Jezik

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.45.0-wmf.3</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86</id>
    <revision>
      <id>3713444</id>
      <parentid>3658828</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:55:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28188" sha1="n9vj9lkndp5xab7co60qraixctpos46" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Jezik (čvor)}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Prijevod}}
{{Preuređivanje}}
'''Jezik''' je sistem [[gestikulacija|gestikulacije]], [[gramatika|gramatike]], [[znak]]ova, [[glas]]ova, [[simbol]]a, ili [[riječ]]i, koji se koristi za prikaz i razmjenu koncepata (tj., za [[komunikacija|komunikaciju]]), ideja, značenja i misli.

Proučavanje jezika kao koda se zove [[lingvistika]], koju je kao akademsku disciplinu u tom obliku uveo [[Ferdinand de Saussure]].

== Uvod ==

Na svijetu se govori od 5.000 do 7.000 jezika. Nema usaglašenog mišljenja stručnjaka o tačnom broju jezika, jer danas još nema egzaktne definicije što razlikuje dva jezika, naime ponekad su [[dijalekt]]i jednog jezika sličniji nekom drugom jeziku (neki [[njemački jezik|njemački]] dijalekti i [[Holandski jezik|holandski]]), nego dijalektima svog nativnog jezika. Postoje brojni prirodni jezici, kao što je [[bosanski jezik]], ali i [[umjetni jezik|umjetni]], kao što su [[esperanto]] ili [[slovio]].

[[Nauka]] koja se bavi proučavanjem jezika zove se [[jezikoslovlje]].

Nauka koja se bavi proučavanjem jezičkih pojava, kako gramatičkih tako i književnih, zove se [[filologija]].

== Podjela jezika ==

Jezici se dijele po više kriterija, koji se mogu grupirati u tri skupine:

* po srodnosti jezika (''genetski'' kriterij)
* po [[gramatika|gramatičkim svojstvima]] (''tipološke'' podjele)
* po zajedničkim karateristikama koje dijele jezici koji su zemljopisno blizu (''arealne'' podjele).

Podjela jezika nije do kraja istraženo područje, i ne postoji općenito slaganje među naučnicima oko mnogih pitanja.

=== Podjela po srodnosti ===

''Genetska'' podjela odnosi se na to da se međusobno srodni jezici grupiraju zajedno. Npr. [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Slovenski jezik|slovenski]] i [[Češki jezik|češki]] grupiraju se u [[Slavenski jezici|slavenske jezike]]. Slavenski jezici dalje se grupiraju u [[Indoevropski jezici|indoevropske jezike]]. Postoje mnoge druge ''jezičke porodice''. Ova je podjela hijerarhijska, i podsjeća na [[taksonomija|taksonomiju]] u biologiji. Neki jezici čine porodicu za sebe, tj. ne mogu se povezati ni s jednim drugim poznatim jezikom, npr. [[baskijski jezik]]; takvi se nazivaju '''izoliranim jezicima'''.

Jezici se mogu podijeliti i na živuće i [[Izumiranje jezika|izumrle]].

=== Tipološke podjele ===

Jedna tradicionalna podjela jest po složenosti i promjenjivosti riječi:

* [[izolativni jezici]] (npr. [[kineski jezik]]) u kojima su riječi nepromjenjive i sastoje se od jednog morfema;
* [[aglutinativni jezici]] (npr. [[turski jezik]]) u kojima su riječi tvore donekle pravilnim sljepljivanjem riječi i čestica;
* [[flektivni jezici]] (npr. [[hrvatski jezik]]), gdje se riječi kompleksno mijenjaju u različitim gramatičkim oblicima.

Jezici se mogu podijeliti i na jezike u kojima je upotreba ličnih [[zamjenice|zamjenica]] obavezna (npr. [[engleski jezik]]) i one u kojima se obično izostavljaju (npr. bosanski).

Sljedeća je podjela moguća po odnosu prema [[morfosintaktički poredak|ulogama u rečenici]]:

* neki jezici jednako gramatički označavaju (mjestom u rečenici, [[padež]]om i sl.) [[subjekt]] prelaznog i neprelaznog [[glagol]]a, a drugačije [[objekt]] prelaznog glagola (takvi se nazivaju ''nominativno-akuzativni'', npr. bosanski)
* drugi jezici jednako označavaju objekt prelaznog glagola i subjekt neprelaznog, dok posebno stoji subjekt prelaznog glagola (''ergativni jezici'', npr. [[baskijski jezik]])
* postoje i jezici koji kombiniraju ova dva pristupa, za različite glagole (''aktivno-stativni'' jezici) ili za različita vremena (tipično, prošlo vrijeme ima ergativne osobine; tzv. ''podijeljena ergativnost'')

Jezici se mogu dijeliti i po redoslijedu [[riječ]]i u rečenici. Tako u hrvatskom imamo uobičajen redoslijed subjekt-glagol-objekt (skraćeno SVO, [[engleski jezik|eng.]] ''verb'' &quot;glagol&quot;), dok je npr. u [[latinski jezik|latinskom]] uobičajen redoslijed subjekt-objekt-glagol (SOV).

Usporedbu jezika bitno otežava što u svim jezicima ne postoje iste kategorije: nemaju svi jezici iste glasove, neki jezici imaju padeže, a neki ne; svi jezici nemaju iste vrste riječi (npr. ponegdje nema [[pridjevi|pridjeva]] kao posebne vrste, mnogi jezici nemaju [[član]]ove). Te se pojave također uzimaju kao kriterij podjele, od kojih je možda najvažnija podjela u vezi s [[Rod (gramatika)|imenskim klasama]]:

* neki jezici dijele [[imenice]] na 2, 3, pa i mnogo više skupina, nazvanih ''klasama'' ili ''rodovima'' gdje se imenice u različitim klasama različito ponašaju (npr. hrvatski i [[Njemački jezik|njemački]])
* drugi jezici jednako tretiraju sve imenice (npr. mađarski i [[turski]] jezik)

Treba spomenuti da se jezici po novijim teorijama dijele i na ''one koji označavaju glavu'' i ''one koji označavaju zavisni dio''. Naime ako želimo imenici ''kuća'' dodati oznaku da pripada ''čovjeku'', to se u brojnim jezicima može napraviti tako da se riječi stave jedna pored druge i jedna se promijeni. Po tome koja se mijenja, možemo podijeliti jezike na spomenute dvije skupine:

* u bosanskom se mijenja (&quot;označava&quot;) ''čovjek'' (&quot;zavisni dio&quot;): ''čovjek'' + ''kuća'' = ''čovjekova kuća''
* u mađarskom se mijenja (&quot;označava&quot;) ''kuća'' (&quot;glava&quot;): ''ember'' &quot;čovjek&quot; + ''ház'' &quot;kuća&quot; = ''az ember háza''

=== Arealne podjele ===

Mnogi jezici koji su se razvijali u bliskom kontaktu (npr. jezici [[Balkan]]a, jezici Zapadne [[Evropa|Evrope]]) dijele neka zajednička svojstva, pa se jezici mogu i grupisati na taj način, u tzv. ''[[Jezički savez|jezičke saveze]]''. Npr. karakteristično je za jezike Balkana da se buduće vrijeme tvori korištenjem pomoćnog glagola ''htjeti'' (standardni bos. ''ću'' u npr. ''gledat ću''; međutim, kajkavsko narječje ne spada u balkanski jezički savez, jer u tvorbi futura koristi pomoćni glagol ''biti'').

