WW2/katyn_memorial_wall/kmw_statement.html|archive-date=16. 6. 2008|title=Official statement of the Polish government, on 17 April 1943|author=Council of Ministers, Polish Government in Exile|year=1943|work=|publisher=Katyn Memorial Wall|access-date=12. 1. 2019|url-status=dead}}</ref> <ref name="Kultur2007-180">{{cite book|author=Simon-Dubnow-Institut für Jüdische Geschichte und Kultur|title=Shared History, Divided Memory: Jews and others in Soviet-occupied Poland, 1939–1941|url=http://books.google.com/books?id=_BbvQbiaqAEC&pg=PA180|year=2007|publisher=Leipziger Universitätsverlag|isbn=978-3-86583-240-5|page=180}}</ref> <ref name="LRC">{{Cite book|first=Louis Robert|last=Coatney|title=The Katyn Massacre (A Master of Arts Thesis)|year=1993|publisher=Western Illinois University|url=http://www.ibiblio.org/pub/academic/history/marshall/military/wwii/special.studies/katyn.massacre/katynlrc.txt}}</ref> <ref name="LeslieLeslie1983">{{cite book|first=Roy Francis|last=Leslie|title=The History of Poland since 1863|url=http://books.google.com/books?id=0tYVKUsnw9IC&pg=PA244|year=1983|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-27501-9|page=244}}</ref> <ref name="Livre noir du Communisme: crimes, terreur, répression">{{cite encyclopedia|first1=Nicholas|last1=Werth|first2=Mark|last2=Kramer|editor=Stéphane Courtois|encyclopedia=Livre noir du Communisme: crimes, terreur, répression|title=A State against Its People: Violence, Repression and Terror in the Soviet Union|date=15. 10. 1999|publisher=Harvard University Press|url=http://books.google.com/books?id=H1jsgYCoRioC&pg=PA208|isbn=978-0-674-07608-2|pages=208}}</ref> <ref name=may>{{cite book|first=Ernest R.|last=May|title=Strange Victory: Hitler's Conquest of France|url=https://archive.org/details/strangevictoryhi0000maye_l5e7|year=2000|publisher=I. B. Tauris|isbn=978-1-85043-329-3|page=[https://archive.org/details/strangevictoryhi0000maye_l5e7/page/93 93]}}</ref> <ref name="Medvedev promises whole truth behind Katyn massacre">{{cite web|url=http://en.rian.ru/russia/20101206/161655377.html|work=[[RIA Novosti]]|title=Medvedev promises whole truth behind Katyn massacre|date=6. 12. 2010|access-date=12. 1. 2019|archive-date=23. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111123142024/http://en.rian.ru/russia/20101206/161655377.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="Meller1994">{{cite book|first=Hugh|last=Meller|title=London Cemeteries: An Illustrated Guide and Gazetteer|url=http://books.google.com/books?id=8-ROAAAAMAAJ|date=10. 3. 1994|publisher=Scolar Press|isbn=978-0-85967-997-8|page=139}}</ref> <ref name="Miednoje_Katyn">{{cite web|url=http://www.coldwarhistory.us/Cold_War/Katyn_Massacre/Miednoje__Katyn.htm|title=The grave unknown elsewhere or any time before ... Katyń&nbsp;– Kharkiv&nbsp;– Mednoe|first=Werner|last=Juretzko}}</ref> <ref name="NYT">{{Cite journal|first=Serge|last=Schemann|date=1985|title=SOLDIERS STORY' SHARES PRIZE AT MOSCOW FILM FESTIVAL|journal=[[New York Times]]|page=10|url=http://www.nytimes.com/1985/07/13/movies/soldiers-story-shares-prize-at-moscow-film-festival.html}}</ref> <ref name="Nuremberg">{{cite web|url=http://www.nizkor.org/hweb/imt/tgmwc/tgmwc-07/tgmwc-07-59-07.shtml|title=Excerpts of Nuremberg archives, Fifty-Ninth Day: Thursday, 14 February 1946|date=2. 1. 2006|work=|publisher=Nizkor|access-date=12. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180306074130/http://www.nizkor.org/hweb/imt/tgmwc/tgmwc-07/tgmwc-07-59-07.shtml|archive-date=6. 3. 2018|url-status=dead}}</ref> <ref name="Ouimet2003">{{cite book|first=Matthew J.|last=Ouimet|title=The rise and fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet foreign policy|url=http://books.google.com/books?id=aFSwrUcuDWsC&pg=PA126|year=2003|publisher=UNC Press Books|isbn=978-0-8078-5411-2|page=126}}</ref> <ref name="Отчёт">{{cite web|url=http://militera.lib.ru/research/meltyukhov2/03.html |title=Отчёт Украинского и Белорусского фронтов Красной Армии|first=Mikhail|last=Meltiukhov|language=ru}}</ref> <ref name="PAP">{{cite journal|author=cheko, Polish Press Agency|title=Odkryto grzebień z nazwiskami Polaków pochowanych w Bykowni|journal=[[Gazeta Wyborcza]]|date=21. 9. 2007|url=http://wiadomosci.gazeta.pl/wiadomosci/1,114873,4509809.html|language=pl|access-date=12. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20120915012240/http://wiadomosci.gazeta.pl/wiadomosci/1,114873,4509809.html|archive-date=15. 9. 2012|url-status=dead}}</ref> <ref name="Parrish">{{cite book|first=Michael|last=Parrish|title=The Lesser Terror: Soviet State Security, 1939–1953|url=http://books.google.com/?id=NDgv5ognePgC&printsec=frontcover&dq=The+lesser+terror:+Soviet+state+security,+1939–1953&q|publisher=Praeger Press|year=1996|isbn=978-0-275-95113-9|pages=324, 325}}</ref> <ref name="Peszkowski">{{cite journal|first=Zdzisław|last=Peszkowski|year=2007|title=Jedyna kobieta&nbsp;— ofiara Katynia (The only woman victim of Katyn)|journal=Tygodnik Wileńszczyzny|issue=10|url=http://www.tygodnik.lt/200710/bliska6.html|language=pl}}</ref> <ref name="Polish President Lech Kaczyński dies in plane crash">{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8612825.stm|title=Polish President Lech Kaczyński dies in plane crash|date=10. 4. 2010|work=[[BBC News]]|publisher=BBC|}}</ref> <ref name="RFERL">{{cite web|title=Russian, Polish Leaders To Mark Katyn Anniversary |url=http://www.rferl.org/content/Russian_And_Polish_Leaders_To_Mark_Katyn_Anniversary/2004394.html?page=1&x=1#relatedInfoContainer|newspaper=[[Radio Slobodna Evropa]]|date=6. 4. 2010}}</ref> <ref name="Rees2010">{{cite book|first=Laurence|last=Rees|title=World War II Behind Closed Doors: Stalin, the Nazis and the West|url=http://books.google.com/books?id=sO-KGz1ZTiQC&pg=PA243|date=4. 5. 2010|publisher=Random House Digital, Inc.|isbn=978-0-307-38962-6|pages=243–246}}</ref> <ref name="Rees2010-2">{{cite book|first=Laurence|last=Rees|title=World War II Behind Closed Doors: Stalin, the Nazis and the West|url=http://books.google.com/books?id=sO-KGz1ZTiQC&pg=PA188|date=4. 5. 2010|publisher=Random House Digital, Inc.|isbn=978-0-307-38962-6|pages=188–189}}</ref> <ref name="Rezmer">{{cite book|first1=Waldemar|last1=Rezmer|first2=Karpus|last2=Zbigniew|author2-link=Karpus Zbigniew|first3=Gennadij|last3=Matvejev|title=Krasnoarmieitsy v polskom plenu v 1919–1922&nbsp;g. Sbornik dokumentov i materialov|year=2004|publisher=Federal Agency for Russian Archives|access-date=|language=ru}}</ref> <ref name=ronc>{{cite web|url=http://www.roncesvallesvillage.ca/?p=633|title=Roncesvalles Village Commemorates Tragedy in Poland|author=Welcome to Roncesvalles Village|date=10. 4. 2010|work=|publisher=Roncesvalles Village|access-date=6. 8. 2011}}</ref> <ref name="Rieber2000-31-33">{{cite book|first=Alfred J.|last=Rieber|title=Forced migration in Central and Eastern Europe, 1939–1950|url=http://books.google.com/books?id=it0-Zi2nEX0C&pg=PA31|year=2000|publisher=Psychology Press|isbn=978-0-7146-5132-3|pages=31–33}}</ref> <ref name="Russia hands over volumes of Katyn massacre case to Poland">{{cite web|url=http://en.rian.ru/russia/20100509/158936509.html|work=RIA Novosti|title=Russia hands over volumes of Katyn massacre case to Poland|date=9. 5. 2010|access-date=12. 1. 2019|archive-date=11. 5. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100511012524/http://en.rian.ru/russia/20100509/158936509.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="Russia's Putin invites Tusk to Katyn massacre event">{{cite web|last=Easton|first=Adam|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8497577.stm|title=Russia's Putin invites Tusk to Katyn massacre event|publisher=BBC News|date=4. 2. 2010}}</ref> <ref name="Sandler2002">{{cite book|first=Stanley|last=Sandler|title=Ground Warfare: An International Encyclopedia|url=http://books.google.com/books?id=L_xxOM85bD8C&pg=PA808|year=2002|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-344-5|page=808}}</ref> <ref name="Sanford2005-102">{{cite book|first=George|last=Sanford|title=Katyn and the Soviet Massacre of 1940: Truth, Justice and Memory|url=http://books.google.de/books?id=umQqmFXTosMC&pg=PA102&lpg=PA102&dq=walther+2+modell++katyn&source=bl&ots=bn-k_xNU7R&sig=DdParvXoqG1OpoFRTksFJpcwo7A&hl=de&sa=X&ei=KEIYVN-3MsOxO-iFgZgD&redir_esc=y#v=onepage&q=walther%202%20modell%20%20katyn&f=false|year=2005|publisher=ROUTLEDGE CHAPMAN & HALL|isbn=978-0-415-33873-8|page=102}}</ref> <ref name="Sanford2005-130">{{cite book|first=George|last=Sanford|title=Katyn and the Soviet Massacre of 1940: Truth, Justice and Memory|url=http://books.google.com/books?id=ayq3CpH69HMC&pg=PA130|year=2005|publisher=ROUTLEDGE CHAPMAN & HALL|isbn=978-0-415-33873-8|page=130}}</ref> <ref name="Sanford2005-131">{{cite book|first=George|last=Sanford|title=Katyn and the Soviet Massacre of 1940: Truth, Justice and Memory|url=http://books.google.com/books?id=ayq3CpH69HMC&pg=PA131|year=2005|publisher=ROUTLEDGE CHAPMAN & HALL|isbn=978-0-415-33873-8|page=131}}</ref> <ref name="Sanford2005-195">{{cite book|first=George|last=Sanford|title=Katyn and the Soviet Massacre of 1940: Truth, Justice and Memory|url=http://books.google.com/books?id=ayq3CpH69HMC&pg=PA195|year=2005|publisher=ROUTLEDGE CHAPMAN & HALL|isbn=978-0-415-33873-8|page=195}}</ref> <ref name="Sanford2005-199">{{cite book|first=George|last=Sanford|title=Katyn and the Soviet Massacre of 1940: Truth, Justice and Memory|url=http://books.google.com/books?id=ayq3CpH69HMC&pg=PA199|year=2005|publisher=ROUTLEDGE CHAPMAN & HALL|isbn=978-0-415-33873-8|page=199}}</ref> <ref name="Sanford2005-44">{{cite book|first=George|last=Sanford|title=Katyn and the Soviet Massacre of 1940: Truth, Justice and Memory|url=http://books.google.com/books?id=ayq3CpH69HMC&pg=PA130|year=2005|publisher=ROUTLEDGE CHAPMAN & HALL|isbn=978-0-415-33873-8|page=44}}</ref> <ref name="Sanford2005-8">{{cite book|first=George|last=Sanford|title=Katyn and the Soviet Massacre of 1940: Truth, Justice and Memory|url=http://books.google.com/books?id=PZXvUuvfv-oC&pg=PA8|year=2005|publisher=ROUTLEDGE CHAPMAN & HALL|isbn=978-0-415-33873-8|page=8}}</ref> <ref name="Sanford2005-94">{{cite book|first=George|last=Sanford|title=Katyn and the Soviet Massacre of 1940: Truth, Justice and Memory|url=http://books.google.com/books?id=ayq3CpH69HMC&pg=PA94|year=2005|publisher=ROUTLEDGE CHAPMAN & HALL|isbn=978-0-415-33873-8 |page=94}}</ref> <ref name=court>{{cite book|title=Stalin: The Court of the Red Tsar|url=https://archive.org/details/stalincourtofred0000seba_s9j1|first=Simon|last=Sebag Montefiore|year=2004|publisher=Random House|isbn=978-1-4000-7678-9|page=[https://archive.org/details/stalincourtofred0000seba_s9j1/page/334 334]}}</ref> <ref name="Silitski">{{cite web|title=A Partisan Reality Show|first=Vitali|last=Silitski|url=http://www.tol.org/client/article/14025-a-partisan-reality-show.html|newspaper=Transitions Online|date=11. 5. 2005}}</ref> <ref name="Snyder2010-140">{{cite book|first=Timothy|last=Snyder|title=Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin|url=http://books.google.com/books?id=n856VkLmF34C&pg=PA140|date=12. 10. 2010|publisher=Basic Books|isbn=978-0-465-00239-9|page=140|access-date=12. 1. 2019|archive-date=30. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170330063144/https://books.google.com/books?id=n856VkLmF34C&pg=PA140|url-status=dead}}</ref> <ref name="Stalin's wars: from World War to Cold War, 1939-1953">{{cite book|first=Geoffrey|last=Roberts|title=Stalin's Wars: from World War to Cold War, 1939–1953|url=http://books.google.com/books?id=5GCFUqBRZ-QC&pg=PA171|year=2006|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-11204-7|page=171}}</ref> <ref name="The Economist">{{cite web|url=http://www.economist.com/node/10639983?story_id=10639983|title=In denial. Russia revives a vicious lie.|author=Europe.view|date=7. 2. 2008|work=|publisher=The Economist}}</ref> <ref name="The Economist2">{{cite web|title=Dead leaves in the wind: Poland, Russia and history|url=http://www.economist.com/node/11579381?story_id=11579381&CFID=19854102&CFTOKEN=52857327|newspaper=[[The Economist]]|date=19. 6. 2008}}</ref> <ref name="The Katyn Controversy: Stalin's Killing Field&nbsp;— Central Intelligence Agency">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter99-00/art6.html|title=The Katyn Controversy: Stalin's Killing Field&nbsp;— Central Intelligence Agency|publisher=Cia.gov|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq16st2z?url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter99-00/art6.html|archive-date=17. 1. 2010|access-date=12. 1. 2019|url-status=live}}</ref> <ref name="The Polish Deportees of World War II: Recollections of Removal to the Soviet Union and Dispersal Throughout the World">{{cite book|first=Tadeusz|last=Piotrowski|title=The Polish Deportees of World War II: Recollections of Removal to the Soviet Union and Dispersal Throughout the World|url=http://books.google.com/books?id=9Kefzi0_vwIC&pg=PA4|date= 2007|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-3258-5|page=4}}</ref> <ref name="Tokarev">{{cite book|first=Dmitri|last=Stepanovich Tokariev|year=1994|title=Zeznanie Tokariewa|others=Anatoliy Ablokov, Fryderyk Zbiniewicz|publisher=Warsaw, Niezależny Komitet Historyczny Badania Zbrodni Katyńskiej|page=71|language=pl}}, također i u {{cite book|year=1995|title=Katyń; dokumenty zbrodni|editor=[[Aleksander Gieysztor|Gieysztor, Aleksander]]; Germanovich Pikhoya, Rudolf|others=Materski, Wojciech; Belerska, Aleksandra|pages=547–567|publisher=Warsaw, Trio |isbn=83-85660-62-3 |id={{ISBN|83-86643-80-3}}}}</ref> <ref name="Zawodny-15">{{cite book|title=Death in the Forest: The Story of the Katyn Forest Massacre|first=Janusz K.|last=Zawodny|year=1962|publisher=University of Notre Dame Press|isbn=978-0-268-00849-9|page=15|url=http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=27886543|access-date=|archive-date=5. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605002045/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=27886543|url-status=dead}}</ref> <ref name="Zawodny-77">{{cite book|title=Death in the Forest: The Story of the Katyn Forest Massacre|first=Janusz K.|last=Zawodny|authorlink=Janusz K. Zawodny|year=1962|publisher=University of Notre Dame Press|isbn=978-0-268-00849-9|page=77|url=http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=27886543|access-date=|archive-date=5. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605002045/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=27886543|url-status=dead}}</ref> <ref name="ap301089">{{cite news|title=Brzezinski: Soviets Should Take Responsibility for Katyn Massacre |url=|newspaper=[[Associated Press]]|date=30. 10. 1989}}</ref> <ref name="archives.gov">National Archives and Records Administration, documents related to Committee to Investigate and Study the Facts, Evidence, and Circumstances of the Katyn Forest Massacre (1951–52) [http://www.archives.gov/legislative/guide/house/chapter-22-select-katyn-forest-massacre.html online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201018170925/https://www.archives.gov/legislative/guide/house/chapter-22-select-katyn-forest-massacre.html |date=18. 10. 2020 }}. Select Committee of the US Congress final report: "The Katyn Forest Massacre", House Report No. 2505, 82nd Congress, 2nd Session (22. 12. 1952) [http://www.conservativeclassics.com/books/Katynbk/BK07.PDF online pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209194847/http://www.conservativeclassics.com/books/Katynbk/BK07.PDF |date=9. 2. 2006 }}, [http://katyn.ru/forums/viewtopic.php?pid=106 unofficial reproduction of the relevant parts]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090327023535/http://www.conservativeclassics.com/books/Katynbk/BK07.PDF |date=27. 3. 2009 }}</ref> <ref name="bbc011189">{{cite news|title=Commemoration of Victims of Katyn Massacre |url=|newspaper=[[BBC News]]|date=1. 11. 1989}}</ref> <ref name="bbc161204">{{cite web|title=Russia to release massacre files |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4102967.stm|newspaper=[[BBC News]]|date=1. 11. 1989}}</ref> <ref name="fa1990">{{cite news |title=Chronology 1990; The Soviet Union and Eastern Europe |url=|newspaper=[[Foreign Affairs]] |year=1990 |page=212}}</ref> <ref name="fco">{{cite web|url=http://www.fco.gov.uk/en/about-us/our-history/historical-publications/research-projects/katyn/introduction/katyn-in-cold-war/|title=Katyn in the Cold War |date=11. 2. 2011|work=|publisher=Foreign and Commonwealth Office}}</ref> <ref name=gazeta>{{cite web|title=Rosyjska telewizja państwowa wieczorem pokaże "Katyń" Wajdy|author=PAP|url=http://wiadomosci.gazeta.pl/wiadomosci/1,114873,7757734,Rosyjska_telewizja_panstwowa_wieczorem_pokaze__Katyn_.html|newspaper=[[Gazeta Wyborcza]]|date=11. 4. 2010|access-date=12. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20121003022805/http://wiadomosci.gazeta.pl/wiadomosci/1,114873,7757734,Rosyjska_telewizja_panstwowa_wieczorem_pokaze__Katyn_.html|archive-date=3. 10. 2012|url-status=dead}}</ref> <ref name="generals">{{cite book|editor=Andrzej Leszek Szcześniak|year=1989|title=Katyń; lista ofiar i zaginionych jeńców obozów Kozielsk, Ostaszków, Starobielsk|publisher=Warsaw, Alfa|isbn=978-83-7001-294-6|page=366}}; {{cite book|editor=Moszyński, Adam|year=1989|title=Lista katyńska; jeńcy obozów Kozielsk, Ostaszków, Starobielsk i zaginieni w Rosji Sowieckiej|url=https://archive.org/details/listakatynskajen0000mosz|publisher=Warsaw, Polskie Towarzystwo Historyczne|isbn=978-83-85028-81-9|page=[https://archive.org/details/listakatynskajen0000mosz/page/336 336]}}; {{cite book|first=Jędrzej|last=Tucholski|year=1991|title=Mord w Katyniu; Kozielsk, Ostaszków, Starobielsk: lista ofiar|url=https://archive.org/details/mordwkatyniukozi0000tuch|publisher=Warsaw, Pax|isbn=978-83-211-1408-8|page=[https://archive.org/details/mordwkatyniukozi0000tuch/page/987 987]}}; {{cite book|first=Kazimierz|last=Banaszek|others=Roman, Wanda Krystyna; Sawicki, Zdzisław|year=2000|title=Kawalerowie Orderu Virtuti Militari w mogiłach katyńskich|publisher=Warsaw, Chapter of the Virtuti Militari War Medal & RYTM|isbn=978-83-87893-79-8|page=351}}; {{cite book|editor=Maria Skrzyńska-Pławińska|others=Stanisław Maria Jankowski|year=1995|title=Rozstrzelani w Katyniu; alfabetyczny spis 4410 jeńców polskich z Kozielska rozstrzelanych w kwietniu-maju 1940, według źródeł sowieckich, polskich i niemieckich|publisher=Warsaw, Karta|isbn=978-83-86713-11-0|page=286 }}; {{cite book|editor=Skrzyńska-Pławińska, Maria|others=Porytskaya, Ileana|year=1996|title=Rozstrzelani w Charkowie; alfabetyczny spis 3739 jeńców polskich ze Starobielska rozstrzelanych w kwietniu-maju 1940, według źródeł sowieckich i polskich|publisher=Warsaw, Karta|isbn=978-83-86713-12-7|page=245}}; {{cite book|editor=Skrzyńska-Pławińska, Maria|others=Porytskaya, Ileana|year=1997|title=Rozstrzelani w Twerze; alfabetyczny spis 6314 jeńców polskich z Ostaszkowa rozstrzelanych w kwietniu-maju 1940 i pogrzebanych w Miednoje, według źródeł sowieckich i polskich|publisher=Warsaw, Karta|isbn=978-83-86713-18-9|page=344}}</ref> <ref name="gmyz">{{cite web|title=1.8 mln polskich ofiar Stalina|first=Cezary|last=Gmyz|url=http://www.rp.pl/artykul/365363.html|newspaper=Rzeczpospolita Polska|date=18. 9. 2009|language=pl|access-date=12. 1. 2019|archive-date=10. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150910021921/http://www.rp.pl/artykul/365363.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="guardian290405">{{cite web|title=Russian victory festivities open old wounds in Europe|first=Ian|last=Traynor |author-link=Ian Traynor|url=http://www.guardian.co.uk/world/2005/apr/29/russia.artsandhumanities|newspaper=[[Guardian]]|date=29. 4. 2005|location=London}}</ref> <ref name="ipn_eng_news_high_katyn_decision">{{cite web|url=http://www.ipn.gov.pl/portal/en/2/77/Decision_to_commence_investigation_into_Katyn_Massacre.html|title=Decision to commence investigation into Katyn Massacre|first=Małgorzata|last=Kużniar-Plota|date=30. 11. 2004|publisher=Departmental Commission for the Prosecution of Crimes against the Polish Nation|access-date=12. 1. 2019|archive-date=30. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120930075626/http://www.ipn.gov.pl/portal/en/2/77/Decision_to_commence_investigation_into_Katyn_Massacre.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="kmw_note">{{cite web|url=http://www.electronicmuseum.ca/Poland-WW2/katyn_memorial_wall/kmw_note.html|title=Soviet Note of 25 April 1943, severing unilaterally Soviet-Polish diplomatic relations, English translation of the Russian document|work=|publisher=Electronic museum|access-date=4. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20080616072448/http://www.electronicmuseum.ca/Poland-WW2/katyn_memorial_wall/kmw_note.html|archive-date=16. 6. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name="memorial">{{cite web|url=http://www.memo.ru/daytoday/5katyn_eng.htm|title=Statement on investigation of the "Katyn crime" in Russia|date=31. 1. 2009|publisher=[[Memorial (udruga)|Memorial]]|access-date=12. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605122611/http://www.memo.ru/daytoday/5katyn_eng.htm|archive-date=5. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> <ref name="no">{{cite web |title=The Katyn Massacre and Beyond |first=Brian |last=Crozier |url=http://www.nationalobserver.net/2000_autumn_106.htm |newspaper=National Observer |date=2000 |access-date=12. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110723215714/http://www.nationalobserver.net/2000_autumn_106.htm |archive-date=23. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> <ref name="nytimes.com">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/04/22/world/europe/22katyn.html|work=The New York Times|title=Russian Court Ordered to Hear Appeal in Katyn Case|date=21. 4. 2010}}</ref> <ref name="papcem">{{cite web|title=Katyń: Otwarcie polskiego cmentarza wojennego|url=http://fakty.interia.pl/news/news/katyn-otwarcie-polskiego-cmentarza-wojennego,27660|newspaper=Fakty/PAP|date=28. 7. 2000|language=pl|access-date=12. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928230450/http://fakty.interia.pl/news/news/katyn-otwarcie-polskiego-cmentarza-wojennego%2C27660|archive-date=28. 9. 2011|url-status=dead}}</ref> <ref name="polishembassy041204">{{cite web|url=http://www.polandembassy.org/News/Biuletyny_news/News_2004/p2004-12-01.htm|title=IPN launches investigation into Katyn crime|date=2. 2. 2006|publisher=IPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20050319100954/http://www.polandembassy.org/News/Biuletyny_news/News_2004/p2004-12-01.htm|archive-date=19. 3. 2005|access-date=12. 1. 2019|url-status=dead}}</ref> <ref name="polishembassy310305">{{cite web|url=http://www.polishembassy.ca/news_details.asp?nid=230|title=Senate pays tribute to Katyn victims|date=31. 3. 2005|publisher=The Embassy of the Polish Republic in Canada|archive-url=https://web.archive.org/web/20050420045807/http://www.polishembassy.ca/news_details.asp?nid=230|archive-date=20. 4. 2005|access-date=12. 1. 2019|url-status=dead}}</ref> <ref name="rferl299094">{{cite web|title=Newsline "...despite Poland's status as 'Key Economic Partner'"|url=http://www.rferl.org/content/article/1143252.html|newspaper=[[Radio Free Europe]]|date=2. 1. 2006}}</ref> <ref name="syndrom_apx">{{cite book|first1=И. С.|last1=Яжборовская|first2=А. Ю.|last2=Яблоков|first3=B.C.|last3=Парсаданова|year=2001|script-title=ru:Катынский синдром в советско-польских и российско-польских отношениях|edition=1st|language=ruski|trans-title=The Katyn Syndrome in Soviet-Polish and Russian-Polish relations|chapter=ПРИЛОЖЕНИЕ: Заключение комиссии экспертов Главной военной прокуратуры по уголовному делу № 159 о расстреле польских военнопленных из Козельского, Осташковского и Старобельского спецлагерей НКВД в апреле—мае 1940 г |url=http://katynbooks.narod.ru/syndrome/Docs/appendix.html|isbn=978-5-8243-1087-0}}</ref> <ref name="szma">{{cite book|title=Polska 1939–1945. Straty osobowe i ofiary represji pod dwiema okupacjami|last1=Szarota|first1=Tomasz|first2=Wojciech|last2=Materski|year=2009|isbn=978-83-7629-067-6|url=http://niniwa2.cba.pl/polska_1939_1945.htm|publisher=IPN|access-date=12. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323161233/http://niniwa2.cba.pl/polska_1939_1945.htm|archive-date=23. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> <ref name="time131189">{{cite web|title=History: Judgment On Katyn|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,959036,00.html?iid=chix-sphere|newspaper=[[Time (časopis)|Time]]|date=13. 11. 1989|access-date=12. 1. 2019|archive-date=7. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121107144059/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,959036,00.html?iid=chix-sphere|url-status=dead}}</ref> <ref name="upi301089">{{cite news|title=Weeping Poles visit Katyn massacre site|url=|newspaper=[[United Press International]]|date=30. 10. 1989}}</ref> <ref name="ustawa">{{cite journal|title=Ustawa z dnia 9 kwietnia 1938 r. o powszechnym obowiązku wojskowym (Act of 9 April 1938, on Compulsory Military Duty)|journal=[[Dziennik Ustaw]]|year=1938|volume=25|issue=220|url=http://www.promulgatory.pl/?pro=DURP193802500022000&view=rel&rel=65&s=dd&f=11|language=pl|date=|access-date=12. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928072511/http://www.promulgatory.pl/?pro=DURP193802500022000&view=rel&rel=65&s=dd&f=11|archive-date=28. 9. 2007|url-status=dead}}</ref> <ref name="warsawvoice300305">{{cite web|title=Katyn Resolution Adopted |url=http://www.warsawvoice.pl/WVpage/pages/article.php/8069/articl|newspaper=Warsaw Voice |date=30. 3. 2005}}</ref> <ref name="Łojek2000-174">{{cite book|first=Bożena|last=Łojek|title=Muzeum Katyńskie w Warszawie|url=http://books.google.com/books?id=myGxAAAAIAAJ|year=2000|publisher=Agencja Wydawm. CB Andrzej Zasieczny|isbn=978-83-86245-85-7 |page=174}}</ref> <ref name=waa>{{cite book|title=A World at Arms|first=Gerhard|last=Weinberg|year=2005|publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-61826-7 |page=107}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Katyn Massacre}} * [http://memorial-katyn.ru/ Мемориал "Катынь"] (Katinjski memorijalni muzej, zvanični website) * Adam Scrupski "[http://hnn.us/articles/5136.html Historičari se tek moraju suočiti sa implikacijama masakra u Katinju]" ''History News Network'' 17. 5. 2004. * Benjamin B. Fischer "[https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter99-00/art6.html Katinjska kontroverza: Staljinova polja smrti]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100324185250/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter99-00/art6.html |date=24. 3. 2010 }} 1999–2000. * Louis Robert Coatney [http://www.ibiblio.org/pub/academic/history/marshall/military/wwii/special.studies/katyn.massacre/katynlrc.txt Katinjski masakr: procjena značaja i historijskog spora između SAD-a i UK-a, 1940–1993] (MA Thesis) Western Illinois University, 1993. * Timothy Snyder "[https://www.nybooks.com/daily/2010/12/01/russia-stalin-poland-katyn/ Russia’s Reckoning with Katyń]" ''NYR Blog'', New York Review of Books, 1. 12. 2010. * [https://katyn.org.au/ Katinjski masakr u šumi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190102064717/https://www.katyn.org.au/ |date=2. 1. 2019 }}, katyn.org.au * {{Internet Archive short film|id=gov.archives.arc.1936842|name=Katyn (1973)}} {{Sovjetski ratni zločini}} {{Genocid}} [[Kategorija:Katinjski masakr|*]] [[Kategorija:1940. u Sovjetskom Savezu]] [[Kategorija:1940. u Poljskoj]] [[Kategorija:NKVD]] [[Kategorija:Josif Staljin]] [[Kategorija:Lavrentij Berija]] [[Kategorija:Masakri u Sovjetskom Savezu]] [[Kategorija:Masakri u Rusiji]] [[Kategorija:Masakri u Ukrajini]] [[Kategorija:Sovjetski ratni zločini]] [[Kategorija:Masakri nad Poljacima]] nhjk3uutgyee3m5yghsiza9r7r8ytq6 0 451626 3712917 3688054 2025-06-07T04:28:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Matti Nykänen | slika = Matti Nykänen 2014-01-30 001.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 17. juli 1963. | mjesto_rođenja = [[Lahti]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2019|2|4|1963|7|17}} | mjesto_smrti = [[Lappeenranta]] | visina = 177 cm <!-- ** Karijera ** --> | klub = Jyväskylän Hiihtoseura | skije = | takmiči_se_za = {{ZD|FIN}} [[Finska|Finsku]] | lični_rekord = 191 m ([[Letalnica|Planica]] 1985) <!-- ** Svjetski kup ** --> | sezone = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1981]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1990/1991.|1991.]] | pobjede = 46 | pobjednička_postolja = 76 | medalje = {{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[ZOI 1984.|Sarajevo 1984.]]|[[Skijaški skokovi na ZOI 1984 - velika skakaonica|Velika]]}} {{MedaljaZlato|[[ZOI 1988.|Calgary 1988.]]|[[Skijaški skokovi na ZOI 1988 - mala skakaonica|Mala]]}} {{MedaljaZlato|[[ZOI 1988.|Calgary 1988.]]|[[Skijaški skokovi na ZOI 1988 - velika skakaonica|Velika]]}} {{MedaljaZlato|[[ZOI 1988.|Calgary 1988.]]|[[Skijaški skokovi na ZOI 1988 - ekipno|Ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[ZOI 1984.|Sarajevo 1984.]]|[[Skijaški skokovi na ZOI 1984 - mala skakaonica|Mala]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1982.|Oslo 1982.]]|Velika}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1984.|Engelberg 1984.]]|Ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985.|Seefeld 1985.]]|Ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987.|Oberstdorf 1987.]]|Ekipno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1989.|Lahti 1989.]]|Ekipno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987.|Oberstdorf 1987.]]|Mala}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1982.|Oslo 1982.]]|Ekipno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985.|Seefeld 1985.]]|Velika}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1989.|Lahti 1989.]]|Velika}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima|Svjetsko prvenstvo u letovima]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1985.|Planica 1985.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1990.|Vikersund 1990.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1983.|Harrachov 1983.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1986.|Tauplitz 1986.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1988.|Oberstdorf 1988.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1981.|Schonach 1981.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko veteransko prvenstvo u skijaškim skokovima|Svjetsko veteransko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|Taivalkoski 2008.|Pojedinačno}} {{MedaljaZlato|Harrachov 2010.|Pojedinačno}} {{MedaljaBronza|Žiri 2011.|Pojedinačno}} | aktualizirano = 22. 2. 2019. }} '''Matti Ensio Nykänen''' bio je [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]]. Takmičio se od 1981. do 1991. Općenito smatran najvećim skijašem-skakačem svih vremena,<ref name="mn">[https://www.olympic.org/matti-nykanen "Matti Nykänen"], [[Međunarodni olimpijski komitet]]; pristupljeno: 4. 3. 2017.<br/>{{note|mn}} Boswell, Thomas (24. 2. 1988), [https://www.washingtonpost.com/archive/sports/1988/02/24/another-jump-begets-gold-for-nykanen/cf70ace4-d4a9-4c93-9ff8-acb011e70fad/ "Another Jump Begets Gold for Nykanen"], ''[[The Washington Post]]''; pristupljeno: 6. 2. 2019.<br/>{{note|mn}} [[Associated Press]] (24. 6. 1994), [https://www.nytimes.com/1994/06/24/sports/sports-people-ski-jumping-nykanen-gives-up-comeback-and-retires.html "Sports People: Ski Jumping; Nykanen Gives Up Comeback and Retires"], ''[[The New York Times]]''; pristupljeno: 4. 3. 2017.<br/>{{note|mn}} Davies, Lizzy (28. 12. 2009), [https://www.theguardian.com/sport/2009/dec/28/matti-nykanen-finland-ski-star "Ski jump star suspected of trying to stab his wife"], ''[[The Guardian]]''; pristupljeno: 4. 3. 2017.<br/>{{note|mn}} Battersby, Kate (8. 1. 2010), [http://www.express.co.uk/sport/othersport/150360/Life-still-all-downhill-for-ski-legend-Matti-Nykanen "Life still all downhill for ski legend Matti Nykanen"], ''[[Daily Express]]''; pristupljeno: 4. 3. 2017.<br/>{{note|mn}} MacArthur, Paul J. (septembar–oktobar 2011), [https://books.google.com/books?id=Mi5PUyCj0sgC&pg=PA29#v=onepage&q&f=false ''Skiing Heritage Journal''], str. 29, na [[Google Books]]; Međunarodna asocijacija za historiju skijanja; pristupljeno: 4. 3. 2017.</ref> osvojio je pet [[Zimske olimpijske igre|olimpijskih]] medalja (četiri zlatne), devet medalja na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|svjetskim prvenstvima]] (pet zlatnih) i sveukupno 22 medalje na prvenstvima Finske (14 zlatnih; od toga je devet pojedinačnih). Najveći uspjeh ostvario je na [[Zimske olimpijske igre 1988.|Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] u [[Calgary]]ju osvojivši zlatne medalje u sva tri takmičenja i podijelivši titulu najuspješnijeg sportista na tim Igrama s [[Nizozemska|nizozemskom]] [[Brzo klizanje na dugim stazama|brzoklizačicom]] [[Yvonne van Gennip]]. Jedini je skijaš-skakač koji je osvojio svih pet najvećih takmičenja u tom sportu: Zimske olimpijske igre, Svjetsko prvenstvo, [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetski kup]], [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima|Svjetsko prvenstvo u letovima]] i [[Turneja 4 skakaonice|Turneju 4 skakaonice]]. Sa četiri velika "Kristalna globusa" dijeli titulu najuspješnijeg takmičara u Svjetskom kupu u historiji s [[Adam Małysz|Adamom Małyszem]] i [[Sara Takanashi|Sarom Takanashi]]. Također je jedini skijaš-skakač koji je pet puta rušio [[Svjetski rekordi u skijaškim skokovima|svjetski rekord]]. Godine 1981. postao je i svjetski juniorski prvak. Po završetku sportske karijere život su mu obilježili burne veze sa ženama, pjevačka karijera i razni incidenti povezani s pretjeranim konzumiranjem [[alkohol]]a i nasilnim ponašanjem. Poslije napada nožem 2004. osuđen je na 26 mjeseci zatvora te još jednom na 16 mjeseci nakon teškog napada na svoju suprugu 2009.<ref name=reuters20100824>{{Cite news |url= https://www.reuters.com/article/idUSLDE67N0T120100824 |author1=Young, Brett |author2=Sarkar, Pritha |title=Ski jumping-Olympic champion Nykanen handed 16-month jail term |publisher= [[Reuters]] |date= 24. 8. 2010|access-date= 6. 2. 2019}}</ref> == Karijera == [[Datoteka:Calgary-1988.jpg|mini|desno|200px|Nykänen na [[poštanska marka|poštanskoj marki]]]] U većem dijelu 1980-ih skijaškim skokovima dominirali su Nykänen i [[Jens Weißflog]] iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]]. Na [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] njih dvojica između sebe su podijelila zlatne i srebrne medalje; Nykänenova prednost od 17,5 bodova na velikoj skakaonici i danas je najveća koju je pobjednik imao ispred drugoplasiranog u historiji Zimskih olimpijskih igara. Četiri godine kasnije u Calgaryju postao je prvi skijaš-skakač koji je pobijedio na obje skakaonice na istim Igrama. Godine 1985. na [[Letalnica|Letalnici]] u [[Planica|Planici]] doletio je na 191 m, postavivši svjetski rekord, koji je srušio [[Poljaci|Poljak]] [[Piotr Fijas]] dvije godine kasnije na istoj letaonici (194 m). U Svjetskom kupu ostvario je 46 pobjeda, što je bio rekord sve do 2. februara 2013, kada ga je prestigao [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Gregor Schlierenzauer]] (Nykänen je i sad na drugom mjestu). Prestižnu Novogodišnju turneju osvojio je dvaput. Na svjetskim prvenstvima u letovima nastupio je pet puta i svaki put osvojio medalju. Dvaput je pobijedio i na [[Skijaški festival Holmenkollen|Skijaškom festivalu Holmenkollen]] (1982, 1985). Godine 1987. dobio je i [[Medalja Holmenkollen|Medalju Holmenkollen]] (zajedno s [[Hermann Weinbuch|Hermannom Weinbuchom]]). Na domaćem terenu u [[Taivalkoski]]ju 28. februara 2008. postao je i svjetski veteranski prvak. Titulu je odbranio dvije godine kasnije u [[Harrachov]]u. == Privatni život == Ženio se šest puta: * Tiina Hassinen (1986–1988; sin Sami, r. 1987)<ref name="seiska">{{Cite web|url=http://www.seiska.fi/julkkisbiot/abc/n/_a69016/nykanen+matti/ |title=Nykänen, Matti – 7 päivää |publisher=Seiska.fi|date=5. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120229144535/http://www.seiska.fi/julkkisbiot/abc/n/_a69016/nykanen%2Bmatti/ |archive-date=29. 2. 2012 |access-date=17. 1. 2017|language=fi}}</ref> * Pia Hynninen (1989–1991; kćerka Eveliina, r. 1990)<ref name="seiska"/> * Sari Paanala (1996–1998;<ref name="seiska"/> Nykänen je promijenio prezime u Paanala tokom ovog braka<ref>{{Cite web|url=http://yle.fi/elavaarkisto/?s=s&g=3&ag=17&t=391&a=3116|title=Nykäsestä Paanalaksi &#124; Elävä arkisto|publisher=yle.fi|date=|access-date=29. 3. 2011|language=fi|archive-date=13. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130213125341/http://yle.fi/elavaarkisto/?s=s&g=3&ag=17&t=391&a=3116|url-status=dead}}</ref>) * Mervi Tapola (2001–2003; 2004–2010) * Pia Talonpoika (2014–njegova smrt) === Odnos s Mervi Tapolom === Nykänen je 1999. upoznao Mervi Tapolu, milionerku i nasljednicu fabrike kobasica,<ref name="seiska"/> i sklopili su brak, koji je trajao od 2001. do 2003,<ref name="kymmenen">{{cite web |publisher= MTV3.fi |url= http://www.mtv3.fi/viihde/uutiset/muut.shtml/1024207?nykanen_matti |title= Matti ja Mervi yhdessä kymmenen vuotta|language=fi}}</ref> kada su se razveli, ali su se ponovo vjenčali 2004.<ref name="kymmenen"/> Brak je bio buran i izrodio je mnoge medijski vrlo popraćene incidente. Prvi prijavljeni napad na Tapolu dogodio se u junu 2000, nakon [[zabrana približavanja|zabrane približavanja]], koju je Nykänen dobio.<ref name="kymmenen"/> Godine 2004. Nykänen je [[uvjetna osuda|uvjetno osuđen]] za novi napad na Tapolu. Već je bio optužen da ju je napao 2001, ali je optužba povučena jer je Tapola odlučila iskoristiti pravo na šutnju.<ref name="sk">{{cite web |publisher= Satakunnan Kansa |url= http://www.satakunnankansa.fi/cs/Satellite/Kotimaa/1194632713068/artikkeli/matti+nykanen+viilsi+keittioveitsella+mervi+tapolaa.html |title= Matti Nykäsen vangitsemisesta päätetään tänään |archive-url= https://web.archive.org/web/20110717004252/http://www.satakunnankansa.fi/cs/Satellite/Kotimaa/1194632713068/artikkeli/matti+nykanen+viilsi+keittioveitsella+mervi+tapolaa.html |archive-date=17. 7. 2011 |language=fi}}</ref> U septembru 2005, dok je bio na uvjetnoj slobodi zbog drugog napada, Nykänen je ponovo uhapšen četiri dana nakon što je izašao iz pritvora zbog još jednog napada na Tapolu. Osuđen je i 16. marta 2006. zatvoren na četiri mjeseca. Ubrzo nakon izlaska ubo je čovjeka u piceriji u [[Korpilahti]]ju.<ref name="sk"/> U ljeto 2009. Tapola (tada Tapola-Nykänen) predala je zahtjev za razvod braka 14. put, ali ga je otkazala.<ref>{{cite web |publisher= Helsingin Sanomat |url= http://www.hs.fi/viihde/artikkeli/Mervi+Tapola-Nyk%C3%A4nen+veti+pois+avioerohakemuksen/1135247148581 |title= Mervi Tapola-Nykänen veti pois avioerohakemuksen |language= fi |access-date= 7. 3. 2019 |archive-date= 20. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121020165338/http://www.hs.fi/viihde/artikkeli/Mervi+Tapola-Nyk%C3%A4nen+veti+pois+avioerohakemuksen/1135247148581 |url-status= dead }}</ref> Na Božić 2009. Nykänen je, navodno, povrijedio svoju suprugu nožem i pokušao je zadaviti pojasom kućnog mantila. Optužen je za pokušaj ubistva i pritvoren u policiji Tamperea,<ref name="sk"/> ali je pušten tri dana kasnije nakon što je optužba odbačena zbog nedovoljno dokaza. Dana 24. augusta 2010. Nykänen je osuđen za nanošenje teških tjelesnih povreda na 16 mjeseci zatvora<ref name=reuters20100824/> i naređeno mu je da plati 5000 € kao kompenzaciju svojoj supruzi za bol i emocionalnu patnju te 3000 € za sudske troškove.<ref>{{Cite web |url=http://yle.fi/alueet/tampere/2010/08/matti_nykaselle_yli_vuosi_vankeutta_1926210.html |title=Matti Nykäselle yli vuosi vankeutta &#124; Tampere |publisher=yle.fi |date= |access-date=29. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100827061939/http://yle.fi/alueet/tampere/2010/08/matti_nykaselle_yli_vuosi_vankeutta_1926210.html |archive-date=27. 8. 2010|language=fi}}</ref> U augustu 2010. Tapola je 15. put podnijela zahtjev za razvod braka. === Incident s napadom === Dana 24. augusta 2004. Nykänen je uhapšen pod sumnjom na pokušaj ubistva porodičnog prijatelja nakon što je izgubio takmičenje u [[povlačenje prsta|povlačenju prsta]]<ref>{{cite web |publisher= MTV3.fi |url= http://www.mtv3.fi/uutiset/arkisto.shtml/arkistot/kotimaa/2004/10/325137 |title= Nykäselle yli 2 vuotta vankeutta|language=fi}}</ref> u [[Tottijärvi]]ju.<ref>{{cite web |publisher= MTV3.fi |url= http://www.mtv3.fi/uutiset/arkisto.shtml/arkistot/kotimaa/2005/03/353630 |title= Syyttäjä vaatii Nykäsen tuomion koventamista|language=fi}}</ref> U oktobru 2004. proglašen je krivim za teški napad i osuđen na 26 mjeseci zatvora.<ref name=reuters20100824/> Budući da mu je to bila prva kazna, pušten je u septembru 2005. === Kao zabavljač === [[Datoteka:Matti Nykänen performing in Kirkkonummi 0495 (cropped).jpg|mini|upright=0.7|Nykänen na nastupu 2010.]] Kad je Nykänenova sportska karijera bila na izmaku, grupa biznismena predložila je da se počne baviti [[pjevanje]]m. Njegov prvi [[album]] ''Yllätysten yö'' objavljen je 1992. i prodan je u više od 25.000 primjeraka.<ref>{{Cite web |url=http://www.ifpi.fi/tilastot/myydyimmat/kaikki/kotimaiset/albumit/800 |title=Musiikkituottajat – Tilastot – Myydyimmät levyt |publisher=Ifpi.fi |date= |access-date=29. 3. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110430070355/http://www.ifpi.fi/tilastot/myydyimmat/kaikki/kotimaiset/albumit/800 |archive-date=30. 4. 2011|language=fi}}</ref> Postao je drugi olimpijski pobjednik nakon [[Tapio Rautavaara|Tapija Rautavaare]] koji je imao ''[[Certifikacija muzičkih snimaka|zlatnu ploču]]'' u Finskoj. Njegov sljedeći album ''Samurai'' (1993) nije bio tako uspješan. Krajem 1990-ih, zbog ozbiljnih finansijskih problema, Nykänen je radio kao striper u restoranu u gradu [[Järvenpää]]. Vlasnik restorana prekoren je zbog eksploatacije Nykänena.<ref>{{cite web |publisher= YLE A-tuubi |url= http://atuubi.yle.fi/videot_ja_kuvat/id-1004432 |title= A-Files 40V: Matti nykänen nakuna |archive-url=https://web.archive.org/web/20091011045542/http://atuubi.yle.fi/videot_ja_kuvat/id-1004432 |archive-date=11. 10. 2009|language=fi}} (video)</ref> Godine 2002. Nykänen se vratio u pjevačke vode i objavio [[muzički singl|singl]] "Ehkä otin, ehkä en". Također je dao svoje ime marki [[jabukovača|jabukovače]] uz isti reklamni slogan.<ref>{{Cite web|url=http://www.city.fi/artikkeli/Olut-+ja+siideriviikot/752/ |title=Olut- ja siideriviikot |website= City.fi |date= |access-date=29. 3. 2011|language=fi}}</ref> Godine 2006. objavio je treći studijski album ''Ehkä otin, ehkä en''.<ref>{{Cite web|url=http://www.noise.fi/levyarvostelut/?id=5499 |title=Matti Nykänen – Ehkä Otin, Ehkä En (Albumi) |publisher=Noise.fi |date= |access-date=29. 3. 2011|language=fi}}</ref> Tokom većeg dijela muzičke karijere radio je s profesionalnim muzičarem [[Jussi Niemi|Jussijem Niemijem]]. Nastupao je po Finskoj dva-tri puta sedmično s grupom "Samurai", koju je predvodio Niemi.<ref>{{cite web |website= Aluelehti Saimaa |url= http://www.aluelehtisaimaa.fi/matti-nykenen-enonkosken-rantsussa.html |title= Matti Nykänen Enonkosken Rantsussa |archive-url= https://web.archive.org/web/20090901023837/http://www.aluelehtisaimaa.fi/matti-nykenen-enonkosken-rantsussa.html |archive-date=1. 9. 2009|language=fi}}</ref> Mnogi Nykänenovi singlovi nazvani su po nekim njegovim (ne)slavnim izjavama, kao što su ''Elämä on laiffii'' ("Život je živjeti"), ''Jokainen tsäänssi on mahdollisuus'' ("Svaka je šansa mogućnost") i ''Ehkä otin, ehkä en'' ("Možda jesam [pio], možda nisam"). U novembru 2009. počeo je snimati vlastiti veb-serijal o kuhanju ''[[Mattihan se sopan keitti]]''. === Smrt === Nykänen je umro u svom domu u [[Lappeenranta|Lappeenranti]], malo poslije ponoći 4. februara 2019. od iznenadnog napada bolesti.<ref>{{Cite news |url= https://www.is.fi/viihde/art-2000005992462.html |title=Seiska: Pia-vaimo löysi Matti Nykäsen kuolleena pesuhuoneesta – kertoo mäkikotkan viimeiset sanat |author= Mikko Juuti |date=7. 2. 2019 |website= Ilta-Sanomat |access-date=8. 2. 2019|language=fi}}</ref> Ranije te večeri žalio se na vrtoglavicu i mučninu.<ref>{{cite news |author= Pauliina Leinonen |title=Ystävä kertoo: Matti Nykänen oli valitellut illalla huimausta ja pahoinvointia |url=https://www.is.fi/kotimaa/art-2000005988790.html |website= Ilta-Sanomat |access-date=5. 2. 2019 |date= 4. 2. 2019|language=fi}}</ref> Manje od tri mjeseca prije toga dijagnosticirana mu je [[šećerna bolest]].<ref>{{Cite web |url=http://www.seiska.fi/Uutiset/Matti-Nykanen-karsii-oudoista-oireista-sai-laakarilta-sokkiuutisen-Pelottaa-helkkaristi |title=Matti Nykänen kärsii oudoista oireista – sai lääkäriltä sokkiuutisen: Pelottaa helkkaristi! |author=Katja Lintunen |date=15. 11. 2018 |website=seiska.fi |access-date=8. 2. 2019 |language=fi |archive-date=9. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190209180740/https://www.seiska.fi/Uutiset/Matti-Nykanen-karsii-oudoista-oireista-sai-laakarilta-sokkiuutisen-Pelottaa-helkkaristi |url-status=dead }}</ref> Kako je izviješteno, nije se pridržavao ishrane preporučene dijabetičarima i nastavio je konzumirati alkohol.<ref>{{Cite web |url= http://www.delfi.ee/a/85235963|title=Mis põhjustas Matti Nykäneni surma? Lähedane sõber avalikustas hirmutava fakti|date= 5. 2. 2019 |website= Delfi.ee |access-date= 6. 2. 2019|language=fi}}</ref> Vijest o njegovoj smrti prenijeli su mediji i u Finskoj i u svijetu, a mnogi skijaši-skakači iz njegovog vremena odali su mu počast.<ref>{{cite news |author1= Timo Myllyniemi |author2= Tero Karjalainen |author3= Mikko Marttinen |title= Matti Nykäsen kuolema nousi pääuutiseksi Norjassa – kilpakumppani: "Hän oli mäkihypyn vastaus Diego Maradonalle" |url= https://www.is.fi/makihyppy/art-2000005988630.html |access-date= 5. 2. 2019 |website= Ilta-Sanomat |date= 4. 2. 2019|language=fi}}</ref> Iza njega su ostali supruga i troje djece,<ref name="Yle">{{cite news |title=Troubled Finnish ski jumping legend Matti Nykänen dead at 55 |publisher= Yle News |url=https://yle.fi/uutiset/osasto/news/troubled_finnish_ski_jumping_legend_matti_nykanen_dead_at_55/10629072 |access-date=5. 2. 2019 |date=4. 2. 2019}}</ref> dvoje iz prethodnih brakova i jedno vanbračno.<ref>{{Cite web |url=https://elu24.postimees.ee/6514832/soome-meedia-suri-suusahuppelegend-matti-nykanen |title=Soome meedia: suri suusahüppelegend Matti Nykänen |date= 4. 2. 2019 |website= Elu24 |access-date= 6. 2. 2019|language=fi}}</ref> U maju 2019. njegove sestre potvrdile su da su uzrok smrti bili [[pankreatitis]] i [[upala pluća]].<ref>{{cite news |author= Marko Lempinen |title= Omaiset paljastavat nyt ensimmäistä kertaa Matti Nykäsen kuolinsyyn |url= https://www.is.fi/viihde/art-2000006110022.html |publisher= Ilta-Sanomat |access-date= 18. 5. 2019 |date= 18. 5. 2019|language=fi}}</ref> == U [[popularna kultura|popularnoj kulturi]] == * Godine 1988. [[Sjeverna Koreja]] izdala je [[poštanska marka|poštansku marku]] s Nykänenom u letu. * [[Švedska|Švedski]] [[glumac]] [[Edvin Endre]] glumio je Nykänena u britanskom biografskom sportskom filmu ''[[Eddie Orao (film)|Eddie Orao]]'' 2016. == Diskografija == *''[[Yllätysten yö]]'' (1992) *''[[Samurai (Nykänen)|Samurai]]'' (1993) *''[[Ehkä otin, ehkä en]]'' (2006) == Biografije == {{Glavni|Matti (film)}} * Film o Nykänenovom životu, nazvan jednostavno ''[[Matti (film)|Matti]]'', snimljen je 2006, a Nykänena je odglumio finski glumac [[Jasper Pääkkönen]]. Film se fokusirao na Nykänenov život van skijaških skokova. == Knjige == * Matti Nykänen, Päivi Ainasoja i Manu Syrjänen: ''Mattihan se sopan keitti'' (2007)<ref name="books">{{Cite web |url=http://www.sub.fi/ohjelmat/sivusto.shtml/mattihan_se_sopan_keitti/arkisto__taustaa?989283 |title=Matti Nykänen (s. 17. 7. 1963) – Mattihan se sopan keitti |publisher=Sub.fi |date=17. 7. 1963 |access-date=29. 3. 2011 |archive-date=5. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100205052336/http://www.sub.fi/ohjelmat/sivusto.shtml/mattihan_se_sopan_keitti/arkisto__taustaa?989283 |url-status=dead }}</ref> * Juha-Veli Jokinen: ''Missä me ollaan ja oonko mäkin siellä'' (2007)<ref name="books"/> * Juha-Veli Jokinen: ''Elämä on laiffii'' (2006)<ref name="books"/> * Kai Merilä: ''Matin ja minun rankka reissu'' (2005)<ref name="books"/> * Egon Theiner: ''Grüsse aus der Hölle'' (2004)<ref name="books"/><ref>{{Cite web |url=http://www2.hs.fi/english/archive/news.asp?id=20040309IE1 |title=HS Sport 9. 3. 2004 – Matti Nykänen goes on the road to market his biography |date= |access-date=29. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604131833/http://www2.hs.fi/english/archive/news.asp?id=20040309IE1 |archive-date=4. 6. 2011}}</ref> (verzija na [[engleski jezik|engleskom]] ''Greetings from Hell'' objavljena je u januaru 2006) * Antero Kujala: ''Voittohyppy'' (1999)<ref name="books"/> * Antti Arve: ''Matti Nykänen Maailman paras'' (1988)<ref name="books"/> * Kari Kyheröinen and Hannu Miettinen: ''Takalaudasta täysillä: Matti Nykäsen tie maailmanhuipulle'' (1984)<ref name="books"/> * Juha-Veli Jokinen: ''Myötä- ja vastamäessä'' (2010)<ref name="books"/> == Rezultati u Svjetskom kupu == === Postolja === Na pobjedničkom postolju stajao je 76 puta (dijeli peto mjesto svih vremena s [[Thomas Morgenstern|Thomasom Morgensternom]]), od čega je 46 pobjeda. Drugi je bio 22 puta, a treći osam puta. Najviše puta na postolje se plasirao na takmičenjima u [[Lahti]]ju (12). {| width=90% style="font-size: 95%; text-align:center" class=wikitable |- ! Br. ! Datum ! Mjesto ! Skakaonica ! [[Kritična tačka|K-tačka]] ! Skok 1 ! Skok 2 ! Skok 3 ! Bodovi ! Plasman ! Pobjednik |- ||1. |align=center|7. 3. 1981. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-113 ||104 m ||111,5 m ||- ||251,1 ||2. ||[[Jari Puikkonen]] |- ||2. |align=center|30. 12. 1981. |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]] ||K-115 ||109 m ||104,5 m ||- ||241,4 ||'''1.''' ||- |- ||3. |align=center|28. 2. 1982. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] ||K-105 ||108,5 m ||102,5 m ||- ||257,9 ||'''1.''' ||- |- ||4. |align=center|7. 3. 1982. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |K-88 ||80,5 m ||83,5 m ||- ||242,2 ||2. ||[[Ole Bremseth]] |- ||5. |align=center|12. 3. 1982. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Tauplitz]] |align=left|[[Kulm (letaonica)|Kulm]] ||K-165 ||166 m ||146 m ||- ||385,5 ||'''1.''' ||- |- ||6. |align=center|13. 3. 1982. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Tauplitz]] |align=left|[[Kulm (letaonica)|Kulm]] ||K-165 ||155 m ||165 m ||- ||386,0 ||2. ||[[Hubert Neuper]] |- ||7. |align=center|18. 12. 1982. |align=left|{{ZD|ITA}} [[Cortina d’Ampezzo]] |align=left|[[Italia (skakaonica)|Italia]] ||K-92 ||87 m ||- ||- ||120,7 ||'''1.''' ||- |- ||8. |align=center|30. 12. 1982. |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]] ||K-110 ||113 m ||114 m ||- ||261,8 ||2. ||[[Horst Bulau]] |- ||9. |align=center|4. 1. 1983. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]] |align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]] ||K-109 ||105 m ||104 m ||- ||249,5 ||'''1.''' ||- |- ||10. |align=center|15. 1. 1983. |align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] |align=left|[[MacKenzie Intervale]] ||K-114 ||124,5 m ||- ||- ||146,5 ||'''1.''' ||- |- ||11. |align=center|16. 1. 1983. |align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] |align=left|[[MacKenzie Intervale]] ||K-114 ||120,5 m ||108 m ||- ||259,3 ||'''1.''' ||- |- ||12. |align=center|23. 1. 1983. |align=left|{{ZD|KAN}} [[Thunder Bay]] |align=left|[[Skakaonice Thunder Bay|Big Thunder]] ||K-120 ||117 m ||125,5 m ||- ||272,0 ||'''1.''' ||- |- ||13. |align=center|18. 2. 1983. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]] |align=left|[[Vikersundbakken]] ||K-150 ||150 m ||153 m ||- ||361,0 ||'''1.''' ||- |- ||14. |align=center|19. 2. 1983. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]] |align=left|[[Vikersundbakken]] ||K-150 ||152 m ||150 m ||- ||369,0 ||'''1.''' ||- |- ||15. |align=center|20. 2. 1983. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]] |align=left|[[Vikersundbakken]] ||K-150 ||143 m ||147 m ||- ||354,5 ||'''1.''' ||- |- ||16. |align=center|25. 2. 1983. |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Falun]] |align=left|[[Lugnet (skakaonica)|Lugnet]] ||K-89 ||90,5 m ||87 m ||- ||254,1 ||2. ||[[Horst Bulau]] |- ||17. |align=center|27. 2. 1983. |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Falun]] |align=left|[[Lugnet (skakaonica)|Lugnet]] ||K-112 ||111,5 m ||104 m ||- ||241,9 ||'''1.''' ||- |- ||18. |align=center|6. 3. 1983. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-113 ||117,5 m ||101 m ||- ||244,2 ||3. ||[[Horst Bulau]] |- ||19. |align=center|26. 3. 1983. |align=left|{{ZD|JUG}} [[Planica]] |align=left|[[Bloudekova velikanka|Srednja velikanka]] ||K-92 ||92 m ||92 m ||- ||262,7 ||'''1.''' ||- |- ||20. |align=center|10. 12. 1983. |align=left|{{ZD|KAN}} [[Thunder Bay]] |align=left|[[Skakaonice Thunder Bay|Normal Thunder]] ||K-89 ||91,5 m ||87 m ||- ||221,8 ||2. ||[[Horst Bulau]] |- ||21. |align=center|12. 12. 1983. |align=left|{{ZD|KAN}} [[Thunder Bay]] |align=left|[[Skakaonice Thunder Bay|Big Thunder]] ||K-120 ||118,5 m ||119 m ||- ||218,0 ||2. ||[[Vegard Opaas]] |- ||22. |align=center|17. 12. 1983. |align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] |align=left|[[MacKenzie Intervale]] ||K-86 ||88,5 m ||82 m ||- ||216,6 ||2. ||[[Primož Ulaga]] |- ||23. |align=center|4. 1. 1984. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]] |align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]] ||K-106 ||96 m ||102,5 m ||- ||207,6 ||2. ||[[Jens Weißflog]] |- ||24. |align=center|12. 2. 1984. |align=left|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]] |align=left|[[Skakaonice na Igmanu|Igman]] ||K-90 ||91 m ||84 m ||- ||214,0 ||2. ||[[Jens Weißflog]] |- ||25. |align=center|18. 2. 1984. |align=left|{{ZD|JUG}} [[Sarajevo]] |align=left|[[Skakaonice na Igmanu|Igman]] ||K-112 ||116 m ||111 m ||- ||231,2 ||'''1.''' ||- |- ||26. |align=center|3. 3. 1984. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-88 ||86 m ||84 m ||- ||211,9 ||'''1.''' ||- |- ||27. |align=center|4. 3. 1984. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-113 ||119,5 m ||109,5 m ||- ||228,7 ||'''1.''' ||- |- ||28. |align=center|9. 3. 1984. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left|[[Lysgårdsbakken]] ||K-120 ||103,5 m ||125 m ||- ||200,9 ||2. ||[[Pavel Ploc]] |- ||29. |align=center|17. 3. 1984. |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Skakaonica "Heini-Klopfer"|"Heini-Klopfer"]] ||K-182 ||185 m ||173 m ||- ||392,5 ||'''1.''' ||- |- ||30. |align=center|18. 3. 1984. |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Skakaonica "Heini-Klopfer"|"Heini-Klopfer"]] ||K-182 ||170 m ||178 m ||- ||391,0 ||'''1.''' ||- |- ||31. |align=center|30. 12. 1984. |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]] ||K-115 ||114,5 m ||115 m ||- ||223,9 ||2. ||[[Ernst Vettori]] |- ||32. |align=center|4. 1. 1985. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]] |align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]] ||K-109 ||105 m ||110 m ||- ||219,3 ||'''1.''' ||- |- ||33. |align=center|9. 2. 1985. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Miyanomori]] ||K-90 ||92,5 m ||90 m ||- ||227,0 ||'''1.''' ||- |- ||34. |align=center|10. 2. 1985. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Okurayama]] ||K-110 ||111 m ||90 m ||- ||189,9 ||2. ||[[Masahiro Akimoto]] |- ||35. |align=center|13. 2. 1985. |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[St. Moritz]] |align=left|[[Olimpijska skakaonica (St. Moritz)|Olimpijska]] ||K-94 ||90 m ||94 m ||- ||217,6 ||2. ||[[Ernst Vettori]] |- ||36. |align=center|1. 3. 1985. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-88 ||85,5 m ||84 m ||- ||212,6 ||'''1.''' ||- |- ||37. |align=center|3. 3. 1985. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-113 ||120,5 m ||109 m ||- ||223.9 ||2. ||[[Andreas Felder]] |- ||38. |align=center|10. 3. 1985. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] ||K-105 ||107,5 m ||104 m ||- ||226,6 ||'''1.''' ||- |- ||39. |align=center|23. 3. 1985. |align=left|{{ZD|ČSSR}} [[Štrbské Pleso (mjesto)|Štrbské Pleso]] |align=left|[[MS 1970|MS 1970 B]] ||K-88 ||85 m ||88,5 m ||- ||221,0 ||'''1.''' ||- |- ||40. |align=center|24. 3. 1985. |align=left|{{ZD|ČSSR}} [[Štrbské Pleso (mjesto)|Štrbské Pleso]] |align=left|[[MS 1970|MS 1970 A]] ||K-114 ||111,5 m ||115 m ||- ||225,9 ||'''1.''' ||- |- ||41. |align=center|7. 12. 1985. |align=left|{{ZD|KAN}} [[Thunder Bay]] |align=left|[[Skakaonice Thunder Bay|Normal Thunder]] ||K-89 ||94,5 m ||88,5 m ||- ||232,5 ||3. ||[[Primož Ulaga]] |- ||42. |align=center|11. 1. 1986. |align=left|{{ZD|ČSSR}} [[Harrachov]] |align=left|[[Čerťák]] ||K-120 ||122 m ||116 m ||- ||224,2 ||'''1.''' ||- |- ||43. |align=center|17. 1. 1986. |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Klingenthal]] |align=left|[[Aschberg (skakaonica)|Aschberg]] ||K-102 ||100 m ||103 m ||- ||227,6 ||'''1.''' ||- |- ||44. |align=center|25. 1. 1986. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Miyanomori]] ||K-90 ||88 m ||94 m ||- ||226,7 ||'''1.''' ||- |- ||45. |align=center|26. 1. 1986. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Okurayama]] ||K-112 ||120 m ||108,5 m ||- ||233,3 ||'''1.''' ||- |- ||46. |align=center|15. 2. 1986. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]] |align=left|[[Vikersundbakken]] ||K-155 ||152 m ||143 m ||150 m ||357,0 ||2. ||[[Andreas Felder]] |- ||47. |align=center|16. 2. 1986. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]] |align=left|[[Vikersundbakken]] ||K-155 ||145 m ||154 m ||154 m ||353,5 ||3. ||[[Andreas Felder]] |- ||48. |align=center|21. 2. 1986. |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Gstaad]] |align=left|[[Mattenschanze (Gstaad)|Matten]] ||K-88 ||84,5 m ||87,5 m ||- ||218,6 ||3. ||[[Ernst Vettori]] |- ||49. |align=center|23. 2. 1986. |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]] |align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]] ||K-120 ||120,5 m ||108 m ||- ||211,4 ||2. ||[[Andreas Felder]] |- ||50. |align=center|1. 3. 1986. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-88 ||86,5 m ||89 m ||- ||225,7 ||'''1.''' ||- |- ||51. |align=center|2. 3. 1986. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-113 ||111 m ||113,5 m ||- ||225,9 ||'''1.''' ||- |- ||52. |align=center|16. 3. 1986. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] ||K-105 ||103 m ||106 m ||- ||225,6 ||2. ||[[Ernst Vettori]] |- ||53. |align=center|22. 3. 1986. |align=left|{{ZD|JUG}} [[Planica]] |align=left|[[Bloudekova velikanka]] ||K-90 ||92 m ||91,5 m ||- ||227,7 ||'''1.''' ||- |- ||54. |align=center|23. 3. 1986. |align=left|{{ZD|JUG}} [[Planica]] |align=left|[[Bloudekova velikanka]] ||K-120 ||123 m ||127 m ||- ||234,9 ||3. ||[[Ernst Vettori]] |- ||55. |align=center|6. 12. 1986. |align=left|{{ZD|KAN}} [[Thunder Bay]] |align=left|[[Skakaonice Thunder Bay|Normal Thunder]] ||K-89,5 ||89,5 m ||89,5 m ||- ||229,5 ||2. ||[[Jens Weißflog]] |- ||56. |align=center|7. 12. 1986. |align=left|{{ZD|KAN}} [[Thunder Bay]] |align=left|[[Skakaonice Thunder Bay|Big Thunder]] ||K-120 ||124,5 m ||119,5 m ||- ||236,1 ||'''1.''' ||- |- ||57. |align=center|1. 3. 1987. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-88 ||90 m ||85,5 m ||- ||221,7 ||'''1.''' ||- |- ||58. |align=center|8. 3. 1987. |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Falun]] |align=left|[[Lugnet (skakaonica)|Lugnet]] ||K-112 ||115 m ||103 m ||- ||216,6 ||'''1.''' ||- |- ||59. |align=center|5. 12. 1987. |align=left|{{ZD|KAN}} [[Thunder Bay]] |align=left|[[Skakaonice Thunder Bay|Normal Thunder]] ||K-89 ||95,5 m ||94,5 m ||- ||250,2 ||'''1.''' ||- |- ||60. |align=center|6. 12. 1987. |align=left|{{ZD|KAN}} [[Thunder Bay]] |align=left|[[Skakaonice Thunder Bay|Big Thunder]] ||K-120 ||121,5 m ||126,5 m ||- ||241,7 ||'''1.''' ||- |- ||61. |align=center|19. 12. 1987. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Miyanomori]] ||K-90 ||91,5 m ||- ||- ||113,4 ||'''1.''' ||- |- ||62. |align=center|20. 12. 1987. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Okurayama]] ||K-115 ||112,5 m ||103,5 m ||- ||202,4 ||'''1.''' ||- |- ||63. |align=center|30. 12. 1987. |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]] ||K-115 ||115 m ||114 m ||- ||225,6 ||2. ||[[Pavel Ploc]] |- ||64. |align=center|1. 1. 1988. |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Garmisch-Partenkirchen]] |align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]] ||K-107 ||103,5 m ||101,5 m ||- ||212,4 ||'''1.''' ||- |- ||65. |align=center|4. 1. 1988. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]] |align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]] ||K-109 ||108 m ||105 m ||- ||220,0 ||'''1.''' ||- |- ||66. |align=center|6. 1. 1988. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]] |align=left|[[Skakaonica "Paul Ausserleitner"|"Paul Ausserleitner"]] ||K-111 ||112,5 m ||110 m ||- ||229,7 ||'''1.''' ||- |- ||67. |align=center|20. 1. 1988. |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[St. Moritz]] |align=left|[[Olimpijska skakaonica (St. Moritz)|Olimpijska]] ||K-94 ||88,5 m ||94 m ||- ||216,7 ||'''1.''' ||- |- ||68. |align=center|24. 1. 1988. |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]] |align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]] ||K-120 ||112,5 m ||118 m ||- ||214,7 ||2. ||[[Jens Weißflog]] |- ||69. |align=center|5. 3. 1988. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-90 ||87 m ||86 m ||- ||214,8 ||'''1.''' ||- |- ||70. |align=center|6. 3. 1988. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] ||K-114 ||111 m ||103 m ||- ||208,4 ||'''1.''' ||- |- ||71. |align=center|3. 12. 1988. |align=left|{{ZD|KAN}} [[Thunder Bay]] |align=left|[[Skakaonice Thunder Bay|Normal Thunder]] ||K-89 ||87 m ||86,5 m ||- ||216,6 ||3. ||[[Dieter Thoma]] |- ||72. |align=center|17. 12. 1988. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Miyanomori]] ||K-90 ||88,5 m ||90 m ||- ||219,7 ||'''1.''' ||- |- ||73. |align=center|18. 12. 1988. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Okurayama]] ||K-115 ||110 m ||108 m ||- ||212,5 ||3. ||[[Jan Boklöv]] |- ||74. |align=center|30. 12. 1988. |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Oberstdorf]] |align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]] ||K-115 ||108,5 m ||109,5 m ||- ||209,0 ||3. ||[[Dieter Thoma]] |- ||75. |align=center|1. 1. 1989. |align=left|{{ZD|SRNJ}} [[Garmisch-Partenkirchen]] |align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]] ||K-107 ||109 m ||102 m ||- ||220,5 ||'''1.''' ||- |- ||76. |align=center|9. 12. 1989. |align=left|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]] |align=left|[[MacKenzie Intervale]] ||K-114 ||114 m ||109,5 m ||- ||226,0 ||2. ||[[Ernst Vettori]] |} {{col-begin}} {{col-break}} === Postolja po sezonama === {| class=wikitable style="text-align: center" |-bgcolor=cccccc |Sezona||1. mjesto||2. mjesto||3. mjesto||Ukupno |-bgcolor=efefef |1980/1981.||-||1||-||1 |- |1981/1982.||3||2||-||5 |-bgcolor=efefef |1982/1983.||10||2||1||13 |- |1983/1984.||5||6||-||11 |-bgcolor=efefef |1984/1985.||6||4||-||10 |- |1985/1986.||7||3||4||14 |-bgcolor=efefef |1986/1987.||3||1||-||4 |- |1987/1988.||10||2||-||12 |-bgcolor=efefef |1988/1989.||2||-||3||5 |- |1989/1990.||-||1||-||1 |-bgcolor=cccccc |-bgcolor=efefef |1990/1991.||-||-||-||- |-bgcolor=cccccc |Zbir||'''46'''||'''22'''||'''8'''||'''76''' |} {{col-break}} === Ukupni poredak === {| class=wikitable style="text-align: center" width=300 |- !Sezona !Plasman |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1980/1981.]] |26. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1981/1982.]] |4. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1982/1983.|1982/1983.]] |1. |-bgcolor=silver |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1983/1984.|1983/1984.]] |2. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1984/1985.]] |1. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1985/1986.]] |1. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|1986/1987.]] |6. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1987/1988.|1987/1988.]] |1. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1988/1989.]] |9. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1989/1990.|1989/1990.]] |19. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1990/1991.|1990/1991.]] |bez plasmana |} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} === [[Novogodišnja turneja]] === {| class=wikitable style="text-align: center" width=250 |- !Sezona !Plasman |- |[[Turneja 4 skakaonice 1981/1982.|1981/1982.]] |11. |-bgcolor=gold |[[Turneja 4 skakaonice 1982/1983.|1982/1983.]] |1. |-bgcolor=cc9966 |[[Turneja 4 skakaonice 1983/1984.|1983/1984.]] |3. |-bgcolor=silver |[[Turneja 4 skakaonice 1984/1985.|1984/1985.]] |2. |- |[[Turneja 4 skakaonice 1986/1987.|1986/1987.]] |66. |-bgcolor=gold |[[Turneja 4 skakaonice 1987/1988.|1987/1988.]] |1. |-bgcolor=silver |[[Turneja 4 skakaonice 1988/1989.|1988/1989.]] |2. |- |[[Turneja 4 skakaonice 1989/1990.|1989/1990.]] |16. |} {{col-break}} === [[Švicarska turneja]] === {| class=wikitable style="text-align: center" width=250 |- !Sezona !Plasman |- |1985. |51. |-bgcolor=silver |1986. |2. |- |-bgcolor=gold |1988. |1. |} === [[Češka turneja]] === {| class=wikitable style="text-align: center" width=250 |- !Sezona !Plasman |- |1981. |36. |- |1983. |5. |-bgcolor=gold |1986. |1. |- |1990. |19. |} {{col-end}} == Također pogledajte == * [[Matti Pulli]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Matti Nykänen}} * [https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sector=JP&competitorid=44204 Nykänenov profil] na [[FIS]]-u * [http://balkans.aljazeera.net/blog/odlazak-leteceg-finca "Odlazak letećeg Finca"], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 2. 2019. * [https://telesport.telegram.hr/price/matti-pijanac-medu-andelima/ "Matti, pijanac među anđelima"], Ivan Ramljak, ''telesport.telegram.hr'', 5. 2. 2019. {{Osvajači Svjetskog kupa u ski-skokovima}} {{Olimpijski pobjednici na maloj skakaonici}} {{Olimpijski pobjednici na velikoj skakaonici}} {{Olimpijski pobjednici na velikoj skakaonici - ekipno}} {{Svjetski prvaci na velikoj skakaonici}} {{Svjetski prvaci na velikoj skakaonici - ekipno}} {{Svjetski prvaci u ski-letovima}} {{Pobjednici Turneje 4 skakaonice}} {{Pobjednici Švicarske turneje}} {{Svjetski juniorski prvaci u ski-skokovima}} {{Pobjednici skokova na Ski-festivalu Holmenkollen}} {{Dobitnici Medalje Holmenkollen}} {{Finski sportist godine}} {{DEFAULTSORT:Nykänen, Matti}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Umrli 2019.]] [[Kategorija:Biografije, Jyväskylä]] [[Kategorija:Finski skijaši-skakači]] [[Kategorija:Finski olimpijci]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Finska)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Finska)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] l81atazxyrcrrys1lcx5tnqrk59ofvn 0 452703 3712907 3512752 2025-06-07T03:41:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712907 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mareco index bosnia.jpg|mini|Mareco Index Bosnia logo]] '''Mareco Index Bosnia''' je agencija za istraživanje [[Javno mišljenje|javnog mišljenja]], [[Tržište|tržišta]] i [[Mediji|medija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], koja sprovodi istraživanja [[Tržište|tržišta]], potrošača, [[Mediji|medija]] i [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] po [[Nacionalnost|nacionalnoj osnovi]].<ref>{{Cite web|url=http://www.mib.ba/version02/01/aboutus.htm|title=Mareco Index Bosnia|website=www.mib.ba|access-date=21. 3. 2019|archive-date=9. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190109230238/http://www.mib.ba/version02/01/aboutus.htm|url-status=dead}}</ref> Osnovana je [[1996.|1996]]. godine. Funkciju generalnog direktora obavlja [[Aida Hadžiavdić-Begović]]. Agencija je članica sljedećih međunarodnih [[organizacija]]: [[Gallup International]], [[Wapor agencija|Wapor]], [[Esomar agencija|Esomar]], [[Ama agencija|Ama]] i [[TNS agencija|TNS]],<ref>{{Cite web|url=http://tns-mib.ba/ko-smo-mi/tns-u-bosni-i-hercegovini/|title=TNS-MIB » TNS u Bosni i Hercegovini|language=en-US|access-date=21. 3. 2019|archive-date=21. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321065917/http://tns-mib.ba/ko-smo-mi/tns-u-bosni-i-hercegovini/|url-status=dead}}</ref> što je povezuje sa skoro stotinu zemalja širom svijeta. == Alati za istraživanje == MIB je agencija koja nudi jedinstven [[portfolio]] renomiranih svjetskih alata za istraživanje u brojnim područjima stručnosti: * brend i [[komunikacija]] * razvijanje proizvoda i [[inovacija]] * maloprodaja i kupci * upravljanje ulagačima * kvalitativna rješenja * istraživanje [[Javno mišljenje|javnog mnijenja]]. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]] ajqrrm63qqiipb5nigng4i2z69kchk4 0 452793 3712767 3543332 2025-06-06T14:18:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jarosław Lindenberg | slika = Jarosław Lindenberg.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1956|11|9}} | mjesto_rođenja = [[Varšava]], [[Poljska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Poljaci|Poljak]] | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = {{Plainlist| * Ambasador Poljske u: * [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (2018–2023) * [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (2007–2011) * [[Bugarska|Bugarskoj]] (1998–2003) * [[Latvija|Latviji]] / [[Estonija|Estoniji]] (1991–1996) }} | značajna_djela = | supružnik = | djeca = 3 | roditelji = | rodbina = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} ''' Jarosław Lindenberg''' (fonetski: Jaroslav Lindenberg) poljski je [[Diplomatija|diplomat]] i [[filozof]]. Od 2018. do 2023. vanredni i opunomoćeni ambasador [[Poljska|Poljske]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Biografija == Rođen je 9. novembra 1956. u [[Varšava|Varšavi]]. Magistrirao je [[Filozofija|filozofiju]] (1980) i postao doktor humanističkih nauka (1985) na [[Univerzitet u Varšavi|Univerzitetu u Varšavi]].<ref>{{Cite web|url=http://orka.sejm.gov.pl/Biuletyn.nsf/0/3D360499E989B0C0C1256B73003A849A|title=Protokół posiedzenia Komisji Spraw Zagranicznych /nr 34/|last=|first=|date=20. 10. 1998|website=orka.sejm.gov.pl|publisher=|language=pl|access-date=27. 3. 2019|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328230108/http://orka.sejm.gov.pl/Biuletyn.nsf/0/3D360499E989B0C0C1256B73003A849A|url-status=dead}}</ref> Od kraja 1970-ih bio je povezan s demokratskom opozicijom. Zbog toga je bio interniran 1981.<ref>{{Cite web|url=https://katalog.bip.ipn.gov.pl/informacje/64352|title=Biuletyn Informacji Publicznej Instytutu Pamięci Narodowej - Jarosław Lindenberg |last= |first= |date= |website= katalog.bip.ipn.gov.pl |publisher= |language=pl |access-date= 27. 3. 2019}}</ref> Od oktobra 1990. radi u Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je ambasador u [[Latvija|Latviji]] i [[Estonija|Estoniji]] (1991–1996), [[Bugarska|Bugarskoj]] (1998–2003) te otpravnik poslova u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (2007–2011). Od 2012. do 2018. radio je kao zamjenik direktora Diplomatskog protokola (nadzor u području privilegija, imuniteta i diplomatskih nekretnina). Od 2018. ambasador je u Bosni i Hercegovini. Istakao se u uspostavljanju tri diplomatska predstavništva: Ambasade u [[Riga|Rigi]] (1991), [[Tallinn]]u (1991) te [[Podgorica|Podgorici]] (2007).<ref name=":0">{{Cite web|url=https://sarajewo.msz.gov.pl/bs/ambasada/ambasador/ |title= Ambasador |last= |first= |date= |website= sarajewo.msz.gov.pl |publisher= |language=bs |access-date= 27. 3. 2019}}</ref> Odlikovan je [[Litvanija|litvanskim]] Zapovjedničkim križem reda Tri zvijezde (1996)<ref>{{Cite web|url=https://www.president.lv/storage/items/PDF/20130611_1994_2004tzo.doc|title=Ar Triju Zvaigžņu ordeni apbalvoto personu reģistrs apbalvošanas secībā, sākot no 1994. gada - 2004. gadam|last=|first=|date=|website=president.lv|publisher=|language=lv|access-date=28. 3. 2019|archive-date=27. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327110844/https://www.president.lv/storage/items/PDF/20130611_1994_2004tzo.doc|url-status=dead}}</ref>, Ordenom zasluga za poljsku kulturu (2001)<ref>{{Cite web|url=http://www.sejm.gov.pl/sejm8.nsf/biuletyn.xsp?documentId=C60FF40FE993349BC12582B30048FBE4|title=Zapis przebiegu posiedzenia Komisji Spraw Zagranicznych /nr 113/|last=|first=|date=14. 6. 2018|website= sejm.gov.pl|publisher=|language=pl|access-date= 27. 3. 2019}}</ref>, redom Stare planine I klase (bugarski, 2004), Križem slobode i solidarnosti (poljski, 2012)<ref>{{Cite web|url=http://prawo.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WMP20120000809|title=Postanowienie Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej z dnia 26 kwietnia 2012 r. o nadaniu odznaczeń |last= |first= |date=|website=prawo.sejm.gov.pl|publisher=|language=pl|access-date= 27. 3. 2019}}</ref>. Koautor je [[roman]]a ''Čovjek od krvi i kosti'' (1990), te scenarija za film ''Čovjek od…'' (1992).<ref name=":0"/> Govori [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[Bosanski jezik|bosanski]] / [[Hrvatski jezik|hrvatski]] / [[Srpski jezik|srpski]] / [[crnogorski jezik]]. Oženjen je i otac troje djece.<ref name=":0"/> == Reference == {{refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lindenberg, Jarosław}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Biografije, Varšava]] [[Kategorija:Poljski filozofi]] [[Kategorija:Poljski ambasadori u Bosni i Hercegovini‎]] [[Kategorija:Poljski ambasadori u Bugarskoj‎]] [[Kategorija:Poljski ambasadori u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Poljski ambasadori u Latviji‎]] 1hiw7la0xksjk350v6jqjzuax5elkkr 0 453216 3712758 3673233 2025-06-06T13:36:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712758 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = JC Gonzalez | slika = JC Gonzalez-cropped.jpg | opis = Gonzalez hoda u [[New York City]] <br> u 2007 | background = solo_izvođač | ime_pri_rođenju = Juan Camilo Gonzalez | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|03|08}} | mjesto_rođenja = [[Bogotá]], [[Kolumbija]] | prebivalište = [[Los Angeles]], [[California]] U.S. | druga_imena = Juanca | obrazovanje = [[Clements High School]] | zanimanje = {{hlist|Glumac|Pjevač|Tekstopisac|Kantautor}} | instrumenti = {{hlist|Vokali|gitara|klavir}} | žanr = {{hlist|[[Pop muzika|Pop]]|[[Latino pop]]|[[dance-pop]]|[[electro pop]]}} | godine_aktivnosti = 2005–sada | potpis = JC Gonzalez-New-Signature.svg | veb-sajt = {{URL|jcgonzalez.net}} }} '''Juan Camilo Gonzalez''', profesionalno poznat kao '''JC Gonzalez''', kolumbijski je glumac i kantautor. Karijeru je započeo 2009. godine, kada je učestvovao u televizijskim reklamama i oglasima u [[Teksas]]u.<ref>"Colombiano Rumbo a Menudo" novina El Tiempo, Revista Carrusel http://www.eltiempo.com/carrusel objavljena u novembru 2007. Pristupljeno 16. februara 2016.</ref> Gonzalez je također bio kandidat za [[Making Menudo]], [[MTV]] [[reality show]] za koji su odabrali dvadeset i pet dvojezičnih muških pjevača. Gonzalez je nastupao na filmu i na televiziji, kao što su ''[[Parks and Recreation]]''<ref>"Podcast & Recreation" u Wordpress https://podcastandrec.wordpress.com/2017/10/29/2-05-sister-city/ objavljenom 29 oktobra, 2017 pristupljeno 12. maja 2019.</ref>'' , ''[[Blue (web serija)]] i'' [[Los Americans]]''.<ref>"From Breakbeats to Heartbreaks" u US Weekly http://www.usmagazine.com objavljenom 29. oktobra 2007. pristupljeno 18. februara 2016.</ref>'' == Rane godine == Gonzalez je rođen u [[Bogotá|Bogoti]], [[Kolumbija]] 1990. godine. Ima dvoje mlađe braće i sestara. Gonzalez je bio [[Hiperaktivnost|hiperaktivno]] dijete i zato je dobio nadimak "terremoto" (Zemljotres).<ref name="bio">{{Cite web|url=https://jcgonzalez.net/bio/|title=Bio-JC Gonzalez|last=Gonzalez|first=Juan Camilo|date=23. 8. 2018|website=|dead-url=|access-date=23. 8. 2018}}</ref><ref name="creciente">{{Cite news|url=http://www.pantallazosnoticias.com.co/news/jc-gonzalez-una-creciente-carrera-en-el-canto/|title=JC Gonzalez: una creciente carrera en el canto|last=Romero Salamanca|first=Guillermo|date=10. 1. 2018|publisher=Pantallazos|access-date=17. 1. 2018|archive-date=21. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180821223424/http://www.pantallazosnoticias.com.co/news/jc-gonzalez-una-creciente-carrera-en-el-canto/|url-status=dead}}</ref> Kada je imao sedam godina, Gonzalez i njegova porodica preselili su se u [[Houston]], zbog liječenja njegovog mlađeg brata.<ref name="alterna">{{Cite web|url=http://www.gentedecanaveral.com/2013/07/jc-alterna-con-estrellas-de-hollywood/|title=JC alterna con estrellas de Hollywood|last=Laura Rojas|date=22. 7. 2013|website=Gente de Cañaveral|access-date=11. 2. 2018}}</ref> Gonzalez je pohađao osnovnu školu u Gimnasio Los Caobos <ref>{{Cite web|url=http://www.revisterovirtual.com/Rabinovici/RevisteroVirtual/Cipres/EDU/URL/EDU_12.html|title=Entre los latinos con mayor potencial en la actuación|last=Munoz|first=Constanza|date=15. 5. 2013|website=Cipres de Colombia|page=17|access-date=10. 3. 2016}}</ref> u [[Bogotá|Bogoti]], Kolumbija, a a srednju školu Clements u [[Sugar Land]]-u, [[Teksas]].<ref>{{Cite web|url=https://www.peoplemaven.com/p/5j8w2Q/jc-gonzalez?refLoc=/l/WRknKv/Famous-Alumni-Clements-High-School-(Sugar-Land,-TX)|title=JC Gonzalez in Famous Alumni Clements High School (Sugar Land, TX) {{!}} PeopleMaven|website=PeopleMaven|access-date=23. 8. 2018|archive-date=29. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329150500/https://www.peoplemaven.com/p/5j8w2Q/jc-gonzalez?refLoc=%2Fl%2FWRknKv%2FFamous-Alumni-Clements-High-School-%28Sugar-Land%2C-TX%29|url-status=dead}}</ref><ref name="recipe">{{Cite web|url=http://blog.chron.com/tubular/2007/11/menudo-recipe-features-sugar-land-teen-jc-gonzalez/|title=Menudo recipe features Sugar Land teen JC Gonzalez|last=[[Joey Guerra]]|date=13. 11. 2007|website=[[Houston Chronicle]]|access-date=18. 1. 2018|archive-date=26. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180726104109/https://blog.chron.com/tubular/2007/11/menudo-recipe-features-sugar-land-teen-jc-gonzalez/|url-status=dead}}</ref> JC Gonzalez je okarakterisan kao impulsivan, kako je navedeno na portalu ''<nowiki/>'Pantallazos de Noticias'<nowiki/>'', gdje tvrde da je to bila lična osobina njegove bake po majci ''<nowiki/>'Cándida Rueda''', poznate kao menadžerice hotela San Carlos Barrancabermeja, (Santander, [[Kolumbija]] )<ref>Portal: Pantallazos de Noticias, "Hotel San Carlos: 50 años de pujanza santandereana", http://www.pantallazosnoticias.com.co/news/depunjazasantandreana/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180612140240/http://www.pantallazosnoticias.com.co/news/depunjazasantandreana/ |date=12. 6. 2018 }}, objavljeno: 5. svibnja 2018. Preuzeto 17. lipnja 2018.</ref> Umjetnik je također objavio u nekoliko intervjua da je njegov brat Daniel jedna od njegovih motivacija, koji je u velikoj mjeri prevazišao bolest [[Arthrogryposis Multiplex Congenita]] (AMC), te ga je to naučilo da bez napora ne postoji nagrada.<ref>Portal: Pantallazos, svaki dan izazov za život: nema bola bez dobitka, [http://www.pantallazosnoticias.com.co/news/todos-los-dias-reto-a-la-vida-sin-dolor-no-hay-ganancia/ http://www.pantallazosnoticias.com.co/news/todos-los-dias-reto-a-la-vida-sin-dolor-no-hay -ganancia /] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190112044231/http://www.pantallazosnoticias.com.co/news/todos-los-dias-reto-a-la-vida-sin-dolor-no-hay-ganancia/ |date=12. 1. 2019 }}, objavljeno: 9. oktobra 2018. godine</ref> == Karijera == === Muzika === Gonzalez je snimio originalni materijal kao i remiks pjesme " El Perdón" od [[Enrique Iglesias]]a i [[Nicky Jam]].<ref>{{Cite web|url=https://www.facebook.com/radiocolmundo/videos/10156786700146015/UzpfSTM2NDU3MTk2MDYwMjgyNTo2MTQyNDY1MzU2MzUzNjU|title=Colmundo Radio Interview|date=28. 6. 2018|website=Radio|language=es|access-date=23. 8. 2018}}</ref> Od 2016. godine, Gonzalez je pripremao svoj debi solo album, pod nazivom ''AwakIn'',<ref>{{Cite web|url=https://www.alianzainformativa.net/2018/05/jc-gonzalez-un-latino-denominado-el.html|title=JC Gonzalez, Un Latino Denominado "El Lord De La Música POP"|website=alianzainformativa.net|language=es|access-date=23. 8. 2018|archive-date=11. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180811164150/http://www.alianzainformativa.net/2018/05/jc-gonzalez-un-latino-denominado-el.html|url-status=dead}}</ref> koji će imati pjesme na engleskom i španskom sa mješavinom latino ritmova<ref name="viernescultural">" [http://www.viernescultural.com.co/musica/jc-gonzalez-el-cantante-colombiano-que-conquista-california/ JC GONZÁLEZ, EL CANTANTE COLOMBIANO QUE CONQUISTA CALIFORNIA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329150436/http://www.viernescultural.com.co/musica/jc-gonzalez-el-cantante-colombiano-que-conquista-california/ |date=29. 3. 2019 }} Vilma Nieto objavljeno 13. veljače 2019. Preuzeto 14. veljače 2019. godine</ref> i američkog rap-a i pop-a.<ref>{{Cite news|url=http://arameoprensacomunicacion.com/hola-mundo/|title=Música "Cantar en inglés y español es como tener una espada con doble filo: JC Gonzalez"|work=Arameo, Prensa & Comunicación|language=es-ES|access-date=23. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713134145/http://arameoprensacomunicacion.com/hola-mundo/|archive-date=13. 7. 2018|url-status=dead}}</ref><ref name="las2orillas">" [http://www.las2orillas.co/jc-gonzalez-de-actor-a-cantautor-consagrado-en-estados-unidos/ JC Gonzalez de actor a cantautor consagrado en Estados Unidos"] od Juan Jose Fonseca objavljeno 25. januara 2016. Pristupljeno 18. siječnja 2018. [http://www.las2orillas.co/jc-gonzalez-de-actor-a-cantautor-consagrado-en-estados-unidos/]</ref> === Televizija i kino === Gonzalez je svoju glumačku karijeru započeo u televizijskim reklamama u [[Teksas]]u.<ref name="brilla">{{Cite news|url=http://www.vanguardia.com/entretenimiento/farandula/352459-jc-gonzalez-brilla-con-su-talento-en-estados-unidos|title=JC Gonzalez brilla con su talento en Estados Unidos|last=Ardila|first=Euclides Kilo|date=28. 3. 2016|publisher=Vanguardia Liberal|language=en-US|access-date=29. 3. 2016|archive-date=21. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180821124731/http://www.vanguardia.com/entretenimiento/farandula/352459-jc-gonzalez-brilla-con-su-talento-en-estados-unidos|url-status=dead}}</ref> Nakon završetka srednje škole, Gonzalez se preselio u [[Los Angeles]] gdje je počeo raditi u reklamama i televizijskim serijama.<ref name="forjador">{{Cite web|url=https://wwww.semananews.com/news/2016/feb/23/jc-gonzalez-forjador-de-su-propio-exito/|title=JC Gonzalez, forjador de su propio exito|last=Mingo Banda|date=23. 2. 2016|publisher=Semana News|archive-url=https://web.archive.org/web/20170706134352/http://semananews.com/news/2016/feb/23/jc-gonzalez-forjador-de-su-propio-exito/|archive-date=6. 7. 2017|access-date=18. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Radio je televizijske reklame za [[Ford]], [[Honda|Hondu]] i [[AT&T]].<ref name="creciente"/> U januaru 2007. godine, Gonzalez je bio na audiciji za ''Making Menudo'' u Los Angelesu.<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/la-et-menudo-pg-photogallery.html|title=The making of the new Menudo|website=Los Angeles Times}}</ref> Nije prošao, pa je počeo uzimati časove plesa i prijavio se na audiciju za [[Dallas]].<ref name="recipe"/> U [[Dallas]]u ga je izabrao portorikanski pjevač [[Luis Fonsi]] i radio voditelj Daniel Luna, kao jednog od dvadeset pet učesnika koji su otišli u [[New York City]] gdje su snimani u seriji ''Road to Menudo''.<ref name="lord">{{Cite web|url=https://medium.com/@spreadyourwings60/jc-gonzalez-the-lord-of-pop-music-e2a83faa4074?sk=f6acf54d51f9955cac8fc5dfed12e601/|title=JC GONZALEZ “THE LORD OF POP MUSIC”|last=Maria Ashraf|date=6. 3. 2019|publisher=spread your wings|access-date=7. 3. 2019}}</ref> [[Datoteka:JC_Gonzalez-NewYork-1383.jpg|desno|mini|170x170piksel| Gonzalez hoda za " Petu aveniju" u [[Manhattan]]u, [[New York City|New York]], jun 2007]] Konačno 2007, za isti ''Making Menudo'' projekat Gonzalez je izabran da bude dio žirija nove verzije latino boy benda Menudo.<ref>{{Cite news|url=http://www.seattletimes.com/entertainment/remaking-the-band-mtv-revives-menudo/|title=Remaking the band: MTV revives Menudo|last=Gurza|first=Agustin|date=15. 4. 2007|work=The Seattle Times|access-date=12. 1. 2016}}</ref> Bend je fuzija urbane, pop i rock muzike na engleskom i španskom jeziku, koji je izdao nekoliko albuma sa oznakom [[Sony]] BMG Epic Records. Nekoliko audicija održano je u različitim gradovima kao što su Los Angeles, [[Dallas]], [[Miami]], [[New York City]], između ostalih. Gonzalez je učestvovao na takmičenju u [[Dallas]]u gde su zajedno sa radio voditeljem Daniel Luna izabrali različite takmičare, a Gonzalez je bio jedan od 25 odabranih.<ref name="recipe"/> U sklopu predstave, Gonzalez je zajedno sa četrnaest drugih budućih umjetnika, učio pjevanje i plesanje u South Beach-u na Floridi skoro četiri mjeseca.<ref>{{Cite web|url=http://blog.chron.com//tubular/2007/11/three-big-helpings-of-menudo-with-a-twist/|title=Three big helpings of Menudo, with a twist|last=[[Joey Guerra]]|website=The Houston Chronicle|access-date=5. 4. 2016|archive-date=5. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131005101716/http://blog.chron.com/tubular/2007/11/three-big-helpings-of-menudo-with-a-twist/|url-status=dead}}</ref><ref>"Opstanak najslađih" http://www.peopleenespanol.com Objavljeno u decembru 2007 / januar 2008 konsultovano 18. februara 2016. godine</ref> Gonzalez je tokom svoje glumačke karijere učestvovao u web seriji '''Los Americans''' (2011), koju karakteriše višegeneracijski fokus porodice srednje klase koja živi u Los Angelesu. Tokom serije, sarađivao je sa Esai Moralesom, Lupe Ontiveros, Tonyjem Planom, Raymondom Cruzom, Yvonne DeLaRosa i Anom Villafañe . Godine 2009, Gonzalez se pojavio u seriji ''Parks and Recreation,'' u epizodi Sister City kao Jhonny, venecuelanski pripravnik.<ref name="brilla"/><ref>{{Cite news|url=https://www.elespectador.com/entretenimiento/un-chat-con/jc-gonzalez-la-musica-como-un-diario-infinito-articulo-795584|title=JC Gonzalez: La música, como un diario infinito {{!}} ELESPECTADOR.COM|date=20. 6. 2018|work=ELESPECTADOR.COM|language=es-CO|access-date=23. 8. 2018}}</ref> Godine 2010., Gonzalez je odigrao glavnu ulogu u video spotu za Kaya Rosenthal ([[Can't Get You Out of My Mind]]). Gonzalez se također pojavio u ''Locked Up Abroad'', ''Hard Times'', ''How to Rock'' i Parenthood.<ref name="forjador"/> Godine 2010, Gonzalez je odigrao ulogu u ''Victorious,'' u epizodi (Survival of the Hottest ).<ref>{{Cite news|url=http://lachachara.org/2018/03/jc-gonzalez-es-profeta-en-usa-y-pronto-en-colombia/|title=JC Gonzalez es profeta en USA y pronto en Colombia|last=Estela Monterrosa (March 21, 2018)|work=La Chachara|language=es-es|access-date=23. 8. 2018|archive-date=17. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190217115926/http://lachachara.org/2018/03/jc-gonzalez-es-profeta-en-usa-y-pronto-en-colombia/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://issuu.com/viajar-miguelgriego/docs/viajar_en_baja__1_/42?ff=true&e=26680966%2F56314203/|title=JC Gonzalez es un cantante|last=Romero|first=Guillermo|date=28. 11. 2017|publisher=Viajar International Magazine|access-date=13. 12. 2017|archive-date=16. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190216192600/https://issuu.com/viajar-miguelgriego/docs/viajar_en_baja__1_/42?ff=true&e=26680966%2F56314203%2F|url-status=dead}}</ref> U [[Banged Up Abroad]], JC Gonzalez se pojavio kao brat Lije McCord, koji je uhapšen na aerodromu u Bangladešu zbog trgovine narkoticima. Godine 2010, u drugoj sezoni NBC komedija-drama seriji [[Parenthood (season 2)|Parenthood (sezona 2)]] u epizodi [[The Hard Times of RJ Berger]], Gonzalez je igrao ulogu plesača. Također u 2010. godini, Gonzalez je sarađivao sa [[Ariana Grande|Arianom Grande]] u ulozi njenog ljubavnika u seriji Victorious, u epizodi "Survival of the Hottest". U [[Parenthood (season 2)|Parenthood (sezona 2)]] Gonzalez je odigrao ulogu mladića u bratstvu, u epizodi "Orange Alert" . Zatim je u 2011. Gonzalez radio u Big Time Strike epizodi "Big Time Rush" . Godine 2012, Gonzalez je odigrao ulogu fudbalera siledžije u epizodi ''How to Rock a Newscast'', američke tinejdžerske komedije How to Rock, koja se prikazivala na Nickelodeon-u od 4. februara do 8. decembra 2012. godine. Tokom 2015. i 2018. godine istaknute Gonzalezove radove uključivale su ulogu "Jake-a" u epizodi "[[/List of NCIS: New Orleans episodes Blue Christmas|Blue Christmas]]" američke televizijske serije NCIS: New Orleans,<ref>[http://www.ibtimes.com.au/ncis-new-orleans-season-2-spoilers-ncis-team-investigates-series-burglaries-during-christmas-1491050 'NCIS: New Orleans' sezone 2 spojlera: 'NCIS' tim istražuje niz provala tokom Božića] . Preuzeto 12. januara 2016. \ t</ref> ulogu "Kyle" u američkoj proceduralnoj dramskoj televizijskoj seriji [[9-1-1 (TV series)|9-1-1]] i pojavljivanje kao "DJ Diego Spiz" u američkoj pravnoj drami u Amazon Studios produkciju na web televiziji Goliath (TV serija) . Gonzalez je glumio u [[Los Americans]], Internet seriji koja je prikazivana u maju 2011.<ref>{{Cite web|url=http://www.latinheat.com/events/los-americans-imagen-2012-best-drama-web-series-winner/|title="Los Americans": Imagen 2012 Best Drama Web Series Winner!|last=eesparza|date=12. 8. 2012|website=Latin Heat|access-date=11. 2. 2018|archive-date=3. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180803163547/https://www.latinheat.com/events/los-americans-imagen-2012-best-drama-web-series-winner/|url-status=dead}}</ref> Godine 2013, Gonzalez se pojavio u web seriji Blue.<ref name="alterna"/> Gonzalez je radio i na drugim web serijama, uključujući ''Ragdolls'' u 2013. godini. U 2015. godini, Gonzalez je preuzeo ulogu Jake-a u NCIS: New Orleans programu, u epizodi Blue Christmas.<ref name="ncis"/> == Lični život == Gonzalez je odrastao u Sugar Land-u u [[Teksas]]u, predgrađu [[Houston]]a i trenutno živi u Los Angelesu, u Kaliforniji. == Filantropija == <br /> {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" scope="col" | Bilješke |- |- | 2009 | ''Second Coming'' | Policijski službenik (kao Juan Camilo) | Video |- | 2012 | ''Slumber Party Slaughter'' <ref>{{Cite web|url=https://www.allmovie.com/movie/slumber-party-slaughter-v560734|title=Slumber Party Slaughter (2012) – Rebekah Chaney {{!}} Synopsis, Characteristics, Moods, Themes and Related {{!}} AllMovie|website=AllMovie|access-date=23. 8. 2018}}</ref> ''' | Randy | Film |- | 2014 | ''11:11'' | Ryan | Kratki |- |- | 2015 | ''Elena'' | Victor | Kratki |- |- | 2015 |''Hot Flash: The Chronicles of Lara Tate – Menopausal Superhero'' | Cock Block | Film |- | 2017 | ''More Than Enough'' (Originalni naslov: Good After Bad) | Collin | Film redatelja: Anne-Marie Hess |- | 2018 | ''Ernesto's Manifesto'' | Logan | Film |} === Televizija === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" scope="col" | Bilješke |- | 2007 | ''Making Menudo'' <ref>{{Cite news|url=https://www.cinemablend.com/television/Menudo-Inexplicably-Making-Comeback-MTV-6665.html|title=Menudo Inexplicably Making A Comeback on MTV|date=4. 10. 2007|work=CINEMABLEND|access-date=23. 8. 2018}}</ref> | JC | [[MTV]] Reality Show |- | 2008 |'' Locked Up Abroad'' | Eliadah "Lia", McCord-ov brat | Epizoda: ''Bangladeš'' National Geographic Channel |- | 2009 |''Parks and Recreation'' | Jhonny | Epizoda: Sister City <ref>{{Cite news|url=http://tv.ign.com/articles/103/1035767p1.html|title=Parks and Recreation: "Sister City" Review|last=Fowler|first=Matt|date=16. 10. 2009|work=[[WebCite]]|access-date=23. 1. 2010|archive-date=11. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111173651/http://tv.ign.com/articles/103/1035767p1.html|url-status=dead}}</ref> |- | 2010 |'' The Hard Times of RJ Berger TV Serija | plesač s nožem | Epizoda:The Berger Cometh |- | 2010 | ''Pobednički'' | Ben | Epizoda: Survival of the Hottest |- | 2010 | ''Roditeljstvo'' | Bratstvo mladić | Epizoda: Orange Alert |- | 2011 | ''Big Time Rush'' | Costart | Epizoda: Big Time Strike |- | 2012 | ''Kako Rock'' | Nogometaš Bully | Epizoda: How to Rock a Newscast, TV serija |- | 2013 | ''RagDolls'' | Mateo | Epizode: Bésame Mucho; The Sexy Bra; Undercover Date Agent; The Pot Shop |- |- | 2014 | ''Nisam to učinio'' <ref>{{Cite web|url=https://teeninfonet.com/2014/08/09/lindys-friends-cant-live-without-her-on-all-new-i-didnt-do-it-previews-here/jc-gonzalez/|title=JC Gonzalez|last=McCandless|first=Eric|date=9. 8. 2014|website=TeenInfoNet|publisher=Serenity New|access-date=20. 4. 2016|archive-date=21. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180821094247/https://teeninfonet.com/2014/08/09/lindys-friends-cant-live-without-her-on-all-new-i-didnt-do-it-previews-here/jc-gonzalez/|url-status=dead}}</ref> | Mike | Epizoda: Lindy Nose Best |- | 2015 | ''NCIS: New Orleans'' | Jake | Epizoda: Blue Christmas <ref name="ncis">Singh, Ruchi (10. decembar 2015.) [http://www.ibtimes.com.au/ncis-new-orleans-season-2-spoilers-ncis-team-investigates-series-burglaries-during-christmas-1491050 'NCIS: New Orleans' sezone 2 spojlera: 'NCIS' tim istražuje niz provala tokom Božića] . Preuzeto 12. januara 2016.</ref> |- | 2018 | ''9-1-1 (TV serija) '' | Kyle | TV serija |- | 2018 | ''Golijat (TV serija) '' | DJ Diego Spiz | TV serija |} === Webizode === {| class="wikitable sortable" ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" scope="col" | Bilješke |- | 2009 | ''Love Fifteen'' | Sin Cindy Lee | Cindy Lee ( Paola Turbay ) |- | 2011 |''[[Los Americans]]'' - Dennis E. Leoni | Paul Valenzuela |Epizode: Going to Mexico; The Truth Hurts; Secrets; Lead Us Not Unto Temptation; Family Heirloom; The Legacy; Fish and House Guests; Happy Birthday |- | 2013 |''[[Blue (web series)|Blue (web serija)]]'' | Harry |Epizoda: ''[[Blue (web series)What Kind Of A Name Is Blue?|What Kind of a Name Is Blue?]]'' - [[Rodrigo Garcia]] |} === Reklame === {| class="wikitable sortable" ! Comercial ! Papir ! Kanal |- | Honda Fit (engleski/španski) | Direktor | Nacionalni |- | Jack in the Box (španski) | Direktor | Nacionalni |- | Houston Community College Instituticijska reklama | Direktor | Regionalni |- | Hasbro Nerf Vulcan | Direktor | Regionalni |- | Academy Sports + Outdoors | Direktor | Regionalni |- | Houston Community College | Direktor | Regionalni (institucionalni) |- | National Car Rental | Direktor | Online |- | Fiesta Rock | Direktor | Regionalni |- |Connect EDU | Direktor | Online |- | [[Wii|Nintendo Wii]] | Direktor | Nacionalni |- | KFC | Direktor | Nacionalni |- | AT&amp;amp;T | Direktor | Nacionalni |- | Ford Focus | Direktor | Nacionalni |} === Pjesme === {| class="wikitable" ! rowspan="2" | Godina ! rowspan="2" | Naslov ! colspan="2" | Pozicija ! rowspan="2" |<center> Album </center> |- |- ! align="center" width="40" | <small>EEUU R&amp;amp;B</small> ! align="center" width="40" | <small>EEUU Rap</small> |- | rowspan="1" align="center" | 2015 | align="left" valign="top" | Equation of Love | align="center" valign="top" | - | align="center" valign="top" | - | rowspan="1" align="left" | Equation of Love – Single |- | rowspan="1" align="center" | 2015 | align="left" valign="top" | Quiet Game | align="center" valign="top" | - | align="center" valign="top" | - | rowspan="1" align="left" | Quiet Game – Single |- | rowspan="1" align="center" | 2015 | align="left" valign="top" | Cupid | align="center" valign="top" | - | align="center" valign="top" | - | rowspan="1" align="left" | AwakIN |- | rowspan="1" align="center" | 2015 | align="left" valign="top" | Zoom | align="center" valign="top" | - | align="center" valign="top" | - | rowspan="1" align="left" | Zoom - Single |- | rowspan="1" align="center" | 2015 | align="left" valign="top" | Prendete | align="center" valign="top" | - | align="center" valign="top" | - | rowspan="1" align="left" | AwakIN |- | rowspan="1" align="center" | 2016 | align="left" valign="top" | Solitary Conversations | align="center" valign="top" | - | align="center" valign="top" | - | rowspan="1" align="left" | 2moonS |- | rowspan="1" align="center" | 2016 | align="left" valign="top" | Luchando | align="center" valign="top" | - | align="center" valign="top" | - | rowspan="1" align="left" | 2moonS |- | rowspan="1" align="center" | 2016 | align="left" valign="top" | Let me be me | align="center" valign="top" | - | align="center" valign="top" | - | rowspan="1" align="left" | 2moonS |- |} == Reference == <references group="" responsive="1"></references> == Vanjski linkovi == {{Commons category|JC Gonzalez}} * [http://www.JCgonzalez.net Zvanični sajt JC Gonzalez] na engleskom, francuskom i španskom jeziku. * {{Imdb name|3507399|JC Gonzalez}} * {{Instagram|JCgonzalezMusic|JC Gonzalez}} * {{Twitter|JCgonzalezMusic|JC Gonzalez}} * [http://www.tv.com/people/jc-gonzalez/ JC Gonzalez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180821094110/http://www.tv.com/people/jc-gonzalez/ |date=21. 8. 2018 }} u TV.com * [https://www.musica.com/letras.asp?letras=56100/ JCgonzalez] u Musica.com * [https://web.archive.org/web/20190404015700/http://www.colarte.com/colarte/conspintores.asp?idartista=50545 JC Gonzalez u ColArte - Biblioteca Virtual del Arte en Kolumbija] * [https://www.youtube.com/channel/UCI7tcEV7nigQEsgd3dmWgUg JC Gonzalez] na [[YouTube|YouTube-u]] * [https://medium.com/@spreadyourwings60/jc-gonzalez-the-lord-of-pop-music-e2a83faa4074?source=friends_link&sk=f6acf54d51f9955cac8fc5dfed12e601 JC GONZALEZ “PJEVAČ POP MUZIKE”] {{DEFAULTSORT:Gonzalez, JC}} [[Kategorija:JC Gonzalez]] [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Bogotá]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Latino pop pjevači]] [[Kategorija:Kolumbijski pjevači]] [[Kategorija:Kolumbijski pjevači-tekstopisci]] [[Kategorija:Kolumbijski pop pjevači]] [[Kategorija:Kolumbijski reggaeton umjetnici]] [[Kategorija:Muzičari iz Houstona]] [[Kategorija:Pjevači iz Teksasa]] [[Kategorija:Kolumbijski glumci]] [[Kategorija:Kolumbijski dance muzičari]] [[Kategorija:Hip hop pjevači]] [[Kategorija:Kolumbijski filmski glumci]] [[Kategorija:Glasovni glumci]] [[Kategorija:Kolumbijski filantropi]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Kolumbije]] [[Kategorija:Tenori]] tumknsgmh7ndohctsjd8828cmxvqixd 0 453414 3712919 3678914 2025-06-07T04:40:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712919 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Medicinski fakultet u Sarajevu | slika = | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = 1944. | vrsta = [[fakultet]] | krovna = [[Univerzitet u Sarajevu]] | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = | prorektor = | dekan = prof. dr. [[Amina Valjevac]] | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = | dodipl = | dipl = | doktorat = | ostali = | adresa = Čekaluša 90 | grad = [[Sarajevo]] | savezna_država = | provincija = | država = [[Bosna i Hercegovina]] | koor = | kampus = | prijašnja_imena = | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | web-sajt = [http://www.mf.unsa.ba/] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Medicinski fakultet u Sarajevu''' je [[Fakultet|visokoškolska ustanova]] i članica [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Fakultet je osnovan 1944. godine i najstarija je ustanova ovog tipa u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Trenutni vršilac dužnosti dekana fakulteta je prof. dr. Amina Valjevac == Historijat == Fakultet je osnovan ratne 1944. godine a na osnovu zakonske odredbe o osnivanju medicinskih fakulteta od 27. marta 1944.godine.<ref name="MFS">{{cite web |title=Historijat fakulteta |url=http://www.mf.unsa.ba/index.php/fakultet/opce-informacije/historijat |website=mf.unsa.ba |access-date=8. 5. 2019 |archive-date=24. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220824195806/https://www.mf.unsa.ba/index.php/fakultet/opce-informacije/historijat |url-status=dead }}</ref> Sa rodom je započeo 22. novembra 1944. godine, nastupnim predavanjem prof. dr. Stanka Sielskog, tadašnjeg imenovanog dekana. U prvi semestar te akademske godine bilo je upisano 160 studenata a prostorije fakulteta su se nalazile na [[Bistrik]]u, u dvjema zgradama. 1945. godine, nakon završetka rata Fakultet je prestao sa radom a već 1946. godine uspostavljen je kontinuitet u radu ove visokoškolske institucije.<ref name="MFS"/> Decembra 1947. izvršeno je preseljenje Fakulteta sa Bistriku u prve nove završene prostorije. U krugu nekadašnje [[Opća državna bolnica Koševo|Opće državne bolnice Koševo]] izgrađeni su amfiteatri za internu medicinu, hirurgiju i infektivne bolesti. Akademske 1949/50. godine Medicinski fakultet je već imao ustanovljeno 20 katedri. 1952. godine završena je izgradnja zgrade Fakulteta.<ref name="MFS"/> 1960. godine na ovom fakultetu osnovan je stomatološki smjer koji će 1974. godine prerasti u [[Stomatološki fakultet u Sarajevu|Stomatološki fakultet]].<ref name="MFS"/> Zajedno sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Sarajevu 1974. godine osnovan je i [[Farmaceutski fakultet u Sarajevu|Farmaceutski fakultet]].<ref name="MFS"/> == Studij i odsjeci == Na fakultetu su ustanovljeni jedinstveni odsjeci ''Medicina'' i ''Medicine na engleskom jeziku''. Studij se odvija u dva ciklusa studija (6+3 godine) Na fakultetu trenutno postoji 33 katedre i dva centra. == Također pogledajte == * [[Univerzitet u Sarajevu]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{URL|www.mf.unsa.ba/}} Službeni sajt fakulteta {{Univerzitet u Sarajevu}} [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1944.]] [[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Obrazovanje u Sarajevu]] [[Kategorija:Fakulteti u Sarajevu]] [[Kategorija:Medicinski fakulteti u Bosni i Hercegovini]] 8lc6l72yu1t4omduy1mqjl037f0r1ku 0 454279 3712893 3679605 2025-06-07T01:52:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712893 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Pokrajina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = | izvorno_ime = ''Луганська область'' (ukr)<br>''Луганская область'' (rus) | drugo_ime = | kategorija = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag_of_Luhansk_Oblast.svg | simbol = Coat_of_Arms_Luhansk_Oblast.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Ukrajina | zastava_države = da <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Lugansk]], trenutno [[Sievierodonetsk]] <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 26,684 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo =2,239,500<ref name="census09">{{cite web|url=http://www.ukrstat.gov.ua/ |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20020915155109/http://www.ukrstat.gov.ua/ |archive-date=15. 9. 2002|title=State Statistics Committee of Ukraine |access-date=5. 7. 2019}}</ref> | stanovništvo_datum = 1. 9. 2013 | stanovništvo_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan =3. juni 1938. | datum = | vlada = | lider = | lider_vrsta = Guverner | partija_lidera = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]| utc_odstupanje =+2 | vremenska_zona_DST = [[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]| utc_offset_DST =+3 | poštanski_broj = | pozivni broj = +380-64 | kod = UA-09 | kod_vrsta = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Luhansk_in_Ukraine_(claims_hatched).svg <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = [http://loga.gov.ua/ loga.gov.ua/] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Luganska oblast''' ({{jez-uk|Луганська область}}; {{jez-ru|Луганская область}}) je jedna od [[Oblasti u Ukrajini]]. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Ukrajine i zauzima površinu od 26.684&nbsp;km<sup>2</sup>. Prema podacima iz 2013. godine u Luganskoj oblasti je živjelo 2.239.500 stanovnika. Do sukoba u Ukrajini administrativni centar Oblasti se nalazio u [[Lugansk]]u ali je potom izmješten u grad u Sievierodonetsk. Ostali veći gradovi su: Alchevsk, Antratsyt, Brianka, Kirovsk, Krasnyi Luch, Krasnodon, Lysychansk, Luhansk, Pervomaisk, Rovenky, Rubizhne, Sverdlovsk, Sievierodonetsk i Stakhanov. == Historija == Oblast je osnovana 1938. godine i nosila je naziv Vorošilovgradska oblast (do 1958. i ponovo od 1970. do 1990.) u čast Klimenta Vorošilova. 8. aprila 2014. godine, [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|nakon pripajanja Krima Rusiji]], ruski militanti su zauzeli administrativnu zgradu u Luganskoj oblasti nakon što su isto to uradili i proruski separatisti u Donjecku planirajući proglasili Lugansku parlamentarnu republiku. Kada je Luganska parlamentarna republika prestala da postoji, separatisti su 27. aprila 2014. proglasili Lugansku Narodnu Republiku a 11. maja 2014. održali i sporni referendum o odvajanju od Ukrajine. Legitimnost referenduma nije priznala nijedna vlada. Nakon ovih događaja otpočeo je rat u [[Rat u istočnij Ukrajini|regiji Donbas]]. == Administrativna oblast == Luganska oblast je podijeljena na 8 administrativne jedinice (rejona). == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Luhansk Oblast}} * [http://loga.gov.ua/ Zvanični sajt Oblasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040405072641/http://www.loga.gov.ua/ |date=5. 4. 2004 }} {{Administrativna podjela Ukrajine}} [[Kategorija:Oblasti u Ukrajini]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1938.]] [[Kategorija:Luganska oblast| ]] amjvf0926se66p9bt49s7jjlyltloxm 0 456006 3712748 3534380 2025-06-06T12:56:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712748 wikitext text/x-wiki {{Islam u Evropi}} '''Islam u Sjevernoj Makedoniji''' nakon [[Kršćanstvo|kršćanstva]] ([[Pravoslavlje|pravoslavlja]]) predstavlja drugu najzastupljeniju [[Religija|religiju]] s oko trećine u ukupnom broju stanovnika [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]]. Muslimani Sjeverne Makedonije su uglavnom [[Sunitski islam|suniti]] [[Hanefijski mezheb|hanefijskog mezheba]]. Neka sjeverozapadna i zapadna područja uz granicu s [[Kosovo]]m i [[Albanija|Albanijom]] imaju muslimansku većinu. Velika većina makedonskih muslimana su etnički [[Albanci]], a od ostalih muslimana tu su prije svega [[Turci]], [[Romi]] i [[Bošnjaci]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Tetovo_Bunte_Moschee.jpg|mini|lijevo|250px|[[Šarena džamija u Tetovu|Šarena džamija]] u makedonskom gradu [[Tetovo|Tetovu]] izgrađena 1438. godine]] === Etnicitet === Albanci islamske vjeroispovijesti čine otprilike 25% ukupnog stanovništva Sjeverne Makedonije i najbrojnija su muslimanska zajednica ove države. Žive uglavnom u [[Pološka oblast|Pologu]] i zapadnim oblastima zemlje. Turci, koji čine oko 4% ukupnog stanovništva zemlje, raštrkani su po cijeloj državi, ali uglavnom u većim gradovima, kao i Romi muslimanske vjeroispovjesti. Bošnjaci su uglavnom koncentrirani u [[Skoplje|Skoplju]]. Makedonci muslimani su zastupljeni s oko 40.000 do 100.000 pripadnika i mogu se naći u zapadnom dijelu Sjeverne Makedonije, na područjima [[Centar Župa]], [[Debar]], [[Struga]] i [[Plasnica]].<ref>{{Harvnb|Nielsen|Akgonul|Alibasic|2009|loc=221}}</ref> {| class="wikitable sortable" |+ '''Populacija muslimanskih zajednica Sjeverne Makedonije prema popisima iz 1981. i 2002.''' ! Etnička grupa ! Populacija u 1981. ! Populacija u 2002. |- | [[Albanci Sjeverne Makedonije|Albanci]] | 377.208<ref name="Interethnic Relations and Minorities in the Republic of Macedonia">{{cite book| last=Ortakovski |first=Vladimir T. |url= http://www.seep.ceu.hu/issue21/ortakovski.pdf |title=Interethnic Relations and Minorities in the Republic of Macedonia |journal=Southeast European Politics |volume=2 |issue=1 |pages=25–45}}</ref><ref name="Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016">{{cite web |url= http://www.stat.gov.mk/Publikacii/PDFSG2016/03-Naselenie-Population.pdf |title=Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016, p. 67 |publisher=Republic of Macedonia, State Statistical Office |date=2016 |access-date=3. 10. 2019}}</ref> | 509.083<ref name="Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016"/><ref name="Census of Pupulation, Households and Dwellings in the Republic of Macedonia, 2002">{{cite web|url= http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaIX.pdf |title=Census of Pupulation, Households and Dwellings in the Republic of Macedonia, 2002, p. 591 |publisher=Republic of Macedonia, State Statistical Office |date=2002 |access-date=3. 10. 2019}}</ref> |- | [[Turci Sjeverne Makedonije|Turci]] | 86.591<ref name="Interethnic Relations and Minorities in the Republic of Macedonia"/><ref name="Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016"/> | 77.959<ref name="Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016"/><ref name="Census of Pupulation, Households and Dwellings in the Republic of Macedonia, 2002"/> |- | [[Romi muslimani Sjeverne Makedonije|Romi muslimani]] | 43.125<ref name="Interethnic Relations and Minorities in the Republic of Macedonia"/><ref name="Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016"/> | 53.879<ref name="Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016"/><ref name="Census of Pupulation, Households and Dwellings in the Republic of Macedonia, 2002"/> |- | [[Makedonci muslimani]] | style="text-align:left;" rowspan="2"| 39.513<ref name="Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016"/> | 2.553<ref name="Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016"/><ref>[http://www.stat.gov.mk/Publikacii/PDFSG2014/03-Naselenie-Population.pdf ''Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2014'', p. 67], 3. 10. 2019</ref> |- | [[Bošnjaci Sjeverne Makedonije|Bošnjaci]] | style="text-align:left;" rowspan="2"| 17.018<ref name="Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016"/><ref name="Census of Pupulation, Households and Dwellings in the Republic of Macedonia, 2002"/> |} === Populacija kroz historiju === U sljedećoj tabeli dat je prikaz kretanja broja muslimana u odnosu na ukupno stanovništvo Sjeverne Makedonije a prema godinama kada je vršen popis stanovništva. Postotak muslimana u Sjevernoj Makedoniji a i njihov ukupni broj općenito se smanjivao od 1904. do polovine 20. vijeka ali je počeo ponovo rasti zbog visoke stope [[natalitet]]a među muslimanskim porodicama, dosegnuvši 33,33% u 2002. Prema popisu iz 2002. godine, 46,5% djece u dobi do 4 godine bila su iz muslimanskih porodica.<ref name="stat.gov.mk">[http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaIX.pdf ''Census of Pupulation, Households and Dwellings in the Republic of Macedonia, 2002'', p. 518]</ref> U 2010. godini 39,3% stanovništva se izjašnjavalo kao muslimani.<ref name="auto">''[http://www.pewforum.org/2015/04/02/religious-projection-table/2010/percent/all/ "Religious Composition by Country, 2010-2050"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170802041823/http://www.pewforum.org/2015/04/02/religious-projection-table/2010/percent/all/ |date=2. 8. 2017 }}'' in: ''Pew Research Center'', Pristupljeno 4. 10. 2019</ref><ref name="auto1">''[http://www.globalreligiousfutures.org/countries/republic-of-macedonia#/?affiliations_religion_id=0&affiliations_year=2010&region_name=All%20Countries&restrictions_year=2013 Republic of Macedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180516200157/http://globalreligiousfutures.org/countries/republic-of-macedonia#/?affiliations_religion_id=0&affiliations_year=2010&region_name=All%20Countries&restrictions_year=2013 |date=16. 5. 2018 }}'', in: ''Pew-Templeton Global Religious Futures'', Pristupljeno 4. 10. 2019</ref> Predviđa se da će islam postati najveća religija u zemlji do 2050. godine, a više od polovice stanovništva zemlje će se pridržavati vjere.<ref>{{cite web|url=http://www.pewforum.org/2015/04/02/religious-projections-2010-2050/|title=The Future of World Religions: Population Growth Projections, 2010-2050|date=2. 4. 2015|publisher=}}</ref> {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Muslimanska populacija ! Populacija u % |- | 1904. | 634.000<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020">''{{cite web |last=Kettani |first=Houssain |url=http://www.ijesd.org/papers/29-D438.pdf |title=Muslim Population in Europe: 1950 – 2020 |publisher=International Journal of Environmental Science and Development vol. 1, no. 2, p. 156 |date=2010 |access-date=17. 11. 2016 |archive-date=27. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170827152425/http://www.ijesd.org/papers/29-D438.pdf |url-status=dead }}''</ref> | 36,76% |- | 1912. | 384.000<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/> | 33,47% |- | 1921. | 269.000<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/> | 31,43% |- | 1948. | 314.603<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/> | 27,29% |- | 1953. | 388.515<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/> | 29,78% |- | 1961. | 338.200<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/> | 24,05% |- | 1971. | 414.176<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/> | 25,14% |- | 1981. | 546.437<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/> | 28,62% |- | 1991. | 611.326<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/> | 30,06% |- | 1994. | 581.203<ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/><ref>{{cite book| last=Coughlin |first=Kathryn M. |url=https://books.google.de/books?id=UlaBw3MUGBEC&pg=PA16&lpg=PA16&dq=Macedonia+1994+581,203+Muslims&source=bl&ots=BBEnC1fihm&sig=RmdsgdfZMHIILXyYEwWZ0Liuj6c&hl=de&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Macedonia%201994%20581%2C203%20Muslims&f=false |title=Muslim Cultures Today, A Reference Guide |publisher=Greenwood Press, Westport, Connecticut, London |date=2006 |page=16}}</ref> | 30,04% |- | 2002. | 674.015<ref name="stat.gov.mk"/><ref name="Muslim Population in Europe: 1950 – 2020"/> | 33,33% |- | 2010. | 808.512 | 39,3%<ref name="auto"/><ref name="auto1"/> |} === Geografska rasprostranjenost muslimana === U sljedećoj tabeli dat je spisak makedonskih općina gdje muslimani čine natpolovičnu većinu. {| class="wikitable sortable" |+ ! Općina ! Populacija (2002) ! Muslimani (2002) ! Procenat (%) |- | Kamenjane | 14.442 |14.365 |99,5% |- | Šipkovica |7.820 |7.783 |99,5% |- |Negotino-Pološko |16.813 |16.720 |99,4% |- |Želino |24.390 |24.210 |99,3% |- |Bogovinje |14.555 |14.445 |99,2% |- |Kondovo |11.155 |11.047 |99,0% |- |Velešta |8.156 |8.072 |99,0% |- |Centar Župa |6.299 |6.215 |98,7% |- |Oslomej |10.425 |10.260 |98,4% |- |Džepčište |7.919 |7.789 |98,4% |- |Plasnica |4.545 |4.465 |98,2% |- |Delogoždi |7.884 |7.724 |98,0% |- |Studeničani |17.246 |16.828 |97,6% |- |Lipkovo |27.058 |26.351 |97,4% |- |Zajas |11.605 |11.303 |97,4% |- |Čegrane |12.310 |11.967 |97,2% |- |Srbinovo |3.709 |3.593 |96,9% |- |Debar |17.952 |17.083 |95,2% |- |Rostuša |9.451 |8.940 |94,6% |- |Saraj |24.253 |22.768 |93,9% |- |Aračinovo |11.992 |10.925 |91,1% |- |Labuništa |8.935 |8.061 |90,2% |- |Žitoše |2.128 |1.917 |90,1% |- |Šuto Orizari |17.357 |15.231 |87,8% |- |Vrapčište |8.586 |7.525 |87,6% |- |Tearce |22.454 |19.508 |86,9% |- |Vrutok |5.999 |5.159 |86,0% |- |Dolna Banjica |9.467 |7.847 |82,9% |- |[[Gostivar]] |49.545 |36.045 |72,8% |- |Tetovo |70.841 |49.927 |70,5% |- |Brvenica |15.855 |9.781 |61,7% |- |Vratnica |3.563 |2.181 |61,2% |- |Dolneni |11.583 |6.688 |57,7% |- |Struga |36.892 |18.967 |51,4% |} == Galerija == <gallery> Datoteka:2011 Bitola, Meczet Jeni 01.JPG|Nova džamija u [[Bitolj]]u Datoteka:Bitola.1914 01.jpg|Bazar u Monastiru (Bitolj) 1914. Datoteka:Bitola - postcard.jpg|Razglednica s ponoramom Bitolja (oko 1916) Datoteka:View of Mustafa Pasha`s Mosque - North-Western side.JPG|Džamija Mustafe-paše Datoteka:Door detail from Mustafa Pasha´s Mosque 3.JPG|Detalji ulaznih vrata džamije Mustafe-paše Datoteka:Inscription above the main entrance of Mustafa Pasha`s Mosque.JPG|Natpis na džamiju Mustafe-paše </gallery> == Također pogledajte == * [[Demografija Sjeverne Makedonije]] * [[Religija Sjeverne Makedonije]] * [[Albanci Sjeverne Makedonije]] * [[Bošnjaci Sjeverne Makedonije]] * [[Muslimani Sjeverne Makedonije]] * [[:Kategorija:Džamije u Sjevernoj Makedoniji]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Islam in North Macedonia}} [[Kategorija:Islam i društvo]] [[Kategorija:Islam u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Islam po državama|Sjeverna Makedonija]] aca7y5cvvjdbd5qd35pauap99htm8q1 0 456998 3712867 3390853 2025-06-06T22:56:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712867 wikitext text/x-wiki '''Kvartar'''<ref>https://www.dictionary.com/browse/quaternary</ref> je sadašnji i najnoviji od tri [[Period (geologija)|perioda]] po [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|Međunarodnoj komisiji za stratigrafiju]] (ICS).<ref name="ICS2013">{{cite web |last1=Cohen |first1=K.M. |last2=Finney |first2=S.C. |last3=Gibbard |first3=P.L. |last4=Fan |first4=J.-X. |title=International Chronostratigraphic Chart 2013 |url=http://www.stratigraphy.org/icschart/chronostratchart2013-01.pdf |website=stratigraphy.org |publisher=ICS |access-date=15. 6. 2014 |ref=ICS2013}}</ref> Slijedi iza [[neogen]]skog perioda i proteže se od prije 2.588 ± 0.005 miliona godina do danas.<ref name=ICS2013 /> Kvartarni period podijeljen je u dvije epohe: *[[pleistocen]] (prije 2,588 miliona godina do prije 11,7 hiljada godina), i *[[holocen]] (od prije 11,7 hiljada godina do danas).<ref>[https://earthquake.usgs.gov/learn/glossary/?term=Late%20Quaternary Earthquake Glossary - Late Quaternary] U.S. Geological Survey</ref> Kvartar se obično definira cikličnim porastom i opadanjem kontinentalnog ledenog sloja, povezanih s [[Milankovićevi ciklusi|Milankovićevim ciklusima]] i pratećim klimatskih i okolišnim promjenama koje su se dogodile.<ref name="Denton2010">{{cite journal |last1=Denton |first1=G.H. |last2=Anderson |first2=R.F. |last3=Toggweiler |first3=J.R. |last4=Edwards |first4=R.L. |last5=Schaefer |first5=J.M. |last6=Putnam |first6=A.E. |title=The Last Glacial Termination |journal=Science |date=2010 |volume=328 |issue=5986 |pages=1652–1656 |doi=10.1126/science.1184119}}</ref><ref>{{cite book |last1=Lowe |first1=J.J. |last2=Walker |first2=M.J.C. |title=Reconstructing Quaternary Environments |url=https://archive.org/details/reconstructingqu0000lowe |date=1997 |publisher=Routledge |isbn=978-0582101661}}</ref> {| class="wikitable" |+ '''Stratigrafska šema kvartara''' ! colspan="2" align="center" | Geološko doba (epoha) ! align="center" | Kontinentalno zahlađenje sjeverne Evrope ! align="center" | Planinsko zahlađenje Alpa ! align="center" | Datacija (milioni godina) |- | colspan="2" align=left| Holocen | | | align="right"|0,0117 |- | rowspan="16" | Pleistocen | rowspan="2" align="center" | Kasni ili gornji (tarantij) | align="center" | Weichsel (glacijal) | align="center" | Würm | rowspan="2" align="right" valign="bottom" |0,126 |- | align="center" | Eem (interglacijal) | align="center" | Riss/Würm |- |rowspan="5" align="center"| Srednji (ioniaj) | align="center" | Saale (glacijal) | align="center" | Riss |rowspan="5" valign="bottom" align="right" |0,781 |- | align="center" | Holstein (interglacijal) | align="center" | Mindel/Riss |- | align="center" | Elster (glacijal) | align="center" | Mindel |- |rowspan="2" align="center"|Cromer (nekoliko gl. i igl.) |align="center" | Haslach |- |align="center" | Günz/Mindel |- |rowspan="5" align="center"| Rani ili donji (kalabrij) |rowspan="2" align="center" | Bavel (nekoliko gl. i ingl.) |align="center" | Günz |rowspan="5" valign="bottom" align="right"|1,806 |- |align="center" | Donau/Günz |- | align="center" | Menap (glacijal) | rowspan="3" align="center" | Donau |- |align="center" | Waal (integlacijal) |- |align="center" | Eburon (glacijal) |- |align="center" | Rani ili donji (gelasij, waltonij) | | |align="right" | 2,588 |- |} ==Historija istraživanja== U 1759. [[Giovanni Arduino]] predložio je da se geološki slojevi sjeverne [[Italija|Italije]]) podijele u četiri uzastopne formacije ili "redove" ([[italijanski jezik|it.]]| ''quattro ordini'').<ref>Vidi: {{cite journal |last1=Arduino |first1=Giovanni |title=Lettera Segonda di Giovanni Arduino … sopra varie sue osservazioni fatte in diverse parti del territorio di Vicenza, ed altrove, apparenenti alla Teoria terrestre, ed alla Mineralogia |journal=Nuova Raccolta d'Opuscoli Scientifici e Filologici [New collection of scientific and philogical pamphlets] |date=1760 |volume=6 |pages=133 (cxxxiii)–180(clxxx) |trans-title=Second letter of Giovani Arduino … on his various observations made in different parts of the territory of Vincenza, and elsewhere, concerning the theory of the earth and mineralogy |language=Italian}}</ref> Raspoloživo na:<ref>[https://bibdig.museogalileo.it/Teca/Viewer;jsessionid=3160EE486323866602B9590459D7111B?an=323812_6 Museo Galileo (Florence (Firenze), Italy)] From p. 158 (clviii): ''"Per quanto ho potuto sinora osservavare, la serie di questi strati, che compongono la corteccia visibile della terra, mi pare distinta in quattro ordini generali, e successivi, senza considerarvi il mare.</ref> * Prevod:<ref>{{cite journal |last1=Ell |first1=Theodore |title=Two letters of Signor Giovanni Arduino, concerning his natural observations: first full English translation. Part 2. |journal=Earth Sciences History |date=2012 |volume=31 |issue=2 |pages=168–192|doi=10.17704/eshi.31.2.c2q4076006wn7751 }}</ref> Termin ''kvartar'' tj. „četvrto” uveo je [[Jules Desnoyers]] 1829. godine za sedimente sliva [[Francuska|francuske]] [[Sena (rijeka)|Sene]] koji su očito bili mlađi od [[stijena (geologija)|stijena]] [[tercijar]]nog [[period (geologija)|perioda]].<ref>{{cite journal |last1=Desnoyers |first1=J.|title=Observations sur un ensemble de dépôts marins plus récents que les terrains tertiaires du bassin de la Seine, et constituant une formation géologique distincte; précédées d'un aperçu de la nonsimultanéité des bassins tertiares |journal=Annales des Sciences Naturelles |date=1829 |volume=16 |pages=171–214, 402–491}}</ref><ref>https://www.biodiversitylibrary.org/item/29350#page/177/mode/1up</ref><ref>[https://www.biodiversitylibrary.org/item/29350#page/199/mode/1up From p. 193:]</ref> {{Citat|Ono što bih želio prije svega dokazati jest da se niz tercijarnih ležišta kontinuiran – pa čak i počeo u novijim bazenima – prije dugo vremena, možda nakon toga što je [[Sena (rijeka)|Sena]] bila potpuno ispunjena i da te kasnije tvorbe - „kvartarne” (1), tako da kažem - ne bi trebale zadržati ime aluvijalnih naslaga više od pravih i drevnih tercijarnih ležišta, od kojih se moraju također razlikovati.}} Međutim, na istoj stranici Desnoyers jeodustao od korištenja izraza „kvatarni”, jer razlika između kvartarnih i tercijarnih naslaga nije bila jasna.<ref>{{Cite web|url=http://shodhganga.inflibnet.ac.in/bitstream/10603/77123/8/08_chapter%201.pdf|title=Late Quaternary Fluvial and Coastal Sequences Chapter 1: Introduction|last=|first=|date=|website=|access-date=2017}}</ref> Kvartarni period slijedi iza [[neogen]]a i proteže se do danas. Obuhvata vremenski raspon [[glacijacija]] klasificiran kao [[pleistocen]], a uključuje sadašnje međuglacijalno vremensko razdoblje, [[holocen]]. Ovo stavlja početak kvartara na početak glacijacije [[Sjeverna hemisfera|Sjeverne hemisfere]] prije otprilike 2,6 miliona godina. Prije 2009. godine definirano je da pleistocen traje od prije 1,805 miliona godina do danas, pa trenutna definicija pleistocena uključuje dio onoga što je prije 2009. godine definirano kao [[pliocen]]. Stratigrafi kvartara obično su određivali regionalne pododjele. Od 1970-ih, [[Međunarodna komisija za stratigrafiju]] (ICS) pokušala je napraviti jedinstvenu geološku vremensku skalu, na temelju [[GSSP]], koja bi se mogla koristiti na međunarodnoj razini. Kvatarni pododjeljci definirani su na temelju [[biostratigrafija|biostratigrafije]] umjesto [[paleoklima|paleoklime]]. To je dovelo do problema da je predložena baza pleistocena bila prije 1.805 miliona godina, dugo nakon početka glavnih glacijacija na Sjevernoj hemisferi. ICS je zatim predložio da se u potpunosti ukine naziv kvartar, što se činilo neprihvatljivim [[Međunarodna unija za kvartarna istraživanja|Međunarodnoj uniji za kvartarna istraživanja]] (INQUA). U 2009. odlučeno je da se kvartar učini najmlađim razdobljem [[kenozoik|kenozojske]] ere sa bazom na 2,588 miliona godina, uključujući stadij [[Gelazijan]], koji se ranije smatrao dijelom neogenog perioda i pliocenske epohe.<ref name="ICS2009">[http://www.quaternary.stratigraphy.org.uk/correlation/GSAchron09.jpg See the 2009 version of the ICS geologic time scale]</ref> Kao treća epoha predložen je [[antropocen]], kao znak antropogenog utjecaja na globalno okruženje počevši od [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]], ili prije otprilike 200 godina.<ref name="Zalasiewicz2011">{{cite journal |last1=Zalasiewicz |first1=J. |last2=Williams |first2=M. |last3=Haywood |first3=A. |last4=Ellis |first4=M. |title=The Anthropocene: a new epoch of geological time? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A |date=2011 |volume=369 |issue=1938 |pages=835–841 |doi=10.1098/rsta.2010.0339 |ref=Zalasiewicz2011 |pmid=21282149|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/14867/1/Anthropocene_overview.pdf }}</ref> ICS nije službeno odredio antropocen, ali radna skupina radi na prijedlogu za stvaranje njegove epohe ili potperioda.<ref name="Anthrogroup">{{cite web |title=Working Group on the 'Anthropocene'|url=http://quaternary.stratigraphy.org/workinggroups/anthropocene/|website=Subcomission on Quaternary Stratigraphy|access-date=16. 6. 2014|ref=Anthrogroup}}</ref> ==Geologija== Oko 2,6 miliona godina kvartara predstavlja vrijeme tokom kojeg su se pojavili prepoznatljivi ljudi. U ovom kratkom geološkom vremenskom razdoblju došlo je do relativno malih promjena u distribuciji kontinenata zbog pomjeranja [[tektonska ploča|tektonskih ploča]]. Kvatarni geološki zapis sačuvan je detaljnije od onoga za ranija razdoblja. Glavne geografske promjene u ovom vremenskom razdoblju uključivale su nastanak tjesnacâ [[Bosfor]]a i [[Skagerrak]]a, za vrijeme ledenjačkih epoha, koji su pretvorili [[Crno more|Crno]] i [[Baltičko more]] u slatkovodna, praćeno njihovim poplavama (i povratkom u slanu vodu) porastom razine mora; periodično punjenje [[Lamanš|Engleskog kanala]], tvoreći kopneni most između Britanije i evropskog kopna; periodično zatvaranje [[Beringov moreuz|Beringovog moreuza]], tvoreći [[Beringija|kopneni most između Azije i Sjeverne Amerike]], te periodične poplave sa ravnim uzdignućima isprepletanim kanalima ledenjačkog ili fluvioledničkog porijekla i sa lošim tlom i malo vegetacije, posebno na visoravnima američkog sjeverozapada sa ledenom vodom. Trenutni opseg [[Hudson Bay]]a, [[Velika jezera|Velikih]] i ostalih većih jezera Sjeverne Amerike posljedica je prilagodbe [[Kanadski štit|Kanadskog štita]] od posljednjeg ledenog doba. Tokom kvartarnog vremena postojale su različite obale od današnjih. ==Klima== [[Klima]] bila je obilježena periodičnim [[glacijacija]]ma s kontinentalnim ledenjacima koji su se udaljavali od polova za 40 stepeni [[geografska širina|geografske širine]]. Na kraju [[pleistocen]]ske epohe, došlo je do velikog izumiranja velikih sisara u sjevernim područjima. Mnogi oblici kao što su [[sabljasta mačka]], [[mamut]]i, [[mastodont]]i, [[gliptodont]]i itd., [[izumiranje|izumrli]] su širom svijeta. Ostali, uključujući i [[konj]]e, [[Kamila|kamile]] i [[američki gepardi|američkog geparda]] izumrli su u [[Sjeverna Amerija|Severnoj Americi]].<ref>{{Cite web|url =http://www.unr.edu/cla/anthro/people/faculty/haynes/download%20Haynes+StanfordCamelops.pdf|title =Stanford Camelops|last =Haynes|archive-url =https://web.archive.org/web/20140309104319/http://www.unr.edu/cla/anthro/people/faculty/haynes/download%20Haynes+StanfordCamelops.pdf|archive-date =9. 3. 2014}}</ref><ref>{{Cite web|title = Extinct American Cheetah Fact Sheet|url = http://library.sandiegozoo.org/factsheets/_extinct/cheetah1_american/cheetah1_american.html|website = library.sandiegozoo.org|access-date = 10. 12. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20160304023142/http://library.sandiegozoo.org/factsheets/_extinct/cheetah1_american/cheetah1_american.html|archive-date=4. 3. 2016|url-status = dead}}</ref> ===Kvartarne glacijacije=== {{Glavni|Glacijacija}} Tokom kvartara opetovano su se ponavljale [[Glacijacija|glacacije (glacijali)]] ili [[ledeno doba|ledena doba]], što je termin koji je Schimper skovao 1839. godine, a započele su na početka kvartara, prije oko 2,58 miliona godina i traju sve do danas. [[slika:IceAgeEarth.jpg|thumb|Umjetnička impresija o Zemlji tokom posljrdnjeg glacijalnog maksimuma]] U 1821. godini [[Švicarska|švicarski]] inženjer, [[Ignaz Venetz]] predstavio je članak u kojem sugerira prisustvo tragova prijelaza glečera na značajnoj udaljenosti od Alpa. Ovu je ideju u početku osporio drugi švicarski naučnik, [[Louis Agassiz]], ali se obavezao da će je opovrgnuti, na kraju je potvrdio hipotezu svog kolege. Godinu dana kasnije, Agassiz je iznio hipotezu o velikom glacijalnom razdoblju koje bi imalo dugotrajne opće efekte. Ova ideja donijela mu je međunarodnu slavu i dovela do uspostavljanja glacijalne teorije. Vremenom, zahvaljujući usavršavanju geologije, pokazano se da je bilo nekoliko perioda glacijalnih naleta i povlačenja te da su se minule temperature na Zemlji vrlo razlikovale od današnjih. Konkretno, [[Milankovićevi ciklusi]] [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]] temelje se na pretpostavci da su varijacije u dolaznom [[sunčevo zračenje|solarnom zračenju]] temeljni faktor koji kontrolira klimu Zemlje. Za to vrijeme, znatni ledenjaci napredovali su i povukli se nad većim dijelom Sjeverne Amerike i Evrope, dijelovima Južne Amerike i Azije, pa i cijelim Antarktikom. Formirana su [[Velika jezera]] i džinovski [[sisari]] uspijevali su u dijelovima Sjeverne Amerike i Evroazije koji nisu prekriveni ledom. Ovi sisari su izumrli kada je glacijalno doba završilo prije oko 11.700 godina. Moderni [ljudi] evoluirali je prije oko 315 000 godina. Tokom kvartarnog perioda, na Zemlji su dominirali [[sisari]], [[cvjetnice]] i [[insekt]]i. ==Također pogledajte== *[[Geologija]] *[[Geohronologija]] *[[Tercijar]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Quaternary}} *[http://quaternary.stratigraphy.org/ Subcommission on Quaternary Stratigraphy] *[http://quaternary.stratigraphy.org/charts/ Stratigraphical charts for the Quaternary] *[http://quaternary.stratigraphy.org/charts/version-history/ Version history of the global Quaternary chronostratigraphical charts (from 2004b)] * Silva, P.G. C. Zazo, T. Bardají, J. Baena, J. Lario, A. Rosas, J. Van der Made. 2009, «[https://web.archive.org/web/20120626140850/http://tierra.rediris.es/aequa/doc/tabla_aequav2_2009.pdf Tabla Cronoestratigrafíca del Cuaternario en la Península Ibérica - V.2]». [Versión PDF, 3.6 Megabyte. Asociación Española para el Estudio del Cuaternario (AEQUA), Departamento de Geología, Universidad de Salamanca, Spain. (Correlation chart of European Quaternary and cultural stages and fossils) * [http://ice.tsu.ru/index.php?view=category&catid=27&option=com_joomgallery&Itemid=40 Welcome to the XVIII INQUA-Congress, Bern, 2011] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321083821/http://ice.tsu.ru/index.php?view=category&catid=27&option=com_joomgallery&Itemid=40 |date=21. 3. 2012 }} * [https://ghkclass.com/ghkC.html?quaternary Quaternary (chronostratigraphy scale)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200427131947/https://ghkclass.com/ghkC.html?quaternary |date=27. 4. 2020 }} {{Geologija}} [[Kategorija:Kvartar| ]] [[Kategorija:Geološki periodi]] [[Kategorija:Geohronologija]] [[Kategorija:Kenozoik|03]] etubsyvoj7p2vpgjevl1qq3x9i5wm6h 0 457475 3713016 3574371 2025-06-07T11:07:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713016 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nadia Murad | slika = Nadia Murad in Washington - 2018 (42733243785) (cropped).jpg | opis = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Nadia Murad se nalazi Taha''' ({{Jez-ar|نادية مراد باسي طه}} ; rođena 1993.) <ref>{{Cite web|url=https://ekurd.net/yazidi-nadia-murad-married-2018-08-20|title=Iraqi Yazidi human rights activist Nadia Murad gets married|last=By Editorial Staff|date=20. 8. 2018|website=Kurd Net - Ekurd.net Daily News|access-date=21. 11. 2019|archive-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103133235/https://ekurd.net/yazidi-nadia-murad-married-2018-08-20|url-status=dead}}</ref> jeste [[Irak|irački]] Yazidi <ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/world/live/2018/oct/05/nobel-peace-prize-2018-live-updates|title=Nobel peace prize 2018 won by Denis Mukwege and Nadia Murad – as it happened|last=Siddique|first=Haroon|date=5. 10. 2018|work=The Guardian|last2=Maclean|first2=Ruth}}</ref> aktivista za ljudska prava koja živi u Njemačkoj. Godine 2014. je oteta iz rodnog grada Kočoa i tri mjeseca ju je držala [[Islamska Država|Islamska država]].<ref name="Newsweek-Testimony-2016">{{Cite news|url=http://www.newsweek.com/nadia-murad-isis-sex-slavery-yazidi-438421|title=ISIS sex slavery survivor on a mission to save Yazidi women and girls|last=Westcott|first=Lucy|date=19. 3. 2016|work=[[Newsweek]]|access-date=22. 9. 2016}}</ref> Murad je osnivač Nadia's Initiative, organizacije posvećene "pomaganju ženama i djeci žrtvama genocida, masovnih zločina i trgovine ljudima kako bi izliječili i obnovili svoje živote i zajednice".<ref name="FM">{{Cite web|url=https://www.forbes.com/profile/nadia-murad/|title=Nadia Murad|website=Forbes|access-date=5. 10. 2018}}</ref> U 2018. godini ona i Denis Mukwege zajednički su dobili [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu]] za [[Nobelova nagrada za mir|mir]] za "njihove napore za zaustavljanje upotrebe seksualnog nasilja kao oružja rata i oružanih sukoba ".<ref>{{Cite web|url=https://old.nobelprize.org/pea-press.pdf?_ga=2.201315175.873660876.1538722964-1765660518.1538398809|title=Announcement|website=The [[Nobel Peace Prize]]|access-date=21. 11. 2019|archive-date=5. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005154231/https://old.nobelprize.org/pea-press.pdf?_ga=2.201315175.873660876.1538722964-1765660518.1538398809|url-status=dead}}</ref> Ona je prva Iračanka i Yazidi koja je dobila Nobelovu nagradu.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-45759669|title=Nobel Peace Prize winner Nadia Murad|date=5. 10. 2018|work=BBC News}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Nadia Murad}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{Nagrada "Saharov"}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Murad, Nadia}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] tt6phtvkkqat65nxesnql3gibrqhyb6 0 458215 3712864 3632046 2025-06-06T22:15:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712864 wikitext text/x-wiki [[File:IE expansion.png|mini|desno|Mapa Indoevropskih migracija od oko 4000 do 1000 pne u skladu sa Kurganskim modelom]]. [[Datoteka:Corded Ware culture.png|mini|desno|Jamna kultura i prve ''kurganizirane kulture'' na evropskom tlu, oko 3200-2300. pne.]] '''Kurganska hipoteza''' (poznata i kao Kurganska teorija, Kurganski model, Stepska teorija) je jedan od najraširenijih prijedloga za identifikaciju [[Indoevropljani|Praindoevropske]] domovine iz koje su se raširili indoevropski jezici u [[Evropa|Evropu]] i dijelove [[Azija|Azije]].<ref name="Indoe">[https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos%3A2846/datastream/PDF/view Diplomski rad Mentor: doc. dr. sc. Boško Marijan Teorije o doseljenju Indoeuropljana -Sveučilište u Osijeku Filozofski fakultet]{{Mrtav link}}</ref> To predpostavlja da su narodi Kurganskih kultura u Pontskim stepama sjeverno od [[Crno more|Crnog mora]] bili prvi govornici Praindoevropskog jezika.<ref name="Indoev">[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Igrali%C5%A1te&action=edit Mentorica: Jasna Šimić - Seobe Indoeuropljana: Korijeni modernih jezika, Sveučilište u Osijeku Filozofski fakultet]</ref> Naziv je izveden iz [[Ruski jezik|ruske riječi]] kurgan (курга́н), za [[Tumuli|tumulus]] ili grobnu humku. == Osobine == [[Marija Gimbutas]] je, koristeći sintezu arheologije i lingvistike, teoriju prvi put formulisala 1950. god. uvodeći i termin ''Kurganske kulture'' za grupu kultura na prostoru stepa, uključujući i [[Jamna kultura|Jamna kulturu]] i njene predhodnice: *[[Dnjestar-Bug kultura]] (6. milenijum) *[[Samara kultura]] (5. milenijum): domestikacija konja. *[[Khvalynsk kultura]] (5. milenijum) *[[Dnjepar–Don kultura]] (5.- 4. milenijum) *[[Sredny Stog kultura]] (sredina 5. do sredine 4. milenijuma) *[[Maikop kultura]]–[[Dereivka]] (sredina 4. do sredine 3. milenijuma): kultura sa prvim pokazateljima početka [[Brontano doba|Bronzanog doba]]. *[[Jamna kultura]] (kultura grobnih jama): Sama za sebe predstavlja jedan raznoliki kulturni horizont razgranat čitavim Pontskim stepama od sredine 4. do 3. milenijuma) *[[Usatovo kultura]] (kasni 4. milenijum) Navedene kulture prošle su razvojni put od [[mezolit]]a (lovci - sakupljači), [[neolit]]a (stočarstvo), do [[eneolit]]a (upotreba bakra), da bi stvorile kulturu podijeljenu u četiri sfere:<ref>[https://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=18727 James P. Mallory - INDOEUROPLJANI - zagonetka njihova podrijetla]{{Mrtav link}}</ref> * Društvena - osnovu je činio patrijarhalni rod, koji je u potrazi za novim ispašama i prostorima postao čvrsta i borbena organizacija. Njihovi kultovi i obredi, odnosno religijski sistem u cjelini, bio je drukčiji od onog koji su razvili neolićani. Važnu je ulogu igrao kult predaka i u vezi sa njim, kult mrtvih. Sahrane su obavljane u kurganima, veoma često sa nasutim materijalom iznad (tumuli) odnosno u jamnim grobovima gdje su tijelima bila savijana koljena i oblagana ili bojena crvenim [[oker]]om, ponekad i sa više grobova u pojedinim kurganima, često dodatno iskopani. Značajno je da su se u grobovima nalazile i ritualne žrtve (goveda, svinje, ovce, koze i konji). Unutar roda je došlo i do izdvajanja obrtničkog sloja društva, posebno metalurga.<ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA - Kultovi sa Mediterana |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 1. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191001111100/https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |url-status= dead }}</ref> * Tehnološka - metalurška produkcija i proizvodnja metalnog oruđa i oružja (sjekira i bodež), * Ekonomska - nomadsko stočarstvo (goveče, ovca, koza), domestikacija konja i njegova upotreba kao tegleće i jahaće životinje, upotreba kola sa točkovima. Poznavali su i zemljoradnju ali manjem obimu. Neke su zajednice koristile i ralo sa zapregom (goveče) * Materijalna - korištenje dekorativnih prstenova od plemenitih metala zajedno s koštanim diskovima i koštanim kopčama te učestala upotreba vrpčastog ukrasa na keramici.<ref name="Renfreu">[http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10868/1/Ramona%20Felinger%20-%20Indoeuropeizacija%20u%20arheoloskom%20i%20lingvistickom%20kontekstu.pdf Ramona Felinger - INDOEUROPEIZACIJA U ARHEOLOŠKOM I LINGVISTIČKOM KONTEKSTU, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FILOZOFSKI FAKULTET, Odsjek za arheologiju, Zagreb, 2018]</ref> == Širenje == Početkom 3. milenijuma kultura se proširila cijelim stepskim prostorom i istočnom Evropom, stvarajući nove ''kurganizirane kulture''. Proces se odvijao u tri talasa ekspanzije: * '''Prvi talas''', iz perioda Kurgan I, je ekspanzija od [[Volga|Volge]] do Dnjepra, stvarajući koegzistenciju Kurgan 1 i [[Kultura Cucuteni|Cucuteni–Tripolje kulture]]. Posljedice ove ekspanzije osjetile su se na [[Balkan]]u i duž [[Dunav]]a do [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]] u [[Srbija|Srbiji]] i [[Lenđel kultura|Lengyel]] kulture u [[Mađarska|Mađarskoj]]. *'''Drugi talas''', sredinom 4. milenijuma pne, rezultirao je oko 3000. god stvaranjem [[Kultura vrpčaste keramike|Kulture vrpčaste keramike]], [[Badenska kultura|Baden kulture]] i [[Kultura loptastih amfora|Kulture kuglastih amfora]], i upadom Imdoevropskih jezika u Evropu. *'''Treći talas''', 3000–2800 pne, sa pojavom karakterističnih grobnih jama na prostoru današnje [[Rumunija|Rumunije]], [[Bugarska|Bugarske]], Mađarske i [[Gruzija|Gruzije]], te nestankom [[Cucuteni kultura|Cucuteni kulture]]. Davne 1898. godine [[Danska|danski]] arheolog Sophus Müller prvi je pojavu ukopa pod humkom razlučio od dotad poznatih [[Skandinavija|skandinavskih]] i zapadnoevropskih dolmena i ostalih [[Megaliti|megalitnih]] grobnica te ga pripisao novom, migratornom stanovništvu<ref>[https://books.google.ca/books?id=0FDqf415wqgC&pg=PA461#v=onepage&q&f=false David W. Anthony - Kako su bronzanodobni jahači oblikovali današnji svijet]</ref><ref>[https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691148182/the-horse-the-wheel-and-language David W. Anthony - Konj, točak i jezik]</ref> Krećući se u raznim pravcima, doneseći svoju kulturu i jezik<ref>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5048219/ Wolfgang Haak i grupa autora - Masovne migracije iz stepe bile su izvor Indoevropskih jezika u Evropi]</ref> stanovništvo kurganskih kultura razaralo je postepeno same osnove neolitskih zajednica. Ponekad je to bilo mješanje i asimilacija a najčešće uništavanje čitavih populacija. [[USA|Američki]] [[antropolog]] [[David W. Anthony]], u prilog kurganskoj teoriji, smatra da su stepski narodi u susretima sa drugim populacijama imali izrazitu prednost jer su: * imali jaku rodovsku organizaciju, ratnički nastrojenu, * koristili su konja kao jahaću i tegleću životinju * upotrebljavali su točak na dvokolicama i kolima na četiri točka == Literatura == * J.P. Mallory, Indoevropeizacija atlantske evropr, Oxford, 2013, s.17–40 == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Bakarno doba]] [[Kategorija:Indoevropski narodi]] poio5x6timp7njons0qqu0mkoms3k8s 0 458232 3712822 3535792 2025-06-06T19:11:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712822 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jasenovac, brána.jpg|mini|desno|Ulaz u koncentracijski logor Jasenovac]] '''Koncentracijski logor Jasenovac''' (''Sabirni logor Jasenovac'') bio je [[Ustaše|ustaški]] [[Koncentracijski logor|koncentracijski]],<ref>[http://www.bundesfinanzministerium.de/Content/DE/Standardartikel/Themen/Oeffentliche_Finanzen/Vermoegensrecht_und_Entschaedigungen/Kriegsfolgen_Wiedergutmachung/Haftstaetten_Liste.pdf?__blob=publicationFile&v=2 Konzentrazionslager und andere vergleichbare Haftstätten im Rahmen der Anerkennung des Artikel-2 Abkommens mit der [[Jewish Claims Conference]] (JCC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305020802/http://www.bundesfinanzministerium.de/Content/DE/Standardartikel/Themen/Oeffentliche_Finanzen/Vermoegensrecht_und_Entschaedigungen/Kriegsfolgen_Wiedergutmachung/Haftstaetten_Liste.pdf?__blob=publicationFile&v=2 |date=5 Mart 2016 }} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref><ref name="HS">[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewöhnliche Geschichte des Gewönhlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN|978-3-205-79609-1}} {{de simbol}}</ref> [[radni logor|radni]], [[sabirni logor|sabirni]] i [[logor smrti]]<ref name="LR">{{Cite book |author=[[Ljiljana Radonić]] |publisher=Heinz Fassmann, Wolfgang Müller-Funk, [[Heidemarie Uhl]] |title=Krieg um die Erinnerung an das KZ Jasenovac: Kroatische Vergangenheitspolitik zwischen Revisionismus und europäischen Standards; Kulturen der Differenz- Transformationsprozesse in Zentraleuropa nach 1989 |location=Göttingen |date=2009 |page=179}} {{de simbol}}</ref> u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] u kojem su za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili zatvarani i ubijani [[Srbi]], [[Židovi]], [[Romi]], protivnici [[NDH]], komunisti, [[Hrvati]] i [[Bošnjaci]] protivnici ustaškog režima i zarobljeni [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenski partizani]]. Logor se nalazio u [[Jasenovac|Jasenovcu]] u blizini ušća rijeke [[Una|Une]] u [[Sava|Savu]] i bio je u funkciji od augusta 1941. do aprila 1945. Bio je najveći logor na području okupirane [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. U logoru je ubijeno, po raznim izvorima, od 100.000 do preko 1.000.000 ljudi,<ref name="HS"/> a bio je jedini logor smrti u Drugom svjetskom ratu u Evropi u kojem je bez [[Treći rajh|njemačkog]] organizacionog ili materijalnog sudjelovanja sprovođeno sistematsko ubijanje.<ref name="LR"/> Sastojao se od pet većih i tri manja logora. Logoru su pripadali i logori [[Koncentracijski logor Sisak|Sisak]], [[Koncentracijski logor Gornja Rijeka|Gornja Rijeka]] i [[Koncentracijski logor Jastrebarsko|Jastrebarsko]]. U zavisnosti od definicije, površina kompleksa logora bila je oko 240&nbsp;km², mada ne postoji jasna definicija pojma ''"Kompleks logora Jasenovac"''.<ref>Mario Kevo: ''Počeci jasenovačkog logora i pojmovna (terminološka) problematika Sustava jasenovačkih logora.'' str.&nbsp;587</ref> == Historija == === Pozadina === [[Datoteka:Fascist occupation of yugoslavia-sr.png|180px|mini|desno|Karta Jugoslavije nakon okupacije 1941. i NDH]] [[Datoteka:Ustaše order for Jews and Serbs to leave-1941.jpg|mini|180px|desno|Plakat sa naredbom o iseljavanju Srba i Židova iz stanova u Zagrebu iz maja 1941.]] [[Aprilski rat|Napadom]] [[Sile Osovine|Sila Osovine]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 6. aprila 1941. i kapitulacijom [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]] 17. aprila, dolazi do okupacije Jugoslavije i podjele od strane [[Treći rajh|njemačkih]], [[Kraljevina Italija|italijanskih]], [[Mađarska|mađarskih]] i [[Kraljevina Bugarska|bugarskih]] vojnih jedinica. Ulaskom njemačkih jedinica u Zagreb 10. aprila, pukovnik [[Slavko Kvaternik]] u ime [[Ustaša|ustaškog pokreta]] proglašava [[Marionetska država|marionetsku]] Nezavisnu Državu Hrvatsku, pod protektoratom Trećeg rajha i Italije, kojoj će pripasti dijelovi današnje [[Hrvatska|Hrvatske]], osim [[Istra|Istre]] i dijelova [[Dalmacija|Dalmacije]], koji su i ranije pripadali Italiji, [[Slavonija]], [[Srijem]], [[Bosna i Hercegovina]], kao i dijelovi današnje [[Srbija|Srbije]]. Proglašavanje NDH je bilo pozdravljeno od većine Hrvata, kao i zvaničnih kulturnih institucija Hrvata, te rimokatoličke crkve. Na ovom području živjelo je oko 3,3 miliona [[Hrvati|Hrvata]], 1,9 miliona [[Srbi|Srba]], te oko 700.000 [[Muslimani (narod)|Muslimana]] i manji broj drugih etničkih manjina. Po ugledu na [[Nirnberški zakoni|Nirnberške zakone]] u Trećem rajhu, u NDH se tri sedmice nakon proglašenja, donose sliči rasni zakoni po kojima se stotinama hiljada Srba, Židova i Roma, ograničavaju prava te priprema njihov progon i istrebljenje. Uhapšeni se [[Židovi]] zatvaraju u logore ili se deportuju u [[Koncentracioni logor|koncentracione logore]] na području Trećeg rajha. Po jednoj zakonskoj odredbi Trećeg rajha, novonastale vlasti u NDH, plaćale bi transport Jevreja Trećem rajhu, a zauzvrat im je bilo omogućeno oduzimanje cjelokupne imovine protjeranih Jevreja.<ref name="Arendt">[[Hannah Arendt]], ''Eichmann in Jersualem - Ein Bericht von der Banalität des Bösen'', Piper München, Zürich {{ISBN|978-3-492-24822-8}}</ref> Dio Židova se slao u neke od ukupno [[Koncentracijski logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|40 logora]], dok su se Srbi uglavnom zatvarali u u logore na području NDH.<ref>{{cite web | url = http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5320 | title = Logori u NDH| publisher = JUSP Jasenovac | access-date=21. 12. 2019}}</ref> === Osnivanje === [[Datoteka:Plan of Jasenovac main camp.svg|mini|desno|180px|Plan logora Jasenovac]] Logor je osnovan donošenjem zakonske uredbe Nr. CDXXIX-2101-Z-19 od 25. novembra 1941, obznanjenom od [[Ante Pavelić]]a, a potpisanom od [[Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja NDH|ministra pravosuđa]] [[Mirko Puk|Mirka Puka]] formalno legaliziran.<ref>Barry M. Lituchy: ''Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia: analyses and survivor testimonies''. Jasenovac Research Institute, 2006, {{ISBN|0-9753432-0-3}}, str.&nbsp;68.</ref> Krajem 1941, započela je gradnja logora, kojom je rukovodio [[Eugen Dido Kvaternik]] kao zapovjednik [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] (UNS), te koja je kao tajna policija preuzela upravu na svim logorima. Osnivač i organizator logora [[Vjekoslav Luburić]], koji je postao i komadant logora, nazvan je ''Maks mesar''. Luburić je bio na izobrazbi u [[Koncentracijski logor Sachsenhausen|Koncentracijskom logoru Sachsenhausen]], gdje je sudjelovao u izgradnji i izradi egzekucijskih mjesta streljanjem za sovjetske ratne zarobljenike,<ref>Horst Seferens: ''Sowjetische Kriegsgefangene im KZ Sachsenhausen 1941-1945''. In: Gedenkstättenrundbrief 104 S. 38.</ref> čime je htio prenijeti taj model u logor Jasenovac.<ref>[[Wolfgang Benz]], [[Barbara Distel]] (Hrsg.): ''[[Der Ort des Terrors]]. Geschichte der nationalsozialistischen Konzentrationslager.'' Band 9: ''Arbeitserziehungslager, Ghettos, Jugendschutzlager, Polizeihaftlager, Sonderlager, Zigeunerlager, Zwangsarbeiterlager.'' C.H. Beck, München 2009, {{ISBN|978-3-406-57238-8}}, S.&nbsp;327.</ref> Osnovni cilj ovog logora smrti bilo je uništavanje Srba, Židova i Roma, te svećenštva [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Između ostalog u logoru su logoraši korišćeni za popravku tenkova, izradu kožnih potrebština za ustaške vojnike, te za prinudni rad u ciglani. Izrađen po uzorima nacističkih logora, dobio je u njemačkim krugovima, drugo ime ''Balkanski Auschwitz''. Na glavnom ulazu pisalo je ''"Sve za [[poglavnik]]a. Radna služba Ustaške obrane – Sabirni logor Br. III"''. === Izgradnja === Pripremni radovi za osnivanje novog logora započeli su najkasnije 24. jula 1941. kada je Ravnateljstvo melioracionih i regulatornih radova naručilo drvo "za gradnju drvenih baraka u Jasenovcu". Vlasti NDH su planirale da taoce koriste za odvodnjavanje [[Park prirode Lonjsko polje|Lonjskog polja]] i gradnju nasipa duž pruge Jasenovac-[[Novska]].{{sfn|Komarica|Odić|2005|p=31}} Iako se kao lokacija logora spominjalo mjesto [[Jasenovac]], prvi zatočenici dopremani su na poljanu pored sela [[Bročice]]. Logor je osnovan od 15. do 21. augusta 1941, a prvi zatvorenici su stigli 20-21. augusta da naprave barake u logoru Bročice.{{sfn|Lituchy|2006|p=39}}{{sfn|Komarica|Odić|2005|pp=40–41}} Ti prvi dopremljeni zatočenici bili su muškarci, Srbi i Jevreji koje ustaše nisu stigli likvidirati nakon zatvaranja kompleksa ustaških koncentracijskih logora [[Koncentracijski logor Gospić|Gospić]]—[[Koncentracijski logor Jadovno|Jadovno]]—[[Koncentracijski logor Slana|Pag]].<ref>{{Cite web |url=http://www.jadovno.com/jadovno-slana-metajna/articles/jadovno-slana-i-metajna-cir.html |title=Zatezalo-Jadovno: Kompleks ustaških logora 1941. — Zbornik dokumenata, Muzej žrtava genocida, Beograd, (2007) |access-date=21. 12. 2019 |archive-date=17. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121117025141/http://www.jadovno.com/jadovno-slana-metajna/articles/jadovno-slana-i-metajna-cir.html |url-status=dead }}</ref> Jedan dio logoraša, slat je od septembra i iz [[Koncentracijski logor Kruščica|logora u Kruščici]], koji je služio kao prihvatni logor u kome su smještani Židovi iz Sarajeva. Nakon zatvaranja ovog logora, Židovi iz župe Lašva-Glaž i gradova [[Travnik]]a, [[Visoko]]g, [[Zenica|Zenice]] i [[Zavidovići|Zavidovića]], slati su direktno u Jasenovac.<ref name=Travnik>'''Travnik u NOR-u, knjiga prva''', ''Ćamil Kazazović'', Naša riječ, Zenica 1969. godine</ref> Prvi zapovjednik logora Bročice bio je ustaški poručnik [[Ivan Rako]], a područje logora Krapje osiguravala je 22. satnija [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]].{{sfn|Mataušić|2008|p=100}} Zbog sve bržeg priliva zatočenika ustaše su ubrzo pristupili izgradnji novog logora na livadama između sela [[Krapje (Jasenovac)|Krapje]] i [[Plesmo]], nekoliko kilometara jugozapadno od Bročica, prema rijeci [[Sava|Savi]]. Od prvih 600 zatočenika iz Gospića, oko 300 ljudi, uglavnom [[Jevreji|Jevreja]] je upućeno u Krapje osam dana po dolasku, gdje su spavali na otvorenom jer su se barake tek gradile.{{sfn|Komarica|Odić|2005|p=41}} Osim logoraša sa Paga i iz Gospića, u novi logor su počeli dovoditi drugi zatočenici. Prvi zapovjednik logora Krapje bio je poručnik [[Ante Marić]], a čuvali su ga pripadnici postrojbe 14. i 17. satnije Ustaške vojnice.{{sfn|Mataušić|2008|p=100}} Najraniji pronađeni dokument u kom se pominje logor Jasenovac datiran je na 11. septembar u pismu [[Dido Kvaternik|Dide Kvaternika]] Glavnom stožeru domobranstva u kom daje instrukcije da se oko 50 uhvaćenih osoba iz [[Bijeljina|Bijeljine]] otpremi u ovaj logor.{{sfn|Komarica|Odić|2005|p=41}}{{sfn|Mataušić|2008|pp=95-96}} Do oktobra 1941. logori Bročice i Krapje bili su uglavnom samostalni, a privremeno zapovjedništvo je u mjestu Jasenovac je vodilo brigu samo oko prehrane talaca. Privremeno zapovjedništvo je bilo direktno podređeno Uredu III [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] u Zagrebu, čiji je rukovodilac do decembra 1942. bio [[Vjekoslav Luburić]].{{sfn|Mataušić|2008|p=100}} Prvi zapovjednik sistema logora Jasenovac od oktobra 1941. bio je Luburićev zamjenik [[Ivica Matković]]. Od oktobra 1941. do proljeća 1942. zapovjednik sabirnog logora bio je [[Ivica Brkljačić]], [[Ljubo Miloš]] je bio zapovjednik radne službe u logoru Ciglana, a zapovjednik logora [[Joso Matijević]]. === Položaj === [[Datoteka:Jasenovac camps.svg|180px|mini|desno|Kompleks logora Jasenovac]] Koncentracijski logor Jasenovac je bio zapravo kompleks logora koji se sastojao od pet logora: [[Koncentracijski logor Krapje|Krapje]] (Jasenovac I), [[Koncentracijski logor Bročice|Bročice]] (Jasenovac II), koji zu zatvoreni oko novembra 1943, te logor Ciglana (Jasenovac III), Kožara (Jasenovac IV) i [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]] (Jasenovac V). Nakon otvaranja oko 40 koncentracijskih logora u NDH, do 1945. većina manjih je ubrzo zatvorena, a logor Jasenovac je odabran kao središnji logor. Za spriječavanje bijega logoraša, odgovarao je položaj logora na ušću Une u Savu, te rubnih rijeka [[Strug (rijeka)|Struge]] i [[Lonja (rijeka)|Lonje]], a za dopremu logoraša pogodovala je blizina i povezanost sa prugom [[Beograd]]−[[Zagreb]]. === Stratišta === [[Datoteka:Srbosjek (knife) used in Croatia - 1941–1945.jpg|mini|Nož nazvan "[[srbosjek]]" korišćen od ustaša za ubijanje logoraša u logoru<ref>Deutsches Historisches Museum: [http://www.dhm.de/datenbank/dhm.php?seite=5&fld_0=A3621579 Garbenmesser]</ref>]] Logoraši su najčešće u logor dovoženi u stočnim vagonima, do zadnje željezničke stanice na rijeci Savi, te su skelom prevoženi u [[Donja Gradina|Donju Gradinu]] (danas u Bosni i Hercegovini) i tamo ubijani. Isprva su ubijani vatrenim oružjem,kasnije nožem, maljem ili sjekirama.<ref name="DLF090828">[[Eberhard Rondholz]]: [http://www.dradio.de/dlf/sendungen/dasfeature/987667/ ''Zweierlei Erinnerung: Jasenovac – Das kroatische Auschwitz.''] auf: ''[[Deutschlandfunk]].'' 28. August 2009.</ref> Nož "[[srbosjek]]" koji je naručen kao pomagalo u poljopriverdnim poslovima, proizveden po naruđbi NDH u Njemačkoj takođe je korišten za ubijanje logoraša.<ref>David M. Kennedy, Margaret E. Wagner, Linda Barrett Osborne, Susan Reyburn: ''The Library of Congress World War II Companion.'' Simon and Schuster, 2007, S.&nbsp;640, 646–647, 683: „''At Jasenovac, a series of camps in Croatia, the ultranationalist, right-wing Ustasha murdered Serbs, Jews, Gypsies, Muslims, and political opponents not by gassing, but with hand tools or the infamous graviso or srbosjek (literally, „Serb cutter“) – a long, curved knife attached to a partial glove and designed for rapid, easy killing.''“</ref><ref>Ladislaus Hory, Martin Broszat: ''Der kroatische Ustascha-Staat, 1941–1945.'' Deutsche Verlags-Anstalt, Stuttgart 1964.</ref><ref>Dave Hunt: ''Die Frau und das Tier Geschichte, Gegenwart und Zukunft der römischen Kirche.'' Harvest House Publishers, 1994, S.&nbsp;289–301.</ref><ref>Egon Berger: ''44 mjeseca u Jasenovcu.'' Grafički Zavod Hrvatske, Zagreb 1966.</ref> === Zatvaranje logora === {{Sekcija}} === Pokušaji bijega === {{Sekcija}} == Broj žrtava == {{Sekcija}} == Spomen-područje == {{Glavni|Spomen-područje Jasenovac}} U sjećanje na žrtve logora Jasenovac, 1968. godine je osnovano [[Spomen-područje Jasenovac]], a centralni spomenik [[Kameni cvijet (spomenik)|Kameni cvijet]] izgradio je arhitekta [[Bogdan Bogdanović]]. == Revizionizam == {{Sekcija}} == Napomene == {{Napspisak}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|editor-last=Lituchy|editor-first=Barry M.| title = Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia: Analyses and Survivor Testimonies|year=2006| location = New York| publisher = Jasenovac Research Institute| url = https://books.google.com/books?hl=sr&id=lvAhAQAAIAAJ}} * {{Cite book|ref=harv| last=Komarica| first = Slavko| last2=Odić| first2 = Slavko| title = Zašto Jasenovac nije oslobođen|year=2008| location = Zagreb| publisher = Iros| url = https://books.google.com/books?id=JfshAQAAIAAJ}} * {{Cite book|ref=harv| last=Mataušić| first = Nataša| title = Koncentracioni logor Jasenovac: Fotomonografija|year=2008| location = Zagreb| publisher = Spomen područje Jasenovac}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Jasenovac concentration camp}} * {{Službeni sajt|http://www.jusp-jasenovac.hr/}} * [http://www.jasenovac.org/ Istraživački institut Jasenovac] * [http://www.jasenovac-info.com/ Odbor za Jasenovac SPC] * [http://www.arhivrs.org/Doc.aspx?subcat=42&cat=5&id=60&lang=cir Arhiv Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220082524/http://arhivrs.org/Doc.aspx?subcat=42&cat=5&id=60&lang=cir |date=20. 12. 2016 }} * [https://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005449 Enciklopedija holokausta: Jasenovac] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Koncentracijski logori u Drugom svjetskom ratu|Jasenovac]] [[Kategorija:Koncentracijski logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|Jasenovac]] [[Kategorija:Jasenovac]] [[Kategorija:Koncentracijski logor Jasenovac|*]] q4uxt4de0o0iiokxudw84vqh1t7wo5z 0 459325 3712903 3309907 2025-06-07T03:06:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712903 wikitext text/x-wiki '''Malo ropsko jezero''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Lesser Slave Lake'') je [[Kanada|kanadsko]] [[jezero]] koje se nalazi centralnom dijelu pokrajine [[Alberta]], sjevernozapadno od [[Edmonton]]a. To je drugo po veličini jezero koje se u potpunosti nalazi unutar granica [[Pokrajine i teritorije Kanade|pokrajine]] [[Alberta]]. Prostire se na 1160 [[Kvadratni kilometar|km²]], dugo je preko 100 [[Kilometar|km]], te široko oko 15 [[Kilometar|km]] na najširoj tački. Prosječna dubina jezera iznosi 11,4 [[Metar|m]], dok je maksimalna dubina 20,5 [[Metar|m]]. Iz jezera ističe [[Mala ropska rijeka]] koja je glavna pritoka rijeci [[Athabasca (rijeka)|Athabasci]]. [[Slave Lake|Grad Slave Lake]] nalazi se na istočnom rubu jezera u blizini istoimene rijeke. == Očuvanje i razvoj == Malo ropsko jezero popularno je među ptičarima zbog svoje pristupačnosti i velikog broja [[Ptice|ptičjih vrsta]].<ref>{{Cite web|url=https://www.mdlsr.ca/explore/natural-treasures/birding|title=Birding|website=MD Portal|language=en-gb|access-date=7. 3. 2021}}</ref> U obližnjem provincijskom parku nalaze se pješčane i kamene [[Plaža|plaže]] koje su pogodne za kampovanje. Takođe, [[ribolov]] na jezeru je legalan i popularan. Cijela sjeverna obala jezera je zaštićena, a na ovom području se nalazi i nekolicina prirodnih rezervata. Pored južne obale jezera prolaze Autocesta 2 i željeznica. Na obalama jezera nalazi se niz indijanskih rezervata: * Zemlje Prvih naroda Kapawe'no 150, 230 i 231 i Prve nacije Kapawe'no * Sucker Creek 150a * Drift Pile River 150 * Swan River 150e * Sawridge 150g == Nesreće == === 14. februar 1968. === Dana 14. februara 1968. [[avion]] Cessna 182H CF-WUK srušio se u jezero nakon zaleđivanja krila pri čemu je pilot izgubio kontrolu. Pilot je bio Graham James Cox,<ref>{{Cite web|url=https://allspitfirepilots.org/pilots/1314|title=Spitfire pilots and aircraft database - Sqn Ldr Graham J Cox RAF|website=allspitfirepilots.org|access-date=7. 3. 2021}}</ref> bivši zapovjednik 501. eskadrile tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. On je, zajedno sa dva putnika, poginuo u nesreći. Putnici su bili William Henry Lucus i Kenneth McIntosh McMillan. === 20. maj 2011. === Dana 20. maja 2011. u jezero se srušio [[helikopter]] Bell 212 prilikom gašenja požara na jezeru. Pilot, 54-godišnji, Jean-Luc Deba iz [[Montréal|Montreala]] je preminuo. Na godišnjicu njegove smrti, u njegovu čast, park u Canyon Creeku dobio je naziv po njemu.<ref>{{Cite web|url=https://edmonton.ctvnews.ca/hundreds-honour-pilot-who-died-fighting-slave-lake-wildfire-1.829848|title=Hundreds honour pilot who died fighting Slave Lake wildfire|last=Hoang|first=Linda|date=20. 5. 2012|website=Edmonton|language=en|access-date=7. 3. 2021}}{{Mrtav link}}</ref> == Porijeklo imena == Ime ne potiče od robova, kao što mnogi misle, nego od plemena Slavey koje je nekad naseljavalo predjele na kojem se jezero nalazi. {{Stub-geog}} == Reference == [[Kategorija:Jezera u Kanadi]] hcyp79erp2dn26iio07wc3yq39mt4qv 0 459780 3712730 3593133 2025-06-06T11:54:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712730 wikitext text/x-wiki '''Ilirsko pomorstvo''' razvijalo se na tradiciji započetoj na obalama Jadranskog mora u doba [[neolit]]a.<ref name="ČovićIliri"/> U prva dva stoljeća prvog milenijuma [[Liburni]] su zagospodarili [[Jadran]]skim morem. Imali su uporište na [[Krf]]u i Epidamnusu (Dirahija - [[Drač]] u [[Albanija|Albaniji]]). Naseljavali su područje današnje Ankone na italijanskoj obali, sve dok ih nisu potisnuli Umbri.<ref name="Liburni">[https://www.academia.edu/8810347/Liburni_-_identitet_političko_i_društveno_uređenje Petra Svetec: Liburni - identitet, političko i društveno uređenje, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2014]</ref> Svoju pomorsku silu Ardijejci su razvili u vrijeme Ilirske (Ardijejske) kraljevine, od 260.-168. god. pne == Liburni == Liburni su se kao zajednica u svoju ekonomiju zasnivali sa naglaskom na njihove pomorske vještine. Kroz opis pomorstva i brodogradnje koje donose antički pisani izvori, prikazana je važna odrednica onoga "liburnskoga", a to je definitivno pomorska prevlast nad Jadranskim morem do ostrva [[Krf]]a na jugu, prije aktivnijega angažmana Helena i Rimljana. Liburni su svoje uporište imali i u Picenumu, na italijanskoj obali kod Ankone.<ref name="ČovićIliri">{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> [[Strabon]] navodi da su nakon sukoba sa korintskim tiraninom Hersikratom 734. g. pne, Iliri istisnuti sa Krfa, i to je najstariji dokumentirani podatak o sukobu Grka i Ilira.<ref name="Stipčević">{{Cite web |url=https://www.academia.edu/17951397/194271054-Aleksandar-Stip%C4%8Devi%C4%87-Iliri |title=Aleksandar Stipčević - Iliri |access-date=9. 4. 2020 |archive-date=15. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415140232/https://www.academia.edu/17951397/194271054-Aleksandar-Stip%C4%8Devi%C4%87-Iliri |url-status=dead }}</ref> Starosjedioci Epidamna ([[Drač]]) protjerali su Liburne iz svoga grada oko 627. g. pne ([[Apijan]]). U naredna 4 stoljeća Liburni, a vjerovatno i ostala ilirska plemena, vodili su sa Grcima borbe za prevlast u Jadranu. Tek kada su Grci ovladali višim nivoom tehnike gradnje brodova, i organizacijom flote i suvozemne vojske, zauzimaju i ostrva u srednjem Jadranu: [[Hvar]], [[Vis]] i [[Korčula|Korčulu]] i tu uspostavljaju svoje kolonije, a Liburne potiskuju na sjever Jadrana. Pritisnuti Grcima i italskim plemenima u V. stoljeću Liburni nisu više pomorska sila. Liburni su 385. ili 386 bez uspjeha pokušali povratiti Hvar. Grčki zapovjednik iz Lissosa (Lješ u Albaniji) doplovio je s velikim brojem troveslarki protiv ilirskih lakih brodova i, nakon što je neke potopio, a druge zarobio, ubio je više od pet hiljada napadača, a uzeo oko dvije hiljade kao zarobljenike.<ref name="Stipčević"/> Uz pomorsku stranu vežu se i njihove gusarske navike:Iliri, Liburni i [[Histri]] su divlji narodi i ponajviše zloglasni zbog razbojništva na moru (Livije). Ta im je zloglasnost poslužila i u zamjeni robe morskim putem, u čemu je istaknutu ulogu odigrala trgovina jantarom, o kojoj svjedoče i ostaci jantarnih predmeta u liburnskim grobovima. U rimskom periodu bili su lojalni podanici. Pred svoj pohod na [[Balkan]] 34. god. [[Oktavijanovi ilirski ratovi|Oktavijan]] im je oduzeo sve brodove, kako bi se osigurao od iznenađenja. Nekoliko vrsta plovila koji su gradili Liburni su: * ''Drakofori'' sa [[zmaj]]skom glavom na pramcu i krmi bili su desantni ratni brodovi, kao kasniji [[vikinzi|vikinški]] ''drakkari''. * ''Liburne'' su bile bojni brzi i okretni brodovi, najprije sa jednim redom vesala. oko I stoljeća pne. i [[Rimska republika|Rimljani]] su usvojili gradnju ovih brodova i nazvali ih upravo prema plemenu Liburna. Oni su originalnu konstrukciju ovih brodova i modifikovali, dodajući još jedan red vesala, pretvarajući ih tako u ''biremu'' - "dvoveslarku". Bio je to brod od 15 tona i pedeset veslača koji su vjerovatno imali neku vrstu zaklona. Kontinuirana brzina broda je bila najmanje oko 5 čvorova a maksimalna oko 7,5 čvorova u napadu ili potjeri. Mogle su imati četvorougaono ili trougaono jedro. * ''Galaia'' je veći transportno-trgovački brod, prototip i imenjak kasnijih srednjovjekovnih ''galija''. * ''Lembul'' je manji i brzi ribarski brod, sa velikim manevarskim sposobnostima. Bile su kasnije omiljene kod Ardijejaca i Makedonaca, a tek odatle su ih preuzeli Rimljani * ''Paros'' je manja brodica za prijevoz i lokalni ribolov, prethodnik današnje ''barke''. == Ardijejci == U vremenu od [[Pleuratus]]a i [[Agron (kralj)|Agron]]a, [[Ardijejci]] su razvili svoju pomorsku silu, a težište države se u nekoliko decenija, iz unutrašnjosti trajno prebacilo na jadransko primorje. Plovili su, trgovali i pljačkali duž čitave zapadne obale Grčke. Glavna baza za pljačkanje bila je na obali Elida i Mesenija. Svojim djelovanjem skrenuli su na sebe pažnju kralja Demetrija II Makedonskog, pa je došlo do savezništva Ardijejskog kraljevstva sa Agronom na čelu i [[Antička Makedonija|Makedonije]]. Bio je to prvi slučaj da su ovi narodi po prvi put našli zajedničke interese i približili se jedni drugima.