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Agha| first = Agha| year = 2006| title = Language and Social Relations| publisher = Cambridge University Press}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Aikhenvald| first = Alexandra| year = 2001| chapter = Introduction| title = Areal diffusion and genetic inheritance: problems in comparative linguistics| url=https://archive.org/details/arealdiffusionge0000unse| editor = Alexandra Y. Aikhenvald| editor2 = [[R. M. W. Dixon]]| location = Oxford| publisher = Oxford University Press| pages = [https://archive.org/details/arealdiffusionge0000unse/page/n20 1]–26}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Aitchison| first = Jean| title = Language Change: Progress or Decay?| url=https://archive.org/details/languagechangepr0000aitc_g3f0| edition = 3rd (1st edition 1981)| location = Cambridge, New York, Melbourne| publisher = Cambridge University Press| year = 2001}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Allerton| first = D. J.| chapter = Language as Form and Pattern: Grammar and its Categories| title = An Encyclopedia of Language|editor-last=Collinge|editor-first=N.E.| year = 1989| publisher = Routledge| location = London:NewYork}}
* {{Cite book | ref=harv| title = Languages: A Very Short Introduction| url=https://archive.org/details/languagesverysho0000ande| edition = | last = Anderson| first = Stephen| year = 2012| publisher = Oxford University Press| location = Oxford|isbn=978-0-19-959059-9|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Aronoff| first = Mark| first2 = Kirsten| last2 = Fudeman| title = What is Morphology| publisher = John Wiley &amp; Sons| year = 2011}}
* {{Cite book | ref=harv| editor-first=Peter K|editor-last=Austin|editor2-first=Julia|editor2-last=Sallabank| chapter = Introduction| title = Cambridge Handbook of Endangered Languages| first = Peter K.| last = Austin| first2 = Julia| last2 = Sallabank| year = 2011| publisher = Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88215-6|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Baker| first = Mark C.| year = 2001| chapter = Syntax| title = The Handbook of Linguistics| url=https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948| editor-last = Aronoff | editor-first = Mark | editor2 = Janie Rees-Miller| publisher = Blackwell| pages = [https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948/page/265 265]–95}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Bauer| first = Laurie| year = 2003| title = Introducing linguistic morphology| url=https://archive.org/details/introducinglingu0002baue| edition = 2nd| location = Washington, D.C.| publisher = Georgetown University Press|isbn=978-0-87840-343-1|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| title = Concise Encyclopedia of Philosophy of Language and Linguistics| editor = Alex Barber &amp; Robert J Stainton (eds.)| chapter = Plato and his Predecessors| first = R.| last = Bett| publisher = Elsevier| year = 2010| pages = 569–70}}
* {{Cite book | ref=harv| title = An introduction to the study of language| url=https://archive.org/details/introductiontost00bloo| last = Bloomfield| first = Leonard| year = 1914| location = New York| publisher = Henry Holt and Company}}
* {{Cite book | ref=harv| editor-last=Brown|editor-first=Keith|editor2-last=Ogilvie|editor2-first=Sarah| title = Concise Encyclopedia of Languages of the World| publisher = Elsevier Science| year = 2008|isbn=978-0-08-087774-7|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Clackson| first = James| year = 2007| title = Indo-European Linguistics: An Introduction| publisher = Cambridge University press}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Campbell| first = Lyle| year = 2002| chapter = Areal linguistics| title = International Encyclopedia of Social and Behavioral Sciences| editor = Bernard Comrie, Neil J. Smelser and Paul B. Balte| location = Oxford| publisher = Pergamon| pages = 729–33}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Campbell| first = Lyle| year = 2004| title = Historical Linguistics: an Introduction| edition = 2nd| location = Edinburgh and Cambridge, MA| publisher = Edinburgh University Press and MIT Press}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Campbell| first = Lyle| year = 2001| chapter = The History of Linguistics| title = The Handbook of Linguistics| url=https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948| editor-last = Aronoff | editor-first = Mark | editor2 = Janie Rees-Miller| publisher = Blackwell| pages = [https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948/page/81 81]–105}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Candland| first = Douglas Keith| title = Feral Children and Clever Animals: Reflections on Human Nature| publisher = Oxford University Press US| year = 1993| url = https://books.google.com/?id=RYG_CAWZZ4sC&amp;pg=PA296&amp;dq=koko+gorilla+operant+conditioning|isbn=978-0-19-510284-0| pages = 293–301}}
* {{Cite book | ref=harv| title = [[Syntactic Structures]]| last = Chomsky| first = Noam| year = 1957| publisher = Mouton| location = The Hague}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Chomsky| first = Noam| year = 2000| title = The Architecture of Language| url=https://archive.org/details/architectureofla00noam| location = Oxford| publisher = Oxford University Press}}
* {{Cite book | ref=harv| title = Sources of semiotic: readings with commentary from antiquity to the present| url=https://archive.org/details/sourcesofsemioti0000clar| first = David S.| last = Clarke| year = 1990| location = Carbondale| publisher = Southern Illinois University Press}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Comrie| first = Bernard| year = 1989| title = Language universals and linguistic typology: Syntax and morphology.| url=https://archive.org/details/languageuniversa0000comr_k8n4| location = Oxford| publisher = Blackwell| edition = 2nd|isbn=978-0-226-11433-0|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| editor-last=Comrie|editor-first=Bernard| title = The World's Major Languages| location = New York| publisher = Routledge| year = 2009|isbn=978-0-415-35339-7|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Coulmas| first = Florian| year = 2002| title = Writing Systems: An Introduction to Their Linguistic Analysis| url=https://archive.org/details/writingsystemsin0000coul| publisher = Cambridge University Press}}
* {{Cite book | ref=harv| title = Cognitive Linguistics| url=https://archive.org/details/cognitivelinguis0000crof| last = Croft| first = William| first2 = D. Alan| last2 = Cruse| publisher = Cambridge University Press| location = Cambridge| year = 2004}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Croft| first = William| year = 2001| chapter = Typology| title = The Handbook of Linguistics| url=https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948| editor-last = Aronoff | editor-first = Mark | editor2 = Janie Rees-Miller| publisher = Blackwell| pages = [https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948/page/81 81]–105}}
* {{Cite book| ref=harv| last = Crystal| first = David| year = 1997| title = The Cambridge Encyclopedia of Language| url=https://archive.org/details/cambridgeencyclo0000crys_j4f7| location = Cambridge| publisher = Cambridge University Press}}
* {{cite journal| last = Cysouw| first = Michael| last2 = Good| first2 = Jeff| year = 2013| title = Languoid, doculect and glossonym: Formalizing the notion 'language'| journal = Language Documentation and Conservation| volume = 7|ref=harv| url = http://scholarspace.manoa.hawaii.edu/handle/10125/4606| pages = 331–59}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Deacon| first = Terrence| year = 1997| title = [[The Symbolic Species]]: The Co-evolution of Language and the Brain.| location = New York| publisher = W.W. Norton &amp; Company|isbn=978-0-393-31754-1|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| title = Language and Reality: An Introduction to the Philosophy of Language| url=https://archive.org/details/languagerealityi0000devi_y7u5| last = Devitt| first = Michael| first2 = Kim| last2 = Sterelny| publisher = MIT Press| year = 1999| location = Boston}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Dixon| first = Robert M. W.| year = 1972| title = The Dyirbal Language of North Queensland| url=https://archive.org/details/dyirballanguageo00dixo| location = Cambridge| publisher = Cambridge University Press|isbn=978-0-521-08510-6|pages=}}
* {{cite journal| last = Duranti| first = Alessandro| year = 2003| title = Language as Culture in U.S. Anthropology: Three Paradigms| journal = Current Anthropology| volume = 44| issue = 3|ref=harv| doi = 10.1086/368118| pages = 323–48}}
* {{cite journal| title = The myth of language universals: Language diversity and its importance for cognitive science| url = https://archive.org/details/sim_behavioral-and-brain-sciences_2009-10_32_5/page/429| last = Evans| first = Nicholas| last2 = Levinson| first2 = Stephen C.| year = 2009| journal = Behavioral and Brain Sciences| volume = 32| issue = 5|ref=harv| doi = 10.1017/s0140525x0999094x| pages = 429–92}}
* &quot;First Impressions: We start to pick up words, food preferences and hand-eye coordination long before being born&quot;, ''[[Scientific American]]'', vol. 313, no. 1 (July 2015). стр. 24.
* {{cite journal| first = Simon E.| last = Fisher| first2 = Cecilia S.L.| last2 = Lai| first3 = Anthony P.| last3 = Monaco| journal = Annual Review of Neuroscience| year = 2003| volume = 26| doi = 10.1146/annurev.neuro.26.041002.131144| title = Deciphering the Genetic Basis of Speech and Language Disorders|ref=harv| pmid = 12524432| pages = 57–80}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Fitch| first = W. Tecumseh| year = 2010| title = The Evolution of Language| url=https://archive.org/details/evolutionoflangu0000fitc| location = Cambridge| publisher = Cambridge University Press}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Foley| first = William A.| year = 1997| title = Anthropological Linguistics: An Introduction| url=https://archive.org/details/anthropologicall0000fole| publisher = Blackwell}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Goldsmith| first = John A.| editor = John A. Goldsmith| year = 1995| title = The Handbook of Phonological Theory| series = Blackwell Handbooks in Linguistics| publisher = Blackwell Publishers| chapter = Phonological Theory|isbn=978-1-4051-5768-1|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Greenberg| first = Joseph| year = 1966| title = Language Universals: With Special Reference to Feature Hierarchies| url=https://archive.org/details/languageuniversa0000jose| location = The Hague| publisher = Mouton &amp; Co}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Haspelmath| first = Martin| year = 2002| title = Understanding morphology| url=https://archive.org/details/understandingmor0000hasp| location = London| publisher = Arnold, Oxford University Press}} (pbk)
* {{cite journal| last = Haugen| first = Einar| year = 1973| title = The Curse of Babel| journal = Daedalus| volume = 102| issue = 3, Language as a Human Problem|ref=harv| pages = 47–57}}
* {{cite journal| last = Hauser| first = Marc D.| first2 = Noam| last2 = Chomsky| first3 = W. Tecumseh| last3 = Fitch| title = The Faculty of Language: What Is It, Who Has It, and How Did It Evolve?| journal = Science| year = 2002| volume = 298| issue = 5598|ref=harv| doi = 10.1126/science.298.5598.1569| pmid = 12446899| pages = 1569–79}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Hauser| first = Marc D.| last2 = Fitch| first2 = W. Tecumseh| chapter = What are the uniquely human components of the language faculty?| year = 2003| editor = M.H. Christiansen and S. Kirby| publisher = Oxford University Press| title = Language Evolution: The States of the Art| url = http://mind.cog.jhu.edu/faculty/smolensky/050.341-641/Readings/Hauser%20&amp;%20Fitch%2003%20Evolution%20of%20Lg.pdf|url-status=dead| archive-url = https://web.archive.org/web/20140808045239/http://mind.cog.jhu.edu/faculty/smolensky/050.341-641/Readings/Hauser%20%26%20Fitch%2003%20Evolution%20of%20Lg.pdf| archive-date = 8. 8. 2014|df=}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Hockett| first = Charles F.| year = 1960| chapter = Logical considerations in the study of animal communication| title = Animals sounds and animal communication| editor = W.E. Lanyon| editor2 = W.N. Tavolga| pages = 392–430}}
* {{Cite book | ref=harv| last=International Phonetic Association| year = 1999| title = Handbook of the International Phonetic Association: A guide to the use of the International Phonetic Alphabet| url=https://archive.org/details/handbookofintern0000inte| location = Cambridge| publisher = [[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-65236-0|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Katzner| first = Kenneth| year = 1999| title = The Languages of the World| location = New York| publisher = Routledge}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Kennison| first = Shelia| year = 2013| title = Introduction to Language Development| publisher = SAGE}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Labov| first = William| year = 1994| title = Principles of Linguistic Change'' vol.I ''Internal Factors | publisher = Blackwell}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Labov| first = William| year = 2001| title = Principles of Linguistic Change'' vol.II ''Social Factors | publisher = Blackwell}}
* {{cite journal| last = Ladefoged| first = Peter| year = 1992| title = Another view of endangered languages| url = https://archive.org/details/sim_language_1992-12_68_4/page/809| journal = Language| volume = 68| issue = 4|ref=harv| doi = 10.1353/lan.1992.0013| pages = 809–11}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Ladefoged| first = Peter| last2 = Maddieson| first2 = Ian| year = 1996| title = The sounds of the world's languages| location = Oxford| publisher = Blackwell|isbn=978-0-631-19815-4| pages = 329–30}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Lesser| first = Ruth| chapter = Language in the Brain: Neurolinguistics| title = An Encyclopedia of Language|editor-last=Collinge|editor-first=N.E.| year = 1989| publisher = Routledge| location = London:NewYork}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Levinson| first = Stephen C.| year = 1983| title = Pragmatics| url=https://archive.org/details/pragmatics00levi| location = Cambridge| publisher = Cambridge University Press}}
* {{cite web| last = Lewis| first = M. Paul (ed.)| year = 2009| title = Ethnologue: Languages of the World, Sixteenth edition| location = Dallas, Tex.| publisher = SIL International| url = http://www.ethnologue.com/ethno_docs/distribution.asp?by=size|ref=harv}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Lyons| first = John| year = 1981| title = Language and Linguistics| url=https://archive.org/details/languagelinguist0000lyon| publisher = Cambridge University Press|isbn=978-0-521-29775-2|pages=}}
* {{Cite book| ref=harv|editor-last=Macaro|editor-first=Ernesto| year = 2010| title = Continuum companion to second language acquisition| url=https://archive.org/details/continuumcompani00maca_483| publisher = Continuum| location = London|isbn=978-1-4411-9922-5| pages = [https://archive.org/details/continuumcompani00maca_483/page/n149 137]–57}}
* {{Cite book | ref=harv| last=MacMahon| first = April M.S.| title = Understanding Language Change| year = 1994| publisher = Cambridge University Press|isbn=978-0-521-44119-3|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| last=MacMahon| first = M.K.C.| chapter = Language as available sound:Phonetics| title = An Encyclopedia of Language|editor-last=Collinge|editor-first=N.E.| year = 1989| publisher = Routledge| location = London:NewYork}}
* {{Cite book | ref=harv| editor-last=Matras|editor-first=Yaron|editor2-first=Peter|editor2-last=Bakker| title = The Mixed Language Debate: Theoretical and Empirical Advances| url=https://archive.org/details/mixedlanguagedeb0000unse| location = [[Berlin]]| publisher = Walter de Gruyter| year = 2003|isbn=978-3-11-017776-3|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| editor-last=Moseley|editor-first=Christopher| year = 2010| title = Atlas of the World's Languages in Danger, 3rd edition.| location = Paris| publisher = UNESCO Publishing| url = http://www.unesco.org/culture/en/endangeredlanguages/atlas}}
* {{Cite book | ref=harv| first=B.| last = Nerlich| chapter = History of pragmatics| title = The Pragmatics Encyclopedia| editor = L. Cummings| year = 2010| publisher = Routledge| location = London/New York| pages = 192–93}}
* {{Cite book| ref = harv| first = Frederick J.| last = Newmeyer| title = The History of Linguistics| publisher = Linguistic Society of America| year = 2005| id = | url = http://www.linguisticsociety.org/resource/history-modern-linguistics| isbn = 978-0-415-11553-7| pages = | access-date = 18. 11. 2021| archive-date = 31. 12. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20141231094048/http://www.linguisticsociety.org/resource/history-modern-linguistics| url-status = dead}}
* {{Cite book| ref = harv| first = Frederick J.| last = Newmeyer| title = Language Form and Language Function| year = 1998| location = Cambridge, MA| publisher = MIT Press| url = http://www.isc.cnrs.fr/FN_chapter1.pdf| access-date = 15. 5. 2018| archive-date = 16. 12. 2011| archive-url = https://web.archive.org/web/20111216100353/http://www.isc.cnrs.fr/FN_chapter1.pdf| url-status = dead}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Nichols| first = Johanna| year = 1992| title = [[Linguistic diversity in space and time]]| location = Chicago| publisher = University of Chicago Press|isbn=978-0-226-58057-9|pages=}}
* {{cite journal| title = Functional Theories of Grammar| url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-anthropology_1984_13/page/97| last = Nichols| first = Johanna| journal = Annual Review of Anthropology| volume = 13| year = 1984|ref=harv| doi = 10.1146/annurev.an.13.100184.000525| pages = 97–117}}
* {{cite journal| first = David R.| last = Olson| year = 1996| title = Language and Literacy: what writing does to Language and Mind| journal = Annual Review of Applied Linguistics| volume = 16| doi = 10.1017/S0267190500001392|ref=harv| pages = 3–13}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Payne| first = Thomas Edward| title = Describing morphosyntax: a guide for field linguists| publisher = Cambridge University Press| year = 1997| url = https://books.google.com/?id=LC3DfjWfCiwC&amp;pg=PA239&amp;lpg=PA239&amp;dq=%22perfect+aspect%22+%22perfective+aspect%22#PPA238,M1|isbn=978-0-521-58805-8 | pages = 238–41}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Pinker| first = Steven| year = 1994| title = [[The Language Instinct|''The Language Instinct: How the Mind Creates Language'']]| publisher = Perennial}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Romaine| first = Suzanne| year = 2001| chapter = Multilingualism| title = The Handbook of Linguistics| url=https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948| editor-last = Aronoff | editor-first = Mark | editor2 = Janie Rees-Miller| publisher = Blackwell| pages = [https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948/page/512 512]–33}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Saussure| first = Ferdinand de| year = 1983| origyear = 1913| title = [[Course in General Linguistics]]|editor-first=Charles|editor-last=Bally|editor2-first=Albert|editor2-last=Sechehaye| others = Translated by Roy Harris| location = La Salle, Illinois| publisher = Open Court|isbn=978-0-8126-9023-1|pages=}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Sandler| first = Wendy| last2 = Lillo-Martin| first2 = Diane| year = 2001| chapter = Natural Sign Languages| title = The Handbook of Linguistics| url=https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948| editor-last = Aronoff | editor-first = Mark | editor2 = Janie Rees-Miller| publisher = Blackwell| pages = [https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948/page/533 533]–63}}
* {{Cite book| ref = harv | year = 2008| title = Systems of Nominal Classification|editor-last=Senft|editor-first=Gunter| publisher = Cambridge University Press|isbn=978-0-521-06523-8|pages=}}
* {{cite journal| doi = 10.2307/409603| last = Swadesh| first = Morris| year = 1934| title = The phonemic principle| jstor = 409603| journal = Language| volume = 10| issue = 2| pages = 117–29}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Tomasello| first = Michael| editor = B. Velichkovsky and D. Rumbaugh| title = Communicating Meaning: The Evolution and Development of Language| url=https://archive.org/details/communicatingmea0000unse| year = 1996| publisher = Psychology Press|isbn=978-0-8058-2118-5| chapter = The Cultural Roots of Language| pages = [https://archive.org/details/communicatingmea0000unse/page/275 275]–308}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Tomasello| first = Michael| year = 2008| title = Origin of Human Communication| url=https://archive.org/details/originsofhumanco0000toma| publisher = MIT Press}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Thomason| first = Sarah G.| first2 = Terrence| last2 = Kaufman| title = Language Contact, Creolization and Genetic Linguistics| url=https://archive.org/details/languagecontactc0000thom| publisher = University of California Press| year = 1988}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Thomason| first = Sarah G.| title = Language Contact – An Introduction| publisher = Edinburgh University Press| year = 2001}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Trask| first = Robert Lawrence| title = Language: The Basics| year = 1999| edition = 2nd| publisher = Psychology Press}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Trask| first = Robert Lawrence|editor-last=Stockwell|editor-first=Peter| title = Language and Linguistics: The Key Concepts| url=https://archive.org/details/languagelinguist0000tras| year = 2007| edition = 2nd| publisher = Routledge}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Ulbaek| first = Ib| year = 1998| chapter = The Origin of Language and Cognition| title = Approaches to the evolution of language| editor = J. R. Hurford &amp; C. Knight| publisher = Cambridge University Press| pages = 30–43}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Van Valin| first = jr, Robert D.| year = 2001| chapter = Functional Linguistics| title = The Handbook of Linguistics| url=https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948| editor-last = Aronoff | editor-first = Mark | editor2 = Janie Rees-Miller| publisher = Blackwell| pages = [https://archive.org/details/handbooklinguist00aron_948/page/319 319]–37}}
* {{Cite book | ref=harv| last=Zentella| first = Ana Celia|editor-last=García|editor-first=Ofelia|editor2-last=Fishman|editor2-first=Joshua| chapter = Spanish in New York| title = The Multilingual Apple: Languages in New York City| publisher = Walter de Gruyter| year = 2002}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Language}}
* https://web.archive.org/web/20160420225029/http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/ielex/PokornyMaster-X.html