<ref name="PapazogluD">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države |work= ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |access-date= 9. 2. 2018 |archive-date= 14. 7. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status= dead }}</ref> Za savezništvo protiv [[Dardanci|Dardanaca]] Agron je dobio slobodu plovidbe po jadranskoj obali. Iliri su pomogli sa flotom i u jedno borbi sa Etolcima kod grada Mediona i nanijeli im veliku štetu. Dok je Agron slavio prvu pobjedu protiv regularne grčke vojske, nakon čega je i umro od pića, njegova druga žena [[Teuta]] poslala je brodove u pljačku po moru pod vodstvom Agronovog brata [[Scerdilaidas]]a i budućeg kralja. Upali su u glavni grad [[Epir]]a, razorili ga i preuzeli kontrolu. Istovremeno su napali i nekoliko Italskih trgovaca, ne prezajući ni od ubistava. [[Rimska Republika|Rimski Senat]] poslao je Teuti izaslanstvo, tražeći prekid piratstva. Legenda kaže da im je odgovorila: ''Ilirskom kralju zakon (običajno pravo) ne dozvoljava zabranu njenim podanicima korištenje plodova mora (Polybie). Po njenom naređenju jedan od poslanika je ubijen na povratku.'' Bio je to povod [[Ilirski ratovi|Prvom ilirskom ratu]] koji su Iliri izgubili.<ref>[https://de.scribd.com/document/142186107/Zippel-G-1877-Die-Romische-Herrschaft-in-Illyrien Zippel G. 1877. Die Römische Herrschaft in Illyrien]</ref> [[Demetrije Hvarski]] je bio postavljen za regenta sa obavezom da štiti rimske interese, ali se brzo odmetnuo. Zajedno sa [[Scerdilaidas|Skerdilaidom]] (bratom Agronovim) 220. god. p. n. e. je isplovio sa 90 ilirskih brodova zvanih lembi, u ekspediciju koja je imala i gusarski karakter i koja je napadala i [[Peloponez]] i [[Egejsko More|egejski]] bazen. Time je prekršan ugovor sa Rimom o gusarenju. Iliri su napadnuti, pa su izgubili i Drugi ilirski rat. Njihova flota, oko 220 brodova predata je [[Krf]]u, Apoloniji i Epidamnu ([[Drač]]). Ilirska kraljevina je najzad osvojena 168. p. n. e, i nakon 40 godina borbi postala dio rimske države. Ardijejci su se povukli na ušće [[Neretva|Neretve]], gdje su ih Rimljani posljednji put pobijedili, opet zbog piratstva. Od tada nema više pomena o njima. == Piratstvo == U literaturi se navode neka njihova lukavstva i i drskost. Usidrilili bi se u blizini grada i započinjali razgovor o trgovini sa stanovnicima. Kad bi sve sumnje nestale, Iliri bi doveli jedan broj muškaraca i žena na svoj brod i uputili se prema moru. Drugi trik bio je zaustavljanje broda uz gradsku kapiju, navodno tražeći vodu. U pravom trenutku bi onesposobili stražu i upadali u grad. Najčešče su u borbi koristili taktiku zabijanja svojih lakših brodica u veće i brže neprijateljske, čime su ih onesposobljavali, nakon čega bi pobjegli rezervnim brodom.<ref name="Gusarstvo">{{Cite web |url= https://books.google.de/books?id=t7YF5S9cP7YC&pg=PA169&lpg=PA169&dq=Zippel+illyrian&source=bl&ots=JWwDCwzewf&sig=f7TXc57Sc_wg460sAmPYSMnKZlY&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjrqq3h1r_fAhUILFAKHVOvDewQ6AEwC3oECAAQAQ#v=onepage&q=Zippel%20illyrian&f=false |title= Henri A. Ormerod - Drevna piratstva |work= The Johns Hopkins University Press, Baltimor, Maryland, 1997 |access-date= 9. 2. 2018}}</ref> == Literatura == *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/339565/liburnian Liburna na Enciklopedija Britanika] == Reference == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Iliri]] eg26nu78gdycb3l7efpqpt7c8qo3w6a 0 460018 3712763 3553016 2025-06-06T13:59:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712763 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightblue | naziv = ''Jakoba''<br>([[rod (biologija)|Rod]] u [[takson]]u [[Excavata]]) | slika = Jakobida.svg | slika_opis = Četiri [[jakobid]]ne vrste, sa utorima i bičevima: '' Jakoba libera '' (ventralo), '' [[Stygiella]] incarcerata'' (ventralno), '' [[Reclinomonas | Reclinomonas americana]] '' (dorzalno) i '' [[Histiona | Histiona aroides]] '' (vanjski izgled) | domena = [[Eukarioti]] | nesvrstani_regnum = [[Excavata]] | classis = [[Jakobea]] | ordo = [[Jakobida]] | familia = [[Jakobidae]] | familia_autorstvo = Patterson 1990 | genus = '''''Jakoba''''' | genus_autorstvo = Patterson 1990 | razdioba_stepen = Vrste | razdioba = * ''[[Jakoba libera]]'' <small>(Ruinen 1938) Patterson 1990</small> | sinonimi = * ''Cryptobia libera'' <small>Ruinen 1938</small> }} '''''Jakoba''''' je [[rod (biologija)|rod]] u [[takson]]u [[Excavata]]<ref>{{cite journal|last=Rodriquez-Ezpeleta|first=Naiara|author2=Henner Brinkmann |author3=Gertraud Burger |author4=Andrew J. Roger |author5=Michael W. Gray |author6=Herve Philippe |author7=B. Franz Lang |title=Toward Resolving the Eukaryotic Tree: The Phylogenetic Positions of Jakobids and Cercozoans|journal=Current Biology|volume=17|issue=16|pages=1420–1425|doi=10.1016/j.cub.2007.07.036 |pmid=17689961 |date=august 2007}}</ref> i ima samo jednu opisanu vrstu, ''[[Jakoba libera]]''. (Ranije opisana ''Jakoba incarcerata'' preimenovano je u ''[[Andalucia incarcerata]]'', a ''[[Jakoba bahamensis]]''/''[[Jakoba bahamiensis]]'' nije formalno opisana).<ref name="Jakoba libera -Tree Life">{{cite web|title=Jakoba libera|url=http://tolweb.org/Jakoba_libera/97415/2008.09.05|publisher=The Tree of Life Web Project|access-date=3. 4. 2012|archive-date=27. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927224602/http://tolweb.org/Jakoba_libera/97415/2008.09.05|url-status=dead}}</ref> == Opis == ''Jakoba'' je mala bakterivorna morska [[zooflagellata]] ([[jakobid]]),<ref name="Jakoba. Protist Image Database">{{cite web|title=Jakoba|url=http://www.bch.umontreal.ca/protists/jakoba/introduction.html|publisher=Protist Image Database|access-date=3. 4. 2012|archive-date=22. 9. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060922170340/http://www.bch.umontreal.ca/protists/jakoba/introduction.html|url-status=dead}}</ref> nađena i u hipersalinskom okruženju.<ref name="Jakoba libera -Tree Life" />. One su slobodne plivajuće trofičke ćelije s dva [[Flagela|biča]] i dužine između pet i deset mikrometara. Okreću se duž svoje uzdužne osi kako bi omogućile plivanje u pravim linijama <ref name="Jakoba. Protist Image Database" /> osim ako se zbog kompresije u krhotinama ne dogodi deformacija i „škljocanje“. Za vrijeme hranjenja, bakterije se izlaze iz vodenog stuba strujom koju stvara zadnji [[flagela|bič]]. Ova struja uzrokuje da se bakterije sakupe u brazdi <ref name="Jakoba libera-Encyclopedia of Life">{{cite web|title=Jakoba libera|url=http://eol.org/pages/906775/details|publisher=Encyclopedia of Life|access-date=3. 4. 2012}}</ref> on the right ventral side of the cell <ref name="Jakoba. Protist Image Database" /> – pomažući u gutanju i stvaranju hranjive [[vakuole]].<ref name="Jakoba libera-Encyclopedia of Life" /> == Ultrastrultura == Ćelijske komponente kod ''Jakoba'' nisu naročito jedinstvene. Sadrže jedno [[ćelijsko jedro|jedro]] koje se nalazi u blizini baze [[Flagela|biča]], jedno [[Golgijevo tijelo]], a [[mitohondrija|mitohondrijske]] [[organele]] su spljoštene. Međutim, [[mitohondrije]] kod ''Jakoba'' posebno su evolucijski zanimljive zbog jedinstvene [[bakterija|bakteriolikosti]] – poput [[mitohondrija|mitohondrijskog]] [[genom]]a. Utvrđeno je da njihovi mitohondrijski [[genomi]] sadrže znatno više funkcionalnih [[gen]]a drugih [[eukariot]]skih grupa i čini se da su zadržali eubakterijsku predačku [[RNK polimeraza|RNK polimerazu]], koja je zamijenjena polimerazom virusa tipa u svim ostalim mitohondrijskim eukariotima. Sve u svemu, [[jakobid]]ni [[mitohondrija|mitohondrijski]] [[genomi]] su primitivno složeni po tome što više nalikuju svojim proteobakterijskim precima nego što je to kod bilo kojih drugih [[mitohondrija]].<ref name="April 3, 2012">{{cite web|title=Jakobida|url=http://tolweb.org/Jakobida/97407/2008.09.05|publisher=The Tree of Life Web Project|access-date=10. 2. 2020|archive-date=29. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191129194403/http://tolweb.org/Jakobida/97407/2008.09.05|url-status=dead}}</ref> == Životni ciklus == ''Jakobe'' karakterizira [[aseksualna reprodukcija]] putem [[binarna fisija|binarne fisije]]. Nije primijećena [[spolna reprodukcija]] ili stvaranje [[cista]].<ref name="Jakoba. Protist Image Database" /> == Molekulske sekvence== Kružni mitohondrijski genom ''Jakoba libera'' ATCC 50422 veličine je 96.6 kbp. Sekvenciranje je gotovo završeno. Dosad je identificirano 77 gena, od kojih nijedan nije uključivao [[intron]]. Intergenične regije čine ~ 30% genoma i sadrže nakupine tandemskih ponavljanja čija je jedinična dužina ~ 20 bp. Transkribirani geni nalaze se na oba lanca [[nukleotid]]a u [[DNK]]. Za [[Translacija (biologija)|translaciju]] koristi se standardni [[genetički kod]]. Enkodirani geni uključuju one koji se obično nalaze u [[mtDNK]], uključujući gene koji kodiraju proteine iznad 1,2,2,4,4L, 5,6, cob, cox1,2,3 i atp 6,8,9. kao velike podjedinice (rnl) i male podjedinice (rns) rRNK geni i >22 gema za [[tRNK]]. Prisutni su i brojni proteinski geni tipski za [[protist]], ali ne i životinjske ili gljivične [[mtDNK]]. Oni uključuju nad7,9,11, atp1, rpl2,5,6,14,16 i rps2-4,11-14,19. Mnogo jedinstvenih ORF-ova je također kodirano s [[mtDNK]] u ''J. libera''. Nekolikomitohondrijskih gena ''J. libera'' su rijetki ili ih nema u drugim mitohondrijskim genima, ali su prisutni u [[bakterija]]ma. Među tim rijetkim ili jedinstvenim kodirajućim [[mtDNK]] genima su dpo, rpoB, C, rrn5, rnpB, tufA, yejU-W i nekoliko gena [[ribosom]]skog proteina. Poređenje sekvenci gena u [[mtDNK]] ''J. libera'' pokazuje klastere koji se inače ne nalaze u [[bakterija]]ma, ali koji su se očito pojavili tokom evolucije mitohondrijskog genoma, nakon divergencije protomitohondrija iz bakterijske loze. Primjeri su klasteri dpo, rpoB,C, rrn5, rnpB, tufA, yejU-W.<ref>{{cite web|title=Jakoba libera Mitochondria genome organization, gene content, genetic code|url=http://megasun.bch.umontreal.ca/ogmp/projects/jlibe/gen.html|access-date=3. 4. 2012}}{{Mrtav link}}</ref> == Kulture== Danas su dostupne tri kultivirane linije „Jakoba libera“. Ne mogu se uzgajati posebno, već se lahko uzgajaju u minimalnom mediju s dodatkom bakterija (''Klebsiella aerogene '')<ref name="Jakoba. Protist Image Database" /> == Slični rodovi == [[Jakobids]] (''[[Jakobida]]'' ili ''[[Jakobea]]'') * ''[[Histiona]]'': 2-3 vrste * ''[[Reclinomonas]]'': 1 vrsta <ref>{{cite web|title=Introduction to the jakobid flagellates|url=http://megasun.bch.umontreal.ca/protists/jak.html|publisher=Protist Image Database|access-date=12. 4. 2012}}</ref> ''[[Malawimonas]]'': 1 opisana vrsta. [[Retortamonade]]: * ''[[Retortamonas]]'' * ''[[Chilomastix]]'' <ref name="Jakoba. Protist Image Database" /> [[Carpediemonas-liki organizmi]]: * ''[[Carpediemonas]]'' * ''[[Dysnectes]]'' * ''[[Hicanonectes]]'' * ''[[Ergobibamus]]'' * ''[[Kipferlia]]'' ==Također pogledajte== *[[Excavata]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Jakoba}} {{eukarioti}} [[Kategorija:Excavata]] [[Kategorija:Eukarioti]] pcu157es0y3c9iykerua5xchna9e14m 0 461250 3712821 3561017 2025-06-06T18:51:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712821 wikitext text/x-wiki '''Kolonizacija i legende o Ilirima''' predstavljaju jasan pokazatelj kontakata između [[Antička Grčka|Grčke]] i istočnog [[Jadran]]a. Za vrijeme prvih kontakata u literaturi se uzima period grčke kolonizacije VII–VI st. pne, ali kontakti sežu mnogo prije, što potvrđuju pisani izvori, kao i arheološki materijalni ostaci. Najraniji poznati kontakti između ovih područja sačuvani su u mitovima i legendama, koji se mogu uslovno posmatrati kao predkolonizacijska faza kolonizacije u širem smislu. Legende predstavljaju jasan pokazatelj tih kontakata jer u sebi sadrže stvarne lokacije i arheološki potvrđene događaje pa se mogu uzimati u obzir kao njihov validan dokaz. Kolonizacija je, u svojim osnovnim definicijama, direktno doseljavanje i osnivanje kolonija na određenom prostoru. Gledano iz šireg aspekta, u njene okvire mogu se svrstati svi značajniji kontakti koji su ostali zapamćeni i prenošeni stoljećima poslije. === Faza pretkolonizacije === Fazi pretkolonizacijskih kontakata se pripisuje ekspedicijska uloga. Ova faza je predstavljena velom mitoloških priča, koji pod okriljem drugačijeg mitološkog svijeta i geografije iznose stvarne događaje i kontakte Grčke s Jadranom i unutrašnjošću. U tom smislu najznačajniju ulogu imaju mitovi u nekoliko verzija, o [[Kadmo|Kadmu]] i [[Harmonija|Harmoniji]]. Po jednoj, koju donosi Apolodor, znatno raširenijoj verziji, porijeklo [[Iliri|Ilira]] se veže za mit o [[Zeus]]ovoj otmici [[Evropa|Evrope]]. Njen brat [[Feničani]]n Kadmo naselio se među [[Enhelejci|Enhelejce]] i oženio se Harmonijom, koja mu je rodila sina Ilirija (Illyrios kojeg je odmah po rođenju obavila zmija i prenijela mu svoju magičnu snagu; on će postati ilirski rodonačelnik. U to vrijeme Enhelejci su ratovali sa susjednim Ilirima pa im je Kadmo, po nalogu proročišta, pomogao da pobijede, nakon čega je izabran za kralja. Postojanje [[Enhelejsko kraljevstvo|Enhelejskog kraljevstva]] više pripada legendi nego stvarnim događajima.<ref name="Stipčević"/> Zmija koja je obavila Ilira dovodi se u vezu s [[Hetiti|hetitskom]] zmijom Illurjakom. Ime Ilira i hetitske zmije svakako nije slučajno. Zmija je igrala važnu ulogu u religioznom životu Ilira. Bila je totemski znak većine ilirskih naroda i kult zmije se jako dugo sačuvao u vjerovanjima naroda zapadnog i dijela centralnog Balkana preživjevši, u različitim oblicima sujevjerja i narodnih praznovjerica sve do danas.<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god44/Godisnjak44-full.pdf |title=Tijana Križanović - Kulturne interakcije na egejsko-jadranskom prostoru krajem brončanog i početkom željeznog doba sa posebnim naglaskom na razvoj i strukturu mita, Godišnjak 44, 2015 |access-date=10. 3. 2020 |archive-date=27. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201027210658/http://www.anubih.ba/godisnjak/god44/Godisnjak44-full.pdf |url-status=dead }}</ref> U drugoj verziji, koju je u svojoj Ilirskoj knjizi znatno kasnije predstavio [[Apijan]], Ilir (Illyrius) je sin kiklopa [[Polifema]] i Galatije. U ovoj verziji su objašnjena porijekla ne samo prvih ilirskih naroda, nego i svih onih naroda koja su kasnije došla u vezu sa Ilirima ili su ulazila pod teritoriju koju su Rimljani zvali [[Ilirikum|Illyricum]].lllyrius je imao šest sinova, Enchcleus, Autarieus, Dardanus, Maedus, Taulas i Perrhaebus, i kćerke, Partho, Daortho, Dassaro, i druge. Od njih su Autarijati, Dardanci, Taulanti, Enhelejci, Parteni, Dasareti, Daorsi. Autarius je imao sina Pannoniusa (ili Paeon), a kasnije sinove Scordiscusa i Triballus<ref name="Wilkes">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/15826619JohnWilkesTheIllyrians/15826619-John-Wilkes-The-Illyrians_djvu.txt |title= John Wilkes - the Illiyans |work= Elektronska verzija|access-date= 9. 2. 2018}}</ref>. Dok se u prvoj generaciji Apijanove verzije nalaze eponimi nedvojbeno ilirskih naroda, već u sljedećoj generaciji imamo ubacivanje Panona, a u trećoj generaciji Ilirovih potomaka imamo [[Tribali|Tribala]] i [[Skordisci|Skordiska]], što predstavlja etabliranja [[Kelti|Kelta]] na Balkanu.<ref>Mesihović, 2014, s.34</ref> === Druga faza kolonizacije === Druga faza svoje uporište nalazi u dvije činjenice: * Djelima antičkih pisaca tokom VIII stoljeća pr. n. e, u kojima su [[Homer]] i autori nakon njega (Herodot, Aelius Herodianus, Aristonicus, Strabo, Eustathinus, Suda) u svoja djela integrirali i zajednice ilirskog područja. Kroz ovo su [[Enhelejci]] (Eneti) postali sastavni dio mita o Kadmu, a u trojanskom ratu ostali poznat po dvjema stvarima: po uzgoju konja i po znamenitim gradovima iz zemlje Eneta. [[Peonci]] su pod [[Troja|Trojom]] bili ratnici na bojnim kolima s rijeke Axios, često okarakterizirani kao krivoluki, s dugim kopljima. Njihov je grad prema Homeru bio Amidon, a osim Pirehma, koji ih je predvodio u trojanskom ratu, opjevana je i nekolicina drugih ratnika: Tersiloh, Midon, Astiloh, Mnesa, Trasij, Enije i Ofelest. U XXI pjevanju Ilijade Homer opisuje: ''Nakon što je [[Patroklo]] ubio Pirehma koji je vodio Peonce, njegovo je mjesto pripalo Asteropeju iz Peonije. Jedanaest dana po dolasku u Troju Asteropej se sreo s [[Ahil]]ejem, koji ga usljed njegovog nedavnog dolaska još uvijek nije poznavao''. Prema Homeru, [[Dardanci]] su bliski rođaci [[Trojanci|Trojanaca]] i u ratu vodio ih je Eneja, koji je prema mitološkim predajama, zajedno sa plemenom bio potomak Dardana, koji je bio potomak [[Zeus]]a. Bez obzira na činjenicu da se ne radi direktno o zajednicama homerske Grčke, kada ih spominje, Homer pripadnike ovih zajednica identificira na isti način kao [[Antička Grčka|Grke]] ili Trojance, genealoški.<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |title=Adnan Kaljanac - Mehanizmi identificiranja u brončanodobnim zajednicama homerskog doba |access-date=10. 3. 2020 |archive-date=19. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319213353/http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |url-status=dead }}</ref> Hekatej, već u VI stoljeću pr. n. e. znao je za gradove poput Adrije, Japigije, Oidantiona i druge, te za zajednice [[Histri|Histra]], Kaulica, Mentora, [[Liburni|Liburna]] i drugih. * Brojnom arheološkom materijalu koji ukazuje na direktne kontakte, gdje najznačajniju ulogu sa mnoštvom grčkog inportovanog materijala, imaju [[kneževski tumuli]], koji su ujedno i najvjerodostojniji dokaz kolonizacije u unutrašnjosti, odnosno na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] i [[Srbija|Srbije]]. U konceptu kolonizacije kneževski [[tumuli]] predstavljaju i najčvršći dokaz za njeno postojanje, s obzirom na to da direktno implicira i potvrđuje jasne kontakte bronzanodobne Grčke sa zaleđem, kao posljedice odlazka i boravka na tom prostoru, te samim time i upoznavanje njihove tradicije. Na [[Glasinac|Glasinačkom]] području u Bosni i Hercegovini pronađen je materijal grčke provenijencije. Korintska kaciga iz najmlađeg kneževskog tumula Arareva gromila datirana je u VI st. pr. n. e., dok su na lokalitetu Čitluk pronađene importirane grčke posude, vrčevi, metalni ukrasni predmeti te knemidle s grčkim elementima. Na sjeveru Bosne, u [[Arheološko područje Donja Dolina|Donjoj Dolini]], na južnom rubu [[Panonija|Panonije]] javlja se grčko-ilirska kaciga te drugi grčki materijal.<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak43-full.pdf |title=Aleksandar Jašarević - Socio-ekonomska i simbolička uloga importovanih metalnih posuda s Glasinca |access-date=27. 3. 2020 |archive-date=19. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319213423/http://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak43-full.pdf |url-status=dead }}</ref> U drugu fazu kolonizacije moglo bi se svrstati i nekoliko apoikija osnovanih u periodu u kojem pišu antički autori, od kojih nekolicina nije tačno ubicirana. Korint i Korkyra su u VII st. pr. n. e., odnosno 627. g. pr. n. e., osnovali apoikiju Epidamnos, današnji [[Drač]], (kojeg su Rimljani preimenovali i Dyrrhacium), na desnoj strani kada se ka [[Jadran]]u prolazi Jonskim morem, u čijem zaleđu [[Tukidid]] navodi precizne podatke o zajednici [[Taulanti|Taulanata]]). Drugu apoikiju Apoloniju, Grci su osnovali 588. god. pne, čiji se ostaci i danas nalaze kod manastira Pojani u južnoj Albaniji.<ref name="Stipčević"/> Razvijeni trgovački odnosi ovih kolonija, ubrzati će društveno ekonomski razvoj Ilira u okolini, a vremenom i onih iz dublje unutrašnjosti. === Treća faza kolonizacije === Treća faza je klasične kolonizacije, koja je dokumentovana i u literaturi detaljno obrađena, a predstavlja direktno osnivanje grčkih kolonija na prostoru Jadranske obale, koja će duže vrijeme biti jako uporište. U IV stoljeću, između 397. i 390. god. pne grčki vladar Dionizije iz Sirakuze osnovao je koloniju Issa na današnjem ostrvu [[Vis]]u. Zatim je pomogao Paranima, grčkim doseljenicima sa ostrva Para da na mjestu Starog Grada na ostrvu [[Hvar]]u osnuju novu koloniju 385/384. god. pne. Iliri su reagovali na osnivanje Pharosa, pozvali su [[Liburne]] u pomoć, ali su bili poraženi, pri čemu je poginulo 5000 Ilira. Issa se nakon smrti Dionizija osamostalila i postala ekonomska i politička sila. Za kratko vrijeme osnivaju kolonije u današnjoj Lumbardi na [[Korčula|Korčuli]], Tragurion u [[Trogir]]u, Epetion ([[Stobreč]]). U II stoljeću osnovali su i jedan emporij u Saloni (Solin), pored već postojećeg ilirskog naselja. Vjeruje se da su grčkim djelovanjem nastala i naselja: Herakleja u srednjoj Dalmaciji koji je kovao i svoj novac, Olcinium ([[Ulcinj]]), Epidaurum ([[Cavtat]]) Po mišljenju [[Đuro Basler|Đure Baslera]] i [[Daorson]] je bio grčka kolonija, dok ga postepeno vremenom nisu preuzeli [[Daorsi]]. Klasična kolonizacija ujedno je predstavljala vrhunac kolonizatorskog djelovanja koji je trajao linearno od bronzanog doba. <ref name="Stipčević">{{Cite web |url=https://www.academia.edu/17951397/194271054-Aleksandar-Stip%C4%8Devi%C4%87-Iliri |title=Aleksandar Stipčević - Iliri |access-date=9. 4. 2020 |archive-date=15. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415140232/https://www.academia.edu/17951397/194271054-Aleksandar-Stip%C4%8Devi%C4%87-Iliri |url-status=dead }}</ref> == Literatura == == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Iliri]] 89ai5pa2me59ncbrx2t75koja6julzh 0 461343 3712874 3508571 2025-06-06T23:24:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712874 wikitext text/x-wiki [[File:Celts 800-400BC.PNG|mini|desno|[[Halštatska kultura|Halštatsaka]] i Latenska kultura.]] [[File:Celtic settlement-Open-Air Archaeological Museum Liptovska Mara - Havranok, Slovakia 1.jpg|mini|desno|Keltsko naselje otvorenog tipa u Slovačkoj]] '''Latenska kultura''' bila je [[Željezno doba|željeznodobna]] kultura na evcropskom kontinentu. Nastala je i razvijala se za vrijeme kasnog [[Željezno doba|željeznog doba]] od 450. god. pne do [[Rimska Republika|rimskog]] perioda u I vijeku pne, nastavljajući bez prekida [[Halštatska kultura|Halštatsku kulturu]] iz ranog željeznog doba. Istovremeno je bila pod uticajem Mediterana ([[Antička Grčka|Grka]]), [[Etrurci|Etruraca]] i kulture Golasecca iz sjeverne [[Italija|Italije]].<ref>[https://books.google.com/books?id=31LFIITb3LUC&pg=PA354 Sarunas Milisauskas, ''European Prehistory: a survey'', p. 354]</ref> Nazvana je po eponimskom nalazištu La Tene, na obali jezera Neuchâtel u [[Švicarska|Švicarskoj]], nakon smanjenja nivoa vode 1857. god. Pronađeno je 2500 metalnih predmeta, 166 neoštećenih mačeva, 22 metalne središnje ploče štita, 385 broševa, razni alati i dijelovi kola. Pronađeni su i brojne životinjske i ljudske kosti. Poseban nalaz predstavljaju ostaci dva mosta i četiri kuće. Nalazište je korišteno od III vijeka do 60-te godine I vijeka pne. Moguće da je bilo i kultno mjesto. Termin je ušao u široku upotrebu i za kasnije periode kulture i umjetnost starih Kelta, ali danas predstavlja brojne problem historičarima i arheolozima. Teorija o Keltima kao jedinim nosiocima latenske kulture dovodi se u pitanje, i pojam latenska kultura se mijenja u pojam latenski svijet<ref>Vincent i Ruth Megaw - Celtic Art, 2001</ref><ref name="Lukačević"/> == Rasprostranjenost i periodizacija == Porijeklo kulture nalazilo se većim dijelom na sjeverozapadnim područjima Halštatske kulture, sjeverno od Alpa, dolinom [[Rajna|Rajne]] do rijeka [[Marna]] - [[Mozel]] sa vezom prema rijeci [[Po]] u Italiji, i na teritorijama današnje [[Bavarska|Bavarske]], [[Austrija|Austrije]] i Švicarske, sa vezom prema sjevernom [[Jadran]]u i [[Venecija|Veneciji]]. Među najstarijim nalazištima je Glauberg u [[Hesen]]u, sjeveroistočno od [[Frankfurt]]a. Iz svoje postojbine u IV vijeku počinje Keltsko širenje na teritorije današnje [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Španija|Španije]]. Nalazi Latenske kulture iz tog vremena nalaze se u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i nešto kasnije u [[Irska|Irskoj]]. Oko 400. god. pne počinju migracije i širenje keltske populacije prema jugu gdje dolaze u sukobe sa [[Etrurci]]ma i [[Rimska Republika|Rimljanima]].<ref>[https://de.scribd.com/doc/251574854/PODRIJETLO-KELTA Lora Trnka - Podrijetlo Kelta]{{Mrtav link}}</ref> Bili su zaustavljeni i nisu nastavili južnije od Rima. Njihov drugi pravac je preko [[Panonija|Panonije]]<ref name="Lukačević">{{Cite web |url=https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd%3A358/datastream/PDF/view |title=Filip Lukačević (mentor Martina Čelhar) - Skordisci na prostoru istoĉne Slavonije i Srijema - Sveuĉilište u Zadru, 2016 |access-date=14. 3. 2020 |archive-date=24. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201024161552/https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd%3A358/datastream/PDF/view |url-status=dead }}</ref><ref name="Zaninović">Marin Zaninović - JADRANSKI KELTI - Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Zagreb, 2001</ref> i [[Keltska arheološka nalazišta na Balkanu|Balkana]] stigao do grčkog juga i [[Keltski pohod u Delfe|svetilišta Delfi]], ali su tu poraženi. Jedan dio je stigao u [[Anadolija|Anadoliju]], gdje su se naselili na teritoriju, nazvanu Galatija. Drugi dio je na ušću [[Sava|Save]] i [[Morava|Morave]] osnovao državu [[Skordisci|"Skordiska"]].<ref name="Papazoglu">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |title= Fanula Papazoglu, -Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |work= ANUBiH - Knjiga XXX , Sarajevo, 1969 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 23. 9. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |url-status= dead }}</ref> Poslije 275. god. pne počinje Rimska ekspanzija na prostor Latenske kulture, i to najprije na Cisalpinsku Galiju na sjeveru Italije. Konačno rimsko potčinjavanje Kelta počinje 121. god. pne, i završiti će se [[Galski ratovi|Galskim ratovima]] 50. god. pne. Kultura je za kratko vrijeme [[Romanizacija|romanizirana]], i poznata pod nazivom [[Galsko-rimska kultura]]. Danas naučnici najviše koriste proširenu Reineckeovu periodizaciju u kojoj se svaki period, osim perioda A, dijeli na stariji i mlađi (B1, B2, C1, C2 itd.), a svaki od njih se opet može podijeliti na a i b (npr. LT B2a, LT B2b). Istovremeno se prema lokalnim nalazima pomjeraju i vremena trajanja.<ref name="Lukačević"/> {| class="wikitable" |- ! Tischler (1885) ! Reinecke (1902) ! Period |- | Laten I | Laten A | 450–380 pne |- | Laten I | Laten B | 380–250 pne |- | Laten II | Laten C | 250–150 pne |- | Laten III | Latene D | 150–1 pne |} [[File:Casque d'Agris, musée d'Angoulême, Lamiot 2015 07.JPG|mini|desno|Detalji na šljemu iz Latenske kulture]] == Materijalna kultura == {{Glavni|Keltska arheološka nalazišta na Balkanu|Keltska arheološka nalazišta u Panoniji}} Latenski proizvodi od [[Bronza|bronze]], [[Željezo|željeza]] i [[Zlato|zlata]], izrađivani su na bazi tehnologije iz Halštata, stiliski karakteristični sa utisnutim spiralama, na posudama, šljemovima i štitovima, konjskoj opremi i posebno na nakitu, oblika ogrlica, narukvica i kopči, prozvanih [[Fibula|fibule]]. Elegantne i stilizovane linije su često u obliku životinja i biljaka. Rani stil kulture koristi statičnu geometrijsku dekoraciju dok se kasnije pojavljuju dinamične forme, kao što je trodjelna spirala Naselja su bila otvorenog tipa na uzdignutim brežuljcima, a kasnije i šira, zatvorena ili fortificirana (oppidum). Za fazu dolaska Kelta na podruĉje Panonije i Balkana vežu se naselja otvorenog tipa u kojim se najviše stanovalo u poluzemunicama s jednom ili dvije prostorije. One su imale dvoslivne krovove pokrivene slamom ili krovove koje je držao nosaĉ po sredini poluzemunice i uokolo nje. U nekim sluĉajevima krov je položen na kameni zid napravljen uokolo ukopane poluzemunice. U mlađem latenu koriste se nadzemne pravougaone kuće od pletera. One imaju dvoslivne krovove i podove od nabijene gline, sa ognjištem. Zatvorena naselja bila su administrativni i vojni centri izgrađeni na uzvišenjima pored otvorenih naselja, sa više puta nasutim zemljanim bedemima i opkopom uokolo naselja. U sredini su bili objekti kojima je pripisana vojna i administrativna funkcija, oko njih se nalazila stambena zona, a na rubu naselja su bile radionice. Podizana su od kraja 2. stoljeća pne, najvjerojatnije kao posljedica sukoba sa Rimljanima. == Literatura == * M. Guštin, D. Božič, L. Bakarić: ''Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije''. Narodni muzej Ljubljana i Arheološki muzej Zagreb, 1984. == Reference == {{Refspisak}} {{Commons category|La Tène culture}} [[Kategorija:Kulture željeznog doba]] [[Kategorija:Keltski narodi]] 98cdbqvpnmi4gms2m74ag1lxkwoek8s 0 461425 3712818 3510874 2025-06-06T18:01:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712818 wikitext text/x-wiki [[File:Celtic expansion in Europe.png|mini|desno|Širenje Kelta u Evropi]] '''Keltska arheološka nalazišta u Panoniji''' su iz perioda [[Latenska kultura|Latenske kulture]] čiji su Kelti nosioci. U drugoj polovini 4. st. pne. počela su kretanja [[Kelti|Kelta]] prema [[Panonija|Panoniji]] iz srednje [[Evropa|Evrope]], prastarim kopnenim putem preko Ajdovščine i [[Ljubljana|Ljubljanskih]] vrata dalje prema istoku.<ref name="Zaninović">Marin Zaninović - JADRANSKI KELTI - Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Zagreb, 2001</ref> Do početka 3. vijeka pne. stanovništvo Panonije bilo je keltizirano.<ref name="Mocsy">Pannonia and Upper Moesia. A History of the Middle Danube Provinces of the Roman Empire. A Mocsy, S Frere</ref>. Na području Panonije pronađen je veliki broj [[Latenska kultura|latenskih]] artefakata, ali su oni, s druge strane, rijetki na područjima istočno od [[Tisa|Tise]] i južno od [[Sava|Save]].<ref name="Mocsy"/>. S obzirom na njihove specifične karakteristilke, nazivaju se ''noričko-panonskom'' varijantom keltske kulture. Kelti su se okoristili plodnim zemljištem oko panonskih rijeka, razvili poljoprivredu i keramiku, kao i iskorištavali rudnike u današnjoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Tako se razvilo novo veliko keltsko područje koje se pružalo od današnjeg [[Beč]]a do rijeke [[Tisa|Tise]]. == Naselja == Po dolasku Kelti su podizali naselja otvorenog tipa sa poluzemunicama od jedne ili dvije prostorije. Krov je bio od slame. U nekim sluĉajevima krov je položen na kameni zid napravljen uokolo ukopane poluzemunice. Kasnije su podizali nadzemne pravougaone kuće od pletera sa dvoslivnim krovom i podovima od nabijene gline i ognjištem. Utvrđena naselja podizana su od kraja 2. stoljeća pne, najvjerojatnije zbog sukoba s [[Rimska Republika|Rimljanima]]. Najbolje istražena utvrđena naselja u [[Slavonija|Slavoniji]] su na područja [[Vinkovci|Vinkovaca]] i [[Osijek]]a gdje je otkriveno 20 naselja. Utvrđena su sa zemljanim bedemima i opkopom uokolo naselja (Dirov brijeg u [[Vinkovci]]ma, Gradina u Oroliku i Privlaci), rijetko sa kamenim bedemom od suhozida ([[Slankamen]]). Uz naselja su ponegdje postojala i naselja otvorenog tipa. Na [[Gomolova|Gomolavi]] i u naselju Dirov brijeg u Vinkovcima je utvrđena unutrašnja podjela naselja: u sredini su bili objekti kojima je pripisana vojna i administrativna funkcija, oko njih se nalazila stambena zona, a na rubu naselja su bile radionice. == Keramika == Kelti su sa sobom donijeli kolo za izradu [[Keramika|keramike]] i time poboljšali kvalitetu i skratili vrijeme izrade. Keramika Skordiska se dijeli na tri glavne grupe:<ref name="Lukačević">{{Cite web |url=https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd%3A358/datastream/PDF/view |title=Filip Lukačević (mentor Martina Čelhar) - Skordisci na prostoru istoĉne Slavonije i Srijema - Sveuĉilište u Zadru, 2016 |access-date=14. 3. 2020 |archive-date=24. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201024161552/https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd%3A358/datastream/PDF/view |url-status=dead }}</ref> * Posude fine fakture izrađene su na brzorotirajućem kolu koje je novina ovog perioda. Keltski majstori nisu pridavali važnost ukrašavanju keramike, već su se trudili izraditi je što kvalitetnije. Ukrašavanje keramike rađene na lončarskom kolu izvodilo se u najranije vrijeme urezivanjem (koncentriĉni krugovi, linije, polukrugovi) i žlijebljenjem, zatim se u 2. stoljeću pne. javlja glačanje i grafitiranje koji su u 1. stoljeću pne. postali najčešći ukras. * Slikana keramika iz 1. stoljeća pne. Najĉešće ima crvenkastu površinu i dobro je peĉena. Posude su najĉešće ukrašene na gornjem dijelu geometrijskim ukrasom bijele ili crvene boje, a slikanje se izvodilo nakon peĉenja.Slikana keramika najzastupljenija je u Podunavlju (Karaburma, Gomolava, [[Slankamen]], Osijek). * Gruba keramika rađene rukom pojavljuje se na prijelazu iz ranog u srednji laten. To je potvrđeno pronalaskom takve keramike u naselju Ervenica. Za tu vrstu keramike se smatra kako je [[Dačani|daĉkog]] porijekla (najĉešće se javljaju lonci i šolje). Na naseljima u istoĉnoj Slavoniji i Sremu nisu pronađeni tipiĉni oblici dačke keramike pa se pretpostavlja da je keramika rađena rukom na ovom podruĉju autohtonog porijekla. === Oblici === Zdjele su tipiĉni oblik posude, najĉešće neukrašene. Ako ima ukrasa to su žlijebljene linije te u mlađoj fazi ukrasni motivi izvedeni grafitiranjem (prave linije, spirale, girlande, motiv šahovskog polja). Često su korištene u pogrebnom ritualu. Koniĉnog i bikoničnog su oblika. Lonci su bikoniĉnog ili trbušastog oblika sa razgrnutim ili kosim obodom . Kao originalni keltski proizvod pojavljuje se grubi situlasti lonac koji u svom sastavu ima dosta grafita, ĉesto ukrašen ţlijebljenjem ili urezanim ravnim ili polukruţnim linijama. Lonci ove faze imaju prstenasta zadebljanja, i rađeni su otiskivanjem. Pitosi su osim za držanje hrane korišteni kao urne u grobovima. Tamne su ili crvene boje i imaju loptast oblik s ravnim dnom i širokim obodom koji je ponekad žlijebljen. == Oružje == Najcjenjenije oružje Skordiska bili su mačevi.<ref name="Papazoglu">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |title= Fanula Papazoglu, -Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |work= AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 23. 9. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |url-status= dead }}</ref> Na kraju 4. i u prvoj polovini 3. stoljeća pne, izrađivan je kratki dvosjekli maĉ, dužine oko 60&nbsp;cm, koji završava oštrim vrhom. Imao je naglašeno rebro na sredini oštrice. Korice su u donjem dijelu ukrašene ovalnim medaljonom od bronzanog, a kasnije od željeznog lima. Prednja strana korica ukrašavana je floralnim i zoomorfnim motivima. Najstariji je pronađen na lokalitetu Zeleno polje kod [[Osijek]]a, ukrašen parom zmajeva ili grifona. U drugoj polovini 3. i u 2. stoljeću pne. javlja se mač dužine oko 80&nbsp;cm, s koricama ukrašenim iskucanim ili urezanim floralnim i zoomorfnim motivima koji imaju srcoliko proširenje. Na koricama maĉa javlja se i motiv trojnog zavoja. Pojedini primjerci imaju žigove na oštrici sa oznakom radionice. Žigovi su najĉešće polumjeseĉastog oblika ili u obliku stiliziranog prikaza vepra ([[Gospođinci]], [[Odžak]], [[Obrež]], [[Prhovo]]. Iz ovog perioda je maĉ iz [[Kupinovo|Kupinova]] s jabuĉicom maĉa oblikovanom u stilu muške glave. U 1. stoljeću pne. (kasni laten) maĉevi se još izdužuju te su dugi i više od jednog metra. Ovaj tip mača ima kanale na širokoj oštrici, a vrh je zaobljen. Koplja ranog latena su kratka te vrlo široka i listolikog oblika. U srednjem latenu vrhovi koplja su izduženi i imaju središnje rebro na listu koji se sužava prema vrhu. U ovom vremenu počinje ukrašavanje kopalja urezivanjem ili iskucavanjem. Kasnolatenska koplja još se više izdužuju i imaju suženi list. Romboidnog su oblika, a neka su ukrašena geometrijskim motivima, najčešće romboidnog oblika. Kroz cijelo mlađe željezno doba Skordisci koriste i noževe dužine od 25 do 50&nbsp;cm, ponekad i oko 60&nbsp;cm. Uglavnom su dio opreme ratniĉkih grobova. Obrambenu opremu ratnika šine štitovi i šljemovi. Štitovi su bili drveni s metalnim okovima po rubu i metalnim umbom u sredini, sa dekoracijom Ukrašavana su graviranjem, polukružnim rebrima, girlandama zajedno s taĉkicama, a nekad su krilca umba izvedena lepezasto ili izvuĉena u obliku polurozete. == Nekropole == U trenutku dolaska Kelti su koristili inhumaciju za sahranjivanje, a kasnije su od autohtonog stanovništva preuzeli incineraciju, koja je postala glavni naĉin pokapanja pokojnika. Istražene su nekropole: Karaburma kod [[Beograd]]a, Zeleno polje u Osijeku, [[Kupinovo]], [[Surčin]], [[Vinkovci]], [[Dalj]], [[Sotin]], [[Požega]]. Uz glavu pokojnika obično su postavljene keramičke posude, dok su se nakit i dijelovi nošnje (fibule, narukvice itd.) nalazili na pokojniku. Kod grobova sa spaljenim pokojnikom ĉest su nalaz ritualno savijeni ili djelomično uništeni maĉevi, ostala oružja i oruđa, ostatci posuda i životinjskih kostiju. Pokojnik se polagao u keramiĉku urnu zajedno s ostatcima spaljenih predmeta. Na prostoru nekropola pronađene su kultne jame. Konjaniĉki grobovi su pronađeni u Odžaku, [[Zemun]]u, Karaburmi i Rospi Ćupriji i datirani su u 3. i 2. stoljeće pne. == Literatura == * M. Guštin, D. Božič, L. Bakarić: ''Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije''. Narodni muzej Ljubljana i Arheološki muzej Zagreb, 1984. * DIZDAR, M., 2003. – Prilog poznavanju kasnog latena u istoĉnoj Slavoniji, Opuscula Archaeologica 27, Zagreb, 337 – 349. * TODOROVIĆ, J., 1968. – Kelti u jugoistočnoj Evropi, Disertationes et Monographiae VII, Beograd. * TODOROVIĆ, J., 1974. – Skordisci, Monumenta Archaeologica 2, Novi Sad – Beograd. == Reference == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Keltski narodi]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] 9g0hdybi4b5vvj5oucmlqsln3yt7jni 0 465395 3712819 3508986 2025-06-06T18:15:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 5 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712819 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Kirkia'' | slika = Kirkia acuminata00.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis = Kirkia acuminata’ | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Sapindales]] | familia ='''''Kirkiaceae''''' | familia_autorstvo =<small>[[Takht.]], 1967</small> | genus ='''''Kirkia''''' | genus_autorstvo =<small>[[Oliv.]], 1868</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Kirkia''''' je maleni rod iz zasebne [[porodica (biologija)|porodice]] ''Kirkiaceae'', [[cvjetnica]] u [[red (biologija)|redu]] [[Sapindales]], [[razred (biologija)|razred]] [[Magnoliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]].<ref name=APGIV>{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}</ref> Red ima šest priznatih vrsta<ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/dced760ba71e57710b9bbee635c1c667 |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=11. 6. 2020 |archive-date=16. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180216143820/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/dced760ba71e57710b9bbee635c1c667 |url-status=dead }}</ref> koje rastu isključivo na području [[Afrika|Afrike]]. == Vrste== Smatra se da rod imas šest vrsta<ref>[https://books.google.hr/books?id=yoLaBAAAQBAJ&pg=PA272&lpg=PA272&dq=Kirkia+leandrii&source=bl&ots=00vvTZVFcT&sig=cL7uYSYF4wK8uGrdN_CrqQaEFFI&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwioloXyhp3VAhXDuhQKHQETDIYQ6AEIaDAN#v=onepage&q=Kirkia%20leandrii&f=false The Flowering Plants Handbook]</ref>, ali da to može biti nepotpun spisak: *''[[Kirkia acuminata]]'' <small>Oliv., 1868</small>,<ref name="Cat. Kirkia ">[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/dced760ba71e57710b9bbee635c1c667] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180216143820/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/dced760ba71e57710b9bbee635c1c667 |date=16. 2. 2018 }} Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist Genus Kirkia</ref> [[Južna Afrika]] (Transvaal), [[Namibija]], [[Bocvana]], jugozapadna [[Angola]], sjeveroistočna [[Demokratska Republika Kongo]] ([[Zair]]), [[Malavi]], [[Zambija]], [[Zimbabve]], [[Mozambik]] <ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/5c5b8e4bcb01c7a1a1689fbfec880585/source/tree |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist Kirkia acuminata |access-date=11. 6. 2020 |archive-date=29. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929074825/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/5c5b8e4bcb01c7a1a1689fbfec880585/source/tree |url-status=dead }}</ref> *''[[Kirkia burgeri]]'' <small>B. Stannard</small> <ref name="Cat. Kirkia "/> [[Etiopija]]; [[Somalija]]<ref>[http://www.iucnredlist.org/details/62994/0 IUCN Red List Kirkia burgeri]</ref> * ''[[Kirkia dewinteri]]'' <small>Merxm. & Heine, 1960</small> <ref name="Cat. Kirkia "/> [[Namibija]] <ref>[http://www.iucnredlist.org/details/34946/0 IUCN Red List Kirkia dewinteri]</ref> * ''[[Kirkia leandrii]]'' <small>(Capuron) Stannard, 2007</small><ref name="Cat. Kirkia "/> [[Madagaskar]];<ref>[http://www.tropicos.org/Name/100366950 Tropicos]</ref> syn.: ''Pleiokirkia leandrii'' <small>Capuron, 1961</small> <ref>[http://www.tropicos.org/Name/29400159 Tropicos Pleiokirkia leandrii]</ref><ref>[https://www.gbif.org/species/3709339 GBIF]</ref> * ''[[Kirkia tenuifolia]]'' <small>Engl., 1902</small> <ref name="Cat. Kirkia "/> sjeveroistočna [[Etiopija]], [[Somalija]], [[Džibuti]], [[Kenija]]<ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/b95dcde887e78d78749e3aa4f3066b3d/source/tree |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist Kirkia tenuifolia |access-date=11. 6. 2020 |archive-date=29. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929074825/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/b95dcde887e78d78749e3aa4f3066b3d/source/tree |url-status=dead }}</ref> * ''[[Kirkia wilmsii]]'' <small>Engl.</small>,<ref name="Cat. Kirkia "/> [[Južna Afrika]](Transvaal) <ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/cdac9c93a3effb48a30f2a68a67d834d/source/tree |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist Kirkia wilmsii |access-date=11. 6. 2020 |archive-date=29. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929074832/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/cdac9c93a3effb48a30f2a68a67d834d/source/tree |url-status=dead }}</ref> [[Kladogram]] prema [[Katalog života|Katalogu života]]:<ref name = "COL">{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17237710|title= Species 2000 & ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}</ref> {{Clade | label1 = '''''Kirkia&nbsp;''''' | 1={{Clade | 1=''[[Kirkia acuminata]]'' | 2=''[[Kirkia burgeri]]'' | 3=''[[Kirkia dewinteri]]'' | 4=''[[Kirkia leandrii]]'' | 5=''[[Kirkia tenuifolia]]'' | 6=''[[Kirkia wilmsii]]'' }} }} == Reference== {{refliost}} ==Vanjski linkovi == {{commonscat|Kirkia}} {{wikivrste|Kirkia}} [[Kategoriya:Kirkia]] [[Kategorija:Sapindales]] tcdmz3o86gatllu3wddbiv6vbystpig 0 465479 3713027 3509053 2025-06-07T11:40:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713027 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Nartheciaceae'' | slika = Rome (3).jpg | slika_širina = 260px | slika_opis =''Narthecium ossifragum'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Liliopsida]] | ordo =[[Dioscoreales]] | familia ='''''Nartheciaceae''''' | familia_autorstvo= <small>Fr. ex Bjurzon, 1846</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} [[datoteka:394 Narthecium ossifragum.jpg|thumb|250px|''[[Narthecium ossifragum]]'']] '''''Nartheciaceae''''' [[porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]] u [[red (biologija)|redu]] [[Dioscoreales]], [[razred (biologija)|razred]] [[Liliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]], [[carstvo (biologija)|carstvo]] [[Plantae]].<ref name=APGIV>{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}</ref> Imenovana je po [[tipski rod|tipskom rodu]] ''[[Narthecium]]'' Ovio je porodica močvarnih [[trajnica]] iz [[Zapadna Europa|zapadne]] i sjeverozapadne [[Evropa|Evrope]], [[Jugozapadna Azija|jugozapadne Azije]], sa istočnih i zapadnih obala [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ima tridesetak vrsta u pet rodova.<ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4304a160d6927d161b492a3a93ca3212 |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=13. 6. 2020 |archive-date=13. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200613181629/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4304a160d6927d161b492a3a93ca3212 |url-status=dead }}</ref> == Rodovi i filogenija== * ''[[Aletris]]'' *''[[Lophiola]]'' * ''[[Metanarthecium]]'' * ''[[Narthecium]]'' * ''[[Nietneria]]'' [[Kladogram]] reda [[Dioscoreales]]:<ref name = "COL">{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17062557|title= Species 2000 & ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}</ref> {{Clade | label1 = [[Dioscoreales]]&nbsp; | 1={{Clade | label1 = '''&nbsp;Nartheciaceae&nbsp;''' | 1={{Clade | 1=''[[Aletris]]'' | 2=''[[Lophiola]]'' | 3=''[[Metanarthecium]]'' | 4=''[[Narthecium]]'' | 5=''[[Nietneria]]'' }} | 2=[[Burmanniaceae]] | 3=[[Dioscoreaceae]] }} }} == Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Nartheciaceae}} {{wikivrste|Nartheciaceae}} [[Kategorija:Dioscoreales]] oitesotqcfuo5s6g0jjd8lf8sceaki9 0 466237 3712922 3669097 2025-06-07T04:50:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712922 wikitext text/x-wiki '''Megagametogeneza''' je proces sazrijevanja ženskog [[gametofit]]a ili megagametofita kod biljaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.ebi.ac.uk/QuickGO/term/GO:0009561|title=QuickGO|website=www.ebi.ac.uk|access-date=2019-02-28}}</ref> Tokom procesa megagametogeneze, megaspore, koje njome nastaju, razvijaju se u mbrionsku evrećice, u kojima se nalazie ženski [[gamet]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = Drews GN, Koltunow AM | title = The female gametophyte | journal = The Arabidopsis Book | volume = 9 | pages = e0155 | date = 2011-12-26 | pmid = 22303279 | pmc = 3268550 | doi = 10.1199/tab.0155 }}</ref> Takve megaspore zatim se razvijaju u [[haploid]]ne ženske gametofite.<ref>{{cite journal | vauthors = Drews GN, Koltunow AM | title = The female gametophyte | journal = The Arabidopsis Book | volume = 9 | pages = e0155 | date = 2011-12-26 | pmid = 22303279 | pmc = 3268550 | doi = 10.1199/tab.0155 }}</ref> To se događa unutar ovule koja se nalazi u jajniku.<ref>{{Cite web|url=https://zfin.org/action/ontology/term-detail/GO:0009553|title=ZFIN GO: Biological Process: embryo sac development|website=zfin.org|access-date=2019-03-21|archive-date=21. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321122808/https://zfin.org/action/ontology/term-detail/GO:0009553|url-status=dead}}</ref> == Proces== [[datoteka:Image_3-28-19_at_7.54_AM.jpg|right|thumb| Gornja slika omogućava bolje posmatranje procesa megagametogeneze koji je detaljnije opisan u nastavku.]] Prije megagametogeneze, zametak u razvoju ima [[mejoza|mejozu], tokom procesa koji se naziva megasporogeneza. Dalje, tri od četiri megaspore se raspadaju, ostavljajući samo megaspore koje će biti uključene u megagametogenezu.<ref>{{Cite web|url=https://zfin.org/action/ontology/term-detail/GO:0009553|title=ZFIN GO: Biological Process: embryo sac development|website=zfin.org|access-date=2019-03-21|archive-date=21. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321122808/https://zfin.org/action/ontology/term-detail/GO:0009553|url-status=dead}}</ref> Sljedeći koraci prikazani su na slici iznad i detaljnije dolje. # Preostale megaspore prolazi kroz mitozu. To rezultira strukturom s dva jedra, koja se također nazivaju binukleatnim embrionskim vrećicama. # Dva jedrara migriraju na suprotne strane embrionske vrećice. # Svako haploidno jedro ulazi u dva kruga mitoze što stvara četiri haploidna jedra na svakom kraju embrionske vrećice. # Jedno jedro iz svakog niza od njig četiti, migrira u sredinu embrionske vrećice. Ona formiraju matičnu ćeliju binukleatnog endosperma. Tako ostaju tri preostala jedra na mikropilskom kraju i tri preostala jedra na antipodnom kraju. Jedra na mikropilnom kraju čine jajnu ćeliju, dvije sinergijske ćelije i mikropilu, otvor koji omogućava d polenova cijev uđe u strukturu.<ref>{{cite journal | vauthors = Dresselhaus T, Sprunck S, Wessel GM | title = Fertilization Mechanisms in Flowering Plants | journal = Current Biology | volume = 26 | issue = 3 | pages = R125-39 | date = February 2016 | pmid = 26859271 | pmc = 4934421 | doi = 10.1016/j.cub.2015.12.032 }}</ref> Jedra na antipodnom kraju jednostavno su poznate kao antipodne ćelije.<ref>{{cite journal | vauthors = Song X, Yuan L, Sundaresan V | title = Antipodal cells persist through fertilization in the female gametophyte of Arabidopsis | journal = Plant Reproduction | volume = 27 | issue = 4 | pages = 197–203 | date = December 2014 | pmid = 25389024 | doi = 10.1007/s00497-014-0251-1 }}</ref> Te ćelije uključene su u hranjenje embrija, ali često imaju programiranu staničnu smrt prije nego što dođe do oplodnje.<ref>{{Cite web|url=https://zfin.org/action/ontology/term-detail/GO:0009553|title=ZFIN GO: Biological Process: embryo sac development|website=zfin.org|access-date=2019-03-21|archive-date=21. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190321122808/https://zfin.org/action/ontology/term-detail/GO:0009553|url-status=dead}}</ref> # Ćelijske ploče formiraju se oko antipodnih jedara, jajne ćelije i sinergijkih ćelija.<ref>{{cite journal | vauthors = Yadegari R, Drews GN | title = Female gametophyte development | journal = The Plant Cell | volume = 16 Suppl | issue = suppl 1 | pages = S133-41 | date = 2004-06-01 | pmid = 15075395 | pmc = 2643389 | doi = 10.1105/tpc.018192 }}</ref> == Varijacije == Biljke imaju tri glavna tipa megagametogeneze. Glavna je razlika između njih je broj haploidnih jedara u funkcionalnoj megaspori koja su uključena u megagametogenezu.<ref>{{Cite journal|last=de Boer-de-Jeu|first=M. J.|date=1978-02-02|title=Ultrastructural aspects of megasporogenesis and initiation of megagametogenesis in Lilium|journal=Bulletin de la Société Botanique de France. Actualités Botaniques|volume=125|issue=1–2|pages=175–181|doi=10.1080/01811789.1978.10826321|issn=0181-1789}}</ref> === Monosporna === [[datoteka:Image_5-3-19_at_11.19_AM.jpg|thumb|right|Bisporna megagaetogeneza, prikazana kao skica na dnu.]] Najčešći tip megagametogeneze, monosporna megagametogeneza, navedena je gore. Ova vrsta megagemetogeneze omogućava samo jednom megasporu da prođe kroz megagametogenezu, dok ostala tri doživljavaju [[programirana ćelijska smrt|programiranu ćelijsku smrt]].<ref>{{Cite web|url=http://6e.plantphys.net/topic21.03.html|title=Plant Physiology, Sixth Edition|website=6e.plantphys.net|access-date=2019-03-28}}</ref> === Bisporna === Kao što naziv govori, bisporna megagametogeneza uključuje dva genetički različita haploidna jedra.<ref>{{cite book | vauthors = Willemse MT, van Went JL |title=The Female Gametophyte|date=1984|work=Embryology of Angiosperms|pages=159–196| veditors = Johri BM |publisher=Springer Berlin Heidelberg|language=en|doi=10.1007/978-3-642-69302-1_4|isbn=9783642693021}}</ref> # Ova dva jedra dijele se mitotski. # Zatim, jedro na mikropilnom kraju strukture ulzi u drugi krug mitoze. # Dalje, jedra se preuređuju kako bi nastala trojedarna matična ćeliju endosperma i karakteristični raspored mikropilnog kraja, sa jajnom ćelijom i dvije sinergijske ćelije. # Ćelijske diobene ploče formiraju se oko jajne ćelije i sinergijske ćelije. ==Eudikotiledone== Kod [[eudikotiledona]], čitav proces se događa unutar biljne [[ovule]]. Pojedinosti postupka variraju ovisno o vrstama, ali opisani ovdje je uobičajen. Ovaj proces započinje jednim [[diploid]]nim megasporocitom u jedru, koji putem [[mejoza|mejoze]] formira četiri ćelije koje su [[haploid]]ne. Tri ćelije umiru, a jedna koja je najviše udaljena od mikropila razvija se u megaspori. Ove megaspore postaje veće i njihova jedra ulaze u [[mitoza|mitozu]] tri puta, dok ne bude osam jedara. Tih osam jedara se zatim raspoređuju u dvije grupe od po četiri. Obe ove grupe šalju jedro u središte ćelije koja tada postaje polarno jedro. Tri ćelije ostavljene na kraju ćelije blizu mikropila postaju jajni aparat s jajnom ćelijom u centru i dvije sinergide. [[Ćelijski zid]] formira se oko drugog niza jedara i formira antipode. Ćelije u centru razvijaju se u središnju ćeliju. Cijela ova struktura sa svojih osam jedara naziva se zametkova ili embrionska vrećica. == Postmegagametogeneza== U megagametogenezi nastaje ženski [[gametofit]] koji je sastavni dio [[oprašivanje|oprašivanja]], vrlo uočljivog procesa kod biljaka. Muški pandan megagametogenezi naziva se mikrogametogeneza. Mikrogametogeneza je proces stvaranja muškog gametofita. Za vrijeme oprašivanja ženki gametofit komunicira s polenovom cijevi kako bi se osiguralo da dođe u kontakt s ovulomom.<ref>{{cite journal | vauthors = Yadegari R, Drews GN | title = Female gametophyte development | journal = The Plant Cell | volume = 16 Suppl | issue = suppl 1 | pages = S133-41 | date = 2004-06-01 | pmid = 15075395 | pmc = 2643389 | doi = 10.1105/tpc.018192 }}</ref> Kada se uspostavi kontakt, polenova cijev raste kroz otvor mikropile u sinergijsku ćeliju, koja umre kada se to dogodi. Smrt te ćelije signalizira polenskoj cijevi da se oslobodi sperma.<ref>{{cite journal | vauthors = Yadegari R, Drews GN | title = Female gametophyte development | journal = The Plant Cell | volume = 16 Suppl | issue = suppl 1 | pages = S133-41 | date = 2004-06-01 | pmid = 15075395 | pmc = 2643389 | doi = 10.1105/tpc.018192 }}</ref> Ovaj proces stvara embrion, sjemenski omotač i [[endosperm]] koji će nakon oprašivanja postati presudni dijelovi sjemena.<ref>{{cite journal | vauthors = Yadegari R, Drews GN | title = Female gametophyte development | journal = The Plant Cell | volume = 16 Suppl | issue = suppl 1 | pages = S133-41 | date = 2004-06-01 | pmid = 15075395 | pmc = 2643389 | doi = 10.1105/tpc.018192 }}</ref> == Implikacije == [[Oprašivanje]] je bitan globalni proces biljnoj proizvodnji.<ref>{{cite journal | vauthors = Lautenbach S, Seppelt R, Liebscher J, Dormann CF | title = Spatial and temporal trends of global pollination benefit | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 4 | pages = e35954 | date = 2012-04-26 | pmid = 22563427 | pmc = 3338563 | doi = 10.1371/journal.pone.0035954 | bibcode = 2012PLoSO...735954L }}</ref> Its success is economically crucial for farmers.<ref>{{cite journal | vauthors = Lautenbach S, Seppelt R, Liebscher J, Dormann CF | title = Spatial and temporal trends of global pollination benefit | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 4 | pages = e35954 | date = 2012-04-26 | pmid = 22563427 | pmc = 3338563 | doi = 10.1371/journal.pone.0035954 | bibcode = 2012PLoSO...735954L }}</ref> Pored toga, za globalnu sigurnost hrane potreban je uspjeh oprašivanja. [[Žitarice]], odnosno sjeme žitarica, najvažnija su osnovna hrana ljudima širom svijeta. One čine 48% kalorija koje potroši čovjek.<ref>{{Cite web|url=http://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/grain/|title=grain|last=Society|first=National Geographic|date=2011-09-21|website=National Geographic Society|language=en|access-date=2019-03-21|archive-date=31. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201031035608/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/grain/|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte== * [[Sporofit]] * [[Gametofit]] * [[Mikrospora]] == Reference == {{Reflist|2}} == Dopunska literatura == {{refbegin}} * {{cite book | vauthors = Raven PH, Evert RF, Eichhorn SE | date = 2005 | title = Biology of Plants | url = https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0 | url-access = registration | edition = 7th | publisher = W. H. Freeman | chapter = 19 | pages = [https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0/page/442 442–449] }} {{refend}} [[Kategorija:Razmnožavanje biljaka]] [[Kategorija:Mitoza]] [[Kategorija:Anatomija biljaka]] nsli7jiaviq8t5mzd3lq47zig9wmevz 0 466964 3712954 3547354 2025-06-07T07:01:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712954 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Ureterski greben<br>(Mokraćovodni greben) | Latinski = ''Crista urethralis urethrae masculinae'', <br>''Crista urethralis urethrae femininae'' | Image = Gray1142.png | Caption = Muški ureter otvoren na svojoj prednjoj (gornjoj) površini. (Ureterski greben označen s gornje desne strane.) | Image2 = Prostatic urethra.svg | Caption2 = Disekcija prostate sa prostatskim ureterom u uretrarskim grebenom na zadnjem zidu. | System =[[Mokraćni sistem]] }} '''Mokraćovodni greben''' ili '''ureterski greben''' je anatomska struktura u [[mokraćni sistem|mokraćnom sistemu]] i muškaraca i žena. Kod muškaraca je ureterski greben poznat kao '''''crista urethralis masculinae''''' ili '''''crista phallica''''' i predstavlja uzdužni nabor na stražnjem zidu [[ureter|uretrera]] koji se proteže od [[uvula mokraćnog mjehura|uvule mokraćnog mjehura]] kroz [[prostatski ureter]].<ref>{{cite web|url=http://www.biology-online.org/dictionary/Crista_urethralis_masculinae|title=Crista urethralis masculinae|work=biology-online.org}}</ref> Dug je 15 do 17&nbsp;mm, a visok oko 3&nbsp;mm, a sadrži mišićno i erektilno [[tkivo]]. Kada se opusti, može poslužiti za sprečavanje prolaska [[spermatozoid]]a unazad u [[mokraćni mjehur|bešiku]].<ref>{{cite web|url=http://education.yahoo.com/reference/gray/subjects/subject?id=256#p1234|title=Urethral Crest|access-date=15. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20070220201048/http://education.yahoo.com/reference/gray/subjects/subject?id=256#p1234|archive-date=20. 2. 2007}}</ref> Kod žena, poznat je kao '''''crista urethralis femininae''''', a vidljiv je kao uzdužni nabor [[sluznice]] na zadnjem zidu uretera.<ref>{{cite web|url=http://www.biology-online.org/dictionary/Crista_urethralis_femininae|title=Crista urethralis femininae|work=biology-online.org|access-date=28. 7. 2020|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303195343/http://www.biology-online.org/dictionary/Crista_urethralis_femininae|url-status=dead}}</ref> ==Dodatne slike== <gallery> Prostate - Gray1153.png|''Vesiculæ seminales'' i ampule na ''ductus deferentes'', frontalni izgled. </gallery> ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{SUNYAnatomyLabs|44|st|22|00}} - "The Male Pelvis: Urethral crest" * {{NormanAnatomy|pelvis}} ({{NormanAnatomyFig|malebladder}}) * {{DartmouthHumanAnatomy|figures/chapter_34/34-3.HTM}} {{commonscat|Urethral crest}} {{ženski reproduktivni sistem}} {{muški reproduktivni sistem}} [[Kategorija:Mokraćni sistem]] [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] i8kt3jfoc40kog7tr0crsejeuqpkldg 0 467610 3712887 3520972 2025-06-07T01:04:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712887 wikitext text/x-wiki [[File:Ljubinje05197.JPG|mini|desno|Ljubinjsko polje]] '''Ljubinjsko polje''' je [[kraško polje]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ime je dobilo po [[Ljubinje|Ljubinju]], najvećem naselju u polju. Ostala veća naselja su [[Kruševica (Ljubinje)|Kruševica]], [[Dubočica (Ljubinje)|Dubočica]] i dr. Kroz njega prolazi regionalni put [[Stolac]] – [[Trebinje]]. Dugačko je 8,3&nbsp;km, a najveća širina je 2,0&nbsp;km, površine oko 8,08&nbsp;km.<ref name="Ljubinje">[https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns10/009.pdf ŠEFIK BEŠLAGIĆ - LJUBINJE— SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI]</ref>. Pruža se pravcem [[sjeverozapad]] - [[jugoistok]] između planina [[Bjelasnica|Bjelasnice]] i [[Viduša|Viduše]], na nadmorskoj visini od oko 400–470 metara. Ljubinjsko polje je u geomorfološkom smislu tipično kraško polje s ravnom terasom. Najvažnije stijene su krečnjaci i [[dolomiti]] kredne i jurske starosti, a u polju su zastupljeni tercijarni sedimenti i recentni aluvijumi.<ref>{{Cite web |url=https://www.euronatur.org/fileadmin/docs/docs_english/Karst-workshop_October2013/Flooding_analysis_of_Karst_Poljes_in_Bosnia_and_Herzegovina_3152013.pdf |title=Ulrich Schwarz - Flooding analysis of Karst Poljes in Bosnia & Herzegovina FLUVIUS, Vienna |access-date=16. 8. 2020 |archive-date=19. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419005624/https://www.euronatur.org/fileadmin/docs/docs_english/Karst-workshop_October2013/Flooding_analysis_of_Karst_Poljes_in_Bosnia_and_Herzegovina_3152013.pdf |url-status=dead }}</ref> Dno polja je građeno od kvartarnih slojeva prekrivenih tankim slojem ilovače i jednim dijelom crvenice.<ref>{{Cite web |url=https://geografijazasve.me/2017/02/19/kraska-polja/ |title=Kraška polja - Geografija za sve |access-date=16. 8. 2020 |archive-date=28. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200928194049/https://geografijazasve.me/2017/02/19/kraska-polja/ |url-status=dead }}</ref> Prisutni su i brojni kraški fenomeni, većinom vrtače i škrape. Iako u sastavu tla ima dosta ilovače koja bi mogla zadržavati vodu, ona vrlo brzo ponire.<ref>[https://coggle.it/diagram/Wp22K3KSrg5CA1V1/t/kra%C5%A1ka-polja Kraška polja - Oblici reljefa]</ref> == Dugi period vegetacije == Prevladava submediteranska [[klima]] s blagim zimama i toplim ljetima. Ljeti se temperatura redovno penje i preko 40&nbsp;°C, dok se zimske temperature spuste i do – 5&nbsp;°C. Padavine su obilne i dostižu prosječno 1950&nbsp;mm, ali nisu ravnomjerno raspoređene. U vegetacionom periodu bilježi se manja količina, oko 30 %. U zimskom periodu padavine su obilnije, u obliku jakih pljuskova s jakim površinskim i vertikalnim otjecanjem. Ovakav raspored se negativno odražava na biljni svijet, pa su okolne planine i brda oskudne u vegetaciji i pretvorena u šikare i kamene goleti. Susreću se šume hrasta medunca, crnog jasena i bijeloga graba, stalno zeleni grm zelenika, drača, tršljika, šmrika i dr. Polje je pogodno za [[poljoprivreda|poljoprivredu]] zbog dugog perioda vegetacije, koji obično traje do 240 dana. Od 1009 parcela u Ljubinjskom polju obrađuje se 1.006. Nekada je dominirao uzgoj duhana, a sada žitarice, povrće i voće (višnja i jabuka). Obnavlja se i stočarske proizvodnje, koja je u historiji Ljubinjskoga polja bila vrlo razvijena. Od životinjskih vrsta prisutne su zmije (blavori, crni i smeđi poskoci), gušteri, čagljevi (šakali), lisice i poneka lasica. Od ptica se nalaze [[Jarebica|jarebice kamenjarke]], [[jastreb]]ovi, [[soko]]lovi i [[Sova|sove]] i rode u vrijeme selidbe. == Vještačka akumulacija == Izgradnja vještačke akumulacije (jezera) za navodnjavanje polja, na površini od oko 5 hektara i kapaciteta od oko 250.000 kubika vode, počela je 2018. god.<ref>[http://documents1.worldbank.org/curated/pt/281971468200066537/pdf/SFG2026-V1-EA-BOSNIAN-P115954-Box394882B-PUBLIC-Disclosed-4-4-2016.pdf Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo - INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO „IG“ d.o.o. - Banja Luka, mart 2016. godine]{{Mrtav link}}</ref> Moći će se navodnjavati oko 280 hektara obradivih površina. Akumulacija je smještena ispod ranije izgrađenog manjeg jezera, na mjestu gdje povremeno ima prirodnih voda. Projekat je vrijedan oko 2,7 mil KM, a 85% novca je kredit Svjetske banke, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je izdvojilo 200.000 KM, dok je 300.000 iz budžeta Ljubinja. <ref>[https://ba.ekapija.com/news/2699124/pri-kraju-formiranje-vjestackog-jezera-za-navodnjavanje-ljubinjskog-polja Pri kraju formiranje vještačkog jezera za navodnjavanje Ljubinjskog polja]</ref> == Historija == U brdovitim predjelima oko polja na više mjesta vide se [[Tumuli|okrugle kamene gromile]], koje se, smatraju [[Iliri|ilirskim]] grobnicama. U prilog toj tezi svjedoči i nekoliko istaknutih brda i uzvisina, sa ostacima ilirska naselja, [[gradina]]. U drugoj polovini XII vijeka Ljubinje sa okolinom spadalo je u oblast [[Hum]], u vlasti [[Nemanjići|Nemanjića]]. Polovinom XIV vijeka, [[Stjepan I Kotromanić]] i [[Tvrtko I, kralj Bosne]] pripojili su ove predjele [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]]<ref name="Ljubinje"/>. == Literatura == * Enciklopedija Jugoslavije (1962.), knjiga 5, JLZ, Zagreb; str. 568 == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Ljubinjsko field}} == Vanjski linkovi == * [http://www.radio-capljina.com/gospodarstvo/item/2184-znatizeljnici-novinari-i-promatraci-spustajuci-se-strminom-iz-smjera-stoca-prema-istocno-hercegovackoj-varosici-ljubinju-uvijek-su-iznova-ljuti-na-planere-prometnice-koja-je-tako-napravljena-da-se-nigdje-uz-nju-ne-mozete-stati-i-na-miru-pogledat.html OBRADA ZEMLJE: LJUBINJSKO POLJE POPUT TALIJANSKE TOSKANE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200622233221/http://radio-capljina.com/gospodarstvo/item/2184-znatizeljnici-novinari-i-promatraci-spustajuci-se-strminom-iz-smjera-stoca-prema-istocno-hercegovackoj-varosici-ljubinju-uvijek-su-iznova-ljuti-na-planere-prometnice-koja-je-tako-napravljena-da-se-nigdje-uz-nju-ne-mozete-stati-i-na-miru-pogledat.html |date=22. 6. 2020 }} * [https://www.svjetlorijeci.ba/novosti/ljubinjsko-polje-sredi%C5%A1te-isto%C4%8Dne-hercegovine Ljubinjsko polje: Središte istočne Hercegovine - SVJETLO RIJEČI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200201125359/http://svjetlorijeci.ba/novosti/ljubinjsko-polje-sredi%C5%A1te-isto%C4%8Dne-hercegovine |date=1. 2. 2020 }} [[Kategorija:Ljubinje]] [[Kategorija:Kraška polja u Bosni i Hercegovini]] nfzcmrrc9s6ryhs2m64zshaikezutzn 0 468039 3712836 3423451 2025-06-06T21:04:52Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|1|0 */ 3712836 wikitext text/x-wiki U [[Računarsko programiranje|računarskom programiranju]], '''softverski okvir''' ({{Jez-en|Software framework}}) jest [[apstrakcija]] u kojoj se [[softver]] koji pruža generičku funkcionalnost može selektivno mijenjati dodatnim korisničkim kodom, pružajući tako softver specifičan za aplikaciju. Pruža standardni način za izgradnju i primjenu aplikacija i univerzalno je softversko okruženje za višekratnu upotrebu koje pruža određenu funkcionalnost kao dio veće softverske platforme za olakšavanje razvoja softverskih aplikacija, proizvoda i rješenja. Softverski okviri mogu uključivati programe podrške, [[kompajler]]e, [[Biblioteka (računarstvo)|biblioteke koda]], skupove alata i [[:en:API|interfejsa za programiranje aplikacija]] (API-ji) koji okupljaju sve različite komponente kako bi omogućili razvoj projekta ili sistema. == Karakteristike == Okviri imaju ključne karakteristike koje ih razlikuju od uobičajenih biblioteka: * inverzija kontrole: U okviru, za razliku od biblioteka ili u standardnim korisničkim aplikacijama, ukupni tok kontrole programa ne diktira pozivalac, već okvir.<ref>{{citation|url=http://www.riehle.org/computer-science/research/dissertation/diss-a4.pdf|first=Dirk|last=Riehle|title=Framework Design: A Role Modeling Approach|publisher=[[ETH Zurich|Swiss Federal Institute of Technology]]|year=2000|postscript=<!--none-->}}</ref> To se obično postiže obrascem metode predloška. * zadano ponašanje: Ovo se može dobiti s invarijantnim metodama uzorka metode predloška u apstraktnoj klasi koju pruža okvir. * proširivost: Korisnik može proširiti okvir - obično selektivnim nadjačavanjem - ili [[programer]]i mogu dodati specijalizirani korisnički kod za pružanje određene funkcionalnosti. To se obično postiže metodom kuke u potklasi koja nadjačava metodu predloška u superklasi. * neizmjenjivi okvirni kod: Okvirni kod, općenito, ne bi trebao biti modificiran dok prihvaća proširenja koja su implementirali korisnici. Drugim riječima, korisnici mogu proširiti okvir, ali ne mogu mijenjati njegov kôd. == Primjeri == Softverski okviri obično sadrže značajan kôd za održavanje i uslužni program kako bi se pomoglo pokretanje korisničkih aplikacija, ali uglavnom se usredotočuju na određene domene problema, kao što su: * Umjetnički crtež, glazbena kompozicija i mehanički CAD<ref>{{citation|doi=10.1145/98188.98197|last1=Vlissides|first1=J M|last2=Linton|first2=M A|year=1990|title=Unidraw: a framework for building domain-specific graphical editors|journal=ACM Transactions on Information Systems|volume=8|issue=3|pages=237–268|postscript=<!--none-->}}</ref><ref>{{citation|last=Johnson|first=R E|year=1992|title=Documenting frameworks using patterns|publisher=ACM Press|journal=Proceedings of the Conference on Object Oriented Programming Systems Languages and Applications|pages=63–76|postscript=<!--none-->}}</ref> * Primjene financijskog modeliranja<ref>{{citation|last1=Birrer|first1=A|first2=T|last2=Eggenschwiler|year=1993|work=Frameworks in the financial engineering domain: an experience report|publisher=[[Springer-Verlag]]|title=Proceedings of the European conference on object-oriented programming|pages=21–35}}</ref> * Primjene za modeliranje zemaljskog sistema<ref>{{citation|last1=Hill|title=Architecture of the Earth System Modeling Framework (ESMF)|title-link=ESMF|postscript=<!--none-->|pages=18–28|year=2004|volume=6|journal=Computing in Science and Engineering|last5=da Silva|first1=C|first5=A|last4=Suarez|first4=M|last3=Balaji|first3=V|last2=DeLuca|first2=C|doi=10.1109/MCISE.2004.1255817}}</ref> * Sistemi za podršku odlučivanju<ref>{{citation|last=Gachet|first=A|year=2003|title=Software Frameworks for Developing Decision Support Systems – A New Component in the Classification of DSS Development Tools|journal=Journal of Decision Systems|volume=12|issue=3|pages=271–281|postscript=<!--none-->|doi=10.3166/jds.12.271-280}}</ref> * Reprodukcija i autorizacija medija * Ajax framework/JavaScript framework * Web framework * [[Middleware]] * Cactus Framework - Naučno računanje visokih performansi. * Okvir aplikacije - općeniti GUI programi. * Okvir arhitekture preduzeća * Oracle Okvir za razvoj aplikacija * Laravel ([[PHP]] Framework) * [https://brainywit.com/what-is-framework-in-programming-language/ Okvir u programskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201022231417/https://brainywit.com/what-is-framework-in-programming-language/ |date=22. 10. 2020 }} == Arhitektura == Prema Preeu,<ref>{{citation|title=Meta Patterns: A Means for Capturing the Essentials of Reusable Object-Oriented Design|author=Pree, W|journal=Proceedings of the 8th European Conference on Object-Oriented Programming|volume=821|pages=150–162|year=1994|publisher=[[Springer-Verlag]]|doi=10.1007/BFb0052181|citeseerx=10.1.1.74.7935|series=Lecture Notes in Computer Science|isbn=978-3-540-58202-1}}</ref> softverski okviri sastoje se od smrznutih ({{Jez-en|frozen spots}}) i vrućih tačaka ({{Jez-en|hot spots}}). Zamrznuta mjesta definiraju ukupnu arhitekturu softverskog sustava, odnosno njegove osnovne komponente i odnose između njih. Oni ostaju nepromjenjeni (zamrznuti) u bilo kojoj instanci aplikacijskog okvira. Vruće tačke predstavljaju one dijelove u kojima programeri koji koriste okvir dodaju vlastiti kôd kako bi dodali funkcionalnost specifičnu za vlastiti projekt. U objektno orijentiranom okruženju, okvir se sastoji od apstraktnih i konkretnih klasa. Instanciranje takvog okvira sastoji se od sastavljanja i potklasiranja postojećih klasa.<ref>{{citation|last=Buschmann|first=F|year=1996|title=Pattern-Oriented Software Architecture Volume 1: A System of Patterns. Chichester|publisher=[[John Wiley & Sons|Wiley]]|isbn=978-0-471-95869-7|postscript=<!--none-->}}</ref> Potrebna funkcionalnost može se implementirati korištenjem obrasca metode predloška u kojem su smrznuta mjesta poznata kao invarijantne metode, a žarišta poznata kao varijante ili metode zakačenja. Invarijantne metode u superklasi pružaju zadano ponašanje, dok metode kuke u svakoj podklasi pružaju prilagođeno ponašanje. Kada razvijaju konkretan softverski sistem sa softverskim okvirom, programeri koriste žarišta u skladu sa specifičnim potrebama i zahtevima sistema. Softverski okviri oslanjaju se na holivudski princip: "Ne zovite nas, mi ćemo vas zvati."<ref>{{citation|last=Larman|first=C|year=2001|title=Applying UML and Patterns: An Introduction to Object-Oriented Analysis and Design and the Unified Process|isbn=978-0-13-092569-5|publisher=[[Prentice Hall]]|edition=2nd|postscript=<!--none-->}}</ref><ref>{{cite book|last1=Gamma|first1=Erich|title=Design Patterns|title-link=Design Patterns|last2=Helm|first2=Richard|last3=Johnson|first3=Ralph|last4=Vlissides|first4=John|publisher=Addison-Wesley|year=1994|isbn=0-201-63361-2|authorlink1=Erich Gamma|authorlink2=Richard Helm|authorlink3=Ralph Johnson (computer scientist)|authorlink4=John Vlissides}}</ref> To znači da korisnički definirane klase (na primjer, nove podklase) primaju poruke iz unaprijed definiranih okvirnih klasa. Programeri obično to rješavaju primjenom apstraktnih metoda superklase. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == *[https://brainywit.com/what-is-framework-in-programming-language/ What Is Framework In Programming Language ?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201022231417/https://brainywit.com/what-is-framework-in-programming-language/ |date=22. 10. 2020 }} * [https://medium.com/@nrchandan/programming-language-vs-framework-9e7295f3cdb7 Programski jezik vs okvir] [[Kategorija:Softverska arhitektura]] ihenn18czohzo4r1th12ygsc1h39lrx 0 468351 3712770 3638033 2025-06-06T14:25:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712770 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | slika = | slika_širina =300px | naziv =Jasnin encijan | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Gentianales]] | familia =[[Gentianaceae]] | genus =''[[Gentiana]]'' | species ='''''G. jasnae''''' |Dvoimeno=''Gentiana jasnae'' |species_autorstvo = [[Radomir Lakušić|Lakušić]] | status =EN }} '''Jasnin encijan''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Gentiana jasnae'' Lakušić) je (još uvijek nepriznata [[vrsta]]) [[endem]]ska biljka, [[glacijacija|glacijalni]] [[relikt (biologija)|relikt]], iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Gentianaceae]]'', [[red (biologija)|red]] Gentianales. ==Opis== Jasnin encijan je nježna [[višegodišnja biljka]], visoka 5–6&nbsp;cm. [[List]]ovi su mu prizemni, u rozeti, pretežno jajoliki, elipsoidnolancetasti, uglavnom ujednačene širine, tri puta duži nego širi. Dugi su oko 2,5–3&nbsp;cm, široki najviše do 1&nbsp;cm. Nježna stabljika, visine do 3–6&nbsp;cm, izrasta iz rozete, a ima 2-3 para sitnih, uglavnom loptastih listića. [[Cvijet|Cvjetovi]] su pojedinačni, sa zelenom [[čašica (botanika)|čašicom]] i tamnoplavom [[krunica (botanika)|lrunicom]] ([[latica]]ma). U čašici ima 5 listića, koji su srasli u cijev, a slobodni dijelovi su lancetasti, duboko urezani. Krunica je formirana kao cijev, dužine do 3&nbsp;cm, i 5 slobodnih režnjeva, elipsoidnolancetastih i ušiljenih. Između njih ima, najčešće po dva, sitna međuzupca. U cjelini, krunica je tanjirasta, tamnoplava ili nebeski plava.<ref name="sredzic">{{cite journal|last=Redžić|first=Sulejman|year=2008|title=Jasnin encijan – ukras bosanskih planina|journal=FONDEKO svijet|place=Sarajevo|volume=12|number=26|pages=22-23|issn=1512-634X}}</ref> Cvjeta u maju i junu, a pojedini cvjetovi javljaju se sve do jeseni. [[Plod]] ove gencijane je izdužena [[čahura (plod)|čahura]] sa mnogo sjemenki; otvara se sa preko dva zaklopca. Prema [[Čedomil Šilić|Šiliću]], sve vrste roda ''[[Gentiana]]'', u [[diploid]]noj [[hromosomska garnitura|hromosomskoj garnituri]] imaju po 36 [[hromosom]]a p(2''n''=36).<ref>Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-02557-9}}.</ref> ==Ekologija i rasprostranjenje== Areal jasninog encijana obuhvata visokodinarska područja alpsko-visokonordijske regije. Nađen je na [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i vrhovima [[Prenj]]a i [[Čvrsnica|Čvrsnice]]. Dobro je prilagođen niskim [[temperatura]]ma i fiziološkoj suši. Uspijava na [[karbonat]]noj geološkoj podlozi, sa plitkim [[tlo|tlima]]. Prema kriterijima [[IUCN]]-a, u Crvenoj knjizi Bosne i Hercegovine, klasificiran je u [[ugrožena vrsta|ugrožene vrste]].<ref>Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2013): Crvena lista flore FBiH [https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210116075222/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf |date=16. 1. 2021 }} Pristupljeno 20 februara 2020.</ref> [[holotip|Lektotip]]: [[Bjelašnica]], kod [[Sarajevo|Sarajeva]], n/v 1850 m, zona snježnika, 5. juna 2005., Herb. CEPRES G-15011993. ==Zanimljivosti== *Ovaj endem imenovan je po Jasni ([[Taib Šarić|Taiba]]) Šarić (1967.-1993.), mladoj, tada tek uposlenoj, asistenci  [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matemaričkog fakulteta]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Ona je, uz sedam ostalih sugrađana (<small>bračni par Asim i Azra Lačević, Ahmet Ahmetspahić, Jasmina Krajanija, Senad Lagumdžija, Bajro Pinjo, Aferdita Sadikaj</small>), ubijena granatom [[Vojska Republike Srpske|VRS]], u redu za vodu, kod [[Sarajevska pivara|Sarajevske pivare]], 15. januara 1993. {{Citat|"U želji da vječno sačuvaju sjećanje na mladu kolegicu Jasnu, njene kolege sa Prirodno-matematičkog fakulteta, na čelu sa provesorom dr. Radomirom Lakušićem, odlučili su da jednu nježnu endemičnu vrstu nazvati njenim imenom Gentiana jasnae – Jasnin encijan.“<ref>Mediha Džamkić (2016): Da se ne zaboravi. Zehra, vol. 2, No 122: pp 8-9. Izdavač: Mjesec vrlina ž.e.o. Kewser. Sarajevo [http://www.online.zehra.ba/images/magazin/zehra_122/files/basic-html/page8.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506084052/http://www.online.zehra.ba/images/magazin/zehra_122/files/basic-html/page8.html |date=6. 5. 2021 }}</ref>}} *[[BH Pošta]] izdala je [[poštanska marka|marku]] sa slikom ''Gentiana jasnae''.<ref>{{Cite web |url=https://www.hipstamp.com/listing/bosnia-herzegovina-2011-flora-jasnas-gentian-mnh/20905666 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 9. 2020 |archive-date=22. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222013324/https://www.hipstamp.com/listing/bosnia-herzegovina-2011-flora-jasnas-gentian-mnh/20905666 |url-status=dead }}</ref> {{citat|”Na 11. izboru najboljih inostranih poštanskih maraka u Kini za 2012. godinu, u veoma jakoj konkurenciji, prvo mjesto pripalo je poštanskoj marki o temi Flora, motiv Jasnin encijan, autora Tamera Lučarevića, dugogodišnjeg dizajnera BH Pošte.”<ref>[http://www.online.zehra.ba/images/magazin/zehra_122/files/basic-html/page8.html Mediha Džamkić: Da se ne zaboravi - Nježna kao cvijet]</ref>}} ==Također pogledajte== *[[Gentiana]] *[[Endemizam]] *[[Bosanskohercegovački endemi]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== *https://colnect.com/hr/stamps/stamp/323444-Jasnas_Gentian_Gentiana_jasnae-Flora_-_Gencijan-Bosna_i_Hercegovina *https://www.pinterest.com/pin/597501075538590190/?autologin=true *https://www.hipstamp.com/listing/bosnia-herzegovina-2011-flora-jasnas-gentian-mnh/20905666 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222013324/https://www.hipstamp.com/listing/bosnia-herzegovina-2011-flora-jasnas-gentian-mnh/20905666 |date=22. 2. 2021 }} [[Kategorija:Gentiana]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]] sl2l2ti8jnl0aje4n3w1hrg0h5gqfmt 0 469893 3712746 3483244 2025-06-06T12:35:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712746 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Iris Bostjančić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1980 | mjesto_rođenja = [[Rijeka]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Hrvati]]ca | druga_imena = | zanimanje = Diplomirani inžinjer geologije | godine_aktivnosti = | poznat_po = Prva (zajedno sa još tri) hrvatska alpinistkinja osvajačica [[Mount Everest]]a, 2009. god. | značajna_djela = }} '''Iris Bostjančić''' je [[Alpinizam|alpinistkinje]] iz [[Hrvatske]], koja se 19. V. 2009. god. popela na [[Mount Everest]].<ref>{{Cite web |url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42157 |title=Mount Everest - Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. |access-date=20. 11. 2020 |archive-date=7. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200807095629/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=42157 |url-status=dead }}</ref> Iris je uspon ostvarila kao članica Hrvatske ženske ekspedicije, zajedno sa sestrom [[Darija Bostjančić|Darijom Bostjančić]], [[Ena Vrbek|Enom Vrbek]] i [[Milena Šijan|Milenom Šijan]]. Ovim usponom Darija i Iris Bostjančić postale su prve žene te godine na vrhu svijeta, ali i prve sestre u historiji koje su istovremeno došle na vrh Mount Everesta.<ref>{{Cite web |url=https://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/141-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-planinarski-savez/1601-Hrvatice%20osvojile%20Mount%20Everest |title=Hrvatice osvojile Mount Everest - Hrvatski olimpijski komitet |access-date=20. 11. 2020 |archive-date=8. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108101559/https://www.hoo.hr/hr/hrvatski-olimpijski-odbor/nacionalni-sportski-savezi/141-savezi-olimpijskih-sportova/hrvatski-planinarski-savez/1601-Hrvatice%20osvojile%20Mount%20Everest |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ponoshrvatske.hr/heroji/2009/021_mont_everest-7625/ |title=Ženska ekspedicija na Mount Everest |access-date=20. 11. 2020 |archive-date=2. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102093051/http://www.ponoshrvatske.hr/heroji/2009/021_mont_everest-7625/ |url-status=dead }}</ref> Rođena je 1980. god u [[Rijeka|Rijeci]]. Po obrazovanju je diplomirani inžinjer geologije sa stalnim zaposlenjem u Hrvatskom geološkom institu. Sa [[planinarstvo]]m se počela baviti 1998. god. sa 18 god. po nagovoru starije sestre Darije.<ref>[https://www.jutarnji.hr/life/putovanja/za-dariju-i-iris-osvajanje-monta-prije-svega-je-neponovljiv-gust-3203573 Za Dariju i Iris osvajanje Monta prije svega je neponovljiv gušt - Jutarnji list]</ref> Presudan trenutak u njihovim životima bio je uspon na [[Aconcagua|Aconcaguu]] (6.974 metra), najviši vrh [[Argentina|Argentine]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], kada su shvatile da im visina nije nikakav problem. To su potvrdile i usponom na šesti svjetski vrh [[Cho Oyu]] (8201 metara) 2007. god, takođe u sastavu [[Hrvatska ženska ekspedicija na Cho Oyu 2007.|ženske ekspedicije]].<ref name="Ženska">{{Cite web |url=http://www.alan-caplar.iz.hr/images/clanci/165.pdf |title=Hrvatske alpinistkinje na Tirkiznoj božici |access-date=20. 11. 2020 |archive-date=18. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201118093415/http://www.alan-caplar.iz.hr/images/clanci/165.pdf |url-status=dead }}</ref> Zajedno sa sestrom učesnica je brojnih pustolovnih i treking trka u Hrvatskoj i inostranstvu ([[Velebit]], [[Istra]], [[Južna Afrika]], [[Brazil]] i dr.) == Uspon na Mount Everest == Na Mount Everest se popela kao članica [[Hrvatska ženska ekspedicija na Mount Everest 2009.|Hrvatske ženske ekspedicije]] koju je vodio [[Darko Berljak]]. Završni i teški iscrpljujući uspon po jugoistočnom grebenu zajedno sa sestrom je završila 19.05.2009. u 9,40 sati. Sa njima je bio i [[Šerpa narod|Šerpa]] Lakhpa.<ref>{{Cite web |url=http://slobodnalika.com/novosti/2695_Zenska+ekspedicija+Everest+2009++Sestre+Bostjancic+osvojile+Mount+Everest.html |title=Ženska ekspedicija Everest 2009 - Sestre Bostjančić osvojile Mount Everest! - Slobodna Lika, 19.05.2003 |access-date=20. 11. 2020 |archive-date=4. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201104083438/http://slobodnalika.com/novosti/2695_Zenska+ekspedicija+Everest+2009++Sestre+Bostjancic+osvojile+Mount+Everest.html |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatske-alpinistice-se-vratile-u-domovinu-20090603 Hrvatske alpinistice se vratile u domovinu - tportal.hr]</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{DEFAULTSORT:Bostjančić, Iris}} [[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]] [[Kategorija:Hrvatski alpinisti]] a8wumlng5hgojs20d4nbpg3jbvnfkje 0 470879 3712766 3701020 2025-06-06T14:12:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712766 wikitext text/x-wiki [[File:Yuichiro Miura cropped 3 Yuichiro Miura and Yoichi Masuzoe 200711.jpg|mini|desno|Yuichiro Miura, japanski skijaš i alpinista, prvi čovjek koji se na skijama spustio niz Everest]] '''Japanske ekspedicije na Mount Everest''' počele su se pripremati 1963. godine. Od 1965 - 1969 godine [[nepal]]ske vlasti su zabranile uspone na najveći dio [[Himalaji|himalajskih]] vrhova, zbog političkih tenzija izazvanih antagonizmom između [[Kina|Kine]] i [[Indija|Indije]]. Svoje ciljeve [[Japanci]] su mogli ostvariti 1970. godine. U podnožju Everesta istovremeno su se našle dvije japanske ekspedicije, koje su organizaciono i financijski bile potpuno nezavisne jedna od druge.<ref name="PlaninaBiH">{{Cite web |url=https://www.himalayanclub.org/hj/31/8/the-japanese-mount-everest-expedition-1969-1970 |title=Hiromi Othsutka - Japanske Mount Everest ekspedicije 1969-1970 |work=The Himalayan journal |access-date= 13. 9. 2020}}</ref> Kada je područje Everesta otvoreno Japanci su u proljeće 1969. godine poslali jednu istraživačku ekspediciju, u kojoj je bio i Naomi Uemura. Došli su u [[Dolina šutnje|Dolinu šutnje]] i po okolnim padinama ispitivali teren. Ponovo su došli u jesen iste godine (Uemura i Masatsugu Konishi) i odlučili se za uspon jugozapadnom stranom do podnožja Rock Banda. == Japanska Mount Everest ekspedicija == Prvu ekspediciju organizovao je Japanski alpinistički klub (''Japanese Alpine Club''). Brojala je 39 članova, uključujući 9 reportera, 21 [[Šerpe (narod)|Šerpa]], 30 nosača i 30 u [[Bazni kampovi (Mount Everest)|Baznom kampu]], pa je po tome bila jedna od najbrojnijih ekspedicija. Vodio ju je [[Saburo Matsukata]], novinar, privrednik i planinar, u dobi od 70 godina.<ref name="PlaninaBi">{{Cite web |url=https://web.archive.org/web/20140219005837if_/http://www.japantimes.co.jp/life/2012/05/27/life/japans-everest-timeline/#.UwQB0zS2I2w |title=Japanske Everest ekspedicije |work=Internet archive |access-date= 13. 9. 2020}}</ref> Na uspon su se odlučili iz dva pravca, Jugozapadnom stranom i jugoistočnim grebenom, pa se ekspedicija podijelila u dva dijela. Pokušaj uspona preko Jugozapadne strane nije uspio zbog pogibije jednog penjača i jednog nosača.<ref name="PlaninaB"/> Sa dva uspješna pokušaja Jugoistočnim grebenom, Japanci su prvi put osvojil Mount Everest, a na vrh su se popeli: * Teruo Matsuura, * [[Naomi Uemura]], japanski avanturista, prvi čovjek koji je solo dosegao [[Sjeverni pol]], splavario niz [[Amazon]] i prvi se solo popeo na [[Denali]]. Poginuo je prilikom solo uspona na [[Denali]] u zimskim uslovima, jedan dan poslije svog 43. rođendana.<ref>[https://www.japantimes.co.jp/news/1997/02/10/national/exhibit-celebrates-late-alpine-adventurer/ Izložba o slavnom avanturisti - The Japan Times]</ref> * Katsutoshi Hirabayashi i * Chottare Šerpa<ref name="Planina">{{Cite web |url=http://www.everesthistory.com/everestsummits/summits70.htm |title=Usponi na Everest 1970-ih |work=EverestHistory.com |access-date= 13. 9. 2020}}{{en simbol}}</ref> == Japanska Everest ski ekspedicija == Druga japanska ekspedicija (JESE 1970) sastojala se od 34 člana među kojima su bila dva skijaša i 10 kamermana. Glavni cilj je bio obaviti prvi ski spust padinama Everesta i o tome snimiti dokumentarni [[film]]. [[Yuichiro Miura]], kao član ekspedicije, je prvi čovjek koji se 6. maja 1970. godine na skijama spustio niz padine Everesta. Njegov silazak je iznosio vertikalno oko 2000 metara, u trajanju 2 minuta i 20 sekundi, počevši sa [[Južni prijevoj (Mount Everest)|Južnog prevoja]], sa visine preko 8000 metara. Ovaj uspjeh je dokumentovan 1975 godine [[Kanada|kanadskim]] filmom ''Čovjek koji se skijao niz Everest'' (The Man Who Skied Down Everest). Američka akademija za dokumentarne filmove (Academy Award for Documentary Feature) te godine dodijelila je filmu prvu nagradu. Tokom ekspedicije stradalo je 6 Šerpa na visini 5.700 m. pod naletom ledene [[Lavina|lavine]]. <ref name="PlaninaB">{{Cite web |url=http://www.adventurestats.com/tables/everestfatilities.shtml |title=Everest - pogibije |work=adventurestats.com/ |access-date=13. 9. 2020 |archive-date=13. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110613055601/http://www.adventurestats.com/tables/everestfatilities.shtml |url-status=dead }}{{en simbol}}</ref> Yuichiro Miura je poznat kao prvi čovjek koji se 2003 godine u dobi od 70 godina popeo na Mount Everest. Uspon je ponovio i 2008 godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.qomolangma2008-kddi.com/wp-content/uploads/2008/05/526summiteng.pdf |title=Yuichiro Miura |access-date=6. 1. 2021 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303181846/http://www.qomolangma2008-kddi.com/wp-content/uploads/2008/05/526summiteng.pdf |url-status=dead }}</ref> Ovaj poduhvat je zabilježen u [[Guinnessova knjiga rekorda|Ginisovoj knjizi rekorda]]. Godine 2013 ponovo se popeo na vrh, ali nije bio u stanju da se vrati, pa su ga iz Kampa na visini 6500 metara [[helikopter]]om spustili u [[Bazni kampovi (Mount Everest)|Bazni kamp]] na 5.364 metara, odnosno u [[Katmandu]].<ref>[https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/oldest-person-to-climb-mt-everest-(male) Najstariji čovjek koji je osvojio Mount Everest]{{en simbol}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Mt. Everest}} [[Kategorija:Ekspedicije na Mount Everest‎]] [[Kategorija:1970. u Japanu]] oh1mwzmkm8r0u66shtebl3l9axm27ur 0 471212 3712923 3535678 2025-06-07T05:05:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712923 wikitext text/x-wiki [[Slika:2r9r_opm.png|thumb|300px| Kristalna struktura Kv1.2 / 2.1 himere [[kalijev kanal|kalijevog kanala]]. <br>Izračunate granice ugljikvodika [[lipidni dvosloj|lipidnog dvosloja]] označene su crvenom i plavom linijom.]] '''Membranski proteini''' su uobičajeni [[proteini]] koji su dio [[biološka membrana|bioloških membrana]] ili su u interakciji s njima. Uključuju nekoliko širokih kategorija, ovisno o njihovom mjestu. Integralni membranski proteini su trajni dio ćelijske membrane i mogu prodrijeti kroz membranu ([[transmembranski protein|transmembranski]]) ili se povezati s jednom ili drugom stranom membrane (integralni monotop). Proteini periferne membrane su privremeno povezani sa ćelijskom membranom. Membranski proteini su uobičajeni i medicinski važni – otprilike trećina svih ljudskih proteina su membranski proteini i oni su ciljevi za više od polovine svih lijekova.<ref name="pmid17139284">{{cite journal|vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL|date=decembar 2006|title=How many drug targets are there?|journal=Nature Reviews. Drug Discovery|type=Opinion|volume=5|issue=12|pages=993–6|doi=10.1038/nrd2199|pmid=17139284}}</ref> Bez obzira na to, u poređenju sa drugim klasama proteina, određivanje membranskih [[struktura proteina]] ostaje velikim dijelom izazov, zbog poteškoća u uspostavljanju eksperimentalnih uslova koji mogu izolirati ispravnu [[struktura proteina|konformaciju proteina]] izoliranih iz svog prirodnog okruženja. == Funkcija == Membranski proteini obavljaju razne funkcije od vitalnog značaja za opstanak organizama:<ref>{{cite journal | vauthors = Almén MS, Nordström KJ, Fredriksson R, Schiöth HB | title = Mapping the human membrane proteome: a majority of the human membrane proteins can be classified according to function and evolutionary origin | journal = BMC Biology | volume = 7 | pages = 50 | date = august 2009 | pmid = 19678920 | pmc = 2739160 | doi = 10.1186/1741-7007-7-50 }}</ref> *Proteini [[Membranski receptor|membranskih receptora]] prenose signale između ćelijskog [[citoplazma|unutrašnjeg]] i [[vanćelijski prostor|vanjskogog]] okruženja. * [[Membranski transportni protein|Transportni protein]] pokreću molekule i ione kroz membranu. Mogu se kategorizirati prema [[baza podataka klasifikacije transportera|bazi podataka klasifikacije transportera]]. * Membranski [[enzimi]] može imati mnogo aktivnosti, poput [[oksidoreduktaza]], [[transferaza]] ili [[hidrolaza]].<ref>{{cite journal|vauthors=Lin Y, Fuerst O, Granell M, Leblanc G, Lórenz-Fonfría V, Padrós E|date=august 2013|title=The substitution of Arg149 with Cys fixes the melibiose transporter in an inward-open conformation|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Biomembranes|volume=1828|issue=8|pages=1690–9|doi=10.1016/j.bbamem.2013.03.003|pmid=23500619|via=Elsevier Science Direct|doi-access=free}}{{open access}}</ref> *[[Molekula ćelijske adhezije|Molekule ćelijske adhezije]] omogućavaju ćelijama da se međusobno identificiraju i komuniciraju. Naprimjer, proteini uključeni u [[imunski odgovor]]. Lokalizacija proteina u membranama može se pouzdano predvidjeti primjenom analiza hidrofobnosti proteinskih sekvenci, tj. lokalizacije hidrofobnih aminokiselinskih sekvenci. === Integralni membranski proteini === [[Slika:Polytopic membrane protein.png|thumb|right|300px|Representacija transmembranskih proteina: <br>1. jednostavni transmembranski [[alfa-heliks|α-heliks]] ([[bitopski membranski protein]]) <br>2. politopski transmembra α-helksni protein <br>3. politopni [[β-list]] transmembranskog proteina <br/>Membrana je svijetlosmeđa.]] {{glavni|Integralni membranski protein|Transmembranski protein}} [[Integralni membranski protein]]i su trajno vezani za membranu. Takvi se proteini mogu odvojiti od bioloških membrana samo upotrebom [[deterdžent]]nog, [[nepolarni rastvarač|nepolarnog rastvarača]] ili ponekad [[Denaturacija (biohemija)|denaturacijskim]] sredstvima. Jedan od takvih primjera ovog tipa proteina koji još uvijek nije funkcionalno okarakteriziran je [[SMIM23]]. Mogu se klasificirati prema njihovom odnosu sa dvoslojem, kao: *[[Integralni politopijski protein]]i su transmembranski proteini koji se protežu preko membrane više puta. Ti proteini mogu imati različitu [[transmembranska topologija|transmembranske topologiju]].<ref>{{cite journal|vauthors=Gunnar von Heijne |date=decembar 2006|title=Membrane-protein topology|journal=Nature Reviews. Molecular Cell Biology|volume=7|issue=12|pages=909–18|doi=10.1038/nrm2063|pmid=17139331}}</ref><ref name="Karp2009">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=arRGYE0GxRQC&pg=PA128|title=Cell and Molecular Biology: Concepts and Experiments|author=Gerald Karp|publisher=John Wiley and Sons|year=2009|isbn=978-0-470-48337-4|pages=128–|access-date=13. 11. 2010|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Ovi proteini imaju jednu od dvije strukturne arhitekture: **[[Heliksni snop]] imaju proteini koji su prisutni u svim tipovima [[biološka membrana|bioloških membrana]]; **[[Beta bačva]] proteini, koji se nalaze samo u vanjskoj membrani [[Gramo-negativna bakterija|Gram-negativnih bakterija]] i vanjskoj membrani [[mitohondrija]] i [[hloroplast]]a.<ref name="Selkrig2014">{{cite journal|vauthors=Selkrig J, Leyton DL, Webb CT, Lithgow T|date=august 2014|title=Assembly of β-barrel proteins into bacterial outer membranes|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular Cell Research|volume=1843|issue=8|pages=1542–50|doi=10.1016/j.bbamcr.2013.10.009|pmid=24135059|via=Elsevier Science Direct|doi-access=free}}</ref> * [[Bitopski protein]]i su transmembranski proteini koji se protežu preko membrane samo jednom. Transmembranski heliksi iz ovih proteina imaju značajno različitu distribuciju aminokiselina u transmembranskim heliksima od politopskih proteina.<ref>{{cite journal | vauthors = Baker JA, Wong WC, Eisenhaber B, Warwicker J, Eisenhaber F | title = Charged residues next to transmembrane regions revisited: "Positive-inside rule" is complemented by the "negative inside depletion/outside enrichment rule" | journal = BMC Biology | volume = 15 | issue = 1 | pages = 66 | date = juli 2017 | pmid = 28738801 | pmc = 5525207 | doi = 10.1186/s12915-017-0404-4}}</ref> * [[Integralni monotopaski protein]]i su integralni membranski proteini koji su pričvršćeni samo na jednu stranu membrane i ne obuhvataju čitav put. === Periferni membranski proteini=== [[Slika:Monotopic membrane protein.svg|thumb|right|400px| Različiti tipovi interakcija između monotopnih membranskih proteina i [[ćelijske membrane]]: <br>1. interakcija amfipatskiim [[alfa-heliks|α-heliksom]] paralelno s membranskom ravninom (površina membranskog heliksa)<br> 2. interakcija hidrofobna petlja<br> 3. interakcija kovalentno vezanim [[embranski lipid|membranskim lipidom]] ('' lipidiranje'') <br>4. elektrostatska ili [[Intermolekularne sile|ionska interakcija]] s membranskim lipidima (npr. kroz ion kalcija)]] {{glavni|Periferni membranski protein}} [[Periferni membranski proteini]]i privremeno su vezani ili za [[lipidni dvosloj]] ili za integralne proteine, kombinacijom [[hidrofob]]nih, [[elektrostatika|elektrostatskih]] i drugih nekovalentnih interakcija. Periferni proteini se disociraju nakon tretmana polarnim reagensom, poput rastvora s povišenom [[pH]] ili visokom koncentracijom [[soli]]. Integralni i periferni proteini mogu se [[posttranslacijske modifikacije|posttranslacijski modificiraati]], dodavanjem [[masne kiseline]], [[diacilglicerol]]a,<ref name="pmid29695868">{{cite journal | vauthors = Sun C, Benlekbir S, Venkatakrishnan P, Wang Y, Hong S, Hosler J, Tajkhorshid E, Rubinstein JL, Gennis RB | title = Structure of the alternative complex III in a supercomplex with cytochrome oxidase | journal = Nature | volume = 557 | issue = 7703 | pages = 123–126 | date = maj 2018 | pmid = 29695868 | pmc = 6004266 | doi = 10.1038/s41586-018-0061-y }}</ref> [[prenil]] lanaca ili [[Glikofosfatidilinozitol|GPI]] (glikofosfatidilinozitola), koji se mogu usidriti u lipidnom dvosloju. === Polipeptidni toksini === Polipeptidni toksini i mnogi [[antibakterijski peptid]]i, poput [[kolicin]]a ili [[hemolizin]]e, te određeni proteini koji su uključeni u [[apoptoza|apoptozu]], ponekad se smatraju zasebnom kategorijom. Ovi proteini su topivi u vodi, ali se mogu agregirati i povezati [[Nepovratni proces (termodinamika)|nepovratno]] sa lipidnim dvoslojem i postati reverzibilno ili nepovratno povezani s membranom. == U genomima == Membranski proteini, poput topljivih [[loptasti protein|loptastih proteina]], [[Skleroprotein|vlaknastih proteina]] i [[poremećeni protein|poremećenih proteina]], su česti.<ref>{{cite journal|vauthors=Andreeva A, Howorth D, Chothia C, Kulesha E, Murzin AG|date=januar 2014|title=SCOP2 prototype: a new approach to protein structure mining|journal=Nucleic Acids Research|volume=42|issue=Database issue|pages=D310-4|doi=10.1093/nar/gkt1242|pmc=3964979|pmid=24293656}}</ref> Procjenjuje se da 20–30% svih [[gen]]a u većini [[genom]]ima kodira membranske proteine.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Liszewski|first=Kathy|date=1. 10. 2015|title=Dissecting the Structure of Membrane Proteins|url=http://www.genengnews.com/gen-articles/dissecting-the-structure-of-membrane-proteins/5583/|journal=Gen. Eng. Biotechnol. News|type=paper|volume=35|issue=17|pages=1, 14, 16&ndash;17|doi=10.1089/gen.35.17.02}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Krogh A, Larsson B, von Heijne G, Sonnhammer EL|date=januar 2001|title=Predicting transmembrane protein topology with a hidden Markov model: application to complete genomes|url=https://pdfs.semanticscholar.org/05e7/f7d5d5a08e0bcaca7497951c9560c546353d.pdf|journal=Journal of Molecular Biology|volume=305|issue=3|pages=567–80|doi=10.1006/jmbi.2000.4315|pmid=11152613|via=Semantic Scholar|access-date=20. 1. 2021|archive-date=4. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804085349/https://pdfs.semanticscholar.org/05e7/f7d5d5a08e0bcaca7497951c9560c546353d.pdf|url-status=dead}}</ref> Naprimjer, oko 1.000 od ~ 4.200 proteina ''[[Escherichia coli|E. coli]]'' smatraju se membranskim proteinima, od kojih je za 600 eksperimentalno potvrđeno da su u membrani.<ref name="Daley">{{cite journal|vauthors=Daley DO, Rapp M, Granseth E, Melén K, Drew D, von Heijne G|date=maj 2005|title=Global topology analysis of the Escherichia coli inner membrane proteome|url=https://pdfs.semanticscholar.org/d584/38d5a11161c0da777413895d89bd89630ba8.pdf|journal=Science|type=Report|volume=308|issue=5726|pages=1321–3|bibcode=2005Sci...308.1321D|doi=10.1126/science.1109730|pmid=15919996|via=Semantic Scholar}}</ref> Smatra se da kod ljudi u potpunosti 30% [[ljudski genom|genoma]] kodira membranske proteine.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Martin|first1=Joseph|last2=Sawyer|first2=Abigail|title=Elucidating the Structure of Membrane Proteins|department=Tech News|journal=BioTechniques|year=2019|type=Print issue|publisher=Future Science|volume=66|issue=4|pages=167&ndash;170|doi=10.2144/btn-2019-0030|pmid=30987442|doi-access=free}}</ref> == U bolesti == Membranski proteini su [[biološka meta|ciljevi]] preko 50% svih savremenih farmaceutskih [[lijek]]ova.<ref name="pmid17139284"/> Među ljudskim bolestima u koje su uključeni membranski proteini su [[Kardiovaskularne bolesti|bolesti srca]], [[Alzheimerova bolest]] i [[cistična fibroza]].<ref name=":1"/> == Prečišćavanje membranskih proteina == Iako membranski proteini imaju važnu ulogu u svim organizmima, njihovo prečišćavanje je povijesno i dalje predstavljalo ogroman izazov za naučnike o proteinima. U 2008. godini bilo je dostupno 150 jedinstvenih struktura membranskih proteina,<ref>{{cite journal | vauthors = Carpenter EP, Beis K, Cameron AD, Iwata S | title = Overcoming the challenges of membrane protein crystallography | journal = Current Opinion in Structural Biology | volume = 18 | issue = 5 | pages = 581–6 | date = oktobar 2008 | pmid = 18674618 | pmc = 2580798 | doi = 10.1016/j.sbi.2008.07.001 }}</ref> a do 2019. samo je 50 ljudskih membranskih proteina imalo pojašnjene strukture.<ref name =":1"/> Nasuprot tome, približno 25% svih proteina su membranski proteini.<ref>{{cite journal|vauthors=Krogh A, Larsson B, von Heijne G, Sonnhammer EL|date=januar 2001|title=Predicting transmembrane protein topology with a hidden Markov model: application to complete genomes|url=https://pdfs.semanticscholar.org/05e7/f7d5d5a08e0bcaca7497951c9560c546353d.pdf|journal=Journal of Molecular Biology|volume=305|issue=3|pages=567–80|doi=10.1006/jmbi.2000.4315|pmid=11152613|via=Semantic Scholar|access-date=20. 1. 2021|archive-date=4. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804085349/https://pdfs.semanticscholar.org/05e7/f7d5d5a08e0bcaca7497951c9560c546353d.pdf|url-status=dead}}</ref> Njihove [[hidrofob]]ne površine otežavaju određivanje strukturnih i posebno funkcijskih karakteristika.<ref name=":1" /><ref>{{cite journal | vauthors = Rawlings AE | title = Membrane proteins: always an insoluble problem? | journal = Biochemical Society Transactions | volume = 44 | issue = 3 | pages = 790–5 | date = juni 2016 | pmid = 27284043 | pmc = 4900757 | doi = 10.1042/BST20160025 }}</ref> [[Deterdžent]]i se mogu koristiti za stvaranje membranskih proteina rastvorljivih u vodi, ali oni također mogu promijeniti strukturu i funkciju proteina.<ref name = ":1"/> Izrada membranskih proteina rastvorljivih u vodi također može se postići inženjerstvom proteinske sekvence, zamjenom odabranih hidrofobnih aminokiselina hidrofilnim, vodeći veliku pažnju da se održi sekundarna struktura uz reviziju ukupnog naboja. [[Afinitetna hromatografija]] jedno je od najboljih rješenja za pročišćavanje membranskih proteina. Aktivnost membranskih proteina vrlo brzo opada, za razliku od ostalih proteina. Dakle, afinitetna hromatografija omogućava brzo i specifično pročišćavanje membranskih proteina. Za prečišćavanje membranskih proteina često je korištena [[polihistidinska oznaka]],<ref>{{Cite journal|vauthors=Hochuli E, Bannwarth W, Döbeli H, Gentz R, Stüber D|date=novembar 1988|title=Genetic Approach to Facilitate Purification of Recombinant Proteins with a Novel Metal Chelate Adsorbent|url=https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_1988-11_6_11/page/1321|journal=Nature Biotechnology|volume=6|issue=11|pages=1321–1325|doi=10.1038/nbt1188-1321}}</ref> kao i alternativna oznaka rho1D4.<ref>{{cite journal | vauthors = Locatelli-Hoops SC, Gorshkova I, Gawrisch K, Yeliseev AA | title = Expression, surface immobilization, and characterization of functional recombinant cannabinoid receptor CB2 | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1834 | issue = 10 | pages = 2045–56 | date = oktobar 2013 | pmid = 23777860 | pmc = 3779079 | doi = 10.1016/j.bbapap.2013.06.003 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Cook BL, Steuerwald D, Kaiser L, Graveland-Bikker J, Vanberghem M, Berke AP, Herlihy K, Pick H, Vogel H, Zhang S | title = Large-scale production and study of a synthetic G protein-coupled receptor: human olfactory receptor 17-4 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 106 | issue = 29 | pages = 11925–30 | date = juli 2009 | pmid = 19581598 | pmc = 2715541 | doi = 10.1073/pnas.0811089106 | bibcode = 2009PNAS..10611925C }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Lipidni dvosloj]] * [[Proteinski nosač]] * [[Ionski kanal]] * [[Ionska pumpa]] * [[Receptor (biohemija)]] * [[Transmembranski protein]] ==Reference== {{reflist}} == Dopunska literatura== * {{cite journal | vauthors = Johnson JE, Cornell RB | title = Amphitropic proteins: regulation by reversible membrane interactions (review) | journal = Molecular Membrane Biology | volume = 16 | issue = 3 | pages = 217–35 | year = 1999 | pmid = 10503244 | doi = 10.1080/096876899294544 }} * {{cite journal|vauthors=Alenghat FJ, Golan DE|title=Membrane protein dynamics and functional implications in mammalian cells|volume=72|pages=89–120|date=2013|pmid=24210428|pmc=4193470|doi=10.1016/b978-0-12-417027-8.00003-9|isbn=9780124170278|journal=Current Topics in Membranes}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat|Membrane proteins}} * [http://memprotein.org Membrane Protein Structural Dynamics Consortium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128102453/http://memprotein.org/ |date=28. 1. 2021 }} *[https://cube-biotech.com/protein-services Experts for membrane protein purification] ;Baze podataka * [https://web.archive.org/web/20140103031444/http://tcdb.org/ TCDB] - Transporter Classification database, a comprehensive classification of transmembrane transporter proteins * [https://web.archive.org/web/20140103112750/http://opm.phar.umich.edu/ Orientations of Proteins in Membranes (OPM) database] 3D structures of integral membrane protein and peripheral membrane proteins arranged in the lipid bilayer * [https://web.archive.org/web/20131225065028/http://pdbtm.enzim.hu/ Protein Data Bank of Transmembrane Proteins] 3D models of transmembrane proteins approximately arranged in the lipid bilayer. * [https://web.archive.org/web/20140103120108/http://membranetransport.org/ TransportDB] Genomics-oriented database of transporters from TIGR * [http://www.mpdb.tcd.ie/ Membrane PDB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200803212118/http://www.mpdb.tcd.ie/ |date=3. 8. 2020 }} Database of 3D structures of integral membrane proteins and hydrophobic peptides with an emphasis on crystallization conditions * [http://blanco.biomol.uci.edu/mpstruc/ Mpstruc database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131225044100/http://blanco.biomol.uci.edu/mpstruc/ |date=25. 12. 2013 }} - A curated list of selected transmembrane proteins from the [[proteinska banka podataka|Protein Data Bank]] * [http://memprotmd.bioch.ox.ac.uk/home/ MemProtMD] a database of membrane protein structures simulated by Coarse-grained modeling|coarse-grained molecular dynamics * Membranome databas provides information about bitopic proteins from several model organisms {{Proteini}} {{ćelijske membrane}} {{DEFAULTSORT:Membrane Protein}} [[Kategorija:Membranski proteini| ]] [[Kategorija:Proteini]] d4kg7kq83k7cukgcvvxgzk5xrwipkbh 0 472104 3712773 3605847 2025-06-06T14:34:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712773 wikitext text/x-wiki [[Image:PPARg RXRa 3E00.png|thumb|325px|[[Kristalografija|Kristalografska struktura]] heterodimera nuklearnog receptora [[Peroksis-proliferatorom aktivirani receptor gama|PPAR-γ]] (zeleno) i [[Retinoidni X receptor alfa|RXR-α]] (cijan) vezan za dvolančanu [[DNK]] (purpurnocrveno) i dvije molekule [[Koaktivator 2 jedarnog receptora|NCOA2]] koaktivatora (crveno). PPAR-γ- antagonist (GW9662) i antagonist RXR-α [[retinoinska kiselina|retinoinske kiseline]] su u prostorno-popunjavajućim modelima (ugljik = bijelo, kisik = crveno, dušik = plavo, hlor = zeleno).]] U oblast [[molekularna biologija|molekulske biologije]], '''jedarni receptori''' su klasa [[protein]]a u ćelijama i koji su odgovorni za odgovor na [[Steroidni hormon|steroidne]] i [[Tireoidni hormoni|tiroidne]] [[hormon]]e, kao i niz drugih molekula. Nakon aktivacije, ovi receptori, zajedno sa drugim proteinima, učestvuju u regulaciji [[ekspresija gena|ekspresije]] specifičnih [[gen]]a, i na taj način kontroliraju [[embriologija|razviće]], [[Homeostaza|homeostazu]] i [[metabolizam]] organizma. Jedarni receptori imaju sposobnost direktnog vezanja za [[DNK]] i regulacije ispoljavanja obližnjih gena, zbog čega se ovi receptori klasificiraju kao [[transkripcijski faktor]]i.<ref name="Evans_1988"/><ref name="Olefsky_2001"/> Do regulacije ispoljavanja gena pomoću jedarnih receptora općenito dolazi jedino kad je [[ligand]] — molekula koji utiče na ponašanje receptora — prisutan. Specifično, vezanje liganda za jedarni receptor dovodi od [[konformacijski izomerizam|konformacijske]] promjene receptora, što zatim dovodi do aktivacije receptora, a posljedica toga je [[Regulacija genske ekspresije|povišeno ili umanjeno]] ispoljavanje gena. Jedinstveno svojstvo nuklearnih receptora, po kojem se razlikuju od drugih klasa [[receptor (biohemija)|receptora]] je njihova sposobnost da direktno interaguju sa i kontroliraju ekspresiju [[genom]]ske [[DNK]]. Konsekventno tome, jedarni receptori imaju ključne uloge u razviću [[embrion]]a, kao i u [[homeostaza|homeostazi]] odraslih osoba. Kao što je prikazano ispod, nuklearni receptori mogu se klasificirati po mehanizmu djelovanja. == Distribucija po tipovima == Nuklearni receptori su specifični za [[životinja|metazoe]] (višećelijske životinje) i ne nalaze se kod [[protista]], [[alga|algi]], [[gljiva]] ili biljki. Među rano odvojenim životinjskim vrstama sa sekvenciranom genomima, dva su nađena kod [[spužve]] ''[[Amphimedon queenslandica]]'', dva kod [[rebronoše]] ''[[Mnemiopsis leidyi]]'',<ref name="Reitzel_2011"/> četiri kod [[Placozoa|plakozoe]] ''[[Trichoplax adhaerens]]'' i 17 kod [[žarnjaci|žarnjaka]] ''[[Nematostella vectensis]]''.<ref name="Bridgham_2010"/> Postoji 270 nuklearnih receptora kod samih [[nematoda]] vrste ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]''.<ref name="Sluder_2001"/> Ljudi, miševi, i pacovi imaju po 48, 49 i 47 nuklearnih receptora svaki.<ref name="Zhang_2004"/> == Ligandi == [[slika:NR ligands.png|thumb|475px|Strukture nekoliko primjera endogenih liganada jedarnih receptora i nazivi receptora za koje se vežu.]] Ligandi koji se vežu za i aktiviraju nuklearne receptore obuhvataju [[Lipofilnost|lipofilne]] supstance kao što su [[endogen]]i [[hormon]]i, [[Vitamin A|vitamini A]] i [[vitamin D|D]] i [[ksenobiotik|ksenobiotski]] [[endokrini disruptor]]i. Pošto je ekspresija velikog broja gena regulirana nuklearnim receptorima, ligandi koji ih aktiviraju mogu imati dubuke uticaje na organizam. Mnogi od tih reguliranih gena su povezani sa raznim bolestima, što objašnjava zašto su molekulske mete za približno 13% lijekova odobrenih u administraciji za hranu i lijekove (FDA) da su jedarni receptori. Dio nuklearnih receptora se naziva [[Orfanski receptor|orfanskim receptorima]], zato što endogeni ligandi nisu poznati (ili bar ne postoji opći konsenzus). |Neki od tih receptora kao što je [[Farnezoidni X receptor|FXR]], [[Jetreni X receptor|LXR]] i [[PPAR]] vežu brojne metaboličke međuproizvode, kao što su [[masne kiseline]], [[žučna kiselina|žučne kiseline]] i/ili steroli sa relativno niskim afinitetom. Ovi receptori stoga mogu da funkcionišu kao metabolički senzori. Drugi jedarni receptori, kao što su [[konstitutivni androstanski receptor|CAR]] i [[Pregnanski X receptor|PXR]] izgleda da funkcioniraju kao ksenobiotski senzori koji povišavaju ispoljavanje [[Citohrom P450|citohroma P450]], enzima koji metaboliziraju te ksenobiotike.<ref name="Mohan_2003"/> == Struktura == Većina jedarnih receptora ima [[molekulska masa|molekulske mase]] u opsegu između 50.000 i 100.000 [[dalton (jedinica)|daltona]]. Nuklearni receptori imaju modularnu strukturu i sadrže sljedeće [[Proteinski domen|domene]]:<ref name="Kumar_1999"/><ref name="Klinge_2000"/> * '''(A-B)''' [[N-kraj|N-terminalni]] regulatorni domen: Sadrži aktivacjsku funkciju 1 ('''AF-1''') čije dejstvo je nezavisno od prisustva liganda.Aktivacija transkripcije posredstvom AF-1 je normalno veoma slaba i ne manifestira sinergistično dejstvo sa AF-2 u E-domenu, da bi proizvela robusnije pojačanje [[ekspresija gena|ekspresije gena]]. A-B domeni raznih nuklearnih receptora imaju veoma varijabilanu sekvencu. * '''(C)''' [[DNK-vezujući domen]] ('''DBD''') je visoko konzervirani domen koji sadrži [[Cinkov prst|cinkove prste]] za vezanje za specifične sekvence na DNK. One se nazivaju [[elemnt hormonskog odgovora|elementima hormonskog odgovora]] (HRE). * '''(D)''' Hing regija je fleksibilni domen koji povezuje DBD sa LBD. Ovaj domen utiče na unutarćelijsku razmjenu i subćelijsku distribuciju. * '''(E)''' Ligand vezujući domen ('''LBD''') je umjereno konzerviran u pogledu sekvence i visoko strukturno konzerviran. [[tercijarna struktura proteina|Tercijarna struktura]] LBD naziva se [[alfa-heliks]]nim sendvičskim [[Proteinsko savijanje|savijanjem]] u kojem se tri antiparalelna alfa-heliksa ("punjenje sendviča") nalaze između dva alfa-heliksa na jednoj strani i tri na drugoj ("hljeb"). Otvor u kome se veže ligand je unutar LBD i neposredno ispod tri centralna antiparalelna [[alfa-heliks]]a sendviča. Zajedno sa DBD, LBD doprinosi dimerizacijskom sučelju receptora. LBD također veže [[Koaktivacija (transkripcija)|koaktivatorske]] i [[Korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine. LBD sadrži aktivacisku funkciju 2 ('''AF-2'''), čije dejstvo je zavisno od prisustva vezanog liganda.<ref name="Wärnmark_2003" /> * '''(F)''' [[C-kraj]]ev domen ima visoko varijabilnu sekvencu. [[N-kraj]] (A/B), DNK-vezujući (C) i ligand vežući (E) domeni su samostalno dobro savijeni i strukturno stabilni, dok hing region (D) i opcijski [[C-kraj]]nji (F) domen mogu da budu konformacijski fleksibilni i neuređeni.<ref name="Weatherman_1999"/> Iz pregleda tri poznate multidomenske strukture proizilazi da su relativne orijentacije domena veoma različite. Dvije od njih vežu se za DR1,<ref name="Chandra_2008"/><ref name="Chandra_2013"/> a jedna za DR4.<ref name="pmid24561505">{{cite journal |vauthors=Lou X, Toresson G, Benod C, Suh JH, Philips KJ, Webb P, Gustafsson JA | title = Structure of the retinoid X receptor α-liver X receptor β (RXRα-LXRβ) heterodimer on DNA | journal = Nat. Struct. Mol. Biol. | volume = 21 | issue = 3 | pages = 277–281 | date = 2014 | pmid = 24561505 | doi = 10.1038/nsmb.2778 }}</ref> {| |- valign=top |[[slika:Nuclear Receptor Structure.png|thumb|415px|'''Strukturna organizacija jedarnih receptora'''<br />'''Gore''' – šematski prikaz 1D [[peptidna sekvenca|aminokiselinske sekvence]] nuklearnog receptora.<br />'''Dolje''' – 3D strukture DBD (vezanog za DNK) i LBD (vezanog za hormon) regiona nuklearnog receptora. Prikazane su strukture [[estrogeni receptor|estrogenog receptora]]. Eksperimentalne strukture [[N-kraj]]evog domena (A/B), hing regiona (D), i [[C-kraj]]nog domena (F) nisu određene, i prikazane su crvenim, ljubičastim, i narandžastim isprekidanim linijama.]] {{infokutija protein | Symbol = zf-C4 | Name = DNK vezujući domen (DBD) | image = PR_DBD_2C7A.png | width = | caption = [[KristaLOGRAFIJA|Kristalografksa struktura]] dimera DNK-vezujućeg domena ljudskog [[progesteronski receptor|progesteronskog]] receptora (ljubičasto i zeleno) u kompleksu sa dvolančanom DNK (purpurnocrveno). Atomi cinka su prikazani kao sive sfere.<ref name="Roemer_2006"/>}} {{infokutija protein | Pfam = PF00105 | InterPro = IPR001628 | SMART = SM00399 | PROSITE = PDOC00031 | SCOP = 1hra | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CDD = cd06916 }} {{infokutija protein | Symbol = Hormone_recep | Name = Ligand-vezujući domen (LBD) | image = RORC_3L0L.png | width = | caption = [[kristalografija|Kristalografksa struktura]] ligand-vezujućeg domena ljudskog [[RAR-srodni orfan receptor gama|RORγ]] (u bojama duge, [[N-kraj]] = plavo, [[C-kraj]] = crveno) u kompleksu sa 25-hidroksiholesterolom (prostorno-popunjavajući model (ugljenik = belo, kiseonik = crveno) i [[Nuklearno receptorski koaktivator 2|NCOA2]] koaktivatorom (purpurnocrveno).<ref name="Jin_2010"/>}} {{infokutija protein | Pfam = PF00104 | InterPro = IPR000536 | SMART = SM00430 | PROSITE = | SCOP = 1lbd | TCDB = | OPM family = | OPM protein = | CDD = cd06157 }} |} {{Clear}} == Mehanizam djelovanja== [[slika:Nuclear receptor action.png|thumb|475px|'''Mehanizam dejstva jedarnih receptora klase I'''. Nuklearni receptor klase I (NR) je u odsustvu [[ligand]]a lociran u [[citosol]]u. Vezivanje hormona za NR inicira disocijaciju proteina toplotnog udara ([[Protein toplotnog udara|HSP]]), dimerizaciju, i [[Proteinsko sortiranje|translokaciju]] u jedro, gde se NR vezuje za specifičnu sekvencu [[DNK]] poznatu kao [[element hormonskog odgovora|HRE]]). Kompleks nuklearnog receptora i DNK zatim aktiviraju druge [[protein]]e koji su odgovorni za [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] nizvodnog DNK segmenta u [[informacijska RNK|iRNK]], koja se konačno [[translacija (genetika)|prevodi]] u protein, što dovodi do promkena u ćelijskoj funkciji.]] [[slika:Type ii nuclear receptor action.png|thumb|475px|'''Mehanizam djelovanja jedarnih receptora klase II'''. Nuklearni receptor klase II (NR) je, nezavisno od statusa vezanja liganda, lociran u jedru i vezan za DNK. <br>Ovdje je prikazan tiroidni hormonski receptor ([[Receptor tiroidnog hormona|TR]]) koji je heterodimeriziran sa [[Retinoidni X receptor|RXR-om]]. U odsustvu liganda, TR se veže za [[korepresor (genetika)|korepresorski]] protein. Vezanje liganda za TR uzrokuje disocijaciju korepresora i regrutaciju koaktivatorskog proteina, što zatim dovodi do regrutovanja dodatnih proteina kao što su [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] koje su odgovorne za transkripciju u nizvodnom DNK segmentu u iRNK i konačno u protein.]] Nuklearni receptori su multifunkcijski proteini koji [[prijenos signala|prenose signale]] svojih [[ligand|liganada]]. Jedarni receptori (NR) mogu se klasifikovati u dvije široke klase, prema njihovom mehanizmu dejstva i subćelijskoj distribuciji u odsustvu liganda. Male lipofilne supstance kao što su prirodni hormoni prenose se difuzijom kroz memebrane i vež se za nuklearne receptore u [[citosol]]u (tip I NR) ili jedru (tip II NR) ćelije. Vezanje uzrokuje konformacijske promjene receptora koje, u zavisnosti od klase receptora, iniciraju specifičnu kaskadu daljih promjena kojima se usmjerava NR do [[DNK]] mjesta za regulaciju transkripcije. [To dovodi do povišenog ili umanjenog [[ekspresija gena|izražavanja gena]]. Oni općenito funkcioniraju kao homo/heterodimeri.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Amoutzias GD, Pichler EE, Mian N, De Graaf D, Imsiridou A, Robinson-Rechavi M, Bornberg-Bauer E, Robertson DL, Oliver SG | title = A protein interaction atlas for the nuclear receptors: properties and quality of a hub-based dimerisation network | journal = BMC Systems Biology | volume = 1 | pages = 34 | date=jul 2007 | pmid = 17672894 | pmc = 1971058 | doi = 10.1186/1752-0509-1-34 }}</ref> Pored toga, poznate su i dvije dodatne klase: tip IIIkoja je varijanta tipa I i tip IV koja veže DNK kao monomer.<ref name="Mangelsdorf_1995"/> Nuklearni receptori mogu se podijeliti na sliedeće četiri klase:<ref name="Mangelsdorf_1995"/><ref name="Novac_2004"/> === Tip I === Vezanje liganda za jedarne receptore tipa I u [[citosol]]u dovodi do [[Disocijacija (hemija)|disocijacije]] [[Protein toplotnog šoka|proteina toplotnog šoka]], homo[[Proteinski dimer|dimerizacije]], translokacije (npr. [[aktivni transport|aktivnog transporta]]) iz [[citoplazma|citoplazme]] u [[ćelijsko jedro]],i vezanja za specifične [[DNK]] sekvence koje su poznate kao [[element hormonskog odgovora]] (HRE). Nuklearni receptori tipa I vežu se za HRE, koji se sastoje od dva polumjesta razdvojena DNK segmentom varijabilne dužine. Sekvenca drugog polumjesta ima invertiranu sekvencu prvog polumjesta (invertirsano ponavljanje). Nuklearni receptori tipa I obuhvataju članove potporodice 3, kao što su [[androgeni receptor]], [[estrogeni receptor]]i, [[glukokortikoidni receptor]] i [[progesteronski receptor]].<ref name="Linja_2004"/> Poznato je da se neki od nuklearnih receptora potporodice 2 mogu direktno vezati za ponavljanje, umesto HRE [[invertirano ponavljanje|invertiranog ponavljanja]]. Dodatno, pojedini nuklearni receptori vežu se bilo kao monomeri ili [[dimer]]i, pri čemu se samo jedan receptorski domen DNK-vezanja veže za polovinu HRE mjesta. Ti nuklearni receptori su uglavnom [[orfanski receptor]]i, pošto njihovi endogeni ligandi još uvijek nisu poznati. [[Kompleks (hemija)|Kompleks]] jedarnog receptora i DNK zatim aktivira druge proteine koji [[Transkripcija (genetika)|transkribiraju]] nizvodni segment DNK u [[informacijska RNK|iRNK]] i konačno [[protein]], što dovodi do promjena u ćelijskoj funkciji. === Tip II === Receptori tipa II, za razliku od tipa I, zadržavaju se u jedru nezavisno od statusa vezanja liganda. Osim toga, oni se vežu kao heterodimeri (obično sa [[Retinoidni X receptor|RXR]]) za DNK. U odsustvu liganda, nuklearni receptori tipa II su uglavnom u kompleksu sa [[Korepresor (genetika)|korepresorskim]] proteinima. Vezanje liganda za nuklearne receptore uzrokuje disocijaciju korepresora i aktiviranje [[koaktivacija (transkripcija)|koaktivatorskih]] proteina. Dodatni proteini, među kojima su [[DNK-polimeraza|DNK-polimeraze]] zatim se vežu na NR/DNK kompleks koji transkribira DNK u informacijsku RNK. Nuklearni receptori tipa II obuhvataju prvenstveno potporodicu 1, naprimjer [[receptor retinoinske kiseline]], [[retinoidni X receptor]] i [[receptor tiroidnog hormona]].<ref name="Klinge_1997"/> === Tip III === Nuklearni receptor tipa III (uglavnom NR-potporodica 2) slični su sa tipom I receptora po tome što se obje klase vežu za DNK kao homodimeri. Međutim, receptori tipa III, za razliku od tipa I, vežu se za HRE direktnog ponavljanja, umesto HRE [[invertovano ponavljanje|invertovanog ponavljanja]]. === Tip IV === Jedarni receptori tipa IV vežu se bilo kao monomeri ili dimeri, ali se samo jedan DNK-vezujući domen receptora veže za jednu polovinu HRE mjesta. Primjeri receptora tipa IV nalaze se u većini NR potporodica. == Koregulatorni proteini == {{glavni|Koregulatori jedarnog receptora}} Jedarni receptori vezani za elemente hormonskog odgovora regrutuju znatan broj drugih proteina ([[transkripcijski koregulator|transkripcijskih koregulatora]]) koji olakšavaju ili inhibiraju transkripciju asociranog ciljnog gena u [[iRNK]].<ref name="Glass_2000"/><ref name="Aranda_2001"/> Funkcije tih koregulatora su različite i obuhvataju [[hromatin]]sko remodeliranje (što čini ciljni gen više ili manje dostupnim za transkripciju) ili funkciju premoštavanja, čime se stabilizuje vezanje drugih koregulatornih proteina. Jedarni receptori mogu se specifično vezati za brojne koregulatorske proteine i na tačan mogu uticati na ćelijske mehanizme prijenosa signala direktno, kao i indirektno.<ref name="pmid19382224">{{cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA | title = Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? | journal = BioEssays | volume = 31 | issue = 6 | pages = 629–41 |date = 2009 | pmid = 19382224 | doi = 10.1002/bies.200800138 }}</ref> === Koaktivatori === Vezanje agonista za jedarne receptore inducira konformacije receptora koje preferiraju vezanje za [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] proteine. Ti proteini često imaju intrinsično [[histonska acetiltransferaza|histonsko acetiltransferazno]] (HAT) dejstvo, kojom se slabi asocijacija [[histon]]a i [[DNK]], čim se pospešuje transkripcija gena. === Korepresori === Vezanje antagonista za jedarne receptore inducira konformacijske promjene receptore koje favoriziraju vezanje [[korepresor (genetika)|korepresorskih]] proteina. Ti proteini, zatim regrutuju [[histonska deacetilaza|histonske deacetilaze]] (HDAC), čime se pojačava asocijacija histona i DNK, a tako se represuje transkribirani gen. == Agonizam – antagonizam == [[slika:NR mechanism.png|thumb|300px|'''Strukturna baza mehanizma djelovanja agonista i antagonista jedarnih receptora.'''<ref name="Brzozowski_1997"/><br> Prikazane strukture su domeni vezanja liganda (LBD) estrogenskog receptora (zeleno) u kompleksu sa agonistom [[dietilstilbestrol]]om (gore, [[PDB|3ERD]]) ili antagonistom [[Afimoksifen|4-hidroksitamoksifenom]] (dolje, [[proteinska banka podataka|PDB2/3ERT]]). Ligandi su prikazani kao prostorno-popunjavajuće sfere (bifelo = ugljik, crveno = kisik). <br>Kada je agonist vezan za nuklearni receptor, [[C-kraj]] [[alfa- heliks]]a LDB (H12; svijetlo plavo) je u takvoj poziciji da se [[koaktivator (genetika)|koaktivatorski]] protein (crveno) može vezati za površinu LBD. <br>Ovdje je prikazan samo mali dio koaktivatorskog proteina, takozvana NR kutija koja sadrži LXXLL motiv aminokiselinske sekvence.<ref name="Shiau_1998"/> <br>Antagonisti zauzimaju isti otvor vezanja liganda jedarnog receptora. Međutim, antagonisti imaju bočno lančani produžetak koji [[lopta|sterno]] dislocira H12 tako da oni zauzimaju dio prostora gdje bi koaktivator trebalo da se veže. Stoga je veznje koaktivatora za LBD blokirano.]] U zavisnosti od receptora, hemijske strukture liganda i tkiva u kojem se proces odvija, ligandi jedarnih receptora mogu imati dramatično različite efekte, koji su u opsegu od agonizma do antagonizma i do inverznog agonizma.<ref name="Gronemeyer_2004"/> === Agonisti === Aktivnost endogenih liganda (kao što su hormoni [[estradiol]] i [[testosteron]]) kad su vezani za korespondirajuće jedarne receptore normalno povećava ekspresiju gena. Ova stimulacija ekspresije gena ligandom naziva se [[agonist]]ičkim odgovorom. Agonistička dejstva endogenih hormona mogu se oponašati pomoću pojedinih sintetskih liganada, naprimjer, agonist [[glukokortikoidni receptor|glukokortikoidnog receptora]] kiji je antiupaknii lijek [[deksametazon]]. Agonisti djeluju induciranjem konformacije receptora koja pogoduje vezanju koaktivatora (pogledajte gornju polovinu slike na desnoj strani). === Antagonisti === Drugi sintetski ligandi jedarnih receptora nemaju očiglednog uticaja na transkripciju gena u odsustvu endogenog liganda. Međutim, blokiraju dejstvo agonista, putem konkurentskog vezanja za isto mjesto u jedarnom receptoru. Ovi ligandi nazivaju se antagonistima. Primjer lijeka koji je antagonist nuklearnog receptora je [[mifepriston]], koji se veže za [[glukokortikoidni receptor|glukokortikoidne]] i [[progesteronski receptor|progesteronske]] receptore i blokira dejstvo endogenih hormona [[kortizol]]a, odnosno [[progesteron]]a. Antagonisti djeluju putem indukcije konformacije receptora koja sprečava vezanje koaktivatora i pospješuje vezanje korepresora (pogledajte donju polovinu slike na desnoj strani). === Inverzni agonisti === Konačno, pojedini jedarni receptori podstiču nizak nivo transkripcije gena, u odsustvu agonista (što se naziva baznom ili konstitutivnom aktivnošću). Sintetski ligandi koji reduciraju taj bazni nivo aktivnosti jedarnih receptora poznati su kao [[inverzni agonist]]i.<ref name="Busch_2004"/> === Selektivni receptorski modulatori === Brojni liekovi koji djeluju preko jedarnih receptora ispoljavaju agonistički odgovor u pojedinim tkivima i antagonistički i drugim tkivima. Takvo ponašanje može biti veoma korisno, pošto može omogućiti zadržavanje željenog korisnog terapetskog dejstva lijeka, uz minimalne neželjene nuspojave. Lijekovi sa ovakvim mješovitim agonističkim/antagonističkim profilom djelovanja nazivaju se selektivnim receptorskim modulatorima (SRM-ovima). Primjeri takvih lijekova obuhvataju selektivne modulatore [[androgen]]og receptora ([[selektivni modulatori androgenog receptora|SARM]]), selektivne modulatore estrogenog receptora ([[selektivni modulatori estrogenog receptora|SERM]]) i selektivne modulatore progesteronskog receptora ([[selektivni modulatori progesteronskog receptora|SPRM]]). Mehanizam djelovanja SRM liganada može varirati, u zavisnosti od njihove hemijske strukture i receptora. Smatra se da mnogi SRM ligandi djeluju putem promoviranja konformacije receptora koja je blisko balansirana između agonizma i antagonizma. U tkivima gde je koncentracija [[koaktivator (genetika)|koaktivatorskih]] proteina viša od [[korepresor (genetika)|korepresorskih]], ravnoteža je pomjerena u pravcu agonista. Nasuprot tome, u tkivima gdje [[korepresor (genetika)|korepresori]] dominiraju, ligand se ponaša kao antagonist.<ref name="Smith_2004"/> == Alternativni mehanizmi == [[slika:Nr alignment tree.jpg|thumb|600px|center|'''[[Filogenetika|Filogenetičko]] stablo ljudskih jedarnih receptora''']] {{clear}} === Transrepresija === Najzastupljeniji mehanizam dejstva nuklearnog receptora je putem direktnog vezanja za [[DNK]] element hormonskog odgovora. Ovaj mehanizam se naziva '''[[transaktivacija]]'''. Međutim, neki jedarni receptori nemaju jedino sposobnost direktnog vezanja za DNK, nego se takođet vežu za druge transkripcijsk faktore. Ovo vezanje često dovodi do deaktivacije drugog transkripcionog faktora u procesu koji je poznat kao '''[[transrepresija]]'''.<ref name="Pascual_2006"/> Primjer nuklearnog receptora koji ima sposobnost transrepresije je [[glukokortikoidni receptor]] (GR). Štaviše, pojedini GR ligandi, poznati kao [[Selektivni agonist glukokortikoidnog receptora|SEGRA]]) imaju sposobnost aktivacije GR na takav način da se GR jače transrepresira nego što se transaktivira. Time se selektivno povisi separacija između željenog [[protivupalni lijek|protivupalnog]] dejstva i neželjenih metaboličkih nuspojava tih selektivnih [[glukokortikoid]]a. === Negenomski efekti === Za klasična direktna dejstva jedarnih receptora na regulaciju gena je normalno potrebno više sati, prije nego što funkcionalni efekati postanu uočljivi u ćelijama. Do zastoja dolazi zbog velikog broja intermedijarnih koraka između aktivacije jedarnog receptora i promjena u nivoima izražavanja proteina. Međutim uočeno je da se mnogi efekti primjene jedarnih hormona, poput promjena aktivnosti ionskih kanala, javljaju nakon nekoliko minuta, što je nekonuistentno sa klasičnim mehanizmom dejstva jedarnih receptora. Iako molekulske mete tih ne[[genom]]skih efekata nuklearnih receptora nisu bile definitivno demonstrirane, pretpostavlja se da postoje varijante nuklearnih receptora koje su asocirane sa membranama, umjesto u [[citosol]]u ili jedru. Isto tako pretpostavlja se da ovi membranski receptori funkcioniraju putem alternativnog mehanizma [[transdukcija signala|transdukcije signala]] koji ne učestvuje u regulaciji gena. Postoje i hipoteze o nekoliko receptora jedarnih hormana koji su vezani za membrane, a poznato je da su za mnoge brze efekte neophodni kanonski jedarni receptori.<ref name="Kousteni_2001"/><ref name="Storey_2006"/> Međutim, testiranje relativnog značaja [[genom]]skih i negenomskih mehanizama ''[[in vivo]]'' bilo je onemogućeno odsustvom specifičnih molekulskih mehanizama za negenomske efekte koji bi mogli da budu blokirani [[mutacija]]ma receptora bez remećenja njegovih direktnih dejstava na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Molekulski mehanizam negenomske signalizacije preko jedarnih tiroidnih hormonskih receptora [[tiroidni hormonski receptor beta|TRβ]] obuhvata fosfatidilinozitol 3-kinazu ([[PI3K]]).<ref name="Storey_2002"/> Ova signalizacija može se blokirati supstitucijom jednog [[tirozin]]a sa [[fenilalanin]]om u TRβ, bez remećenja direktne regulacije gena.<ref name="Martin_2014"/> Kada su miševi kreirani sa tom jednom konzervativnom aminokiselinskom supstitucijom u TRβ,<ref name="Martin_2014"/> uočeno je da su im [[sinapsa|sinapsna]] sazrijevanja i plastičnost u [[hipokampus]]u umanjeni skoro jednako efektivno kao i kompletnim blokiranjem sinteze tiroidnog hormona.<ref name="Gilbert_2004"/> Postoje indikacije da je ovaj mehanizam konzerviran kod svih [[sisari|sisara]], ali ne kod [[Tiroidni hormonski receptor alfa|TRα]] ili drugih jedarnih receptora. Stoga, fosfotirozin-zavisna asocijacija od TRβ sa PI3K pruža potencijalni mehanizam za integraciju regulacije razvića i metabolizma, putem tiroidnog hormona i receptorskih tirozinskih [[kinaza]]. Dodatno, tiroidna hormonska signalizacija putem PI3K može da promijeni ekspresiju gena.<ref name="Moeller_2011"/> == Članovi porodice == Slijedi spisak 48 poznatih ljudskih jedarnih receptora kao i nekoliko odabranih [[ortolog]]a drugih vrsta<ref name="Zhang_2004"/><ref name="Kaur2015"/> kategorisanih po [[homologija (biologija)|homologiji sekvenci]].<ref name="NRNC_1999"/><ref name="Laudet_1997"/> Na listi se nalaze i odabrani članovi porodice kojima nedostaju ljudski ortolozi (istaknuti žutom bojom). {{Clear}} {| class="wikitable" border="3" style="text-align: center; " |- ! colspan="2" rowspan="2" | Potporodica ! colspan="2" rowspan="2" | Grupa ! colspan="5" | Član |- ! NRNC Simbol<ref name="NRNC_1999"/> ! Skraćenica ! Ime ! Gen ! Ligand(i) |- | rowspan="27" style="width: 25px; background: #CCEEEE" | '''1''' | rowspan="27" style="width: 300px; background: #CCEEEE" | Receptori slični tiroidnom hormonskom receptoru | rowspan="2" style="width: 25px; background: #CCEEEE" | '''A''' | rowspan="2" style="width: 300px; background: #CCEEEE" | [[Tiroidni hormonski receptor]] | style="width: 100px;" style="background: #CCEEEE;" |NR1A1 | style="width: 100px;" style="background: #CCEEEE;" | [[tiroidni hormonski receptor alfa|TRα]] | style="width: 350px;" style="background: #CCEEEE;" | Tiroidni hormonski receptor-α | style="width: 50px;" style="background: #CCEEEE;" | {{Gen|THRA}} | rowspan="2" style="width: 250px; background: #CCEEEE" | [[Tiroidni hormon]] |- | style="background: #CCEEEE;" |NR1A-beta | style="background: #CCEEEE;" | [[tiroidni hormonski receptor beta|TRβ]] | style="background: #CCEEEE;" | Tiroidni hormonski receptor-β | style="background: #CCEEEE;" | {{Gen|THRB}} |- | rowspan="3" | '''B''' | rowspan="3" | [[Receptor retinoinske kiseline]] |NR1B1 | [[Receptor retinoinske kiseline alfa|RARα]] | Receptor-α retinoinske kiseline | {{Gene|RARA}} | rowspan="3" align="center"| [[Vitamin A]] i srodni spojevi |- | align="center" |NR1B2 | [[receptor retinoinske kiseline beta|RARβ]] | Receptor-β retinoinske kiseline | {{Gen|RARB}} |- | NR1B3 | [[receptor retinoinske kiseline gama|RARγ]] | Receptor-γ retinoinske kiseline | {{Gen|RARG}} |- style="background: #CCEEEE;" | | rowspan="3" | '''C''' | rowspan="3" | [[Peroksisom-proliferatorom aktivirani receptor]] | align="center" |NR1C1 | [[Peroksizomnim proliferatorom aktivirani receptor alfa|PPARα]] | Peroksizomnim proliferatorom aktivirani receptor-α | {{Gen|PPARA}} | rowspan="3" align="center" | [[Masne kiseline]], [[prostaglandin]]i |- style="background: #CCEEEE;" | NR1C2 | [[Peroksisom-proliferatorom aktivirani receptor delta|PPAR-β/δ]] | Peroksisomnim proliferatorom aktivirani receptor-β/δ | {{Gen|PPARD}} |- style="background: #CCEEEE;" | NR1C3 | [[Peroksisom-proliferatorom aktivirani receptor gama|PPARγ]] | Peroksisom-proliferatorom aktivirani receptor-γ | {{Gen|PPARG}} |- | rowspan="2" | '''D''' | rowspan="2" |[[Rev-ErbA]] | NR1D1 | [[Rev-ErbA alfa|Rev-ErbAα]] |Rev-ErbAα | {{Gen|NR1D1}} | rowspan="2" | [[Hem]] |- |NR1D2 | [[Rev-ErbA beta|Rev-ErbAβ]] |Rev-ErbAα | {{Gen|NR1D2}} |-style="background: #CCEEEE;" |'''E''' |E78C-liki<ref name="Kaur2015"/> <small>([[zglavkari]], [[metilj]], [[mehkušci]], [[valjkasti crvi]])</small><ref name="E78-nematoda">{{cite journal | vauthors = Crossgrove K, Laudet V, Maina CV | title = Dirofilaria immitis encodes Di-nhr-7, a putative orthologue of the Drosophila ecdysone-regulated E78 gene | journal = Molecular and Biochemical Parasitology | volume = 119 | issue = 2 | pages = 169–77 | date=februar 2002 | pmid = 11814569 | doi = 10.1016/s0166-6851(01)00412-1 }}</ref> |style="background: #FFF8DC;" |NR1E1 | Eip78C | Ekdisonom.inducirani protein 78C | [https://www.uniprot.org/uniprot/P45447 ''Eip78C''] | |- | rowspan="3" | '''F''' | rowspan="3" | [[RAR-srodni orfan receptor]] | align="center" |NR1F1 | [[RAR-srodni orfan receptor alfa|RORα]] |RAR-srodni orfan receptor α | {{Gen|RORA}} | rowspan="3" | [[Holesterol]], [[tretinoin|ATRA]] |- |NR1F2 | [[RAR-srodni orfan receptor beta|RORβ]] | RAR-srodni orfan receptor β | {{Gen|RORB}} |- |NR1F3 | [[RAR-srodni orfan receptor gamaRORγ]] |RAR-srodni orfan receptor γ | {{Gen|RORC}} |- style="background: #CCEEEE;" |'''G''' |CNR14-liki<ref name="Kaur2015"/> <small>([[nematode]])</small> |style="background: #FFF8DC;" |NR1G1 |Sex-1 | Steroidni hormonski receptor - cnr14<ref name="wb-sex-1">{{cite web |title=sex-1 (gene) |url=https://www.wormbase.org/species/c_elegans/gene/WBGene00004786 |website=WormBase : Nematode Information Resource}}</ref> | [https://www.uniprot.org/uniprot/P41830 ''sex-1''] | |- | rowspan="5" | '''H''' | rowspan="5" | Receptori slični [[Jetreni X receptor|jetrenom X receptoru]] |style="background: #FFF8DC;" |NR1H1 | [[Ekdizonski receptor|EcR]] | Ekdizonski receptor, EcR ([[zglavkari]]) | [https://www.uniprot.org/uniprot/P34021 ''EcR''] | [[Ekdisteroidi]] |- |NR1H2 | [[Jetreni X receptor beta|LXRβ]] | Jetreni X receptor β | {{Gen|NR1H2}} | rowspan="4" | Oksi[[sterol]]i |- |NR1H3 | [[Jetreni X receptor alfa|LXRα]] | Jetreni X receptor-α | {{Gen|NR1H3}} |- | NR1H4 | [[Farnezoidni X receptor|FXR]] | Farnezoidni X receptor | {{Gen|NR1H4}} |- |style="background: #FFF8DC;" |NR1H5<ref name="pmid12529392">{{cite journal | vauthors = Otte K, Kranz H, Kober I, Thompson P, Hoefer M, Haubold B, Remmel B, Voss H, Kaiser C, Albers M, Cheruvallath Z, Jackson D, Casari G, Koegl M, Pääbo S, Mous J, Kremoser C, Deuschle U | title = Identification of farnesoid X receptor beta as a novel mammalian nuclear receptor sensing lanosterol | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 23 | issue = 3 | pages = 864–72 | date=februar 2003 | pmid = 12529392 | pmc = 140718 | doi = 10.1128/mcb.23.3.864-872.2003 }}</ref> | [[Farnezoidni X receptor beta|FXR-β]] | Farnezoidni X receptor β<br><small>([[pseudogen]] kod ljudi)</small> | {{Gen|NR1H5P}} |- | rowspan="3" style="background: #CCEEEE;" | '''I''' | rowspan="3" style="background: #CCEEEE;" | Receptori slični receptoru vitamina D | style="background: #CCEEEE;" |NR1I1 | style="background: #CCEEEE;" | [[Receptor vitamina D|VDR]] | style="background: #CCEEEE;" | Vitamin D receptor | style="background: #CCEEEE;" | {{Gen|VDR}} | style="background: #CCEEEE;" | [[Vitamin D]] |- style="background: #CCEEEE;" | NR1I2 | [[Pregnanski X receptor|PXR]] | Pregnanski X receptor | {{Gen|NR1I2}} | [[ksenobiotik|Ksenobiotici]] |- style="background: #CCEEEE;" | NR1I3 | [[Konstitutivni androstanski receptor|CAR]] | Konstitutivni androstanski receptor | {{Gen|NR1I3}} | [[Androstan]] |- | rowspan="3" | '''J''' | rowspan="3" | Holestrolni receptor Hr96-liki<ref name="Kaur2015"/> <small>(izgubljen kod ljudi)</small> |style="background: #FFF8DC;" |NR1J1 |Hr96/[[Daf-12]] | Jedarni hormonski receptor HR96 | [https://www.uniprot.org/uniprot/Q24143 ''Hr96''] | [[holesterol]]<ref>{{cite web |title=FlyBase Gene Report: Dmel\Hr96 |url=http://flybase.org/reports/FBgn0015240.html |website=FlyBase |access-date=14. 8. 2019}}</ref>/[[Dafahronska kliselina]] |- |style="background: #FFF8DC;" |NR1J2 | | | | |- |style="background: #FFF8DC;" |NR1J3 | | | | |- | rowspan="1" | '''K''' | rowspan="1" |Hr1-liki<ref name="Kaur2015"/> <small>(izgubljen kod ljudi)</small> |style="background: #FFF8DC;" |NR1K1 |Hr1 |Jedarni hormonski receptor HR1 | | |-style="background: #CCEECC" | rowspan="13" | '''2''' | rowspan="13" | Receptori slični retinoidnom X receptoru | rowspan="2" | '''A''' | rowspan="2"| [[Hnf4|Hepatocitni nuklearni faktor-4]] |NR2A1 | [[Hepatocitni nuklearni faktor 4 alfa|HNF4α]] | Hepatocitni nuklearni faktor-4-α | {{Gen|HNF4A}} | rowspan="2" |[[Masne kiseline]] |- style="background: #CCEECC;" | align="center" |NR2A2 | [[Hepatocitni nuklearni faktor 4 gama|HNF4γ]] | Hepatocitni nuklearni faktor-4-γ | {{Gen|HNF4G}} |- | rowspan="4" | '''B''' | rowspan="4" | [[Retinoidni X receptor]] | NR2B1 | [[retinoidni X receptor alfa|RXRα]] | Retinoidni X receptor-α | {{Gen|RXRA}} | rowspan="3" | [[Retinoid]]i |- | align="center" |NR2B2 | [[retinoidni X receptor beta|RXRβ]] | Retinoidni X receptor-β | {{Gen|RXRB}} |- | align="center" |NR2B3 | [[retinoidni X receptor gama|RXRγ]] | Retinoidni X receptor-γ | {{Gen|RXRG}} |- |style="background: #FFF8DC;" |NR2B4 | [[Ekdizonski receptor|USP]] | Ultraspirčni protein ([[zglavkari]]) | [https://www.uniprot.org/uniprot/P20153 -''usp''-] | [[Fosfolipid]]i<ref name=Schewabe04/> |- style="background: #CCEECC" | rowspan="2" | '''C''' | rowspan="2" | [[Testikularni receptor]] | NR2C1 | [[Testikularni receptor 2|TR2]] | Testikularni receptor 2 | {{Gen|NR2C1}} | rowspan="2"| |- style="background: #CCEECC;" | align="center" |NR2C2 | [[Testikularni receptor 4|TR4]] | Testikularni receptor 4 | {{Gen|NR2C2}} |- | rowspan="2" | '''E''' | rowspan="2" |TLX/PNR |NR2E1 |[[TLX]] | Homolog -''Drosophila berrepnost''- gena | {{Gen|NR2E1}} | rowspan="2" | |- | NR2E3 | [[Jedarni receptor specifičan za fotoreceptorske ćelije|PNR]] | Jedarni receptor specifičan za fotoreceptorske ćelije | {{Gen|NR2E3}} |-style="background: #CCEECC" | rowspan="3"| '''F''' | rowspan="3"| [[Kokošiji ovalbumin uzvodno od promotor-transkripcijskog faktora|COUP]]/EAR |NR2F1-Retinoinska kiselina |[[COUP-TFI]] | Transkirptni faktor kokošijeg ovalbuminskog uzvodnog promotora I | {{Gen|NR2F1}} | |- style="background: #CCEECC" | NR2F2 | [[COUP-TFII]] | Transkirpcijski faktor kokošijeg ovalbuminskog uzvodnog promotora II | {{Gen|NR2F2}} | [[Retinoinska kiselina]] (slab)<ref name="pmid18798693">{{cite journal | vauthors = Kruse SW, Suino-Powell K, Zhou XE, Kretschman JE, Reynolds R, Vonrhein C, Xu Y, Wang L, Tsai SY, Tsai MJ, Xu HE | display-authors = 6 | title = Identification of COUP-TFII orphan nuclear receptor as a retinoic acid-activated receptor | journal = PLoS Biology | volume = 6 | issue = 9 | pages = e227 | date=septembar 2008 | pmid = 18798693 | pmc = 2535662 | doi = 10.1371/journal.pbio.0060227 | doi-access = free }}</ref> |- style="background: #CCEECC" |NR2F6 | [[V-erbA-srtodni gen|EAR-2]] | [[V-erbA-srodni gen|V-erbA-srodni]] | {{Gen|NR2F6}} | |-style="background: #CCEEEE;" | rowspan="9" | '''3''' | rowspan="9" | Receptori slični estrogenom receptoru | rowspan="2" | '''A''' | rowspan="2" | [[Estrogeni receptor]] |NR3A1 | [[estrogeni receptor alfa|ERα]] | Estrogeni receptor-α | {{Gen|ESR1}} | rowspan="2" | [[Estrogen]]i |- style="background: #CCEEEE;" | align="center" |NR3A2 | [[estrogeni receptor beta|ERβ]] | Estrogeni receptor-β | {{Gen|ESR2}} |- | rowspan="3" | '''B''' | rowspan="3" | [[Receptor srodan estrogenom receptoru]] |NR3B1 | [[estrogen-srodni receptor alfa|ERRα]] | Receptor srodan estrogenom receptoru α | {{Gen|ESRRA}} | rowspan="3" | |- | align="center" |NR3B2 | [[estrogen-srodni receptor beta|ERRβ]] | Receptor srodan estrogenom receptoru β | {{Gen|ESRRB}} |- | align="center" |NR3B3 | [[estrogen-srodnireceptor gama|ERRγ]] | Receptor srodan estrogenom receptoru γ | {{Gen|ESRRG}} |-style="background: #CCEEEE;" | rowspan="4" | '''C''' | rowspan="4" | 3-Ketosteroidni receptori |NR3C1 | [[Glukokortikoidni receptor|GR]] | Glukokortikoidni receptor | {{Gen|NR3C1}} | [[Kortizol]] |- style="background: #CCEEEE;" | align="center" |NR3C2 | [[Mineralokortikoidni receptor|MR]] | Mineralokortikoidni receptor | {{Gen|NR3C2}} | [[Aldosteron]] |- style="background: #CCEEEE;" | align="center" |NR3C3 | [[Progesteronski receptor|PR]] | Progesteronski receptor | {{Gen|PGR}} | [[Progesteron]] |- style="background: #CCEEEE;" | align="center" |NR3C4 | [[Androgeni receptor|AR]] | Androgeni receptor | {{Gen|AR}} | [[Testosteron]] |-style="background: #CCEECC" | rowspan="3" | '''4''' | rowspan="3" | Receptori slični nervnom faktoru rasta IB | rowspan="3" | '''A''' | rowspan="3" |NGFIB/NURR1/NOR1 | NR4A1 | [[Nervni faktor rasta IB|NGFIB]] | Nervni faktor rasta IB | {{Gen|NR4A1}} | rowspan="3" style="background: #CCEECC" | |- style="background: #CCEECC;" | align="center" |NR4A2 | [[Protein srodan jedarnom receptoru 1|NURR1]] | Protein srodan jedarnom receptoru 1 | {{Gen|NR4A2}} |- style="background: #CCEECC;" | align="center" |NR4A3 | [[Neuronski derivat orfanskog receptora 1|NOR1]] | Neuronski derivat orfanskog receptora 1 | {{Gen|NR4A3}} |-style="background: #CCEEEE;" | rowspan="3" | '''5''' | rowspan="3" | Receptori slični steroidogenom faktoru | rowspan="2" | '''A''' | rowspan="2" | SF1/LRH1 | NR5A1 | [[Steroidogeni faktor 1|SF1]] | Steroidogeni faktor 1 | {{Gen|NR5A1}} | [[Fosfatidilinozitol]]i |- style="background: #CCEEEE;" | align="center" |NR5A2 | [[Homolog jetrenog receptora-1|LRH-1]] | Homolog jetrenog receptora-1 | {{Gen|NR5A2}} | [[Fosfatidilinozitol]]i |- |- | '''B''' |Hr39-liki |style="background: #FFF8DC;" |NR5B1<ref name="Kaur2015"/> |HR39 | Jedarni hormonski receptor FTZ-F1 beta | [https://www.uniprot.org/uniprot/Q05192 ''Hr39''] | |- style="background: #CCEECC;" | rowspan="1" | '''6''' | rowspan="1" | Receptori slični jedarnom faktoru [[germ-ćelija]] | '''A''' | GCNF |NR6A1 | [[Jedarni faktor ćelija zametka|GCNF]] | Jedarni faktor ćelija zametka | {{Gen|NR6A1}} | |-style="background: #CCEEEE;" | rowspan="3" | '''7''' | rowspan="3" | NRi sa dva DNK vezujuća domena<ref name="Kaur2015">{{cite journal | vauthors = Kaur S, Jobling S, Jones CS, Noble LR, Routledge EJ, Lockyer AE | title = The nuclear receptors of Biomphalaria glabrata and Lottia gigantea: implications for developing new model organisms | journal = PLOS ONE | volume = 10 | issue = 4 | pages = e0121259 | date=7. 4. 2015 | pmid = 25849443 | pmc = 4388693 | doi = 10.1371/journal.pone.0121259 | doi-access = free | bibcode = 2015PLoSO..1021259K }}</ref><ref name="Wu_2007"/><br/><small>(pljosnati crvi, mekušci, zglavkari)</small> | '''A''' || 2DBD-NRα |style="background: #FFF8DC;"|NR7A1|| || || || |- | '''B''' || 2DBD-NRβ |style="background: #FFF8DC;"|NR7B1 || || || || |- style="background: #CCEEEE;" | '''C''' || 2DBD-NRγ |style="background: #FFF8DC;"|NR7C1|| || [[Zglavkar]]ski „α/β” || || |-style="background: #CCEECC;" | '''8''' |NR8<ref name="pmid25956376">{{cite journal | vauthors = Huang W, Xu F, Li J, Li L, Que H, Zhang G | title = Evolution of a novel nuclear receptor subfamily with emphasis on the member from the Pacific oyster Crassostrea gigas | journal = Gene | volume = 567 | issue = 2 | pages = 164–72 | date=avgust 2015 | pmid = 25956376 | doi = 10.1016/j.gene.2015.04.082 }}</ref> <small>([[Eumetazoa]]; izbubljen kod ljudi)</small> | '''A''' | NR8A |style="background: #FFF8DC;" |NR8A1 |CgNR8A1 | Jedarni receptor 8 | [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/818946855 -{AKG49571}-] | |- style="background: #CCEEEE;" | rowspan="3" | '''0''' | rowspan="3" | Razni (nedostaje im LBD ili DBD) | '''A''' |Knr/knrl/egon<ref name="Kaur2015"/><small>([[zglavkari]])</small> |style="background: #FFF8DC;" |NR0A1 |KNI | Protein zigotnog zazora | [https://www.uniprot.org/uniprot/P10734 -''knl''] | |- | rowspan="2"| '''B''' | rowspan="2" | DAX/SHP | NR0B1 |[[DAX1]] | Dozno-senzitivna reverzija spola, kritični region adrenalne hipoplazije, na hromosomu X, gen 1 | {{Gen|NR0B1}} | rowspan="2" | |- | align="center" |NR0B2 | [[mali heterodimerbi partner|SHP]] | Mali heterodimerni partner | {{Gen|NR0B2}} |} Od dvije 0-porodice, 0A ima porodici 1 sličan DBD, a 0B ima vrlo jedinstvena LBD. Drugi DBD porodice 7 vjerovatno je povezan sa DBD-om porodice 1. Tri jedarna receptora, koji su vjerovatno iz porodice, ''[[Biomphalaria glabrata]]'' ima DBD zajedno sa LBD-om, sličnim onom iz porodice 0B.<ref name="Kaur2015"/> Pozicija nhr-1 ([[UniProt|Q21878]]) iz vrste ''[[C. elegans]]'' je sporna: iako ga većina izvora navodi kao NR1K1,<ref name="Kaur2015"/> manuelna anotacija u bazi podataka [[WormBase]] navodi da je član NR2A.<ref>{{cite web |title=nhr-1 (gene) |url=https://www.wormbase.org/species/c_elegans/gene/WBGene00003600 |website=WormBase : Nematode Information Resource}}</ref> Nekada je postojala grupa 2D u kojoj je jedini član bio HR78/NR1D1 ([[UniProt|Q24142]]) iz roda ''[[Drosophila]]'' i njegovi ortolozi, ali je kasnije spojena u grupu 2C zbog velike sličnosti, formirajući „grupu 2C/D”.<ref name="Kaur2015"/> Studije nokauta na [[miš]]evima i voćnim mušicama podržavaju tako sjedinjenu grupu.<ref name="pmid29171103">{{cite journal | vauthors = Marxreiter S, Thummel CS | title = Adult functions for the Drosophila DHR78 nuclear receptor | journal = Developmental Dynamics | volume = 247 | issue = 2 | pages = 315–322 | date=februar 2018 | pmid = 29171103 | pmc = 5771960 | doi = 10.1002/dvdy.24608 }}</ref> == Evolucija == Već dugi niz godina, identitet predačkog nuklearnog receptora kao ligand-vezujućeg ili [[orfan-receptor]]a je aktuelna tema rasprave, koja je započela prije više decenija kada su prvi ligandi identificirani kao steroidni i tiroidni hormoni sisara.<ref>{{cite journal | vauthors = Evans RM | title = The steroid and thyroid hormone receptor superfamily | journal = Science | volume = 240 | issue = 4854 | pages = 889–95 | date=maj 1988 | pmid = 3283939 | pmc = | doi = 10.1126/science.3283939 | bibcode = 1988Sci...240..889E }}</ref> Ubrzo nakon toga, identifikacijom receptora za [[ekdizon]] u pripadnicima roda ''[[Drosophila]]'' , postulirana je ideja da su jedarni receptori hormonski receptori koji vežu ligande s nanomolarnim afinitetom. U to vrijeme, tri poznata liganda jedarnih receptora bili su [[steroidi]], retinoidi i [[Tireoidni hormoni|hormoni štitaste žlijezde]], a od ta tri, steroidi i retinoidi su proizvodi metabolizma [[terpenoid]]a. Zato je pretpostavljeno je da je predački receptor bio ligandiran terpenoidnom molekulom.<ref>{{cite journal | vauthors = Moore DD | title = Diversity and unity in the nuclear hormone receptors: a terpenoid receptor superfamily | journal = The New Biologist | volume = 2 | issue = 1 | pages = 100–5 | date=januar 1990 | pmid = 1964083 }}</ref> Tek 1992., poređenje [[DNK]]-vezujućih domena svih poznatih jedarnih receptora dovelo je do stvaranja [[Filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] ovih receptora koje je ukazivalo na to da svi imaju zajedničkog pretka.<ref>{{cite journal | vauthors = Laudet V, Hänni C, Coll J, Catzeflis F, Stéhelin D | title = Evolution of the nuclear receptor gene superfamily | journal = The EMBO Journal | volume = 11 | issue = 3 | pages = 1003–13 | date=mart 1992 | pmid = 1312460 | pmc = 556541 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1992.tb05139.x }}</ref> Kao rezultat toga, došlo je do pojačanog napora na otkrivanju stanja prvog nuklearnog receptora, a do 1997. sugerirana je alternativna hipoteza: predački jedarni receptor je bio [[orfan-receptor]] koji je vremenom stekao sposobnost vezanja liganda.<ref name="Laudet_1997" /> Ova hipoteza je predložena na osnovu sledećih argumenata: * Sekvence nuklearnih receptora koje su identifikovane kod najranijih [[metazoa]] ([[Cnidaria]] i ''[[Schistosoma]]'') i sve su bile članovi -COUP-TF, RXR i FTZ-F1- grupa receptora. COUP-TF i FTZ-F1 su orfanski receptori, a za RXR je pronađeno da vežu ligand samo kod kičmenjaka.<ref>{{cite journal | vauthors = Escriva H, Safi R, Hänni C, Langlois MC, Saumitou-Laprade P, Stehelin D, Capron A, Pierce R, Laudet V | title = Ligand binding was acquired during evolution of nuclear receptors | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 13 | pages = 6803–8 | date=jun 1997 | pmid = 9192646 | doi = 10.1073/pnas.94.13.6803 | pmc=21239| bibcode = 1997PNAS...94.6803E }}</ref> * Dok orfanski receptori imaju poznate zglavkarske homologe, nisu poznati ortolozi kičmenjačkih receptora sa ligandima, što sugerira da su orfanski receptori stariji od receptora sa ligandima.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Escriva H, Delaunay F, Laudet V | title = Ligand binding and nuclear receptor evolution | journal = BioEssays | volume = 22 | issue = 8 | pages = 717–27 | date=avgust 2000 | pmid = 10918302 | doi = 10.1002/1521-1878(200008)22:8<717::AID-BIES5>3.0.CO;2-I }}</ref> * Orfanski receptori nalaze se među svih šest potporodica jedarnih receptora, dok se receptori koji zavise od liganda nalaze samo u tri.<ref name="Laudet_1997"/> Stoga se smatra da su receptori zavisni od liganda pretežno članovi nedavnih podgrupa, a izgleda logično da su oni nezavisno stekli sposobnost veznja liganda. * Filogenetski položaj datog nuklearnog receptora unutar tri stabla je u korelaciji sa njegovim domenom vezanja DNK i sposobnostima dimerizacije, ali ne postoji utvrđena veza između jedarnog receptora koji zavisi od liganda i hemijske prirode njegovog liganada. Pored toga, evolucijski odnosi između receptora zavisnih od liganda nisu uspostavljeni, jer usko srodne receptorske potporodice vežu ligande koji potiču iz potpuno različitih biosintetskih puteva (npr. TR i RAR). S druge strane, potporodice koje nisu evolucijski povezane vežu slične ligande ([[Receptor retinoinske kiseline|RAR]] i [[Retinoidni X receptor|RXR]] vežu [[Tretinoin|sve {trans]] i [[Alitretinoin|9 cis retinoinske kiseline]].<ref name=":2" /> * Godine 1997., otkriveno je da jedarni receptori ne postoje u statički isključenim i uključenim konformacijama, već da ligand može izmijeniti ravnotežu između dva stanja. Pored toga, otkriveno je da se jedarni receptori mogu regulirati nezavisno od liganda, bilo [[Fosforilacija|fosforilacijom]] ili drugim [[Posttranslaciona modifikacija|posttranslacionim modifikacijama]]. Stoga, to pruža objašnjenje za mehanizam kako su predački orfanski receptori regulirani po obrascu nezavisnom od liganda.<ref name=":2" /> Tokom slijedećih 10 godina sprovedeni su eksperimenti za ispitivanje ove hipoteze i uskoro su se pojavili kontraargumenti: * Jedarni receptori su identificirani u novosekvenciranom genomu demospužve ''[[Amphimedon queenslandica]]'', člana [[Porifera]], najstarijeg [[razred (biologija)|razrada]] [[metazoa]]. Genom ''[[Amphimedon queenslandica|A. queenslandica]]'' sadrži dva jedarna receptora poznata kao -{AqNR1 i AqNR2, a za oba je utvrđeno da vežu i da su regulirani ligandima.<ref>{{cite journal | vauthors = Bridgham JT, Eick GN, Larroux C, Deshpande K, Harms MJ, Gauthier ME, Ortlund EA, Degnan BM, Thornton JW | title = Protein evolution by molecular tinkering: diversification of the nuclear receptor superfamily from a ligand-dependent ancestor | journal = PLoS Biology | volume = 8 | issue = 10 | pages = e1000497 | date=oktobar 2010 | pmid = 20957188 | doi = 10.1371/journal.pbio.1000497 | pmc=2950128}}</ref> * Pronađeni su homolozi kičmenjačkih receptora zavisnih od liganda izvan kičmenjaka kod [[mehkušci|mehkušaca]]ma i [[pljosnate gliste|pljosnatih glista]] (Platyhelminthes). Nadalje, otkriveno je da jedarni receptori kod [[Cnidaria]] imaju strukturne ligande kao kod sisara, koji mogu odražavati predačke veze. * Pronađena su dva moguća orfanska receptora, HNF4 i USP, analizom strukturne i masene spektrometrije, koji vežu [[masne kiseline]] i [[fosfolipid]]e.<ref name=Schewabe04>{{cite journal | vauthors = Schwabe JW, Teichmann SA | title = Nuclear receptors: the evolution of diversity | journal = Science's STKE | volume = 2004 | issue = 217 | pages = pe4 | date=januar 2004 | pmid = 14747695 | doi = 10.1126/stke.2172004pe4 }}</ref> * Otkriveno je da su jedarni receptori i ligandi mnogo manje specifični nego što se ranije mislilo. [[Retinoid]]i mogu da se vežu za receptore sisara koji nisu RAR i RXR, kao što su [[Peroksisom-proliferatorom aktivirani receptor|PPAR]], [[RAR-srodni orfan receptor beta|RORb]] ili [[COUP-TFII]]. Pored toga, RXR je osjetljiv na širok spektar molekula, uključujući retinoide, masne kiseline i fosfolipide.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Markov GV, Laudet V | title = Origin and evolution of the ligand-binding ability of nuclear receptors | journal = Molecular and Cellular Endocrinology | volume = 334 | issue = 1–2 | pages = 21–30 | date=mart 2011 | pmid = 21055443 | doi = 10.1016/j.mce.2010.10.017 | series = Evolution of Nuclear Hormone Receptors }}</ref> * Studija evolucije steroidnih receptora otkrila je da su predački steroidni receptori mogli vezati ligand [[estradiol]]. Suprotno tome, [[estrogeni receptor]] koji se nalazi u [[mehkušci]]ma je konstitutivno aktivan i ne veže hormone srodne sa estrogenom. Stoga je ovo bio primjer kako predački receptor koji zavisi od liganda može izgubiti sposobnost vezanja liganda.<ref>{{cite journal | vauthors = Thornton JW, Need E, Crews D | title = Resurrecting the ancestral steroid receptor: ancient origin of estrogen signaling | journal = Science | volume = 301 | issue = 5640 | pages = 1714–7 | date=septembar 2003 | pmid = 14500980 | doi = 10.1126/science.1086185 | bibcode = 2003Sci...301.1714T }}</ref> Kombinacija ovih nedavnih dokaza, kao i iscrpno proučavanje fizičke strukture domena vezanja jedarnih receptora, doveli su do nastanka nove hipoteze u pogledu predačkog stanja ovih receptora. Ova hipoteza sugerira da je predački receptor možda djelovao kao [[lipid]]ni senzor sa sposobnošću da veže, iako prilično slabo, nekoliko različitih [[hidrofob]]nih molekula, kao što su retinoidi, steroidi, molekule [[hem]]a i [[masne kiseline]]. Sposobnošću da formira interakcije sa različitim spojevima, ovaj receptor, putem duplikacije, bi izgubio svoju sposobnost aktiviranja ligandima ili bi se specijalizirao u visoko specifični receptor za određenu molekulu. == Historija == U nastavku je kratak izbor ključnih događaja u istraživanju jedarnih receptora.<ref name="Tata_2005"/> * [[1905]]. – [[Ernest Starling]] je skovao reč [[hormon]] * [[1926]]. – [[Edward Calvin Kendall|Edvard Kalvin Kendal]] i [[Tadeusz Reichstein]] su izolirali i odredili strukture [[kortizon]]a i [[tiroksin]]a * [[1929]]. – [[Adolf Butenant]] i [[Edvard Adelbert Doјzi]] su nezavisno izolirali i odredili strukturu [[estrogen]]a * [[1958]]. – [[Elwood V. Jensen|Elvud Jensen]] je izolirao [[estrogenski receptor]] * [[1980]]. – kloniniranje estrogenskog, glukokortikoidnog i tireoidnog hormonskog receptora uradili su [[Pierre Chambon]], [[Ronald M. Evans]], i [[Björn Vennström]] * [[2004]]. – [[Pierre Chambon]], [[Ronald M. Evans]] nagrađeni su[[Albert Laskerova nagrada za bazna medicinska istraživanja|Albert Laskerovom nagradom za bazna medicinska istraživanja]], nagradom koja ćesto prethodi [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovoj nagradi za medicinu]] == Također pogledajte== *[[Receptor]] * [[Obesogen]] * [[Steroidni hormonski receptor]] == Reference == {{Reflist | colwidth = 35em | refs = <ref name = "Aranda_2001">{{cite journal | vauthors = Aranda A, Pascual A | title = Nuclear hormone receptors and gene expression | journal = Physiol. Rev. | volume = 81 | issue = 3 | pages = 1269–304 | year = 2001 | pmid = 11427696 | doi = | url = http://physrev.physiology.org/cgi/content/abstract/81/3/1269 | format = abstract | access-date = 9. 2. 2021 | archive-date = 5. 5. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090505173522/http://physrev.physiology.org/cgi/content/abstract/81/3/1269 | url-status = dead }}</ref> <ref name = "Bridgham_2010">{{cite journal | vauthors = Bridgham JT, Eick GN, Larroux C, Deshpande K, Harms MJ, Gauthier ME, Ortlund EA, Degnan BM, Thornton JW | title = Protein evolution by molecular tinkering: diversification of the nuclear receptor superfamily from a ligand-dependent ancestor | journal = PLoS Biol. | volume = 8 | issue = 10 | pages = e1000497| year = 2010 | pmid = 20957188 | pmc = 2950128 | doi = 10.1371/journal.pbio.1000497 }}</ref> <ref name = "Brzozowski_1997">{{cite journal | vauthors = Brzozowski AM, Pike AC, Dauter Z, Hubbard RE, Bonn T, Engström O, Öhman L, Greene GL, Gustafsson JÅ, Carlquist M | title = Molecular basis of agonism and antagonism in the oestrogen receptor | journal = Nature | volume = 389 | issue = 6652 | pages = 753–8 | year = 1997 | doi = 10.1038/39645 | pmid = 9338790 }}</ref> <ref name = "Busch_2004">{{cite journal | vauthors = Busch BB, Stevens WC, Martin R, Ordentlich P, Zhou S, Sapp DW, Horlick RA, Mohan R | title = Identification of a selective inverse agonist for the orphan nuclear receptor estrogen-related receptor alpha | journal = [[J. Med. Chem.]] | volume = 47 | issue = 23 | pages = 5593–6 | year = 2004 | pmid = 15509154 | doi = 10.1021/jm049334f }}</ref> <ref name = "Chandra_2008">{{PDB|3E00}}; {{cite journal | vauthors = Chandra V, Huang P, Hamuro Y, Raghuram S, Wang Y, Burris TP, Rastinejad F | title = Structure of the intact PPAR-gamma-RXR-alpha nuclear receptor complex on DNA | journal = Nature | volume =456 | issue =7220 | pages = 350–356 | date = 2008 | pmid = 19043829| doi = 10.1038/nature07413 | pmc=2743566}}</ref> <ref name="Chandra_2013">{{cite journal | vauthors = Chandra V, Huang P, Potluri N, Wu D, Kim Y, Rastinejad F | title = Multidomain integration in the structure of the HNF-4α nuclear receptor complex | journal = Nature | volume = 495 | issue = 7441 | pages = 394–398 | date = 2013 | pmid = 23485969 | doi = 10.1038/nature11966 }}</ref> <ref name = "Evans_1988">{{cite journal | vauthors = Evans RM | title = The steroid and thyroid hormone receptor superfamily | journal = Science | volume = 240 | issue = 4854 | pages = 889–95 | year = 1988 | doi = 10.1126/science.3283939 | pmid = 3283939}}</ref> <ref name = "Gilbert_2004">{{cite journal | vauthors = Gilbert ME | title = Alterations in synaptic transmission and plasticity in area CA1 of adult hippocampus following developmental hypothyroidism. | journal = Brain Res Dev Brain Res. | volume = 148 | issue = 1 | pages = 11–18 | year = 2004 | pmid = 14757514 | doi=10.1016/j.devbrainres.2003.09.018}}</ref> <ref name = "Glass_2000">{{cite journal | vauthors = Glass CK, Rosenfeld MG | title = The coregulator exchange in transcriptional functions of nuclear receptors | journal = Genes Dev | volume = 14 | issue = 2 | pages = 121–41 | year = 2000 | url = http://genesdev.cshlp.org/content/14/2/121.long | pmid = 10652267 | doi=10.1101/gad.14.2.121}}</ref> <ref name = "Gronemeyer_2004">{{cite journal | vauthors = Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V | title = Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily | journal = Nature reviews. Drug discovery | volume = 3 | issue = 11 | pages = 950–64 | year = 2004 | pmid = 15520817 | doi = 10.1038/nrd1551 }}</ref> <ref name = "Jin_2010">{{PDB|3L0L}}; {{cite journal | vauthors = Jin L, Martynowski D, Zheng S, Wada T, Xie W, Li Y | title = Structural basis for hydroxycholesterols as natural ligands of orphan nuclear receptor RORgamma | journal = Mol. Endocrinol. | volume = 24 | issue = 5 | pages = 923–9 | date = 2010 | pmid = 20203100 | pmc = 2870936 | doi = 10.1210/me.2009-0507 }}</ref> <ref name = "Klinge_1997">{{cite journal | vauthors = Klinge CM, Bodenner DL, Desai D, Niles RM, Traish AM | title = Binding of type II nuclear receptors and estrogen receptor to full and half-site estrogen response elements in vitro | journal = Nucleic Acids Res. | volume = 25 | issue = 10 | pages = 1903–12 | date = 1997 | pmid = 9115356 | pmc = 146682 | doi = 10.1093/nar/25.10.1903 }}</ref> <ref name = "Klinge_2000">{{cite journal | vauthors = Klinge CM | title = Estrogen receptor interaction with co-activators and co-repressors | journal = Steroids | volume = 65 | issue = 5 | pages = 227–51 | year = 2000 | doi = 10.1016/S0039-128X(99)00107-5 | pmid = 10751636}}</ref> <ref name="Kousteni_2001">{{cite journal | vauthors = Kousteni S, Bellido T, Plotkin LI, O'Brien CA, Bodenner DL, Han L, Han K, DiGregorio GB, Katzenellenbogen JA, Katzenellenbogen BS, Roberson PK, Weinstein RS, Jilka RL, Manolagas SC | title = Nongenotropic, sex-nonspecific signaling through the estrogen or androgen receptors: dissociation from transcriptional activity | journal = Cell | volume = 104 | issue = 5 | pages = 719–30 | year = 2001 | pmid = 11257226 | doi = 10.1016/S0092-8674(01)00268-9 }}</ref> <ref name = "Kumar_1999">{{cite journal | vauthors = Kumar R, Thompson EB | title = The structure of the nuclear hormone receptors | url = https://archive.org/details/sim_steroids_1999-05_64_5/page/310 | journal = Steroids | volume = 64 | issue = 5 | pages = 310–9 | year = 1999 | pmid = 10406480 | doi = 10.1016/S0039-128X(99)00014-8 }}</ref> <ref name = "Laudet_1997">{{cite journal | vauthors = Laudet V | title = Evolution of the nuclear receptor superfamily: early diversification from an ancestral orphan receptor | journal = J. Mol. Endocrinol. | volume = 19 | issue = 3 | pages = 207–26 | year = 1997 | pmid = 9460643 | doi = 10.1677/jme.0.0190207 }}</ref> <ref name = "Linja_2004">{{cite journal | vauthors = Linja MJ, Porkka KP, Kang Z, Savinainen KJ, Jänne OA, Tammela TL, Vessella RL, Palvimo JJ, Visakorpi T | title = Expression of androgen receptor coregulators in prostate cancer | journal = Clin. Cancer Res. | volume = 10 | issue = 3 | pages = 1032–40 | date = 2004 | pmid = 14871982 | doi = 10.1158/1078-0432.CCR-0990-3 }}</ref> <ref name = "Mangelsdorf_1995">{{cite journal | vauthors = Mangelsdorf DJ, Thummel C, Beato M, Herrlich P, Schutz G, Umesono K, Blumberg B, Kastner P, Mark M, Chambon P, Evans RM | title = The nuclear receptor superfamily: the second decade | journal = Cell | volume = 83 | issue = 6 | pages = 835–9 | year = 1995 | doi = 10.1016/0092-8674(95)90199-X | pmid = 8521507}}</ref> <ref name="Martin_2014">{{cite journal | vauthors = Martin NP, Marron Fernandez de Velasco E, Mizuno F, Scappini EL, Gloss B, Erxleben C, Williams JG, Stapleton HM, Gentile S, Armstrong DL | title = A rapid cytoplasmic mechanism for PI3 kinase regulation by the nuclear thyroid hormone receptor, TRβ, and genetic evidence for its role in the maturation of mouse hippocampal synapses in vivo | journal = Endocrinology | volume = 155 | issue = 9 | pages = 3713–24 | year = 2014 | pmid = 24932806 | doi = 10.1210/en.2013-2058 }}</ref> <ref name="Moeller_2011">{{cite journal | vauthors = Moeller LC, Broecker-Preuss M | title = Transcriptional regulation by nonclassical action of thyroid hormone | journal = Thyroid Res | volume = 4 Suppl 1 | issue = | pages = S6 | year = 2011 | pmid = 21835053 | pmc = 3155112 | doi = 10.1186/1756-6614-4-S1-S6 }}</ref> <ref name = "Mohan_2003">{{cite journal | vauthors = Mohan R, Heyman RA | title = Orphan nuclear receptor modulators | journal = Curr Top Med Chem | volume = 3 | issue = 14 | pages = 1637–47 | year = 2003 | doi = 10.2174/1568026033451709 | pmid = 14683519}}</ref> <ref name = "Novac_2004">{{cite journal | vauthors = Novac N, Heinzel T | title = Nuclear receptors: overview and classification | journal = Curr Drug Targets Inflamm Allergy | volume = 3 | issue = 4 | pages = 335–46 | year = 2004 | doi = 10.2174/1568010042634541 | pmid = 15584884 | url = http://www.ingentaconnect.com/content/ben/cdtia/2004/00000003/00000004/art00002}}</ref> <ref name = "NRNC_1999">{{cite journal | author = Nuclear Receptors Nomenclature Committee | title = A unified nomenclature system for the nuclear receptor superfamily | journal = Cell | volume = 97 | issue = 2 | pages = 161–3 | year = 1999 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)80726-6 | pmid = 10219237}}</ref> <ref name = "Olefsky_2001">{{cite journal | vauthors = Olefsky JM | title = Nuclear receptor minireview series | journal = J. Biol. Chem. | volume = 276 | issue = 40 | pages = 36863–4 | year = 2001 | pmid = 11459855 | doi = 10.1074/jbc.R100047200 }}</ref> <ref name = "Pascual_2006">{{cite journal | vauthors = Pascual G, Glass CK | title = Nuclear receptors versus inflammation: mechanisms of transrepression | journal = Trends Endocrinol Metab | volume = 17 | issue = 8 | pages = 321–7 | year = 2006 | doi = 10.1016/j.tem.2006.08.005 | pmid = 16942889}}</ref> <ref name = "Reitzel_2011">{{cite journal | vauthors = Reitzel AM, Pang K, Ryan JF, Mullikin JC, Martindale MQ, Baxevanis AD, Tarrant AM | title = Nuclear receptors from the ctenophore Mnemiopsis leidyi lack a zinc-finger DNA-binding domain: lineage-specific loss or ancestral condition in the emergence of the nuclear receptor superfamily? | journal = Evodevo | volume = 2 | issue = 1 | pages = 3 | year = 2011 | pmid = 21291545 | pmc = 3038971 | doi = 10.1186/2041-9139-2-3 }}</ref> <ref name = "Roemer_2006">{{PDB|2C7A}}; {{cite journal | vauthors = Roemer SC, Donham DC, Sherman L, Pon VH, Edwards DP, Churchill ME | title = Structure of the progesterone receptor-deoxyribonucleic acid complex: novel interactions required for binding to half-site response elements | journal = Mol. Endocrinol. | volume = 20 | issue = 12 | pages = 3042–52 | date = 2006 | pmid = 16931575 | pmc = 2532839 | doi = 10.1210/me.2005-0511 }}</ref> <ref name = "Shiau_1998">{{cite journal | vauthors = Shiau AK, Barstad D, Loria PM, Cheng L, Kushner PJ, Agard DA, Greene GL | title = The structural basis of estrogen receptor/coactivator recognition and the antagonism of this interaction by tamoxifen | journal = Cell | volume = 95 | issue = 7 | pages = 927–37 | year = 1998 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81717-1 | pmid = 9875847 }}</ref> <ref name = "Sluder_2001">{{cite journal | vauthors = Sluder AE, Maina CV | title = Nuclear receptors in nematodes: themes and variations | journal = Trends in Genetics : TIG | volume = 17 | issue = 4 | pages = 206–13 | date = 2001 | pmid = 11275326 | doi = 10.1016/S0168-9525(01)02242-9 }}</ref> <ref name = "Smith_2004">{{cite journal | vauthors = Smith CL, O'Malley BW | title = Coregulator function: a key to understanding tissue specificity of selective receptor modulators | journal = Endocr Rev | volume = 25 | issue = 1 | pages = 45–71 | year = 2004 | doi = 10.1210/er.2003-0023 | pmid = 14769827}}</ref> <ref name="Storey_2002">{{cite journal | vauthors = Storey NM, O'Bryan JP, Armstrong DL | title = Rac and Rho Mediate Opposing Hormonal Regulation of the Ether-A-Go-Go-Related Potassium Channel | journal = Current Biology | volume = 12 | issue = 1 | pages = 27–33 | year = 2002 | pmid = 11790300 | doi = 10.1016/S0960-9822(01)00625-X }}</ref> <ref name="Storey_2006">{{cite journal | vauthors = Storey NM, Gentile S, Ullah H, Russo A, Muessel M, Erxleben C, Armstrong DL | title = Rapid signaling at the plasma membrane by a nuclear receptor for thyroid hormone | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 103 | issue = 13 | pages = 5197–201 | year = 2006 | pmid = 16549781 | pmc = 1458817 | doi = 10.1073/pnas.0600089103 }}</ref> <ref name = "Tata_2005">{{cite journal | vauthors = Tata JR | title = One hundred years of hormones | journal = EMBO Rep. | volume = 6 | issue = 6 | pages = 490–6 | year = 2005 | pmid = 15940278 | doi = 10.1038/sj.embor.7400444 | pmc = 1369102 }}</ref> <ref name = "Wärnmark_2003">{{cite journal | vauthors = Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JÅ | title = Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation | journal = Mol. Endocrinol. | volume = 17 | issue = 10 | pages = 1901–9 | year = 2003 | pmid = 12893880 | doi = 10.1210/me.2002-0384 }}</ref> <ref name="Weatherman_1999">{{cite journal | vauthors = Weatherman RV, Fletterick RJ, Scanlan TS | title = Nuclear-receptor ligands and ligand-binding domains | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1999_68/page/559 | journal = Annu. Rev. Biochem. | volume = 68 | issue = | pages = 559–81 | year = 1999 | pmid = 10872460 | doi = 10.1146/annurev.biochem.68.1.559 }}</ref> <ref name = "Wu_2007">{{cite journal | vauthors = Wu W, Niles EG, Hirai H, LoVerde PT | title = Evolution of a novel subfamily of nuclear receptors with members that each contain two DNA binding domains | journal = BMC Evol Biol | volume = 7 | pages = 27 | year = 2007 | doi = 10.1186/1471-2148-7-27 | pmid = 17319953 | pmc = 1810520}}</ref> <ref name = "Zhang_2004">{{cite journal | vauthors = Zhang Z, Burch PE, Cooney AJ, Lanz RB, Pereira FA, Wu J, Gibbs RA, Weinstock G, Wheeler DA | title = Genomic analysis of the nuclear receptor family: new insights into structure, regulation, and evolution from the rat genome | journal = Genome Res | volume = 14 | issue = 4 | pages = 580–90 | year = 2004 | doi = 10.1101/gr.2160004 | pmid = 15059999 | pmc = 383302}}</ref> }} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Nuclear+Receptors}} * {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/index_nh.jsp | title = The IUPHAR Compendium of the Pharmacology and Classification of the Nuclear Receptor Superfamily 2006E | access-date = 21. 2. 2008 | author = Vincent Laudet | date = 2006 | format = | work = Nuclear Receptor Compendium | publisher = The International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages = | language = | archive-url = https://web.archive.org/web/20150402123548/http://www.iuphar-db.org/index_nh.jsp | archive-date = 2. 4. 2015 | quote = | url-status = dead }} * {{cite web | url = http://www.nuclear-receptor.com | title = ''Nuclear Receptor'' online journal | access-date=21. 2. 2008 | date = | format = | work = Home page | publisher = published by BioMed Central (no longer accepting submissions since May 2007) | pages = | language = | archive-url = | archive-date = | quote = }} * {{cite web| url =http://nrr.georgetown.edu/NRR/nrrhome.htm| title =Nuclear Receptor Resource| access-date=21. 2. 2008| date =| work =| publisher =Georgetown University| pages =| language =| archive-url =https://web.archive.org/web/20080511195543/http://nrr.georgetown.edu/NRR/nrrhome.htm| archive-date=11. 5. 2008| quote =|url-status=dead| df =}} * {{cite web | url = http://www.nursa.org/ | title = Nuclear Receptor Signaling Atlas (Receptors, Coactivators, Corepressors and Ligands) | access-date = 21. 2. 2008 | date = | format = | work = | publisher = The NURSA Consortium | pages = | language = | archive-url = https://web.archive.org/web/20070829024248/http://www.nursa.org/ | archive-date = 29. 8. 2007 | quote = an NIH-funded research consortium and database; includes open-access PubMed-indexed journal, ''Nuclear Receptor Signaling'' | url-status = dead }} * {{cite web | url = http://www.nrresource.org/ | title = Nuclear Receptor Resource | access-date=21. 9. 2009 | date = | format = | work = | publisher = Jack Vanden Heuvel | pages = | language = | archive-url = | archive-date = | quote = }} {{Transkripcijski faktori}} {{Portal|Biologija}} {{Authority control}} [[Kategorija:Međućelijski receptori]] [[Kategorija:Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] [[Kategorija:Receptori]] itfxdrlj2gxplrvn2v94i2c9otmyd9h 0 472355 3712872 3690795 2025-06-06T23:22:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712872 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Lara Gut-Behrami | slika = 2017 Audi FIS Ski Weltcup Garmisch-Partenkirchen Damen - Lara Gut - by 2eight - 8SC0746.jpg | veličina_slike = 250px | datum_rođenja = 27. april 1991. | mjesto_rođenja = {{ZD|ŠVI}} [[Sorengo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 160 cm <!-- ** Karijera ** --> | klub = Sporting Gottardo | skije = | takmiči_se_za = {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska|Švicarsku]] <!-- ** Svjetski kup ** --> | sezone = 16 ([[Svjetski kup u alpskom skijanju 2007/2008.|2007]]–[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2007/2008.|2009]], [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2010/2011.|2010]]–) | pobjede = 48 (24 [[superveleslalom|SV]], 13 [[spust|S]], 10 [[veleslalom|VS]], 1 [[Alpska kombinacija|K]]) | pobjednička_postolja = 99 (44 [[superveleslalom|SV]], 28 [[veleslalom|VS]], 24 [[spust|S]], 2 [[Alpska kombinacija|K]], 1 {{tooltip|PV|Paralelni veleslalom}}) | medalje = {{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Peking 2022.]]|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – superveleslalom (žene)|Super-G]]}} {{MedaljaBronza|[[Soči 2014.]]|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – spust (žene)|Spust]]}} {{MedaljaBronza|[[Peking 2022.]]|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – veleslalom (žene)|Veleslalom]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|Cortina 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021 – superveleslalom (žene)|Super-G]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|Cortina 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021 – veleslalom (žene)|Veleslalom]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009.|Val-d'Isère 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009 – spust (žene)|Spust]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009.|Val-d'Isère 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009 – superkombinacija (žene)|Kombinacija]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013.|Schladming 2013.]]|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013 – superveleslalom (žene)|Super-G]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2025.|Saalbach 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2025 – ekipna kombinacija (žene)|Ekipna kombinacija]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|Beaver Creek 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 – spust (žene)|Spust]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017.|St. Anton 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017 – superveleslalom (žene)|Super-G]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|Cortina 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021 – spust (žene)|Spust]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u alpskom skijanju 2007.|Altenmarkt 2007.]]|Spust}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u alpskom skijanju 2008.|Formigal 2008.]]|Super-G}} | aktualizirano = 25. 3. 2025. }} '''Lara Gut-Behrami''' [[švicarska]] je [[alpska skijašica]]. Takmiči se u svim disciplinama osim [[slalom]]a, ali je specijalistica za brze, naročito za [[superveleslalom]], u kojem ima pet malih Kristalnih globusa. == Karijera == U utrkama pod okriljem [[FIS]]-a prvi se put takmičila u decembru 2006. Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u alpskom skijanju 2007.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2007.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Altenmarkt im Pongau|Altenmarktu]] osvojila je srebrnu medalju u spustu. Iste godine postala je prvakinja Švicarske u superveleslalomu, druga najmlađa u historiji prvenstava te države. Tu sezonu završila je na drugom mjestu u poretku spustašica u Europa Cupu. Krajem decembra [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2007/2008.|2007.]] debitirala je u [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskom kupu]] u [[veleslalom]]u u [[Lienz]]u (također u Austriji). U januaru 2008. u [[Caspoggio|Caspoggiu]] je pobijedila u četiri uzastopne utrke u Europa Cupu. U svom prvom spustu u Svjetskom kupu 2. februara 2008. odmah je stala na pobjedničko postolje, osvojivši treće mjesto u [[St. Moritz]]u uprkos tome što je pala pred samom ciljnom linijom, prešavši je na leđima; za pobjednicom je zaostala samo 35 stotinki. Sljedećeg dana bila je peta u superveleslalomu. Nakon te sezone promovirana je u A-reprezentaciju Švicarske za [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2008/2009.|sljedeću sezonu]]. U ranoj fazi njene prve pune sezone ostvarila je prvu pobjedu 20. decembra 2008. u superveleslalomu u St. Moritzu, završivši 63 stotinke ispred [[Fabienne Suter]].<ref>{{cite web |url= http://www.skiracing.com/index.php?option=com_content&task=view&id=6950&Itemid=2 |title= St Moritz: Swiss teen Gut notches first win |date= 20. 12. 2008 |website= skiracing.com |access-date= 17. 1. 2009}}</ref> Postala je najmlađa pobjednica superveleslalomske utrke u Svjetskom kupu sa 17 godina i 237 dana.<ref>{{cite web |url= http://www.ski-db.com/db/stats/WC_f_age.asp |title= World Cup Women's RacesAge Stats – > 1970 |publisher= SKI-DB |access-date= 17. 1. 2009}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009.|Svjetskom prvenstvu 2009.]] u [[Francuska|francuskom]] [[Val-d'Isère]]u osvojila je srebrne medalje u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009 – spust (žene)|spustu]] i [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009 – superkombinacija (žene)|superkombinaciji]], više od dva mjeseca prije svog 18. rođendana. Dana 29. septembra 2009. pala je tokom treninga u [[Saas-Fee]]u i iščašila kuk. Prevezena je [[helikopter]]om u bolnicu u [[Visp]]u, gdje joj je kuk vraćen na mjesto. Švicarski skijaški savez u početku je izvijestio da će Gut biti izvan takmičenja najmanje mjesec.<ref>''Skionline.ch''</ref> U januaru 2010. objavljeno je da će propustiti [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Olimpijske igre]] u [[Vancouver]]u zbog sporog oporavka od povrede kuka.<ref>{{cite news |url= https://www.usatoday.com/sports/olympics/vancouver/alpine/2010-01-14-lara-gut-injury_N.htm |title= Injury forces Switzerland's Lara Gut out of Vancouver Olympics |work= USA Today |access-date= 16. 1. 2010 |date= 14. 1. 2010}}</ref> Na kraju je propustila i ostatak [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2009/2010.|sezone]], ali se vratila u [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2010/2011.|sljedećoj]], ostvarivši četiri plasmana na postolje, uključujući pobjedu u superveleslalomu u [[Altenmarkt im Pongau|Altenmarktu]] u januaru. Nakon sezone 2010/11. promijenila je skije, prešavši s [[Atomic (kompanija)|Atomica]] na [[Rossignol (kompanija)|Rossignol]], s kojim je potpisala trogodišnji ugovor.<ref>{{cite web |url= http://www.skiracing.com/?q=node/9628 |website= SkiRacing.com |title= Swiss star Lara Gut moves to Rossignol equipment |date= 6. 4. 2011}}</ref> Iako je sedam puta bila među deset najboljih u tri discipline tokom sezone [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2011/2012.|2011/12]], nije se nijednom popela na postolje; najbolji rezultati bila su joj tri plasmana među prvih pet. U decembru [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2012/2013.|2012.]] u [[Val-d'Isère]]u prvi je put pobijedila u spustu. Završila je 16 stotinki ispred [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanke]] [[Leanne Smith]] i pola sekunde ispred zemljakinje [[Nadja Kamer|Nadje Kamer]]. [[Datoteka:Lara Gut in Courchevel, 20 december 2015 07.JPG|mini|Gut-Behrami tokom veleslaloma u Courchevelu 20. 12. 2015. (2. mjesto)]] Na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju osvojila je i dosad jedinu olimpijsku medalju, zauzevši treće mjesto u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – spust (žene)|spustu]], završivši 10 stotinki iza [[Tina Maze|Tine Maze]] i zemljakinje [[Dominique Gisin]], koje su podijelile zlatnu medalju.<ref>{{Cite web |url= http://www.fis-ski.com/alpine-skiing/events-and-places/event=33446/race=75253/index.html |title= Kalendar takmičenja |access-date= 12. 2. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140212200151/http://www.fis-ski.com/alpine-skiing/events-and-places/event=33446/race=75253/index.html |archive-date= 12. 2. 2014 |url-status=dead}}</ref> U Svjetskom kupu osvojila je mali Kristalni globus u superveleslalomu, dok je u [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2013/2014.|ukupnom poretku]] bila treća. Nakon četiri godine na Rossignolovim skijama prešla je na [[Head (kompanija)|Headovu]] opremu u maju 2015.<ref name=lgswhd>{{cite news |url= http://www.skiracing.com/stories/lara-gut-signs-with-head |website= SkiRacing.com |title= Lara Gut signs with Head |date= 8. 5. 2015 |access-date= 14. 12. 2015}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017.|Svjetskom prvenstvu 2017.]] na njenom domaćem terenu u St. Moritzu osvojila je bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017 – superveleslalom (žene)|superveleslalomu]]. U sljedećoj disciplini, [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017 – superkombinacija (žene)|superkombinaciji]], zadobila je povredu lijevog koljena ([[prednji križni ligament]], [[meniskus]]) između vožnji, što je značilo i kraj sezone za nju.<ref name=wpgo17>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/news/early-lead/wp/2017/02/10/defending-world-cup-ski-champion-lara-gut-tears-acl-but-she-should-be-back-for-olympics/ |work= [[The Washington Post]] |author= Matt Bonesteel |title= Defending World Cup ski champion Lara Gut tears ACL, but she should be back for Olympics |date= 10. 2. 2017 |access-date= 18. 2. 2017}}</ref> U februaru [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2019/2020.|2020.]] ostvarila je prvu pobjedu u više od tri godine, nadmašivši konkurenciju na domaćem terenu u [[Crans-Montana|Crans-Montani]].<ref>{{cite news |url= https://sport.orf.at/stories/3059844/ |publisher= [[ORF]] |title= Gut-Behrami kehrt auf Siegerstraße zurück |date= 21. 2. 2020 |access-date= 21. 2. 2020}}</ref> U sezoni [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2020/2021.|2020/21.]] imala je neke od najboljih performansi u karijeri, pobijedivši u četiri uzastopna superveleslaloma, istovremeno smanjujući dotad veliki zaostatak u ukupnom poretku za [[Petra Vlhová|Petrom Vlhovom]]. S uspjesima je nastavila i na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]; u superveleslalomu je odskijala na nivou prikazanom u Svjetskom kupu, osvojivši prvu zlatnu medalju na svjetskim prvenstvima, kojoj je dva dana poslije dodala bronzanu u spustu. Sa samo jednim plasmanom na postolje u veleslalomu u toj sezoni, pomalo iznenađujuće osvojila je zlato i u toj disciplini, u kojoj je aktualna olimpijska pobjednica [[Mikaela Shiffrin]] odskijala dvije vrlo dobre vožnje, dok su mnoge od vodećih veleslalomašica podbacile; pobijedila je za samo dvije stotinke, što je najmanja razlika u veleslalomu u historiji svjetskih prvenstava. Tako je postala druga Švicarka u historiji koja je osvojila dvije zlatne medalje na jednom svjetskom prvenstvu i prva u 34 godine nakon što je to uspjela [[Erika Hess]] [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1987.|1987.]] Na kraju je ipak završila na drugom mjestu u ukupnom poretku Svjetskog kupa, ali je osvojila treći mali "Kristalni globus" u superveleslalomu. S [[Zimske olimpijske igre 2022.|Olimpijskih igara]] u [[Peking]]u vratila se s dvije medalje. Prvo je osvojila bronzu u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – veleslalom (žene)|veleslalomu]], a zatim i zlatnu u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – superveleslalom (žene)|superveleslalomu]], dok je u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – spust (žene)|spustu]] podbacila, zauzevši 16. mjesto. U sezoni [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2023/2024.|2023/24.]] na postolje se plasirala 16 puta, od čega su polovina bile pobjede. Na kraju je drugi put u karijeri osvojila veliki "Kristalni globus", uz male u veleslalomu i superveleslalomu, dok je bez spustaškog ostala u posljednjoj utrci sezone.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/skijanje/elvedina-muzaferija-16-mjestom-u-finalu-svjetskog-kupa-u-spustu-okoncala-sezonu/240323023 |title= Elvedina Muzaferija 16. mjestom u finalu Svjetskog kupa u spustu okončala sezonu |website= klix.ba |date= 23. 3. 2024 |access-date= 23. 3. 2024}}</ref> U [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2024/2025.|sljedećoj sezoni]] imala je nešto manje uspjeha: deset plasmana na postolje (tri pobjede), ali opet je bila najbolja u ukupnom poretku u superveleslalomu, dok se sa [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2025.|Svjetskog prvenstva]] u [[Saalbach-Hinterglemm]]u vratila sa srebrom u ekipnoj kombinaciji. == Lični život == Njen otac, Pauli Gut, potječe iz [[Airolo|Airola]], a majka, Gabriella Almici, maserka, rođena je u [[Zone (Lombardija)|Zoneu]] ([[Lombardija]]).<ref>{{cite web |url= http://www.bresciaoggi.it/home/sport/lara-gut-stella-d-argento-che-fa-risplendere-zone-1.4157751 |title= Lara Gut, stella d'argento che fa risplendere Zone |access-date= 30. 1. 2016 |author= Yanina Sokolovskaya |website= Bresciaoggi.it |date= 6. 2. 2013 |language=it |archive-url= https://web.archive.org/web/20160202125508/http://www.bresciaoggi.it/home/sport/lara-gut-stella-d-argento-che-fa-risplendere-zone-1.4157751 |archive-date= 2. 2. 2016 |url-status=dead}}</ref> Tečno govori [[Italijanski jezik|italijanski]], [[njemački jezik|njemački]], [[francuski jezik|francuski]] i [[Engleski jezik|engleski]], a služi se i [[španski jezik|španskim jezikom]].<ref>{{citation |url= https://www.youtube.com/watch?v=M6mTowkLnvY |title = #Q1 – How did you learn languages? – Exclusive interview with Lara Gut|language= de}}</ref><ref>{{citation |url= https://www.youtube.com/watch?v=wdqd7DapY30 |title= Lara Gut, l'ultima festa stagionale |language= it}}</ref><ref>{{citation |url= https://www.youtube.com/watch?v=cR_4d8MpMiE |title= Lara Gut: "vivre et laisser vivre" |language= fr}}</ref> U julu 2018. udala se za švicarskog [[nogomet]]aša [[Valon Behrami|Valona Behramija]]<ref>{{cite news |url= https://www.tele1.ch/artikel/151733/lara-gut-und-valon-behrami-haben-geheiratet |title= Lara Gut und Valon Behrami haben geheiratet |language= de |work= tele1.ch |access-date= 19. 2. 2021 |archive-date= 12. 7. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180712152839/https://www.tele1.ch/artikel/151733/lara-gut-und-valon-behrami-haben-geheiratet |url-status= dead }}</ref> i od 2019. nastupa pod prezimenom Gut-Behrami. == Rezultati u Svjetskom kupu == === Kristalni globusi === * 9 titula – (2 ukupno, 6 u superveleslalomu, 1 u veleslalomu) {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center; border:gray solid 1px; width:12%;" |- style="background:#369; color:white;" | rowspan="2" style="width:5%;"|'''Sezona''' |- style="background:#4180be; color:white;" | style="width:5%;"|Disciplina |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2013/2014.|2013/14.]] || Super-G |- | rowspan="2"|[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2015/2016.|2015/16.]] | '''Ukupno''' |- | Super-G |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2020/2021.|2020/21.]] || Super-G |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2022/2023.|2022/23.]] || Super-G |- | rowspan="3"|[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2023/2024.|2023/24.]] | '''Ukupno''' |- | Veleslalom |- | Super-G |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2024/2025.|2024/25.]] || Super-G |} === Plasmani po sezonama === {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" width="40%" |- style="background-color:#369; color:white;" |rowspan="2" colspan="1" width="6%"|'''Sezona''' |- style="background-color:#4180be; color:white;" | width="3%"|Dob | width="5%"|'''Ukupno''' | width="5%"|Slalom | width="5%"|Veleslalom | width="5%"|Super-G | width="5%"|Spust | width="5%"|Kombinacija |- style="background-color:#8CB2D8; color:white;" |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2007/2008.|2007/08.]] || ''16'' || 54. || — || — || 26. || 30. || — |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2008/2009.|2008/09.]] || ''17'' || 11. || 45. || 9. || 11. || 12. || 16. |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2009/2010.|2009/10.]] ||''18''|| colspan=6| <small>''povreda u septembru: propustila cijelu sezonu''</small> |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2010/2011.|2010/11.]] ||''19''|| 10. || — || 28. || 4. || 7. || 30. |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2011/2012.|2011/12.]] ||''20''|| 14. || — || 17. || 8. || 18. || 30. |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2012/2013.|2012/13.]] ||''21''|| 9. || — || 6. || 10. || 5. || 4. |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2013/2014.|2013/14.]] ||''22''|| style="background:#c96;"|3. || — || 4. || style="background:gold;"|1. || 6. || 15. |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2014/2015.|2014/15.]] ||''23''|| 9. || — || 24. || 5. || 6. || — |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2015/2016.|2015/16.]] ||''24''|| style="background:gold;"|1. || 43. || style="background:#c96;"|3. || style="background:gold;"|1. || 4. || style="background:silver;"|2. |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2016/2017.|2016/17.]] ||''25''|| 4. || 57. || 5. || style="background:#c96;"|3. || style="background:#c96;"|3. || — |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2017/2018.|2017/18.]] ||''26''|| 12. || — || 23. || style="background:silver;"|2. || 10. || 24. |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2018/2019.|2018/19.]] ||''27''|| 21. || — || 26. || 7. || 18. || — |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2019/2020.|2019/20.]] ||''28''|| 7. || — || 14. || 4. || 4. || —<!--|| 23. Paralelne utrke --> |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2020/2021.|2020/21.]] ||''29''|| style="background:silver;"|2.|| — || 7. || style="background:gold;"|1. ||style="background:#c96;"|3.|| rowspan="5" {{n/a}} <!-- ||3. Paralelne utrke--> |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2021/2022.|2021/22.]] ||''30''||11.|| — ||13.||6.||15. <!--||''15.'' Paralelne utrke--> |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2022/2023.|2022/23.]] ||''31''||style="background:silver;"|2.|| — ||style="background:silver;"|2.||style="background:gold;"|1.||6. <!--||''15.'' Paralelne utrke--> |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2023/2024.|2023/24.]] ||''32''||style="background:gold;"|1.|| — ||style="background:gold;"|1.||style="background:gold;"|1.||style="background:silver;"|2. <!--||--> |- | [[Svjetski kup u alpskom skijanju 2024/2025.|2024/25.]] ||''33''||style="background:silver;"|2.|| — ||6.||style="background:gold;"|1.||style="background:silver;"|2. <!--||--> |} :{{small|Zaključno s 25. martom 2025.}} === Pobjede === {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center; border:gray solid 1px; width:50%;" |- style="background:#369; color:white;" | rowspan="2" style="width:3%;"| |- style="background:#4180be; color:white;" | style="width:2%;"|Ukupno | style="width:2%;"|Slalom | style="width:2%;"|Veleslalom | style="width:2%;"|Spust | style="width:2%;"|Super-G | style="width:2%;"|Kombinacija | style="width:2%;"|Paralelne |- | Pobjede||'''48'''|| 0||10||13||24||1||0 |- | Postolja||'''99'''|| 0||28||24||44||2||1 |- |} {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center; border:gray solid 1px; width:55%;" |- style="background:#369; color:white;" |rowspan="2" colspan="1" width="5%"|'''Sezona''' |- style="background-color:#4180be; color:white;" | Datum | Lokacija | Disciplina |- |'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2008/2009.|2008/09.]]'''||align=center|20. 12. 2008.||align=left|&nbsp;{{ZD|ŠVI}}&nbsp; [[Piz Nair|St. Moritz]] || rowspan=2|Super-G |- |'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2010/2011.|2010/11.]]'''||align=center|9. 1. 2011.||align=left|{{ZD|AUT}} [[Altenmarkt im Pongau|Altenmarkt]] |- |'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2012/2013.|2012/13.]]'''||align=center|{{nowrap|14. 12. 2012.}}||align=left|{{ZD|FRA}} [[Val-d'Isère]] || Spust |- | rowspan=7|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2013/2014.|2013/14.]]'''||align=center|26. 10. 2013.||align=left|{{ZD|AUT}} [[Sölden]] || {{nowrap|Veleslalom}} |- |align=center|29. 11. 2013.|| rowspan="2" style="text-align:left;"|{{ZD|SAD}} [[Birds of Prey (staza)|Beaver Creek]] || Spust |- |align=center|30. 11. 2013.|| rowspan=3|Super-G |- |align=center|8. 12. 2013.||align=left|{{ZD|KAN}} [[Lake Louise]] |- |align=center|26. 1. 2014.||align=left|{{ZD|ITA}} [[Cortina d'Ampezzo]] |- |align=center|12. 3. 2014.|| rowspan="2" style="text-align:left;"|&nbsp;{{ZD|ŠVI}}&nbsp; [[Lenzerheide]] || Spust |- |align=center|13. 3. 2014.|| rowspan=2|Super-G |- | rowspan=2|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2014/2015.|2014/15.]]'''||align=center|7. 12. 2014.||align=left|{{ZD|KAN}} Lake Louise |- |align=center|24. 1. 2015.||align=left|&nbsp;{{ZD|ŠVI}}&nbsp; [[St. Moritz]] || Spust |- | rowspan=6|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2015/2016.|2015/16.]]'''||align=center|27. 11. 2015.||align=left|{{ZD|SAD}} [[Aspen (Colorado)|Aspen]] || Veleslalom |- |align=center|18. 12. 2015.|| rowspan="2" style="text-align:left;"|{{ZD|FRA}} Val-d'Isère || Kombinacija |- |align=center|19. 12. 2015.|| Spust |- |align=center|28. 12. 2015.||align=left|{{ZD|AUT}} [[Lienz]] || Veleslalom |- |align=center|7. 2. 2016. ||align=left|{{nowrap|{{ZD|NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]]}} || Super-G |- |align=center|19. 2. 2016. ||align=left|{{ZD|ITA}} [[La Thuile (Italija)|La Thuile]] || Spust |- |rowspan=5|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2016/2017.|2016/17.]]'''||align=center|22. 10. 2016.||align=left|{{ZD|AUT}} Sölden || Veleslalom |- |align=center|4. 12. 2016.||align=left|{{ZD|KAN}} Lake Louise || rowspan=3|Super-G |- |align=center|18. 12. 2016.||align=left|{{ZD|FRA}} [[Val d'Isère]] |- |align=center|22. 1. 2017.||align=left|{{ZD|NJE}} Garmisch-Partenkirchen |- |align=center|28. 1. 2017.||align=left rowspan=2|{{ZD|ITA}} Cortina d'Ampezzo || Spust |- |'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2017/2018.|2017/18.]]'''||align=center|21. 1. 2018. || Super-G |- | rowspan=2|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2019/2020.|2019/20.]]'''||align=center|21. 2. 2020. ||rowspan=2 align=left|&nbsp;{{ZD|ŠVI}}&nbsp; [[Crans-Montana]] || rowspan=2|Spust |- |align=center|22. 2. 2020. |- | rowspan=6|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2020/2021.|2020/21.]]''' || align=center |10. 1. 2021. || align=left | {{ZD|AUT}} [[Sankt Anton am Arlberg|St. Anton]] || rowspan=4|Super-G |- |align=center|24. 1. 2021. ||align=left|&nbsp;{{ZD|ŠVI}}&nbsp; Crans-Montana |- |align=center|30. 1. 2021. ||rowspan=2 align=left|{{ZD|NJE}} Garmisch-Partenkirchen |- |align=center|1. 2. 2021. |- |align=center|26. 2. 2021. ||rowspan=2 align=left|{{ZD|ITA}} [[Val di Fassa]] || rowspan=2|Spust |- |align=center|27. 2. 2021. |- | rowspan=2|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2021/2022.|2021/22.]]''' || align=center |11. 12. 2021. || align=left |&nbsp;{{ZD|ŠVI}}&nbsp; St. Moritz || Super-G |- |align=center|15. 1. 2022. ||align=left|{{ZD|AUT}} Altenmarkt || Spust |- |rowspan=3|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2022/2023.|2022/23.]]''' || align=center |26. 11. 2022. || align=left |&nbsp;{{ZD|SAD}}&nbsp; [[Killington]] || Veleslalom |- |align=center|15. 1. 2023. ||align=left|{{ZD|AUT}} St. Anton || rowspan=2|Super-G |- |align=center|16. 3. 2023. ||align=left|{{ZD|AND}} [[Soldeu]] |- |rowspan=8|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2023/2024.|2023/24.]]'''||align=center|{{nowrap|28. 10. 2023.}}||align=left|{{ZD|AUT}} Sölden || rowspan=2|Veleslalom |- |align=center|25. 11. 2023. ||align=left|{{ZD|SAD}} Killington |- |align=center|14. 1. 2024. ||align=left|{{ZD|AUT}} Altenmarkt || rowspan=2|Super-G |- |align=center|28. 1. 2024. ||align=left|{{ZD|ITA}} Cortina d'Ampezzo |- |align=center|30. 1. 2024. ||align=left|{{ZD|ITA}} [[Kronplatz]] || rowspan=2|Veleslalom |- |align=center|10. 2. 2024. ||align=left|{{ZD|AND}} Soldeu |- |align=center|16. 2. 2024. ||align=left|{{ZD|ŠVI}} Crans-Montana || Spust |- |align=center|2. 3. 2024. ||align=left|{{ZD|NOR}} [[Kvitfjell]] || rowspan=2|Super-G |- |rowspan=3|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2024/2025.|2024/25.]]'''||align=center|{{nowrap|26. 1. 2025.}}||align=left|{{ZD|NJE}} Garmisch-Partenkirchen |- |align=center|23. 3. 2025. ||align=left rowspan=2|{{ZD|SAD}} [[Sun Valley (Idaho)|Sun Valley]] || Super-G |- |align=center|25. 3. 2025. || Veleslalom |} === Ostala postolja === {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center; border:gray solid 1px; width:55%;" |- style="background:#369; color:white;" |rowspan="2" colspan="1" width="5%"|'''Sezona''' |- style="background-color:#4180be; color:white;" | Datum | Lokacija | Disciplina | Plasman |- |'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2007/2008.|2007/08.]]'''|| align=center|2. 2. 2008. || {{ZD|ŠVI}} St. Moritz || Spust || 3. |- |'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2008/2009.|2008/09.]]'''|| align=center|28. 12. 2008. || {{ZD|AUT}} [[Semmering (Donja Austrija)|Semmering]] || Veleslalom || 3. |- |rowspan=4|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2010/2011.|2010/11.]]'''||align=center|18. 12. 2010. || {{ZD|FRA}} Val d'Isère || Spust || 3. |- | align=center|23. 1. 2011. || {{ZD|ITA}} Cortina d'Ampezzo || Super-G || 3. |- | align=center|16. 3. 2011. || rowspan=2|{{ZD|ŠVI}} Lenzerheide || Spust || 2. |- | align=center|17. 3. 2013. || rowspan=4|Veleslalom || 3. |- |rowspan=2|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2013/2014.|2013/14.]]'''||align=center| 22. 12. 2013. || {{ZD|FRA}} Val d'Isère || 2. |- | align=center|6. 3. 2014. || {{ZD|ŠVE}} [[Åre]] || 3{{efn|name=a|Podijelila s [[Eva-Maria Brem|Eva-Marijom Brem]]}} |- |rowspan=7|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2015/2016.|2015/16.]]'''||align=center|20. 12. 2015. || {{ZD|FRA}} [[Courchevel]] || 2{{efn|name=b|Podijelila s [[Nina Løseth|Ninom Løseth]]}} |- | align=center|10. 1. 2016. || {{ZD|AUT}} Altenmarkt || Super-G || 2. |- | align=center|23. 1. 2016. || {{ZD|ITA}} Cortina d'Ampezzo || Spust || 3. |- | align=center|21. 2. 2016. || {{ZD|ITA}} La Thuile || Super-G || 2. |- | align=center|13. 3. 2016. || {{ZD|ŠVI}} Lenzerheide || Superkombinacija || 3. |- | align=center|17. 3. 2016. || rowspan=2|{{ZD|ŠVI}} St. Moritz || Super-G || 2. |- | align=center|20. 3. 2016. || Veleslalom || 3. |- |rowspan=4|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2016/2017.|2016/17.]]'''||align=center|3. 12. 2016. || {{ZD|KAN}} Lake Louise || Spust || 2. |- | align=center|10. 12. 2016. || {{ZD|ITA}} [[Sestriere]] || rowspan=2|Veleslalom || 3. |- | align=center|7. 1. 2017. || {{ZD|SLO}} [[Maribor]] || 3. |- | align=center|21. 1. 2017. || {{ZD|NJE}} Garmisch-Partenkirchen || Spust || 2. |- |rowspan=2|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2017/2018.|2017/18.]]'''||align=center|3. 12. 2017. || {{ZD|KAN}} Lake Louise || rowspan=5|Super-G || 2. |- | align=center|13. 1. 2018. || {{ZD|AUT}} [[Bad Kleinkirchheim]] || 2. |- |rowspan=2|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2018/2019.|2018/19.]]'''||align=center|8. 12. 2018. || {{ZD|ŠVI}} St. Moritz || 2. |- | align=center|26. 1. 2019. || {{ZD|NJE}} Garmisch-Partenkirchen || 3. |- |'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2019/2020.|2019/20.]]'''||align=center|26. 1. 2020. || {{ZD|BUG}} [[Bansko]] || 3. |- |rowspan=4|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2020/2021.|2020/21.]]'''||align=center|26. 11. 2020. || {{ZD|AUT}} [[Lech (Vorarlberg)|Lech]] || Paralelni slalom || 3. |- | align=center|23. 1. 2021. || {{ZD|ŠVI}} Crans Montana || Spust || 2. |- | align=center|26. 1. 2021. || {{ZD|ITA}} Kronplatz || Veleslalom || 2. |- | align=center|28. 2. 2021. || {{ZD|ITA}} Val di Fassa || Super-G || 2. |- |rowspan=3|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2021/2022.|2021/22.]]'''||align=center|23. 10. 2021. || {{ZD|AUT}} Sölden || Veleslalom || 2. |- | align=center|5. 12. 2021. || {{ZD|KAN}} Lake Louise || rowspan=2|Super-G || 2. |- | align=center|5. 3. 2022. || {{ZD|ŠVI}} Lenzerheide || 3. |- |rowspan=6|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2022/2023.|2022/23.]]'''||align=center|28. 12. 2022. || {{ZD|AUT}} Semmering || rowspan=2|Veleslalom || 2. |- | align=center|8. 1. 2023. || {{ZD|SLO}} [[Kranjska Gora]] || 3. |- | align=center|14. 1. 2023. || {{ZD|AUT}} St. Anton || Super-G || 3. |- | align=center|24. 1. 2023. || {{ZD|ITA}} Kronplatz || Veleslalom || 2. |- | align=center|3. 3. 2023. || {{ZD|NOR}} Kvitfjell || Super-G || 3. |- | align=center|15. 3. 2023. || {{ZD|AND}} Soldeu || Spust || 3. |- |rowspan=8|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2023/2024.|2023/24.]]'''||align=center|3. 12. 2023. || {{ZD|KAN}} [[Tremblant]] || Veleslalom || 2. |- | align=center|8. 12. 2023. || {{ZD|ŠVI}} St. Moritz || Super-G || 3. |- | align=center|6. 1. 2024. || {{ZD|SLO}} Kranjska Gora || Veleslalom || 2. |- | align=center|12. 1. 2024. || {{ZD|AUT}} Altenmarkt || Super-G || 3. |- | align=center|26. 1. 2024. || {{ZD|ITA}} Cortina d'Ampezzo || rowspan=2|Spust || 2. |- | align=center|17. 2. 2024. || {{ZD|ŠVI}} Crans-Montana || 3. |- | align=center|3. 3. 2024. || {{ZD|NOR}} Kvitfjell || Super-G || 2. |- | align=center|9. 3. 2024. || {{ZD|ŠVE}} Åre || Veleslalom || 3. |- |rowspan=7|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2024/2025.|2024/25.]]'''||align=center|14. 12. 2024. || rowspan=2|{{ZD|SAD}} Beaver Creek || Spust || 3. |- | align=center|15. 12. 2024. || rowspan=3|Super-G || 2. |- | align=center|21. 12. 2024. || {{ZD|ŠVI}} St. Moritz || 2. |- | align=center|19. 1. 2025. || {{ZD|ITA}} Cortina d'Ampezzo || 2. |- | align=center|21. 1. 2025. || {{ZD|ITA}} Kronplatz || rowspan=2|Veleslalom || 2. |- | align=center|22. 2. 2025. || {{ZD|ITA}} [[Sestriere]] || 2. |- | align=center|2. 3. 2025. || {{ZD|NOR}} Kvitfjell || Super-G || 2. |} {{col-begin}} {{col-break}} == Svjetska prvenstva == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" width="40%" |- style="background-color:#369; color:white;" |rowspan="2" colspan="1" width="4%"|'''Godina''' |- style="background-color:#4180be; color:white;" | width="3%"|Dob | width="5%"|Slalom | width="5%"|Veleslalom | width="5%"|Super-G | width="5%"|Spust | width="5%"|Kombinacija |- style="background-color:#8CB2D8; color:white;" |- | [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009.|2009.]] || ''17'' || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju – slalom (žene)|—]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009 – veleslalom (žene)|DNF1]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009 – superveleslalom (žene)|7.]] || style="background:silver;"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009 – spust (žene)|2.]] || style="background:silver;"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2009 – superkombinacija (žene)|2.]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2011.|2011.]] || ''19'' || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2011 – slalom (žene)|—]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2011 – veleslalom (žene)|20.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2011 – superveleslalom (žene)|4.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2011 – spust (žene)|4.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2011 – superkombinacija (žene)|DNF2]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013.|2013.]] || ''21'' || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013 – slalom (žene)|—]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013 – veleslalom (žene)|7.]] || style="background:silver;"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013 – superveleslalom (žene)|2.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013 – spust (žene)|16.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2013 – superkombinacija (žene)|DNF2]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015.|2015.]] || ''23'' || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 – slalom (žene)|—]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 – veleslalom (žene)|DNF1]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 – superveleslalom (žene)|7.]] || style="background:#c96;"| [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 – spust (žene)|3.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2015 – superkombinacija (žene)|5.]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017.|2017.]] || ''25'' || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017 – slalom (žene)|—]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017 – veleslalom (žene)|—]] || style="background:#c96;"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017 – superveleslalom (žene)|3.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017 – spust (žene)|—]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2017 – superkombinacija (žene)|DNS2]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2019.|2019.]] || ''27'' || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2019 – slalom (žene)|—]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2019 – veleslalom (žene)|21.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2019 – superveleslalom (žene)|9.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2019 – spust (žene)|8.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2019 – superkombinacija (žene)|DNS2]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021.|2021.]] || ''29'' || — || style="background:gold;"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021 – veleslalom (žene)|1.]] || style="background:gold;"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021 – superveleslalom (žene)|1.]] || style="background:#c96;"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2021 – spust (žene)|3.]] || — |- | [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2023.|2023.]] || ''31'' || — || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2023 – veleslalom (žene)|4.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2023 – superveleslalom (žene)|6.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2023 – spust (žene)|9.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2023 – superkombinacija (žene)|DNS2]] |- | [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2025.|2025.]] || ''33'' || — || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2025 – veleslalom (žene)|5.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2025 – superveleslalom (žene)|8.]] || [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2025 – spust (žene)|DNF]] || style="background:silver;"|[[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 2025 – ekipna kombinacija (žene)|2.]]{{efn|Pojedinačna kombinacija zamijenjena je ekipnom.}} |} :* <small>Povreda između vožnji u kombinaciji 2017.</small> {{col-break}} == Olimpijske igre == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" width="40%" |- style="background-color:#369; color:white;" |rowspan="2" colspan="1" width="4%"|'''Godina''' |- style="background-color:#4180be; color:white;" | width="3%"|Dob | width="5%"|Slalom | width="5%"|Veleslalom | width="5%"|Super-G | width="5%"|Spust | width="5%"|Kombinacija |- style="background-color:#8CB2D8; color:white;" |- | [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]] || ''18'' || colspan=5|''<small>povreda: nije nastupala</small>'' |- | [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]] || ''22'' || [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – slalom (žene)|—]] || [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – veleslalom (žene)|9.]] || [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – superveleslalom (žene)|4.]] ||style="background:#c96;"|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – spust (žene)|3.]] || [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – superkombinacija (žene)|DNF2]] |- | [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]] || ''26'' || [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – slalom (žene)|—]] ||[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – veleslalom (žene)|DNF1]] || [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – superveleslalom (žene)|4.]] ||[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – spust (žene)|DNF]] ||[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – superkombinacija (žene)|—]] |- | [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] || ''30'' || [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – slalom (žene)|—]] ||style="background:#c96;"|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – veleslalom (žene)|3.]] || bgcolor="gold"| [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – superveleslalom (žene)|1.]] ||[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – spust (žene)|16.]] || [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – superkombinacija (žene)|—]] |} {{col-end}} == Napomene == {{Notelist}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Lara Gut-Behrami}} * [https://www.laragut.ch/ Službeni sajt] {{it simbol}} {{de simbol}} {{fr simbol}} {{en simbol}} * [https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=AL&competitorid=125871 Profil] na [[FIS]]-u {{Olimpijske pobjednice u superveleslalomu}} {{Osvajačice Svjetskog kupa u alpskom skijanju}} {{Osvajačice malog Kristalnog globusa - superveleslalom‎}} {{Osvajačice malog Kristalnog globusa - veleslalom}} {{Svjetske prvakinje u veleslalomu}} {{Svjetske prvakinje u superveleslalomu}} {{DEFAULTSORT:Gut-Behrami, Lara}} [[Kategorija:Rođeni 1991.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sorengo]] [[Kategorija:Švicarski alpski skijaši]] [[Kategorija:Švicarski olimpijci u alpskom skijanju]] [[Kategorija:Alpski skijaši na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Alpski skijaši na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Alpski skijaši na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Švicarska)‎]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Švicarska)‎]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] ng8co2z0wini0vqm9548yslnqwbu8ae 0 472420 3712744 3539736 2025-06-06T12:31:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712744 wikitext text/x-wiki [[Slika:Radioactive.svg|thumb|250px|Međunarodni simbol za tipove i nivoe zračenja koji nisu sigurni za neoklopljene ljude.<br> Zračenje općenito postoji u cijeloj prirodi, naprimjer u svjetlu i zvuku]] '''Ionizujuće zračenje''' sastoji se od emitiranja [[subatomska čestica|subatomskih čestica]] ili [[elektromagnetni talas|elektromagnetnog talasa]] koji imaju dovoljno [[energija|energije]] da [[ionizacija|ionizuju]] [[atom]]e ili [[molekule]], odvajanjem [[elektron]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/ionizing-radiation-health-effects-and-protective-measures|title=Ionizing radiation, health effects and protective measures|date=29. 4. 2016|website=World Health Organization}}</ref> Čestice uglavnom putuju preko 1% [[brzina svjetlosti|brzine svetlosti]], a elektromagnetni talasi su na visokoenergetskom dijelu [[elektromagnetni spektar|elektromagnetnog spektra]]. [[Gama zrake|Gama]] i [[X-zrake|rendgenske zrake]], kao i viši [[vakuum]] [[ultraljubičasta svjetlost|ultraljubičastog]] dijela elektromagnetnog spektra emitiraju ionizujuće zračenje, dok je niža energija [[ultraljubičasta svjetlost|ultraljubičasta]], vidljiva [[svjetlost]], gotovo sve vrste [[laser]]skog svjetla, [[infracrvena svjetlost|infracrvenog]], [[mikrotalasna svjetlost|mikrotalasnog]] i [[radiotalas|radijskog]] imaju [[neionizirajuće zračenje]]. Granica između ionizujućeg i neionizujućeg zračenja u ultraljubičastom području nije oštro definirana, jer se različite molekule i [[atom]]i ioniziraju na [[energija|različitim energijijama]], između 10&nbsp;[[elektronvolt]]i (eV) i 33&nbsp;eV. Tipske ionizujuće subatomske čestice zbog [[radioaktivni raspad|radioaktivnog raspada]] uključuju [[alfa čestice]], [[beta čestice]] i [[neutron]]e, a gotovo sve su dovoljno energične da mogu ionizirati. Sekundarne [[kosmičke čestice]] proizvedene nakon interakcije [[kosmička zraka|kosmičkih zraka]] sa Zemljinom atmosferom uključuju [[muon]]e, [[mezon]]e i [[pozitron]]e.<ref name="Woodside">{{cite book |last = Woodside |first = Gayle |title = Environmental, Safety, and Health Engineering |publisher = John Wiley & Sons |year = 1997 |location = US |pages = 476 |url = https://books.google.com/books?id=SJP57-0UOzYC&q=%22ionizing+radiation&pg=PA476 |isbn = 978-0471109327 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20151019172351/https://books.google.com/books?id=SJP57-0UOzYC&pg=PA476&dq=%22ionizing+radiation |archive-date = 19. 10. 2015 }}</ref><ref name="Stallcup">{{cite book |last = Stallcup |first = James G. |title = OSHA: Stallcup's High-voltage Telecommunications Regulations Simplified |publisher = Jones & Bartlett Learning |year = 2006 |location = US |pages = 133 |url = https://books.google.com/books?id=CpyeNUgls68C&q=%22ionizing+radiation&pg=SA13-PA3 |isbn = 978-0763743475 |url-status = live |archive-url = https://web.archive.org/web/20151017165816/https://books.google.com/books?id=CpyeNUgls68C&pg=SA13-PA3&dq=%22ionizing+radiation |archive-date = 17. 10. 2015 }}</ref> [[Kosmičke zrake]] mogu također proizvesti [[radioizotop]] na Zemlji (naprimer, [[ugljik-14]]), koji se pak raspadaju i emitiraju ionizujuće zračenje. Kosmički zraci i raspad radioaktivnih [[izotop]]a primarni su izvori prirodnog ionizujućeg zračenja na Zemlji, koji doprinose [[pozadinsko zračenje|pozadinskom zračenju]]. Ionizujuće zračenje se također vještački generira, kao što su [[rendgenska cijev]], [[akceleratori čestica]] i [[nuklearna fisija]]. Ionizujuće zračenje nije moguće detektirati ljudskim čulima, pa se za njegovo otkrivanje i mjerenje moraju koristiti instrumenti poput [[Geigerov brojač|Geigerovog brojača]]. Međutim, vrlo visoki intenziteti mogu proizvesti vidljivu svetlost kao što je [[Cherenkovovo zračenje]]. Ionizujuće zračenje koristi se u širokom spektru područja kao što su [[medicina]], [[nuklearna energija]], istraživanje i industrijska proizvodnja, ali predstavlja opasnost po zdravlje, ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere protiv prekomjerne izloženosti. Izloženost ionizujućem zračenju uzrokuje oštećenje ćelija živog [[tkivo|tkiva]] i u visokim akutnim dozama može rezultirati [[opekotima zračenja|opekotinama zračenja]] i [[zračenje]]m i nižim dozama tokom dužeg vremena uzrok [[rak izazvan zračenjem|rak]]. .<ref>{{Cite journal|last=Ryan|first=Julie|date=5. 1. 2012|title=Ionizing Radiation: The Good, the Bad, and the Ugly|journal= The Journal of Investigative Dermatology|volume=132|issue=3 0 2|pages=985–993|pmc=3779131|pmid=22217743|doi=10.1038/jid.2011.411}}</ref> ==Tipovi== {{glavni|Radijacijske čestice}} [[Slika:Alfa beta gamma neutron radiation.svg|thumb|280px|Alfa ('''α''') zračenje sastoji se od jezgra koje se brzopokretnog [[heliuj-4|helija-4]] ([[Helij-4]]), a jezgro [[Zaustavna snaga (zračenje )|zaustavlja]] list papira. <br>Beta ('''β''') zračenje, koje se sastoji od [[elektron]]a, zaustavlja se [[aluminij]]skom pločom. <br>Gama ('''γ''') zračenje, koje se sastoji od energetskih [[foton]]a, na kraju se apsorbuje dok prodire kroz gusti materijal.<br> Neutronsko zračenje ('''n''') sastoji se od slobodnih neutrona koji su blokirani lahkim elementima, poput vodika, koji ih usporavaju i / ili hvataju. <br>Nije prikazano: [[galaktičke kosmičke zrake]] koje se sastoje od energetski nabijenih jezgara, kao što su [[proton]]i, [[helij]]eva jezgra i visoko nabijena jezgra zvana [[HZE oni]].]] [[Slika:Cloud chambers played an important role of particle detectors.jpg|thumb|| [[Oblačna komora]] jedan je od nekoliko načina vizualizacije ionizujućeg zračenja. <br>Bile su u upotrebi uglavnom u [[istraživanje|istraživanju]] u ranom periodu razvoja [[fizika čestica|fizike čestica]], ali i danas ostaju važan obrazovni alat.]] Ionizujuće zračenje može se grupirati kao direktno ili indirektno ionizujuće. === Direktno ionizujuće === Svaka nabijena čestica s masom može ionizirati [[atom]]e direktno pomoću [[temeljna interakcija|temeljne interakcije]] putem [[Kulonova sila|Kulonove sile]], ako nosi dovoljnu kinetičku energiju. To uključuje [[atomsko jezgro]], [[elektron]]e, [[muon]]e, nabijene [[pion]]e, [[proton]]e i energetski nabijena jezgra lišena svojih elektrona. Kada se kreću relativnim brzinama, ove čestice imaju dovoljno kinetičke energije da se ioniziraju, ali relativne brzine i nisu potrebne. Naprimjer, tipska alfa čestica je ionizujuća, ali se kreće na oko 5% c, a elektron sa 33 eV (dovoljno za ionizaciju) kreće se na oko 1% c. Prva dva prepoznata ionizirajuća dobila su posebna imena koja se danas koriste: jezgra [[helij]]a izbačena iz atomskih jezgara nazivaju se [[alfa čestica|alfa čestice]], a elektroni izbačeni obično (ali ne uvijek) relativističkom brzinom, [[beta čestica|beta čestice]]. Prirodni [[kosmički zraci]] sastoje se prvenstveno od relativističkih protona, ali uključuju i teža atomska jezgra poput [[helij]]evih i [[HZE iona]]. U atmosferi takve čestice često zaustavljaju molekule zraka, a to stvara kratkotrajne nabijene pione, koji se ubrzo raspadaju do miona, primarne vrste zračenja kosmičkih zraka koja dopire do tla (i donekle ga prodire). Pioni se također mogu proizvoditi u velikim količinama u akceleratorima čestica. ==== Alfa čestice ==== {{Glavni|Alfa-zraci}} Alfa čestice sastoje se od dva [[proton]]a i dva [[neutron]]a, povezana zajedno u česticu identičnu [[helij]]evom [[atomsko jezgro|jezgru]]. Emisije alfa čestica uglavnom se proizvode u procesu [[alfa raspad]]a, ali se mogu i na druge načine. Alfa čestice su nazvane po prvom slovu u [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]], [[alfa|α]]. Simbol alfa čestice je α ili α²⁺. Budući da su identične jezgrima helija, ponekad se zapisuju i kao {{chem|He| 2+}} ili {{chem|4|2|He|2+}}, što ukazuje na helijev ion sa +2 naboja (nedostaju njegova dva elektrona). Ako ion dobije elektrone iz svog okruženja, alfa čestica se može zapisati kao normalan (električno neutralni) atom helija {{chem|4|2|He}}. Alfa čestice imaju izuzetno ionizujući oblik zračenja. Kada su rezultat radioaktivnog alfa raspada, imaju malu dubinu prodiranja. U ovom slučaju mogu biti [[Zaustavna snaga (zračenje)|apsorbirane]] pomoću nekoliko centimetara zraka ili kože. Moćnije alfa čestice velikog dometa iz [[trostruka fisija|trostruke fisije]] trostruko su energičnije i prodiru proporcionalno dalje u zrak. Jezgra helija koja čine 10–12% kosmičkih zraka, također su obično mnogo veće energije od onih proizvedenih procesima nuklearnog raspada, a kada se nađu u svemiru, tako mogu prelaziti u ljudsko tijelo i gustu zaštitu. Međutim, ovu vrstu zračenja značajno umanjuje [[Zemljina atmosfera]], što je zaštitni štit ekvivalentan sloju od oko 10 metara vode.<ref>[https://engineering.dartmouth.edu/~d76205x/research/Shielding/docs/Parker_06.pdf One kg of water per cm squared is 10 meters of water] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160101094421/http://engineering.dartmouth.edu/~d76205x/research/shielding/docs/Parker_06.pdf |date=1. 1. 2016 }}</ref> ====Beta čestice==== {{glavni|Beta čestice}} Beta čestice su [[elektron]]i ili [[pozitron]]i visoke energije, koje emituju određene vrste [[radioaktivnost|radioaktivnih]] [[atomsko jezgro|jezgara]], kao što je [[kalij-40]]. Proizvodnja beta čestica naziva se [[beta raspad]]. Označeni su beta verzijom [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]] (β). Postoje dva oblika beta raspada, β⁻ and β⁺, koji dovode do porasta broja elektrona i pozitrona.<ref>{{cite web|title=Beta Decay|url=http://www.lbl.gov/abc/wallchart/chapters/03/2.html|work=Lbl.gov|date=9. 8. 2000|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303195332/http://www2.lbl.gov/abc/wallchart/chapters/03/2.html|archive-date=3. 3. 2016|access-date=10. 4. 2014}}</ref> Beta čestice manje prodiru od gama zračenja, ali prodiru više od alfa čestica. Visokoenergetske beta čestice mogu stvarati rendgenske zrake, poznate kao „zračenje kočenja“) ili [[sekundarni elektron]]i ([[delta zrake]]) dok prolaze kroz materiju. I jedno i drugo može izazvati indirektni efekat ionizacije. Zabrinjavajuće je kada se štite beta emiteri, jer nastaje interakcijom beta čestica sa zaštitnim materijalom. Ovaj učinak je veći kod materijala s visokim atomskim brojevima, pa se materijal sa niskim atomskim brojevima koristi za zaštitu beta izvora. ==== Pozitroni i drugi tipovi antimaterije ==== {{Glavni| Pozitron|Antimaterija}} '''Pozitron''' ili '''antielektron''' je [[antičestica]] ili [[antimaterija]] pandan [[elektron]]a. Kada se niskoenergetski pozitron sudari sa elektronom niske energije, dolazi do [[anihilacija]], što rezultira njihovom konverzijom u energiju dva ili više [[gama zraka]] [[foton]]a (vidi [[elektron – uništavanje pozitrona]]). Pozitroni se mogu generirati nuklearnim raspadom [[emisija pozitrona|emisije pozitrona]] (putem [[slaba inerakcija|slabe interakcije]] ili [[proizvodnja para|proizvodnje para]] iz dovoljno energičnog [[foton]]a. Pozitroni su uobičajeni vještački izvori ionizujućeg zračenja koji se koriste u medicinskim [[PET skeniranje|pozitronskim emisionim tomografijama]] (PET). Kako su pozitroni pozitivno nabijene čestice, takođe mogu direktno ionizirati atom putem Coulombove interakcije. ==== Naelektrisana jezgra ==== Nabijena jezgra karakteristična su za galaktičke kosmičke zrake i događaje solarnih čestica, a osim alfa čestica (nabijena jezgra helija) nemaju prirodnih izvora na Zemlji. Međutim, u svemiru se protoni vrlo visoke energije, jezgra helija i HZE ioni mogu u početku zaustaviti relativno tankim slojevima zaštite, odjeće ili kože. Međutim, rezultirajuća interakcija generira sekundarno zračenje i izazva kaskadne biološke efekte. Naprimjer, ako samo jedan atom tkiva istisne energetski proton, sudar će uzrokovati daljnje interakcije u tijelu. To se naziva "[[linearni prijenos energije]]" (LET), koji koristi [[elastično rasipanje]]. LET se može vizualizirati kao bilijarska loptica koja udara drugu [[očuvanje zamaha|očuvanjem zamaha]], potiskujući obje energijom prve lopte podijeljene između njih nejednako. Kada nabijeno jezgro udari u relativno sporo krećeće jezgro objekta u svemiru, nastaje LET i sudari će osloboditi neutrone, alfa čestice, niskoenergijske protone i druga jezgra i doprinijeti ukupnoj apsorbiranoj dozi tkiva.<ref name="NASA/TP-1999-209320">[[hdl:2060/19990051001|Contribution of High Charge and Energy (HZE) Ions During Solar-Particle Event of September 29, 1989]] Kim, Myung-Hee Y.; Wilson, John W.; Cucinotta, Francis A.; Simonsen, Lisa C.; Atwell, William; Badavi, Francis F.; Miller, Jack, NASA Johnson Space Center; Langley Research Center, May 1999.</ref> === Indirektna ionizacija === Indirektno ionizirajuće zračenje je električno neutralno i zbog toga nema jaku interakciju s materijom. Glavnina efekata ionizacije posljedica je sekundarnih ionizacija. ==== Fotonsko zračenje ==== [[Slika:EM-spectrum.svg|right|thumb|upright=1.5|Različiti tipovi [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetskog zračenja]]]] [[Datoteka:Pb-gamma-xs.svg|upright=1.5|thumb|Ukupni koeficijent apsorpcije olova (atomski broj 82) za gama zrake, u odnosu na gama energiju i doprinos tri efekta. <br>Ovdje, pri niskoj energiji, dominira fotoelektrični efekt. <br>Iznad 5 MeV, počinje dominirati proizvodnja parova.]] Iako su fotoni električno neutralni, mogu ionizirati [[atom]]e direktno kroz [[fotoelektrični efekt]] i [[Comptonov efekt]]. Bilo koja od tih interakcija uzrokovat će izbacivanje elektrona iz atoma pri relativističkim brzinama, pretvarajući taj elektron u (sekundarnu) beta česticu, koja će ionizirati mnoge druge atome. Budući da se većina [pogođenih atoma] jonizuju direktno pomoću sekundarne [[beta čestice]], fotoni se nazivaju indirektno ionizujućim zračenjem]]<br> Ukupni koeficijent apsorpcije olova (atomski broj 82) za gama zrake, u odnosu na gama energiju doprinosi tri efekta.<ref>{{cite web|last=European Centre of Technological Safety|title=Interaction of Radiation with Matter|url=http://www.tesec-int.org/TechHaz-site%2008/Radiation-interaction.pdf|work=Radiation Hazard|access-date=5. 11. 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512170010/http://www.tesec-int.org/TechHaz-site%2008/Radiation-interaction.pdf|archive-date=12. 5. 2013}}</ref> Ostala zračenja se nazivaju prema česticama od kojih se sastoje: [[proton]]sko, [[deuterij]]sko, [[tricij]]sko, teškoionsko, i drugo. Takva zračenja mogu nastati u nuklearnim procesima, dio su kosmičkog zračenja, a nastaju i u nuklearnim reaktorima ili [[Nuklearno oružje|nuklearnim eksplozijama]]. ==Uticaj na žive organizme== [[Slika:Strahlenarten en.svg|mini|desno|350px|Tipovi ionizirajućeg zračenja – gama-zračenje je prikazano talasastimtim linijama, a alfa-čestica, beta-čestica i neutron ravnim linijama.<br> Mali krugovi prikazuju gdje se pojavljuje ionizirajuće zračenje.]] Životno okruženje je [[radioaktivnost|radioaktivno]] je od svog postanka. Postoji oko 60 [[radionuklid]]a (radioaktivnih elemenata), u tlu, zraku, vodi, hrani, a time i u svim živim bićima. Po tome kako su nastali, dijele se na one koji su oduvijek prisutni na Zemlji, koji nastaju kao posljedica djelovanja kosmičkih zraka, te one koji su posljedica ljudske tehnologije. U prvoj grupi su [[radioaktivni element]]i, kao štosu [[uran]]-235, uran-238, [[torij]]-232, [[radij]]-226, [[radon]]-222 ili [[kalij]]-40. Oni potiču još iz vremena stvaranja Zemlje, a karakterizira ih vrlo dugo [[vrijeme poluraspada]], čak i do milijardu godina (iznimka je plin radon, čiji je poluživot 3,8 dana). Kosmičko zračenje neprestano pogađa Zemljinu koru. Izvor mu je uglavnom izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]], a sastoji se od raznih oblika zračenja: od vrlo brzih teških čestica, do visokoenergetskih [[foton]]a i [[mion]]a. Ono međudjeluje s atomima u gornjim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] i tako proizvodi radionuklide, koji su najčešće kraćih vremena poluraspada. To su, naprimjer, [[ugljik-14]], [[tricij]], [[berilij]]-7 i drugi. Antropogenim djelovanjem, osobito razvojem [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]] i testiranjem [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]], nastali su još neki radioaktivni elementi, poput [[stroncij]]a-90, [[jod]]a-129, joda-131, [[cezij]]a-137, [[plutonij]]a-239 itd. ===Mjerne jedinice ionizirajućeg zračenja=== {{glavni|Mjerne jedinice ionizirajućeg zračenja}} [[radioaktivnost|Aktivnost radioaktivnog uzorka]] mjeri se u [[bekerel]]ima (Bq). Aktivnost od 1 Bq znači jedan raspad [[atomsko jezgro|atomskog jezgra]] u sekundi. Kako su aktivnosti uzoraka često vrlo velike u upotrebi je i veća jedinica, [[kiri]] (Ci); 1 Ci iznosi 3,7 x 10¹⁰Bq. Da bi se mjerila [[energija]], koju putem zračenja apsorbira određena materija, koristi se jedinica [[grej]] (Gy). Omjer te energije i mase apsorbirajućeg tijela zove se [[apsorbirana doza]]. Ako se [[energija]] od 1 [[Džul|J]] apsorbira u 1 [[kilogram|kg]] tvari, riječ je apsorbiranoj dozi od 1 Gy. Tako definirana doza ne govori ništa o biološkim učincima apsorbiranog zračenja. Svaki tip zračenja (α, β, γ) ima drugačiji uticaj na žive ćelije, koji se opisuje kao '''faktor Q'''. Zato se definira [[ekvivalentna doza]], koja se dobije tako da apsorbirana dozu pomnoži faktorom Q. Jedinica za ekvivalentnu dozu je [[sivert]] (Sv). ===Aktivnost radionuklida=== Pod aktivnosti [[radionuklid]]a, obično se misli na ukupnu [[radioaktivnost]]. Ukupna radioaktivnost je aktivnost radionuklida izražena brojem raspada u jedinici vremena; Bq (raspad/a) ili Ci (3,7x 10¹⁰ raspad/a). '''Specifična radioaktivnost''' je radioaktivnost specifične mase ([[zapremina|zapremine]]) tvari. Specifična radioaktivnost se izražava u Bq po jedinici mase (Bq/kg = raspad/i ⁻¹kg⁻¹) ili jedinici zapremine (Bq/m³ = raspad/i⁻¹m⁻³). Radioaktivna ispravnost [[hrana|životnih namirnica]], procjrnjuje se na temelju specifične radioaktivnosti, u skladu s postojećim pravilnicima. ===Doze ionizirajućeg zračenja=== Doze ionizirajućeg zračenja označavaju količinu predate energije ionizirajućeg zračenja određenoj masi date tvari. Naime, ionizirajuća zraka prolazeći kroz tvar sudara se s atomima i predaje im svoju energiju, što izaziva [[ionizacija|ionizaciju]] atoma, odnosno [[molekula]]. ====Apsorbirana doza==== [[Apsorbirana doza]] (skraćeno doza; D) je količina energije ionizirajućeg zračenja koju apsorbira tvar na koju zračenje djeluje. Apsorbirana doza se označava u Gy (grej; Gy = J/kg). Jedan [[grej]] (Gy) predstavlja 1 J ([[džul]]) energije koju je ionizirajuće zračenje predalo 1 [[kilogram]]u (kg) tvari. Učinci ovise ponajviše o apsorbiranoj energiji i osobinama tvari koja je energiju apsorbirala. Radi poznavanja historije proučavanja radioaktivnosti, treba pomenuti da je prije uvođenja [[Međunarodni sistem mjernih jedinica|SI jedinica]], jedinica za apsorbiranu dozu bila [[rad (jedinica)|rad]] ([[Engleski jezik|engl]]. '''R'''adiation '''A'''bsorbed '''D'''ose). Pri tome 1 Gy = 100 rada. Dakle, rad je 100 puta manja jedinica od Gy. Apsorbirana doza se može mjeriti na više načina, ali u praksi se ne mjeri, nego se podatak o apsorbiranoj dozi dobija poznavanjem ili određivanjem ekspozicije.<ref>{{Cite web |url=http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 2. 2021 |archive-date=25. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121125114645/http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm |url-status=dead }} "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.</ref> ====Brzina apsorbirane doze==== Brzina apsorbirane doze je količina energije ionizirajućeg zračenja koja je akumulira jedinica materije u jedinici vremena. Izražava se u Gy/s. Veličina brzine apsorbirane doze je bitna jer o njoj ovise učinci ionizirajućeg zračenja na [[Organizam|živu tvar]]. Ukoliko dvije jedinke apsorbiraju istu dozu zračenja, ali u različitom vremenu, tj. s različitom brzinom apsorbirane doze, posljedice će biti različite. Radi ilustracije, brzinu apsorbirane doze može se usporediti s intoksikacijom [[alkoholi|alkoholom]]. Dakle, veće količine alkohola raspoređene tokom dugog vremena će [[jetra]] bez većih šteta detoksicirati naprotiv, ista količina alkohola u kratkom vremenu (npr. 2,5 litre votke) će biti jako štetna. ===Ekspozicija=== Ekspozicija je zbroj [[Električni naboj|električnih naboja]] svih [[ion]]a istog naboja stvorenih u jedinici mase tvari pri prolasku rendgenskih ili gama zraka. Kratica za ekspoziciju je X, a jedinica za ekspoziciju je C/kg ([[kulon]] po [[kilogram]]u). C/kg je ona količina rendgenskih ili gama zračenja koja će u kg tvari (zraku) stvoriti ione ukupnog naboja od 1 kulon. Jedinica ekspozicije izvan SI sistema je [[rentgen (jedinica)|rentgen]] (R); 1C/kg = 3867 R. '''Brzina ekspozije''' je ekspozicija po jedinici vremena i izražava se kao (C/kg)/s = C/(kgs). ===Ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent=== Pošto apsorbirana doza, u različitim uvjetima, ne izražava dovoljno precizno težinu štetnih učinaka zračenja na [[organizam]], uveden je pojam ekvivalentne doze. [[Ekvivalentna doza]] ili dozni ekvivalent (H, eng. RBE – '''R'''elative '''B'''iological '''E'''ffectiveness) je jednaka umnošku apsorbirane doze (D), faktora kvaliteta (Q), i proizvoda ostalih faktora (N). Jedinica za ekvivalentnu dozu je Sv ([[sivert]], Sv = J/kg). Dakle: ::<math>H</math> = <math>D x Q x N</math> gdje je ''H'' = ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent u Sv ([[sivert]]; Sv = J/kg), ''D'' = apsorbirana doza Gy ([[grej]]; Gy = J/kg), Q = faktor kvaliteta, kojim se množi apsorbirana doza (D), kako bi se procijenila šteta nanesena ozračenim jedinkama bilo kojom vrstom ionizirajućeg zračenja. Q ovisi o linearnom prijenosu energije (LPE) pojedinih vrsta zraka, ''N'' = proizvod svih ostalih modifikacijskih faktoraa, obično se uzima N = 1. Rnije uootrebljavana je stara jedinica doznog ekvivalenta: [[rem (jedinica)|rem]] (engl. '''R'''entgen '''E'''quivalent for '''M'''en). 1Sv = 100 rem, odnosno rem je sto puta manja jedinica od Sv. Okvirno, male doze zračenja su do 0,2 Gy [[Gama-čestica|gama zračenja]]. Kada se radi o učincima malih doza ionizacijskog zračenja, nije dovoljno poznavati samo D, nego i tip ionizacijskog zračenja. Naime, učinci neće biti isti ukoliko je D ista, a različito je ionizacijsko zračenje, jer je različit linearni prijenos energije, pa je različit i pokazatelj Q. ====Faktor kvaliteta Q==== Ako neka čestica preda 3,5 M[[eV]] pri 1 [[mikrometar]] prijeđenog puta, onda će njen faktor kvaliteta biti 1. Ukoliko predaje više energije, Q će biti veći i obrnuto. ::<math>Q =1 (LPE = 5,6 x 10-7 J/m)</math> Efektivni faktor kvaliteta (G) za pojedine vrste zračenje iznosi: * rendgensko zračenje, gama-zračenje, beta-čestice, elektroni, pozitroni: <math>G = 1</math> * termalni neutron: <math>G = 3</math> * neutroni nepoznate energije: <math>G = 10</math> * protoni: <math><G = 10</math> * alfa čestice: <math>G = 10</math> Ako se u prvi organizam unese [[radionuklid]], gama-čestice doze 1 Gy, a u drugi radionuklid [[alfa-čestica|alfa-čestice]] iste doze (1 Gy), učinci će biti veći (oko 10 puta!) kod životinje koja je apsorbirala 1 Gy alfa-čestice. ===Efektivna ekvivalentna doza=== Efektivna ekvivalentna doza – EED (H = Σ W_t H_t) se odnosi za pojedina [[Tkivo|tkiva]]. H_t je srednja ekvivalentna doza u tkivu ''t''. Svako tkivo ima svoju ekvivalentnu dozu. W_t je težinski faktor, odnosno faktor rizika za tkivo ''t''. W_t predstavlja udio štetnosti [[stohastika|stohastičkih]] efekata u tkivu ''t'', a u odnosu na cijeli organizam. Zračenje uz neposrednu vidljive učinke, izaziva i kasne posljedice, koja se mogu ispoljavati i više godina nakon prestanka zračenja. To su stohastički učinci (eng. ''stochastic'' = predvidivo) – kasne promjene nastale kao posljedica zračenja; [[karcinom]]i, [[leukemija]], [[Genetika|genetičke]] promjene. Pri tome se ne radi o velikim dozama zračenja koje mogu izazvati vidljiva oštećenja, već o malim dozama. Kada je ozračeno cijeli organizam, rizik (štetnost) od stohastičkih učinaka je 1 (100%). Faktor rizika – težinski faktor za pojedine dijelove tijela (ICRP 1977.): * Cijelo tijelo: Wt =1 * [[Jajnici]], [[Sjemenici]]: W_t = 0,25 (25%) * [[Koštana srž]]: W_t = 0,12 (12%) * Površina [[kost]]iju: W_t = 0,03 (3%) * [[Štitasata žlijezda]]: W_t = 0,03 (3%) * [[Dojka|Dojke]]: Wt = 0,15 (15%) * [[Pluća]]: Wt = 0,12 (12%) * Ostala [[tkivo|tkiva]]: Wt = 0,30 (30%) Naprimjer ako cijelo tijelo (sva tkiva) budu kontaminirana zračenjem intenziteta 1 Sv, rizik od stohastičkih učinaka će biti 1 (100%). Ali, ako se osoba pijući [[mlijeko]] kontaminirana [[jod]]om-131 i ako je samo štitna žlijezda primila dozu od i 1 Sv, šteta/rizik će biti takva kao da je cijeli organizam primio dozu od 0,03 Sv. Ta doza dobije se tako da dozu kontaminacije štitaste žlijezde pomnoži s težinskim faktorom. Za svaki organizam je potrebno izračunati ekvivalentnu dozu. Ona potpunije pokazuje kolika je stvarna opasnost od šteta koje zračenje izaziva (ekvivalentna doza = doza zračenja x faktor kvaliteta zračenja). Ekvivalentna doza se odnosi samo na vanjsko zračenje. ICRP (engl. '''I'''nternational '''C'''ommission for '''R'''adioactivity '''P'''rotection) preporuke za granice ekvivalentnih doza na godinu: * profesionalno ozračenje: 50 mSv * individualno ouračenje: 5 mSv * ozračenje stanovništva: 1 mSv Efektivna ekvivalentna doza je veća jer se radionuklidi unose u [[organizam]] [[Hrana|hranom]], [[voda|vodom]], [[zrak]]om i ugrađuju se u tkiva. Neki radionuklidi se ugrade u [[kost]]i, drugi u [[pluća]]; svaki dio tijela je ozračen, ali ne jednako. Postoji pravilnik o zaštiti od ionizacijskog zračenja koji je donijela ICRP. ===Doza opravdanog rizika=== U slučaju većih [[Nuklearna nesreća|nuklearnih nezgoda]] kontaminira u poluprečnok od barem 30 [[kilometar|km]]. Doza opravdanog rizika (DOR) ona koju može primiti osoba koja odlazi na kontaminirano područje s određenim zadatkom, a da pri tome posljedice ozračivanja ne budu previše štetne. Oni koji prime DOR ne smije se ozračivati naredna 2-3 mjeseca. DOR za jednokratno označivanje je 13 mC/kg ili 50 R. Za višekratno ozračivanje, DOR je 26 mC/kg ili 150 R (150 R = 39 mC/kg). Svaka pojedinačna dnevna doza ne smije biti veća od 2,58 mC/kg (=2,58 C/g = 10 R). ===Ozračenost=== Budući a je zračenje sveprisutno i prije nastanka Zemlje, ni danas ga nije moguće izbjeći. Stoga svaki čovjek prima godišnju ekvivalentnu dozu zračenja od približno 3,5 mSv. To je prosječna doza, koja obuhvata: * U[[disanje]] [[radon]]a – 2 mSv * Ostali [[radionuklid]]i uneseni u tijelo – 0,39 mSv * Zemljino zračenje – 0,28 mSv * [[Kosmičko zračenje]] – 0,28 mSv Tako ispada da ukupna doza iz prirodnih izvora iznosi 3 mSv, a od vještačkih izvora 0,5 mSv. Ukupna doza od vještačkih izvora proračunata je prema prosječnoj izloženosti medicinskom zračenju, korištenju raznih aparata, te doprinosu od testiranja nuklearnog oružja i rada nuklearnih elektrana. Najveći doprinos iz tih izvora ima medicinsko zračenje. ===Moguće opasnosti=== Kad se govori o opasnostima od zračenja, uglavnom se podrazumijeva ionizirajuće zračenje. To je zračenje koje ima dovoljnu energiju da ionizira neke atome u tijelu. Tako nastali [[ion]]i narušavaju biohemijske procese u ćelijama, što može dovesti do raznih poremećaja u njihovom funkcioniranju i dijeljenju, te konačno do nastanka ozbiljnih bolesti, poput [[karcinom]]a. * [[Alfa-čestica|Alfa zračenje]] se širi brzinom od oko 1/20 [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]], što je dovoljno sporo da mogu relativno dugo međudjelovati s materijom. Zato imaju jako ionizirajuće djelovanje. Zbog svoje veličine brzo se sudaraju s nekim od atoma i gube energiju, pa im je doseg mali (nekoliko cm), a zaustavlja ih već koža ili komad papira. Međutim, ako se unesu u tijelo hranom ili udisanjem, mogu biti opasne zbog jakog ionizirajućeg djelovanja. * [[Beta-čestica|Beta-zračenje]] čine [[elektron]]i, negativno nabijene čestice, koje putuju velikim brzinama. Njihovo ionizirajuće djelovanje puno je slabije od djelovanja alfa-zračenja, ali mu je domet u zraku puno veći (nekoliko [[metar]]a). Zaustavlja ga već metalna ploča debljine nekoliko mm. U ljudsko tijelo prodire do nekoliko centimetara. Opasno je za zdravlje ako se izvor unese u [[organizam]]. * [[Gama-čestica|Gama-zračenje]] je elektromagnetsko zračenje velike energije, koje potiče iz atomskog jezgra, a širi se brzinom svjetlosti. Njegovo ionizirajuće djelovanje je još slabije od djelovanja beta-čestica, ali mu je domet još veći. Prolazi kroz ljudsko tijelo, a može se reducirati pomoću debelog sloja [[Olovo (element)|olova]], [[beton]]a ili [[voda|vode]]. * [[Rendgenske zrake|Rendgensko zračenje]] ima ista svojstva kao i gama-zračenje, ali nešto veću talasnu dužinu. Razlikuje se od gama zračenja po tome što potiče od [[elektron]]a, a ne iz atomskog jezgra. * [[Kosmičke zrake|Kosmičko zračenje]] čine razne visokoenergijske čestice. Intenzivnije je na većim [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. * [[Neutron]]i se u zračenju javljaju uglavnom u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]], a kao zaštita od njih koristi se voda i beton. Glavni prirodni izvor zračenja na kojeg se može donekle uticati je [[radon]]. Radon-222 je [[Plemeniti plinovi|plemeniti plin]], koji nastaje raspadom [[uranij]]a-238. Uranij je normalan sastojak tla, kao i raznih građevnih materijala, od kojih se prave kuće i veće zgrade. Difundira iz tla i zidova i nakuplja se u prostorijama, a njegovi se radioaktivni izotopi ([[polonij]], [[bizmut]], [[olovo]]) lijepe za čestice prašine u zraku. Kada se udahnu, lijepe se za [[pluća]] i oštećuju ih alfa-zračenjem, što može dovesti do pojave [[Rak pluća|raka pluća]]. Koncentracija radona ovisi o sastavu tla, katu (najveća je u podrumu i prizemlju) i o [[Ventilator|ventilaciji]] prostorija. Dobro prozračivanje prostorija može upola smanjiti dozu zračenja primljenu od radona! ===Efekti raznih doza zračenja=== * više od 10 Sv izaziva tešku bolest i [[smrt]] u nekoliko sedmica; * 2-10 Sv primljenih u kratkom roku izaziva smrt s vjerojatnošću od 50%; * 1 Sv primljen u kratkom roku izazva radijacijsku bolest (mučninu, gubitak kose), ali najvjerojatnije ne i smrt; * 50 mSv godišnje je najmanja doza za koju postoje dokazi da izaziva rak. Učinci velikih doza poznati su iz sudbina preživjelih ljudi iz [[Hirošima|Hirošime]] i [[Nagasaki]]ja, za koje je naknadno procijenjena doza zračenja koju su primili. O efektima malih doza procjene su na temelju ekstrapolacije učinaka velikih doza i pretpostavke njihove linearnosti, jer je učinke malih doza teško direktno pratiti i razlučiti od brojnih drugih faktora koji utiču na zdravlje. Na taj je način izračunato da će od milion ljudi koji prime dodatnu dozu zračenja od 1 mSv njih 50 zbog toga umrijeti od raka. ==Mjerni instrumenti== [[Datoteka:Geiger counter.jpg|mini|right|250px|desno|[[Geigerov brojač]]]] [[Datoteka:Geiger.png|thumb|mini|right|250px|Proporcionalni brojač.]] [[Datoteka:Cloud chamber bionerd.jpg|mini|righht|250px|Maglena komora s vidljivim tragovima ionizirajućeg zračenja (kratke debele linije su alfa-čestice, a duge i tanke su [[beta-čestice]]).]] [[Datoteka:BubbleChamber-fnal.jpg|mini|right|250px|Komora na mjehuriće.]] [[Datoteka:SGCat24454-scint-gris.noirEtBlanc.jpg|mini|right|250px|Scintilatorski kristal okružen s raznim scincilatorskim uređajima.]] [[Datoteka:Chambre-a-derive-IMG 0523.jpg|mini|right|250px|Povlačna komora (Muzej umjetnosti u Parizu) – jedan od oblika višeanodnog proporcionalnog brojača]] ===Ionizacijska komora=== [[Ionizacijska komora]] je [[dozimetar]] u kojemu se mjere posljedice ionizacije zračenjem [[plin]]a. Sastoji se od dvije elektrode u cijevi ispunjenoj nekim [[plin]]om koji služi kao mjerna tvar. Prolazeći kroz plin, ionizirajuće zračenje ha izravno ili posredno [[ionizacija|ionizira]] taj. Tako u plinu nastaju parovi elektron-ion. Elektrode komore su pod električnim naponom, pa se elektroni i ioni kreću prema elektrodama. ===Geigerov brojač=== [[Geigerov brojač]] je detektor koji je najupotrebljavaniji u javnosti, a naziva se i '''Geiger-Müllerov brojač'''. Sastoji se od plinom punjene komore sa žicom u sredini koja je postavljena na visoki napon. Na taj se način na njoj prikupljaju ioni koji su stvoreni pri radioaktivnom zračenju. Ovakvi detektori mogu registrirati alfa, beta i gama zračenje, iako ih ne mogu razlikovati. Zbog tih i nekih drugih ograničenja, najbolji je za upotrebu kad se samo dokazuje postojanje i gruba procjena radioaktivnosti. Efikasnost ovog brojača je gotovo stopostotna za alfa i beta zračenja, dok je puno manja za gama zrake. ===Proporcionalni brojač=== [[Proporcionalni brojač]] je mjerni instrument koji se koristi za brojanje čestica ionizirajućeg zračenja i za mjerenje njihove energije. To je uređaj vrlo sličan Geigerovom brojaču, koji također spada u grupu plinsko‐ionizirajućih detektora, ali su elektrode u manjem naponu od napona okidanja, pa se izbjegava zasićenje i ne dolazi do prostiranja lavina duž cijele žice. Snaga signala je srazmjerna energiji upadnog zračenja, pa se može odrediti upadna energija (ako je cjelokupno zračenje apsorbirano). ===Maglena komora=== [[Maglena komora]] ili '''Wilsonova komora''' je [[mjerni instrument]] kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake itd.), a sastoji se od komore u kojoj je je prezasićena [[vodena para]], kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, pa je za oko i kameru nevidljiva. [[Ion]]i koje stvori prolaz ionizirajuće čestice, postaju centri kondenzacije i prolaz čestice postaje vidljiv u obliku gustog niza sitnih kapljica. Maglenu komoru je 1911. konstruirao [[Britanija|britanski]] [[fizičar]] i [[Meteorologija|meteorolog]] [[Charles Thomson Rees Wilson|Charles Wilson]], koji je za to otkriće dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1927. ===Komora sa mjehurićima=== [[Komora na mjehuriće]] je mjerni instrument kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake itd.), a sastoji se od komore u kojoj je je prozirna pregrijana [[tekućina]] u kojoj [[ion]]i stvoreni prolaskom ionizirajuće čestice omogućuju stvaranje mjehurića, sklanjajući se na stazu čestice. Komoru na mjehuriće je konstruirao [[Donald Glaser]] 1952., za što je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]], 1960. Komora na mjehuriće radi vrlo slično kao maglena komora, ali se njen rad zasniva na superzasićenoj tekućini, dok kod maglene komore se rad zasniva na superzasićenoj [[para|pari]]. ===Višeanodni proporcionalni brojač=== [[Višeanodni proporcionalni brojač]] ([[Engleski jezik|engl]] '''m'''ulti-'''w'''ire '''p'''roporcional '''c'''ounter – '''MWPC''') je mjerni instrument za otkrivanje i mjerenje elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja, a prestavlja usavršeni oblik Geigerovog brojača i proporcionalnog brojača. Proporcionalni brojači obično su uređaji koaksijalnog geometrijskog rasporeda: tanka žica ([[anoda]]), postavljena je uzduž osi valjkaste [[katoda|katode]]. Sistem je nepropustan za zrak i puni se inertnim plinom (obično smjesa [[argon]]a i [[ugljik-dioksid]]a, [[metan]]a i sl.). ===Komora na iskre=== [[Komora na iskre]] sastoji se od niza paralelnih vrlo tankih elektroda između kojih je visoki [[napon]], ali ne dovoljno visok da bi se dogodio električni izboj među njima. [[Ion]]i, koje stvori prolaz nabijene čestice, omogućuju lokalni izboj u obliku niza iskri te na taj način kamera može registrirati stazu čestice. ===Poluvodički detektor=== [[Poluvodički detektor (radioaktivnost)|Poluvodički detektor]] je uređaj koji radi na osnovu promjene [[Električna vodljivost|električne vodljivosti]] [[poluvodič]]kog kristala zbog ionizacije zračenjem. Masena čestica ili foton koji prođu kroz zaporni sloj uzrokuju strujni impuls. |Zračenje uzrokuje mnogo veću ionizaciju u poluvodičkom [[kristal]]u nego u plinu zbog toga što je gustoća mnogo veća, a energija potrebna za proizvodnju [[usamljani par|parova]] mnogo je manja. Jedna od glavnim svojstava poluvodičkih brojača je visoka moć energijskog razlučivanja čestica, a nedostaci su relativno dugo vrijeme regeneracije. ===Scintilacijski detektori=== [[Scintilator]]i su obično čvrsta tijela (iako mogu biti i tekućine i plinovi) koja u interakciji sa zračenjem proizvode [[svjetlost]]. Svjetlost se pretvara u električni signal koji se dalje obrađuje elektronikom i računarom. Koriste se u istraživačkim centrima, medicini, kao zračenja u životnom okruženju. ===Detektori rendgenskog i gama-zračenja=== [[Silicij|Silikonski]] detektori, pri niskim temperaturama (oko 77 [[Kelvin|K]]) prikladni su za rendgensko zračenje energije do oko 20 k[[eV]]. [[Germanij]]evi detektori mogu se koristiti za mjerenja energija preko 10 keV pa sve do nekoliko MeV. Takvi imaju primjenu u mjerenju zračenja u okolišu i traženju radioaktivnih elemenata u prirodi. ===Detektori nisko-energijskih nabijenih čestica=== Silikonski detektori, pri sobnim temperaturama, imaju najvažniju ulogu u registriranju niskoenergijskih električkih nabijenih čestica. Pojedinačno mogu odrediti energiju upadnog zračenja. Kombinacija više njih mogu odrediti [[Atomski broj|naboj]] (Z) i [[Relativna atomska masa|masu]] (A) upadne čestice (zračenja). Ovakav tip detektora koristi se u otkriču [[alfa-čestica]] kod zračenja u okolišu (npr. kod [[radij]]a). ===Neutronski detektori=== [[Neutron]]e je izuzetno teško otkriti jer nemaju [[električni naboj]]. Oni otkrivaju radijciju pomoću nuklearnih reakcija, kojima se stvaraju sekundarne nabijene čestice. Za usporavaenje neutrona, ponekad se koristi [[parafin]], kako bi se povećala efikasnost detekcije neutrona. Ovakvi detektori koriste se za promatranje neutronskih zračenja u blizini [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]] i [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]]. Tekući scintilatori mogu mjeriti i neutrone i gama zračenja, a pažljivim analizama može se prepoznati razlika ovih zračenja. ===Neutrino detektori=== Interakcuja neutrina s materijom vrlo je slabe, pa ih je stoga teško registrirati. [[Neutrino]] detektori moraju biti izuzetno velikog obima. Naprimjer, za otkriće [[Sunce|Sunčevih]] neutrina često se koriste kiljade tona [[deuterij]]evog oksida ([[teška voda]]). Ako se dogodi međudjelovanje neutrina s materijom, stvara se elektron koji se u toj materiji kreće brže od svjetlosti. Takav elektron prizvodi stnop svjetlosti koja se koristi za određivanje energije i smjera neutrina. [[Slika:Radioactivity and radiation.png|thumb|500px|center| Grafički prikaz odnosa između radioaktivnosti i otkrivenog ionizujućeg zračenja]] {| class="wikitable plainrowheaders" |+Metodi mjerenja radijacije <br> |- !scope="col"| Kvantitativni !scope="col"| [[Detektor čestica|Detektor]] !scope="col"| [[CGS jedinice]] !scope="col"| [[SI jedinice]] !scope="col"| Ostale jedinice |- !scope="row"| Stopa raspadanja | || [[Kiri (jedinica)|Kiri]] || [[Bekerel]] || |- !scope="row"| Čestični [[fluks]] | [[Geigerov brojač]], [[proporcionalni brojač]], [[scintilator]] || cm²/[[sekunda]] ||metar²/sekunda || [[broj u minuti]], čestice po cm² u sekundi |- !scope="row"| Energijska [[fluenca]] | [[Termoluminescentni dozimetar]], [[dozimetar filmske značke]] || MeV/cm² || [[džul]]/metar² || |- !scope="row"| Energija snopa | [[Proporcionalni brojač]] || [[elektronvolt]] || [[džul]] || |- !scope="row"| [[Transfer linearne energije]] |Izvedena količina || MeV/cm ||[[džul]]/metar || keV/μm |- !scope="row"| [[Kerma (fizika)|Kerma]] | [[Ionizacijska komora]], [[semionduktorski detektor]], [[dozimetar od kvarcnih vlakana]], [[Kearnyjeve padavine]], [[Kearnyjev kvarcni vlaknasti dozimetar]], [[Kearnyjev padajući dozimetar]] || [[Statkolomb|esu]]/cm³ || [[grej (jedinica)|grej]] || [[rentgen (jedinicaa)|rentgen]] |- !scope="row"| [[Apsorbirana doza]] | [[Kalorimetar]] || [[rad (jedinica)|rad]] || [[grej (jedinica)|grej]] || [[Rentgenski fizički ekvivalent|rep]] |- !scope="row"| [[Ekvivalentna doza]] | Izvedena količina || [[rem (jedinica)|rem]] || [[sievert]] || |- !scope="row"| [[Efektivna doza]] | Izvedena količina || [[rem (jedinica)|rem]] || [[sivert]] || [[Ekvivalentno vrijeme pozadinskog zračenja|BRET]] |- !scope="row"|[[Obavezna doza]] | Izvedena količina || [[rem (jedinica)|rem]] || [[sivert]] || [[ekvivalentna doza banane]] |} ===Detektori visokoenergijskih nabijenih čestica=== Kako se energija čestica povećava, tako se grade sve složeniji detektori koji uključuju praćenje putanje mnoštva čestica dok prolaze kroz detektor. Izuzetno brzi računarski sistemi obrađuju i spremaju podatke koji su dobiveni tim detektorima. ==Primjena== ===Detektor dima=== Najčešći detektori dima sadrže male količine radioaktivnog izotopa [[americij]]a-241, koji se proizvede [[nuklearna reakcija|nuklearnim reakcijama]]. [[Alfa-čestica]], koja se emitira u raspadu americija-241, ionizira zrak i stvori malu struju naboja koja se mjeri osjetljivim uređajem. Kada [[dim]] uđe u detektor, ioni se uhvate česticama dima što umanji struju naboja u detektoru. Ako se to dogodi, alarm se uključi. Kako je prevaljena udaljenost alfa-čestica izuzetno mala u zraku, ne postoji rizik zračenja od ovakvih detektora. Nakon svoje uporabe, ovi se detektori moraju prikladno odlagati, kao radioaktivni otpad. ===Kosmičko zračenje=== Postojanje [[Kosmičke zrake|kosmičkog zračenja]] je poznato od 31. decembra 1958., kada je prvi [[Svemirske letjelice|svemirski brod]] upućen sa Zemlje. Uočeno je ogromno zračenje. Poslije toga, mnogi [[satelit]]i oštećeni su tim zračenjem. Međutim, učinci kosmičkih zračenja vidljivi su i na površini Zemlje. Iako atmosfera apsorbira gotovu svu količinu kosmičkog zračenja, pojedina sekundarna čestica (nastala u reakcijama s molekulama zraka) može doseći površinu Zemlje te uzrokovati oštećenja na [[poluvodič]]ima i elektroničkim [[čip]]ovima. Memorijski čipovi kompjutera su podložni oštećenjima. ===Istraživanje materijala=== Ako se određene vrste [[plastika|plastike]] izlože nuklearnim zračenjima, na njoj će se stvoriti mikro tragovi (30 [[nanometar|nm]] do 8000&nbsp;nm). Primjena ove vrste plastike koristi se za određivanje prisutnosti [[radon]]a. Primjenjuje se u nauci o Zemlji, [[okeanografija|okeanografij]], [[biologija|biologiji]], [[medicina|medicini]], [[arheologija|arheologiji]] i [[astrofizika|astrofizici]]. ===Nuklearnomedicinska dijagnostika=== Jedna od glavnih primjena radioizotopa je u nuklearnoj medicini. Gotovo jedna trećina bolesnika podvrgava se nuklearnoj medicini. Postoji gotovo stotinu različitih radioizotopa čije se beta i/ili gama zračenje koristi u dijagnostici, terapiji ili istraživanjima nuklearne medicine. Najkorišteniji izotopi su [[jod]]-131 (otkriven 1938.), [[kobalt]]-60 (otkriven 1937.), [[tehnecij]]-99 (1938.), [[cezij]]-137 (1941.). Danas je tehnecij-99, s [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od oko 6 sati, najkorišteniji. Vrlo djelotvorni je i korištenje kratkoživućih [[pozitron]]skih emitera, kao što su [[ugljik]]-11, [[dušik]]-13, [[kisik]]-15 ili [[fluor]]-18, u procesu koji je nazvan pozitronska emisiona tomografija ili PET (engl. '''P'''ositron '''E'''mission '''T'''omography). Ako se ugrade u hemijske sastojke koji odlaze u specifične organe u tijelu, dijagnoza se uspostavljadetekcijom dviju gama-zraka identičnih energija, kada se elektron i [[pozitron]] ponište i pretvore u energiju. Detekcijom obiju [[Gama-čestica|gama-zraka]] (koje imaju točno suprotnu orijentaciju) može se odrediti mjesto gdje se dogodila reakcija. Ako se pozitronski emiter ugradi u [[Glukoza|glukozu]], i tijelo ga apsorbira, mogu se istraživati funkcije vitalnih [[organ]]a, kao što je ljudski [[mozak]] ([[komjuterska tomografija]]). ===Nuklearnomedicinska terapija=== Radiaktivni [[izotop]] [[kobalt]]-60 emitira gama-zrake koje se koriste za razbijanje ćelija [[Rak (bolest)|raka]], a slično tome i [[cezij]]-137. U posljednjih desetak godina terapija uništenja ćelija raka obavlja se pod izravnim snopom masivnih [[ion]]a iz [[Akcelerator čestica|akceleratora]]. Za razliku od gama-zraka, koje dijele svoju energiju podjednako na zdravo i nezdravo tkivo, masivne čestice poput [[proton]]a i [[alfa-čestica]] ostavljaju svoju energiju neposredno tamo gdje se zaustave. Ako se energija prikladno odabere, najveći dio energije može se ostaviti u nezdravom tkivu, a ne u zdravom tkivu. ===Određivanje starosti=== Tehnika određivanja omjera radioaktivnih [[izotop]]a u odnosu na referentni [[izotop]], procjenjuje starost datog materijala. U datiranju tragova proteklih događaja, istraćivani su mnogi izotopi. [[Ugljik-14]] se proizvodi u gornjim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. To se događa kad [[neutron]] udari u [[dušik]]-14 i izbaci [[proton]]. Izotop ugljik-14 se prenosi kao [[Ugljik (IV) oksid|CO₂]] kroz biljke i životinje. Ako se utvrdi današnji omjer ugljika-14 u odnosu na ugljik-12, to bi odgovaralo starosti od oko jedan bilion godina. Omjer je isti za sva živa bića. Jednom kad živi organizam umre, isključuje se iz biociklusa i više nije u stanju izmjenjivati ugljik s okolinom. Izotop ugljik-14 je radioaktivan s vremenom poluraspada od 5.730 godina. To znači da će nakon 5.730 godina ostati polovina početne količine izotopa, a nakon 11.460 godina samo četvrtina. Ako se pouzdano odredi omjer dvaju izotopa, može se odrediti starost organskog materijala [[Datiranje ugljikom-14|datiranjem ugljikom-14]]. Za nežive materijale druge se metode koriste. Izotop [[kalij]]-40 se raspada, s vremenom poluraspada od 1,3 x 10⁹ godina, u [[argon]]-40 koji se hvata u stijenama. Iz omjera broja izotopa argona-40 koji izlaze iz [[kalij|kalija-40]] i broja izotopa kalija-40 koji su ostali u stijeni može se odrediti starost stijene. I starost [[galaksija|galaksije]] i [[Zemlja|Zemlje]] mogu se odrediti na sličan način. Pronađeno je da je starost Zemljine galaksije između 10 i 20 milijardi godina, a Zemlje oko 4,6 milijardi godina. Za [[Svemir]] se vjeruje da je star oko 15 milijardi godina. ===Primjena u industriji=== Primjene radioizotopa u [[Industrija|industriji]] su mnogobrojne. Kako s debljinom nekog materijala opada količina gama-zračenja, to je moguće odrediti debljinu materijala određivanjem opadanja gama zračenja. To se koristi u industriji kao što je: * [[automobil]]ska industrija, za testiranje kvalitete [[čelik]]a i prikladne debljine [[aluminij]]a i drugih materijala * [[zrakoplovstvo]], za testiranje [[Mlazni motor|mlaznih motora]] * konstrukciji, za određivanje [[gustoća|gustoće]] materijala cesta na površini i ispod površine * industriji nafte, plina i rudarstva * dizala i žičara, testiranje kablova. Izotop [[kalifornij]]a-252 (neutronski emiter) koristi se za aktiviranje drugih izotopa neutronima, kojima se provjerava prtljaga putnika u [[zrakoplov]]ima na eventualne eksplozive. Zanimljiva primjena radioizotopa je u [[umjetnost]]i. Vrlo su korisne u identificiranju hemijskih elemenata u kovanicama i drugim eksponatima. Neutronska raspršenja su se dokazala kao dobar alat za istraživanje molekulske strukture i gibanja molekula. Akceleratori i reaktori proizvode spore neutrone prikladnih talssih dužina za prepoznavanje strukture molekuka [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]]. ===Deminiranje=== Ratovi se vode po cijeloj Zemlji, a minska polja se koriste redovito za razdvajanje neprijatelja u ratu. Slično kod traženja eksploziva kod avio prtljag radi se i s minskim poljima. Pomoći takvih detektora razminirfane su velike površine [[BiH|Bosne i Hercegovine]], uklanjanjem eksplozivnih sredstava zaostalih iz perioda 1992-1995, pa i iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ===Radioaktivni izvori energije=== Dugoživući izvori energije su potrebni za uređaje koji su na duže vrijeme daleko i nedostupni (npr. vještački sateliti). Birajući radioaktivne elemente koji imaju veća vremena poluraspada, mogu se napraviti dugoživući izvori energije. Između mnogih, dobri primjeri su [[plutonij]]-238 (87,7 godina) i [[kurij]]-244 (18,1 godina). Već nekoliko grama takvih izotopa daje intenzivan izvor topline sve do nekoliko stotina [[vat]]i. [[Naučni odbor Ujedinjenih nacija za efekte atomskog zračenja]] (UNSCEAR) precizirao je tipove izloženosti ljudi. {| class="wikitable" |+ Tip izloženosti radijaciji <br> |- | bgcolor="#dfffdf" colspan="3" | '''Javna izloženost''' |- | rowspan=10 | Prirodni izvori || rowspan=2 | Uobičajene pojave || [[Kosmičko zračenje]] |- | [[Radijacija tla]] |- | rowspan=8 | Poboljšani izvori || [[Vađenje metala]] i [[topljenje]] |- | Industrija [[fosfat]]a |- | [[Rudarstvo uglja]] i proizvodnja električne energije iz uglja |- | Bušotine [[Nafta|nafte]] i [[plin]]a |- | [[Rijetki zemni minerali|Rijetki zemni]] i industrija [[titan-dioksid]]a |- | Industrija [[cirkonij]]a i [[keramički materijali|keramike]] |- | Primjena [[radij]]a i [[torij]]a |- | Ostale situacije izloženosti |- | rowspan=5 | Antropogeni izvori || rowspan=3 | Miroljubive svrhe ||Proizvodnje [[Nuklearna energija|nuklearne energije]] |- | Transport nuklearnog i radioaktivnog materijala |- | Primjena koja nije nuklearna energija |- | rowspan=2 | Vojne svrhe || [[Nuklearne probe]] |- | Ostaci u životnoj sredini. [[Nuklearni otpad]] |- | colspan=3| Historijske situacije |- | colspan=3| Izloženost nesrećama |- | bgcolor="#dfffdf" colspan="3" | '''Radno izlaganje zračenju''' |- | rowspan=4 | Prirodni izvori || || Izlaganje kosmičkim zracima [[vazduhoplovne posade]] i [[astronaut|svemirske posade]] |- | || Izloženost u ekstrakcijskoj i prerađivačkoj industriji |- | || Industrije za vađenje plina i nafte |- | || Izloženost radonu na radnim mjestima, osim u rudnicima |- | rowspan=5 | Antropogeni izvori|| rowspan=4 |Miroljubive svrhe || Industrija nuklearne energije |- | [[Radiologijs|Medicinska upotreba radijacije]] |- | Industrijska upotreba radijacije |- |Razne upotrebe |- | Vojne svrhe || Ostali izloženi radnici |- | colspan=3| <small>Izvor: [http://www.unscear.org/docs/reports/2008/09-86753_Report_2008_Annex_B.pdf UNSCEAR 2008 Annex B] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120181038/http://www.unscear.org/docs/reports/2008/09-86753_Report_2008_Annex_B.pdf |date=20. 1. 2012 }} retrieved 2011-7-4</small> |} ==Također pogledajte== *[[Radioaktivnost]] *[[Neionizirajuće zračenje]] == Reference == {{reflist}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.nrc.gov The Nuclear Regulatory Commission] regulates most commercial radiation sources and non-medical exposures in the US: *[http://toxnet.nlm.nih.gov/cgi-bin/sis/search/r?dbs+hsdb:@term+@na+@rel+ionizing+radiation NLM Hazardous Substances Databank – Ionizing Radiation] *United Nations Scientific Committee on the Effects of Atomic Radiation 2000 Report [http://www.unscear.org/unscear/en/publications/2000_1.html Volume 1: Sources], [http://www.unscear.org/unscear/en/publications/2000_2.html Volume 2: Effects] *[http://www.npl.co.uk/educate-explore/posters/ionising-radiation/ Beginners Guide to Ionising Radiation Measurement] *{{Cite web|url=http://www.xrayrisk.com|title=XrayRisk.com : Radiation Risk Calculator. Calculate Radiation Dose and Cancer Risk|author=Mike Hanley}} (from CT scans and xrays). *[http://www.x-raysafety.com/rad-safety.htm Free Radiation Safety Course] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180416160511/http://www.x-raysafety.com/rad-safety.htm |date=16. 4. 2018 }} *[http://www.radiationanswers.org Health Physics Society Public Education Website] *[https://web.archive.org/web/20040623102755/http://www.ornl.gov/sci/env_rpt/aser95/appa.htm Oak Ridge Reservation] Basic Radiation Facts {{Radijacija}} {{commonscat| Ionizing Radiation}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Ionizing Radiation}} [[Kategorija:Ionizirajuće zračenje| ]] [[Kategorija:Kancerogeni]] [[Kategorija:Mutageni]] [[Kategorija:Radioaktivnost]] [[Kategorija:Radiobiologija]] [[Kategorija:Zaštita od zračenja]] [[Kategorija:Nuklearna fizika]] [[Kategorija:Zračenje]] [[Kategorija:Radionuklidi]] 3o7lfuboapbwpv1s4kk8y42z7o4bwwp 0 472467 3712827 3687970 2025-06-06T19:52:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712827 wikitext text/x-wiki [[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg|360px|thumb|Kosmički [[fluks]] naspram energije čestica]] '''Kosmičko zračenje''' je emisija visokoenergetskih [[proton]]a i [[atomsko jezgro|atomskih jezgara]] koji se kreću kroz svemir gotovo [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]. Potiču od Sunca, izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] u njegovoj ,<ref>{{cite book | last=Sharma | title=Atomic And Nuclear Physics | date=2008 | publisher=Pearson Education India | isbn=978-81-317-1924-4 | page=478 }}</ref> udaljenim galaksijama.<ref>{{cite web | title=Detecting cosmic rays from a galaxy far, far away | url=https://www.sciencedaily.com/releases/2017/09/170921141257.htm | work=Science Daily | date=21. 9. 2017 | access-date=26. 12. 2017 }}</ref> Otkrio ih je [[Victor Francis Hess|Victor Hess]] 1912., u eksperimentima s balonima. Direktno mjerenje kosmičkih zraka, posebno pri nižim energijama, postalo je moguće od lansiranja prvih satelita, krajem 1950-ih. Detektori čestica, slični onima koji se koriste u nuklearnoj i fizici visokih energija, koriste se na satelitima i svemirskim sondama za istraživanje kosmičkih zraka.<ref>{{cite book | title=Earth System: History and Natural Variability Volume I | chapter= Cosmic Influences on the Earth | editor=Vaclav Cilek | date=2009 | publisher=Eolss Publishers | isbn=978-1-84826-104-4 | url=https://www.eolss.net/ebooklib/bookinfo/earth-system-history-natural-variability.aspx | page=165 }}</ref> Nakon udara sa [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kosmički zraci mogu proizvesti [[vazdušni pljusak (fizika)|pljuskovi sekundarnih čestica]] koji ponekad dođu do [[Zemljina kora|površine]]. Podaci iz [[Fermi gama-svemirski teleskop|Fermi svemirskog teleskopa]] (2013)<ref name=ackermann-2013>{{cite journal | volume=339 | pages=807–811 | title=Detection of the Characteristic Pion-Decay Signature in Supernova Remnants | date=15. 2. 2013 | doi=10.1126/science.1231160 | issue=6424 | last1=Ackermann | first1=M. | last2=Ajello | first2=M. | last3=Allafort | first3=A. | last4=Baldini | first4=L. | last5=Ballet | first5=J. | last6=Barbiellini | first6=G. | last7=Baring | first7=M. G. | last8=Bastieri | first8=D. | last9=Bechtol | first9=K. | journal=Science |arxiv = 1302.3307 |bibcode = 2013Sci...339..807A | last10=Bellazzini | first10=R. | last11=Blandford | first11=R. D. | last12=Bloom | first12=E.D. | last13=Bonamente | first13=E. | last14=Borgland | first14=A. W. | last15=Bottacini | first15=E. | last16=Brandt | first16=T. J. | last17=Bregeon | first17=J. | last18=Brigida | first18=M. | last19=Bruel | first19=P. | last20=Buehler | first20=R. | last21=Busetto | first21=G. | last22=Buson | first22=S. | last23=Caliandro | first23=G. A. | last24=Cameron | first24=R. A. | last25=Caraveo | first25=P. A. | last26=Casandjian | first26=J. M. | last27=Cecchi | first27=C. | last28=Celik | first28=O. | last29=Charles | first29=E. | last30=Chaty | first30=S. | display-authors=29 | pmid=23413352 }}</ref> protumačeni su kao dokaz da značajan dio primarnih kosmičkih zraka potiče od eksplozija [[zvijezda]] [[supernova]].<ref name=pinholster-2013>{{cite web | url= http://www.aaas.org/news/releases/2013/0214_supernova_cosmicrays.shtml | title=Evidence Shows that Cosmic Rays Come from Exploding Stars | author=Ginger Pinholster | date=13. 2. 2013 }}</ref>[[Aktivna galaktička jezgra]] također proizvode kosmičke zrake, na osnovu zapažanja [[neutrino]] i [[gama-zraka]] iz [[blazar]]a [[TXS 0506 + 056]] u 2018.<ref name="nature">{{cite journal |title= Acceleration of petaelectronvolt protons in the Galactic Centre |author= HESS collaboration |journal= [[Nature]] |volume=531 |issue= 7595 |doi= 10.1038/nature17147 |year=2016 |arxiv = 1603.07730 |bibcode= 2016Natur.531..476H |pages= 476–479 |pmid= 26982725 }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Collaboration|first=IceCube|date=12. 7. 2018|title=Neutrino emission from the direction of the blazar TXS 0506+056 prior to the IceCube-170922A alert|journal=Science|volume=361|issue=6398|language=en|pages=147–151|doi=10.1126/science.aat2890|issn=0036-8075|pmid=30002248|bibcode=2018Sci...361..147I|arxiv=1807.08794}}</ref> Izrazito brzi razvoj tehnike i instrumenata nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (usavršeni [[detektor]]i, [[radio teleskop]]i, [[balon]]i i [[vještački satelit|satelit]]i, [[elektronika|elektronski uređaji]]) omogućio je daljnje [[istraživanje]] kosmičkog zračenja. Pritom su se prvenstveno proučavali uvjeti stvaranja primarnog zračenja tako visoke energije i visokoenergetski [[Subatomska čestica|subatomski procesi]], od kojih su mnogi prvi put opaženi upravo kod kosmičkog zračenja. Međutim, podrijetlo kosmičkog zračenja nije do danas potpuno razjašnjeno. Kosmičko zračenje može biti primarno i sekundarno. Primarno zračenje, koje dolazi iz svemira do [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], sastoji se od [[atomsko jezgro|atomskih jezgara]]. Većinu (oko 90%) čine [[proton]]i, zatim (oko 10%) [[helij]]eva jezgra, a tek neznatan dio ostala lahkea atomska jezgra elemenata do, uključivo, [[gvožđe|gvožđa]]. Energija primarnog zračenja doseže i do 10¹⁸ [[eV]]. Sekundarno kosmičko zračenje nastaje sudarom primarnog zračenja s jezgrima koja se nalaze u atmosferi. Takvim sudarima stvaraju se [[mezon]]i, hiperoni i različite nuklearne čestice, pa i [[radioizotop]]i elemenata, naprimjer ugljikov radioizotop [[Ugljik-14|¹⁴C]], nastao od [[dušik]]a¹⁴N. Nabijeni π-[[mezon]]i pretvaraju se u stabilnije μ-mezone, koji čine glavninu sekundarnog zračenja na Zemljinoj površini. Neutralni π-mezoni pretvaraju se u [[Gama-čestica|γ-zrake]], koje mogu dalje proizvesti parove [[elektron]]–[[pozitron]], a ovi opet stvaraju nove visokoenergetske [[foton]]e, koji su izvor daljnjih parova elektron-pozitron. Tako nastaju kaskadne reakcije, koje su izvor takozvanih pljuskova kosmičkih zraka, koje je prvi opisao talijanski fizičar [[Bruno Rossi]]. == Objašnjenje == Ako se negdje izvan zgrade, na otvorenom prostoru, nalazi nabijeni [[elektroskop]], nakon izvjesnog vremena će se sam od sebe isprazniti. Čak i onda kada se nabijeni elektroskop stavi u posudu od [[Olovo (element)|olova]], on će se poslije nekog vremena sam od sebe isprazniti. Po tome se zaključuje da [[Ionizacija|ionizaciju]] zraka, zbog koje se elektroskop isprazni, izazivaju neke vrlo prodorne zrake koje potiču iz [[svemir]]a, pa se po tome nazivaju kosmičkim zrakama. Da bi se utvrdilo porijeklo tih zraka, vršeni su ekspertimenti u moru, zraku i na kopnu. Pokusi su pokazali da je [[ionizacija]] zraka to veća što je veća [[nadmorska visina]] iznad površine Zemlje. To je bila potvrda da te zrake potiču iz svemira. Ustanovilo se da [[Jačina zračenja|jačina kosmičkih zraka]] na površini Zemlje ovisi o [[Geografskn širina|geografskoj širini]], da je količina tih zraka najmanja na [[ekvator]]u i da raste prema većim zemljopisnim širinama (prema polovima Zemlje, Sjeverni i Južni pol). To se tumači uticajem [[Zemljino magnetno polje|geomagnetnog polja]] na [[Električni naboj|električno nabijene čestice]] kosmičkog zračenja. Ispitivanjem tih zraka se ustanovilo da u njima ima pozitivno i negativno nabijenih čestica i da su one materijalne zrake, to jest da su sastavljene od sitnih [[Elementarna čestica|čestica]] koje nose električni naboj. Danas se pretpostavlja da kosmičke zrake nastaju pri velikim promjenama [[elektromagnet]]skih polja Sunca i zvijezda kao posljedica snažnih [[erupcija]]. Tako jaka polja daju električki nabijenim česticama koje se stvaraju kod erupcija, brzine, približno jednake [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]], pa čestice odu u svemir. Energija kosmičkih zraka dostiže do 10¹⁶ [[eV]]. Zbog te energije kosmičke zrake imaju veliku prodornost. Pozitivne čestice u kosmičkim zrakama su [[pozitron]]i. Kad elektroni i pozitroni u kosmičkim zrakama prolaze kroz prostor, razbijaju atomska jezgra materije kojom je prostor ispunjen. Kod svakog sudara dolazi do emisije [[gama-zraka]]. Gama-zrake šire se dalje u prostor, a kod sudara s [[atomsko jezgro|atomskim jezgrom]] nastaje jedan par [[elektron]]–pozitron. Naime, u kosmičkim zrakama nalaze se [[foton]]i velike energije ''h∙ν''. Energija fotona pretvara se u masu ''m_p'' pozitrona i masu ''m_e'' elektrona, te je: :<math> h \cdot \nu = m_p \cdot c^2 + m_e \cdot c^2 </math> gdje je ''m_p'' = ''m_e''. Kod prodora kosmičkih zraka kroz olovo utvrđeno je da u njima postoje čestice čija je masa veća od mase elektrona, a manja od mase protona. To su [[mezon]]i. === Kosmičke čestice === Kosmičke zrake su energetske električki nabijene [[subatomska čestica|subatomske čestice]], koje dolaze iz vanjskog [[svemir]]a i sudaraju se sa [[Zemljina atmosfera|Zemljinom atmosferom]]. One mogu stvoriti sekundarne čestice ([[spalacija]]) koje mogu proći Zemljinu površinu, pa i dublje. Kosmičke zrake su iste čestice koje se kao stabilni dijelovi atoma, mogu pronaći na Zemlji: [[proton]]i, [[atomsko jezgro|atomskog jezgra]] ili [[elektron]]i. To su slične čestice koje kruže unutar [[akcelerator čestica|akceleratora čestica]], s tom razlikom da su energije kosmičkih zraka veće. Pojam "zrake" dolazi iz ranih dana istraživanja [[Radijacija|radijacije]], kada se bila koja struja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirane radijacije]] opisivana pojmom "zrake". U to vrijeme kada su nazvane kosmičke zrake, još se nije poznavala njihova priroda i pretpostavljalo se da bi mogle biti oblik [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], kao [[Gama-čestica|γ-zrake]]. Čestice kosmičkih zraka dolaze pojedinačno, ne u obliku zraka – iako jedna čestica može stvoriti “pljusak” puno sekundarnih čestica. Danas se priroda čestica kosmičkih zraka treba naglasiti, tako da bi ih bilo korektnije zvati '''kosmičke čestice'''. Oko 89% dolazećih kosmičkih zraka su jednostavni [[proton]]i (jezgro vodika), 10% su jezgra [[helij]]a ([[alfa-čestica|alfa-čestice]]) i 1% su teži elementi. Te jezgre vodika i helija čine 99% kosmičkih zraka. Pojedinačni elektroni (poput [[beta-čestica]]) čine ostalih 1% galaktičkih kosmičkih zraka – to su kosmičke zrake koje dolaze izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]]. Još uvijek je nepoznato odakle ti elektroni dolaze i zašto imaju ubrzanje manje od atomskih jezgara.<ref>{{cite web | author= Mewaldt, Richard A. | year= 1996 | title= Cosmic Rays | publisher= California Institute of Technology | url= http://www.srl.caltech.edu/personnel/dick/cos_encyc.html | access-date= 22. 2. 2021 | archive-date= 30. 8. 2009 | archive-url= https://web.archive.org/web/20090830191145/http://www.srl.caltech.edu/personnel/dick/cos_encyc.html | url-status= dead }}</ref> Porijeklo kosmičkih zraka je različito, jer jedan dio dolazi od [[Sunce|Sunca]], kao i od ostalih [[zvijezda]], a drugi dio od nepoznatih događaja iz najudaljenijih dijelova vidljivog [[svemir]]a. Kosmičke zrake imaju energiju veću od 10²⁰ [[eV]], puno veću nego što stvara [[akcelerator čestica]] – 10¹² do 10¹³ eV.<ref> {{cite journal |author=L. Anchordoqui, T. Paul, S. Reucroft, J. Swain |year=2003 |title=Ultrahigh Energy Cosmic Rays: The state of the art before the Auger Observatory |journal=International Journal of Modern Physics A |volume=18 |issue=13|pages=2229 |doi=10.1142/S0217751X03013879 |arxiv=hep-ph/0206072 }}</ref> Kosmičke zrake imaju najznačajniju ulogu u stvaranju [[litij]]a, [[berilij]]a i [[bor (element)|bora]] u svemiru, u procesu koji se zove nukleosinteza. One stvaraju neke [[radioizotop]]e na Zemlji, kao [[ugljik-14]]. U historiji fizike, značajne su jer uz njihove reakcije došlo se do otkrića [[pozitron]]a, [[mion]]a i [[pion]]a (pi-[[mezon]]a). Zračenje kosmičkih zraka je najvećim dijelom sastav prirodnog pozadinskog zračenja na površini Zemlje i jako se teško zaštiti od njega, tako da je to jedan od najvećih problema za međuplanetarna putovanja. [[datoteka:PositronDiscovery.jpg|mini|300 px|desno|Prva ikad napravljena slika [[pozitron]]a.]] == Sastav == Kosmičke zrake imaju dva tipa: * '''galaksijske kosmičke zrake''' ('''GC '' ') i '''vangalaksijske kosmičke zrake''', tj. visokoenergetske čestice porijeklom izvan Sunčevog sistema, i * '''[[solarna čestica|solarne čestice]]''', visokoenergetske čestice (pretežno protoni) koje sunce emitira, prvenstveno u [[događaj solarnih čestica|sunčevim erupcujama]]. Međutim, termin "kosmička zraka" često se koristi tako da se odnosi samo na ekstrasolarni tok. [[Datoteka:Atmospheric Collision.svg |right | 400px | thumb | Primarna kosmička čestica sudara se s molekulom atmosfere, stvarajući [[Zračni plusak (fizika)|zračni pljusak]].]] {{multiple image | align = left | direction = vertical | header = Mesec u kosmičkim zracima | height = 220 | image1 = Triple Jupiter Eclipse.jpg| alt1 = Trostruka Mjesečeva sjena na Jupiteu | caption1 = Trostruka [[Mjesec|Mjesečeva]] sjena na [[Jupiter]]u | image2 = Moon egret.jpg | alt2= Mjesec kakav se vidi u gama zracima | caption2 = Mjesec na ''Compton Gamma Ray Observatory'', u gama zracima s energijom većom od 20 &nbsp;MeV. Proizvode se bombardiranjem kosmičkih zraka na njenoj površini.<ref>{{cite web |date=1. 8. 2005 |title=EGRET detection of gamma rays from the Moon |url=http://heasarc.gsfc.nasa.gov/docs/cgro/epo/news/gammoon.html |publisher=[[NASA]] |department=[[GSFC]] |access-date=11. 2. 2010}}</ref> }} Kombinirani efekti svih navedenih faktora doprinose kretanju kosmičkih zraka na površinu Zemlje. Sljedeća tabela prikazuje participativnefrekvencije koje dosežu na lanetu <ref>{{cite web |url=http://www.auger.org/cosmic_rays/faq.html#how_many |title=How many? |series=Cosmic rays |publisher=Pierre Auger Observatory |website=Auger.org |access-date=17. 8. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012090629/http://www.auger.org/cosmic_rays/faq.html#how_many |archive-date=12. 10. 2012}}</ref> and are inferred from lower energy radiation reaching the ground.<ref>{{cite web |url=https://www.auger.org/index.php/cosmic-rays/cosmic-ray-mystery |title=The mystery of high-energy cosmic rays |publisher=Pierre Auger Observatory |website=Auger.org |access-date=22. 2. 2021 |archive-date=8. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308042139/https://www.auger.org/index.php/cosmic-rays/cosmic-ray-mystery |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" |+ Relativne energije čestica i brzine kosmičkih zraka |- !scope="col"| Enerija čestice ([[Elektronvolt|eV]]) !scope="col"| Stopa čestice⁻²s⁻¹ |- !scope="row"|1 x 10⁹ ([[GeV]]) |1×10⁴ |- !scope="row"|1 x 10¹² ([[TeV]]) | 1 |- !scope="row"|1 x 10¹⁶ (10&nbsp;[[PeV]]) |1×10⁻⁷ (nekoliko puta godišnje) |- !scope="row"|1 x 10²⁰ (100&nbsp;[[EeV]]) |1×10⁻¹⁵ (jednom u stoljeću) |- |} Kosmičke zrake se mogu podijeliti na primarne i sekundarne. Galaktičke kosmičke zrake koje dolaze do [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] su primarni izvor. One zatim reagiraju s [[Međuzvjezdana materija|međuzvjezdanom materijom]] i stvaraju sekundarne kosmičke zrake. [[Sunce]] isto emitira niskoenergetske kosmičke zrake, koje su povezane sa [[Sunčeva baklja|Sunčevim bakljama]]. Teži elementi kosmičkih zraka, kao što su jezgra [[ugljik]]a i [[kisik]]a, sudaraju se s međuzvjezdanom materijom i lome se na lakše jezgre – [[litij]], [[berilij]] i [[bor (element)|bor]]. Pored toga, još teža jezgra, kao što su [[gvožđe]] i [[nikl]], kada se sudaraju s međuzvjezdanom materijom, nastaju ioni [[skandij]]a, [[titanij]]a, [[vanadij]]a i [[mangan]]a. Od primarnih kosmičkih zraka, koji potiču izvan Zemljine atmosfere, oko 99% su jezgra dobro poznatih atoma (lišenih elektronske ljuske), a oko 1% usamljeni elektroni (to jest, jednsn tip [[beta čestica]]). Od jezgara, oko 90% su jednostavni [[proton]]i (tj. jezgra vodika); 9% su [[alfa čestice]], identične jezgrima [[helij]]a, a 1% su jezgra težih elemenata, nazvanih [[HZE ioni]].<ref name=goddard-2012>{{cite web |url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html |title=What are cosmic rays? |publisher=NASA, Goddard Space Flight Center |access-date=31. 10. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121028154200/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html |archive-date=28. 10. 2012 }} [http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080140/http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html |date=4. 3. 2016 }}</ref><ref name=dembinski-2017>{{cite journal |title= Data-driven model of the cosmic-ray flux and mass composition from 10 GeV to 10^11 GeV |author= H. Dembinski |display-authors=etal |journal= Proceedings of Science |volume=ICRC2017 |doi= 10.22323/1.301.0533 |year=2018}}</ref><ref>{{cite web |title=Cosmic Rays |url=https://imagine.gsfc.nasa.gov/science/toolbox/cosmic_rays1.html |website=National Aeronautics and Space Administration |publisher=Nasa |access-date=23. 3. 2019}}</ref> === Različite količine kosmičkih zraka === Kada tok kosmičkih zraka ulazi u gornji sloj Zemljine atmosfere, količina emisije na Zemljinu površinu, ovisi o dvije pojave: [[Sunčev vjetar|Sunčevom vjetru]] i [[Zemljino magnetno polje|Zemljinom magnetnom polju]]. Sunčev vjetar je raspršena magnetizirana [[plazma]], koja dolazi sa Sunca i koja može usporiti dolazeće kosmičke čestice, kao i odbiti neke čestice koje imaju energiju manju od 1 G[[eV]]. Količina Sunčevog vjetra je promjenjiva i ovisi o 11-godišnjem [[Sunčev ciklus|Sunčevom ciklusu]], tako da za vrijeme Sunčevog maksimuma, najmanja količina kosmičkih zraka dođe do Zemljine površine. Osim toga, Zemljino magnetno polje odbija i lomi jedan dio kosmičkih zraka, pa tako količina kosmičkih zraka koje padnu na Zemljinu površinu ovisi i o [[geografska širina|geografskoj širini]], [[geografska dužina|geografskoj dužini]] i [[azimut]]skom uglu. U smjeru istok-zapad, količina kosmičkih zraka se mijenja, zbog polarnosti Zemljinog magnetskog polja. Količina kosmičkih zraka na [[ekvator]]u je manja nego na polovima, zato što je i [[gustoća]] [[magnet]]nih linija rjeđa na polovima. Magnetski polovi ne podudaraju se sa geografskim polovima ([[magnetna deklinacija]]). Na velikoj udaljenosti od Sunca, otprilike 94 [[astronomska jedinica|astronomske jedinice]], dokle seže [[heliosfera]], postoji područje do kojeg stiže Sunčev vjetar i s nadzvučne brzine prelazi ispod brzine zvuka, pa se stvara “krajnji udar Sunčevog vjetra”. Između krajnje granice heliosfere, zvane heliopauza i “krajnjeg udara Sunčevog vjetra”, nalazi se područje '''Sunčeva ravnica''' , koje smanjuje energiju kosmičkih zraka za 90%. ==Posmatranje== [[Slika:VERITAS_array.jpg||thumb|600px|center|<div style="text-align:center;">Niz vazdušnih teleskopa tipa Cherenkov VERITAS</div>]] Jezgra atoma koje čine kosmičke zrake, mogu putovati velike udaljenosti do Zemlje, zbog male gustoće materije u svemiru. Kada stignu do Zemlje, atomska jezgra snažno udaraju u jezgra atmosferskih plinova. Ti sudari, zvani pljusak subatomskih čestica, stvaraju pione (pi-mezone) i K-mezone, nestabilne [[mezon]]e koji brzo prelaze u [[mion]]e. Mioni ne reagiraju s atmosferom i dodatno zbog vremenske dilatacije, oni lahko stižu do Zemljine površine i čak mogu prodrijeti do unutrašnjosti plitkih rudnika. Mioni su uključeni u [[ionizirajuće zračenje]], pa se lahko mogu otkriti pom oću [[Maglena komora|Wilsonove komore]]. Kosmičke zrake koje se sudaraju izvan Zemljine atmosfere, s elementima težim od vodika i helija, mogu se otkriti s visokoenergetskim emisijama [[gama-čestica]], koristeći [[Gama astronomija|teleskope s gama-česticama]]. Kosmičke zrake se mogu otkriti ako prolaze kroz detektor čestica, koji se nalaze na satelitima ili balonima, na velikim visinama. Detektor čestica sastoji se od dvije ploče polikarbonatske plastike, koje se diretno izlažu kosmičkom zračenju. Nakon povratka u laboratoriju, ploče se polijevaju rastvorom tople [[Natrij-hidroksid|natrijeve baze]] (NaOH), dok se ne pojave mali stožasti zarezi. Ako se promatra pod [[mikroskop]]om, može se utvrditi i [[električni naboj]] i energija čestice. Kod [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]], koristi se detektor čestica.<ref name="FPW"> {{cite book |author=R.L. Fleischer, P.B. Price, R.M. Walker |year=1975 |title=Nuclear tracks in solids: Principles and applications |url=https://archive.org/details/bub_gb_yfTBvben3GoC |page= |publisher=University of California Press |isbn= }}</ref> == Interakcija sa Zemljinom atmosferom == [[Slika:HessKol.jpg|280px|thumb| Porast ionizacije sa nadmorskom visinom: izmjerili Hessom 1912. (lijevo) i Kolhörsterom (desno)]] [[Slika:PIA16938-RadiationSources-InterplanetarySpace.jpg|280px|thumb| Izvori ionizujućeg zračenja u međuplanetarnom prostoru]] [[Slika:Shockfrontacceleration.svg|thumb|280px|Ubrzanje fronta šoka (teorijski model za supernove i aktivna galaksijska jezgra): <br>Incidentni proton ubrzava se između dva fronta šoka do energije visokoenergetske komponente kosmičkih zraka.]] [[Slika:PIA17601-Comparisons-RadiationExposure-MarsTrip-20131209.png|thumb|250px|Usporedba doza zračenja, uključujući količinu otkrivenu na putovanju od Zemlje do Marsa putem RAD-a na MSL-u (2011–2013).<ref name="SCI-20130531a">{{cite journal |last=Kerr |first=Richard |title=Radiation Will Make Astronauts' Trip to Mars Even Riskier |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-05-31_340_6136/page/1031 |date=31. 5. 2013 |journal=Science |volume=340 |page=1031 |doi=10.1126/science.340.6136.1031 |issue=6136 |pmid=23723213|bibcode=2013Sci...340.1031K }}</ref><ref name="SCI-20130531b">{{cite journal |title=Measurements of Energetic Particle Radiation in Transit to Mars on the Mars Science Laboratory |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-05-31_340_6136/page/1080 |journal=Science |date=31. 5. 2013 |volume=340 |pages=1080–1084 |doi=10.1126/science.1235989 |pmid=23723233 |author=Zeitlin, C. |issue=6136 |last2=Hassler |first2=D. M. |last3=Cucinotta |first3=F. A. |last4=Ehresmann |first4=B. |last5=Wimmer-Schweingruber |first5=R. F. |last6=Brinza |first6=D. E. |last7=Kang |first7=S. |last8=Weigle |first8=G. |last9=Bottcher |first9=S. | display-authors=8 |bibcode = 2013Sci...340.1080Z }}</ref><ref name="NYT-20130530">{{cite news |last=Chang |first=Kenneth |title=Data Point to Radiation Risk for Travelers to Mars |url=https://www.nytimes.com/2013/05/31/science/space/data-show-higher-cancer-risk-for-mars-astronauts.html |date=30. 5. 2013 |work=[[The New York Times]] |access-date=31. 5. 2013 }}</ref>]] Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kosmičke čestice se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom [[dušik]]a i [[kisik]]a, stvarajući slapove manjih čestica, zvane pljusak elementarnih čestica. Broj sekundarnih čestica koje nastaju nakon sudara jedne primarne čestice, može biti i na milijarde. Uglavnom nastaju [[pion]]i (pi-mezoni) i K-mezoni, nestabilni [[mezon]]i koji brzo prelaze u mione. [[Slika:Atmospheric Collision.svg|400px|mini|right|Kosmičko zračenje u atmosferi]] [[Slika:AirShower.svg|400px|mini|rigjht|Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kosmičke čestice se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom [[dušik]]a i [[kisik]]a, stvarajući slapove manjih čestica, zvane i pljusak elementarnih čestica.]] Kosmičke zrake stalno stvaraju i nestabilne izotope u Zemljinoj atmosferi, kao što je [[ugljik-14]]: :<math> \mathrm{p + ^{14}N \rightarrow n + ^{14}C}</math> Kosmičke zrake drže količinu ugljika-14 u atmosferi uglavnom stalnim (70 [[tona]]) u zadnjih 100.000 godina, sve do 1950-ih, kada se započelo s testiranjem [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Ta se činjenica koristi u [[arheologija|arheologiji]], za datiranje ugljikom-14 ili utvrđivanje starosti nekog nalaza. Produkti reakcije sekundarnih kosmičkih zraka i vijek trajanja: *[[tricij]] (12,3 godine) *[[berilij]]-7 (53,3 dana) *berilij-10 (1 600.000 godina) *[[ugljik]]-14 (5.730 godina) *[[natrij]]-22 (2,6 godina) *natrij -24 (15 sati) *[[magnezij]]-28 (20,9 sati) *[[silicij]]-31 (2,6 sati) *silicij-32 (101 godina) *[[fosfor]]-32 (14,3 dana) *[[sumpor]]-35 (87,5 dana) *sumpor-38 (2,8 sati) *[[hlor]]-34 (32 min) *hlor-36 (300.000 godina) *hlor-38 (37,2 min) *hlor-39 (56 min) *[[argon]]-39 (269 godina) *[[kripton]]-85 (10,7 godina) ==Istraživanje == Detektori kosmičkih zraka se postavljaju na Zemlji, u svemirskim letilicama ([[Voyager 1]],[[Voyager 2]], [[Cassini-Huygens]], [[SOHO]]) i u balonima. [[Slika:Atmospheric_Collision.svg|thumb|Primarna kosmička čestica se sudara s molekulom atmosfere stvarajući zračni pljusak.]] [[Slika:SpaceEnvironmentOverview_From_19830101.jpg| thumb|Pregled svemirskog okruženja pokazuje odnos između sunčeve aktivnosti i galaksijskih kosmičkih zraka]] ==Historija== [[Slika:Pacini_measurement.jpg|thumb|260px| Pacinijevo mjerenje 1910]] Nakon što je [[Antoine Henri Becquerel]], 1896., otkrio [[radioaktivnost]], vjerovalo se da kosmičke zrake dolaze iz zemlje, od zračenja radioaktivnih elemenata kao što je [[radon]]. U 1909., Theodor Wulf razvio je elektrometar, uređaj koji je mjerio stvaranje [[ion]]a, u zatvorenom spremniku. U 1912. [[Victor Franz Hess]] stavio je elektrometar u balon, koji je podignuo na 5.300 [[metar]]a, otkrivši da se zračenje pojačalo za otprilike 4 puta nego na površini Zemlje.<ref> {{cite journal |author=D. Pacini |year=1912 |title=La radiazione penetrante alla superficie ed in seno alle acque |journal=Il Nuovo Cimento, Series VI |volume=3 |pages=93–100 |doi=10.1007/BF02957440 }} : Prevedeno i komentirano u citatu arhivaTranslated and commented in cite arxiv {{cite journal |author=A. de Angelis |year=2010 |title=Penetrating Radiation at the Surface of and in Water |class=physics.hist-ph |arxiv=1002.1810 </ref> Pojam kosmičke zrake stvorio je [[Robert Andrews Millikan]], koji je dokazao da one dolaze izvan Zemljine atmosfere. Zatim su Gottlieb i [[James Van Allen|Van Allen]] 1948. dokazali su da se primarne kosmičke zrake uglavnom sastoje od protona i nešto jezgru helija (alfa-čestice) i sasvim malim udjelom teških atomskih jezgri. ==Djelovanje== ===Promjene u atmosferi=== Kosmičke zrake u atmosferi ioniziraju molekule dušika i kisika, što vodi do brojnih reakcija. Jedna od rnjih vodi do [[ozonska rupa|ozonskih rupa]], ali taj udio je puno manji od uticaja [[freon]]a. ===Uticaj na ljude=== Kosmičke zrake čine udio godišnje radijacije na ljude. Na primjer, u Australiji je ukupno prirodno zračenje na ljude 2,3 [[Sievert (jedinica)|miliSieverta]], dok kosmičke zrake prosječno zrače na ljude 0,3 miliSieverta (13%).<ref>{{Cite web |url=http://www.arpansa.gov.au/pubs/baseline/bg_rad.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 2. 2021 |archive-date=17. 11. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20031117124002/http://www.arpansa.gov.au/pubs/baseline/bg_rad.pdf |url-status=dead }}</ref> Postoji niz inicijativa za istraživanje kosmičkih zraka, dolje navedenih. ==== Prizemni ==== {{div col}} * [[Akeno Armatura sa gigantskim zračnim tušem]] * [[Zrake čikaškog tuša]] * [[CHICOS]] * [[CLOUD]] * [[GAMMA]] * [[GROŽĐE-3]] * [[Cherenkovljev eksperiment vodene nadmorske visine|HAWC]] * [[Visokoenergetski stereoskopski sistem]] * [[Detektor kosmičkih zraka Fly's Eye visoke rezolucije]] * [[HEGRA]] * [[IceCube Neutrino Observatory|IceCube]] * [[KASCADE]] * [[MAGIC (teleskop)|MAGIC]] * [[MARIACHI]] * [[Milagro (eksperiment)|Milagro]] * [[Muonska tomografija|CRIPT]] * [[NMDB]] * [[Opservatorija Pierre Auger]] * [[QuarkNet#Studije kosmičkih zraka|QuarkNet]] * [[Svemirski brod Zemlja (detektor)|Svemirski brod Zemlja]] * [[Projekt niza teleskopa]] * [[Tunka eksperiment]] * [[VERITAS]] * [[Washington Coincidence Array]] {{div col end}} === Sateliti === * [[Korisni teret za istraživanje materije antimaterije i astrofiziku svetlih jezgara|PAMELA]] * [[Alfa magnetni spektrometar]] * [[Napredni istraživač kompozicije|ACE (Napredni istraživač kompozicije)]] * [[Voyager 1]] i [[Voyager 2]] * [[Cassini – Huygens]] * [[1. opservatorija za visoku energetsku astronomiju|HEAO 1]], [[opservatorija za Einstein|HEAO 2]], [[3. opservatorija za visoku energetsku astronomiju|HEAO 3]] * [[Fermi gama-svemirski teleskop]] * [[Solarna i heliosferska opservatorija]] * [[Interstellar Boundary Explorer]] * [[LUCID|Langton ultimativni detektor intenziteta kosmičkih zraka]] {{div col end}} ===Baloni === {{div col}} * [[BESS (eksperiment)|BESS]] * [[Napredni tanki ionizacijski kalorimetar]] * [[TRACER (detektor kosmičkih zraka)]] * [http://tiger.gsfc.nasa.gov TIGER] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120503185934/http://tiger.gsfc.nasa.gov/ |date=3. 5. 2012 }} * [[Energija i masa kosmičkih zraka]] (KREMA) * [[PERDaix]] *[http://adsabs.harvard.edu/abs/1995psu..reptR....B HEAT (Visokoenergetski teleskop antimaterije)])] {{div col end}} ===Uloga u okolinskom zračenju=== Kosmički zraci čine dio godišnje izloženosti zračenja ljudi na Zemlji, u prosjeku 0,39 mSv, od ukupno 3 mSv godišnje (13% ukupne pozadine) za Zemljinu populaciju . Međutim, pozadinsko zračenje kosmičkih zraka raste s nadmorskom visinom, sa 0,3 mSv godišnje za područja na morskom nivou na 1,0 mSv godišnje za veće gradove, povećavajući izloženost kosmičkom zračenju na četvrtinu ukupne izloženosti pozadinskom zračenju za stanovništvo navedenih gradova. Posade aviokompanija koje lete na velikim daljinskim rutama mogu biti izložene 2,2 mSv dodatnog zračenja svake godine zbog kosmičkih zraka, gotovo udvostručujući njihovu ukupnu izloženost ionizujućem zračenju. {| class="wikitable" |- ! Izvor!! Efektivna prosječna<br>godišnja doza !! Efektivna uobičajena <br> godišnja doza |- | Direktna jonizirajuća i fotonska komponenta ||<div style="text-align:center;">0,28|| |- | Neutronska komponenta||<center>0,10|| |- | Kosmički radionuklidi ||<center> 0,01|| |- | Ukupno kosmičko i kosmogeno zračenje ||<center>0,39 ||<center>0,3—1,0. <br>(Ovisno o nadmorskoj visini (od nivoa mora do vrhova planina |} </div> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- style="background:#ececec;" |+ Prosječna godišnja izloženost zračenju ([[milisievert]]i) |- ! colspan="2" |Radijacija ! colspan="2" |[[UNSCEAR]]<ref>UNSCEAR [http://www.unscear.org/docs/reports/2008/09-86753_Report_2008_Annex_B.pdf "Sources and Effects of Ionizing Radiation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120181038/http://www.unscear.org/docs/reports/2008/09-86753_Report_2008_Annex_B.pdf |date=20. 1. 2012 }} page 339 retrieved 29 June 2011</ref><ref>[[:ja:放射線医学総合研究所|Japan NIRS]] [http://www.aec.go.jp/jicst/NC/iinkai/teirei/siryo2010/siryo59/siryo1.pdf UNSCEAR 2008 report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225170651/http://www.aec.go.jp/jicst/NC/iinkai/teirei/siryo2010/siryo59/siryo1.pdf |date=25. 2. 2021 }} page 8 retrieved 29 June 2011</ref> ! Princeton<ref>Princeton.edu [http://web.princeton.edu/sites/ehs/osradtraining/backgroundradiation/background.htm "Background radiation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110609095603/http://web.princeton.edu/sites/ehs/osradtraining/backgroundradiation/background.htm |date=9. 6. 2011 }} retrieved 29 June 2011</ref> ! Wa stanje<ref>Washington state Dept. of Health [http://www.doh.wa.gov/ehp/rp/factsheets/factsheets-htm/fs10bkvsman.htm "Background radiation"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120502102254/http://www.doh.wa.gov/ehp/rp/factsheets/factsheets-htm/fs10bkvsman.htm |date=2. 5. 2012 }} retrieved 29 June 2011</ref> ! MEXT<ref>Ministry of Education, Culture, Sports, Science, and Technology of Japan [http://www.kankyo-hoshano.go.jp/04/04-1.html "Radiation in environment"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110322231148/http://www.kankyo-hoshano.go.jp/04/04-1.html |date=22. 3. 2011 }} retrieved 29 June 2011</ref> ! rowspan="2" | Napomena |- ! Tip !! Izvor!!Svjetski<br> prosjek !! Tipski raspon !! [[SAD]] !! SAD !![[Japan]] |- | rowspan="5" | Prirodno|| Zrak || 1,26 || 0,2–10,0^a || 2,29 || 2,00 || 0,40 || <small> Prvenstveno od [[radon]]a,</small> ^(a)<small> ovisi o unutrašnjoj akumulaciji plina radona. </small> |- | Unutrašnji || 0,29 || 0,2–1,0^b || 0,16 || 0,40 || 0,40 || <small> Uglavnom iz radioizotopa u hrani ([[kalij-40|⁴⁰K]], [[ugljik-14|¹⁴C]], itd.) </small> (b Uglavnom iz izotopa u hrani ([[kalij-40|⁴⁰K]], [[ugljik-14|¹⁴C]], itd)</small> <small>zavisi o ishrani.</small> |- | Zemljišni || 0,48 || 0,3–1,0^c || 0,19 || 0,29 || 0,40 || ^(c)<small> Ovisi o sastavu tla i građevinskom materijalu konstrukcija.</small> |- style="background:orange;" | Kosmička || 0,39 || 0,3–1,0^d || 0,31 || 0,26 || 030 || ^(d)<small>Općenito povećanje sa porastom nadmorske visine.</small> |- | '''Podukupni''' || 2,40 || 1,0–13,0 || 2,95 || 2,95 || 1,50 || |- | rowspan="4" | Vještački || Medicinski || 0,60 || 0,03–2,0 || 3,00 || 0,53 || 2,30 || |- | Radioaktivne <br>padavine || 0,007 || 0–1+ || – || – || 0,01 || <small> Vrhunac u 1963., sa skokom 1986.; još uvijek visoko u blizini mjesta nuklearnih pokusa i nesreća.<br/> Za Sjedinjene Države padavine su uključene u druge kategorije.</small> |- | Ostalo|| 0,0052 || 0–20 || 0,25 || 0,13 || 0,001|| <small> Prosječna godišnja izloženost na radu je 0,7 mSv; rudarski radnici imaju veću izloženost. <br/> Stanovništvo u blizini nuklearnih elektrana ima dodatnih ≈ 0,02 mSv izloženosti godišnje.</small> |- | '''Podukupni''' || 0,6 || 0 – deseci || 3,25 || 0,66 || 2,311 || |- | colspan="2" | '''Svekupno''' || 3,00 || 0 – deseci || 6.20 || 3.61 || 3.81 || |} :<small>Podaci su za vrijeme prije [[nuklearna katastrofa Fukushima Daiichi|nuklearne katastrofe Fukushima Daiichi]]. Vrijednosti koje je kreirao UNSCEAR, japanski Nacionalni institut za radiološke nauke, koji je sažeo UNSCEAR-ove podatke.</small> ===Uticaj na elektronske uređaje=== Kosmičke zrake imaju dovoljno energije da izmijene stanje elemenata u elektroničkim [[integrirani krug|integriranim krugovima]], uzrokujući kratkotrajne greške, kao što je promjena podataka u [[radna memorija|radnoj memoriji]] ili kriva operacija [[Procesor (računarstvo)|procesor]]a. To je veliki problem kod elektroničkih uređaja u satelitima. Kako [[tranzistor]]i postaju sve manji i manji, sve više se pojavljuje sličan problem i na tlu Zemlje.<ref>[http://www.research.ibm.com/journal/rd/401/curtis.html ''IBM experiments in soft fails in computer electronics (1978-1994)''], from [http://www.research.ibm.com/journal/rd40-1.html ''Terrestrial cosmic rays and soft errors''], IBM Journal of Research and Development, Vol. 40, No. 1, 1996.|access-date=April 16, 2008.</ref> Jedna studija tvtke [[IBM]] napravljene 1990., pokazala je da računala dožive jednu pogrešku uzrokovanu kosmičkim zrakama po 256 megabajta memorije i u jednom mjesecu. Da bi se ublažio taj problem, tvrtka [[Intel]] predložila je ugradnju detektora kosmičkih zraka, koji bi se mogli ugraditi u buduće male mikroprocesore, kako bi mogli ponoviti zadnju komandu, prije uticaja kosmičke čestice.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/7335322.stm ''Intel plans to tackle cosmic ray threat''], BBC News Online, April 8, 2008.| access-date= April 16, 2008.</ref> Kosmičke zrake su nedavno osumnjičene za mogući uzrok avionske nesreće kompanije [[Qantas Airways]], na [[avion|linijskom putničkom avionu]] [[Airbus A330]], koji je dva puta ponirao stotinjak metara, nakon nepravilnosti u radu kontrolnog sustava leta. Puno putnika i članova posade je ozlijeđeno, neki ozbiljno. Nakon nesreće, istražitelj je utvrdio da je kontrolni sustav leta primio oznaku na ekranu, koja se ne može objasniti, a da je cijeli sustav radio ispravno. To je ponukalo tvrtke u cijelom svijetu da dograde programe za putničke zrakoplove Airbus A330 i A 340, tako da oznake na ekranima budu filtrirane elektronski.<ref>[http://www.news.com.au/travel/story/0,28318,26370596-5014090,00.html ''Cosmic rays may have hit Qantas plane of the coast of North West Australia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091119214104/http://www.news.com.au/travel/story/0,28318,26370596-5014090,00.html |date=19. 11. 2009 }}, News.com.au|access-date= November 19, 2009.</ref> == Također pogledajte == * [[Elektromagnetno zračenje]] ==Reference== {{reflist|2}} ==Dopunska literatura== {{refbegin}} * {{cite book|title=Introduction to particle and astroparticle physics (multimessenger astronomy and its particle physics foundations)|first1=Alessandro |last1=De Angelis |first2=Mario |last2=Pimenta |year=2018|publisher=Springer|isbn=978-3-319-78181-5|doi=10.1007/978-3-319-78181-5}} * R.G. Harrison and D.B. Stephenson, Detection of a galactic cosmic ray influence on clouds, Geophysical Research Abstracts, Vol. 8, 07661, 2006 SRef-ID: 1607-7962/gra/EGU06-A-07661 * {{cite journal | last1 = Anderson | first1 = C. D. | last2 = Neddermeyer | first2 = S. H. | date = 1936 | title = Cloud Chamber Observations of Cosmic Rays at 4300 Meters Elevation and Near Sea-Level | url = https://authors.library.caltech.edu/7197/1/ANDpr36.pdf| journal = Phys. Rev. | volume = 50 | issue = 4| pages = 263–271 | doi=10.1103/physrev.50.263|bibcode = 1936PhRv...50..263A | type = Submitted manuscript }} * {{cite journal | last1 = Boezio | first1 = M. | display-authors = etal | date = 2000 | title = Measurement of the flux of atmospheric muons with the CAPRICE94 apparatus | journal = Phys. Rev. D | volume = 62 | issue = 3| page = 032007 | doi=10.1103/physrevd.62.032007|arxiv = hep-ex/0004014 |bibcode = 2000PhRvD..62c2007B }} * R. Clay and B. Dawson, Cosmic Bullets, Allen & Unwin, 1997. {{ISBN|1-86448-204-4}} * T. K. Gaisser, ''Cosmic Rays and Particle Physics'', Cambridge University Press, 1990. {{ISBN|0-521-32667-2}} * P. K. F. Grieder, Cosmic Rays at Earth: Researcher's Reference Manual and Data Book, Elsevier, 2001. {{ISBN|0-444-50710-8}} * A. M. Hillas, ''Cosmic Rays'', Pergamon Press, Oxford, 1972 {{ISBN|0-08-016724-1}} * {{cite journal | last1 = Kremer | first1 = J. | display-authors = etal | date = 1999 | title = Measurement of Ground-Level Muons at Two Geomagnetic Locations | journal = Phys. Rev. Lett. | volume = 83 | issue = 21| pages = 4241–4244 | doi=10.1103/physrevlett.83.4241|bibcode = 1999PhRvL..83.4241K }} * {{cite journal | last1 = Neddermeyer | first1 = S. H. | last2 = Anderson | first2 = C. D. | date = 1937 | title = Note on the Nature of Cosmic-Ray Particles | doi = 10.1103/physrev.51.884 | journal = Phys. Rev. | volume = 51 | issue = 10| pages = 884–886 |bibcode = 1937PhRv...51..884N | url = https://authors.library.caltech.edu/8618/1/NEDpr37.pdf | type = Submitted manuscript }} * M. D. Ngobeni and M. S. Potgieter, Cosmic ray anisotropies in the outer heliosphere, Advances in Space Research, 2007. * M. D. Ngobeni, Aspects of the modulation of cosmic rays in the outer heliosphere, MSc Dissertation, Northwest University (Potchefstroom campus) South Africa 2006. * D. Perkins, Particle Astrophysics, Oxford University Press, 2003. {{ISBN|0-19-850951-0}} * C. E. Rolfs and S. R. William, Cauldrons in the Cosmos, The University of Chicago Press, 1988. {{ISBN|0-226-72456-5}} * B. B. Rossi, ''Cosmic Rays'', McGraw-Hill, New York, 1964. * Martin Walt, Introduction to Geomagnetically Trapped Radiation, 1994. {{ISBN|0-521-43143-3}} * {{cite journal | last1 = Taylor | first1 = M. | last2 = Molla | first2 = M. | date = 2010 | title = Towards a unified source-propagation model of cosmic rays | journal = Publ. Astron. Soc. Pac. | volume = 424 | page = 98 | bibcode = 2010ASPC..424...98T }} * {{cite journal | last1 = Ziegler | first1 = J. F. | date = 1981 | title = The Background in Detectors Caused By Sea Level Cosmic Rays | journal = Nuclear Instruments and Methods | volume = 191 | issue = 1| pages = 419–424 | doi=10.1016/0029-554x(81)91039-9|bibcode = 1981NIMPR.191..419Z }} * TRACER Long Duration Balloon Project: the largest cosmic ray detector launched on balloons. * {{cite journal |last1=Carlson |first1=Per |last2=De Angelis |first2=Alessandro |title=Nationalism and internationalism in science: the case of the discovery of cosmic rays |journal=European Physical Journal|date=2011 |doi=10.1140/epjh/e2011-10033-6|bibcode = 2010EPJH...35..309C |arxiv = 1012.5068 |volume=35 |issue=4 |pages=309–329}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Cosmic rays}} *[https://web.archive.org/web/20141116032423/http://www.aspera-eu.org/ Aspera European network portal] *[https://web.archive.org/web/20110725021529/http://astroparticle.aspera-eu.org/index.php?option=com_content&task=view&id=111&Itemid=107 Animation about cosmic rays on astroparticle.org] *[http://www.hap-astroparticle.org/ Helmholtz Alliance for Astroparticle Physics] *[http://pdg.lbl.gov/2008/reviews/cosmicrayrpp.pdf Particle Data Group review of Cosmic Rays] by C. Amsler et al., Physics Letters B667, 1 (2008). *[http://www.mpi-hd.mpg.de/hfm/CosmicRay/Showers.html Introduction to Cosmic Ray Showers] by Konrad Bernlöhr. *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/2868041.stm BBC news, Cosmic rays find uranium, 2003]. *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4282657.stm BBC news, Rays to nab nuclear smugglers, 2005]. *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3710735.stm BBC news, Physicists probe ancient pyramid (using cosmic rays), 2004]. *[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=shielding-space-travelers Shielding Space Travelers] by Eugene Parker. *[http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/features/bios/christian/anomalous.html Anomalous cosmic ray hydrogen spectra from Voyager 1 and 2] *[http://helios.gsfc.nasa.gov/acr.html Anomalous Cosmic Rays] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090812232023/http://helios.gsfc.nasa.gov/acr.html |date=12. 8. 2009 }} (From NASA's Cosmicopia) *[http://www.int.washington.edu/PHYS554/winter_2004/chapter8_04.pdf Review of Cosmic Rays] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905052323/http://www.int.washington.edu/PHYS554/winter_2004/chapter8_04.pdf |date=5. 9. 2009 }} *[https://web.archive.org/web/20090202181706/http://science.nasa.gov/headlines/y2005/07oct_afraid.htm?list84849 "Who's Afraid of a Solar Flare? Solar activity can be surprisingly good for astronauts."] 7 October 2005, at Science@NASA *[https://www.youtube.com/watch?v=xJtSWdT598k video of Muon detector in use at Smithsonian Air and Space Museum] *[https://www.youtube.com/watch?v=xcMbmj-lBEg Dr. Lothar Frey "Cosmic rays and electronic devices"] (YouTube Video) SpaceUp/SpaceUp Stuttgart 2012 *[http://sol.spacenvironment.net/~ARMAS/index.html ARMAS, Real-time cosmic-ray radiation measurements at aviation altitudes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308160746/http://sol.spacenvironment.net/~ARMAS/index.html |date=8. 3. 2021 }}. *{{cite web|author=Padilla, Antonio (Tony)| title=Where do Cosmic Rays come from?|url=http://www.sixtysymbols.com/videos/cosmic_rays.htm|work=Sixty Symbols|publisher=Brady Haran for the University of Nottingham }} {{Radijacija}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Cosmic Ray}} [[Kategorija:Kosmički zraci| ]] [[Kategorija:Fizika astročestica]] [[Kategorija:Ionizirajuće zračenje]] [[Kategorija:Zvjezdani fenomeni]] [[Kategorija:Sunčevi fenomeni]] [[Kategorija:Astronomija]] [[Kategorija:Astrofizika]] [[Kategorija:Nuklearna fizika]] ghe6xji5uo00vc1hj90y8q2xtoanw4z 0 473906 3712908 3641546 2025-06-07T03:54:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Mario Zovko | počasni_sufiks = | slika = [[Datoteka:Mario Zovko.jpg|mini|]] | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = Mario Zovko | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Mario Zovko | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1983|3|24}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[opera]], [[Klasična muzika|klasika]], [[rock]] | zanimanje = magistar informatike, muzičar, pjevač, imitator, kantautor, kompozitor, spisatelj | instrument = [[klavir]], [[gitara]], [[bas gitara]], [[bubanj]], [[bisernica]], [[brač]], [[čelo]], [[mandolina]] | karijera = 1990–sada | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Mustang (rock grupa)|Mustang]]<ref>https://www.bljesak.info/kultura/glazba/zanimljiva-glazbena-suradnja-iz-mostara-zovko-kao-pjevac-na-albumu-heavy-metal-banda/325028</ref> | web_stranica = {{URL|mariozovko.com/}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Mario Zovko''' (rođen [[24. mart]]a [[1983.]] u [[Mostar]]u) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] muzičar, pjevač, [[kompozitor]] i [[književnik]].<ref>https://www.klix.ba/sport/nogomet/mostarac-mario-zovko-bio-pocasni-gost-manchester-uniteda-ostvario-sam-djecacki-san/190520081</ref> == Muzička karijera == Mario Zovko je bas - bariton koji je svojim jedinstvenim glasom osvajao najveće scene u [[Evropa|Evropi]]. Osim brojnih solističkih nastupa u evropskim metropolama, najveći uspjeh doživio je nakon objavljivanja autorske svečane pjesme ''Ode to Manchester United''.<ref>https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/video-hrvat-koji-je-napisao-himnu-manchester-uniteda-odu-voljenom-klubu-napisao-sam-otpjevao-i-producirao-besplatno-sad-im-pripremam-cijeli-album-8954390</ref> Mario Zovko veliki je simpatizer te nogometne institucije, te nakon objavljivanja pjesme ljubav postaje obostrana. Primljen je u klub kao počasni član. Pomenuta pjesma postala je himnom nogometnog kluba [[Manchester United F.C.|Manchester United]] te je svečano predstavljena na stadionu[[Old Trafford]] (03. novembra 2015.), kao himna večeri u nogometnoj [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref>https://www.vecernji.hr/sport/manchester-utd-poslao-vjencani-dar-hrvatu-koji-mu-je-napisao-himnu-1195935</ref> U maju 2019. bio je počasni gost na Old Traffordu gdje je svečano dočekan kod Uprave nogometnog kluba Manchester United. 2020. sklopio je saradnju sa bosanskohercegovačkom rock grupom [[Mustang (rock grupa)|Mustang]], s kojom je dogovorio snimanje albuma.<ref>{{Cite web |url=https://www.life.ba/zabava/muzika/autor-jedne-od-himni-manchester-uniteda-i-mostarski-rokeri-suradjuju-na-novom-albumu/239699/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 3. 2021 |archive-date=27. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210327110744/https://www.life.ba/zabava/muzika/autor-jedne-od-himni-manchester-uniteda-i-mostarski-rokeri-suradjuju-na-novom-albumu/239699/ |url-status=dead }}</ref> Regiju je oduševio na hrvatskom show-u '''Supertalent''', produkcija '''Nova TV''', gdje je svojim vokalnim imitacijama ušao u finale spomenutog show-a. Zahvaljujući inostranim uspjesima, bio je nominovan za Osobu godine Bosne i Hercegovine, u kategoriji ''Uspjeh godine'', te je tri puta bio proglašavan Osobom dana, takođe na državnoj razini, 2012, 2015. i 2019. godine.<ref>https://dnevni.ba/2020/09/24/autor-jedne-od-himni-manchester-uniteda-i-mostarski-rokeri-mustang-suradjuju-na-novom-albumu/</ref> == Književna karijera == Osim muzikom, Zovko se bavi i književnošću, te je autor književnog romana "Bog i ja: 1 na 1".<ref>https://www.bljesak.info/kultura/flash/mostarski-umjetnik-mario-zovko-objavio-svoju-prvu-knjigu/205598</ref><ref>{{Cite web |url=https://pogled.ba/magazin/kultura/mario-zovko-izdao-svoj-autorski-prvijenac-album-ave-maria-sacred-arias-u-prodaji/171044 |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 3. 2021 |archive-date=25. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210325131922/https://pogled.ba/magazin/kultura/mario-zovko-izdao-svoj-autorski-prvijenac-album-ave-maria-sacred-arias-u-prodaji/171044 |url-status=dead }}</ref> == Diskografija == === Solo albumi === *''Ave Maria Sacred Arias'' (2014.)<ref>http://www.brotnjo.info/2019/07/10/mario-zovko-izdao-svoj-autorski-prvijenac-album-ave-maria-sacred-arias-u-prodaji/</ref> === Albumi s grupom [[Mustang (rock grupa)|Mustang]] === * ''[[Unchain the Force]]''<ref>http://www.mustang-bend.com/home/view/892</ref> == Nagrade i priznanja == * [[2012.]] Osoba dana u Bosni i Hercegovini * [[2015.]] Osoba dana u Bosni i Hercegovini * [[2019.]] Osoba dana u Bosni i Hercegovini *2015. Nominacija za Osobu godine u Bosni i Hercegovini * Počasni član Manchester United F.C. == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * {{službeni sajt|https://www.mariozovko.com/}} {{DEFAULTSORT:Zovko, Mario}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Mustang (rock grupa)|*]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] fvi6ofx5vxmfcl8j5ngpc1ned0y19ij 0 474854 3712870 3712524 2025-06-06T23:16:52Z 6ii9 70955 /* Međunarodne utakmice */ +97. 3712870 wikitext text/x-wiki [[Nogometna reprezentacija Gibraltara]] predstavlja [[Gibraltar]] na međunarodnim [[nogomet]]nim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Gibraltara]] (GFA). Gibraltar osim prijateljskih utakmica nastupa i u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropska]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska]] nogometna prvenstva.<ref>{{Cite web |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=90 |title=Gibraltar football results |publisher=eu-football.info |access-date=4. april 2021|language=En}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesg/gib-intres.html |title=Gibraltar - List of International Matches |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]] |first1=Mark |last1=Cruickshank |first2=Roberto |last2=Di Maggio |access-date=4. april 2021|language=En}}</ref> Računaju se samo službene utakmice od 2013. godine, kada je Gibraltar postao član [[UEFA]]-e. ==Međunarodne utakmice== :''Rezultat Gibraltara uvijek se prikazuje prvi.'' {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |- !scope=col|{{abbr|Br.|Broj}} !scope=col|Datum !scope=col|Lokacija !scope=col|{{abbr|D/G|Domaćin ili gost}} !scope=col|Protivnik !scope=col|Rezultat !scope=col|Takmičenje !scope=col class=unsortable|Golovi Gibraltara !scope=col|{{abbr|Gled.|Gledalaca}} |- !scope=row|1. |19. novembar 2013. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|SVK}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|350 |- !scope=row|2. |1. mart 2014. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|FAR}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–4 |Prijateljska |Roy Chipolina 21' |align=right|500 |- !scope=row|3. |5. mart 2014. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|EST}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–2 |Prijateljska | |align=right|{{sort|1906|1.906}} |- !scope=row|4. |26. maj 2014. |[[Stadion Lilleküla]], Tallinn |align=center|G || {{NOG|EST}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|1–1 |Prijateljska |Jake Gosling 71' |align=right|{{sort|4805|4.805}} |- !scope=row|5. |4. juni 2014. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|MLT}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|1–0 |Prijateljska |Kyle Casciaro 64' |align=right|500 |- !scope=row|6. |7. septembar 2014. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|POL}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–7 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|1620|1.620}} |- !scope=row|7. |11. oktobar 2014. |Stadion Aviva, Dublin |align=center|G || {{NOG|IRS}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–7 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|35123|35.123}} |- !scope=row|8. |14. oktobar 2014. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|GRU}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|281 |- !scope=row|9. |14. novembar 2014. |Stadion Grundig, Nürnberg |align=center|G || {{NOG|NJE}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|44380|44.380}} |- !scope=row|10. |29. mart 2015. |Hampden Park, Glasgow |align=center|G || {{NOG|ŠKO}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] |Lee Casciaro 19' |align=right|{{sort|34255|34.255}} |- !scope=row|11. |7. juni 2015. |Stadion Varteks, Varaždin |align=center|G || {{NOG|HRV}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |Prijateljska | |align=right|{{sort|7737|7.737}} |- !scope=row|12. |13. juni 2015. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|NJE}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–7 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|7467|7.467}} |- !scope=row|13. |4. septembar 2015. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|IRS}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|5393|5.393}} |- !scope=row|14. |7. septembar 2015. |[[Nacionalni stadion (Varšava)|Nacionalni stadion]], Varšava |align=center|G || {{NOG|POL}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–8 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016]] |Jake Gosling 87' |align=right|{{sort|27763|27.763}} |- !scope=row|15. |8. oktobar 2015. |Stadion "Boris Paičadze", Tbilisi |align=center|G || {{NOG|GRU}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|11330|11.330}} |- !scope=row|16. |11. oktobar 2015. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|ŠKO}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|12401|12.401}} |- !scope=row|17. |23. mart 2016. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|LIH}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|800 |- !scope=row|18. |29. mart 2016. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|LVA}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–5 |Prijateljska | |align=right|{{Sort|1000|1.000}} |- !scope=row|19. |1. septembar 2016. |Estádio do Bessa, Porto |align=center|G || {{NOG|PRT}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–5 |Prijateljska | |align=right|{{sort|22000|22.000}} |- !scope=row|20. |6. septembar 2016. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|GRC}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–4 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] |Liam Walker 26' |align=right|460 |- !scope=row|21. |7. oktobar 2016. |[[Stadion Lilleküla]], Tallinn |align=center|G || {{NOG|EST}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|4678|4.678}} |- !scope=row|22. |10. oktobar 2016. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|BEL}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|1959|1.959}} |- !scope=row|23. |13. novembar 2016. |Stadion GSP, Nikozija |align=center|G || {{NOG|KIP}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–3 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] |Lee Casciaro 51' |align=right|{{sort|3151|3.151}} |- !scope=row|24. |25. mart 2017. |[[Stadion "Bilino polje"]], Zenica |align=center|G || {{NOG|BIH}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–5 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|8285|8.285}} |- !scope=row|25. |9. juni 2017. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|G || {{NOG|KIP}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–2 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] |Anthony Hernandez 30' |align=right|488 |- !scope=row|26. |31. august 2017. |Stadion "Maurice Dufrasne", Liège |align=center|G || {{NOG|BEL}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–9 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|27000|27.000}} |- !scope=row|27. |3. septembar 2017. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|BIH}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|805 |- !scope=row|28. |7. oktobar 2017. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|EST}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|712 |- !scope=row|29. |10. oktobar 2017. |Stadion Karaiskakis, Pirej |align=center|G || {{NOG|GRC}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|12739|12.739}} |- !scope=row|30. |25. mart 2018. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|LVA}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|1–0 |Prijateljska |Liam Walker 88' |align=right|{{sort|1306|1.306}} |- !scope=row|31. |6. septembar 2018. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|MKD}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–2 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] | |align=right|{{sort|1500|1.500}} |- !scope=row|32. |9. septembar 2018. |Stadion Rheinpark, Vaduz |align=center|G || {{NOG|LIH}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–2 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] | |align=right|{{sort|1500|1.500}} |- !scope=row|33. |13. oktobar 2018. |Stadion "Vazgen Sargsjan", Jerevan |align=center|G || {{NOG|ARM}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|1–0 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] |Joseph Chipolina 50' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|{{sort|11000|11.000}} |- !scope=row|34. |16. oktobar 2018. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|LIH}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|2–1 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] |George Cabrera 61',<br>Joseph Chipolina 66' |align=right|{{sort|2000|2.000}} |- !scope=row|35. |16. novembar 2018. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|ARM}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|2–6 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] |Tjay De Barr 10'<br>Adam Priestly 78' |align=right|{{sort|1955|1.955}} |- !scope=row|36. |19. novembar 2018. |Philip II Arena, Skoplje |align=center|G || {{NOG|MKD}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] | |align=right|{{sort|2152|2.152}} |- !scope=row|37. |23. mart 2019. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|IRS}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–1 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|2000|2.000}} |- !scope=row|38. |26. mart 2019. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|EST}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–1 |Prijateljska | |align=right|{{sort|1900|1.900}} |- !scope=row|39. |7. juni 2019. |Stadion Boris Paichadze, Tbilisi |align=center|G || {{NOG|GRU}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|18631|18.631}} |- !scope=row|40. |10. juni 2019. |Stadion Aviva, Dublin |align=center|G || {{NOG|IRS}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–2 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|36281|36.281}} |- !scope=row|41. |5. septembar 2019. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|DEN}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|2076|2.076}} |- !scope=row|42. |8. septembar 2019. |Stade Tourbillon, Sion |align=center|G || {{NOG|ŠVI}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|8318|8.318}} |- !scope=row|43. |10. oktobar 2019. |Stadion "Fadil Vokrri", Priština |align=center|G || {{NOG|KOSV}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–1 |Prijateljska | |align=right|{{sort|12000|12.000}} |- !scope=row|44. |15. oktobar 2019. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|GRU}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|2–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] |Lee Casciaro 66',<br>Roy Chipolina 74' |align=right|{{sort|1455|1.455}} |- !scope=row|45. |15. novembar 2019. |Stadion Parken, Kopenhagen |align=center|G || {{NOG|DEN}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|24033|24.033}} |- !scope=row|46. |18. novembar 2019. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|ŠVI}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] |Reece Styche 74' |align=right|{{sort|2000|2.000}} |- !scope=row|47. |5. septembar 2020. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|SMR}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|1–0 |UEFA Liga nacija 2020/21. |Graeme Torrilla 42' |align=right|0 |- !scope=row|48. |7. oktobar 2020. |[[Stadion Ta' Qali]], Ta' Qali |align=center|G || {{NOG|MLT}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–2 |Prijateljska | |align=right|0 |- !scope=row|49. |10. oktobar 2020. |Stadion Rheinpark, Vaduz |align=center|G || {{NOG|LIH}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|1–0 |UEFA Liga nacija 2020/21. |Tjay De Barr 10' |align=right|178 |- !scope=row|50. |11. novembar 2020. |Stadion "Vasil Levski", Sofija |align=center|G || {{NOG|BUG}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |Prijateljska | |align=right|0 |- !scope=row|51. |14. novembar 2020. |Stadion San Marino, Serravalle |align=center|G || {{NOG|SMR}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|0–0 |UEFA Liga nacija 2020/21. | |align=right|0 |- !scope=row|52. |17. novembar 2020. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|LIH}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|1–1 |UEFA Liga nacija 2020/21. |Noah Frommelt 17' ([[Autogol|a.g.]]) |align=right|0 |- !scope=row|53. |24. mart 2021. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|NOR}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|0 |- !scope=row|54. |27. mart 2021. |Stadion pod Goricom, Podgorica |align=center|G || {{NOG|MNE}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–4 |Kvalifikacije za SP 2022. |Reece Styche 30' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|0 |- !scope=row|55. |30. mart 2021. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|NED}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–7 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|335 |- !scope=row|56 |4. juni 2021. |Stadion Bonifika, Koper |align=center|G || {{NOG|SLO}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–6 |Prijateljska | |align=right|500 |- !scope=row|57. |7. juni 2021. |[[Nacionalni stadion (Andora)|Nacionalni stadion]], Andorra la Vella |align=center|G || {{NOG|AND}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|0 |- !scope=row|58. |1. septembar 2021. |Stadion Daugava, Riga || align=center|G |{{NOG|Latvija}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–3 |Kvalifikacije za SP 2022. |Tjay De Barr 71' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|{{sort|1466|1.466}} |- !scope=row|59. |4. septembar 2021. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar || align=center|D |{{NOG|Turska}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|702 |- !scope=row|60. |7. septembar 2021. |Stadion Ullevaal, Oslo || align=center|G |{{NOG|Norveška}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–5 |Kvalifikacije za SP 2022. |Reece Styche 43' |align=right|{{sort|9442|9.442}} |- !scope=row|61. |8. oktobar 2021. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar || align=center|D |{{NOG|Crna Gora}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|{{sort|1351|1.351}} |- !scope=row|62. |11. oktobar 2021. |Stadion De Kuip, Rotterdam || align=center|G |{{NOG|Nizozemska}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–6 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|{{sort|33000|33.000}} |- !scope=row|63. |13. novembar 2021. |Stadion Başakşehir Fatih Terim, Istanbul || align=center|G |{{NOG|Turska}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–6 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|{{sort|8895|8.895}} |- !scope=row|64. |16. novembar 2021. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar || align=center|D |{{NOG|Latvija}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–3 |Kvalifikacije za SP 2022. |Liam Walker 7' |align=right|{{sort|1130|1.130}} |- !scope=row|65. |23. mart 2022. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar || align=center|D |{{NOG|Grenada}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|410 |- !scope=row|66. |26. mart 2022. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar || align=center|D |{{NOG|Farska ostrva}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|727 |- !scope=row|67. |2. juni 2022. |Stadion Boris Paichadze, Tbilisi |align=center|G || {{NOG|GRU}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|{{sort|43412|43.412}} |- !scope=row|68. |5. juni 2022. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Sjeverna Makedonija}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–2 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|703 |- !scope=row|69. |9. juni 2022. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|BUL}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|1–1 |UEFA Liga nacija 2022/23. |Liam Walker 61' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|{{sort|1427|1.427}} |- !scope=row|70. |12. juni 2022. |Arena "Toše Proeski", Skoplje |align=center|G || {{NOG|Sjeverna Makedonija}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|{{sort|4750|4.750}} |- !scope=row|71. |23. septembar 2022. |Huvepharma Arena, Razgrad |align=center|G || {{NOG|BUL}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–5 |UEFA Liga nacija 2022/23. |Roy Chipolina 26' |align=right|{{sort|1540|1.540}} |- !scope=row|72. |26. septembar 2022. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|GRU}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–2 |UEFA Liga nacija 2022/23. |Louie Annesley 75' |align=right|{{sort|1199|1.199}} |- !scope=row|73. |16. novembar 2022. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|LIH}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|2–0 |Prijateljska |Roy Chipolina 14'<br>Liam Walker 21' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|558 |- !scope=row|74. |19. novembar 2022. |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|AND}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|1–0 |Prijateljska |Roy Chipolina 34' |align=right|{{sort|2006|2.006}} |- !scope=row|75. |24. mart 2023. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|GRC}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|390 |- !scope=row|76. |27. mart 2023. |Stadion De Kuip, Rotterdam |align=center|G || {{NOG|NED}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|36327|36.327}} |- !scope=row|77. |16. juni 2023. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|FRA}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|4065|4.065}} |- !scope=row|78. |19. juni 2023. |Stadion Aviva, Dublin |align=center|G || {{NOG|IRS}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|42156|42.156}} |- !scope=row|79. |6. septembar 2023. |[[Stadion Ta' Qali]], Ta' Qali |align=center|G || {{NOG|MLT}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–1 |Prijateljska | |align=right|821 |- !scope=row|80. |10. septembar 2023. |Stadion Agia Sophia, [[Atina]] |align=center|G || {{NOG|GRC}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–5 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|9774|9.774}} |- !scope=row|81. |11. oktobar 2023. |Racecourse Ground, Wrexham |align=center|G || {{NOG|VEL}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |Prijateljska | |align=right|{{sort|10008|10.008}} |- !scope=row|82. |16. oktobar 2023. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|IRS}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|4000|4.000}} |- !scope=row|83. |18. novembar 2023. |[[Allianz Riviera]], Nici |align=center|D || {{NOG|FRA}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–14 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|32758|32.758}} |- !scope=row|84. |21. novembar 2023. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|NED}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|2280|2.280}} |- !scope=row|85. |21. mart 2024. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|LTU}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–1 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|207 |- !scope=row|86. |26. mart 2024. |Darius and Girėnas Stadion, Kaunas |align=center|G || {{NOG|LTU}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–1 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|{{sort|6102|6.102}} |- !scope=row|87. |3. juni 2024. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|ŠKO}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–2 |Prijateljska | |align=right|{{sort|15552|15.552}} |- !scope=row|88. |6. juni 2024. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|VEL}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|{{sort|5004|5.004}} |- !scope=row|89. |4. septembar 2024. |Stadion Europa Point, Gibraltar |align=center|D || {{NOG|AND}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|1–0 |Prijateljska |Dan Bent 18' |align=right| |- !scope=row|90. |8. septembar 2024. |Stadion Europa Point, Gibraltar |align=center|D || {{NOG|LIH}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|2–2 |UEFA Liga nacija 2024/25. |Liam Walker 8'<br>James Scanlon 90+7' |align=right|681 |- !scope=row|91. |10. oktobar 2024. |Stadion Europa Point, Gibraltar |align=center|D || {{NOG|SMR}} |align=center bgcolor=#BBF3BB|1–0 |UEFA Liga nacija 2024/25. |Ethan Britto 62' |align=right|677 |- !scope=row|92. |13. oktobar 2024. |Stadion Rheinpark, Vaduz |align=center|G || {{NOG|LIH}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|0–0 |UEFA Liga nacija 2024/25. | |align=right|{{sort|1510|1.510}} |- !scope=row|93. |15. novembar 2024. |Stadion San Marino, Serravalle |align=center|G || {{NOG|SMR}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|1–1 |UEFA Liga nacija 2024/25. |Liam Walker 11' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|{{sort|1324|1.324}} |- !scope=row|94. |19. novembar 2024. |Stadion Europa Point, Gibraltar |align=center|D || {{NOG|MDA}} |align=center bgcolor=#FFFFBB|1–1 |Prijateljska |Liam Walker 68' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|580 |- !scope=row|95. |22. mart 2025. |Stadion kraj Bistrice |align=center|G || {{NOG|MNE}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|1–3 |Kvalifikacije za SP 2026. |Dan Bent 13' |align=right|{{sort|3021|3.021}} |- !scope=row|96. |25. mart 2025. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|CZE}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–4 |Kvalifikacije za SP 2026. | |align=right|583 |- !scope=row|97. |6. juni 2025. |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|CRO}} |align=center bgcolor=#FFBBBB|0–7 |Kvalifikacije za SP 2026. | |align=right|{{sort|1516|1.516}} |} ==Reference== {{refspisak}} {{Utakmice nogometnih reprezentacija}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Gibraltara]] [[Kategorija:Nogomet u Gibraltaru]] 9w881vwke5uvnhxyh4oxlsako8j3kyq 0 475880 3712928 3651222 2025-06-07T05:23:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712928 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Metahromatska leukodistrofija<br> (MLD) <br>(Nedostatak arilsulfataze A) <br>(Nedostatak ARSA) [[slika:Sulfatide v2.svg|300px|center|thumb|<center>[[Sulfatid]]</center>]] | DiseasesDB = 8080 | ICD10 = {{ICD10|E|75|25|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|330.0}} | ICDO = | OMIM = 250100 | MedlinePlus = 001205 | eMedicineSubj = ped | eMedicineTopic = 2893 | MeshID = D007966 | Orphanet = 512 *Simptomi: Progresivno neurvno slabljenje *Koplikacije: Demencija, napadi, gubitak motornih sposobnosti *Dob pojave: Kasna infantilnost (1-2 godine), maloljetnička (3-20 godina) ili odraslo doba (oko 40-ih) *Trajanje: kasna infantilna (3-10 godina), maloljetnička i odrasle osobe (varira) *Tipovi kasno dojenčad, maloljetnik ili odrasla osoba *Uzroci: Bolest [[lizosom]]skog skladištenja *Dijagnoza: Na bazi [[nzim]]a i [[genetička analiza]] *Liječenje = HSCT (pre-symptomatic), Gene therapy (late infantile), Palliative *Prognoza: Fatalna *Učestalost: 1/40.000 novorođenih }} '''Metakromatska leukodistrofija''' (MLD) je [[bolest lizosomskog skladištenja]], koja je uobičajeno navedena u porodici [[leukodistrofija]], kao i među [[sfingolipidoza]]ma, jer utiče na [[metabolizam]] [[sfingolipid]]a. Leukodistrofije utiču na rast i/ ili razvoj [[mijelin]]a, masnog pokrivača koji djeluje kao izolator oko [[nerv]]nih vlakana kroz [[Centralni nervni sistem|centralni]] i [[Periferni nervni sistem|periferni]] [[nervni sistem]]. MLD uključuje akumulaciju [[cerebrozid|cerebrozid-sulfata]].<ref name=FA>{{cite book|last1=Le|first1=Tao|last2=Bhushan|first2=Vikas|last3=Hofmann |first3=Jeffrey|title=First Aid for the USMLE Step 1|url=https://archive.org/details/firstaidforusmle2012leta|url-access=limited|year=2012|publisher=McGraw-Hill|page=[https://archive.org/details/firstaidforusmle2012leta/page/n140 117]}}</ref> Metakromatska leukodistrofija, kao i većina enzimskih nedostataka, ima [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] obrazac nasljeđivanja.<ref name = "FA"/> == Znaci i simptomi == Kao i mnogi drugi genetički poremećaji koji utiču na metabolizam lipida, postoji nekoliko oblika MLD-a, koji su kasni [[dojenče|infantilni]], [[dijete|maloljetnički]] i odraslih osoba. * U „kasnom infantilnom obliku“, koji je najčešći oblik MLD (50–60%), pogođena djeca počinju imati poteškoće u hodanju nakon prve godine života, obično u dobi od 15 do 24 mjeseca. Simptomi uključuju gubitak i slabost mišića, [[spazam|rigidnost mišića]], zastoje u razvoju, progresivni gubitak vida koji dovodi do sljepoće, [[konvulzije]], otežano [[gutanje]], [[paraliza|paralizu]] i [[demencija|demenciju]]. Djeca mogu postati [[koma]]tozna. Neliječena, većina djece s ovim oblikom MLD-a umire do 5. godine, često mnogo prije. * Djeca s ''maloljetničkim oblikom'' MLD-a (početak između 3 i 10 godine starosti) obično počinju s smanjenim školskim uspjehom, mentalnim pogoršanjem i demencijom, zatim razvijaju simptome slične kasnom infantilnom obliku, ali sa sporijim napredovanjem. Dob pri smrti je različita, ali obično u roku od 10 do 15 godina od pojave simptoma. Neki pacijenti mogu živjeti i nekoliko decenija nakon početka. Nedavni trend je pokušaj razlikovanja rano-maloljetničkih (3–7 godina) i kasno-maloljetničkih oblika bolesti. Općenito, kod ranih maloljetnika prvi simptomi smanjuju se u motornim sposobnostima, dok kod kasnijih maloljetnika prvo opažaju kognitivni pad. * ''Oblik kod odraslih'' obično započinje nakon 16. godine, često s početkom u 4. ili 5. deceniji života i predstavlja se kao [[psihijatrija|psihijatrijski]] poremećaj ili progresivna demencija. MLD kod odraslih obično napreduje sporije od kasnih infantilnih i maloljetničkih oblika, s produženim tokom od jedne decenije ili više. Palijativna njega može pomoći kod mnogih simptoma i obično poboljšava kvalitet života i dugovječnost. Nositelji gena imaju nizak nivo enzima u poređenju sa njihovom članovima porodice ("normalni" nivoi variraju od porodice do porodice), ali čak i niski nivoi enzima su dovoljni za obradu sulfatida u tijelu. == Uzroci == [[Slika:Inborn errors of metabolism.svg|thumb|Dijagram poremećenog puta]] MLD je direktno uzrokovan nedostatkom enzima [[arilsulfataza A]]<ref name="pmid15720392">{{cite journal |vauthors=Poeppel P, Habetha M, Marcao A, Büssow H, Berna L, Gieselmann V |title=Missense mutations as a cause of metachromatic leukodystrophy, Degradation of arylsulfatase A in the endoplasmic reticulum |journal=FEBS J. |volume=272 |issue=5 |pages=1179–88 |date=mart 2005 |pmid=15720392 |doi=10.1111/j.1742-4658.2005.04553.x|s2cid=9371615 |doi-access=free }}</ref> (ARSA), a karakterizira ga enzimska aktivnost u leukocitima koja je manja od 10% normalne kontrole.<ref name="Fluharty2006">Fluharty, Arvan. "Arylsulfatase A Deficiency: Metachromatic Leukodystrophy, ARSA Deficiency". GeneReviews, 2006</ref> Međutim, samo ispitivanje aktivnosti enzima ARSA nije dovoljno za dijagnozu. Pseudodeficijencija ARSA, koju karakterizira aktivnost enzima koja iznosi 5 ~ 20% normalne kontrole, ne uzrokuje MLD.<ref name = "Fluharty2006" /> Bez ovog enzima, [[sulfatid]] se nakuplja u mnogim tkivima tijela , na kraju uništavajući [[mijelin]]sku ovojnicu živčanog sistema. Mijelinska ovojnica je masni pokrov koji štiti živčana vlakna. Bez toga, živci u mozgu ([[CNS|centralni nervni sistem]] – CNS) i periferni živci ([[PNS|periferni nervni sistem]] – PNS) koji kontroliraju, između ostalog i mišiće povezane s pokretljivošću, prestaju pravilno funkcionirati. Arilsulfatazu A aktivira saposin B (Sap B), neenzimski proteinski kofaktor.<ref>{{cite journal | author = Kishimoto Y, Hiraiwa M, O'Brien JS | date = Sep 1992 | title = Saposins: structure, function, distribution, and molecular genetics | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-lipid-research_1992-09_33_9/page/1255 | journal = J. Lipid Res. | volume = 33 | issue = 9| pages = 1255–67 | pmid = 1402395 }}</ref> Kada je nivo enzima arilsulfataze A normalan, ali sulfatidi su i dalje visoki – što znači da se ne razgrađuju jer enzim nije aktiviran – rezultirajuća bolest je nedostatak saposina B, koji je sličan MLD-u.<ref name = "Fluharty2006"/> Nedostatak saposina B je vrlo rijedak, mnogo rjeđi od tradicijskog MLD-a.<ref name =" Fluharty2006"/> Enzim koji je prisutan nije"osposobljen" za normalan nivo efikasnosti i ne može razgraditi sulfatide, što rezultira istim simptomima i napredovanjem MLD-a.<ref>{{cite web|title=Genetics|url=http://mldfoundation.org/mld-101-genetics.html|publisher=MLD Foundation|access-date=28. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20141222012808/http://mldfoundation.org/MLD-101-genetics.html|archive-date=22. 12. 2014|url-status=dead}}</ref> Studija iz 2011. godine tvrdila je da sulfatid nije u potpunosti odgovoran za MLD, jer je netoksičan. Predloženo je da lizosulfatid, sulfatid kojem je uklonjena acilna grupa, ima ulogu zbog svojih citotoksičnih svojstava ''[[in vitro]]''.<ref name="Blomqvist 2011">{{Cite journal | last1 = Blomqvist | first1 = M. | last2 = Gieselmann | first2 = V. | last3 = Mansson | first3 = J. E. | doi = 10.1186/1476-511X-10-28 | title = Accumulation of lysosulfatide in the brain of arylsulfatase A-deficient mice | journal = Lipids in Health and Disease | volume = 10 | issue = 1 | pages = 28 | year = 2011 | pmid = 21299873| pmc =3041674 }}</ref> ==Genetika== [[slika:autorecessive.svg|thumb|280pxright]] MLD ima [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] obrazac nasleđivanja. Vjerovatnoće nasljeđivanja ''po rođenju'' su kako slijedi: * Ako su oba roditelja nositelji: ** 25% (1 od 4) djece će imati bolest ** 50% (2 od 4) djece bit će nositelji, ali to neće ispoljavati ** 25% (1 od 4) djece neće imati MLD – dijete koje nije pogođeno i nije nositelj * Ako je pogođen jedan roditelj, a jedan je bez MLD-a: ** 0% (0) djece će imati poremećaj - pogođen je samo jedan roditelj, drugi roditelj uvijek daje normalan gen ** 100% (4 od 4) djece bit će nositelji (ali to neće ispoljavati) * Ako je jedan roditelj nosilac, a drugi je bez MLD-a: ** 50% (2 od 4) djece bit će nositelji (ali to neće uticati) ** 50% (2 od 4) djece neće imati MLD – dijete koje nije pogođeno i nije nositelj. Pored ovih frekvencija, postoji i 'pseudo' nedostatak koji pogađa 7-15% populacije.<ref>{{cite journal|last=Hohenschutz|first=C|author2=Eich P |author3=Friedl W |author4=Waheed A |author5=Conzelmann E |author6=Propping P. |title=Pseudodeficiency of arylsulfatase A|url=https://archive.org/details/sim_human-genetics_1989-04_82_1/page/45|journal=Human Genetics|date=april 1989|volume=82|pmid=2565866|issue=1 |pages=45–8|doi=10.1007/bf00288270 |s2cid=32274162}}</ref><ref name="147-150, DOI: 10.1007/BF00286589">{{cite journal|last=Herz|first=Barbara|author2=Bach, G.|s2cid=2349721|journal=Human Genetics |year=1984|volume=66|issue=2–3|pages=147–150|doi=10.1007/BF00286589|pmid=6143719|title=Arylsulfatase A in pseudodeficiency}}</ref> Osobe sa pseudo nedostatkom nemaju problema sa MLD-om, osim ako nemaju uticaj na status. Sa sadašnjim dijagnostičkim testovima, pseudo-nedostatak izvještava o niskim nivoima enzima, ali sulfatid se normalno obrađuje, tako da nema simptoma MLD. Ova pojava obara tradicijske pristupe [[krining novorođenčadi|skrininga novorođenčadi]], pa se razvijaju nove metode sselekcije . Za dalje informacije, pogledajte [[recesivni gen]] i [[dominantnu gen|odnos dominacije]]. Također, može se potražiti stranica MLD genetike na ''MLD Foundation''. == Dijagnoza == Klinički pregled i MRI često su prvi koraci u dijagnozi MLD. MRI može biti indikativni za MLD, ali nije adekvatan kao potvrdni test. Test krvi na nivou enzima ARSA-A sa potvrdnim testom urinarnog sulfatida najbolji je biohemijski test za MLD. Potvrđivanje urinarnog sulfatida važno je za razlikovanje rezultata MLD i pseudo-MLD u krvi. [[Genom]]sko sekvenciranje takođe može potvrditi MLD, međutim, vjerovatno je više mutacija od preko 200 već poznatih da uzrokuju MLD koji još nisu pripisani MLD-, a koji uzrokuju MLD tako da je u tim slučajevima biohemijski test još uvijek potreban. == Liječenje == Još uvijek ne postoji terapija ili lijek za MLD kod kasno infantilnih pacijenata koji imaju simptome ili kod maloljetnika i odraslih s naprednim simptomima. Ovi pacijenti obično primaju klinički tretman usmjeren na upravljanje bolovima i simptomima. Pre-simptomatski kasno infantilni MLD pacijenti, kao i oni sa maloljetničkom ili kod odraslih sa MLD koji su ili presimptomatski ili pokazuju blage simptome, mogu razmotriti [[transpkantacija koštane srži|transplantaciju koštane srži]] (uključujući [[matične ćelije|transplantaciju matičnih ćelija]]), što može usporiti progresija bolesti u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]]. Međutim, rezultati u [[PNS|perifernom živčanom sistemu]] bili su manje dramatični i dugoročni rezultati ovih terapija bili su mješoviti. Nedavni uspjeh uključivao je uzimanje matičnih ćelija iz koštane srži djece s poremećajem i zarazu ćelija [[retrovirus]]ima, zamjenjujući mutirani gen matičnih ćelija popravljenim genom prije ponovnog ubrizgavanja u pacijenta gdje se umnožavaju. Djeca do pete godine bila su sva u dobroj kondiciji i išla su u vrtić kada djeca koja boluju od te dobi obično ne mogu ni govoriti.<ref name="pmid23845948">{{cite journal |vauthors=Biffi A, Montini E, Lorioli L, et al. |title=Lentiviral hematopoietic stem cell gene therapy benefits metachromatic leukodystrophy |journal=Science |volume=341 |issue=6148 |pages=1233158 |year=2013 |pmid=23845948 |doi=10.1126/science.1233158 |s2cid=206546808 |url=https://www.openaccessrepository.it/record/23020 |access-date=24. 4. 2021 |archive-date=24. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210424172712/https://www.openaccessrepository.it/record/23020 |url-status=dead }}</ref> Istražuje nekoliko terapijskih mogućnosti koristeći klinička ispitivanja, prvenstveno kod kasno infantilnih pacijenata. Te terapije uključuju [[genska terapija|gensku]], [[enzimska terapija|enzimsku]] (ERT), [[terapija redukcije supstrata|supstrat-redukcijsku]] (SRT) i terapiju za pojačavanje enzima (EET). Genska terapija predata je EMA-i na verifikaciju u decembru 2019.<ref name="CompareNetworks">{{cite web |last1=American |first1=Pharmaceutical Review |title=Orchard Therapeutics Announces MAA Filing of Metachromatic Leukodystrophy Treatment |url=https://www.americanpharmaceuticalreview.com/1315-News/558367-Orchard-Therapeutics-Announces-MAA-Filing-of-Metachromatic-Leukodystrophy-Treatment/ |website=American Pharmaceutical Review |publisher=CompareNetworks |access-date=3. 12. 2019}}</ref> The trial sponsor has indicated they will are targeting submission for US FDA review during 1st half 2021.<ref>{{cite web |last1=Globe |first1=NewsWire |title=Orchard Therapeutics Outlines Business Impact of COVID-19 |url=https://www.globenewswire.com/news-release/2020/03/31/2009572/0/en/Orchard-Therapeutics-Outlines-Business-Impact-of-COVID-19.html |website=GlobeNewsWire |publisher=GlobeNewsWire |access-date=31. 3. 2020}}</ref> Dana 15. oktobra 2020. [[Komitet za lijekove za ljudsku upotrebu]] (CHMP) [[Evropska agencija za lijekove|Evropske agencije za lijekove]] (EMA) usvojio je pozitivno mišljenje, preporučujući davanje odobrenja za stavljanje u promet lijeka Libmeldy (autologna populacija obogaćena CD34 + ćelijama koja sadrži hematopoetske matične i progenitorne ćelije transducirane ''[[ex vivo]]'' upotrebom lentivirusnog vektora koji kodira ljudski gen arilsulfataza A), gensku terapiju za liječenje „kasno infantilne“ djece (LI) ili „ranihm maloljetnika“ ( EJ) sa oblicima metahromatske leukodistrofije (MLD).<ref name="Libmeldy: Pending EC decision">{{cite web | title=Libmeldy: Pending EC decision | website=[[European Medicines Agency]] (EMA) | date=16. 10. 2020 | url=https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/summaries-opinion/libmeldy | access-date=16. 10. 2020 | archive-date=17. 10. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201017072838/https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/summaries-opinion/libmeldy | url-status=dead }} Text was copied from this source which is © European Medicines Agency. Reproduction is authorized provided the source is acknowledged.</ref> Aktivna supstanca Libmeldyja sastoji se od dječijih matičnih ćelija koje su modificirane tako da sadrže aktivne kopije gena ARSA.<ref name="Libmeldy: Pending EC decision" /> Libmeldy was approved for medical use in the EU in December 2020.<ref name="Libmeldy EPAR">{{cite web | title=Libmeldy EPAR | website=[[European Medicines Agency]] (EMA) | date=13. 10. 2020 | url=https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/EPAR/libmeldy | access-date=22. 12. 2020}}</ref> Libmeldy je indiciran za upotrebu kod djece s 'kasno infantilnim' ili 'ranojuvenilnim' oblicima MLD-a, koja su identificirani kao nositelji oštećenog gena, ali još uvijek nisu razvili simptome.<ref name="EMA PR">{{cite press release | title=New gene therapy to treat rare genetic disorder metachromatic leukodystrophy | website=[[European Medicines Agency]] (EMA) | date=16. 10. 2020 | url=https://www.ema.europa.eu/en/news/new-gene-therapy-treat-rare-genetic-disorder-metachromatic-leukodystrophy | access-date=16. 10. 2020}} Tekst je kopiran iz ovog izvora koji je © Europska agencija za lijekove. Reprodukcija je odobrena pod uslovom da je naveden izvor.</ref> Također je indiciran kod djece kojoj je dijagnosticiran rani juvenilni oblik i kod koje su se počeli razvijati simptomi, ali još uvijek mogu samostalno hodati i prije početka kognitivnog opadanja.< ref name = "EMA PR"/> Libmeldy je lijek za gensku terapiju, za koji se CD34 + hematopoetske matične i matične ćelije prikupljaju ili iz koštane srži pacijenta ili iz mobilizirane periferne krvi.<ref name = "EMA PR"/> Ove ćelije modificirane su tako da ubace funkcionalni gen za proizvodnju enzima ARSA.<ref name = "EMA PR"/> Kada se ubrizgaju natrag pacijentu kao jednokratna infuzija, očekuje se da počnu proizvoditi ARSA enzim koji razgrađuje nakupljanje sulfatida u nervnim ćelijama i drugim ćelijama pacijentovog tijela.<ref name = "EMA PR"/> == Epidemiologija == Procjenjuje se da se učestalost metahromatske leukodistrofije javlja kod 1 /40.000 do 1/160.000 jedinki širom svijeta. U nekim genetički izoliranim populacijama, kao što je npr. 1/75 u [[Jevreji|Habbanita]] (maloj grupi Jevreja koji su se doselili u [[Izrael]] iz južne Arabije), 1/2500 u zapadnom dijelu poplacije [[Navaho (narod)|Navaho(]] i 1/8.000 među [[Arapi|arapskim]] grupama u Izraelu.<ref name=ghr>[http://ghr.nlm.nih.gov/condition/metachromatic-leukodystrophy Metachromatic leukodystrophy] at Genetics Home Reference. Reviewed September 2007</ref> Kao autosomno recesivna bolest, 1/40 000 odgovara 1:100 nositelja u općoj populaciji.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.mldfoundation.org/mld-101-genetics.html|title=MLD 101: Genetics|date=6. 1. 2017|website=www.mldfoundation.org|access-date=6. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230231554/http://www.mldfoundation.org/MLD-101-genetics.html|archive-date=30. 12. 2013|url-status=dead}}</ref> Procjenjuje se da se godišnje rodi 3.600 MLD, s 1.900 živih u SAD-u, 3.100 u Europi i 49.000 MLD živih širom svijeta. MLD se smatra [[rijetka bolest|rijetkom bolešću]] u SAD-u i drugim zemljama. ==See also== * * [[Mijelin projekt]] * [[Multipla skleroza]] ==Referenc== {{Reflist}} * Neki dijelovi ovog članka objavljeni su u tekstu iz javnog domena koji je dostupan u Nacionalnom institutu za neurološke poremećaje i moždani udar: ** {{cite web|title=NINDS Metachromatic Leukodystrophy Information Page|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/metachromatic_leukodystrophy/metachromatic_leukodystrophy.htm|access-date=7. 6. 2009|archive-date=3. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090603213914/http://www.ninds.nih.gov/disorders/metachromatic_leukodystrophy/metachromatic_leukodystrophy.htm|url-status=dead}} == Vanjski linkovi == {{Poremećaji skladištenja lipida}} {{CNS bolesti nervnog sistema}} {{DEFAULTSORT:Metachromatic Leukodystrophy}} [[Kategorija:Leukodistrofije]] [[Kategorija:Poremećaji skladištenja lipida]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Neurološki poremećaji kod djece]] [[Kategorija:Demijelinizirajuće bolesti CNS]] psjwpyagvdwrsdrrosj7i042bowd7wk 0 478796 3712946 3629041 2025-06-07T06:20:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712946 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Landmine_warning_sign_in_BiH.jpg|mini|200x200piksel| Znak upozorenja za nagazne mine]] '''Kontaminiranost nagaznim minama u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' ozbiljna je posljedica [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Tokom ovog vremenskog perioda, sve 3 sukobljene strane ([[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]], [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]] i [[Vojska Republike Srpske|VRS]]) postavile su [[Kopnena mina|mine]] u blizini današnjih granica političkih entiteta, što je rezultiralo time da je država imala najteže probleme sa nagaznim minama na svijetu. == Historija == {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Bošnjačko-hrvatski sukob}} [[Rat u Bosni i Hercegovini]] bio je oružani sukob koji se odvijao između 1992. i 1995. godine , sve do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], kojim su zvanično okončana neprijateljstva. Sukob je dio [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]] koji su se odigrali između 1991. i 2001. godine, nakon raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. U nasilnom sukobu sudjelovale su tri glavne nacionalne skupine: [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Bošnjaci]]. već 1993. nekoliko snaga [[Ujedinjene nacije|UN]]- a bilo je raspoređeno na cijeloj teritoriji. Početkom 1992. godine održan je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Sukob koji je uslijedio doveo je do različitih epizoda etničkog čišćenja, dok su suprotstavljene vojske postavljale mine i bombe duž političkih granica, čineći teritoriju jednim od najzagađenijih minama u [[Evropa|Evropi]] i do danas. Raspodjela minskog polja približna je liniji sučeljavanja vojski; nakon [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne podjele unutar Bosne i Hercegovine]], na [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], većina se trenutno nalazi na teritoriji Federacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.balcanicaucaso.org/aree/Bosnia-Erzegovina/Mine-in-Bosnia-Erzegovina-la-morte-invisibile-203290#:~:text=La%20Bosnia%20Erzegovina%20%C3%A8%20uno,registrate%20il%2025%20agosto%202019.|title=Mine u Bosni i Hercegovini: nevidljiva smrt}}</ref> == Korištene mine == === Vrste korištenih mina === Mine su oružje punjene eksplozivom, projektovane da ubije ili teško povrijedi ljude; često ih se naziva "savršenim vojnicima" jer se mogu godinama skrivati ​​u zemlji ili vegetaciji čak i nakon završetka sukoba. Kopnene mine mogu se klasificirati kao protupješadijska mine, ili kao protutenkovske mine. Mine (ili eksplozivne naprave) koje su postavile tri vojske tokom 4 godine rata prilično su različite. Međutim, postoji određeni model koji je prouzročio brojne smrtne slučajeve među pirotehničarima i civilima, jer ima posebnu dinamiku detonacije. Većina neeksplodiranih uređaja na teritoriji BiH upravo je vrsta mina nazvana [[PROM-1]]. Pored mina, neeksplodirani ostaci rata ({{jez-en|ERW}}) također uzrokuju štetu i moraju se ukloniti; mogu se klasificirati kao neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) ili napuštena eksplozivna naprava ({{jez-en|AXO}}). Oni su dio NUS bombi, rakete i žitnice, koje za razliku od nagaznih mina uzrokuju velike katastrofe. Umjesto toga, kratica AXO odnosi se na municiju napuštenu na kraju oružanog sukoba. === PROM-1 === [[PROM-1]] ('''P'''rotivpješadijska '''r'''asprskavajuća '''o'''dskočna '''m'''ina) je rasprskavajuća mina jugoslavenske proizvodnje, koja spada u kategoriju "odskočnih mina". Ove vrste mina se obično zakopavaju ostavljajući izložena tri zuba koja omogućavaju okidač pritiskom ili zatezanjem žice. Nagib zubaca, zbog gaženja ili napetosti, pokreće mali naboj pogonskog goriva koji se nalazi u vanjskom kućištu mine. Nakon sadržane detonacije, pravo cilindrično tijelo mine projicira se u zrak za oko 65 centimetara, što je jednako dužini žice kojom je povezana sa zemljom. Zapravo je napetost ove posljednje žice ta koja određuje stvarnu detonaciju bombe.<ref>{{Cite web|url=https://www.gichd.org/fileadmin/pdf/LIMA/PROM1.pdf|title=PROM-1|access-date=11. 6. 2021|archive-date=27. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210427155748/https://www.gichd.org/fileadmin/pdf/LIMA/PROM1.pdf|url-status=dead}}</ref> Zajedno s eksplozivnim nabojem, u trupu mine odvojeni su brojni metalni dijelovi, koji se u trenutku eksplozije razbacaju svuda, formirajući oblak metalnih dijelova, koji mogu doći do 50 metara dalje. PROM-1 imaju tendenciju katastrofalnog vremenskog propadanja, što znači da okidač godinama raste u osjetljivosti; rad pirotehničara je stoga izuzetno opasan.  Upravo zbog svoje ekstremne osjetljivosti, ovaj uređaj ne može se razmrviti na licu mjesta poput ostalih vrsta mina, ali ga mora bomba odvojiti i aktivirati na daljinu. PROM-1 ima brojne karakteristike koje podsjećaju na S-Mine, istoimeni koji su [[Nacizam|nacisti]] koristili tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. == Stanje nagaznih mina == [[Datoteka:Mines_BiH_en.png|mini|215x215piksel| Stanje nagaznih mina u septembru 2008.]] [[Datoteka:Demining_in_Bosnia.jpg|mini|301x301piksel| Norveški pirotehničar 2007.]] Kontaminacija Bosne i Hercegovine nagaznim minama proizlazi isključivo iz rata u 1992–95. Do 1996. godine oko dva miliona kopnenih mina i [[Neeksplodirana municija|neeksplodirane municije]] prostirali su Bosnu i Hercegovinu. Do septembra 2013. godine, nagazne mine i neeksplodirana municija ostali su razbacani na 28.699 lokacija. Iskopano je ukupno 1.230,70&nbsp;km² (2,4% teritorije zemlje).<ref name="BosniaLandmineStats">{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina mine situation September 2013|url=http://www.bhmac.org/en/stream.daenet?kat=18|date=juli 2014|publisher=BH MAC|access-date=12. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150215193410/http://www.bhmac.org/en/stream.daenet?kat=18|archive-date=15. 2. 2015}}</ref> Opsežna klizišta i poplave u maju 2014. godine, otkrile su i pomjerile nagazne mine zbog kojih su vlasti morale poslati radnike za uklanjanje mina da lociraju i deaktiviraju mine koje su prijetile stambenim područjima.<ref name="BosniaLandmines">{{Cite news|title=Landmines unearthed by shifting mud in flooded Balkans|url=http://www.bignewsnetwork.com/index.php/sid/222099905/scat/c08dd24cec417021/ht/Landmines-unearthed-by-shifting-mud-in-flooded-Balkans|access-date=19. 5. 2014|publisher=Big News Network|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520002839/http://www.bignewsnetwork.com/index.php/sid/222099905/scat/c08dd24cec417021/ht/Landmines-unearthed-by-shifting-mud-in-flooded-Balkans|url-status=dead}}</ref> Čišćenje mina obavljaju razne vladine agencije i nevladine organizacije, kao i neke [[NATO|vojne jedinice NATO]]-a. Između 1996. i 2017. godine, više od 3.000 kvadratnih kilometara očišćeno je od mina. Strateška vizija Bosne i Hercegovine u 2008. godini bila je uklanjanje svih nagaznih mina do 2019. godine. U aprilu 2017. stručnjaci su mislili da će trebati najmanje 5 godina duže, navodeći nedostatak sredstava kao primarnu prepreku. Procijenjeno je da 80.000 mina još uvijek nije razjašnjeno i nalaze se na 2.2% (1.125&nbsp;km²) teritorije zemlje.<ref name="Spaic">{{Cite news|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/bosnian-citizens-still-endangered-by-landmines-04-03-2017-1|title=Bosnia 'Failing to Meet Landmine Removal Target'|last=Igor Spaic|work=Balkan Insight|date=4. 4. 2017|access-date=22. 11. 2018}} </ref><ref name="Clayfield">{{Cite news|url=https://www.abc.net.au/news/2017-10-15/bosnia-may-never-be-clear-of-land-mines/9029692|title=Bosnia and Herzegovina may never be clear of landmines|last=Matthew Clayfield|work=Australian Broadcasting Corporation|date=14. 10. 2017|access-date=22. 11. 2018}}</ref> Dana 4. aprila, na Međunarodni dan borbe protiv mina, vlada, [[Ujedinjene nacije|UN]] i brojne druge međunarodne i lokalne nevladine organizacije informiraju građane o opasnostima od nagaznih mina i naporima na njihovom uklanjanju.<ref name="Spaic" /> == Šteta prouzrokovana minama == === Teritorija === Prostor koji zauzimaju mine u BiH procjenjuje se na 2.2% (1.125&nbsp;km²). Ovaj prostor podijeljen je na 8.525 područja koja su identificirana i definirana kao rizične zone, u kojima se, prema gruboj procjeni, nalazi 80.000 nagaznih mina, municije i neeksplodiranih ubojnih sredstava. Oko 129 gradova i 1398 zajednica pogođeno je ovim problemom. 13% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine direktno je pod utjecajem kontaminacije minama i kasetnom municijom na tom teritoriju. === Tehničko istraživanje === Od 1996. godine, kada su započele akcije melioracije, smanjeno je i očišćeno približno 210,3&nbsp;km², u kojima je pronađeno 67.560 protupješadijskih mina, 8.540 protutenkovskih mina i 59.289 neeksplodiranih ubojnih sredstava. Operacija koje su provedene u 2019. godini, njih 106, omogućile su melioraciju 3,842.660 m² zemljišta. === Žrtve === Od završetka rata, odgovorna tijela brinula su o uzimanju u obzir žrtve i ranjene kao rezultat protupješadijskih mina prisutnih na teritoriju BiH. Sljedeća tabela prikazuje podatke o žrtvama od mina.<ref name="Spaic" /><ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/09/02/wartime-landmines-still-taking-lives-in-bosnia/|title=Wartime Landmines Still Taking Lives in Bosnia|last=Lakić|first=Mladen|date=2. septembar 2019|website=Balkan Insight|publisher=BIRN|access-date=11. juni 2021}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="4" |Žrtve nagaznih mina u periodu 1996-2021 |- ! Godina ! Ubijenih ! Ranjenih ! Ukupno |- | 1996 | 110 | 510 | 620 |- | 1997 | 103 | 316 | 419 |- | 1998 | 51 | 129 | 180 |- | 1999 | 43 | 94 | 137 |- | 2000 | 41 | 91 | 132 |- | 2001 | 36 | 72 | 108 |- | 2002 | 26 | 73 | 99 |- | 2003 | 28 | 63 | 91 |- | 2004 | 26 | 61 | 87 |- | 2005 | 32 | 57 | 89 |- | 2006 | 28 | 51 | 79 |- | 2007 | 17 | 48 | 65 |- | 2008 | 34 | 64 | 98 |- | 2009 | 9 | 28 | 37 |- | 2010 | 6 | 14 | 20 |- | 2011<ref>{{Cite web|url=http://www.the-monitor.org/custom/index.php/region_profiles/print_theme/1639|title=Casualties Overview|date=21. 9. 2012|publisher=The Monitor|access-date=11. 2. 2014|archive-date=22. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222214447/http://www.the-monitor.org/custom/index.php/region_profiles/print_theme/1639|url-status=dead}}</ref> | 9 | 23 | 32 |- |2012 |9 |12 |21 |- |2013 |3 |13 |16 |- |2014 |6 |18 |24 |- |2015 |1 |1 |2 |- |2016 |6 |12 |18 |- |2017 |3 |7 |10 |- |2018 |1 |4 |5 |- |2019 |2 |4 |6 |- |2020 |0 |0 |0 |- |2021 | | | |- !'''Ukupno''' !630 !1.714 !2.395 |- |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.bhmac.org Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:CS1 maint: discouraged parameter]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Minska polja u Bosni i Hercegovini]] j1r5ct5p2s7rw55dprjolyucy8e88nq 0 482394 3712716 3681068 2025-06-06T09:57:23Z KWiki 9400 3712716 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Carlo Ancelotti in Russia.jpg|mini|desno|220px|[[Carlo Ancelotti]] trenirao je Milan od 2001. do 2009.]] [[AC Milan]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Milano|Milana]], koji nastupa u [[Serie A|Seriji A]]. Ovaj hronološki spisak obuhvata sve trenere ili tehničke direktore (npr., trener koji je prešao dobnu granicu, trenutno postavljenu na 65 godina, i kome je dozvoljeno voditi profesionalni klub samo u saradnji s kvalificiranim trenerom)<ref>{{cite manual |title= Regolamento del settore tecnico |section= Art. 20 Direttori Tecnici |publisher= Italijanski nogometni savez |url= http://www.settoretecnico.figc.it/doc/RegolamentoSettoreTecnico.pdf |format= [[PDF]] |access-date= 26. 6. 2010 |page=6 |language= it}}</ref> prvog tima Milana od osnivanja kluba 1899. Za svakog trenera navedeni su sezone koje je proveo u klubu, ukupni takmičarski omjer (pobjede, remiji i porazi) te trofeji osvojeni pod njegovim vodstvom. Uračunati su i privremeni treneri. Najtrofejnija osoba koja je predvodila Milan s klupe jest [[Nereo Rocco]], koji je osvojio dvije titule u Seriji A, tri u [[Italijanski kup|Italijanskom kupu]], dvije u [[UEFA Liga prvaka|Kupu evropskih šampiona]], dvije u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] i jedan [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]], što kao trener, što kao tehnički direktor. On je i najduže bio trener Milana, predvodivši klub u 459 utakmica (323 kao trener i 136 kao tehnički direktor) u pet mandata između 1961. i 1977, dok najduži pojedinačni mandat ima [[Carlo Ancelotti]], koji je na klupi proveo sedam godina i 236 dana, od 6. novembra 2001. do 30. juna 2009. == Spisak trenera == ''Statistike do 24. 5. 2025.'' ''Uračunate su samo takmičarske utakmice''. <!-- Molimo da ne NE ažurirate ukupne zbirove nakon svake nove utakmice jer informacije mogu biti zastarjele. Provjerite pouzdane izvore prije ažuriranja. --> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! width="185"| Trener ! width="75" | Sezona ! width="25" | {{tooltip|U|Utakmice}} ! width="25" | {{tooltip|P|Pobjede}} ! width="25" | {{tooltip|N|Neriješeno}} ! width="25" | {{tooltip|I|Porazi}} ! width="25" | {{tooltip|DG|Dati golovi}} ! width="25" | {{tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! width="50" | {{tooltip|Pob%|Postotak pobjeda}}<ref group="nb">Postotak pobjeda zaokružen je na dvije decimale.</ref> ! width="125"| Trofeji ! width="225"| Napomene |- |rowspan="8" align=left| {{ZD|ENG}} [[Herbert Kilpin]]<ref name="player-manager" group="nb">Služio kao igrač-trener.</ref> | [[AC Milan – sezona 1899/1900.|1899/1900.]] {{WDL|1|0|0|1|for=0|against=3}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1900/1901.|1900/01.]] {{WDL|3|3|0|0|for=8|against=2}} |align=left| Prvak lige |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1901/1902.|1901/02.]] {{WDL|1|0|0|1|for=0|against=2}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1902/1903.|1902/03.]] {{WDL|1|0|0|1|for=0|against=2}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1903/1904.|1903/04.]] {{WDL|3|1|1|1|for=2|against=4}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1904/1905.|1904/05.]] {{WDL|2|0|1|1|for=9|against=10}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1905/1906.|1905/06.]] {{WDL|8|5|2|1|for=14|against=8}} |align=left| Prvak lige |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|19|9|4|6|for=33|against=31}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Daniele Angeloni]] | [[AC Milan – sezona 1906/1907.|1906/07.]] {{WDL|6|4|2|0|for=17|against=3}} |align=left| Prvak lige |align=left| |- |rowspan="5" align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Giannino Camperio]] | [[AC Milan – sezona 1907/1908.|1907/08.]]<ref group="nb">U ovoj sezoni Milan i ostali veći klubovi nisu učestvovali u ligi zbog spora s [[Italijanski nogometni savez|Italijanskim nogometnim savezom]] o korištenju stranih igrača.</ref> {{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1908/1909.|1908/09.]] {{WDL|2|1|0|1|for=4|against=5}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1909/1910.|1909/10.]] {{WDL|16|6|1|9|for=23|against=36}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1910/1911.|1910/11.]] {{WDL|16|10|2|4|for=44|against=19}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|34|17|3|14|for=71|against=60}} !colspan="2"| |- |rowspan="5" align=left| ''Tehnički komitet'' | [[AC Milan – sezona 1911/1912.|1911/12.]] {{WDL|18|14|3|1|for=60|against=10}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1912/1913.|1912/13.]] {{WDL|18|13|2|3|for=46|against=14}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1913/1914.|1913/14.]] {{WDL|18|11|4|3|for=58|against=19}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1914/1915.|1914/15.]] {{WDL|21|13|5|3|for=65|against=18}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|75|51|14|10|for=229|against=61}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Guido Moda]]<ref name="caretaker" group="nb">Privremeni trener</ref> | [[AC Milan – sezona 1915/1916.|1915/16.]] {{WDL|12|9|1|2|for=22|against=9}} |align=left| |align=left rowspan=3| [[Nogomet tokom Prvog svjetskog rata|Sve u ratnom periodu]] |- |rowspan="3" align=left|{{ZD|ITA|1861}} [[Aldo Cevenini]]<ref name="player-manager" group="nb"/><ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1916/1917.|1916/17.]] {{WDL|12|10|1|1|for=45|against=12}} |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1917/1918.|1917/18.]] {{WDL|13|11|0|2|for=35|against=11}} |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|25|21|1|3|for=80|against=23}} !colspan="2"| |- |align=left| ''Tehnički komitet'' | [[AC Milan – sezona 1918/1919.|1918/19.]] {{WDL|10|6|2|2|for=28|against=17}} |align=left| |align=left| [[Nogomet tokom Prvog svjetskog rata|Sve u ratnom periodu]] |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Guido Moda]] | [[AC Milan – sezona 1919/1920.|1919/20.]] {{WDL|20|14|1|5|for=56|against=24}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1920/1921.|1920/21.]] {{WDL|22|8|4|10|for=43|against=34}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|42|22|5|15|for=99|against=58}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Cesare Lovati]]<ref name="player-manager" group="nb"/><ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1921/1922.|1921/22.]] {{WDL|22|7|4|11|for=29|against=36}} |align=left| |align=left| |- |align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Francesco Soldera]]<ref name="player-manager" group="nb"/><ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1922/1923.|1922.]] {{WDL|5|1|2|2|for=5|against=14}} |align=left| |align=left| Do novembra 1922. |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|AUT}} [[Ferdi Oppenheim]] | [[AC Milan – sezona 1922/1923.|1922/23.]] {{WDL|17|7|8|2|for=27|against=14}} |align=left| |align=left| Imenovan u novembru 1922. |- | [[AC Milan – sezona 1923/1924.|1923/24.]] {{WDL|22|7|5|10|for=38|against=44}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|39|14|13|12|for=65|against=58}} !colspan="2"| |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]] | [[AC Milan – sezona 1924/1925.|1924/25.]] {{WDL|24|10|1|13|for=45|against=51}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1925/1926.|1925/26.]] {{WDL|9|3|0|6|for=15|against=24}} |align=left| |align=left| Otpušten 29. 1. 1926. |- ! Ukupno {{WDLtot|33|13|1|19|for=60|against=75}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Guido Moda]]<ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1925/1926.|1926.]] {{WDL|13|7|2|4|for=28|against=15}} |align=left| |align=left| Imenovan 30. 1. 1926. |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ENG}} [[Herbert Burgess]] | [[AC Milan – sezona 1926/1927.|1926/27.]] {{WDL|30|15|4|11|for=63|against=53}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1927/1928.|1927/28.]] {{WDL|34|15|10|9|for=56|against=47}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|64|30|14|20|for=119|against=100}} !colspan="2"| |- |rowspan="4" align=left| {{ZD|AUT}} [[Engelbert König]] | [[AC Milan – sezona 1928/1929.|1928/29.]] {{WDL|32|18|8|6|for=80|against=37}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1929/1930.|1929/30.]] {{WDL|34|11|10|13|for=52|against=48}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1930/1931.|1930/31.]] {{WDL|34|12|7|15|for=48|against=53}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|100|41|25|34|for=180|against=138}} !colspan="2"| |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|MAĐ|1920}} [[József Bánás]] | [[AC Milan – sezona 1931/1932.|1931/32.]] {{WDL|34|15|9|10|for=57|against=40}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1932/1933.|1932/33.]] {{WDL|34|11|10|13|for=57|against=62}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|68|26|19|23|for=114|against=102}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|MAĐ|1920}} [[József Violak]] | [[AC Milan – sezona 1933/1934.|1933/34.]] {{WDL|34|12|9|13|for=50|against=49}} |align=left| |align=left| |- |rowspan="4" align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Adolfo Baloncieri]] | [[AC Milan – sezona 1934/1935.|1934/35.]] {{WDL|30|8|11|11|for=36|against=38}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1935/1936.|1935/36.]] {{WDL|34|13|8|13|for=49|against=45}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1936/1937.|1936.]] {{WDL|10|3|4|3|for=9|against=9}} |align=left| |align=left| Otpušten 5. 12. 1936. |- ! Ukupno {{WDLtot|74|24|23|27|for=94|against=92}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ENG}} [[William Garbutt]] | [[AC Milan – sezona 1936/1937.|1936/37.]] {{WDL|26|13|8|5|for=43|against=26}} |align=left| |align=left| Imenovan 6. 12. 1936. |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|NJE|Nazi}} [[Hermann Felsner]]<ref name="technical director" group="nb">Služio kao tehnički direktor.</ref><br/>{{ZD|MAĐ|1920}} [[József Bánás]] | [[AC Milan – sezona 1937/1938.|1937/38.]] {{WDL|38|17|14|7|for=57|against=36}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1938/1939.|1938.]] {{WDL|4|0|1|3|for=1|against=4}} |align=left| |align=left| Felsner otpušten u oktobru 1938. |- ! Ukupno {{WDLtot|42|17|15|10|for=58|against=40}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|MAĐ|1920}} [[József Bánás]] | [[AC Milan – sezona 1938/1939.|1938/39.]] {{WDL|17|6|4|7|for=26|against=21}} |align=left| |align=left| |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|MAĐ|1920}} [[József Violak]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/ >{{ZD|MAĐ|1920}} [[József Bánás]] | [[AC Milan – sezona 1938/1939.|1939.]] {{WDL|13|7|3|3|for=19|against=14}} |align=left| |align=left| Violak imenovan u martu 1939. |- | [[AC Milan – sezona 1939/1940.|1939/40.]] {{WDL|24|8|6|10|for=37|against=31}} |align=left| |align=left| Violak otpušten 18. 3. 1940. |- ! Ukupno {{WDLtot|37|15|9|13|for=56|against=45}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|MAĐ|1920}} [[József Bánás]] | [[AC Milan – sezona 1939/1940.|1939/40.]] {{WDL|9|3|3|3|for=12|against=13}} |align=left| |align=left| |- |align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Antonio Busini]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/ >{{ZD|ITA|1861}} [[Guido Ara]] | [[AC Milan – sezona 1940/1941.|1940/41.]] {{WDL|32|13|10|9|for=60|against=37}} |align=left| |align=left| |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Mario Magnozzi]] | [[AC Milan – sezona 1941/1942.|1941/42.]] {{WDL|36|14|8|14|for=71|against=62}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1942/1943.|1942/43.]] {{WDL|33|12|9|12|for=47|against=54}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|69|26|17|26|for=118|against=116}} !colspan="2"| |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA|1861}} [[Giuseppe Santagostino]] | [[AC Milan – sezona 1943/1944.|1943/44.]] {{WDL|14|5|3|6|for=18|against=16}} |align=left| |align=left rowspan=2| [[Nogomet tokom Drugog svjetskog rata|Sve u ratnom periodu]] |- | [[AC Milan – sezona 1944/1945.|1944/45.]] {{WDL|20|6|6|8|for=29|against=36}} |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|34|11|9|14|for=47|against=52}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/ >{{ZD|ITA}} [[Adolfo Baloncieri]] | [[AC Milan – sezona 1945/1946.|1945/46.]] {{WDL|42|20|9|13|for=66|against=54}} |align=left| |align=left| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/ >{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Bigogno]] | [[AC Milan – sezona 1946/1947.|1946/47.]] {{WDL|38|19|12|7|for=75|against=52}} |align=left| |align=left| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Bigogno]] | [[AC Milan – sezona 1947/1948.|1947/48.]] {{WDL|40|21|7|12|for=76|against=48}} |align=left| |align=left| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/ >{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Bigogno]] | [[AC Milan – sezona 1948/1949.|1948/49.]] {{WDL|38|21|8|9|for=83|against=52}} |align=left| |align=left| |- |rowspan="4" align=left| {{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/ >{{ZD|MAĐ|1949}} [[Lajos Czeizler]] | [[AC Milan – sezona 1949/1950.|1949/50.]] {{WDL|38|27|3|8|for=118|against=45}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1950/1951.|1950/51.]] {{WDL|40|28|8|4|for=116|against=40}} |align=left| ''[[Serie A 1950/1951.|Scudetto]]''<br/>[[Latinski kup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1951/1952.|1951/52.]] {{WDL|38|20|13|5|for=87|against=41}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|116|75|24|17|for=321|against=126}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/ >{{ZD|ITA}} [[Mario Sperone]] | [[AC Milan – sezona 1952/1953.|1952/53.]] {{WDL|34|17|9|8|for=64|against=34}} |align=left| |align=left| Do maja 1953. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ŠVE}} [[Gunnar Gren]]<ref name="player-manager" group="nb"/><ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1952/1953.|1953.]] {{WDL|2|1|0|1|for=4|against=6}} |align=left| |align=left| Gren imenovan u junu 1953. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/ >{{ZD|ITA}} [[Arrigo Morselli]] | [[AC Milan – sezona 1953/1954.|1953.]] {{WDL|9|4|3|2|for=18|against=11}} |align=left| |align=left| Otpušten 10. 11. 1953. |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|MAĐ|1949}} [[Béla Guttmann]] | [[AC Milan – sezona 1953/1954.|1953/54.]] {{WDL|25|13|7|5|for=48|against=28}} |align=left| |align=left| Imenovan 11. 11. 1953. |- | [[AC Milan – sezona 1954/1955.|1954/55.]] {{WDL|19|12|4|3|for=45|against=21}} |align=left| |align=left| Otpušten 14. 2. 1955. |- ! Ukupno {{WDLtot|44|25|11|8|for=93|against=49}} !colspan="2"| |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA}} [[Ettore Puricelli]] | [[AC Milan – sezona 1954/1955.|1955.]] {{WDL|17|8|6|3|for=41|against=18}} |align=left| ''[[Serie A 1954/1955.|Scudetto]]'' |align=left| Imenovan 15. 2. 1955. |- | [[AC Milan – sezona 1955/1956.|1955/56.]] {{WDL|42|21|10|11|for=96|against=64}} |align=left| Latinski kup |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|59|29|16|14|for=137|against=82}} !colspan="2"| |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]] | [[AC Milan – sezona 1956/1957.|1956/57.]] {{WDL|36|22|6|8|for=70|against=48}} |align=left| ''[[Serie A 1956/1957.|Scudetto]]'' |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1957/1958.|1957/58.]] {{WDL|44|15|15|14|for=89|against=63}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|80|37|21|22|for=159|against=111}} !colspan="2"| |- |rowspan="4" align=left| {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]]<ref name="technical director" group="nb"/><br />{{ZD|ITA}} [[Luigi Bonizzoni]] | [[AC Milan – sezona 1957/1958.|1958.]] {{WDL|6|5|1|0|for=18|against=5}} |align=left| |align=left| Bonizzoni imenovan u junu 1958. |- | [[AC Milan – sezona 1958/1959.|1958/59.]] {{WDL|39|21|13|5|for=99|against=44}} |align=left| ''[[Serie A 1958/1959.|Scudetto]]'' |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1959/1960.|1959/60.]] {{WDL|42|21|11|10|for=74|against=51}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|87|47|25|15|for=191|against=100}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ITA}} [[Paolo Todeschini]] | [[AC Milan – sezona 1960/1961.|1960/61.]] {{WDL|36|19|9|8|for=71|against=44}} |align=left| |align=left| Do juna 1961. |- |rowspan="4" align=left| {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]] | [[AC Milan – sezona 1960/1961.|1961.]] {{WDL|2|0|1|1|for=0|against=2}} |align=left| |align=left| Rocco imenovan u junu 1961. |- | [[AC Milan – sezona 1961/1962.|1961/62.]] {{WDL|43|28|7|8|for=103|against=49}} |align=left| ''[[Serie A 1961/1962.|Scudetto]]'' |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1962/1963.|1962/63.]] {{WDL|49|26|13|10|for=97|against=39}} |align=left| [[Kup evropskih šampiona 1962/1963.|Kup evropskih šampiona]] |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|94|54|21|19|for=200|against=90}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ARG}} [[Luis Carniglia]] | [[AC Milan – sezona 1963/1964.|1963/64.]] {{WDL|30|16|8|6|for=55|against=33}} |align=left| |align=left| Carniglia otpušten 2. 3. 1964. |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ŠVE}} [[Nils Liedholm]] | [[AC Milan – sezona 1963/1964.|1964.]] {{WDL|12|8|2|2|for=18|against=10}} |align=left| |align=left| Liedholm imenovan 3. 3. 1964. |- | [[AC Milan – sezona 1964/1965.|1964/65.]] {{WDL|37|22|9|6|for=54|against=27}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|49|30|11|8|for=72|against=37}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Nils Liedholm]] | [[AC Milan – sezona 1965/1966.|1965/66.]] {{WDL|33|15|10|8|for=44|against=33}} |align=left| |align=left| Podnio ostavku u martu 1966. zbog bolesti |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Giovanni Cattozzo]]<ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1965/1966.|1966.]] {{WDL|11|2|4|5|for=10|against=12}} |align=left| |align=left| Imenovan u martu 1966. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Arturo Silvestri]] | [[AC Milan – sezona 1966/1967.|1966/67.]] {{WDL|42|17|16|9|for=53|against=39}} |align=left| [[Italijanski kup 1966/1967.|Italijanski kup]] |align=left| Do juna 1967. |- |rowspan="7" align=left| {{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]] | [[AC Milan – sezona 1966/1967.|1967.]] {{WDL|5|1|2|2|for=3|against=3}} |align=left| |align=left| Imenovan u junu 1967. |- | [[AC Milan – sezona 1967/1968.|1967/68.]] {{WDL|50|26|21|3|for=86|against=40}} |align=left| ''[[Serie A 1967/1968.|Scudetto]]''<br/>[[UEFA Kup pobjednika kupova 1967/1968.|Kup pobjednika kupova]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1968/1969.|1968/69.]] {{WDL|42|20|15|7|for=49|against=19}} |align=left| [[Kup evropskih šampiona 1968/1969.|Kup evropskih šampiona]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1969/1970.|1969/70.]] {{WDL|39|18|12|9|for=57|against=31}} |align=left| [[Interkontinentalni kup 1970 (nogomet)|Interkontinentalni kup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1970/1971.|1970/71.]] {{WDL|42|23|14|5|for=77|against=36}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1971/1972.|1971/72.]] {{WDL|51|29|15|7|for=71|against=31}} |align=left| [[Italijanski kup 1971/1972.|Italijanski kup]] |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|229|117|79|33|for=343|against=160}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ITA}} [[Cesare Maldini]] | [[AC Milan – sezona 1972/1973.|1972/73.]] {{WDL|46|30|11|5|for=89|against=39}} |align=left| [[Italijanski kup 1972/1973.|Italijanski kup]]<br/>[[UEFA Kup pobjednika kupova 1972/1973.|Kup pobjednika kupova]] |align=left| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]]<ref name="technical director" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1973/1974.|1973/74.]] {{WDL|12|5|5|2|for=18|against=13}} |align=left| |align=left| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ITA}} [[Cesare Maldini]] | [[AC Milan – sezona 1973/1974.|1973/74.]] {{WDL|14|8|0|6|for=15|against=17}} |align=left| |align=left| Maldini imenovan u decembru 1973. <br/> Rocco podnio ostavku u februaru 1974. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Cesare Maldini]] | [[AC Milan – sezona 1973/1974.|1974.]] {{WDL|11|4|2|5|for=18|against=20}} |align=left| |align=left| Otpušten u aprilu 1974. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]] | [[AC Milan – sezona 1973/1974.|1974.]] {{WDL|10|2|4|4|for=5|against=7}} |align=left| |align=left| Imenovan u aprilu 1974. |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA}} [[Gustavo Giagnoni]] | [[AC Milan – sezona 1974/1975.|1974/75.]] {{WDL|41|18|15|8|for=54|against=30}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1975/1976.|1975.]] {{WDL|6|4|2|0|for=8|against=2}} |align=left| |align=left| Otpušten u oktobru 1975. |- ! Ukupno {{WDLtot|47|22|17|8|for=62|against=32}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]] | [[AC Milan – sezona 1975/1976.|1975/76.]] {{WDL|37|19|9|9|for=53|against=33}} |align=left| |align=left| Imenovan u oktobru 1975. <br/> Trapattoni podnio ostavku u maju 1976. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ITA}} [[Paolo Barison]] | [[AC Milan – sezona 1975/1976.|1976.]] {{WDL|5|1|2|2|for=7|against=8}} |align=left| |align=left| Barison imenovan u junu 1976. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Marchioro]] | [[AC Milan – sezona 1976/1977.|1976/77.]] {{WDL|25|7|12|6|for=30|against=29}} |align=left| |align=left| Otpušten u februaru 1977. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]]<ref name="technical director" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1976/1977.|1977.]] {{WDL|22|10|8|4|for=36|against=19}} |align=left| [[Italijanski kup 1976/1977.|Italijanski kup]] |align=left| Imenovan u februaru 1977. |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Nils Liedholm]] | [[AC Milan – sezona 1977/1978.|1977/78.]] {{WDL|38|16|15|7|for=51|against=33}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1978/1979.|1978/79.]] {{WDL|40|21|13|6|for=62|against=33}} |align=left| ''[[Serie A 1978/1979.|Scudetto]]'' |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|78|37|28|13|for=113|against=66}} !colspan="2"| |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA}} [[Massimo Giacomini]] | [[AC Milan – sezona 1979/1980.|1979/80.]] {{WDL|38|17|11|10|for=43|against=29}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1980/1981.|1980/81.]] {{WDL|41|19|15|7|for=51|against=31}} |align=left| |align=left| Podnio ostavku u junu 1981. |- ! Ukupno {{WDLtot|79|36|26|17|for=94|against=60}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Italo Galbiati]]<ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1980/1981.|1981.]] {{WDL|1|0|0|1|for=0|against=1}} |align=left| [[Serie B]] title<ref group="nb">Titula je već bila osigurana pod Giacominijevim vodstvom.</ref> |align=left| Imenovan u junu 1981. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Luigi Radice]] | [[AC Milan – sezona 1981/1982.|1981/82.]] {{WDL|23|6|8|9|for=18|against=20}} |align=left| |align=left| Otpušten u januaru 1982. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Italo Galbiati]]<ref name="caretaker" group="nb"/><ref group="nb">Galbiati je dijelio poziciju s [[Francesco Zagatti|Franceskom Zagattijem]] dvije utakmice u martu.</ref> | [[AC Milan – sezona 1981/1982.|1982.]] {{WDL|17|7|4|6|for=21|against=19}} |align=left| [[Mitropa kup]] |align=left| Imenovan u januaru 1982. |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA}} [[Ilario Castagner]] | [[AC Milan – sezona 1982/1983.|1982/83.]] {{WDL|47|24|19|4|for=96|against=50}} |align=left| Prvak [[Serie B]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1983/1984.|1983/84.]] {{WDL|31|12|13|6|for=42|against=36}} |align=left| |align=left| Otpušten u martu 1984. |- ! Ukupno {{WDLtot|78|36|32|10|for=138|against=86}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Italo Galbiati]]<ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1983/1984.|1984.]] {{WDL|8|3|2|3|for=8|against=10}} |align=left| |align=left| Imenovan u martu 1984. |- |rowspan="4" align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Nils Liedholm]] | [[AC Milan – sezona 1984/1985.|1984/85.]] {{WDL|43|17|18|8|for=45|against=35}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1985/1986.|1985/86.]] {{WDL|46|15|15|16|for=45|against=44}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1986/1987.|1986/87.]] {{WDL|31|14|8|9|for=31|against=21}} |align=left| |align=left| Otpušten 5. 4. 1987. |- ! Ukupno {{WDLtot|120|46|41|33|for=121|against=100}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]]<ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 1986/1987.|1987.]] {{WDL|7|3|3|1|for=7|against=3}} |align=left| |align=left| Imenovan 6. 4. 1987. |- |rowspan="5" align=left| {{ZD|ITA}} [[Arrigo Sacchi]] | [[AC Milan – sezona 1987/1988.|1987/88.]] {{WDL|41|22|14|5|for=59|against=22}} |align=left| ''[[Serie A 1987/1988.|Scudetto]]'' |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1988/1989.|1988/89.]] {{WDL|52|27|20|5|for=98|against=37}} |align=left| [[Kup evropskih šampiona 1988/1989.|Kup evropskih šampiona]] <br/> [[Italijanski superkup 1989.|Italijanski superkup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1989/1990.|1989/90.]] {{WDL|54|33|11|10|for=82|against=34}} |align=left| [[Kup evropskih šampiona 1989/1990.|Kup evropskih šampiona]] <br/> [[UEFA Superkup 1990.|UEFA Superkup]] <br/> [[Interkontinentalni kup 1990 (nogomet)|Interkontinentalni kup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1990/1991.|1990/91.]] {{WDL|49|24|17|8|for=62|against=28}} |align=left| [[UEFA Superkup 1991.|UEFA Superkup]] <br/> [[Interkontinentalni kup 1991 (nogomet)|Interkontinentalni kup]] |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|196|106|62|28|for=301|against=121}} !colspan="2"| |- |rowspan="6" align=left| {{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]] | [[AC Milan – sezona 1991/1992.|1991/92.]] {{WDL|42|25|16|1|for=84|against=27}} |align=left| ''[[Serie A 1991/1992.|Scudetto]]'' |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1992/1993.|1992/93.]] {{WDL|54|34|16|4|for=107|against=39}} |align=left| ''[[Serie A 1992/1993.|Scudetto]]'' <br/> [[Italijanski superkup 1993.|Italijanski superkup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1993/1994.|1993/94.]] {{WDL|54|29|19|6|for=66|against=25}} |align=left| ''[[Serie A 1993/1994.|Scudetto]]'' <br/> [[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|Liga prvaka]] <br/> [[Italijanski superkup 1994.|Italijanski superkup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1994/1995.|1994/95.]] {{WDL|53|25|13|15|for=70|against=46}} |align=left| [[UEFA Superkup 1995.|UEFA Superkup]] <br/> [[Italijanski superkup 1995.|Italijanski superkup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1995/1996.|1995/96.]] {{WDL|46|29|13|4|for=83|against=32}} |align=left| ''[[Serie A 1995/1996.|Scudetto]]'' |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|249|142|77|30|for=410|against=169}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|URU}} [[Óscar Tabárez]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ITA}} [[Giorgio Morini]] | [[AC Milan – sezona 1996/1997.|1996/97.]] {{WDL|22|8|7|7|for=36|against=27}} |align=left| |align=left| Otpušten 2. 12. 1996. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Arrigo Sacchi]] | [[AC Milan – sezona 1996/1997.|1996/97.]] {{WDL|24|7|7|10|for=27|against=33}} |align=left| |align=left| Imenovan 3. 12. 1996. |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]] | [[AC Milan – sezona 1997/1998.|1997/98.]] {{WDL|44|16|14|14|for=53|against=52}} |align=left| |align=left| |- |rowspan="4" align=left| {{ZD|ITA}} [[Alberto Zaccheroni]] | [[AC Milan – sezona 1998/1999.|1998/99.]] {{WDL|38|21|11|6|for=64|against=40}} |align=left| ''[[Serie A 1998/1999.|Scudetto]]'' |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 1999/2000.|1999/2000.]] {{WDL|45|18|17|10|for=80|against=56}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2000/2001.|2000/01.]] {{WDL|42|15|16|11|for=68|against=59}} |align=left| |align=left| Otpušten 14. 3. 2001. |- ! Ukupno {{WDLtot|125|54|44|27|for=212|against=155}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Cesare Maldini]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ITA}} [[Mauro Tassotti]] | [[AC Milan – sezona 2000/2001.|2001.]] {{WDL|12|5|4|3|for=22|against=11}} |align=left| |align=left| Imenovan 15. 3. 2001. |- |align=left| {{ZD|TUR}} [[Fatih Terim]]<ref name="technical director" group="nb"/><br/>{{ZD|ITA}} [[Antonio Di Gennaro]] | [[AC Milan – sezona 2001/2002.|2001.]] {{WDL|13|8|3|2|for=27|against=12}} |align=left| |align=left| Otpušten 5. 11. 2001. |- |rowspan="9" align=left| {{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] | [[AC Milan – sezona 2001/2002.|2001/02.]] {{WDL|39|17|13|9|for=49|against=35}} |align=left| |align=left| Imenovan 6. 11. 2001. |- | [[AC Milan – sezona 2002/2003.|2002/03.]] {{WDL|61|32|15|14|for=97|against=54}} |align=left| [[Italijanski kup 2002/2003.|Italijanski kup]] <br/> [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|Liga prvaka]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2003/2004.|2003/04.]] {{WDL|53|35|11|7|for=87|against=43}} |align=left| ''[[Serie A 2003/2004.|Scudetto]]'' <br/> [[UEFA Superkup 2004.|UEFA Superkup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2004/2005.|2004/05.]] {{WDL|56|36|12|8|for=97|against=44}} |align=left| [[Italijanski superkup 2005.|Italijanski superkup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2005/2006.|2005/06.]] {{WDL|54|36|9|9|for=113|against=48}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2006/2007.|2006/07.]] {{WDL|59|31|16|12|for=91|against=56}} |align=left| [[UEFA Liga prvaka 2006/2007.|Liga prvaka]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2007/2008.|2007/08.]] {{WDL|51|25|13|13|for=88|against=51}} |align=left| [[UEFA Superkup 2007.|UEFA Superkup]] <br/> [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2007.|Klupsko svjetsko prvenstvo]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2008/2009.|2008/09.]] {{WDL|47|26|12|9|for=86|against=46}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|420|238|101|81|for=708|against=377}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|BRA}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]] | [[AC Milan – sezona 2009/2010.|2009/10.]] {{WDL|48|23|13|12|for=72|against=55}} |align=left| |align=left| |- |rowspan="5" align=left| {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] | [[AC Milan – sezona 2010/2011.|2010/11.]] {{WDL|50|28|14|8|for=80|against=37}} |align=left| ''[[Serie A 2010/2011.|Scudetto]]'' |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2011/2012.|2011/12.]] {{WDL|53|30|13|10|for=100|against=53}} |align=left| [[Italijanski superkup 2011.|Italijanski superkup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2012/2013.|2012/13.]] {{WDL|48|25|11|12|for=80|against=51}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2013/2014.|2013/14.]] {{WDL|27|8|11|8|for=43|against=36}} |align=left| |align=left| Otpušten 13. 1. 2014<ref name="Allegri">{{cite news |title=Tassotti temporarily in charge |url=http://www.acmilan.com/en/news/show/150821 |website=acmilan.com |publisher= AC Milan |date=13. 1. 2014 |access-date=13. 1. 2014}}</ref> |- ! Ukupno {{WDLtot|178|91|49|38|for=303|against=177}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Mauro Tassotti]]<ref name="caretaker" group="nb"/> | [[AC Milan – sezona 2013/2014.|2014.]] {{WDL|1|1|0|0|for=3|against=1}} |align=left| |align=left| Imenovan 13. 1. 2014<ref name="Allegri"/> <br/> Do 16. 1. 2014. |- |align=left| {{ZD|NIZ}} [[Clarence Seedorf]] | [[AC Milan – sezona 2013/2014.|2014.]] {{WDL|22|11|2|9|for=28|against=26}} |align=left| |align=left| Imenovan 16. 1. 2014<ref>{{cite news |title=A.C. Milan official communication |url=http://www.acmilan.com/en/news/breaking_news_show/52329 |website=acmilan.com |publisher=AC Milan |date=16. 1. 2014 |access-date=16. 1. 2014}}</ref> |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Filippo Inzaghi]] | [[AC Milan – sezona 2014/2015.|2014/15.]] {{WDL|40|14|13|13|for=58|against=52}} |align=left| |align=left| |- |align=left| {{ZD|SRB}} [[Siniša Mihajlović]] | [[AC Milan – sezona 2015/2016.|2015/16.]] {{WDL|38|19|10|9|for=57|against=37}} |align=left| |align=left| Otpušten 12. 4. 2016<ref name="Mihajlovic">{{cite news |title=A.C. Milan official statement |url=http://www.acmilan.com/en/news/breaking_news_show/94669 |website=acmilan.com |publisher=AC Milan |date=12. 4. 2016 |access-date=12. 4. 2016}}</ref> |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Cristian Brocchi]] | [[AC Milan – sezona 2015/2016.|2016.]] {{WDL|7|2|2|3|for=7|against=9}} |align=left| |align=left| Imenovan 12. 4. 2016<ref name="Mihajlovic"/> |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA}} [[Vincenzo Montella]] | [[AC Milan – sezona 2016/2017.|2016/17.]] {{WDL|41|19|10|12|for=61|against=48}} |align=left| [[Italijanski superkup 2016.|Italijanski superkup]] |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2017/2018.|2017.]] {{WDL|23|13|4|6|for=42|against=22}} |align=left| |align=left| Otpušten 27. 11. 2017<ref name="Montella">{{cite news |title=Official statement: Vincenzo Montella |url=https://www.acmilan.com/en/news/official-statement/2017-11-27/official-statement-vincenzo-montella |website=acmilan.com |publisher=AC Milan |date=27. 11. 2017 |access-date=27. 11. 2017}}</ref> |- ! Ukupno {{WDLtot|64|32|14|18|for=103|against=70}} !colspan="2"| |- |rowspan="3" align=left| {{ZD|ITA}} [[Gennaro Gattuso]] | [[AC Milan – sezona 2017/2018.|2017/18.]] {{WDL|34|16|10|8|for=46|against=35}} |align=left| |align=left| Imenovan 27. 11. 2017<ref name="Montella"/> |- | [[AC Milan – sezona 2018/2019.|2018/19.]] {{WDL|49|24|13|12|for=71|against=47}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|83|40|23|20|for=117|against=82}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|ITA}} [[Marco Giampaolo]] | [[AC Milan – sezona 2019/2020.|2019.]] {{WDL|7|3|0|4|for=6|against=9}} |align=left| |align=left| Otpušten 8. 10. 2019<ref>{{cite news |title=Official statement: Marco Giampaolo |url=https://www.acmilan.com/en/news/media/2019-10-08/official-announcement-marco-giampaolo |publisher=AC Milan |date=8. 10. 2019 |access-date=9. 10. 2019}}</ref> |- |rowspan="6" align=left| {{ZD|ITA}} [[Stefano Pioli]] | [[AC Milan – sezona 2019/2020.|2019/20.]] {{WDL|35|18|11|6|for=65|against=40}} |align=left| |align=left| Imenovan 9. 10. 2019<ref>{{cite news |title=Stefano Pioli appointed as AC Milan new coach |url=https://www.acmilan.com/en/news/media/2019-10-09/stefano-pioli-appointed-as-ac-milan-new-coach |publisher= AC Milan |date=9. 10. 2019 |access-date=9. 10. 2019}}</ref> |- | [[AC Milan – sezona 2020/2021.|2020/21.]] {{WDL|53|30|13|10|for=98|against=59}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2021/2022.|2021/22.]] {{WDL|48|29|10|9|for=82|against=44}} |align=left| ''[[Serie A 2021/2022.|Scudetto]]'' |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2022/2023.|2022/23.]] {{WDL|52|25|13|14|for=79|against=58}} |align=left| |align=left| |- | [[AC Milan – sezona 2023/2024.|2023/24.]] {{WDL|52|28|11|13|for=99|against=69}} |align=left| |align=left| |- ! Ukupno {{WDLtot|240|130|58|52|for=423|against=270}} !colspan="2"| |- |align=left| {{ZD|POR}} [[Paulo Fonseca]] | [[AC Milan – sezona 2024/2025.|2024.]] {{WDL|24|12|6|6|for=44|against=27}} |align=left| |align=left| Otpušten 30. 12. 2024.<ref>{{cite news |title= Official statement: Paulo Fonseca |url= https://www.acmilan.com/en/news/articles/media/2024-12-30/official-statement-paulo-fonseca |publisher= AC Milan |date= 30. 12. 2024 |access-date=1. 1. 2025 |language=en}}</ref> |- |align=left| {{ZD|POR}} [[Sérgio Conceição]] | [[AC Milan – sezona 2024/2025.|2024/25.]] {{WDL|31|16|5|10|for=50|against=36}} |align=left| [[Italijanski superkup 2024.|Italijanski superkup]] |align=left| Imenovan 30. 12. 2024.<ref>{{cite news |title= Sergio Conceição is the New Head Coach of AC Milan |url= https://www.acmilan.com/en/news/articles/media/2024-12-30/sergio-conceicao-is-the-new-head-coach-of-ac-milan |publisher= AC Milan |date= 30. 12. 2024 |access-date=1. 1. 2025 |language=en}}</ref> |- |rowspan="1" align=left| {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] | [[AC Milan – sezona 2025/2026.|2025/26.]] {{WDL|0|0|0|0|for=0|against=0}} |align=left| |align=left| |} {{col-begin}} {{col-break}} === Najviše utakmica na klupi === {|class="wikitable sortable" |- !Plasman !Trener !Utakmice |- |align=center|1. |{{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]] |align=center|459 |- |align=center|2. |{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] |align=center|420 |- |align=center|3. |{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]] |align=center|376 |- |align=center|4. |{{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]] |align=center|300 |- |align=center|5. |{{ZD|ŠVE}} [[Nils Liedholm]] |align=center|280 |- |align=center|6. |{{ZD|ITA}} [[Stefano Pioli]] |align=center|240 |- |align=center|7. |{{ZD|ITA}} [[Arrigo Sacchi]] |align=center|220 |- |align=center|8. |{{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]] |align=center|193 |- |align=center|9. |{{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] |align=center|178 |- |align=center|10. |{{ZD|MAĐ|1920}} [[József Bánás]] |align=center|173 |} {{col-break}} === Najviše pobjeda na klupi === {|class="wikitable sortable" |- !Plasman !Trener !Pobjede |- |align=center|1. |{{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]] |align=center|243 |- |align=center|2. |{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] |align=center|238 |- |align=center|3. |{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]] |align=center|203 |- |align=center|4. |{{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]] |align=center|161 |- |align=center|5. |{{ZD|ITA}} [[Stefano Pioli]] |align=center|130 |- |align=center|6. |{{ZD|ŠVE}} [[Nils Liedholm]] |align=center|128 |- |align=center|7. |{{ZD|ITA}} [[Arrigo Sacchi]] |align=center|113 |- |align=center|8. |{{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]] |align=center|110 |- |align=center|9. |{{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] |align=center|91 |- |align=center|10. |{{ZD|MAĐ|1949}} [[Lajos Czeizler]] |align=center|75 |} {{col-end}} === Trofeji === {|class="wikitable" |- !Plasman !Trener ! style= class="sortable"|[[Serie A|SA]] ! style=" class="sortable"|[[Italijanski kup|CI]] ! style=" class="sortable"|[[Italijanski superkup|SCI]] ! style= class="sortable"|[[UEFA Liga prvaka|LP]] ! style= class="sortable"|[[UEFA Kup pobjednika kupova|KPK]] ! style= class="sortable"|[[UEFA Evropska liga|EL]] ! style="" class="sortable"|[[UEFA Superkup|USK]] ! style="" class="sortable"|[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|SKP]]/ <br/> [[Interkontinentalni kup (nogomet)|IK]] ! Ukupno |- |align=center|1. |{{ZD|ITA}} [[Nereo Rocco]] || align=center|2 || align=center|3 || align=center|– || align=center|2 || align=center|2 || align=center|– || align=center|– || align=center|1 || align=center|10 |- |align=center|2. |{{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]] || align=center|4 || align=center|– || align=center|3 || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|1 || align=center|– || align=center|9 |- |rowspan=2 align=center|3. |{{ZD|ITA}} [[Arrigo Sacchi]] || align=center|1 || align=center|– || align=center|1 || align=center|2 || align=center|– || align=center|– || align=center|2 || align=center|2 || align=center|8 |- |{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] || align=center|1 || align=center|1 || align=center|1 || align=center|2 || align=center|– || align=center|– || align=center|2 || align=center|1 || align=center|8 |- |rowspan=3 align=center|5. |{{ZD|ENG}} [[Herbert Kilpin]] || align=center|2 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|2 |- |{{ZD|ITA}} [[Giuseppe Viani]] || align=center|2 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|2 |- |{{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]] || align=center|1 || align=center|– || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|2 |- |rowspan=9 align=center|8. |{{ZD|ITA}} [[Stefano Pioli]] || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|1 |- |{{ZD|ITA}} [[Alberto Zaccheroni]] || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|1 |- |{{ZD|ITA}} [[Nils Liedholm]] || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|1 |- |{{ZD|ITA}} [[Ettore Puricelli]] || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|1 |- |{{ZD|ITA}} [[Antonio Busini]] || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|1 |- |{{ZD|ITA}} [[Daniele Angeloni]] || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|1 |- |{{ZD|ITA}} [[Arturo Silvestri]] || align=center|– || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|1 |- |{{ZD|ITA}} [[Vincenzo Montella]] || align=center|– || align=center|– || align=center|1 || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|– || align=center|1 |- |{{ZD|POR}} [[Sérgio Conceição]] || align=center|- || align=center|- || align=center|1 || align=center|- || align=center|- || align=center|- || align=center|- || align=center|- || align=center|1 |} == Napomene == <references group="nb"/> == Reference == ;Opće * {{cite encyclopedia | encyclopedia = A.C. Milan — La storia 1899–2005 | title = I protagonisti | url = https://www.discogs.com/it/A-C-Milan-La-Storia-1899-2005-1-Campionati-E-Coppe/release/6011426 | access-date = 22. 6. 2020 | language = it | year = 2005 | publisher = Graphic Sector Srl | volume = CD 2}} ;Specifične {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.magliarossonera.it/Prot-All.html Treneri Milana] na ''MagliaRossonera.it'' {{it simbol}} {{AC Milan - klub}} {{Treneri AC Milana}} [[Kategorija:Treneri AC Milana| ]] [[Kategorija:AC Milan|Treneri]] djmykrv3zkpu1nqgtcpxiowbxpteibf 10 483486 3712711 3712553 2025-06-06T09:46:01Z 21775198.138-dopisnik 131410 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 3712711 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 3712715 3712711 2025-06-06T09:50:33Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[User talk:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] 3712553 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Adrenergici | naslov = [[Adrenergijski receptor]] [[receptor modulator|modulator]]i | stanje = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | tijeloklasa = hlist | selected = {{{selected|{{{1|}}} }}} | border = {{{border|}}} | grupa1 = [[Alfa-1 adrenergijski receptor|α₁]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * [[6-Fluoronorepinefrin|6-FNE]] * [[Amidefrin]] * [[Anizodin]] * [[Buspiron]] * [[Cirazolin]] * [[Korbadrin]] * [[Dezglimidodrin]] * [[Deksisometepten]] * [[Dipivefrin]] * [[Dopamin]] * [[Droksidopa|Droksidopa (<small>L</small>-DOPS)]] * [[Efedrin]] * [[Epinefrin]] * [[Etilefrin]] * [[Etilevodopa]] * [[Etilnorepinefrin]] * [[Indanidin]] * [[Izometepten]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]] * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]] * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]] * [[Melevodopa]] * [[Metaraminol]] * [[Metksamin]] * [[Metildopa]] * [[Midodrin]] * [[Nafazolin]] * [[Norepinefrin]] * [[Oktopamin]] * [[Oksimetazolin]] * [[Fenilefrin]] * [[Fenilpropanolamin]] * [[Pseudoefedrin]] * [[Sinefrin]] * [[Tetrizolin]] * [[Tiamenidin]] * [[XP21279]] * [[Kslometazolin]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * [[Abanoquil]] * [[Acetergamin]] * [[Adimolol]] * [[Ajmalicin]] * [[Alfuzosin]] * [[Amosulalol]] * [[Anizodamin]] * [[Arotinolol]] * [[Atiprozin]] * [[Atipski antipsihotik]] ([[brekspiprazol]], [[klozapin]], [[olanzapin]], [[qvetiapin]], [[risperidon]]) * [[Benoksatian]] * [[Buflomedil]] * [[Bunazozin]] * [[Karvedilol]] * [[Korinantin]] * [[Dapiprazol]] * [[Domesticin]] * [[Doksazozin]] * [[Ergolin]]i (npr. [[ergotamin]], [[dihidroergotamin]], [[lizurid]], [[tergurid]]) * [[Etoperidon]] * [[Eugenodilol]] * [[Fenspirid]] * [[Hidroksizin]] * [[Indoramin]] * [[Ketanserin]] * [[L-765,314]] * [[Labetalol]] * [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]] * [[Mepiprazol]] * [[Metazozin]] * [[Monatepil]] * [[Moksisilit]] * [[Naftopidil]] * [[Nantenin]] * [[Neldazozin]] * [[Niaprazin]] * [[Nicergolin]] * [[Nikuldipin]] * [[Pardoprunoks]] * [[Pelanserin]] * [[Perlapin]] * [[Fendioksan]] * [[Fenoksibenzamin]] * [[Fentolamin]] * [[Fenilpiperazin]] [[antidepresiv]]i (n.p.r. [[hidroksinefazodon]], [[nefazodon]], [[trazodon]], [[triazoledion]]) * [[Piperoksan]] * [[Prazozin]] * [[Kvinazozin]] * [[Kvinidin]] * [[Ritanserin]] * [[Silodozin]] * [[Spiperon]] * [[Talipeksol]] * [[Tamzulozin]] * [[Terazosin]] * [[Tiodazozin]] * [[Tolazolin]] * [[Tetraciklićni antidepresiv]]i (n.p.r., [[amoksapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]]) * [[Triciklični antidepresiv]]i (n.p.r., [[amitriptilin]], [[klomipramin]], [[dozoksiepin]], [[imipramin]], [[trimipramin]]) * [[Trimazozin]] * [[Tipski antipsikotik|Tipski antipsihotici]] (n.p.r., [[hlorpromazin]], [[flufenazin]], [[loksapin]], [[tioridazin]]) * [[Urapidil]] * [[WB-4101]] * [[Zolertin]] }} | grupa2 = [[Alfa-2 adrenergijski receptor|α₂]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * [[(R)-3-Nitrobifenylin]] * [[4-NEMD]] * [[6-Fluoronorepinefrin|6-FNE]] * [[Amitraz]] * [[Apraklonidin]] * [[Brimonidin]] * [[Kanabivarin]] * [[Klonidin]] * [[Korbadrin]] * [[Detomidine]] * [[Deksmedetomidin]] * [[Dihidroergotamin]] * [[Dipivefrin]] * [[Dopamin]] * [[Droxidopa|Droksidopa (<small>L</small>-DOPS)]] * [[Etilevodopa]] * [[Efedrin]] * [[Ergotamin]] * [[Epinefrin]] * [[Etilefrin]] * [[Etilnorepinefrin]] * [[Guanabenz]] * [[Guanfacin]] * [[Guanoksabenz]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]] * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]] * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]] * [[Lofeksidin]] * [[Medetomidin]] * [[Melevodopa]] * [[Metildopa]] * [[Mivazerol]] * [[Nafazolin]] * [[Norepinefrin]] * [[Oksimetazolin]] * [[Fenilpropanolamin]] * [[Piperoksan]] * [[Pseudoefedrin]] * [[Rezatomidin]] * [[Rilmenidin]] * [[Romifidin]] * [[Talipeksol]] * [[Tazipimidin]] * [[Tetrahidrozolin]] * [[Tiamenidin]] * [[Tizanidin]] * [[Tolonidin]] * [[Urapidil]] * [[Vatinoksan]] * [[XP21279]] * [[Ksilazin]] * [[Ksilometazolin]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * [[Pirimidinilpiperazin|1-PP]] * [[Adimolol]] * [[Amezergid]] * [[Aptazapin]] * [[Atipamezol]] * [[Atipski antipshotik|Atipski antipsihotici]] (n.p.r, [[azenapin]], [[brekspiprazol]], [[klozapin]], [[lurazidon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[zotepin]]) * [[Azapiron]]i (n.p.r., [[buspiron]], [[gepiron]], [[ipsapiron]], [[tandospiron]]) * [[BRL-44408]] * [[Buflomedil]] * [[Cirazolin]] * [[Efaroksan]] * [[Esmirtazapin]] * [[Fenmetozol]] * [[Fluparoksan]] * [[Idazoksan]] * [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]] * [[Mianserin]] * [[Mirtazapin]] * [[NAN-190]] * [[Pardoprunoks]] * [[Fentolamin]] * [[Fenokiubenzamin]] * [[Piperoksan]] * [[Piribedil]] * [[Rauwolscin]] * [[Rotigotin]] * [[SB-269970]] * [[Setiptilin]] * [[Spiroksatrin]] * [[Sunepitron]] * [[Tolazolin]] * [[Tipski antipsihotici]] (n.p.r., [[hlorpromazin]], [[flufenazin]], [[loksapin]], [[tioridazin]]) * [[Yohimbin]] }} | grupa3 = [[β-adrenergijski receptor|β]] | podaci3 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * [[Abediterol]] * [[Alifedrin]] * [[Amibegron]] * [[Arbutamin]] * [[Arformoterol]] * [[Arotinolol]] * [[Bromoacetilalprenololmentan|BAAM]] * [[Bambuterol]] * [[Befunolol]] * [[Bitolterol]] * [[Broksaterol]] * [[Bufenin]] * [[Karbuterol]] * [[Karmoterol]] * [[Cimaterol]] * [[Klenbuterol]] * [[Kolterol]] * [[Korbadrin]] * [[Denopamine]] * [[Dipivefrin]] * [[Dobutamin]] * [[Dopamin]] * [[Dopeksamin]] * [[Droksidopa|Droksidopa (<small>L</small>-DOPS)]] * [[Efedrin]] * [[Epinefrin]] * [[Etafedrin]] * [[Etilefrin]] * [[Etilevodopa]] * [[Etilnorepinefrin]] * [[Fenoterol]] * [[Formoterol]] * [[Heksoprenalin]] * [[Higenamin]] * [[Indakaterol]] * [[Izoetarin]] * [[Izoprenalin]] * [[Izokssuprin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]] * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]] * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]] * [[Levosalbutamol]] * [[Mabuterol]] * [[Melevodopa]] * [[Metoksifenamin]] * [[Metildopa]] * [[Mirabegron]] * [[Norepinefrin]] * [[Orciprenalin]] * [[Oksfedrin]] * [[PF-610355]] * [[Fenilpropanolamin]] * [[Pirbuterol]] * [[Prenalterol]] * [[Raktopamin]] * [[Prokaterol]] * [[Pseudoefedrin]] * [[Reproterol]] * [[Rimiterol]] * [[Ritodrin]] * [[Salbutamol]] * [[Salmeterol]] * [[Solabegron]] * [[Terbutalin]] * [[Tretoquinol]] * [[Tulobuterol]] * [[Vibegron]] * [[Vilanterol]] * [[Ksamoterol]] * [[XP21279]] * [[Zilpaterol]] * [[Zinterol]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * [[Acebutolol]] * [[Adaprolol]] * [[Adimolol]] * [[Afurolol]] * [[Alprenolol]] * [[Alprenoksim]] * [[Amosulalol]] * [[Ankarolol]] * [[Arnolol]] * [[Arotinolol]] * [[Atenolol]] * [[Befunolol]] * [[Betaksolol]] * [[Bevantolol]] * [[Bisoprolol]] * [[Bopindolol]] * [[Bornaprolol]] * [[Brefonalol]] * [[Bucindolol]] * [[Bucumolol]] * [[Bufetolol]] * [[Bufuralol]] * [[Bunitrolol]] * [[Bunolol]] * [[Bupranolol]] * [[Butaksamin]] * [[Butidrine]] * [[Butofilolol]] * [[Kapsinolol]] * [[Karazolol]] * [[Karpindolol]] * [[Karteolol]] * [[Karvedilol]] * [[Keliprolol]] * [[Cetamolol]] * [[Cikloprolol]] * [[Cinamolol]] * [[Kloranolol]] * [[Cianopindolol]] * [[Dalbraminol]] * [[Dekspropranolol]] * [[Diacetolol]] * [[Dihloroisoprenalin]] * [[Dihidroalprenolol]] * [[Dilevalol]] * [[Diprafenon]] * [[Draquinolol]] * [[Ekastolol]] * [[Epanolol]] * [[Erikolol]] * [[Ersentilid]] * [[Esatenolol]] * [[Esprolol]] * [[Eugenodilol]] * [[Eksaprolol]] * [[Falintolol]] * [[Flestolol]] * [[Fluzoksolol]] * [[Hidroksikarteolol]] * [[Hidroksitertatolol]] * [[ICI-118,551]] * [[Idropranolol]] * [[Indenolol]] * [[Indopanolol]] * [[Iodocianopindolol]] * [[Iprocrolol]] * [[Izoksiaprolol]] * [[Isamoltane]] * [[Labetalol]] * [[Landiolol]] * [[Leiobetaksolol]] * [[Levobunolol]] * [[Levomoprolol]] * [[Medroksalol]] * [[Mepindolol]] * [[Metipranolol]] * [[Metoprolol]] * [[Moprolol]] * [[Nadolol]] * [[Nadoksolol]] * [[Nebivolol]] * [[Nifenalol]] * [[Nipradilol]] * [[Oksprenolol]] * [[Pakrinolol]] * [[Pafenolol]] * [[Pamatolol]] * [[Pargolol]] * [[Penbutolol]] * [[Pindolol]] * [[Praktolol]] * [[Primidolol]] * [[Prokinolol]] * [[Pronethalol]] * [[Propafenon]] * [[Propranolol]] * [[Ridazolol]] * [[Ronaktolol]] * [[Sokvinolol]] * [[Sotalol]] * [[Spirendolol]] * [[SR 59230A]] * [[Sulfinalol]] * [[Talinolol]] * [[Tazolol]] * [[Tertatolol]] * [[Tienoksolol]] * [[Tilizolol]] * [[Timolol]] * [[Tiprenolol]] * [[Tolamolol]] * [[Toliprolol]] * [[Ksibenolol]] * [[Ksipranolol]] }} | ispod = * <small>'''''Također pogledajte:''' [[Šablon:Receptor modulatori|Receptor/signalizirajući modulatori]]''</small> * <small>''[[Šablon:Dopaminski receptor modulatori|Dopaminergici]]''</small> * <small>''[[Šablon:Serotonin receptor modulatori|Serotonergici]]''</smal> * <small>''[[Šablon:Sredstva za oslobađanje monoamina|Mmodulatori|Serotonergici]]''</smal> * <small>''[[Šablon:Agenssi za oslobađanje monoamina]]''</small> * <small>''[[Šablon:Modulatori metabolizma monoamina]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurotoksini]]''</small> }}<noinclude> {{documentation | content = {{collapsible option}} [[Kategorija:Šabloni lijekova po receptoru, kanalu ili pumpi]] }}</noinclude> 49pfc03fjh8d7w3mufmln4kcvums518 3712742 3712715 2025-06-06T12:25:23Z 21775198.138-dopisnik 131410 3712742 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Adrenergici | naslov = [[receptor modulator|Modulatori]] [[Adrenergijski receptor|adrenergijskih receptora]] | stanje = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | tijeloklasa = hlist | selected = {{{selected|{{{1|}}} }}} | border = {{{border|}}} | grupa1 = [[Alfa-1 adrenergijski receptor|α₁]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * [[6-Fluoronorepinefrin|6-FNE]] * [[Amidefrin]] * [[Anizodin]] * [[Buspiron]] * [[Cirazolin]] * [[Korbadrin]] * [[Dezglimidodrin]] * [[Deksisometepten]] * [[Dipivefrin]] * [[Dopamin]] * [[Droksidopa|Droksidopa (<small>L</small>-DOPS)]] * [[Efedrin]] * [[Epinefrin]] * [[Etilefrin]] * [[Etilevodopa]] * [[Etilnorepinefrin]] * [[Indanidin]] * [[Izometepten]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]] * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]] * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]] * [[Melevodopa]] * [[Metaraminol]] * [[Metksamin]] * [[Metildopa]] * [[Midodrin]] * [[Nafazolin]] * [[Norepinefrin]] * [[Oktopamin]] * [[Oksimetazolin]] * [[Fenilefrin]] * [[Fenilpropanolamin]] * [[Pseudoefedrin]] * [[Sinefrin]] * [[Tetrizolin]] * [[Tiamenidin]] * [[XP21279]] * [[Kslometazolin]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * [[Abanoquil]] * [[Acetergamin]] * [[Adimolol]] * [[Ajmalicin]] * [[Alfuzosin]] * [[Amosulalol]] * [[Anizodamin]] * [[Arotinolol]] * [[Atiprozin]] * [[Atipski antipsihotik]] ([[brekspiprazol]], [[klozapin]], [[olanzapin]], [[qvetiapin]], [[risperidon]]) * [[Benoksatian]] * [[Buflomedil]] * [[Bunazozin]] * [[Karvedilol]] * [[Korinantin]] * [[Dapiprazol]] * [[Domesticin]] * [[Doksazozin]] * [[Ergolin]]i (npr. [[ergotamin]], [[dihidroergotamin]], [[lizurid]], [[tergurid]]) * [[Etoperidon]] * [[Eugenodilol]] * [[Fenspirid]] * [[Hidroksizin]] * [[Indoramin]] * [[Ketanserin]] * [[L-765,314]] * [[Labetalol]] * [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]] * [[Mepiprazol]] * [[Metazozin]] * [[Monatepil]] * [[Moksisilit]] * [[Naftopidil]] * [[Nantenin]] * [[Neldazozin]] * [[Niaprazin]] * [[Nicergolin]] * [[Nikuldipin]] * [[Pardoprunoks]] * [[Pelanserin]] * [[Perlapin]] * [[Fendioksan]] * [[Fenoksibenzamin]] * [[Fentolamin]] * [[Fenilpiperazin]] [[antidepresiv]]i (n.p.r. [[hidroksinefazodon]], [[nefazodon]], [[trazodon]], [[triazoledion]]) * [[Piperoksan]] * [[Prazozin]] * [[Kvinazozin]] * [[Kvinidin]] * [[Ritanserin]] * [[Silodozin]] * [[Spiperon]] * [[Talipeksol]] * [[Tamzulozin]] * [[Terazosin]] * [[Tiodazozin]] * [[Tolazolin]] * [[Tetraciklićni antidepresiv]]i (n.p.r., [[amoksapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]]) * [[Triciklični antidepresiv]]i (n.p.r., [[amitriptilin]], [[klomipramin]], [[dozoksiepin]], [[imipramin]], [[trimipramin]]) * [[Trimazozin]] * [[Tipski antipsikotik|Tipski antipsihotici]] (n.p.r., [[hlorpromazin]], [[flufenazin]], [[loksapin]], [[tioridazin]]) * [[Urapidil]] * [[WB-4101]] * [[Zolertin]] }} | grupa2 = [[Alfa-2 adrenergijski receptor|α₂]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * [[(R)-3-Nitrobifenylin]] * [[4-NEMD]] * [[6-Fluoronorepinefrin|6-FNE]] * [[Amitraz]] * [[Apraklonidin]] * [[Brimonidin]] * [[Kanabivarin]] * [[Klonidin]] * [[Korbadrin]] * [[Detomidine]] * [[Deksmedetomidin]] * [[Dihidroergotamin]] * [[Dipivefrin]] * [[Dopamin]] * [[Droxidopa|Droksidopa (<small>L</small>-DOPS)]] * [[Etilevodopa]] * [[Efedrin]] * [[Ergotamin]] * [[Epinefrin]] * [[Etilefrin]] * [[Etilnorepinefrin]] * [[Guanabenz]] * [[Guanfacin]] * [[Guanoksabenz]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]] * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]] * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]] * [[Lofeksidin]] * [[Medetomidin]] * [[Melevodopa]] * [[Metildopa]] * [[Mivazerol]] * [[Nafazolin]] * [[Norepinefrin]] * [[Oksimetazolin]] * [[Fenilpropanolamin]] * [[Piperoksan]] * [[Pseudoefedrin]] * [[Rezatomidin]] * [[Rilmenidin]] * [[Romifidin]] * [[Talipeksol]] * [[Tazipimidin]] * [[Tetrahidrozolin]] * [[Tiamenidin]] * [[Tizanidin]] * [[Tolonidin]] * [[Urapidil]] * [[Vatinoksan]] * [[XP21279]] * [[Ksilazin]] * [[Ksilometazolin]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * [[Pirimidinilpiperazin|1-PP]] * [[Adimolol]] * [[Amezergid]] * [[Aptazapin]] * [[Atipamezol]] * [[Atipski antipshotik|Atipski antipsihotici]] (n.p.r, [[azenapin]], [[brekspiprazol]], [[klozapin]], [[lurazidon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[zotepin]]) * [[Azapiron]]i (n.p.r., [[buspiron]], [[gepiron]], [[ipsapiron]], [[tandospiron]]) * [[BRL-44408]] * [[Buflomedil]] * [[Cirazolin]] * [[Efaroksan]] * [[Esmirtazapin]] * [[Fenmetozol]] * [[Fluparoksan]] * [[Idazoksan]] * [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]] * [[Mianserin]] * [[Mirtazapin]] * [[NAN-190]] * [[Pardoprunoks]] * [[Fentolamin]] * [[Fenokiubenzamin]] * [[Piperoksan]] * [[Piribedil]] * [[Rauwolscin]] * [[Rotigotin]] * [[SB-269970]] * [[Setiptilin]] * [[Spiroksatrin]] * [[Sunepitron]] * [[Tolazolin]] * [[Tipski antipsihotici]] (n.p.r., [[hlorpromazin]], [[flufenazin]], [[loksapin]], [[tioridazin]]) * [[Yohimbin]] }} | grupa3 = [[β-adrenergijski receptor|β]] | podaci3 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * [[Abediterol]] * [[Alifedrin]] * [[Amibegron]] * [[Arbutamin]] * [[Arformoterol]] * [[Arotinolol]] * [[Bromoacetilalprenololmentan|BAAM]] * [[Bambuterol]] * [[Befunolol]] * [[Bitolterol]] * [[Broksaterol]] * [[Bufenin]] * [[Karbuterol]] * [[Karmoterol]] * [[Cimaterol]] * [[Klenbuterol]] * [[Kolterol]] * [[Korbadrin]] * [[Denopamine]] * [[Dipivefrin]] * [[Dobutamin]] * [[Dopamin]] * [[Dopeksamin]] * [[Droksidopa|Droksidopa (<small>L</small>-DOPS)]] * [[Efedrin]] * [[Epinefrin]] * [[Etafedrin]] * [[Etilefrin]] * [[Etilevodopa]] * [[Etilnorepinefrin]] * [[Fenoterol]] * [[Formoterol]] * [[Heksoprenalin]] * [[Higenamin]] * [[Indakaterol]] * [[Izoetarin]] * [[Izoprenalin]] * [[Izokssuprin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]] * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]] * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]] * [[Levosalbutamol]] * [[Mabuterol]] * [[Melevodopa]] * [[Metoksifenamin]] * [[Metildopa]] * [[Mirabegron]] * [[Norepinefrin]] * [[Orciprenalin]] * [[Oksfedrin]] * [[PF-610355]] * [[Fenilpropanolamin]] * [[Pirbuterol]] * [[Prenalterol]] * [[Raktopamin]] * [[Prokaterol]] * [[Pseudoefedrin]] * [[Reproterol]] * [[Rimiterol]] * [[Ritodrin]] * [[Salbutamol]] * [[Salmeterol]] * [[Solabegron]] * [[Terbutalin]] * [[Tretoquinol]] * [[Tulobuterol]] * [[Vibegron]] * [[Vilanterol]] * [[Ksamoterol]] * [[XP21279]] * [[Zilpaterol]] * [[Zinterol]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * [[Acebutolol]] * [[Adaprolol]] * [[Adimolol]] * [[Afurolol]] * [[Alprenolol]] * [[Alprenoksim]] * [[Amosulalol]] * [[Ankarolol]] * [[Arnolol]] * [[Arotinolol]] * [[Atenolol]] * [[Befunolol]] * [[Betaksolol]] * [[Bevantolol]] * [[Bisoprolol]] * [[Bopindolol]] * [[Bornaprolol]] * [[Brefonalol]] * [[Bucindolol]] * [[Bucumolol]] * [[Bufetolol]] * [[Bufuralol]] * [[Bunitrolol]] * [[Bunolol]] * [[Bupranolol]] * [[Butaksamin]] * [[Butidrine]] * [[Butofilolol]] * [[Kapsinolol]] * [[Karazolol]] * [[Karpindolol]] * [[Karteolol]] * [[Karvedilol]] * [[Keliprolol]] * [[Cetamolol]] * [[Cikloprolol]] * [[Cinamolol]] * [[Kloranolol]] * [[Cianopindolol]] * [[Dalbraminol]] * [[Dekspropranolol]] * [[Diacetolol]] * [[Dihloroisoprenalin]] * [[Dihidroalprenolol]] * [[Dilevalol]] * [[Diprafenon]] * [[Draquinolol]] * [[Ekastolol]] * [[Epanolol]] * [[Erikolol]] * [[Ersentilid]] * [[Esatenolol]] * [[Esprolol]] * [[Eugenodilol]] * [[Eksaprolol]] * [[Falintolol]] * [[Flestolol]] * [[Fluzoksolol]] * [[Hidroksikarteolol]] * [[Hidroksitertatolol]] * [[ICI-118,551]] * [[Idropranolol]] * [[Indenolol]] * [[Indopanolol]] * [[Iodocianopindolol]] * [[Iprocrolol]] * [[Izoksiaprolol]] * [[Isamoltane]] * [[Labetalol]] * [[Landiolol]] * [[Leiobetaksolol]] * [[Levobunolol]] * [[Levomoprolol]] * [[Medroksalol]] * [[Mepindolol]] * [[Metipranolol]] * [[Metoprolol]] * [[Moprolol]] * [[Nadolol]] * [[Nadoksolol]] * [[Nebivolol]] * [[Nifenalol]] * [[Nipradilol]] * [[Oksprenolol]] * [[Pakrinolol]] * [[Pafenolol]] * [[Pamatolol]] * [[Pargolol]] * [[Penbutolol]] * [[Pindolol]] * [[Praktolol]] * [[Primidolol]] * [[Prokinolol]] * [[Pronethalol]] * [[Propafenon]] * [[Propranolol]] * [[Ridazolol]] * [[Ronaktolol]] * [[Sokvinolol]] * [[Sotalol]] * [[Spirendolol]] * [[SR 59230A]] * [[Sulfinalol]] * [[Talinolol]] * [[Tazolol]] * [[Tertatolol]] * [[Tienoksolol]] * [[Tilizolol]] * [[Timolol]] * [[Tiprenolol]] * [[Tolamolol]] * [[Toliprolol]] * [[Ksibenolol]] * [[Ksipranolol]] }} | ispod = * <small>'''''Također pogledajte:''' [[Šablon:Receptor modulatori|Receptor/signalizirajući modulatori]]''</small> * <small>''[[Šablon:Dopaminski receptor modulatori|Dopaminergici]]''</small> * <small>''[[Šablon:Serotonin receptor modulatori|Serotonergici]]''</smal> * <small>''[[Šablon:Sredstva za oslobađanje monoamina|Mmodulatori|Serotonergici]]''</smal> * <small>''[[Šablon:Agenssi za oslobađanje monoamina]]''</small> * <small>''[[Šablon:Modulatori metabolizma monoamina]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurotoksini]]''</small> }}<noinclude> {{documentation | content = {{collapsible option}} [[Kategorija:Šabloni lijekova po receptoru, kanalu ili pumpi]] }}</noinclude> 00i94stiytrgltuasfc6yi5dasz4557 10 483491 3712735 3368143 2025-06-06T12:17:22Z 21775198.138-dopisnik 131410 3712735 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Serotonergici | naslov = [[5-HT receptor|Serotonin receptor]] [[receptor modulator|modulator]]i i | stanje = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | tijeloklasa = hlist | grupastil = text-align:center; | border = {{{border|}}}<!-- for embedding in [[Šablon:Monoaminergici]] --> | grupa1 = [[5-HT1 receptor|5-HT₁]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = [[5-HT1A receptor|5-HT_1A]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]] * [[Adatanserin]] * [[Amphetamin]] * [[Antidepresiv]]i (n.p.r.., [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[nefazodon]], [[trazodon]], [[triazoledion]], [[vilazodon]], [[vortioxetin]]) * [[Atipski antipsihhotik|Atipski antipsikotici]] (n.p.r., [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brekspiprazol]], [[kariprazin]], [[klozapin]], [[lurazidon]], [[kvuetiapin]], [[ziprazidon]]) * [[Azapirone]]i (n.p.r., [[buzpiron]], [[eptapiron]], [[gepiron]], [[perospirone], [[tandospiron]]) * [[Bay R 1531]] * [[Befiradol]] * [[BMY-14802]] * [[Cannabidiol]] * [[Dimemebfe]] * [[Dopamin] * [[Ebalzotan]] * [[Eltoprazin]] * [[Enciprazin]] * [[Ergolin]] (n.p.r., [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[lisurid]], [[Dietilamid lizoptrergijske kiseline|LSD]], [[Metilergometrin|metillergometrin (methilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]]) * [[F-11461]] * [[F-12826]] * [[F-13714]] * [[F-14679]] * [[F-15063]] * [[F-15,599]] * [[Flesinoksan]] * [[Flibanserin]] * [[Flumeksadol]] * [[Hipidon]] * [[Lesopitron]] * [[LY-293284]] * [[LY-301317]] * [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]] * [[Osemozotan|MKC-242]] * [[Naluzotan]] * [[NBUMP]] * [[Osemozotan]] * [[Oxaflozan]] * [[Pardoprunoks]] * [[Piklozotan]] * [[Rauwolscin]] * [[Repinotan]] * [[Roksindol]] * [[RU-24,969]] * [[S-14,506]] * [[S-14671]] * [[S-15535]] * [[Sarizotan]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[SSR-181507]] * [[Sunepitron]] * [[Supstituirani triptamin|Triiptamini]] (n.p.r., [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[bufotenin]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[indorenat]], [[N-Metilserotonin|N-Me-5-HT]], [[psilocin]], [[psilociibin]]) * [[TGBA01AD]] * [[U-92,016-A]] * [[Urapidil]] * [[Vilazodone]] * [[Ksaliproden]] * [[Lohimbin]] | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[Atipski antipsihotic]]i (n.p.r. [[iloperidon]], [[risperidon]], [[sertindol]]) * [[AV965]] * [[Beta blokator]]i (n.p.r., [[alprenolol]], [[karteolol]], [[cijanopindolol]], [[iodocianopindolol]], [[isamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[pindobind]], [[pindolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]]) * [[BMY-7,378]] * [[CSP-2503]] * [[Dotarizine]] * [[Ergoline]]s (n.p.r., [[metergolin]]) * [[FCE-24379]] * [[Flopropion]] * [[GR-46611]] * [[Izamoltan]] * [[Lekozotan]] * [[Mefway (18F)|Mefway]] * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]] * [[MPPF]] * [[NAN-190]] * [[Robalzotan]] * [[S-15535]] * [[SB-649,915]] * [[SDZ 216-525]] * [[Spiperone]] * [[Spiramide] * [[Spiroksatrin]] * [[UH-301]] * [[WAY-100135]] * [[WAY-100635]] * [[KSIlamidin]] | podaci3 = * ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Acetriptin]] * [[Ergolin]]i (n.p.r., [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]]) }} | grupa2 = [[5-HT1B receptor|5-HT_1B]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[CGS-12066A]] * [[CP-93129]] * [[CP-94253]] * [[CP-122,288]] * [[CP-135807]] * [[Eltoprazin]] * [[Ergoline]]i (n.p.r., [[bromokriptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]]) * [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]] * [[RU-24,969]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[Triptan]]i (n.p.r. [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]]) * [[Trifluoromethilfenilpiperazin|TFMPP]] * [[Supstituirani triptamine|Triptamini]] (n.p.r. [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksutriptamin|5-MT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]]) * [[Vortioksetin]] | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[AR-A000002]] * [[Beta blokator]]i (n.p.r. [[alprenolol]], [[karteolol]], [[izamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]]) * [[Elzasonan]] * [[Ergoline]]s (n.p.r. [[metergolin]]) * [[GR-127935]] * [[Izamoltan]] * [[LY-393558]] * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[SB-216641]] * [[SB-224289]] * [[SB-236057]] * [[Yohimbine]] | podaci3 = * ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Ergoline]]s (n.p.r. [[kabergolin]], [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[lizurid]]) }} | grupa3 = [[5-HT1D receptor|5-HT_1D]] | podaci3 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[CP-122,288]] * [[CP-135807]] * [[CP-286601]] * [[Ergoline]]s (n.p.r., [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[metisergid]]) * [[GR-46611]] * [[L-694247]] * [[L-772405]] * [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]] * [[PNU-109291]] * [[PNU-142633]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[TGBA01AD]] * [[Triptan]]s (n.p.r. [[almotriptan]], [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[frovatriptan]], [[naratriptan]], [[rizatriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]]) * [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (e.g., [[5-Benzyloxytryptamine|5-BT]], [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[5-Ethyl-DMT|5-Et-DMT]], [[5-Methoxytryptamine|5-MT]], [[5-(Nonyloxy)tryptamine|5-(nonyloxy)tryptamine]], [[N,N-Dimethyltryptamine|DMT]]) | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[Alniditan]] * [[BRL-15,572]] * [[Elzasonan]] * [[Ergoline]]s (e.g., [[metergoline]]) * [[GR-127935]] * [[Ketanserin]] * [[LY-310762]] * [[LY-367642]] * [[LY-393558]] * [[LY-456219]] * [[LY-456220]] * [[Metitepine|Metitepine (methiothepin)]] * [[Mianserin]] * [[Ritanserin]] * [[Yohimbine]] * [[Ziprasidone]] | podaci3 = * ''Unknown/unsorted:'' [[Acetryptine]] * [[Ergoline]]s (e.g., [[lisuride]], [[lysergol]], [[pergolide]]) }} | grupa4 = [[5-HT1E receptor|5-HT_1E]] | podaci4 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[BRL-54443]] * [[Ergoline]]s (e.g., [[methysergide]]) * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[Triptan]]s (e.g., [[eletriptan]]) * [[Substituted tryptamine|Tryptamines]] (e.g., [[tryptamine]]) | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[Metitepine|Metitepine (methiothepin)]] | podaci3 = * ''Unknown/unsorted:'' [[Ergoline]]s (e.g., [[Ergometrine|ergometrine (ergonovine)]], [[lysergol]], [[Methylergometrine|methylergometrine (methylergonovine)]] }} | grupa5 = [[5-HT1F receptor|5-HT_1F]] | podaci5 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[BRL-54443]] * [[CP-122,288]] * [[Ergoline]]s (e.g., [[bromocriptine]], [[lysergol]], [[Methylergometrine|methylergometrine (methylergonovine)]] [[methysergide]]) * [[Lasmiditan]] * [[LY-334370]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[Triptan]]s (e.g., [[eletriptan]], [[naratriptan]], [[sumatriptan]]) * [[Substituted tryptamine|Tryptamines]] (e.g., [[5-Methoxytryptamine|5-MT]]) | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[Mianserin]] * [[Metitepine|Metitepine (methiothepin)]] }} }} | grupa2 = [[5-HT2 receptor|5-HT₂]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = [[5-HT2A receptor|5-HT_2A]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' 25H/NB serija n.p.r. [[25I-NBF]], [[25I-NBMD]], [[25I-NBOH]], [[25I-NBOMe]], [[25B-NBOMe]], [[25C-NBOMe]], [[25TFM-NBOMe]], [[2CBCB-NBOMe]], [[25CN-NBOH]], [[2CBFly-NBOMe]]) * [[2C (psychedelics)|2Cs]] (n.p.r, [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]]) * [[2C-B-FLY]] * [[2CB-Ind]] * [[5-Metoksitriptamin]]i ([[5-MeO-DET]], [[5-Metoksi-N,N-diisopropiltryptamin|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Methoxytryptamine|5-MT]]) * [[Supstituirani alja-alkiltriptamin|α-Alkiltriptamin]]i (n.p.r. [[5-Hloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alfa-Etiltriptamine|αET]], [[Alfa-Metiltriptamin|αMT]]) * [[AL-34662]] * [[AL-37350A]] * [[Bromo-DragonFLY]] * [[Dimemebfe]] * [[DMBMPP]] * [[DOx]] (n.p.r. [[2,5-Dimethoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimetoksi-4-hloroamphetamine|DOC]], [[2,5-Dimethoxy-4-iodoamphetamine|DOI]], [[2,5-Dimethoxy-4-metilamfetamin|DOM]]) * [[Efavirenz]] * [[Ergolin]]i (n.p.r, [[1P-LSD]], [[ALD-52]], [[bromokriptin]], [[kabergolin]], [[ergin|ergin (LSA)]], [[ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[ergotamin]], [[lizurid]], [[2,4-dimetilazetidid lizergijske kiseline|LA-SS-Az]], [[2-butil amid lizergijske kiseline|LSB]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Hidroksietilamid lizegerijske kiseline|LSH]], [[3-pentil amid lizegerijske kiseline|LSP]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[pergolid]]) * [[Flumeksadol]] * [[Jimskalin]] * [[Lorkaserin]] * [[Supstituirani metilenedioksienfethilamin|MDxx]] (n.p.r. [[3,4-FFMetilendioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamin)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamfetamin|MDOH]], [[MMDA]]) * [[O-4310]] * [[Okasaflozan]] * [[PHA-57378]] * [[PNU-22394]] * [[PNU-181731]] * [[RH-34]] * [[Supstituirani fenetilamineđ|Fenetilamini]] (n.p.r. [[lofophin]], [[meskalin]]) * [[Piperazin]]i (n.p.r. [[Benzilpiperazin|BZP]], [[quipazin]], [[Trifluorometilpheniilpiperazin|TFMPP]]) * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[TCB-2]] * [[TFMFly]] * [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (n.p.r. [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[bufotenin]], [[Dietiltryptamin|DET]], [[Diizopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocibin]], [[triptamin]]) | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[5-I-R91150]] * [[5-MeO-NBpBrT]] * [[AC-90179]] * [[Adatanserin]] * [[Altanserin]] * [[Antihistamin]]i (n.p.r. [[ciproheptadin]], [[hldrokszin]], [[ketotifen]], [[perlapine]) * [[9-Aminometil-9,10-dihidroantracen|AMDA]] * [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotici]]s <blockquote>n.p.r, </blockquote> [[amperozid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[blonanserin]], [[brekspiprazol]], [[karpipramin]], [[klolapramin]], [[klorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[gevotrolin]], [[iloperidon]], [[lurazidon]], [[melperon]], [[mozapramin]], [[okaperidon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[zicronapin]], [[ziprazidon]], [[zotepin]]) * [[Kinanserin]] * [[CSP-2503]] * [[Deramcillan]] * [[Dotarizin]] * [[Eplivanserin]] * [[Ergolin]]i (n.p.r. [[amesergid]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mezulergine]], [[metergolin]], [[methizergid]], [[sergoleksol]]) * [[Fananserin]] * [[Flibanserin]] * [[Glemanserin]] * [[Irindalon]] * [[Ketanserin]] * [[KML-010]] * [[Landipirdine]] * [[LY-393558]] * [[Meta-hlorojenilpiperazin|mCPP]] * [[Medifoksamin]] * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]] * [[Naftidrofuril]] * [[Nantenin]] * [[Nelotanserin]] * [[Opiranserin|Opiranserin (VVZ-149)]] * [[Pelanserin]] * [[Phenoksibenzamin]] * [[Pimavanserin]] * [[Pirenperon]] * [[Pizotifen]] * [[Pruvanserin]] * [[Rauwolscin]] * [[Ritanserin]] * [[Roluperidon]] * [[S-14671]] * [[Sarpogrelat]] * [[* [[Antagonist serotonina i inhibitor ponovnog preuzimanja|* [[Antagonist serotonina i inhibitori ponovnog preuzimanja]] (n.p.r. [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[lubazodon]], [[mepiprazol]], [[nefazodon]], [[triazoledion]], [[trazodon]]) * [[SR-46349B]] * [[TGBA01AD]] * [[Teniloksiazin]] * [[Temanogrl]] * [[Tetraciklični antidepresiv]]i (n.p.r. [[amoksapin]], [[aptazapin]], [[esmirtazapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]]) * [[Triciklični antidepresiv]]i (n.p.r. [[amitriptylin]]) * [[Tipski antipsihotici]] (n.p.r. [[hlorpromazin]], [[fluphenazin]], [[haloperidol]], [[lokasapin]], [[perfenazin]], [[pimozid]], [[pipamperon]], [[prohlorperazin]], [[setoperon]], [[spiperon]], [[spiramid]], [[tioridazin]], [[Tiotiksn|tiotiksen]], [[trifluoperazin]]) * [[Volinanserin]] * [[Ksilamidin]] * [[Yohimbin]] | podaci3 = * ''Nepoznati/''Nesvrstani'' [[Ergoeslin]]i (n.p.r. [[dihidroergotamin]], [[nicergolin]]) }} | grupa2 = [[5-HT2B receptor|5-HT_2B]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[4-Metilaminoreks]] * [[Aminorex]] * [[Supstituirani amjetamine|Ametfamini]] ( [n.p.r. [[hlorofentermin]], [[cloforex]], [[dexfenfluramine]], [[fenfluramine]], [[levofenfluramin]], [[norfenfluramin]]) * [[BW-723C86]] * [[DOx]] (e.g., [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimethoxy-4-chloroamphetamine|DOC]], [[2,5-Dimethoxy-4-iodoamphetamine|DOI]], [[2,5-Dimethoxy-4-methylamphetamine|DOM]]) * [[Ergoline]]s (e.g., [[cabergoline]], [[dihydroergocryptine]], [[dihydroergotamine]], [[ergotamine]], [[Methylergometrine|methylergometrine (methylergonovine)]], [[methysergide]], [[pergolide]]) * [[Lorcaserin]] * [[Substituted methylenedioxyphenethylamine|MDxx]] (e.g., [[3,4-Methylenedioxyamphetamine|MDA (tenamfetamine)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamine)]], [[3,4-Methylenedioxy-N-hydroxyamphetamine|MDOH]], [[MMDA (drug)|MMDA]]) * [[Substituted piperazine|Piperazine]]s (e.g., [[trifluoromethylphenylpiperazine|TFMPP]]) * [[PNU-22394]] * [[Ro60-0175]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[Substituted tryptamine|Tryptamines]] (e.g., [[5-Benzyloxytryptamine|5-BT]], [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[5-Methoxytryptamine|5-MT]], [[Alpha-Methylserotonin|α-Me-5-HT]], [[bufotenin]], [[Diethyltryptamine|DET]], [[Diisopropyltryptamine|DiPT]], [[N,N-Dimethyltryptamine|DMT]], [[Dipropyltryptamine|DPT]], [[psilocin]], [[psilocybin]], [[tryptamine]]) | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[Agomelatine]] * [[Atypical antipsychotic]]s (e.g., [[amisulpride]], [[aripiprazole]], [[asenapine]], [[brexpiprazole]], [[cariprazine]], [[clozapine]], [[N-desalkylquetiapine|N-desalkylquetiapine (norquetiapine)]], [[Desmethylclozapine|N-desmethylclozapine (norclozapine)]], [[olanzapine]], [[pipamperone]], [[quetiapine]], [[risperidone]], [[ziprasidone]]) * [[Cyproheptadine]] * [[EGIS-7625]] * [[Ergoline]]s (e.g., [[amesergide]], [[bromocriptine]], [[lisuride]], [[LY-53857]], [[LY-272,015|LY-272015]], [[mesulergine]]) * [[Ketanserin]] * [[LY-393558]] * [[Meta-Chlorophenylpiperazine|mCPP]] * [[Metadoxine]] * [[Metitepine|Metitepine (methiothepin)]] * [[Pirenperone]] * [[Pizotifen]] * [[Propranolol]] * [[PRX-08066]] * [[Rauwolscine]] * [[Ritanserin]] * [[RS-127445]] * [[Sarpogrelate]] * [[SB-200646]] * [[SB-204741]] * [[SB-206553]] * [[SB-215505]] * [[SB-221284]] * [[SB-228357]] * [[SDZ SER-082]] * [[Tegaserod]] * [[Tetracyclic antidepressant]]s (e.g., [[amoxapine]], [[mianserin]], [[mirtazapine]]) * [[Trazodone]] * [[Typical antipsychotic]]s (e.g., [[chlorpromazine]]) * [[TIK-301]] * [[Yohimbine]] | podaci3 = * ''Unknown/unsorted:'' [[Ergoline]]s (e.g., [[Ergometrine|ergometrine (ergonovine)]]) }} | grupa3 = [[5-HT2C receptor|5-HT_2C]] | podaci3 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[2C (psychedelics)|2Cs]] (e.g., [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]]) * [[5-Methoxytryptamine]]s ([[5-MeO-DET]], [[5-Methoxy-N,N-diisopropyltryptamine|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Methoxytryptamine|5-MT]]) * [[Substituted alpha-alkyltryptamine|α-Alkyltryptamine]]s (e.g., [[5-Chloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alpha-Methylserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alpha-Ethyltryptamine|αET]], [[Alpha-Methyltryptamine|αMT]]) * [[A-372159]] * [[AL-38022A]] * [[Alstonine]] * [[CP-809101]] * [[Dimemebfe]] * [[DOx]] (e.g., [[2,5-Dimethoxy-4-bromoamphetamine|DOB]], [[2,5-Dimethoxy-4-chloroamphetamine|DOC]], [[2,5-Dimethoxy-4-iodoamphetamine|DOI]], [[2,5-Dimethoxy-4-methylamphetamine|DOM]]) * [[Ergoline]]s (e.g., [[ALD-52]], [[cabergoline]], [[dihydroergotamine]], [[Ergine|ergine (LSA)]], [[ergotamine]], [[lisuride]], [[Lysergic acid 2,4-dimethylazetidide|LA-SS-Az]], [[Lysergic acid 2-butyl amide|LSB]], [[Lysergic acid diethylamide|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Lysergic acid hydroxyethylamide|LSH]], [[Lysergic acid 3-pentyl amide|LSP]], [[pergolide]]) * [[Flumexadol]] * [[Lorcaserin]] * [[Substituted methylenedioxyphenethylamine|MDxx]] (e.g., [[3,4-Methylenedioxyamphetamine|MDA (tenamfetamine)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamine)]], [[3,4-Methylenedioxy-N-hydroxyamphetamine|MDOH]], [[MMDA (drug)|MMDA]]) * [[MK-212]] * [[ORG-12962]] * [[ORG-37684]] * [[Oxaflozane]] * [[PHA-57378]] * [[Substituted phenethylamine|Phenethylamines]] (e.g., [[lophophine]], [[mescaline]]) * [[Piperazine]]s (e.g., [[aripiprazole]], [[Benzylpiperazine|BZP]], [[Meta-Chlorophenylpiperazine|mCPP]], [[quipazine]], [[Trifluoromethylphenylpiperazine|TFMPP]]) * [[PNU-22394]] * [[PNU-181731]] * [[Ro60-0175]] * [[Ro60-0213]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[Substituted tryptamine|Tryptamines]] (e.g., [[5-Benzyloxytryptamine|5-BT]], [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[bufotenin]], [[Diethyltryptamine|DET]], [[Diisopropyltryptamine|DiPT]], [[N,N-Dimethyltryptamine|DMT]], [[Dipropyltryptamine|DPT]], [[psilocin]], [[psilocybin]], [[tryptamine]]) * [[Vabicaserin]] * [[WAY-629]] * [[WAY-161503]] * [[YM-348]] | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[Adatanserin]] * [[Agomelatine]] * [[Atypical antipsychotic]]s (e.g., [[asenapine]], [[clorotepine]], [[clozapine]], [[fluperlapine]], [[iloperidone]], [[melperone]], [[olanzapine]], [[paliperidone]], [[quetiapine]], [[risperidone]], [[sertindole]], [[ziprasidone]], [[zotepine]]) * [[Captodiame]] * [[6-Chloro-5-ethoxy-N-(pyridin-2-yl)indoline-1-carboxamide|CEPC]] * [[Cinanserin]] * [[Cyproheptadine]] * [[Deramciclane]] * [[Desmetramadol]] * [[Dotarizine]] * [[Eltoprazine]] * [[Ergoline]]s (e.g., [[amesergide]], [[bromocriptine]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergine]], [[metergoline]], [[methysergide]], [[sergolexole]]) * [[Etoperidone]] * [[Fluoxetine]] * [[FR-260010]] * [[Irindalone]] * [[Ketanserin]] * [[Ketotifen]] * [[Latrepirdine|Latrepirdine (dimebolin)]] * [[Medifoxamine]] * [[Metitepine|Metitepine (methiothepin)]] * [[Nefazodone]] * [[Pirenperone]] * [[Pizotifen]] * [[Propranolol]] * [[Ritanserin]] * [[RS-102221]] * [[S-14671]] * [[SB-200646]] * [[SB-206553]] * [[SB-221284]] * [[SB-228357]] * [[SB-242084]] * [[SB-243213]] * [[SDZ SER-082]] * [[Tedatioxetine]] * [[Tetracyclic antidepressant]]s (e.g., [[amoxapine]], [[aptazapine]], [[esmirtazapine]], [[maprotiline]], [[mianserin]], [[mirtazapine]]) * [[TIK-301]] * [[Tramadol]] * [[Trazodone]] * [[Tricyclic antidepressant]]s (e.g., [[amitriptyline]], [[nortriptyline]]) * [[Typical antipsychotic]]s (e.g., [[chlorpromazine]], [[loxapine]], [[pimozide]], [[pipamperone]], [[thioridazine]]) * [[Xylamidine]] | podaci3 = * ''Unknown/unsorted:'' [[Efavirenz]] * [[Ergoline]]s (e.g., [[Ergometrine|ergometrine (ergonovine)]], [[Methylergometrine|methylergometrine (methylergonovine)]]) }} }} | grupa3 = [[5-HT3 receptor|5-HT₃]]_{–[[5-HT7 receptor|7]]} | podaci3 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = [[5-HT3 receptor|5-HT₃]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[Alcohol]]s (e.g., [[N-Butanol|butanol]], [[alcohol (drug)|ethanol (alcohol)]], [[2,2,2-Trichloroethanol|trichloroethanol]]) * [[Chlorophenylbiguanide|m-CPBG]] * [[Phenylbiguanide]] * [[Piperazine]]s (e.g., [[Benzylpiperazine|BZP]], [[Meta-Chlorophenylpiperazine|mCPP]], [[quipazine]]) * [[RS-56812]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[SR-57227]] * [[SR-57227A]] * [[Substituted tryptamine|Tryptamines]] (e.g., [[2-Methyl-5-hydroxytryptamine|2-Me-5-HT]], [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[Bufotenidine|bufotenidine (5-HTQ)]]) * [[Inhalational anaesthetic|Volatiles/gases]] (e.g., [[halothane]], [[isoflurane]], [[toluene]], [[1,1,1-Trichloroethane|trichloroethane]]) * [[YM-31636]] | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[Alosetron]] * [[Arazasetron]] * [[AS-8112]] * [[Atypical antipsychotic]]s (e.g., [[clozapine]], [[olanzapine]], [[quetiapine]]) * [[Azasetron]] * [[Batanopride]] * [[Bemesetron|Bemesetron (MDL-72222)]] * [[Bupropion]]<!--Negative allosteric modulator--> * [[Cilansetron]] * [[CSP-2503]] * [[Dazopride]] * [[Dolasetron]] * [[Galanolactone]] * [[Granisetron]] * [[Hydroxybupropion]]<!--Negative allosteric modulator--> * [[ICS-205930]] * [[Lerisetron]] * [[Memantine]] * [[Ondansetron]] * [[Palonosetron]] * [[Ramosetron]] * [[Renzapride]] * [[Ricasetron]] * [[Tedatioxetine]] * [[Tetracyclic antidepressant]]s (e.g., [[amoxapine]], [[mianserin]], [[mirtazapine]]) * [[Thujone]] * [[Tropanserin]] * [[Tropisetron]] * [[Typical antipsychotic]]s (e.g., [[loxapine]]) * [[Inhalational anaesthetic|Volatiles/gases]] (e.g., [[nitrous oxide]], [[sevoflurane]], [[xenon]]) * [[Vortioxetine]] * [[Zacopride]] * [[Zatosetron]] | podaci3 = * ''Unknown/unsorted:'' [[LY-53857]] * [[Piperazine]]s (e.g., [[naphthylpiperazine]]) }} | grupa2 = [[5-HT4 receptor|5-HT₄]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[5-Methoxytryptamine|5-MT]] * [[BIMU8]] * [[Capeserod]] * [[Cinitapride]] * [[Cisapride]] * [[CJ-033466]] * [[Dazopride]] * [[Metoclopramide]] * [[Minesapride]] * [[Mosapride]] * [[Prucalopride]] * [[PRX-03140]] * [[Renzapride]] * [[RS-67,333]] * [[RS-67,506]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[Tegaserod]] * [[Usmarapride]] * [[Velusetrag]] * [[Zacopride]] | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[GR-113808]] * [[GR-125487]] * [[Lysine|L-Lysine]] * [[Piboserod]] * [[RS-39604]] * [[RS-67532]] * [[SB-203186]] * [[SB-204070]] }} | grupa3 = [[5-HT5A receptor|5-HT_5A]] | podaci3 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[Ergoline]]s (e.g., [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[ergotamine]], [[Lysergic acid diethylamide|LSD]]) * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[Substituted tryptamine|Tryptamines]] (e.g., [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]]) * [[Valerenic acid|Valerenic Acid]] | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[Asenapine]] * [[Latrepirdine|Latrepirdine (dimebolin)]] * [[Metitepine|Metitepine (methiothepin)]] * [[Ritanserin]] * [[SB-699551]] * ''Unknown/unsorted:'' [[Ergoline]]s (e.g., [[metergoline]], [[methysergide]]) * [[Piperazine]]s (e.g., [[naphthylpiperazine]]) }} | grupa4 = [[5-HT6 receptor|5-HT₆]] | podaci4 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[Ergoline]]s (e.g., [[dihydroergocryptine]], [[dihydroergotamine]], [[ergotamine]], [[lisuride]], [[Lysergic acid diethylamide|LSD]], [[mesulergine]], [[metergoline]], [[methysergide]]) * [[Hypidone]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[Substituted tryptamine|Tryptamines]] (e.g., [[2-Methyl-5-hydroxytryptamine|2-Me-5-HT]], [[5-Benzyloxytryptamine|5-BT]], [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[5-Methoxytryptamine|5-MT]], [[Bufotenin]], [[E-6801]], [[E-6837]], [[EMD-386088]], [[EMDT]], [[LY-586713]], [[N-Methyl-5-HT|N-Me-5-HT]], [[ST-1936]], [[tryptamine]]) * [[WAY-181187]] * [[WAY-208466]] | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[ABT-354]] * [[Atypical antipsychotic]]s (e.g., [[aripiprazole]], [[asenapine]], [[clorotepine]], [[clozapine]], [[fluperlapine]], [[iloperidone]], [[olanzapine]], [[tiospirone]]) * [[AVN-101]] * [[AVN-211]] * [[AVN-322]] * [[AVN-397]] * [[BGC20-760]] * [[BVT-5182]] * [[BVT-74316]] * [[Cerlapirdine]] * [[EGIS-12,233]] * [[GW-742457]] * [[Idalopirdine]] * [[Ketanserin]] * [[Landipirdine]] * [[Latrepirdine|Latrepirdine (dimebolin)]] * [[Masupirdine]] * [[Metitepine|Metitepine (methiothepin)]] * [[MS-245]] * [[PRX-07034]] * [[Ritanserin]] * [[Ro 04-6790]] * [[Ro 63-0563]] * [[SB-258585]] * [[SB-271046]] * [[SB-357134]] * [[SB-399885]] * [[Intepirdine|SB-742457]] * [[Tetracyclic antidepressant]]s (e.g., [[amoxapine]], [[mianserin]]) * [[Tricyclic antidepressant]]s (e.g., [[amitriptyline]], [[clomipramine]], [[doxepin]], [[nortriptyline]]) * [[Typical antipsychotic]]s (e.g., [[chlorpromazine]], [[loxapine]]) | podaci3 = * ''Unknown/unsorted:'' [[Ergoline]]s (e.g., [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[bromocriptine]], [[lergotrile]], [[pergolide]]) * [[Piperazine]]s (e.g., [[naphthylpiperazine]]) }} | grupa5 = [[5-HT7 receptor|5-HT₇]] | podaci5 = {{Navkutija|dijete | podaci1 = * ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]] * [[AS-19 (drug)|AS-19]] * [[Bifeprunox]] * [[E-55888]] * [[Ergoline]]s (e.g., [[Lysergic acid diethylamide|LSD]]) * [[LP-12]] * [[LP-44]] * [[RU-24,969]] * [[Sarizotan]] * [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]] * [[Triptan]]s (e.g., [[frovatriptan]]) * [[Substituted tryptamine|Tryptamines]] (e.g., [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[5-Methoxytryptamine|5-MT]], [[bufotenin]], [[N-Methylserotonin|N-Me-5-HT]]) | podaci2 = * ''Antagonisti:'' [[Atypical antipsychotic]]s (e.g., [[amisulpride]], [[aripiprazole]], [[asenapine]], [[brexpiprazole]], [[clorotepine]], [[clozapine]], [[fluperlapine]], [[olanzapine]], [[risperidone]], [[sertindole]], [[tiospirone]], [[ziprasidone]], [[zotepine]]) * [[Butaclamol]] * [[DR-4485]] * [[EGIS-12,233]] * [[Ergoline]]s (e.g., [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[amesergide]], [[bromocriptine]], [[cabergoline]], [[dihydroergotamine]], [[ergotamine]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergine]], [[metergoline]], [[methysergide]], [[sergolexole]]) * [[JNJ-18038683]] * [[Ketanserin]] * [[LY-215,840]] * [[Metitepine|Metitepine (methiothepin)]] * [[Ritanserin]] * [[SB-258719]] * [[SB-258741]] * [[SB-269970]] * [[SB-656104]] * [[SB-656104A]] * [[SB-691673]] * [[SLV-313]] * [[SLV-314]] * [[Spiperone]] * [[SSR-181507]] * [[Tetracyclic antidepressant]]s (e.g., [[amoxapine]], [[maprotiline]], [[mianserin]], [[mirtazapine]]) * [[Tricyclic antidepressant]]s (e.g., [[amitriptyline]], [[clomipramine]], [[imipramine]]) * [[Typical antipsychotic]]s (e.g., [[acetophenazine]], [[chlorpromazine]], [[chlorprothixene]], [[fluphenazine]], [[loxapine]], [[pimozide]]) * [[Vortioxetine]] | podaci3 = * ''Unknown/unsorted:'' [[Ergoline]]s (e.g., [[lisuride]], [[pergolide]]) * [[Piperazine]]s (e.g., [[naphthylpiperazine]]) }} }} | below = * <small>'''''Sakođer pogledajte:''' [[Šablon:Receptorski modulatori|Receptor/signalirajući modulatori]]''</small> * <small>''[[Šablon;Adrenergici]]''</small> * <small>''[[Template:Dopamine receptor modulators|Dopaminergics]]''</small> * <small>''[[Template:Melatonin receptor modulators|Melatonergics]]''</small> * <small>''[[Template:Monoamine reuptake inhibitors|Monoamine reuptake inhibitors]] and [[Template:Monoamine releasing agents|releasing agents]]''</small> * <small>''[[Template:Monoamine metabolism modulators|Monoamine metabolism modulators]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurotoksini]]''</small> }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> jtamxq5c9ab98u0bbqm9d6qiidt4fcj 0 486104 3712972 3663549 2025-06-07T07:31:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Mrijestilište ukljeve na Skadarskom jezeru | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = Ia | slika = Skadar lake (24537367227).jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = | karta = Crna Gora | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|42|10|50|N|19|11|05|E|type:landmark}} | koord_ref = | lokacija = | najbliži_grad = [[Virpazar]], {{flag|Crna Gora}} | površina = 221,8 km² | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 1965.([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]])<ref name="wdukljeva">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15660 |title= Mrijestilište ukljeve na Skadarskom jezeru |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Ukljeva''' ''(Alburnus alburnus)'' je nekada brojna populacija [[ribe]] u [[Nacionalni park Skadarsko jezero|Skadarskom jezeru]], čiji sliv se odlikuje velikom brojnošću ribljih vrsta. Prema listi rilbljih vrsta koje naseljavaju sistem Skadarskog jezera, u ovim vodenim ekosistemima živi 17 familija, 38 rodova i 45 vrsta. Riblji resurs Skadarskog jezera predstavlja više od 95 % ukupnog slatkovodnog ribarstva u Crnoj Gori. Po bioprodukciji i ribljoj masi Skadarsko jezero je daleko od drugih karstnih jezera na Balkanu. Na osnovu statističkih podataka o godišnjem ulovu, produkcija ribe na jezeru iznosi 80&nbsp;kg/ha (8 t/km2). Studije pokazuju da najmanje 300 porodica direktno ekonomski zavisi od ribe kao glavnog resursa i izvora prihoda. Još 300 porodica indirektno zavise od ribarstva, tako da je realna procjena da oko 600 porodica zavise od ribe kao glavnog izvora pihoda. Čitava ekonomija bazirana na ribi kao glavnom resursu (ribarstvo, obrada ribe, restorani, sportsko pecanje) vrijedi najmanje 4 250 000€ na godišnjem nivou. Zbog raznih antropogenih uticaja smanjuje se i broj i brojnost vrsta.<ref>{{Cite web |url=http://www.greenhome.co.me/fajlovi/greenhome/attach_fajlovi/eng/main-pages/2011/11/pdf/Fish_fauna_of_Moraca_River_and_Skadar_Lake.pdf |title=Procjena uticaja na životnu sredinu brana na Morači na riblju faunu rijeke Morače i Skadarskog jezera - www.greenhome.co.me |access-date=14. 12. 2021 |archive-date=15. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210515150926/https://www.greenhome.co.me/fajlovi/greenhome/attach_fajlovi/eng/main-pages/2011/11/pdf/Fish_fauna_of_Moraca_River_and_Skadar_Lake.pdf |url-status=dead }}</ref> Smanjenje brojnosti nekih vrsta imalo je za posledicu i iščezavanje sa pojedinih lokaliteta, što je slučaj sa [[jesetra]]ma i glavaticom. Smanjenje brojnosti populacija najviše je izraženo kod ekonomski važnih vrsta. Na ovo smanjenje najviše je uticala degradacija životne sredine i nekontrolisani lov.<ref name="wdpac">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/MNE |title= Zaštićena područja u Crnoj Gori |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> == Ukljeva == ''Alburnus alburnus alborella'' je endemska vrsta za sistem [[Ohrid]]-Skadar, [[Neretva|Neretvu]] i [[Nacionalni park Krka|Krku]] pa je Skadarsko jezero 1/3 od njenog areala. Vrsta je od izuzetnog značaja za ribarstvo na Skadarskom jezeru i predstavlja više od polovine ulova na godišjem nivou. Stanovnici priobalja kroz istoriju se bave ribolovom. Glavni plijen su uvijek bili i do dan danas ostali dva stalna stanovnika jezera – [[šaran]] (šaran ili krap sa crnogorske, ili krapi – sa albanske strane) i endem Skadarskog jezera i njegovih pritoka, a takođe i Ohridskog jezera sa pritokama – ukljeva Alburnus scoranza (ukljeva – crnogorski naziv, gjuca – albanski).<ref>[https://adriaticnature.me/archives/5214 skadarsko jezero - adriaticnature.me - Pristupljeno 13.12.2021]</ref> Proučavajući ishranu kod ukljeve iz Skadarskog jezera, rezultati objavljeni 1965., analiziran je kvalitativni i kvantitativni sastav u crijevnom traktu. Konstatovano je da se ukljeva tokom zimskog perioda vrlo malo hrani. Tokom ostalih perioda godine u ishrani su najzastupljeniji planktonski račići. Pored njih zastupljene su i alge. Vrste iz grupe Insecta su nalaženi samo sporadično. Bentoski organizmi nisu nađeni. Ovi rezultati su posredno dali odgovor i o drugim aspektima njene ekologije, a time i o mogućnostima koričćenja u Skadarskom jezeru.<ref>[http://www.maticacrnogorska.me/files/bi_drago_maric.pdf Božina Ivanović, crnogorski ihiolog - www.maticacrnogorska.me - Pristupljeno 13.12.2021]{{Mrtav link}}</ref> Vremenom je došlo do prorijeđivanja i ukljeve, posebno zbog ulova velikih količina mlađi u toku zimskog perioda.<ref>{{Cite web |url=http://old.barinfo.me/text.php?kategorija=1&id=13360 |title=Ukljeva i jegulja - najugroženije vrste u jezeru - old.barinfo.me - Pristupljeno 13.12.2021 |access-date=14. 12. 2021 |archive-date=14. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211214183622/http://old.barinfo.me/text.php?kategorija=1&id=13360 |url-status=dead }}</ref> U toku zimske lovne sezone 1992/93. godine ulovljena je tako velika količina mlađi, da se posljedice osjećaju još uvijek. Procijenjeno je da je u tom periodu ulovljeno preko 15.000&nbsp;kg jednogodišnje mlađi prosječne težine 3-5 grama ili oko 3,5 miliona jedinki. Poznato je da se ukljeva normalno lovi kada poraste 30-40 grama i da tu težinu dostiže za 3-4 godine, pa je jasno za koju je količinu ribe jezero osiromašeno. Slična situacija ponovila se i iduće godine. Time je mogućnost ulova ove u Skadarskom jezeru najbrojnije vrste opao na manje od 200 tona godišnje.<ref>[https://www.researchgate.net/profile/Drago-Maric/publication/343532551_STANJE_FAUNE_RIBA_U_SLIVU_SKADARSKOG_JEZERA_CONDITION_OF_FISH_FAUNA_IN_SKADAR_LAKE_WATERSHED/links/5f2f093992851cd302ea5089/STANJE-FAUNE-RIBA-U-SLIVU-SKADARSKOG-JEZERA-CONDITION-OF-FISH-FAUNA-IN-SKADAR-LAKE-WATERSHED.pdf Stanje faune riba u slivu Skadarskog jezeroa - Pristupljeno 13.12.2021]</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Portal|Crna Gora}} {{DEFAULTSORT:Skaradskom, Jezeru mrijestilište na}} [[Kategorija:Strogi rezervati prirode u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1965.]] cxin3wac3dfycjyeg1ad8er3a7u2ugk 0 486123 3712755 3604353 2025-06-06T13:16:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712755 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba |ime=Ivica Matić |mjesto_rođenja=[[Vareš]], [[NR BiH]], [[FNRJ]] |datum_rođenja={{Datum rođenja|1948|5|13|df=y}} |mjesto_smrti=[[Sarajevo]], [[SR BiH]], [[SFRJ]] |datum_smrti={{Datum smrti i godine|1976|10|28|1948|5|13|df=y}} |zanimanje=režiser, scenarist |znameniti_filmovi=''[[Žena s krajolikom]]'' |nagrade = Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli – Specijalna zlatna arena ; Međunarodni filmski festival u Montrealu 1990. – Nagrada ekumenskog žirija, Nagrada FIPRESCI, Posebna velika nagrada žirija }} '''Ivica Matić''' ([[Vareš]], 13. maj 1948 – [[Sarajevo]], 28. oktobar 1976) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[SFRJ|jugoslavenski]] filmski scenarist i režiser, najpoznatiji po svom jedinom dugometražnom igranom filmu [[Žena s krajolikom]]. Matić, koji je prije toga režirao preko tridesetak kratkih i dokumentarnih filmova, za vrijeme produkcije filma Žena s krajolikom iznenada je preminuo. Njegovi prijatelji su od snimljenih materijala trinaest godina kasnije sastavili verziju koja je prikazana na [[Filmski festival u Puli|Pulskom festivalu]] gdje je posthumno osvojio Specijalnu zlatnu arenu. U filmu Žena s krajolikom, pojavljuju se i imaju značajnu ulogu slike [[Ismet Ajanović|Ismeta Ajanovića]], jednog od najbitnijih prestavnika [[Naivna umjetnost u Bosni i Hercegovini|naivne umjetnosti u Bosni i Hercegovini]]. ==Biografija== Rođen je 13. maja 1948. godine u selu [[Ivančevo]], općina [[Vareš]]. Već kao srednjoškolac počinje se baviti filmom, a od 1968. započinje s profesionalnim radom na [[Televizija Sarajevo|Televiziji Sarajevo]] kao snimatelj. Uporedo, ostvaruje se kao autor izuzetnih amaterskih ostvarenja, te djeluje unutar [[Kino klub Sarajevo|Kino kluba Sarajevo]], a povremeno je aktivan i u akademskom [[Foto klub Sarajevo|Foto klub]] i Kino klubu, te [[Filmski klub Riječi mladih|filmskom klubu Riječi mladih]].<ref>{{cite web |title=Vremeplov |url=https://biblioteka.vares.ba/vremeplov/kategorija/64 |website=Opća biblioteka Vareš |access-date=3. 2. 2020}}</ref> Godine 1976. godine diplomira na Odsjeku za kameru Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u [[Zagreb]]u. Snimio je dugometražni film, Žena s krajolikom koji predstavlja jedno od značajnih umjetničkih ostvarenja [[Bosanskohercegovačka kinematografija|bosanskohercegovačke kinematografije]]. Pored dugometražnog filma, snimio je više kratkih i dokumentarnih filmova. Za film Žena s krajolikom dobio je više međunarodnih nagrada. Iznenada je preminuo u [[Sarajevo|Sarajevu]] 3. oktobra 1976. u svojoj 28. godini.<ref>{{cite web |title=Ivica Matić |url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39445 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=. Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=15. 12. 2021 |archive-date=15. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211215123406/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39445 |url-status=dead }}</ref> [[Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine]] ponovo je uspostavilo 2003. godine priznanje [[Nagrada "Ivica Matić"]] koja se do 1992. dodjeljivala za doprinos bosanskohercegovačkom filmu. [[Nagrada "Ivica Matić"]] dodjeljuje se članu ili članovima Udruženja za istaknuto filmsko djelo u toj godini, te članu Udruženja za ukupan doprinos bosanskohercegovačkoj kinematografiji.<ref>{{cite web |title=Nagrada Ivica Matić |url=https://bhfilm.ba/bs/programi/nagrada-ivica-matic |website=BH film |publisher=Udruženje filmskih radnika u Bosni i Hercegovini |access-date=15. 12. 2021 |archive-date=7. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220407081613/https://bhfilm.ba/bs/programi/nagrada-ivica-matic |url-status=dead }}</ref> ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== * http://www.filmofil.ba/trazi-se-ivica-matic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211215123406/http://www.filmofil.ba/trazi-se-ivica-matic/ |date=15. 12. 2021 }} * https://www.imdb.com/name/nm0559039 * https://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj152/152_17.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220928083659/https://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj152/152_17.htm |date=28. 9. 2022 }} * https://radiobobovac.com/portal/index.php/vijesti/drustvo/item/3518-opca-biblioteka-vares-realizirala-projekta-zadrzimo-u-sjecanju-ivicu-matica [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]] [[Kategorija:Filmska umjetnost u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jugoslavenski režiseri]] [[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]] [[Kategorija:Biografije, Vareš]] [[Kategorija:Ivica Matić]] k0pjog7osrfkcoxm85603of0pxnnfp3 0 488733 3712892 3654950 2025-06-07T01:50:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712892 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Lucey–Driscollov sindrom | sinonimi = Prolazna porodična [[neonatus]]na hiperbilirubinemija | slika = Bilirubin ZZ.png | veličina_slike = 300px | alt = | opis_slike = Ovaj sindom je posljedica poremebača u metabolizmu [[bilirubin]]a | izgovor = | specijalnost = [[Medicinska genetika]] | simptomi = | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = | rizici = | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | tretman = | lijek = | prognoza = | frekvencija = | smrtnost = }} '''Lucey-Driscollov sindrom''' je [[autosmno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[metabolički poremećaj]] koji utiče na enzime uključene u [[metabolizam]] [[bilirubin]]a.<ref>{{Cite web|url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/3304/index|title=Lucey-Driscoll syndrome {{!}} Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program|website=rarediseases.info.nih.gov|language=en|access-date=27. 8. 2017|archive-date=22. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222124546/https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/3304/index|url-status=dead}}</ref> To je jedan od nekoliko poremećaja klasifikovanih kao prolazna porodična [[neonatus]]na nekonjugirana [[hiperbilirubinemija]]. ==Uzrok== Uobičajeni uzrok je urođen, ali može biti uzrokovan i majčinim [[steroid]] ima koji se prenose preko [[majčino mlijeko|majčinog mlijeka]] na [[novorođenče]]. Razlikuje se od žutice povezane sa [[dojenje]]m (dojena beba imaju viši nivo [[bilirubin]]a od one hranjene formulom). ==Genetika== [[slika:autorecessive.svg|thumb|right|Lucey-Driscollov sindrom ima autosomno recesivni obrazac [[nasljeđivanja]].]] Za kongenitalni oblik Lucey-Driscoll sindroma, odgovorna je [[mutacija]] u [[gen]]u [[UGT1A1]], također povezanim sa [[Crigler-Najjarov sindrom|Crigler-Najjarovim]] i [[Gilbertov sindrom|Gilbertovim sindromom]]. Mutirani [[genski lokus]] za ovaj poremećaj metabolizma bilirubina nalazi se na [[citogenetika|citogenetičkoj]] poziciji [[hromosom 2|2q37.1]]. ==Tretman== Liječenje je prema [[novorođenačka žutica|neonatusnoj žutici]], a uključuje [[fototerapija|fototerapiju]] i [[transfuzija|razmjenske transfuzije]]. Ako se ne liječi, Lucey-Driscoll sindrom može dovesti do [[epilepsijski napad|napada]], [[kernicterus]]a, pa čak i smrti.<ref name="rarediseases.info.nih.gov">{{cite web |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/3304/lucey-driscoll-syndrome |title=Lucey-Driscoll syndrome {{!}} Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program |access-date=22. 2. 2022 |archive-date=22. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222124545/https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/3304/lucey-driscoll-syndrome |url-status=dead }}</ref> Nakon liječenja, većina pacijenata neće imati dodatnih komplikacija.<ref name="rarediseases.info.nih.gov"/> ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | ICD10 = P59.8 | ICD9 = {{ICD9|774.30}} | ICDO = | OMIM = 237900 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = | Orphanet = 2312 }} *{{OMIM|237900}} - prolazna porodična ovorođenačka hiperbilirubinemija, uključujući i žuticu {{poremećaji metabolizma hema}} {{DEFAULTSORT:Lucey-Driscoll syndrome}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 2]] [[Kategorija:Hepatologija]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Sindromi]] [[Kategorija:Poremećaji metabolizma hema]] olya24j1xqp3avgvr1fdlyt832v4rx9 0 489045 3712808 3537274 2025-06-06T17:08:54Z 2A02:27B0:5308:F3D0:F563:73D8:D4BD:B6A9 Uredio recenicu koja se ponovila u prvom paragrafu. Kasnije izmijenio neke podatke o vremenu rada. 3712808 wikitext text/x-wiki '''Lamija Tanović''' ([[22. april]]a [[1947.]] u [[Zenica|Zenici]], [[NR Bosna i Hercegovina]]) je bosanskohercegovačka fizičarka. Autorica je niza naučno-stručnih radova, knjiga i udžbenika. Bila je profesorica atomske i nuklearne fizike i fizike čvrstog stanja na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a potom i na [[Sarajevo School of Science and Technology]]. Tanović je dugi niz godina intenzivno angažovana na aktivnostima na reformi i unapređenju školstva u Bosni i Hercegovini. Tanović je [[Evropska akademija nauka|Evropske akademije nauka]].<ref>https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Lamijom-Tanovic-Meni-je-u-BiH-uvijek-bilo-najljepse/41880</ref> Bila je predsjedateljica UWC-IBO (Koledž Ujedinjenog svijeta) programa koji je od [[2006.]] do [[2012.]] godine osnovao Koledž Ujedinjenog svijeta u Bosni i Hercegovini i osnivačica je Fondacije Obrazovanje na djelu u Bosni i Hercegovini. Bila je aktivna i u politici kao predsjednica Liberalno demokratske stranke (LDS). == Biografija == Lamija Tanović je rođena 22. aprila 1947. u Zenici, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je fiziku na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] 1971. godine. 1975. na institucijama PMF, ETF i Institut za nuklearne nauke Vinča [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beograd]]u godine stiče titulu Magistra tehničke fizike. Doktorira 1979. na Univerzitetu u Beogradu. Od 1971. do 1992. radi kao asistentica i kasnije redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] (ETF) Univerziteta u Sarajevu. Usljed [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], odlazi u [[Danska|Dansku]] gdje u Kopenhagenu postaje Ministar savjetnik i otpravnik poslova Ambasade u Kopenhagenu. Veliki dio vremena provedenog u Danskoj posvećuje humanitarnim pitanjima i pomaganju bosanskohercegovačkim izbjeglicama. Godine 2001. vraća se u Bosnu i Hercegovinu i radi kao rukovodilac odjela za međunarodnu naučnu, tehničku i obrazovnu saradnju pri [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]]. Iste godine postaje i Redovni profesor iz oblasti eksperimentalne fizike na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) u Sarajevu]]. Glavni fokus njenog rada ovdje su eksperimentalna i opšta fizika, [[biofizika]] te medicinska i radijaciona fizika. Na PMF-u radi sve do 2014.<ref>http://fizika.pmf.unsa.ba/images/uposlenici/L-Tanovic.pdf</ref> Od 2014. do 2016. predaje kao Redovni profesor Medicinske fizike i biofizike na privatnom univerzitetu Sarajevska škola nauke i tehnologije ([[Sarajevo School of Science and Technology]] - SSST). Usavršavala se na Institutu za nuklearnu energiju "Boris Kidrič" Vinča, Slobodnom univerzitetu Brussels, [[Belgija]], H. C. Oersted Institutu u Kopenhagenu, Danska, Queens University u Kingstonu, Kanada, Institutu Max Planck za atomsku i nuklearnu fiziku u Münchenu, Njemačka, Univerzitetu Salford, Engleska, Niels Bohr Institutu pri Univerzitetu Kopenhagen i Odjelu za fiziku pri Univerzitetu u Heidelbergu. == Vidi još == *[[Univerzitet u Sarajevu]] *[[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]] == Izvori == *[http://fizika.pmf.unsa.ba/images/uposlenici/L-Tanovic.pdf Prirodno-matematički fakultet] *[https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Lamijom-Tanovic-Meni-je-u-BiH-uvijek-bilo-najljepse/41880 Nezavisne novine] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]] no7uzpxda9473i4670ro5x3o4t5903s 3712979 3712808 2025-06-07T08:22:47Z KWiki 9400 3712979 wikitext text/x-wiki '''Lamija Tanović''' ([[22. april]]a [[1947.]] u [[Zenica|Zenici]], [[NR Bosna i Hercegovina]]) bosanskohercegovačka je fizičarka. Autorica je niza naučno-stručnih radova, knjiga i udžbenika. Bila je profesorica atomske i nuklearne fizike i fizike čvrstog stanja na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a potom i na [[Sarajevo School of Science and Technology]]. Dugi niz godina angažovana je u aktivnostima na reformi i unapređenju školstva u Bosni i Hercegovini. Članica je [[Evropska akademija nauka|Evropske akademije nauka]].<ref>https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Lamijom-Tanovic-Meni-je-u-BiH-uvijek-bilo-najljepse/41880</ref> Bila je predsjedateljica UWC-IBO (Koledž Ujedinjenog svijeta) programa koji je od [[2006.]] do [[2012.]] godine osnovao Koledž Ujedinjenog svijeta u Bosni i Hercegovini i osnivačica je Fondacije Obrazovanje na djelu u Bosni i Hercegovini. Bila je aktivna i u politici kao predsjednica Liberalno demokratske stranke (LDS). == Biografija == Lamija Tanović je rođena 22. aprila 1947. u Zenici, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je fiziku na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] 1971. godine. 1975. na institucijama PMF, ETF i Institut za nuklearne nauke Vinča [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beograd]]u godine stiče titulu Magistra tehničke fizike. Doktorira 1979. na Univerzitetu u Beogradu. Od 1971. do 1992. radi kao asistentica i kasnije redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] (ETF) Univerziteta u Sarajevu. Usljed [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], odlazi u [[Danska|Dansku]] gdje u Kopenhagenu postaje Ministar savjetnik i otpravnik poslova Ambasade u Kopenhagenu. Veliki dio vremena provedenog u Danskoj posvećuje humanitarnim pitanjima i pomaganju bosanskohercegovačkim izbjeglicama. Godine 2001. vraća se u Bosnu i Hercegovinu i radi kao rukovodilac odjela za međunarodnu naučnu, tehničku i obrazovnu saradnju pri [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]]. Iste godine postaje i Redovni profesor iz oblasti eksperimentalne fizike na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) u Sarajevu]]. Glavni fokus njenog rada ovdje su eksperimentalna i opšta fizika, [[biofizika]] te medicinska i radijaciona fizika. Na PMF-u radi sve do 2014.<ref>http://fizika.pmf.unsa.ba/images/uposlenici/L-Tanovic.pdf</ref> Od 2014. do 2016. predaje kao Redovni profesor Medicinske fizike i biofizike na privatnom univerzitetu Sarajevska škola nauke i tehnologije ([[Sarajevo School of Science and Technology]] - SSST). Usavršavala se na Institutu za nuklearnu energiju "Boris Kidrič" Vinča, Slobodnom univerzitetu Brussels, [[Belgija]], H. C. Oersted Institutu u Kopenhagenu, Danska, Queens University u Kingstonu, Kanada, Institutu Max Planck za atomsku i nuklearnu fiziku u Münchenu, Njemačka, Univerzitetu Salford, Engleska, Niels Bohr Institutu pri Univerzitetu Kopenhagen i Odjelu za fiziku pri Univerzitetu u Heidelbergu. == Vidi još == *[[Univerzitet u Sarajevu]] *[[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]] == Izvori == *[http://fizika.pmf.unsa.ba/images/uposlenici/L-Tanovic.pdf Prirodno-matematički fakultet] *[https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Lamijom-Tanovic-Meni-je-u-BiH-uvijek-bilo-najljepse/41880 Nezavisne novine] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]] 6cwg340p534w7q0wbgz69x6yixtwl8g 0 489206 3712904 3663573 2025-06-07T03:08:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712904 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Muschelzucht in Ston.JPG|mini|Uzgoj školjki u Stonu]] '''Malostonski zaliv''' je dio [[Jadransko more|Jadranskog mora]] između kopna i poluostrva [[Pelješac|Pelješca]]. Dvije trećine zaliva se nalazi u [[Hrvatska|hrvatskim]], a jedna trećina u [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkim]] teritorijalnim vodama. Dio zaliva koji se nalazi u Bosni i Hercegovini je dio u blizini [[Neum]]a, a ujedno čini i jedinu obalu Bosne i Hercegovine. Pomorska granica između njih je, prema zajedničkim standardima za teritorijalne vode, jednako udaljena linija između poluostrva Pelješca u Hrvatskoj na jugozapadu i poluostrva [[Klek]] u Bosni i Hercegovini na sjeveroistoku. Zaliv je dug 21&nbsp;km i maksimalne širine 2,2&nbsp;km. Dubina je između 7 i 28 m. [[Klima]] ovog područja obilježena je blagom zimom i suvim ljetom. Količina padavina u najsušnijem mjesecu manja je od 40&nbsp;mm. Ukupna godišnja količina padavina je 1316&nbsp;mm. Najučestaliji vjetar je iz pravca sjevera, sjeveroistoka i sjeverozapada. Zbog svojih čistih voda, Malostonski zaliv je 1983. god. proglašen rezervatom prirode, ukupne površine 4821 ha.<ref name="wdphrvatska">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Croatia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=Not+Reported |title= Zaštićena područja u Hrvatskoj |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}{{en}}</ref> Za potrebe efikasnog upravljanja i održavanja, rezervat je veći od čiste vodene površine i dužina iznosi 28&nbsp;km, a širina djelimično i 6,1&nbsp;km. Zaštićenim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]].<ref>[http://zastita-prirode-dnz.hr/zasticeni-dijelovi-prirode/zasticena-podrucja/ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije - 5.3.2022]</ref> [[File:Neum - bh. primorje.JPG|mini|200px|lijevo|Bosanskohercegovački dio zaliva]] Zbog povoljnih hidrografskih prilika u zalivu se od [[Antika|antičkih]] vremena uzgajaju [[Bivalvia|školjke]], pa je Malostonski zaliv najznačajnije mjesto za uzgoj školjki u Hrvatskoj. Ovdje nikada nema valova, a zbog blizine ušća Neretve, i brojnih izvora rijeka ponornica, voda je manje slana. Sve je to razlog zašto se u ovom zalivevu uzgajaju najkvalitetnije školjke u Hrvatskoj poput kamenica i dagnji. <ref>[https://dubrovnikdigest.com/priroda/malostonski-zaljev Malostonski zaljev - Vaš vodič u Dubrovniku, dubrovnikdigest.com - 5.3.2021]{{Mrtav link}}</ref> Tragovi uzgoja ostriga (kamenica) u Malostonskom zalivu postoje još iz doba antike i vlasti [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] ovim prostorom. Prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potiču iz 16., a o uzgoju iz 17. vijeka, iz vremena [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]].<ref>[https://web.archive.org/web/20100803033633/http://www.duba-stonska.com/2009/7/6/o-uzgoju-kamenica-u-malostonskom-zaljevu-22 O uzgoju kamenica - web.archive.org - 5.3.2022]</ref> Ljudi su rano prepoznali njihovu prehrambenu vrijednost i kakvoću, pa se može reći da je kamenica kao kultura veoma stara. Uzgajanje kamenice je moguće samo na određenim prostorima zbog njezinih „istančanih“ zahtjeva u pogledu uslovaa u okolišu i njezine velike osjetljivosti. Unatoč tome, kamenica se s različitim uspjehom uzgaja na relativno velikom prostoru u različitim krajevima svijeta, na različite načine, pod raznoraznim uvjetima i s različitim uspjehom. Tijelo kamenice je smješteno unutar dviju nesimetričnih ljuštura, lijeva udubljena ljuštura služi za prihvatanje za podlogu, desna je ravna, a spaja ih jaki mišić. Kamenica spada u dvospolne životinje, tj. nosi i jaja i sjeme. == Reference == {{Refspisak}} {{Portal|Hrvatska}} {{Commonscat|Mali Ston bay}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Posebni rezervati u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zalivi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zalivi Jadranskog mora]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1983.]] e2t5qdf33pqjfj7jwexkq0krdli9mgk 0 489919 3712909 3651726 2025-06-07T04:04:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712909 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Fra Martin Nedić | slika = Martin Nedic 1885 Mayerhofer.png | datum_rođenja = 1. april 1810. | mjesto_rođenja = Tolisa kod Orašja | datum_smrti = 26. maj 1895. | mjesto_smrti = Tolisa kod Orašja | druga_imena = Žalovan Bošnjak, Bošnjak, Bošnjačanin, Ilir iz Bosne | zanimanje = Franjevac i pjesnik }} '''Fra Martin Nedić''' ([[Tolisa (Orašje)|Tolisa]], 1. aprila 1810. – 26. maja 1895), bio je bosanski [[Franjevci|franjevac]], hrvatski književnik<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43216| title = Nedić, Martin| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125183556/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43216| url-status = dead}}</ref> i [[pjesnik]].<ref>Švoger, dr. Vlasta, ''Martin Nedić o prilikama u Bosni'' i ''Hercegovini sredinom 19''. ''stoljeća'' // Historijski zbornik, 65. (2012), 2.; ''str. 387''</ref><ref>Rizvić, prof. dr. Muhsin, (1989), ''Između Vuka i Gaja'', str. 271</ref><ref>Šidak, prof. dr. Jaroslav, (1979), ''Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49'', str. 326 Institut za hrvatsku povijest</ref>{{sfn|Ignacije Gavran|p=93|1988}} == Biografija == Fra Martin Nedić (rođ. Ivan) rodio se u [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] kod [[Orašje|Orašja]] 1810. godine. Osnovno obrazovanje je stekao kod fra Bone Benića mlađeg, tadašnjeg toliškog kapelana, a gimnaziju u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci.]] Poslije toga je završio filozofsko-teološki studij u [[Subotica|Subotici]], [[Szolnok]]u, [[Eger]]u i [[Vác]]u ([[Mađarska|Madžarska]]). Za svećenika je imenovan 1833. godine. Od 1836. do 1839. godine bio je [[kapelan]] [[Marijan Šunjić|fra Marijanu Šunjiću]] u [[Ovčarovo|Orašju]] kod [[Travnik]]a. Kod njega je učio sva tri orijentalna jezika; [[Arapski jezik|arapski]], [[Perzijski jezik|perzijski]] i [[Turski jezik|turski]]. Nakon toga bio je nastavnik srednje samostanske škole u Kraljevoj Sutjesci, a potom, 1848. godine, [[župnik]] na [[Ulice (Brčko)|Ulicama]] kod [[Brčko]]g. Godine 1851. postao je [[definitor]] [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] i bio premješten u Kraljevu Sutjesku. Tri godine iza toga postao je [[provincijal]] bosanskih franjevaca. Od 1856. do 1861. godine je obavljao dužnost župnika i nastavnika u Sutjesci, a onda je bio župnik u rodnoj Tolisi. Kasnije prelazi u [[Đakovo]], gdje je do 1883. godine bio upravitelj dobara [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]]. Sudjelovao je u gradnji crkve i samostana u Tolisi. Prilikom gradnje crkve u Kraljevoj Sutjesci, pronašao je grob bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]]. Umro je 1895. godine u Tolisi.<ref>{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/node/240|title=Fra Martin Nedić (1810. – 1895.)|date=20. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=hr|access-date=31. 3. 2022}}</ref>{{sfn|Ignacije Gavran|p=93|1988}} Bavio se [[Politika|politikom]], [[Književnost|književnošću]], [[Historija|historijom]], pisao je pjesme, [[Historiografija|historiografska]] djela, prevodio je sa turskog jezika, razmjenjivao pisma sa istaknutim osobama kulturnog i javnog života Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U raznim hrvatskim novinskim listovima je objavljivao izvještaje o političkim, društvenim, vjerskim i privrednim prilikama u Bosni i Hercegovini.<ref>Švoger, dr. Vlasta, ''Martin Nedić o prilikama u Bosni'' i ''Hercegovini sredinom 19''. ''stoljeća'' // Historijski zbornik, 65. (2012), 2.; str. 387</ref> Putujući po Bosni prikupio je izvornu građu za prvo bosansko arheološko djelo “''Bosanske starine''”, koje je izašlo 1857. godine. Za njegove zasluge odlikovao ga je osmanski sultan [[Abdulaziz (sultan)|Abdulaziz]] redom zlatne medžidije i velikim redom Osmanlije na zlatnom lancu.<ref>''Školski vjesnik stručni list zemaljske vlade za BiH'', Sarajevo, 1895, str. 423-424</ref> Uz redovničko ime fra Martin je koristio pseudonime: “Slavoljub Otadžbinović”, “Žalovan Bošnjak”, “Bošnjak”, "Bošnjačanin", "Žalovan", "Žalovan od Bosne", "Ilir iz Bosne", "Milovan Dobranović", "Žalovan od Posavlja", "Stari Ilir iz Bosne", i drugi.<ref>''[https://books.google.ba/books?hl=hr&id=MM0WAQAAIAAJ&dq=Zadarska+revija+1987+Fra+Martin+Nedi%C4%87&focus=searchwithinvolume&q=%C5%BDalovan+Bo%C5%A1njak Zadarska revija, Opseg 36, Izd. 4-6]'', str. 355, 1987, Pododbor Matice Hrvatske</ref><ref>Šidak, prof. dr. Jaroslav, (1979), ''Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49'', str. 326 i 387 Institut za hrvatsku povijest</ref><ref>Teinović, prof. dr. Bratislav, (2013), ''Museum sclopeta de bosniaca franciscales: O zbirci oružja i vojne opreme Muzeja franjeva č kog samostana u Tolisi kod Orašja'', str. 151</ref><ref>Špionjak, fra Roko, (2003), ''Život i djelovanje posavskih franjevaca u sjeveroistočnoj Bosni kroz dva stoljeća (1802 – 2002)'', str. 164-165</ref><ref>Pejić, Marko'','' (2004), ''Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine,'' str. 182</ref> Godine 1940. fra Rastislav Drljić je na Univerzitetu u Beogradu obranio doktorsku disertaciju pod naslovom ''Prvi ilir Bosne - fra Martin Nedić (1810 - 1895)'', a 2010. godine Mato Nedić je objavio romansiranu biografiju fra Martina Nedića, pod naslovom ''Pater Martinus''. Od 2010. godine izdavačka kuća ''Terra Tolis'' iz Tolise dodjeljuje Književnu nagradu ''fra Martin Nedić''. Jedna srednja škola u Orašju je dobila ime po fra Martinu Nediću. == Djela == * Razgovor koga vile ilirkinje imadoše u pramalitje (epska pjesma, 1835), * Pokret godine 1848. i 1849. (s Marijanom Šunjićem (1851), * Pjesma…Franji Josipu I (1852), * Regula et testamentum S.P. S. Francisci (1854), * Shematismus almae misionariae provinciae Bosnae Argentinae (1855), * Starine bosanske (u: I. Kuljević Sakcinski: Arhiv za jugoslavensku povijestnicu, knjiga IV (1857), * Kitica od devet u raznih zgodah ubranih cvjetova (1875), * Ratovanje slovinskoga naroda proti Turcima godine 1875. – 1877. (1881), * Pjesma o ulazu cesarove vojske u Bosnu (1881), * Život fra Marijana Šunjića (1883), * Stanje redodržave Bosne Srebrene (1884), * Poraz baša a zavedenje nizama u Bosni (ep, 1844), * Razgovor vilah ilirkinjah u pramalitje godine 1841 (djelo objavio u kalendaru Napretka Nikola Žic 1934), * Glas redodržave Bosne Srebrene (ep), * Pjesmotvorni spisi, * Zapamćenja (rukopisi). == Literatura == * {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} == Reference == {{Refspisak}} {{Vikari i provincijali Bosne Srebrene}} {{DEFAULTSORT:Nedić, Martin}} [[Kategorija:Biografije, Orašje]] [[Kategorija:Rođeni 1810.]] [[Kategorija:Franjevci (svećenici)]] [[Kategorija:Umrli 1895.]] [[Kategorija:Provincijali Bosne Srebrene]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] mh6mvy9lxqec6sygwziliyt68padx2n 0 489940 3712869 3618644 2025-06-06T23:10:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712869 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|Laktoza}} {{infokutija protein | Ime = Laktaza |Symbol=Lac | EC_number =3.2.1.108 | CAS_number=9031-11-2 | IUBMB_EC_number = 3/2/1/108 | GO_code = 0000016 | image = 1jyn.jpg | width = 270 | caption = Laktazni tetramer ''[[E. coli]]'' }} {{infokutija protein | Ime = Glikozilkeramidaza<br />(Florizin hidrolaza) |Symbol=LAC | EC_number = 3.2.1.62 | CAS_number = 9033-10-7 | IUBMB_EC_number = 3/2/1/62 | GO_code = 0017042 | image =Lactase.svg | width = | caption = }} {{Infokutija protein |Ime=Laktaza |Symbol=LCT |AltSymbols=LAC; LPH; LPH1 |HGNCid=6530 |image=Lactase2.svg |Chromosome=2 |Arm=q |Band=21 |LocusSupplementaryData= |ECnumber=3.2.1.108 |OMIM=603202 |EntrezGene=3938 |RefSeq=NM_002299 |UniProt=P09848 }} '''Laktaza''' je [[enzim]] koji proizvode mnogi organizmi. Nalazi se u [[četkasta granica|četkastoj granici]] [[tanko crijevo|tankog crijeva]] ljudi i drugih sisara. Laktaza je neophodna za potpunu probavu punomasnog [[mlijeko|mlijeka]]; razgrađuje [[laktoza|laktozni]], [[šećer]] koji daje mlijeku slatkoću. U nedostatku laktaze, osoba koja konzumira mliječne proizvode može osjetiti simptome [[netolerancija laktoze|intolerancije na laktozu]].<ref name="pmid19639477">{{cite journal | vauthors = Järvelä I, Torniainen S, Kolho KL | title = Molecular genetics of human lactase deficiencies | journal = Annals of Medicine | volume = 41 | issue = 8 | pages = 568–75 | year = 2009 | pmid = 19639477 | doi = 10.1080/07853890903121033 | s2cid = 205586720 }}</ref> Laktaza se može kupiti kao [[dodatak hrani]] i dodaje se mlijeku za proizvodnju mliječnih proizvoda "bez laktoze". Laktaza (također poznata kao '''laktaza-florizin hidrolaza''', ili '''LPH'''), dio porodice [[beta-galaktozidaza|β-galaktozidaznih]] [[enzim]]a, je [[glikozidna hidrolaza]] uključena u [[hidroliza|hidrolizu]] [[disaharid]]a laktoze u sastavnog [[monomer]]a [[galaktoza|galaktoze]] i [[glukoza|glukoze]] . Laktaza je pretežno prisutna duž četkaste granice [[ćelijska membrana|membrane]] diferenciranih [[enterocit]]a koji oblažu [[crijevna resica|resice]] [[tanko crijevo|tankog crijeva]].<ref name="pmid6786877"/> Kod ljudi, laktaza je [[kodon|kodirana]] [[gen]]om '''LCT''' na [[hromosom 2|hromosomu 2]].<ref name="pmid2460343">{{cite journal | vauthors = Mantei N, Villa M, Enzler T, Wacker H, Boll W, James P, Hunziker W, Semenza G | title = Complete primary structure of human and rabbit lactase-phlorizin hydrolase: implications for biosynthesis, membrane anchoring and evolution of the enzyme | journal = The EMBO Journal | volume = 7 | issue = 9 | pages = 2705–13 | date = Sep 1988 | pmid = 2460343 | pmc = 457059 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1988.tb03124.x}}</ref><ref name="pmid8257087">{{cite journal | vauthors = Harvey CB, Fox MF, Jeggo PA, Mantei N, Povey S, Swallow DM | title = Regional localization of the lactase-phlorizin hydrolase gene, LCT, to chromosome 2q21 | journal = Annals of Human Genetics | volume = 57 | issue = Pt 3 | pages = 179–85 | date = Jul 1993 | pmid = 8257087 | doi = 10.1111/j.1469-1809.1993.tb01593.x | s2cid = 38604778 }}</ref> ==Upotreba== ===Hrana=== Laktaza je enzim koji neki ljudi nisu u stanju proizvesti u svom tankom crijevu.<ref>{{cite web|title=Lactose Intolerance|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/lactose-intolerance/symptoms-causes/syc-20374232|website=Mayo Clinic|publisher=Mayo Clinic|access-date=13. 3. 2018}}</ref> Bez toga ne mogu razgraditi prirodnu mliječnu laktozu, zbog čega imaju [[dijareje]], [[plin]]ove i nadimanje kada piju obično mlijeko. Tehnologiju za proizvodnju mlijeka, [[sladoled]]a i [[jogurt]]a bez laktoze razvila je Služba za poljoprivredna istraživanja USDA, 1985. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.federallabs.org/successes/success-stories/lactose-free-milk-low-fat-cheese-and-more-dairy-breakthroughs|title=Lactose-Free Milk, Low-Fat Cheese, and More Dairy Breakthroughs|last=Porch|first=Kaitlyn|date=12. 4. 2018|website=www.federallabs.org|language=en|access-date=26. 10. 2018}}</ref> Ova tehnologija koristi se za dodavanje laktaze u mlijeko, čime se hidrolizira laktoza koja se prirodno nalazi u mlijeku, ostavljajući je pomalo slatkastom, ali svarljivom za sve.<ref>{{cite news|title=Asked: How do dairies make lactose free milk?|url=https://www.azcentral.com/story/news/local/asked-answered/2014/09/03/asked-answered-lactose-free-milk/14821885/|access-date=13. 3. 2018|newspaper=USA Today|date=3. 9. 2014}}</ref> Bez laktaze, ljudi s intolerancijom na laktozu prenose laktozu nesvarenu u [[debelo crijevo]]<ref>{{Cite web|title=Lactose intolerance - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/lactose-intolerance/symptoms-causes/syc-20374232|access-date=8. 11. 2020|website=Mayo Clinic|language=en}}</ref> gdje ja bakterije razgrađuju stvarajući [[ugljik-dioksid]] i to dovodi do nakupljanja plinova i nadimanja. ===Medicinska upotreba=== Suplementi laktaze se ponekad koriste za liječenje [[netolerancija laktoze|netolerancije na laktozu]].<ref name=NIH2014Dig>{{cite web|title=Lactose Intolerance|url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/health-topics/digestive-diseases/lactose-intolerance/Pages/facts.aspx|website=NIDDK|access-date=25. 10. 2016|date=juni 2014|archive-date=25. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161025111752/https://www.niddk.nih.gov/health-information/health-topics/digestive-diseases/lactose-intolerance/Pages/facts.aspx|url-status=dead}}</ref> === Industrijska upotreba === Laktaza proizvedena komercijalno može se ekstrahirati i iz [[kvasci|kvasaca]] kao što su ''[[Kluyveromyces fragilis]]'' i ''[[Kluyveromyces lactis]]'' i iz plijesni, kao što su ''[[Aspergillus niger]] '' i ''[[Aspergillus oryzae]]''.<ref>{{cite journal|vauthors=Seyis I, Aksoz N |year=2004|title=Production of Lactase by Trichoderma sp. |journal=Food Technology and Biotechnology|volume=42|issue=2|pages=121–124|url=https://hrcak.srce.hr/file/163289}}</ref> Njegova primarna komercijalna upotreba je razgradnja laktoze u mlijeku kako bi bila pogodna za osobe s intolerancijom na laktozu, u suplementima i proizvodima kao što su oni sa '''Lacteeze''' i '''Lactaid'''.<ref>{{cite web |url=https://www.fda.gov/downloads/Food/IngredientsPackagingLabeling/GRAS/NoticeInventory/UCM400718 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/7993/20171031042344/https://www.fda.gov/downloads/Food/IngredientsPackagingLabeling/GRAS/NoticeInventory/UCM400718.pdf#page=8 |url-status=dead |title=GRAS Notification for Acid Lactase from Aspergillus oryzae Expressed in Aspergillus niger |author=DSM Food Specialties |via=U.S. Food and Drug Administration |date=3. 4. 2014 |archive-date=31. 10. 2017 |page=1}}</ref><ref>{{cite book |title=New Crops, New Uses, New Markets: 1992 Yearbook of Agriculture |last=Holsinger |first=Virginia H. |publisher=U.S. Department of Agriculture |year=1992 |pages=256–258 |chapter=Innovative Products for Food Industries: The Lactaid Story |name-list-style=vanc |chapter-url=https://naldc.nal.usda.gov/download/IND93048088/PDF |access-date=1. 4. 2022 |archive-date=17. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220717021856/https://naldc.nal.usda.gov/download/IND93048088/PDF |url-status=dead }}</ref> Američka Agencija za hranu i lijekove nije odmah odobrila ovaj reoizvod.<ref>{{cite web|url=https://www.fda.gov/Food/FoodIngredientsPackaging/GenerallyRecognizedasSafeGRAS/GRASListings/ucm153949.htm|title=Agency Response Letter GRAS Notice No. GRN 000132|author=Tarantino, LM|date=12. 12. 2003|publisher=U.S. Food and Drug Administration|archive-url=https://web.archive.org/web/20110326081205/https://www.fda.gov/Food/FoodIngredientsPackaging/GenerallyRecognizedasSafeGRAS/GRASListings/ucm153949.htm|archive-date=26. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> Laktaza (ili sličan oblik [[beta-galaktozidaza]]) se također koristi za skrining na [[plavo bijeli skrining|plavo bijele]] kolonije u [[mjesto multiplog kloniranja|mjestu višestrukog kloniranja]] različitih [[Plazmid| plazmidnih vektora]] u ''[[Escherichia coli]]'' ili drugim bakterijama.<ref>{{Cite web |url=https://lactaseinbioinfo.weebly.com/introduction.html |title=Introduction |vauthors=Lau HM, Lee LS, Soh WC, Tue SW |publisher=Universiti Teknologi Malaysia |website=Lactase |date=mart 2013 |access-date=16. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fermentas.com/techinfo/nucleicacids/mappbluescriptiiskks.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20081019115101/http://www.fermentas.com/techinfo/nucleicacids/mappbluescriptiiskks.htm |url-status=dead |title=pBluescript II KS(+/−), pBluescript II SK(+/−): description & restriction map |publisher=Fermentas |archive-date=19. 10. 2008}}</ref> ==Mehanizam== Optimalna temperatura za ljudsku laktazu je oko 37&nbsp;°C<ref name="pmid17512743">{{cite journal | vauthors = Hermida C, Corrales G, Cañada FJ, Aragón JJ, Fernández-Mayoralas A | title = Optimizing the enzymatic synthesis of beta-D-galactopyranosyl-D-xyloses for their use in the evaluation of lactase activity in vivo | journal = Bioorganic & Medicinal Chemistry | volume = 15 | issue = 14 | pages = 4836–40 | date = Jul 2007 | pmid = 17512743 | doi = 10.1016/j.bmc.2007.04.067 | hdl = 10261/81580 }}</ref> a optimalni [[pH]] je 6.<ref name="pmid6786877">{{cite journal | vauthors = Skovbjerg H, Sjöström H, Norén O | title = Purification and characterisation of amphiphilic lactase/phlorizin hydrolase from human small intestine | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 114 | issue = 3 | pages = 653–61 | date = Mar 1981 | pmid = 6786877 | doi = 10.1111/j.1432-1033.1981.tb05193.x | doi-access = free }}</ref> U [[metabolizam|metabolizmu]], β-glikozidna veza u <small>D</small>-laktozi se hidrolizira i formira <small>D</small>-galaktozu i <small>D</small>-glukozu, koje mogu se apsorbirati kroz crijevne zidove i u [[krvotok]]. Ukupna reakcija koju laktaza katalizira je C₁₂H₂₂O₁₁ + H₂O → C₆H₁₂O₆ + C₆H₁₂O<sub>6</sub > + toplota. Katalitski mehanizam hidrolize D-laktoze u [[proizvod (hemija)|proizvodima]] zadržava anomernu konfiguraciju [[supstrat (biohemija)|supstrata]].<ref name = "doi10.1021/bi011727i">{{cite journal | vauthors = Sinnott M | title = Catalytic mechanisms of enzymic glycosyl transfer | journal = Chem. Rev. | volume = 90 | issue = 7 | pages = 1171–1202 |date=novembar 1990 | doi = 10.1021/cr00105a006}}</ref> Iako su detalji mehanizma nesigurni, stereohemijsko zadržavanje postiže se reakcijom dvostrukog pomaka. Studije laktaza ''[[E. coli]]'' predložile su da se [[hidroliza]] pokreće kada [[glutamat]]ni [[nukleofil]] na enzimu napadne sa aksijalne strane galaktozilnj ugljika u β-glikozidnoj vezi.<ref name = "pmid11732897">{{cite journal | vauthors = Juers DH, Heightman TD, Vasella A, McCarter JD, Mackenzie L, Withers SG, Matthews BW | title = A structural view of the action of Escherichia coli (lacZ) beta-galactosidase | journal = Biochemistry | volume = 40 | issue = 49 | pages = 14781–94 | date = Dec 2001 | pmid = 11732897 | doi = 10.1021/bi011727i }}</ref> Uklanjanje odlazeće grupe D-glukoze može biti olakšano kiselinskom katalizom zavisnom od Mg.<ref name = "pmid11732897"/> Enzim se oslobađa iz α-galaktozilnog dijela, nakon ekvatorskog nukleofilnog napada pomoću vode, koja proizvodi D-galaktozu.<ref name = "doi10.1021/bi011727i"/> Studije modifikacije supstrata pokazale su da su 3'-OH i 2'-OH dijelovi na galaktopiranoznom prstenu bitni za enzimsko prepoznavanje i hidrolizu.<ref name = "pmid7648581">{{cite journal | vauthors = Fernandez P, Cañada FJ, Jiménez-Barbero J, Martín-Lomas M | title = Substrate specificity of small-intestinal lactase: study of the steric effects and hydrogen bonds involved in enzyme-substrate interaction | journal = Carbohydrate Research | volume = 271 | issue = 1 | pages = 31–42 | date = Jul 1995 | pmid = 7648581 | doi = 10.1016/0008-6215(95)00034-Q }}</ref> 3'-hidroksi grupa je uključena u početno vezivanje za supstrat, dok 2'- grupa nije neophodna za prepoznavanje, ali je potrebna u narednim koracima. Ovo se pokazuje činjenicom da je 2-dezoksi analog efikasan kompetitivni inhibitor (K_i = 10mM).<ref name = "pmid7648581"/> Eliminacija specifičnih hidroksilnih grupa na glukopiranoznom dijelu čini ne eliminiše katalizu.<ref name = "pmid7648581"/> [[slika:LactaseMechanism2.png|500px|Predloženi mehanizam hidrolize laktoze pomoću enzima laktaze]] {{clear left}} Laktaza također [[kataliza|katalizira]] konverziju [[florizin]]a u [[floretin]] i glukozu. == Struktura i biosinteza == Preprolaktaza, primarni translacijski proizvod, ima jednu polipeptidnu primarnu strukturu koja se sastoji od 1927 [[aminokiselina]].<ref name="pmid2460343"/> Može se podijeliti na pet domena: (1) 19-amino-kiselina cijepanje [[Signalni peptid|signalna sekvenca]], (2) veliki domen prosekvencije koji nije prisutan u zreloj laktazi, (3) segment zrele laktaze, (4) [[hidrofob]]no sidro koje se proteže kroz membranu i (5) kratki [[hidrofil]]ni karboksilni završetak.<ref name="pmid2460343"/> Signalna sekvenca cijepa se u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]] (ER), a rezultirajući pro-LPH od 215 kDa se šalje u [[Golgijev aparat ]], gdje je jako glikoziliran i proteolitski obrađen do svog zrelog oblika.<ref>{{cite journal | vauthors = Naim HY, Sterchi EE, Lentze MJ | title = Biosynthesis and maturation of lactase-phlorizin hydrolase in the human small intestinal epithelial cells | journal = The Biochemical Journal | volume = 241 | issue = 2 | pages = 427–34 | date = Jan 1987 | pmid = 3109375 | pmc = 1147578 | doi=10.1042/bj2410427}}</ref> Pokazalo se da prodomen djeluje kao unutarmolekulsk [[šaperon]] u ER-u, sprečavajući cijepanje [[tripsin]]a i omogućavajući LPH-u da dobije potrebnu 3-D strukturu za transport do Golgijevog aparata..<ref>{{cite journal | vauthors = Naim HY, Jacob R, Naim H, Sambrook JF, Gething MJ | title = The pro region of human intestinal lactase-phlorizin hydrolase | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 269 | issue = 43 | pages = 26933–43 | date = Oct 1994 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)47109-8 | pmid = 7523415 | doi-access = free }}</ref> [[slika:Lactase Processing.png|thumb|left|500px| Shema obrade i lokalizacije translacijskog proizvoda ljudskee laktaze]] {{clear left}} Zrela ljudska laktaza sastoji se od jednog [[polipeptid]]nog lanca od 160 kDa koji se nalazi na membranskoj četkici crijevnih epitelnih ćelija. Orijentiran je a [[N-terminal]]om izvan ćelije i [[C-terminal]]om u [[citosol]]u.<ref name = "pmid2460343"/> LPH sadrži dva mjesta katalitske [[glutamat|glutaminske kiseline]]. U ljudskom enzimu, aktivnost laktaze je povezana sa Glu-1749, dok je Glu-1273 mjesto funkcije florizin hidrolaze.