{{stub-jezik}}

[[Kategorija:Jezik| ]]</text>
      <sha1>n9vj9lkndp5xab7co60qraixctpos46</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Julije Cezar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>891</id>
    <revision>
      <id>3713438</id>
      <parentid>3617842</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:11:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15407" sha1="25f03mjnlj0m3hx99zm9mlbbq9y57sj" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|Cezar}}
{{Infokutija osoba
| ime   = Gaj Julije Cezar
| slika = Retrato de Julio César (26724093101) (cropped).jpg
| datum_rođenja          = 12. juli 100 BC
| mjesto_rođenja         = [[Rim]], [[Rimska Republika]]
| datum_smrti            = 15. mart 44 BC (55 god.)
| mjesto_smrti           = Rim, Rimska Republika
| uzrok_smrti            = Atentat
| supružnik              = Kosutija &lt;small&gt;(osporena)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; Kornelija &lt;small&gt;(84–69 BC)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; Pompeja &lt;small&gt;(67–61 BC)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; Kalpurnija &lt;small&gt;(59–44 BC)&lt;/small&gt;
| djeca                  = Julija &lt;br&gt; [[Cezarion]] &lt;small&gt;(nepriznat)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; [[Oktavijan August]] &lt;small&gt;(usvojen)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; Decim Brut ili Marko Brut &lt;small&gt;(osporen)&lt;/small&gt;
}}
'''Gaj Julije Cezar''' (na [[Latinski jezik|latinskom]], '''Gaius Iulius Caesar'''; [[Rim]], [[12. juli|12. jula]] 100. p. n. e. – [[Rim]], [[15. mart]]a 44. p. n. e. ), rimski vojskovođa, političar i pisac. Najslavniji grčki vojskovođa, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio uticaj i vlast [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Pobjedivši [[Pompej|Pompeja Velikog]] u građanskom ratu od [[46. p. n. e.]] zavladao je kao diktator. Njegova diktatura označava kraj vrhovne vladavine Senata u Rimu i početak Carstva. Iako je ubijen u atentatu, [[27. p. n. e.]] označen je kao datum kada je [[Rimska Republika]] prerasla u [[Rimsko Carstvo]].&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot;&gt;[http://www.whoswho.de/templ/te_bio.php?PID=1082&amp;RID=1 Biografija na stranici]''whoiswho.de'' pristupljeno 12.7.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dibb&quot;&gt;[http://www.dibb.de/caeasar-julius-alea-iacta-est.php Biografija na stranici]''dibb.de'' pristupljeno 12.7.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

==Mladost==
Cezar je poticao iz ugledne patricijske porodice Julijevaca.&lt;ref name=&quot;dibb&quot;/&gt; U doba cara Oktavijana, koji je naslijedio Cezara i postao prvi rimski car, u epu Eneida [Publije Vergilije Maron] veliča Julijevce povezujući ih sa legendarnim trojanskim junakom Enejom.