<ref>{{cite journal | vauthors = Zecca L, Mesonero JE, Stutz A, Poirée JC, Giudicelli J, Cursio R, Gloor SM, Semenza G | title = Intestinal lactase-phlorizin hydrolase (LPH): the two catalytic sites; the role of the pancreas in pro-LPH maturation | journal = FEBS Letters | volume = 435 | issue = 2–3 | pages = 225–8 | date = Sep 1998 | pmid = 9762914 | doi = 10.1016/S0014-5793(98)01076-X | s2cid = 33421778 | doi-access = free }}</ref> == Genetička ekspresija i regulacija == Laktaza je kodirana jednim [[genski lokus|genskim lokusom]] na [[hromosom 2|kromosomu 2]].<ref name = "pmid9148757">{{cite journal | vauthors = Troelsen JT, Mitchelmore C, Spodsberg N, Jensen AM, Norén O, Sjöström H | title = Regulation of lactase-phlorizin hydrolase gene expression by the caudal-related homoeodomain protein Cdx-2 | journal = The Biochemical Journal | volume = 322 ( Pt 3) | issue = Pt. 3 | pages = 833–8 | date = Mar 1997 | pmid = 9148757 | pmc = 1218263 | doi = 10.1042/bj3220833 }}</ref> Eksprimira se isključivo putem [[enterocit]]a tankog crijeva sisara i to u vrlo niskim razinama u debelom crijevu, tokom [[fetus]]nog razvoja.<ref name="pmid9148757"/> Ljudi se rađaju s visokim nivoom ekspresije laktaze. U većini svjetske populacije, transkripcija laktaze je smanjena nakon [[odbijanje|odbijanja]], što rezultira smanjenom ekspresijom laktaze u tankom crijevu,<ref name = "pmid9148757"/> i uzrokuje uobičajene simptome hipolaktazije odraslog tipa ili netolerancije na laktozu.<ref>{{cite web|url=https://ghr.nlm.nih.gov/gene/LCT|title=LCT gene|first=Genetics Home|last=Reference|website=Genetics Home Reference|access-date=3. 4. 2018}}</ref> Neki segmenti populacije pokazuju perzistenciju laktaze koja je posljedica [[mutacije]] za koju se pretpostavlja da se dogodila prije 5.000–10.000 godina, što se poklapa s porastom pripitomljavanja goveda.<ref>{{cite journal | vauthors = Bersaglieri T, Sabeti PC, Patterson N, Vanderploeg T, Schaffner SF, Drake JA, Rhodes M, Reich DE, Hirschhorn JN | title = Genetic signatures of strong recent positive selection at the lactase gene | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 74 | issue = 6 | pages = 1111–20 | date = Jun 2004 | pmid = 15114531 | pmc = 1182075 | doi = 10.1086/421051 }}</ref> Ova mutacija omogućila je skoro polovini svjetske populacije da metabolizira laktozu bez simptoma. Studije su povezale pojavu perzistencije laktaze sa dva različita [[SNP|jednonukleotidna polimorfizma]] od oko 14 i 22 kilobaze uzvodno od 5'-kraja LPH gena.<ref>{{cite journal | vauthors = Kuokkanen M, Enattah NS, Oksanen A, Savilahti E, Orpana A, Järvelä I | title = Transcriptional regulation of the lactase-phlorizin hydrolase gene by polymorphisms associated with adult-type hypolactasia | journal = Gut | volume = 52 | issue = 5 | pages = 647–52 | date = maj 2003 | pmid = 12692047 | pmc = 1773659 | doi = 10.1136/gut.52.5.647 }}</ref> Obje mutacije, [[citozin|C]]→[[timin|T]] na poziciji -13910 i [[guanin|G]]→ [[adenin|A]] na poziciji -22018, nezavisno su povezane sa perzistencijom laktaze.<ref name = "pmid15777735">{{cite journal | vauthors = Troelsen JT | title = Adult-type hypolactasia and regulation of lactase expression | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - General Subjects | volume = 1723 | issue = 1–3 | pages = 19–32 | date = maj 2005 | pmid = 15777735 | doi = 10.1016/j.bbagen.2005.02.003 }}</ref> [[Promotor (genetika)|Promotor]] laktaze je dug 150 [bazni par|[parova baza]] i nalazi se odmah uzvodno od mjesta inicijacije transkripcije.<ref name = "pmid15777735"/> Sekvenca je visoko konzervirana kod sisara, što sugerira da se kritični cis-transkripcijski regulatori nalaze u blizini.<ref name = "pmid15777735"/> [[CDX2|Cdx-2]], [[HNF1A|HNF-1α]] i [[transkripcijski faktor GATA|GATA]] identifikovani su kao [[faktori transkripcije]].]<ref name = "pmid15777735"/> Studije o početku hipolaktazije pokazale su da uprkos polimorfizmima, postoji mala razlika u ekspresiji laktaze kod [[novorođenčad]]i, ispoljavajući da mutacije postaju sve relevantnije tokom razvoja.<ref name = "pmid9609760">{{cite journal | vauthors = Wang Y, Harvey CB, Hollox EJ, Phillips AD, Poulter M, Clay P, Walker-Smith JA, Swallow DM | title = The genetically programmed down-regulation of lactase in children | url = https://archive.org/details/sim_gastroenterology_1998-06_114_6/page/1230 | journal = Gastroenterology | volume = 114 | issue = 6 | pages = 1230–6 | date = Jun 1998 | pmid = 9609760 | doi = 10.1016/S0016-5085(98)70429-9 }}</ref> Razvojno regulirani proteini koji se vezuju za [[DNK]] mogu smanjiti transkripciju ili destabilizirati transkripte [[iRNK]], uzrokujući smanjenu ekspresiju LPH nakon odvikavanja.<ref name = "pmid9609760"/> == Također pogledajte == * [[MCM6]] * [[Laktoza]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Lactase}} *[http://macromoleculeinsights.com/lactase.php The Lactase Protein] * ''E. coli'' β-galactosidase: {{PDB|1JYY}} *[http://www.ebi.ac.uk/ego/DisplayGoTerm?id=GO:0000016 Gene Ontology for Lactase] *[http://www.hhmi.org/biointeractive/making-fittest-got-lactase-co-evolution-genes-and-culture Making of the Fittest: Got Lactase? The Co-evolution of Genes and Culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190310030702/https://www.hhmi.org/biointeractive/making-fittest-got-lactase-co-evolution-genes-and-culture |date=10. 3. 2019 }} * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23252911 Lactase persistence shows indication of association with Obesity] * [https://www.ebi.ac.uk/pdbe/pdbe-kb/proteins/P16278 PDBe-KB] provides an overview of all the structure information available in the PDB for Human Beta-galactosidase * [https://www.ebi.ac.uk/pdbe/pdbe-kb/proteins/P16278 PDBe-KB] provides an overview of all the structure information available in the PDB for Escherichia coli Beta-galactosidase {{Portal|Biologija}} {{Metabolizam fruktoze i galaktoze}} {{Hidroliza šećera}} {{Enzimi}} [[Kategorija:Aditivi]] [[Kategorija:Antiflatulensi]] [[Kategorija:EC 3.2.1]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 2]] hyxxvy1dbwj2x6zhliiaqw2v6i2b7y9 0 490067 3713017 3476792 2025-06-07T11:08:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nadija Rebronja | slika = | alt_slike = Nadija Rebronja | opis = Nadija Rebronja | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|4|7}} | mjesto_rođenja = [[Novi Pazar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = {{Flatlist| * Pjesnikinja * esejistkinja * profesorica književnosti}} | godine_aktivnosti = 2006– | poznat_po = Flamenko utopija (poezija) | značajni_radovi = | web-sajt = }} '''Nadija Rebronja''' (rođena 7. aprila 1982) jest pjesnikinja, [[esej]]istkinja i profesorica književnosti. == Biografija == Doktorirala je književnost na [[Filozofski fakultet u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu u Novom Sadu]]. Predaje književnost na Državnom univerzitetu u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenski jezik. Predstavljena je na više književnih manifestacija i festivala u Evropi, Aziji i Južnoj Americi. Po poeziji iz njene knjige ''Ples morima'' u prevodu na italijanski, 2016. napravljeno je osam kompozicija na konzervatoriju Niccolo Piccini u Bariju, koje su predstavljene na nekoliko koncerata u Italiji, Danskoj i SAD-u. Kao naučnik-istraživač boravila je na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] (2009) i [[Univerzitet u Granadi|Univerzitetu u Granadi]] (2010–2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Dobitnica je Priznanja za poeziju gradonačelnika grada Penonome u [[Panama|Panami]]. Uređuje online časopis za poeziju i kratke književne forme ''Fragment''. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Granada|Granadi]], [[Beč]]u i [[Istanbul]]u. == Objavljene knjige == * ''Ples morima'', poezija, NB Dositej Obradović, Novi Pazar, 2008. * ''Derviš ili čovek, život i smrt. Religijski podtekst romana Derviš i smrt Meše Selimovića'',<ref>http://www.slglasnik.com/biblioteka-knjizevne-nauke-kultura-i-umetnost/umetnost-i-kultura/kolekcija-skladiste/dervis-ili-covek-zivot-i-smrt</ref> naučna studija, Službeni glasnik, Beograd, 2010. * ''Flamenko utopija,''<ref>https://web.archive.org/web/20140305131555/http://ratkoviceve.bijelopolje.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=82:nadija-rebronja-flamenko-utopija&catid=5:desno-vijesti</ref> poezija, Povelja, Kraljevo, 2014. (Drugo izdanje: "Flamenko utopija", poezija, Dobra knjiga, Sarajevo, 2016) === Knjige na stranim jezicima === * ''Alfa, Alef, Elif'', izbor iz poezije na španskom jeziku, Alea Blanca, Granada, España, 2011. * ''Flamenco utopía'', poezija na španskom jeziku, Alcorce Ediciones - Gorrion Editorial, Mexico City, Mexico, 2017. * ''Borges'in Gözlerinden'', poezija na turskom jeziku, Gece Kitaplığı, Ankara, Türkiye, 2018. * Фламенко утопија, poezija na makedonskom jeziku, PNV Publishing, Skopje, 2020. * Flamenco utopie, poezija na francuskom jeziku, Editions Phi, Luxembourg, 2021. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.academia.edu/1016953/Alfa_Alef_Elif Knjiga ''Alfa, Alef, Elif'' na španskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220407095531/https://www.academia.edu/1016953/Alfa_Alef_Elif |date=7. 4. 2022 }} * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/italijanske-kompozicije-inspirisane-poezijom-novopazarske-pjesnikinje Intervju za Al Jazeeru] * [https://web.archive.org/web/20140110181427/http://www.sveske.ba/en/content/ulicna-buka Poezija u Sarajevskim sveskama] * [https://web.archive.org/web/20160304120743/http://www.slglasnik.com/aktuelno/vesti/glasnik-obelezio-stogodisnjicu-rodjenja-mese-selimovica Promocija knjige ''Derviš ili čovek, život i smrt'' u okviru stogodišnjice rođenja Meše Selimovića] * [https://web.archive.org/web/20170315001737/http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=7258:nadija-rebronja-pjesnikinja-poezija-je-sama-pronala-put-ka-muzici-&catid=5041:broj-1360&Itemid=6410 Intervju za crnogorski nedeljnik Monitor] * [https://web.archive.org/web/20170315001848/http://circulodepoesia.com/2015/05/poesia-serbia-nadija-rebronja/ Poezija na španskom u meksičkom časopisu Circulo de poesia] * [https://web.archive.org/web/20160304190655/http://www.filidaquilone.it/num029puglieseroic.html Poezija Nadije Rebronje u italijanskom časopisu FILI D'AQUILONE] * [https://web.archive.org/web/20170315002107/http://agoncasopis.com/arhiva/stari_sajt/broj_25/poezija/4_nadija_rebronja.html U časopisu Agon] * [https://web.archive.org/web/20140305131555/http://ratkoviceve.bijelopolje.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=82:nadija-rebronja-flamenko-utopija&catid=5:desno-vijesti Na sajtu Ratkovićevih večeri poezije] {{DEFAULTSORT:Rebronja, Nadija}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Srbijanski pjesnici]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski esejisti]] [[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]] f0b50ekcyedmi75an2xouoh7dwa2gte 0 490112 3713029 3683190 2025-06-07T11:49:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Natko Devčić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1914|06|30}} | mjesto_rođenja = [[Glina (Hrvatska)|Glina]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1997|09|4|1914|06|30}} | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | zanimanje = [[kompozitor]], [[pijanist]], [[teorija muzike|muzički teoretičar]] i [[akademik]] | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Zagrebu]]<br>[[Muzička akademija u Zagrebu|Muzička akademija]] | period = 1928 - 1997. | žanr = | poznata_djela = ''Istarska suita'' za orkestar<br>''Simfonija'' za orkestar<br>''Fibula'' za dva orkestra<br>''Panta rei'' za klavir i orkestar<br>''Labinska vještica'' (opera)<br>''Kantata o bezimenima''<br>''Odrazi'' za komorni ansambl<br>''Structures volantes'' za harfu<br>''Gudački kvartet''<br>''Osorski triptihon'' | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Nagrada Grada Zagreba]]<br>[[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]]<br>[[Nagrada Vladimir Nazor]] | potpis = | veb-sajt = }} '''Natko Devčić''' ([[Glina (Hrvatska)|Glina]][[30. juni|,]] 30. juni 1914 - [[Zagreb]], 4. septembar 1997.)<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14861 Hrvatska enciklopedija: Devčić, Natko], pristupljeno 14. studenog 2013.</ref> bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[kompozitor]], [[pijanist]], [[teorija muzike|muzički teoretičar]] i [[akademik]]. == Biografija == Natko Devčić rođen je 1914. godine u Glini. Studirao je [[klavir]] na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] i diplomirao 1937. u klasi Antonije Geiger-Eichhorn, a dvije godine kasnije i kompoziciju u klasi [[Franjo Dugan st|Franje Dugana]]. U Zagrebu je završio i studij prava.<ref name="KOV">K. Kovačević: ''Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945-1965'', str. 188.</ref> Usavršavao je klavirsko vještinu kod [[Svetislav Stančić|Svetislava Stančića]] na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a specijalizaciju komponiranja završio na [[Pariz|Pariškom]] nacionalnom konzervatoriju (1955.), kod Josepha Marxa na [[Beč]]koj muzičkoj školi (1959/60.), ljetni tečaj. kompozicije na [[Darmstadt]]u (1965) i ''Univerzitetu Kolumbija'' u [[New York|Njujorku]] (1967/68.).<ref name="HDS">[http://hds.hr/member/clan_hr__4j4v4k4li3i3l3i__.htm Hrvatsko društvo skladatelja: Natko Devčić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131113235425/http://www.hds.hr/member/clan_hr__4j4v4k4li3i3l3i__.htm|date=13. studenoga 2013.}}, pristupljeno 5. studenog 2013.</ref> Odmah po diplomiranju 1939. godine bio je angažiran tri godine kao [[učitelj|nastavnik]] na Srednjoj muzičkoj školi na Državnom konzervatoriju u Zagrebu (današnja Muzička akademija). Vlasti [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] su ga 1942. uhapsile zbog saradnje s [[Komunizam|komunistima]]. U zatvoru je proveo godinu dana, prvo u [[Zagreb]]u, a potom u [[Jasenovac|logoru Jasenovac]]. U proljeće 1943. odlazi u [[Partizani|partizane]], radeći u pozorišnim družinama i organizirajući muzički život u [[Podravska Moslavina|Moslavini]], [[Banovina (regija)|Banovini]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Godine 1945. vraća se na Muzičku akademiju u Zagrebu, gdje 1947. postaje vanredni, a 1961. redovni profesor za predmet harmonije.<ref>{{Cite journal|last=Petrović|first=Tihomir|date=2007|title=NATKO DEVČIĆ (Glina, 30. lipnja 1914. – Zagreb, 4. rujna 1997)|url=http://hdgt.hr/wp-content/uploads/sites/184/2014/10/Theoria-09.pdf|journal=THEORIA, godina IX, broj 9,|volume=IX|issue=9|pages=38|access-date=8. 4. 2022|archive-date=4. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170304220011/http://hdgt.hr/wp-content/uploads/sites/184/2014/10/Theoria-09.pdf|url-status=dead}}</ref> Bio je i tajnik i pomoćnik rektora [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]] od 1945. godine.<ref name="HDS"/> Do penzije, bio je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je predavao [[Harmonija|harmoniju]], harmonijsku analizu i aspekte moderne [[Muzika|muzike]]. Bavio se i muzičkim [[publicistika|novinarstvom]] i povremeno je nastupao kao pijanista, izvodeći sopstvene kompozicije.<ref>K. Kovačević: ''Muzička enciklopedija'', sv. 1, str. 440.</ref> Natko Devčić je bio član, a u periodu od 1964. do 1971. godine bio je i predsjednik [[Hrvatsko društvo kompozitora|Hrvatskog društva skladatelja]], te član [[HDGU|Hrvatskog društva muzičkih umjetnika]] . Od 1966. do 1971. bio je i sekretar Jugoslavenske sekcije Međunarodnog društva za modernu muziku ({{Jez-en|International Society for Contemporary Music|kurziv=da}}). Godine 1980. postao je član-suradnik [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], od 1988. bio je izvanredni član, a redovni član 1991.<ref>N. Gligo: »Natko Devčić – In memoriam«, str. 9-23.</ref> Opisujući svoju kompozitorsku karijeru, jednom je rekao: :: ''»Prešao sam golemu udaljenost u svojoj želji da idem naprijed. Prvotna znatiželja pretvara se vremenom u otkrivanje nekih stvari nezamjetnih u drugim djelima, koje se otkrivaju tek kad se čovjek želi okušati na nepoznatom području. Tada nalaziš nešto što pripada tvom vlastitom ja. I tada nije više riječ samo o znatiželji. Tu znatiželju, nakon što je potaknula određeno stanje ili razinu na kojoj postojiš, izbrisat će neki drugi impuls ili potreba (nužnost da se izraziš na određeni način) te će ubrzo biti zaboravljena.«'' <ref name="HDS"/> == Djela == === Numere (izbor) === Devčićev opus obuhvata široku lepezu [[Muzičke forme|muzičkih formi]], od [[hor]]skih kompozicija do kamerne i simfonijske muzike. Njegova djela u početku su obilježila sklonost [[folklor]]u i [[Narodna muzika|narodnoj muzici]], ali su ti uzori u kasnijim [[kompozicija]]ma potpuno nestali pod utjecajem njegovog otpora [[Eklekticizam|eklekticizmu]] i epigonstvu koji služe kao svojevrsni racionalni i svjesni korektivi. Devčić nikada nije imao predrasude prema novim tendencijama i težnjama, već je namjerno pokušavao da ih unese u svoje kompozicije.<ref name="HDS"/> * ''Valse mélancolique'' za klavir (1928./29.) * ''Intermezzo u As-duru'' za klavir (1936.) * ''Sonata-fantazija u e-molu'' za klavir (1940.) * ''Mitraljeza'' za mješoviti zbor (1944.) * ''Ognjeni vlak'' za mješoviti zbor (1944.) * ''Istarska suita'' za orkestar (1948.) * ''Uvertira mladosti'' za orkestar (1950.) * ''Simfonija'' za orkestar (1953.) * ''Balada'' za klavir i orkestar (1953.) * ''Labinska vještica'', opera (1957.) * ''Concertino'' za violinu i komorni orkestar (1958.) * ''Kantata o bezimenima'' za komorni zbor i 12 instrumenata (1959.) * ''Naši dani'' za zbor i komorni ansambl (1964.) * ''Odrazi'' za komorni ansambl (1965.) * ''Fibula'' za dva orkestra (1967.) * ''Structures volantes'' za harfu (1971.) * ''Non nova'' za orkestar (1972.) * ''Panta rei'' za klavir i orkestar (1973.) * ''Entre nous'' za orkestar (1975.) * ''...ma non troppo...'' za puhački kvintet (1978.) * ''Gudački kvartet'' (1987.) * ''Mala suita'' za violu solo (1988.) * ''Dvije studije'' za klavir (1989.) * ''Osorski triptihon'' za baritona i gudački ansambl (1990.) === Teorijski i pedagoški radovi === * Devčić, Natko: ''Zadaci iz harmonije'', Zagreb: Muzička akademija, 1962. * Članci i natuknice o ''harmoniji'' i ''suvremenoj glazbi'' u: K. Kovačević (ur.): ''Muzička enciklopedija'' (sv. I-III), Zagreb: [[:hr:JLZ|JLZ]], 1971. – 1977. * Devčić, Natko: »Strukturirani koncert. U povodu jedne nesvakidašnje londonske glazbene praizvedbe«, u: [[:hr:Petar Selem|Selem, P.]] (ur.): ''Novi zvuk. Izbor tekstova o suvremenoj glazbi'', Zagreb: [[:hr:Matica hrvatska|Matica hrvatska]], 1972., str. 209-213. * Devčić, Natko: ''HARMONIJA'', Zagreb: [[:hr:Školska knjiga|Školska knjiga]], 1975. / 2. izmijenjeno izd. 1993. i reizdanje 2006. {{ISBN|953-0-21727-7}} * Devčić, Beata & Devčić, Natko: ''SOLFEGGIO – I. sv.: Intervali'' / ''II. sv.: Ritam'', Zagreb: Muzička akademija, 1979. / 1981. * Devčić, Natko: ''Harmonijska komponenta u glazbenom djelu Ive Mačeka'', Zagreb: MIC KDZ, 1994. == Nagrade i priznanja == * 1946. – Savezna nagrada * 1947. – Savezna nagrada * 1950. – Savezna nagrada * 1955. – [[:hr:Nagrada Grada Zagreba|Nagrada Grada Zagreba]] * 1957. – Nagrada Grada Zagreba * 1960. – Nagrada Grada Zagreba * 1974. – [[:hr:Vjesnik|Vjesnikova]] [[:hr:Nagrada Josip Štolcer Slavenski|nagrada Josip Štolcer Slavenski]] * 1979. – [[:hr:Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor]] (godišnja nagrada za 1978. za skladbu ''...ma non troppo...'') * 1983. – Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (za 1982.) * 1984. – Nagrada Andrija Patricij Petrić [[:hr:Osorske glazbene večeri|Osorskih glazbenih večeri]] za djelo ''Lirska scena'' == Literatura == * [[:hr:Josip Andreis|Andreis, Josip]]: ''Povijest glazbe 4'', Zagreb: SNL, 1989., str. 410-414. {{ISBN|86-329-0174-5}} * [[:hr:Nikša Gligo|Gligo, Nikša]]: »Natko Devčić – In memoriam«, u: [[:hr:Jerko Bezić|Bezić, J.]] (ur.): ''Natko Devčić 1914. – 1997. Spomenica posvećena preminulom akademiku Natku Devčiću, redovitom članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'' (''Spomenica preminulim akademicima'', sv. 86), Zagreb: HAZU, 1999., str. 9-23. * Gligo, Nikša:''Varijacije razvojnog kontinuiteta: Skladatelj Natko Devčić'', Zagreb: Muzički informativni centar, 1985. * [[:hr:Krešimir Kovačević|Kovačević, Krešimir]]: »DEVČIĆ, Natko«, u: Kovačević, K. (ur.), ''[[:hr:Muzička enciklopedija|Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: JLZ, 1971., sv. 1, str. 440. * Kovačević, Krešimir: ''Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945-1965'', Zagreb: Udruženje kompozitora Hrvatske, 1966., str. 188. * Marion-Kesić, Ksenija: »NATKO DEVČIĆ«, u: Salter, L.: ''Vodič kroz klasičnu glazbu'', Zagreb: Mladost, 1983., str. 223. == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14861 Hrvatska enciklopedija: Devčić, Natko (biografija)] * [http://proleksis.lzmk.hr/17545/ Prolexis enciklopedija Online: Devčić, Natko (biografija)] * [http://www.hds.hr/clan/devcic-natko/#members Hrvatsko društvo skladatelja: Natko Devčić (biografija)] * [http://www.zamp.hr/aid/sadrzaj/sAutor.htm?CODE=133000950 HDS ZAMP: Natko Devčić (popis prijavljenih radova)]{{Mrtav link}} * [http://www.discogs.com/artist/Natko+Devčić/-Appearances/-Albums Discogs: Natko Devčić (diskografija)] {{DEFAULTSORT:Devčić, Natko}} [[Kategorija:Biografije, Glina]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Rođeni 1914.]] [[Kategorija:Umrli 1997.]] [[Kategorija:Članovi HAZU]] [[Kategorija:Hrvatski kompozitori]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za muziku]] mtoprqhrf2lyyp2wa9l31qn6szhblqi 0 490832 3712838 3547765 2025-06-06T21:05:54Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3712838 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ulrich Seidl Odessa International Film Festival.jpg|mini|desno|Urlich Seidl na Odessa International Film Festivalu]] '''Ulrich Maria Seidl''' (rođen 24. novembra 1952. u [[Beč]]u)<ref name="Berg">{{Cite book|last=Hans-Michael Bock and Tim Bergfelder|url=https://books.google.com/books?id=z7gFT_Duq1cC&pg=PA440|title=The Concise Cinegraph: An Encyclopedia of German Cinema|publisher=Berghahn Books|isbn=978-0-85745-565-9|pages=440}}</ref> [[Austrija|austrijski]] je [[Režiser|filmski režiser]], [[pisac]] i producent. 2005. bio je član žirija na 27. Moskovskom međunarodnom filmskom festivalu.<ref name="Moscow2005">{{Cite web|url=http://www.moscowfilmfestival.ru/miff34/eng/archives/?year=2005|title=27th Moscow International Film Festival (2005)|website=MIFF|archive-url=https://web.archive.org/web/20130403124619/http://moscowfilmfestival.ru/miff34/eng/archives/?year=2005|archive-date=3. 4. 2013|url-status=dead|access-date=9. 4. 2013}}</ref> Za film [[Models]] dobio je nagradu publike na [[Sarajevo Film Festival]]u. Između ostalih nagrada, osvojio je Veliku nagradu žirija u [[Venecija|Veneciji]] 2001. godine. Njegov film ''Paradise: Love'' iz 2012. godine takmičio se za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na Filmskom festivalu u Cannesu 2012.<ref name="Official Selection">{{Cite web|url=http://www.festival-cannes.fr/en/article/58878.html|title=2012 Official Selection|website=Cannes|access-date=19. 4. 2012}}</ref><ref name="timeout">{{Cite web|url=http://www.timeout.com/london/feature/2547/cannes-film-festival-2012-line-up-announced|title=Cannes Film Festival 2012 line-up announced|website=timeout|access-date=19. 4. 2012|archive-date=20. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121220123336/http://www.timeout.com/london/feature/2547/cannes-film-festival-2012-line-up-announced|url-status=dead}}</ref> Nastavak ''Paradise: Faith'' osvojio je specijalnu nagradu žirija na 69. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.<ref name="awards">{{Cite web|url=http://www.labiennale.org/en/cinema/festival/awards/|title=Official Awards of the 69th Venice Film Festival|website=labiennale|archive-url=https://web.archive.org/web/20120912001913/http://www.labiennale.org/en/cinema/festival/awards/|archive-date=12. 9. 2012|url-status=dead|access-date=9. 9. 2012}}</ref> Završni dio trilogije, ''Paradise: Hope'', premijerno je prikazan u konkurenciji na 63. Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu.<ref name="Berlin">{{Cite web|url=http://www.berlinale.de/en/presse/pressemitteilungen/alle/Alle-Detail_15828.html|title=First Films for the Competition and Berlinale Special|website=berlinale|access-date=2. 1. 2013|archive-date=17. 3. 2013|archive-url=https://www.webcitation.org/6FBYPcpsG?url=http://www.berlinale.de/en/presse/pressemitteilungen/alle/Alle-Detail_15828.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Moscow)">{{Cite book|last=Simon Mraz (Austrian Cultural Forum Moscow)|url=https://books.google.com/books?id=pleiPwg5K0cC&pg=PA310|title=Program Austrian Cultural Season in Russia 2013/14|publisher=AustrianCulturalForum Moscow|pages=310|id=GGKEY:XE8SU7JWWQU}}</ref> Seidl je trebao prisustvovati Jerusalemskom filmskom festivalu 2014, ali je otkazao posjetu zbog političkih tenzija u regionu.<ref>{{Cite news|last=Mitchell|first=Wendy|title=Seidl and other filmmakers cancel Jerusalem trips|url=http://www.screendaily.com/festivals/seidl-and-other-filmmakers-cancel-jerusalem-trips/5075110.article|access-date=29. 7. 2014|work=Screen Daily}}</ref> == Biografija == Seidl je odrastao u [[Rimokatolička crkva|rimokatoličkoj]] porodici. Iako je u jednom trenutku poželio da postane [[Svećenik|sveštenik]], studirao je novinarstvo i dramu na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]].<ref name="Bergfelder">{{Cite book|last=Hans-Michael Bock and Tim Bergfelder|url=https://books.google.com/books?id=z7gFT_Duq1cC&pg=PA440|title=The Concise Cinegraph: An Encyclopedia of German Cinema|publisher=Berghahn Books|isbn=978-0-85745-565-9|pages=440}}</ref> Potom je studirao filmsko snimanje na Bečkoj filmskoj akademiji gdje je producirao svoj prvi kratki film ''One-Forty'' . Dvije godine kasnije producirao je svoj prvi cjelovečernji film, ''The Ball''. Oženjen je Veronikom Franz, austrijskom filmskom rediteljkom poznatom po svojim psihološkim horor filmovima ''Laku noć, mama (2014)'' i ''The Lodge (2019)'', koje je zajedno režirala i napisala sa njihovim nećakom Severinom Fialom. == Stil == Ulrich sebe ne smatra redateljem [[Dokumentarni film|dokumentarnih]] filmova, ali kroz nekoliko njegovih filmova često se prožimaju fikcija i fakcija.<ref name="DassanowskySpeck2011">{{Cite book|last=Robert von Dassanowsky|url=https://books.google.com/books?id=2zgqrRORCMwC&pg=PA189|title=New Austrian Film|last2=Oliver C. Speck|date=15. 4. 2011|publisher=Berghahn Books|isbn=978-0-85745-232-0|pages=189}}</ref> Kroz njegove filmove najčešće se provlači snažna kritika savremenog austrijskog društva i [[Kapitalizam|kapitalizma]]. == Filmografija == * 1980 ''Einsvierzig'' (kratki film) * 1982 '''Der Ball'' (kratki film) * 1990 ''Good News: Von Kolporteuren, toten Hunden und anderen Wienern'' * 1992 ''Mit Verlust ist zu rechnen'' * 1994 ''Die letzten Männer'' (TV) * 1995 ''Tierische Liebe'' * 1996 ''Bilder einer Ausstellung'' (TV) * 1997 ''Der Busenfreund'' (TV) * 1998 ''Spass ohne Grenzen'' (TV) * 1999 ''Models'' * 2001 ''Hundstage'' * 2002 ''Zur Lage'' * 2003 ''Jesus, Du weisst'' * 2004 ''Vater unser'' * 2006 ''Brüder, laßt uns lustig sein'' (kratki film) * 2007 ''Import/Export'' * 2012 ''Paradies'' ** ''Paradies: Liebe'' ** ''Paradies: Glaube'' ** ''Paradies: Hoffnung'' * 2014 ''Im Keller'' * 2016 ''Safari'' * 2022 ''Rimini'' == Nagrade == * IDF [[Amsterdam]] Special Jury Prize – 1993 ''Loss Is to Be Expected'' * Nagrada publike Sarajevo Film Festivala – 1999 ''Models'' * Gijón Grand Prix Asturias – 2001 ''Dog Days'' * Venice Silver Lion – 2001 ''Dog Days'' * Karlovy Vary Best Feature Documentary – 2003 ''Jesus, You Know'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ulrichseidl.at/ Službena web stranica] * {{imdb name|id=0782430|name=Ulrich Seidl}} {{DEFAULTSORT:Seidl, Ulrich}} [[Kategorija:Austrijski scenaristi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Austrijski režiseri]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] q7vxpcqxfkz0dq513f7xd1zid8arnjy 0 490856 3712846 3528791 2025-06-06T21:09:45Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3712846 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Standardi}} [[Datoteka:Zadar_Donat_Forum.jpg|mini|400x400piksel|<center>'''Crkva sv. Donata''' sa zvonikom [[Katedrala Sv. Stošije|katedrale Sv. Stošije]] u pozadini.</center>]] [[Datoteka:Zadar2.jpg|mini|280x280piksel|<center>Istočne apside crkve sv. Donata.</center>]] '''Crkva sv. Donata''' (izvorno Presveto Trojstvo) najvredniji je spomenik predromaničke arhitekture ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] (9. st.) u Hrvatskoj i simbol grada [[Zadar|Zadra]], a zbog svog osebujnog oblika jedan je od najznačajnijih. te vrste u Evropi. Prema vrsti gradnje, prati forme dvorskih crkava kružnog tlocrta od ranovizantijskog do karolinškog perioda. Ipak, zbog grube monumentalnosti (visine 27 i širine 22 metra), neobičnog cilindričnog oblika i dvostrukog unutrašnjeg prostora, ističe se svojom originalnošću, bez direktnih modela. Prema predaji, sagradio ju je zadarski biskup sv. Donata u 9. veku, a spominje ga u 10. veku u svom čuvenom delu "O državnom upravljanju" vizantijski car Konstantin Porfirogenet. Prvobitno je bila posvećena Svetom Trojstvu, a ime Sv. Donata se počela zvati Donata tek u 15. vijeku. == Izgled == Crkva je građena u stilu starohrvatskih arhitektonskih rješenja s obiljem žbuke i lomljenog kamena. Većina arhitektonskog ukrasa, kao i monolitni stubovi u crkvi, su antičkog porijekla i uglavnom potiču sa razrušenog rimskog foruma. Kada su istraživanjima razotkriveni temelji građevine, pojavio se čitav niz tambura rimskih stubova na kojima počiva crkvena građevina podignuta direktno na ostacima foruma. Graditeljska ideja crkve sastoji se od dvije koncentrične cilindrične zidne konstrukcije oko središnjeg kružnog prostora poput njihovih indirektnih modela - bazilike sv. Vitale u Raveni i dvorska katedrala [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] u Aachenu. Širi valjak čini vanjski obodni zid crkve, kojemu su u cijeloj visini dvokatnog prostora u istočnom smjeru dograđene tri polukružne apside. Troapsidno svetište sa radijalno postavljenim apsidama stvaralački je doprinos koji crkvu čini bližom srednjovjekovnoj gradnji nego arhitektonskom izrazu kasne antike. Vanjska površina zida ukrašena je plitkim stepenicama, a unutrašnja polukružnim nišama. Prozori su takođe raspoređeni među merdevinama. Periferni zid je podijeljen na prizemlje i kat. U visini prvog sprata, periferna zidna konstrukcija je povezana sa centralnim cilindrom, formirajući tako galeriju na spratu u centralnom prostoru. Centralni kružni prostor jedinstven je u punoj visini objekta, a zatvoren je užom cilindričnom zidnom konstrukcijom koja se završava centralnim tamburom sa plitkim konusnim krovom. U prizemlju se ova konstrukcija oslanja na šest monumentalnih pilona, ​​međusobno povezanih lukovima, i dva monolitna stupa koji se sa tri luka otvaraju prema apsidama. Prostorno kretanje unutar ovog sakralnog objekta je aktivno i podređeno vertikali centralnog prostora. Isti raspored se ponavlja i na prvom spratu, ali su tamo otvori znatno niži. Do galerije (matrone) se dolazi vijugavim stepenicama koje vode u njeno predvorje. Prostranost je minimalna i pored velikog broja prozorskih otvora, jer je [[svjetlost]] raspršena i ne dopire do udaljenih dijelova. Masivnost, čvrstoća zida, arkada i prozora, gotovo da nema elementa skulpturalne disekcije. Crkva ima troja vrata: glavna su smještena direktno nasuprot svetilišta, a bočna s njene lijeve i desne strane. Prvobitno zamišljena kao samostojeći objekat, ova crkva je vjerovatno tokom izgradnje dobila nekoliko dogradnji, pa je postala sastavni dio kompleksa episkopskih zgrada uz katedralu sv. Stošije. Tako je napravljeno predvorje (narteks) koje je vodilo do katedrale. Priprata je posljednji put obnavljana u 18. stoljeću, od kada datiraju prozori na spratu. Na prvom spratu južne strane crkve nalaze se tri velika zazidana prozora koji su nekada vodili u prostor prigrađen uz južni zid crkve i koji je srušen u 20. vijeku. Matrona crkve sv. Donata, Zadar, 9. vjeka. Crkva je dugo bila izvan sakralne funkcije, a od 1893. do 1954. godine u njoj se nalazio Arheološki muzej Zadar. [[Sveti Donat (Buzet)|Sveti Donat]] ima izvanredne akustičke karakteristike, pa je desetljećima domaćin muzičkih manifestacija poznatog međunarodnog festivala srednjovjekovne i renesansne muzike Muzičke večeri u St. Donat == Korištenje == Crkva je dugo izvan sakralne funkcije, a od 1893. do 1954. u njoj se nalazio zadarski Arheološki muzej. Sveti Donat ima izvanredne akustičke krakteristike, pa se u njemu već desetljećima održavaju glazbene priredbe poznatog međunarodnog festivala srednjovjekovne i renesansne glazbe ''Glazbene večeri u sv. Donatu''. == Poveznice == * [[Starohrvatska umjetnost]] * [[San Vitale]] * [[Dvorska kapela Karla Velikog]] * [[Crkvena umjetnost u Hrvatskoj]] * [[Crkvena arhitektura u Hrvatskoj]] == Reference == * Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 1'', Školska knjiga, [[Zagreb]], 1971. {{ISBN|953-0-20101-5}} * Radovan Ivančević, ''Tresor Artistique de la Croatie'', Jugoslovenska revija, [[Motovun]], 1986. * Antun Karaman, ''Opća povijest umjetnosti'', Školska knjiga, Zagreb, 2004. {{ISBN|953-0-21319-0}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rimokatoličke crkve u Zadru|Donat]] m2awb322agkx2ycwf40xk7ayxt3o3qy 0 492546 3712911 3604454 2025-06-07T04:06:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712911 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Standardi}} '''Mary Morrissey''' (rođena 1949.) je američka autorica Nove misli<ref name=":5">"Spiritual Center Offers New Program." ''[[Chicago Tribune]]'', 11 Aug 2011, Page 7</ref><ref>Carter, Andrew. "Walston Committed to Helping People." ''The Marion Star - USA Today Network'', 18 Feb 2020, Page A3</ref> i aktivistica za međunarodno nenasilje.<ref name=":7">"Exploring the Sacred," ''The World'' (Coos Bay, Oregon), 17 Jul 2006, Page 6</ref> Ona je autorica knjige ''Building Your Field of Dreams'', koja opisuje Morrisseyjeve rane životne borbe i lekcije.<ref> "Religion Book Review: Building Your Field of Dreams by Mary Manin Morrissey, Author Bantam Books $22.95 (282p) ISBN 978-0-553-10214-7". PublishersWeekly.com. Retrieved October 4, 2021 https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10214-7 </ref><ref name=":1">New Perspective'', [[The Sacramento Bee]]'', 5 Jun 1999, Page 2</ref> Ona je također autorica knjige ''Ni manje ni više od veličine,'' o iscjeljivanju odnosa.<ref name=":6"> "No Less Than Greatness by Mary Manin Morrissey | PenguinRandomHouse.com". February 13, 2016. Archived from the original on February 13, 2016. Retrieved October 4, 2021 https://web.archive.org/web/20160213162311/http://www.penguinrandomhouse.com/books/117700/no-less-than-greatness-by-mary-manin-morrissey/9780553379037 as well as http://www.penguinrandomhouse.com/books/117700/no-less-than-greatness-by-mary-manin-morrissey/9780553379037 </ref><ref> "Nonfiction Book Review: NO LESS THAN GREATNESS: Finding Perfect Love in Imperfect Relationships by Mary Manin Morrissey, Author . Bantam $23.95 (288p) ISBN 978-0-553-10653-4". PublishersWeekly.com. Retrieved October 4, 2021 https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10653-4 </ref> Godine 2002. prikupila je i uredila knjigu ''Nova misao: Praktični Spiritualizam.''<ref> "New Thought by Mary Manin Morrissey: 9781585421428 | PenguinRandomHouse.com: Books". PenguinRandomhouse.com. Retrieved October 4, 2021 https://www.penguinrandomhouse.com/books/288681/new-thought-by-mary-manin-morrissey/ </ref> Američki pisac [[Wayne Dyer]] nazvao ju je "''jednom od najvažnijih autora našeg vremena''".<ref name=":3">Dyer, Wayne. "Mary Manin Morrissey, Author of Building Your Field of Dreams" ''[[Los Angeles Times|The Los Angeles Times]]'', 13 Mar 1997</ref> Morrissey je bila aktivna od početka svoje karijere; 1995. suosnivala je Asocijaciju za globalnu novu misao i bila njena prva predsjednica.<ref name=":5"/><ref name=":18"> "AGNT Leadership Council". web.archive.org. Retrieved September 27, 2021 https://web.archive.org/web/20030225112804fw_/http://www.agnt.org/leaders~1.htm#Manin </ref> Godine 1997. sarađivala je sa unukom [[Mahatma Gandhi|Mahatme Gandija]], Arunom Gandijem, na uspostavljanju ''Međunarodne sezone nenasilja'' .<ref name=":7"/><ref name=":8">https://web.archive.org/web/20030225112804fw_/http://www.agnt.org/leaders~1.htm#Manin</ref> U januaru 2019. godine, ''Sezona nenasilja'' je proslavljena širom svijeta kao prilika da se "''zbliže zajednice, osnažujući ih da zamisle i pomognu u stvaranju svijeta bez nasilja''".<ref name=":15"> Titus, John and Bev (January 30, 2019). "Season for Nonviolence begins 5th season". Urbana Daily Citizen. Retrieved October 2, 2021 https://www.urbanacitizen.com/news/67441/season-for-nonviolence-begins-5th-season </ref> == Rani život == Mary Morrissey (izvorno Manin) rođena je u Beavertonu, Oregon, 1949. godine. Kao 16-godišnjakinja bila je potpredsjednica svog razreda. Zatim se zaljubila u studenta i ubrzo ostala trudna.<ref name=":2">"A Minister Explains How New Thought Changed Her Life", ''[[The Gettysburg Times]]'', 16 Jun 1999, Page 8</ref> Par se brzo vjenčao, ali zbog sramote tinejdžerske trudnoće sredinom šezdesetih, Morrissey je izbačena iz srednje škole.<ref name=":2" /> Ubrzo nakon porođaja, smrtno se razboljela od infekcije bubrega, a ljekari su joj prognozirali još šest mjeseci života.<ref name=":2" /><ref> Mitchell, Mary E. (2014). The Practitioner Handbook for Spiritual Mind Healing. Red Wheel/Weiser/Conari. pp. Chapter 23. ISBN 978-0-917849-34-3 https://books.google.com/books?id=OOWaBgAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT75 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-917849-34-3 </ref> Morrissey je kasnije napisala da je vjerovala da je uzrok njene bolesti samo sramota, jer je "''cijelu godinu provela osjećajući se loše zbog sramote koju je nanijela na sebe, svoju školu i svoju porodicu''".<ref>New Perspective'', [[The Sacramento Bee]]'', 5 Jun 1999, Page H1</ref> Nakon promjene mišljenja uzrokovane posjetom propovjednika njenom bolničkom krevetu, Morrissey se brzo oporavila.<ref name=":2" /><ref> Smith, Sandra Lindsey (2014). Life's Garden of Weekly Wisdom. Red Wheel/Weiser/Conari. ISBN 978-0-917849-36-7 https://books.google.com/books?id=p-WaBgAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT56 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Red_Wheel/Weiser/Conari as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-917849-36-7 </ref> Počela je proučavati polje Nove misli, koje je tada bilo relativno novo.<ref name=":1"/><ref>"Religion: Minister Explains How 'New Thought' Changed Her Life." ''[[The Citizens' Voice|Citizens' Voice]]'', 29 Mar 2000, Page 23</ref> == Humanitarni rad i aktivizam == Morrissey je postala učiteljica, a 1975. postala je zaređena propovjednica.<ref> Morrissey, Mary Manin (2002). No Less Than Greatness: The Seven Spiritual Principles That Make Real Love Possible. Random House Publishing Group. ISBN 978-0-553-89694-7 https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-89694-7 </ref> Počela je da drži predavanja iz oblasti Nove misli,<ref>Awakened Dreams, ''[[The Desert Sun]]'', 23 Apr 1999, Page 15</ref> duhovnog rasta<ref>"ALTERNATIVE: Rev. Mary Manin Morrissey Talks About Spiritual Growth", ''[[Chicago Tribune]]'', 28 Sep 2001, Page 133</ref> i nenasilja.<ref name=":14">No Less Than Greatness: The Seven Spiritual Principles That Make Real Love, By Mary Manin Morrissey, p. 277</ref> Postala je aktivistica i vođa pokreta Nove misli i pomogla je osnivanje duhovnih centara širom Sjedinjenih Država.<ref>"Where Love Is Left and Lives Are Changed: Spokane Spiritual Center", ''[[The Spokesman-Review]]'', 19 Dec 1998, Page 73</ref> Prema Wayne Dyeru, njena "sposobnost da pronađe zajednički jezik koji se dotiče lično" joj je pomogla da komunicira sa ljudima različitih kultura.<ref>Martin-Burk, Elizabeth. "Spiritual Life Center Counts Down to Planned Workshop" ''The Press-Tribune'' (Roseville, California) 08 Sep 2000, Page 6</ref> Kao aktivna feministkinja u američkom drugom valu feminizma sedamdesetih, Morrissey se pridružila Barbari Marx Hubbard i Jean Houston kako bi osnovali Društvo za univerzalnog čovjeka.<ref> Hubbard, Barbara Marx (2010). Conscious Evolution: Awakening the Power of Our Social Potential. New World Library. ISBN 978-1-57731-281-9 https://books.google.com/books?id=UBNz9ljRmxkC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA238 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-281-9 </ref> Kasnije je pozvana da se pridruži Transformacijskom vijeću lidera, koji je osnovao Jack Canfield.<ref> "Transformational Leadership Council - Member public profile". www.transformationalleadershipcouncil.com. Retrieved October 2, 2021 https://www.transformationalleadershipcouncil.com/Sys/PublicProfile/41845695/4372632 </ref><ref> Patterson, Michelle (2014). Women Change the World: Noteworthy Women on Cultivating Your Potential and Achieving Success. BenBella Books. p. 101. ISBN 978-1-939529-17-6 https://books.google.com/books?id=xDdcAwAAQBAJ&dq=at+a+transformational&pg=PA101 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/BenBella_Books as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-939529-17-6 </ref> Mary Morrissey je radila sa [[Dalaj Lama|Dalaj Lamom]] na pitanjima vezanim za globalni pokret nenasilja.<ref> Kipp, Mastin (2017). Claim Your Power. Hay House. pp. Day 34. ISBN 978-1-4019-4955-6. https://books.google.com/books?id=Mi0zDwAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT259 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hay_House as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4019-4955-6 </ref><ref> White, Barbara. Golden, Howard (ed.). "Grow Your Dream". Body Mind Spirit. Golden Galleries. October 2012: 9 </ref><ref name=":23"> Morrissey, Mary (January 12, 2017). "What the Dalai Lama Taught Me About Relationships". SUCCESS. Retrieved October 5, 2021 https://www.success.com/what-the-dalai-lama-taught-me-about-relationships/ </ref> Suosnivala je ''Asocijaciju za globalnu novu misao'' 1995. i bila je njena prva predsjednica.<ref name=":5"/><ref name=":18"/> Kao dio svog humanitarnog rada, upoznala je [[Nelson Mandela|Nelsona Mandelu]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]] i kasnije je svom radu dodala njegova učenja o nenasilnom otporu .<ref> Morrissey, Mary (October 26, 2016). "What My Conversation with Nelson Mandela Taught Me About Finding Purpose Amidst Suffering". HuffPost. Retrieved October 30, 2021 https://www.huffpost.com/entry/what-my-conversation-with_b_12443192 </ref> Kao aktivistica za međunarodno nenasilje, ona i Arun Gandhi, unuk Mahatme Gandija, osnovali su ''Sezonu za nenasilje'' .<ref name=":7"/><ref name=":8"/> Kao dio svog rada na ''Sezoni nenasilja'', Morrissey je bila pozvana da se obrati [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]], prvo o smanjenju nasilja,<ref name=":14"/> a zatim i o potrebi za međunarodnom agendom za nenasilje.<ref name=":7" /><ref> Belmessieri, Debbie (2011). Tapping into God: Experiencing the Spiritual Spectrum. BalboaPress. p. 310. ISBN 978-1-4525-3525-8 https://books.google.com/books?id=r62B469M774C&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PA311 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4525-3525-8 </ref> Tokom decenija od svog osnivanja, ''Sezona nenasilja'' je rasla i sada se slavi i predaje širom sveta.<ref>{{Cite web |url=https://www.k-state.edu/nonviolence/Documents/Ways%20to%20practice%20NV/Ways%20to%20practice%20NV1.doc |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 8. 2022 |archive-date=30. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211030184426/https://www.k-state.edu/nonviolence/Documents/Ways%20to%20practice%20NV/Ways%20to%20practice%20NV1.doc |url-status=dead }}</ref> U januaru 2019. godine, ''Sezona nenasilja'' je proslavljena širom svijeta kako bi se „zbližile zajednice, osnažile ih da zamišljaju i pomognu u stvaranju svijeta bez nasilja“.<ref name=":15"/> == Centar za obogaćivanje života == Morrissey je bila osnivačica Centra za ''obogaćivanje života'' u Oregonu,<ref> Perkins-Reed, Marcia (April 3, 1996). Thriving in Transition: Effective Living in Times of Change. Simon and Schuster. p. 127. ISBN 978-0-684-81189-5 https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-684-81189-5 </ref> ali su 2004. godine ona i njen tadašnji suprug bankrotirali. Tokom medijskog skandala koji je uslijedio, Morrissey se izvinila što je svoje pratioce navela na "finansijski rizičan put".<ref name=":4">"Former Church Leaders Agree To Federal Settlement", ''[[Albany Democrat-Herald]]'', 7 Apr 2005, Page 7</ref><ref>"Beaverton Church Folds"'', [[The World (Coos Bay)]]'', 6 Aug 2004, Page 5</ref> Preuzela je "punu odgovornost" za situaciju.<ref> Ardagh, Arjuna (2010). The Translucent Revolution: How People Just Like You Are Waking Up and Changing the World. New World Library. p. 366. ISBN 978-1-57731-808-8 https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-808-8 </ref> Postigla je nagodbu sa saveznom vladom prema kojoj je morala da vrati 10 miliona dolara duga.<ref name=":4" /> Morrissey se kasnije razvela od muža i radila je narednih 14 godina da otplati svoj dug. Prema Morrisseyju, dug je otplaćen krajem 2018.<ref> 089: Bouncing Back from Massive Setbacks with Mary Morrissey, retrieved October 2, 2021 https://www.youtube.com/watch?v=USMgFrejq6I </ref> == Knjige == === ''Building Your Field of Dreams'' (1996) === ''Glavni članak: [[Building Your Field of Dreams|Izgradnja vašeg polja snova]]'' ''Izgradnja vašeg polja snova'' opisuje Morrisseyne borbe kao majke tinejdžerke i opisuje njen proces samospoznaje.<ref name=":9"> "Religion Book Review: Building Your Field of Dreams". Publishers Weekly. July 1996. Retrieved October 2, 2021 https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10214-7 </ref> Magazin ''Publishers Weekly'' nazvao je knjigu "iskrenom", ali je i tvrdio da je puna "klišea".<ref name=":9" /> Knjigu je usvojila zajednica za samorazvoj ; Wayne Dyer je napisao da knjiga "osvjetljava"<ref name=":12"> Morrissey, Mary Manin (1997). Building Your Field of Dreams. Random House Publishing Group. p. 288. ISBN 978-0-553-37814-6 https://books.google.com/books?id=u8HcVh2CZMMC&q=%22field+of+dreams%22+%22morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-37814-6 </ref>, a autor Gay Hendricks nazvao je knjigu "izvorom duhovne mudrosti".<ref name=":12" /> Knjiga je postala popularna<ref name=":10"> "New Thought by Mary Manin Morrissey: 9781585421428 | PenguinRandomHouse.com: Books". PenguinRandomhouse.com. Retrieved October 2, 2021 https://www.penguinrandomhouse.com/books/288681/new-thought-by-mary-manin-morrissey/ </ref> i korištena je kao udžbenik širom Sjedinjenih Država.<ref>See ''[[The Kansas City Star]]'', 23 May 1998, Page 61, "Rev. Mary Omwake Speaking Using The Book 'Building Your Field of Dreams'"</ref><ref>Mary Morrissey: Fulfilling Your Dreams, ''[[Los Angeles Times|The Los Angeles Times]],'' 6 Nov 1997, Page 24</ref><ref>"An Adventure in Spirit", ''[[The Kansas City Star]]'', 2 May 1998, Page 63</ref><ref name=":0">"The Spirit of Joy," [[LA Weekly]], 17 Apr 1997, Page 60, "the most powerful spiritual voices in the New Thought Movement."</ref> Časopis ''Peninsula Daily News'' nazvao je knjigu "metafizičkim klasikom".<ref> Douglas-Smith, Pam. "Living End: Cultivating Blessings". Peninsula Daily News Magazine: Living on the Peninsula. September 2016: 38. </ref> U svojoj knjizi ''The Art of Being'', autor Dennis Merrit navodi ''Building Your Field of Dreams'' među preporučenim štivom za čitaoce zainteresirane za meditaciju svijesti .<ref name=":21"> Jones, Dennis Merritt (2008). The Art of Being: 101 Ways to Practice Purpose in Your Life. Penguin. ISBN 978-1-4406-3575-5 https://books.google.com/books?id=XOy9jODD3IYC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PT226 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-3575-5 </ref> Autorka Tess Keehn piše u svojoj knjizi ''Alhemijsko naslijeđe'' da je ''izgradnja vašeg polja snova'' bila ključna za pomoć u stvaranju ploča za vizije.<ref> M.S, Tess Keehn (November 19, 2015). Alchemical Inheritance: Embracing What Is, Manifesting What Becomes. Balboa Press. ISBN 978-1-5043-4347-3 https://books.google.com/books?id=Z2cTCwAAQBAJ&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT130 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-5043-4347-3 </ref> Autor Sage Bennet citira, u ''A Wisdom Walk'', Morrisseyevu knjigu ''Building Your Field of Dreams'' kao izvor za učenje o novom razmišljanju.<ref> PhD, Sage Bennet (2010). Wisdom Walk: Nine Practices for Creating Peace and Balance from the World's Spiritual Traditions. New World Library. pp. Chapter 8. ISBN 978-1-57731-822-4 https://books.google.com/books?id=dsVgpaNKRNUC&dq=%22Building+Your+Field+of+Dreams%22&pg=PT198 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-822-4 </ref> U okviru žanra, stekla je međunarodnu slavu,<ref> Lamothe, Denise (2002). The Taming of the Chew: A Holistic Guide to Stopping Compulsive Eating. Penguin. pp. Reading List Section. ISBN 978-1-4406-5101-4 https://books.google.com/books?id=I_43SDENrk4C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT145 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-5101-4 </ref> a njena španjolska verzija se čak 25 godina nakon objavljivanja smatra jednom od glavnih knjiga u oblasti spiritualizma.<ref> "10 libros que conseguirán que tu vida sea como tú siempre quisiste". elconfidencial.com (in Spanish). July 9, 2016. Retrieved October 2, 2021. https://www.elconfidencial.com/alma-corazon-vida/2016-07-09/libros-exito-en-la-vida_1230079/ </ref><ref> F, J. (May 24, 2019). "Diez libros que conseguirán que tu vida sea como soñaste". Levante-EMV (in Spanish). Retrieved October 2, 2021 https://www.levante-emv.com/cultura/2019/05/24/diez-libros-conseguiran-vida-sea-13978319.html </ref> === ''Ništa manje od veličine'' (2001) === ''Glavni članak: [[No Less Than Greatness|Ne manje od veličine]]'' Veze su često bile u središtu učenja Mary Morrissey, govoreći o napetosti između muškosti i ženstvenosti.<ref> In his book, Friendship with God, author Neale Donald Walsch states that Morrissey's teachings opened his eyes to toxic masculinity. Walsch, Neale Donald (2002). Friendship with God: An Uncommon Dialogue. Penguin. ISBN 978-1-101-65945-8 https://books.google.com/books?id=ok2DU4LEhhMC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT173 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-101-65945-8 </ref> Tokom godina pisala je članke i kolumne za razne novine i časopise, često se fokusirajući na odnose iz duhovne perspektive.<ref name=":23"/><ref name=":16"> "The Real Reason Some People Just Can't Find Love". YourTango. February 16, 2017. Retrieved October 2, 2021 https://www.yourtango.com/experts/mary-morrissey/3-steps-changing-your-relationship-destiny </ref><ref name=":17"> Morrissey, Mary (October 24, 2014). "What Would You Love?". HuffPost. Retrieved October 4, 2021 https://www.huffpost.com/entry/what-would-you-love_b_6028942 </ref> U svojoj knjizi ''Ne manje od veličine'' : ''Pronalaženje savršene ljubavi u nesavršenim vezama'', Morrissey se prvenstveno bavila izgradnjom odnosa. Magazin ''Publishers Weekly'' je napisao da je knjiga ponekad "suvišna", ali je primijetio da bi Morrisseyjevo pripovijedanje "dopalo mnogim poklonicima žanra duhovne samopomoći".<ref name=":11"> "Nonfiction Book Review: NO LESS THAN GREATNESS". Publishers Weekly. August 7, 2001. Retrieved October 2, 2021 https://www.publishersweekly.com/978-0-553-10653-4 </ref> Knjiga je korištena kao nastavno sredstvo na međunarodnom nivou.<ref> Carter, Andrew. "Aces of Trades: Walston helping people through life coaching". The Marion Star. Retrieved October 2, 2021 https://www.marionstar.com/story/news/2020/02/18/aces-trades-amy-walston-helps-people-through-life-coaching/4784458002/ </ref><ref>"No Less Than Greatness By Mary Morrissey", ''[[Times Colonist]]'' (Victoria, British Columbia, Canada), 11 Jan 2003, Page 44</ref> Autor Gary Zukav nazvao je knjigu "praktičnom i inspirativnom",<ref name=":13"> Morrissey, Mary Manin (August 27, 2002). No Less Than Greatness: The Seven Spiritual Principles That Make Real Love Possible. Random House Publishing Group. p. 279. ISBN 978-0-553-89694-7 https://books.google.com/books?id=jJ80FmO_8BwC&dq=%22ordained+minister%22+%22morrissey%22&pg=PA277 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-553-89694-7 </ref> a autorka Marianne Williamson je napisala da knjiga "treba biti pratilac svakog para."<ref> Malinowski, Bronislaw; Morrissey, Mary Manin (August 27, 2002). No Less Than Greatness. Bantam Books. ISBN 978-5-551-12057-5https://books.google.com/books?id=V6MtAQAACAAJ as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-5-551-12057-5 </ref> Robert LaCrosse je naveo ništa ''manje od veličine'' kao preporučeni izvor u svojoj knjizi ''Učenje od razvoda'' .<ref> Coates, Christie; LaCrosse, Robert (November 10, 2003). Learning From Divorce: How to Take Responsibility, Stop the Blame, and Move On. John Wiley & Sons. p. 248. ISBN 978-0-7879-7193-9 https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7879-7193-9 </ref> Autor Dennis Jones preporučio je ''Ne manje od veličine'' u svojoj knjizi ''The Art of Being iz 2008.''<ref name=":21"/> Neale Donald Walsch, u svojoj knjizi ''Tomorrow's God'', preporučio je "čitalačku zabavu" koja je uključivala ''Ništa manje od veličine'' među ostalim ključnim knjigama ovog žanra.<ref> Walsch, Neale Donald (January 4, 2005). Tomorrow's God: Our Greatest Spiritual Challenge. Simon and Schuster. p. 230. ISBN 978-0-7434-6304-1 https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7434-6304-1 </ref> === Nova misao: praktični spiritualizam (2002) === ''Glavni članak: [[New Thought: A Practical Spirituality|Nova misao: praktični spiritualizam]]'' Morrissey je svojim učenjima dodala izvore iz Biblije,<ref name=":11"/> Kurs čuda,<ref name=":11" /> [[Talmud]],<ref name=":17"/> [[Tao Te Ching|Dowager]],<ref> Krause, Wanda (2013). Spiritual Activism: Keys for Personal and Political Success. Red Wheel/Weiser/Conari. ISBN 978-1-61852-068-5 https://books.google.com/books?id=8c8BAgAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT128 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Red_Wheel/Weiser/Conari as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-61852-068-5 </ref> Henry David Thoreau<ref name=":22">Joan Rosenberg mentions Morrissey being her "premier" teacher. See: Joan Rosenberg mentions Morrissey being her "premier" teacher. See: Rosenberg, Joan (2019). 90 Seconds to a Life You Love: How to Turn Difficult Feelings into Rock-Solid Confidence. Hodder & Stoughton. ISBN 978-1-4736-8702-8 https://books.google.com/books?id=UR5lDwAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT274 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hodder_%26_Stoughton as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4736-8702-8 </ref> i druge. Želeći da koherentnije predstavi pokret Nove misli, prikupila je i uredila knjigu ''Nova misao: Praktični Spiritualizam'' . Knjiga koju je objavio Penguin 2002. godine, sadrži kratke eseje oko 40 vođa Nove misli.<ref name=":10"/> Knjiga je postala izvor za akademska istraživanja: u knjizi ''Alternative Psychotherapies'', Jean Mercer ju je opisao kao ključni izvor za razumijevanje "odnosa s duhovnim svijetom".<ref> Mercer, Jean (July 30, 2014). Alternative Psychotherapies: Evaluating Unconventional Mental Health Treatments. Rowman & Littlefield. pp. 17, 210. ISBN 978-1-4422-3492-5 https://books.google.com/books?id=Odo-BAAAQBAJ&dq=morrissey&pg=PA17 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4422-3492-5 </ref> U knjizi Jones & Bartlett iz 2009. ''Spiritualism, Health, and Healing: An Integrative Approach'', autori Young i Koopsen naveli su Morrisseyevu knjigu kao izvor za razlikovanje između pokreta New Thought i New Age, tvrdeći da "Nova misao nije New Age " i citirajući Morrisseyevu knjigu.<ref> Young, Caroline; Koopsen, Cyndie (August 15, 2010). Spirituality, Health, and Healing: An Integrative Approach. Jones & Bartlett Publishers. pp. 25, 33. ISBN 978-0-7637-7942-9 https://books.google.com/books?id=zd1egJXMCzEC&dq=Morrissey&pg=PA33 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7637-7942-9 </ref> ''Gurui moderne joge'' sa Oxford University Press -a, pozivaju se na Morrisseyevu knjigu ''Nova misao'' kao glavni izvor za produbljivanje nečijeg razumijevanja pokreta Nove misli.<ref name=":19"> Singleton, Mark; Goldberg, Ellen, eds. (2013). Gurus of Modern Yoga. New York: Oxford University Press. pp. 67, 77 https://oxford.universitypressscholarship.com/view/10.1093/acprof:oso/9780199938704.001.0001/acprof-9780199938704 </ref><ref> PhD, Sage Bennet (October 6, 2010). Wisdom Walk: Nine Practices for Creating Peace and Balance from the World's Spiritual Traditions. New World Library. ISBN 978-1-57731-822-4 https://books.google.com/books?id=dsVgpaNKRNUC&dq=%22New+Thought%22+%22Morrissey%22&pg=PT198 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-822-4 </ref> === Ostali radovi === Tokom decenija Mary Morrissey je pisala članke i kolumne za novine,<ref>''New Age: The Journal for Holistic Living'', Volume 18, 2001</ref> časopise,<ref name=":16"/><ref name=":17"/> i knjige.<ref> Trudel, John D.; Ungson, Gerardo R. (September 28, 1998). Engines Of Prosperity: Templates For The Information Age. World Scientific. pp. 387, note 6. ISBN 978-1-78326-242-7 https://books.google.com/books?id=Ev-3CgAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA387 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-78326-242-7 </ref><ref name=":202"> Allenbaugh, Kay (May 11, 2000). Chocolate Para El Alma de la Mujer: 77 Relatos Para Nutrir Su Espiritu Y Reconfortar Su Corazon (in Spanish). Simon and Schuster. ISBN 978-0-684-87083-0 https://books.google.com/books?id=wrHRa39DskwC&q=%22mary+manin+Morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-684-87083-0 </ref> Ovo uključuje redovno pojavljivanje u časopisu " ''Success"'' .<ref name=":23"/><ref> Morrissey, Mary. "Mary Morrissey, Author at SUCCESS". SUCCESS. Retrieved October 5, 2021 https://www.success.com/author/mary-morrissey/ </ref> Citati preuzeti iz njenih knjiga objavljeni su u međunarodnim časopisima,<ref>"Mary Morrissey", [[Miami Herald|''The Miami Herald'']], 19 Jan 2007, Page 171</ref><ref> Murray, Josey (July 20, 2021). "This Beyoncé Quote Is Exactly What You Need To Move On". Women's Health. Retrieved October 2, 2021 https://www.womenshealthmag.com/relationships/a36982030/moving-on-quotes/ </ref> kao iu knjigama.<ref> Chang, Larry (2006). Wisdom for the Soul: Five Millennia of Prescriptions for Spiritual Healing. Gnosophia Publishers. p. 256. ISBN 978-0-9773391-0-5 https://books.google.com/books?id=-T3QhPjIxhIC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PA255 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-9773391-0-5 </ref><ref> Robinson, Lynn A. (January 1, 2009). Compass of the Soul: 52 Ways Intuition Can Guide You to the Life of Your Dreams. Andrews McMeel Publishing/Simon & Schuster. ISBN 978-0-7407-8678-5https://books.google.com/books?id=3TSbQVs3VFMC&q=%22mary+manin+Morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Andrews_McMeel_Publishing as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Simon_%26_Schuster as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7407-8678-5 </ref> Reference i citati iz njenih učenja pojavljuju se u knjigama za samopomoć,<ref> Friesen, Tracy (2014). Ride the Waves - Volume II. Hay House. p. 284. ISBN 978-1-4525-2249-4 https://books.google.com/books?id=HRreBQAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA284 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4525-2249-4 </ref><ref> Norville, Deborah (2009). The Power of Respect: Benefit from the Most Forgotten Element of Success. Thomas Nelson (publisher). p. 59. ISBN 978-1-4185-8629-4 https://books.google.com/books?id=Skt9oYkcRrsC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA59 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4185-8629-4 </ref><ref> Fishel, Ruth (2010). Change Almost Anything in 21 Days: Recharge Your Life with the Power of Over 500 Affirmations. Simon and Schuster. ISBN 978-0-7573-9989-3 https://books.google.com/books?id=hrKXDwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT151 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7573-9989-3 </ref> knjigama o kršćanskim učenjima,<ref> MA, Ron Price (2020). Play Nice in Your Sandbox at Church. Morgan James Publishing. ISBN 978-1-64279-986-6 https://books.google.com/books?id=lgf1DwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT56 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Morgan_James_Publishing as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-64279-986-6 </ref><ref> Gugliotti, Nick (2006). I Had Other Plans, Lord: How God Turns Pain Into Power. David C. Cook. p. 33. ISBN 978-0-7814-4304-3 https://books.google.com/books?id=cm9NpQ-W8H8C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA33 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/David_C._Cook as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7814-4304-3 </ref><ref> Sweet, Leonard (2012). I Am a Follower: The Way, Truth, and Life of Following Jesus. Thomas Nelson. ISBN 978-0-8499-4916-6 https://books.google.com/books?id=sysyntmd6swC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA283 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Thomas_Nelson_(publisher) as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-8499-4916-6 </ref> knjigama o osnaživanju,<ref> Allenbaugh, Kay (2012). Chocolate for a Woman's Soul: 77 Stories to Feed Your Spirit and Warm Your Heart. Simon and Schuster. p. 172. ISBN 978-1-4767-1452-3 https://books.google.com/books?id=UTReJ60rnq0C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA172 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4767-1452-3 </ref><ref> Beck, Meryl Hershey (2012). Stop Eating Your Heart Out: The 21-Day Program to Free Yourself from Emotional Eating. Red Wheel/Weiser/Conari. p. 171. ISBN 978-1-57324-545-6 https://books.google.com/books?id=OKZ8AwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA171 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Red_Wheel/Weiser/Conari as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57324-545-6 </ref><ref> Allenbaugh, Kay (2007). Chocolate for a Teen's Spirit: Inspiring Stories for Young Women About Hope, Strength, and Wisdom. Simon and Schuster. p. 56. ISBN 978-0-7432-3385-9 https://books.google.com/books?id=PZqyb5gs2tAC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA56 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7432-3385-9 </ref> nalazima profesija,<ref> Toms, Michael; Toms, Justine (March 23, 1999). True Work: Doing What You Love and Loving What You Do. Harmony/Penguin Random House. ISBN 978-0-609-60566-0 https://books.google.com/books?id=asIIg0gA6tUC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT16 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-609-60566-0 </ref><ref> Robinson, Lynn A. (December 3, 2012). Divine Intuition: Your Inner Guide to Purpose, Peace, and Prosperity. John Wiley & Sons. ISBN 978-1-118-23852-3 https://books.google.com/books?id=JpHeCAze2UgC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT144 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-118-23852-3 </ref> i sreća .<ref> Klein, Allen (October 9, 2012). The Art of Living Joyfully: How to be Happier Every Day of the Year. Simon and Schuster. ISBN 978-1-936740-28-4 https://books.google.com/books?id=cWLI_HNfeGQC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT127 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-936740-28-4 </ref><ref> Klein, Allen (2015). You Can't Ruin My Day. Cleis Press. p. 37. ISBN 978-1-63228-022-0 https://books.google.com/books?id=3oSyCQAAQBAJ&q=%22mary+manin+Morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Cleis_Press as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-63228-022-0 </ref> Simon & Schusterova serija Poultry Brodge for the Soul često počinje poglavlja njenih učenja.<ref> Canfield, Jack; Hansen, Mark Victor (2012). Chicken Soup for the Soul Children with Special Needs: Stories of Love and Understanding for Those Who Care for Children with Disabilities. Simon and Schuster. ISBN 978-1-4532-7582-5 https://books.google.com/books?id=sRIrGvzBtDIC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT70 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4532-7582-5 </ref><ref> Canfield, Jack; Hansen, Mark Victor; Newmark, Amy (2013). Chicken Soup for the Soul: Miraculous Messages from Heaven: 101 Stories of Eternal Love, Powerful Connections, and Divine Signs from Beyond. Simon and Schuster. p. 157. ISBN 978-1-61159-228-3 https://books.google.com/books?id=hJlVcj8_cv4C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA157 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-61159-228-3 </ref> Kao autoritet unutar pokreta Nove misli,<ref>She is among the authors thanked by the Hendricks for having "been with uson our incredible journey": She is among the authors thanked by the Hendricks for having "been with uson our incredible journey": Hendricks, Gay; Hendricks, Kathlyn (2009). The Conscious Heart: Seven Soul-Choices That Create Your Relationship Destiny. Random House Publishing Group. pp. xi. ISBN 978-0-307-57308-7 https://books.google.com/books?id=CnNCDABzWn0C&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PR11 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-307-57308-7 </ref> pripisuje joj se da je inspiracija za pisanje nekoliko knjiga, uključujući ''The Conscious Heart,<ref>Morrissey is among a few figures thanked by Dennis Merritt Jones for having "inspired" and "encouraged" him to write the book: Morrissey is among a few figures thanked by Dennis Merritt Jones for having "inspired" and "encouraged" him to write the book: Jones, Dennis Merritt (April 17, 2008). The Art of Being: 101 Ways to Practice Purpose in Your Life. Penguin. ISBN 978-1-4406-3575-5 https://books.google.com/books?id=XOy9jODD3IYC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PT226 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-3575-5 </ref>'' ''The Art of Being,<ref>Morrissey is mentioned by author Susyn Reeve among the sources to have given her "the encouragement and the tools" that eventually led to the writing of 'The Inspired Life'. See: Morrissey is mentioned by author Susyn Reeve among the sources to have given her "the encouragement and the tools" that eventually led to the writing of 'The Inspired Life'. See: Reeve, Susyn (October 11, 2011). The Inspired Life: Unleashing Your Mind's Capacity for Joy. Simon and Schuster. ISBN 978-1-936740-07-9 https://books.google.com/books?id=evG41-AGLqYC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT25 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-936740-07-9 </ref>'' ''The Inspired Vivio,<ref>Author Justine Toms mentions Morrissey's teaching twice in her book 'Small Pleasures', having taught her principles that assisted in her work in 'New Dimensions' and subsequently led to the writing of the book. See: Author Justine Toms mentions Morrissey's teaching twice in her book 'Small Pleasures', having taught her principles that assisted in her work in 'New Dimensions' and subsequently led to the writing of the book. See:oms, Justine (August 28, 2008). Small Pleasures: Finding Grace in a Chaotic World. Hampton Roads Publishing. ISBN 978-1-61283-026-1 https://books.google.com/books?id=ACx3Rb1xLFgC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT78 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hampton_Roads_Publishing as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-61283-026-1 </ref>'' ''Mala zadovoljstva'', ''<ref>Author Todd Michael mentioned Morrissey's help in bringing the book 'The Twelve Conditions of a Miracle' to the "attention of thousands". See: Author Todd Michael mentioned Morrissey's help in bringing the book 'The Twelve Conditions of a Miracle' to the "attention of thousands". See: Michael, Todd (2008). The Twelve Conditions of a Miracle: The Miracle Worker's Handbook. Penguin. ISBN 978-1-4406-3851-0 https://books.google.com/books?id=RZs-6JdBGGMC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT138 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4406-3851-0 </ref>'' ''Dvadeset uslova za čudo,''<ref> Bloch, Douglas (2009). Healing from Depression. Nicolas-Hays. pp. Morrissey's teachings are mentioned eight times in the book. ISBN 978-0-89254-596-4 https://books.google.com/books?id=DBjqCu3HikYC&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT100 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-89254-596-4 </ref> ''Iscjeljenje od depresije'',<ref> Rosenberg, Joan I.; Ph.D. "How to Live a Life by Design". Live Happy Magazine. Retrieved October 5, 2021 https://www.livehappy.com/self/how-live-life-design </ref> ''Pozitivna energija,''<ref>Steven B. Heird writes of Morrissey being one of four "mentors" that helped him in his spiritual journey, offering a "special thank you." See: Steven B. Steven B. Heird writes of Morrissey being one of four "mentors" that helped him in his spiritual journey, offering a "special thank you." See: Steven B. Heird, Steven B. (2015). To Hell and Back: A Surgeon's Story of Addiction: 12 Prescriptions for Awareness. Morgan James Publishing. pp. xiii. ISBN 978-1-63047-234-4 https://books.google.com/books?id=2rTFAwAAQBAJ&q=%22mary+morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Morgan_James_Publishing as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-63047-234-4 </ref> ''Devedeset sekundi za život koji volite'',<ref name=":22"/><ref> Waller, Keith. "News Briefs". Natural Awakenings. March 2012 (Grand Strand Edition): 5–6. Mary Morrissey [...] one of the elite teachers in the human potential movement </ref> ''Do pakla i nazad,''<ref>Author Judith Orloff thanks Morrissey, among others, in the Acknowledgements section in her book 'Positive Energy'. See: Author Judith Orloff thanks Morrissey, among others, in the Acknowledgements section in her book 'Positive Energy'. See: Orloff, Judith (2004). Positive Energy: 10 Extraordinary Prescriptions for Transforming Fatigue, Stress, and Fear into Vibrance, Strength, and Love. Random House. pp. VIII. ISBN 978-1-4000-5452-7 https://books.google.com/books?id=vrG5-314vY0C&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PR8 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Random_House as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4000-5452-7 </ref> i drugi.<ref> Orloff, Judith (June 14, 2016). Vindecarea intuitivă. Ghid practic. Sănătate fizică, emoțională și sexuală în 5 pași (in Romanian). Elefant Online. ISBN 978-606-8309-53-8 https://books.google.com/books?id=-EKTDwAAQBAJ&dq=morrissey&pg=PT8 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-606-8309-53-8 </ref> Njeno vješto pisanje učinilo ju je, prema knjizi Alana Cohena ''Deal with Prayer,'' "jednom od najcjenjenijih propovjednika u pokretu Nove misli".<ref> Cohen, Alan (1999). Handle With Prayer. Hay House, Inc. p. 115. ISBN 978-1-4019-2991-6 https://books.google.com/books?id=gw41nzVJyOwC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA115 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4019-2991-6 </ref> Njena učenja su se pojavila u knjigama širom svijeta.<ref> LEVINE, MARGIE (2006). SUPERAR EL CANCER: Un programa para afrontar un diagnóstico de cáncer (in Spanish). Editorial AMAT. p. 156. ISBN 978-84-9735-253-6 https://books.google.com/books?id=Xiv0HRaMS2QC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA156 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-84-9735-253-6 </ref><ref> Lichtenstein, Demian; Aziz, Shajen Joy (October 2, 2012). The gift: ontdek waarom je hier bent (in Dutch). Unieboek | Het Spectrum. ISBN 978-90-00-31870-4 https://books.google.com/books?id=1TFHqmZj1IIC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT194 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-90-00-31870-4 </ref> Posebnu slavu stekla je [[Rusija|u Rusiji]],<ref> Macdonald, Richard. The 7 Bad habits (in Indonesian). PT Mizan Publika. p. 45. ISBN 978-979-1140-90-4 https://books.google.com/books?id=q0gia-dRzvoC&dq=Mary+manin+morrissey+1949&pg=PA45 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-979-1140-90-4 </ref><ref>"Когда я начал наблюдать за собой". ru.psychologyinstructor.com (in Russian). September 28, 2018. Retrieved October 6, 2021 https://ru.psychologyinstructor.com/kogda-ya-nachal-nablyudat-za-soboy/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211007023051/https://ru.psychologyinstructor.com/kogda-ya-nachal-nablyudat-za-soboy/ |date=7. 10. 2021 }}</ref> i takođe na [[Daleki istok|Dalekom istoku]], gde su njena učenja predavana u [[Indonezija|Indoneziji]]<ref> Svoboda, Martin. "Мэри Манин Моррисси цитаты | Цитаты известных личностей". Ru.citaty.net (in Russian). Retrieved October 6, 2021 http://ru.citaty.net/avtory/meri-manin-morrissi/ </ref> i [[Kina|Kini]] .<ref> PhD）, 瓊恩·羅森伯格博士（Joan I. Rosenberg， (June 11, 2021). 黃金90秒情緒更新：頂尖心理學家教你面對情緒浪潮，化不愉快為真正的自由與力量 (in Chinese (Taiwan)). 三采文化股份有限公司. ISBN 978-957-658-593-7 https://books.google.com/books?id=HyE3EAAAQBAJ&dq=%22mary+morrissey%22&pg=PT72 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-957-658-593-7 </ref><ref>"26 Quotes of Faith". World Psychology (in Chinese) https://zh.psy.co/26-2.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230309082919/https://zh.psy.co/26-2.html |date=9. 3. 2023 }}</ref> == Medijski nastupi == Na radiju, Mary Morrissoy je htela da koristi emitovanje kako bi „napravila razliku u svetu“.<ref>Quarles, Crystal. "A Spiritual Coach Making a Difference In The World Through Radio." ''[[Pensacola News Journal]]'', 24 Feb 2008, Page 41</ref> Morrisseyjevi radijski programi emitirani su na međunarodnom nivou.<ref name=":2"/><ref> "Mary Manin Morrissey". Unity Online Radio. Retrieved October 2, 2021 https://www.unityonlineradio.org/spirituality-today/mary-manin-morrissey </ref><ref>[[The Honolulu Advertiser]], 18 Aug 2000, Page 51</ref> Autorica je audio programa, uključujući ''The Eleven Forgotten Laws'' sa Bobom Proctorom.<ref>{{Cite web |url=http://thesgrsite.com/universallawofattraction/bobproctor/11-forgotten-laws-by-bob-proctor-and-mary-morrissey-free-download/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 8. 2022 |archive-date=21. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120721062349/http://thesgrsite.com/universallawofattraction/bobproctor/11-forgotten-laws-by-bob-proctor-and-mary-morrissey-free-download/ |url-status=dead }}</ref> Na televiziji se pojavio dvosatni televizijski specijal PBS -a: ''Building Dreams'', koji je adaptiran iz njene knjige ''Building Your Field of Dreams'' .<ref>''[[Corvallis Gazette-Times]]'', 5 Dec 1999, Page 94</ref><ref> "Mary Manin Morrissey | Penguin Random House". PenguinRandomhouse.com. Retrieved October 2, 2021 https://www.penguinrandomhouse.com/authors/21339/mary-manin-morrissey </ref> Njeni brojni specijalni programi na PBS-u su se emitovali sve do 2000-ih.<ref>''[[The News Journal]]'' (Wilmington, Delaware), 6 Aug 2000, Page 136</ref> Njeni televizijski programi su se pojavljivali na raznim kanalima, uključujući televizijske stanice povezane s NBC- om,<ref name=":3" /> i, sa pojavom interneta, na web stranici za emitovanje Gaia.<ref> "Living in Balance - Season 1 - Episode113: No Less Than Greatness (Mary Manin Morrissey)". www.thetvdb.com. Retrieved October 2, 2021 https://www.thetvdb.com/series/living-in-balance/episodes/7702128 </ref> U bioskopu, Morrissey je bila rani zagovornik duhovne kinematografije,<ref> Simon, Stephen; Hendricks, Gay (2005). Spiritual Cinema: A Guide to Movies that Inspire, Heal and Empower Your Life. Hay House, Inc. ISBN 978-1-4019-3286-2 https://books.google.com/books?id=5xtnDwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PT64 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4019-3286-2 </ref> i tokom godina se pojavila u mnogim dokumentarnim filmovima o toj oblasti. Godine 2005. pojavila se u ''The Moses Code'' .<ref> "The Moses Code :: Featured". March 6, 2008. Archived from the original on March 6, 2008. Retrieved October 2, 2021 https://web.archive.org/web/20080306015317/http://www.themosescode.com/index.php?p=Featured </ref><ref> The Moses Code - Beyond The Secret - (Full Version), retrieved October 2, 2021 https://www.youtube.com/watch?v=suMSGutjhcM </ref><ref> Hunter, Jeanette (2014). Seasons of Joy: My Spiritual Journey to Self Discovery. Hay House. ISBN 978-1-4525-1681-3 https://books.google.com/books?id=7B1ZBQAAQBAJ&dq=themosescode+morrissey&pg=PT89 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Hay_House as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-4525-1681-3 </ref> Godine 2007. pojavila se zajedno s Eckhartom Tolleom na ''Živim svjetlima'',<ref> "Living Luminaries Movie Official Page". Living Luminaries Movie Official Page. Retrieved October 2, 2021 https://livingluminaries.com/ </ref><ref> Living Luminaries: On the Serious Business of Happiness (2007) - IMDb, retrieved October 2, 2021 https://www.imdb.com/title/tt0447431/fullcredits </ref> film je kasnije prepoznat među najboljim duhovnim dokumentarcima.<ref> Redacción (March 4, 2019). "50 PELÍCULAS Y DOCUMENTALES PARA ABRIR LA CONCIENCIA". EcoPortal.net (in Spanish). Retrieved October 2, 2021 https://www.ecoportal.net/paises/internacionales/50-peliculas-para-abrir-la-conciencia/ </ref> Godine 2009. sudjelovala je u filmu ''Beyond the Secret,'' zajedno sa Les Brownom.<ref> Beyond the Secret (2009) - IMDb, retrieved October 27, 2021 https://www.imdb.com/title/tt12988024/fullcredits </ref> 2010. godine pojavila se u filmu " ''Otkrijte dar"'' zajedno sa [[Dalaj Lama|Dalaj Lamom]] .<ref> "Mary Manin Morrissey - Discover The Gift". Retrieved October 2, 2021 https://discoverthegift.com/our-speakers/mary-manin-morrissey/ </ref><ref> Discover the Gift (2010) - IMDb, retrieved October 2, 2021 https://www.imdb.com/title/tt1445206/fullcredits </ref> Iste godine pojavila se i u filmu ''La Ena Pezo.''<ref> Demaine, Lisa (August 6, 2015), The Inner Weigh (Documentary), Powerful Entertainment, The Inner Weigh, retrieved October 27, 2021 https://www.imdb.com/title/tt1701971/ </ref> Godine 2014. pojavila se u filmu ''Sacred Journey of the Heart'',<ref>"Sacred Journey of the Heart - Movie". The Sopris Sun. Retrieved October 2, 2021 https://www.soprissun.com/event/sacred-journey-of-the-heart-movie/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230309081422/https://www.soprissun.com/event/sacred-journey-of-the-heart-movie/ |date=9. 3. 2023 }}</ref><ref> Sacred Journey of the Heart, retrieved October 2, 2021 https://www.gaia.com/video/sacred-journey-heart </ref> koji je osvojio nagradu za kategoriju ''najboljeg filma'' na Međunarodnom filmskom festivalu za okoliš, zdravlje i kulturu.<ref>"Winners - International Film Festival Environment, Health, and Culture". internationalfilmfestivals.org. Retrieved October 2, 2021 http://internationalfilmfestivals.org/EHC/2014/winners_2014.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923190410/http://internationalfilmfestivals.org/EHC/2014/winners_2014.htm |date=23. 9. 2015 }}</ref> Njen TEDx govor iz 2016. godine, ''Skriveni kod za transformaciju snova u stvarnost,'' prikupio je preko milion pregleda [[YouTube|na YouTube-u]] .<ref> The Hidden Code For Transforming Dreams Into Reality | Mary Morrissey | TEDxWilmingtonWomen, retrieved October 2, 2021 https://www.youtube.com/watch?v=UPoTsudFF4Y </ref> == Kritika == U svojoj knjizi ''Shadow Medicine: Placebo u konvencionalnim i alternativnim terapijama,'' John S. Haller upozorava da se alternativni pristupi medicini, poput onih Mary Morrissey, ne bi trebali smatrati zamjenom za konvencionalnu medicinu.<ref>John Haller noted that Morrissey was considered a "celebrity healer" whose advice is sometimes to "replace conventional medicine." See: John Haller noted that Morrissey was considered a "celebrity healer" whose advice is sometimes to "replace conventional medicine." See: Haller Jr, John S. (2014). Shadow Medicine: The Placebo in Conventional and Alternative Therapies. Columbia University Press. pp. xviii. ISBN 978-0-231-53770-4 https://books.google.com/books?id=_nfeAwAAQBAJ&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PR18 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-231-53770-4 </ref> == Bibliografija == * ''Izgradite svoje polje snova'', Mary Morrissey, Random House, 1996.<nowiki>ISBN 978-0-553-10214-7</nowiki> * ''Ništa manje od veličine'', Mary Morrissey, Random House, 2001.<nowiki>ISBN 978-0-553-10653-4</nowiki><ref>"You Can Change Your Life." ''[[The Sacramento Bee]]'', 27 Jan 2002, Page 293</ref> * ''Nova misao: Praktični Spiritualizam'', Mary Morrissey (urednica), Penguin, 2002.<nowiki>ISBN 978-1-58542-142-8</nowiki> * ''Leadership from the Dark,'' Mary Murray Shelton, Mary Morrissey (predgovor), Putnam/Penguin, 2002.<nowiki>ISBN 978-1-58542-003-2</nowiki> * ''Otkrijte dar'', Shajen Joy Aziz, Mary Morrissey (suradnik), Ebury Publishing, 2010.<nowiki>ISBN 978-1-4464-8936-9</nowiki> * Žene duha, Katherine Martin, Mary Morrissey (suradnica), New World Library, 2010.<nowiki>ISBN 978-1-57731-823-1</nowiki><ref>Martin, Katherine (2010). Women of Spirit: Stories of Courage from the Women Who Lived Them. New World Library. ISBN 978-1-57731-823-1https://books.google.com/books?id=k1KYB29a7kUC&dq=%22mary+manin+Morrissey%22&pg=PA17 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/New_World_Library as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-57731-823-1</ref> * ''Crtež od Boga,'' Debbie Belmessieri, Mary Morrissey (predgovor) Hay House, 2011.<nowiki>ISBN 978-1-4525-3525-8</nowiki> * Čokolada za žensku dušu, Kay Allenbaugh, Mary Morrissey (suradnik), Simon i Schuster, 2012.<nowiki>ISBN 978-1-4767-1452-3</nowiki><ref name=":202"/> (također na španskom)<ref name=":202"/> * ''Neustrašive žene: Vizije novog svijeta,'' Mary Ann Halpin, Mary Morrissey (suradnica), Greenleaf Book Group, 2012.<nowiki>ISBN 978-0-9851143-0-5</nowiki> .<ref>Fearless Women: Visions of a New World. Greenleaf Book Group Llc. March 24, 2012. ISBN 978-0-9851143-0-5 https://books.google.com/books?id=9F1wMAEACAAJ&q=%22mary+morrissey%22 as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-9851143-0-5</ref> * ''U njenoj moći,'' Helene Lerner, Mary Morrissey (suradnica) Simon i Schuster, 2012.<nowiki>ISBN 978-1-58270-270-4</nowiki> * ''Rođeni ste za uspjeh'', Evelyn Roberts Brooks, Mary Morrissey (predgovor), Hay House, 2014.<nowiki>ISBN 9781452586656</nowiki> * ''Quantum Success,'' Christy Whitman, Mary Morrissey (suradnik), Simon i Schuster, 2018. (str. 17-23).<nowiki>ISBN 978-1-5011-7902-0</nowiki> .<ref>Whitman, Christy (2018). Quantum Success: 7 Essential Laws for a Thriving, Joyful, and Prosperous Relationship with Work and Money. Simon and Schuster. ISBN 978-1-5011-7902-0 https://books.google.com/books?id=WcRWDwAAQBAJ&q=%22mary+morrissey%22 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230401173443/https://books.google.com/books?id=WcRWDwAAQBAJ&q=%22mary+morrissey%22 |date=1. 4. 2023 }} as well as https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-5011-7902-0</ref> == Bilješke == {{Refspisak|2}} 9w9y2g1u2fumsgs06z5b9m9x0fukqm8 0 492721 3712814 3444347 2025-06-06T17:51:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712814 wikitext text/x-wiki '''Kategorizacija''' je sposobnost i aktivnost prepoznavanja zajedničkih karakteristika ili sličnosti između elemenata [[iskustvo|iskustava]] svijeta (kao što su [[Objekat (filozofija)|predmeti]], događaji ili [[ideje]]), organiziranje i klasificiranje iskustva povezujući ih s apstraktnijom grupom (tj. kategorijom, klasom ili tipom),<ref name="Croft2004ch4"/><ref>Pothos, E. and Wills, A. (eds.) 2011 [https://books.google.it/books?id=Z0eL3Cg5t_4C ''Formal Approaches in Categorization''], Introduction, ch.1 p.1</ref> na osnovu njihovih osobina, karakteristika, sličnosti ili drugih kriterija koji su [[Univerzalnost (metafizika)|univerzalni]] za grupu. Kategorizacija se smatra jednom od najosnovnijih [[svijest|kognitivne sposobnosti]], i kao takvu je proučavaju posebno [[psihologija]] i [[kognitivna lingvistika]]. Kategorizacija se ponekad smatra sinonimom za klasifikaciju (usp., [[Klasifikacija|Klasifikacijski sinonimi]]). Kategorizacija i [[klasifikacija]] omogućavaju ljudima da organiziraju stvari, objekte i ideje koji postoje oko njih i pojednostavljuju svoje razumijevanje svijeta.<ref name=":0">McGarty, Craig, et al. “Social Categorization.” International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences, 2015, pp. 186–191.</ref> Kategorizacija je nešto što ljudi i drugi organizmi ''rade'': ''rade pravu stvar sa pravim ''tipom'' stvari.'' Aktivnost kategorizacije stvari može biti neverbalna ili verbalna. Za ljude se i konkretni objekti i apstraktne ideje prepoznaju, razlikuju i razumiju kroz kategorizaciju. Objekti se obično kategoriziraju u neke adaptivne ili pragmatične svrhe. Kategorizacija je [[problem utemljenja simbola|utemeljena]] u karakteristikama koje razlikuju članove kategorije od nečlanova. Kategorizacija je važna u učenju, predviđanju, [[zaključak|zaključcima]], [[donošenje odluka|donošenju odluka]], [[jezik]]u i mnogim oblicima interakcije [[organizam]]a sa njihovim okruženjem. == Pregled kategorizacije == Kategorije su različite kolekcije konkretnih ili apstraktnih instanci (članova kategorije) koje kognitivni sistem smatra ekvivalentnim. Korištenje znanja o kategorijama zahtijeva pristup [[mentalna reprezentacija|mentalnim reprezentacijama]] koje definiraju osnovne karakteristike članova kategorije (kognitivni psiholozi ove mentalne reprezentacije specifične za kategoriju nazivaju [[koncept]]i).<ref>Murphy, G. L., & Medin, D. L. (1985). The role of theories in conceptual coherence. Psychological Review, 92, 289–315</ref><ref name="Markman, A. B. 2003">Markman, A. B., & Ross, B. H. (2003). Category use and category learning. Psychological bulletin, 129(4), 592.</ref> Za teoretičare kategorizacije, kategorizacija objekata često se razmatra korišćenjem [[Taksonomija|taksonomije]] sa tri hijerarhijska nivoa [[apstrakcija]].<ref name="ReferenceA">Rosch E, Mervis CB, Gray WD, Johnson DM, Boyes-Bream P. Basic objects in natural categories. Cognitive Psychology. 1976;8:382–439.</ref> Naprimjer, biljka bi se mogla identificirati na visokom nivou apstrakcije jednostavnim označavanjem [[cvijet]]a, na srednjem nivou apstrakcije navođenjem da je cvijet ruža, ili na niskom nivou apstrakcije daljnjim navođenjem ove ruže kao pasja ruža. Kategorije u taksonomiji povezane su jedna s drugom putem uključivanja klasa, pri čemu je najviši nivo apstrakcije najinkluzivniji, a najniži nivo apstrakcije najmanje inkluzivan.<ref name="ReferenceA"/> Tri nivoa apstrakcije su kao slijedi: * '''Nadređeni nivo, [[rod (biologija)|rod]]''' (npr. cvijet) – najviši i najinkluzivniji nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen generalnosti i najmanji stepen sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997">Markman, A. B., & Wisniewski, E. J. (1997). Similar and different: The differentiation of basic-level categories. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 23(1), 54.</ref> * '''Osnovni nivo, [[vrsta]]''' (npr. ruža) – Srednji nivo apstrakcije. Rosch i kolege (1976) sugeriraju da je osnovni nivo kognitivno najefikasniji.<ref name="ReferenceA"/> Kategorije osnovnog nivoa pokazuju visoke unutarkategorijske ''sličnosti'' i visoke ''različnosti'' između kategorija. Nadalje, osnovni nivo je najinkluzivniji nivo na kojem primjerci kategorije dijele generalizirani prepoznatljiv oblik.<ref name="ReferenceA"/> Odrasli najčešće koriste nazive objekata osnovnog nivoa, a djeca prvo uče osnovne nazive objekata.<ref name="ReferenceA"/> * '''Podređeni nivo''' (npr. [[Rosa canina|pasja ruža]]) – najniži nivo apstrakcije. Pokazuje najveći stepen specifičnosti i sličnosti unutar kategorije.<ref name="Markman, A. B. 1997"/> == Teorije kategorizacije == === Klasičan pogled === {{glavni|Kategorije (Aristotel)}} '''Klasična teorija kategorizacije''', je termin koji se koristi u [[lingvistika|kognitivnoj lingvistici]] da označi pristup kategorizaciji koji se pojavljuje kod [[Platon]]a i [[Aristotel]]a i koji je bio vrlo uticajan i dominantan u zapadnoj kulturi, posebno u filozofiji , lingvistici i psihologiji.<ref name="Taylor1995ch2"/><ref>George Lakoff (1987) ''Women, Fire, and Dangerous Things'', ch.1</ref> Aristotelov kategorički metod analize prenesen je na [[Skolastika|skolastički]] srednjovjekovni univerzitet preko [[Porfirije]]vog [[Isagoga|Isagoge]]. Klasični pogled na kategorije može se sažeti u tri pretpostavke: kategorija se može opisati kao lista [[neophodan i dovoljan uslov|neophodna i dovoljna]] karakteristika koje njeno članstvo mora imati; kategorije su diskretne po tome što imaju jasno definirane granice (ili element pripada jednom ili ne, bez mogućnosti između), a svi članovi kategorije imaju isti status. (Nema članova kategorije koji pripadaju više od ostalih).<ref name="Croft2004ch4"/><ref name="Taylor1995ch2">John R Taylor (1995) ''Linguistic Categorization: Prototypes in Linguistic Theory'', 2nd ed., ch.2 pp.21-24</ref><ref name="Embley2006">Embley, D.W. Olivé, A. (2006) ''[https://books.google.it/books?id=XfdAu8ZdY0cC&pg=PA100 Conceptual Modeling - ER 2006: 25th International Conference on Conceptual Modeling]</ref> U klasičnom pogledu, kategorije moraju biti jasno definirane, međusobno isključive i kolektivno iscrpne; na ovaj način, svaki [[entitet]] u datom klasifikacionom univerzumu nedvosmisleno pripada jednoj, i samo jednoj, od predloženih kategorija. Klasični pogled na kategorije prvi put se pojavio u kontekstu [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]] u djelu [[Platon]]a, koji u svom Državnik dijalog uvodi pristup grupisanja objekata zasnovanih na na njihovim sličnim [[osobina]]ma. Ovaj pristup je dalje istražio i sistematizirao [[Aristotel]] u svojoj raspravi [[Kategorije (Aristotel)|Kategorije]], gdje analizira razlike između [[Klasa (filozofija)|klasa]] i [[Objekat (filozofija) )|objekata]]. Aristotel je također intenzivno primjenjivao klasičnu shemu kategorizacije u svom pristupu klasifikaciji živih bića (koja koristi tehniku primjene uzastopnih sužavajućih pitanja kao što su "Da li je životinja ili povrće?", "Koliko stopa ima?", " Ima li krzno ili perje?", "Može li letjeti?"...), postavljajući na taj način osnovu za [[prirodna vrsta|prirodnu]] [[taksonomiju]]. Primjeri upotrebe klasičnog pogleda na kategorije mogu se naći u zapadnim filozofskim djelima [[Descartes]], [[Blaise Pascal]], [[Spinoza]] i [[John Locke]], te u 20. stoljeću u [[Bertrand Russell]], [[G.E. Moore]], [[logički pozitivisti]]. Bio je kamen temeljac [[analitičke filozofije]] i njene [[konceptualne analize]], s novijim formulacijama koje su 1990-ih predložili [[Frank Cameron Jackson]] i [[Christopher Peacocke]]].<ref name="Pashler2012"> Raatikainen, Panu ''[https://books.google.it/books?id=o36iCQAAQBAJ&pg=PT230 Classical Theory of Concepts]'', in Pashler, Harold (2012) ''Encyclopedia of the Mind''</ref><ref>Jackson, F. (1998) ''[[doi:10.1093/0198250614.001.0001|From Metaphysics to Ethics: A Defence of Conceptual Analysis]]''</ref><ref>Peacocke, C. (1992) A study of concepts, MIT.</ref> Početkom 20. stoljeća pitanje kategorija su u empirijske društvene nauke uveli Durkheim i Mauss, čiji je pionirski rad revidiran u savremenoj nauci..<ref>{{Cite book |last1=Durkheim |first1=Emile |url=http://dx.doi.org/10.1522/cla.due.deq |title=quelques formes primitives de classification |last2=Mauss |first2=Marcel |last3=Durkheim |first3=Émile |date=2002 |publisher=J.-M. Tremblay |isbn=1-55441-218-8 |series=Classiques des sciences sociales. |location=Chicoutimi|doi=10.1522/cla.due.deq }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Alejandro |first=Audrey |date=januar 2021 |title=How to Problematise Categories: Building the Methodological Toolbox for Linguistic Reflexivity |url=http://dx.doi.org/10.1177/16094069211055572 |journal=International Journal of Qualitative Methods |volume=20 |pages=160940692110555 |doi=10.1177/16094069211055572 |s2cid=244420443 |issn=1609-4069}}</ref> Klasični model kategorizacije korišten je barem do 1960-ih od strane lingvističke paradigme [[semantika|strukturne semantike]], kod [[Jerrold Katz]] i [[Jerry Fodor|Jerryja Fodora]] 1963. godine, što je zauzvrat uticalo na njegovo usvajanje od strane psihologa kao što su [[Allan M. Collins]] i [[M. Ross Quillian]].<ref name="Croft2004ch4">Croft and Cruse (2004) ''Cognitive Linguistics'' ch.4 pp.74-77</ref><ref>Katz, J. J. & Fodor, J. A. (1963). The structure of a semantic theory. Language, 39(2), Apr–Jun, 170–210.</ref> Moderne verzije klasične teorije kategorizacije proučavaju kako [[mozak]] uči i predstavlja kategorije [[otkrivanje osobina (nervni sistem)|otkrivanje karakteristika]] koje razlikuju članove od nečlanova.<ref>Ashby, F. G., & Valentin, V. V. (2017). Multiple systems of perceptual category learning: Theory and cognitive tests. In: Cohen, H., & Lefebvre, C. (Eds.). (2017).[https://books.google.ca/books?id=zIrCDQAAQBAJ ''Handbook of Categorization in Cognitive Science (2nd edition)'']. Elsevier.</ref><ref>Pérez-Gay Juárez, F., Thériault, C., Gregory, M., Rivas, D., Sabri, H., & Harnad, S. (2017). [https://eprints.soton.ac.uk/413622/2/eScholarship_UC_item_8rg6c087_1.pdf How and Why Does Category Learning Cause Categorical Perception?] ''International Journal of Comparative Psychology'', 30.</ref> ===Teorija prototipa=== {{glavni|Teorija prototipa}} Pionirsko istraživanje psihologa [[Eleanor Rosch|Eleanora Roscha]] i kolega od 1973. godine uvelo je [[Teorija prototipa|teoriju prototipa]], prema kojoj se kategorizacija može posmatrati i kao proces grupiranja stvari na osnovu [[prototip]]a. Ovaj pristup je bio veoma uticajan, posebno za [[kognitivna lingvistika|kognitivnu lingvistiku]].<ref name="Croft2004ch4"/> Djelomično se temeljila na prethodnim uvidima, posebno na formulaciji modela kategorije zasnovanog na [[porodična sličnost|porodičnoj sličnosti]] kod [[Wittgenstein]]a (1953) i [[Roger Brown|Rogera Browna]]: ''Kako se neka stvar zove?'' (1958.).<ref name="Croft2004ch4"/> Teoriju prototipa su zatim usvojili kognitivni lingvisti poput [[George Lakoff|Georgea Lakoffa]]. Teorija prototipa je primjer pristupa kategorizaciji zasnovanoj na sličnosti, u kojem se pohranjena reprezentacija kategorije koristi za procjenu sličnosti članova kategorije kandidata.<ref>Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive Psychology, 3, 382–407.</ref> Prema teoriji prototipa, ova pohranjena reprezentacija sastoji se od sažetog prikaza članova kategorije. Ovaj prototip stimulansa može imati različite oblike. To može biti središnja tendencija koja predstavlja prosječnog člana kategorije, modalni stimulus koji predstavlja ili najčešći primjer ili stimulus sastavljen od najčešćih karakteristika kategorije, ili, na kraju, "idealni" član kategorije, ili karikatura koja naglašava posebne karakteristike kategorije.<ref name="Kruschke, J. K. 2008">Kruschke, J. K. (2008). Models of categorization. The Cambridge handbook of computational psychology, 267-301.</ref> Važno razmatranje ovog prototipa predstavljanja je da ono ne odražava nužno postojanje stvarne instance kategorije u svijetu.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Nadalje, prototipovi su vrlo osjetljivi na kontekst.<ref>Rosch, E. (1999). Reclaiming concepts. Journal of consciousness studies, 6(11-12), 61-77.</ref> Naprimjer, dok nečiji prototip za kategoriju pića može biti soda ili seltzer, kontekst marende može ih navesti da izaberu mimozu kao prototip napitka. Teorija prototipa tvrdi da članovi date kategorije dijele [[porodična sličnost|porodičnu sličnost]], a kategorije su definirane skupovima tipskih [[karakteristika]] (za razliku od svih članova koji posjeduju potrebne i dovoljne karakteristike).<ref>Rosch, E., & Mervis, C. B. (1975). Family resemblances: Studies in the internal structure of categories. Cognitive psychology, 7(4), 573-605.</ref> ===Teorija primjera=== {{glavni|Teorija primjera}} Još jedan primjer pristupa kategorizaciji zasnovanog na sličnosti, teorija primjera također uspoređuje sličnost članova kategorije kandidata sa pohranjenim memorijskim reprezentacijama. Prema teoriji egzemplara, sve poznate instance kategorije pohranjuju se u memoriju kao primjeri. Kada se procjenjuje članstvo nepoznatog entiteta u kategoriji, primjeri iz potencijalno relevantnih kategorija izvlače se iz [[pamćenja]], a sličnost entiteta sa tim primjerima se zbraja kako bi se formulirala odluka o kategorizaciji.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] koriste pristup [[Grupa najbližih susjeda|najbliži susjed]] koji, umjesto da zbraja sličnosti entiteta sa relevantnim primjerima, množi ih, kako bi pružio ponderirane sličnosti koje odražavaju blizinu entiteta relevantnim uzori.<ref name="Medin, D. L. 1978">Medin, D. L., & Schaffer, M. M. (1978). Context theory of classification learning. Psychological review, 85(3), 207.</ref> Ovo efektivno dovodi do pristrasnosti odluka o kategorizaciji prema primjerima koji su najsličniji entitetu koji će biti kategoriziran.<ref name="Medin, D. L. 1978"/><ref>Goldstone, R. L., Kersten, A., & Carvalho, P. F. (2012). Concepts and categorization. Handbook of Psychology, Second Edition, 4.</ref> ===Konceptualno grupisanje=== {{glavni|Konceptualno grupiranje}} '''Konceptualno grupiranje''' je paradigma [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] za [[klasifikacija|nenadziranu klasifikaciju]] koju je definirao [[Ryszard S. Michalski]] 1980.<ref>{{cite journal | author = Fisher, Douglas H. | year = 1987 | title = Knowledge acquisition via incremental conceptual clustering | journal = Machine Learning | volume = 2 | pages = 139–172 | doi = 10.1007/BF00114265 | issue = 2| doi-access = free }} </ref><ref>{{cite journal | author = Michalski, R. S. | year = 1980 | title = Knowledge acquisition through conceptual clustering: A theoretical framework and an algorithm for partitioning data into conjunctive concepts | journal = International Journal of Policy Analysis and Information Systems | volume = 4 | pages = 219–244}}</ref> To je moderna varijacija klasičnog pristupa kategorizacije, a proizilazi iz pokušaja da se objasni kako je znanje predstavljeno. U ovom pristupu, [[Klasa (filozofija)|klase]] (klasteri ili entiteti) generišu se tako što se prvo formulišu njihovi konceptualni opisi, a zatim klasifikuju [[entitet]]i prema opisima.<ref>Kaufman K.A. (2012) Conceptual Clustering. In: Seel N.M. (eds) Encyclopedia of the Sciences of Learning. Springer, Boston, MA</ref> Konceptno grupisanje se razvilo uglavnom tokom 1980-ih, kao [[mašinsko učenje|mašinska]] paradigma za [[učenje bez nadzora]]. Razlikuje se od običnog [[Analiza klastera|klasterizacija podataka]] generisanjem opisa koncepta za svaku generisanu kategoriju. Konceptno grupiranje je usko povezano sa teorijom [[fazni skup]], u kojoj objekti mogu pripadati jednoj ili više grupa, u različitim stepenima podobnosti. [[kognicija|Kognitivni]] pristup prihvata da su prirodne kategorije stepenovane (teže da budu [[fazni koncept|fazni]] na svojim granicama) i nedosledne u statusu svojih konstitutivnih članova. Ideja o neophodnim i dovoljnim uslovima gotovo se nikada ne sreće u kategorijama stvari koje se javljaju u prirodi. == Kategorija učenja == {{glavni|Učenje}} "Dok je iscrpna rasprava o učenju kategorija izvan okvira ovog članka, kratak pregled učenja kategorija i povezanih teorija je koristan u razumijevanju formalnih modela kategorizacije." Ako istraživanje kategorizacije ispituje kako se kategorije održavaju i koriste, polje učenja kategorija nastoji razumjeti kako se kategorije uopće stiču. Da bi to postigli, istraživači često koriste nove kategorije proizvoljnih objekata (npr. matrice tačaka) kako bi osigurali da učesnici nisu u potpunosti upoznati sa stimulansima.<ref name="Ashby, F. G. 2005">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (2005). Human category learning. Annu. Rev. Psychol., 56, 149-178.</ref> Istraživači učenja kategorija općenito su se fokusirali na dva različita oblika kategorija učenja. [[Klasifikacija|Učenje klasifikacije]] daje zadatak učesnicima da predvide oznake kategorije za stimulus na osnovu njegovih obezbeđenih karakteristika. Učenje o klasifikaciji je usredsređeno na učenje informacija između kategorija i dijagnostičkih karakteristika kategorija.<ref name="Higgins, E. 2011">Higgins, E., & Ross, B. (2011). Comparisons in category learning: How best to compare for what. In Proceedings of the Annual Meeting of the Cognitive Science Society (Vol. 33, No. 33).</ref> Nasuprot tome, [[Zaključivanje|učenje zaključivanja]] zadaje učesnicima zaključivanje o prisutnosti/vrijednosti karakteristike kategorije na osnovu date oznake kategorije i/ili prisutnosti drugih karakteristika kategorije. [[Učenje]] zaključivanja je usredsređeno na učenje informacija unutar kategorije i prototipskih karakteristika kategorije.<ref name="Higgins, E. 2011"/> Kategorija zadaci učenja općenito se mogu podijeliti u dvije kategorije, nadgledano i nenadgledano učenje. Zadaci [[Učenje|učenja pod nadzorom]] daju učenicima oznake kategorija. Učenici zatim koriste informacije izvučene iz označenih kategorija primjera da klasificiraju stimuluse u odgovarajuću kategoriju, što može uključivati [[apstrakcija|apstrakciju]] pravila ili koncepta koji povezuje karakteristike promatranog objekta sa oznakama kategorije. Zadaci [[Učenje bez nadzora|učenja bez nadzora]] ne daju učenicima oznake kategorija. Učenici stoga moraju prepoznati inherentne strukture u skupu podataka i grupirati stimuluse prema sličnosti u klase. Učenje bez nadzora je stoga proces generisanja klasifikacijske strukture. Zadaci koji se koriste za proučavanje učenja kategorija imaju različite oblike: * '''Zadaci zasnovani na pravilima''' predstavljaju kategorije koje učesnici mogu naučiti kroz eksplicitne procese zaključivanja. U ovakvim tipovima zadataka, klasifikacija stimulusa postiže se korištenjem stečenog pravila (tj. ako je stimulans velik na dimenziji X, odgovorite A). * '''Zadaci integracije informacija''' zahtijevaju od [[učenik]]a da sintetiziraju perceptivne informacije iz više dimenzija stimulusa prije donošenja odluka o kategorizaciji. Za razliku od zadataka zasnovanih na pravilima, zadaci integracije informacija ne daju pravila koja se lahko mogu artikulirati. Očitavanje rendgenskog snimka i pokušaj da se utvrdi da li je [[tumor]] prisutan može se smatrati instancijom zadatka integracije informacija u stvarnom svijetu. * '''Zadaci izobličenja prototipa''' zahtijevaju od učenika da generiraju [[prototip]] za kategoriju. Primjeri kandidata za kategoriju se zatim proizvode nasumičnom manipulacijom karakteristikama prototipa, koje učenici moraju klasificirati kao da pripadaju kategoriji ili ne. ===Teorije kategorija učenja === Istraživači učenja kategorija su predložili različite teorije o tome kako ljudi uče kategorije.<ref>Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1998). Stimulus categorization. In Measurement, Judgment and Decision Making (pp. 251-301). Academic Press.</ref> Prevailing theories of category learning include the prototype theory, the exemplar theory, and the decision bound theory.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/> Teorija prototipa sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti prototip kategorije. Naknadna kategorizacija novih podražaja se zatim postiže odabirom kategorije sa najsličnijim prototipom.<ref name="Ashby, F. G. 2005"/> Teorija egzemplara sugerira da se za učenje kategorije mora naučiti o primjerima koji pripadaju toj kategoriji. Naknadna kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže izračunavanjem njegove sličnosti sa poznatim primjerima potencijalno relevantnih kategorija i odabirom kategorije koja sadrži najsličnije primjere.<ref name="Medin, D. L. 1978"/> Teorija vezana za odlučivanje sugerira da se za kategorije učenja moraju ili naučiti regije stimulativnog prostora povezane s određenim odgovorima ili granice (granice odluke) koje dijele ove regije odgovora. Kategorizacija novog stimulusa se zatim postiže određivanjem u kojoj regiji odgovora se nalazi.<ref>Maddox, W.T., & Ashby, F.G. (1996). Perceptive separability, decisional separability and the relationship between identification and classification speed. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 22(4), 795.</ref> == Formalni modeli kategorizacije == [[Računarski model]]i kategorizacije su razvijeni da testiraju teorije o tome kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Da bi se to postiglo, modeli kategorizacije mogu se uklopiti u eksperimentalne podatke kako bi se vidjelo koliko se predviđanja koja nudi model poklapaju s ljudskim performansama. Na osnovu uspeha modela u objašnjavanju podataka, teoretičari su u stanju da izvuku zaključke o tačnosti svojih teorija i relevantnosti njihove teorije za reprezentacije ljudskih kategorija. Da bi se efektivno uhvatilo kako ljudi predstavljaju i koriste informacije o kategorijama, modeli kategorizacije općenito rade pod varijacijama iste tri osnovne pretpostavke.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/><ref name="Ashby, F. G. 1993">Ashby, F. G., & Maddox, W. T. (1993). Relations between prototype, exemplar, and decision bound models of categorization. Journal of Mathematical Psychology, 37(3), 372-400.</ref> Prvo, model mora napraviti neku vrstu pretpostavke o internoj reprezentaciji stimulusa (npr. predstavljanje percepcije stimulusa kao tačke u višedimenzionalnom prostoru).<ref name="Ashby, F. G. 1993"/> Drugo , model mora napraviti pretpostavku o specifičnim informacijama kojima se treba pristupiti da bi se formulirao odgovor (npr. primjerni modeli zahtijevaju prikupljanje svih dostupnih primjera za svaku kategoriju).<ref name="Medin, D. L. 1978"/> Treće, model mora napraviti pretpostavku o tome kako je odgovor odabran s obzirom na dostupne informacije.<ref name="Ashby, F. G. 1993"/> Iako svi modeli kategorizacije čine ove tri pretpostavke, oni se razlikuju po načinima na koje predstavljaju i transformišu input u reprezentaciju odgovora.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> Interne strukture znanja različitih modela kategorizacije odražavaju specifične reprezentacije koje koriste za izvođenje ovih transformacija. Tipične reprezentacije koje koriste modeli uključuju primjere, prototipove i pravila.<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> * '''Primjerni modeli''' pohranjuju sve različite instance stimulusa s njihovim odgovarajućim oznakama kategorije u memoriju. Kategorizacija naknadnih stimulusa određena je kolektivnom sličnošću stimulusa sa svim poznatim primjerima. * '''Modeli prototipa''' pohranjuju sažeti prikaz svih instanci u kategoriji. Kategorizacija naknadnih podražaja se određuje odabirom kategorije čiji je prototip najsličniji stimulusu. * '''Modeli zasnovani na pravilima''' definiraju kategorije pohranjivanjem sažetih lista potrebnih i dovoljnih karakteristika potrebnih za članstvo u kategoriji. Granični modeli se mogu smatrati atipičnim modelima pravila, jer ne definiraju kategorije na osnovu njihovog sadržaja. Umjesto toga, granični modeli definiraju rubove (granice) između kategorija, koje kasnije služe kao determinante za to kako se stimulans kategorizira. == Primjeri modela kategorizacije == ===Model prototipa=== '''Model prototipa ponderiranih karakteristika <ref name="Reed, S. K. 1972">Reed, S. K. (1972). Pattern recognition and categorization. Cognitive psychology, 3(3), 382-407.</ref>''' Ranu instanciju prototipnog modela proizveo je Reed ranih 1970-ih. Reed (1972) je proveo niz eksperimenata kako bi uporedio performanse 18 modela u objašnjavanju podataka iz zadatka kategorizacije koji je od učesnika zahtevao da sortiraju lica u jednu od dve kategorije. Rezultati sugerišu da je preovlađujući model bio model prototipa sa ponderiranim karakteristikama, koji je pripadao porodici modela prosečne udaljenosti. Međutim, za razliku od tradicijskih modela prosječne udaljenosti, ovaj model je različito ponderirao najznačajnije karakteristike ove dvije kategorije. S obzirom na performanse ovog modela, Reed (1972) je zaključio da je strategija koju su učesnici koristili tokom zadatka kategorizacije lica bila da konstruiraju reprezentaciju prototipa za svaku od dvije kategorije lica i kategorišu testne obrasce u kategoriju koja je povezana sa najsličnijim prototipom. Nadalje, rezultati su ukazali na to da je sličnost određena prema najdiskriminirajućim karakteristikama svake kategorije. ===Modeli primjera=== '''Model generaliziranog konteksta<ref name="Nosofsky, R. M. 1986">Nosofsky, R. M. (1986). Attention, similarity, and the identification–categorization relationship. Journal of experimental psychology: General, 115(1), 39.</ref>''' Medinov i Schafferov (1978) [[kontekstni model]] proširio je Nosofsky (1986) sredinom 1980-ih, što je rezultiralo proizvodnjom modela generaliziranog konteksta (GCM). GCM je uzorni model koji pohranjuje primjere stimulusa kao iscrpne kombinacije karakteristika povezanih sa svakim primjerkom. Pohranjivanjem ovih kombinacija, model uspostavlja kontekste za karakteristike svakog primjera , koje su definirane svim ostalim karakteristikama s kojima se ta karakteristika pojavljuje. GCM izračunava sličnost primjera i stimulusa u dva koraka. Prvo, GCM izračunava [[psihološka udaljenost|psihološku udaljenost]] između uzorka i stimulusa. Ovo se postiže zbrajanjem apsolutnih vrijednosti dimenzijske razlike između uzorka i stimulusa. Naprimjer, pretpostavimo da primjer ima vrijednost 18 na dimenziji X, a stimulus ima vrijednost 42 na dimenziji X; rezultujuća dimenzijska razlika bi bila 24. Kada se procijeni psihološka udaljenost, [[Eksponencijalni raspad|eksponencijalna funkcija raspada]] određuje sličnost primjera i stimulusa, pri čemu udaljenost od 0 rezultira sličnošću od 1 (koja počinje da se eksponencijalno smanjuje kako se udaljenost povećava). Kategorički odgovori se zatim generiraju procjenom sličnosti stimulansa sa uzorcima svake kategorije, pri čemu svaki primjer daje "glas"<ref name="Kruschke, J. K. 2008"/> za svoje kategorije koje varira u snazi na osnovu sličnosti primjerka na stimulans i snagu povezanosti uzora sa kategorijom. Ovo efektivno svakoj kategoriji dodjeljuje vjerovatnoću odabira koja je određena proporcijom glasova koju dobije, a koja se onda može prilagoditi podacima. ===Modeli zasnovani na pravilima=== '''RULEX (Rule-Plus-Exception) Model<ref>Nosofsky, R. M., Palmeri, T. J., & McKinley, S. C. (1994). Rule-plus-exception model of classification learning. Psychological review, 101(1), 53.</ref>''' Dok su jednostavna logička pravila neefikasna u učenju loše definiranih struktura kategorija, neki zagovornici teorije kategorizacije zasnovane na pravilima sugeriraju da se nesavršeno pravilo može koristiti za učenje takvih struktura kategorija ako se izuzeci od tog pravila također pohranjuju i razmatraju. Da bi formalizovali ovaj predlog, Nosofsky i kolege (1994) dizajnirali su model RULEX. RULEX model pokušava da formira stablo odlučivanja<ref>Hunt, E. B., Marin, J., & Stone, P. J. (1966). Experiments in induction.</ref> sastavljena od sekvencijskih testova vrijednosti atributa objekta. Kategorizacija objekta je tada određena ishodom ovih uzastopnih testova. RULEX model traži pravila na sljedeće načine:<ref name="Navarro, D. J. 2005">Navarro, D. J. (2005). Analyzing the RULEX model of category learning. Journal of Mathematical Psychology, 49(4), 259-275.</ref> * '''Tačnost''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa bez greške. * '''Imperfekt''' traži pravilo koje koristi jedan atribut za razlikovanje klasa s nekoliko grešaka * '''Konjunktiv''' traži pravilo koje koristi više atributa za razlikovanje između klasa s nekoliko grešaka. * '''Izuzetak''' traži iznimke od pravila. Metod koji RULEX koristi za obavljanje ovih pretraga je sljedeći:<ref name="Navarro, D. J. 2005"/> Prvo, RULEX pokušava tačnu pretragu. Ako bude uspješan, RULEX će kontinuirano primjenjivati to pravilo sve dok ne dođe do pogrešne klasifikacije. Ako tačna pretraga ne uspije identificirati pravilo, započinje ili nesavršeno ili konjunktivno pretraživanje. Dovoljno, iako nesavršeno, pravilo stečeno tokom jedne od ovih faza pretraživanja će postati trajno implementirano i model RULEX će tada početi tražiti izuzetke. Ako se ne usvoji nijedno pravilo, tada će model pokušati pretraživanje koje nije izvršio u prethodnoj fazi. Ako bude uspješan, RULEX će trajno implementirati pravilo, a zatim započeti pretragu izuzetaka. Ako nijedan od prethodnih metoda pretraživanja nije uspješan, RULEX će po defaultu tražiti samo izuzetke, uprkos nedostatku pridruženog pravila, što je jednako sticanju slučajnog pravila. ===Hibridni modeli=== '''SUSTAIN (nadzirana i nenadzirana [[Stratificirani motor punjenja|stratificirana]] adaptivna inkrementna mreža)<ref name="Love, B. C. 2004">Love, B. C., Medin, D. L., & Gureckis, T. M. (2004). SUSTAIN: a network model of category learning. Psychological review, 111(2), 309.</ref>''' Često je slučaj da se reprezentacije naučenih kategorija razlikuju u zavisnosti od ciljeva učenika,<ref>Barsalou, L. W. (1985). Ideals, central tendency, and frequency of instantiation as determinants of graded structure in categories. Journal of experimental psychology: learning, memory, and cognition, 11(4), 629.</ref> kao i kako se kategorije koriste tokom učenja.<ref name="Markman, A. B. 2003"/> Prema tome, neki istraživači kategorizacije sugerišu da odgovarajući model kategorizacije treba da bude u stanju da uzme u obzir varijabilnost prisutnu u ciljevima učenika, zadaci i strategije.<ref name="Love, B. C. 2004"/> Ovaj prijedlog su realizirali Love i kolege (2004.) kreiranjem SUSTAIN-a, fleksibilnog modela grupiranja koji je sposoban da prihvati i jednostavne i složene probleme kategorizacije kroz inkrementno prilagođavanje na specifičnosti problema. U praksi, SUSTAIN model prvo pretvara perceptivne informacije stimulusa u karakteristike koje su organizovane duž skupa dimenzija. Reprezentativni prostor koji obuhvata ove dimenzije se zatim iskrivljuje (npr. rasteže ili skuplja) kako bi se odrazila važnost svake karakteristike na osnovu inputa iz mehanizma pažnje. Skup klastera (specifičnih instanci grupisanih po sličnosti) povezanih sa različitim kategorijama zatim se takmiče u odgovoru na stimulans, pri čemu se stimulus naknadno dodeljuje klasteru čiji je prostor za predstavljanje najbliži stimulansu. Nepoznatu vrijednost dimenzije stimulusa (npr. oznaka kategorije) tada predviđa pobjednički klaster, koji zauzvrat daje informaciju o odluci o kategorizaciji. Fleksibilnost SUSTAIN modela ostvaruje se putem njegove sposobnosti da koristi i nadgledano i nenadgledano učenje na nivou klastera. Ako SUSTAIN pogrešno predviđa da stimulus pripada određenom klasteru, korektivne povratne informacije (tj. nadgledano učenje) bi signalizirale održivosti da angažuje dodatni klaster koji predstavlja pogrešno klasifikovani stimulus. Stoga bi naknadna izlaganja stimulusu (ili sličnoj alternativi) bila dodijeljena ispravnom klasteru. SUSTAIN će također koristiti nenadgledano učenje za regrutaciju dodatnog klastera ako sličnost između stimulusa i najbližeg klastera ne prelazi prag, pošto model prepoznaje slabu prediktivnu korisnost koja bi rezultirala takvim dodjeljivanjem klastera. SUSTAIN takođe pokazuje fleksibilnost u načinu na koji rješava jednostavne i složene probleme kategorizacije. Iskreno, interna reprezentacija SUSTAIN-a sadrži samo jedan klaster, čime se model naginje prema jednostavnim rješenjima. Kako problemi postaju sve složeniji (npr. zahtijevaju rješenja koja se sastoje od višestrukih dimenzija stimulansa), dodatni klasteri se postepeno regrutuju kako bi SUSTAIN mogao podnijeti porast složenosti. == Društvena kategorizacija == '''Društvena kategorizacija''' sastoji se od stavljanja ljudskih bića u grupe kako bi se identificirali na osnovu različitih kriterija. Kategorizacija je proces koji proučavaju naučnici u kognitivnim naukama, ali se može proučavati i kao društvena aktivnost. Društvena kategorizacija se razlikuje od kategorizacije drugih stvari jer podrazumijeva da ljudi kreiraju kategorije za sebe i druge kao ljudska bića.<ref name=":0"/> Grupe se mogu kreirati na osnovu etničke pripadnosti, zemlje porijekla, vjere, spolnog identiteta, društvene privilegije, ekonomske privilegije, itd. Postoje različiti načini razvrstavanja ljudi prema nečijim shemama. Ljudi pripadaju različitim društvenim grupama zbog svoje etničke pripadnosti, vjere ili starosti.<ref name=":4">Reicher, S, and N Hopkins. “Psychology and the End of History: a Critique and a Proposal for the Psychology of Social Categorization.” Political Psychology, vol. 22, no. 2, 2001, pp. 383–407.</ref> Društvene kategorije zasnovane na dobi, [[rasa|rasi]] i [[spol]]u koriste ljudi kada se susreću s novom osobom. Budući da se neke od ovih kategorija odnose na fizičke osobine, često se koriste automatski kada se ljudi ne poznaju.<ref name=":2">Liberman, Zoe, et al. “The Origins of Social Categorization.” Trends In Cognitive Sciences, vol. 21, no. 7, 2017, pp. 556–568.</ref> Ove kategorije nisu objektivne i zavise od toga kako ljudi vide svijet oko sebe. Oni omogućavaju ljudima da se identifikuju sa sličnim ljudima i da identifikuju ljude koji su različiti. Oni su korisni u formiranju nečijeg identiteta sa ljudima oko sebe. Neko može izgraditi sopstveni identitet identifikujući se u grupi ili odbacivanjem druge grupe.<ref name=":1">Bodenhausen, Galen & Kang, S.K. & Peery, D.. (2012). Social categorization and the perception of social groups. 10.4135/9781446247631.n16.</ref> Društvena kategorizacija je slična drugim vrstama kategorizacije jer ima za cilj da pojednostavi razumijevanje ljudi. Međutim, stvaranje društvenih kategorija podrazumijeva da će se ljudi pozicionirati u odnosu na druge grupe. Hijerarhija u grupnim odnosima može se pojaviti kao rezultat društvene kategorizacije.<ref name=":1"/> Naučnici tvrde da proces kategorizacije počinje u ranoj dobi kada djeca počinju učiti o svijetu i ljudima oko sebe. Djeca uče kako upoznati ljude prema kategorijama na osnovu sličnosti i razlika. Društvene kategorije koje kreiraju odrasli također utiču na njihovo razumijevanje svijeta. Oni uče o društvenim grupama slušajući opće informacije o tim grupama od svojih roditelja. Oni tada mogu razviti predrasude o ljudima kao rezultat ovih općenitosti.<ref name=":2"/> Još jedan aspekt društvene kategorizacije spominju Stephen Reicher i Nick Hopkins i vezan je za političku dominaciju. Oni tvrde da politički lideri koriste društvene kategorije da utiču na političke debate.<ref name=":4"/> === Negativni aspekti === Aktivnost razvrstavanja ljudi prema subjektivnim ili objektivnim kriterijumima može se posmatrati kao negativan proces zbog svoje tendencije da dovede do nasilja iz grupe u drugu.<ref name=":3"/> Zaista, sličnosti okupljaju ljude koji imaju zajedničko osobine, ali razlike između grupa mogu dovesti do tenzija, a zatim i do upotrebe nasilja između tih grupa. Stvaranje društvenih grupa od strane ljudi odgovorno je za hijerarhizaciju odnosa između grupa.<ref name=":3">Tajfel, H. “Social Psychology of Intergroup Relations.” Annual review of psychology, vol. 33, no. 1, 1982, pp. 1–39.</ref> Ovi hijerarhijski odnosi učestvuju u promovisanju stereotipa o ljudima i grupama, ponekad zasnovanih na subjektivnim kriterijumima. Društvene kategorije mogu potaknuti ljude da povezuju stereotipe sa grupama ljudi. Povezivanje stereotipa sa grupom, i ljudima koji pripadaju ovoj grupi, može dovesti do oblika diskriminacije prema ljudima ove grupe.<ref>Hugenberg, Kurt i Galen V. Bodenhausen. “ Ambiguity in Social Categorization: The Role of Prejudice and Facial Affect in Racial Categorization.” Psychological Science, vol. 15, no. 5, 2004, pp.342–345.</ref> Percepcija grupe i stereotipi povezani s njom utiču na društvene odnose i aktivnosti. Neke društvene kategorije imaju veću težinu od drugih u društvu. Naprimjer, u historiji, ai danas, kategorija "[[rasa]]" je jedna od prvih kategorija korištenih za sortiranje ljudi. Međutim, obično se koristi samo nekoliko kategorija rase kao što su "crnci", "bjelci", "azijati" itd. Učestvuje u svođenju mnoštva etničkih grupa na nekoliko kategorija na osnovu uglavnom boje kože ljudi.<ref>Nadine Chaurand. Stéréotypisation. Catégorisation sociale. Dictionnaire historique et critique du racisme, PUF, 10p, 2013. ffhal-00966930</ref> Proces sortiranja ljudi stvara viziju drugog kao 'drugačijeg', što dovodi do dehumanizacije ljudi. Naučnici govore o međugrupnim odnosima uz koncept [[teorija društvenog identiteta]] koji je razvio H. Tajfel.<ref name=":3"/> Zaista, u historiji su mnogi primjeri društvene kategorizacije doveli do oblika dominacije ili nasilja iz dominantne grupe u dominantnu grupu. Periodi kolonizacije su primjeri vremena kada su ljudi iz grupe birali da dominiraju i kontrolišu druge ljude koji pripadaju drugim grupama jer su ih smatrali inferiornima. [[Rasizam]], [[diskriminacija]] i nasilje su posljedice društvene kategorizacije i mogu nastati zbog toga. Kada ljudi vide druge kao drugačije, oni imaju tendenciju da razviju hijerarhijske odnose sa drugim grupama.<ref name=":3"/> == Pogrešna kategorizacija == Ne može biti kategorizacije bez mogućnosti [[pogrešna kategorizacija|pogrešne kategorizacije]].<ref>{{Citation|last=Magidor|first=Ofra|title=Category Mistakes|date=2019|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2019/entries/category-mistakes/|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Fall 2019|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|access-date=17. 1. 2020}}</ref> To do "the right thing with the right ''kind'' of thing.",<ref name="Cohen & Lefebvre 2017">Cohen & Lefebvre 2017</ref> Da biste uradili "pravu stvar sa pravim "tipom" stvari.",<ref name="Cohen & Lefebvre 2017"/> mora postojati i ispravna i pogrešna stvar. Ne samo da kategorija čiji je "sve" član logično vodi do [[Russellov paradoks|Russellovog paradoksa]] ("da li je ili nije član sam po sebi?"), nego bez mogućnosti greške, nema načina da se otkrije ili definiše ono što razlikuje članove kategorije od nečlanova. Primjer odsustva nečlanova je problem [[siromaštvo stimulansa|siromaštva stimulansa]] u učenju jezika od strane djeteta: djeca koja uče [[jezik]] ne čuju ili prave greške u pravilima [[univerzalna gramatika|univerzalne gramatike]] (UG) . Stoga se nikada ne ispravljaju greške u UG. Ipak, dječji [[govor]] je u skladu s pravilima UG, a govornici mogu odmah otkriti da nešto nije u redu ako lingvista (namjerno) generiše izričaj koji krši UG. Stoga govornici mogu kategorizirati šta je UG-kompatibilno i UG-neusaglašeno. Lingvisti su iz ovoga zaključili da pravila UG moraju na neki način biti kodirana u ljudskom mozgu..<ref>Lasnik, H., & Lidz, J. L. (2017). [http://www.socsci.uci.edu/~lpearl/colareadinggroup/readings/LasnikLidz2016_PovStim.pdf The Argument from the Poverty of the Stimulus.]{{Mrtav link}} In: Ian Roberts (ed.) ''The Oxford Handbook of Universal Grammar''.</ref> Međutim, obične kategorije, kao što su "psi", imaju obilje primjera nečlanova (mačke, naprimjer). Tako je moguće naučiti, pokušajem i greškom, uz ispravljanje grešaka, otkriti i definirati šta razlikuje pse od ne-pasa, a samim tim i ispravno ih kategorizirati.<ref>Burt, J. R., Torosdagli, N., Khosravan, N., RaviPrakash, H., Mortazi, A., Tissavirasingham, F., ... & Bagci, U. (2018). [http://www.cs.ucf.edu/~bagci/publications/catsdogs.pdf Deep learning beyond cats and dogs: recent advances in diagnosing breast cancer with deep neural networks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211020175801/http://www.cs.ucf.edu/~bagci/publications/catsdogs.pdf |date=20. 10. 2021 }} ''British Journal of Radiology'', 91(1089), 20170545.</ref> Ova vrsta učenja, nazvana [[učenje s pojačavanjem]] u literaturi o ponašanju i [[učenje pod nadzorom]] u računarskoj literaturi, u osnovi zavisi od mogućnosti greške i ispravljanja grešaka. Pogrešna kategorizacija – primjeri nečlanova kategorije – mora uvijek postojati, ne samo da bi se kategorija učinila naučljivom, već i da bi kategorija uopće postojala i mogla se definisati. == Također pogledajte== * [[Kategorička percepcija]] * [[Klasifikacija (opća teorija)]] * [[Bibliotečka klasifikacija]] * [[Klasifikacija s više oznaka]] * [[Prepoznavanje uzorka]] * [[Statistička klasifikacija]] * [[Problem sa utemljenjem simbola]] * [[Karakterizacija (matematika)]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11725/ To Cognize is to Categorize: Cognition is Categorization] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208075219/http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11725/ |date=8. 2. 2012 }} * [https://web.archive.org/web/20110607231246/http://toolserver.org/~dapete/catgraph/ Wikipedia Categories Visualizer] * [https://web.archive.org/web/20110711213940/http://www.revue-emulations.net/archives/n8/categentretien Interdisciplinary Introduction to Categorization: Interview with Dvora Yanov (political sciences), Amie Thomasson (philosophy) and Thomas Serre (artificial intelligence)] * [https://www.isko.org/cyclo/classification Birger Hjørland. 2017 "Classification"] In ''ISKO Encyclopedia of Knowledge Organization'', eds. Birger Hjørland and Claudio Gnoli. *{{cite EB1911|wstitle=Category|volume=5|pages=508–510|short=1}} {{Filozofija jezika}} [[Kategorija:Spoznaja]] [[Kategorija:Koncepti u epistemologiji]] [[Kategorija:Reprezentacija znanja]] [[Kategorija:Semantika]] 3kii86oxvurzxae8p8lmh37b717h67h 0 493228 3712829 3686492 2025-06-06T20:05:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712829 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaška reprezentacija | država = Izrael | logo = KS Izraela logo.png | FIBA_poredak = {{FIBA svjetski poredak|ISR}} | pridruženi_FIBA = 1939. | FIBA_zona = FIBA Evropa | nacionalni_savez = [[Izraelski košarkaški savez]] | prva_utakmica = {{KOŠ|FIL|1936}} 57–47 {{KOŠ-D|IZR}}<br>([[Helsinki]], Finska; 14. juli 1952) | najveća_pobjeda = {{KOŠ|IZR}} 116–64 {{KOŠ-D|ALB}}<br>([[Granada]], Španija; 26. jun 1992) | najveći_poraz = {{KOŠ|URS|1955}} 90–44 {{KOŠ-D|IZR}}<br>([[Istanbul]], Turska; 24. maj 1959) | selektor = [[Guy Goodes]] | nadimak = {{lang|he|הכחולים-לבנים}}<br>(Plavo-bijeli) | šablon_medalja = | OI_nastupi = 1 | OI_medalje = - | SP_nastupi = 2 | SP_medalje = - | zona_prvenstvo = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]] | zona_nastupi = 30 | zona_medalje = [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|16px]] ''Srebro'': ([[Evropsko prvenstvo u košarci 1979.|1979]]) | zona2_prvenstvo = [[Košarka na Azijskim igrama|Azijske igre]] | zona2_nastupi = 3 | zona2_medalje = [[Datoteka:Gold medal with cup.svg|16px]] ''Zlato'': (1966, 1974)<br>[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|16px]] ''Srebro'': (1970) | d_uzorak_t = _thinsidesonwhite | d_tijelo = 0038b8 | d_šorc = fff | d_uzorak_š = _blue_border | g_uzorak_t = _thinwhitesides | g_tijelo = 0038b8 | g_šorc = 0038b8 | g_uzorak_š = _thinwhitesides }} '''Košarkaška reprezentacija Izraela''' ([[hebrejski jezik|hebrejski]]: נבחרת ישראל בכדורסל) predstavlja [[Izrael]] na međunarodnim [[košarka]]škim takmičenjima i njom upravlja [[Košarkaški savez Izraela]]. Izrael je trenutno na 33. mjestu na [[FIBA svjetski poredak|FIBA svjetskom poretku]]. Izrael se kroz svoju historiju 30 puta kvalifikovao za [[Evropsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]]. Također su imali dva nastupa na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu]] i jedan na [[Košarka na Olimpijskim igrama|Ljetnim olimpijskim igrama]]. Izrael je takođe učestvovao na [[Košarka na Azijskim igrama|Azijskim igrama]] od 1966. do 1974. Najveći uspjeh koji je Izrael do sada imao na međunarodnoj sceni je da su završili kao drugoplasirani na [[Evropsko prvenstvo u košarci 1979.|EuroBasketu 1979]]., kao i osvajanje dvije zlatne medalje (1966., 1974.) i jedni srebrnu medalju (1970) na Azijskim igrama. ==Ekipa== ===Trenutna ekipa=== Sastav za [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|EuroBasket 2022]].<ref>{{cite news|title=נקבע סגל נבחרת ישראל ליורובאסקט|url=https://ibasketball.co.il/%d7%a0%d7%a7%d7%91%d7%a2-%d7%a1%d7%92%d7%9c-%d7%a0%d7%91%d7%97%d7%a8%d7%aa-%d7%99%d7%a9%d7%a8%d7%90%d7%9c-%d7%9c%d7%99%d7%95%d7%a8%d7%95%d7%91%d7%90%d7%a1%d7%a7%d7%98/|access-date=29. 8. 2022|work=ibasketball.co.il|date=29. 8. 2022|language=Hebrew|archive-date=20. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920173357/https://ibasketball.co.il/%D7%A0%D7%A7%D7%91%D7%A2-%D7%A1%D7%92%D7%9C-%D7%A0%D7%91%D7%97%D7%A8%D7%AA-%D7%99%D7%A9%D7%A8%D7%90%D7%9C-%D7%9C%D7%99%D7%95%D7%A8%D7%95%D7%91%D7%90%D7%A1%D7%A7%D7%98/|url-status=dead}}</ref> {{FIBA roster header |team=košarkaške reprezentacije Izraela |color1 = White| bg1 = #0038b8| color2 = White| bg2 = #0038b8}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 4 | nat = IZR | name = Roman Sorkin | pos = C | m = 2.08 | year = 1996 | month = 8 | date = 11 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]]}} {{FIBA player|df=y| num = 7 | nat = AND | name = Gal Mekel | note = C | pos = PG | m = 1.90 | year = 1988 | month = 3 | date = 4 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[BC Andorra|Andorra]]}} {{FIBA player|df=y| num = 8 | nat = USA | name = Deni Avdija | pos = G | m = 2.03 | year = 2001 | month = 1 | date = 3 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | club = Washington Wizards}} {{FIBA player|df=y| num = 10 | nat = IZR | name = Guy Pnini | pos = SF | m = 2.01 | year = 1983 | month = 9 | date = 4 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]]}} {{FIBA player|df=y| num = 11 | nat = SRB | name = Yam Madar | pos = G | m = 1.90 | year = 2000 | month = 12 | date = 21 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[KK Partizan|Partizan]]}} {{FIBA player|df=y| num = 12 | nat = IZR | name = Rafi Menco | pos = SF | m = 1.98 | year = 1994 | month = 3 | date = 5 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]]}} {{FIBA player|df=y| num = 15 | nat = IZR | name = Jake Cohen | pos = C | m = 2.06 | year = 1990 | month = 12 | date = 25 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]]}} {{FIBA player|df=y| num = 20 | nat = IZR | name = Idan Zalmanson | pos = C | m = 2.06 | year = 1995 | month = 4 | date = 18 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]]}} {{FIBA player|df=y| num = 30 | nat = IZR | name = Nimrod Levi | pos = SF | m = 2.06 | year = 1995 | month = 3 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | club = Hapoel Galil Elyon}} {{FIBA player|df=y| num = 41 | nat = IZR | name = Tomer Ginat | pos = PF | m = 2.03 | year = 1994 | month = 11 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19| clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]]}} {{FIBA player|df=y| num = 45 | nat = GER | name = Tamir Blatt | pos = PG | m = 1.90 | year = 1997 | month = 5 | date = 4 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | club = Alba Berlin}} {{FIBA player|df=y| num = 50 | nat = GER | name = Yovel Zoosman | pos = SG | m = 1.99 | year = 1998 | month = 5 | date = 12 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | club = Alba Berlin}} {{FIBA roster footer | head_coach = *{{flagicon|IZR}} [[Guy Goodes]]<ref>{{cite news|title=Team Roster: Israel|url=https://reports.eurobasket.basketball/EuroBasket%202022/Roster_ISR.PDF|access-date=1. 9. 2022|work=fiba.basketball|date=1. 9. 2022|archive-date=9. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220909174010/https://reports.eurobasket.basketball/EuroBasket%202022/Roster_ISR.PDF|url-status=dead}}</ref> | asst_coach= *{{flagicon|IZR}} [[Dror Cohen]] *{{flagicon|IZR}} Nadav Zilberstein |otherlegend= * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 19. septembar 2022. }} ===Postava=== {{basketball depth chart | line_color = 0038b8 | alt_color = FFF | starter_c = Roman Sorkin | starter_pf = Tomer Ginat | starter_sf = Deni Avdija | starter_sg = Yam Madar | starter_pg = Tamir Blatt | bench 1_c = Jake Cohen | bench 1_pf = Nimrod Levi | bench 1_sf = Rafi Menco | bench 1_sg = Yovel Zoosman | bench 1_pg = Gal Mekel | bench 2_c = Idan Zalmanson | bench 2_pf = | bench 2_sf = Guy Pnini | bench 2_sg = | bench 2_pg = | bench 3_c = | bench 3_pf = | bench 3_sf = | bench 3_sg = | bench 3_pg = | bench 4_c = | bench 4_pf = | bench 4_sf = | bench 4_sg = | bench 4_pg = }} ===Važniji igrači=== Trenutni važniji igrači koji su igrali za reprezentaciju: {{FIBA roster header |team= |color1 = White| bg1 = #0038b8| color2 = White| bg2 = #0038b8}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Adam Ariel | pos = GF | m = 1.92 | year = 1994 | month = 12 | date = 10 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Oz Blayzer | pos = F | m = 2.00 | year = 1992 | month = 12 | date = 29 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Jerusalem B.C.|Hapoel Jerusalem]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Ben Carter | dab = basketball | pos = PF | m = 2.06 | year = 1994 | month = 8 | date = 22 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Hapoel Eilat]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Gabriel Chachashvili | pos = C | m = 2.09 | year = 1999 | month = 12 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Galil Elyon]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = T. J. Cline | pos = F | m = 2.06 | year = 1994 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[BC Andorra|Andorra]]}}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Shawn Dawson | pos = G/F | m = 1.98 | year = 1993 | month = 12 | date = 12 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Holon B.C.|Hapoel Holon]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = John DiBartolomeo | pos = G | m = 1.83 | year = 1991 | month = 6 | date = 20 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Noam Dovrat | pos = G | m = 1.94 | year = 2002 | month = 7 | date = 16 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Jerusalem B.C.|Hapoel Jerusalem]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Golan Gutt | pos = G | m = 1.95 | year = 1994 | month = 11 | date = 7 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Ironi Ness Ziona B.C.|Ironi Ness Ziona]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = TUR | name = Max Heidegger | pos = G | m = 1.91 | year = 1997 | month = 6 | date = 5 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Merkezefendi Belediyesi Denizli Basket|Denizli]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = | name = Richard Howell | dab = basketball | pos = FC | m = 2.03 | year = 1990 | month = 8 | date = 26 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = }} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Egor Koulechov | pos = GF | m = 1.96 | year = 1994 | month = 11 | date = 5 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Be'er Sheva B.C.|Hapoel Be'er Sheva]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = KIN | name = T. J. Leaf | pos = PF | m = 2.08 | year = 1997 | month = 4 | date = 30 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Guangzhou Loong Lions]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Raviv Limonad | pos = G | m = 1.91 | year = 1984 | month = 8 | date = 26 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Ironi Nes Ziona B.C.|Ironi Nes Ziona]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Yogev Ohayon | pos = PG | m = 1.89 | year = 1987 | month = 4 | date = 24 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Holon B.C.|Hapoel Holon]]}}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Itay Segev | pos = F/C | m = 2.04 | year = 1995 | month = 6 | date = 15 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Jerusalem B.C.|Hapoel Jerusalem]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Bar Timor | pos = PG | m = 1.90 | year = 1992 | month = 3 | date = 2 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = | name = Alex Tyus | pos = C | m = 2.03 | year = 1988 | month = 1 | date = 8 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = }} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Spencer Weisz | pos = G/F | m = 1.93 | year = 1995 | month = 5 | date = 31 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Hapoel Haifa B.C.|Hapoel Haifa]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = IZR | name = Yiftach Ziv | pos = PG | m = 1.91 | year = 1995 | month = 7 | date = 9 | compyear = 2022 | compmonth = 9 | compdate = 19 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]]}} |} <!--end list of players--> |valign="top" | ; Legend: *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 19. septembar 2022. |} ==Selektori kroz historiju== {{columns-list|colwidth=22em| *{{flagicon|USA}} [[Tubby Raskin|Morris “Tubby” Raskin]] (1952) *{{flagicon|IZR}} Jacob Saltiel (1953–1954) *{{flagicon|USA}} [[Elmer Ripley]] (1956–1957) *{{flagicon|IZR}} [[Eliahu Amiel]] (1958–1959) *{{flagicon|USA}} [[Mickey Fisher (košarka)|Mickey Fisher]] (1960) *{{flagicon|IZR}} [[Yehoshua Rozin]] (1961–1964) *{{flagicon|IZR}} [[Shimon Shelah]] (1965–1971) *{{flagicon|USA}} [[Doyle Parrack]] (1972–1973) *{{flagicon|IZR}} [[Albert Hemmo|Avraham Hemmo]] (1973–1976) *{{flagicon|IZR}} [[Ralph Klein (košarka )|Ralph Klein]] (1977–1983) *{{flagicon|IZR}} [[Arie Maliniak]] (1983–1984) *{{flagicon|IZR}} [[Zvi Sherf]] (1984–1987) *{{flagicon|IZR}} [[Moshe Weinkrantz]] (1988) *{{flagicon|IZR}} [[Ralph Klein (košarka)|Ralph Klein]] (1988–1990) *{{flagicon|IZR}} [[Zvi Sherf]] (1991–1997) *{{flagicon|IZR}} [[Muli Katzurin]] (1997–2004) *{{flagicon|IZR}} [[Zvi Sherf]] (2005–2009) *{{flagicon|IZR}} [[Arik Shivek]] (2010–2014) *{{flagicon|IZR}} [[Erez Edelstein]] (2014–2017) *{{flagicon|IZR}} [[Oded Kattash]] (2017–2021) *{{flagicon|IZR}} [[Guy Goodes]] (2021–) }} ==Oprema== ===Proizvođač=== 2015: [[Peak Sport Products|Peak]]<ref name="kit">[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_306.html Israel | EuroBasket 2015 - PHOTO GALLERY] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905074748/http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_306.html |date=5. 9. 2015 }}, eurobasket2015.org, Retrieved 12 May 2016.</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://ibasketball.co.il/ Službeni sajt] *[http://www.fiba.basketball/federation/Israel Izrael] na sajtu FIBA-e *[http://www.eurobasket.com/Israel/basketball-National-Team.asp Izrael] na ''Eurobasket.com'' *[http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp//tid/306/_//teams.html Košarkaški rekordi Izrael] na FIBA Archive {{Evropske košarkaške reprezentacije}} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|Izrael]] [[Kategorija:Košarka u Izraelu]] [[Kategorija:Izraelske reprezentacije|Košarka]] fz9i3cex8vnad1tlfmny7c7c3ouasdt 0 494051 3712848 3632994 2025-06-06T21:10:42Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|1|1 */ 3712848 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Dolazak sjenke | naziv_originala = The Shadow Rising | prijevod = | slika = | opis_slike = | autor = [[Robert Jordan]] | ilustrator = [[Darrell K. Sweet]] | dizajn korica = | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | žanr = [[Fantastika]] | vrsta_djela = [[roman]] | izdavač = Tor Books (USA) | datum_izdanja = 15. septembar 1992. | vrsta_korica = | broj_stranica = 1.007 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = Svijet Točka vremena | glavni_lik = Rand'al'tor | vrhunac = | teme = {{ISBN|0-312-85140-5}} | isbn = }} {{točak_vremena_serijal}} '''''Dolazak sjenke''''' ({{jez-en|The Shadow Rising)}} je [[Fantastika|fantastični]] roman američkog autora [[Robert Jordan|Roberta Jordana]], četvrta knjiga u njegovoj seriji [[Točak vremena]]. Objavio ju je Tor Books i izašao 15. septembra 1992. Neskraćenu audio knjigu čitaju Michael Kramer i Kate Reading. Sa 393.823 riječi, Dolazak sjenke je najduža knjiga [[Točak vremena|Točka vremena]] iako ima manje stranica od [[Gospodar haosa|Gospodara haosa]]. Dolazak sjenke se sastoji od 58 poglavlja. To je jedina knjiga u glavnoj sekvenci [[Točak vremena|Točka vremena]] koja ne sadrži prolog. == Sažetak radnje == Rand al'Thor je upravo preuzeo kristalni mač Callandora da bi dokazao da je Ponovorođeni Zmaj. Prilazi mu Lanfear, koji mu govori o planovima Izgubljenih. Međutim, na tvrđavu poznatu kao Kamen suza jurišaju Troloci i Fadesi, koje je poslao drugi Izgubljeni (Sammael), dok treća, Semirhage, šalje svoje sljedbenike u Kamen, da se suprotstave Sammaelovim snagama. U odbrani, Rand koristi Callandora da stvori oluju koja ubija sve Troloke i Fadeove. Rand tada odlučuje da mora otputovati u Aijelsku pustaru ({{jez-en|Aiel Waste)}}, kako bi bio priznat kao prorečeni vođa Aijela. Prije odlaska, Rand, Mat Cauthon i Moiraine Damodred posjećuju ter'angreal koji im omogućava da razgovaraju s misterioznom zmijolikom rasom zvanom Aelfinn, koja naizgled zna odgovor na svako pitanje. Mat od njih saznaje da mora otići u Rhuidean ili umrijeti, kao i da mu je suđeno da se oženi nekom ženom zvanom "Kćerka devet mjeseci". Egwene al'Vere i Aiel Aviendha su također pozvani u Aijelsku pustaru, Egwene da nauči hodanje u snovima i Aviendha da postane Mudra. Dakle, Rand, Mat, Moiraine, Egwene i Aviendha svi putuju u Aijelsku pustaru. Drugi likovi u Kamenu suza također saznaju da moraju putovati negdje drugdje. Perrin Aybara čuje za nevolje u The Two Rivers, svojoj rodnoj regiji, i vraća se tamo, u pratnji Faile Bashere i Loial. Elayne Trakand, Nynaeve al'Meara i Thom Merrilin odlaze u Tarabon u lov na Crnog Ajaha. Konačno, Min Farshaw stiže u Tar Valon da se javi Amyrlin Siuan Sanche. Dakle, Dolazak sjenke prati četiri grupe likova u četiri zapleta. === Aijelska pustara === Rand koristi kamen portal za transport Mata, Egwene, Moiraine i Aijela od Kamena suza do Aijelske pustare, a susreću ih Taardad i Shaido Aiel. Moiraine, Aviendha, Mat i Rand ulaze u legendarni, zabranjeni grad pustoši, Rhuidean; gde svaki ulazi u ter'angreal. Dok je unutar svog ter'angreala, Rand proživljava dijelove života svojih predaka (prije i poslije Sloma) i otkriva da su Aijeli nekada bili pacifisti koji su služili [[Aes Sedai]]. Privrženost pacifizmu i dalje živi u Tinkersima, dok su drugi poznati kao 'Jenn Aiel' prenijeli veliku kolekciju angreala, sa'angreala i ter'angreala u Rhuidean. Rand izlazi iz ter'angreala sa zmajevim oznakama na obje ruke; dokaz da je on Car'a'carn: 'Šef poglavica' Aijela. Mat ulazi u svoj ter'angreal (sličan onom koji je prethodno uneo u Kamen) tražeći više odgovora od 'Aelfinna'. Umjesto toga, Mat susreće lisičjeg 'Eelfinna' koji se cjenkaju za poklone umjesto da odgovaraju na pitanja. Mat u neznanju od njih traži nekoliko darova: tečno poznavanje Starog jezika, sjećanja na vlastite pretke, koplje zvano ashandarei i medaljon ter'angreal koji štiti od Jedine Moći. Nakon toga Rand pronalazi Mata kako je obješen na Drvetu života (cijena za poklone koje je dobio). Nakon što ga je Rand oživio, Mat oblači crni šal kako bi sakrio ožiljke oko vrata. Moiraine posjećuje ter'angreal sa tri obruča koji koriste Mudre, stičući ograničeno znanje o budućnosti. Mudre daju zadatak Aviendhi da podučava Randa Aijelskim običajima dok putuju u Cold Rocks Hold. Na putu ih susreću mračni prijatelji i Izgubljeni prerušeni u trgovce. Nakon dolaska u Al'cair Dal, i Rand al'Thor i Couladin iz Shaido Aiela tvrde da su mesija 'Onaj koji dolazi sa zorom'. Da bi potvrdio svoju tvrdnju, Rand otkriva tajnu istoriju Aijela tokom Doba legendi, ali to izaziva pometnju među Aijelima. Rand sprečava nerede koristeći One Power i priziva oluju u Aijelsku pustaru. Napušteni Asmodeanci koriste trenutnu borbu među Aijelima kao pokriće da traže ter'angrealske pristupne ključeve Choedan Kalu (najmoćnijem sa'angrealu ikada stvorenom). Rand juri Asmodeana do Rhuideana gdje oboje istovremeno hvataju pristupni ključ. Iznenadni napon energije omogućava Randu da prekine Asmodeanovu vezu sa Mračnim (što označava Asmodeana kao izdajnika ostatka Mračnih prijatelja). Asmodean nevoljko popušta da nauči Randa kako da kanališe One Power nakon što ga Lanfear primora ometajući Asmodeanov pristup One Power. Rand se vraća u Al'cair Dal i otkriva da ga većina Aijela sada priznaje kao Car'a'carna. === Two Rivers === Padan Fain tjera Djecu svjetlosti na dvije rijeke da se osvete Randu. Sjena koristi Slayera, misterioznog i moćnog agenta, s velikim brojem Troloka da ubije Faina; ugrožavajući Two Rivers. Perinov povratak kući je prekinut tragedijom kada sazna da su Troloci ubili njegovu porodicu. Perrin okuplja nove saveznike; Verin Mathwin, Alanna Mosvani, Aes Sedai u potrazi za potencijalnim učenicima i Tinker Aram (koji je napustio pacifizam svog naroda) za borbu protiv Troloka. Kasnije se otkriva da je zapravo Fain taj koji je ubio Perrinovu porodicu. Uz pomoć Tam al'Thora (Randovog usvojitelja) i Abella Cauthona (Matovog oca), Perrin regrutuje ljude Two Riversa da se bore za sebe. Perrin vodi Two Rivers protiv Troloka i zarađuje nadimke 'Lord Perrin' i 'Perrin Zlatooki'. Prije obračuna s Trolocima, Perrin se udaje za Faile i daje joj zadatak da otputuje u Caemlyn i zamoli kraljicu Morgase da pozajmi vojnike u njihovoj borbi. Djeca svetlosti, predvođena Dainom Bornhaldom, miješaju se i zahtevaju Perinovo hapšenje kako bi mu sudili za ubistva drugih White Cloth. Perrin pristaje da se preda, ako se Djeca budu borila uz Two Rivers kada Troloci napadnu. Slayer ubija vukove u Tel'aran'rhiodu, ali se povlači kada ga Perrin napadne i porazi. Uprkos gubitku Perrina, Troloci su poraženi od strane snaga Two Rivers. Djeca svjetlosti su odbacila svoj dogovor (i prekinula bitku sa Trolocima), pa Perrin i narod Two Rivers prisiljavaju Djecu da odu. Pošto su mu planovi uništeni, Fain odlazi u Bijelu kulu. === Tanchico u Tarabonu === Nynaeve i Elayne, zajedno s Thomom Merrilinom i Juilin Sandar, Morski narod odvodi u Tanchico, koji otkriva vlastita proročanstva o Randu. Upoznaju Baylea Domona i Seanchan Egeanin i susreću Moghedien i Crnog Ajaha. Otkrivaju da je cilj neprijatelja muški a'dam, koji se čuva u privatnoj kolekciji Panarch Amathere, koju planiraju koristiti za kontrolu Rand-a. Nynaeve i Elayne spašavaju Amatheru od Crnog Ajaha i uzimaju a'dam i pečat na zatvoru Mračnog iz njene palače. U ovom trenutku, Moghedien ih napada i lično se bori sa Nynaeve, otkrivajući da su otprilike jednaki u moći. Nynaeve pobjeđuje Moghedien i štiti je, ali je Crni Ajah omete sa ter'angrealom koji stvara vatru, puštajući Moghedien da pobjegne. Konačno, šalju Domona i Egeanina da unište a'dam. === Bijela kula === Min nastavlja javljati Amyrlin i pokušava izbjeći sumnju uzimajući masku Elmindrede, vrtoglave, praznoglave žene. Međutim, ona se nađe uhvaćena u državnom udaru: Elaida i njene pristalice svrgaju Siuan i Leane Sharif, njenog Čuvara hronika, jer su potajno pomagale Randu. Siuan i Leane su obje 'Stilled' (njihova sposobnost da kanaliziraju One Power je uklonjena) i Elaida postaje sljedeći Amyrlin. Min oslobađa Siuan i Leane, a njima u bijegu pomaže Gawyn Trakand. Logain Ablar, bivši Lažni Zmaj koji je bio "Gentled" (muški ekvivalent 'Stilling-a') pridružuje se njihovom bijegu iz Bijele kule. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{wikiquote|The Wheel of Time}} * [https://web.archive.org/web/20010417102558/http://hem.passagen.se/kjnoren/jordan/tsr.html More detailed summaries of each chapter] * [http://www.encyclopaedia-wot.org/books/tsr/index.html Even more detailed summaries of each chapter from http://www.encyclopaedia-wot.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190524185531/http://encyclopaedia-wot.org/books/tsr/index.html |date=24. 5. 2019 }} * {{ISBN|0-312-85431-5}} (hardcover) * {{ISBN|0-8125-1373-8}} (paperback) * {{ISBN|1-59397-535-X}} (audio CD) {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Knjige Točka vremena]] [[Kategorija:Romani iz 1992.]] [[Kategorija:Knjige Roberta Jordana]] 731pc0rxpe5gkgart4s2f4bj142z858 0 494401 3712906 3524133 2025-06-07T03:36:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712906 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Giuseppe Mango | slika = Mango a Sanremo 1985.jpg | slika_veličina = | opis = | background = solo_izvođač | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{Datum rođenja |1954|11|6}} | mjesto_rođenja = [[Lagonegro]], [[Italija]] | porijeklo = | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2014|12|8|1954|11|6}} | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-rok]], Svjetska muzika | zanimanje = Muzičar, pjevač, tekstopisac | instrument = Vojal, piano, klavijature, gitara | karijera = 1976–2014 | izdavač = | povezani_umjetnici = | web_stranica = }} '''Mango''', umetničko ime Giuseppe Mango (6. novembar 1954 – 8. decembar 2014), bio je italijanski tekstopisac i muzičar. Bio je poznat po svom stilu koji spaja pop, rok, folk, svjetsku muziku i po svom širokom vokalnom rasponu. Najpoznatiji je po pjesmi "Oro", sa njegovog albuma ''Odissea'' iz 1986. godine. Ostali hitovi uključuju "Lei verrà", "Mediterraneo", "Bella d'estate", "Amore per te", "Come Monnalisa", "Nella mia città" i "La rondine". Manga je italijanski muzički autor Mario Luzzatto Fegiz definisao kao "autentičan inovator italijanske pop muzike"<ref>{{cite web|url=http://www.corriere.it/spettacoli/14_dicembre_08/mango-morto-voce-divenuta-strumento-innovatore-musica-leggera-9016ab1a-7ed4-11e4-bf8b-faa9d359f85b.shtml|title=Mango, la voce divenuta strumento che ha rinnovato la musica leggera|work=Corriere della Sera|language=it|access-date=20. 12. 2014|author=Mario Luzzatto Fegiz}}</ref>, a Allmusic ga smatra "italijanskim inovatorom fuzije rocka".<ref name="Allmusic">{{cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/mango-mn0000672264/biography|title=Mango – Biography|publisher=AllMusic|access-date=29. 12. 2014|author=Evan C. Gutierrez}}</ref> Pisao je pjesme za italijanske umjetnike kao što su [[Patty Pravo]], [[Loredana Bertè]], [[Andrea Bocelli]], Mietta. Dio njegovog repertoara izveli su italijanski i strani muzičari, uključujući [[Mina (pjevačica)|Mina]], [[Mia Martini|Miu Martini]], [[Leo Sayer|Lea Sayera]], [[Hélène Ségara]] i [[Eleftheria Arvanitaki]]. == Biografija == === Početak i rana karijera === Mango je rođen u [[Lagonegro|Lagonegru]], pokrajina [[Potenza]]. Odrastao je slušajući uglavnom soul i [[hard rock]] muziku, a njegovi omiljeni muzičari su bili [[Aretha Franklin]], [[Led Zeppelin]], [[Deep Purple]] i [[Peter Gabriel]]. Svoju muzičku aktivnost započeo je kao tinejdžer, svirajući u cover bendu sa svojim starijim bratom Micheleom. Mango se u to vrijeme nije bavio italijanskom muzikom, navodeći da je izvodio samo neke pjesme Lucia Battistija.<ref>{{cite web|url=http://www.repubblica.it/spettacoli/musica/2014/05/26/news/mango-87285275/|title=L'amore è invisibile", il nuovo Mango. "U2, Sting, De André... canto quello che mi piace|work=la Repubblica|language=it|access-date=16. 12. 2014|author=Ernesto Assante}}</ref> Počeo je da studira sociologiju na Univerzitetu u Salernu, ali je napustio studij nakon što je odlučio da se preseli u Rim pokušavajući da uđe u muzički biznis. Godine 1976 Mango je snimio svoj prvi album, ''La mia ragazza è un gran caldo''.<ref>[http://www.repubblica.it/spettacoli/musica/2014/12/08/news/infarto_dopo_il_concerto_morto_il_cantante_mango-102371722 Notice of death of Pino Mango], ''la Repubblica''. Retrieved 9. 12. 2014.</ref> Dvije pjesme sa albuma, "Per te che mi apri l'universo" i "Tu pioggia io mattino", privukle su pažnju [[Patty Pravo]], koja ih je stavila na album ''Tanto'' (1976), ali naslov druge pjesme je promijenjeno u "Per amarti d'amore". [[Mia Martini]] je takođe voljela Mangovu muziku i obradila je pesmu "Se mi sfiori" na albumu ''Che vuoi che sia... se t'ho aspettato tanto'' (1976). Objavio je i druge ploče poput ''Arlecchino'' (1979) i ''È pericoloso sporgersi'' (1982). Njegova prva tri rada nisu izazvala medijsku pažnju, što je natjeralo Manga da napusti muzičku karijeru, ali je zbog susreta sa tekstopiscem [[Mogolo]]m promijenio mišljenje. === Proboj i uspjeh === Njegov proboj dolazi 1985. godine sa albumom ''Australia'', sa kojeg je Mango izveo singl "Il viaggio" na muzičkom festivalu u [[Sanremo|Sanremu]] iste godine. Godine 1986 izdaje ''Odissea'', što je bila prekretnica u njegovoj karijeri i sadrži neke od njegovih najpoznatijih pjesama, "Lei verrà" i "Oro". Na albumu je ostvarena saradnja [[Briana Augera]] na klavijaturama. ''Adesso'' iz 1987. uključuje uspješan singl "Bella d'estate", koji je napisao zajedno s [[Lucia Dalla|Luciom Dalla]]. Ostale zapažene ploče su ''Sirtaki'' (1990) iz kojih su izvučeni poznati singlovi poput naslovne pjesme "Nella mia città" i "Come Monna Lisa", te Come l'acqua (1992), poznat po pjesmi "Mediterraneo". Album je uključivao muzičare kao što su bubnjar [[Manu Katché]] i basista [[Pino Palladino]].<ref>{{cite web|url=http://www.manu-katche.com/contributions.htm?page=8|title=Manu Katché: discography|publisher=manu-katche.com|access-date=19. 12. 2014}}</ref> Otprilike u to vrijeme, Mango je snimio i tri albuma na španskom: ''Ahora'' (1987), ''Hierro y Fuego'' (1988) i špansku verziju ''Sirtakija'' (1991). Dana 30. 4. 1988 singl "Flor de Verano", španska verzija "Bella d'estate" iz Ahore, dostigao je prvo mjesto na španskom Los 40 Principales.<ref>{{cite web|url=http://los40.com/lista40/cuando_naciste/19880430|title=Número 1 de 30/04/1988|publisher=los40.com|language=es|access-date=13. 12. 2014|archive-date=23. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141223123632/http://los40.com/lista40/cuando_naciste/19880430|url-status=dead}}</ref> Mango je učestvovao na muzičkom festivalu u [[Sanremo|Sanremu]] 1995. godine sa pjesmom "Dove vai", uz pratnju svjetskog muzičara [[Ajub Ogada|Ajuba Ogade]]. ''Credo'' (1997) sadrži singl "Luce" koji je Mango izveo zajedno sa [[Zenîmo]]m na muzičkom festivalu u [[Sanremo|Sanremu]] 1998.; engleska verzija pjesme pod nazivom "Light" uključena je u reizdanje 1998. godine. Na ploči su svirali gitarista [[David Rhodes]] i bubnjar [[Simple Minds]]a [[Mel Gaynor]].<ref>{{cite web|url=http://discografia.dds.it/scheda_titolo.php?idt=7447|title=Credo|publisher=discografia.dds.it|language=it|access-date=21. 1. 2014}}</ref> Pjesma "Amore per te", sa albuma ''Visto così'' (1999), korištena je kao italijanska tema telenovele ''El Privilegio de Amar''.<ref>{{cite web|url=http://www.telenovelasmania.it/telenovelas_liberadiamare_curiosit%C3%A0.html|title=Libera di amare|publisher=telenovelasmania.it|language=it|access-date=13. 12. 2014}}</ref> Godine 2004 izdao je Ti Porto u [[Afrika|Africi]], koji je postao dvostruko platinasti. Njegovo posljednje djelo je ''La terra degli aquiloni'', objavljeno 2011. Na albumu je bila obrada pjesme "Volver" Carlosa Gardela. === Smrt === Uveče 7. 12. 2014. Mango je doživio srčani udar tokom koncerta u Policorou, provincija Matera. Dok je izvodio pjesmu "Oro", podigao je ruku i rekao publici "izvinite me" na italijanskom. Zatim je ponovo podigao ruku i srušio se. Mango je skinut sa bine, a ostatak koncerta je otkazan. Umro je prije nego što je stigao u bolnicu u ranim satima sljedećeg dana. Imao je 60 godina. Dana 9. 12. 2014, njegovom starijem bratu Đovaniju pozlilo je tokom bdenja i preminuo je u bolnici, u 75 godini života. Vjeruje se da je takođe umro od srčanog udara.<ref>{{cite web|url=http://www.thelocal.it/20141209/italian-star-mango-bows-out-on-stage|title=Mango's brother dies a day after star's death|date=9. 12. 2014|publisher=thelocal.it|access-date=14. 12. 2014}}</ref> === Lični život === Vrlo uzdržana osoba koja se rijetko pojavljivala u masovnim medijima, Mango je bio oženjen Laurom Valente, poznatom kao pjevačica u pop bendu [[Matia Bazar]]. Iz njihovog braka rođeno je dvoje djece: Filippo (rođ. 1995.) i Angelina (rođ. 1999.). Oboje su sarađivali sa svojim ocem, Filipo kao bubnjar i Angelina kao pjevačica.<ref>{{cite web|url=http://www.vanityfair.it/people/italia/14/12/08/mango-morto-infarto-concerto-foto-condoglianze-vip-social|title=Buon viaggio, Mango|publisher=vanityfair.it|language=it|access-date=1. 2. 2015}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rockol.it/news-248785/mango-la-terra-degli-aquiloni-le-canzoni-devono-arrivare-agli-occhi|title=Mango, La terra degli aquiloni: "Le canzoni devono arrivare agli occhi"|publisher=rockrol.it|language=it|access-date=9. 5. 2019}}</ref> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''La mia ragazza è un gran caldo'' (1976) * ''Arlecchino'' (1979) * ''È pericoloso sporgersi'' (1982) * ''Australia'' (1985) * ''Odissea'' (1986) * ''Adesso'' (1987) * ''Inseguendo l’aquila'' (1988) * ''Sirtaki'' (1990) * ''Come l'acqua'' (1992) * ''L'Oro Di Mango'' (1993) * ''Mango'' (1994) * ''Credo'' (1997) * ''Disincanto'' (2002) * ''Ti porto in Africa'' (2004) * ''Ti amo così'' (2005) * ''L’albero delle fate'' (2007) * ''La terra degli aquiloni'' (2011) === Albumi uživo === * ''Dove vai'' (1995) * ''Gli amori son finestre'' (2009) === Kompilacije === * ''Visto così'' (1999) * ''Tutto Mango: oro e platino'' (2006) === Albumi snimljeni na španskom === * ''Ahora'' (1987) * ''Hierro y Fuego'' (1988) * ''Sirtaki'' (1991) == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mango.it/ Zvanična web stranica] [[Kategorija:Italijanski pjevači]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Umrli 2014.]] hkitag5beyv7crzdvmyxns6ux6gn4l2 0 495114 3712900 3546294 2025-06-07T02:46:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712900 wikitext text/x-wiki   '''Makemake''' {{Refn|Izgovara se kao četiri sloga, sa naglaskom na a. Vrijednosti samoglasnika variraju;|group=lower-alpha}} ([[Oznake malih planeta|oznaka manje planete]] '''136472 Makemake''') je [[patuljasta planeta]] i &#x2013; ovisno o tome kako su definisani &#x2013; drugi po veličini objekt [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] u [[Klasični Kuiperov pojas|klasičnoj populaciji]], sa prečnikom približno 60% od [[Pluton|Plutona]].<ref>{{Cite journal|last=Lim|first=T. L.|last2=Stansberry|first2=J.|last3=Müller|first3=T. G.|last4=Mueller|first4=M.|last5=Lellouch|first5=E.|last6=Kiss|first6=C.|last7=Santos-Sanz|first7=P.|last8=Vilenius|first8=E.|last9=Protopapa|first9=S.|date=2010-07-01|title=“TNOs are Cool”: A survey of the trans-Neptunian region - III. Thermophysical properties of 90482 Orcus and 136472 Makemake|url=https://www.aanda.org/articles/aa/abs/2010/10/aa14701-10/aa14701-10.html|journal=Astronomy & Astrophysics|language=en|volume=518|pages=L148|doi=10.1051/0004-6361/201014701|issn=0004-6361}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.iau.org/news/pressreleases/detail/iau0806/|title=International Astronomical Union {{!}} IAU|website=www.iau.org|access-date=2022-12-20|archive-date=16. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190616154815/https://www.iau.org/news/pressreleases/detail/iau0806/|url-status=dead}}</ref> Ima [[S/2015 (136472) 1|jedan poznati satelit]]. Njegova izuzetno niska prosječna temperatura, oko -230 °C znači da je njegova površina prekrivena [[Metan|metanom]], [[etan]]om i eventualno [[Čvrsti azot|azotnim ledom]]. Makemake je otkriven 31. marta 2005. godine od strane tima predvođenog [[Michael E. Brown|Michaelom E. Brownom]], a objavljen je 29. jula 2005. godine. Prvobitno je bila poznata kao '''{{Mp|2005 FY|9}}''', a kasnije je dobila broj male planete 136472. U julu 2008. godine dobila je ime po [[Makemake (božanstvo)|Makemakeu]], božanstvu tvorcu u [[Rapa Nui mitologija|Rapa Nui mitologiji]] [[Uskršnje ostrvo|Uskršnjeg ostrva]], sa očekivanjem [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] (IAU) da će se pokazati kao patuljasta planeta.<ref name=":0" /><ref>{{Cite journal|last=Tancredi|date=|title=WHICH ARE THE DWARFS IN THE SOLAR SYSTEM?|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/acm2008/pdf/8261.pdf|journal=lpi.usra.edu}}</ref> [[Datoteka:Quaoar_Haumea_Makemake_orbits_2018.png|mini| Makemakeova orbita izvan Neptuna je slična [[Haumea|Haumeinoj]]. Pozicije su od 01.01.2018.]] [[Datoteka:Makemake-LB1-2009Nov26-11UT.jpg|lijevo|mini| Makemake ([[prividna magnituda]] 16,9) sa galaksijom na rubu [https://in-the-sky.org/data/object.php?id=9128 IC 3587]]] == Bilješke == {{Refspisak|grupa=lower-alpha}} == Reference == {{Refspisak}} {{Vrste tijela u Sunčevom sistemu}} {{Sunčev sistem}} {{Patuljasta planeta}} [[Kategorija:Patuljaste planete]] [[Kategorija:Astronomski objekti otkriveni 2005.]] doked0zdbsatnpg93zo3lzxzdx09g1m 0 495136 3712831 3473567 2025-06-06T20:56:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712831 wikitext text/x-wiki [[slika:Parabola.svg|right|thumb|[[Parabola (matematika)|Parabola]], jedna od najjednostavnijih krivih, nakon (pravih) linija]] U [[matematika|matematici]], '''krivulja''' ili '''kriva''' (koja se u starijim tekstovima naziva i '''kriva linija''') je objekt sličan [[prava (geometrija)|pravoj]], ali ne mora biti [[Linearnost|prava]]. Intuitivno, kriva se može smatrati tragom koji ostavlja pokretna [[tačka (geometrija)|tačka]]. Ovo je definicija koja se pojavila prije više od 2.000 godina u [[Euklidovi elementi|Euklidovim ''Elementima'']]: "[Zakrivljena] linija{{efn| U sadašnjoj matematičkoj upotrebi, linija je ravna. Ranije su linije mogle biti ili zakrivljene ili ravne.}} je […] prva vrsta količine, koja ima samo jednu dimenziju, naime dužinu, bez ikakve širine ni dubine, i nije ništa drugo do tok ili pokret tačke koja [ …] će od svog zamišljenog kretanja ostaviti neki trag u dužini, izuzet od bilo koje širine."<ref>In (rather old) French: "La ligne est la première espece de quantité, laquelle a tant seulement une dimension à sçavoir longitude, sans aucune latitude ni profondité, & n'est autre chose que le flux ou coulement du poinct, lequel […] laissera de son mouvement imaginaire quelque vestige en long, exempt de toute latitude." Pages 7 and 8 of ''Les quinze livres des éléments géométriques d'Euclide Megarien, traduits de Grec en François, & augmentez de plusieurs figures & demonstrations, avec la corrections des erreurs commises és autres traductions'', by Pierre Mardele, Lyon, MDCXLV (1645).</ref> Ova definicija krive je formalizovana u modernoj matematici kao: ''Kriva je [[slika (matematika)|slika]] [[interval (matematika)|intervala]] do [[toplološki prostor|topološkog prostora]] pomoću a [[kontinuirana funkcija|kontinuirane funkcije]]''. U nekim kontekstima, funkcija koja definira krivulju naziva se ''parametriziranje'', a kriva je [[parametrijska kriva]]. U ovom članku, ove krive se ponekad nazivaju „topološke krive“ kako bi se razlikovale od više ograničenih krivulja kao što je [[diferencijabilna kriva]]. Ova definicija obuhvata većinu krivulja koje se proučavaju u matematici; značajni izuzeci su [[krivulja nivoa|krive nivoa]] (koje su [[unija (teorija skupova)|unije]] krivih i izolovanih tačaka) i [[algebarska kriva]]. Krive nivoa i algebarske krive se ponekad nazivaju [[implicitna kriva|implicitne krive]], pošto su općenito definisane [[implicitna jednačina|implicitnim jednačinama]]. Ipak, klasa topoloških krivulja je vrlo široka i sadrži neke krive koje ne izgledaju onako kako bi se moglo očekivati, ili se čak ne mogu nacrtati. Ovaj slučaj ima [[krivulja popunjavanja prostora]] i [[fraktalna kriva]] Da bi se osigurala veća regularnost, funkcija koja definira krivu često bi trebala biti [[diferencijabilna funkcija|diferencijabilna]], a za krivu se tada kaže da je [[diferencirajuća kriva]]. [[Ravna algebarska kriva]] je [[nulti skup]] [[polinoma]] u dva [[neodređena (varijabilna)|neodređena]]. Općenito, [[algebarska kriva]] je nulti skup konačnog skupa polinoma, koji zadovoljava daljnji uvjet da je [[algebarska varijanta]] [[dimenzija algebarske raznolikosti|dimenzije]] jedan. Ako koeficijenti [[polinom]]a pripadaju [[polje (matematika)|polju]] {{mvar|k}}, kaže se da je kriva ''definirana preko'' {{mvar|k}}. U uobičajenom slučaju [[realna algebarska kriva]], gdje je {{mvar|k}} polje [[realni broj|realnog broja]], algebarska kriva je konačna unija topoloških krivih. Kada se [[kompleksni broj|kompleks]] razmatraju nule, ima se ''složena algebarska krivulja'', koja, sa [[topologije|topološke]] tačke gledišta, nije kriva, već [[površina (matematika)|površina]], i često se naziva [[Riemannova površina]]. Iako nisu krive u zdravom smislu, algebarske krive definisane u drugim oblastima su široko proučavane. Konkretno, algebarske krive nad [[konačno polje|konačnim poljem]] se široko koriste u modernoj [[kriptografija|kriptografiji]]. [[slika:Newgrange Entrance Stone.jpg|thumb|[[Megalitska umjetnost]] iz Newgrangea pokazuje rano interesovanje za krivulje]] ==Također pogledajte== {{Div col|colwidth=20em}} *[[Koordinatna kriva]] *[[Naborani luk]] *[[Uklapanje krivulje]] *[[Orijentacija krivulje]] *[[Skiciranje krivulje]] *[[Diferencijalna geometrija krivina]] *[[Galerija krivulja]] *[[Lista krivulja]] *[[Oskulacijski krug]] *[[Parametrijska površina]] *[[Putanja (topologija)]] *[[Poligonalna kriva]] *[[Vektor položaja]] *[[Funkcija vektorske vrijednosti]] **[[Beskonačno-dimenzionalna vektorska funkcija]] *[[Broj namotaja]] {{div col end}} ==Napomene== {{notelist}} ==Reference== {{reflist|2}} * {{springer|author=A.S. Parkhomenko|id=l/l059020|title=Line (curve)}} * {{springer|author=B.I. Golubov|id=r/r080130|title=Rectifiable curve}} * [[Euclid]], commentary and trans. by [[T. L. Heath]] ''Elements'' Vol. 1 (1908 Cambridge) [https://books.google.com/books?id=UhgPAAAAIAAJ Google Books] * E. H. Lockwood ''A Book of Curves'' (1961 Cambridge) {{reflist|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Curves}} *[https://web.archive.org/web/20040609111105/http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/~history/Curves/Curves.html Famous Curves Index], School of Mathematics and Statistics, University of St Andrews, Scotland *[http://www.2dcurves.com/ Mathematical curves] A collection of 874 two-dimensional mathematical curves *[http://faculty.evansville.edu/ck6/Gallery/Introduction.html Gallery of Space Curves Made from Circles, includes animations by Peter Moses] *[http://faculty.evansville.edu/ck6/GalleryTwo/Introduction2.html Gallery of Bishop Curves and Other Spherical Curves, includes animations by Peter Moses] * The Encyclopedia of Mathematics article on [http://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Line_(curve) lines]. * The Manifold Atlas page on [http://www.map.mpim-bonn.mpg.de/1-manifolds 1-manifolds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210524153905/http://www.map.mpim-bonn.mpg.de/1-manifolds |date=24. 