Kao mladić Cezar je imao vrhunsko obrazovanje pa je naučio i nekoliko stranih jezika npr. [[Hebrejski jezik|hebrejski]] i [[galski jezik]].Bio je nećak političara Gaja Marija. Gaj Marije je od [[88. p. n. e.]] započeo građanski rat sa Lucijem Kornelijem Sulom. Marije je umro 86. p. n. e. 84. p. n. e. Cezar se oženio sa ''Kornelijom'', također plemkinjom.&lt;ref name=&quot;dibb&quot;/&gt; Kada je [[Sula]] 82. p. n. e. postao apsolutni diktator naredio je Cezaru da se razvede. Ovaj je to odbio i otišao iz Rima. Cezarovi prijatelji su ga savjetovali da se ne vraća zbog rizika proskripcije. Jedino činjenica da je imao veze na visokim položajima spasila ga je od gotovo sigurne smrti. Cezar se prijavio u Rimsku vojsku i otišao u [[Mala Azija|Malu Aziju]]. Iako mu je Sula formalno oprostio i pomilovao ga Cezar se nije vraćao u Rim do Suline smrti, 78. p. n. e.&lt;ref name=&quot;dibb&quot;/&gt;

==Uspon==
Po povratku u Rim Cezar počinje raditi kao [[advokat]]. Na toj funkciji istaknuo se kao žestok kritičar i protivnik korupcije kod političara. Cezar je putovao na otok [[Rhodos]] kako bi usavršio retoriku kod slavnog govornika Apolonija Moloa. Na putu su ga zarobili gusari. Kada su namjeravali zatražiti otkupninu od 20 [[Talenat (mjera)|talenata]], Cezar im se nasmijao i rekao da očito ne znaju koga su oteli. Na njegov nagovor ovi su zatražili i dobili 50 talenata za Cezarovo puštanje. Čim je pušten Cezar je organizirao potjeru na moru, zarobio gusare koji su ga oteli i osudio ih na smrt .

69. p. n. e. umrla je Cezarova prva žena Kornelija. Umrla je u toku porađaja. Iste godine je umrla i Julija, Cezarova tetka. Cezarovi protivnici su ga kritikovali da je Julijin povod bio politički proračunljiv i da tu Cezar napada proskripcijske zakone iz Sulinog vremena i time skuplja političke bodove. Cezar je iste godine izabran za kvestora i odlazi u Spaniju.&lt;ref name=&quot;dibb&quot;/&gt; Po povratku u Rim nastavlja se baviti pravom sve dok 65. p. n. e. ne postaje kurulski edil. Ta funkcija je uključivala reguliranje prometa, trgovine i ostalih svakodnevnih događaja u Rimu. Posebno je zanimljivo da je to uključivalo i organizaciju igara u Rimskom cirkusu. Proračun za zabavljanje najširih slojeva ljudi bio je ograničen. Cezar nije štedio na novcu i organizirao je dotad najspektakularniju zabavu za narod. Godina se završila tako da je Cezar bio slavan kod naroda i poznat, ali je osobno bio prezadužen za ono vrijeme ogromnom svotom od nekoliko stotina zlatnih talenata.

63. p. n. e. Cezar postaje [pontifex maximus]. Ta funkcija je obuhvaćala dobijanje nove kuće ''Domus Publica'', bavljenje pitanjima koji se dotiču Rimske religije i, najvažnije za Cezara, rješavanje svih dugova.

Iste godine Cezar je zajedno sa Markom Licinijem Krasom optužen pred senatom za kletvu koju je pokrenuo rimski političar Lucije Sergije Katalina. Petorica Katalinih bliskih saradnika i prijatelja osudjeni su na smrt bez suđenja. Iako je konzul [[Marko Tulije Ciceron]] zatražio smrtnu kaznu za obojicu, Cezar i Kras su oslobođeni.

Cezar je 62. p. n. e. izabran za pretora. Iste se godine razveo od svoje druge žene, ''Pompeje''. 61. p. n. e. Cezar odlazi kao propretor u Spaniju gdje je vojnim osvajanjima stekao znatno bogatstvo. 60. p. n. e. vraća se u Rim i podmiruje sve svoje dugove. 59. p. n. e. godine Cezar je zajedno sa [[Pompej]]om i Krasom sklopio prvi trijumvirat.&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot; /&gt; Cilj ovog sporazuma je bio preuzimanje vlasti u Rimskoj republici iz ruku senata. Pompej je bio najčuveniji rimski general a Kras vjerovatno najbogatiji Rimljanin. Cezar je imao brojne političke veze, pa je ova podjela vlasti bila korisna za sve. Da bi zapečatili savez Pompej je oženio Juliju, Cezarovu jedinu kcerku. Iako je ovo bio bez sumnje politički brak, ljubav između Julije i Pompeja je bila obostrana.

==Galija==
[[Datoteka:RomanRepublic40BC.jpg|mini|lijevo|Opseg Rimske republike 40. pne. Nakon Cezarovih osvajanja.]]

Trijumviri su podjelili vlast na način da je Cezar dobio za upravu [[Galija|Galiju]]. 58. p. n. e. Cezar je započeo [[Galski rat]], koji je trajao do 51. p. n. e.
Rezultat rata je bila potpuna pobjeda Rimljana i pokoravanje srednje Evrope.
55. p. n. e. Pompej i Kras su izabrani ponovo za konzule a Cezar za prokonzula na rok od još pet godina. 54. p. n. e. Cezarova kćer Julija je umrla tokom porođaja. Kras je poginuo u ratu sa partima u bitki kod Carrhae, 53. p. n. e. Nakon Krasove smrti Pompej i Cezar se počinju međusobno udaljavati u mišljenjima, što konačno dovodi i do građanskog rata između njih.

Dok je Cezar još uvijek bio u Galiji, Pompej je u Rimu zadobio većinu u senatu. Kada je Cezaru istekao petogodišnji rok prokonzula, 50. p. n. e., pozvan je u Rim od senata. Senat mu je naredio da se pojavi sam u Rimu a da prije toga raspusti svoju vojsku. Cezar je znao da će u Rimu biti bespomoćan ukoliko nema imunitet kao konzul, ili ukoliko nema zaleđe koje mu donosi zapovjedništvo nad legijama. Cezar je odbio naredbu senata i 10. februara 49. p. n. e. prešao sa vojskom rijeku Rubikon. Rubikon je bila granica sa Italijom i to je označilo početak građanskog rata. Tradicija tvrdi da je kod prelaska Rubikona Cezar rekao ''Alea iacta est''! ( ''Kocka je bačena'' ).

==Građanski rat==
Mnogi senatori su pobjegli iz Rima jer nisu znali da Cezar ima svega jednu legiju sa sobom. Pompej je imao mnogo veću vojsku i Cezar mu je nudio pregovore i mogućnost da obnove savezništvo. Pompej je odbio. Prekretnicu u građanskom ratu donosi bitka kod Farsala, 48. p. n. e.
Cezar je tu pobijedio dvostruko veću vojsku od Pompeja. Pompej je pobegao u [[Egipat]], a Cezar krenuo u potjeru za njim.

U [[Egipat|Egiptu]] Cezar je pobijedio [[Ptolemej XIII.|Ptolemeja XIII.]] u bici kod Nila i prepustio upravu Egipta [[Kleopatra VII.|Kleopatri VII]]. Zatim je pobijedio i [[pont]]skog kralja [[Farnak II.|Farnaka II.]] u [[bitka kod Zele|bici kod Zele]], [[47. p. n. e.]] Nakon te bitke poslao je senatu čuvenu poruku ''Veni, vidi, vici''! ( ''Dođoh, vidjeh, pobijedih'' ). U međuvremenu Pompej je ubijen u Egiptu. Cezar je pobijedio protivnike i u bici kod Thapsusa, 46. p. n. e. i Gnej Pompeja, sina Pompeja Velikog, u bici kod Munde, 45. p. n. e.

46. p. n. e. Cezar je po treći put postao konzul zajedno sa [[Marko Emilije Lepid|Markom Emilijem Lepidom]], a [[46. p. n. e.]] postaje jedini konzul. Nakon ovoga Cezar postaje apsolutni diktator i sva vlast u Rimskom imperiju je u njegovim rukama. 44. p. n. e. Cezar postaje konzul po peti put, ovaj put zajedno sa Markom Antonijem.

==Atentat==
[[Datoteka:Julii Caesaris quae exstant.tif|mini|C. Iulii Caesaris quae extant, 1678.]]