5. 2021 }}. {{Krive}} {{Authority control}} [[Kategorija:Krive| ]] [[Kategorija:Metrička geometrija]] [[Kategorija:Topologija]] [[Kategorija:Opća topologija]] jzusymapnl5hk9va2d3es4o4qdllrzj 0 495270 3712729 3633081 2025-06-06T11:52:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ilija Antunović | slika = Ilija Antunovic.jpg | alt_slike = | opis = Ilija Antunović | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1919|6|20}} | mjesto_rođenja = [[Drvenik (Gradac)|Drvenik]], [[Kraljevstvo SHS]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2005|1|10|1919|6|20}} | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | nacionalnost = Hrvat | druga_imena = | zanimanje = vojno lice | godine_aktivnosti = | poznat_po = [[Narodni heroj Jugoslavije]] | značajni_radovi = | nagrade = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}{{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} }} '''Ilija Antunović''' ([[Drvenik (Gradac)|Drvenik]], kod [[Makarska|Makarske]], 20. juni 1919 — Zagreb, 10. januar 2005), učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], [[potpukovnik]] [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], društveno-politički radnik [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. == Biografija == Rođen je 20. juna 1919. godine u [[Drvenik (Gradac)|Drvenik]]u, kod [[Makarska|Makarske]], u siromašnoj seljačkoj porodici.<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=773| title = Antunović, Ilija| last = enciklopedija.hr| first = | date = 26. 12. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 26. 12. 2022| language = hr| archive-date = 26. 12. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221226105013/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=773| url-status = dead}}</ref> Dok je pohađao osnovnu školu u Drveniku, pomagao je roditeljima u obradi zemlje. Kada je porastao, radio je i kao nadničar kod imućnih seljaka i bavio se [[ribolov]]om. Rano se uključio u [[radnički pokret]] u Makarskom primorju. === Drugi svjetski rat === [[Aprilski rat|Kapitulacija Jugoslavije]] zatekla ga je kao mornara na razaraču "Dubrovnik" u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Tada se vratio u Drvenik, pridružio se organizatorima [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] (NOP) i učestvovao u pripremama ustanka. Kada je, augusta 1941. godine, dobio poziv da stupi u [[Hrvatsko domobranstvo|domobransku vojsku]], pobjegao je od kuće i prešao u ilegalnost. Uskoro su mu se pridružili i drugi dezerteri iz Drvenika, s kojima je prikupljao oružje i pripremao oružanu borbu. U septembru je primljen u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističku partiju Jugoslavije]] (KPJ), a u novembru prisustvovao sastanku [[Komunizam|komunista]] u [[Baćina (Ploče)|Baćini]] kod [[Ploče (grad)|Ploča]], na kome je odlučeno da se počne oružani ustanak. Januara 1942. godine učestvovao je u razoružanju, a u februaru se pridružio biokovskim [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]] i učestvovao u svim borbama koje je vodila Prva južnodalmatinska (Biokovska) četa protiv [[Kraljevina Italija|Italijana]] i [[Ustaška vojnica|ustaša]]. Ubrzo je postao [[desetar]] i istakao se u borbama za [[Vrgorac]], Staševicu i Grnčenik. Kada je, juna 1942. godine, formiran bataljon "Josip Jurčević", Ilija je bio postavljen za zamjenika komesara čete. U borbama koje je vodio njegov bataljon protiv Italijana, od 16. augusta do 2. septembra, istakao se u umješnom rukovođenju četom. Pri formiranju [[Četvrta dalmatinska brigada|Četvrte dalmatinske brigade]], januara 1943. godine, postao je [[komandir]] [[Četa|čete]], a u martu zamjenik [[komandant]]a, pa komandant Prvog bataljona Biokovskog odreda. S bataljonom je Ilija vodio borbe protiv ustaša u Imotskoj krajini i nanosio im gubitke. Za postignute uspjehe bataljon je bio proglašen udarnim. Pod njegovom komandom bataljon je, početkom juna 1943. godine, napao [[Zagvozd]] u kome se branilo oko 150 ustaša. Poslije dvosatne ogorčene borbe ubijeno je 35, a zarobljeno 37 ustaša sa stožernikom. Početkom augusta 1943. godine, formirana je Grupa udarnih bataljona Dalmacije, pa je u njen sastav ušao i bataljon Ilije Antunovića. U septembru, Grupa udarnih bataljona je prerasla u [[Treća dalmatinska udarna brigada|Treću dalmatinsku brigadu]], nakon čega je Ilija sa svojim bataljonom učestvovao u svim borbama koje je brigada vodila u dolini [[Cetina|Cetine]], od [[Sinj]]a do [[Knin]]a. Posebno se istakao kod [[Vrlika|Vrlike]], vodeći borbu prsa o prsa protiv neprijatelja. Poslije [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], njegov bataljon je ušao u sastav [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada|Prve dalmatinske brigade]] i istakao se u borbama na srednjodalmatinskim ostrvima. U borbi na [[Korčula (ostrvo)|Korčuli]] uništio je petnaest, a zarobio sedamdeset njemačkih vojnika. Na [[Mljet]]u je ubio devedeset, a zarobio više od sto Njemaca. Tokom rata je više puta bio ranjavan, ali se poslije ozdravljenja uvek vraćao u svoj bataljon. U maju 1944. godine teško je bio ranjen u borbama na [[Šolta|Šolti]], pa je prebačen na liječenje u [[Kraljevina Italija|Italiju]]. Poslije povratka u zemlju, decembra 1944. godine, bio je postavljen za komandanta grada [[Dubrovnik]]a, a pred kraj rata za komandanta Dopunske brigade u [[Trogir]]u. === Poslijeratni period === Poslije završetka rata, sve do 1956. godine, nalazio se na odgovornim dužnostima u [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenskoj narodnoj armiji]] (JNA), kada je, kao težak ratni invalid, penzionisan u činu [[potpukovnik]]a JNA. Poslije toga je diplomirao na [[Sveučilište u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]]. Kao aktivan društveno-politički radnik, 1969. godine biran je za narodnog zastupnika Republičkog vijeća [[Hrvatski sabor|Sabora SR Hrvatske]] i tu je funkciju obavljao sve do 1974. godine. Umro je 10. januara 2005. godine u [[Zagreb]]u. Sahranjen je u Drveniku. Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovan je 23. jula 1952. godine.{{sfn|Narodni heroji|1982|p=29}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{cite book|ref={{harvid|Narodni heroji|1982}} |title = [[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]] tom I|year=1982|publisher=Narodna knjiga |location=Beograd |id=}} {{Narodni heroji iz Hrvatske}} {{DEFAULTSORT:Antunović, Ilija}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 2005.]] [[Kategorija:Biografije, Makarska]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski partizani]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Borci Prve dalmatinske brigade]] [[Kategorija:Borci Treće dalmatinske brigade]] [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Ratni vojni invalidi iz NOB]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Hrvatske]] [[Kategorija:Poslanici Sabora SR Hrvatske]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja]] 0grjylrnqkv272asrndib0zqj992qxw 0 495838 3712978 3521630 2025-06-07T07:57:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712978 wikitext text/x-wiki {{Dvojnik|Radni festival animiranog filma}} '''Festival animiranog filma u Neumu''', poznat kao '''NAFF''' ({{jez-en|Neum Animated Film Festival}}) je međunarodni festival koji se svake godine održava u [[Neum]]u od 2006. na inicijativu [[Jurinko Rajič|Jurinka Rajiča]]. == Historija == === Prije festivala === Festival je nastao iz tri radna kampa crtanog filma: NEUM 2004, MOSTAR 2004 i NEUM 2005 fokusirane na mlade iz BiH, te su napravljena i četiri kratka crtana filma: MODELINA, OLOVKO, MOSTARSKI LETAČI i MOJA MALA VALA. === 2006 === Za prvi RFAF 2006 (Radni festival animiranog filma) predavači su bili: Ivan Čačić, Jurinko Rajič, Azra Hajro Lojo, Boris Jovanović, Sanja Rajič-Banjac, Mirza Ibrahimpašić, Vladimir Stanić, Vlatko Filipović, Nikola Kovač, Asaf Džanić, Joško Marušić. Za vrijeme trajanja festivala napravljen je film „Naša posla“. Stručni žiri: Joško Marušić (Hrvatska), Asaf Džanić i Robert Bubalo (Bosna i Hercegovina) dodjelio je prvu nagradu za najbolji film autoru Victora Azeeva za "Svijeće". O dobitnicima nagrada odlučivalo je dvanaest mladih animatora: Aleta Rajič, Zoran Bačić, Matej Kužić, Rajna Rajič, Sabina Pezo, Edin Durmišević, Mario Udženija, Ivo Mikulić, Emir Durmišević i Zdravko Cvjetković. Nagrada festivala Grand Prix pripala je filmu "Kralj budala" njemačkog autora Olafa Enckea. Nagrada za najbolju 2D animaciju dobio je "Dim" njemačke rediteljke Claudie Romero, a za 3D film "Bibi" Lole Kamalove i Beka Shakirova iz SAD, dok je za najbolju glazbu nagrađen film "Vent" Erika van Schaaika iz Nizozemske.<ref>{{Cite web|url=http://www.naff.ba/|title=Neum Animated Film Festival 2020|website=www.naff.ba|access-date=15. 1. 2023|archive-date=21. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170821094856/http://www.naff.ba/|url-status=dead}}</ref> [[Kategorija:Festivali u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Neum]] {{Stub}} b1fp7tfymge9dbyudgh1mgs18bzy3bm 0 496621 3712955 3528610 2025-06-07T07:01:55Z Palapa 383 /* Karijera */ 3712955 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Schauspieler Curd Jürgens (Kiel 68 409).jpg | datum_rođenja = {{Birth date|1915|12|13|df=y}} | godine_aktivnosti = 1935–1982 | nagrade = [[Volpi Cup for Best Actor]]<br />1955 ''[[Les héros sont fatigués]]'' }} '''Curd Gustav Andreas Gottlieb Franz Jürgens''' (13. decembra 1915 – 18. juna 1982.) bio je njemačko-austrijski scenski i filmski glumac. U filmovima u kojima se govori engleski obično je bio naglašen kao '''Curt Jurgens''' . Bio je poznat po ulozi [[Ernst Udet|Ernsta Udeta]] u ''[[Đavolji general|Des Teufels General]]'' . Njegove uloge na engleskom jeziku uključuju negativca ''[[James Bond|Džejmsa Bonda]]'' [[Karl Stromberg|Karla Stromberga]] u filmu ''[[Špijun koji me je volio (film)|Špijun koji me je volio]]'' (1977), Erika Keradina u filmu ''[[I Bog je stvorio ženu (film iz 1956.)|I Bog je stvorio ženu]]'' (1956) i profesora Imanuela Rata u ''[[Plavi anđeo (film iz 1959.)|Plavom anđelu]]'' (1959). == Rani život == Jürgens je rođen 13. decembra 1915. u Minhenskoj četvrti [[Thalkirchen-Obersendling-Forstenried-Fürstenried-Solln|Soln]], [[Kraljevina Bavarska]], [[Njemačko Carstvo]]. Njegov otac, Kurt, bio je trgovac iz Hamburga, a njegova majka, Marie-Albertine, bila je profesorica francuskog.<ref>{{Cite news|title=Curt Jurgens, War Films' Star|url=http://www.nytimes.com/1982/06/19/obituaries/curt-jurgens-war-films-star.html|access-date=27. 2. 2022|work=[[The New York Times]]|agency=[[United Press International|UPI]]|date=18. 6. 1982|archive-url=https://archive.today/20130621213632/http://www.nytimes.com/1982/06/19/obituaries/curt-jurgens-war-films-star.html|archive-date=21. 6. 2013}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/1977/07/27/archives/the-man-youll-love-to-hate.html|title=he Man You'll Love to Hate - The New York Times|date=22. 2. 2018|website=web.archive.org|access-date=14. 6. 2023|archive-date=22. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180222141620/https://www.nytimes.com/1977/07/27/archives/the-man-youll-love-to-hate.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Imao je dvije starije sestre bliznakinje, Jeanette i Marguerite.<ref>{{Cite web|url=https://curdjuergens.deutsches-filminstitut.de/kindheit-und-jugend/?lang=en|title=Childhood and Youth – Nachlass Curd Jürgens|language=en-US|access-date=12. 2. 2022}}</ref> Svoju radnu karijeru započeo je kao novinar prije nego što je postao glumac na nagovor svoje supruge glumice Louise Basler. Veći dio svoje rane glumačke karijere proveo je na pozornici u Beču. Zbog teških povreda koje je zadobio u saobraćajnoj nesreći u ljeto 1933. godine nije mogao imati djece.<ref>{{Cite book|last=Specht|first=Heike|url=https://books.google.com/books?id=fMxBCQAAQBAJ&q=zeugungsunf%C3%A4hig|title=Curd Jürgens: General und Gentleman. Die Biographie|publisher=Aufbau Digital|year=2015|isbn=9783841210302|language=de}}</ref> Jürgens je bio kritičan prema [[Nacizam|nacizmu]] u svojoj rodnoj Njemačkoj. Godine 1944., nakon snimanja filma ''[[Wiener Mädeln]]'', posvađao se s Robertom Kaltenbrunnerom (bratom visokog austrijskog SS zvaničnika [[Ernst Kaltenbrunner|Ernsta Kaltenbrunnera]] ), [[SS-Obersturmbannführer]]om Ottom [[Otto Skorzeny|Skorzenyjem]] i članom štaba [[Baldur von Schirach]]om u bečkom baru bez znanja. ko su bili oni. Nakon ovog događaja, Jürgens je poslan u [[Arbeitslager|radni logor]] za "politički nepouzdane" u Mađarskoj. Nakon nekoliko sedmica uspio je pobjeći i sakriti se.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|last=Zäuner|first=Günther|url=https://www.oesv.or.at/files/oesv/Dokumente/Literarisches%20Oesterreich_2018_01_web.pdf|title=Wien – Wo Persönlichkeiten zu Hause waren|page=69|language=de}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://claudejade.com/tag/curd-jurgens|title=Curd Jürgens 102|language=de|access-date=19. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite book|last=Karney|first=Robyn|title=The Movie Stars Story|publisher=Crescent Books|year=1984|author-link=Robyn Karney}}</ref> Jürgens je nakon rata postao austrijski državljanin. == Karijera == Jürgens je igrao vojnike u mnogim ratnim filmovima. Zapažene izvedbe u tom smislu uključuju njegovu prodornu ulogu na ekranu u ''[[Des Teufels General]]'' (1955, ''Đavolji general'' ), izmišljenom prikazu letećeg asa iz Prvog [[Prvi svjetski rat|svjetskog]] [[Drugi svjetski rat|rata]] i generala [[Luftwaffe]]a iz Drugog svjetskog rata [[Ernst Udet|Ernsta Udeta]], nakon čega slijedi film [[Roger Vadim|Rogera Vadima]] ''Et Dieu. .. créa la femme'' (''[[I Bog je stvorio ženu (film iz 1956.)|I Bog je stvorio ženu]]'') sa [[Brigitte Bardot]] u glavnoj ulozi. Jürgens je imao dom u Francuskoj, ali se često vraćao u Beč da bi nastupao na pozornici. Tamo je preminuo od [[Infarkt miokarda|srčanog udara]] 18. juna 1982. godine. Nekoliko godina ranije doživio je srčani udar. Tokom toga je [[Iskustvo bliske smrti|doživio iskustvo bliske smrti]] gdje je tvrdio da je umro i otišao u [[pakao]]. Jürgens je sahranjen na [[Centralno groblje u Beču|centralnom bečkom groblju]]. Imao je ulogu Lohringa u filmu [[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]. == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 1982.]] [[Kategorija:Rođeni 1915.]] p2cbigu5t69z4fd9apukiip27jls144 0 496875 3712861 3633948 2025-06-06T21:41:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712861 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|Embol|Tromboza}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Tromb | sinonimi = Krvni ugrušak | slika = Blood_clot_svg_hariadhi.svg | alt = | opis_slike = = Dijagram tromba (krvnog ugruška) koji je blokirao [[Vein#Venous valves|venski ventil]] | specijalnost = [[Vaskularna hirurgija]] | simptomi = Nagla promjena [[duševna bolest|mentalnog statusa]], [[bol u grudima]], osjećaj nalik grču, [[umor]], [[nesvijestica]], [[sinkopa]] i oticanje u ruci i /ili nogu | komplikacije = Rizik od krvarenja zbog uzimanja [[antikoagulans]]a, problemi s disanjem, [[srčani udar]], [[moždani udar]] | početak = | trajanje = » 3 - 6 mjeseci | vrste = Površinski tromboflebitis i tromboflebitis migrans | uzroci = Ozljeda arterije, [[sepsa]] ili virusna [[infekcija]], [[umor|nepokretnost]] | rizici = [[Hospitalizacija]], [[umor|nepokretnost]], [[gojaznost]], [[trudnoća]], [[Velika trauma|fizička trauma]] | dijagnoza = [[Angiografija magnetne rezonance]], [[ultrazvuk]] i [[venografija]] | prevencija = [[Pušenje|Prestanak pušenja]], redovna tjelovježba, poboljšan protok krvi, liječenje komorbiditeta | tretman = [[Antikoagulans]]i: [[edoksaban]], [[tinzaparin]], nefrakcionisani [[heparin]] | lijekovi = [[Apiksaban]], [[edoksaban]] i [[rivaroksaban]] | prognoza = | frekvencija = | smrtnost = 100.000 - 300.000 svake godine }} '''Tromb''' (množina '''trombovi'''), kolokvijalno nazvan '''krvni ugrušak''', je konačni proizvod koraka [[koagulacija (krv)|koagulacije krvi]] u [[hemostaza|hemostazi]] . Postoje dvije komponente tromba: agregirani [[trombocit]]i i [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] koje formiraju čep, i mreža umreženog [[fibrin]]skog proteina. Supstanca koja čini tromb se ponekad naziva '''kruor'''. Tromb je zdrav odgovor na [[povreda|povredu]] koji ima za cilj da zaustavi i spriječi dalje [[krvarenje]], ali može biti štetan kod [[tromboza]], kada ugrušak ometa protok krvi kroz zdrave [[krvni sud|krvne sudove]] u [[cirkulatorni sistem]]. U [[mikrocirkulacija|mikrocirkulaciji]] koja se sastoji od vrlo malih i najmanjih krvnih sudova [[kapilar]]a, sićušni trombovi poznati kao '''mikrougrušci''' mogu ometati protok krvi u kapilarama. Ovo može uzrokovati brojne probleme koji posebno utiču na [[plućne alveole|alveole]] u [[pluća]] [[respiratorni sistem|respiratornog sistema]], kao posljedica smanjene opskrbe kisikom. Utvrđeno je da su mikrougrušci karakteristično obilježje u teškim slučajevima [[COVID-19]] i [[dugi COVID|dugog COVID-a]].<ref name="Pretorius">{{cite journal |vauthors=Pretorius E, Vlok M, Venter C, Bezuidenhout JA, Laubscher GJ, Steenkamp J, Kell DB |title=Persistent clotting protein pathology in Long COVID/Post-Acute Sequelae of COVID-19 (PASC) is accompanied by increased levels of antiplasmin |journal=Cardiovasc Diabetol |volume=20 |issue=1 |pages=172 |date=august 2021 |pmid=34425843 |pmc=8381139 |doi=10.1186/s12933-021-01359-7 |url=}}</ref> '''Muralni trombovi''' su oni koji prianjaju na zid velikog [[krvni sud|krvnog suda]] ili [[srčana komora|srčane komore]].<ref name="Singh">{{cite web |last1=Singh |first1=Davinder P. |last2=Basit |first2=Hajira |last3=Malik |first3=Ahmad |last4=Mahajan |first4=Kunal |title=Mural Thrombi |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK534294/ |access-date=11. 2. 2022 |language=en |date=5. 11. 2021|pmid=30484999 }}</ref> Najčešće se nalaze u [[aorta|aorti]], najvećoj [[arterija|arteriji]] u tijelu, češće u [[silazna aorta|silaznoj aorti]], a rjeđe u [[aorta|aorti]] ili [[trbušna aorta|trbušnoj aorti]].<ref name="Singh"/> Mogu ograničiti protok krvi, ali ga obično ne blokiraju u potpunosti. Izgledaju sivocrveno, zajedno sa naizmjeničnim svijetlim i tamnim linijama (poznatim kao [[Zahnove linije]]) koje predstavljaju trake [[leukocit|bijelih]] i [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] (tamnije) zarobljene u slojevima [[fibrin]]a.<ref name="Karaolanis">{{cite journal |vauthors=Karaolanis G, Moris D, Bakoyiannis C, Tsilimigras DI, Palla VV, Spartalis E, Schizas D, Georgopoulos S |title=A critical reappraisal of the treatment modalities of normal appearing thoracic aorta mural thrombi |journal=Ann Transl Med |volume=5 |issue=15 |pages=306 |date=august 2017 |pmid=28856146 |pmc=5555985 |doi=10.21037/atm.2017.05.15 |url=}}</ref> ==Klasifikacija== Trombovi se dijele u dvije velike grupe ovisno o njihovoj lokaciji i relativnoj količini trombocita i crvenih krvnih zrnaca (RBC).<ref name=":3">{{cite web |title=Thrombus Formation - Virchow's triad & Types of Thrombi |url=https://www.thrombosisadviser.com/en/professionals/knowledge-base/essentials/thrombus-formation |access-date=20. 3. 2020 |website=Thrombosis Adviser |publisher=Bayer AG |archive-date=5. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305220022/https://www.thrombosisadviser.com/en/professionals/knowledge-base/essentials/thrombus-formation |url-status=dead }}</ref> Dvije glavne grupe su: # Arterijski ili bijeli trombovi (karakterizirani dominacijom [[trombocit]]a) # Venski ili crveni trombovi (karakteriše ih dominacija [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]]). ==Uzroci== [[slika:Blausen 0053 Artery NormalvsDiseasedVessel.png|thumb|Ilustracija koja poredi normalnu arteriju sa bolesnom arterijom sa krvnim ugruškom.]] Prije više od 150 godina sugerirano je da je formiranje tromba posljedica abnormalnosti u protokukrvi, zidu krvnih sudova i komponentama krvi. Ovaj koncept je sada poznat kao [[Virchowova trijada]]. Tri faktora su dodatno poboljšana tako da uključuju cirkulatorni zastoj, ozljedu vaskularnog zida i hiperkoagulabilno stanje, a svi oni doprinose povećanom riziku od venske tromboembolije i drugih kardiovaskularnih bolesti. [[Virchowova trijada]] opisuje [[patogeneza|patogenezu]] formiranja tromba:<ref name=":0">{{Cite book|title=Robbins & Cotran Pathologic Basis of Disease|last1=Kumar |first1=Vinay |last2=Abbas |first2=Abul |last3=Aster |first3=Jon |isbn=9781455726134|edition= 9th |publisher=Elsevier |location=Philadelphia, PA|oclc=879416939|year = 2014}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.pathophys.org/vte/|title=Venous thromboembolism (VTE) {{!}} McMaster Pathophysiology Review|website=www.pathophys.org|language=en-US|access-date=3. 11. 2018|archive-date=3. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181103131345/http://www.pathophys.org/vte/|url-status=dead}}</ref> # Povreda endotela: Povreda [[endotel]]a (unutrašnja površina krvnog suda), koja uzrokuje aktivaciju i agregaciju [[trombocit]]a; #*Uobičajeni uzroci uključuju: [[Povreda|trauma]], [[pušenje]], [[hipertenzija]], [[aterom]]. # [[Hemodinamika|Hemodinamske]] promene (zastoj, turbulencija): Staza krvi promoviše veći kontakt između trombocita/koagulacijskih faktora sa vaskularnim endotelom. Ako dođe do ubrzane cirkulacije (npr. zbog [[tahikardija|tahikardije]]) unutar krvnih sudova koji imaju ozljede endotela, to stvara poremećen protok (turbulenciju), što može dovesti do stvaranja [[tromboza|tromboze]];<ref>{{Citation|last1=Kushner|first1=Abigail|title=Virchow Triad|date=2020|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK539697/|work=StatPearls|place=Treasure Island (FL)|publisher=StatPearls Publishing|pmid=30969519|access-date=18. 6. 2020|last2=West|first2=William P.|last3=Pillarisetty|first3=Leela Sharath}}</ref> #* Uobičajeni uzroci zastoja uključuju sve što dovodi do produžene nepokretnosti i smanjenog protoka krvi kao što su: [[Povreda|trauma]]/[[fraktura kostiju|prelomljene kosti]] i produženo [[avion|putovanje avionom]]. # Hiperkoagulabilnost (također zvana [[trombofilija]]; bilo koji poremećaj krvi koji predisponira trombozi);<ref>{{cite journal |vauthors=Ataga KI |date=10. 5. 2020 |title=Hypercoagulability and thrombotic complications in hemolytic anemias |journal=Haematologica |volume=94 |issue=11 |pages=1481–1484 |doi=10.3324/haematol.2009.013672 |pmc=2770956 |pmid=19880774 |doi-access=free}}</ref> #* Uobičajeni uzroci uključuju: rak ([[leukemija]]), mutaciju [[faktor V|faktora V]] ([[Factor V Leiden|Leiden]]) - sprečava inaktivaciju faktora V, što dovodi do povećane koagulabilnosti. [[Diseminirana intravaskularna koagulacija]] (DIC) uključuje široko rasprostranjeno stvaranje mikrotromba u većini krvnih sudova. To je zbog prekomjerne potrošnje faktora koagulacije i naknadne aktivacije [[fibrinoliza|fibrinolize]], korištenjem svih dostupnih [[trombocit]]a i faktora zgrušavanja u tijelu. Rezultat je [[krvarenje]] i ishemijska [[nekroza]] tkiva/[[organ]]a. Uzroci su [[septikemija]], akutna [[leukemija]], [[šok]], ugrizi [[zmija]], [[Masna embolija|masne embolije]] od slomljenih kostiju ili druge teške traume. DIC se takođe može videti kod [[Trudnoća|trudnih žena]]. Liječenje uključuje korištenje [[svježe smrznuta plazma|svježe smrznute plazme]] za vraćanje nivoa faktora zgrušavanja u krvi, kao i trombocita i heparina kako bi se spriječilo dalje stvaranje tromba. ==Patofiziologija== [[slika:Thrombosis formation.gif|thumb|Animacija formiranja okluzivnog tromba u veni. Nekoliko trombocita se veže za usne zaliska, sužavajući otvor i uzrokujući da se više trombocita i crvenih krvnih zrnaca agregiraju i koaguliraju. Koagulacija nepomične krvi na obje strane blokade može širiti ugrušak u oba smjera.]] Tromb nastaje kada se [[hemostaza|hemostatski proces]], koji se obično javlja kao odgovor na ozljedu, aktivira u neozlijeđenom ili malo ozlijeđenom sudu. Tromb u velikom krvnom sudu će smanjiti protok krvi kroz taj sud (nazvan muralni tromb). U malom krvnom sudu, protok krvi može biti potpuno prekinut (nazvan okluzivni tromb), što rezultira smrću tkiva koje taj sud opskrbljuje. Ako se tromb pomakne i postane slobodno plutajući, smatra se [[Embolija|embolijom]]. Ako [[embol]] postane zarobljen unutar [[krvni sud|krvnog suda]], blokira protok krvi i naziva se kao embolija. Emboli, ovisno o njihovoj specifičnoj lokaciji, mogu uzrokovati značajnije posljedice poput [[moždani udar|moždanog]] i [[infarkt miokarda|srčanog udara]] ili čak smrti.<ref>{{cite book |last1=Marieb |first1=Elaina N. |title=Human Anatomy and Physiology |date=1. 1. 2010 |url=https://archive.org/details/humananatomyphys0000hoeh |publisher=Pearson |edition=11th}}</ref> [[slika:1909 Blood Clotting.jpg|thumb|Mehhanizam zgrušavanja krvi]] Neka od stanja koja povećavaju rizik od nastanka krvnih ugrušaka su [[pretkomorska fibrilacija]] (oblik [[srčana aritmija|srčane aritmije]]), zamjena srčanih zalistaka, nedavni [[infarkt miokarda|srčani udar]] (također poznat kao a [[infarkt miokarda]]), produženi periodi neaktivnosti (vidi [[duboka venska tromboza]]), i genetički ili s bolesti povezani nedostaci u sposobnosti zgrušavanja krvi. ==Također pogledajte== * [[Trombogenost]] (sklonost zgrušavanju) * [[Nacionalna alijansa za ugrušavanje krvi]] * [[Hemoroidi]] ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Wiktionary|thrombus|clot}} * [http://www.medicalnewstoday.com/articles/87699.php Muscle Relaxing Drugs Can Reduce Lethal Blood Clots] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090204115537/http://www.medicalnewstoday.com/articles/87699.php |date=4. 2. 2009 }} * [http://www.planetark.com/dailynewsstory.cfm/newsid/44436/story.htm Air Pollution Triggers Blood Clots - US Study]. {{Medicinski izvori | DiseasesDB = | ICD10 = {{ICD10|Xxx.x}} | ICD9 = {{ICD9|xxx}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | MeSH = | GeneReviewsNBK = | GeneReviewsName = }} {{poremećaji krvarenja i zgrušavanja|us=y}} {{Authority control}} [[Kategorija:Hematologija]] [[Kategorija:Ishemija]] [[Kategorija:Krv]] kknuqeoutix6y7bswxq3srnalii5wwt 0 497005 3712953 3631365 2025-06-07T07:01:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712953 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Mokraćna inkontinencija | slika = Female and Male Urethra.jpg | opis_slike = Anatomija donjeg urinarnog trakta i genitalnog sistema. Gornji dijagram prikazuje ženski, a donji muški mokraćni sistem. | izgovor = | sinonimi = Nehotično mokrenje | specijalnost= [[Urologija]], [[ginekologija]] | simptomi =Nekontrolisano [[mokrenje]] | pojava =Bilo koja životna dob }} '''Mokraćna inkontinencija''' ('''UI'''), poznata i kao '''nehotično mokrenje''', je svako nekontrolisano [[Mokrenje|curenje mokraće]]. To je čest i uznemirujući problem, koji može imati veliki utjecaj na [[kvalitet života]].<ref>{{cite book | vauthors = Ackley B | title = Nursing diagnosis handbook : an evidence-based guide to planning care | url = https://archive.org/details/nursingdiagnosis0000unse_y6x4 |edition=9th| publisher = Mosby | location = Maryland Heights, Mo | year = 2010 | isbn = 9780323071505 }}</ref> Identificiran je kao važan problem u [[gerijatrija|gerijatrijskoj]] zdravstvenoj zaštiti.<ref>{{cite book | vauthors = Venes D | title = Taber's cyclopedic medical dictionary | url = https://archive.org/details/taberscyclopedic0000unse_r8g9 | publisher = F.A. Davis | location = Philadelphia | year = 2013 | isbn = 9780803629776 }}</ref> Termin [[enureza]] se često koristi za označavanje urinarne inkontinencije prvenstveno kod djece, kao što je [[noćna enureza]] (mokrenje u krevetu).<ref>{{cite web|url=http://www.medicaldictionaryweb.com/Enuresis-definition/|title=Enuresis|work=medicaldictionaryweb.com|access-date=18. 2. 2023|archive-date=22. 10. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061022130133/http://www.medicaldictionaryweb.com/Enuresis-definition/|url-status=dead}}</ref> Ljudima je obično neugodno da potraže medicinsku pomoć i pokušaju da sami upravljaju simptomom u tajnosti od drugih. ==Uzrok i dijagnoza == Operacije [[karlica|karlice]], [[trudnoća]], [[porođaj]] i [[menopauza]] su glavni faktori rizika.<ref name=womengov>{{cite web | title = Urinary incontinence fact sheet | publisher=Womenshealth.gov | date = 16. 7. 2012| url = https://www.womenshealth.gov/publications/our-publications/fact-sheet/urinary-incontinence.html| access-date = 5. 12. 2016 }}</ref> Mokraćna inkontinencija je često posljedica nekog osnovnog zdravstvenog stanja, ali je nedovoljno prijavljena ljekarima.<ref>{{cite web|url=http://www.nps.org.au/health_professionals/publications/nps_news/current/nps_news_66_managing_urinary_incontinence_in_primary_care|title=Medicinewise News|work=NPS MedicineWise|access-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20120630171922/http://www.nps.org.au/health_professionals/publications/nps_news/current/nps_news_66_managing_urinary_incontinence_in_primary_care|archive-date=30. 6. 2012|url-status=dead}}</ref> Postoje četiri glavna tipa inkontinencije:<ref name=Mayo2008>{{cite book| vauthors = Ghosh AK |title=Mayo Clinic internal medicine concise textbook|date=2008|publisher=Mayo Clinic Scientific Press|location=Rochester, MN|isbn=9781420067514|page=339|url=https://books.google.com/books?id=YJtodBwNxokC&pg=PA339}}</ref> * [[Urgentna inkontinencija]] zbog preaktivne bešike * [[Stresna inkontinencija]] zbog "loše funkcionirajućeg mišića [[mokraćovod]]nog sfinktera (nedostatak unutrašnjeg sfinktera) ili hipermobilnosti vrata mokraćnog mjehura ili uretera"<ref>{{Cite book| vauthors = Santoro GA, Murad-Regadas S, Causa L, Mellgren A |url= https://www.worldcat.org/oclc/863638540|title=Pelvic Floor Disorders: Surgical Approach|date=19. 11. 2013|publisher=Springer|isbn=978-88-470-5441-7| veditors = Gaspari AL, Pierpaolo S |location=Milan|pages=58|oclc=863638540 }}</ref> * [[Inkontinencija prelijevanja]] zbog slabe kontrakcije mokraćnog mjehura ili blokade uretera * [[Mješovita inkontinencija]] koja uključuje karakteristike različitih drugih tipova ==Uzroci== Urinarna inkontinencija može biti uzrokovana i [[urologija|urološkim]] i [[Neurologija|neurološkim]] uzrocima. Urološki uzroci se mogu klasificirati kao disfunkcija [[mokraćna bešika|mokraćne bešike]] ili nekompetentnost [[ureterski sfinkter|ureterskog sfinktera]] i mogu uključivati [[prekometentnost mokraćnog mjehura|pretjeranu aktivnost detruzora]], lošu usklađenost mokraćne bešike, [[mokraćna hipermobilnost|mokraćovodnu hipermobilnost]] ili [[nedostatak unutrašnjeg sfinktera]]. Neurološki uzroci mogu uključivati [[infekcija|infekciju]], lijekove ili pripravke, psihološke faktore, [[poliurija|poliuriju]], [[hidrocefalus]],<ref>{{cite journal | vauthors = Edwards RJ, Dombrowski SM, Luciano MG, Pople IK | title = Chronic hydrocephalus in adults | journal = Brain Pathology | volume = 14 | issue = 3 | pages = 325–336 | date = juli 2004 | pmid = 15446589 | doi = 10.1111/j.1750-3639.2004.tb00072.x | pmc = 8096062 }}</ref> [[fecesna impaktacija|suzbijanje stolice]] i ograničena [[pokretljivost]].<ref>{{cite web|title=American Urological Association - Medical Student Curriculum: Urinary Incontinence|url=http://www.auanet.org/education/auauniversity/medical-student-education/medical-student-curriculum/urinary-incontinence|website=www.auanet.org|access-date=11. 1. 2018|archive-date=22. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180622221954/http://auanet.org/education/auauniversity/medical-student-education/medical-student-curriculum/urinary-incontinence|url-status=dead}}</ref> === Žene === [[slika:1116 Muscle of the Female Perineum.png|thumb|250px|Mišići karličnog dna kod žena]] Najčešći tipovi mokraćne inkontinencije kod žena su [[stresna inkontinencija|stresna urinarna inkontinencija]] i [[prekomjerna mokraćna bešika|urgentna urinarna inkontinencija]]. Za žene koje imaju simptome oba tipa se kaže da imaju "mješovitu" mokraćnu inkontinenciju. Nakon [[menopauza]], proizvodnja [[estrogen]]a se smanjuje, a kod nekih žena, [[materica|maternično]] [[tkivo]] će [[atrofija|atrofirati]], postajući slabije i tanje, što može imati ulogu u razvoju mokraćne inkontinencije . [[Stresna inkontinencija|Stresna mokraćna inkontinencija]] kod žena je najčešće uzrokovana gubitkom potpore [[mokraćovod]]a, što je obično posljedica oštećenja [[karlica|karlice]] kao posljedica [[trudnoća]], [[porođaj]]a, [[gojaznost]]i, životne dobi, između ostalog.<ref>{{Cite web|title=Urinary incontinence - Causes|url=https://www.nhs.uk/conditions/urinary-incontinence/causes/|date=23. 10. 2017|website=nhs.uk|language=en|access-date=8. 5. 2020}}</ref> Oko 33% svih žena doživi mokraćnu inkontinenciju nakon porođaja, a žene koje porođaju [[vaginal]]no imaju oko dva puta veću vjerovatnoću da će imati mokraćnu inkontinenciju od žena koje rađaju [[Carski rez|carskim rezom]].<ref>{{cite journal | vauthors = Thom DH, Rortveit G | title = Prevalence of postpartum urinary incontinence: a systematic review | journal = Acta Obstetricia et Gynecologica Scandinavica | volume = 89 | issue = 12 | pages = 1511–1522 | date = decembar 2010 | pmid = 21050146 | doi = 10.3109/00016349.2010.526188 | s2cid = 18385231 }}</ref> Stresnu inkontinenciju karakterizira curenje malih količina urina uz aktivnosti koje povećavaju trbušni pritisak kao što su [[kašalj]], kihanje, smijeh i podizanje. To se događa kada se uretralni sfinkter ne može u potpunosti zatvoriti zbog oštećenja samog sfinktera ili okolnog tkiva. Osim toga, česta vježba u aktivnostima s velikim utjecajem može uzrokovati razvoj [[atletska inkontinencija|atletske inkontinencije]]. Urgentna urinarna inkontinencija, uzrokovana je neinhibiranim kontrakcijama [[mišić]]a detruzora, stanje poznato kao [[Prekomjerna mokraćna bešika|sindrom preaktivne mokraćne bešike]]. Karakteriše ga curenje velikih količina [[Mokraća|mokraće]] u kombinaciji sa nedovoljnim upozorenjem da se dođe do kupatila na vrijeme. === Muškarci === [[Preaktivna mokraćna bešika|Urgentna inkontinencija]] je najčešći tip inkontinencije kod muškaraca.<ref name=":2">{{Cite web|title=Urinary Incontinence in Men|url=https://www.uptodate.com/contents/urinary-incontinence-in-men|website=UptoDate|access-date=8. 5. 2020}}</ref> Slično kao kod žena, curenje mokraće se dešava nakon vrlo intenzivnog osjećaja mokrenja, koji ne ostavlja dovoljno vremena da stigne do kupaonice, stanje koje se naziva [[Sindrom prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura]]. Kod muškaraca, stanje je obično povezano s [[benigna hiperplazija prostate|benignom hiperplazijom prostate]] (uvećanom [[Prostata|prostatom]]), što uzrokuje opstrukciju izlaznog dijela mjehura, disfunkciju [[mišić detruzor|mišića detruzora]] (mišića [[mokraćna bešika|mokraćnog mjehura]]), što na kraju uzrokuje [[sindrom preaktivne mokraćne bešike]] i povezanu inkontinenciju.<ref name=":2"/> [[Stresna inkontinencija|Stresna urinarna inkontinencija]] je drugi uobičajeni tip inkontinencije kod muškaraca, a najčešće se dešava nakon operacije [[prostata|prostate]].<ref name="Wang">{{cite journal | vauthors = Wang W, Huang QM, Liu FP, Mao QQ | title = Effectiveness of preoperative pelvic floor muscle training for urinary incontinence after radical prostatectomy: a meta-analysis | journal = BMC Urology | volume = 14 | issue = 1 | pages = 99 | date = decembar 2014 | pmid = 25515968 | pmc = 4274700 | doi = 10.1186/1471-2490-14-99 }}</ref> [[Prostatektomija]], [[transuretralna resekcija prostate]], [[brahiterapija prostate]] i [[radioterapija]] mogu oštetiti [[mokraćovodni sfinkter]] i okolno [[tkivo]], uzrokujući da je nesposoban. Nesposoban ureerski sfinkter ne može spriječiti curenje mokraće iz mokraćne bešike tokom aktivnosti koje povećavaju intraabdominalni pritisak, kao što su kašalj, kihanje ili smijeh. Kontinencija se obično popravlja u roku od 6 do 12 mjeseci nakon operacije prostate bez ikakvih specifičnih intervencija, a samo 5 do 10% ljudi prijavi uporne simptome.<ref name=":2"/> === Oba spola=== * [[Starost]] je faktor rizika koji povećava i težinu i prevalenciju mokraćne inkontinencije * [[Poliurija]] (prekomjerna proizvodnja mokraće) čiji su, najčešći uzroci: nekontrolirani [[Šećerna bolest|dijabetes melitus]], [[primarna polidipsija]] (pretjerano [[pijenje]] tečnosti), [[centralni dijabetes insipidus]] i [[nefrogeni dijabetes insipidus]].<ref name="merck">[http://www.merck.com/mmpe/sec17/ch226/ch226i.html merck.com Polyuria]: A Merck Manual of Patient Symptoms podcast. Last full review/revision September 2009 by Seyed-Ali Sadjadi, MD</ref> Poliurija općenito uzrokuje urgentno mokrenje i [[učestalost mokrenja|učestalost]], ali ne mora nužno dovesti do inkontinencije. * Neurogeni poremećaji, kao što su [[multipla skleroza]], [[spina bifida]], [[Parkinsonova bolest]], [[moždani udar]] i [[povreda kičmene moždine]] mogu ometati nervnu funkciju mokraćnog mjehura.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Thomas LH, Coupe J, Cross LD, Tan AL, Watkins CL | title = Interventions for treating urinary incontinence after stroke in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2019 | issue = 2 | pages = CD004462 | date = februar 2019 | pmid = 30706461 | pmc = 6355973 | doi = 10.1002/14651858.CD004462.pub4 }}</ref> To može dovesti do [[neurogena disfunkcija mjehura|neurogene disfunkcije mjehura]] * [[Preaktivna bešika|Sindrom preaktivne bešike]]. Međutim, etiologija iza ovoga obično se razlikuje između muškaraca i žena, kao što je gore spomenuto. * Ostali predloženi faktori rizika uključuju [[pušenje]], unos [[kofein]]a i [[Depresija (raspoloženje)|depresiju]] ==Liječenje i epidemiologija== Tretmani uključuju [[trening mišića dna zdjelice]], [[trening mjehura]], operaciju i električnu stimulaciju. Terapija ponašanja općenito djeluje bolje od lijekova za stresnu i urgentnu inkontinenciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Balk EM, Rofeberg VN, Adam GP, Kimmel HJ, Trikalinos TA, Jeppson PC | title = Pharmacologic and Nonpharmacologic Treatments for Urinary Incontinence in Women: A Systematic Review and Network Meta-analysis of Clinical Outcomes | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 170 | issue = 7 | pages = 465–479 | date = april 2019 | pmid = 30884526 | doi = 10.7326/M18-3227 | doi-access = free }}</ref> Korist od lijekova je mala, a dugoročna sigurnost je nejasna.<ref name=Sham2012>{{cite journal | title = Nonsurgical Treatments for Urinary Incontinence in Adult Women: Diagnosis and Comparative Effectiveness | journal = Comparative Effectiveness Reviews | date = april 2012 | pmid = 22624162 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0042108 | publisher = Agency for Healthcare Research and Quality (US) | series = AHRQ Comparative Effectiveness Reviews | last1 = Shamliyan | first1 = T. | last2 = Wyman | first2 = J. | last3 = Kane | first3 = R. L. }}</ref> Mokraćna inkontinencija je češća kod starijih žena.<ref>{{cite web|title=Urinary Incontinence in Older Adults|url=https://www.nia.nih.gov/health/urinary-incontinence-older-adults|website=National Institute on Aging|access-date=18. 3. 2018}}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 6764 | ICD10 = {{ICD10|N|39|3|n|30}}-{{ICD10|N|39|4|n|30}}, {{ICD10|R|32||r|30}} | ICD9 = {{ICD9|788.3}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 003142 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 2781 | MeshID = D014549 }} * {{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Genitourinary_Disorders/Bladder/Incontinence/}} * [http://patients.uroweb.org/i-am-a-urology-patient/urinary-incontinence/ Patient-centered information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917031223/http://patients.uroweb.org/i-am-a-urology-patient/urinary-incontinence/ |date=17. 9. 2016 }} from the European Urological Association * [https://www.continenceproductadvisor.org/ Independent continence product advisor] {{Simptomi i znaci urinarnog sistema}} {{Bolest urinarnog trakta}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Urinary Incontinence}} [[Kategorija:Urinarna inkontinencija| ]] [[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]] [[Kategorija:Simptomi i znaci: Urinarni sistem]] 34et4ctdng7r5nzmtru3r7lsu08fjqn 0 498171 3712740 3673282 2025-06-06T12:20:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712740 wikitext text/x-wiki '''Interakcija domaćin-patogen''' definira se kao način na koji se mikrobi ili virusi održavaju unutar organizama domaćina na molekulskom, ćelijskom, organizamskom ili populacijjskom nivou. Ovaj termin se najčešće koristi za označavanje [[mikroorganizam|mikroorganizme]] koi uzrokuju [[bolest]]i, iako ne mogu uzrokovati bolest kod svih domaćina.<ref name="Casadevall">{{cite journal | vauthors = Casadevall A, Pirofski LA | title = Host-pathogen interactions: basic concepts of microbial commensalism, colonization, infection, and disease | journal = Infection and Immunity | volume = 68 | issue = 12 | pages = 6511–6518 | date = decembar 2000 | pmid = 11083759 | pmc = 97744 | doi = 10.1128/IAI.68.12.6511-6518.2000 }}</ref> Zbog toga je definicija proširena na to koliko poznati [[patogen]]i opstaju unutar svog [[Domaćin (biologija)|domaćina]], bez obzira da li uzrokuju bolest ili ne. Na molekulskom i ćelijskom nivou, [[mikrobi]] mogu zaraziti domaćina i brzo se podijeliti, uzrokujući bolest time što su tamo i uzrokujući [[homeostaza|homeostatsku]] neravnotežu u tijelu, ili izlučujući [[toksin]]e koji uzrokuju pojavu simptoma. [[Virusi]] takođe mogu inficirati domaćina virulentnom [[DNK]], što može uticati na normalne ćelijske procese ([[transkripcija (genetika)|transkripcije]], [[translacija (genetika)|translacije]], itd.), [[savijanja proteina]], ili izbjegavanje [[imunski odgovor|imunskog odgovora]].<ref name="Rendtorff">{{cite journal | vauthors = Rendtorff RC | title = The experimental transmission of human intestinal protozoan parasites. II. Giardia lamblia cysts given in capsules | journal = American Journal of Hygiene | volume = 59 | issue = 2 | pages = 209–220 | date = mart 1954 | pmid = 13138586 | doi = 10.1093/oxfordjournals.aje.a119634 }}</ref> == Patogenost == === Historija patogena === Jedan od prvih [[patogen]]a koje su naučnici uočili bio je ''Vibrio cholerae'', koji je detaljno opisao Filippo Pacini 1854. Njegovi početni nalazi bili su samo crteži bakterija, ali je do 1880. objavio mnoge druge radove o bakterijama. Opisao je kako izaziva dijareju, kao i razvio efikasne tretmane protiv njega. Većina ovih otkrića ostala je nezapažena sve dok [[Robert Koch]] nije ponovo otkrio organizam 1884. godine i povezao ga s bolešću. ''[[Giardia lamblia]]'' je otkrio Leeuwenhoeck 1600-ih.<ref name="Rendtorff" /><<ref name="pmid19981292">{{cite journal | vauthors = Dobell C | title = The Discovery of the Intestinal Protozoa of Man | journal = Proceedings of the Royal Society of Medicine | volume = 13 | issue = Sect Hist Med | pages = 1–15 | date = 1920 | pmid = 19981292 | pmc = 2151982 | doi = }}</ref> ali nije utvrđeno da je patogen do 1970-ih<big>,</big> kada je održan simpozij pod pokroviteljstvom EPA nakon velike epidemije u [[Oregon]]u koja je uključivala parazita. Od tada su mnogi drugi organizmi identificirani kao patogeni, kao što je ''[[Helicobacter pylori|H. pylory]]'' i ''[[E. coli]]'', što je omogućilo naučnicima da razviju [[antibiotik]]e za borbu protiv ovih štetnih mikroorganizama. === Tipovi patogena === Patogeni uključuju [[bakterije]], [[gljive]], [[protozoe]], [[pljoasnati crvi|helminte]] i [[virus]]e. Svaki od ovih različitih tipova organizama može se dalje klasificirati kao patogen na osnovu načina prenošenja. Ovo uključuje sljedeće: prenosi se [[hrana|hranom]], [[zrak]]om, [[voda|vodom]], [[krv]]lju i [[vektor]]ima. Mnoge patogene bakterije, kao što su ''[[Staphylococcus aureus]]'' i ''[[Clostridium botulinum]]'' iz hrane, izlučuju toksine u domaćina da izazovu simptome. [[HIV]] i [[hepatitis B]] su virusne infekcije uzrokovane patogenima koji se prenose krvlju. ''[[Aspergillus]]'' najčešća patogena gljiva, luči [[aflatoksin]], koji djeluje kao [[kancerogen]] i kontaminira mnoge namirnice, posebno one koje se uzgajaju ispod zemlje (orašasti plodovi, krompir, itd.).<ref name="fungi">{{cite book|vauthors=San-Blas G, Calderone RA |title= Pathogenic fungi: Insights in molecular biology|publisher= Horizon Scientific Press|year= 2008}}</ref> === Načini transmisije === Unutar domaćina, patogeni mogu učiniti razne stvari kako bi izazvali bolest i pokrenuli [[imunski odgovor]]. Mikrobi i gljivice uzrokuju simptome zbog visoke stope reprodukcije i invazije tkiva. Ovo uzrokuje imunski odgovor, što rezultira uobičajenim simptomima jer [[fagocit]]i razgrađuju [[bakterije]] unutar domaćina. Neke bakterije, kao što je ''H. pylori'', mogu lučiti toksine u okolna tkiva, što rezultira smrću ćelija ili inhibicijom normalne funkcije tkiva. Virusi, međutim, koriste potpuno drugačiji mehanizam za izazivanje bolesti. Po ulasku u domaćina, mogu učiniti jednu od dvije promjene. Mnogo puta virusni patogeni ulaze u [[ligaza|razlagajući]] ciklus; to je kada virus ubacuje svoju [[DNK]] ili [[RNK]] u ćeliju domaćina, replicira se i na kraju uzrokuje lizu ćelije, oslobađajući više virusa u okolinu. Lizogeni ciklus je, međutim, kada se virusna DNK inkorporira u [[genom]] domaćina, omogućavajući mu da ostane neprimijećena od imunskog sistema. Na kraju se ponovo aktivira i ulazi u lizni ciklus, dajući mu takoreći neograničen "rok trajanja".<ref name="What">{{cite web|title = How Pathogens Make Us Sick|url = http://needtoknow.nas.edu/id/infection/how-pathogens-make-us-sick/|work = Infectious Disease|publisher = The National Academies|access-date = 12. 4. 2023|archive-date = 16. 4. 2020|archive-url = https://web.archive.org/web/20200416102129/http://needtoknow.nas.edu/id/infection/how-pathogens-make-us-sick/|url-status = dead}}</ref> ==Kontekstno zasnovane Interakcije domaćina == === Tipovi interakcija === Ovisno o tome kako [[patogen]] stupa u interakciju s domaćinom, može biti uključen u jednu od tri interakcije domaćin-patogen. *'''[[Komensalizam]]''' je odnos kada patogen ima koristi dok domaćin ne dobija ništa od interakcije. Primjer za to je "Bacteroides thetaiotaomicron", koji se nalazi u ljudskom crijevnom traktu, ali ne pruža nikakve poznate prednosti.<ref name="Hooper">{{cite journal | vauthors = Hooper LV, Gordon JI | title = Commensal host-bacterial relationships in the gut | journal = Science | volume = 292 | issue = 5519 | pages = 1115–1118 | date = maj 2001 | pmid = 11352068 | doi = 10.1126/science.1058709 | bibcode = 2001Sci...292.1115H | s2cid = 44645045 }}</ref> *'''[[Mutualizam]]''' se javlja kada i patogen i domaćin imaju koristi od interakcije, kao što se vidi u ljudskom želucu. Mnoge bakterije pomažu u razgradnji hranljivih materija za domaćina i, zauzvrat, organizni domaćina djeluju kao njihov [[ekosistem]].<ref name="Backhed">{{cite journal | vauthors = Bäckhed F, Ley RE, Sonnenburg JL, Peterson DA, Gordon JI | title = Host-bacterial mutualism in the human intestine | journal = Science | volume = 307 | issue = 5717 | pages = 1915–1920 | date = mart 2005 | pmid = 15790844 | doi = 10.1126/science.1104816 | s2cid = 6332272 | bibcode = 2005Sci...307.1915B }}</ref> *'''[[Parazit]]izam''' se javlja kada patogen ima koristi od veze dok je domaćin oštećen. To se može vidjeti u jednoćelijskom parazitu ''Plasmodium falciparum'' koji kod ljudi uzrokuje [[malarija|malariju]].<ref>{{cite journal | vauthors = Sato S | title = Plasmodium-a brief introduction to the parasites causing human malaria and their basic biology | journal = Journal of Physiological Anthropology | volume = 40 | issue = 1 | pages = 1 | date = januar 2021 | pmid = 33413683 | pmc = 7792015 | doi = 10.1186/s40101-020-00251-9 }}</ref> === Patogena varijabilnost u domaćinima === Iako patogeni imaju sposobnost da izazovu bolest, oni to ne čine uvijek. Ovo se opisuje kao kontekstno zavisna patogenost. Naučnici vjeruju da ova varijabilnost dolazi od genetičkih faktora i faktora okoline unutar domaćina. Jedan primjer ovoga kod ljudi je „E. coli''. Normalno, ova bakterija cvjeta kao dio normalne, zdrave [[mikrobiota|mikrobiote]] u crijevima. Međutim, ako se preseli u drugu regiju probavnog trakta ili tijela, može uzrokovati intenzivan proljev. Dakle, iako je ''E. coli'' klasifikovana kao patogen, ne djeluje uvijek kao takav.<ref name="Clermont">{{cite journal | vauthors = Clermont O, Bonacorsi S, Bingen E | title = Rapid and simple determination of the Escherichia coli phylogenetic group | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 66 | issue = 10 | pages = 4555–4558 | date = oktobar 2000 | pmid = 11010916 | pmc = 92342 | doi = 10.1128/aem.66.10.4555-4558.2000 | bibcode = 2000ApEnM..66.4555C }}</ref> This example can also be applied to ''S. aureus'' and other common microbial flora in humans. == Aktuelni metodi liječenja patogena == Danas su antimikrobna sredstva primarna metoda liječenja patogena. Ovi lijekovi su posebno dizajnirani da ubijaju mikrobe ili inhibiraju daljnji rast u okruženju domaćina. Za opisivanje antimikrobnih lijekova može se koristiti više pojmova. Antibiotici su hemikalije koje proizvode mikrobi koje se mogu koristiti protiv drugih patogena, kao što su [[penicilin]] i [[eritromicin]]. Polusintetska antimikrobna sredstva su izvedena iz bakterija, ali su poboljšana da bi imala veći učinak. Za razliku od oba ova, sintetska se strogo proizvode u laboratoriji, kako bi se borila protiv patogenosti. Svaki od ova tri tipa antimikrobnih sredstava može se klasificirati u dvije sljedeće grupe: [[baktericid]]ne i bakteriostatske. Baktericidne supstance ubijaju mikroorganizme dok bakteriostatske supstance inhibiraju rast mikroba.<ref name="micro">{{cite book|author=Brown, AE|year= 2012|title= Benson's Microbiological Applications: Laboratory Manual in General Microbiology, Short Version|edition= 12th|publisher= Mc-Graw-Hill|place= New York, U.S.}}</ref> Glavni problem kod tretmana patogenih lijekova u modernom svijetu je rezistencija na lijekove. Mnogi pacijenti ne uzimaju potpuno liječenje lijekovima, što dovodi do prirodne selekcije rezistentnih bakterija. Jedan primjer ovoga je „Staphylococcus aureus“ otporan na meticilin ([[Metaicilin-rezistentni Staphylococcus aureus|MRSA]]). Zbog prekomjerne upotrebe antibiotika, samo bakterije koje su razvile genetičke mutacije za borbu protiv lijeka mogu preživjeti. Ovo smanjuje efikasnost lijeka i mnoge tretmane čini beskorisnim.<ref name="Neu">{{cite journal | vauthors = Neu HC | title = The crisis in antibiotic resistance | url = https://archive.org/details/sim_science_1992-08-21_257_5073/page/n54 | journal = Science | volume = 257 | issue = 5073 | pages = 1064–1073 | date = august 1992 | pmid = 1509257 | doi = 10.1126/science.257.5073.1064 | bibcode = 1992Sci...257.1064N | s2cid = 1261981 }}</ref> == Budući pravci == Zahvaljujući mrežnoj analizi interakcija domaćin-patogen i velikim analizama podataka sekvenciranja RNK iz inficiranih ćelija domaćina,<ref>{{cite journal | vauthors = Chakravorty S, Yan B, Wang C, Wang L, Quaid JT, Lin CF, Briggs SD, Majumder J, Canaria DA, Chauss D, Chopra G, Olson MR, Zhao B, Afzali B, Kazemian M | display-authors = 6 | title = Integrated Pan-Cancer Map of EBV-Associated Neoplasms Reveals Functional Host-Virus Interactions | journal = Cancer Research | volume = 79 | issue = 23 | pages = 6010–6023 | date = decembar 2019 | pmid = 31481499 | pmc = 6891172 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-19-0615 | doi-access = free }}</ref> zna se da proteini patogena koji uzrokuju opsežno preoblikovanje domaćinskog [[interaktom]]a imaju veći uticaj na sposobnost patogena tokom [[infekcije]]. Ova zapažanja sugeriraju da čvorišta u domaćin-patogen, [[interaktom]] treba istražiti kao obećavajuće mete za dizajn antimikrobnih lijekova.<ref>{{cite journal | vauthors = Crua Asensio N, Muñoz Giner E, de Groot NS, Torrent Burgas M | title = Centrality in the host-pathogen interactome is associated with pathogen fitness during infection | journal = Nature Communications | volume = 8 | pages = 14092 | date = januar 2017 | pmid = 28090086 | pmc = 5241799 | doi = 10.1038/ncomms14092 | bibcode = 2017NatCo...814092C }}</ref> Danas, mnogi naučnici imaju za cilj razumjeti genetičku varijabilnost i kako ona doprinosi interakciji patogena i varijabilnosti unutar domaćina. Oni također imaju za cilj ograničiti metode prijenosa mnogih patogena kako bi spriječili brzo širenje u domaćinima. Kako saznajemo više o interakciji domaćin-patogen i količini varijabilnosti unutar domaćina,<ref>{{cite journal | vauthors = Avraham R, Haseley N, Brown D, Penaranda C, Jijon HB, Trombetta JJ, Satija R, Shalek AK, Xavier RJ, Regev A, Hung DT | display-authors = 6 | title = Pathogen Cell-to-Cell Variability Drives Heterogeneity in Host Immune Responses | journal = Cell | volume = 162 | issue = 6 | pages = 1309–1321 | date = septembar 2015 | pmid = 26343579 | pmc = 4578813 | doi = 10.1016/j.cell.2015.08.027 }}</ref> definiciju interakcije treba redefinirati. Casadevall predlaže da se patogenost utvrđuje na osnovu količine štete nanesene domaćinu, klasificirajući patogene u različite kategorije na osnovu načina na koji funkcioniraju u domaćinu.<ref>{{cite journal | vauthors = Casadevall A, Pirofski LA | title = Host-pathogen interactions: redefining the basic concepts of virulence and pathogenicity | journal = Infection and Immunity | volume = 67 | issue = 8 | pages = 3703–3713 | date = august 1999 | pmid = 10417127 | pmc = 96643 | doi = 10.1128/IAI.67.8.3703-3713.1999 | authorlink1 = Liise-anne Pirofski }}</ref> Međutim, kako bi se nosili sa promjenjivim patogenim okruženjem, potrebno je revidirati metode liječenja kako bi se suočili s mikrobima otpornim na lijekove. == Također pogledajte== *[[Fitobiom]] == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [http://gpsprot.org GPS-Prot] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230412221334/http://gpsprot.org/ |date=12. 4. 2023 }} Data visualization for Protein Interactions (HIV-Host) *[http://www.cell.com/cell-host-microbe/ Cell Host & Microbe] (Journal) *[http://www.journals.elsevier.com/microbes-and-infection/ Microbes & Infection] (Journal) *[http://arquivo.pt/wayback/20160516090656/http://pbildb1.univ-lyon1.fr/virhostnet VirHostNet] – '''Vir'''us-'''Host''' protein–protein interaction '''Net'''works knowledgebase *[http://www.phi-base.org/ PHI-base] – Pathogen-Host Interaction Database *[http://interactome.dfci.harvard.edu/V_hostome/ Virus Human Interactome Network Map from Harvard] Kategorija:Biološke interakcije]] {{DEFAULTSORT:Host-pathogen interaction}} 4zjfjg8v3i9y1x2llwjaujh39gp91aj 0 500135 3712852 3536913 2025-06-06T21:12:00Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:0|2|0 */ 3712852 wikitext text/x-wiki '''Deskriptivna statistika''' je zbirna statistika koja kvantitativno opisuje ili sumira karakteristike iz zbirke [[informacija]].<ref>{{Cite book|last=Mann|first=Prem S.|title=Introductory Statistics|url=https://archive.org/details/introductorystat0002mann|publisher=Wiley|year=1995|isbn=0-471-31009-3|edition=2nd}}</ref> Deskriptivna statistika se razlikuje od [[Inferencijalna statistika|inferencijalne statistike]] po svom cilju da sumira uzorak, umjesto da koristi podatke za učenje o [[Subpopulacija|populaciji]] za koju se smatra da uzorak podataka predstavlja.<ref>{{Citation|title=Drawing Conclusions From Data: Descriptive Statistics, Inferential Statistics, and Hypothesis Testing|date=2017|url=http://dx.doi.org/10.4135/9781506304144.n6|website=Interpreting and Using Statistics in Psychological Research|pages=145–183|location=Thousand Oaks, CA|publisher=SAGE Publications, Inc|isbn=978-1-5063-0416-8|access-date=1. 6. 2021}}</ref> Ovo općenito znači da deskriptivna statistika, za razliku od inferencijalne statistike, nije razvijena na osnovu [[Teorija vjerovatnoće|teorije vjerovatnoće]] i da je često [[neparametarska statistika]].<ref>{{Cite book|last=Dodge|first=Y.|url=https://archive.org/details/oxforddictionary0000unse|title=The Oxford Dictionary of Statistical Terms|publisher=OUP|year=2003|isbn=0-19-850994-4|url-access=registration}}</ref> Čak i kada analiza podataka donosi svoje glavne zaključke koristeći inferencijalnu statistiku, deskriptivna statistika se općenito također prikazuje.<ref>{{Citation|title=Drawing Conclusions From Data: Descriptive Statistics, Inferential Statistics, and Hypothesis Testing|date=2017|url=http://dx.doi.org/10.4135/9781506304144.n6|website=Interpreting and Using Statistics in Psychological Research|pages=145–183|location=Thousand Oaks, CA|publisher=SAGE Publications, Inc|isbn=978-1-5063-0416-8|access-date=1. 6. 2021}}</ref> Na primjer, u radovima u kojima su subjekti ljudi, obično je uključena tabela koja daje ukupnu veličinu uzorka, veličinu uzorka u važnim podgrupama (npr. za svaki tretman ili grupu izloženosti) i [[Demografija|demografske]] ili kliničke karakteristike kao što su prosječna starost, udio ispitanika svakog spola, udio subjekata sa povezanim [[komorbiditet]]ima, itd. Neke mjere koje se obično koriste za opisivanje skupa podataka su mjere centralne tendencije i mjere varijabilnosti ili disperzije. Mjere centralne tendencije uključuju [[Srednja vrijednost|srednju vrijednost]], [[Medijana (statistika)|medijan]] i [[Modus|mod]], dok mjere varijabilnosti uključuju [[Standardna devijacija|standardnu devijaciju]] (ili varijansu), minimalne i maksimalne vrijednosti varijabli, mjere zaobljenosti i mjere asimetrije.<ref name="Inv">Investopedia, [http://www.investopedia.com/terms/d/descriptive_statistics.asp#axzz2DxCoTnMM Descriptive Statistics Terms]</ref> == Upotreba u statističkoj analizi == Deskriptivna statistika pruža jednostavne sažetke o uzorku i zapažanjima koja su napravljena. Takvi rezimei mogu biti ili kvantitativni, odnosno zbirni statistički podaci, ili vizuelni, odnosno grafikoni koji su jednostavni za razumijevanje. Ovi sažeci mogu ili činiti osnovu za početni opis podataka kao dio opsežnije statističke analize, ili mogu sami po sebi biti dovoljni za određeno istraživanje. Na primjer, [[postotak]] šuta u [[Košarka|košarci]] je deskriptivna statistika koja sumira učinak igrača ili tima. Ovaj broj je broj pogođenih šuteva podijeljen sa brojem ukupnih šuteva. Na primjer, igrač koji šutira 33% pogodi otprilike jedan šut od svaka tri. Postotak sažima ili opisuje više diskretnih događaja.<ref name="trochim">{{Cite web|url=http://www.socialresearchmethods.net/kb/statdesc.php|title=Descriptive statistics|last=Trochim|first=William M. K.|year=2006|website=Research Methods Knowledge Base|access-date=14. 3. 2011}}</ref> Upotreba deskriptivne i zbirne statistike ima opsežnu historiju. Tabelarno prikazivanje stanovništva i ekonomskih podataka bio je prvi način na koji se pojavila tema [[Statistika|statistike]]. Nedavno je formulisana kolekcija tehnike koje sumiraju podatke pod naslovom istraživačke analize podataka: primjer takve tehnike je box plot . U poslovnom svijetu, deskriptivna statistika pruža koristan sažetak mnogih vrsta podataka. Na primjer, investitori i brokeri mogu koristiti historijski izvještaj o ponašanju prinosa tako što će obavljati empirijske i analitičke analize svojih ulaganja kako bi donijeli bolje odluke o ulaganju u budućnosti. === Univarijantna analiza === Univarijantna analiza uključuje opisivanje distribucije jedne varijable, uključujući njenu centralnu tendenciju (uključujući [[Srednja vrijednost|srednju vrijednost]], [[Medijana (statistika)|medijan]] i [[Modus|mod]]) i disperziju (uključujući raspon i kvartile skupa podataka, te mjere širenja kao što su varijansa i [[standardna devijacija]]). Oblik distribucije se također može opisati pomoću indeksa kao što su asimetrija i zaobljenost. Karakteristike distribucije varijable također mogu biti prikazane u grafičkom ili tabelarnom formatu, uključujući histograme i prikaz stabljike i lista. === Bivarijantna i multivarijantna analiza === Kada se uzorak sastoji od više od jedne varijable, deskriptivna statistika se može koristiti za opisivanje odnosa između parova varijabli. U ovom slučaju deskriptivna statistika uključuje: * Unakrsne tabele i tabele nepredviđenih situacija * Grafičko predstavljanje putem dijagrama raspršenosti * Kvantitativne mjere [[Koeficijent korelacije|zavisnosti]] * Opise uslovnih distribucija Glavni razlog za razlikovanje univarijantne i bivarijatne analize je taj što bivarijantna analiza nije samo jednostavna deskriptivna analiza, već opisuje i odnos između dvije različite varijable.<ref>{{Cite book|last=Babbie|first=Earl R.|url=https://archive.org/details/isbn_9780495598428|title=The Practice of Social Research|publisher=Wadsworth|year=2009|isbn=978-0-495-59841-1|edition=12th|pages=[https://archive.org/details/isbn_9780495598428/page/436 436–440]|url-access=registration}}</ref> Kvantitativne mjere zavisnosti uključuju korelaciju (kao što je Pearsonov r kada su obje varijable kontinuirane, ili Spearmanov rho ako jedna ili obje nisu) i kovarijansu (koja odražava varijable skale na kojima se mjere). Nagib, u regresionoj analizi, također odražava odnos između varijabli. Nestandardizirani nagib ukazuje na jediničnu promjenu u kriterijskoj varijabli za jednu jediničnu promjenu u prediktoru. Standardizirani nagib označava ovu promjenu u standardiziranim (z-score) jedinicama. Veoma iskrivljeni podaci se često transformišu uzimanjem logaritama. Upotreba logaritama čini grafove simetričnijim i sličnijim [[Normalna raspodjela|normalnoj distribuciji]], što ih čini lakšim za intuitivno tumačenje.<ref>{{Cite book|last=Nick|first=Todd G.|title=Topics in Biostatistics|publisher=Springer|year=2007|isbn=978-1-58829-531-6|series=[[Methods in Molecular Biology]]|volume=404|location=New York|pages=33–52|chapter=Descriptive Statistics|doi=10.1007/978-1-59745-530-5_3|pmid=18450044}}</ref> == Reference == <references responsive="1"></references> == Vanjski linkovi == * Predavanje deskriptivne statistike: Superkurs Univerziteta u Pittsburghu: http://www.pitt.edu/~super1/lecture/lec0421/index.htm [[Kategorija:Deskriptivna statistika|*]] lx0zpg170x2uu42pflcyozmercfric0 0 500590 3712726 3682220 2025-06-06T11:38:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712726 wikitext text/x-wiki {{Fikh}} '''''Idžaza''''' ({{Jez-ar|الإِجازَة}}, "diploma", "dozvola", "ovlaštenje", "licenca"; množina: '''''idžaze''''') je diploma koja ovlašćuje njenog nosioca da obavlja određene poslove, a koju izdaje neko ko već posjeduje takva ovlaštenja. Posebno se povezuje sa prenošenjem islamskog vjerskog znanja.<ref name="EI2">Vajda, G., Goldziher, I. and Bonebakker, S.A. (2012). "Id̲j̲āza". In P. Bearman; Th. Bianquis; C.E. Bosworth; E. van Donzel; W.P. Heinrichs (eds.). ''Encyclopaedia of Islam'' (2nd ed.). Brill. doi: url=10.1163/1573-3912_islam_SIM_3485</ref> Diploma obično podrazumijeva da je učenik ovo znanje stekao od izdavaoca ''idžaze'' putem usmene nastave iz prve ruke.<ref name="EI2" /> ''Idžaza'' koja daje lanac ovlaštenih prenosilaca koji sežu do originalnog autora često je pratila tekstove ''[[hadis]]a'', ''[[fikh]]a'' i ''[[tefsir]]a'' ; ali se pojavljivao i u mističnim, istorijskim i filološkim djelima, kao i u književnim zbirkama.<ref name="EI2" /> Dok se ''idžaza'' prvenstveno povezuje sa [[Sunitski islam|sunitskim islamom]], koncept se također pojavljuje u hadiskim tradicijama šiitskih sljedbenika dvanaest imama.<ref name="EI2" /> George Makdisi, profesor orijentalnih studija, smatra da je ''idžaza'' preteča univerzitetske akademske diplome, kao i doktorata.<ref name="Makdisi">{{Citation|last=Makdisi|first=George|title=Scholasticism and Humanism in Classical Islam and the Christian West|website=Journal of the American Oriental Society|date=April–June 1989|pages=175–182 [175–77]|url=https://doi.org/10.2307%2F604423}}</ref> Profesor arapskog jezika, Alfred Guillaume (SOAS); Profesor sociologije, Syed Farid al-Attas (Nacionalni univerzitet Singapura)<ref name="Attas2">{{Cite journal|last=Al-Attas|first=Syed Farid|date=1. 1. 2006|title=From Jāmi' ah to University: Multiculturalism and Christian–Muslim Dialogue|url=https://zenodo.org/record/29439|journal=[[Current Sociology]]|volume=54|issue=1|pages=112–132|doi=10.1177/0011392106058837|issn=0011-3921|quote=In the 1930s, the renowned Orientalist Alfred Guillaume noted strong resemblances between Muslim and Western Christian institutions of higher learning. An example he cited is the ijazah, which he recognized as being akin to the medieval licentia docendi, the precursor of the modern university degree.}}</ref> Profesor bliskoistočnih studija, Devin J. Stewart (Univerzitet Emory) slažu se da postoji sličnost između ''idžaze'' i univerzitetske diplome.<ref name="stewart">Devin J. Stewart (2005). "Degrees, or Ijazah". In Josef W. Meri (ed.). ''Medieval Islamic Civilization: An Encyclopedia''. Routledge. pp. 201–203. ISBN <bdi>9781135455965</bdi>. <q>The license to teach law and issue legal opinions [...] is the type of ijazah that resembles the medieval European university degree most closely [...] The main difference between the two is that the granting authority is an individual professor, in the Islamic case, rather than a corporate institution in the case of the university. Despite this point, Makdisi has likened the ijazat al-ifta' wa'l-tadris to the medieval Latin licentia docendi and suggests that it served as a model for that degree.</q></ref> Međutim, Toby Huff i drugi odbacuju Makdisijevu teoriju.<ref>{{Cite book|last=Huff|first=Toby E.|title=The rise of early modern science: Islam, China, and the West|publisher=Cambridge University Press|year=2007|isbn=978-0521529945|edition=2. ed., repr.|location=Cambridge [u.a.]|page=155|quote=It remains the case that no equivalent of the bachelor's degree, the licentia docendi, or higher degrees ever emerged in the medieval or early modern Islamic ''madrasas''.|author-link=Toby Huff}}</ref><ref name="Verger2">{{Citation|last=Verger|first=J.|title=Lexikon des Mittelalters|at=cols 1155–1156|publisher=J.B. Metzler|location=Stuttgart|year=1999}}</ref><ref name=":1">Rüegg, Walter: "Foreword. The University as a European Institution", in: ''[[Istorija univerziteta u Evropi|A History of the University in Europe. Vol. 1: Universities in the Middle Ages]]'', Cambridge University Press, 1992, {{ISBN|0-521-36105-2}}, pp. XIX: "No other European institution has spread over the entire world in the way in which the traditional form of the European university has done. The degrees awarded by European universities – the bachelor's degree, the licentiate, the master's degree, and the doctorate – have been adopted in the most diverse societies throughout the world."</ref><ref name=":2">Norman Daniel: Review of "The Rise of Colleges. Institutions of Learning in Islam and the West by George Makdisi", Journal of the American Oriental Society, Vol. 104, No. 3 (Jul. – Sep., 1984), pp. 586–588 (587)</ref> Devin J. Stewart primjećuje razliku u ovlaštenju u smislu ko ih izdaje: pojedinačni profesor za ''idžazu'' i istitucija u slučaju univerziteta.<ref name="stewart"/> == Opis == [[Datoteka:Ijazah3.jpg|lijevo|mini| Idžaza koja potvrđuje kompetenciju u [[Kaligrafija|kaligrafiji]], 1206. [[Islamski kalendar|hidžretske]] 1791. [[Anno Domini|godine]] .]] U radu pod naslovom ''Tradicionalizam u islamu: esej u tumačenju'',<ref>{{Citation|last=Graham|first=William A.|title=Traditionalism in Islam: An Essay in Interpretation|website=Journal of Interdisciplinary History|pages=495–522|date=Winter 1993|url=https://doi.org/10.2307%2F206100}}</ref> profesor s [[Univerzitet Harvard|Harvarda]] William A. Graham objašnjava idžaza sistem na sljedeći način:<blockquote>Osnovni sistem "putovanja u potrazi za znanjem" koji se razvio na početku izučavanja[[hadis]]a, uključivao je putovanje određenim autoritetima ( ''šejhovima'' ), posebno najstarijim i najpoznatijim toga doba, kako bi čuli iz njihovih usta hadise i dobili njihove ovlaštenje ili "dozvolu" ( ''idžaza'' ) da se oni prenose. Ovaj idžaza sistem lične, a ne institucionalne certifikacije služi ne samo za hadis, već i za prenošenje tekstova bilo koje vrste, od [[Historija|historije]], [[Fikh|prava]] ili [[Filologija|filologije]] do [[književnost]]i, [[Tesavuf|misticizma]] ili teologije . <nowiki><i id="mwYA">Isnad</i></nowiki> dugog rukopisa, kao i onaj kratkog hadisa, idealno bi trebao odražavati usmeni, licem u lice, prenošeni tekst od nastavnika do učenika putem učiteljeve idžaze, koja potvrđuje pisani tekst. U formalnom, pisanom idžazu, učitelj koji dodjeljuje diplomu obično uključuje isnad koji sadrži njegovu ili njenu lozu učitelja do [[Muhammed]]a preko [[Ashabi|ashaba]], kasnijeg poštovanog šejha ili autora određene knjige.</blockquote> == Hipoteza o porijeklu doktorata == Prema ''Lexikon des Mittelalters'' i ''Historiji univerziteta u Europi'', porijeklo evropskog doktorata leži u kasnosrednjovjekovnom učenju čiji korijeni sežu do kasne antike i ranih dana [[Kršćanstvo|kršćanskog]] učenja [[Biblija|Biblije]].<ref name="Verger2"/><ref name=":1"/> Ovo gledište ne sugerira nikakvu vezu između ''idžaze'' i doktorata.<ref>Cf. [[Lexikon des Mittelalters]], J.B. Metzler, Stuttgart 1999, entries on: Baccalarius, Doctor, Grade, universitäre, Licentia, Magister universitatis, Professor, Rector</ref> George Makdisi je umjesto toga izjavio da je ''idžaza'' bila vrsta akademskog stepena ili doktorata koji se izdavao u srednjovjekovnim [[medresa]]ma, sličan onom koji se kasnije pojavio na europskim srednjovjekovnim univerzitetima.<ref name="Makdisi"/> Devin J. Stewart također vidi paralelu i tvrdi da je "licenca za predavanje prava i izdavanje pravnih mišljenja očigledno bila stvarni dokument službenog ili pravnog statusa", istovremeno primjećujući razliku u ovlaštenju davanja (pojedinačni profesor za ''idžzazu'' i institucija u slučaju univerziteta).<ref name="stewart"/> Teoriju o islamskom porijeklu diplome prvobitno je predložio Alfred Guillaume 1930-ih, koji je smatrao ''idžazu'' kao preteču ''licentia docendi'', sa čime se slaže Syed Farid al-Attas.<ref name="Attas2"/> Makdisi je u istrazi o razlikama između kršćanskog [[univerzitet]]a i islamske [[Medresa|medrese]] iz 1970. godine u početku smatrao da je kršćanski doktorat srednjovjekovnog univerziteta jedini element na univerzitetu koji se najviše razlikuje od certifikacije islamske ''idžaze''.<ref name="MakdisiEarly">{{Cite journal|last=Makdisi|first=George|year=1970|title=Madrasa and University in the Middle Ages|journal=Studia Islamica|issue=32|pages=255–264 (260)|doi=10.2307/1595223|jstor=1595223|quote=Perhaps the most fundamental difference between the two systems is embodied in their systems of certification; namely, in medieval Europe, the ''licentia docendi'', or license to teach; in medieval Islam, the ''ijaza'', or authorization. In Europe, the license to teach was a license to teach a certain field of knowledge. It was conferred by the licensed masters acting as a corporation, with the consent of a Church authority ... Certification in the Muslim East remained a personal matter between the master and the student. The master conferred it on an individual for a particular work, or works. Qualification, in the strict sense of the word, was supposed to be a criterion, but it was at the full discretion of the master}}</ref> Godine 1989., međutim, rekao je da porijeklo kršćanskog srednjovjekovnog doktorata ("licentia docendi") datira iz ''ijāzah al-tadrīs wa al-iftā''' ("licenca za podučavanje i izdavanje pravnih mišljenja") u srednjovjekovnom [[Šerijat|islamskom pravnom]] [[Medresa|obrazovanju sistem]].<ref name="Makdisi" /> Makdisi je predložio da je ''idžazat attadris'' porijeklo evropskog doktorata, i otišao dalje u sugeriranju uticaja na magisterijum kršćanske crkve.<ref>{{Citation|last=Makdisi|first=George|title=Scholasticism and Humanism in Classical Islam and the Christian West|website=Journal of the American Oriental Society|date=April–June 1989|pages=175–182 [175–77]|quote=I hope to show how the Islamic doctorate had its influence on Western scholarship, as well as on the Christian religion, creating there a problem still with us today. [...] As you know, the term doctorate comes from the Latin ''docere'', meaning to teach; and the term for this academic degree in medieval Latin was ''licentia docendi'', "the license to teach." This term is the word for word translation of the original Arabic term, ''ijazat attadris''. In the classical period of Islam's system of education, these two words were only part of the term; the full term included wa ''I-ifttd'', meaning, in addition to the license to teach, a "license to issue legal opinions." [...] The doctorate came into existence after the ninth century Inquisition in Islam. It had not existed before, in Islam or anywhere else. [...] But the influence of the Islamic doctorate extended well beyond the scholarly culture of the university system. Through that very system it modified the millennial magisterium of the Christian Church. [...] Just as Greek non-theistic thought was an intrusive element in Islam, the individualistic Islamic doctorate, originally created to provide machinery for the Traditionalist determination of Islamic orthodoxy, proved to be an intrusive element in hierarchical Christianity. In classical Islam the doctorate consisted of two main constituent elements: (I) competence, i.e., knowledge and skill as a scholar of the law; and (2) authority, i.e., the exclusive and autonomous right, the jurisdictional authority, to issue opinions having the value of orthodoxy, an authority known in the Christian Church as the magisterium. [...] For both systems of education, in classical Islam and the Christian West, the doctorate was the end-product of the school exercise, with this difference, however, that whereas in the Western system the doctorate at first merely meant competence, in Islam it meant also the jurisdictional magisterium.|url=https://doi.org/10.2307%2F604423}}</ref> Prema dokumentu iz 1989. godine, sistem ''idžaza'' je bii ekvivalent kvalifikaciji doktora prava i razvijen je tokom devetog stoljeća nakon formiranja ''[[mezheb]]skih'' pravnih škola. Da bi stekao doktorat, student je "morao studirati na pravnom fakultetu , obično četiri godine za osnovni dodiplomski kurs" i najmanje deset godina za postdiplomski kurs. "Doktorat je stečen nakon usmenog ispita kako bi se utvrdila originalnost njegovih teza", i da bi se ispitala "sposobnost studenta da ih brani od svih prigovora, u sporovima postavljenim u tu svrhu" što su bile naučne vježbe koje su se praktikovale tokom studentske " karijere diplomiranog studenta prava ." Nakon što su studenti završili postdiplomsko obrazovanje, dodijeljeni su im doktorati dajući im status ''fakiha'' (što znači " magistar prava "), ''[[Muftija|muftije]]'' (što znači "profesor [[Fetva|pravnih mišljenja]] ") i ''mudarrisa'' (što znači "učitelj"), koji su kasnije prevedeni na latinski kao ''magister'', ''[[profesor]]'' i ''[[Doktor (titula)|doktor]]''.<ref name="Makdisi" /> Medrese su izdavale ''idžazat attadris'' u islamskom pravu [[Šerijat|''šerijatu'']], matematici, astrologiji, medicini, farmakologiji i filozofiji.<ref>{{Citation|title=1: Contextualizing Learning and Teaching of the Sciences in Islamicate Societies|date=januar 2018|url=http://dx.doi.org/10.1484/m.sa-eb.4.2018003|website=Teaching and Learning the Sciences in Islamicate Societies (800-1700)|series=Studies on the Faculty of Arts. History and Influence|pages=17–31|location=Turnhout|publisher=Brepols Publishers|isbn=978-2-503-57445-5|access-date=20. 11. 2021}}</ref> Iako je šerijatski zakon bio glavni predmet u većini ovih medresa, nauke su tretirane sa istom vrijednošću u islamskom društvu, jer su napravljena mnoga otkrića u oblastima kao što je medicina gdje je uspostavljena prva bolnica<ref>{{Cite journal|last=Hehmeyer|first=Ingrid|date=decembar 2007|title=Peter E. Pormann;, Emilie Savage‐Smith. Medieval Islamic Medicine . xiii + 223 pp., figs., bibl., index. Washington, D.C.: Georgetown University Press, 2007. $59.95 (cloth); $29.95 (paper).|url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.1086/529291|journal=Isis|language=en|volume=98|issue=4|pages=827–828|doi=10.1086/529291|issn=0021-1753}}</ref> i otkriven je plućni protok krvi.<ref>{{Cite journal|last=Aulianto|first=Dwi Ridho|last2=Yusup|first2=Pawit M|last3=Setianti|first3=Yanti|date=15. 11. 2019|title=Perkembangan ISSN Terbitan Berkala di Indonesia|journal=Khizanah Al-Hikmah: Jurnal Ilmu Perpustakaan, Informasi, Dan Kearsipan|volume=7|issue=2|pages=103|doi=10.24252/kah.v7i2a1|issn=2549-1334}}</ref> Diploma islamskog prava na [[Univerzitet Al-Azhar|Univerzitetu Al-Azhar]], najprestižnijem univerzitetu, tradicionalno se dodjeljivala bez završnih ispita, ali na osnovu pažljivog pohađanja kurseva od strane studenata.<ref>Jomier, J. "al- Azhar (al-Ḏj̲āmiʿ al-Azhar)." Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel and W.P. Heinrichs. Brill, 2010: "There was no examination at the end of the course of study. Many of the students were well advanced in years. Those who left al-Azhar obtained an idjāza or licence to teach; this was a certificate given by the teacher under whom the student had followed courses, testifying to the student's diligence and proficiency."</ref> Međutim, postdiplomski doktorat prava stekao bi se tek nakon "usmenog ispita".<ref name="Makdisi Scholasticism">{{Citation|last=Makdisi|first=George|title=Scholasticism and Humanism in Classical Islam and the Christian West|website=Journal of the American Oriental Society|date=April–June 1989|pages=175–182 (176)|url=https://doi.org/10.2307%2F604423}}</ref> U radu iz 1999. Makdisi ističe da je dodjeljivanje diplome ''idžaze'' bilo u rukama profesora, i u ranom period Univerziteta u Bolonji, gdje su diplome prvobitno dodjeljivali profesori.<ref>{{Citation|last=George Makdisi|title=Religion and culture in medieval Islam|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1999|isbn=978-0-521-62350-6|pages=3–23 [10]}}</ref> On također ističe da su, slično kao što je ''idžazat attadris'' bio ograničen na pravo, prvi stepen u Bolonji također prvobitno bio ograničen na pravo, da bi se kasnije proširio na druge predmete.<ref>{{Citation|last=George Makdisi|title=Religion and culture in medieval Islam|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1999|isbn=978-0-521-62350-6|pages=3–23 [10–1]}}</ref> Norman Daniel, u radu iz 1984. godine, kritikovao je raniji Makdisijev rad jer se oslanjao na sličnosti između dva obrazovna sistema umjesto da citira istorijske dokaze. On je naveo da Makdisi "ne razmišlja ozbiljno o spontanom ponavljanju pojava", te napominje da sličnosti između dva sistema ne podrazumijevaju automatski da je jedan stvorio drugi. On dalje navodi da postoji nedostatak dokaza za škole u kratkotrajnim arapskim naseljima Francuske i kontinentalne Italije, za koje Makdisi tvrdi da su možda bile veze između islamskog i evropskog obrazovnog sistema, kao i nedostatak dokaza o navodnom prijenosu skolastičkih ideja između dva sistema u potpunosti.<ref name=":2"/> U raspravi o Makdisijevoj tezi iz 1989. godine, Toby Huff je tvrdio da nikada nije postojao ekvivalent diplome ili doktorata u islamskim medresama, zbog nedostatka fakulteta koji predaje jedinstveni nastavni plan i program.<ref>Toby Huff, ''Rise of Early Modern Science: Islam, China and the West'', 2nd ed., Cambridge 2003, {{ISBN|0-521-52994-8}}, p. 155: "It remains the case that no equivalent of the bachelor's degree, the licentia docendi, or higher degrees ever emerged in the medieval or early modern Islamic madrasas."</ref> == Razlike između idžaze i diplome == Zapadni oblik obrazovanja je ono što je danas prilagođeno i koristi se širom svijeta. Ovaj obrazovni sistem posebnu pažnju skreće na formalnu obrazovnu instituciju – univerzitet.<ref name=":3">{{Cite journal|last=Idriz|first=Mesut|date=2007|title=From a Local Traditional Practice to a Universal Practice: Ijazah as a Muslim Educational Tradition|url=https://www.academia.edu/2780391|journal=International Islamic University Malaysia|volume=Department of History and civilization}}</ref> Grupe pojedinaca studiraju na fakultetu sastavljenom od velikog broja profesora, od kojih je svaki priznat kao ekspert u svojoj oblasti, a po završetku nastavnog plana i programa studenti dobijaju diplomu. Diploma je dokument koji potvrđuje da univerzitetska institucija u cjelini prepoznaje znanja i sposobnosti određenog pojedinca u okviru određene oblasti studija. Idžaza s druge strane ima mnogo drugačiji pristup u širenju znanja. Naglasak je stavljen na pdučavanje jedan na jedan, a ne na instituciju u cjelini.<ref>{{Cite book|last=Arjmand|first=Reza|url=https://link.springer.com/referenceworkentry/10.1007%2F978-3-319-53620-0_55-1|title=Ijazah: Methods of Authorization and Assessment in Islamic Education|date=2018|isbn=978-3-319-53803-7|series=Springer International Handbooks of Education|volume=Centre for Middle Eastern Studies|pages=1–21|doi=10.1007/978-3-319-53620-0_55-1}}</ref> S obzirom da je naglasak na odnosu između učenika i instruktora, lokacija nije nužno bitna; mnogo toga gdje se obrazovanje stiče zavisi od predmeta koji se predaje, vjerska pitanja su se uglavnom predavala u džamijama, medicina u bolnicama, dok su se drugi predmeti možda predavali u medresama ili na drugim lokacijama. Još jedna razlika između idžaze je u tome što ona može biti više fokusirana na pojedinačni predmet nego na fakultetsku diplomu, gdje student pohađa nastavu o različitim predmetima kako bi postao svestraniji učenjak, a idžaza bi se mogla dati studentu na pojedinačnu knjigu ili bi učenik mogao dobiti opću idžazu.<ref name=":6">{{Cite journal|last=Kopanski|first=Ataullah Bogdan|last2=Idriz|first2=Mesut|date=2007|title=Introduction to Special Focus|url=http://dx.doi.org/10.1163/156853107x170123|journal=Asian Journal of Social Science|volume=35|issue=1|pages=90|doi=10.1163/156853107x170123|issn=1568-4849}}</ref> Po završetku obrazovanja iz nekog predmeta student bi bio usmeno ispitan od strane nastavnika, slično kao što studenti izlažu tezu u savremenom obrazovnom sistemu.<ref name=":3"/> Ukoliko je student uspješno položio ispit, preko svog individualnog instruktora je trebao dobiti potvrdu u kojoj je naveden predmet u kojem su bili stručni; ova dokumentacija se nazivala idžaza i za razliku od diplome nije bila vezana za instituciju koja ju je izdala, već isključivo za instruktora. == Različite vrste idžaza == Učenici su mogli dobiti više različitih vrsta idžaza na osnovu onoga šta su učili. Šest različitih vrsta idžaza bile su: posebna, opća, generalna, idžaza za knjigu, dopisna idžaza i počasna idžaza.<ref name=":6"/> Posebna idžaza se smatrala najvišim oblikom idžaze koju je učenik mogao dobiti jer je pisalo da je određenom učeniku dopušteno da predaje određeno područje od strane određenog nastavnika.<ref name=":6" /> U općem obrascu je navedeno ime učenika i nastavnika bez navođenja naučenog predmeta.<ref name=":6" /> Generalna idžaza je samo navodila imena nastavnika i učenika u grupi.<ref name=":6" /> Idžaza koja se daje preko određene knjige predstavljala je da je učenik proučavao knjigu pred autorom i da je mogao recitovati knjigu napamet.<ref name=":6" /> Idžaza koja se daje putem prepiske davala se svaki put kada bi nastavnik zapisivao i slao tekst svojim učenicima i davao im dozvolu da predaju samo ono što su oni zapisali.<ref name=":6" /> Konačno, počasna idžaza davana je kao oblik poštovanja prema istaknutoj osobi,<ref name=":6" /> međutim one nisu imale veliku težinu u pogledu dopuštanja toj osobi da predaje predmetni materijal.<ref name=":7">{{Citation|last=Robinson|first=Francis|title=Education|date=2010|url=https://www.cambridge.org/core/books/new-cambridge-history-of-islam/education/E7E659DF58521961D011BFCAC1F2FD35|website=The New Cambridge History of Islam: Volume 4: Islamic Cultures and Societies to the End of the Eighteenth Century|pages=495–531|series=The New Cambridge History of Islam|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-83824-5|access-date=20. 11. 2021}}</ref> == Demografija studenata == Učenici koji su stekli idžaze dolazili su iz svih sfera života, a pristup znanju nije bio ograničen godinama, spolom ili rasom. Dok je većina studenata stekla idžazu u tridesetim ili četrdesetim godinama, postojali su brojni značajni izuzeci od ove društvene norme.<ref name=":3"/> Jedan primjer ovih izuzetaka je da bi djeca iz bogatih porodica često dobijala idžaze za društveni status koji bi to nosio.<ref name=":7"/> Ova djeca koja su bila premlada da shvate predmete koji su im davani, ako su uopće pokušala naučiti predmet, a ponekad su idžaze davali na zahtjev pismom. Idžaze vezane za prijenos hadisa nisu bile ograničene na muškarce. Zna se da su učenice hadisa kao što je Zaynab bint al-Kamal ne samo stekle idžaze, već i poučavale druge studente.<ref name=":4">{{Cite journal|last=Balmuth|first=Miriam|title=Female Education in 16th & 17th Century England|url=https://cws.journals.yorku.ca/index.php/cws/article/viewFile/11719/10802;Female|journal=Influences, Attitudes and Trends|volume=9|pages=3–4}}</ref><ref name=":5">{{Cite journal|last=Sayeed|first=A|date=2013|title=Women and the transmission of the Religious knowledge in Islam|url=https://archive.org/details/womentransmissio0000saye|journal=Cambridge Press}}</ref> == Izdavanje idžaze pisaru i studentu == Idžaze nisu davane studentima samo kao oblik "diplome" kako bi se potvrdilo da je učenik u potpunosti razumio učenje svog učitelja. Davali su ih i pisarima kao oblik dozvole da prenesu knjigu od autora.<ref name=":7"/> Idžaza koju je autor dao pisaru je u osnovi bio pečat odobrenja autora da pisar može prepisivati i umnožavati djelo kako bi podijelio i sačuvao znanje.<ref name=":6"/> Proces prenošenja autorske knjige započeo je tako što je autor recitirao svoj grubi nacrt pisaru, a pisar ga je zapisao, nakon što je to završeno, pisar bi zatim čitao ono što je napisao nazad autoru, a autor bi zatim iznosio promjene koje je želio napraviti, a onda kada je autor bio zadovoljan konačnim radom, pisaru je data idžaza. Ovaj proces se jako razlikuje od onoga kroz šta bi učenik prošao da bi dobio idžazu, ovaj proces se sastojao od toga da je učenika odabrao nastavnik da uči pod njima, a zatim bi on/ona učio od učitelja nekoliko godina prije nego što polaže test u kojem bi učenik morao recitirati svu nauku koju je naučio i istovremeno je komentirati, a ako bi učitelj smatrao da je učenik u potpunosti razumio njihovo učenje, učeniku bi dodijelio idžazu, što je značilo da ne samo da razumiju nastavu već i oni sami mogu podučavati druge učenike. == Primjer kur'anske idžaze == [[Datoteka:Raad_Mohammad_Al_Kurdi.png|mini|201x201piksel| Ra'ad bin Mohammed Al-Kurdi]] Na primjer, poznati recitator Kur'ana u našem modernom dobu: šeik Ra'ad bin Mohammad Al-Kurdi, od njegovog učitelja šeika Sherzada Abdulrahmana bin Tahira, a njegova idžaza je sljedeći: Primjer sljedeće Kur'anske idžaze ima lanac učenja Kur'ana (Kiraet od Hafsa) od današnjih dana sve do [[Muhammed]]a.<ref>{{Citation|title=إجازة الشيخ المقرئ شيرزاد بن عبدالرحمن بن طاهر للقارئ الشيخ رعد بن محمد الكردي|url=https://www.youtube.com/watch?v=EU1YVcqd04s|archive-url=https://web.archive.org/web/20230830120834/https://www.youtube.com/watch?v=EU1YVcqd04s|archive-date=30. 8. 2023|language=en|access-date=23. 3. 2021|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Citation|title=حصول الشيخ رعد الكردي على الاجازة بـ" السند العالي" برواية حفص عن عاصم من الشيخ شيرزاد عبدالرحمن|url=https://www.youtube.com/watch?v=QOFEF4b8XIM|archive-url=https://web.archive.org/web/20230830120827/https://www.youtube.com/watch?v=QOFEF4b8XIM|archive-date=30. 8. 2023|language=en|access-date=23. 3. 2021|url-status=bot: unknown}}</ref> {| class="wikitable" |+Kur'anska idžaza ! Nivo ! Učitelj(i) Kur'ana ! |- | 30 | [https://www.youtube.com/channel/UCTH6OW7ZlH7LfKJtcWMOGAg Ra'ad bin Mohammed Al Kurdi] | |- | 29 | [https://www.youtube.com/channel/UCwr65AzVIEytxiQGSFEG6ww Sherzad Abdulrahman bin Tahir] | |- | 28 | [[:ar:بكري الطرابيشي|Bakri bin Abdul Majeed bin Bakri bin Ahmed Al-Tarabishi Al-Dimashqi]] | |- | 27 | [https://islamsyria.com/site/show_cvs/71 Mohammed Salim bin Ahmed bin Mohammed Ali bin Mohammed al-Husseini Al-Dimashqi] | |- | 26 | [[:ar:أحمد المرزوقي المالكي|Abu Al-Fawz Ahmed bin Ramadan bin Mansour bin Mohammed Al-Marzouki Al-Husni al-Malki Al-sanbati Al-Qayumi Al-Masri]] | |- | 25 | [[:ar:إبراهيم العبيدي|Ibrahim Al-Obeidi Al-Hassni al-Maliki al-Azhari marokanskog porijekla i egipatski državljanin]] | |- | 24 | [https://tarajm.com/people/21169 Abi al-Latif Abdulrahman bin Abdullah bin Hassan Bin Omar al-Ajhouri al-Maliki al-Azhari]{{Mrtav link}} | |- | 23 | [https://www.ketabonline.com/ar/books/44350/read?page=43&part=1 Shihab al-Din Abu al-Samah Ahmed bin Ahmed Al-Baqri Al-Shafi'i Al-Azhari al-Masri] | |- | 22 | [[:ar:محمد بن قاسم البقري|Shams al-Din Muhammad Bin Qasim bin Ismail Al-Baqri al-Kabir Al-Shenawi Al-Qahiri Al-Shafi'i Al-Azhari]] | |- | 21 | [https://tarajm.com/people/25200 Zainuddin Abdul Rahman bin Shehada Al-Yemeni Al-Shafi'i al-Masri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250312061313/https://tarajm.com/people/25200 |date=12. 3. 2025 }} | |- | 20 | [https://tarajm.com/people/78071 Noor al-Din Ali bin Mohammed bin Ali bin Khalil bin Ghanem Al-khazarji Al-Saadi Al-Abadi Al-Maqdisi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250312135141/https://tarajm.com/people/78071 |date=12. 3. 2025 }} | |- | 19 | [https://tarajm.com/people/26480 Shams al-Din Abu i Abu al-Fath Muhammad ibn Ibrahim ibn Ahmed Bin Makhlouf bin Ghali bin Abdul Al-Zaher al-samdisi al-Masri]{{Mrtav link}} | |- | 18 | [https://al-maktaba.org/book/31616/7403 Shihab al-Din Abu al-Abbas Ahmad ibn Asad-Din ibn Abdul Wahid bin Ahmad Al-Amyoti Al-Iskandari Al-Qaihri Al-Shafi'i] | |- | 17 | Abu al-Khayr Shams al-Din Muhammad ibn Muhammad ibn Muhammad ibn Ali ibn Yusuf al-Jazari | |- | 16 | [https://islamweb.net/ar/library/index.php?page=bookcontents&idfrom=16&idto=38&bk_no=70&ID=18 Taqi al-Din Abu Muhammad Abd al-Rahman bin Ahmed bin Ali bin Al-Mubarak bin Ma'ale al-Baghdadi Al-Masri Al-Shafi'i] | |- | 15 | [https://islamweb.net/ar/library/index.php?page=bookcontents&ID=6069&idfrom=0&idto=0&flag=1&bk_no=60&ayano=0&surano=0&bookhad=0 Taqi al-Din Abu Abdullah Muhammad bin Ahmed bin Abdul Khaliq bin Ali Bin Salem Bin Maki al-Masri al-Shafi'i] | |- | 14 | [https://fatwa.islamweb.net/ar/library/index.php?page=bookcontents&flag=1&bk_no=231&ID=182 Kamal al-Din Abu al Hassan Ali ibn Abi Al-fuwares Shuja bin Salem Bin Ali bin Musa Bin Hassan bin Touq bin Sanad bin Ali bin al-Fadl bin Ali bin Abdulrahman bin Ali bin Musa bin Isa bin Musa bin Muhammad Bin Ali bin bin Abbas bin Abdul Muttalib bin Hashim al-Hashimi al-Abbasi al-Masri al-Shafi'i] | |- | 13 | [https://islamweb.net/ar/library/index.php?page=bookcontents&ID=5509&idfrom=0&idto=0&flag=1&bk_no=60&ayano=0&surano=0&bookhad=0 Abu Al-Qasim Al-Qasim bin Fayrah bin Khalaf bin Ahmed Al-Raini Al-Andalusi Al-Shatibi] | |- | 12 | [https://al-maktaba.org/book/11790/1226 Abu al-Hassan Ali bin Mohammed bin Ali bin Hathil Al-Balansi] | |- |11 | [https://al-maktaba.org/author/2310 Abu Dawood Suleiman ibn Abu Al-Qasim Najah al-Umawi Al-Andalusi, otac emira Al-Andalusa Al-muayyada Billaha Ibn al-Mustansira] | |- |10 | Abu ʿAmr ad-Dānī, poznat u svoje vrijeme kao Ibn al-Ṣayrafī | |- | 9 | [https://al-maktaba.org/book/31912/18549 Abi-Al-Hassan Tahir bin Abdul Moneim bin Obaidullah bin Ghalboun bin Al-Mubarak Al-Halabi] | |- |8 | [[:ar:محمد بن صالح الهاشمي|Abu Al-Hasan Ali bin Muhammad Bin Saleh Bin Dawood Al-Hashimi al-Ansari al-Basri Al-Darir]] | |- | 7 | Abi Al-Abbas Ahmad bin Sahl bin Al-Fairzan Al-ashnani al-Baghdadi | |- | 6 | Abi Mohammed Obaid Bin Al-Sabah bin Sabeeh Al-Nahashali | |- | 5 | Abū ʽAmr Ḥafṣ ibn Sulaymān ibn al-Mughīrah ibn Ebi Dawud al-Asadī al-Kūfī | |- | 4 | Asim ibn Ebi al-Nedžud | |- | 3 | Abu 'Abd al-Rahman al-Sulami | |- | 2 | [[Osman ibn Affan]], [[Alija ibn Ebu-Talib|Ali ibn Abī Talib]], Zayd bin Thabit, Ubayy ibn Ka'b, Abdullah ibn Mesud | |- | 1 | [[Muhammed|Muḥammad ibn ʿAbd Allāh ibn ʿAbd al-Muṭṭalib ibn Hashim]] | |} == Također pogledajte == * [[Tefsir]] * [[Fikh]] * [[Islamske nauke]] * [[Muhammed]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Portal|Religion}} [[Kategorija:Fikh]] [[Kategorija:Hadisi]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] ml0cj2tftrx9b8m613jku9bvevtv4xt 0 501214 3712901 3551138 2025-06-07T02:49:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712901 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Euler-Diagram_bodies_in_the_Solar_System.jpg|mini|350x350piksel| [[Eulerov dijagram|Ojlerov dijagram]] koji prikazuje tipove tela u Sunčevom sistemu.]] '''Malo tijelo Sunčevog sistema''' ('''SSSB''') je objekt u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] koji nije ni [[planeta]], ni [[patuljasta planeta]], ni [[prirodni satelit]]. Termin je prvi put definirala [[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) [[IAU definicija planete|2006.]] na sljedeći način: "Svi drugi objekti, osim satelita, koji kruže oko Sunca, zajednički će se nazivati 'mala tijela Sunčevog sistema'&nbsp;".<ref>[http://www.iau.org/static/resolutions/Resolution_GA26-5-6.pdf ''RESOLUTION B5 - Definition of a Planet in the Solar System''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090620102000/http://www.iau.org/static/resolutions/Resolution_GA26-5-6.pdf |date=20. 6. 2009 }} (IAU)</ref> Ovo obuhvata sve [[Kometa|komete]] i sve [[Mala planeta|manje planete]] osim onih koje su [[Patuljasta planeta|patuljaste planete]]. Tako su SSSB: komete; klasični [[asteroidi]], sa izuzetkom patuljaste planete [[Cerera (patuljasta planeta)|Ceres]]; [[Trojanski objekt|trojanci]]; i [[Kentaur (mala planeta)|kentauri]] i [[Trans-neptunski objekat|trans-neptunski objekti]], sa izuzetkom patuljastih planeta [[Pluton]], [[Haumea]], [[Makemake (patuljasta planeta)|Makemake]] i [[Erida (patuljasta planeta)|Eris]] i [[Lista mogućih patuljastih planeta|druge za koje se može ispostaviti da su patuljaste planete]]. [[Datoteka:TheTransneptunians_73AU.svg|lijevo|mini|300x300piksel| Distribucija kentaura i trans-neptunskih objekata.]] == Reference == {{Refspisak}} {{Vrste tijela u Sunčevom sistemu}} {{Sunčev sistem tabela}} {{Patuljasta planeta}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tijela Sunčevog sistema]] n4q9t8l6w409ovmi7tjuzwx0vtxm2jr 0 501866 3712913 3692729 2025-06-07T04:10:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Ajlabunu | slika = | opis_slike = | lokacija = [[Ajlabun]] | meta = | koordinate = {{Coord|32|50|18.24|N|35|24|02.74|E|display=title}} | datum = {{Početni datum i godine|1948|10|30}} | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = | mrtvih = 14 | ranjenih = | žrtve = [[Arapi|Arapski]] civili, kršćani | počinitelji = [[Izraelske obrambene snage]] | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} '''Masakr u Ajlabunu''' počinili su vojnici [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]] tokom [[Operacija Hiram|operacije Hiram]] 30. oktobra 1948. Ubijeno je ukupno 14 muškaraca iz arapskog kršćanskog sela Ajlabun, od kojih je 12 pogubljene od strane izraelskih snaga nakon što se selo predalo. Preostali mještani su protjerani u [[Liban]], živeći kao izbjeglice nekoliko mjeseci prije nego što im je dozvoljen povratak 1949, kao dio sporazuma između države [[Izrael]] i nadbiskupa [[Maximos V Hakim|Maksimosa V Hakima]]. Bilo je to jedno od rijetkih arapskih sela u koje se većina raseljenih na kraju uspjela vratiti.<ref name=Morrisp110>Morris, str. 110.</ref> Masakr je dokumentiran dokumentarnim filmom "Sinovi Eilabouna" [[Hišam Zreiq|Hišama Zreiqa]], filmom zasnovanim na događajima koje su ispričali seljani. == Pregled događaja == [[Kršćanstvo|Krišćanska]] sela, koja su obično bila prijateljska ili ne neprijateljska prema [[Yishuvi]]ma, uglavnom su ostavljana na miru od strane Yishuvskih snaga.<ref name=Morris/> Snage Arapske oslobodilačke armije (ALA) [[Fawzi el-Qawuqji|Fawzija al-Qawqdžija]] zauzele su Ajlabun. Dva izraelska vojnika su 12. septembra 1948. ubijena na obližnjem vrhu brda. Odsječene glave izraelskih vojnika nosile su trupe ALA i stanovnici sela u povorci kroz selo.<ref name=Morris>Morris, str. 479, 499 (note 107). The story of the two decapitated soldiers also appears in narratives of the [[Arab al-Mawasi massacre]], which occurred on November 2, 1948. The two soldiers went missing in the attack on 'Outpost 213' on September 12. Israeli intelligence reports attributed their mutilation to the 'Arab al-Mawasi tribe, and reported that one head was taken to [[Eilabun]] and the other to [[Maghar, Israel|Maghar]].</ref> Nakon bitke izvan sela u kojoj je ranjeno šest izraelskih vojnika i uništena četiri izraelska oklopna automobila, bitka koja je bila dio operacije Hiram, 12. bataljon brigade Golani, ušao je u selo 30. oktobra 1948. i stanovništvo se predalo. Seljani su istakli bijele zastave<ref name=Morrisp475>Morris, str. 475.</ref> i pratila su ih četiri lokalna sveštenika. Većina seljana se skrivala u dvije [[crkva|crkve]]. Vojnici su, međutim, bili ljuti zbog gubitaka u borbi, ranije procesije i mogućeg otkrića glave u jednoj od kuća.<ref name=Morris/> Prema pismu seoskih starješina, jedan seljanin je ubijen, a drugi ranjen od vatre IDF-a dok su se okupljali po naređenju IDF-a na seoskom trgu. Komandant IDF-a je zatim odabrao 12 mladića, naredio da se 800 okupljenih stanovnika odvede u obližnji [[Maghar]], a zatim je ostao da pogubi 12 muškaraca. Još jedan starac poginuo je od vatre iz blindiranog automobila na putu. Oko 42 mladića držana su u logoru za ratne zarobljenike, a stanovnici su protjerani u Liban.<ref name=Morris/> U Ajlabunu je ostalo oko pedeset dvoje seljana, uglavnom staraca i djece. Seoski sveštenici su se gorko žalili na protjerivanje seljana i tražili njihov povratak. Nakon istrage [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i pritiska [[Vatikan]]a i razgovora unutar izraelske vlade, seljanima je dozvoljeno da se vrate i dobiju izraelsko državljanstvo kao dio sporazuma iz 1949. između države Izrael i nadbiskupa Maksimosa V Hakima u zamjenu za Hakimovu buduću dobru volju.<ref name=Morris/> Hakim je postavljen za patrijarha Melkitske katoličke crkve Istoka.<ref>{{Cite web|url=http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bhakimm.html|title=Patriarch Maximos V (George) Hakim [Catholic-Hierarchy]|website=www.catholic-hierarchy.org|access-date=14. 11. 2023|archive-date=11. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230811074407/http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bhakimm.html|url-status=live}}</ref> Događaj je dokumentovan u izvještaju posmatrača Ujedinjenih nacija.<ref name=Palumbop164>Palumbo, str. 164. Citing the [[United Nations]] Archives 13/3.3.1, box 11, a document entitled "Atrocities September–November." On str. 165, there is a sketch of the village rendered by Captain Zeuty showing where the victims were killed and where they were buried.</ref> Godine 1983. žrtvama je obilježen spomenik pored kršćanskog groblja u Ajlabunu. Drugi spomenik u znak sjećanja na masakr izgrađen je 1998, ali je ubrzo vandaliziran i praktično izbrisan.<ref name=Sorek>Sorek, str. 102-104</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * [[Benny Morris|Morris, Benny]], ''The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited'', [[Cambridge University Press]], 2004. * Palumbo, Michael. ''The Palestinian Catastrophe: The 1948 Expulsion Of A People From Their Homeland,'' London: Quartet, 1989. * {{Cite book | url=http://www.sup.org/books/title/?id=23855 | title=Palestinian Commemoration in Israel: Calendars, Monuments, and Martyrs | last=Sorek | first=Tamir | publisher=Stanford University Press | year=2015 | isbn=9780804795180 | location=Stanford, CA | access-date=14. 11. 2023 | archive-date=28. 11. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201128060537/https://www.sup.org/books/title/?id=23855 | url-status=live }} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [http://www.palestineremembered.com/GeoPoints/Eilabun_990/index.html Palestina pamti - Ajlabun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100219121305/http://www.palestineremembered.com/GeoPoints/Eilabun_990/index.html |date=19. 2. 2010 }} * [http://www.sonsofeilaboun.com/ Sinovi Ajlabuna] * [https://archive.today/20060821194334/http://www.zmag.org/Sustainers/Content/2006-07/30olson.cfm Palestinska dijaspora] Gary Olson * [http://almashriq.hiof.no/palestine/300/301/voices/Israel/notebook2.html Napuštajući Haifu, 1999] * [https://web.archive.org/web/20070929111133/http://www.zmag.org/meastwatch/miller.htm Paleastinsko pravo na povratak] Robin Miller * [https://web.archive.org/web/20040402142837/http://mondediplo.com/1997/12/palestine Protjerivanja Palestinaca - preispitivanje] Dominique Vidal * [http://www.palestineremembered.com/Acre/Right-Of-Return/Story433.html Pravo na povratak - priča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120210032439/http://www.palestineremembered.com/Acre/Right-Of-Return/Story433.html |date=10. 2. 2012 }} {{Masakri nad Palestincima}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1948. u Mandatnoj Palestini]] [[Kategorija:Historija Mandatne Palestine]] [[Kategorija:Masakri u 1948.]] [[Kategorija:Masakri nad Palestincima]] [[Kategorija:Vojna historija Izraela]] [[Kategorija:Vojna historija Palestine]] agn4uvb3kch7d3ph2lh42buh2bpfvif 0 502630 3712902 3681891 2025-06-07T02:53:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712902 wikitext text/x-wiki [[File:Euler-Diagram bodies in the Solar System.jpg|thumb|[[Eulerov dijagram]] koji prikazuje tipove tijela u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] prema [[Međunarodna astronomska unija|IAU]]]] Prema [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodnoj astronomskoj uniji]] (IAU), '''mala planeta''' je [[Astronomski objekt]] u direktnoj [[Planetarna putanja|orbiti]] oko [[Sunce|Sunca]] koji nije isključivo klasifikovan ni kao [[planeta]] ni [[kometa]]. Prije 2006. IAU je koristio taj termin, ali su na sastanku te godine male planete i komete reklasifikovane u [[Patuljasta planeta|patuljaste planete]] i mala tijela [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] (SSSB).<ref name=res>[http://www.iau.org/news/pressreleases/detail/iau0603/ Press release, IAU 2006 General Assembly: Result of the IAU Resolution votes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429212224/http://iau.org/news/pressreleases/detail/iau0603/ |date=29. 4. 2014 }}, International Astronomical Union, August 24, 2006. Accessed May 5, 2008.</ref> Male planete uključuju [[Asteroidi|asteroide]] (objekte u blizini Zemlje, objekte koji presjecaju Marsovu orbitu, [[Asteroidni pojas]] i [[Jupiterovi trojani|Jupiterove trojane]]), kao i udaljene male planete ([[Kentauri|kentaure]] i [[Transneptunsko tijelo|transneptunske objekte]]), od kojih se većina nalazi u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]] i [[Raspršeni disk|raspršenom disku]]. Od maja 2022, postoji 1.131.201 poznati objekat, podijeljen na 611.678 numerisanih (osiguranih otkrića) i 519.523 nenumerisanih malih planeta, od kojih je samo pet službeno priznato kao [[patuljasta planeta]].<ref name="MPC-Latest-Published-Data">{{cite web |title = Latest Published Data |publisher = Minor Planet Center |date = 1. 6. 2021 |url = https://minorplanetcenter.net/mpc/summary |access-date= 17. 6. 2021}}</ref> Prva manja planeta koja je otkrivena bila je [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]] 1801, iako se u to vrijeme nazivala 'planetom' i 'asteroidom' ubrzo nakon toga; termin mala planeta nije uveden sve do 1841, a smatran je podkategorijom 'planete' do 1932.<ref>[http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php When did the asteroids become minor planets?] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090825024347/http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php |date=25. 8. 2009 }}, James L. Hilton, Astronomical Information Center, United States Naval Observatory. Accessed May 5, 2008.</ref> Termin planetoid se također koristi, posebno za veće, planetarne objekte poput onih koje IAU naziva patuljastim planetama od 2006.<ref name=a>Planet, asteroid, minor planet: A case study in astronomical nomenclature, David W. Hughes, Brian G. Marsden, ''Journal of Astronomical History and Heritage'' '''10''', #1 (2007), pp. 21–30. {{Bibcode|2007JAHH...10...21H}}</ref><ref>Mike Brown, 2012. ''[[How I Killed Pluto and Why It Had It Coming]]''</ref> Historijski gledano, termini asteroid, mala planeta i planetoid bili su manje-više sinonimi.<ref name=a/><ref name=encarta/> Ova terminologija je postala komplikovanija otkrićem brojnih manjih planeta izvan orbite [[Jupiter]]a, posebno transneptunskih objekata koji se generalno ne smatraju asteroidima.<ref name=encarta>"[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761551567/asteroid.html Asteroid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091028072513/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761551567/Asteroid.html |date=28. 10. 2009 }}", ''MSN Encarta'', Microsoft. Accessed May 5, 2008. [https://web.archive.org/web/20091028072513/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761551567/Asteroid.html Archived] 2009-11-01.</ref> Manja planeta koja se vidi kako ispušta gas može se dvojno klasifikovati i kao kometa. Objekti se nazivaju patuljastim planetima ako je njihova vlastita [[gravitacija]] dovoljna za postizanje [[Hidrostatička ravnoteža|hidrostatičke ravnoteže]] i formiranje elipsoidnog oblika. Sve druge manje planete i komete nazivaju se malim tijelima Sunčevog sistema.<ref name=res/> IAU je navela da se termin mala planeta i dalje može koristiti, ali će se preferirati termin ''malo tijelo Sunčevog sistema''.<ref>[http://www.iau.org/public/themes/pluto/ Questions and Answers on Planets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200417193151/https://www.iau.org/public/themes/pluto/ |date=17. 4. 2020 }}, additional information, news release IAU0603, IAU 2006 General Assembly: Result of the IAU Resolution votes, [[International Astronomical Union]], August 24, 2006. Accessed May 8, 2008.</ref> Međutim, za potrebe numerisanja i imenovanja, i dalje se koristi tradicionalna razlika između male planete i komete. == Populacije == Stotine hiljada malih planeta otkriveno je u Sunčevom sistemu, a hiljade ih se otkrivaju svakog mjeseca. [[Centar za male planete]] je dokumentovao preko 213 miliona posmatranja i 794.832 malih planeta, od kojih 541.128 ima orbite dovoljno dobro poznate da im se dodijele stalni službeni brojevi.<ref name=MPC-ArchiveStatistics>{{cite web |title = Minor Planet Statistics – Orbits And Names |publisher = Minor Planet Center |url = http://www.minorplanetcenter.net/iau/lists/ArchiveStatistics.html |date = 28. 10. 2018 |access-date= 8. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite web|author=JPL|title=How Many Solar System Bodies|url=http://ssd.jpl.nasa.gov/?body_count|work=JPL Solar System Dynamics|publisher=NASA|access-date=27. 5. 2019}}</ref> Od toga, 21.922 imaju službena imena.<ref name="MPC-ArchiveStatistics" /> Od 8. novembra 2021, najmanja neimenovana mala planeta je [[(4596) 1981 QB]],<ref>{{cite web |title=Discovery Circumstances: Numbered Minor Planets (1)-(5000) |publisher=Minor Planet Center |url=http://www.minorplanetcenter.net/iau/lists/NumberedMPs000001.html |access-date=27. 10. 2021}}</ref> a najmanja planeta s najvišim brojem je [[594913 ꞌAylóꞌchaxnim]].<ref>{{cite web |title=Discovery Circumstances: Numbered Minor Planets (543001)-(544000)|publisher=Minor Planet Center |url=https://minorplanetcenter.net/iau/lists/NumberedMPs580001.html |access-date=27. 10. 2021}}</ref> Postoje različite široke populacije malih planeta: * [[Asteroidi]]; tradicionalno, većina su bila tijela u unutrašnjem Sunčevom sistemu.<ref name=encarta/> ** [[Asteroidi blizu Zemlje]], oni čije orbite ih vode unutar orbite [[Mars]]a. Koristi se daljnja potklasifikacija ovih, na osnovu orbitalne udaljenosti:<ref name=neog>{{citation| title=Near-Earth Object groups| work=Near Earth Object Project | publisher=NASA| url=http://neo.jpl.nasa.gov/neo/groups.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20020202160655/http://neo.jpl.nasa.gov/neo/groups.html | url-status=dead | archive-date=2. 2. 2002 | access-date=24. 12. 2011 }}</ref> *** [[Asteroidi Atira|Asteroidi Apohele]] orbitiraju unutar Zemljine udaljenosti [[perihel]]a i stoga se u potpunosti nalaze unutar Zemljine orbite. *** [[Asteroidi Aten]], oni kojima je velika poluosa manja od Zemljine i [[afel]] (najudaljeniju od Sunca) veći od 0,983 AJ. *** [[Asteroidi Apolo]] su oni asteroidi čija je velika poluosa veća od Zemljine, a perihel ima udaljenost od 1,017 AJ ili manje. Poput asteroida Aten, asteroidi Apolo presjecaju Zemljinu orbitu. *** [[Asteroidi Amor]] su oni asteroidi blizu Zemlje koji se približavaju Zemljinoj orbiti izvana, ali je ne sijeku. Ovi asteroidi se dalje dijele u četiri podgrupe, ovisno o tome gdje njihova glavna poluosa pada između Zemljine orbite i asteroidnog pojasa. ** [[Zemljini trojanci]], asteroidi koji dijele Zemljinu orbitu i gravitacijski su vezani za nju. Od 2022. poznata su dva Zemljina trojanca: [[2010 TK7|2010 TK₇]] i [[2020 XL5|2020 XL₅]].<ref name=nature475_7357_481>{{citation| last1=Connors | first1=Martin | last2=Wiegert | first2=Paul| last3=Veillet | first3=Christian | title=Earth's Trojan asteroid| journal=Nature | volume=475 | issue=7357 | pages=481–483 |date=juli 2011 | doi=10.1038/nature10233| bibcode=2011Natur.475..481C | pmid=21796207| s2cid=205225571 }}</ref> ** [[Marsovi trojanci]], asteroidi koji dijele Marsovu orbitu i gravitacijski su vezani za njega. Od 2007. poznato je osam takvih asteroida.<ref name=sp465>{{citation | display-authors=1| last1=Trilling | first1=David | last2=Emery | first2=Josh| last3=Mueller | first3=Michael | last4=Rivkin | first4=Andrew| last5=Spahr | first5=Tim | last6=Stansberry | first6=John| title=DDT observations of five Mars Trojan asteroids| journal=Spitzer Proposal ID #465 |date=oktobar 2007 | page=465 | bibcode=2007sptz.prop..465T }}</ref><ref name="MPC-object">{{cite web|title = 2020 XL5|url = ttp://www.minorplanetcenter.net/db_search/show_object?object_id=2020+XL5|work = Minor Planet Center|publisher = International Astronomical Union|access-date = 5. 2. 2021}}</ref> ** [[Asteroidni pojas]], čiji članovi prate otprilike kružne orbite između [[Mars]]a i [[Jupiter]]a. Ovo je prvobitna i najpoznatija grupa asteroida. ** [[Jupiterovi trojanci]], asteroidi koji dijele [[Jupiter]]ovu orbitu i gravitacijski su vezani za nju. Brojčano se procjenjuje da su jednaki asteroidima glavnog pojasa. * [[Udaljena mala planeta|Udaljene male planete]], krovni izraz za male planete u vanjskom Sunčevom sistemu. ** [[Kentauri]], tijela u vanjskom Sunčevom sistemu između Jupitera i Neptuna. Imaju nestabilne orbite zbog gravitacionog uticaja [[Divovske planete|divovskih planeta]], pa su stoga morali doći odnekud, verovatno izvan Neptuna.<ref>{{cite journal|last1=Horner |first1= J.|last2=Evans|first2= N.W.|last3= Bailey|first3= M. E.|title=Simulations of the Population of Centaurs I: The Bulk Statistics|date=2004 |arxiv=astro-ph/0407400|doi=10.1111/j.1365-2966.2004.08240.x |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]|volume=354|issue=3|pages=798–810 |bibcode=2004MNRAS.354..798H|s2cid= 16002759}}</ref> ** [[Neptunski trojanci]], tijela koja dijele Neptunovu orbitu i gravitaciono su vezani za nju. Iako je poznato samo nekoliko, postoje dokazi da su Neptunovi trojanci brojniji od asteroida u asteroidnom pojasu ili Jupiterovih trojana.<ref>[http://www.dtm.ciw.edu/users/sheppard/trojans/ Neptune trojans, Jupiter trojans]</ref> ** [[Transneptunsko tijelo|Transneptunski objekti]], tijela na ili izvan orbite Neptuna, najudaljenije planete. *** [[Kuiperov pojas]], objekti unutar prividnog pada populacije otprilike 55 AJ od Sunca. **** [[Klasični objekt Kuiperovog pojasa|Klasični objekti Kuiperovog pojasa]] poput [[Makemake]]a, također poznati kao cubewanos, nalaze se u primordijalnim, relativno kružnim orbitama koje nisu u rezonansi s Neptunom. **** [[Rezonantni objekti Kuiperovog pojasa]]. ***** [[Plutini]], tijela poput [[Pluton]]a koja su u rezonansi 2:3 sa Neptunom. *** [[Raspršeni disk]] objekti poput [[Erida (patuljasta planeta)|Eride]], sa afelijom izvan Kuiperovog pojasa. Smatra se da ih je rasuo Neptun. **** [[Rezonantni raspršeni disk]] objekti. *** [[Odvojeni objekat|Odvojeni objekti]] kao što je [[90377 Sedna|Sedna]], sa afelom i perihelom izvan Kuiperovog pojasa. **** [[Sednoidi]], odvojeni objekti s perihelom većim od 75 AJ (Sedna, [[2012 VP113|2012 VP₁₁₃]], i [[Leleākūhonua]]). *** [[Oortov oblak]], hipotetička populacija za koju se smatra da je izvor kometa dugog perioda i koja se može protezati do 50.000 AJ od Sunca. == Konvencije imenovanja == [[File:Minor planet count.svg|thumb|upright=1.3|Od ukupno više od 700.000 otkrivenih malih planeta, 66% je numerisano (zeleno), a 34% je ostalo nenumerirano (crveno). Samo mali dio od 20,071 malih planeta (3%) je imenovano (ljubičasta).<ref name="MPC-ArchiveStatistics" /><ref>{{cite web |url=http://www.minorplanetcenter.net/ |title=Running Tallies – Minor Planets Discovered |work=IAU Minor Planet Center |access-date=19. 8. 2015}}</ref>]] Sva astronomska tijela u Sunčevom sistemu trebaju posebnu oznaku. Imenovanje malih planeta odvija se kroz proces u tri koraka. Prvo, privremena oznaka se daje nakon otkrića – jer se objekt ipak može pokazati kao lažno pozitivan ili se [[Izgubljeni asteroid|kasnije izgubiti]] – naziva se privremeno određena mala planeta. Nakon što je opservacijski luk dovoljno precizan da predvidi njegovu buduću lokaciju, mala planeta se formalno označava i dobija broj. Tada je to numerisana mala planeta. Konačno, u trećem koraku, mogu ga imenovati njegovi pronalazači. Međutim, samo mali dio svih malih planeta je imenovan. Ogromna većina je ili numerirana ili još uvijek ima samo privremenu oznaku. Primjer procesa imenovanja: * 1932 HA – privremena oznaka nakon otkrića 24. aprila 1932. * (1862) 1932 HA – formalna oznaka, dobija službeni broj * [[1862 Apollo]] – imenovan manji planet, dobija ime, alfanumerički kod se ispušta === Privremena oznaka === Novootkrivena mala planeta dobija privremenu oznaku. Na primjer, privremena oznaka 2002 AT₄ sastoji se od godine otkrića (2002) i alfanumeričkog koda koji označava polumjesec otkrića i redoslijed unutar tog polumjeseca. Kada je orbita asteroida potvrđena, on dobija broj, a kasnije se može dati i ime (npr. [[433 Eros]]). Formalna konvencija imenovanja koristi zagrade oko broja, ali ispuštanje zagrada je prilično uobičajeno. Neformalno, uobičajeno je da se broj potpuno ispusti ili da se ispusti nakon prvog spominjanja kada se ime ponavlja u tekućem tekstu. Male planete koje su dobile broj, ali ne i ime, zadržavaju svoju privremenu oznaku, npr. [[(29075) 1950 DA]]. Budući da moderne tehnike otkrivanja pronalaze veliki broj novih asteroida, oni sve više ostaju neimenovani. Najranije otkriveno da je dugo vremena ostalo neimenovano (3360) 1981 VA, sada [[3360 Syrinx]]. U novembru 2006. njegova pozicija kao najniži broj neimenovanog asteroida prešla je na (3708) 1974 FV₁ (sada [[3708 Socus]]), a u maju 2021. na (4596) 1981 QB. U rijetkim prilikama, privremena oznaka malog objekta može se koristiti kao samo ime: tada neimenovani [[15760 Albion|(15760) 1992 QB₁]] dao je svoje "ime" grupi objekata koji su postali poznati kao klasični objekti Kuiperovog pojasa ("cubewanos") prije nego što je konačno dobio ime 15760 Albion u januaru 2018.<ref>{{cite web|url=http://www2.ess.ucla.edu/~jewitt/kb/def_classical.html|title=Classical Kuiper Belt Objects|author=Dr. David Jewitt|publisher=David Jewitt/UCLA|access-date=1. 7. 2013}}</ref> Nekoliko objekata je numerisano i kao komete i kao asteroidi, kao što je [[4015 Wilson–Harrington|4015 Wilson-Harrington]], koji je također naveden kao 107P/Wilson-Harrington. === Numeracija === Manje planete dobijaju službeni broj kada se potvrde njihove orbite. Sa sve većom brzinom otkrivanja, ovo su sada šestocifreni brojevi. Prebacivanje sa petocifrenih na šestocifreni je stigao sa objavljivanjem ''Minor Planet Circular (MPC)'' od 19. oktobra 2005, gde je najveći broj malih planeta skočio sa 99947 na 118161.<ref name="MPC-ArchiveStatistics" /> === Imenovanje === Prvih nekoliko asteroida dobilo je imena po likovima iz [[Grčka mitologija|grčke]] i [[Rimska mitologija|rimske mitologije]], ali su se kao takva imena počela smanjivati, korištena su imena poznatih ličnosti, književnih likova, supružnika pronalazača, djece, kolega, pa čak i televizijskih likova. ==== Rod ==== Prvi asteroid kojem je dato nemitološko ime bio je [[20 Massalia]], nazvan po grčkom nazivu za grad [[Marseille]].<ref>{{cite book|last=Schmadel|first=Lutz|title=Dictionary of Minor Planet Names|date=10. 6. 2012|edition=6|publisher=Springer|page=15|url=https://books.google.com/books?id=aeAg1X7afOoC&pg=PA15|isbn=9783642297182}}</ref> Prva koja je dobila potpuno neklasično ime bila je [[45 Eugenia]], nazvana po carici [[Eugénie de Montijo]], ženi [[Napoleon III, car Francuske|Napoleona III]]. Neko vrijeme korištena su samo ženska (ili feminizirana) imena; [[Alexander von Humboldt]] je bio prvi čovjek koji je dobio asteroid nazvan po njemu, ali je njegovo ime feminizirano u [[54 Alexandra]]. Ova neizgovorena tradicija trajala je sve dok [[334 Chicago]] nije dobio ime; čak i tada, ženska imena su se godinama kasnije pojavljivala na listi. ==== Ekscentrična imena ==== Kako je broj asteroida počeo da prelazi u stotine, a na kraju i na hiljade, otkrivači su počeli da im daju sve neozbiljnija imena. Prvi nagovještaji o tome bili su [[482 Petrina]] i [[483 Seppina]], nazvane po psima ljubimcima pronalazača. Međutim, o tome je bilo malo kontroverzi sve do 1971, nakon imenovanja [[2309 Mr. Spock]] (ime mačke pronalazača). Iako je IAU naknadno obeshrabrila upotrebu imena kućnih ljubimaca kao izvora,<ref>{{cite web|url=http://www.iau.org/public/naming|title=Naming Astronomical Objects|publisher=International Astronomical Union|access-date=1. 7. 2013|archive-date=2. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502120049/http://iau.org/public/naming/|url-status=dead}}</ref> ekscentrična imena asteroida se i dalje predlažu i prihvataju, kao što su [[4321 Zero]], [[6042 Cheshirecat]], [[9007 James Bond]], [[13579 Allodd]] i [[24680 Alleven]] i [[Mister 26858]]. ==== Imenovanje po pronalazaču==== Dobro utvrđeno pravilo je da, za razliku od kometa, male planete ne smiju biti nazvane po svojim pronalazačima. Jedan od načina da se zaobiđe ovo pravilo bio je da astronomi razmijene uslugu nazivajući svoja otkrića jedni po drugima. Rijetki izuzeci od ovog pravila su [[1927 Suvanto]] i [[96747 Crespodasilva]]. 1927. Suvanto je imenovao po svom otkrivaču, [[Rafael Suvanto|Rafaelu Suvantu]], posthumno od Centra za male planete. Umro je četiri godine nakon otkrića u posljednjim danima finskog zimskog rata 1939-40.<ref>[[NASA]] [[JPL]] Small-Body Database Browser on [https://ssd.jpl.nasa.gov/tools/sbdb_lookup.html#/?sstr=1927+Suvanto 1927 Suvanto]</ref> [[96747 Crespodasilva]] je dobila ime po svom pronalazaču, [[Lucy d'Escoffier Crespo da Silva]], jer je umrla ubrzo nakon otkrića, u dobi od 22 godine.<ref>[[NASA]] [[JPL]] Small-Body Database Browser on [http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=96747+Crespodasilva 96747 Crespodasilva]</ref><ref>{{cite news|author=Staff|date=28. 11. 2000|title=Lucy Crespo da Silva, 22, a senior, dies in fall|publisher=Hubble News Desk|url=http://hubblesite.org/newscenter/newsdesk/archive/releases/1991/12/text/|access-date=15. 4. 2008}}</ref> ==== Jezici ==== Imena su od početka prilagođavana raznim jezicima. [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]], Cerera je njegovo anglo-latinsko ime, zapravo se zvala Cerere, talijanski oblik imena. [[Njemački jezik|Njemački]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Arapski jezik|arapski]] i [[Hindski jezik|hindski]] koriste oblike slične engleskom, dok ruski koristi oblik Tserera, sličan italijanskom. Na grčkom, ime je prevedeno u Δήμητρα (Demetra), grčki ekvivalent rimske boginje [[Cerera (mitologija)|Cerere]]. U prvim godinama, prije nego što je počeo izazivati sukobe, asteroidi nazvani po rimskim figurama općenito su se prevodili na grčki; drugi primjeri su Ἥρα (Hera) za 3 Junone, Ἑστία (Hestia) za 4 Veste, Χλωρίς (Chloris) za 8 Flora i Πίστη (Pistis) za 37 Fides. Na kineskom, imenima se ne daju kineski oblici božanstava po kojima su imenovani, već obično imaju slog ili dva za karakter božanstva ili osobe, nakon čega slijedi 神 'bog(des)' ili 女 'žena' ako je samo jedan slog, plus 星 'zvijezda/planeta', tako da je većina imena asteroida napisana sa tri kineska slova. Dakle, Ceres je 穀神星 'planeta boginje žita',<ref>谷 'valley' being a common abbreviation of 穀 'grain' that would be formally adopted with [[simplified Chinese characters]].</ref> Palada je 智神星 'planeta boginje mudrosti', itd. == Fizička svojstva kometa i malih planeta == Komisija 15<ref name="Commission15">{{cite web|date=29. 9. 2005 |title=Division III Commission 15 Physical Study of Comets & Minor Planets |publisher=[[International Astronomical Union]] (IAU) |url=http://www.iau.org/science/scientific_bodies/commissions/15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090514134159/http://www.iau.org/science/scientific_bodies/commissions/15/ |url-status=dead |archive-date=14. 5. 2009 |access-date=22. 3. 2010 }}</ref> [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] posvećena je fizičkom proučavanju kometa i malih planeta. Arhivski podaci o fizičkim svojstvima kometa i malih planeta nalaze se u PDS Asteroid/Dust Archive.[27] Ovo uključuje [[standardne fizičke karakteristike asteroida]] kao što su svojstva binarnih sistema, vremena okultacije i prečnici, mase, gustoće, periodi rotacije, površinske temperature, albedo, vektori okretanja, taksonomija i apsolutne veličine i nagibi. Pored toga, European Asteroid Research Node (E.A.R.N.), udruženje grupa za istraživanje asteroida, održava bazu podataka o fizičkim i dinamičkim svojstvima asteroida blizu Zemlje.<ref name="EARN">{{cite web|title=The Near-Earth Asteroids Data Base|url=http://earn.dlr.de/nea|access-date=23. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140821202152/http://earn.dlr.de/nea/|archive-date=21. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> == Ekološka svojstva == Karakteristike životne sredine imaju tri aspekta: svemirsko okruženje, površinsko okruženje i unutrašnje okruženje, uključujući geološka, optička, termička i radiološka svojstva životne sredine, itd, koji su osnova za razumjevanje osnovnih svojstava malih planeta, izvođenje naučnih istraživanja, a također su i važna referentna osnova za dizajniranje nosivosti istraživačkih misija === Okruženje zračenja === Bez zaštite atmosfere i sopstvenog jakog magnetnog polja, površina male planete je direktno izložena okolnom zračenju. U kosmičkom prostoru gdje se nalaze male planete, zračenje na površini planeta može se podijeliti u dvije kategorije prema njihovim izvorima: jedno dolazi od sunca, uključujući [[elektromagnetno zračenje]] sunca, i [[ionizirajuće zračenje]] od [[Sunčev vjetar|solarnog vjetra]] i čestice sunčeve energije; drugi dolazi od sunca izvan Sunčevog sistema, odnosno [[Kosmičko zračenje|galaktičkih kosmičkih zraka]], itd.<ref>{{cite book |last1=Grant |first1=Heiken |last2=David |first2=Vaniman |last3=Bevan M |first3=French |title=Lunar sourcebook: a user 's guide to the moon |date=1991 |publisher=Cambridge: Cambridge University Press |page=753}}</ref> === Optičko okruženje === Obično tokom jednog perioda rotacije male planete, [[albedo]] male planete će se neznatno promijeniti zbog njenog nepravilnog oblika i neravnomjerne distribucije materijalnog sastava. Ova mala promjena će se odraziti u periodičnoj promjeni svjetlosne krive planete, koja se može posmatrati pomoću zemaljske opreme, kako bi se dobila [[Magnituda (astronomija)|planetnu magnitudu]], [[period rotacije]], orijentacija osi rotacije, oblik, raspodjela albeda i svojstva raspršenja. Uopšteno govoreći, albedo malih planeta je obično nizak, a ukupna statistička distribucija je bimodalna, što odgovara manjim planetama C-tipa (prosjek 0,035) i S-tipa (prosjek 0,15).<ref>{{cite journal |last1=David |first1=Morrison |title=Asteroid sizes and albedos |journal=Icarus |date=1977 |volume=31 |issue=2 |pages=185–220|doi=10.1016/0019-1035(77)90034-3 |bibcode=1977Icar...31..185M }}</ref> U misiji istraživanja manjih planeta, mjerenje albeda i promjena boje površine planete je također najosnovnija metoda za direktno saznanje razlike u materijalnom sastavu površine planete.<ref>{{cite book |last1=Xiao |first1=Long |title=Planetary Geology |date=2013 |publisher=Geological Press |pages=346–347}}</ref> === Geološko okruženje === Geološko okruženje na površini malih planeta slično je okruženju drugih nezaštićenih nebeskih tijela, a najrasprostranjenija geomorfološka karakteristika su udarni krateri: međutim, činjenica da su većina malih planeta strukture [[Hrpa krhotina|hrpe krhotina]] koje su labave i porozne daje udarnom djelovanue na površinu malih planeta njegove jedinstvene karakteristike. Na visoko poroznim manjim planetama, mali udari stvaraju pokrivače rasprskavanja slične uobičajenim događajima udara: dok velikim događajima udara dominira zbijanje i pokrivače rasprsavanja je teško formirati, a što duže planete primaju tako velike udare, to je veća ukupna gustoća.<ref>{{cite journal |last1=HOUSEN |first1=K R |last2=HOLSAPPLE |first2=K A |title=Impact cratering on porous asteroids |journal=Icarus |date=2003 |volume=163 |issue=1 |pages=102–109|doi=10.1016/S0019-1035(03)00024-1 |bibcode=2003Icar..163..102H }}</ref> Pored toga, statistička analiza udarnih kratera je važno sredstvo za dobijanje informacija o starosti površine planete. Iako metoda datiranja veličine i frekvencije kratera (CSFD) koja se obično koristi na manjim površinama planeta ne dozvoljava dobijanje apsolutne starosti, može se koristiti za određivanje relativne starosti različitih geoloških tijela radi poređenja.<ref>{{cite journal |last1=ZOU |first1=X |last2=LI |first2=C |last3=LIU |first3=J |title=The preliminary analysis of the 4179 Toutatis snapshots of the Chang'e-2 flyby |journal=Icarus |date=2014 |volume=229 |pages=348–354|doi=10.1016/j.icarus.2013.11.002 |bibcode=2014Icar..229..348Z }}</ref> Osim udara, postoji niz drugih bogatih geoloških efekata na površini manjih planeta,<ref>{{cite journal |last1=KROHN |first1=K |last2=JAUMANN |first2=R |last3=STEPHAN |first3=K |title=Geologic mapping of the Av-12 sextilia quadrangle of asteroid 4 Vesta |journal=EGU General Assembly Conference Abstracts |date=2012 |page=8175|bibcode=2012EGUGA..14.8175K }}</ref> kao što su masovno rasipanje na padinama i zidovima kratera,<ref>{{cite journal |last1=MAHANEY |first1=W C |last2=KALM |first2=V |last3=KAPRAN |first3=B |title=Clast fabric and mass wasting on minor planet 25143-Itokawa: correlation with talus and other periglacial features on Earth |journal=Sedimentary Geology |date=2009 |pages=44–57|doi=10.1016/j.sedgeo.2009.04.007 }}</ref> velike linearne karakteristike povezane s grabenom,<ref>{{cite journal |last1=BUCZKOWSKI |first1=D |last2=WYRICK |first2=D |last3=IYER |first3=K |title=Largescale troughs on Vesta: a signature of planetary tectonics |journal=Geophysical Research Letters |date=2012 |volume=39 |issue=18 |pages=205–211|doi=10.1029/2012GL052959 |bibcode=2012GeoRL..3918205B |s2cid=33459478 |doi-access=free }}</ref> i elektrostatički transport prašine.<ref>{{cite journal |last1=COLWELL |first1=J E |last2=GULBIS |first2=A A |last3=HORÁNYI |first3=M |title=Dust transport in photoelectron layers and the formation of dust ponds on Eros |journal=Icarus |date=2005 |volume=175 |issue=1 |pages=159–169|doi=10.1016/j.icarus.2004.11.001 |bibcode=2005Icar..175..159C }}</ref> Analizom različitih geoloških procesa na površini malih planeta moguće je saznati moguću unutrašnju aktivnost u ovoj fazi i nekim od ključnih evolucijskih informacija o dugotrajnoj interakciji s vanjskim okruženjem, što može dovesti do nekih indikacija prirode porjekla matičnog tijela. Mnoge veće planete često su prekrivene slojem tla (regolita) nepoznate debljine. U poređenju sa drugim tijelima bez atmosfere u Sunčevom sistemu (npr. Mjesec), manje planete imaju slabije gravitacijsko polje i manje su sposobne da zadrže sitnozrnati materijal, što rezultira nešto većom veličinom površinskog sloja tla.<ref>{{cite journal |last1=CLARK |first1=B E |last2=HAPKE |first2=B |last3=PIETERS |first3=C |title=Asteroid space weathering and regolith evolution |journal=Asteroids III |date=2002 |page=585|doi=10.2307/j.ctv1v7zdn4.44 }}</ref> Slojevi tla su neizbježno podložni intenzivnom svemirskom trošenju koje mijenja njihova fizička i hemijska svojstva zbog direktne izloženosti okolnom prostoru. U tlu bogatim silikatima, vanjski slojevi Fe redukovani su na nanofazu Fe (np-Fe), koji je glavni proizvod svemirskog trošenja.<ref>{{cite journal |last1=NOGUCHI |first1=T |last2=NAKAMURA |first2=T |last3=KIMURA |first3=M |title=Incipient space weathering observed on the surface of Itokawa dust particles |journal=Science |date=2011 |volume=333 |issue=6046 |pages=1121–1125 |doi=10.1126/science.1207794 |pmid=21868670 |bibcode=2011Sci...333.1121N |s2cid=5326244 |doi-access=free }}</ref> Za neke male planete, njihove površine su izloženije kao gromade različitih veličina, do 100 metara u prečniku, zbog slabijeg gravitacionog privlačenja.<ref>{{cite journal |last1=SUGITA |first1=S |last2=HONDA |first2=R |last3=MOROTA |first3=T |title=The geomorphology, color, and thermal properties of Ryugu: implications for parent-body processes |journal=Science |date=2019|volume=364 |issue=6437 |page=252 |doi=10.1126/science.aaw0422 |pmid=30890587 |pmc=7370239 |bibcode=2019Sci...364..252S }}</ref> Ove gromade su od velikog naučnog interesa, jer mogu biti ili duboko zakopani materijal iskopan udarcem ili fragmenti matičnog tijela planete koji su preživjeli. Stijene pružaju direktnije i primitivnije informacije o materijalu unutar male planete i prirodi njenog matičnog tijela nego o sloju tla, a različite boje i oblici stijena ukazuju na različite izvore materijala na površini male planete ili različitimevolucijskim procesima. === Magnetno okruženje === Obično u unutrašnjosti planete, konvekcija provodne tekućine će stvoriti veliko i jako magnetno polje. Međutim, veličina male planete je generalno mala i većina manjih planeta ima strukturu "gomile lomljenog kamena", a u suštini nema strukture "dinamo" unutra, tako da neće generisati samogenerisano dipolno magnetno polje kao što je zemlja. Ali neke manje planete imaju magnetna polja – s jedne strane, neke manje planete imaju remanentni magnetizam: ako je matično tijelo imalo magnetno polje ili ako obližnje planetarno tijelo ima jako magnetno polje, stijene na matičnom tijelu će biti magnetizirane. Tokom procesa hlađenja i planeta nastala fisijom matičnog tijela i dalje će zadržati remanentnost,<ref>{{cite journal |last1=WEISS |first1=B P |last2=ELKINS-TANTON |first2=L |last3=BERDAHL |first3=J S |title=Magnetism on the angrite parent body and the early differentiation of planetesimals |journal=Science |date=2008 |volume=322 |issue=5902 |pages=713–716|doi=10.1126/science.1162459 |pmid=18974346 |bibcode=2008Sci...322..713W |s2cid=206514805 }}</ref> koja se također može otkriti u vanzemaljskim meteoritima sa malih planeta;<ref>{{cite journal |last1=BRYSON |first1=J F |last2=HERRERO-ALBILLOS |first2=J |last3=NICHOLS |first3=C I |title=Long-lived magnetism from solidification-driven convection on the pallasite parent body |journal=Nature |date=2015 |volume=517 |issue=7535 |pages=472–475 |doi=10.1038/nature14114 |pmid=25612050 |bibcode=2015Natur.517..472B |s2cid=4470236 |url=https://www.repository.cam.ac.uk/handle/1810/246703 }}</ref> s druge strane, ako su male planete sastavljene; od električno provodljivog materijala i njihova unutrašnja provodljivost je slična onoj kod meteorita koji sadrže ugljik ili željezo, interakcija između malih planeta i solarnog vjetra će vjerovatno biti unipolarna indukcija, što rezultira vanjskim magnetskim poljem za malu planetu.<ref>{{cite journal |last1=IP |first1=W H |last2=HERBERT |first2=F |title=On the asteroidal conductivities as inferred from meteorites |journal=The Moon and the Planets |date=1983 |volume=28 |issue=1 |pages=43–47|doi=10.1007/BF01371671 |bibcode=1983M&P....28...43I |s2cid=120019436 }}</ref> Osim toga, magnetna polja malih planeta nisu statična; događaji udara, vremenske prilike u svemiru i promjene u termalnom okruženju mogu promijeniti postojeća magnetna polja manjih planeta. Trenutno nema mnogo direktnih zapažanja magnetnih polja manjih planeta, a nekoliko postojećih projekata za detekciju planeta uglavnom nosi magnetometre, pri čemu je za neke mete kao što su Gaspra<ref>{{cite journal |last1=KIVELSON |first1=M |last2=BARGATZE |first2=L |last3=KHURANA |first3=K |title=Magnetic field signatures near Galileo 's closest approach to Gaspra |journal=Science |date=1993 |volume=261 |issue=5119 |pages=331–334|doi=10.1126/science.261.5119.331 |pmid=17836843 |bibcode=1993Sci...261..331K |s2cid=29758009 }}</ref> i Braille<ref>{{cite journal |last1=RICHTER |first1=I |last2=BRINZA |first2=D |last3=CASSEL |first3=M |title=First direct magnetic field measurements of an asteroidal magnetic field: DS1 at Braille |journal=Geophysical Research Letters |date=2001 |volume=28 |issue=10 |pages=1913–1916|doi=10.1029/2000GL012679 |bibcode=2001GeoRL..28.1913R |s2cid=121432765 }}</ref> izmjereno da imaju jaka magnetna polja u blizini, dok se za druge kao što je Lutetia nemaju magnetno polje.<ref>{{cite journal |last1=RICHTER |first1=I |last2=AUSTER |first2=H |last3=GLASSMEIER |first3=K |title=Magnetic field measurements during the ROSETTA flyby at asteroid (21) Lutetia |journal=Planetary and Space Science |date=2012 |volume=66 |issue=1 |pages=155–164|doi=10.1016/j.pss.2011.08.009 |bibcode=2012P&SS...66..155R |s2cid=56091003 |url=https://elib.dlr.de/73216/1/2011_richter__umm_lutetia_pss.pdf }}</ref> == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [http://www.minorplanetcenter.net/iau/mpc.html MinCentar za male planete] *[https://www.researchgate.net/figure/The-cumulative-number-of-known-asteroids-and-the-yearly-discovery-rate-are-plotted-above_fig1_278734323 Logaritamski graf otkrića asteroida od 1801-2015] {{Sunčev sistem}} [[Kategorija:Sunčev sistem]] jc6s3cjrko74ri3sotnw5thkhdu27a0 0 502659 3712706 3712705 2025-06-06T09:33:42Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3712706 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Carlo Ancelotti | slika = Carlo Ancelotti 2016 (cropped).jpg | opis = {{nowrap|Ancelotti kao trener [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] 2016.}} | nadimak = ''Don Carlo'' | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|06|10}} | rodnigrad = [[Reggiolo]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 179 cm | pozicija = [[Vezni igrač]] | trenutniklub = | omladinskegodine = 1973–1975. <br/> 1975–1976. | omladinskipogoni = Reggiolo <br/> [[Parma Calcio 1913|Parma]] | godine1 = 1976–1979. <br/> 1979–1987. <br> 1987–1992. | klubovi1 = [[Parma Calcio 1913|Parma]] <br> [[AS Roma|Roma]] <br/> [[AC Milan|Milan]] | nastupi(golovi)1 = 55 (13) <br/> 171 (12) <br/> 112 (10) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1981–1991. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 26 (1) | trenergodine = 1995–1996. <br/> 1996–1998. <br/> 1999–2001. <br/> 2001–2009. <br/> 2009–2011. <br/> 2011–2013. <br/> 2013–2015. <br/> 2016–2017. <br/> 2018–2019. <br/> 2019–2021. <br/> 2021–2025. <br/> 2025– | trenerklubovi = Reggiana <br/> [[Parma Calcio 1913|Parma]] <br/> [[Juventus FC|Juventus]] <br/> [[AC Milan|Milan]] <br/> [[Chelsea FC|Chelsea]] <br/> [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] <br/> [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br/> [[FC Bayern München|Bayern München]] <br/> [[SSC Napoli|Napoli]] <br/> [[Everton FC|Everton]] <br/> [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] | zadnjeuređivanje = 6. 6. 2025 }} '''Carlo Ancelotti''' (rođen 10. juna 1959) [[italija]]nski je nogometni trener i bivši nogometaš. Trenutno je selektor [[Nogometna reprezentacija Brazila|reprezentacije Brazila]]. Poznat i po nadimku '''"Don Carlo"''',<ref>{{cite web |last=Andrews |first=Connor |date=5. 5. 2022 |title=Ancelotti earns 'Don Carlo' status with incredible week of Champions League records |url=https://talksport.com/football/1101829/carlo-ancelotti-cigar-real-madrid-chelsea-psg-bayern-champions-league-laliga-records/ |access-date=5. 5. 2022 |publisher=Talksport}}</ref> smatra se jednim od najvećih trenera svih vremena.<ref>{{cite web |last1=Hayward |first1=Paul |date=25. 5. 2015 |title=Champions League final 2014: Carlo Ancelotti proves he is greatest manager in Europe after Real Madrid's victory |url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/real-madrid/10855226/Champions-League-final-2014-Carlo-Ancelotti-proves-he-is-greatest-manager-in-Europe-after-Real-Madrids-victory.html|access-date=20. 12. 2015 |newspaper=The Daily Telegraph}}</ref><ref>{{cite web |date=29. 7. 2014 |title=Del Piero: 'Ancelotti is the best manager of all time' |url=http://www.marca.com/2014/07/29/en/football/real_madrid/1406633688.html|access-date=26. 3. 2015 |newspaper=Marca |location=Madrid}}</ref><ref>{{cite web |last=Kidd |first=Dave |date=26. 5. 2014 |title=Carlo Ancelotti's third European Cup means he joins Bob Paisley in the unsung hero hall of fame |url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/carlo-ancelottis-third-european-cup-3610191|access-date=20. 12. 2015 |newspaper=Daily Mirror}}</ref> Ancelotti je [[Spisak trenera osvajača Kupa evropskih šampiona i UEFA Lige prvaka|najodlikovaniji trener u historiji UEFA Lige prvaka]], s rekordnih pet trofeja kao trener (dva puta sa [[AC Milan|Milanom]] i tri s Real Madridom). Također je jedini koji je vodio timove u šest finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]].<ref>{{Cite web |title=Real Madrid's Carlo Ancelotti makes history as first manager to reach five Champions League finals with Man City win |url=https://uk-sport-web.prod.oceanusorigin.com/football/news/11835/12604684/real-madrids-carlo-ancelotti-makes-history-as-first-manager-to-reach-five-champions-league-finals-with-man-city-win |access-date=29. 5. 2022 |website=Sky Sports}}{{Mrtav link}}</ref> Kao igrač, dva puta je osvojio Kup evropskih šampiona sa Milanom 1989. i 1990, što ga čini jednim od sedam ljudi koji su osvojili Kup evropskih šampiona ili Ligu prvaka kao igrač i trener. Ancelotti je također jedini trener koji je osvojio ligaške titule u svih pet najboljih evropskih liga.<ref>{{cite news |last=Caygill |first=Graham |date=30. 4. 2022 |title=Carlo Ancelotti's famous five: How Real Madrid La Liga title success completes historic quintet in Europe's major leagues |website=The Sporting News |url=https://www.sportingnews.com/au/soccer/news/carlo-ancelotti-real-madrid-la-liga-title-historic-big-five-leagues/zrda96uzxfdmbq9n5nghodtz |access-date=30. 4. 2022}}</ref> Triput je osvojio [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]], a ujedno je i trener s najvećim brojem trijumfa u [[UEFA Superkup]]u; osvojio je trofej pet puta, vodeći Milan i Real Madrid.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/clubworldcup/news/y=2007/m=12/news=milan-europe-proud-662917.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905221543/http://www.fifa.com/clubworldcup/news/y=2007/m=12/news=milan-europe-proud-662917.html|url-status=dead|archive-date=5. 9. 2015 |title=AC Milan do Europe proud |publisher=FIFA |date=17. 12. 2007|access-date=24. 5. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/clubworldcup/matches/round=259701/match=300298898/match-report.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141220234228/http://www.fifa.com/clubworldcup/matches/round=259701/match=300298898/match-report.html|url-status=dead|archive-date=20. 12. 2014 |publisher=FIFA |title=Real Madrid coast to Morocco 2014 title|access-date=20. 12. 2014}}</ref> ==Igračka karijera== Igrao je kao [[vezni igrač]], a karijeru je počeo u italijanskom klubu [[Parma Calcio 1913|Parma]], pomažući klubu da se plasira u [[Serie B]] 1979. Sljedeće sezone je prešao u [[AS Roma|Romu]], gde je osvojio titulu [[Serie A]] i četiri titule [[Italijanski kup|Kupa Italije]], a također je igrao i za tim [[AC Milan|Milana]] iz kasnih 1980-ih, s kojim je, između ostalih, osvojio dvije titule prvaka i dva [[UEFA Liga prvaka|evropska kupa]].<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2009/jun/01/carlo-ancelotti-factfile-chelsea-milan |title=Carlo Ancelotti factfile: the road to Chelsea |newspaper=The Guardian |date=1. 6. 2009|access-date=10. 6. 2016}}</ref> Na međunarodnom nivou igrao je za [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] u 26 navrata, a postigao je jedan gol. Nastupao je na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]], završavši na trećem mjestu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]] Također je igrao na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|Evropskom prvenstvu 1988]], gdje je pomogao svojoj ekipi da dođe do polufinala. ==Trenerska karijera== Radio je za Reggianu, [[Parma Calcio 1913|Parmu]] i [[Juventus FC|Juventus]] između 1995. i 2001. godine, prije nego što je postao poznat u [[AC Milan|Milanu]]. Imenovan za trenera 2001. godine, osvojio je [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] i [[Italijanski kup|kup Italije]] 2003. godine. Sljedeće sezone je osvojio ''[[Serie A|Scudetto]]'' s italijanskim rekordom od 82 boda iz 34 utakmice, a tri godine kasnije osvojio je drugu Ligu prvaka sa Milanom. Tokom svog mandata u Milanu, Ancelotti je dva puta proglašen za trenera godine u Seriji A. Najavio je ostavku iz Milana nakon sezone 2008–09, odlazeći kao Milanov najduži trener u jednom periodu.<ref>{{cite web |title=Carlo Ancelotti |url=http://www.magliarossonera.it/protagonisti/All-Ancelotti.html |website=Maglia Rossonera |language=it |access-date=19. 6. 2010}}</ref> Godine 2009. imenovan je trenerom [[Chelsea FC|Chelseaja]], osvojivši duplu krunu, [[Premier League 2009/2010.|Premijer ligu]] i [[FA kup]], u svojoj prvoj sezoni. Godine 2011. postaje trener francuskog kluba [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]; sljedeće sezone osvojio im je njihovu prvu [[Ligue 1]] titulu u 19 godina. Nakon uspjeha u Francuskoj imenovan je trenerom [[Real Madrid CF|Real Madrida]]. U svojoj prvoj sezoni predvodio je Real do njihove dugo tražene [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|desete titule prvaka]], ''La Décime'', a osvojio je i [[Kup kralja]]. Uprkos tome što je prikupio dodatna priznanja u klubu i dobio trofej Miguel Muñoz u sezoni [[La Liga 2014/2015.|2014–15]] za najboljeg trenera u [[La Liga|La Ligi]], Ancelotti je otpušten iz Real Madrida u maju 2015. Postao je trener [[FC Bayern München|minhenskog Bayerna]] 2016. godine, gdje je osvojio titulu u [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|Bundesligi]] u svojoj prvoj sezoni.<ref>{{cite web |url=http://www.espnfc.com/bayern-munich/story/3115634/carlo-ancelotti-has-big-regrets-over-ucl-and-pokal-exits-despite-bundesliga-title |title=Carlo Ancelotti has 'big regrets' over Bayern's exits, despite Bundesliga title |website=ESPN FC |first=Mark |last=Lovell |date=29. 4. 2017|access-date=29. 4. 2017}}</ref> Nakon trenerskog rada u [[SSC Napoli|Napoliju]] i [[Everton FC|Evertonu]] između 2018. i 2021. godine, Ancelotti se vratio u Real Madrid u ljeto 2021. godine.<ref>{{cite web |date=1. 6. 2021 |title=Official Announcement: Ancelotti |url=https://www.realmadrid.com/en/news/2021/06/01/official-announcement-ancelotti |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230405075303/https://www.realmadrid.com/en/news/2021/06/01/official-announcement-ancelotti |archive-date=5. 4. 2023 |access-date=1. 6. 2021 |publisher=Real Madrid C.F.}}</ref> U sezoni 2021–22, Ancelotti je sa Real Madridom osvojio titulu prvaka Španije, [[Španski superkup|superkup Španije]] i Ligu prvaka, postavši prvi trener u historiji koji je osvojio četiri titule Lige prvaka.<ref>{{cite magazine |url=https://www.si.com/fannation/soccer/futbol/news/carlo-ancelotti-now-most-successful-champions-league-manager |title=Carlo Ancelotti Becomes Most Successful Manager in Champions League History |magazine=Sports Illustrated |date=28. 5. 2022}}</ref> Na početku nove sezone, osvojio je [[UEFA Superkup]], svoj ukupno osmi trofej u Madridu.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/62475679 |title=Real Madrid 2–0 Eintracht Frankfurt |website=BBC Sport |date=10. 8. 2022|access-date=10. 8. 2022}}</ref> U istoj sezoni Ancelotti je još osvojio [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] i Kup kralja.<ref>{{Cite web |date=11. 2. 2023 |title=Real Madrid 5-3 Al Hilal: Los Blancos score five in eight-goal thriller to win Club World Cup |url=https://www.eurosport.com/football/club-world-cup/2022/real-madrid-v-al-hilal-club-world-cup-final-live_sto9381593/story.shtml |access-date=12. 2. 2023 |website=Eurosport |language=en}}</ref> ==Uspjesi== ===Igrački=== '''Roma''' *[[Serie A]]: [[Serie A 1982/1983.|1982/83.]] *[[Italijanski kup]]: [[Italijanski kup 1979/1980.|1979/80]], [[Italijanski kup 1980/1981.|1980/81]], [[Italijanski kup 1983/1984.|1983/84]], [[Italijanski kup 1985/1986.|1985/86.]] '''Milan''' *[[Serie A]]: [[Serie A 1987/1988.|1987/88]], [[Serie A 1991/1992.|1991/92.]] *[[Italijanski superkup]]: [[Italijanski superkup 1988.|1988.]] *[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]: [[Kup evropskih šampiona 1988/1989.|1988/89]], [[Kup evropskih šampiona 1989/1990.|1989/90.]] *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 1990.|1990.]] *[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]: [[Interkontinentalni kup 1989 (nogomet)|1989.]] '''Italija''' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] – treće mjesto: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]] ===Trenerski=== '''Juventus''' *[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 1999.|1999.]] '''Milan''' *[[Serie A]]: [[Serie A 2003/2004.|2003/04.]] *[[Italijanski kup|Kup Italije]]: [[Italijanski kup 2002/2003.|2002/03.]] *[[Italijanski superkup]]: [[Italijanski superkup 2004.|2004.]] *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002/03]], [[UEFA Liga prvaka 2006/2007.|2006/07]]; finale: [[UEFA Liga prvaka 2004/2005.|2004/05.]] *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2003.|2003]], [[UEFA Superkup 2007.|2007.]] *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2007.|2007.]] '''Chelsea''' *[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2009/2010.|2009/10.]] *[[FA kup]]: [[FA kup 2009/2010.|2009/10.]] *[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2009.|2009.]] '''Paris Saint-Germain''' *[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2012/2013.|2012/13.]] '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2021/2022.|2021/22]], [[La Liga 2023/2024.|2023/24.]] *[[Kup kralja]]: [[Kup kralja 2013/2014.|2013/14]], [[Kup kralja 2022/2023.|2022/23.]] *[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2021/2022.|2021/22]], [[Španski superkup 2023/2024.|2023/24.]] *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013/14]], [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22]], [[UEFA Liga prvaka 2023/2024.|2023/24.]] *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2014.|2014]], [[UEFA Superkup 2022.|2022]], [[UEFA Superkup 2024.|2024.]] *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2022.|2022.]] *[[FIFA Interkontinentalni kup]]: [[FIFA Interkontinentalni kup 2024.|2024.]] '''Bayern München''' *[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2016/17.]] *DFL-superkup: [[DFL-superkup 2016.|2016]], [[DFL-superkup 2017.|2017.]] '''Nagrade i postignuća''' *'''[[Serie A]] – Trener godine: 2001, 2004. *'''Panchina d'Oro''': 2002/03, 2003/04. *'''IFFHS Trener godine''': 2007, 2014, 2022. *'''[[UEFA]] muški trener godine''': 2021/22. *'''Onze d'Or Evropski trener godine''': 2021/22. *'''Nagrada "Enzo Bearzot"''': 2014. *'''Trofej "Miguel Muñoz"''': 2014/15. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Carlo Ancelotti}} * {{FIFA player}} {{Navkutije |ime = Sastavi Italije |naslov = Sastavi Italije |naslovstil = background-color:#0066bc; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000; |podaci1 = {{Sastav Italije na SP 1986. u nogometu}} {{Sastav Italije na EP 1988. u nogometu}} {{Sastav Italije na SP 1990. u nogometu}} }} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{FIFA trener godine}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} }} {{Navkutije |naslov = Trenerske pozicije |podaci1 = {{Treneri Parme FC}} {{Treneri Juventusa}} {{Treneri AC Milana}} {{Treneri Chelseaja}} {{Treneri PSG-a}} {{Treneri Real Madrida}} {{Treneri Bayerna}} {{Treneri Napolija}} {{Treneri Evertona}} {{Selektori nogometne reprezentacije Brazila}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ancelotti, Carlo}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Reggiolo]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Parme]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši AC Milana]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1986.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1988.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1990.]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Parme FC]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] [[Kategorija:Treneri AC Milana]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri PSG-a]] [[Kategorija:Treneri Real Madrida]] [[Kategorija:Treneri FC Bayern Münchena]] [[Kategorija:Treneri Napolija]] [[Kategorija:Treneri Evertona]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Brazila]] f7no4ntlk3yow5bvk1x7jsg1wcvyi53 0 503215 3712921 3647654 2025-06-07T04:45:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712921 wikitext text/x-wiki '''Meduza''' jedna je od najranijih slika [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] u kojoj je predstavio [[Meduza (mitologija)|Meduzu]], jednu od tri [[Gorgone]]. Ovo djelo do danas nije sačuvano, a prema pisanju historičara umjetnosti [[Giorgio Vasari|Giorgia Vasarija]] u njegovoj knjizi iz 1550. "[[Životi najznačajnijih slikara, skulptora i arhitekata]]" Leonardo je naslikao "Meduzu" u prvim godinama njegovog stvaralaštva.<ref name= "Vasari">Giorgio Vasari (1550). "''Stories of the Italian Artists from Vasari''". Duffield & Co.str. 147.</ref> Postoje dvije verzije njegovog djela koje su naslikali [[Peter Paul Rubens|Rubens]] i [[Caravaggio]], ali nije poznato da li su zaista vidjeli original, koji je davno izgubljen kao što se može vidjeti u kolekciji [[Ferdinando I de' Medici|Ferdinanda I de' Medicija]]. == O djelu == [[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|thumb|200px|desno|"Meduza", kopija Leonardove slike koju je uradio [[Caravaggio|Carravagio]] oko 1597.]] U svojoj biografiji sadržanoj u "Životima najboljih slikara, skulptora i arhitekata", Giorgio Vasari opisuje rad vrlo mladog Leonarda koji predstavlja Meduzu sprijeda na drvenom štitu. Vasari ukazuje da je lice bilo naslikano na štitu isječenom od [[Smokva|smokvinog]] drveta, te da je slika bila toliko realistična da je uplašila Leonardovog oca i druge. Smatralo se da je lik na slici povezan sa [[Smrt|smrću]] i tajno je prodat trgovcima. Historičari umjetnosti danas sumnjaju u istinitost ove priče. Djelo je naručio nepoznati naručilac, a urađeno je kao poklon za vojvodu od Toskane. Vjeruje se da je slika stigla do [[Ludovico Sforza|Ludovica Sforze]] vojvode od Milana koji ju je neko vrijeme držao, a zatim je ponovo prodao za trostruko veći iznos nego što je platio. Godine 1782., Leonardov biograf Luigi Lanzi je tokom istraživanja njegove slike u galeriji Uffizi, otkrio sliku glave Meduze koju je pogrešno pripisao Leonardu, na osnovu Vasarijevog opisa. Međutim, Leonardov štit inspirisao je mnoge slikare ranog 17. stoljeća. Tako je italijanski [[barok]]ni slikar [[Caravaggio]] potaknut Leonardom naslikao djelo na ovu temu u [[Tondo (umjetnost)|tondo]] kružnom obliku. Djelo je nepotpisano, a naručio ga je nepoznati mecena kao poklon velikom vojvodi od Toskane za njegovu umjetničku zbirku Medici (danas dio umjetničke zbirke u [[Galileo muzej]]u) u [[Firenca|Firenci]]. Dimenzije su mu 60 × 55&nbsp;cm, a danas se čuva u [[Galleria degli Uffizi]].<ref name= "Vasari"/><ref>{{Cite web|url= http://www.academic-capital.net/2013/10/leonardo-di-vincis-lost-painting.html|title= ''Leonardo di Vinci’s Lost Painting "Medusa’s Shield"''|work= academic-capital.net|access-date= 27. 1. 2024|archive-date= 28. 1. 2024|archive-url= https://web.archive.org/web/20240128000757/http://www.academic-capital.net/2013/10/leonardo-di-vincis-lost-painting.html|url-status= dead}}</ref> Meduza u Caravaggiovoj slici prikazana je u trenutku samopoznavanja. Shvatajući da joj glava i tijelo više nisu jedna cjelina, i da je još uvijek bila svjesna, Caravaggio prikazuje užas u njenim očima. Medusa je odličan primjer u kojem Caravaggio posebnu pažnju obraća na fizionomiju ili izraz lica u svojim slikama. Medusa također pokazuje intenzivan nivo realizma, a umjetnik koristi tamne i lagane kontraste tako učinkovito da Meduza izgleda trodimenzionalno. Kao i u drugim slikarskim djelima Caravaggio je i ovdje koristio tamniju i bogatiju paletu [[boja]].<ref>{{Citeweb|url= https://totallyhistory.com/medusa/|title= ''Michelangelo Merisi da Caravaggio: "Medusa"''|work= totallyhistory.com|access-date= 30. 1. 2024}}</ref> [[Datoteka:Medusa uffizi.jpg|thumb|200px|desno|"Meduza", kopija Leonardovog djela, djelo anonimnog flamanskog slikara iz 17. stoljeća]] Leonardoova "Meduza" utjecala je na mnoge [[Renesansa|renesansne]], barokne, pa čak i na neke slikare iz perioda [[romantizma]] da urade kopije ovog djela. Drugu najznačajniju kopiju "Meduze" uradio je anonimni [[Flamanski Brabant|flamanski]] slikar iz 17. stoljeća. [[Engleska|Engleski]] pjesnik [[Percy Bysshe Shelley]] napisao je cijelu pjesmu pod nazivom "Meduza Leonarda da Vincija" prilikom posjete florentinskoj Uffizi galeriji.<ref>{{Cite web|url= https://lostmediawiki.com/Medusa_(lost_Leonardo_da_Vinci_painting;_15th_century)|title= ''Medusa (lost Leonardo da Vinci painting; 15th century)''|work= lostmediawiki.com|access-date= 30. 1. 2024}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Leonardo da Vinci}} {{Commonscat|Medusa}} [[Kategorija:Umjetničke slike iz 1590-ih]] [[Kategorija:Slike Leonarda da Vincija]] hpr96hns6enk35odb89sicvlid279xi 0 503339 3712912 3576041 2025-06-07T04:08:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = María Luisa Aguilar | slika = María Luisa Aguilar.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja |1938|6|20}} | mjesto_rođenja = [[Jauja]], [[Peru]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2015|10|29|1938|6|20}} | mjesto_smrti = [[Lima]], [[Peru]] | prebivalište = | državljanstvo = Peruansko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Astrofizika]], [[Astrospektroskopija]] | radna_institucija = [[Nacionalni univerzitet La San Marcos]] | alma_mater = [[Nacionalni univerzitet La Plata]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = Prva Peruanska astronomka | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''María Luisa Aguilar Hurtado''' (20. juni 1938. - 29. oktobar 2015),<ref name=":0">{{Cite book|last1=Loayza|first1=María L. Cerón|last2=Mejía Santillán|first2=Mirian E.|last3=Escobar|first3=Fanny E. Mori|last4=Quispe|first4=Mabel E. Tesillo|last5=Burga|first5=Jenny Montoya|last6=Sáenz|first6=María C. Trujillo|title=WOMEN IN PHYSICS: 6th IUPAP International Conference on Women in Physics |date=2019|chapter=Meeting of scientific women in Perú|volume=2109 |location=Birmingham, UK|pages=050031|doi=10.1063/1.5110105|doi-access=free}}</ref> bila je prva profesionalna [[Peru]]anska [[astronom]]kinja.<ref name=":2" /> Studirala je na Institutu za matematiku i fiziku [[Nacionalni univerzitet San Marcos|Nacionalnog univerziteta San Marcos]] u [[Lima|Limi]], [[Peru]]. Diplomirala je [[Astronomija|astronomiju]] na [[Nacionalni univerzitet La Plata|Nacionalnom univerzitetu La Plata]], [[Argentina]]. Godine 1981, motivisana da razvije astronomiju na profesionalnom nivou, osnovala je i bila direktorica "Seminara za astronomiju i astrofiziku", danas nazvanog "Stalni seminar astronomije i svemirskih nauka" na Nacionalnom univerzitetu San Marcos.<ref>{{Cite web|last=CONCYTEC|title=María Luisa Aguilar, la primera astrónoma profesional del Perú|url=https://fondecyt.gob.pe/fondecyt-informa/maria-luisa-aguilar-la-primera-astronoma-profesional-del-peru|access-date=5. 7. 2020|website=fondecyt.gob.pe|language=es-es|archive-date=6. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200706113218/https://fondecyt.gob.pe/fondecyt-informa/maria-luisa-aguilar-la-primera-astronoma-profesional-del-peru|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Rođena je u [[Jauja|Jauji]], gradu u kojem je živjela prve tri godine. Osnovnu i srednju školu završila je u Limi, u školskoj jedinici Elvira García y García Mayor. Godine 1958. upisala je matematičku školu Nacionalnog univerziteta San Marcos. Otputovala je u Argentinu da studira astronomiju na Opservatoriju za astronomiju i geofiziku Nacionalnog univerziteta La Plata; u to vrijeme u Peruu nije bilo takve stručne specijalnosti.<ref>{{Cite web|last=UNMSM|first=Oficina de Pagina Web|title=Homenaje a María Luisa Aguilar, primera astrónoma del Perú {{!}} Noticias {{!}} Universidad Nacional Mayor de San Marcos {{!}} UNMSM|url=http://www.unmsm.edu.pe/noticias/ver/homenaje-a-maria-luisa-aguilar-primera-astronoma-del-peru|access-date=5. 7. 2020|website=www.unmsm.edu.pe|language=es-ES|archive-date=5. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200705162414/http://www.unmsm.edu.pe/noticias/ver/homenaje-a-maria-luisa-aguilar-primera-astronoma-del-peru|url-status=dead}}</ref> Specijalizirala se za [[Astronomska spektroskopija|astronomsku spektroskopiju]], [[Zvjezdana atmosfera|zvjezdane atmosfere]] i [[Promjenjiva zvijezda|promjenjive zvijezde]].<ref name=":3">{{Cite web|last=PERÚ|first=NOTICIAS EL COMERCIO|date=9. 3. 2020|title=El Dominical: Mujeres pioneras peruanas que dejaron huella en la ciencia {{!}} academia {{!}} NOTICIAS EL COMERCIO PERÚ|url=https://elcomercio.pe/eldominical/mujeres-pioneras-peruanas-que-dejaron-huella-en-la-ciencia-academia-cientificas-dia-de-la-mujer-medicina-historia-astronomia-noticia/|access-date=5. 7. 2020|website=El Comercio Perú|language=es}}</ref> Godine 1969. vratila se u Peru i počela da predaje na Nacionalnom univerzitetu inženjeringa i na Nacionalnom univerzitetu San Marcos. Tih prvih godina stvorila je "Astronomske petke", prostor za širenje astronomije koji je održava i danas, postavši najstariji niz neprekidnih razgovora i konferencija u historiji Perua.<ref>{{Cite web|last=UNMSM|first=Oficina de Pagina Web|title=Viernes Astronómicos es declarado proyecto especial de la Unión Astronómica Internacional {{!}} Noticias {{!}} Universidad Nacional Mayor de San Marcos {{!}} UNMSM|url=http://www.unmsm.edu.pe/noticias/ver/Viernes-Astronomicos-es-declarado-proyecto-especial-de-la-Union-Astronomica-Internacional|access-date=5. 7. 2020|website=www.unmsm.edu.pe|language=es-ES|archive-date=31. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200131010348/http://unmsm.edu.pe/noticias/ver/Viernes-Astronomicos-es-declarado-proyecto-especial-de-la-Union-Astronomica-Internacional|url-status=dead}}</ref> Godine 1981. osnovala je ''Seminar za astronomiju i astrofiziku'', koji je 2001. preimenovan u ''Stalni seminar astronomije i svemirskih nauka - SPACE''.<ref name=":0" /> Godine 1982. priznata je kao članica [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]], kao dio komisije 46 Astronomsko obrazovanje i razvoj, i komisije C1 WG Mreža za obrazovanje u školi astronomije (NASE).<ref name=":1">{{Cite web|title=International Astronomical Union {{!}} IAU|url=https://www.iau.org/administration/membership/individual/6583/|access-date=5. 7. 2020|website=www.iau.org|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624200338/https://www.iau.org/administration/membership/individual/6583/|url-status=dead}}</ref> U januaru 1984. promovisala je i upravljala sporazumom "San Marcos - Međunarodna astronomska unija", omogućivši prvi gostujući predavački program Međunarodne astronomske unije u Peruu.<ref>{{Cite book|last=Swings, Jean-Pierre.|url=https://www.worldcat.org/oclc/840305706|title=Transactions of the International Astronomical Union : Proceedings of the Nineteenth General Assembly Delhi 1985|date=1986|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-009-4742-9|location=Dordrecht|oclc=840305706}}</ref> Godine 1985. koordinisala je dolazak doktora [[José Luis Sérsica|Joséa Luisa Sérsica]], argentinca i specijaliste za galaksije, [[Josip Kleczk|Josipa Kleczka]], čeha, solarnog istraživača, i [[Jorge Sahade|Jorgea Sahadea]], prvog latinoameričkog predsjednika Međunarodne astronomske unije.<ref>{{Cite book|last=McNally, Derek.|url=https://www.worldcat.org/oclc/840304123|title=Transactions of the International Astronomical Union : Proceedings of the Twentieth General Assembly Baltimore 1988|date=1990|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-009-0497-2|location=Dordrecht|oclc=840304123}}</ref><ref>{{Cite web|last=UNMSM|first=Oficina de Pagina Web|title=Fallece astrónoma María Luisa Aguilar {{!}} Noticias {{!}} Universidad Nacional Mayor de San Marcos {{!}} UNMSM|url=http://www.unmsm.edu.pe/noticias/ver/astronoma-maria-luisa-aguilar|access-date=5. 7. 2020|website=www.unmsm.edu.pe|language=es-ES|archive-date=5. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200705162416/http://www.unmsm.edu.pe/noticias/ver/astronoma-maria-luisa-aguilar|url-status=dead}}</ref> Bila je saradnica u oblasti nauke i astronomije u sedmičnom dodatku peruanskih novina "El Comercio" između 1999. i 2000.<ref name=":3" /> U sklopu globalnih aktivnosti za proslavu [[Međunarodna godina astronomije|Međunarodne godine astronomije]] 2009, imenovana je kao "Jedinstvena kontaktna tačka" između Perua i Međunarodne astronomske unije, promovišući i učestvujući u nizu aktivnosti edukacije i širenja u Peruu za te godine, kao što su "Astronomski petak", "Itinerant Telescope", "Galileo Teacher Training Program" i "Galileo Mobile", između ostalih.<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/780980293|title=International Year of Astronomy 2009 - Final Report.|date=2010|publisher=International Astronomical Union|isbn=978-3-923524-65-5|location=Paris|oclc=780980293}}</ref> Bila je promotor projekta Astronomske opservatorije za obrazovanje i turizam San Marcos u Marangani, Cusco, koji je inauguriran nakon njene smrti 2016.<ref>{{Cite web|title=SPACE-FCF-UNMSM - María Luisa Aguilar Hurtado|url=https://sites.google.com/unmsm.edu.pe/space/nosotros/historia/mar%C3%ADa-luisa-aguilar-hurtado|access-date=5. 7. 2020|website=sites.google.com|language=en-US}}{{Mrtav link}}</ref> Poslednjih godina bila je voditeljica emisije "Kultura, nauka i tehnologija" na Radiju Cielo i "Nauka i kultura", programa "Lica kulture", na televiziji Juan 19.<ref name=":2">{{Cite web|last=PERÚ|first=NOTICIAS EL COMERCIO|date=8. 3. 2019|title=Ciencias: Día de la Mujer {{!}} La historia de María Luisa Aguilar, la primera astró {{!}} NOTICIAS EL COMERCIO PERÚ|url=https://elcomercio.pe/tecnologia/ciencias/dia-mujer-historia-maria-luisa-aguilar-primera-astronoma-peruana-noticia-614845-noticia/|access-date=5. 7. 2020|website=El Comercio Perú|language=es}}</ref> Prikazana je kao jedan od glavnih likova pozorišne predstave "Naša velika avantura u nauci" koju je režirao [[Rocio Lino]] i napisala [[Paola Vicente Chocano]].<ref>{{Cite web|title=Teatro con ciencia: obra sobre científicas peruanas|url=https://puntoedu.pucp.edu.pe/noticias/teatro-con-ciencia/|access-date=5. 7. 2020|website=puntoedu.pucp.edu.pe|date=24. 10. 2018 |language=es}}</ref> == Počasti == * Član Odjela C za obrazovanje, širenje i baštinu, IAU (do 2015.)<ref name=":1" /> * Član Komisije C1 Astronomsko obrazovanje i razvoj, IAU (2015)<ref name=":1" /> * Član Komisije 46 Astronomsko obrazovanje i razvoj, IAU (do 2015.)<ref name=":1" /> * Član Komisije C1 WG Mreža za obrazovanje škola astronomije (NASE), IAU (2015)<ref name=":1" /> * Član Divizije XII aktivnosti širom sindikata, IAU (do 2012.)<ref name=":1" /> * Medalja časti "José Antonio Encinas", koju dodjeljuje Magisterial Derrama (2010.)<ref>{{Cite web|date=23. 12. 2017|title=Falleció María Luisa Aguilar, la primera astrónoma del Perú {{!}} LaRepublica.pe|url=http://larepublica.pe/sociedad/714467-fallecio-maria-luisa-aguilar-la-primera-astronoma-del-peru|access-date=5. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223133746/http://larepublica.pe/sociedad/714467-fallecio-maria-luisa-aguilar-la-primera-astronoma-del-peru |archive-date=23. 12. 2017 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak astronoma]] * [[Spisak astronomkinja]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|María Luisa Aguilar}} {{DEFAULTSORT:Aguilar, María Luisa}} [[Kategorija:Peruanski astronomi]] [[Kategorija:Biografije, Jauja]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2015.]] h6e3zpvixi37ib6dfg5p1qfqnb5t15i 0 504222 3712889 3702561 2025-06-07T01:19:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712889 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | naziv_izbora = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024. | država = Bosna i Hercegovina | vrsta = parlamentarni | u_toku = yes | prethodni_izbori = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020. | prethodna_godina = 2020. | sljedeći_izbori = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2028. | sljedeća_godina = 2028 | mogući_mandati = {{nowrap|Načelnici/gradonačelnici i općinska/gradska vijeća/skupštine}} | datum_izbora = 6. oktobar 2024. | 2prazno = Načelnici | 3prazno = +/- | registriranih = 3.400.204<ref>{{cite web |title=Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 22.08.2024. godine u 24:00 sati |url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/08/odluka_o_zakljucivanju_cbs-lokalni_izbori_2024-bos.pdf |publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]] |access-date=29. 