Cezar je ubila grupa senatora u atentatu prilikom ulaska u senat, 15. marta 44. p. n. e. Uboden je noževima 23 puta. Na čelu zavjere nalazili su se Marko Junije Brut,&lt;ref name=&quot;dibb&quot;/&gt; Gaj Kasije Longin&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot; /&gt; i Gaj Trebonije. Prema tradiciji Cezarove posljednje riječi upućene Brutu su bile ( nekoliko verzija ):

* ''Kai su, teknon''? ( [[grčki jezik|grčki]], ''I ti, sine''? ) 
* ''Tu quoque, Brute, fili mi''! ( latinski, ''Zar i ti, Brute, sine moj''! ) 
te prema [[William Shakespeare]]
:* ''Et tu, Brute''? ( latinski, ''I ti, Brute''? ) ili Etiam tu, mi fili

Nakon Cezarovog ubistva stvoren je drugi trijumvirat između Marka Antonija, Oktavijana i Marka Emilija Lepida. Kada su se trijumviri obračunali sa Cezarovim ubicama ( svi su ili ubijeni ili počinili samoubistvo ) izbio je novi građanski rat između Oktavijana sa jedne i Marka Antonija i Kleopatre VII. sa druge strane. Pobjedom u pomorskoj bici kod Akcija, 31. p. n. e., Oktavijan je ostao samovladar a od 27. p. n. e. i službeno prvi rimski car.Julije Cezar je napravio kalendar koji se po njemu zove julijanski kalendar.&lt;ref name=&quot;whoiswho&quot; /&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Izvori ==
{{Refbegin|30em}}
* {{Cite book|last=Abbott|first=Frank Frost|title=A History and Description of Roman Political Institutions|publisher=Elibron Classics|year=1901|isbn=978-0-543-92749-1}}
* {{cite book|last=Broughton|first=Thomas Robert Shannon|title=The magistrates of the Roman republic|publisher=American Philological Association|year=1952|volume=2|location=New York|author-link=Thomas Robert Shannon Broughton}}
* {{Cite book|last=Canfora|first=Luciano|url=https://books.google.com/books?id=ZeTEULUngZIC|title=Julius Caesar: The People's Dictator|publisher=[[Edinburgh University Press]]|year=2006|isbn=978-0-7486-1936-8|access-date=2. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126111057/https://books.google.com/books?id=ZeTEULUngZIC|archive-date=26. 1. 2021|url-status=live}}
* {{Cite book|last=Freeman|first=Philip|url=https://archive.org/details/juliuscaesar00free|title=Julius Caesar|publisher=Simon and Schuster|year=2008|isbn=978-0-7432-8953-5}}
* {{cite book|last=Fuller|first=J. F. C.|title=Julius Caesar: Man, Soldier, and Tyrant|publisher=Rutgers University Press|year=1965|location=New Brunswick, NJ}}
* {{Cite book|last=Goldsworthy|first=Adrian|url=https://archive.org/details/caesarlifeofcolo00gold|title=Caesar: Life of a Colossus|publisher=[[Yale University Press]]|year=2006|isbn=978-0-300-12048-6|author-link=Adrian Goldsworthy}}
* {{cite book|last=Grant|first=Michael|title=Julius Caesar|url=https://archive.org/details/juliuscaesar0000gran_k2z5|publisher=McGraw-Hill|year=1969|location=New York|author-link=Michael_Grant_(author)}}
* {{cite book|last=Grant|first=Michael|url=https://archive.org/details/twelvecaesars00suet_1|title=The Twelve Caesars|publisher=Penguin Books|year=1979|isbn=978-0-14-044072-0|location=New York}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=gzOXLGbIIYwC|title=A Companion to Julius Caesar|publisher=John Wiley &amp; Sons|year=2009|isbn=9781444308457|editor1-last=Griffin|editor1-first=Miriam|language=en}}
* {{Cite book|last=Holland|first=Tom|title=Rubicon: The Last Years of the Roman Republic|title-link=Rubicon: The Last Years of the Roman Republic|publisher=Anchor Books|year=2003|isbn=978-1-4000-7897-4|author-link=Tom Holland (author)}}
* {{Cite book|last=Jiménez|first=Ramon L.|title=Caesar Against Rome: The Great Roman Civil War|url=https://archive.org/details/caesaragainstrom0000jime|publisher=Praeger|year=2000|isbn=978-0-275-96620-1}}
* {{Cite book|last=Kleiner|first=Diana E. E.|url=https://archive.org/details/cleopatrarome00dian|title=Cleopatra and Rome|publisher=Harvard University Press|year=2005|isbn=978-0-674-01905-8}}
* {{Cite book|last=Meier|first=Christian|title=Caesar: A Biography|publisher=Fontana Press|year=1996|isbn=978-0-00-686349-6|translator-last=McLintock|translator-first=David|orig-year=1982}}
* {{cite book|last=Morstein-Marx|first=Robert|title=Julius Caesar and the Roman People|publisher=Cambridge University Press|year=2021|isbn=978-1-108-83784-2|doi=10.1017/9781108943260|lccn=2021024626|s2cid=242729962}}
* {{Cite book|last=Tucker|first=Spencer|title=Battles That Changed History: An Encyclopedia of World Conflict|url=https://archive.org/details/battlesthatchang0000tuck|publisher=ABC-CLIO|year=2010}}
* {{Cite book|last1=Thorne|first1=James|title=Julius Caesar: Conqueror and Dictator|url=https://archive.org/details/juliuscaesarconq0000thor|publisher=The Rosen Publishing Group|year=2003}}
* {{Cite book|last1=Ward|first1=Allen M.|url=https://books.google.com/books?id=9Q83DAAAQBAJ|title=History of the Roman People|last2=Heichelheim|first2=Fritz M.|last3=Yeo|first3=Cedric A.|publisher=Routledge|year=2016|isbn=9781315511207|language=en|author-link2=Fritz Heichelheim|access-date=28. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20191223214234/https://books.google.com/books?id=9Q83DAAAQBAJ|archive-date=23. 12. 2019|url-status=live}}
* {{Cite book|last=Weinstock|first=Stefan|title=Divus Julius|url=https://archive.org/details/divusjulius0000stef|publisher=Oxford University Press|year=1971|isbn=978-0-19-814287-4}}
* {{cite book|last1=Wiseman|first1=T. P.|title=The Publication of 'De Bello Gallico'|publisher=Classical Press of Wales|year=1998}}
* {{Cite book|last1=Weber|first1=Max|title=Caesarism, Charisma, and Fate: Historical Sources and Modern Resonances in the Work of Max Weber|publisher=Transaction Publishers|year=2008|isbn=978-1412812146|author-link=Max Weber}}
* {{Cite book|last1=Warrior|first1=Velerie M.|title=Roman Religion|url=https://archive.org/details/romanreligion0000warr|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=0-521-82511-3}}
* {{Cite book|last=Welch|first=Kathryn|title=Julius Caesar as artful reporter: the war commentaries as political instruments|publisher=[[Classical Press of Wales]]|year=1998|isbn=|language=English}}
* {{Cite book|last1=Zoch|first1=Paul A.|url=https://archive.org/details/ancientrome00paul|title=Ancient Rome: An Introductory History|publisher=University of Oklahoma Press|year=2000|isbn=0-8061-3287-6|url-access=registration}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Iulius Caesar}}
{{Wikicitat}}
*[http://www.queeria.com/kolumna.aspx?id=4446 Homoseksualne sklonosti Gaj Julija Cezara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070216200702/http://www.queeria.com/kolumna.aspx?id=4446 |date=16. 2. 2007 }}

{{DEFAULTSORT:Cezar, Julije}}
[[Kategorija:Rođeni 100. p. n. e.]]
[[Kategorija:Umrli 44. p. n. e.]]
[[Kategorija:Biografije, Rim]]
[[Kategorija:Rimsko Carstvo]]
[[Kategorija:Državnici]]
[[Kategorija:Vojskovođe]]</text>
      <sha1>25f03mjnlj0m3hx99zm9mlbbq9y57sj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valuta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3014</id>
    <revision>
      <id>3713392</id>
      <parentid>3649520</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:20:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19287" sha1="6ro027793tdy1eqaj23vhfvjaz128bp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Billets de 5000.jpg|mini|Novčanice iz različitih država]]
'''Valuta''' je riječ [[italija]]nskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thefreedictionary.com/currency|title=Currency|publisher=The Free Dictionary}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bernstein&quot;&gt;{{Cite book|last=Bernstein|first=Peter|title=A Primer on Money, Banking and Gold|url=https://archive.org/details/primeronmoneyban0000bern_p7v4|publisher=Wiley|year=2008|isbn=978-0-470-28758-3|edition=3rd|location=Hoboken, NJ|chapter=4–5|oclc=233484849|authorlink=Peter L. Bernstein|origyear=1965}}&lt;/ref&gt; U valutu spada papirni i kovani novac koji izdaje država ili banka i u opticaju služi kao sredstvo razmjene i zakonsko sredstvo plaćanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.investopedia.com/terms/c/currency.asp#axzz2CqfsX9BD|title=Currency|publisher=Investopedia}}&lt;/ref&gt; Svaka država obično ima svoju valutu. [[Bosna i Hercegovina|Bosanskohercegovačka]] valuta zove se [[konvertibilna marka]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[američki dolar|dolar]], valuta [[Evropska unija|Evropske unije]] je [[euro]] itd. Ove različite valute imaju priznate vrijednosti i njima se trguje među narodima na [[Tržište stranih valuta|tržištu stranih valuta]], koje određuje relativne vrijednosti raznih valuta.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://docs.google.com/fileview?id=0B_Qxj5U7eaJTZTJkODYzN2ItZjE3Yy00Y2M0LTk2ZmUtZGU0NzA3NGI4Y2Y5&amp;hl=en&amp;pli=1|newspaper=The Economist|title=Guide to the Financial Markets|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Valute u ovom smislu su definisane vladama i svaki tip ima ograničeni opseg prihvatljivosti.

Valute mogu da budu klasifikovane u dva monetarna sistema: [[dekretni novac]]&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Money and Investments|last=Rollins|first=Montgomery|year=1917|publisher=George Routledge &amp; Sons|url=https://books.google.co.uk/books?id=GqRlvgAACAAJ&amp;dq=Money+and+Investments+Montgomery+Rollins&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;keynesp7&quot;&gt;{{Cite book|title=A Treatise on Money|last=Keynes|first=John Maynard|volume=1|chapter=1. The Classification of Money|origyear=1930|year=1965|publisher=Macmillan &amp; Co Ltd|pages=7}}&lt;/ref&gt; i [[robni novac]]&lt;ref&gt;{{Cite book|last=O'Sullivan|first=Arthur|authorlink=Arthur O'Sullivan (economist)|last2=Sheffrin|first2=Steven M.|title=Economics: Principles in action|publisher=Prentice Hall|year=2003|location=Upper Saddle River, New Jersey 07458|url=https://www.savvas.com/index.cfm?locator=PSZu4y&amp;PMDbSiteId=2781&amp;PMDbSolutionId=6724&amp;PMDbSubSolutionId=&amp;PMDbCategoryId=815&amp;PMDbSubCategoryId=24843&amp;PMDbSubjectAreaId=&amp;PMDbProgramId=23061|doi=|isbn=978-0-13-063085-8|pages=246|access-date=18. 3. 2021|archive-date=26. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226045718/https://www.savvas.com/index.cfm?locator=PSZu4y&amp;PMDbSiteId=2781&amp;PMDbSolutionId=6724&amp;PMDbSubSolutionId=&amp;PMDbCategoryId=815&amp;PMDbSubCategoryId=24843&amp;PMDbSubjectAreaId=&amp;PMDbProgramId=23061|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; u pojedinim političkim nadležnostima, što znači da se ne mogu odbiti pri isplati duga. Drugima se jednostavno trguje zbog njihove ekonomske vrijednosti. Digitalna valuta je stekla popularnost sa povećanjem zastupljenosti računara i [[internet]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Digital vs. Virtual Currencies|url=http://bitcoinmagazine.com/15862/digital-vs-virtual-currencies/|publisher=Andrew Wagner|access-date=1. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150908055158/https://bitcoinmagazine.com/15862/digital-vs-virtual-currencies/|archive-date=8. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=What is bitcoin?|url=http://www.coindesk.com/information/what-is-bitcoin/|publisher=CoinDesk|access-date=24. 1. 2014|archive-date=29. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180329193951/https://www.coindesk.com/information/what-is-bitcoin/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rana valuta ===
Valuta je evoluirala iz dva osnovna izuma, oba od kojih su se javila oko 2000 p. n. e. Originalno, novac je bio forma potvrde prijema, predstavljajući žitarice uskladištene u hramskim žitnicama u [[Sumer]]u u drevnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i zatim [[Stari Egipat|starom Egiptu]].

U tom prvom stadijumu valute, metali su korišteni kao simboli za predstavljanje vrijednosti uskladištene u obliku robe. To je formiralo osnovu za trgovinu u [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]] tokom perioda od preko 1500 godina. Međutim, kolaps trgovinskog sistema [[Bliski istok|Bliskog istoka]] je ukazao na manu: u eri gdje nije bilo mjesta gdje je sigurno otpremiti dragocjenosti, vrijednost cirkulišućeg medijuma mogla je biti pouzdana onoliko koliko i sile koje su branile te zalihe. Trgovina se mogla voditi jedino u delokrugu vojne kredibilnosti. Do kraja bronzanog doba, međutim, serija međunarodnih ugovora je uspostavila bezbjedan prolaz trgovcima širom istočnog Sredozemlja, na području koje se prostiralo od [[Minojska civilizacija|minojske]] [[Kreta|Krete]] i Mikene na sjeverozapadu do [[Elam]]a i [[Bahrein]]a na jugoistoku. Nije poznato šta je korišćeno kao valuta u tim razmjenama, ali je moguće da su oksidne oblikovane poluge od bakra, proizvedene na [[Kipar|Kipru]], možda korištene kao valuta.

== Također pogledajte ==
* [[Krivotvoreni novac]]
* [[Specijalna prava vučenja]]
* [[ISO 4217]]
* [[Spisak valuta po državama]]