9. 2024 |format=PDF |date=26. 8. 2024}}</ref> | izlaznost = 1.560.097 (45,88%)<ref>{{cite web |title=Izvješaj za odaziv po izbornim jedinicama u 19 sati |url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/odziv/odziv_local_2024_3.pdf |publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]] |access-date=6. 10. 2024 |format=PDF |date=6. 10. 2024}}</ref> | stranka1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | 2podaci1 = {{Composition bar|47|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}}} | 3podaci1 = {{Povećanje}} 3 | stranka2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | 2podaci2 = {{Composition bar|32|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} | 3podaci2 = {{Povećanje}} 5 | stranka3 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | boja3 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | 2podaci3 = {{Composition bar|20|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}}} | 3podaci3 = {{Gubitak}} 2 | stranka4 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | boja4 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | 2podaci4 = {{Composition bar|11|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | 3podaci4 = {{Gubitak}} 5 | stranka5 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} | boja5 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | 2podaci5 = {{Composition bar|8|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} | 3podaci5 = {{Gubitak}} 1 | stranka6 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezavisni|link|BS}} | boja6 = {{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}} | 2podaci6 = {{Composition bar|4|145|hex=#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}}} | 3podaci6 = {{Gubitak}} 1 | slika_karte = 2024Final(Fixed).png | veličina_karte = | opis_karte = Rezultati po općinama }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Lokalni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 2024.''' su [[Demokratija|demokratski]] [[izbori]] koji su održani 6. oktobra 2024.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori/podzakonski_akti/odluka_o_raspisivanju_i_odrzavanju_lokalnih_izbora_2024-b.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024.|date=8. 5. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2024}}</ref> Na izborima birali su se načelnici općina i gradonačelnici gradova, te općinska i gradska vijeća i skupštine.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/CIK/Plan_rada/Program_rada_CIK_BiH_u_2024_godini.pdf|title=Program rada CIKBiH u 2024.|date=20. 10. 2023|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=19. 3. 2024}}</ref> Izbori u općinama [[Fojnica]], [[Jablanica]], [[Kiseljak]], [[Konjic]] i [[Kreševo]] bili su odgođeni zbog proglašenja stanja prirodne nesreće,<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5408|title=Odgoda lokalnih izbora u općinama gdje je proglašeno stanje prirodne nesreće|date=6. 10. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 10. 2024}}</ref> te su naknadno održani 20. oktobra i 3. novembra.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/10/10/odluka_10102024-bos.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024. u općinama Fojnica, Kiseljak, Kreševo i Konjic|date=10. 10. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=10. 10. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/10/odluka_jablanica_2024_bos.pdf|title=Odluka o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora 2024. u općini Jablanica|date=22. 10. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=22. 10. 2024}}</ref> == Nove izborne tehnologije == Ovo su bili prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima su se koristile posebne izborne tehnologije, koje su osigurale što veći integritet izbora. Iako je njihova službena primjena tek od [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općih izbora 2026]], na određenim biračkim mjestima postavljene su izborne tehnologije s ciljem testiranja i simulacije njihove primjene, radi provjere tehničkih mogućnosti provedbe određenih procedura s ciljem jačanja izbornog integriteta i dobijanja relevantnih pokazatelja potrebnih za buduću primjenu i evaulaciju.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/odluka_o_djelokrugu_primjene_pilot_projekata_centralne_izborne_komisije_bih_za_lokalne_izbore_b.pdf|title=Odluka o djelokrugu primjene pilot projekata CIK BiH za Lokalne izbore 2024.|date=3. 4. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=18. 9. 2024}}</ref> Provedeni pilot projekti bili su:<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/09/U_1874-bos.pdf|title=Upustvo o korištenju opreme za video nadzor|date=2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=19. 9. 2024}}</ref> * Pilot projekat 1 - Autentifikacija birača i transmisija rezultata, * Pilot projekat 2 - Optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića, * Pilot projekat 3 - Biometrijska identifikacija i autentifikacija birača, * Pilot projekat 4 - Video nadzor na biračkim mjestima. === Pilot projekat 1 - Autentifikacija birača i transmisija rezultata === Autentifikacija birača predstavlja postupak potvrđivanja identiteta birača na biračkom mjestu, koji se vrši nakon izvršene provjere [[Lični dokument|ličnog dokumenta]] ([[Lična karta Bosne i Hercegovine|lična karta]], [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoš]] ili [[Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine|vozačka dozvola]]) i podrazumijeva proceduru usporedbe [[Biometrija|biometrijskih podataka]] ([[otisak prsta]]) birača u evidenciji [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]] (IDDEEA), dok je transmisija rezultata postupak dostave izbornih rezultata [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]]-u sa biračkom mjesta, putem online aplikacije, i vrši se nakon ručnog prebrojavanja glasova.<ref name=":0" /> Projekat se proveo na 165 biračih mjesta u 11 općina i gradova: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]] (46), [[Bijeljina]] (28), [[Doboj]] (17), [[Gradiška]] (14), [[Zvornik]] (14), [[Tešanj]] (9), [[Sanski Most]] (8), [[Trebinje]] (8), [[Domaljevac-Šamac]] (7), [[Goražde]] (7) i [[Srebrenica]] (7).<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.glasila.ba/page/akt/i9PUfK4DEM8=|title=Službeni glasnik BiH, broj 57/24|date=16. 8. 2024|website=glasila.ba|publisher=[[Službeni list Bosne i Hercegovine]]|access-date=19. 9. 2024}}</ref> Projekat se realizirao uz podršku Delegacije [[Evropska unija|Evropske unije]], koja je osigurala potrebnu [[hardver]]sku i [[softver]]sku opremu.<ref name=":0" /> === Pilot projekat 2 - Optički skeneri i automatsko prebrojavanje glasačkih listića === Korištenje optičkih skenera na biračkim mjestima predstavlja proceduru ubacivanja glasačkih listića u glasačku kutiju kroz optički skener koji automatski prebrojava rezultate glasanja, te omogućava direktnu transmisiju rezultata, te se rezultati, nakon zatvaranja biračkog mjesta, dostavljaju CIK-u.<ref name=":0" /> Projekat se proveo na 145 biračih mjesta u 7 općina i gradova: [[Vogošća]] (48), [[Tuzla]] (32), [[Prijedor]] (25), [[Novi Grad]] (11), [[Visoko]] (11), [[Mostar]] (9) i [[Stolac]] (9).<ref name=":2" /> Projekat se realizirao uz podršku [[Američka agencija za međunarodni razvoj|Američke agencije za međunarodni razvoj]] (USAID), koja je osigurala potrebnu hardversku i softversku opremu, te provela neophodne obuke i edukacijske kampanje.<ref name=":0" /> === Pilot projekat 3 - Biometrijska identifikacija i autentifikacija birača === Tehnologija biometrijske identifikacije i autentifikacije birača postupak je potvrđivanja identiteta birača na biračkom mjestu, koji se također vrši nakon ranije identifikacije putem ličnog dokumenta, i podrazumijeva proceduru usporedbe biometrijskih podataka (otiska prsta) biračka putem uređaja za identifikaciju u koji su integrirani biometrijski podaci ili koji se u datom trenutku provjeravaju u evidencijama IDDEEA-e. Projekat se proveo na 138 biračih mjesta u [[Brčko distrikt|Brčko distriktu BiH]].<ref name=":2" /> Projekat se realizirao uz podršku [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) u BiH, koja je osigurala potrebne uređaje za identifikaciju, aplikativne softvere za iste, te provela neophodne obuke i edukacijske kampanje.<ref name=":0" /> === Pilot projekat 4 - Video nadzor na biračkim mjestima === Nakon sticanja uslova, CIKBIH odlučio je provesti još jedan pilot projekat, a to je [[Videonadzor|video nadzor]] (CCTV) na biračkim mjestima. Video nadzor predstavlja upotrebu nadzornih kamera na biračkom mjestu za prijenos video signala.<ref name=":1" /> Projekat se proveo na 10 biračkih mjesta u 5 općina i gradova: [[Banja Luka]] (2), [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] (2), [[Istočno Novo Sarajevo]] (2), [[Vlasenica]] (2) i [[Zenica]] (2).<ref name=":2" /> == Izborni sistem == {{Glavni|Izbori u Bosni i Hercegovini#Lokalni izbori}} Lokalni izbori, koji su regulisani [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornim zakonom BiH]], obuhvataju izbor načelnika općina i gradonačelnika gradova, kao i općinska i gradska vijeća/skupštine, u [[Općine Bosne i Hercegovine|143 općine]] i 2 [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grada]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Načelnici i gradonačelnici se biraju po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''First-past-the-post''), pri čemu je pobjednik kandidat sa najvećim brojem glasova. Zbog toga, višestranačke koalicije su češte na lokalnom nivou, sa jedinstvenom političkom ili etničkom grupom predstavljenom u situacijama kada nekoliko kandidata može podijeliti biračko tijelo. Kandidati za vijeća/skupštine biraju se [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnom zastupljenosti]] [[Otvorena lista|otvorenih lista]], pri čemu broj mandata u vijeću varira u zavisnosti od broja stanovništva.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni zakon Bosne i Hercegovine|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2024}}</ref> Gradovi [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]] se dijele na četiri i šest općina, koji biraju gradska vijeća, odnosno skupštinu. [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|Gradonačelnik Sarajeva]] bira se indirektno,<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=ajkNguAMpjM|title=Izbori za Gradsko vijeće Grada Sarajeva - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|language=bs-BA|access-date=12. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://gradskovijece.sarajevo.ba/wp-content/uploads/2020/05/Statut-Grada-Sarajeva.pdf|title=Statut Grada Sarajeva|date=9. 10. 2008|website=gradskovijece.sarajevo.ba|publisher=[[Gradsko vijeće Sarajeva]]|language=bs-BA|access-date=12. 8. 2024}}</ref> a [[Spisak gradonačelnika Istočnog Sarajeva|Gradonačelnik Istočnog Sarajeva]], od [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020]], direktno.<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=bqY6U_Dzvm0|title=Izbori za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|language=bs-BA|access-date=12. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-isto%C4%8Dno-sarajevo|title=Zakon o gradu Istočno Sarajevo|last=|date=13. 3. 2020|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[NSRS]]|language=sr-BA|access-date=12. 8. 2024}}</ref> U [[Brčko distrikt]]u biraju se predstavnici u [[Skupština Brčko distrikta|Skupštini]], koji naknadno biraju [[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|gradonačelnika]] [[Brčko]]g.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|date=14. 1. 2010|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=31. 8. 2024}}</ref> [[Mostar]] izbore održava po [[Mješoviti proporcionalni izborni sistem|mješovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja]], gdje će se birati ukupno 22 vijećnika iz šest različitih gradskih područja i 13 sa gradske liste, a gradonačelnika će također birati gradsko vijeće.<ref name=":8">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=kxyeKiZJ37s|title=Izbori u Gradu Mostaru - bos|date=27. 7. 2024|website=youtube.com|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|language=bs-BA|access-date=10. 8. 2024}}</ref> To će ujedno biti drugi izbori u Mostaru nakon političkog sporazuma 2020.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2020/6/17/covic-i-izetbegovic-postigli-sporazum-o-mostaru|title=Čović i Izetbegović postigli sporazum o Mostaru|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=19. 3. 2024}}</ref> i prvi koji će se održati u isto vrijeme kada i ostatak zemlje od [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008]].<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/politika/predstavni%C4%8Dki-dom-parlamenta-bih-izglasao-izmjene-izbornog-zakona-za-mostar/1902951|title=Predstavnički dom Parlamenta BiH izglasao izmjene Izbornog zakona za Mostar|website=www.aa.com.tr|access-date=19. 3. 2024}}</ref> [[Bosna i Hercegovina]] službeno ima [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|35 gradonačelnika]], nakon što su, između lokalnih izbora, općine u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] ([[Stolac]], [[Bosanska Krupa]], [[Lukavac]], [[Konjic]], [[Orašje]], [[Zavidovići]] i [[Novi Travnik]]) i u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] ([[Derventa]], [[Laktaši]] i [[Prnjavor]]) postali gradovi.<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/konjic-zavidovici-stolac-orasje-bosanska-krupa-i-lukavac-od-veceras-su-gradovi/115627|title=Konjic, Zavidovići, Stolac, Orašje, Bosanska Krupa i Lukavac od večeras su gradovi|website=faktor.ba|language=en|access-date=19. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://predstavnistvorsbg.rs/sr-Latn/kategorija-ltn/gradovi-u-republici-srpskoj-sr-latn/|title=Gradovi u Republici Srpskoj – Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji|website=predstavnistvorsbg.rs|access-date=19. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ont.gov.ba/index.php/novosti/1402-zakon-o-gradu-novi-travnik|title=Zakon o gradu Novi Travnik|last=|first=|date=29. 7. 2024|website=ont.gov.ba|language=|access-date=8. 8. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> == Rezultati == === Gradonačelnici gradova === {| class="wikitable" |+[[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Gradovi Bosne i Hercegovine]] !Grad ! colspan="2" |Bivši<br>gradonačelnik ! colspan="2" |Novoizabrani<br>gradonačelnik |- |[[Banja Luka]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |[[Draško Stanivuković]] ([[Partija demokratskog progresa|PDP]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |[[Draško Stanivuković]] ([[Partija demokratskog progresa|PDP]]) |- |[[Bihać]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};"| |Elvedin Sedić ([[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};"| |Elvedin Sedić ([[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]]) |- |[[Bijeljina]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Ljubiša Petrović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Ljubiša Petrović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Bosanska Krupa]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Armin Halitović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Armin Halitović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |- |[[Cazin]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};"| |Nermin Ogrešević ([[Narodni evropski savez|NES]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};"| |Nermin Ogrešević ([[Narodni evropski savez|NES]]) |- |[[Čapljina]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Smiljan Vidić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Iva Raguž ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Derventa]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milorad Simić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Igor Žunić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Doboj]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Boris Jerinić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Boris Jerinić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Goražde]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Ernest Imamović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Ernest Imamović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |- |[[Gračanica]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Nusret Helić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Sadmir Džebo ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Gradačac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Edis Dervišagić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Hajrudin Mehanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Gradiška]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Zoran Adžić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Zoran Adžić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Istočno Sarajevo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Ljubiša Ćosić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Ljubiša Ćosić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Konjic]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Osman Ćatić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Osman Ćatić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Laktaši]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miroslav Bojić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miroslav Bojić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Livno]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Darko Čondrić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Darko Čondrić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Lukavac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};"| |Edin Delić ([[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};"| |Edin Delić ([[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]]) |- |[[Ljubuški]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Vedran Markotić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Vedran Markotić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Novi Travnik]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Stjepan Dujo ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Stjepan Dujo ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Orašje]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Marijan Oršolić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Marijan Oršolić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Prijedor]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Slobodan Javor ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Slobodan Javor ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Prnjavor]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Darko Tomaš ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Darko Tomaš ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Srebrenik]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |Adnan Bjelić ([[Narod i pravda|NiP]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |Adnan Bjelić ([[Narod i pravda|NiP]]) |- |[[Stolac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Stjepan Bošković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Stjepan Bošković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Široki Brijeg]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Miro Kraljević ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Ivo Pavković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Trebinje]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mirko Ćurić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mirko Ćurić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Tuzla]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Zijad Lugavić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Zijad Lugavić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |- |[[Visoko]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mirza Ganić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mirza Ganić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Zavidovići]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SN|tamno|BS}};"| |Hašim Mujanović ([[Snaga naroda|SN]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Erna Merdić-Smailhodžić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Zenica]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};"| |[[Fuad Kasumović]] ([[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};"| |[[Fuad Kasumović]] ([[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]]) |- |[[Zvornik]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Bojan Ivanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Bojan Ivanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Živinice]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Began Muhić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Began Muhić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- ! colspan="5" | Gradonačelnici gradova izabrani kroz gradska vijeća/skupštine |- |[[Brčko]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |Zijad Nišić ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |[[Siniša Milić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Mostar]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Mario Kordić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Mario Kordić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Sarajevo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |[[Benjamina Karić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |[[Predrag Puharić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |} === Načelnici općina === {{legenda|#FCE4D6|Općine unutar gradova}} {| class="wikitable" |+[[Općine Bosne i Hercegovine]] !Općina ! colspan="2" |Bivši<br>načelnik ! colspan="2" |Novoizabrani<br>načelnik |- |[[Banovići]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Bego Gutić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};"| |Mehmed Hasanović ([[Pokret demokratske akcije|PDA]]) |- |[[Berkovići]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Nenad Abramović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Bojan Samardžić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Bileća]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Veselin Vujović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miodrag Parežanin ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Brod (općina)|Brod]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Zoran Vidić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milan Zečević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Bosanski Petrovac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mahmut Jukić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mahmut Jukić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Bosansko Grahovo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Uroš Đuran ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |Smiljka Radlović ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]) |- |[[Bratunac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Lazar Prodanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Lazar Prodanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Breza (općina)|Breza]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Vedad Jusić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Vedad Jusić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Bugojno]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Hasan Ajkunić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Edin Mašić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |- |[[Busovača]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Asim Mekić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Asim Mekić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Bužim]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mersudin Nanić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mersudin Nanić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Centar (Sarajevo)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};"| |Srđan Mandić ([[Naša stranka|NS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};"| |Srđan Mandić ([[Naša stranka|NS]]) |- |[[Čajniče]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Goran Karadžić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SRSRS|tamno|BS}};"| |Miroslav Furtula ([[Srpska radikalna stranka|SRS]]) |- |[[Čelić]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |Admir Hrustanović ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |Admir Hrustanović ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]) |- |[[Čelinac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Vlado Gligorić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Vlado Gligorić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Čitluk]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Marin Radišić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Marin Radišić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Doboj Istok]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Kemal Bratić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Kemal Bratić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Doboj Jug]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mirnes Tukić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mirnes Tukić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Dobretići]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS SR|tamno|BS}};"| |Ivo Čakarić ([[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS SR]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS SR|tamno|BS}};"| |Ivo Čakarić ([[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS SR]]) |- |[[Domaljevac-Šamac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Stjepan Piljić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Stjepan Piljić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Donji Vakuf]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |Huso Sušić ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Senad Selimović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |- |[[Donji Žabar]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Pero Pavlović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Pero Pavlović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Drvar]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Dušica Runić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Dušica Runić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča (FBiH)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |Mujo Sofradžija ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |Mujo Sofradžija ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]) |- |[[Foča (Republika Srpska)|Foča (RS)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milan Vukadinović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milan Vukadinović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Fojnica]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Sabahudin Klisura ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Sabahudin Klisura ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Gacko]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Ognjen Milinković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |[[Vukota Govedarica]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Glamoč]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Nebojša Radivojša ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Nebojša Radivojša ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Gornji Vakuf-Uskoplje]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Sead Čaušević ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Esmin Hajdarević ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Grude]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Ljubo Grizelj ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Ljubo Grizelj ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Hadžići]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Hamdo Ejubović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Eldar Čomor ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Han-Pijesak]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Slobodan Đurić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Slobodan Đurić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Ilidža]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |Nermin Muzur ([[Narod i pravda|NiP]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |Nermin Muzur ([[Narod i pravda|NiP]]) |- |[[Ilijaš]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Akif Fazlić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};"| |Amar Dovadžija ([[Narod i pravda|NiP]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Istočna Ilidža]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Marinko Božović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Marinko Božović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Istočni Drvar]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZSD|tamno|BS}};"| |Milka Ivanković ([[Zavičajni socijaldemokrati|ZSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milka Ivanković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Istočni Mostar]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Božo Sjeran ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |Božo Sjeran ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Istočni Stari Grad]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Bojo Gašanović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Bojo Gašanović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Istočno Novo Sarajevo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Jovan Katić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Jovan Katić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Jablanica]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Damir Šabanović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Emir Muratović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Jajce]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Edin Hozan ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Edin Hozan ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Jezero (općina)|Jezero]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Snežana Ružičić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Snežana Ružičić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Kakanj]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mirnes Bajtarević ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mirnes Bajtarević ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Kalesija]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Sead Džafić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Nermin Mujkanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Kalinovik]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Radomir Sladoje ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Radomir Sladoje ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Kiseljak]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Mladen Mišurić-Ramljak ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Mladen Mišurić-Ramljak ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Kladanj]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};"| |Jusuf Čavkunović ([[Pokret demokratske akcije|PDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Edis Šarić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Ključ (općina)|Ključ]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Nedžad Zukanović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Jasmin Musić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Kneževo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Goran Borojević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Goran Borojević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Kostajnica]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Nikola Janjetović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Nikola Janjetović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Kotor-Varoš]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |Zdenko Sakan ([[Partija demokratskog progresa|PDP]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};"| |Zdenko Sakan ([[Partija demokratskog progresa|PDP]]) |- |[[Kozarska Dubica]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Radenko Reljić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Igor Savković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Kreševo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Renato Pejak ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Boris Marić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Krupa na Uni]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mladen Kljajić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};"| |Gojko Kličković ([[Narodna partija Srpske|NPS]]) |- |[[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres (FBiH)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Zdravko Mioč ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Danko Jurič ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Kupres (Republika Srpska)|Kupres (RS)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Gojko Šebez ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}};"| |Srđen Petković ([[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]) |- |[[Lopare]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Rado Savić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Rado Savić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Ljubinje]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Stevo Drapić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Stevo Drapić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Maglaj]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Mirsad Mahmutagić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Maid Suljaković ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Milići]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Marko Savić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Marko Savić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Modriča]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Jovica Radulović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Jovica Radulović ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Mrkonjić Grad]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Dragan Vođević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Dragan Vođević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Neum]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Dragan Jurković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Dragan Jurković ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Nevesinje]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milenko Avdalović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milenko Avdalović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Novi Grad]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Snježana Rajilić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miroslav Drljača ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Novi Grad (Sarajevo)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |Semir Efendić ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};"| |Semir Efendić ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]) |- |[[Novo Goražde]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mila Petković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mila Petković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Novo Sarajevo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Hasan Tanović ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |[[Benjamina Karić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |- |[[Odžak]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Nada Ćulap ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Anes Osmanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Olovo (općina)|Olovo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Đemal Memagić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Đemal Memagić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Osmaci]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Radan Sarić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Radan Sarić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Oštra Luka]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Dragan Mastikosa ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Duško Došenović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|Pale (FBiH)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Almin Ćutuk ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Almin Ćutuk ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Pale (Republika Srpska)|Pale (RS)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Boško Jugović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DEMOS|tamno|BS}};"| |Dejan Kojić ([[Demokratski savez|DEMOS]]) |- |[[Pelagićevo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Slavko Tešić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Slavko Tešić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Petrovac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Drago Kovačević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Drago Kovačević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Petrovo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Ozren Petković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Ozren Petković ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Posušje]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Ante Begić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Ante Begić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Prozor-Rama]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}};"| |Jozo Ivančević ([[Ramska narodna stranka|RNS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|RNS|tamno|BS}};"| |Jozo Ivančević ([[Ramska narodna stranka|RNS]]) |- |[[Ravno]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Andrija Šimunović ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Andrija Šimunović ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Ribnik]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Nebojša Karać ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Duško Dakić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Rogatica]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milorad Jagodić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Ninoslav Prelić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Rudo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Dragoljub Bogdanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Dragoljub Bogdanović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Sanski Most]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Faris Hasanbegović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Mensur Seferović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Sapna]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Zudin Mahmutović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Zudin Mahmutović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Sokolac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Milovan Bjelica ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Strahinja Bašević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Srbac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mlađan Dragosavljević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mlađan Dragosavljević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Srebrenica]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mladen Grujičić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miloš Vučić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Stanari]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};"| |Radojica Ćelić ([[Ujedinjena Srpska|US]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};"| |Aleksandar Ristić ([[Ujedinjena Srpska|US]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Stari Grad (Sarajevo)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Irfan Čengić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Irfan Čengić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |- |[[Šamac]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Đorđe Milićević ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Đorđe Milićević ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Šekovići]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miladin Lazić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miladin Lazić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Šipovo]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milan Kovač ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Milan Kovač ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Teočak]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Tajib Muminović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Tajib Muminović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Teslić]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Milan Miličević ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Milan Miličević ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |- |[[Tešanj]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Suad Huskić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Suad Huskić ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Tomislavgrad]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};"| |Ivan Buntić ([[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};"| |Ivan Buntić ([[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]) |- |[[Travnik]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Kenan Dautović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Kenan Dautović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (FBiH)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Ibro Berilo ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Ibro Berilo ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |style='background: #FCE4D6|[[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo (RS)]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Dragomir Gagović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miroslav Bjelica ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Ugljevik]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};"| |Vasilije Perić ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Dragan Gajić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Usora (općina)|Usora]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Zvonimir Anđelić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Zvonimir Anđelić ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Vareš]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}};"| |Zdravko Marošević ([[Hrvatski demokratski savez|HDS]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDS|tamno|BS}};"| |Zdravko Marošević ([[Hrvatski demokratski savez|HDS]]) |- |[[Velika Kladuša]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|LS BiH|tamno|BS}};"| |[[Fikret Abdić]] ([[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};"| |Boris Horvat ("Zajedno za Krajinu" – [[Stranka demokratske akcije|SDA]]/[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]/[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]/[[Naša stranka|NS]]/[[Narod i pravda|NiP]]/[[Demokratska fronta|DF]]) |- |[[Višegrad]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mladen Đurđević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Mladen Đurđević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Vitez (općina)|Vitez]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Boris Marjanović ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Boris Marjanović ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Vlasenica]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miroslav Kraljević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Miroslav Kraljević ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Vogošća]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Migdad Hasanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};"| |Migdad Hasanović ([[Stranka demokratske akcije|SDA]]) |- |[[Vukosavlje]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};"| |Borislav Rakić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};"| |Zekerijah Bahić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) |- |[[Žepče]] |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Mato Zovko ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};"| |Mato Zovko ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |} === Skupština Brčko distrikta === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024 (Brčko)}} {| class="wikitable" |+[[Skupština Brčko distrikta]] !# !Politički subjekt !Skr. !Broj glasova !% !Mandati |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |SDA | style="text-align:center;" |6.024 | style="text-align:center;" |15,93 | style="text-align:center;" |4 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] - [[Socijalistička partija Srpske]] | style="text-align:center;" |SNSD - SPS | style="text-align:center;" |5.945 | style="text-align:center;" |15,72 | style="text-align:center;" |4 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]] - [[Demokratski narodni savez]] - [[Partija ujedinjenih penzionera]] | style="text-align:center;" |SP - DNS - PUP | style="text-align:center;" |3.489 | style="text-align:center;" |9,23 | style="text-align:center;" |3 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |US | style="text-align:center;" |3.431 | style="text-align:center;" |9,07 | style="text-align:center;" |3 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |5. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | style="text-align:center;" |HDZ BiH | style="text-align:center;" |3.387 | style="text-align:center;" |8,96 | style="text-align:center;" |3 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}}; color:white;" |6. |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |PDP | style="text-align:center;" |2.321 | style="text-align:center;" |6,14 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}; color:white;" |7. |[[Savez za bolju budućnost]] | style="text-align:center;" |SBB | style="text-align:center;" |2.271 | style="text-align:center;" |6,01 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}; color:white;" |8. |[[Narod i pravda]] | style="text-align:center;" |NiP | style="text-align:center;" |2.224 | style="text-align:center;" |5,88 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}; color:white;" |9. |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |NS | style="text-align:center;" |2.053 | style="text-align:center;" |5,43 | style="text-align:center;" |2 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |10. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]] | style="text-align:center;" |SDP BiH | style="text-align:center;" |1.988 | style="text-align:center;" |5,26 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |11. |[[Srpska demokratska stranka|Srpska demokratska stranka - Volja naroda]] | style="text-align:center;" |SDS | style="text-align:center;" |1.752 | style="text-align:center;" |4,63 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}; color:white;" |12. |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] | style="text-align:center;" |SBiH | style="text-align:center;" |1.385 | style="text-align:center;" |3,66 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}; color:white;" |13. |[[Hrvatska seljačka stranka - Braća Radić]] - [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] | style="text-align:center;" |HSS-BR - HDZ 1990 | style="text-align:center;" |1.201 | style="text-align:center;" |3,18 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="3" |Ukupno ! colspan="2" |37.471 !29 |} ==== Nacionalne manjine ==== {| class="wikitable" !# !Politički subjekt !Kandidat !Broj Glasova !% !Broj mandata |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |1. | rowspan="2" |[[Nezavisni kandidat]] |Alija Denjagić | style="text-align:center;" |276 | style="text-align:center;" |35,43 | style="text-align:center;" |1 |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |2. |Radoslav Subotić | style="text-align:center;" |157 | style="text-align:center;" |20,15 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="3" |Ukupno ! colspan="2" |433 !2 |} == Reference == {{Refspisak}} {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024. po općinama}} [[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|*]] [[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|2024]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2024.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2024.]] [[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2024.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2024.|Bosna i Hercegovina]] 07o61h5im4j1gvg3xr879ypooqv8c4p 0 504550 3712769 3588289 2025-06-06T14:25:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712769 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jasna Koteska | slika = Jasna Koteska.jpg | alt_slike = | opis = Koteska 2008. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|10|9}} | mjesto_rođenja = [[Skoplje]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Makedonska | druga_imena = | zanimanje = Filozof | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Jasna Koteska''' (9. oktobar 1970) jest makedonska književna teoretičarka i spisateljica. Profesorica je književnosti, teorijske psihoanalize i rodnih studija na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Skoplju|Univerziteta u Skoplju]].<ref>Koteska, Jasna, Biography. Traduki, European Network for Literature and Books [http://traduki.eu/database-en/6486/jasna-koteska-2 http://english.traduki.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=1104:koteska-jasna&catid=61:autorinnen&Itemid=134] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201026095949/https://traduki.eu/database-en/6486/jasna-koteska-2 |date=26. 10. 2020 }}</ref> == Biografija == Rođena je 9. oktobra 1970. u [[Skoplje|Skoplju]]. Profesorica je humanističkih nauka na ''Univerzitetu Sv. Ćirila i Metodija u Skoplju''.<ref>Faculty of Philology, Ss. Cyril and Methodius University of Skopje, Our Team (in Macedonian) https://flf.ukim.edu.mk/our_team/jasna-koteska/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191209043022/https://flf.ukim.edu.mk/our_team/jasna-koteska/ |date=9. 12. 2019 }}.</ref> Bavi se filozofijom 19. stoljeća, psihoanalitičkom teorijom i rodnim studijama. Objavila je knjige o [[Søren Kierkegaard|Sørenu Kierkegaardu]],<ref name="Ziolkowski">Ziolkowski, Eric (June 2017) "Book Review: Jasna Koteska, Kierkegaard on Consumerism" v.33. Issue 1, pp.149-150 (in English). https://www.utpjournals.press/doi/abs/10.3138/tjt.33.1.149</ref> [[Sigmund Freud|Sigmundu Freudu]]<ref name="Freud">Jasna Koteska, The Freud Reader, Skopje: Kultura, 2013 (in Macedonian). https://kultura.com.mk/kniga/frojdovska-citanka/</ref> i o raznim temama vezanim za psihoanalitičku teoriju i rodne studije. Njena knjiga ''Kierkegaard o konzumerizmu'' (Toronto & Ljubljana, 2016.) dobila je državnu nagradu Makedonije 2017. za izuzetan doprinos u oblasti nauke u interesu Republike Makedonije.<ref>The Gotse Delčev State Awards for Outstanding Contribution in the Field of Science in the Interest of the Republic of Macedonia Announced (in Macedonian). https://novatv.mk/objaveni-dobitnitsite-na-drzhavnata-nagrada-gotse-delchev-za-nauka</ref> Njena knjiga ''Communist Intimacy'' (Washington, 2014) dospjela je na Finneganovu listu od 30 knjiga Evropskog društva (Berlin i Pariz) za 2015.<ref>Finnegan's List 2015 (in English). https://kulturstiftung.allianz.de/content/dam/onemarketing/kulturstiftung/kulturstiftung/foerderprojekte/literatur/finnegans-liste/2015/15-finnegan-broschuere.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220103135801/https://kulturstiftung.allianz.de/content/dam/onemarketing/kulturstiftung/kulturstiftung/foerderprojekte/literatur/finnegans-liste/2015/15-finnegan-broschuere.pdf |date=3. 1. 2022 }}</ref><ref>European Society of Authors, Announcement. https://www.facebook.com/europeansocietyofauthors/photos/the-finnegans-list-2015-committeeyuri-andrukhovych-alida-bremer-claro-anne-enrig/742063522496927/</ref> Njeni akademski članci su prevedeni na nekoliko jezika, uključujući [[Engleski jezik|engleski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Turski jezik|turski]], [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Albanski jezik|albanski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Grčki jezik|grčki]], [[Slovački jezik|slovački]] i [[Rumunski jezik|rumunski]].<ref>Blog with Koteska's articles translated in several languages and published in academic journals. https://jasnakoteska.blogspot.com/</ref> Koteska je urednica za Kierkegaard Circle/Collection Aut na Trinity College Toronto, Kanada i Central European Research Institute Soren Kierkegaard (CERI-SK), Ljubljana.<ref>Biography. Dokhaus Documentary Film Production, Berlin (in English). https://www.dokhausberlin.org/kierkegaard</ref><ref>{{Cite web|title=CERI - SK - Publications|url=http://www.kierkegaard-institute.si/index.php/publications|access-date=17. 11. 2020|website=www.kierkegaard-institute.si|archive-date=11. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811214226/http://www.kierkegaard-institute.si/index.php/publications|url-status=dead}}</ref> Djeluje kao koordinatorica Studijskog kruga 8, Budućnost obrazovanja u antropocenu (2021-2023) za Nordijski ljetni univerzitet.<ref>{{Cite news|title=8. Futures of Education, Cultural Diversity, Imaginations and Collective Transformations in Time of the Anthropocene - NSU|language=en-US|work=NSU|url=http://nordic.university/study-circles/8-futures-of-education-cultural-diversity-imaginations-and-collective-transformations-in-time-of-the-anthropocene/|access-date=17. 11. 2020|archive-date=19. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201119001023/http://nordic.university/study-circles/8-futures-of-education-cultural-diversity-imaginations-and-collective-transformations-in-time-of-the-anthropocene/|url-status=dead}}</ref> U decembru 2022. postala je akademik u oblasti nauke Academia Balkanica Europeana - Ujedinjeni Balakns u Ujedinjenoj Evropi na Generalnoj izbornoj skupštini Academia Balkanica Europeana održanoj 14. decembra 2022.<ref>{{Cite web |title=GENERAL ELECTORAL ASSEMBLY OF ACADEMIA BALKANICA EUROPEANA - UNITED BALKANS IN UNITED EUROPE |url=http://www.ab-europeana.org/1/post/2022/12/general-electoral-assembly-of-academia-balkanica-europeana-united-balkans-in-united-europe.html |access-date=25. 12. 2022 |website=ACADEMIA BALKANIKA EUROPEANA |language=en}}</ref> Uključuje istaknute umjetnike i stručnjake za naučno-istraživački rad iz deset zemalja Balkana, a osnovan je u Bukureštu u oktobru 2017.<ref>{{Cite web |title=Science Department |url=http://www.ab-europeana.org/science-department.html |access-date=13. 10. 2023 |website=ACADEMIA BALKANIKA EUROPEANA |language=en}}</ref> == Izabrana djela == * ''Kierkegaard on Consumerism. The Aesthetic, The Ethical and the Religious Reading'', Toronto and Ljubljana: Kierkegaard Circle/Collection Aut, 2016. {{ISBN|978-1-988129-02-0}}<ref name="Ziolkowski" /><ref>Tavilla, Igor (December 2018) "Book Review: Jasna Koteska, Kierkegaard on Consumerism", Discipline Filosofiche v.69 pp.132 (in Italian). http://www.disciplinefilosofiche.it/recensioni/69-recensione-a-jasna-koteska-kierkegaard-on-consumerism-kierkegaard-circlekud-apokalipsa-toronto-ljubljana-2016-pp-132-igor-tavilla/</ref> * ''Frojdovska čitanka: Rana psihoanaliza 1983-1899'', Skopje: Kultura, 2013. {{ISBN|978-9989-32-713-1}}<ref name="Freud" /> * ''Komunistička intima'', Washington: New Academia Publishing, 2014. {{ISBN|0989916979}}<ref>Jasna Koteska, Communist Intimacy, Washington, DC: New Academia Publishing, 2014 (in English). http://www.newacademia.com/academic-books/eastern-and-central-europe/communist-intimacy-2/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191209040012/http://www.newacademia.com/academic-books/eastern-and-central-europe/communist-intimacy-2/ |date=9. 12. 2019 }}</ref><ref>Angelovska, Despina (2011) "Book Review: Intimite Communiste de Jasna Koteska, Studia Universitatis Babes - Bolyai, Issue No. 3, pp.45-66 (in French) https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=266559</ref> * ''Sanitarna Enigma'', Skopje: Templum, 2006. {{ISBN|9989-902-87-9}}<ref>Jasna Koteska, Sanitary Enigma, Traduki, European Network for Literature and Books (in Macedonian). http://macedonian.traduki.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=1105:sanitarna-enigma&catid=35&Itemid=130 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220527133731/http://macedonian.traduki.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=1105%3Asanitarna-enigma&catid=35&Itemid=130 |date=27. 5. 2022 }}</ref> (Bulgarian translation Sofia: KX Critique and Humanism, 2012. {{ISBN|9989-902-87-9}}<ref>Panayotov, Stanimir (2009), “Book Review: Jasna Koteska, Sanitary Enigma" (in English). https://www.academia.edu/38276057/Review_of_Jasna_Koteska_Sanitary_Enigma</ref>) (Reprint, Skopje: Antolog, 2020. {{ISBN|9786082434131}}<ref>{{Cite web|title=Санитарна енигма|url=https://antolog.mk/product/sanitarna-enigma/|access-date=17. 11. 2020|website=Антолог|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Санитарна енигма (Скопје, 2020)|url=https://www.goodreads.com/work/best_book/87057539|access-date=17. 11. 2020|website=www.goodreads.com}}</ref>) * ''Intimist'', Ljubljana: Apokalipsa, 2008. {{ISBN|978-961-6644-30-3}} * ''Makedonsko žensko pismo'', Skopje: Makedonska kniga, 2003. {{ISBN|9989-46-047-7}} * ''Postmodern Literary Studies'', Skopje: Makedonska kniga, 2002. {{ISBN|9989-46-019-1}} ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Jasna Koteska}} * Zvanični sajt Filološkog Fakulteta Univerziteta u Skoplju [https://web.archive.org/web/20230415114617/https://flf.ukim.mk/katedri-stud-grupi/mak-kniz/jasna-koteska/] * [https://jasnakoteska.blogspot.com/ Jasna Koteska Blog] * [http://www.sveske.ba/bs/autori/j/jasna-koteska/ Tekstovi u časopisu ''Sarajevska bilježnica''] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Koteska, Jasna}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Skoplje]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski filozofi]] pv4hp2v7dv03ln0k77sueylf3a2iq4o 0 505151 3713019 3637437 2025-06-07T11:15:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = Nagrada "Holweck" | podnaslov = | trenutne_nagrade = | slika = | veličina_slike = | alt = | opis = | deskripcija = evropska nagrada za fiziku | sponzor = [[Société Française de Physique]], Institut za fiziku | datum = | lokacija = | država = | organizator = [[Société Française de Physique]], Institut za fiziku | voditelj = | preshow_voditelj = | nastupi = | nagrada = | godina = {{Početni datum i godine|1945||}} | godina2 = | nosilac = [[Amaury Triaud]] | veb-sajt = | mreža = | dužina_trajanja = | ocjene = | producent = | režiser = | najbolji_film = | najbolji_režiser = | najviše_nagrada = | najviše_nominacija = | slika2 = | slika2veličina = | alt2 = | opis2 = | prethodno = | glavno = | sljedeće = }} '''Medalja i nagrada Fernand Holweck''' je glavna evropska nagrada za fiziku koju svake godine zajednički dodjeljuju Britanski [[institut za fiziku]] (IOP) i [[Société Française de Physique]] (SFP).<ref name="Award">{{Cite web|url=http://www.iop.org/about/awards/bilateral/holweck/page_38477.html|title=Fernand Holweck Medal and Prize|publisher=Institute of Physics|access-date=14. 1. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.cirs.info/prix-fiche,langue.eng-id.854.html|title=Scientific prizes and awards / Physics - Holweck Medal and Prize|publisher=International Center for Scientific Research}}</ref><ref name="125years">{{Cite book|last=Lewis|first=John|title=125 Years: The Physical Society & The Institute of Physics|publisher=Taylor & Francis Ltd|year=1999|isbn=9780750306096|page=235}}</ref> To je jedna od četiri Grand Prix-a SFP-a i jedna od četiri Međunarodne bilateralne nagrade IOP-a, koja se sastoji od zlatne medalje i novčane nagrade od 3000 €. == Historija == Nagrada je ustanovljena 1945. godine kao spomen na [[Fernand Holweck|Fernanda Holwecka]] i druge francuske fizičare koje su proganjali ili ubili nacisti tokom [[Nemačka okupacija Francuske tokom Drugog svetskog rata|njemačke okupacije Francuske tokom Drugog svjetskog rata]], od 1940. do 1945.<ref name="Award"/> Prvobitno je to bila nagrada od 150 funti.<ref>{{Cite book|title=The Grants Register 1983–1985|publisher=Palgrave Macmillan|year=1982|isbn=1349049751|page=996}}</ref> Dodjeljuje se za istaknuti rad u eksperimentalnoj fizici (što odražava Holweckov naučni interes) ili u teorijskoj fizici koja je usko povezana s eksperimentiranjem.<ref name="125years"/><ref>{{Cite book|last=Group|first=Gale|url=https://books.google.com/books?id=9mo7AQAAIAAJ|title=Awards, Honors & Prizes: International and Foreign 1997|date=1. 11. 1996|publisher=Gale / Cengage Learning|isbn=978-0-7876-0879-8|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=gZE9AQAAIAAJ|title=British Science News|date=1947|publisher=British Council, Science Department|language=en}}</ref> Nagrada Holweck dodjeljuje se svake godine, naizmenično francuskom fizičaru i britanskom ili irskom fizičaru. Godine 1974. dodijeljene su dvije nagrade za obilježavanje stogodišnjice ova dva društva.<ref name="Award"/> Holweckovi laureati uključuju nekoliko dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].<ref name="Award" /> Nagrada je privukla povećanu medijsku pažnju 2014. kada je dodijeljena iranskom fizičaru [[Ramin Golestanian|Raminu Golestanianu]]. [[Datoteka:Fernand_Holweck.jpg|desno|mini| Fernand Holweck]] Ovu medalju su dobili:<ref>{{Cite web|url=http://www.iop.org/about/awards/bilateral/holweck/medallists/page_38481.html|title=Holweck medal recipients|publisher=Institute of Physics|access-date=14. 1. 2020}}</ref> {{columns-list|colwidth=22em| * 1946 [[Charles Sadron]] * 1947 [[Edward Neville da Costa Andrade]] * 1948 [[Yves Rocard]] * 1949 [[Leslie Fleetwood Bates]]<ref>{{Cite journal|title=Holweck Prize and Medal : Prof. L. F. Bates|date=1. 3. 1949|journal=Nature|volume=163|issue=4143|pages=475|doi=10.1038/163475b0|bibcode=1949Natur.163R.475. |doi-access=free}}</ref> * 1950 [[Pierre Jacquinot]] * 1951 [[Thomas Ralph Merton]] * 1952 [[Louis Néel]] * 1953 [[J. A. Ratcliffe|John Ashworth Ratcliffe]] * 1954 [[Alfred Kastler]]<ref>{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=epctAAAAIAAJ |title=Laboratory Practice - Google Books |date=23. 3. 2007 |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 1955 [[Nicholas Kurti]] * 1956 [[Jean Paul Mathieu]] * 1957 [[Denys Haigh Wilkinson]] * 1958 [[Anatole Abragam]] * 1959 [[Robert Hanbury Brown]] * 1960 [[Jean Brossel]] * 1961 [[Alfred Brian Pippard]] * 1962 [[Jean-François Denisse]] * 1963 [[Frederick Charles Frank]] * 1964 [[Jacques Friedel]] * 1965 [[Martin Ryle]] * 1966 [[Raimond Castaing]] * 1967 [[Heinrich Gerhard Kuhn]] * 1968 [[Pierre-Gilles de Gennes]]<ref>{{cite web|url=https://www.iucr.org/people/nobel-prize/degennes |title=P.G. de Gennes |publisher=IUCr |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 1969 [[Alan Howard Cottrell]] * 1970 [[Pierre Connes]] * 1971 [[Dennis Gabor]]<ref>{{cite journal|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.3022398 |doi=10.1063/1.3022398 |title=1971 Holweck Medal goes to Dennis Gabor |journal=Physics Today |year=1971 |volume=24 |issue=10 |page=63 |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 1972 [[Lionel Solomon]] * 1973 [[Brian David Josephson]]<ref>{{cite journal|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.3128241 |doi=10.1063/1.3128241 |title=IOP presents awards to four physicists |journal=Physics Today |year=1973 |volume=26 |issue=9 |pages=67–73 |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 1974 [[Philippe Nozières]] i [[Antony Hewish]]<ref>{{cite journal|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.3128834 |doi=10.1063/1.3128834 |title=Hewish and Nozieres receive Holweck Medals |journal=Physics Today |year=1974 |volume=27 |issue=8 |pages=67–68 |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 1975 [[Evry Schatzman]] * 1976 [[Harry Elliot]]<ref>{{cite journal|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.3023640 |doi=10.1063/1.3023640 |title=Harry Elliot receives British and French medal |journal=Physics Today |year=1976 |volume=29 |issue=8 |page=72 |bibcode=1976PhT....29h..72. |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 1977 [[Maurice Goldman (physicist)|Maurice Goldman]] * 1978 [[William Frank Vinen]]<ref>{{cite journal|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.2995197 |doi=10.1063/1.2995197 |title=European societies honor Vinen and Walther |journal=Physics Today |year=1978 |volume=31 |issue=9 |page=68 |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 1979 [[André Blandin]] * 1980 [[David James Thouless]] * 1981 [[René Turlay]] * 1982 [[Raymond Hide]] * 1983 [[Gérard Toulouse]] * 1984 [[Brebis Bleaney]]<ref>{{cite journal|url=https://physicstoday.scitation.org/doi/abs/10.1063/1.2915941 |doi=10.1063/1.2915941 |title=Max Born Prize to Faessler; Holweck medal to Bleaney |journal=Physics Today |year=1984 |volume=37 |issue=11 |page=117 |bibcode=1984PhT....37Q.117. |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 1985 [[Denis Jérome]] * 1986 [[Gareth Gwyn Roberts]] * 1987 [[Edouard Fabre (scientist)|Edouard Fabre]]<ref>{{cite journal|author=Physics Bulletin |url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/0031-9112/38/6/012 |title=Awards: Holweck Medal and Prize - IOPscience |journal=Physics Bulletin | volume=38 | doi=10.1088/0031-9112/38/6/012 |publisher=Iopscience.iop.org |date=26. 2. 2015 |issue=6 |pages=208 |access-date=14. 1. 2020}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.the-scientist.com/happenings/happenings-63489 |title=Happenings &#124; The Scientist Magazine |publisher=TheScientist |access-date=14. 1. 2020 |archive-date=17. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220117080253/https://www.the-scientist.com/happenings/happenings-63489 |url-status=dead }}</ref> * 1988 [[Peter Hirsch]] * 1989 [[Eric Varoquaux]] * 1990 [[Roger Cowley]]<ref>{{cite journal|title=Roger Arthur Cowley. 24 February 1939 — 27 January 2015 |publisher=royalsocietypublishing.org |doi=10.1098/rsbm.2017.0011 |first=Robert J. |last=Birgeneau|journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |year=2017 |volume=63 |pages=137–157 |s2cid=67431706 |doi-access=free }}</ref> * 1991 [[Alain Aspect]] * 1992 [[Donald Hill Perkins]] * 1993 [[David Ruelle]] * 1994 [[Lawrence John Challis]] * 1995 [[Pierre Léna]] * 1996 [[John Wickham Steeds]] * 1997 [[Jean-Pierre Briand]] * 1998 [[William Gelletly]] * 1999 [[Oriol Bohigas Martí|Oriol Bohigas]] * 2000 [[Frank Read|Frank Henry Read]] * 2001 [[Pierre Coullet]] * 2002 [[John Pethica|John Bernard Pethica]] * 2003 [[Catherine Brechignac]] * 2004 [[Adrian Wyatt|Adrian F G Wyatt]] * 2005 [[Philippe Monod]] * 2006 [[Julia Higgins]] * 2007 [[Jean-Pierre Hulin]] * 2008 [[Denis Weaire]] * 2009 [[Christian Colliex]]<ref>{{cite web |url=https://www.lps.u-psud.fr/spip.php?article1320&lang=en |title=Laboratoire de Physique des Solides - UMR 8502 - Christian Colliex is awarded Hollweck Prize 2009 |publisher=Lps.u-psud.fr |access-date=14. 1. 2020 |archive-date=16. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090616145128/http://www.lps.u-psud.fr/spip.php?article1320&lang=en |url-status=dead }}</ref> * 2010 [[Steven T. Bramwell]] * 2011 [[Joël Cibert]] * 2012 [[Helen Gleeson]]<ref>{{cite web |url=https://www.lcinet.kent.edu/ILCS/main/news/files/f5290b7861d4141be2399a84e91abb8f-29.html |title=Holweck Prize awarded to Helen Gleeson &#124; ILCS news |publisher=Lcinet.kent.edu |access-date=14. 1. 2020 |archive-date=24. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724064904/https://www.lcinet.kent.edu/ILCS/main/news/files/f5290b7861d4141be2399a84e91abb8f-29.html |url-status=dead }}</ref> * 2013 [[Alexandre Bouzdine]] * 2014 [[Ramin Golestanian]]<ref name="irandaily">{{cite news|url=http://www.iran-daily.com/News/656.html |work=Iran Daily |title=Iranian wins Holweck medal |date=22. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://realiran.org/iranian-physics-wins-the-2014-holweck-medal/ |title=Iranian Physics Wins the 2014 Holweck Medal |publisher=Real Iran |date=23. 8. 2014 |access-date=14. 1. 2020}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.ictp.it/about-ictp/media-centre/news/news-archive/2014/9/matter_of_equilibrium.aspx |title=ICTP - A Matter of Equilibrium |publisher=Ictp.it |access-date=14. 1. 2020 |archive-date=9. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200509155158/https://www.ictp.it/about-ictp/media-centre/news/news-archive/2014/9/matter_of_equilibrium.aspx |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://ictp-ecar.org/news/scientific-council-member-receives-prestigious-award/ |title=Scientific Council Member Receives Prestigious Award |publisher=Ictp-ecar.org |date=4. 9. 2014 |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 2015 [[Isabelle Ledoux-Rak]]<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WWU7AQAAIAAJ |title=Awards, honors, and prizes - Paul Wasserman, Janice W. McLean, Gale Research Company - Google Books |date=11. 11. 2009 |publisher=Gale / Cengage Learning |isbn=9781414418995 |access-date=14. 1. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.sfpnet.fr/holweck-2015-prize-giving |title=Holweck 2015 Prize Giving - Société Française de Physique |publisher=Sfpnet.fr |date=30. 9. 2015 |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 2016 [[Zoran Hadžibabić]]<ref>{{cite web|url=https://www.amop.phy.cam.ac.uk/Holweck |title=Holweck Prize awarded to Prof Hadzibabic &#124; Atomic, Mesoscopic and Optical Physics |publisher=Amop.phy.cam.ac.uk |date=10. 5. 2019 |access-date=14. 1. 2020}}</ref> * 2017 [[Victor Malka]] * 2018 [[Marina Galand]]<ref>{{cite web|url=https://www.sfpnet.fr/holweck-prize-2018-awarded-to-marina-galand |title=Holweck Prize 2018 awarded to Marina Galand |publisher=Société Française de Physique |website=www.sfpnet.fr|access-date=28. 12. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.imperial.ac.uk/news/183596/space-physicist-galand-wins-fernand-holweck/ |title=Space Physicist Galand wins the Fernand Holweck Medal and Prize |first=Jess|last=Wade|date=8. 12. 2017|website=Imperial News|publisher=Imperial College London}}</ref> * 2019 [[Xavier Garbet]]<ref>{{cite web|url=https://www.sfpnet.fr/the-iop-sfp-holweck-prize-2019-awarded-to-xavier-garbet |title=The IOP-SFP Holweck Prize 2019 awarded to Xavier Garbet |publisher=Société Française de Physique |website=www.sfpnet.fr |date=25. 11. 2019}}</ref> * 2020 [[Charles Adams]]<ref>{{cite web|url=https://www.sfpnet.fr/the-iop-sfp-holweck-prize-2020-awarded-to-charles-adams |title=The IOP-SFP Holweck Prize 2020 awarded to Charles Adams |publisher=Société Française de Physique |website=www.sfpnet.fr |date=27. 11. 2020}}</ref> * 2021 [[Guy Le Lay]] * 2022 [[Philippe Claudin]] i [[Bruno Andreotti]]<ref>https://www.iop.org/about/awards/international-bilateral-awards/fernand-holweck-medal-and-prize-recipients</ref> *2023 [[Amaury Triaud]] }} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Naučne nagrade]] nmfvhadbsp0kcyt81va19e1nyskjbhl 0 506257 3713014 3622350 2025-06-07T11:06:30Z Nerko65 55647 3713014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Adi Mulahalilović | slika = | veličina_slike = | opis = Bosanskohercegovački kompozitor, pijanist i producent | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1967|11|2}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = kompozitor, producent | godine_aktivnosti = | poznat_po = klavijaturist u grupi [[Hari Mata Hari]] | značajna_djela = }} '''Adi Mulahalilović''', ([[Sarajevo]], 2. novembar 1967.) sarajevski je [[Pop-muzika|pop]] i [[Rok-muzika|rok]] pijanist, [[kompozitor]] i producent. Najpoznatiji je kao bivši klavijaturist i kompozitor u pop-rok grupi [[Hari Mata Hari]]. Profesionalnu muzičku karijeru započeo je 1986. kad je na poziv brata [[Edo Mulahalilović|Ede]] na mjestu klavijaturiste zamijenio [[Zoran Kesić|Zorana Kesića]]. Imao je mnogobrojne nastupe zajedno s grupom Hari Mata Hari koja do 1990. postaje jedna od najpopularnijih u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Godine 1991. Adi je napustio bend i producirao platinasti album svog brata Ede Mulahalilovića "[[Jedna je pjesma cijelog života]]", ali su [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] spriječili dalju promociju i koncertnu turneju. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] od 1992. do 1995. Adi je zajedno sa Edom uspio raditi na raznim kulturnim i izvedbenim umjetničkim projektima u okviru kojih su komponirali pjesmu "[[Ostani kraj mene]]" koja je 1994. na [[Eurosong 1994.|Eurosongu u Dublinu]] predstavljala [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Od 1996. do 2008. komponirali su i producirali brojne muzičke albume za različite [[Pop-muzika|pop]] izvođače, dosegnuvši još nekoliko platinastih i zlatnih albuma. Nakon što je Edo preminuo 2010. Adi se preselio u [[Kalifornija|Kaliforniju]] i napravio dugu pauzu u svojoj muzičkoj karijeri. Godine 2020. ponovo počinje da stvara muziku, za [[film]] i dokumentarne filmove. Dvije godine kasnije objavio je svoj prvi solo album "[[Muzikanti (Trovadores)]] s bonus pjesmom - "Poleti".<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/970107-Adi-Mulahalilovi%C4%87|title= ''Adi Mulahalilović''|website= discpgs.com|access-date= 23. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.adimulahalilovic.com/about|title= ''Adi Mulahalilović''|website= adimulahalilovic.com|access-date= 24. 5. 2024}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Mulahalilović, Adi}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1967.]] 5uhudz0lp67u7o8ilch19cmtxlzfzec 0 506746 3712886 3685753 2025-06-07T00:53:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712886 wikitext text/x-wiki {{Infokutija identifikacioni dokument | naziv = Lična karta Bosne i Hercegovine | slika = BH ID Card front.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Prednja strana lične karte. | slika2 = BH ID Card back.jpg | veličina_slike2 = 200px | opis_slike2 = Zadnja strana lične karte. | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | vrsta = [[Identifikacioni dokument]] | izdaje = *[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]: kantonalni MUP-ovi *[[Republika Srpska]]: [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP RS]] *[[Brčko distrikt]]: [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] | datum_prvog_izdavanja = | u_opticaju = {{Početni datum|2001|12|28}}<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/NO5GG01QTaE=|title=Službeni list BiH broj 32/01|date=28. 12. 2001|website=www.sluzbenilist.ba|access-date=12. 6. 2024}}</ref> | svrha = Identifikacija | prazna_oznaka1 = Nadležna agencija | prazni_podaci1 = [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|IDDEEA]] | vrijedi_u = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>Opciona zamjena za pasoš u državama: * {{ZID|Albanija}} * {{ZID|Crna Gora}} * {{ZID|Kosovo}} * {{ZID|Sjeverna Makedonija}} * {{ZID|Srbija}} | uslovi = *Navršenih 15 godina starosti<ref name="zakon">{{Cite web|url=https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/sl_glasnik_bih_broj_32_0116_02_32_0753_07_3.pdf|title=Zakon o ličnoj karti Bosne i Hercegovine|date=28. 12. 2001|website=propisi.ks.gov.ba|publisher=[[IDDEEA]]|access-date=12. 6. 2024}}</ref> *[[Državljanstvo Bosne i Hercegovine]] | datum_isteka = *10 godina za punoljetne osobe<ref name="zakon"/> *2 godine za osobe starije od 15 godina, a mlađe od 18 godina<ref name="zakon"/> *trajno za osobe starije od 60 godina<ref name="zakon"/> | cijena = 18 [[Konvertibilna marka|KM]]<ref name="cijena">{{Cite web|url=https://mup.ks.gov.ba/node/191939|title=Lična karta {{!}} Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo|website=mup.ks.gov.ba|access-date=12. 6. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> | prava = | veličina = 86 × 54 [[milimetar|mm]] | veb-sajt = [https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/ iddeea.gov.ba] }} [[Datoteka:Bosnian ID card B.gif|thumb|right|Izgled prednje strane stare lične karte izdavane do 1. marta 2013.]][[Datoteka:Bosnian ID card A.gif|thumb|right|Izgled zadnje strane stare lične karte izdavane do 1. marta 2013.]] '''Lična karta Bosne i Hercegovine''' jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == O dokumentu == Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}</ref> Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina.<ref name="cijena"/> Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.<ref name=":0" /> Od 1. marta 2013. počinje se koristiti elektronska lična karta sa čipom koja košta 18 KM.<ref name="cijena"/> Zahvaljujući tehnologiji proizvodnje elektronskih ličnih karata, smanjen je rizik od falsifikovanja dokumenata korištenjem digitalnog predstavljanja i digitalnog potpisa. Ostali zaštitni elementi na ličnoj karti u potpunosti su usklađeni sa preporukama [[Evropska unija|Evropske unije]]. Međutim, iako lična karta ima elektronski čip, ista nije bila upisana sa elektronskim certifikatom. Tek od 1. juna 2024. nadležna državna agencija [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|IDDEEA]] konačno je započela upisivanje elektronskih certifikata za digitalno predstavljanje u lične karte građana Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/iddeea-bih-od-juna-upisuje-elektronske-certifikate-za-digitalno-predstavljanje-u-licne-karte-gradana-bih/|title=IDDEEA BiH od juna upisuje elektronske certifikate za digitalno predstavljanje u lične karte građana BiH – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}</ref> === Izgled === Izrađena je od plastike i pravougaonog je oblika, nalik na kreditnu karticu, dimenzija 86 × 54 [[milimetar]]a. Na lijevoj strani nalazi se fotografija nosioca, dok je na suprotnoj strani postavljen [[Holografija|hologram]] na kojem je vidljiv grb i naziv zemlje. Na gornjoj ivici kartice, odnosno "zaglavlju", stoji naziv države na četiri jezika ([[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] i [[Engleski jezik|engleski]]) i dva pisma ([[latinica]] i [[ćirilica]]): (''BOSNA I HERCEGOVINA / БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА / BOSNIA AND HERZEGOVINA''); a na njenoj poleđini ispisan je naziv dokumenta na istim jezicima (s umetnutim dodatnim redom za hrvatski izgovor za „ličnu kartu“): (''LIČNA KARTA / OSOBNA ISKAZNICA / ЛИЧНА КАРТА / IDENTITY CARD''). Također, imala je i nazive na [[Francuski jezik|francuskom]], ali je uklonjeno kada je kreirana nova elektronska lična karta. === Kazne === Za prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 10 KM do 100 KM mogu biti kažnjeni državljani BiH, dok odgovorna lica u nadležnom organu od 200 KM do 1.000 KM.<ref name="zakon"/> == Podaci == Opisi polja u kojima su vidljivi podaci o građanima prikazani su na tri jezika i dva pisma službena u državi, kao i na engleskom jeziku. Prednja strana: * [[Prezime]]; * [[Ime]]; * [[Spol]]; * Datum rođenja; * Datum isteka; * [[Državljanstvo]]; * Potpis; * Serijski broj. Zadnja strana: * Mjesto rođenja; * Općina rođenja; * Nadležni organ; * [[Entitetsko državljanstvo]] (opcionalno); * [[Jedinstveni matični broj građana|Jedinstveni matični broj]] (JMBG); * Datum izdavanja; * [[Krvna grupa]] (opcionalno); * Napomena; * Linearni [[barkod]]. Adresa osobe, na čije je ime lična karta izdata, se ne štampa na obrazac lične karte, ali se čuva u bazama nadležnog organa za izdavanje lične karte. Također posjeduje [[RFID]], te ispunjava [[ICAO9303]] standard putnih isprava. Polja ''Entitetsko državljanstvo'' i ''Krvna grupa'', iako prisutne na svakoj izdatoj ličnoj karti, popunjavaju se samo na zahtjev podnosioca lične karte. == Prelazak državne granice == Državljani Bosne i Hercegovine mogu koristiti ličnu kartu za prelazak državne granice u određenim okolnostima i u slučajevima kada BiH ima sporazum sa drugom državom. BiH državljani sa ličnom kartom trenutno mogu ući u 5 država, i to:<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://granpol.gov.ba/Faq/Read?pageId=21|title=Granična policija Bosne i Hercegovine|website=granpol.gov.ba|publisher=[[Granična policija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 6. 2024}}</ref> * {{ZID|Albanija}}<ref name=":1" /> * {{ZID|Crna Gora}}<ref name=":1" /> * {{ZID|Kosovo}}<ref name=":2">{{Cite news|title=Građani BiH od 1. januara mogu na Kosovo sa ličnom kartom, objavio Kurti jednostranu odluku|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kosovo-bih-kurti-licna-karta/33157916.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=14. 10. 2024|access-date=1. 11. 2024|language=sh|first=Radio Slobodna|last=Evropa}}</ref> * {{ZID|Sjeverna Makedonija}}<ref name=":1" /> * {{ZID|Srbija}}<ref name=":1" /> Bosna i Hercegovina trenutno nije službeno potpisala sporazum s [[Turska|Turskom]], iako postoji dogovor između država.<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/kada-cemo-putovati-u-tursku-sa-licnom-kartom-zvanicna-ankara-uradila-svoj-dio-posla-ceka-se-na-bh-vlasti/187854|title=Kada ćemo putovati u Tursku sa ličnom kartom: Zvanična Ankara uradila svoj dio posla, čeka se na bh. vlasti|website=faktor.ba|language=en|access-date=12. 6. 2024}}</ref> Također, nije ratifikovala sporazum s Kosovom,<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/11/3/postignut-sporazum-o-prelasku-granica-na-zapadnom-balkanu-s-licnim-kartama|title=Postignut sporazum o prelasku granica na Zapadnom Balkanu s ličnim kartama|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=12. 6. 2024}}</ref> jer ga službeno ne priznaje, dok [[Vlada Kosova]] jeste, te time ukinula vizni režim i omogućila građanima BiH ulazak u državu sa ličnom kartom od 1. januara 2025.<ref name=":2" /> == Također pogledajte == * [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine]] * [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] * [[Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Lične karte po državama|Bosna i Hercegovina]] bfnhxbywk61zqfiw9wpnwjj2al8kezd 0 511753 3712999 3656072 2025-06-07T09:38:49Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Vilhelmina, kraljica Nizozemske]] 3712999 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vilhelmina, kraljica Nizozemske]] hfvxjs1hapg31cmvrp732pjd12po9m3 0 512636 3713022 3665031 2025-06-07T11:21:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = {{{name| {{BASEPAGENAME}} }}} | podnaslov = | trenutne_nagrade = | slika = | veličina_slike = | alt = | opis = | deskripcija = | sponzor = | datum = | lokacija = | država = [[Austrija]] | organizator = [[Federalno ministarstvo obrazovanja]] | nagrada = | godina = {{Početni datum i godine|1994||}} | godina2 = | nosilac = [[Laura Freudenthaler]] (2024) | veb-sajt = }} '''Nagrada "Reinhard Priessnitz"''' [[Austrija|austrijska]] je književna nagrada nazvana po austrijskom pjesniku i esejisti [[Reinhard Priessnitz|Reinhardu Priessnitzu]]. Uspostavilo ju je Federalno ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture Austrije 1994. s nagradnim fondom od 4.000,00 [[Euro|EUR]].<ref>{{Cite web|url=https://www.literaturhaus.at/index.php?|title=Literaturhaus Wien: Literaturhaus|website=www.literaturhaus.at|access-date=16. 10. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> == Dobitnici == {| class="wikitable" |+ !Godina !Dobitnik !Reference |- |1994. |[[Margret Kreidl]] | |- |1995. |[[Kathrin Röggla]] | |- |1996. |[[Hansjörg Zauner]] | |- |1997. |[[Lotte Podgornik]] | |- |1998. |[[Sabine Gruber]] | |- |1999. |[[Barbara Hundegger]] | |- |2000. |[[Heinz D. Heisl]] | |- |2001. |[[Christoph W. Bauer]] | |- |2002. |[[Birgit Müller-Wieland]] | |- |2003. |[[Olga Flor]] | |- |2004. |[[Xaver Bayer]] | |- |2005. |[[Gerhild Steinbuch]] | |- |2006. |[[Thomas Ballhausen]] | |- |2007. |[[Ann Cotten]] | |- |2008. |[[Angelika Reitzer]] | |- |2009. |[[Michael Hammerschmid]] | |- |2010. |[[Andrea Winkler]] | |- |2011. |[[Richard Obermayr]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/1308681057216/Kurz-gemeldet-Reinhard-Priessnitz-Preis-an-Richard-Obermayr|title=Reinhard-Priessnitz-Preis an Richard Obermayr - Grunenberg übernimmt die Kunsthalle Bremen|website=www.derstandard.at|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2012. |[[Judith Nika Pfeifer]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/1342139019916/Wiener-Autorin-Judith-Pfeifer-ausgezeichnet%20derstandard.at|title=Wiener Autorin Judith Pfeifer ausgezeichnet|website=www.derstandard.at|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2013. |[[Anna Weidenholzer]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/1369363453489/Anna-Weidenholzer-bekommt-Reinhard-Priessnitz-Preis%20derstandard.at|title=Anna Weidenholzer bekommt Reinhard-Priessnitz-Preis|website=www.derstandard.at|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2014. |[[Robert Prosser]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/2000002805201/Robert-Prosser-bekommtReinhard-Priessnitz-Preis%20derstandard.at|title=Robert Prosser erhält Priessnitz-Preis|website=www.derstandard.at|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2015. |[[Anna-Elisabeth Mayer]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/2000017307031/Reinhard-Priessnitz-Preis-an-Anna-Elisabeth-Mayer|title=Reinhard-Priessnitz-Preis an Anna-Elisabeth Mayer|website=www.derstandard.at|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2016. |[[Sandra Gugić]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/2000039640496/Reinhard-Priessnitz-Preis-fuer-Sandra-Gugic?ref=rec%20derstandard.at|title=Reinhard-Priessnitz-Preis für Sandra Gugic|website=www.derstandard.at|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2017. |[[Hanno Millesi]] |<ref>{{Cite news|title=Reinhard-Priessnitz-Preis 2017 geht an Hanno Millesi|url=https://newsv2.orf.at/stories/2398990/|newspaper=news.ORF.at|date=12. 7. 2017|access-date=16. 10. 2024|language=de-DE}}</ref> |- |2018. |[[Antonio Fian]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/2000082653608/Antonio-FianReinhard-Priessnitz-Preis-2018-geht-an|title=Antonio Fian bekommt Reinhard-Priessnitz-Preis|website=www.derstandard.at|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2019. |[[Barbi Marković]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.de/consent/tcf/story/2000105343636/barbi-markovic-erhaelt-diesjaehrigen-reinhard-priessnitz-preis|title=Barbi Marković erhält Reinhard-Priessnitz-Preis|website=DER STANDARD|language=de-AT|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2020. |[[Elias Hirschl]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/story/2000118490963/elias-hirschl-erhaelt-reinhard-priessnitz-preis-2020|title=Elias Hirschl erhält Reinhard-Priessnitz-Preis 2020|website=DER STANDARD|language=de-AT|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2021. |[[Simone Hirth]] |<ref>{{Cite web|url=https://buecher.at/simone-hirth-erhaelt-den-reinhard-priessnitz-preis-2021/|title=Simone Hirth erhält den Reinhard-Priessnitz-Preis 2021|last=Stumvoll|first=Julia|date=5. 7. 2021|website=Hauptverband des Österreichischen Buchhandels|language=de-DE|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2022. |[[Jana Volkmann]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/consent/tcf/story/2000137281594/jana-volkmann-erhaelt-reinhard-priessnitz-preis-2022/|title=Jana Volkmann erhält Reinhard-Priessnitz-Preis 2022|website=DER STANDARD|language=de-AT|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2023. |[[Bastian Schneider]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.sn.at/kultur/literatur/reinhard-priessnitz-preis-geht-an-bastian-schneider-142249783|title=Reinhard-Priessnitz-Preis geht an Bastian Schneider|last=Nachrichten|first=Salzburger|date=19. 7. 2023|website=Salzburger Nachrichten|language=de|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |- |2024. |[[Laura Freudenthaler]] |<ref>{{Cite web|url=https://bachmannpreis.orf.at/stories/3272062/|title=Preise für Laura Freudenthaler|last=red|first=ORF at/Agenturen|date=6. 9. 2024|website=Bachmannpreis|language=de|access-date=16. 10. 2024}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Austrijske literarne nagrade|Nagrada "Reinhard Priessnitz"]] [[Kategorija:Nagrada "Reinhard Priessnitz"|*]] 1u3z8b286k72aq3sqy4135vk1wltltg 0 515628 3712750 3692594 2025-06-06T13:03:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712750 wikitext text/x-wiki '''Istospolni brak''' legalan je u [[Meksiko|Meksiku]].<ref>{{cite web |date=17 May 2019 |title=Same-Sex Marriage Around the World |url=https://www.pewforum.org/fact-sheet/gay-marriage-around-the-world/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630034000/http://www.pewforum.org/2015/06/26/gay-marriage-around-the-world-2013/ |archive-date=30 June 2017 |access-date=23 May 2019 |work=Pew Research Center}}</ref><ref name=Agren_2010>{{cite news|last=Agren|first=David|title=Mexican States Ordered to Honor Gay Marriages|url=https://www.nytimes.com/2010/08/11/world/americas/11mexico.html|access-date=30 July 2013|newspaper=The New York Times|date=10 August 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.gaytravel.com/gay-guides/mexico |title=Gay Mexico |publisher=GayTravel |date=14 May 2019 |access-date=20. 12. 2024 |archive-date=15. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210815191331/https://www.gaytravel.com/gay-guides/mexico |url-status=dead }}</ref> Mnogi su [[Meksikanci]] izrazili potporu bračnoj jednakosti, premda [[Katolička Crkva|Katolička crkva]] istospolni brak smatra dijelom „[[Rodna ideologija|rodne ideologije]]“. U augustu 2010, meksički vrhovni sud donio je odluku da istospolni brakovi sklopljeni bilo gdje u Meksiku moraju biti prepoznati u svim meksičkim saveznim državama. Međutim, pravo na posvajanje djece varira. Meksiko je peta država u Sjevernoj Americi koja je legalizirala [[istospolni brak]]. == Izvori == {{Refspisak}} [[Kategorija:LGBTQ u Meksiku]] f5euu9jr2zn72w9zsbzyl33qjd3j6en 0 516829 3712868 3692593 2025-06-06T23:01:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712868 wikitext text/x-wiki '''Prava meksičkih [[LGBT]] osoba''' značajno su evoluirala.<ref>{{cite web |url=https://www.gaytravel.com/gay-guides/mexico |title=Gay Mexico |publisher=GayTravel |date=14. 5. 2019 |access-date=10. 2. 2025 |archive-date=15. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210815191331/https://www.gaytravel.com/gay-guides/mexico |url-status=dead }}</ref> Istospolni odnosi legalni su u [[Meksiko|Meksiku]]. Mnogi [[Meksikanci]] izrazili su podršku LGBT osobama i istospolnom braku. Unatoč tome, ''machismo'' predstavlja izvor homofobije. [[Datoteka:LGBT flag map of Mexico.svg|140px|mini]] Narod [[Maje|Maya]] bio je tolerantan prema [[Homoseksualnost|homoseksualnim]] osobama — Maye su imale homoerotske rituale u [[hram]]ovima. [[Homoerotika]] je imala važnu ulogu u religiji. [[Asteci]] su pokazivali homofobiju prema muškarcima, ali donekle su bili tolerantni prema [[lezbijka|homoseksualnim ženama]]. Postojalo je nekoliko termina za gejeve. U mitologiji Maya, pominje se bog [[seksualnost]]i Chin. Asteci su štovali božicu povezanu s nečistoćom i homoseksualnosti. == Istospolni brak == Danas je u Meksiku legalna bračna jednakost – pogledajte "[[Istospolni brak u Meksiku]]".<ref name=Agren_2010>{{cite news|last=Agren|first=David|title=Mexican States Ordered to Honor Gay Marriages|url=https://www.nytimes.com/2010/08/11/world/americas/11mexico.html|access-date=30. 7. 2013|newspaper=The New York Times|date=10. 8. 2010}}</ref> Isprva je [[brak]] bio legalan kao [[životno partnerstvo]] — civilna unija. [[Rimokatoličanstvo|Katolička crkva]] istospolni brak smatra dijelom "rodne ideologije". Ipak, istospolni brak jeste legalan. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:LGBTQ u Meksiku|*]] k7ahryrqsm59fcqexobmbalua1pfv0j 0 516838 3712761 3687877 2025-06-06T13:43:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712761 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jagoda Buić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1930|3|14}} | mjesto_rođenja = [[Split]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2022|10|17|1930|3|14}} | mjesto_smrti = [[Venecija]], [[Italija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Vizuelna umjetnica, kostimografkinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Jagoda Buić''' (14. mart 1930. – 17. oktobar 2022.) bila je hrvatska vizualna umjetnica najpoznatija po svojim monumentalnim umjetničkim instalacijama i tapiserijama, koje su joj u drugoj polovini 20. vijeka donijele priznanje kritike. Od 2018. izabrana je za inostranu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/in-memoriam-jagoda-buic/|title=In Memoriam: Jagoda Buić – ANUBIH|website=www.anubih.ba|access-date=11. 2. 2025}}</ref> Rane godine Rođena u [[Split]]u, studirala je na zagrebačkoj [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti]] i Historiju umjetnosti na Univerzitetu u Zagrebu da bi 1953. diplomirala unutrašnju arhitekturu i scenografiju, tekstil i kostimografiju na [[Akademija likovnih umjetnosti u Beču|Akademiji likovnih umjetnosti u Beču]].<ref name="hrenc" /> Nakon diplomiranja studirala je filmsku scenografiju u studiju Cinecittà u Rimu i historiju kostimografije u Međunarodnom centru za umjetnost i kostim u Palazzo Grassi u Veneciji.<ref name="ulupuhbio" /> == Karijera == Radila je na više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja u raznim [[opera|opernim]], [[balet]]nim, [[Pozorište|pozorišnim]] i [[film]]skim predstavama u raznim pozorištima u Beču, Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku i Splitu.<ref name="hrenc" /> Godine 1965, na Bijenalu tekstilne umjetnosti u Lozani, impresionirala je kritičare savremene umjetnosti svojom prvom tekstilnom instalacijom koju je odmah otkupio Stedelijk Museum Amsterdam.<ref name="ulupuhbio">{{cite web|title=ULUPUH - Jagoda Buić|url=http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=13&idclana=596|language=hr|publisher=Croatian Association of Artists of Applied Arts (ULUPUH)|access-date=19. 9. 2016|archive-date=18. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180118000315/http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=13&idclana=596|url-status=dead}}</ref> Nastavila je da izlaže svoje monumentalne tekstilne radove na umjetničkim izložbama i muzejima savremene umjetnosti širom svijeta, postajući poznata po ogromnim instalacijama napravljenim od tekstilnih gajtana, konoplje i vune, te eksperimentima s neobičnim površinskim teksturama i prostorom. Od 1970-ih, zajedno je s poljskom umjetnicom Magdalenom Abakanowicz, bila zaslužna za pionirske inovativne tekstilne forme u savremenoj umjetnosti. U 1980-im je počela koristiti metal u svojim skulpturama i instalacijama, a 2000-ih se okrenula korišćenju kolaža različitih materijala, uključujući papir, karton, vunu, itd.<ref name="hrenc">{{cite web|title=Buić, Jagoda|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10043|website=Croatian Encyclopedia|publisher=LZMK|language=hr|access-date=19. 9. 2016|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924070026/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=10043|url-status=dead}}</ref> Njen rad uvršten je na izložbu ''Žene u apstrakciji 2021''. u Centru Pompidou.<ref name="Women in abstraction">{{cite book |title=Women in abstraction |date=2021 |publisher=Thames & Hudson Ltd. ; Thames & Hudson Inc |location=London : New York, New York |isbn=978-0500094372 |pages=170}}</ref> == Smrt == Umrla je 17. oktobra 2022. u svom domu u [[Venecija|Veneciji]], [[Italija]], od neutvrđene bolesti.<ref>{{cite news |last1=Kiš Terbovc |first1=Patricia |title=Preminula je velika hrvatska umjetnica, majstorica tapiserije Jagoda Buić |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/art/preminula-je-velika-hrvatska-umjetnica-majstorica-tapiserije-jagoda-buic-15263103 |access-date=17. 10. 2022 |work=Jutarnji List |publisher=Hanza Media}}</ref> Imala je 92 godine. == Nagrade == Dobila je brojne nagrade za svoj rad: * Srebrena medalja XI. Međunarodnog trijenala u Milanu * Nagrada Festivala jadranskih pozorišta u Rijeci * Nagrada za scenografiju Jugoslovenskog festivala dramskih umjetnosti u Novom Sadu * Grand Prix Itamaraty na XIII bijenalu u Sao Paul * [[Herderova nagrada]] * Nagrada UNESCO-a za zasluge na području savremenog stvaralaštva * [[Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo]]<ref name="slobodna">{{cite news|last1=Lucić|first1=Bruno|title=Jagoda Buić, dobitnica nagrade za životno djelo u umjetnosti: Mi Splićani ne opraštamo 'puvanje'...|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/285664/jagoda-buic-dobitnica-nagrade-za-zivotno-djelo-u-umjetnosti-mi-splicani-ne-oprastamo-puvanje|access-date=19. 9. 2016|language=hr|work=Slobodna Dalmacija|date=8. 9. 2015}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak akademika ANUBiH]] == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buić, Jagoda}} [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Rođeni 1930.]] [[Kategorija:Umrli 2022.]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Hrvatski kostimolozi]] [[Kategorija:Hrvatski vizuelni umjetnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za vizuelnu i primjenjenu umjetnost]] irp65jiyca9fsb21a98ue59yt30v9y2 0 517338 3712743 3690568 2025-06-06T12:28:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712743 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | industrija = [[Aerosvemirska]] | proizvodi = [[Lunarni lender]] [[Mission Control Center]] [[Ground station]]s [[additive manufacturing]] | logo = IM Logo.png }} '''Intuitive Machines, Inc.''' je javna američka kompanija<ref name="spac">{{Cite web|url=https://spacenews.com/intuitive-machines-completes-spac-merger/|title=Intuitive Machines completes SPAC merger|website=Space News|language=en-US|access-date=17. 8. 2023}}</ref> sa sjedištem u [[Houston|Houstonu, Teksas]]. Osnovali su je 2013. Stephen Altemus, [[Kam Ghaffarian]] i Tim Crain. Kompanija je započela lunarni program za pružanje pristupa lunarnoj površini, isporuku u lunarnu orbitu i komunikacije na lunarnoj udaljenosti.<ref name="Int Mach Home">{{Cite web|url=https://www.chron.com/business/bizfeed/article/Houston-based-Intuitive-Machines-to-be-among-13938130.php|title=Houston-based Intuitive Machines to be among first private U.S. Companies to land on the moon|date=5. 6. 2019}}</ref> Intuitive Machines ima tri NASA ugovora, u okviru inicijative svemirske agencije Commercial Lunar Payload Services (CLPS), za isporuku tereta na površinu Mjeseca.<ref>{{Cite web|url=http://www.nasa.gov/press-release/nasa-selects-intuitive-machines-for-new-lunar-science-delivery|title=NASA Selects Intuitive Machines for New Lunar Science Delivery|last=Potter|first=Sean|date=17. 11. 2021|website=NASA|access-date=1. 2. 2022}}</ref> Nekada privatna kompanija Intuitive Machines, LLC <ref name="SEC-Inc">{{Cite web|url=https://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1844452/000121390023011809/ea173674ex3-1_intuitive.htm|title=Certificate of Incorporation of Intuitive Machines, Inc.|date=10. 2. 2023|website=SEC.gov|publisher=Securities and Exchange Commission|archive-url=|archive-date=|access-date=16. 2. 2023}}</ref> završila je spajanje s [[Kompanija za akviziciju posebne namjene|kompanijom za akviziciju posebne namjene]], Inflection Point Acquisition Corp., u februaru 2023. i inkorporirana u državi Delaware.<ref name="spac"/> Intuitive Machines je dizajnirao neke letjelice i svemirske letjelice, uključujući Universal Reentry Vehicle (URV),<ref name="Int Mach URV">[https://www.intuitivemachines.com/urv Universal Reentry Vehicle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181201181116/https://www.intuitivemachines.com/urv |date=1. 12. 2018 }}. Intuitive Machines. Accessed on 1 December 2018.</ref> lunarni lender [[Intuitive Machines Nova-C|Nova-C]], i druge sisteme instrumenata za letenje. [[Datoteka:Intuitive_Machines’_Nova-C_lunar_lander_(IM_00309).jpg|lijevo|mini| Nova-C lunarna letjelica Intuitive Machines.]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Aerosvemirske tehnologije]] aw103z9ydzyevorxe8rxll0nxclyq56 0 517475 3712862 3700557 2025-06-06T21:43:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712862 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Ksenija Pajić | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Rijeka]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | mjesto_smrti = | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|6|30}} | datum_smrti = | godine_aktivnosti = 1984–danas | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = | partner = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Ksenija Pajić''' jest [[hrvatska]] filmska, televizijska i pozorišna [[Glumac|glumica]]. == Biografija == === Počeci === Rođena je u Rijeci, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na [[Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu]] 1984. Nakon diplomiranja provela je dvije sezone angažirana u Teatru u gostima gdje je igrala glavne uloge. Još kao studentica počela je raditi na [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]] te je sudjelovala u predstavama "Hamlet" i "Hekuba", a odmah nakon što je diplomirala, završila je u Teatru u gostima. [[Relja Bašić]] ju je primijetio dok je branila diplomski te je zahvaljujući njemu počela raditi s glumcima kao što su [[Ana Karić]], [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]] i drugi.<ref name="Vecernji list">{{Cite web|url=http://www.vecernji.hr/biografije/ksenija-pajic-327|title=Ksenija Pajić|website=Večernji.hr|access-date=17. 3. 2025|archive-date=8. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308023412/http://www.vecernji.hr/biografije/ksenija-pajic-327|url-status=dead}}</ref> Godine 1986. primljena je u stalni angažman [[Dramsko pozorište Gavella|Dramskog pozorište Gavella]]. Ostvarila je veliki broj zapaženih uloga u pozorištu, filmu i na televiziji. === Karijera === Uloga "Nine", žene "Crnog Džeka", kojeg je tumačio [[Slavko Brankov]], u seriji ''[[Smogovci]]'' ju je proslavila. Godine 2004. dobiva ulogu bogatašice "Ane Jurak" u prvoj hrvatskoj telenoveli ''[[Villa Maria]]''. Nastupa u sve tri nadolazeće AVA-ine telenovele. U ''[[Ljubav u zaleđu]]'' tumačila je vlasnicu trač časopisa "Stars" Kseniju Fisher, a u [[Obični ljudi (film)|Običnim ljudima]] tumači lik Tamare, najbolje prijateljice glavne junakinje Vanje (Vanessa Radman). U toj seriji Ksenijin lik se borio s leukemijom. Nakon gostujućih uloga u humorističnim serijama ''[[Zauvijek susjedi]]'' i ''[[Bitange i princeze]]'', 2007. vraća se na male ekrane u historijskoj telenoveli ''[[Ponos Ratkajevih]]''. Godine 2009, gostovala je u humorističnoj seriji ''[[Luda kuća]]'', te je utjelovila lik oštre doktorice Karmen u telenoveli ''[[Sve će biti dobro]]''. Godine 1986. primljena je u stalni angažman Dramskog kazališta "Gavella" == Nagrade == * Nagrada udruženja dramskih umjetnika: Važno je zvati se Ernest - uloga Gvandolen Fairfax. * Nagrada na Danima satire. * Film - glavna nagrada za ulogu u filmu ''[[Oficir s ružom]]'' na međunarodnom festivalu u Valenciji. == Filmografija == === Televizija === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="2" |1986. |''[[Dosije (TV serija)|Dosije]]'' | |- |''[[Putovanje u Vučjak]]'' | |- |1986-1987. |''[[Smogovci]]'' |Nina |- |1990. |''[[Tuđinac]]'' | |- |2002. |''[[Novo doba]]'' |Linda Čizmić |- |2004-2005. |''[[Villa Maria]]'' |Ana Jurak |- |2005-2006. |''[[Ljubav u zaleđu]]'' |Ksenija Fisher |- | rowspan="2" |2006-2007. |''[[Obični ljudi (TV serija)|Obični ljudi]]'' |Tamara Tomić Nikolić |- |''[[Urota (TV serija)|Urota]]'' |ministrica vanjskih poslova |- | rowspan="2" |2007. |''[[Bitange i princeze]]'' |klijentica BUG-a |- |''[[Zauvijek susjedi]]'' |Maša |- |2007-2008. |''[[Ponos Ratkajevih]]'' |Dagmar Cohen/Jelena Kralj |- |2008-2009. |''[[Sve će biti dobro]]'' |Karmen |- |2009-2010. |''[[Luda kuća]]'' |Jane Zdunich |- |2010. |''[[Dnevnik plavuše]]'' |Jasna |- |2010-2011. |''[[Najbolje godine (TV-serija)|Najbolje godine]]'' |Suzana Gajs |- |2011-2012. |''[[Loza (TV serija)|Loza]]'' |Magda Gamulin |- |2013-2014. |''[[Tajne (TV serija)|Tajne]]'' |Brigita Franić |- |2014-2015. |''[[Vatre ivanjske]]'' |Elena Župan Magdić |- |2015. |''[[Crno-bijeli svijet]]'' |Nada |- |2016-2017. |''[[Novine (TV-serija)|Novine]]'' |Julijana Tomašević |- |2017. |''[[Nemoj nikome reći]]'' |Nevenka |- |2017-2018. |''[[Čista ljubav (serija)|Čista ljubav]]'' |Edita Leskovar |- |2018. |''[[Na granici (serija)|Na granici]]'' |Vinka |- | rowspan="2" |2019. |''[[Ko te šiša]]'' |bajkerica Sanela |- |''[[Minus i plus]]'' |Emilija |- |2020-2021. |''[[Dar-mar (serija)|Dar mar]]'' |Božena Bajić |- |2023. |''[[Mrkomir Prvi]]'' |Gujoslava |- |2024-danas |''[[U dobru i zlu]]'' |Divna Srića |} === Film === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="2" |1985. |''[[Za sreću je potrebno troje]]'' |Jagoda |- |''[[To nije moj život, to je samo privremeno]]'' |Nina |- | rowspan="2" |1986. |''[[Kako preživjeti do prvog]]'' |Mirjana |- |''[[Trgovci i ljubavnici]]'' |Renata Puškec |- |1987. |''[[Oficir s ružom]]'' |Matilda Ivančić |- | rowspan="4" |1988. |''[[Bez trećeg]]'' |Veronika |- |''[[Život sa stricem]]'' |Daša |- |''[[Uvijek spremne žene]]'' | |- |''[[Glembajevi]]'' | |- | rowspan="2" |1989. |''[[Diploma za smrt]]'' | |- |''[["Hamburg Altona]]'' | |- |1990. |''[[Orao (1990.)|Orao]]'' | |- | rowspan="2" |1992. |''[[Sokak triju ruža]]'' | |- |''[[Baka Bijela]]'' |kolegica u kancelariji |- | rowspan="2" |1993. |''[[Kontesa Doraa]]'' |Steffi Graf |- |''[[Zlatne godine]]'' |Marija Petraš |- |1994. |''[[Svaki put kad se rastajemo]]'' |Melita |- | rowspan="2" |1996. |''[[Prepoznavanjea]]'' |doktorica |- |''[[Djed i baka se rastaju]]'' |Višnja |- |1997. |''[[Rusko meso]]'' | |- |1998. |''[[Kad mrtvi zapjevaju]]'' |Stana |- | rowspan="2" |1999. |''[[Garcia (film)|Garcia]]'' | |- |''[[Maršal]]'' |Danica Skulić |- |2000. |''[[Crna kronika ili dan žena]]'' | |- |2002. |''[[Potonulo groblje]]'' | |- | rowspan="2" |2003. |''[[Ledina (film)|Ledina]]'' |Ksenija |- |''[[Infekcija (film)|Infekcija]]'' |Karlova žena |- |2005. |''[[Dva igrača s klupe]]'' |Mira Vidušić |- |2010. |''[[Majka asfalta]]'' |gospođa iz centra |- |2011. |''[[Duh babe Ilonke]]'' |Emičina mama |- |2012. |''[[Ljudožder vegetarijanac]]'' |dr. Domljan |- |2013. |''[[Šuti]]'' |Jelena |- |2016. |''[[Sve najbolje]]'' |Mirjana |} === Pozorište === {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- | |''Posljednja karika'' | |- | |''Shirley Valentine'' |Shirley Valentine<ref>{{Cite web|url=https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/shirley-valentine-kazalisna-predstava/|title="SHIRLEY VALENTINE" KAZALIŠNA PREDSTAVA|website=Lisinski|access-date=17. 3. 2025}}</ref> |- | |''Ribarske svađe'' |Lucijeta |- | |''Mizantrop'' | |- |1986. |''Kad mačke odu'' | |- |1988. |''Viktor ili dan mladosti'' | |- |1990. |''Ah, Nora, Nora'' |Nora Helmer |- |1993. |''Važno je zvati se Ernest'' |Gvandolen Fairfax |- |1995. |''Dundo Maroje'' |Petrunjela |- |1998. |''Mjesec dana na selu'' |Lizaveta Bogdanova |- | |''Velika magija'' | |- | |''Višnjik'' | |- |1997. |''Leda'' | |- |1998. |''Zapadno pristanište'' |Monique Pons |- | |''Očajno smiješno'' | |- | |''Maske na paragrafima'' | |- |2007-2012. |''Sanj Ivanjske noći'' | |- | rowspan="2" |2012. |''Prolazi sve'' | |- |''Antigona'' | |} === Sinhronizacija === {| class="wikitable" |+ !Godina !Naziv !Uloga |- |2012. |Merida hrabra |Elinor |- |2016. |Potraga za Dorom |Dorina mama |- |2018. |Hotel Transilvanija 3: Praznici počinju! | rowspan="2" |Erika Van Helsing |- |2022. |Hotel Transilvanija: Transformanija |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0657025}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pajić, Ksenija}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Rijeka]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] 6q5ub8vhxqbstpyqnj0x0t47ytquag1 0 517755 3713015 3700563 2025-06-07T11:07:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Nada Subotić | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Bošnjaci]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | mjesto_smrti = | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1931|10|11}} | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2016|1|28|1931|10|11}}<ref name="vijest">[http://www.vecernji.hr/kazaliste/u-zagrebu-je-u-85-toj-godini-preminula-nada-subotic-1055964 Večernji list, U Zagrebu u 85-toj preminula Nada Subotić], objavljeno i pristupljeno 29. siječnja 2016.</ref> | godine_aktivnosti = | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = [[Jure Kaštelan]] | partner = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Nada Subotić''' bila je [[hrvatska]] pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je 11. oktobra 1931. u [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjacima]] kod [[Županje]]. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u [[Vinkovci]]ma. Glumom se počela baviti za vrijeme gimnazijskog školovanja. [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiju dramske umjetnosti]] završila je 1954. u [[Zagreb]]u, a od septembra iste godine članica je pozorišta Gavella, na čijoj je pozornici provela cijeli svoj radni vijek, sve do odlaska u penziju 1990. Nastupala je na radiju i televiziji (''[[Posljednji Stipančići]]'', ''[[Sezona lova]]'', ''[[U registraturi]]'', ''[[Čovik i po]]''). Pred kraj 2005. proslavila je pedesetu godišnjicu umjetničkoga rada u pozorištu ulogom Mag Folan u predstavi "Ljepotica iz Leenanea" Martina McDonagha u pozoritu Mala scena u Zagrebu.<ref name="hrt">[http://www.hrt.hr/319641/magazin/preminula-nada-subotic-dugogodisnja-clanica-ansambla-gavella HRT: Preminula Nada Subotić, dugogodišnja članica ansambla 'Gavella'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160130164059/http://www.hrt.hr/319641/magazin/preminula-nada-subotic-dugogodisnja-clanica-ansambla-gavella |date=30. siječnja 2016. }}, objavljeno i pristupljeno 29. siječnja 2016.</ref> U Parizu se udala za književnika [[Jure Kaštelan|Juru Kaštelana]] s kojim je dobila jedno dijete, kćer Ladu, dramaturginju i dramatičarku.<ref>[http://citajknjigu.com/jure-kastelan/, Jure Kaštelan biografija]{{Mrtav link}}, pristupljeno 29. siječnja 2016.</ref> Preminula je 28. januara 2016. u Zagrebu u 85. godini života.<ref name="vijest"/> == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |1991. |''[[San bez granica]]'' | |- |1988. |''[[Večernja zvona]]'' |časna sestra |- |1982. |''[[Nepokoreni grad]]'' |supruga domobranskog pukovnika |- |1976. |''[[Ima nade za nomade]]'' | |- | rowspan="2" |1974. |''[[U registraturi]]'' |Ferkonjina majka Mara |- |''[[Čovik i po]]'' |Paulina |- |1969. |''[[Velika mala pričaonica]]'' | |- |1966. |''[[Dileme]]'' | |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2011. |[[Kotlovina (film)|''Kotlovina'']] |doktorica Perak |- |2003. |''[[Ispod crte]]'' |Irma Požgaj |- | rowspan="2" |2002. |''[[Tajna Branka Gavelle]]'' |gošća dokumentarca |- |''[[Put u Raj biznis klasom]]'' | |- |1991. |''[[Krhotine-kronika jednog nestajanja]]'' |Marija |- |1989. |''[[Adagio]]'' |Vesna |- |1988. |''[[Sokol ga nije volio]]'' |Staza |- |1986. |''[[Večernja zvona]]'' |časna sestra |- | rowspan="2" |1985. |''[[Crveni i crni]]'' |Domina Perbako |- |''[[Nitko se neće smijati]]'' |Marija |- |1982. |''[[Zločin u školi]]'' |profesorica s naočalama |- | rowspan="2" |1980. |''[[Gospođica]]'' | |- |''[[Gospođa iz Sarajeva]]'' | |- |1979. |[[More (film)|''More'']] | |- | rowspan="2" |1978. |''[[Grad pod jedrima]]'' | |- |''[[Istarska rapsodija]]'' |Luce |- | rowspan="2" |1976. |''[[Šjora Nikoleta]]'' |šjora Nikoleta |- |''[[Slučaj maturanta Wagnera]]'' | |- |1974. |[[Basna (film)|''Basna'']] | |- |1973. |''[[Zaista zamršen slučaj]]'' | |- |1972. |''[[Putovanje]]'' | |- | rowspan="2" |1971. |''[[U gori raste zelen bor]]'' |Nikolina žena |- |''[[Mirisi, zlato i tamjan]]'' |glas madone |- |1970. |''[[Overnjonski senatori]]'' | |- | rowspan="3" |1969. |''[[Čamac za kron-princa]]'' | |- |''[[Kanarinac]]'' | |- |''[[Neznani general]]'' | |- | rowspan="4" |1968. |''[[Sezona lova]]'' | |- |''[[Posljednji Stipančići]]'' |gospođa Valpuga |- |[[Tango (film)|''Tango'']] | |- |[[Kruh (film)|''Kruh'']] | |- | rowspan="3" |1967. |''[[Protest]]'' |Marija |- |''[[Kroz šibe]]'' | |- |''[[Cintek]]'' | |- |1966. |''[[Mrtvački ples]]'' | |- | rowspan="4" |1964. |''[[Gogoljeva smrt]]'' | |- |[[Vrapčić (film)|''Vrapčić'']] | |- |''[[Službeni položaj]]'' |članica upravnog odbora |- |''[[Pred smrt]]'' | |- |1963. |''[[Arina]]'' | |- | rowspan="2" |1960. |''[[Ženidba]]'' | |- |''[[Oko božje]]'' | |} == Nagrade == * 1997. - [[Nagrada "Vladimir Nazor"|Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo u području pozorišne umjetnosti. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0836982}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Subotić, Nada}} [[Kategorija:Rođeni 1931.]] [[Kategorija:Umrli 2016.]] [[Kategorija:Biografije, Bošnjaci]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] fsl33obnrl7f7ljm80nks3pm3gfifvz 0 517771 3712940 3690360 2025-06-07T06:00:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712940 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Milica Kacin Wohinz | slika = Milica Kacin Wohinz in 2008.jpg | alt_slike = | opis = Milica Kacin Wohinz 2008. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1930|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Cerkno]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2021|12|28|1930|10|13}} | mjesto_smrti = | zanimanje = historičarka }} '''Milica Kacin Wohinz''' (13. oktobar 1930 – 28. decembar 2021)<ref>{{Cite web|url=https://n1info.si/novice/slovenija/umrla-je-zgodovinarka-milica-kacin-wohinz/|title=Umrla je zgodovinarka Milica Kacin Wohinz|last=N1|date=29. 12. 2021|website=N1|language=sl-SI|access-date=21. 3. 2025}}</ref> bila je slovenska historičarka, poznata po istraživanjima historije [[Primorska|primorskih]] Slovenaca pod italijanskom vlašću nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi1013440/|title=Kacin - Wohinz, Milica (1930–2021) - Slovenska biografija|website=www.slovenska-biografija.si|access-date=21. 3. 2025}}</ref> == Život i obrazovanje == Rođena je u [[Primorska|Primorskoj]], području koje je nakon Prvog svjetskog rata pripojeno [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. Sa dvanaest godina izbačena je iz škole zbog otpora njenog oca prisilnoj italijanizaciji, koju je sprovodio fašistički režim. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pridružila se [[Oslobodilačka fronta slovenskog naroda|Oslobodilačkoj fronti slovenskog naroda]], pomažući [[Slovenski partizani|slovenskim partizanima]]. Nakon rata i pripajanja Primorske [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] 1947, školovanje je nastavila u srednjim školama u [[Postojna|Postojni]] i [[Ljubljana|Ljubljani]]. Godine 1952. upisala je studij historije na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]], gdje je doktorirala 1970. pod mentorstvom [[Vasilij Melik|Vasilija Melika]]. == Naučni rad == Cijelu akademsku karijeru provela je u Institutu za noviju historiju, kojem se pridružila pri njegovom osnivanju 1959. (tada pod nazivom Institut za historiju radničkog pokreta). Između 1979. i 1983. bila je direktorica instituta. Penzionisana je 1993. Od 1993. do 2000. bila je potpredsjednica slovensko-italijanske historijsko-kulturne komisije, osnovane s ciljem proučavanja odnosa između Slovenije i Italije prije i nakon dva svjetska rata. Bila je među prvim historičarima koji su se bavili detaljnim istraživanjem militantne antifašističke organizacije TIGR. Njen rad obuhvatao je istraživanja italijanskih vladinih i političkih struktura, političkog djelovanja među primorskim Slovencima i [[Istra|istarskim]] Hrvatima, kao i antifašističkih pokreta među radničkim i nacionalističkim krugovima. Koristila je materijale iz italijanskih arhiva, koji su predstavljali primarne izvore za njena istraživanja o slovenskom primorju. Pored arhivske građe, dopunjavala je svoja istraživanja intervjuima s učesnicima događaja, čime je omogućila sveobuhvatan pregled historije Primorske u periodu između dva svjetska rata. Njene sestre bile su spisateljice, prevoditeljice i glumice [[Nedeljka Pirjevec]] i [[Irma Flis]]. Tokom socijalističkog perioda u Sloveniji, njen rad bio je izložen kritikama zbog toga što se fokusirala na historiju etničke manjine, a ne na historiju radničke klase. == Djela == === Na slovenskom jeziku === * ''Primorski Slovenci pod italijansko zasedbo 1918–1921'' (1972) * ''Narodnoobrambno gibanje primorskih Slovencev 1921–1928'' (1977) * ''Prvi antifašizem v Evropi. Primorska 1925–1935'' (1990) * ''Zgodovina Slovencev v Italiji 1866–2000'' (2000) * ''Primorski upor fašizmu: 1920–1941'' (2008, s Martom Verginellom) === Na italijanskom jeziku === * ''Storia degli sloveni in Italia: 1866–1998'' (1998, s [[Jože Pirjevec|Jožetom Pirjevcem]]) * ''Vivere al confine: sloveni e italiani negli anni 1918–1941'' (2004) == Priznanja == Za svoje naučne doprinose dobila je više nagrada: * [[Nagrada Fondacije Boris Kidrič]] (1974) za rad ''Primorski Slovenci pod italijansko zasedbo 1918–1921'' * [[Kidričeva nagrada]] (1991) za djelo ''Prvi antifašizam u Evropi''<ref>[http://www.arrs.gov.si/sl/finan/letpor/inc/mzt-finpor-1991.pdf Republika Slovenija, Ministrstvo za znanost in tehnologijo, Poročilo o delu za leto 1991]</ref> * [[Zoisova nagrada]] (2018) za životno djelo u oblasti historiografije<ref>{{Cite web|url=https://www.delo.si/novice/znanoteh/za-zivljenjsko-delo-nagrajena-zgodovinarka-in-fizik|title=Za življenjsko delo nagrajena zgodovinarka in fizik|website=www.delo.si|language=sl|access-date=21. 3. 2025}}</ref> Godine 2000. tadašnji [[predsjednik Slovenije]] [[Milan Kučan]] odlikovao ju je [[Orden slobode Republike Slovenije|Ordenom slobode Republike Slovenije]] za zasluge u naučnom i stručnom radu.<ref>{{Cite web|url=http://www.up-rs.si/up-rs/uprs.nsf/dokumentiweb/53ACF6D8ACD7179FC12573CC004AF359?OpenDocument|title=Predsednik Republike Slovenije > Seznam vseh odlikovancev od leta 1992 do decembra 2007|date=21. 8. 2011|website=web.archive.org|access-date=21. 3. 2025|archive-date=21. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110821235633/http://www.up-rs.si/up-rs/uprs.nsf/dokumentiweb/53ACF6D8ACD7179FC12573CC004AF359?OpenDocument|url-status=bot: unknown}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1930.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Slovenski historičari]] [[Kategorija:Biografije, Cerkno]] 15kbbsd4tz7n8l5ttsw648muhrqsmx7 0 519650 3712765 3703917 2025-06-06T14:07:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712765 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jana Milić | slika = Јана Милић.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = <!-- Koristite jedino ako se razlikuje od gornje navedenog imena --> | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1981|12|31}} | mjesto_rođenja = [[Kruševac]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Glumica | godine_aktivnosti = 2004-danas | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Miodrag Ilić (2011-danas)<ref>[http://www.alo.rs/v-i-p/estrada/jana-milic-ilic-uziva-u-ulozi-trudnice-i-jedva-ceka-da-je-budi-bebin-plac/64342 "Jana Milić-Ilić uživa u ulozi trudnice i jedva čeka da je budi bebin plač"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141022094712/http://www.alo.rs/v-i-p/estrada/jana-milic-ilic-uziva-u-ulozi-trudnice-i-jedva-ceka-da-je-budi-bebin-plac/64342 |date=22. 10. 2014 }}, Alo.rs</ref> | veb-sajt = }} '''Jana Milić''' jest [[srbija]]nska filmska, televizijska i pozorišna [[Glumac|glumica]]. == Biografija == === Karijera === Rođena je 31. decembra 1981. u [[Kruševac|Kruševcu]]. Diplomirala glumu 2003. na [[Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu|Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu]] u klasi profesora Vladimira Jevtovića.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/jana-milic-nikad-se-ne-bih-mogla-zaljubiti-u-ozenjenog-muskarca-343505|title=Jana Milić: Nikad se ne bih mogla zaljubiti u oženjenog muškarca|website=www.vecernji.hr|access-date=16. 4. 2025}}</ref> Pored uloga u pozorištu, glumi i na televiziji i na filmu. Prvu veću ulogu imala je u seriji ''[[Ranjeni orao (TV serija)|Ranjeni orao]]'', gdje je tumačila lik "Olge Nešić", a također se istakla kao Leila u hrvatskoj telenoveli ''[[Larin izbor]]''. Veću popularnost je stekla ulogom "Marine Božić" u srpskoj telenoveli ''[[Istine i laži]]''. === Privatni život === Od 2011. u braku je s televizijskim producentom [[Miodrag Ilić|Miodragom Ilićem]]<ref>{{Cite news|title=Jana Milić-Ilić uživa u ulozi trudnice i jedva čeka da je budi bebin plač|url=http://www.alo.rs/v-i-p/estrada/jana-milic-ilic-uziva-u-ulozi-trudnice-i-jedva-ceka-da-je-budi-bebin-plac/64342|newspaper=Alo!|access-date=16. 4. 2025|archive-date=22. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141022094712/http://www.alo.rs/v-i-p/estrada/jana-milic-ilic-uziva-u-ulozi-trudnice-i-jedva-ceka-da-je-budi-bebin-plac/64342|url-status=dead}}</ref> Godine 2014. par je dobio sina Đorđa.<ref>{{Cite web|url=http://www.dodirnime.com/zanimljivosti/udala-se-jana-milic/|title=Udala se Jana Milić|website=dodirnime.com|access-date=16. 4. 2025|archive-date=24. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130824145759/http://www.dodirnime.com/zanimljivosti/udala-se-jana-milic/|url-status=dead}}</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naslov !Uloga !Bilješke |- |2004. |''[[Cimerke]]'' | |TV pilot |- |2006-2007. |''[[Mješoviti brak]]'' |Divna |sporedna uloga |- |2007. |''[[Ljubav, navika, panika]]'' |Ljubavnica |gostujuća uloga |- |2007. |''[[Želim(m)mir]]'' | |TV pilot |- |2008. |''[[Zaustavi vrijeme]]'' |Minja |glavna uloga projekt nikad emitovan |- |2009. |''[[Ranjeni orao]]'' |Olga Nešić |gostujuća uloga |- |2009. |''[[Zauvijek mlad]]'' |Marija |gostujuća uloga |- |2009. |''[[Kad na vrbi rodi grožđe]]'' |Buba |sporedna uloga |- |2011-2013. |''[[Larin izbor]]'' |Lejla Vidić |sporedna uloga |- |2012. |''[[Inspector Nardone]]'' | |gostujuća uloga |- |2013. |''[[Nadrealna televizija]]'' | | |- |2015. |''[[Suze ljubavi]]'' | |glavna uloga |- |2017-danas |''[[Istine i laži]]'' |Marina Božić |glavna uloga |} === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naslov !Uloga !Bilješke |- |2007. |''[[Dječak koji je bio suviše nevin]]'' |Marina | |- |2009. |''[[Srpski ožiljci]]'' |Suzana | |- |2009. |''[[Đavolja varoš]]'' |Natalija | |- |2012. |''[[Doktor Rej i đavoli]]'' |Olja | |- |2017. |''[[Fuck Off I Love You]]'' |Zvezdana/Alexandra | |- |2018. |''[[Četiri ruže]]'' |Medicinska sestra | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|2286772}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Milić, Jana}} [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Kruševac]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] t4z2c14salz90l928058l24a48vk6bi 0 520002 3712856 3706759 2025-06-06T21:15:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Krn | drugo_ime = | izvorno_ime = | slika = Krn_mountain.JPG | slika_širina = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | karta = | karta_alt = | karta_širina = | karta_veličina = | karta_opis = | karta_reljef = | karta_granica = | lokacija = | oznaka = | regijski_kod = | regija = | izvor = | format = | prikaz = | koordinate = {{coord|46|15|59|N|13|39|32|E|type:mountain_region:SI|display=inline,title}} |} | koordinate_ref = | topo = | vrsta = | starost = | visina = 2244 | visina_ref = | relativna_visina = | relativna_visina_ref = | dominantnost = | dominantnost_roditelj = | dominantnost_ref = | lanac = | razmjer = | mreža_ref_UK = | mreža_ref_Irska = | vulkanski_luk = | vulkanski_pojas = | vulkansko_polje = | vulkanski_luk/pojas = | prva_erupcija = | posljednja_erupcija = | prvi_uspon = | najlakša_ruta = | normalna_ruta = | pristup = | širina_planine = | ugrađeno = | spisak = | dijete = }} [[Datoteka:Dreznica07.jpg|mini|280x280piksel| Pogled na selo Drežnicu i planinu Krn sa zapada]] [[Datoteka:Krnsko_Jezero.jpg|mini|280x280piksel| Krnsko jezero]] [[Datoteka:Krncica_3961.jpg|mini|280x280piksel| Pogled na Krnske planine sa planine Kal: Vršič, prevoj Vrata, Krnčica, Srednji vrh i Krn]] '''Krn''' (2.244&nbsp;m) je planina na sjeverozapadu [[Slovenija|Slovenije]]. To je najviši vrh Krnskih planina, koje predstavljaju podlanac jugozapadnih Julijskih Alpa. == Geografija == Krn se nalazi oko 50 kilometara od [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Rijeka [[Soča]] teče zapadno od vrha, dok manje rijeke Lepenjica i Tolminka prolaze sjeveroistočno, odnosno jugozapadno od njega. Na južnoj padini planine nalaze se mala sela [[Vrsno (Kobarid)|Vrsno]], [[Krn (Kobarid)|Krn]], [[Drežnica (Kobarid)|Drežnica]], [[Drežniške Ravne]] i [[Magozd]]. Na sjevernoj strani leži [[Krnsko jezero]], najveće [[ledenjačko jezero]] u Sloveniji. Planina je poznata po svojoj impozantnoj zapadnoj stijeni, koja se najbolje vidi iz [[Kobarid]]a ili Drežnice. == Historija == Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], na ovom području su se vodile Soške bitke. Treći puk Alpinaca zauzeo je vrh Krna 16. juna 1915. u akciji, kada je elitna [[italija]]nska jedinica savladala litice planine „s čizmama umotanim u vreće sa slamom kako bi se smanjila buka“,<ref>{{Cite book|last=Thompson|first=Mark|title=The White War: Life and Death on the Italian Front, 1915–1919|publisher=[[Faber and Faber]]|year=2009|isbn=9780571250080|pages=72|author-link=Mark Thompson (historian)}}</ref> neki bosi, a drugi samo u čarapama,<ref name=":0">{{Cite news|ref={{SfnRef|''The Illustrated London News'', July 10,|1915}}|date=10. 7. 1915|title=Fighting on the roof of the World: A climb to victory|work=[[The Illustrated London News]]|location=London|issn=0019-2422|oclc=1752679|access-date=11. 7. 2020|url=http://illustratedfirstworldwar.com/item/fighting-on-the-roof-of-the-world-a-climb-to-victory-iln0-1915-0710-0003-001/|archive-date=10. 7. 1915|archive-url=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Storming_of_Monte_Nero_summit_by_the_barefooted_Alpini.jpg|page=37}}</ref> i takvi se borili protiv [[Mađarska|mađarskog]] bataljona 4. honvedskog puka.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|last=Schindler|first=John R.|title=Isonzo: The Forgotten Sacrifice of the Great War|url=https://archive.org/details/isonzoforgottens0000schi|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2001|isbn=9780275972042|pages=[https://archive.org/details/isonzoforgottens0000schi/page/n66 49]}}</ref> „Bio je to slavan uspjeh, prvi u ratu, koji je najavljivao druge koji se nikada nisu ostvarili.”<ref>{{Cite book|last=Thompson|first=Mark|title=The White War: Life and Death on the Italian Front, 1915–1919|publisher=[[Faber and Faber]]|year=2009|isbn=9780571250080|pages=73|author-link=Mark Thompson (historian)}}</ref> Vrh susjedne planine [[Batognica]] (2.164 &nbsp;m) bio je raznesen [[Eksplozija|eksplozijom]] skladišta oružja tokom rata. Ostaci olupine i danas su rasuti po vrhu. == Planinarski domovi == * Na južnoj strani, blizu vrha, nalazi se Gomiščkovo zavetište na Krnu (2.182 &nbsp;m) * Na sjevernoj strani, u blizini jezera, nalazi se Planinski dom pri Krnskih jezerih (1.385 &nbsp;m) * Na planini Kuhinja smješten je Dom na planini Kuhinja (991 &nbsp;m) * Ispod sjeverne padine, u Lepeni, nalazi se Dom dr. Klementa Juga u Lepeni (700 &nbsp;m) == Pristup vrhu == * 3 sata od planine Kuhinja * 5 sati od Doma dr. Klementa Juga u Lepeni * 5 sati iz Drežnice, putem Silvove Korenove poti * 7¾ sati od Doma pri Savici preko Prehodavčkog prelaza == Reference == <references /> == Dodatna literatura == * Planinski vodnik Julijske Alpe, PZS, 2003,{{ISBN|961-6156-47-0}} * Andrej Stritar, Vodnik Julijske Alpe - Gore nad Sočo, 1997.,{{ISBN|961-6027-13-1}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Krn}} * [http://geopedia.si/?params=L687_F7822_T105_vF_b4_x410880_y137795_s15#T105_F687:3544_x396990_y125565_s15_b4 Krn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170327005737/http://geopedia.si/?params=L687_F7822_T105_vF_b4_x410880_y137795_s15#T105_F687:3544_x396990_y125565_s15_b4 |date=27. 3. 2017 }} na ''Geopedia.si'' * [http://www.hribi.net/gora.asp?gorovjeid=1&id=150 Krn on Hribi.net Rute i fotografije] * [http://www.burger.si/TriglavNationalPark/Krn/Krn.html Virtualne panorame], ''Burger.si'' * [https://www.facebook.com/Krn-2244-m-210140402337446/ Krn] na [[Facebook]]u * [http://www.summitpost.org/krn/151654 Krn] na ''SummitPost.org'' [[Kategorija:Nacionalni park Triglav]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] [[Kategorija:Planine u Sloveniji]] 6k15mmhht1lpd5dx3teewomigs873d2 0 520406 3712924 3705598 2025-06-07T05:07:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712924 wikitext text/x-wiki {{Infokutija faraon | Ime = Menkaur | Slika = [[Datoteka:Menkaura_Bust_Closeup.jpg|150px]] | ROLE = | Prethodnik = | Nasljednik = <!-- ** ** ** --> | Vladavina = oko 29 godina (2532 – 2503. p. n. e.)<ref name="TOSCH">Thomas Schneider (2002). ''Lexikon der Pharaonen''. Düsseldorf: Albatros. </ref> | Nomen = | Pronomen = | Golden = | Nebty = | Horus = | GoldenHiero = | NebtyHiero = | HorusHiero = | HorusPrefix = <!-- ** ** ** --> | Supružnik = | Problemi = | Dinastija = | Otac = | Majka = | Rođen/a = | Umro/umrla = | Grob = | Spomenici = }} {| class="infobox vcard nowraplinks" ! colspan="2" class="infobox-above fn skin-nightmode-reset-color" style="background:#decd87;font-size:125%;" |Menkaur |- | colspan="2" class="infobox-subheader nickname" |Menkaur, Mikerinos, Menkeres |- | colspan="2" class="infobox-image photo" |[[File:Menkaura_Bust_Closeup.jpg|bez_okvira|[[Greywacke]] statue of Menkaure<br />[[Egyptian Museum]], Cairo]]<div class="infobox-caption">Kip Menkaura<br /><br />[[Egyptian Museum|Egipatski Muzej]], Kairo</div> |- ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#decd87; line-height:normal; padding:0.2em" |[[Pharaoh|Faraon]] |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |[[Egyptian chronology|Vladavina]] | class="infobox-data" |O |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Predhodnik | class="infobox-data" |[[Khafre|Kafre]] (najvjerovatnije) ili [[Bikheris|Bikeris]] |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Nasljednik | class="infobox-data" |[[Shepseskaf|Šepseskaf]] |- | colspan="2" class="infobox-full-data" |<templatestyles src="Template:Hidden begin/styles.css" /><div class="hidden-begin mw-collapsible mw-collapsible-leftside-toggle mw-collapsed " style=" width:100%;margin:0;border:0;padding:0;"><div class="hidden-title skin-nightmode-reset-color" style="text-align:center; background:#decd87; line-height:normal; padding:0.2em; display:block;margin-bottom:0.3em;">Kraljevske titule</div><div class="hidden-content mw-collapsible-content" style=" border-bottom:2px solid #decd87;"> <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles> {| class="infobox-subbox" ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#e9deaf;" |Ime po Horus-u |- | colspan="2" class="infobox-full-data" | {| width="100%" |Hor-Kakhet <br /><br /> ''ῌr-k3-ḫt''<br /><br /> Bik božanskog društva<br /><br /> {| | style="text-align:center;text-valign:middle;padding:10px;" | {| align="center" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" | style="padding-right:4px;" | <hiero>G5</hiero> | height="48px" style="background-color:black; color:inherit;" width="2px" | | {| border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" | height="2px" style="background-color:black; color:inherit;" | |- | height="46" style="padding:0 5px;" | <hiero>D28-E1:F32</hiero> |- | height="2px" style="background-color:black; color:inherit;" | |} | | style="text-align:center;text-valign:middle;" | [[Datoteka:Srxtail2.svg|link=|alt=]] |} |} |} |- ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#e9deaf;" |Ime po Netbi |- | colspan="2" class="infobox-full-data" | {| width="100%" |Ka-Nebty <br /><br />''Nbt.j-k3''<br /><br />Bik dvije dame |- | class="center" | {| | style="text-align:center;text-valign:middle;padding:4px 10px;" | {| align="center" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" | style="padding-right:6px;" | <hiero>G16</hiero> | {| border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" | height="2px" style="background-color:black; color:inherit;" | | height="45" style="padding:0;" | <hiero>D28-E1</hiero> | height="2px" style="background-color:black; color:inherit;" | |} | | style="text-align:center;text-valign:middle;" | |} |} |} |- ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#e9deaf;" |Zlatni Horus |- | colspan="2" class="infobox-full-data" | {| width="100%" |Netjer-bik-nebu <br /><br />''Nṯr-bjk-nb.w''<br /><br />''Božanstveni zlatni sokol''<br /><br /><hiero>R8-G7-S12</hiero><br /><br /><br />Lista Kralja Abidosa Menkaur''mn-kꜣ.w-rꜥ''''Njegova Ka-duša će ostati kao Ra''<hiero><-N5-Y5:n-D28:Z2-></hiero><br /><br />'''Sakara pločica'''<br /><br />...kaur<br /><br />''...kꜣ.w-rꜥ''<br /><br /><hiero><-N5-HASH-HASH-D28:D28-></hiero> |} |- ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#e9deaf;" |Nomen |- | colspan="2" class="infobox-full-data" | {| width="100%" |Menkaur <br /><br />''mn-kꜣw-rꜥ''<br /><br />''Njegova Ka-duša će ostati kao Ra''<ref name="TOSCH" /><br /><br /><hiero><-N5:Y5-D28*D28:D28-></hiero><br /><br />Alternativno spelovanje:<br /><br />''mn-kꜣ(w)-rꜥ''<br /><br /><hiero><-N5:Y5-D28-></hiero><br /><br /><hiero><-N5:Y5-D32-></hiero> |} |} </div></div> |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Supružnik | class="infobox-data" |Kamerernebty II, Reketre ? |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Djeca | class="infobox-data" |Kuenre, Šepseskaf, Kentkaus I ?, Sekemre |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Otac | class="infobox-data" |Kafre |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Majka | class="infobox-data" |Kamerernebty I |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Rođen | class="infobox-data" |g. 2550. p.n.e. |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Umro | class="infobox-data" |g. 2503. p.n.e. ( u 47. godini) |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Sahranjen | class="infobox-data" |Menkaurova Piramida |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Dinastija | class="infobox-data" |Četvrta Dinastija |} [[Datoteka:Abydos_KL_04-05_n24.jpg|mini|259x259piksel| Kartuša 24, Lista kraljeva iz Abydosa. Hram Setija I, Abydos, Egipat]] '''Menkaur''' ili '''Menkaura''' (Egipatska transliteracija: mn-kꜣw-rꜥ; 2550. p. n. e. - 2503. p. n. e.) bio je [[faraon]] [[Četvrta egipatska dinastija|Četvrte dinastije Egipta]] tokom [[Staro egipatsko kraljevstvo|Starog kraljevstva]]. Poznat je pod svojim heleniziranim imenom '''Mikerinos''' (Starogrčki jezik: Μυκερῖνος, romanizovano: Mukerînos od [[Herodot]]a), latinski kao '''Mycerinus''' i '''Menkheres''' (Μεγχέρης, Menkhérēs od Maneta). Prema Manetu, bio je prijestolonasljednik kralja [[Biheris]]a, ali prema [[Arheologija|arheološkim]] dokazima, gotovo sigurno je bio nasljednik kralja [[Kefren]]a. [[Afrikanus]] (od Sincelusa) navodi, kao vladare Četvrte dinastije, [[Sorisa]], [[Sufis I|Sufisa I]], [[Sufis II|Sufisa II]], Menkaura, [[Ratoises]]a, [[Bikeris]]a, [[Seberčeres]]a i [[Tamftis]]a, ovim redom.<ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Manetho/home.html|title=LacusCurtius • Manetho: History of Egypt (And other Fragments)|laguage=en}}</ref> Menkaur je postao poznat po svojoj grobnici, [[Menkaurova piramida|Menkaurovoj piramidi]], u [[Giza|Gizi]] i svojim [[trijada]]ma statua, koje su ga prikazivale uz boginju [[Hator]] i razna regionalna božanstva. == Porodica == Menkaur je bio sin Kefrena i unuk [[Keops]]a. Kremeni nož, pronađen u Menkaurovom pogrebnom hramu, spominje kraljevu majku [[Kamerernebti I]], što sugeriše da su Kefren i ova kraljica bili Menkaurovi roditelji. Smatra se da je Menkaur imao najmanje dvije žene. * Kraljica [[Kamerernebti II]] je kćerka Kamerernebtija I i majka kraljevskog sina [[Kuenrea]]. Lokacija Kuenreove grobnice sugeriše da je bio sin Menkaura, što njegovu majku čini suprugom ovog kralja.<ref name="G13">Grajetzki, Ancient Egyptian Queens: A Hieroglyphic Dictionary, Golden House Publications, London, 2005, p13-14 {{ISBN|978-0-9547218-9-3}}</ref> * Poznato je da je kraljica [[Reketre]] bila kćerka Kefrena, te je stoga najvjerovatniji identitet njenog muža Menkaur.<ref name="G13" /> Za mali broj djece je potvrđeno da su Menkaurova: * [[Kuenre]] je bio sin kraljice Kamerernebti II. Menkaura nije naslijedio princ Kuenre, njegov najstariji sin, koji je preminuo prije Menkaura, već Šepseskaf, mlađi sin ovog kralja. * [[Šepseskaf]] je bio Menkaurov nasljednik i najvjerovatnije njegov sin. * [[Sehemre]] je poznat po statui i moguće je da je sin Menkaura. * [[Herodot]] spominje kćerku koja je umrla u ranoj odrasloj dobi. Položena je u ukrašenu dvoranu palače u [[Sais]]u, u šuplju drvenu zoomorfnu grobnicu u obliku krave koja kleči, obloženu zlatom, izvana prekrivenu slojem crvene dekoracije, osim područja vrata i rogova koji su bili prekriveni odgovarajućim slojevima zlata. * [[Kentkaus I]] – vjerovatno Menkaurova kćerka Kraljevski dvor je uključivao nekoliko Menkaurove polubraće. Njegova braća [[Nebemaket]], [[Duenre]], [[Nikaure]] i [[Iunmin]] su služili kao veziri tokom vladavine svog brata Menkaura. Njegov brat [[Sekemkare]] je bio mlađi od njega i postao je vezir nakon Menkaureove smrti. == Vladavina == [[Datoteka:Menkaura.jpg|desno|mini|Menkaur okružen boginjom [[Hator]] (lijevo) i personifikacijom [[Sešešet]] (desno). Kip u Muzeju u Kairu.]] Dužina Menkaurove vladavine je neizvjesna. Antički historičar, [[Maneton]], mu pripisuje vladavinu od 63 godine, ali ovo je pretjerivanje. Torinski popis kraljeva je oštećen na mjestu gdje bi trebao prikazivati puni zbir godina, ali ostaci omogućavaju rekonstrukciju "..?.. + 8 godina vladavine". Egiptolozi smatraju da je 18-godišnja vladavina trebala biti napisana, što je generalno prihvaćeno. Savremeni radnički grafit izvještava o "godini nakon 11-og prebrojavanja stoke ". Da se brojanje stoke održavalo svake druge godine (kao što je bila [[tradicija]], barem do kralja Sneferua), Menkaur je mogao vladati 22. godine. Godine 2013, fragment Menkaurove sfinge otkriven je u [[Hazor|Tel Hazoru]] na ulazu u gradsku palaču. == Kompleksi piramida == Menkaurova piramida u Gizi zvala se ''Netjer-er-Menkaure'', što znači "Menkaur je božanski". Ova piramida je najmanja od tri glavne piramide u Gizi. Ova piramida mjeri 103,4&nbsp;m u podnožju, a 65,5&nbsp;m u visinu.<ref>{{Cite book|title=Guinness Book of World Records 2012|year=2011|isbn=978-1-904994-68-8|pages=194}}</ref> Postoje tri sporedne piramide povezane s Menkaurovom piramidom. Ove druge piramide se ponekad označavaju kao G-III a (Istočna sporedna piramida), G-III b (Srednja sporedna piramida) i G-III c (Zapadna sporedna piramida). U kapeli povezanoj sa G-III a piramidom pronađena je statua kraljice. Moguće je da su ove piramide bile namijenjene kraljicama Kefrena. Moguće je da je Kamerernebti II sahranjena u jednoj od piramida. === Hram u dolini === Hram u dolini bio je struktura uglavnom građena od cigle i uvećan je tokom pete ili šeste dinastije. Iz ovog hrama potječu poznate statue Menkaura s njegovom kraljicom i Menkaura s nekoliko božanstava. Djelomična lista uključuje: * Nomska trijada, [[Hator]]-Gospodarica Sikomora koja sjedi, i Kralj i boginja Hare-noma stoje, u Bostonskom muzeju. 09.200. * Nomska trijada, kralj, [[Hathor|Hator]]-Gospodarica Sikomora i [[Teba (Egipat)|tebanski]] nomski bog koji stoji. (Sada u Kairu, Muzej. Ent. 40678.) * Nomska trijada, Kralj, [[Hathor|Hator]]-Gospodarica Sikomora i Šakal-nomska boginja u stojećem stavu. (Sada u Muzeju u Kairu, broj 40679.) * Nomska trijada, Kralj, [[Hathor|Hator]]-Gospodarica Sikomora i Šišmiš - fetiš, nomska boginja u stojećem stavu. (Sada u Kairu, Muzejski centar 46499.) * Nomska trijada,Kralj, [[Hathor|Hator]], nomski bog koji stoji. (Srednji dio u Bostonskom muzeju 11.3147, glava kralja u Briselu, Muzej Roy. E. 3074.) * Dvostruka statua, 'Kralj i žena ( Kamerernebti II ) stoje, bez natpisa. (Sada u Bostonskom muzeju, 11.1738.) * Kralj u sjedećem položaju, u prirodnoj veličini, fragmentarno, alabaster . (Sada u Muzeju u Kairu, broj 40703.) * Kralj sjedi, donji dio, sjedište s natpisom, alabaster . (Sada u Bostonskom muzeju 09.202) === Pogrebni hram === U njegovom pogrebnom hramu pronađeno je još statua i fragmenata statua. Zanimljiv nalaz je fragment štapa kraljice Kamerernebti I. Komad se sada nalazi u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu. Kamerernebti je na fragmentu navedena titula Kraljeve majke. === Sarkofag ===  {{multiple image|footer=Grobna komora Menkaura, danas, i onda kada je otkrivena sa sada izgubljenim sarkofagom|image1=17 menkaure burial chamber.jpg|caption1=|width1=200|image2=Sepulchral Chamber of Men-ka-ra (1878) - TIMEA.jpg|caption2=|width2=208}} Godine 1837. engleski vojni oficir Ričard Villiam Hauard Vise i inženjer Džon Šae Pering započeli su iskopavanja unutar Menkaurove piramide. U glavnoj grobnoj komori piramide pronašli su veliki kameni sarkofag dužine 244 cm (8 stopa), 91 cm (3 stope) širine i 89 cm (3 stope) visine, napravljene od bazalta. Sarkofag nije bio ispisan hijeroglifima iako je bio ukrašen u stilu fasade palate. Pored grobne komore pronađeni su drveni fragmenti kovčega s imenom Menkaura i djelomični skelet umotan u grubu tkaninu. Sarkofag je uklonjen iz piramide i poslan brodom u [[Britanski muzej]] u Londonu, ali trgovački brod ''Beatrice'' koji ga je prevozio izgubljen je nakon što je napustio luku na Malti 13. oktobra 1838. godine. Ostali materijali su poslani posebnim brodom i sada se nalaze u muzeju, a ostaci drvenog kovčega su izloženi. Sada se smatra da je kovčeg bio zamjena napravljena tokom mnogo kasnijeg saitskog perioda, skoro dva milenijuma nakon kraljeve prvobitne sahrane. Radio-karbonsko datiranje pronađenih fragmenata kostiju smješta ih u još kasniji period, iz koptskog perioda u prvim vijekovima [[Anno Domini|nove ere]] . == Zapisi iz kasnijih perioda == Prema [[Herodot|Herodotu]] (430. godine p.n.e.), Menkaur je bio sin Kufua (grčki ''Keops'' ) i ublažio je patnje koje je očeva vladavina prouzrokovala stanovnicima [[Stari Egipat|drevnog Egipta]]. Herodot dodaje da je doživio mnogo nesreće: njegova jedina kćerka, čije je tijelo sahranjeno u drvenom biku (za kojeg Herodot tvrdi da je preživio do njegovog života), umrla je prije njega. Nakon toga, proročište u Butu predvidjelo je da će vladati još samo šest godina.   Kralj je smatrao to nepravednim i poslao je nazad proročištu poruku prijekora, okrivljujući boga: zašto tako brzo mora umrijeti onaj koji je bio pobožan, dok su njegov otac i njegov tetak dugo živjeli, a oni su zatvorili hramove, ne obazirući se na bogove i uništavali ljude? Ali drugi odgovor s mjesta proricanja mu je otkrio da su njegova dobra djela sam uzrok skraćivanja njegovog života; jer je učinio ono što je bilo suprotno sudbini; Egipat je trebao biti u nevolji stotinu pedeset godina, o čemu su bila svjesna dva kralja prije njega, ali ne i Mikerin. Čuvši ovo, znao je da je njegova propast određena. Stoga je dao da se naprave mnoge svjetiljke, i palio bi ih kad padne noć i pio i veselio se; ni danju ni noću nije prestajao da se naslađuje, luta po močvarnoj zemlji i gajevima i gde god je čuo za najverovatnija mesta za uživanje. Tako je planirao da pretvaranjem noći u dan svojih šest godina pretvori u dvanaest i tako dokaže da je proročanstvo lažno.[13] == U popularnoj kulturi == * Menkaur je bio tema pjesme engleskog pjesnika iz devetnaestog stoljeća Metjua Arnolda pod nazivom "Mikerin". * Menkaur, koristeći grčku verziju svog imena, Mencheres, glavni je lik u seriji knjiga ''Noćna lovkinja'' Žanin Frost, gdje je prikazan kao izuzetno star i moćan vampir koji živi u moderno doba. On je protagonist jedne knjige u serijalu. == Galerija slika == <gallery widths="190" heights="250"> Datoteka:Seal_Impression_with_Name_of_King_Menkaure_LACMA_M.80.202.837.jpg|alt=Seal Impression with Name of King Menkaure LACMA M.80.202.837| Otisak pečata s imenom kralja Menkaur LACMA M.80.202.837 Datoteka:Menkaura-ColossalStatue_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Colossal alabaster statue of Menkaure at the Boston Museum of Fine Arts (possibly a usurped statue of Khafre)| Kolosalna statua od alabastera Menkaura u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu (moguće uzurpirana statua Kefrena ) Datoteka:MenkauraAndQueen_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Greywacke statue of Menkaure and Queen Khamerernebty II at the Boston Museum of Fine Arts.| Statua Menkaura i kraljice Kamerernebti II u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Egypt.Giza.Menkaure.01.jpg|alt=Menkaure's Pyramid in Giza.| Menkaurova piramida u Gizi. Datoteka:Menkaura-FragmentaryTriad_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Fragmentary statue triad of Menkaure flanked by the goddess Hathor (left) and a male nome god (right), Boston Museum of Fine Arts.| Fragmentirana statua trijade Menkaura okružena boginjom Hator (lijevo) i muškim nomskim bogom (desno), Muzej lijepih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Pharaoh_Menhaure_triad_statue,_Caire-Musée.jpg|alt=Menkaure alongside Hathor and the nome goddess Anput| Menkaur pored [[Hathor|Hator]] i boginje noma [[Anput (mitologija)|Anput]] Datoteka:Menkaura-FragmentarySeatedStatue_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Fragmentary alabaster statue of Menkaure at the Boston Museum of Fine Arts.| Fragmentirana alabasterna statua Menkaure u Muzeju likovnih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Menkaura-FragmentaryStatueTorso_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Fragmentary alabaster statue of Menkaure at the Boston Museum of Fine Arts.| Fragmentirana alabasterna statua Menkaure u Muzeju likovnih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Menkaura-FragmentaryStatueHead_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Fragmentary alabaster statue head of believed to depict either Menkaure or Shepseskaf at the Boston Museum of Fine Arts.| Fragmentirana glava statue od alabastera za koju se vjeruje da prikazuje ili Menkaure <ref>{{Cite web|url=https://collections.mfa.org/objects/138427/head-of-king-menkaura-mycerinus?ctx=945fc6e6-a160-4542-bca0-74f0fa384d76&idx=10|title=Head of King Menkaure (Mycerinus)|website=Museum of Fine Arts Boston|id=Catalog number 09.203}}</ref> ili Šepseskafa <ref>{{Cite book|last=Hayes|first=William|url=http://www.metmuseum.org/research/metpublications/The_Scepter_of_Egypt_Vol_1_From_the_Earliest_Times_to_the_End_of_the_Middle_Kingdom|title=The Scepter of Egypt: A Background for the Study of the Egyptian Antiquities in The Metropolitan Museum of Art. Vol. 1, From the Earliest Times to the End of the Middle Kingdom|publisher=[[Metropolitan Museum of Art]]|year=1978|location=New York|page=108|oclc=7427345|author-link=William C. Hayes}}</ref> u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Mykerinos_CG_42.jpg|alt=Statuette of Menkaure of uncertain provenance, now in the Egyptian Museum| Statua Menkaura nepoznatog porijekla, sada u [[Egipatski muzej|Egipatskom muzeju]] Datoteka:Menkaura-AnthropoidCoffinFragment-Drawing1840.png|alt=Drawing of the anthropoid coffin fragment inscribed with the name of the king Menkaure made by excavator Richard Vyse and published in 1840.| Crtež fragmenta antropoidnog kovčega s ugraviranim imenom kralja Menkaure, koji je napravio radnik na iskopavanje Ričard Vise i objavljen je 1840. godine. Datoteka:Basalt_cylinder_seal_of_pharaoh_Menkaure,_from_Egypt,_Old_Kindom,_4th_Dynasty,_2539-2511_BCE._Neues_Museum,_Berlin.jpg|alt=Basalt cylinder seal of pharaoh Menkaure, from Egypt. Neues Museum, Berlin| Bazaltni cilindrični pečat faraona Menkaure, iz Egipta. Neues Museum, Berlin Datoteka:Greywacke_Statue_of_Menkaure,_Cairo_Museum.jpg|alt=Greywacke Statue of Menkaure flanked by Hathor and Anput, Cairo Museum 2023| Statua Menkaure okružena Hator i Anput, Muzej u Kairu 2023. </gallery> == Reference == <references responsive="1"></references> {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://witcombe.sbc.edu/menkaure/menkaurediscovery.html ''Menkaure i njegova kraljica,''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604051529/http://witcombe.sbc.edu/menkaure/menkaurediscovery.html |date=4. 6. 2012 }} autora dr. Christophera LCE Witcombea. * [http://www.talkingpyramids.com/giza/pyramid-of-menkaure/ Pogledajte fotografije, videozapise, trenutni status i druge informacije o Menkaureovoj piramidi] na [http://www.talkingpyramids.com ''Talking Pyramids''] [[Kategorija:Menkaur]] [[Kategorija:Faraoni Četvrte Dinastije Egi]] 5q4gmyupm6uxfldo8seijj2iz3cxt9s 0 520654 3712837 3708181 2025-06-06T21:05:29Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3712837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nebesko tijelo | ime = 2060 Hiron [[Datoteka:Chiron symbol (bold).svg|20px|⚳]] | slika = [[Datoteka:2060_Chiron_Hubble.jpg|240px]] | Opis slike = [[Hubble svemirski teleskop|Hablova]] slika 2060 Chirona, snimljena 2015. | boja = #FFFFC0 <!-- ** Otkriće ** --> | Otkrio = [[Charles Kowal]] | Datum otkrića = 1. novembar 1977. <!-- ** Oznake ** --> | mp_naziv = '''2060 Hiron''' | drugi_nazivi = 1977 UB | mp_kategorija = [[patuljasta planeta]]<br />[[kometa]] | pridjevi = <!-- ** Osobine putanje ** --> | Osobine putanje ref = | Epoha = 01. juli 2021.<br />([[Julijanski dan|JD]] 2459396,5) | Afel = 2,8 milijardi&nbsp;km<br />18,87&nbsp;[[Astronomska jedinica|AJ]] | Perihel = 1,3 milijardi&nbsp;km<br />8,533&nbsp;AJ | Periapsis = | Apoapsis = | Srednji poluprečnik putanje = 2,0 milijardi&nbsp;km<br />13,7&nbsp;AJ | Ekscentricitet putanje = 0.3772 | Orbitalni period = 8.523&nbsp;[[dan]]a<br />50,71&nbsp;[[Julijanska godina (astronomija)|godina]] | Sinodni period = | Prosječna orbitalna brzina = 7,75&nbsp;km/s | Srednja anomalija = 180,70° | Inklinacija = 6,9299° | Ugaona udaljenost = | Dužina ulaznog čvora = 209,27° | Dužina periapsisa = | Vrijeme periapsisa = | Argument perihela = 339,71° | Poluamplituda = | Prirodni satelit = | Broj satelita = <!-- ** Fizikalne osobine ** --> | Dimenzije = | Poluprečnik = 116,7&nbsp;km (Spitzer)<br />135,69&nbsp;km (LCDB, izvedeno)<br />98&nbsp;km (Sickafoose) | Ekvatorijalni poluprečnik = | Polarni poluprečnik = | Elipticitet = | Obim = | Površina = | Zapremina = | Masa = | Prosječna gustoća = | Gravitacija na površini = | Brzina oslobađanja = | Period rotacije = | Siderički period rotacije = 5,918&nbsp;h | Brzina rotacije = | Osni nagib = | Rektascenzija sjevernog pola= | Ekliptična geografska širina= | Ekliptična geografska dužina= | Deklinacija = | Albedo = | Temp na površini = | Spektralna klasa = | Prividna magnituda = 18,93 do 14,9 | Apsolutna magnituda = 5,80&nbsp;±&nbsp;0,27 | Ugaoni prečnik = 0,035" max }} '''2060 Hiron''' je malo prstenasto tijelo [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] u njegovom vanjskom dijelu, koje kruži oko Sunca između Saturna i Urana. Otkrio ga je 1977. Charles Kowal, bio je to prvi identificirani član nove klase objekata danas poznatih kao [[kentauri]] — tijela koja kruže između asteroidnog i [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]]. Hiron je nazvan po [[kentaur]]u Hironu u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Iako je u početku nazvan asteroidom a potom klasifikovan kao patuljasta planeta sa oznakom "2060 Chiron", 1989. godine otkriveno je da pokazuje ponašanje tipično za kometu. Danas je klasifikovan i kao patuljasta planeta i kao [[kometa]], pa je prema tome poznat i pod oznakom komete 95P/Chiron. Nedavno je niz okultacionih događaja tokom 2010-ih i ranih 2020-ih otkrio da Hiron ima prstenove, što ga čini jednom od četiri male planete i jedinom poznatom kometom koja ima sistem prstenova. == Historija == === Otkriće === Chiron je 1. novembra 1977. otkrio Charles Kowal sa slika snimljenih 18. oktobra u opservatoriji Palomar.<ref>Kowal, Charles T.; Liller, William; Marsden, Brian G. (December 1978). "The discovery and orbit of /2060/ Chiron". In: Dynamics of the Solar System; Proceedings of the Symposium, Tokyo, Japan, May 23–26, 1978. 81: 245–250. Bibcode:1979IAUS...81..245K.</ref><ref>[https://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/chironfact.html "Chiron Fact Sheet"]. NASA Goddard Space Flight Center. 20 August 2014.</ref> Dobio je privremenu oznaku 1977 UB.<ref>Campins, Humberto; Telesco, Charles M.; Osip, David J.; Rieke, George H.; Rieke, Marcia J.; Schulz, Bernhard (December 1994). "The color temperature of (2060) Chiron: A warm and small nucleus". Astronomical Journal. 108: 2318–2322. Bibcode:1994AJ....108.2318C. doi:10.1086/117244. ISSN 0004-6256.</ref> Pronađen je blizu afela i u vrijeme otkrića to je bila najudaljenija poznata [[patuljasta planeta]]. Javljale su se čak i tvrdnje da je Hiron deseta planeta.<ref> Collander-Brown, Simon J.; Maran, Michael D.; Williams, Iwan P. (2000). "The effect on the Edgeworth-Kuiper Belt of a large distant tenth planet". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 318 (1): 101–108. Bibcode:2000MNRAS.318..101C. doi:10.1046/j.1365-8711.2000.t01-1-03640.x.</ref> Hiron je kasnije pronađen na nekoliko ranijih slika, načinjenih prije otkrivanja, koje sežu do 1895. godine, što je omogućilo da se njegova orbita precizno odredi. Bio je u perihelu 1945. godine, ali tada nije otkriven jer je u to vrijeme bilo malo pretraga za ovakvim tijelima, a i one koje su izvođene nisu bile osjetljive na objekte koji se sporo kreću. Istraživanje Lowell opservatorije za udaljene planete ne bi bilo dovoljno u 1930-im a nije obuhvatilo desni dio neba 1940-ih. Slika iz aprila 1895. načinjena je mjesec dana nakon perihela iz marta 1895. godine.<ref>[https://ssd.jpl.nasa.gov/horizons_batch.cgi?batch=1&COMMAND=%272060%27&START_TIME=%271895-03-12%27&STOP_TIME=%271895-03-20%27&STEP_SIZE=%271%20hours%27&QUANTITIES=%2719%27 "Horizons Batch for 2060 Chiron (1977 UB) on 1895-Mar-16"] (Perihelion occurs when rdot flips from negative to positive). JPL Horizons.</ref> === Imenovanje === Ova mala planeta dobila je ime po Hironu, polu-čovjeku, polu-konju kentauru iz grčke mitologije. Sin titana Krona i nimfe Filire, Hiron je bio najmudriji i najpravedniji od svih kentaura, služeći kao učitelj grčkim herojima.<ref>Schmadel, Lutz D. (2007). "(2060) Chiron". Dictionary of Minor Planet Names – (2060) Chiron. Springer Berlin Heidelberg. p. 167. doi:10.1007/978-3-540-29925-7_2061. ISBN 978-3-540-00238-3.</ref> Zvanično imenovanje je objavio Centar za male planete 1. aprila 1978. (M.P.C. 4359).<ref>Schmadel, Lutz D. (2009). "Appendix – Publication Dates of the MPCs". Dictionary of Minor Planet Names – Addendum to Fifth Edition (2006–2008). Springer Berlin Heidelberg. p. 221. Bibcode:2009dmpn.book.....S. doi:10.1007/978-3-642-01965-4. ISBN 978-3-642-01964-7.</ref> Predloženo je da se imena drugih kentaura rezervišu za objekte iste vrste. Hironu, zajedno sa većinom velikih i manjih planetarnih tijela, generalno se ne daje simbol u astronomiji. Simbol ⚷ za njega je osmislio Al H. Morrison i uglavnom se koristi među astrolozima: podsjeća na ključ kao i OK monogram za Objekt Kowal.<ref> Morrison, Al H. (1977). "Chiron". CAO Times. 3: 57.</ref> <ref>Miller & Stein (2021) Comment on U+26B7 CHIRON L2/21-225, UTC Document Registry</ref> == Orbita == [[Datoteka:Chiron orbit.PNG|thumb|lijevo|200px|Orbitalni dijagram Hirona]] Utvrđeno je da je Hironova orbita vrlo ekscentrična (0,37), s [[perihel]]om koji dostiže unutar Saturnove orbite i [[afel]]om izvan perihela Urana (međutim, ne dostiže prosječnu udaljenost Urana). Prema programu Solex, Hironov najbliži prilaz Saturnu u moderno doba bio je maja 720. godine, kada se približio planeti na 30,5 ± 2,0 miliona km (0,204 ± 0,013 AJ). Tokom ovog prolaska, Saturnova gravitacija uzrokovala je smanjenje Hironove velike poluose sa 14,55 ± 0,12 AJ <ref>"Chiron's Osculating Elements 700AD generated with Solex 11, and data of close approach in 720". Retrieved 12 July 2015. "Solex 10 results". </ref> na 13,7 AJ. Hironova orbita ne siječe Uranovu orbitu. Hiron je privukao znatno interesovanje jer je bio prvi objekat otkriven u takvoj orbiti, daleko izvan asteroidnog pojasa. Hiron je klasifikovan kao kentaur, prvi u klasi objekata koji kruže između vanjskih planeta. Hiron je objekat Saturn-Uran jer se njegov perihel nalazi u Saturnovoj zoni gravitacione kontrole, a afel u Uranovoj <ref>Horner, Jonathan M.; Evans, Norman W.; Bailey, Mark E. S. (2004). "Simulations of the Population of Centaurs II: Individual Objects". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 355 (2): 321–329. arXiv:astro-ph/0408576. Bibcode:2004MNRAS.355..321H. doi:10.1111/j.1365-2966.2004.08342.x. S2CID 2994935.</ref>. Kentauri nisu u stabilnim orbitama i vremenom će biti uklonjeni gravitacijskim poremećajima od strane velikih planeta tokom perioda od miliona godina, tako što će se premjestiti u druge orbite ili potpuno napustiti Sunčev sistem.<ref>Jewitt, David C.; Delsanti, Audrey C. (2006). "The Solar System Beyond The Planets". Solar System Update: Topical and Timely Reviews in Solar System Sciences. Springer-Praxis Ed. ISBN 978-3-540-26056-1. "Preprint version"</ref> Hiron vjerovatno dolazi iz Kuiperovog pojasa i moguće da će, za oko milion godina, postati kometa kratkog perioda. Hiron je došao u perihel (najbližu tačku Suncu) 1996. godine, a u afel u maju 2021. godine. == Fizičke karakteristike == === Spektralni tip === [[Datoteka:ChironAnimation.gif|thumb|desno|275px|Haotično, nestabilno kretanje Hirona sa Saturnom (nepokretan, bijela tačka na 10 sati) i Jupiterom (plavi)]] Vidljivi i bliski infracrveni [[Spektar (fizika)|spektar]] Hirona je neutralan i sličan je spektru asteroida C-tipa i jezgra [[Halleyjeva kometa|Halejeve komete]].<ref>Luu, Jane X.; Jewitt, David C. (September 1990). "Cometary activity in 2060 Chiron". Astronomical Journal. 100: 913–932. Bibcode:1990AJ....100..913L. doi:10.1086/115571. ISSN 0004-6256.</ref> Bliski [[Infracrveno zračenje|infracrveni spektar]] Hirona pokazuje odsustvo vodenog leda. === Period rotacije === Četiri rotacijske krive svjetlosti Hirona su zabilježene iz fotometrijskih posmatranja između 1989. i 1997. godine. Analiza krive svjetlosti dala je podudaran, dobro definisan period rotacije od 5,918 sati sa malom varijacijom sjaja od 0,05 do 0,09 magnitude, što ukazuje na to da tijelo ima prilično sferoidni oblik (U=3/3/3).<ref>[https://www.minorplanet.info/PHP/oneasteroidinfo.php "LCDB Data for (2060) Chiron"]. Asteroid Lightcurve Database (LCDB).</ref> === Prečnik === Pretpostavljena veličina objekta zavisi od njegove [[Apsolutna magnituda|apsolutne magnitude]] (H) i [[Albedo|albeda]] (količine svjetlosti koju reflektuje). Lebofsky je 1984. godine procijenio da Hiron ima prečnik od oko 180 km.<ref>Groussin, Olivier; Lamy, Philippe; Jorda, Laurent (January 2004). "Properties of the nuclei of Centaurs Chiron and Chariklo" (PDF). Astronomy and Astrophysics. 413 (3): 1163–1175. Bibcode:2004A&A...413.1163G.</ref> Procjene iz 1990-ih bile su bliže vrijednosti od 150 km. Podaci o okultaciji iz 1993. godine sugerišu prečnik od oko 180 km. Kombinovani podaci sa Spitzer svemirskog teleskopa iz 2007. i Herschel svemirske opservatorije iz 2011. godine ukazuju na to da Hiron ima prečnik od 218±20 km. Stoga, Hiron može biti velik kao [[10199 Chariklo]]. Prečnik Hirona je teško procijeniti dijelom i zato što je prava apsolutna veličina njegovog jezgra neizvjesna zbog njegove vrlo promjenjive kometne aktivnosti. === Ponašanje komete === U februaru 1988. godine, na 12 AJ od Sunca, Hiron je postao sjajniji za 75 posto.<ref>Hartmann, William K.; Tholen, David J.; Meech, Karen J.; Cruikshank, Dale P. (January 1990). "2060 Chiron - Colorimetry and cometary behavior". Icarus. 83 (1): 1–15. Bibcode:1990Icar...83....1H. doi:10.1016/0019-1035(90)90002-Q.</ref> Ovo je ponašanje tipično za komete, ali ne i za asteroide. Dalja posmatranja u aprilu 1989. godine pokazala su da je Hiron razvio kometarnu komu,<ref>Meech, Karen J.; Belton, Michael J. S. (April 1989). "(2060) Chiron". IAU Circular (4770): 1. Bibcode:1989IAUC.4770....1M.</ref> Rep je otkriven 1993. godine. Hiron se razlikuje od drugih kometa po tome što [[voda]] nije glavna komponenta njegove [[Koma (astronomija)|kome]], jer je previše udaljen od Sunca da bi se voda [[Sublimacija (fizika)|sublimirala]].<ref>Meech, Karen J.; Belton, Michael J. S. (October 1990). "The Atmosphere of 2060 Chiron". The Astronomical Journal. 100: 1323–1338. Bibcode:1990AJ....100.1323M. doi:10.1086/115600.</ref> Godine 1995. [[ugljik-monoksid]] je otkriven u Hironu u vrlo malim količinama, a izvedena stopa proizvodnje CO izračunata je kao dovoljna da objasni uočenu komu.<ref>Womack, Maria; Stern, Alan (1999). "Observations of Carbon Monoxide in (2060) Chiron" (PDF). Conference Proceedings, Lunar and Planetary Science XXVIII. 28th Lunar and Planetary Science Conference, Houston, TX, Mar. 17-21, 1997.</ref> [[Cijanid]] je također otkriven u spektru Hirona 1991. godine.<ref>Bus, Schelte J.; A'Hearn, Michael F.; Schleicher, David G.; Bowell, Edward L. G. (15 February 1991). "Detection of CN Emission from (2060) Chiron". Science. 251 (4995): 774–777. Bibcode:1991Sci...251..774B. doi:10.1126/science.251.4995.774. hdl:2060/19920003642. PMID 17775455. S2CID 32230927.</ref> U vrijeme otkrića, Hiron je bio blizu afela, dok su posmatranja koja pokazuju komu urađena bliže perihelu, što možda objašnjava zašto ranije nije uočeno ovakvo ponašanje komete. Činjenica da je Hiron još uvijek aktivan vjerovatno znači da nije dugo u svojoj trenutnoj orbiti. Hiron je zvanično označen i kao kometa - 95P/Chiron - i kao mala planeta, što ukazuje na ponekad nejasnu liniju razdvajanja između ove dvije klase objekata. Korišten je i termin proto-kometa. Sa prečnikom od oko 220 km, neobično je veliki za jezgro komete. Hiron je bio prvi član nove porodice kometa tipa Hiron (CTC) sa (TJupiter > 3; a > aJupiter). Ostali CTC-ovi uključuju: [[39P/Oterma]], [[165P/LINEAR]], [[166P/NEAT]] i [[167P/CINEOS]]. Postoje i asteroidi koji nisu kentauri, a koji su istovremeno klasifikovani kao komete, kao što su [[4015 Wilson-Harrington]], [[7968 Elst-Pizarro]] i [[118401 LINEAR]]. Od otkrića Hirona, otkriveni su i drugi kentauri, i gotovo svi su trenutno klasifikovani kao manje planete, ali se posmatraju zbog mogućeg kometarnog ponašanja. [[60558 Eheklo]] je pokazao kometarnu komu i sada ima i kometarnu oznaku 174P/Eheklo. Nakon prolaska perihela početkom 2008. godine, 52872 Okyrhoe je postao značajno sjajniji.<ref>Trigo-Rodríguez, Josep M.; García Melendo, Enrique; García-Hernández, Domingo Aníbal; Davidsson, Björn J. R.; Sánchez, Albert; Rodriguez, Diego (2008). A continuous follow-up of Centaurs, and dormant comets: looking for cometary activity (PDF). 3rd European Planetary Science Congress 2008</ref> == Prstenovi == [[Datoteka:Chiron_in_Celestia.jpg|thumb|250px|lijevo|Prikaz Hirona i njegovih prstenova]] Hiron ima prstenove, slične bolje osmotrenim prstenovima 10199 Harikla.<ref>Lakdawalla, Emily (27 January 2015). "A second ringed centaur? Centaurs with rings could be common". Planetary Society</ref> Na osnovu neočekivanih događaja okultacije uočenih u podacima o zvjezdanoj okultaciji dobijenim 7. novembra 1993, 9. marta 1994. i 29. novembra 2011. godine, koji su prvobitno protumačeni kao rezultat mlazova povezanih s Hironovom aktivnošću sličnom kometi, predloženo je da Hironovi prstenovi imaju poluprečnik od 324±10 km i da su oštro definirani. Promjena izgleda prstenova pod različitim uglovima gledanja može uveliko objasniti dugoročne varijacije u Hironovom sjaju i stoga procjene Hironovog albeda i veličine. Štaviše, pretpostavljajući da se vodeni led nalazi u Hironovim prstenovima, može objasniti promjenjivi intenzitet infracrvenih apsorpcijskih pojaseva vodenog leda u Hironovom spektru, uključujući njihov nestanak 2001. godine (kada su prstenovi bili gledani s boka). Također, geometrijski albedo Hironovih prstenova, određen spektroskopijom, u skladu je s onim koji se koristi za objašnjenje Hironovih dugoročnih varijacija sjaja. Dodatne dokaze o prstenovima pružila su dva nezavisna posmatranja okultacija 28. novembra 2018. i 15. decembra 2022. godine, što sugerira da se njihova struktura stalno razvija.<ref>Ortiz, J. L.; Pereira, C. L.; Sicardy, P. (7 August 2023). "The changing material around (2060) Chiron from an occultation on 2022 December 15". Astronomy & Astrophysics. arXiv:2308.03458. doi:10.1051/0004-6361/202347025. S2CID 260680405.