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book|last=Rollins|first=Montgomery|url=https://books.google.co.uk/books?id=GqRlvgAACAAJ&amp;dq=Money+and+Investments+Montgomery+Rollins&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y|title=Money and Investments|publisher=George Routledge &amp; Sons|year=1917|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Bernstein|first=Peter|title=A Primer on Money, Banking and Gold|url=https://archive.org/details/primeronmoneyban0000bern_p7v4|publisher=Wiley|year=2008|isbn=978-0-470-28758-3|edition=3rd|location=Hoboken, NJ|chapter=4–5|oclc=233484849|ref=harv|authorlink=Peter L. Bernstein|origyear=1965}}
* Jones, Robert A. &quot;The Origin and Development of Media of Exchange.&quot; Journal of Political Economy 84 (Nov. 1976): 757-775.
* Bowman, John S. . ''[https://www.jstor.org/stable/10.7312/bowm11004?typeAccessWorkflow=login Columbia Chronologies of Asian History and Culture]''. 
* {{Cite book|author=Ebrey, Walthall, Palais|url=https://archive.org/details/eastasiacultural00ebre_0|title=East Asia: A Cultural, Social, and Political History|publisher=Houghton Mifflin Company|year=2006|isbn=978-0-618-13384-0|location=Boston|pages=|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Gernet|first=Jacques|url=https://archive.org/details/dailylifeinchina00gern|title=Daily Life in China on the Eve of the Mongol Invasion, 1250–1276|publisher=Stanford University Press|year=1962|isbn=978-0-8047-0720-6|location=Stanford|pages=|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Needham|first=Joseph|title=Science and Civilisation in China: Volume 5, Part 1|publisher=Cambridge University Press|year=1986|isbn=978-0-521-87566-0|location=|pages=|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Angus|first=Ian|url=https://archive.org/details/coinsmoneytokens0000angu|title=Coins &amp; Money Tokens|publisher=Ward Lock|year=1973|isbn=978-0-7063-1811-1|location=London|pages=|ref=harv}}
* Keen, Steve (February 2015). [https://www.forbes.com/sites/stevekeen/2015/02/28/what-is-money-and-how-is-it-created/ &quot;What Is Money and How Is It Created?&quot;]
* [[Augusto Graziani|Graziani, Augusto]] (1989), ''The Theory of the Monetary Circuit'', Thames Papers in Political Economy, Spring: str. 1–26. 
* {{Cite news|last=Hartman|first=Mitchell|date=30. 10. 2017|title=How Much Money Is There in the World?|url=https://www.marketplace.org/2017/10/30/world/how-much-money-there-world|department=I've Always Wondered... (story series)|work=[[Marketplace (radio program)|Marketplace]]|publisher=[[American Public Media]]|access-date=31. 10. 2017}}
* {{Cite book|last=Bensel|first=Richard Franklin|title=The political economy of American industrialization, 1877–1900|url=https://archive.org/details/politicaleconomy0000bens|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2000|isbn=978-0-521-77604-2|location=[[Cambridge]]|oclc=43552761|ref=harv|authorlink=Richard Bensel}}
* {{Cite book|last=Eichengreen|first=Barry J.|title=The gold standard in theory and history|last2=Flandreau|first2=Marc|publisher=[[Routledge]]|year=1997|isbn=978-0-415-15061-3|location=[[New York City]]|oclc=37743323|ref=harv|authorlink=Barry Eichengreen}}
* {{Cite book|last=Bordo|first=Michael D.|title=Gold standard and related regimes: collected essays|url=https://archive.org/details/goldstandardrela0000bord|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1999|isbn=978-0-521-55006-2|location=[[Cambridge]]|oclc=59422152|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Bordo|first=Michael D.|title=A Retrospective on the classical gold standard, 1821–1931|url=https://archive.org/details/retrospectiveonc0000unse|author2=[[Anna Schwartz|Anna Jacobson Schwartz]]|author3=[[National Bureau of Economic Research]]|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=1984|isbn=978-0-226-06590-8|location=[[Чикаго|Chicago]]|oclc=10559587|ref=harv}}
* Coletta, Paolo E. [https://archive.org/details/63ColettaGreenbackers &quot;Greenbackers, Goldbugs, and Silverites: Currency Reform and Politics, 1860-1897,”] in H. Wayne Morgan (ed.), The Gilded Age: A Reappraisal. Syracuse, NY: Syracuse University Press, (1963). str. 111.-139.
* {{Cite book|last=Officer|first=Lawrence H.|title=Between the Dollar-Sterling Gold Points: Exchange Rates, Parity and Market Behavior|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2007|isbn=978-0-521-03821-8|location=[[Chicago]]|oclc=124025586|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Einaudi|first=Luca|title=Money and politics: European monetary unification and the international gold standard (1865–1873)|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2001|isbn=978-0-19-924366-2|location=[[Oxford]]|oclc=45556225|ref=harv}}
* {{Cite journal|last=Roberts|first=Mark A.|date=mart 1995|title=Keynes, the Liquidity Trap and the Gold Standard: A Possible Application of the Rational Expectations Hypothesis|journal=The Manchester School of Economic &amp; Social Studies|publisher=[[Blackwell Publishing]]|volume=61|issue=1|pages=82-92|doi=10.1111/j.1467-9957.1995.tb00270.x}}
* {{Cite book|last=Thompson|first=Earl A.|title=Ideology and the evolution of vital institutions: guilds, the gold standard, and modern international cooperation|last2=Hickson|first2=Charles Robert|publisher=Kluwer Acad. Publ.|year=2001|isbn=978-0-7923-7390-2|location=Boston|oclc=46836861|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Pollard|first=Sidney|title=The gold standard and employment policies between the Wars|url=https://archive.org/details/goldstandardempl0000poll|publisher=Methuen|year=1970|isbn=978-0-416-14250-1|location=[[London]]|oclc=137456|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Hanna|first=Hugh Henry|title=Stability of international exchange: Report on the introduction of the gold-exchange standard into China and other silver-using countries|author2=[[Charles Arthur Conant]]|last3=Jenks|first3=Jeremiah|year=1903|oclc=6671835|ref=harv|authorlink=Jeremiah Jenks}}
* {{Cite book|title=Banking in modern Japan|publisher=[[Fuji Bank]]|year=1967|isbn=978-0-333-71139-2|location=[[Tokyo]]|pages=|oclc=254964565|ref=harv}}
* {{Cite encyclopedia|first=Lawrence H.|last=Officer|editor=[[Steven N. Durlauf]] and [[Lawrence E. Blume]]|title=The New Palgrave Dictionary of Economics|encyclopedia=[[The New Palgrave Dictionary of Economics, 2nd Edition]]|publisher=Palgrave Macmillan|location=[[Бејзингстоук|Basingstoke]]|year=2008|isbn=978-0-333-78676-5|oclc=181424188|url=http://www.dictionaryofeconomics.com/article?id=pde2008_B000137&amp;goto=bimetalism&amp;result_number=140|access-date=13. 11. 2008|doi=10.1057/9780230226203.0136|chapter=bimetallism|pages=488}}
* {{Cite book|last=Drummond|first=Ian M.|title=The gold standard and the international monetary system 1900–1939|url=https://archive.org/details/goldstandardinte0000drum|author2=[[The Economic History Society]]|publisher=Macmillan Education|year=1987|isbn=978-0-333-37208-1|location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire|oclc=18324084|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Hawtrey|first=Ralph George|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.83928|title=The Gold Standard in theory and practice|publisher=[[Longman]]|year=1927|isbn=978-0-313-22104-0|location=[[London]]|pages=|oclc=250855462|ref=harv|authorlink=Ralph George Hawtrey}}
* {{Cite book|last=Flandreau|first=Marc|title=The glitter of gold: France, bimetallism, and the emergence of the international gold standard, 1848–1873|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2004|isbn=978-0-19-925786-7|location=[[Oxford]]|oclc=54826941|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Lalor|first=John|title=Cyclopedia of Political Science, Political Economy and the Political History of the United States|publisher=Thoemmes Continuum|year=2003|isbn=978-1-84371-093-6|location=London|oclc=52565505|ref=harv|origyear=1881}}
* {{Cite book|last=Bernanke|first=Ben|url=http://www.nber.org/papers/w3488|title=The Gold Standard, Deflation, and Financial Crisis in the Great Depression: An International Comparison|last2=James|first2=Harold|publisher=[[National Bureau of Economic Research]]|year=1990|series=Working Paper Series|volume=3488|location=[[Cambridge (Massachusetts)|Cambridge, Massachusetts]]|oclc=22840844|ref=harv|authorlink=Ben Bernanke|access-date=13. 11. 2008}} Also published as: {{Cite book|last=Bernanke|first=Ben|title=Financial markets and financial crises|last2=James|first2=Harold|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=1991|isbn=978-0-226-35588-7|editor=R. Glenn Hubbard|editor-link=Glenn Hubbard (economics)|location=[[Чикаго|Chicago]]|pages=33-68|chapter=The Gold Standard, Deflation, and Financial Crisis in the Great Depression: An International Comparison|oclc=231281602|authorlink=Ben Bernanke|chapterurl=https://books.google.com/books?id=MEfUi2H4cqwC&amp;printsec=frontcover&amp;cad=0#PRA1-PA33,M1}}
* {{Cite book|last=Rothbard|first=Murray Newton|title=Making Economic Sense|publisher=[[Ludwig von Mises Institute]]|year=2006|isbn=978-0-945466-46-8|location=[[Burlingame (Kalifornija)|Burlingame, California]]|pages=295-299|chapter=The World Currency Crisis|oclc=78624652|ref=harv|authorlink=Murray Rothbard|chapterurl=https://books.google.com/books?id=elPzEDHG9ysC&amp;printsec=frontcover&amp;cad=0#PRA2-PA295,M1}}
* {{Cite book|last=Cassel|first=Gustav|title=The downfall of the gold standard|publisher=Clarendon Press|year=1936|location=[[Oxford]]|oclc=237252|ref=harv|authorlink=Gustav Cassel}}
* {{Cite book|last=Braga de Macedo|first=Jorge|title=Currency convertibility: the gold standard and beyond|url=https://archive.org/details/currencyconverti0000unse_j9v7|last2=Eichengreen|first2=Barry J.|last3=Reis|first3=Jaime|publisher=[[Routledge]]|year=1996|isbn=978-0-415-14057-7|location=[[New York City]]|oclc=33132906|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Russell|first=William H.|title=The Deceit of the Gold Standard and of Gold Monetization|publisher=American Classical College Press|year=1982|isbn=978-0-89266-324-8|pages=|ref=harv|authorlink=William Huntington Russell}}
* {{Cite book|last=Mitchell|first=Wesley C.|url=https://archive.org/details/goldpriceswages0000unse|title=Gold, prices, and wages under the greenback standard|publisher=The University Press|year=1908|location=Berkeley, California|oclc=1088693|ref=harv|authorlink=Wesley Clair Mitchell}}
* {{Cite book|last=Mouré|first=Kenneth|title=The gold standard illusion: France, the Bank of France, and the International Gold Standard, 1914–1939|url=https://archive.org/details/goldstandardillu0000mour|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2002|isbn=978-0-19-924904-6|location=[[Oxford]]|oclc=48544538|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Bayoumi|first=Tamim A.|title=Modern perspectives on the gold standard|url=https://archive.org/details/modernperspectiv0000unse_x1l3|author2=[[Barry Eichengreen|Barry J. Eichengreen]] and Mark P. Taylor|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1996|isbn=978-0-521-57169-2|location=[[Cambridge]]|oclc=34245103|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Keynes|first=John Maynard|title=The economic consequences of Mr. Churchill|publisher=[[Hogarth Press]]|year=1925|location=[[London]]|oclc=243857880|ref=harv|authorlink=John Maynard Keynes}}
* {{Cite book|last=Keynes|first=John Maynard|title=A treatise on money in two volumes|publisher=MacMillan|year=1930|location=[[London]]|oclc=152413612|ref=harv|authorlink=John Maynard Keynes}}
* {{Cite book|last=Ferderer|first=J. Peter|title=Credibility of the interwar gold standard, uncertainty, and the Great Depression|publisher=Jerome Levy Economics Institute|year=1994|location=[[Annandale-on-Hudson, New York]]|oclc=31141890|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Aceña|first=Pablo Martín|title=Monetary standards in the periphery: paper, silver and gold, 1854–1933|last2=Reis|first2=Jaime|publisher=Macmillan Press|year=2000|isbn=978-0-333-67020-0|location=[[London]]|oclc=247963508|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Gallarotti|first=Giulio M.|title=The anatomy of an international monetary regime: the classical gold standard, 1880–1914|url=https://archive.org/details/anatomyofinterna0000gall|publisher=[[Oxford University Press]]|year=1995|isbn=978-0-19-508990-5|location=[[Oxford]]|oclc=30511110|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Dick|first=Trevor J. O.|title=Canada and the Gold Standard: Balance of Payments Adjustment Under Fixed Exchange Rates, 1871–1913|url=https://archive.org/details/canadagoldstanda0000dick_w1x5|last2=Floyd|first2=John E.|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2004|isbn=978-0-521-61706-2|location=[[Cambridge]]|oclc=59135525|ref=harv|authorlink=John E. Floyd}}
* {{Cite book|last=Kenwood|first=A.G.|title=The growth of the international economy 1820–1990|author2=A. L. Lougheed|publisher=[[Routledge]]|year=1992|isbn=978-91-44-00079-4|location=[[London]]|pages=|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Hofstadter|first=Richard|title=The Paranoid Style in American Politics and Other Essays|publisher=[[Harvard University Press]]|year=1996|isbn=978-0-674-65461-7|location=[[Univerzitet Harvard|Harvard]]|chapter=Free Silver and the Mind of &quot;Coin&quot; Harvey|oclc=34772674|ref=harv|authorlink=Richard Hofstadter}}
* {{Cite book|last=Lewis|first=Nathan K.|title=Gold: The Once and Future Money|url=https://archive.org/details/goldoncefuturemo0000lewi|publisher=Wiley|year=2006|isbn=978-0-470-04766-8|location=New York|oclc=87151964|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Withers|first=Hartley|url=http://www.gutenberg.org/etext/13045|title=War-Time Financial Problems|publisher=[[John Murray (publisher)|J. Murray]]|year=1919|location=[[London]]|oclc=2458983|ref=harv|access-date=14. 11. 2008}}
* {{Cite book|last=Metzler|first=Mark|title=Lever of Empire: The International Gold Standard and the Crisis of Liberalism in Prewar Japan.|publisher=[[University of California Press]]|year=2006|isbn=978-0-520-24420-7|location=Berkeley, California|pages=|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Pietrusza|first=David|title='It Shines for All': The Gold Standard Editorials of The New York Sun|publisher=[[New York Sun Books]]|year=2011|isbn=978-1-4611-5612-3|location=[[New York City, New York]]|pages=|ref=harv}}
{{Refend}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;
{{Commonscat|Currencies}}

[[Kategorija:Valute]]</text>
      <sha1>6ro027793tdy1eqaj23vhfvjaz128bp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1943.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3036</id>
    <revision>
      <id>3713355</id>
      <parentid>3712692</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:58:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* August */</comment>
      <origin>3713355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9021" sha1="22uiuko0nhgqu4ujqsh0tzriosoeg49" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}'''1943.''' (MCMXLIII) je uobičajena godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru, 1943. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 943. godina 2. milenija, 43. godina 20. stoljeća, i 4. godine decenije 1940-ih.

== Događaji ==
=== Januar===
=== Februar ===
* [[21. februar]] – [[Amerika|Američki]] [[pronalazač]] [[Edwin Herbert Land]] demonstrirao je u [[New York City|Njujorku]]  prvu instant kameru, Polaroid. 
* [[21. februar]] – [[Britanija|Britanski]] [[kralj]] [[George VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Georgije VI]] dodijelio je [[Rusija|Rusima]] odlikovanje Mač časti za odbranu Staljingrada u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