</ref> U događaju iz 2018. godine, uočeno je da Hironovi prstenovi imaju manje materijala nego 2011. godine, ali se činilo da djelimični razvijaju treći prsten; Do događaja iz 2022. godine bilo je više materijala nego u bilo kojem od prethodnih posmatranja, a treći prsten se u potpunosti razvio. J.L. Ortiz je nagađao da bi dodatni materijal u događaju iz 2022. mogao poticati od izbijanja uočenog 2021. godine, koje je ostavilo više materijala u orbiti i time potaknulo stvaranje trećeg prstena – očekuje se da će i ovo biti ciklično. Preferirani pol Hironovih prstenova je, u ekliptičkim koordinatama, λ = 151°±8°, β = 18°±11°. Opaženo je da su širina, razmak i optičke dubine prstenova gotovo identične onima kod Hariklovih prstenova do posmatranja iz 2018. godine, što ukazuje da je isti tip strukture bio odgovoran za oba. Štaviše, oba njihova prstena su unutar svoje [[Rocheova granica|Rošeove granice]], iako Hironov novoformirani treći prsten može biti izvan nje, zavisno od njegove gustoće. == Istraživanje == Misija Hiron Orbiter bila je ideja za NASA-in program New Frontiers ili Flagship program. Objavljena je u maju 2010. godine, planirana kao misija orbitera prema Hironu. Lansiranje se trebalo obaviti između 2023. i 2025. godine, zavisno od budžeta i vrste pogona. Postojala je još jedna predložena misija, dio programa Discovery poznatog kao Kentaur (Centaurus); u slučaju kada bi bila odobrena, lansiranje bi se obavilo između 2026. i 2029. godine i proletjela bi pored Hirona 2060 i jednog drugog kentaura negdje u 2030-im. == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Komete]] [[Kategorija:Tijela Sunčevog sistema]] 5od2rw52k3vt50ik52wi9zrhhzrry7d 0 521007 3712935 3708105 2025-06-07T05:41:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712935 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" ! colspan="2" class="fn n org" style="text-align:center; font-size:120%;" |Islamska zajednica u Hrvatskoj |- ![[Reisul-ulema|Reis-ul-ulema]] |[[Husein Kavazović]] |- ![[Muftija]] Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj |[[Aziz Hasanović]] |- !Osnovana |1916. |- !Sjedište |[[Zagreb]] |- !Država |[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25x25piksel]] [[Hrvatska]] |- !Glasilo |''[[Minber]] - bilten Islamske zajednice u Hrvatskoj'' |- !Stranica |[https://www.islamska-zajednica.hr/ islamska-zajednica.hr/] |} '''Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj''' je vjerska organizacija muslimana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], predstavlja najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice. Islamska zajednica u Hrvatskoj se sastoji od Sabora Islamske zajednice, muftije, i mešihata. Mešihat sačinjavaju predsjednik Mešihata i deset članova. Muftiju bira Sabor Islamske zajednice, a potvrđuje [[Reisul-ulema|reis-ul-ulema]]. Islamska zajednica u Hrvatskoj je Mešihat [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], zbog čega je reis-ul-ulema (aktuelni [[Husein Kavazović]]) vrhovni poglavar muslimana i u Hrvatskoj. Sjedište Islamske zajednice u Hrvatskoj nalazi se u [[Zagreb|Zagrebu]]. == Historija == [[Datoteka:Muftijstva i mešihati Islamske zajednice u BiH.png|mini|Položaj Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj u okviru [[:hr:Islamska_zajednica_u_Bosni_i_Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]]] Prikaz života i rada Islamske zajednice i muslimana u Hrvatskoj obuhvaća davna vremena, od 10. do 14. stoljeća, kada su prvi [[Musliman|muslimani]], zvani Ismaelićani i Kalizije, došli na prostore Ugarskog kraljevstva na poziv tadašnjih kraljeva i zadržali se na njemu sve do pred sam prodor [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Novija historija muslimana i Islamske zajednice u Hrvatskoj, započinje 1878. okupacijom, zatim 1908. godine aneksijom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te 27. aprila 1916, izglasavanjem zakona u Hrvatskom državnom saboru o priznanju [[Islam|islama]] kao ravnopravne religije drugim religijama u ovom području.<ref>{{Cite web|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=islam+-+povijest&selectedId=5009716|title=Islam i muslimani u Hrvatskoj|date=|website=katalog.kgz.hr|publisher=katalog.kgz.hr|access-date=}}</ref> Izvjestitelj po ovoj tački dnevnog reda bio [[Gjuro Šurmin]], koji je vrlo iscrpno elaborirao potrebu donošenja ovakvog zakona. On se pozvao na primjer [[Austrija|Austrije]] koja je priznala status islamu još 1912, kao i [[Austro-Ugarska|Ugarska]] koja je netom prije 30. marta ovakav zakon primila u svom Saboru. Navodeći da je Hrvatska još 1873. specijalnim zakonima riješila pitanje [[Jevreji|židovske]], evangeličke i drugih kršćanskih zajednica smatra neophodnim riješiti i pitanje islama. On navodi podatak da je muslimana bilo 204 na popisu iz 1910. Donosi vrlo precizne podatke o strukturi muslimana u to doba, njihovom obrazovanju, poduzetništvu, angažmanu u vojsci i druge zanimljivosti poput broja muškaraca, žena, djece, dobi, oženjenih, rastavljenih i slično. Priznavanjem islama u Hrvatskoj, osnovana je prvobitno [[medresa]], a potom [[Islamska gimnazija "Dr. Ahmed Smajlović"|Islamska gimnazija]], osnovan je Vakuf Islamske zajednice, humanitarna organizacija Zirat Islamske zajednice, Škola [[Kur'an|Kur'ana]] i hifza, Dječji vrtić, Centar za kulturu dijaloga, Institut za arapski jezik i islam i Centar za certificiranje halal kvalitete.<ref name="#1">{{Cite web|url=https://www.islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-s-azizom-hasanovicem-predsjednikom-mesihata-i-muftijom-islamske-zajednice-u|title=Intervju s Azizom Hasanovićem, predsjednikom Mešihata i muftijom Islamske zajednice u Hrvatskoj|website=katalog.kgz.hr|publisher=islamska-zajednica.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20210219150352/https://www.islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-s-azizom-hasanovicem-predsjednikom-mesihata-i-muftijom-islamske-zajednice-u|archive-date=19. 2. 2021|url-status=dead|access-date=}}</ref> Godine 2002. godine Vlada Republike Hrvatske i Mešihat Islamske zajednice potpisali su Ugovor o specifičnim odnosima. Tim Ugovorom definirana su sva prava u vezi muslimana u Hrvatskoj. == Muftije == {| class="wikitable" | colspan="5" bgcolor="#284D93" |<center><span style="color:white;">'''Muftija zagrebački'''</span></center> |- !# !Ime i prezime !Mandat započeo !Mandat završio !Napomena |- |1. |Ismet ef. Muftić |1917. |1945. | |- | colspan="5" bgcolor="#284D93" |<center><span style="color:white;">'''Muftije Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj'''</span></center> |- |2. |Ševko ef. Omerbašić |1995. |2012. | |- |3. |Aziz ef. Hasanović |2012. |''Trenutno'' | |} == Organizacija == [[Datoteka:Rijeka_Mosque_3.JPG|mini|200x200px|Islamski centar u [[Rijeka (grad)|Rijeci]].]] Islamska zajednica u Hrvatskoj je podijeljena na medžlise: [[Zagreb]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Pula]], [[Sisak]], [[Split]], [[Varaždin]], [[Gunja]], [[Dubrovnik]], [[Karlovac]], [[Labin]], [[Osijek]], [[Vinkovci]], [[Poreč]], [[Slavonski Brod]], [[Umag]], [[Zadar]]),<ref>{{Cite web|url=https://www.islamska-zajednica.hr/o-nama/medzlisi|title=O nama|website=islamska-zajednica.hr|publisher=islamska-zajednica.hr|access-date=}}</ref> koji su dalje podijeljeni na [[Džemat (čvor)|džemate]]. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice. U okviru Islamske zajednice u Hrvatskoj djeluju [[Mekteb|mektebi]] i to području medžlisa, te [[Islamska gimnazija "Dr. Ahmed Smajlović"|Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića]], koja se nalazi u Zagrebu. == Izvori == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://www.islamska-zajednica.hr Islamska zajednica u Hrvatskoj - službeni sajt] {{Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Islam u Hrvatskoj]] 2azhache0cgtwkfvlabclellj0h8xca 0 521050 3712721 3708359 2025-06-06T10:20:05Z KWiki 9400 3712721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Lamine Yamal | slika = Lamine Yamal, Sánchez se reunió con los futbolistas de la selección española tras ganar la Eurocopa 2024 (3) (cropped).jpg | punoime = {{nowrap|Lamine Yamal Nasraoui Ebana}}<ref>{{cite news |title= Who is Lamine Yamal? Barcelona wonderkid making history in La Liga and for Spain |url= https://www.sportingnews.com/us/soccer/news/lamine-yamal-barcelona-la-liga-spain-records-playing-style/723f032776a836c20966f8ac |work= Sporting News |date= 9. 7. 2024 |access-date= 26. 7. 2024 |archive-date= 27. 7. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240727031941/https://www.sportingnews.com/us/soccer/news/lamine-yamal-barcelona-la-liga-spain-records-playing-style/723f032776a836c20966f8ac |url-status=live |language=en}}</ref> | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2007|7|13}} | rodnigrad = [[Esplugues de Llobregat]] | rodnadržava = [[Španija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 180 cm<ref>{{cite web |url= https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/129404/lamine-yamal-nasraoui-ebana |title= Lamine Yamal |publisher= FC Barcelona |access-date= 13. 10. 2024 |archive-date= 25. 7. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240725165350/https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/129404/lamine-yamal-nasraoui-ebana |url-status=live |language=en}}</ref> | pozicija = [[Vezni igrač#Bočni vezni|Desno krilo]] | trenutniklub = [[FC Barcelona|Barcelona]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = 20. 8. 2023. protiv [[Cádiz CF|Cádiza]] | omladinskegodine = 2012–2014. <br/> 2014–2023. | omladinskipogoni = La Torreta <br/> [[FC Barcelona U-19|Barcelona]] | godine1 = 2023– | klubovi1 = [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi)1 = 71 (13) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2021. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Španije U-15|Španija U-15]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 6 (3) | nacionalnegodine2 = 2022. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Španije U-16|Španija U-16]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1) | nacionalnegodine3 = 2022–2023. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Španije U-17|Španija U-17]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 10 (8) | nacionalnegodine4 = 2022. | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Španije U-19|Španija U-19]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (0) | nacionalnegodine5 = 2023– | nacionalneekipe5 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] | nacionalninastupi(golovi)5 = 20 (6) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 6. 6. 2025 }} '''Lamine Yamal Nasraoui Ebana''' [[Španija|španski]] je [[nogomet]]aš. Igra na poziciji [[Vezni igrač#Bočni vezni|desnog krila]], a član je [[FC Barcelona|Barcelona]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|reprezentacije Španije]]. Poznat je po izvrsnim dodavanjima, driblingu i stvaranju prilika. Drži rekorde za najmlađeg igrača koji je nastupio u finalu [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]] (sa 17 godina), najmlađeg igrača na Evropskom prvenstvu (sa 16 godina), najmlađeg strijelca na Evropskom prvenstvu (sa 16 godina), najmlađeg igrača koji je počeo utakmicu u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] (sa 16 godina i 83 dana), najmlađeg igrača nominiranog za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]] (sa 17 godina) i najmlađeg strijelca u najvišem rangu španskog nogometa (sa 16 godina).<ref>{{cite news |title= Lamine Yamal: Barcelona and Spain star's Champions League and national team records |url= https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0299-1da96484ee13-427fe7a11603-1000--lamine-yamal-barcelona-and-spain-star-s-champions-league-/ |access-date= 14. 5. 2025 |publisher= UEFA}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-goalscorer-in-the-top-division-of-spanish-football-(soccer) |title= Youngest goalscorer in the top division of Spanish football |access-date= 4. 5. 2025 |archive-date= 30. 5. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190530054311/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-goalscorer-in-the-top-division-of-spanish-football-(soccer) |url-status=live |work= [[Guinnessova knjiga rekorda]] |language=en}}</ref> Nastupao je za Španiju na međunarodnom nivou u mlađim kategorijama, a za seniorsku reprezentaciju debitovao je 2023, postavši najmlađi igrač koji je predstavljao i postigao gol za tu zemlju (sa 16 godina). Uvršten je u ekipu za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024]], odigravši važnu ulogu u osvajanju četvrte titule prvaka za Španiju, a dobio je i nagradu za najboljeg mladog igrača na prvenstvu. Godine 2024. osvojio je [[Trofej "Kopa"]], koji se dodjeljuje najboljem mladom igraču svijeta,[8] i smatra se jednim od najboljih igrača na svijetu i jednim od najboljih tinejdžera koji su ikad igrali nogomet.<ref name=":8">{{Cite web |date= 19. 3. 2025 |title= Lamine Yamal: The greatest teenage footballer the world has ever seen |url= https://www.goal.com/en/lists/lamine-yamal-greatest-teenage-footballer-world-ever-seen/bltd659e03a46dcf8ed |access-date= 3. 5. 2025 |website= goal.com |language=en |archive-date= 30. 3. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250330200315/https://www.goal.com/en/lists/lamine-yamal-greatest-teenage-footballer-world-ever-seen/bltd659e03a46dcf8ed |url-status=live}}</ref><ref name=":10">{{Cite web |date= 3. 4. 2025 |title= Who are the 39 best men's U21 players in the world? |url= https://www.espn.com/soccer/insider/story/_/id/44135155/yamal-wirtz-bellingham-lead-espn-39-best-male-players-age-21-under |access-date= 3. 5. 2025 |publisher= [[ESPN]] |language=en |archive-date= 6. 4. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250406195929/https://www.espn.com/soccer/insider/story/_/id/44135155/yamal-wirtz-bellingham-lead-espn-39-best-male-players-age-21-under |url-status=live}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |date= 29. 10. 2024 |title= Lamine Yamal, the best young player in the world |url= https://www.lavanguardia.com/mediterranean/20241029/10060829/lamine-yamal-best-young-player-world-kopa-ballon-or-chatelet-paris-barcelona-spain-soccer-player.html |access-date= 3. 5. 2025 |work= La Vanguardia |language=en |archive-date= 6. 11. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241106123533/https://www.lavanguardia.com/mediterranean/20241029/10060829/lamine-yamal-best-young-player-world-kopa-ballon-or-chatelet-paris-barcelona-spain-soccer-player.html |url-status=live}}</ref> == Statistika == === Klupska === ''Do 15. maja 2025.''<ref name="WorldFootball">{{cite web |title= Lamine Yamal |url= https://www.worldfootball.net/player_summary/lamine-yamal/ |access-date= 15. 5. 2025 |website= WorldFootball.net |url-status=live |language=en}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|[[Kup kralja]] !colspan="2"|Evropa !colspan="2"|Ostalo !colspan="2"|Ukupno |- !Divizija!!Uta!!Gol!!Uta!!Gol!!Uta!!Gol!!Uta!!Gol!!Uta!!Gol |- |[[FC Barcelona Atlètic|Barcelona B]] |[[Primera Federación 2022/2023.|2022/23.]] |[[Primera Federación]] |1||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||2{{efn|Nastupi u doigravanju u Primera Federación}}||0||3||0 |- |rowspan="4"|[[FC Barcelona|Barcelona]] |[[La Liga 2022/2023.|2022/23.]] |[[La Liga]] |1||0||0||0||0||0||0||0||1||0 |- |[[La Liga 2023/2024.|2023/24.]] |La Liga |37||5||1||1||10{{efn|name=UCL|Nastupi u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]}}||0||2{{efn|name=SDE|Nastupi u [[Španski superkup|Španskom superkupu]]}}||1||50||7 |- |[[La Liga 2024/2025.|2024/25.]] |La Liga |33||8||5||2||13{{efn|name=UCL}}||5||2{{efn|name=SDE}}||2||53||17 |- !colspan="2"|Ukupno !71!!13!!6!!3!!23!!5!!4!!3!!104!!24 |- !colspan="3"|Sveukupno !72!!13!!6!!3!!23!!5!!6!!3!!107!!24 |} {{notelist}} === Reprezentacija === ''Do 5. 6. 2025.''<ref name="EUFoot">{{cite web |url= https://eu-football.info/_player.php?id=32440|title=Lamine Yamal |website= EU-Football.info |access-date= 23. 3. 2025 |url-status=live |language=en}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" !Reprezentacija!!Godina!!Uta!!Gol |- |rowspan="3"|[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |2023.||4||2 |- |2024.||13||1 |- |2025.||3||3 |- !colspan="2"|Ukupno!!20!!6 |} ==== Golovi ==== :''Prvo je naveden broj pogodaka Španije; kolona "Gol" označava rezultat nakon Yamalovog pogotka.''<ref name="EUFoot"/> {| class="wikitable sortable" !scope="col"|Br. !scope="col"|Datum !scope="col"|Lokacija !scope="col"|Nastup !scope="col"|Protivnik !scope="col"|Gol !scope="col"|Rezultat !scope="col"|Takmičenje |- | align=center|1. || 8. 9. 2023. || [[Dinamo Arena "Boris Paičadze"]], [[Tbilisi]] || align=center | 1. || {{NOG|GRU}} || align=center|7–1 || align=center| 7–1 || rowspan=2|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Kvalifikacije za EP 2024.]] |- | align=center|2. || 16. 11. 2023. || [[Limassol Arena|Alphamega]], [[Limassol]] || align=center | 3. || {{NOG|KIP}} || align=center|1–0 || align=center| 3–1 |- | align=center|3. || 9. 7. 2024. || [[Allianz Arena]], [[München]] || align="center" |13. || {{NOG|FRA}} || align=center|1–1 || align="center" | 2–1 || [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|EP 2024.]] |- | align=center|4. || 23. 3. 2025. || [[Stadion "Mestalla"|Mestalla]], [[Valencia]] || align="center" |19. || {{NOG|NIZ}} || align=center|3–2 || align="center" | 3–3 ([[Produžeci|prod.]])<br/>5–4 ([[Jedanaesterac|pen.]]) || [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A|Liga nacija A]] |- | align=center|5. || rowspan="2"|5. 6. 2025. || rowspan="2"|[[MHPArena]], [[Stuttgart]] || rowspan="2" align="center" |20. || rowspan="2"| {{NOG|FRA}} || align=center|3–0 || rowspan="2" align="center" | 5–4 || rowspan="2"|[[Završni turnir UEFA Lige nacija 2025.]] |- | align=center|6. || align=center|5–1 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Lamine Yamal}} * [https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/129404/lamine-yamal-nasraoui-ebana Profil] na sajtu FC Barcelone {{en simbol}} * [https://rfef.es/es/selecciones/jugadores/lamine-yamal-absoluta Profil] na sajtu [[Nogometni savez Španije|Španskog nogometnog saveza]] {{es simbol}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/clubs/players/250176450/ Profil] na sajtu [[UEFA]]-e {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Najbolji mladi igrači evropskih prvenstava u nogometu}} {{Najbolji sastav EP 2024. u nogometu}} {{Trofej "Kopa"}} {{Zlatni dječak}} {{Laureusov proboj godine}} }} {{Sastav Španije na EP 2024. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Yamal, Lamine}} [[Kategorija:Rođeni 2007.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Esplugues de Llobregat]] [[Kategorija:Španski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] 318e0gsqwwb5fvkrxalyuyxiv7548ak 4 521177 3713023 3712423 2025-06-07T11:23:29Z Aca 97019 /* Smjernice */ 3713023 wikitext text/x-wiki == Ideja == Na prijedlog [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Inicijative za međuprojektnu saradnju]] pokreće se regionalni projekt sređivanja članaka kojima je osporena [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnost]]. Projekt se održava '''od 15. juna do 30. jula 2025'''. Cilj ovog projekta jest smanjenje broja članaka koji imaju oznaku osporene neutralnosti, kao i promovisanje neutralnog gledišta kao jednog od [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|temeljnih stubova Wikipedije]]. Pozivaju se svi urednici i urednice da doprinesu poboljšanju sadržaja i očuvanju enciklopedijske nepristrasnosti. Projekt se organizira na Wikipedijama na [[Bosanski jezik|bosanskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], [[Srpski jezik|srpskom]] i [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]. == O Međuprojektnoj saradnji == {{see also|Wikipedia:Međuprojektna saradnja}} '''Inicijativa za međuprojektnu saradnju''', poznata pod skraćenim nazivom '''Međuprojektna saradnja''' ('''MPS'''), okuplja volontere i volonterke iz Wikimedijinih zajednica na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom i srpskohrvatskom jeziku. Fokusirana je na jačanje komunikacije među zajednicama, organiziranje zajedničkih uređivačkih maratona, koordiniranje uzajamnih poduhvata i smanjenje redundantnog rada boljom razmjenom znanja i iskustava za dobrobit svih uključenih projekata. == Ciljevi == Opći ciljevi projekta u skladu su s ciljevima [[Fondacija Wikimedia|Wikimedije]] općenito, a odnose se na kvalitet Wikimedijinog sadržaja te održivost saradnje: * Smanjiti broj članaka sa osporenim neutralnim gledištem. * Poboljšati neutralnost članaka kao jednog od pet stubova Wikipedije. * Povećati kvalitet Wikimedijinog sadržaja. * Podstaknuti lokalno učešće u međuprojektnim kampanjama. * Dati podršku budućoj saradnji između naših projekata. Lista ciljeva podložna je izmjenama i dopunama. Prije uređivanja ciljeva obratite se organizatorima. == Smjernice == U nastavku su pružene smjernice o radu: # Izaberite neki neobjektivni članak (npr. iz neke kategorije navedene u odjeljku '''[[#Resursi|Resursi]]'''). # Sredite članak u skladu s Wikipedijinim pravilima i smjernicama o neutralnosti (v. [[Wikipedia:Neutralno gledište]]). # '''Ostavite recenziju''' (temeljit komentar) istog članka na '''barem jednoj''' od ostalih Wikipedija koje učestvuju u projektu. ## Ako članak ne postoji ni na jednoj drugoj Wikipediji, ne ostavljate recenziju. # Upišite svoj doprinos u odjeljak '''[[#Evidencija|Evidencija]]'''. == Učesnici i učesnice == Učesnike i učesnice projekta možete naći u sljedećoj kategoriji: <div style="text-align:center;">{{Clickable button 2|Učesnici|url={{fullurl:Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka}} |class=mw-ui-progressive}} </div> == Organizatori == U slučaju bilo kakvih nejasnoća ili pitanja, možete kontaktirati s međuprojektnim organizatorima – '''[[Korisnik:Panasko|Panaskom]]''' i '''[[Korisnik:Aca|Acom]]'''. == Resursi == Predložene članke za sređivanje možete naći u sljedećim kategorijama: * [[:Kategorija:Neutralnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Neutralnost osporena}}) * [[:Kategorija:Sekcije u kojima je neutralnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Sekcije u kojima je neutralnost osporena}}) * [[:Kategorija:Tačnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Tačnost osporena}}) * [[:Kategorija:Sekcije kojima je tačnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Sekcije kojima je tačnost osporena}}) * [[:Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom]] ({{PAGESINCAT:Članci s ograničenim geografskim dosegom}}) * [[:Kategorija:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje]] ({{PAGESINCAT:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje}}) * [[:Kategorija:Sekcije sa originalnim istraživanjem]] ({{PAGESINCAT:Sekcije sa originalnim istraživanjem}}) * [[:Kategorija:Kontroverzna tema]] ({{PAGESINCAT:Kontroverzna tema}}) Lista resursa nije iscrpna. Slobodno možete dodati nove resurse. Organizatori mogu ukloniti resurse koje smatraju neadekvatnima. == Nagrada == U nastavku je [[/Nagrada|nagrada]] koja će biti dodijeljena aktivnim učesnicima i učesnicama projekta: {{/Nagrada}} Nagradu dodjeljuju organizatori, uz eksplicitno odobrenje inicijative, pošto se projekt završi. == Evidencija == U nastavku je pružena evidencija sređenih članaka: {| class="wikitable sortable" |+Evidencija sređenih članaka |- !Br.!! Članak !! Sredio/-la !Sažetak sređivanja !Recenzija |- | 0. || [[Primjer]] || {{u|Aca}} || ''Globaliziranje'' || [[:sh:Razgovor:Primjer|sh]] |- |1. || || || || |- |2. || || || || |- |3. || || || || |- |4. || || || || |- |5. || || || || |} [[Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka| ]] [[Kategorija:Wikipedia:Projekti|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]] [[Kategorija:Međuprojektna saradnja|Projekt]] jwoc7tex07kuygvj1t1ec5vl5a9148h 0 521352 3712888 3709341 2025-06-07T01:05:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712888 wikitext text/x-wiki {{Infokutija javni saobraćaj |ime = Ljubljanski tramvaji |slika = Ljubljana tram, car nr. 5.jpg |opis slike = Voz br. 5 u Tehničkom muzeju Slovenije |država = {{ZID|SFRJ}} |mjesto = [[Ljubljana]] |prijevoznik = Električna cestna železnica |broj linija = 4 |otvaranje = [[6. septembar|6. septembra]] [[1901.]] |ukidanje = [[20. decembar|20. decembra]] [[1958.]] |dužina trase = 21 km |širina kolosijeka = 1000 mm |napon kontaktne mreže = 500 V DC |broj depoa = 1 }} '''Ljubljanski tramvaj''' bio je javni [[Tramvaj|tramvajski]] sistem namijenjen prijevozu putnika po [[Ljubljana|Ljubljani]]. Ljubljanski tramvaj je saobraćao od 6. septembra 1901. do 20. decembra 1958. == Historija == === Izgradnja === Ljubljanski [[gradonačelnik]] [[Ivan Hribar]] je 1. januara 1900. najavio da će se grad zalagati za uvođenje električnog tramvaja.<ref>{{Cite web|url=https://www.peopleofljubljana.com/en/ten-things-about-the-legendary-mayor-ivan-hribar/|title=Ten things about the legendary mayor Ivan Hribar|last=Simčič|first=Valentina Plahuta|date=2021-05-25|website=PeopleOfLjubljana.com|language=en-US|access-date=2025-05-21}}</ref> Ubrzo nakon toga započeli su prvi projektantski radovi, a izgradnja depoa (u Vodmatu) i prvih linija započela je u proljeće 1901. Prve probne vožnje izvršene su tokom ljeta, a 6. septembra 1901. tramvaj je zvanično započeo sa radom.<ref>{{Cite web|url=http://www.jhl.si/en/lpp/?m=51&k=1605|title=Historical highlights. More than a century of memories and experience.|date=2012-03-04|website=Javni Holding Ljubljana|access-date=2025-05-21|archive-date=4. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120304092909/http://www.jhl.si/en/lpp/?m=51&k=1605|url-status=dead}}</ref> === Prije Drugog svjetskog rata === [[Datoteka:Laibach Tram--10 Marienplatz Ak ca 1910.jpg|lijevo|mini|Tramvaj na Marijnom trgu, cca. 1910.]] Tramvajski saobraćaj se u to vrijeme odvijao na tri linije sa 13 tramvajskih vagona. Mreža je imala ukupnu dužinu od 5220 metara i bila je u potpunosti [[Elektrifikacija|elektrificirana]] sistemom jednosmjerne [[Električna struja|struje]] od 500 V. Tramvajski vagoni su imali kabinu za vozača na oba kraja i mogli su se ravnopravno kretati u oba smjera, tako da okretanje na krajnjim stanicama nije bilo potrebno. Vozilo je moglo primiti oko 30 putnika i dostizalo je brzinu do 30 km/h. Tramvaj je bio u vlasništvu kompanije Splošna maloželeznička družba, koja je bila u vlasništvu njemačke kompanije [[Siemens|Siemens & Halske]]. U prvim godinama rada tramvaj nije donosio željeni profit, pa ga je početkom 1930-ih preuzela gradska kompanija Cestna električna željeznica, osnovana u tu svrhu.<ref>{{Cite web|url=https://www.lpp.si/en/node/2784|title=Zgodovina|date=2012-10-04|website=Ljubljanski potniški promet|language=en|access-date=2025-05-21}}</ref> Između 1931. i 1940. izgrađeno je nekoliko novih linija, a postojeće su proširene. Također je kupljeno 15 novih [[Elektromotor|motornih]] vagona, a 9 tramvaja je proizvedeno u vlastitim radionicama kompanije u depou.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.pospichal.net/lokstatistik/97985-ljubljana.htm|title=Straßenbahn Ljubljana|last=Pospichal|first=Josef|website=www.pospichal.net|access-date=2025-05-21}}</ref> === Nakon Drugog svjetskog rata === Nakon Drugog svjetskog rata, pokušalo se obnoviti vozni park i pruge, ali tramvaj je postajao sve nepopularniji. [[Trolejbus]] je počeo sa radom 1951., a za tramvaj je to bio početak kraja. 20. decembra 1958. ljubljanski tramvaj je napravio svoju posljednju vožnju - njegovoj "sahrani" prisustvovalo je nekoliko hiljada ljudi. [[Šine]] su potom vrlo brzo demontirane, a još uvijek upotrebljiva vozila prodata su [[Osijek|Osijeku]] i [[Subotica|Subotici]], gdje su nastavila sa radom još nekoliko godina.<ref name=":0" /> == Linije == Tramvajska mreža 1940. {| class="wikitable" !Linija !Ruta |- |'''1''' |''Šentvid – Ajdovščina – Splošna bolnica'' |- |'''2''' |''Vič – Ajdovščina – Sveti Križ (Žale)'' |- |'''3''' |''Magistrat – Rakovnik'' |- |'''4''' |''Glavna pošta – Sveti Križ (Žale)'' |} == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == * {{Cite book|last=Brate|first=Tadej|title=Ljubljanski tramvaj včeraj, danes, jutri = Ljubljana tramway yesterday, today, tomorrow.|publisher=Tehniški muzej Slovenije|year=1997|isbn=961-90361-3-1|location=Ljubljana|language=sl}} * {{Cite book|last=Brate|first=Tadej|title=Zgodovina mestnega prometa v Ljubljani|publisher=LPP d.o.o.|year=2005|isbn=961-91685-0-X|location=Ljubljana|language=sl}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Trams in Ljubljana|Ljubljanski tramvaji}} * [https://www.lpp.si/en/node/2784 Historija tramvaja u Ljubljani na stranici gradskog prijevoznika] {{Javni gradski saobraćaj u Sloveniji}} [[Kategorija:Tramvajski saobraćaj u Sloveniji]] [[Kategorija:Saobraćaj u Ljubljani|T]] 92w32lmze1dipa2s4i06sq1xqkofetp 0 521359 3712914 3709329 2025-06-07T04:19:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712914 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Trimyristin-3D-vdW.png|alt=A space-filling model of an unsaturated triglyceride.|mini| Idealizirani prikaz molekule tipičnog [[Triglicerid|triglicerida]], glavne vrste masti. Obratite pažnju na tri lanca masnih kiselina vezana za centralni dio molekule glicerola.]] U [[Nutricionizam|nutricionizmu]], [[Biologija|biologiji]] i [[Hemija|hemiji]], '''mast''' obično označava bilo koji [[ester]] [[Masne kiseline|masnih kiselina]] ili mješavinu takvih [[Hemijski spoj|spojeva]], najčešće onih koji se javljaju u živim bićima ili u [[Hrana|hrani]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/fat|title=Fat {{!}} Definition of Fat by Merriam-Webster|date=2020-07-25|website=web.archive.org|access-date=2025-05-21|archive-date=25. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200725084302/https://www.merriam-webster.com/dictionary/fat|url-status=bot: unknown}}</ref> Termin se često odnosi specifično na [[Triglicerid|trigliceride]] (trostruke estere [[Glicerol|glicerola]]), koji su glavne komponente [[Biljno ulje|biljnih ulja]] i [[Masno tkivo|masnog tkiva]] kod životinja; ili, još uže, na trigliceride koji su čvrsti ili polučvrsti na sobnoj temperaturi, isključujući tako [[Ulje|ulja]]. Termin se također može koristiti šire kao sinonim za [[Lipidi|lipid]] - bilo koju supstancu biološki relevantnu, sastavljenu od [[Ugljik|ugljika]], [[Vodik|vodika]] ili [[Kisik|kisika]], koja je nerastvorljiva u vodi, ali rastvorljiva u [[Otapalo|nepolarnim rastvaračima]].<ref name=":0" /> U tom smislu, pored triglicerida, termin bi uključivao nekoliko drugih vrsta spojeva poput [[Monoglicerid|mono-]] i [[Diglicerid|diglicerida]], [[Fosfolipid|fosfolipida]] (kao što je [[lecitin]] ), [[Sterol|sterola]] (kao što je [[holesterol]]), [[Vosak|voskova]] (kao što je [[pčelinji vosak]]), i slobodnih masnih kiselina, koje su obično prisutne u ljudskoj ishrani u manjim količinama.<ref>{{Citation|title=1 - Introduction: The Role of Fats in Human Diet|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9781782422471000016|publisher=Woodhead Publishing|date=2016-01-01|accessdate=2025-05-21|isbn=978-1-78242-247-1|pages=1–20|series=Woodhead Publishing Series in Food Science, Technology and Nutrition|first=Thomas A. B.|last=Sanders}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} * {{Cite web|url=http://www.proteinatlas.org/humanproteome/adipose|title=The human proteome in adipose - The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=2017-09-12}} *{{Cite web|url=https://mejorandomishabitos.es/dieta-detox/|title=DIETA DETOX ✅ QUÉ ES Y SUS 13 PODEROSOS BENEFICIOS|date=October 24, 2019}} {{Fatsandoils}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hranjive tvari]] [[Kategorija:CS1: duga vrijednost parametra volume]] [[Kategorija:Webarchive template wayback links]] k3db5mpzepj5kvxtqws6eaddzacgfzw 0 521723 3712745 3711103 2025-06-06T12:35:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712745 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Irina Benua | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Irina Nikolajevns Benua | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1912|05|16}} | mjesto_rođenja = [[Sankt Peterburg]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2004|08|28|1912|01|04}} | mjesto_smrti = [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = arhitekt | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | nagrade = }} '''Irina Benua''' ({{jez-ru|Ирина Николаевна Бенуа}}) rođena 16. maja 1912. u [[Sankt Peterburg]]u, [[Ruska Imperija]] (danas [[Rusija]]), kao Irina Nikolajevna Osipova ({{jez-ru|Ирина Николаевна Осипова}}) bila je ruski arhitekt i restaurator.<ref name="mir3">{{Webarchive|url=https://www.nrfmir.ru/en/content/restavratory-peterburga-irina-benua |wayback=20180614045144 |title=16 мая исполняется 105 лет со дня рождения петербургского реставратора И.Н.Бенуа |archiv-bot=2022-11-19 01:02:47 InternetArchiveBot|language=ru}}</ref><ref name="desjat">{{cite book|author=Юлия Дмитриева|title=АНГЕЛ-ХРАНИТЕЛЬПЕТЕРБУРГСКОЙ СТАРИНЫ. Жизнь и творчество И.Н.Бенуа|work=ДЕСЯТЫЕОТКРЫТЫЕ СЛУШАНИЯ «ИНСТИТУТА ПЕТЕРБУРГА»|date=12. 1. 2003|ISBN=|page=1–4|DOI=|url=http://www.institute-spb.standardsite.ru/userdata/files/10-05_Dmitrieva.pdf|access-date=31. 3. 2020|language=ru|archive-date=25. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130625080659/http://www.institute-spb.standardsite.ru/userdata/files/10-05_Dmitrieva.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite book |author=Саутов И. П.|title=Ирина Николаевна Бенуа. Наука жить|work=Наше наследие: историко-культурный журнал|number=74|date=2005|DOI=|url=http://www.nasledie-rus.ru/podshivka/7419.php|access-date=31. 3. 2020|language=ru}}</ref> == Biografija == Njeni roditelji bili su Nikolaj Osipov (1881–1941), profesor na [[Ruska carska akademiji umjetnosti|Carskoj akademiji umjetnosti]] i Zoja Leonidovna, rođena Van der Flaas, koja je studirala na [[Konzervatorij u Sankt Peterburgu|Konzervatoriju u Sankt Peterburg]]. Studirala je na Arhitektonskom fakultetu Lenjingradskog instituta za slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu (LIZhSA), koji se razvio iz Carske akademije umjetnosti, a diplomirala je 1937. kao arhitektica-umjetnica. Iste se godine udala za lenjingradskog arhitekta [[Mihail Benua|Mihaila Benua]] (1912–1955), nećaka [[Leonti Benoe|Leontija Benoe]] i [[Aleksandat Benoe|Aleksandra Benoe]]). Imali su jednu kćerku.<ref name="mir3" /> Irina Benua sje radila kao arhitektica i dizajnerica u lenjingradskoj radionici Fomina i Levinsona. Također je predavala crtanje na Lenjingradskoj građevinskoj tehničkoj školi. Tokom njemačko-sovjetskog rata, nakon prve zime blokade Lenjingrada, ona i njezina kći evakuirane su u [[Barnaul]].<ref name="mir3" /> U jesen 1945. Benua se vratila i radila u Lenjingradskim radionicama za arhitekturu i restauraciju.<ref name="mir3" /> Od 1946. do 1953. obnovila je neoklasičnu Aleksandrovu školu u Lenjingradu, koju su između 1765. i 1775. izgradili [[Georg Friedrich Veldten]] i [[Ivan Beckoj]], čiji je jugozapadni dio bio uništen njemačkim bombama 1941. Od 1952. do 1956. obnovila je teško oštećenu [[Palača Kikin|palaču Kikin]]. Njezini projekti obnove [[Crkva Svetih Petra i Pavla (Sankt Peterburg)|Katedrale Petra i Pavla]] i Pantelejmonove crkve, koje je sagradio [[Ivan Korobov]], nikada nisu realizirani.<ref name="desjat" /> Kada je lenjingradska mostograditeljska organizacija Lenmostotrest 1965. godine preuzela inicijativu za obnovu Staro-Kalinkinog mosta preko [[Fontanka|Fontanke]], Benua je izvela projekt. Također je nadgledala restauraciju pozorišta Kamennoostrovski (1967.) i palače Cottage u [[Peterhof]]u, koju je sagradio [[Adam Menelavs]] za [[Nikola I, car Rusije|Nikolu I.]]<ref name="mir3" /><ref name="desjat" /> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Benua, Irina}} [[Kategorija:Rođeni 1912.]] [[Kategorija:Umrli 2004.]] [[Kategorija:Biografije, Sankt Peterburg]] [[Kategorija:Sovjetski arhitekti]] 9kk4xdt67od2ddgr90lpg5ux8umnn7m 0 521830 3712776 3711866 2025-06-06T15:57:58Z Z1KA 87045 3712776 wikitext text/x-wiki {{Infokutija referendum | ime = Referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj | naslov = | karta = Serbs in Croatia 1991 (modern administrative division).jpg | veličina_karte = 200px | alt_karte = Srbi u Hrvatskoj prema popisu stanovništva 1991. | opis_karte = [[Srbi u Hrvatskoj]] prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|popisu stanovništva 1991.]] | zastava = Flag of Croatia (1947–1990).svg | država = SR Hrvatska | datum = 19. august - 2. septembar 1990. | da = 756549 | ne = 172 | nevažeći = 60 | ukupno = 756781 | elektorat = | izlaznost_procenat = | veb-sajt = }} '''Referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj''' bio je [[plebiscit]] održan od 19. augusta do 2. septembra 1990. u dijelovima [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] sa značajnim [[Srbi u Hrvatskoj|srpskim]] stanovništvom, ali i među [[Srbi]]ma koji su bili porijeklom sa tih prostora, ali su živjeli u drugim dijelovima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Raspisan je od strane [[Srpsko nacionalno vijeće (Hrvatska)|Srpskog nacionalnog vijeća]], koje je odluku o održavanju referenduma donio 31. jula, kao odgovor na prethodno usvajanje amandmana na [[Ustav Hrvatske|Ustav Republike Hrvatske]], koji su proglašeni 25. jula od strane [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.novska.in/povijest/zavrsen-referendum-o-srpskoj-autonomiji|title=Na današnji dan: 2. rujna 1990. - Završen referendum o srpskoj autonomiji - Povijest - Novska.IN portal|website=www.novska.in|access-date=2025-05-31}}</ref>{{sfn|Dakić|1994|p=}}{{sfn|Radišić|2002|p=}}{{sfn|Rupić|2007|p=47-56}} Prema zvaničnim rezultatima, koji su objavljeni 30. septembra, od ukupnog broja glasova (567.317) u okviru administrativnih granica SR Hrvatske, za autonomiju se izjasnilo čak 567.127 građana, dok je protiv glasalo 144, uz 45 nevažeća listića. U ostalim dijelovima Jugoslavije, od ukupnog broja glasova (189.464), za se izjasnilo čak 189.422 građana, dok je protiv glasalo 28, uz 14 nevažećih listića. Ukupno, od 756.781 glasalih, za autonomiju Srba u Hrvatskoj izjasnilo se 756.549 građana, dok je protiv glasalo 172, uz 60 nevažećih listića.<ref name=":0" />{{sfn|Rupić|2007|p=82-84}} [[Datoteka:Milan Babić crop.jpg|mini|[[Milan Babić]], predsjednik [[Srpsko nacionalno vijeće (Hrvatska)|Srpskog nacionalnog vijeća]] u vrijeme održavanja referenduma.]] Istoga dana [[Srpsko nacionalno vijeće (Hrvatska)|Srpsko nacionalno vijeće]], na čelu sa [[Milan Babić|Milanom Babićem]], održalo je sjednicu u [[Srb (Gračac)|Srb]]u i donijelo odluku o proglašenju autonomije srpskog naroda u Hrvatskoj kao federalnu jedinicu u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].<ref name=":0" />{{sfn|Rupić|2007|p=85}} == Pozadina == {{Proširiti sekciju}} == Rezultati == === Ukupno === {| class="wikitable" ! colspan="4" |Glasova ! rowspan="2" |Nevažeći glasova ! rowspan="2" |Ukupno glasova ! rowspan="2" |Registrovanih glasača ! rowspan="2" |Izlaznost ! rowspan="2" |Rezultat |- !Za !% !Protiv !% |- | style="text-align:center;" |756.549 | style="text-align:center;" |99,98 | style="text-align:center;" |172 | style="text-align:center;" |0,02 | style="text-align:center;" |60 | style="text-align:center;" |756.781 | style="text-align:center;" | | style="text-align:center;" | |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|54x54piksel|bez okvira]] |} === U SR Hrvatskoj === {| class="wikitable" ! colspan="4" |Glasova ! rowspan="2" |Nevažeći glasova ! rowspan="2" |Ukupno glasova ! rowspan="2" |Registrovanih glasača ! rowspan="2" |Izlaznost ! rowspan="2" |Rezultat |- !Za !% !Protiv !% |- | style="text-align:center;" |567.127 | style="text-align:center;" |99,97 | style="text-align:center;" |144 | style="text-align:center;" |0,03 | style="text-align:center;" |45 | style="text-align:center;" |567.317 | style="text-align:center;" | | style="text-align:center;" | |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|54x54piksel|bez okvira]] |} === U ostalim dijelovima SFR Jugoslavije === {| class="wikitable" ! colspan="4" |Glasova ! rowspan="2" |Nevažeći glasova ! rowspan="2" |Ukupno glasova ! rowspan="2" |Registrovanih glasača ! rowspan="2" |Izlaznost ! rowspan="2" |Rezultat |- !Za !% !Protiv !% |- | style="text-align:center;" |189.422 | style="text-align:center;" |99,99 | style="text-align:center;" |28 | style="text-align:center;" |0,01 | style="text-align:center;" |14 | style="text-align:center;" |189.464 | style="text-align:center;" | | style="text-align:center;" | |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|54x54piksel|bez okvira]] |} == Također pogledajte == * [[SAO Krajina]] * [[Referendum o statusu SAO Krajine]] * [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * {{Cite book|ref=harv|last=Dakić|first=Mile|author-link=Mile Dakić|title=Srpska Krajina: Istorijski temelji i nastanak|year=1994|location=[[Knin]]|publisher=Iskra|url=https://books.google.com/books?id=WCM2AAAACAAJ}} * {{Cite book|ref=harv|last=Petrović|first=Ilija|author-link=Ilija Petrović (historičar)|title=Srpsko nacionalno vijeće Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema|year=1994|location=[[Novi Sad]]|publisher=Cvetnik|url=https://books.google.com/books?id=XQTXoAEACAAJ}} * {{Cite book|ref=harv|last=Petrović|first=Ilija|author-link=Ilija Petrović (historičar)|title=Od vijeća do republike: Slavonija, Baranja i Zapadni Srem|year=1996|location=[[Novi Sad]]|publisher=Cvetnik|url=https://books.google.com/books?id=LWqOGAAACAAJ}} * {{Cite book|ref=harv|last=Radišić|first=Dragan|title=Hronologija događaja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995|year=2002|location=[[Banja Luka]]|publisher=Glas srpski|url=https://books.google.com/books?id=Ow4_AQAAIAAJ}} * {{Cite book|ref=harv|editor-last=Rupić|editor-first=Mate|title=Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti|volume=2|year=2007|location=Zagreb|publisher=Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata|url=https://books.google.com/books?id=cvrjjwEACAAJ}} {{Refend}}{{Referendumi u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Referendumi u Jugoslaviji|Hrvatska]] [[Kategorija:Referendumi u Hrvatskoj|1990]] [[Kategorija:Referendumi u 1990.]] [[Kategorija:Politička historija Hrvatske]] [[Kategorija:1990. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Separatizam u Hrvatskoj]] i4pzm5eyytcyrmhgdqh3ydmr3ey6n5d 0 521859 3712823 3712156 2025-06-06T19:13:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3712823 wikitext text/x-wiki {{Infokutija samit | naziv = Konferencija u Dumbarton Oaksu | slika = Washington conversations on international organization, Dumbarton Oaks, Washington, D.C., USA (August 1944).jpg | opis_slike = Učesnici Konferencije u Dumbarton Oaksu | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | datum = {{nowrap|21. august – 7. oktobar 1944.}} | moto = | lokacija = [[Washington, D.C.]] | učesnici = [[Sjedinjene Američke Države]]<br/>[[Sovjetski Savez]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<br/>[[Republika Kina (1912–1949)|Republika Kina]] | predsjedavajući = [[Edward Stettinius Jr.]] | prethodi = [[Konferencija u Bretton Woodsu]] | slijedi = [[Druga konferencija u Québecu]] | veb-sajt = | ključne_tačke = Sveopća sigurnost }} '''Konferencija u Dumbarton Oaksu''' (formalnije: '''Vašingtonski razgovori o međunarodnoj organizaciji za mir i sigurnost''') održana je u rezidenciji na imanju [[Dumbarton Oaks]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] od 21. augusta do 7. oktobra 1944, a na njoj je predloženo osnivanje "opće [[međunarodne organizacije]]". == Pregled == Konferencija je bila prvi važan korak u provođenju četvrtog paragrafa [[Moskovska deklaracija|Moskovske deklaracije]] iz 1943, kojom je prepoznata potreba za poslijeratnom međunarodnom organizacijom koja bi naslijedila [[Liga naroda|Ligu naroda]]. Na konferenciji su delegacije iz grupe Četiri policajca ([[Sjedinjene Američke Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sovjetski Savez]] i [[Republika Kina (1912–1949)|Republika Kina]]) raspravljale o prijedlozima za osnivanje organizacije za održavanje mira i sigurnosti u svijetu. Među predstavnicima su bili [[stalni zamjenik britanskog ministra vanjskih poslova]] [[Alexander Cadogan]], [[Spisak ruskih ambasadora u Sjedinjenim Američkim Državama|sovjetski ambasador]] u Sjedinjenim Američkim Državama [[Andrej Gromiko]], [[Spisak kineskih ambasadora u Sjedinjenim Američkim Državama|kineski ambasador]] [[Wellington Koo]] i zamjenik američkog državnog sekretara [[Edward Stettinius Jr.]],<ref>{{cite video |year= 1944 |title= Video: Allies Study Post-War Security Etc. (1944) |url= https://archive.org/details/gov.archives.arc.39024 |publisher= [[Universal Newsreel]] |access-date= 21. 2. 2012}}</ref> od kojih je svaki predsjedavao svojom delegacijom. (Kada je Cadogan pozvan nazad u London nakon prve polovine konferencije, vodstvo delegacije preuzeo je [[Edward Frederick Lindley Wood|Edward Wood]], britanski ambasador u Washingtonu.<ref>{{cite news |author= James B. Reston |title= China Takes Place in Security Talks; Soviet Phase Ends}}</ref>) Samom konferencijom predsjedavao je Stettinius,<ref>{{cite web |url= http://www.bartleby.com/65/st/Stettini.html |title= Stettinius, Edward Reilly, Jr. ''The Columbia Encyclopedia'', šesto izdanje, 2001–2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070211155740/http://www.bartleby.com/65/st/Stettini.html |archive-date= 11. 2. 2007}}</ref> a američki [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državni sekretar]] [[Cordell Hull]] održao je uvodni govor. Razgovori su vođeni u dvije faze, s obzirom na to da se Sovjeti nisu bili voljni direktno sastati s Kinezima.<ref>{{cite news |author= James B. Reston |title= World Plan Talks Will Start Today |newspaper= [[The New York Times]] |date= 21. 8. 1944 |id={{ProQuest|106797230}}}}</ref> U prvoj fazi predstavnici Sovjetskog Saveza, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država sastali su se između 21. augusta i 28. septembra, a u drugoj su predstavnici Republike Kine, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država održali razgovore između 29. septembra i 7. oktobra. == Ambijent == [[Datoteka:Dumbarton Oaks - house photo with snow.jpg|mini|desno|200px|Rezidencija [[Dumbarton Oaks]], u kojoj je konferencija održana]] [[Robert Woods Bliss]], koji je sa suprugom [[Mildred Barnes Bliss]] 1940. poklonio Dumbarton Oaks [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] za osnivanje naučno-istraživačkog instituta i muzeja bizantskih studija,<ref>{{Cite journal |title= Various articles |issn = 1939-0394 |volume=9 |issue=4 |pages=63–90 |journal= Bulletin of the Fogg Art Museum |date= 1. 3. 1941 |language=en |jstor=4301085}}</ref><ref>{{Cite book |last= Dumbarton Oaks |title= The Dumbarton Oaks Research Library and Collection, Harvard University, 1940–1950 |location= Washington, D.C. |series= Bulletin |year=1950 |language=en}}</ref> odigrao je ključnu ulogu u organizaciji ovih sastanaka. Već u junu 1942, u ime direktora Johna S. Thachera i povjerenika Univerziteta Harvard, ponudio je da stavi objekte Dumbarton Oaksa na raspolaganje sekretaru Hullu. Kada je u junu 1944. Ministarstvo vanjskih poslova utvrdilo da se u Dumbarton Oaksu delegati mogu "udobno smjestiti" i da je "okruženje idealno", ponudu je obnovio [[James B. Conant]], predsjednik Univerziteta Harvard, u pismu od 30. juna 1944. == Tok == U knjizi ''Čin stvaranja: Osnivanje Ujedinjenih nacija'' Stephen Schlesinger pružio je prikaz potpune američke kontrole nad konferencijom, uključujući američku [[Vojnoobavještajni korpus Armije Sjedinjenih Američkih Država|vojnu obavještajnu službu]], koja je prenosila kablovski saobraćaj delegatima, i [[FBI]], koji je pratio njihovo kretanje u gradu: "Vojnik zadužen za operaciju prisluškivanja i dešifriranja u [[San Francisco|San Francisku]] pokazao je vlastiti osjećaj postignuća: 'Pritisak posla konačno je popustio, a 24-satni radni dan skratio se. Osjećaj u odboru je da uspjeh Konferencije može uveliko dugovati njegovom doprinosu'."<ref>Stephen Schlesinger, ''Act of Creation: The Founding of the United Nations'', "Basic Books", 2003, str. 331. {{en simbol}}</ref> Robert Hilderbrand opisuje atmosferu oko konferencije i kako je Stettinius vodio britanske i sovjetske pregovarače u noćni klub "Diamond Horseshoe" i na koktele s [[Nelson Rockefeller|Nelsonom Rockefellerom]]. U međuvremenu, u gradu su svakodnevno besplatno prikazivani [[Kinematografija Sjedinjenih Američkih Država|holivudski filmovi]]. Zatim je "povorka stigla u Stettiniusov dom, zatim u 'Horseshoe', gdje je grupa večerala na bazi švedskog stola i zabavljao ih je crnački kvartet, koji je pjevao duhovne pjesme".<ref>C. Hilderbrand, ''Dumbarton Oaks: The Origins of the United Nations and the Search for Postwar Security'', Chapel Hill, 1990, str. 82–83. {{en simbol}}</ref> Dva pitanja bila su ključna u radu konferencije. Prvo se odnosilo na poziciju koju bi Sovjetski Savez imao unutar novonastale organizacije, s obzirom na to da je cilj prvobitne ideje [[Franklin D. Roosevelt|Franklina D. Roosevelta]] bio obuhvatiti američku globalnu moć. Drugo se doticalo prava veta stalnih članica Vijeća sigurnosti. "Staljin je odmahivanjem ruke odbacio protivljenje američkoj verziji veta, odbacujući je kao beznačajno pitanje... Bio je sasvim spreman žrtvovati svaki nezavisni ulog u izgradnji UN-a, držeći se uvjerenja da će prava veta neutralisati svaku opasnost od toga."<ref>{{cite book|first=Peter|last=Gowan|title=A Calculus of Power|publisher=Verso |year=2010|pages=59–60|isbn=978-1-84467-620-0|language=en}}</ref> == Uloga Nelsona Rockefellera == Schlesinger je primijetio da, iako Rockefeller nije imao službenu ulogu na konferenciji, zatražio je od FBI-a da on bude taj koji će prenositi izvještaje Stettiniusu. FBI je zaista proslijedio sve izvještaje Rockefelleru.<ref>Schlesinger, 2003, str. 87.</ref> Schlesinger također objašnjava da je logo UN-a dizajniran na način da isključi Argentinu zbog njenog prijateljstva s [[Nacistička Njemačka|Nacističkom Njemačkom]]. Rockefeller je insistirao na tome da Argentini, uprkos njenoj [[Argentina tokom Drugog svjetskog rata|profašističkoj vladi]],<ref>History "How South America Became a Nazi Haven" [https://www.history.com/news/how-south-america-became-a-nazi-haven].</ref> mora biti dozvoljeno da se pridruži UN-u. Imao je [[Latinska Amerika|latinoameričke]] delegacije na svojoj strani, što je razljutilo Nicola Tuccija, šefa Ureda za latinoamerička istraživanja u [[State Department]]u, koji je dao ostavku, izjavivši: "Moj ured trebao je poništiti nacističku i fašističku propagandu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], ali Rockefeller poziva najgore fašiste i naciste u Washington.<ref>Peter Collier, David Horowitz, ''The Rockefellers. An American Dynasty'', New York City, 1976, str. 236.</ref> Dok je Washington težio stvaranju svjetske organizacije, Rockefeller je vršio pritisak na konferenciju da prihvati [[Konferencija u Chapultepecu|Pakt iz Chapultepeca]]. Uprkos protivljenju Stettiniusa i [[John Foster Dulles|Johna Fostera Dullesa]], Rockefeller je dobio bitku na konferenciji. Postignut je dogovor da se u Član 51 Povelje uključe neke riječi koje dozvoljavaju "individualnu ili kolektivnu samoodbranu" na regionalnom nivou. Nekoliko godina kasnije, Schlesinger dokumentira na večeri s Rockefellerom da je Dulles rekao: "Dugujem vam izvinjenje. Da vi, momci, to niste učinili, možda nikad ne bismo imali [[NATO]]."<ref>Schlesinger, 2003, str. 174.</ref> == Ciljevi i ishodi == Ciljevi predložene međunarodne organizacije bili su, kako je navedeno na konferenciji: # održavanje međunarodnog mira i sigurnosti i preduzimanje efikasnih kolektivnih mjera za sprečavanje i uklanjanje prijetnji miru i suzbijanje agresije ili drugih kršenja mira te mirno rješavanje međunarodnih sporova koji mogu dovesti do kršenja mira; # razvoj prijateljskih odnosa među državama i preduzimanje drugih odgovarajućih mjera za jačanje univerzalnog mira; # ostvarivanje međunarodne saradnje u rješavanju međunarodnih ekonomskih, socijalnih i drugih humanitarnih problema; # omogućavanje rada centra za usklađivanje djelovanja državau postizanju ovih zajedničkih ciljeva. Delegati su se 7. oktobra 1944. složili o preliminarnom skupu prijedloga<ref>{{cite web |url= http://www.ibiblio.org/pha/policy/1944/441007a.html |title= Prijedlozi za osnivanje Opće međunarodne organizacije |language=en}}</ref> za postizanje ovih ciljeva. Rasprave na konferenciji o sastavu Ujedinjenih nacija uključivale su pitanje koje će države biti pozvane da postanu članice, zatim formiranje [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] i pravo veta koje će biti dato [[Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|stalnim članicama Vijeća]]. [[Charles E. Bohlen]] piše da je Konferencija u Dumbarton Oaksu "riješila sva pitanja u vezi s organizacijom Ujedinjenih nacija osim dva: procedure glasanja u Vijeću sigurnosti i sovjetskog pritiska za prijem svih 16 sovjetskih republika u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]]. Za to je bilo nekoliko razloga. Prvo, zapadne zemlje imale su nepovratnu većinu zbog, između ostalih, zemalja [[Commonwealth]]a, poput [[Kanada|Kanade]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Australija|Australije]] i [[Južnoafrička Unija|Južnoafričke Unije]]. To bi dovelo do ''de facto'' nemogućnosti SSSR-a da utječe na donošenje odluka. Drugo, zemlje [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] koje su prelazile na režim prijateljski nastrojen prema Moskvi uglavnom su bile zemlje koje su sarađivale sa silama Osovine i, kao takvima, nije im bilo dozvoljeno da se odmah pridruže UN-u. Na kraju, naizgled ekstravagantna priroda tog sovjetskog zahtjeva imala je za cilj jasno staviti do znanja da je svaka međunarodna organizacija koja je spremna upravljati novim svijetom bez ravnopravnog tretmana SSSR-a osuđena na propast. To je dovelo do prijema [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske]] i [[Bjeloruska SSR|Bjeloruske SSR]] kao punopravnih članica UN-a i potaklo Roosevelta da u [[Jalta|Jalti]] prihvati pravo veta u Vijeću sigurnosti. Kasnije, pod [[Harry S. Truman|Trumanom]], zapadne zemlje pokušale su prenijeti kompetencije u donošenju odluka o sigurnosnim pitanjima na Generalnu skupštinu kako bi se zaobišao sovjetski veto u Vijeću sigurnosti, s obzirom na to da su u ranim godinama UN-a većinu članica Generalne skupštine činile zapadne ili zemlje naklonjene Zapadu. Sovjetski Savez odlučno je odbacio te pokušaje potkopavanja onoga što je dogovoreno u Jalti. Bili su potrebni [[Konferencija u Jalti]] i daljnji pregovori s Moskvom prije nego što su ova pitanja riješena.<ref>{{cite book |last= Bohlen |first= C. E. |title= Witness to History, 1929–1969 |url= https://archive.org/details/witnesstohistory00bohl |url-access= registration |year=1973 |location= New York City |page= [https://archive.org/details/witnesstohistory00bohl/page/159 159] |isbn=978-0393074765}}</ref> U Jalti je predložen i [[Teritorije pod starateljstvom Ujedinjenih nacija|sistem starateljstva]], koji bi zamijenio [[mandat Lige nacija]]. Na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]], poznatoj i kao Konferencija u San Francisku, od aprila do juna 1945, utvrđena su prava veta u Vijeću sigurnosti i finaliziran je tekst [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]]. Također, na Konferenciji u Dumbarton Oaksu pet stalnih mjesta dodijeljeno je SAD-u, SSSR-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, [[Francuska|Francuskoj]] i Kini, pri čemu su Sovjeti odustali od protivljenja francuskom članstvu, a ostali su odbacili američki prijedlog za članstvo [[Brazil]]a.<ref>{{cite book |last1= Robert C. Hilderbrand |title= Dumbarton Oaks: The Origins of the United Nations and the Search for Postwar Security |date=2001 |publisher=UNC Press Books |isbn= 978-0807849507 |pages=122–126 |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |author=Hilderbrand, Robert C. |title=Dumbarton Oaks: The Origins of the United Nations and the Search for Postwar Security |publisher= Štamparija Univerziteta Sjeverne Karoline |location= Chapel Hill |year=1990 |isbn=0-8078-1894-1}} * ''Dumbarton Oaks Conversations, 1944–1994: a look behind the scenes: an exhibition catalogue'', Joachim Wolschke-Bulmahn, uz pomoć Linde Lott i predgovorom [[Angeliki E. Laiou]], Dumbarton Oaks Research Library and Collection, Washington, D. C., 1994; ISBN 978-0884022312 * Kelsen, Hans (1945), [https://www.cambridge.org/core/journals/american-journal-of-international-law/article/abs/old-and-the-new-league-the-covenant-and-the-dumbarton-oaks-proposals/C7C6610EB1F64A90FE51FAA7D8BE46E9 "The Old and the New League: The Covenant and the dumbarton Oaks Proposals"], ''American Journal of International Law'', '''39''' (1), 45–83. == Vanjski linkovi == {{commonscat|Dumbarton Oaks Conference}} * [https://www.un.org/en/aboutun/history/dumbarton_yalta.shtml Dumbarton Oaks i Jalta] (''un.org'') {{en simbol}} * [http://www.ibiblio.org/pha/policy/1944/441007a.html Prijedlozi za formiranje opće međunarodne organizacije] {{en simbol}} * [http://www.nfb.ca/film/now_the_peace ''Now – The Peace''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201022213530/http://www.nfb.ca/film/now_the_peace/ |date=22. 10. 2020 }}, NFB-jev dokumentarac iz 1945. o Konferenciji u Dumbarton Oaksu {{en simbol}} {{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}} {{Povelja UN-a}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1944. u Washingtonu, D. C.]] [[Kategorija:1944. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:1944. u međunarodnim odnosima]] [[Kategorija:Konferencije iz 1944.]] [[Kategorija:Diplomatske konferencije u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]] 8vi8nmzfu5agfheyowo17giudnet7jr 0 521883 3712794 3712172 2025-06-06T16:38:14Z AnToni 2325 3712794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Alan Notley | slika = | opis_slike = | puno_ime = Alan Notley | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|04|10}} | mjesto_rođenja = [[Poole]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1961. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]) | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 6. 2025. }} '''Alan Notley''' rođen 10. aprila 1940. u [[Poole]]u, nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040139/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Alan Notley Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|37]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|44]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|43]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |} Notley je nastupio tri putana [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 37-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 25:43.5&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1965}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1966}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |} Alan Notley je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] nastupio pet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 21:19.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 15:55.1&nbsp;min bio iza pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3331}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Notley, Alan}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Biografije, Poole]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] bxcucezqgzr1lrs51vj22ap816vxeki 3712797 3712794 2025-06-06T16:44:44Z AnToni 2325 3712797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Alan Notley | slika = | opis_slike = | puno_ime = Alan Notley | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|04|10}} | mjesto_rođenja = [[Poole]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1961. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 6. 2025. }} '''Alan Notley''' rođen 10. aprila 1940. u [[Poole]]u, nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040139/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Alan Notley Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|37]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|44]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|43]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |} Notley je nastupio tri putana [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 37-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 25:43.5&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1965}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1966}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |} Alan Notley je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] nastupio pet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 21:19.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 15:55.1&nbsp;min bio iza pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3331}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Notley, Alan}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Biografije, Poole]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] 2m28n8er8z7p59mz49n002oupw2m7wa 3712802 3712797 2025-06-06T16:49:32Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3712802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Alan Notley | slika = | opis_slike = | puno_ime = Alan Notley | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|04|10}} | mjesto_rođenja = [[Poole]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1961. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 6. 2025. }} '''Alan Notley''' rođen 10. aprila 1940. u [[Poole]]u, nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040139/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Alan Notley Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|37]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|44]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|43]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |} Notley je nastupio tri putana [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 37-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 25:43.5&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1965}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1966}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |} Alan Notley je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] nastupio pet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 21:19.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 15:55.1&nbsp;min bio iza pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3331}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Notley, Alan}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Biografije, Poole]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] b1um8b54ituq64cv1hp33qr41yk72q7 3712816 3712802 2025-06-06T17:59:32Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3712816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Alan Notley | slika = | opis_slike = | puno_ime = Alan Notley | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|04|10}} | mjesto_rođenja = [[Poole]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1961. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 6. 2025. }} '''Alan Notley''' rođen 10. aprila 1940. u [[Poole]]u, nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040139/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Alan Notley Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|37]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|44]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|43]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |} Notley je nastupio tri putana [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 37-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 25:43.5&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1965}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1966}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |} Alan Notley je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio pet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 21:19.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 15:55.1&nbsp;min bio iza pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3331}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Notley, Alan}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Biografije, Poole]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] lml5t50dbtx90wqijay6nznt2ypy0ek 3712817 3712816 2025-06-06T17:59:54Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3712817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Alan Notley | slika = | opis_slike = | puno_ime = Alan Notley | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|04|10}} | mjesto_rođenja = [[Poole]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1961. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = '''0''' | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 3. 6. 2025. }} '''Alan Notley''' rođen 10. aprila 1940. u [[Poole]]u, nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040139/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/no/alan-notley-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Alan Notley Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|37]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|44]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|12]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|43]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |} Notley je nastupio tri putana [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 37-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 25:43.5&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1965}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1966}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|32]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |} Alan Notley je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] nastupio pet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 21:19.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 15:55.1&nbsp;min bio iza pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1973. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3331}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Notley, Alan}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Biografije, Poole]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] dirktwcdmloe09awqbej4usq4ktdpop 14 521938 3712707 2025-06-06T09:35:22Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Coaches of Brazil national association football team}} {{Selektori nogometne reprezentacije Brazila}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Brazila|Selektori]] [[Kategorija:Selektori nogometnih reprezentacija|Brazil]] 3712707 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Coaches of Brazil national association football team}} {{Selektori nogometne reprezentacije Brazila}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Brazila|Selektori]] [[Kategorija:Selektori nogometnih reprezentacija|Brazil]] i1sxg1eqo9a2etrhdyve2u0pjkd9f5k 0 521939 3712712 2025-06-06T09:46:16Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1491 |Organ = VS |Datum = 11. juli |Godina = 2003 |Sjednica = 4786 |Oznaka = S/RES/1491 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1491(2003) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Bosni i Hercegovini |Rezultat = usvojeno |Slika = YPR-765-A.JPG |Opis = Jedinice SFOR-a }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1491''' donesena je... 3712712 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1491 |Organ = VS |Datum = 11. juli |Godina = 2003 |Sjednica = 4786 |Oznaka = S/RES/1491 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1491(2003) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Bosni i Hercegovini |Rezultat = usvojeno |Slika = YPR-765-A.JPG |Opis = Jedinice SFOR-a }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1491''' donesena je 11. jula 2003, na 4786. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon pozivanja na rezolucije [[Rezolucija 1031 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1031]] (1995), [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996) i [[Rezolucija 1423 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1423]] (2002), Vijeće je, postupajući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], produžilo mandat [[Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini|Misije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini]] (UNMIBH) i produžilo mandat [[SFOR|Stabilizacijskim snagama]] za još 12 mjeseci.<ref name="un">{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2003/sc7814.doc.htm|title=Security Council extends mandate of multinational stabilisation force in Bosnia and Herzegovina for another year|date=11 July 2003|publisher=United Nations}}</ref> Vijeće sigurnosti naglasilo je važnost provedbe [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i pozdravilo doprinose SFOR-a, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] i drugih međunarodnih organizacija. Situacija je i dalje predstavljala prijetnju miru i sigurnosti, a Vijeće je bilo odlučno da promovira mirno rješavanje sukoba.<ref name="mt">{{cite book|last=McCormack|first=T.|title=Yearbook of International Humanitarian Law – 2003, Volume 6; Volume 2003|year=2006|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-90-6704-203-1|last2=McDonald|first2=Avril |page=268}}</ref> Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je podsjetilo strane Dejtonskog sporazuma na njihovu odgovornost za provedbu sporazuma. Naglasilo je ulogu [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] u praćenju njegove provedbe. Također je pridalo važnost saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]].<ref name="mt"/> Vijeće sigurnosti pohvalilo je zemlje učesnice SFOR-a i odobrilo im da nastave svoje operacije dodatnih 12 mjeseci; mandat bi bio produžen i nakon ovog datuma ako to bude opravdano situacijom u zemlji. Također je odobrilo upotrebu neophodnih mjera, uključujući upotrebu sile i samoodbrane, kako bi se osiguralo poštivanje sporazuma i sigurnost i sloboda kretanja osoblja SFOR-a.<ref>{{cite news|title=Security Council extends Bosnia peacekeeping force for another year|url=https://www.un.org/apps/news/storyAr.asp?NewsID=7701&Cr=bosnia&Cr1=|date=11 July 2003|publisher=United Nations News Centre}}</ref> Zemlje su pozvane da obezbijede obuku, opremu i podršku lokalnim policijskim snagama u Bosni i Hercegovini, a od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]] zatraženo je da podnese izvještaje Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Rezolucija je dalje pozdravila raspoređivanje Policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2003, koja je naslijedila Misiju Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini. == Također pogledajte == * [[Države članice Ujedinjenih nacija]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Sloveniji]] * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://undocs.org/S/RES/1491(2003) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1491}} {{RVSUN_2003}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1491]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1491]] hv2ro5dafqsn4iit6bsjcoqv6xvh8fr 0 521940 3712777 2025-06-06T15:59:14Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Infokutija referendum | ime = Referendum o statusu SAO Krajine | naslov = Da li ste za prisajedinjenje SAO Krajine republici Srbiji i zato da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji žele da očuvaju Jugoslaviju? | slika = RSK - glasački listić.jpg | veličina_slike = 200px | alt_slike = Izgled glasačkog listića. | opis_slike = Izgled glasačkog listića. | karta = Krajina.png... 3712777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija referendum | ime = Referendum o statusu SAO Krajine | naslov = Da li ste za prisajedinjenje SAO Krajine republici Srbiji i zato da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji žele da očuvaju Jugoslaviju? | slika = RSK - glasački listić.jpg | veličina_slike = 200px | alt_slike = Izgled glasačkog listića. | opis_slike = Izgled glasačkog listića. | karta = Krajina.png | veličina_karte = 200px | alt_karte = Teritorija samoproglašene SAO Krajine u Hrvatskoj | opis_karte = Teritorija samoproglašene [[SAO Krajina|SAO Krajine]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | zastava = Flag of Croatia.svg | država = SR Hrvatska | datum = 12. maj 1991. | da = 179490 | ne = 350 | nevažeći = | ukupno = 179840 | elektorat = 226263 | izlaznost_procenat = 79,48 | veb-sajt = }} '''Referendum o statusu SAO Krajine''' bio je [[referendum]] o političkom položaju samoproglašene [[SAO Krajina|Srpske Autonomne Oblasti Krajine]] u teritoriji tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]. Održan je 12. maja 1991. u dijelovima [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] sa značajnim [[Srbi u Hrvatskoj|srpskim]] stanovništvom. Referendum je održan samo sedmicu dana prije [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referenduma o]] [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|nezavisnosti Hrvatske]]. == Pozadina == Pitanje o regulisanju političkog položaja SAO Krajine dobilo je na značaju nakon odluke [[Hrvatski sabor|Sabora Republike Hrvatske]] o usvajanju ''Rezolucije o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ'', koja je donesena 21. februara 1991. Tim povodom se pred rukovodstvo SAO Krajine postavio niz pitanja o budućem statusu tog srpskog političkog entiteta. Tokom predhodnog perioda, u javnosti SAO Krajine razmatrane su četiri političke opcije: autonomni status u okviru Hrvatske; transformacija SAO Krajine u poseban politički entitet u okviru Jugoslavije; priključenje susjednoj federalnoj jedinici [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]; ujedinjenje sa federalnom jedinicom [[Socijalistička Republika Srbija|Srbijom]].{{sfn|Dakić|1994|p=}}{{sfn|Dakić|1996|p=}}{{sfn|Radišić|2002|p=}} Prva opcija (autonomija) bila je uslovljena ostankom Hrvatske u Jugoslaviji, dok je svaka od preostale tri opcije podrazumijevala pozivanje na načelo narodnog samoopredjeljenja, a samim tim i održavanje referenduma o promjeni dotadašnjeg statusa SAO Krajine. Dodatnu poteškoću predstavljalo je kašnjenje u institucionalnoj izgradnji SAO Krajine, čija Skupština u to vrijeme još uvijek nije bila operativna, tako da su sve poslove i dalje vodila dva tijela, Izvršno vijeće SAO Krajine i ''[[Srpsko nacionalno vijeće (Hrvatska)|Srpsko nacionalno vijeće]]''. Zajedničkom odlukom ta dva tijela 28. februara, usvojena je ''Rezolucija o razdruživanju Republike Hrvatske i SAO Krajine'', sa pratećim odlukama, čime je SAO Krajina istupila iz sastava Hrvatske, ostajući u sastavu Jugoslavije kao poseban politički entitet.{{sfn|Rupić|2007|p=141-142}} Te odluke su osnažene 18. marta, usvajanjem odgovarajućih izmjena i dopuna u tekstu Statuta SAO Krajine, čime je SAO Krajina i formalno definisana kao poseban politički entitet u okviru Jugoslavije.{{sfn|Rupić|2007|p=151-153}} Usljed pogoršanja opšte sigurnosne situacije u Hrvatskoj i širom Jugoslavije, rukovodstvo u [[Knin]]<nowiki/>u je nedugo potom načinilo politički zaokret u vidu pokretanja inicijative za ujedinjenje SAO Krajine sa Republikom Srbijom. Iako ta zamisao nije mogla biti realizovana bez saglasnosti zvaničnog [[Beograd]]<nowiki/>a, dio rukovodstva SAO Krajine se bez pribavljanja takve saglasnosti odlučio upravo za tu opciju. Bez sazivanja krajinske Skupštine i bez širih konsultacija sa Srpskim nacionalnim vijećem, Izvršno vijeće SAO Krajine je 1. aprila donijelo odluku o ujedinjenju SAO Krajine sa Republikom Srbijom,{{sfn|Rupić|2007|p=160-161}} čime je otvorena kriza u odnosima između Knina i Beograda. Rukovodstvo Srbije je povodom novonastale situacije insistiralo da se u rješavanje čitavog pitanja uključi i Skupština SAO Krajine, na šta je predsjednik krajinskog Izvršnog vijeća [[Milan Babić]] odgovorio pokretanjem kampanje za raspisivanje referenduma o ujedinjenju. Pošto je uspio da osigura većinu među poslanicima, Skupština SAO Krajine je 30. aprila donijela odluku o održavanju referenduma, koji je raspisan za 12. maj 1991.{{sfn|Rupić|2007|p=166-167}} Iako je rezultat referenduma bio potvrdan, Izvršno vijeće SAO Krajine je nedugo potom odustalo od svojih prvoaprilskih odluka, vrativši se na raniju zamisao o transformaciji SAO Krajine u poseban politički entitet, te je tako već 29. maja doneseno niz odluka o preimenovanju Statuta SAO Krajine u Ustavni zakon i prerastanju dotadašnjeg Izvršnog vijeća u Vladu SAO Krajine, na čelu sa Milanom Babićem kao predsjednikom Vlade, čime se odustalo od realizacije ujedinjenja sa Srbijom.{{sfn|Rupić|2007|p=178-181}} Usljed ishitrenosti i protivrečnosti aprilskih i majskih odluka, u političkoj i stručnoj javnosti postoje različita mišljenja o motivima koji su naveli tadašnje rukovodstvo SAO Krajine na vođenje politike koja je bila u raskoraku sa stavovima zvaničnog Beograda. == Pitanje i rezultati == [[Datoteka:Milan_Babić_crop.jpg|mini|239x239piksel|[[Milan Babić]], predsjednik Izvršnog vijeća SAO Krajine u vrijeme održavanja referenduma.]] Pitanje na referendumskom listiću glasilo je: "''Da li ste za prisajedinjenje SAO KRAJINE'' ''republici SRBIJI i zato da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji žele da očuvaju JUGOSLAVIJU?''" ([[ćirilica]]: ''Да ли сте за присаједињење САО Крајине републици Србији и зато да остане у Југославији са Србијом, Црном Гором и другима који желе'' ''да очувају Југославију?'').<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=x9ITAQAAMAAJ&dq=%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8&redir_esc=y|title=Referendumsko pitanje na glasačkom listiću od 12. maja 1991.|date=1995|publisher=Politika.|language=sr}}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="4" |Glasova ! rowspan="2" |Nevažeći glasova ! rowspan="2" |Ukupno glasova ! rowspan="2" |Registrovanih glasača ! rowspan="2" |Izlaznost ! rowspan="2" |Rezultat |- !Za !% !Protiv !% |- | style="text-align:center;" |179.490 | style="text-align:center;" |99,81 | style="text-align:center;" |350 | style="text-align:center;" |0,19 | style="text-align:center;" | | style="text-align:center;" |179.840 | style="text-align:center;" |226.263 | style="text-align:center;" |79,48% |[[Datoteka:Checkmark_on_Circle.png|54x54piksel|bez okvira]] |} Prema zvaničnim rezultatima, koji su objavljeni već 14. maja, od ukupnog broja upisanih birača (226.263) glasalo je 79,48% (179.840), od čega se 179.490 birača izjasnilo potvrdno, što je predstavljalo čak 99,81% od ukupnog broja glasalih, odnosno 79,48% u odnosu na ukupan broj upisanih birača.{{sfn|Rupić|2007|p=172-177}} == Posljedice == [[Datoteka:Jovan Rašković crop.jpg|mini|239x239piksel|[[Jovan Rašković]], prvi predsjednik [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpske demokratske stranke]] i član [[Srpsko nacionalno vijeće (Hrvatska)|Srpskog nacionalnog vijeća]] u vrijeme održavanja referenduma.]] {{Glavni|Referendum o nezavisnosti Hrvatske|Rat u Hrvatskoj}} [[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska vlada]] osudila je referendum i proglasila ga nezakonitim,{{sfn|Hunter|2016|p=1611}} pozivajući se na svoj [[teritorijalni integritet]] i [[Ustav Hrvatske|Ustav]] prema kojemu se granice te republike ne mogu mijenjati lokalno već jedino na državnoj razini odlukom u [[Hrvatski sabor|hrvatskom saboru]]. Velika većina [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] ([[Evropska unija|Europska]] [[Evropska unija|unija]], [[Sjedinjene Američke Države]]) odbacile su referendum i izjavili da ne priznaju njegove rezultate. S druge strane [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] ga je branila i pozvala se na presedansko pravo [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] [[Srbi u Hrvatskoj|u Hrvatskoj]] da ostanu u jednoj zajedničkoj državi u slučaju [[Raspad Jugoslavije|raspada SFRJ]]. Nedugo nakon toga, 19. maja 1991. održan je referendum na kojem je Hrvatska glasovala za nezavisnost od Jugoslavije. Na referendum je izašlo 83,6% glasača, a 94,17% glasovalo je potvrdno. Srbi su većinom bojkotirali taj referendum. [[Wilfried Marxer]] u knjizi ''Direct Democracy and Minorities'' je ova oba referenduma opisao kao "oružja usmjerena i protiv ambicija Beograda u Hrvatskoj i protiv ambicija Hrvatske za samostalnosti". == Također pogledajte == * [[SAO Krajina]] * [[Republika Srpska Krajina]] * [[Referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj]] * [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * {{Cite book|ref=harv|last=Dakić|first=Mile|author-link=Mile Dakić|title=Srpska Krajina: Istorijski temelji i nastanak|year=1994|location=[[Knin]]|publisher=Iskra|url=https://books.google.com/books?id=WCM2AAAACAAJ}} * {{Cite book|ref=harv|last=Dakić|first=Mile S.|author-link=Mile Dakić|title=Krajina kroz vijekove: Iz istorije političkih nacionalnih vjerskih i ljudskih prava srpskog naroda u Hrvatskoj|year=2002|location=[[Beograd]]|publisher=Vedes|url=https://books.google.ba/books?id=7AgoAQAACAAJ&redir_esc=y}} * {{Cite book|ref=harv|last=Ličina|first=Ratko|author-link=Ratko Ličina|title=Republika Srpska Krajina: državna dokumenta: Hronologija događaja sa dokumentacijom|volume=2|year=2016|location=[[Beograd]]|publisher=Miroslav|url=https://books.google.ba/books?id=JxZGzwEACAAJ&redir_esc=y}} * {{Cite book|ref=harv|last=Petrović|first=Ilija|author-link=Ilija Petrović (historičar)|title=Srpsko nacionalno vijeće Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema|year=1994|location=[[Novi Sad]]|publisher=Cvetnik|url=https://books.google.com/books?id=XQTXoAEACAAJ}} * {{Cite book|ref=harv|last=Petrović|first=Ilija|author-link=Ilija Petrović (historičar)|title=Od vijeća do republike: Slavonija, Baranja i Zapadni Srem|year=1996|location=[[Novi Sad]]|publisher=Cvetnik|url=https://books.google.com/books?id=LWqOGAAACAAJ}} * {{Cite book|ref=harv|last=Radišić|first=Dragan|title=Hronologija događaja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995|year=2002|location=[[Banja Luka]]|publisher=Glas srpski|url=https://books.google.com/books?id=Ow4_AQAAIAAJ}} * {{Cite book|ref=harv|editor-last=Rupić|editor-first=Mate|title=Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti|volume=2|year=2007|location=Zagreb|publisher=Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata|url=https://books.google.com/books?id=cvrjjwEACAAJ}} * {{cite book | last=Bert | url=https://books.google.com/books?id=Pg-FDAAAQBAJ&pg=PA133&dq=referendum+krajina+12+may+1991&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=referendum%20krajina%2012%20may%201991&f=false | title=The Reluctant Superpower: United States' Policy in Bosnia, 1991-95| first= W. | publisher=Springer | year=1997 | isbn=0230372767 |ref=harv}} * {{ cite book | last=Hunter | url=https://books.google.com/books?id=447JDQAAQBAJ&pg=PA1611&dq=referendum+krajina+12+may+1991&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=referendum%20krajina%2012%20may%201991&f=false | title=The Statesman's Year-Book 1993-94 | first=B.| publisher=Springer | year=2016 | isbn=0230271227 | ref=harv}} * {{ cite book | last=Jeffries | url=https://books.google.com/books?id=pe6JAgAAQBAJ&pg=PA535&dq=krajina+referendum+12+may+1991&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=krajina%20referendum%2012%20may%201991&f=false | title=Socialist Economies and the Transition to the Market: A Guide | first=Ian | publisher= Routledge | year=2002 | isbn=113490360X, 9781134903603|ref=harv}} * {{ cite book | url=https://books.google.com/books?id=jyWiNVe3cB0C&pg=PA67&dq=referendum+krajina+12+may+1991&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=referendum%20krajina%2012%20may%201991&f=false |ref=Marxer| title=Direct Democracy and Minorities | editor=Wilfried Marxer | publisher=Springer Science & Business Media | year= 2012 |isbn= 9783531943046}} * {{cite book| url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC&pg=PR27&dq=krajina+referendum+12+may+1991&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=krajina%20referendum%2012%20may%201991&f=false | title=The Yugoslav Crisis in International Law | issn= 1362-7627 | volume=5 | publisher=Cambridge University Press | editor=Daniel Bethlehem, Marc Weller | year=1997 | isbn=0521463041, 9780521463041 | ref=Bethlehem}} {{Refend}} {{Referendumi u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Referendumi u Jugoslaviji|Hrvatska]] [[Kategorija:Referendumi u Hrvatskoj|1991]] [[Kategorija:Referendumi u 1991.]] [[Kategorija:Politička historija Hrvatske]] [[Kategorija:1991. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Separatizam u Hrvatskoj]] ndfey9k42f3ggglltckf67j516yt2z8 0 521941 3712779 2025-06-06T16:03:47Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Peter Tancock | slika = | opis_slike = | puno_ime = Peter Tancock | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|07|22}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti... 3712779 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Peter Tancock | slika = | opis_slike = | puno_ime = Peter Tancock | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|07|22}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1968. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Peter Tancock''' rođen 22. jula 1940. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ta/peter-tancock-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417185852/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ta/peter-tancock-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Peter Tancock Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|12]] |} Tancock je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]]. Nastuio je samo u u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Alan Notley|Alanom Notleyem]], [[Frederick Andrew|Frederickom Andrewom]] i [[Marcus Halliday|Marcusom Hallidayom]], s 21:38.5&nbsp;min zaostatka iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]] osvojili su 12-o mjesto. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1966}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|28]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|12]] |} Peter Tancock je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] Najbolji rezultat mu je 28-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 12 promašaja i zaostatkom od 18:15.6&nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafeti]] s [[Tom Dakin|Tomom Dakinom]], [[Frederick Andrew|Frederickom Andrewom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3393}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Tancock, Peter}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] lvgj9ky9vdvlien0zmemfvh9sp16kkk 3712782 3712779 2025-06-06T16:06:10Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3712782 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Peter Tancock | slika = | opis_slike = | puno_ime = Peter Tancock | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|07|22}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1968. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Peter Tancock''' rođen 22. jula 1940. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ta/peter-tancock-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417185852/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ta/peter-tancock-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Peter Tancock Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|12]] |} Tancock je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]]. Nastupio je samo u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Alan Notley|Alanom Notleyem]], [[Frederick Andrew|Frederickom Andrewom]] i [[Marcus Halliday|Marcusom Hallidayom]], s 21:38.5&nbsp;min zaostatka iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]] osvojili su 12-o mjesto. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1966}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|28]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|12]] |} Peter Tancock je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] Najbolji rezultat mu je 28-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 12 promašaja i zaostatkom od 18:15.6&nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 12-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafeti]] s [[Tom Dakin|Tomom Dakinom]], [[Frederick Andrew|Frederickom Andrewom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3393}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Tancock, Peter}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] s4mzoyufbpu76cfaqgqlgcyid0b12xm 0 521942 3712783 2025-06-06T16:10:42Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Roger Bean | slika = | opis_slike = | puno_ime = Roger Bean | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|11|18}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti... 3712783 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Roger Bean | slika = | opis_slike = | puno_ime = Roger Bean | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|11|18}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1968. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''0''' | medalje_SP = | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Roger Bean''' rođen 18. novembra 1945. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/be/roger-bean-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040133/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/be/roger-bean-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Roger Bean Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|16]] | | |} Bean je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]]. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 10:21.6&nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|švedskog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] nije nastupio. === Svjetsko prvenstvo === Roger Bean nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3357}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT: Bean, Roger}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] 89j1gmjofevwrtj2z9bi5dpuipvuvtm 3712784 3712783 2025-06-06T16:11:09Z AnToni 2325 3712784 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Roger Bean | slika = | opis_slike = | puno_ime = Roger Bean | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|11|18}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1968. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''0''' | medalje_SP = | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Roger Bean''' rođen 18. novembra 1945. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/be/roger-bean-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040133/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/be/roger-bean-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Roger Bean Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|16]] | | |} Bean je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]]. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 10:21.6&nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|švedskog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] nije nastupio. === Svjetsko prvenstvo === Roger Bean nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3357}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT: Bean, Roger}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] bp4s64jlg4rcct61aa65uvhhybmw5u4 3712785 3712784 2025-06-06T16:12:00Z AnToni 2325 3712785 wikitext text/x-wiki {{About|njemačkom biatloncu Rogeru Beanu|druge osobe s istim imenom|Roger Bean (čvor)}} {{Infokutija biatlonac | ime = Roger Bean | slika = | opis_slike = | puno_ime = Roger Bean | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|11|18}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1968. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''0''' | medalje_SP = | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Roger Bean''' rođen 18. novembra 1945. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/be/roger-bean-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040133/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/be/roger-bean-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Roger Bean Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|16]] | | |} Bean je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]]. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 16-o mjesto s 5 promašaja i zaostatkom od 10:21.6&nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|švedskog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] nije nastupio. === Svjetsko prvenstvo === Roger Bean nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3357}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT: Bean, Roger}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] souw2op71tkz3cb5wcrzsvyoxho27r2 0 521943 3712789 2025-06-06T16:21:15Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Jeffrey Stevens | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jeffrey Stevens | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|07|26}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti... 3712789 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jeffrey Stevens | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jeffrey Stevens | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|07|26}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1975. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Jeffrey Stevens''' rođen 26. jula 1945. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac..<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/st/jeffrey-stevens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015445/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/st/jeffrey-stevens-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Jeffrey Stevens Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}} == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|26]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|39]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|13]] |} Stevens je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] <!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 37-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 25:43.5&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|41]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|13]] |} Jeffrey Stevens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971|SP 1971.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975|SP 1975.]] nastupio četiri puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 21:19.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 15:55.1&nbsp;min bio iza pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3277}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Stevens, Jeffrey}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] ffv9olarzwhh5vybdkg7pjoszq5x41l 3712790 3712789 2025-06-06T16:22:08Z AnToni 2325 3712790 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jeffrey Stevens | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jeffrey Stevens | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|07|26}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1975. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Jeffrey Stevens''' rođen 26. jula 1945. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/st/jeffrey-stevens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015445/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/st/jeffrey-stevens-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Jeffrey Stevens Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|26]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|39]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|13]] |} Stevens je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] <!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1964. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 37-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 25:43.5&nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|41]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|13]] |} Jeffrey Stevens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971|SP 1971.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975|SP 1975.]] nastupio četiri puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 21:19.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 15:55.1&nbsp;min bio iza pobjednika [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]] i [[Jeffrey Stevens|Jeffreyem Stevensom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3277}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Stevens, Jeffrey}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] 8d61imborpf7hgu7q08rfno2s3irqvj 3712791 3712790 2025-06-06T16:29:27Z AnToni 2325 3712791 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jeffrey Stevens | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jeffrey Stevens | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|07|26}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1975. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Jeffrey Stevens''' rođen 26. jula 1945. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/st/jeffrey-stevens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015445/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/st/jeffrey-stevens-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Jeffrey Stevens Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|26]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|39]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|13]] |} Stevens je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 26-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 7:33.4&nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|51]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|13]] |} Jeffrey Stevens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio četiri puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 48-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 5:13.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Douglas Elliot|Douglasom Elliotom]] i [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3277}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Stevens, Jeffrey}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] e5b050ks09jnqhll80rcaahxe1u2bx6 3712800 3712791 2025-06-06T16:49:14Z AnToni 2325 3712800 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jeffrey Stevens | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jeffrey Stevens | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|07|26}} | mjesto_rođenja = | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1975. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Jeffrey Stevens''' rođen 26. jula 1945. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/st/jeffrey-stevens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418015445/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/st/jeffrey-stevens-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Jeffrey Stevens Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|26]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|39]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|13]] |} Stevens je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 26-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 7:33.4&nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|51]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|56]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|13]] |} Jeffrey Stevens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|SP 1971.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio četiri puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 48-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 5:13.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Douglas Elliot|Douglasom Elliotom]] i [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|3277}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Stevens, Jeffrey}} [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] c6nxjo9rttd9nb2ab1pn85683njyknb 0 521944 3712798 2025-06-06T16:47:18Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Keith Oliver | slika = | opis_slike = | puno_ime = Keith Oliver | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|10|27}} | mjesto_rođenja = [[Liverpool]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti... 3712798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Keith Oliver | slika = | opis_slike = | puno_ime = Keith Oliver | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|10|27}} | mjesto_rođenja = [[Liverpool]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1975. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Keith Oliver''' rođen 27. oktobra 1947. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ol/keith-oliver-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040200/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ol/keith-oliver-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Keith Oliver Olympic Results |access-date=1. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|11]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|16]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|12]] |} Oliver je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] <!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 26-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 7:33.4&nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. --> ==== Skijaško trčanje ==== {{sekcija}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|55]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|43]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|13]] |} Keith Oliver je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio osam puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 48-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 5:13.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Douglas Elliot|Douglasom Elliotom]] i [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|862}} * {{Sport365-2m|6988}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Oliver, Keith}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Liverpool]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Britanski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] cvmg7n0t24uzki03yxrk9z8608o2vq8 3712799 3712798 2025-06-06T16:48:17Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3712799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Keith Oliver | slika = | opis_slike = | puno_ime = Keith Oliver | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1947|10|27}} | mjesto_rođenja = [[Liverpool]], [[Engleska]] | država_rođenja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1975. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = | nastup OI_NS = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]) | medalje_OI_NS = | zlato_OI_NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = | pobjede_SK = | plasman_SK = | pobjede_SK_štafeta = <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 6. 6. 2025. }} '''Keith Oliver''' rođen 27. oktobra 1947. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ol/keith-oliver-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040200/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ol/keith-oliver-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Keith Oliver Olympic Results |access-date=1. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|11]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|11]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|16]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|12]] |} Oliver je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] <!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 26-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 7:33.4&nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 11-o mjesto na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver (biatlonac)|Keithom Oliverom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]], kada su s 9:53.9&nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Rinat Safin]], [[Ivan Bijakov]] i [[Viktor Mamatov]]. --> ==== Skijaško trčanje ==== {{sekcija}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1970}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|55]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1971}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|43]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1973}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1974}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1975}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1977}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|23]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1978}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|13]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1979}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|55]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|13]] |} Keith Oliver je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|SP 1970.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio osam puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 48-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s 4 promašaja i zaostatkom od 5:13.7&nbsp;min bio iza pobjednika [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat zadnje deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973|SP 1973.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]] i [[Alan Notley|Alanom Notleyem]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|štafeti]] s [[Malcolm Hirst|Malcolmom Hirstom]], [[Douglas Elliot|Douglasom Elliotom]] i [[Keith Oliver|Keithom Oliverom]]. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == <references /> ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|862}} * {{Sport365-2m|6988}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Oliver, Keith}} [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Biografije, Liverpool]] [[Kategorija:Britanski biatlonci]] [[Kategorija:Britanski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]] hatylnrqn9yf2q0feqaia2eli4nspr2 6 521945 3712855 2025-06-06T21:14:48Z 21775198.138-dopisnik 131410 3712855 wikitext text/x-wiki == Licenciranje == {{JD-predao}} 8gux4rhhdz6xuzmtvkfwcliecctpxnc 0 521946 3712958 2025-06-07T07:10:31Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1288488466|Sylva Koscina]]" 3712958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Sylva Koscina in Giovani mariti (cropped).jpg | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Birth date|1933|8|22|df=y}} | godine_aktivnosti = 1955&ndash;1994 }} '''Sylva Koscina''' ({{IPA-it|ˈsilva ˈkɔʃʃina}}; rođena kao '''Silvija Košćina''' ; <ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d19iWBY%3D "Sìlvana"] and {{Cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elliXxU%3D|title=kȏst|website=Hrvatski jezični portal|language=hr|access-date=29 June 2019}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/Name?nm0466977|title=Sylva Koscina|website=[[IMDb]]}}</ref> 22. august 1933. &#x2013; 26. decembar 1994.) bila je italijanska glumica rođena u Jugoslaviji, možda najzapamćenija po ulozi Iole, Herkulesove nevjeste (Stiv Rivs) u filmovima ''[[Herkul (film iz 1958.)|Herkules]]'' (1958) i ''[[Hercules Unchained|Herkul oslobođen lanaca]]'' (1960) . Također je glumila romantičnu osobu sa [[Paul Newman|Paul Newmanom]] u ''[[Tajni rat Harija Friga|Tajnom ratu Harija Friga]]'' (1968). == Rani život == Rođena je kao Silvija Košćina ({{Jez-el|Σύλβα Κοσκινού|Sýlva Koskinoú}} ) ocu [[Grci|Grku]], koji je imao hotel na "zapadnoj obali" [[Split|Splita, Hrvatska]], i majci [[Poljaci|Poljakinji]].<ref>{{Cite book|last=Lancia|first=Enrico|url=https://books.google.com/books?id=Y_WFEVsGvhYC|title=Dizionario del cinema italiano. Le attrici|last2=Poppi|first2=Roberto|publisher=Gremese Editore|year=2003|isbn=888440214X|location=Rome|page=190|language=it|access-date=29 July 2008}}</ref> Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u [[Predadolescencija|predadolescenciji]], Košćina je dovedena u Italiju kod svoje starije sestre, koja se udala za italijanskog državljanina.<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituaries: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina was born in Split, Croatia where his father has a hotel and a beach named {{lang|hr|Kupalište Košćina}} and was taken to Italy during the Second World War by her sister, who had married an Italian.}}</ref> Nakon što je kao tinejdžerka pobjeđivala na takmičenjima ljepote, ponuđen joj je posao manekenke. Godine 1954., dok je studirala fiziku na [[Univerzitet u Napulju Federico II|Univerzitetu u Napulju Federico II]], i živjela u internatu časnih sestara, zamoljena je da bude ''gospođica di Tappa'' ("Miss pozornice"), koja daruje cvijeće pobjedniku etape [[1954. Giro d'Italia]] biciklistička utrka, zatim u [[Napulj|Napulju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museociclismo.it/content/corse/corsa/5119-Giro-d'Italia/edizioni/37/tappe/5/17613.html|title=Giro d'Italia - Edizione n.37 5a Tappa|website=museociclismo.it|access-date=31 July 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA|title=GIRO D'ITALIA 1954 NAPOLI VAN STEENBERGEN|last=Celletti|first=LUCIO|date=25 April 2018|publisher=archeosport|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211221/4eroIxXsRIA|archive-date=2021-12-21|url-status=live|access-date=31 July 2018}}</ref> Bila je uvjerena, ali s mukom zbog svoje stidljivosti, tada je njena slika, kako ljubi pobjednika, objavljena u novinama širom Evrope. [[Datoteka:Koscina_Ferroviere_2.png|lijevo|mini| Koscina u ''filmu Željezničar'' (1958)]] [[Datoteka:S.Kragujevic,_Sylva_Koscina,_Ljubisa_Samardzic,_Milena_Dravic,_Bata_Zivojinovic,_Bitka_na_Neretvi,_premijera.jpg|desno|mini|290x290piksel| Koscina (lijevo) sa kolegama jugoslovenskim glumcima [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] i [[Bata Živojinović|Batom Živojinovićem]] na premijeri ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] u novembru 1969.]] == Smrt == Koscina je umrla u [[Rim|Rimu]] 1994. godine u 61. godini od [[Rak dojke|raka dojke]].<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituary: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina contracted breast cancer a few years ago.}}</ref> {{Refspisak}} == Reference == {{Normativna kontrola}} == Eksterne veze == * {{IMDb name|0466977}} <nowiki> [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]]</nowiki> 2vhhpd90phtpy84007tre84tqrrxorc 3712959 3712958 2025-06-07T07:12:03Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1288488466|Sylva Koscina]]" 3712959 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Sylva Koscina in Giovani mariti (cropped).jpg | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Birth date|1933|8|22|df=y}} | godine_aktivnosti = 1955&ndash;1994 }} '''Sylva Koscina''' ({{IPA-it|ˈsilva ˈkɔʃʃina}}; rođena kao '''Silvija Košćina''' ; <ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d19iWBY%3D "Sìlvana"] and {{Cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elliXxU%3D|title=kȏst|website=Hrvatski jezični portal|language=hr|access-date=29 June 2019}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/Name?nm0466977|title=Sylva Koscina|website=[[IMDb]]}}</ref> 22. august 1933. &#x2013; 26. decembar 1994.) bila je italijanska glumica rođena u Jugoslaviji, možda najzapamćenija po ulozi Iole, Herkulesove nevjeste (Stiv Rivs) u filmovima ''[[Herkul (film iz 1958.)|Herkules]]'' (1958) i ''[[Hercules Unchained|Herkul oslobođen lanaca]]'' (1960) . Također je glumila romantičnu osobu sa [[Paul Newman|Paul Newmanom]] u ''[[Tajni rat Harija Friga|Tajnom ratu Harija Friga]]'' (1968). == Rani život == Rođena je kao Silvija Košćina ({{Jez-el|Σύλβα Κοσκινού|Sýlva Koskinoú}} ) ocu [[Grci|Grku]], koji je imao hotel na "zapadnoj obali" [[Split|Splita, Hrvatska]], i majci [[Poljaci|Poljakinji]].<ref>{{Cite book|last=Lancia|first=Enrico|url=https://books.google.com/books?id=Y_WFEVsGvhYC|title=Dizionario del cinema italiano. Le attrici|last2=Poppi|first2=Roberto|publisher=Gremese Editore|year=2003|isbn=888440214X|location=Rome|page=190|language=it|access-date=29 July 2008}}</ref> Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u [[Predadolescencija|predadolescenciji]], Košćina je dovedena u Italiju kod svoje starije sestre, koja se udala za italijanskog državljanina.<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituaries: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina was born in Split, Croatia where his father has a hotel and a beach named {{lang|hr|Kupalište Košćina}} and was taken to Italy during the Second World War by her sister, who had married an Italian.}}</ref> Nakon što je kao tinejdžerka pobjeđivala na takmičenjima ljepote, ponuđen joj je posao manekenke. Godine 1954., dok je studirala fiziku na [[Univerzitet u Napulju Federico II|Univerzitetu u Napulju Federico II]], i živjela u internatu časnih sestara, zamoljena je da bude ''gospođica di Tappa'' ("Miss pozornice"), koja daruje cvijeće pobjedniku etape [[1954. Giro d'Italia]] biciklistička utrka, zatim u [[Napulj|Napulju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museociclismo.it/content/corse/corsa/5119-Giro-d'Italia/edizioni/37/tappe/5/17613.html|title=Giro d'Italia - Edizione n.37 5a Tappa|website=museociclismo.it|access-date=31 July 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA|title=GIRO D'ITALIA 1954 NAPOLI VAN STEENBERGEN|last=Celletti|first=LUCIO|date=25 April 2018|publisher=archeosport|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211221/4eroIxXsRIA|archive-date=2021-12-21|url-status=live|access-date=31 July 2018}}</ref> Bila je uvjerena, ali s mukom zbog svoje stidljivosti, tada je njena slika, kako ljubi pobjednika, objavljena u novinama širom Evrope. [[Datoteka:Koscina_Ferroviere_2.png|lijevo|mini| Koscina u ''filmu Željezničar'' (1958)]] [[Datoteka:S.Kragujevic,_Sylva_Koscina,_Ljubisa_Samardzic,_Milena_Dravic,_Bata_Zivojinovic,_Bitka_na_Neretvi,_premijera.jpg|desno|mini|290x290piksel| Koscina (lijevo) sa kolegama jugoslovenskim glumcima [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] i [[Bata Živojinović|Batom Živojinovićem]] na premijeri ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] u novembru 1969.]] == Smrt == Koscina je umrla u [[Rim|Rimu]] 1994. godine u 61. godini od [[Rak dojke|raka dojke]].<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituary: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina contracted breast cancer a few years ago.}}</ref> {{Refspisak}} == Reference == {{Normativna kontrola}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0466977}} <nowiki> [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]]</nowiki> aokhlat1q0bgu5nu6wkxntlg1nuxeke 3712960 3712959 2025-06-07T07:12:37Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3712960 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Sylva Koscina in Giovani mariti (cropped).jpg | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Birth date|1933|8|22|df=y}} | godine_aktivnosti = 1955&ndash;1994 }} '''Sylva Koscina''' ({{IPA-it|ˈsilva ˈkɔʃʃina}}; rođena kao '''Silvija Košćina''' ; <ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d19iWBY%3D "Sìlvana"] and {{Cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elliXxU%3D|title=kȏst|website=Hrvatski jezični portal|language=hr|access-date=29 June 2019}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/Name?nm0466977|title=Sylva Koscina|website=[[IMDb]]}}</ref> 22. august 1933. &#x2013; 26. decembar 1994.) bila je italijanska glumica rođena u Jugoslaviji, možda najzapamćenija po ulozi Iole, Herkulesove nevjeste (Stiv Rivs) u filmovima ''[[Herkul (film iz 1958.)|Herkules]]'' (1958) i ''[[Hercules Unchained|Herkul oslobođen lanaca]]'' (1960) . Također je glumila romantičnu osobu sa [[Paul Newman|Paul Newmanom]] u ''[[Tajni rat Harija Friga|Tajnom ratu Harija Friga]]'' (1968). == Rani život == Rođena je kao Silvija Košćina ({{Jez-el|Σύλβα Κοσκινού|Sýlva Koskinoú}} ) ocu [[Grci|Grku]], koji je imao hotel na "zapadnoj obali" [[Split|Splita, Hrvatska]], i majci [[Poljaci|Poljakinji]].<ref>{{Cite book|last=Lancia|first=Enrico|url=https://books.google.com/books?id=Y_WFEVsGvhYC|title=Dizionario del cinema italiano. Le attrici|last2=Poppi|first2=Roberto|publisher=Gremese Editore|year=2003|isbn=888440214X|location=Rome|page=190|language=it|access-date=29 July 2008}}</ref> Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u [[Predadolescencija|predadolescenciji]], Košćina je dovedena u Italiju kod svoje starije sestre, koja se udala za italijanskog državljanina.<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituaries: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina was born in Split, Croatia where his father has a hotel and a beach named {{lang|hr|Kupalište Košćina}} and was taken to Italy during the Second World War by her sister, who had married an Italian.}}</ref> Nakon što je kao tinejdžerka pobjeđivala na takmičenjima ljepote, ponuđen joj je posao manekenke. Godine 1954., dok je studirala fiziku na [[Univerzitet u Napulju Federico II|Univerzitetu u Napulju Federico II]], i živjela u internatu časnih sestara, zamoljena je da bude ''gospođica di Tappa'' ("Miss pozornice"), koja daruje cvijeće pobjedniku etape [[1954. Giro d'Italia]] biciklistička utrka, zatim u [[Napulj|Napulju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museociclismo.it/content/corse/corsa/5119-Giro-d'Italia/edizioni/37/tappe/5/17613.html|title=Giro d'Italia - Edizione n.37 5a Tappa|website=museociclismo.it|access-date=31 July 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA|title=GIRO D'ITALIA 1954 NAPOLI VAN STEENBERGEN|last=Celletti|first=LUCIO|date=25 April 2018|publisher=archeosport|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211221/4eroIxXsRIA|archive-date=2021-12-21|url-status=live|access-date=31 July 2018}}</ref> Bila je uvjerena, ali s mukom zbog svoje stidljivosti, tada je njena slika, kako ljubi pobjednika, objavljena u novinama širom Evrope. [[Datoteka:Koscina_Ferroviere_2.png|lijevo|mini| Koscina u ''filmu Željezničar'' (1958)]] [[Datoteka:S.Kragujevic,_Sylva_Koscina,_Ljubisa_Samardzic,_Milena_Dravic,_Bata_Zivojinovic,_Bitka_na_Neretvi,_premijera.jpg|desno|mini|290x290piksel| Koscina (lijevo) sa kolegama jugoslovenskim glumcima [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] i [[Bata Živojinović|Batom Živojinovićem]] na premijeri ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] u novembru 1969.]] == Smrt == Koscina je umrla u [[Rim|Rimu]] 1994. godine u 61. godini od [[Rak dojke|raka dojke]].<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituary: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina contracted breast cancer a few years ago.}}</ref> {{Refspisak}} == Reference == {{Normativna kontrola}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0466977}} [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]] fv4e6ofcybcxy07aa56sgp4rsr8j0p6 3712961 3712960 2025-06-07T07:13:52Z Palapa 383 3712961 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Sylva Koscina in Giovani mariti (cropped).jpg | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Birth date|1933|8|22|df=y}} | godine_aktivnosti = 1955&ndash;1994 }} '''Sylva Koscina''' ({{IPA-it|ˈsilva ˈkɔʃʃina}}; rođena kao '''Silvija Košćina''' ; <ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d19iWBY%3D "Sìlvana"] and {{Cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elliXxU%3D|title=kȏst|website=Hrvatski jezični portal|language=hr|access-date=29 June 2019}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/Name?nm0466977|title=Sylva Koscina|website=[[IMDb]]}}</ref> 22. august 1933. &#x2013; 26. decembar 1994.) bila je italijanska glumica rođena u Jugoslaviji, možda najzapamćenija po ulozi Iole, Herkulesove nevjeste (Stiv Rivs) u filmovima ''[[Herkul (film iz 1958.)|Herkules]]'' (1958) i ''[[Hercules Unchained|Herkul oslobođen lanaca]]'' (1960) . Također je glumila romantičnu osobu sa [[Paul Newman|Paul Newmanom]] u ''[[Tajni rat Harija Friga|Tajnom ratu Harija Friga]]'' (1968). == Rani život == Rođena je kao Silvija Košćina ({{Jez-el|Σύλβα Κοσκινού|Sýlva Koskinoú}} ) ocu [[Grci|Grku]], koji je imao hotel na "zapadnoj obali" [[Split|Splita, Hrvatska]], i majci [[Poljaci|Poljakinji]].<ref>{{Cite book|last=Lancia|first=Enrico|url=https://books.google.com/books?id=Y_WFEVsGvhYC|title=Dizionario del cinema italiano. Le attrici|last2=Poppi|first2=Roberto|publisher=Gremese Editore|year=2003|isbn=888440214X|location=Rome|page=190|language=it|access-date=29 July 2008}}</ref> Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u [[Predadolescencija|predadolescenciji]], Košćina je dovedena u Italiju kod svoje starije sestre, koja se udala za italijanskog državljanina.<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituaries: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina was born in Split, Croatia where his father has a hotel and a beach named {{lang|hr|Kupalište Košćina}} and was taken to Italy during the Second World War by her sister, who had married an Italian.}}</ref> Nakon što je kao tinejdžerka pobjeđivala na takmičenjima ljepote, ponuđen joj je posao manekenke. Godine 1954., dok je studirala fiziku na [[Univerzitet u Napulju Federico II|Univerzitetu u Napulju Federico II]], i živjela u internatu časnih sestara, zamoljena je da bude ''gospođica di Tappa'' ("Miss pozornice"), koja daruje cvijeće pobjedniku etape [[1954. Giro d'Italia]] biciklistička utrka, zatim u [[Napulj|Napulju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museociclismo.it/content/corse/corsa/5119-Giro-d'Italia/edizioni/37/tappe/5/17613.html|title=Giro d'Italia - Edizione n.37 5a Tappa|website=museociclismo.it|access-date=31 July 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA|title=GIRO D'ITALIA 1954 NAPOLI VAN STEENBERGEN|last=Celletti|first=LUCIO|date=25 April 2018|publisher=archeosport|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211221/4eroIxXsRIA|archive-date=2021-12-21|url-status=live|access-date=31 July 2018}}</ref> Bila je uvjerena, ali s mukom zbog svoje stidljivosti, tada je njena slika, kako ljubi pobjednika, objavljena u novinama širom Evrope. [[Datoteka:Koscina_Ferroviere_2.png|lijevo|mini| Koscina u ''filmu Željezničar'' (1958)]] [[Datoteka:S.Kragujevic,_Sylva_Koscina,_Ljubisa_Samardzic,_Milena_Dravic,_Bata_Zivojinovic,_Bitka_na_Neretvi,_premijera.jpg|desno|mini|290x290piksel| Koscina (lijevo) sa kolegama jugoslovenskim glumcima [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] i [[Bata Živojinović|Batom Živojinovićem]] na premijeri ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] u novembru 1969.]] == Smrt == Koscina je umrla u [[Rim|Rimu]] 1994. godine u 61. godini od [[Rak dojke|raka dojke]].<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituary: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina contracted breast cancer a few years ago.}}</ref> {{Refspisak}} == Reference == {{Nrefspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0466977}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]] 4wfft3s941if4m286mif0zszkb1yugw 3712962 3712961 2025-06-07T07:14:05Z Palapa 383 /* Reference */ 3712962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Sylva Koscina in Giovani mariti (cropped).jpg | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Birth date|1933|8|22|df=y}} | godine_aktivnosti = 1955&ndash;1994 }} '''Sylva Koscina''' ({{IPA-it|ˈsilva ˈkɔʃʃina}}; rođena kao '''Silvija Košćina''' ; <ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d19iWBY%3D "Sìlvana"] and {{Cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elliXxU%3D|title=kȏst|website=Hrvatski jezični portal|language=hr|access-date=29 June 2019}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/Name?nm0466977|title=Sylva Koscina|website=[[IMDb]]}}</ref> 22. august 1933. &#x2013; 26. decembar 1994.) bila je italijanska glumica rođena u Jugoslaviji, možda najzapamćenija po ulozi Iole, Herkulesove nevjeste (Stiv Rivs) u filmovima ''[[Herkul (film iz 1958.)|Herkules]]'' (1958) i ''[[Hercules Unchained|Herkul oslobođen lanaca]]'' (1960) . Također je glumila romantičnu osobu sa [[Paul Newman|Paul Newmanom]] u ''[[Tajni rat Harija Friga|Tajnom ratu Harija Friga]]'' (1968). == Rani život == Rođena je kao Silvija Košćina ({{Jez-el|Σύλβα Κοσκινού|Sýlva Koskinoú}} ) ocu [[Grci|Grku]], koji je imao hotel na "zapadnoj obali" [[Split|Splita, Hrvatska]], i majci [[Poljaci|Poljakinji]].<ref>{{Cite book|last=Lancia|first=Enrico|url=https://books.google.com/books?id=Y_WFEVsGvhYC|title=Dizionario del cinema italiano. Le attrici|last2=Poppi|first2=Roberto|publisher=Gremese Editore|year=2003|isbn=888440214X|location=Rome|page=190|language=it|access-date=29 July 2008}}</ref> Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u [[Predadolescencija|predadolescenciji]], Košćina je dovedena u Italiju kod svoje starije sestre, koja se udala za italijanskog državljanina.<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituaries: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina was born in Split, Croatia where his father has a hotel and a beach named {{lang|hr|Kupalište Košćina}} and was taken to Italy during the Second World War by her sister, who had married an Italian.}}</ref> Nakon što je kao tinejdžerka pobjeđivala na takmičenjima ljepote, ponuđen joj je posao manekenke. Godine 1954., dok je studirala fiziku na [[Univerzitet u Napulju Federico II|Univerzitetu u Napulju Federico II]], i živjela u internatu časnih sestara, zamoljena je da bude ''gospođica di Tappa'' ("Miss pozornice"), koja daruje cvijeće pobjedniku etape [[1954. Giro d'Italia]] biciklistička utrka, zatim u [[Napulj|Napulju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museociclismo.it/content/corse/corsa/5119-Giro-d'Italia/edizioni/37/tappe/5/17613.html|title=Giro d'Italia - Edizione n.37 5a Tappa|website=museociclismo.it|access-date=31 July 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA|title=GIRO D'ITALIA 1954 NAPOLI VAN STEENBERGEN|last=Celletti|first=LUCIO|date=25 April 2018|publisher=archeosport|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211221/4eroIxXsRIA|archive-date=2021-12-21|url-status=live|access-date=31 July 2018}}</ref> Bila je uvjerena, ali s mukom zbog svoje stidljivosti, tada je njena slika, kako ljubi pobjednika, objavljena u novinama širom Evrope. [[Datoteka:Koscina_Ferroviere_2.png|lijevo|mini| Koscina u ''filmu Željezničar'' (1958)]] [[Datoteka:S.Kragujevic,_Sylva_Koscina,_Ljubisa_Samardzic,_Milena_Dravic,_Bata_Zivojinovic,_Bitka_na_Neretvi,_premijera.jpg|desno|mini|290x290piksel| Koscina (lijevo) sa kolegama jugoslovenskim glumcima [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] i [[Bata Živojinović|Batom Živojinovićem]] na premijeri ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] u novembru 1969.]] == Smrt == Koscina je umrla u [[Rim|Rimu]] 1994. godine u 61. godini od [[Rak dojke|raka dojke]].<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituary: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina contracted breast cancer a few years ago.}}</ref> {{Refspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0466977}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]] ls5jafhkjj28gv0rqb1l231sqlfn6vi 3712963 3712962 2025-06-07T07:14:27Z Palapa 383 /* Reference */ 3712963 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Sylva Koscina in Giovani mariti (cropped).jpg | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Birth date|1933|8|22|df=y}} | godine_aktivnosti = 1955&ndash;1994 }} '''Sylva Koscina''' ({{IPA-it|ˈsilva ˈkɔʃʃina}}; rođena kao '''Silvija Košćina''' ; <ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d19iWBY%3D "Sìlvana"] and {{Cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elliXxU%3D|title=kȏst|website=Hrvatski jezični portal|language=hr|access-date=29 June 2019}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/Name?nm0466977|title=Sylva Koscina|website=[[IMDb]]}}</ref> 22. august 1933. &#x2013; 26. decembar 1994.) bila je italijanska glumica rođena u Jugoslaviji, možda najzapamćenija po ulozi Iole, Herkulesove nevjeste (Stiv Rivs) u filmovima ''[[Herkul (film iz 1958.)|Herkules]]'' (1958) i ''[[Hercules Unchained|Herkul oslobođen lanaca]]'' (1960) . Također je glumila romantičnu osobu sa [[Paul Newman|Paul Newmanom]] u ''[[Tajni rat Harija Friga|Tajnom ratu Harija Friga]]'' (1968). == Rani život == Rođena je kao Silvija Košćina ({{Jez-el|Σύλβα Κοσκινού|Sýlva Koskinoú}} ) ocu [[Grci|Grku]], koji je imao hotel na "zapadnoj obali" [[Split|Splita, Hrvatska]], i majci [[Poljaci|Poljakinji]].<ref>{{Cite book|last=Lancia|first=Enrico|url=https://books.google.com/books?id=Y_WFEVsGvhYC|title=Dizionario del cinema italiano. Le attrici|last2=Poppi|first2=Roberto|publisher=Gremese Editore|year=2003|isbn=888440214X|location=Rome|page=190|language=it|access-date=29 July 2008}}</ref> Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u [[Predadolescencija|predadolescenciji]], Košćina je dovedena u Italiju kod svoje starije sestre, koja se udala za italijanskog državljanina.<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituaries: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina was born in Split, Croatia where his father has a hotel and a beach named {{lang|hr|Kupalište Košćina}} and was taken to Italy during the Second World War by her sister, who had married an Italian.}}</ref> Nakon što je kao tinejdžerka pobjeđivala na takmičenjima ljepote, ponuđen joj je posao manekenke. Godine 1954., dok je studirala fiziku na [[Univerzitet u Napulju Federico II|Univerzitetu u Napulju Federico II]], i živjela u internatu časnih sestara, zamoljena je da bude ''gospođica di Tappa'' ("Miss pozornice"), koja daruje cvijeće pobjedniku etape [[1954. Giro d'Italia]] biciklistička utrka, zatim u [[Napulj|Napulju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museociclismo.it/content/corse/corsa/5119-Giro-d'Italia/edizioni/37/tappe/5/17613.html|title=Giro d'Italia - Edizione n.37 5a Tappa|website=museociclismo.it|access-date=31 July 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA|title=GIRO D'ITALIA 1954 NAPOLI VAN STEENBERGEN|last=Celletti|first=LUCIO|date=25 April 2018|publisher=archeosport|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211221/4eroIxXsRIA|archive-date=2021-12-21|url-status=live|access-date=31 July 2018}}</ref> Bila je uvjerena, ali s mukom zbog svoje stidljivosti, tada je njena slika, kako ljubi pobjednika, objavljena u novinama širom Evrope. [[Datoteka:Koscina_Ferroviere_2.png|lijevo|mini| Koscina u ''filmu Željezničar'' (1958)]] [[Datoteka:S.Kragujevic,_Sylva_Koscina,_Ljubisa_Samardzic,_Milena_Dravic,_Bata_Zivojinovic,_Bitka_na_Neretvi,_premijera.jpg|desno|mini|290x290piksel| Koscina (lijevo) sa kolegama jugoslovenskim glumcima [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] i [[Bata Živojinović|Batom Živojinovićem]] na premijeri ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] u novembru 1969.]] == Smrt == Koscina je umrla u [[Rim|Rimu]] 1994. godine u 61. godini od [[Rak dojke|raka dojke]].<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituary: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina contracted breast cancer a few years ago.}}</ref> {{Refspisak}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0466977}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]] muz0czdpnfhcy5w40cmnio90inritvw 3712964 3712963 2025-06-07T07:14:48Z Palapa 383 3712964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Sylva Koscina in Giovani mariti (cropped).jpg | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Birth date|1933|8|22|df=y}} | godine_aktivnosti = 1955&ndash;1994 }} '''Sylva Koscina''' ({{IPA-it|ˈsilva ˈkɔʃʃina}}; rođena kao '''Silvija Košćina''' ; <ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d19iWBY%3D "Sìlvana"] and {{Cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elliXxU%3D|title=kȏst|website=Hrvatski jezični portal|language=hr|access-date=29 June 2019}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/Name?nm0466977|title=Sylva Koscina|website=[[IMDb]]}}</ref> 22. august 1933. &#x2013; 26. decembar 1994.) bila je italijanska glumica rođena u Jugoslaviji, možda najzapamćenija po ulozi Iole, Herkulesove nevjeste (Stiv Rivs) u filmovima ''[[Herkul (film iz 1958.)|Herkules]]'' (1958) i ''[[Hercules Unchained|Herkul oslobođen lanaca]]'' (1960) . Također je glumila romantičnu osobu sa [[Paul Newman|Paul Newmanom]] u ''[[Tajni rat Harija Friga|Tajnom ratu Harija Friga]]'' (1968). == Rani život == Rođena je kao Silvija Košćina ({{Jez-el|Σύλβα Κοσκινού|Sýlva Koskinoú}} ) ocu [[Grci|Grku]], koji je imao hotel na "zapadnoj obali" [[Split|Splita, Hrvatska]], i majci [[Poljaci|Poljakinji]].<ref>{{Cite book|last=Lancia|first=Enrico|url=https://books.google.com/books?id=Y_WFEVsGvhYC|title=Dizionario del cinema italiano. Le attrici|last2=Poppi|first2=Roberto|publisher=Gremese Editore|year=2003|isbn=888440214X|location=Rome|page=190|language=it|access-date=29 July 2008}}</ref> Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u [[Predadolescencija|predadolescenciji]], Košćina je dovedena u Italiju kod svoje starije sestre, koja se udala za italijanskog državljanina.<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituaries: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina was born in Split, Croatia where his father has a hotel and a beach named {{lang|hr|Kupalište Košćina}} and was taken to Italy during the Second World War by her sister, who had married an Italian.}}</ref> Nakon što je kao tinejdžerka pobjeđivala na takmičenjima ljepote, ponuđen joj je posao manekenke. Godine 1954., dok je studirala fiziku na [[Univerzitet u Napulju Federico II|Univerzitetu u Napulju Federico II]], i živjela u internatu časnih sestara, zamoljena je da bude ''gospođica di Tappa'' ("Miss pozornice"), koja daruje cvijeće pobjedniku etape [[1954. Giro d'Italia]] biciklistička utrka, zatim u [[Napulj|Napulju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museociclismo.it/content/corse/corsa/5119-Giro-d'Italia/edizioni/37/tappe/5/17613.html|title=Giro d'Italia - Edizione n.37 5a Tappa|website=museociclismo.it|access-date=31 July 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA|title=GIRO D'ITALIA 1954 NAPOLI VAN STEENBERGEN|last=Celletti|first=LUCIO|date=25 April 2018|publisher=archeosport|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211221/4eroIxXsRIA|archive-date=2021-12-21|url-status=live|access-date=31 July 2018}}</ref> Bila je uvjerena, ali s mukom zbog svoje stidljivosti, tada je njena slika, kako ljubi pobjednika, objavljena u novinama širom Evrope. [[Datoteka:Koscina_Ferroviere_2.png|lijevo|mini| Koscina u ''filmu Željezničar'' (1958)]] [[Datoteka:S.Kragujevic,_Sylva_Koscina,_Ljubisa_Samardzic,_Milena_Dravic,_Bata_Zivojinovic,_Bitka_na_Neretvi,_premijera.jpg|desno|mini|290x290piksel| Koscina (lijevo) sa kolegama jugoslovenskim glumcima [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] i [[Bata Živojinović|Batom Živojinovićem]] na premijeri ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] u novembru 1969.]] == Smrt == Koscina je umrla u [[Rim|Rimu]] 1994. godine u 61. godini od [[Rak dojke|raka dojke]].<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituary: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina contracted breast cancer a few years ago.}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0466977}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]] 3xdolci5u49pt1h5tybdpirxzjmg00l 3712965 3712964 2025-06-07T07:15:27Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Sylva Koscina]] na [[Sylva Koscina]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 3712964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Sylva Koscina in Giovani mariti (cropped).jpg | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Birth date|1933|8|22|df=y}} | godine_aktivnosti = 1955&ndash;1994 }} '''Sylva Koscina''' ({{IPA-it|ˈsilva ˈkɔʃʃina}}; rođena kao '''Silvija Košćina''' ; <ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d19iWBY%3D "Sìlvana"] and {{Cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elliXxU%3D|title=kȏst|website=Hrvatski jezični portal|language=hr|access-date=29 June 2019}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/Name?nm0466977|title=Sylva Koscina|website=[[IMDb]]}}</ref> 22. august 1933. &#x2013; 26. decembar 1994.) bila je italijanska glumica rođena u Jugoslaviji, možda najzapamćenija po ulozi Iole, Herkulesove nevjeste (Stiv Rivs) u filmovima ''[[Herkul (film iz 1958.)|Herkules]]'' (1958) i ''[[Hercules Unchained|Herkul oslobođen lanaca]]'' (1960) . Također je glumila romantičnu osobu sa [[Paul Newman|Paul Newmanom]] u ''[[Tajni rat Harija Friga|Tajnom ratu Harija Friga]]'' (1968). == Rani život == Rođena je kao Silvija Košćina ({{Jez-el|Σύλβα Κοσκινού|Sýlva Koskinoú}} ) ocu [[Grci|Grku]], koji je imao hotel na "zapadnoj obali" [[Split|Splita, Hrvatska]], i majci [[Poljaci|Poljakinji]].<ref>{{Cite book|last=Lancia|first=Enrico|url=https://books.google.com/books?id=Y_WFEVsGvhYC|title=Dizionario del cinema italiano. Le attrici|last2=Poppi|first2=Roberto|publisher=Gremese Editore|year=2003|isbn=888440214X|location=Rome|page=190|language=it|access-date=29 July 2008}}</ref> Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u [[Predadolescencija|predadolescenciji]], Košćina je dovedena u Italiju kod svoje starije sestre, koja se udala za italijanskog državljanina.<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituaries: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina was born in Split, Croatia where his father has a hotel and a beach named {{lang|hr|Kupalište Košćina}} and was taken to Italy during the Second World War by her sister, who had married an Italian.}}</ref> Nakon što je kao tinejdžerka pobjeđivala na takmičenjima ljepote, ponuđen joj je posao manekenke. Godine 1954., dok je studirala fiziku na [[Univerzitet u Napulju Federico II|Univerzitetu u Napulju Federico II]], i živjela u internatu časnih sestara, zamoljena je da bude ''gospođica di Tappa'' ("Miss pozornice"), koja daruje cvijeće pobjedniku etape [[1954. Giro d'Italia]] biciklistička utrka, zatim u [[Napulj|Napulju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museociclismo.it/content/corse/corsa/5119-Giro-d'Italia/edizioni/37/tappe/5/17613.html|title=Giro d'Italia - Edizione n.37 5a Tappa|website=museociclismo.it|access-date=31 July 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA|title=GIRO D'ITALIA 1954 NAPOLI VAN STEENBERGEN|last=Celletti|first=LUCIO|date=25 April 2018|publisher=archeosport|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211221/4eroIxXsRIA|archive-date=2021-12-21|url-status=live|access-date=31 July 2018}}</ref> Bila je uvjerena, ali s mukom zbog svoje stidljivosti, tada je njena slika, kako ljubi pobjednika, objavljena u novinama širom Evrope. [[Datoteka:Koscina_Ferroviere_2.png|lijevo|mini| Koscina u ''filmu Željezničar'' (1958)]] [[Datoteka:S.Kragujevic,_Sylva_Koscina,_Ljubisa_Samardzic,_Milena_Dravic,_Bata_Zivojinovic,_Bitka_na_Neretvi,_premijera.jpg|desno|mini|290x290piksel| Koscina (lijevo) sa kolegama jugoslovenskim glumcima [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] i [[Bata Živojinović|Batom Živojinovićem]] na premijeri ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] u novembru 1969.]] == Smrt == Koscina je umrla u [[Rim|Rimu]] 1994. godine u 61. godini od [[Rak dojke|raka dojke]].<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituary: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina contracted breast cancer a few years ago.}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0466977}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]] 3xdolci5u49pt1h5tybdpirxzjmg00l 2 521947 3712968 2025-06-07T07:22:43Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1274406110|Internet Broadway Database]]" 3712968 wikitext text/x-wiki {{Infokutija veb-sajt | logo = Ibdb-header-page.png | slika_ekrana_veličina = 400px | url = {{URL|http://www.ibdb.com/}} | jezik = [[Engleski jezik]] }} '''Internet Broadway Database''' ( '''IBDB''' ) je online [[baza podataka]] o [[Pozorište Broadway|broadwayskim pozorišnim]] produkcijama i njihovom osoblju. Osmislila ga je i kreirala Karen Hauser 1996. godine, a njime upravlja Istraživački odjel Broadway League, [[Trgovačko udruženje|trgovačkog udruženja]] [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]] komercijalne [[Pozorište|pozorišne]] zajednice.<ref>{{Cite web|url=http://ibdb.com/index.php|title=IBDB: The official source for Broadway Information|website=Internet Broadway Database|archive-url=https://web.archive.org/web/20120725083741/http://ibdb.com/index.php|archive-date=July 25, 2012|access-date=July 26, 2012}}</ref> == Pregled == Ova sveobuhvatna historija Broadwaya pruža zapise o produkcijama od početaka njujorškog pozorišta u 18. vijeku do danas. Detalji uključuju spisak glumaca i kreativaca za premijeru i današnji dan, spisak pjesama, nagrade i druge zanimljive činjenice o svakoj broadwayskoj produkciji. Druge karakteristike IBDB-a uključuju opsežnu arhivu fotografija iz prošlih i sadašnjih broadwayskih produkcija, portrete glumaca, linkove do snimaka glumačke postave na iTunesu ili Amazonu, informacije o ukupnom prihodu i posjeti. == Reference == <references responsive="1"></references> {{Refspisak}} <nowiki> [[Kategorija:Broadway (pozorište)]]</nowiki> 6ygt2rzv05lbgptwgoxl7qscekp2fbj 0 521948 3712969 2025-06-07T07:23:41Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1274406110|Internet Broadway Database]]" 3712969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija veb-sajt | logo = Ibdb-header-page.png | slika_ekrana_veličina = 400px | url = {{URL|http://www.ibdb.com/}} | jezik = [[Engleski jezik]] }} '''Internet Broadway Database''' ( '''IBDB''' ) je online [[baza podataka]] o [[Pozorište Broadway|broadwayskim pozorišnim]] produkcijama i njihovom osoblju. Osmislila ga je i kreirala Karen Hauser 1996. godine, a njime upravlja Istraživački odjel Broadway League, [[Trgovačko udruženje|trgovačkog udruženja]] [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]] komercijalne [[Pozorište|pozorišne]] zajednice.<ref>{{Cite web|url=http://ibdb.com/index.php|title=IBDB: The official source for Broadway Information|website=Internet Broadway Database|archive-url=https://web.archive.org/web/20120725083741/http://ibdb.com/index.php|archive-date=July 25, 2012|access-date=July 26, 2012}}</ref> == Pregled == Ova sveobuhvatna historija Broadwaya pruža zapise o produkcijama od početaka njujorškog pozorišta u 18. vijeku do danas. Detalji uključuju spisak glumaca i kreativaca za premijeru i današnji dan, spisak pjesama, nagrade i druge zanimljive činjenice o svakoj broadwayskoj produkciji. Druge karakteristike IBDB-a uključuju opsežnu arhivu fotografija iz prošlih i sadašnjih broadwayskih produkcija, portrete glumaca, linkove do snimaka glumačke postave na iTunesu ili Amazonu, informacije o ukupnom prihodu i posjeti. == Reference == <references responsive="1"></references> {{Refspisak}} <nowiki> [[Kategorija:Broadway (pozorište)]]</nowiki> 6ygt2rzv05lbgptwgoxl7qscekp2fbj 3712970 3712969 2025-06-07T07:24:15Z Palapa 383 3712970 wikitext text/x-wiki {{Infokutija veb-sajt | logo = Ibdb-header-page.png | slika_ekrana_veličina = 400px | url = {{URL|http://www.ibdb.com/}} | jezik = [[Engleski jezik]] }} '''Internet Broadway Database''' ( '''IBDB''' ) je online [[baza podataka]] o [[Pozorište Broadway|broadwayskim pozorišnim]] produkcijama i njihovom osoblju. Osmislila ga je i kreirala Karen Hauser 1996. godine, a njime upravlja Istraživački odjel Broadway League, [[Trgovačko udruženje|trgovačkog udruženja]] [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]] komercijalne [[Pozorište|pozorišne]] zajednice.<ref>{{Cite web|url=http://ibdb.com/index.php|title=IBDB: The official source for Broadway Information|website=Internet Broadway Database|archive-url=https://web.archive.org/web/20120725083741/http://ibdb.com/index.php|archive-date=July 25, 2012|access-date=July 26, 2012}}</ref> == Pregled == Ova sveobuhvatna historija Broadwaya pruža zapise o produkcijama od početaka njujorškog pozorišta u 18. vijeku do danas. Detalji uključuju spisak glumaca i kreativaca za premijeru i današnji dan, spisak pjesama, nagrade i druge zanimljive činjenice o svakoj broadwayskoj produkciji. Druge karakteristike IBDB-a uključuju opsežnu arhivu fotografija iz prošlih i sadašnjih broadwayskih produkcija, portrete glumaca, linkove do snimaka glumačke postave na iTunesu ili Amazonu, informacije o ukupnom prihodu i posjeti. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Broadway (pozorište)]] 5th9ugkfdf4ttt6if79yoxmpqz1f95w 3712971 3712970 2025-06-07T07:24:49Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Internet baza podataka Broadway]] na [[Internet baza podataka Broadway]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 3712970 wikitext text/x-wiki {{Infokutija veb-sajt | logo = Ibdb-header-page.png | slika_ekrana_veličina = 400px | url = {{URL|http://www.ibdb.com/}} | jezik = [[Engleski jezik]] }} '''Internet Broadway Database''' ( '''IBDB''' ) je online [[baza podataka]] o [[Pozorište Broadway|broadwayskim pozorišnim]] produkcijama i njihovom osoblju. Osmislila ga je i kreirala Karen Hauser 1996. godine, a njime upravlja Istraživački odjel Broadway League, [[Trgovačko udruženje|trgovačkog udruženja]] [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]] komercijalne [[Pozorište|pozorišne]] zajednice.<ref>{{Cite web|url=http://ibdb.com/index.php|title=IBDB: The official source for Broadway Information|website=Internet Broadway Database|archive-url=https://web.archive.org/web/20120725083741/http://ibdb.com/index.php|archive-date=July 25, 2012|access-date=July 26, 2012}}</ref> == Pregled == Ova sveobuhvatna historija Broadwaya pruža zapise o produkcijama od početaka njujorškog pozorišta u 18. vijeku do danas. Detalji uključuju spisak glumaca i kreativaca za premijeru i današnji dan, spisak pjesama, nagrade i druge zanimljive činjenice o svakoj broadwayskoj produkciji. Druge karakteristike IBDB-a uključuju opsežnu arhivu fotografija iz prošlih i sadašnjih broadwayskih produkcija, portrete glumaca, linkove do snimaka glumačke postave na iTunesu ili Amazonu, informacije o ukupnom prihodu i posjeti. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Broadway (pozorište)]] 5th9ugkfdf4ttt6if79yoxmpqz1f95w 3712982 3712971 2025-06-07T08:31:36Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Internet baza podataka Broadway]] na [[Internet Broadway Database]] bez ostavljanja preusmjerenja 3712970 wikitext text/x-wiki {{Infokutija veb-sajt | logo = Ibdb-header-page.png | slika_ekrana_veličina = 400px | url = {{URL|http://www.ibdb.com/}} | jezik = [[Engleski jezik]] }} '''Internet Broadway Database''' ( '''IBDB''' ) je online [[baza podataka]] o [[Pozorište Broadway|broadwayskim pozorišnim]] produkcijama i njihovom osoblju. Osmislila ga je i kreirala Karen Hauser 1996. godine, a njime upravlja Istraživački odjel Broadway League, [[Trgovačko udruženje|trgovačkog udruženja]] [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]] komercijalne [[Pozorište|pozorišne]] zajednice.<ref>{{Cite web|url=http://ibdb.com/index.php|title=IBDB: The official source for Broadway Information|website=Internet Broadway Database|archive-url=https://web.archive.org/web/20120725083741/http://ibdb.com/index.php|archive-date=July 25, 2012|access-date=July 26, 2012}}</ref> == Pregled == Ova sveobuhvatna historija Broadwaya pruža zapise o produkcijama od početaka njujorškog pozorišta u 18. vijeku do danas. Detalji uključuju spisak glumaca i kreativaca za premijeru i današnji dan, spisak pjesama, nagrade i druge zanimljive činjenice o svakoj broadwayskoj produkciji. Druge karakteristike IBDB-a uključuju opsežnu arhivu fotografija iz prošlih i sadašnjih broadwayskih produkcija, portrete glumaca, linkove do snimaka glumačke postave na iTunesu ili Amazonu, informacije o ukupnom prihodu i posjeti. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Broadway (pozorište)]] 5th9ugkfdf4ttt6if79yoxmpqz1f95w 3 521949 3712980 2025-06-07T08:23:34Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3712980 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 521950 3712981 2025-06-07T08:23:50Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3712981 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 521951 3712983 2025-06-07T08:32:25Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Internet Broadway Database]] 3712983 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Internet Broadway Database]] kdzgkz4me3lbph2qvq0nejkol6slia2 0 521952 3712984 2025-06-07T08:32:46Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Internet Broadway Database]] 3712984 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Internet Broadway Database]] kdzgkz4me3lbph2qvq0nejkol6slia2 0 521953 3712987 2025-06-07T09:07:50Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Curd Jürgens]] 3712987 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Curd Jürgens]] b5gqx7mnzyujxk9ehsx81dnnhpfyvqd 0 521954 3712988 2025-06-07T09:10:50Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1551 |Organ = VS |Datum = 9. juli |Godina = 2004 |Sjednica = 5001 |Oznaka = S/RES/1551 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1551(2004) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Bosni i Hercegovini |Rezultat = usvojeno |Slika = German CH-53 Helicopter assigned to the Stabilization Force and Portuguese Army Soldiers.jpg |Opis... 3712988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1551 |Organ = VS |Datum = 9. juli |Godina = 2004 |Sjednica = 5001 |Oznaka = S/RES/1551 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1551(2004) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Bosni i Hercegovini |Rezultat = usvojeno |Slika = German CH-53 Helicopter assigned to the Stabilization Force and Portuguese Army Soldiers.jpg |Opis = Helikopter SFOR-a }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1551''' donesena je 9. jula 2004, na 5001. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon pozivanja na rezolucije [[Rezolucija 1031 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1031]] (1995), [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996), [[Rezolucija 1423 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1423]] (2002) i [[Rezolucija 1491 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1491]] (2003) produžio mandat [[SFOR|Stabilizacijskih snaga]] u Bosni i Hercegovini za dodatni period od 6 mjeseci i pozdravila raspoređivanje [[Operacija "Althea" (EUFOR)|Althea (EUFOR)]] na kraju mandata SFOR-a.<ref name="un">{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2004/sc8144.doc.htm|title=Security Council authorises NATO force in Bosnia and Herzegovina for further six months, welcomes European Union follow on mission|date=9 July 2004|publisher=United Nations}}</ref> Vijeće sigurnosti naglasilo je važnost implementacije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i pozdravilo doprinose SFOR-a, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] i drugih međunarodnih organizacija. Situacija je i dalje predstavljala prijetnju miru i sigurnosti, a Vijeće je bilo odlučno da promoviše mirno rješavanje sukoba. Napomenulo je da [[Evropska unija]] namjerava pokrenuti nastavnu misiju s vojnom komponentom od decembra 2004.<ref>{{cite news|title=Security Council authorizes 6-month extension of NATO force in Bosnia|url=https://www.un.org/apps/news/storyAr.asp?NewsID=11297&Cr=bosnia&Cr1=|date=9 July 2004|agency=United Nations News Centre}}</ref> Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je podsjetilo strane Dejtonskog sporazuma na njihovu odgovornost za provedbu sporazuma. Naglasilo je ulogu [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] u praćenju njegove provedbe. Također je pridalo važnost saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]. Vijeće sigurnosti preporučilo je zemljama učesnicama SFOR-a i ovlastilo ih da nastave svoje operacije dodatnih 6 mjeseci; pozdravilo je uspostavljanje nastavne misije Evropske unije od decembra 2004. Također je ovlastilo upotrebu neophodnih mjera, uključujući upotrebu sile i samoodbrane, kako bi se osiguralo poštivanje sporazuma i sigurnost i sloboda kretanja osoblja SFOR-a.<ref>{{cite book|last1=Reichard|first1=Martin|last2=Schrijver|first2=Nico|title=The EU–NATO relationship: a legal and political perspective|year=2006|publisher=Ashgate Publishing, Ltd|isbn=978-0-7546-4759-1|page=257}}</ref> Svi sporazumi bi se primjenjivali na nastavnu misiju.<ref>{{cite book|last=Blokker|first=Niels|title=The Security Council and the use of force: theory and reality—a need for change?|year=2005|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=978-90-04-14642-6 |page=23}}</ref> Rezolucija je dalje pozdravila raspoređivanje Policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2003, koja je zamijenila [[Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini|Misiju Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini]]. Konačno, zatražilo je od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]] da podnese izvještaj o napretku koji su strane postigle u provedbi svojih mirovnih sporazuma. == Također pogledajte == * [[Države članice Ujedinjenih nacija]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Sloveniji]] * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://undocs.org/S/RES/1551(2004) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1551}} {{RVSUN_2004}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1551]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1551]] igqsihg1hfwnja39eetso9qeh8xiwev 2 521955 3712990 2025-06-07T09:15:52Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1220515071|Particle accelerator]]" 3712990 wikitext text/x-wiki {{Levels of technological manipulation of matter}} [[Datoteka:Fermilab.jpg|mini| [[Tevatron|Tevatron (krug u pozadini)]], akcelerator čestica tipa sinhrotronskog sudarača u Fermi National Accelerator Laboratory (Fermilab), Batavia, Illinois, SAD. Ugašen 2011. godine, do 2007. bio je najmoćniji akcelerator čestica na svijetu, ubrzavajući protone do energije od preko 1&nbsp;[[Elektronvolt|TeV]] (tera elektron volti). Snopovi protona i antiprotona, koji su kružili u suprotnim smjerovima u zadnjem prstenu, sudarili su se na dvije magnetno inducirane točke presjeka.]] [[Datoteka:Linear_accelerator_animation_16frames_1.6sec.gif|mini| Animacija koja prikazuje rad [[Linearni akcelerator čestica|linearnog akceleratora]], koji se široko koristi u istraživanju fizike i liječenju raka.]] '''Akcelerator čestica''' je mašina koja koristi [[Elektromagnetno polje|elektromagnetna polja]] za pokretanje [[Električni naboj|nabijenih]] [[čestica]] do vrlo velikih brzina i energija, i da ih zadrži u dobro definisanim [[Snop čestica|snopovima]].<ref>{{Cite book|last=Chao|first=Alexander W|url=http://www.worldscientific.com/worldscibooks/10.1142/7037|title=Reviews of Accelerator Science and Technology: Volume 1|last2=Chou|first2=Weiren|publisher=World Scientific|year=2008|isbn=978-981-283-520-8|location=Singapore|language=en|bibcode=2008rast.book.....C|doi=10.1142/7037}}</ref><ref> {{Cite book|last=Livingston|first=M. S.|title=Particle Accelerators|last2=Blewett|first2=J.|publisher=[[McGraw-Hill]]|year=1969|isbn=978-1-114-44384-6|location=New York|author-link=Milton Stanley Livingston}}</ref> Veliki akceleratori se koriste za fundamentalna istraživanja u [[Fizika elementarnih čestica|fizici čestica]]. Najveći trenutno aktivni akcelerator je [[Veliki hadronski sudarač]] (LHC) u blizini Ženeve, u Švicarskoj, kojim upravlja [[CERN]]. To je akcelerator [[sudarač]], koji može ubrzati dva snopa protona do energije od 6,5&nbsp;[[Elektronvolt|TeV]] i uzrokuju da se direktno sudare, stvarajući energiju centra mase od 13&nbsp;TeV. Drugi moćni akceleratori su [[Relativistički sudarač teških jona|RHIC]] u [[Brookhaven National Laboratory]] u New Yorku i, ranije, [[Tevatron]] u [[Fermilab|Fermilabu]], Batavia, Illinois. Akceleratori se također koriste kao [[Sinhrotronski izvor svjetlosti|sinhrotronski izvori svjetlosti]] za proučavanje [[Fizika kondenzovane materije|fizike kondenzirane materije]]. Manji akceleratori čestica koriste se u širokom spektru primjena, uključujući [[Terapija česticama|terapiju česticama]] u [[Onkologija|onkološke]] svrhe, proizvodnju [[Izotop|radioizotopa]] za medicinsku dijagnostiku, [[Ionska implantacija|ionske implantate]] za proizvodnju poluvodiča i [[Masena spektrometrija akceleratora|masene spektrometre akceleratora]] za mjerenje rijetkih izotopa kao što je [[Datiranje ugljikom-14|radiokarbon]]. U svijetu trenutno radi više od 30.000 akceleratora.<ref>{{Cite web|url=https://www.iaea.org/topics/nuclear-science/nuclear-research/accelerators/background|title=More background on accelerators|date=2016-10-12|website=www.iaea.org|language=en|access-date=2023-11-10}}</ref> <ref>{{Cite web|url=http://www.symmetrymagazine.org/article/april-2014/ten-things-you-might-not-know-about-particle-accelerators|title=Ten things you might not know about particle accelerators|last=Witman|first=Sarah|date=15 April 2014|website=Symmetry Magazine|publisher=[[Fermi National Accelerator Laboratory]]|access-date=21 April 2014}}</ref> [[Datoteka:SLAC_National_Accelerator_Laboratory_Aerial_2.png|mini| Zgrada koja pokriva 2 milje (3,2 km) zračnu cijev Stanfordskog linearnog akceleratora (SLAC) u Menlo Parku u Kaliforniji, drugom najmoćnijoj liniji na svijetu.]] {{Radiation}}{{Normativna kontrola}} == Reference == {{Refspisak|30em}} <nowiki> [[Kategorija:Akcelerator čestica]]</nowiki> k9nz9knhdic3o12rn5851caxan5thto 10 521956 3713000 2025-06-07T09:43:26Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Navkutija | ime = Teorija brojeva | naslovstil = background:#ffb; | naslov = [[Teorija brojeva]] | grupastil = background:#ffd; | podaciklasa = hlist | grupa1 = Polja | podaci1 = * [[Algebarska teorija brojeva]] ([[teorija polja klasa]], [[neabelovska teorija polja klasa]], [[Iwasawina teorija]], [[Tateova teza|Iwasawa–Tateova teorija]], [[Kummerova teorija]]) * [[Analitička teorija brojeva]] ([[L-funkcija|analitička teorija L-funkcija]], probabilisti... 3713000 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Teorija brojeva | naslovstil = background:#ffb; | naslov = [[Teorija brojeva]] | grupastil = background:#ffd; | podaciklasa = hlist | grupa1 = Polja | podaci1 = * [[Algebarska teorija brojeva]] ([[teorija polja klasa]], [[neabelovska teorija polja klasa]], [[Iwasawina teorija]], [[Tateova teza|Iwasawa–Tateova teorija]], [[Kummerova teorija]]) * [[Analitička teorija brojeva]] ([[L-funkcija|analitička teorija L-funkcija]], [[probabilistička teorija brojeva]], [[teorija sita]]) * [[Geometrija brojeva|Geometrijska teorija brojeva]] * [[Računska teorija brojeva]] * [[Transcendentna teorija brojeva]] * [[Diofantska geometrija]] ([[Arakelovljeva teorija]], [[Hodge–Arakelovljeva teorija]]) * [[Aritmetička kombinatorika]] ([[aditivna teorija brojeva]]) * [[Aritmetička geometrija]] ([[anabelovska geometrija]], [[p-adička Hodgeova teorija|''p''-adička Hodgeova teorija]]) * [[Aritmetička topologija]] * [[Aritmetička dinamika]] | grupa2 = Ključni koncepti | podaci2 = * [[Broj]]evi * [[0]] * [[Prirodan broj|Prirodni brojevi]] * [[1 (broj)|Jednoća]] * [[Prost broj|Prosti brojevi]] * [[Složen broj|Složeni brojevi]] * [[Racionalni broj]]evi * [[Iracionalan broj|Iracionalni brojevi]] * [[Algebarski broj]]evi * [[Transcendentni broj]]evi * [[p-adički broj|''p''-adički brojevi]] ([[p-adička analiza|''p''-adička analiza]]) * [[Aritmetika]] * [[Modularna aritmetika]] * [[Kineska teorema o ostacima]] * [[Aritmetička funkcija|Aritmetičke funkcije]] | grupa3 = Napredni koncepti | podaci3 = * [[Kvadratna form|Kvadratne forme]] * [[Modularna forma|Modularne forme]] * [[L-funkcija|L-funkcije]] * [[Diofantska jednačina|Diofantske jednačine]] * [[Diofantska aproksimacija]] * [[Mjera iracionalnosti]] * [[Verižni razlomak|Verižni razlomci]] | podaci4 = * {{Ikona|Kategorija}} [[:Kategorija:Teorija brojeva|Kategorija]] * {{ikona|LIST}} [[Spisak tema u teoriji brojeva|Spisak tema]] * {{ikona|LIST}} [[Spisak rekreativnih tema u teoriji brojeva|Spisak rekreativnih tema]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za teoriju brojeva| ]] </noinclude> nddizt22j4bnoqge4jiopxo2ssjpi5q 0 521957 3713021 2025-06-07T11:17:13Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1575 |Organ = VS |Datum =22. novembar |Godina = 2004 |Sjednica = 5085 |Oznaka = S/RES/1575 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1575(2004) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Bosni i Hercegovini |Rezultat = usvojeno |Slika = German CH-53 Helicopter assigned to the Stabilization Force and Portuguese Einsatz EUFOR.jpg |Opis... 3713021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1575 |Organ = VS |Datum =22. novembar |Godina = 2004 |Sjednica = 5085 |Oznaka = S/RES/1575 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1575(2004) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Bosni i Hercegovini |Rezultat = usvojeno |Slika = German CH-53 Helicopter assigned to the Stabilization Force and Portuguese Einsatz EUFOR.jpg |Opis = Kopča EUFOR-a }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1575''' donesena je 22. novembra 2004, na 5085. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon podsjećanja na prethodne rezolucije o sukobima u bivšoj Jugoslaviji, uključujući rezolucije [[Rezolucija 1031 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1031]] (1995), [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996), [[Rezolucija 1423 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1423]] (2002), [[Rezolucija 1491 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1491]] (2003) i [[Rezolucija 1551 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1551]] (2004), Vijeće je definisalo ulogu [[Operacija "Althea" (EUFOR)|Althea (EUFOR)]] kao pravnog nasljednika [[SFOR|Stabilizacijskih snaga]] (SFOR).<ref name="un">{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2004/sc8250.doc.htm|title=Security Council adopts resolution defining mandate of European Union force to take over stabilization role in Bosnia and Herzegovina|date=22 November 2004|publisher=United Nations}}</ref> Vijeće sigurnosti naglasilo je važnost provedbe [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i pozdravilo doprinose SFOR-a, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacijeza evropsku sigurnost i saradnju]] i drugih međunarodnih organizacija. Situacija je i dalje predstavljala prijetnju miru i sigurnosti, a Vijeće je bilo odlučno promovirati mirno rješavanje sukoba. Nadalje, napomenulo je da [[Evropska unija]] namjerava pokrenuti naknadnu misiju s vojnom komponentom od decembra 2004. Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je podsjetilo strane Dejtonskog sporazuma na njihovu odgovornost za provedbu sporazuma. Naglasilo je ulogu [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] u praćenju njegove provedbe. Također je pridalo važnost saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]. Vijeće sigurnosti pozdravilo je zemlje učesnice SFOR-a i pozdravilo uspostavljanje naknadne misije od decembra 2004. od strane Evropske unije. Također je odobrilo upotrebu neophodnih mjera, uključujući upotrebu sile i samoodbrane, kako bi se osiguralo poštivanje sporazuma i sigurnost i sloboda kretanja osoblja SFOR-a. Svi sporazumi bi se primjenjivali na naknadnu misiju.<ref>{{cite book|last=Blockmans|first=Steven|title=Tough Love: The European Union's Relations with the Western Balkans|year=2007|publisher=T.M.C. Asser Press|isbn=978-90-6704-258-1|page=228}}</ref> Rezolucija je dalje pozdravila raspoređivanje Policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2003, koja je zamijenila [[Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini|Misiju Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini]]. Konačno, zatražila je od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]] da podnese izvještaj o napretku koji su strane postigle u provedbi svojih mirovnih sporazuma. == Također pogledajte == * [[Države članice Ujedinjenih nacija]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Sloveniji]] * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://undocs.org/S/RES/1575(2004) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1575}} {{RVSUN_2004}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1575]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1575]] 3bn3z1bogo8zca55tidfxm6vkba5qqi 3713024 3713021 2025-06-07T11:23:44Z Panasko 146730 3713024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1575 |Organ = VS |Datum =22. novembar |Godina = 2004 |Sjednica = 5085 |Oznaka = S/RES/1575 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1575(2004) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Bosni i Hercegovini |Rezultat = usvojeno |Slika = Einsatz EUFOR.jpg |Opis = Kopča EUFOR-a }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1575''' donesena je 22. novembra 2004, na 5085. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon podsjećanja na prethodne rezolucije o sukobima u bivšoj Jugoslaviji, uključujući rezolucije [[Rezolucija 1031 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1031]] (1995), [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996), [[Rezolucija 1423 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1423]] (2002), [[Rezolucija 1491 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1491]] (2003) i [[Rezolucija 1551 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1551]] (2004), Vijeće je definisalo ulogu [[Operacija "Althea" (EUFOR)|Althea (EUFOR)]] kao pravnog nasljednika [[SFOR|Stabilizacijskih snaga]] (SFOR).<ref name="un">{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2004/sc8250.doc.htm|title=Security Council adopts resolution defining mandate of European Union force to take over stabilization role in Bosnia and Herzegovina|date=22 November 2004|publisher=United Nations}}</ref> Vijeće sigurnosti naglasilo je važnost provedbe [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i pozdravilo doprinose SFOR-a, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacijeza evropsku sigurnost i saradnju]] i drugih međunarodnih organizacija. Situacija je i dalje predstavljala prijetnju miru i sigurnosti, a Vijeće je bilo odlučno promovirati mirno rješavanje sukoba. Nadalje, napomenulo je da [[Evropska unija]] namjerava pokrenuti naknadnu misiju s vojnom komponentom od decembra 2004. Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je podsjetilo strane Dejtonskog sporazuma na njihovu odgovornost za provedbu sporazuma. Naglasilo je ulogu [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] u praćenju njegove provedbe. Također je pridalo važnost saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]. Vijeće sigurnosti pozdravilo je zemlje učesnice SFOR-a i pozdravilo uspostavljanje naknadne misije od decembra 2004. od strane Evropske unije. Također je odobrilo upotrebu neophodnih mjera, uključujući upotrebu sile i samoodbrane, kako bi se osiguralo poštivanje sporazuma i sigurnost i sloboda kretanja osoblja SFOR-a. Svi sporazumi bi se primjenjivali na naknadnu misiju.<ref>{{cite book|last=Blockmans|first=Steven|title=Tough Love: The European Union's Relations with the Western Balkans|year=2007|publisher=T.M.C. Asser Press|isbn=978-90-6704-258-1|page=228}}</ref> Rezolucija je dalje pozdravila raspoređivanje Policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2003, koja je zamijenila [[Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini|Misiju Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini]]. Konačno, zatražila je od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]] da podnese izvještaj o napretku koji su strane postigle u provedbi svojih mirovnih sporazuma. == Također pogledajte == * [[Države članice Ujedinjenih nacija]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Sloveniji]] * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://undocs.org/S/RES/1575(2004) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1575}} {{RVSUN_2004}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1575]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1575]] ay5245xz1wgwbvelqmo06dcon7mude9