=== Mart ===
=== April ===
=== Maj ===
* [[15. maj]] – Zajednički napad [[Sile osovine|Sila osovine]] pod kodnim nazivom Operacija Schwarz, imala je za cilj uništenje [[Partizani|jugoslavenskih partizanskih]] jedinica u blizini [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u jugoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]]. U poslijeratnoj Jugoslaviji bila je poznata kao Peta neprijateljska ofanziva i [[Bitka na Sutjesci]]. Odbijanje te ofanzive koja je trajala do 16. juna bila je prekretnica za [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
=== Septembar ===
* [[7. septembar]] – [[Rocco Filippini]], švicarski violončelist
* [[13. septembar]] – [[Arvo Kinnari]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
* [[2. oktobar]] – U [[Kozica (Vrgorac)|Kozici]] osnovana [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]];
* [[18. oktobar]] – [[11. novembar]]: Održana [[Moskovska konferencija (1943)|Treća moskovska konferencija]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – U [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Sovjetska armija izbacila Nijemce iz [[Kijev]]a, koji su taj grad držali pod okupacijom više od dvije godine.
* [[7. novembar]] – U [[Tuzla|Tuzli]] izašao prvi broj &quot;Fronta slobode&quot;, organa Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) istočne Bosne.
* [[10. novembar]] – Radi lakšeg upravljanja okupiranom teritorijom, [[njemačka|njemačke]] vlasti u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] uspostavile kvislinšku &quot;Narodnu upravu&quot; u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].
* [[18. novembar]] – 440 aviona britanskog Kraljevskog zrakoplovstva je bombardiralo [[Berlin]].
* [[22. novembar]] – [[Liban]] proglasio nezavisnost i time je ukinut mandat koji je nad tom državom imala [[Francuska]] od 1. jula 1920. 
* [[25. novembar]] – Antifašističko vijeće [[jugoslavija|Jugoslavije]] je u [[jajce|Jajcu]] uspostavilo [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] kao republiku unutar Jugoslovenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog doba]].
* [[28. novembar]] – U [[Teheran]]u, na [[Teheranska konferencija|prvom zajedničkom sastanku]], sovjetski čelnik [[Josif Staljin]], predsjednik SAD-a [[Franklin D. Roosevelt]] i britanski premijer [[Winston Churchill]] razmatrali otvaranje drugog fronta u Evropi, operacije na istočnom frontu, poslijeratno uređenje Evrope i pitanje Jugoslavije; dogovoreno da se [[Jugoslavija]] obnovi &quot;u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti riješeno poslije rata&quot;.
* [[29. novembar]] – Održano Drugo zasjedanje [[AVNOJ]]-a u [[jajce|Jajcu]], na kojem su prisustvovala 142 delegata; osnivanje nove [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

=== Decembar ===

== 1943. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[1. januar]] – [[Inge Appelt]], hrvatska glumica
* [[2. januar]] – [[Janet Akyüz Mattei]], američko-turska astronomkinja
* [[15. januar]] – [[Rifat Hadžiselimović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] biolog i genetičar
* [[19. januar]] – [[Janis Joplin]], američka pjevačica
* [[24. januar]] – [[Ion Țeposu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[31. januar]] – [[Špela Rozin]], slovenska glumica

=== Februar ===
* [[10. februar]] – [[Ante Paradžik]], hrvatski političar
* [[18. februar]] – [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar
* [[22. februar]] – [[Eduard Limonov]], ruski pisac i političar
* [[25. februar]] – [[George Harrison]], engleski gitarist, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a

=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[Bobby Fischer]], američki šahist
* [[28. mart]] – [[Conchata Ferrell]], američka glumica
* [[28. mart]] – [[Hristo Madžarov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac
* [[29. mart]] – [[Vangelis]], grčki kompozitor

=== April ===
* [[19. april]] – [[Gerlinde Haid]], austrijski etnomuzikolog

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Mustafa Nadarević]], bosanskohercegovački glumac
* [[20. maj]] – [[Holmfrid Olsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[24. maj]] – [[Juhani Suutarinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[26. maj]] – [[Ismet Bekrić]], bosanskohercegovački književnik

=== Juni ===
* [[15. juni]] – [[Johnny Hallyday]], pravog imena Jean-Philippe Smet, francuski rok-muzičar i glumac

=== Juli ===
* [[7. juli]] – [[Toto Cutugno]], italijanski pjevač
* [[10. juli]] – [[Arthur Ashe]], američki [[tenis]]er
* [[23. juli]] – [[Džafer Mahmutović]], bosanskohercegovački pisac i historičar

=== August ===
* [[1. august]] – [[Dubravka Oraić Tolić]], hrvatska pjesnikinja, esejistica, prevoditeljica i teoretičarka književnosti i kulture
* [[8. august]] – [[Esma Redžepova]], makedonska romska muzičarka
* [[9. august]] – [[Ken Norton]], američki bokser
* [[15. august]] – [[Jean-Claude Viry]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[20. august]] – [[Dragan Nikolić]], srbijanski i jugoslavenski glumac
* [[31. august]] – [[Rajmund Likić]], bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Horst Koschka]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
* [[22. oktobar]] 
** [[Jan de Bont]], producent, režiser i snimatelj filmova
** [[Catherine Deneuve]], francuska filmska glumica
* [[29. oktobar]]  – [[Husein Hodžić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Sam Shepard]], američki glumac, scenarist i pisac
* [[14. novembar]] – [[Olle Petrusson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Decembar ===
* [[8. decembar]] – [[Jim Morrison]], američki pjesnik, pjevač i vođa [[Psihodelična muzika|psihodelične]] rok-grupe [[The Doors]]
* [[11. decembar]] – [[Alain de Benoist]], francuski akademik i publicist
* [[25. decembar]] – [[Hanna Schygulla]], njemačka glumica i šansonjerka

== Umrli ==
=== Januar===
* [[4. januar]] – [[Mirče Acev]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[7. januar]] – [[Nikola Tesla]], američki naučnik i izumitelj srpskog porijekla
* [[9. januar]] – [[Jelisaveta Andrejević Aneta]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

==== Datum nepoznat ====
* [[Muharem Asović]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Februar ===
* [[9. februar]] – [[Alice Archenhold]], njemačka astronomkinja
* [[26. februar]] – [[Nikolaj Vavilov]], ruski i [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[poljoprivreda|agronom]], [[botaničar]] i [[genetičar]]

=== Mart ===
* [[28. mart]] – [[Sergej Rahmanjinov]], ruski kompozitor

=== April ===
* [[7. april]] – [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik iz Bosne i Hercegovine
* [[21. april]] – [[Rihard Jakopič]], slovenski slikar

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[12. juni]] – [[Nurija Pozderac]], učitelj i političar, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i potpredsjednik Izvršnog odbora [[AVNOJ]]-a
* [[13. juni]] – [[Hamid Beširević]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Rade Marijanac]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[13. juli]] – [[Ivan Goran Kovačić]], hrvatski književnik

=== August ===
* [[6. august]] – [[Vladislav Skarić]], bosanskohercegovački historičar
* [[21. august]] – [[Henrik Pontoppidan]], [[Danska|danski]] književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1917.]]

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[9. oktobar]] – [[Pieter Zeeman]], nizozemski fizičar

=== Novembar ===
* [[27. novembar]] – [[Ivo Lola Ribar]], hrvatski političar

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
**[[Otto Stern]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
**[[George de Hevesy]], [[Mađarska]] / [[Švedska]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
**[[Henrik Dam]], [[Danska]]
**[[Edward Doisy]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
nije dodijeljena
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
nije dodijeljena

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|1943}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>22uiuko0nhgqu4ujqsh0tzriosoeg49</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>22. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3189</id>
    <revision>
      <id>3713310</id>
      <parentid>3709988</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:26:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3713310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3858" sha1="0phpohufj59elklphi87qel4h4o3hd4" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''22. januar / siječanj (22. 1)''' jest 22. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 343 dana (344 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1891]] – Završeno treće službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1890/91.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Isidor Gunsberg|Gunsberga]], pobjedom Steinitza.
* [[1954]] – Održana [[11. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[1963]] – Francuski predsjednik [[Charles de Gaulle]] i njemački kancelar [[Konrad Adenauer]] potpisali Jelisejski sporazum.
* [[1973]] – U SAD-u legalizovan abortus u slučaju ''[[Roe protiv Wadea]]'' s razlogom prava na privatnost.
* [[1994]] – [[Masakr na Alipašinom Polju]].
* [[2002]] – [[Bosna i Hercegovina]] postala punopravni član Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.
* [[2012]] – Na [[Referendum o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji 2012.|referendumu o pristupanju Hrvatske]] [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] građani [[Hrvatska|Hrvatske]] i hrvatsko iseljeništvo izjasnili se dvotrećinskom većinom za ulazak u EU.

== Rođeni ==
=== 13. vijek ===
* [[1263]] – [[Ibn-Tejmije]], islamski teolog

=== 16. vijek ===
* [[1561]] – [[Francis Bacon]], engleski filozof, književnik i državnik

=== 18. vijek ===
* [[1729]] – [[Gotthold Ephraim Lessing]], njemački pjesnik 
* [[1788]] – [[George Gordon Byron]], engleski pjesnik
* [[1796]] – [[Karl Ernst Claus]], njemačko-ruski hemičar
* [[1800]] – [[Christoph Merian]], njemački veleposjednik

=== 19. vijek ===
* [[1849]] – [[August Strindberg]], švedski književnik i dramatičar

=== 20. vijek ===
* [[1908]] – [[Atahualpa Yupanqui]], argentinski kantautor i književnik
* [[1937]] – [[René Mercier (biatlonac)|René Mercier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1941]] – [[Sven-Olov Axelsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[1953]] – [[Jim Jarmusch]], američki režiser, producent i glumac
* [[1957]] – [[Mustafa Hajrulahović|Mustafa Hajrulahović &quot;Talijan&quot;]], general [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[1959]] – [[Gábor Mayer]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1973]] – [[Vera Vučeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[1981]] – [[Zdeňka Vejnarová]], [[češka]] [[biatlon]]ka
* [[1982]] – [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]]

=== 21. vijek ===
* [[2002]] – [[Caitlin Clark]], američka [[košarka]]šica

== Umrli ==
=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske od 20. juna 1837. i carica Indije od 1. januara 1837.
* [[1922]] – [[Fredrik Bajer]], danski političar i pisac
* [[1942]] – [[Radivoj Rodić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1945]] – [[Else Lasker-Schüler]], njemačka književnica
* [[1973]] – [[Lyndon B. Johnson]], američki političar
* [[1994]] – [[Telly Savalas]], američki glumac i pjevač

=== 21. vijek ===
* [[2004]] – [[Billy May]], američki muzičar
* [[2005]] – [[William Deakin]], britanski historičar
* [[2008]] – [[Heath Ledger]], australski glumac
* [[2024]]
** [[Arno Allan Penzias]], američki fizičar i radioastronom, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1978.]]
** [[Gigi Riva]], italijanski nogometaš

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|22 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/22/ Na današnji dan (22. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-22/ Na današnji dan (22. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-22]]</text>
      <sha1>0phpohufj59elklphi87qel4h4o3hd4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713319</id>
      <parentid>3713310</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:52:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 21. vijek */</comment>
      <origin>3713319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3978" sha1="ashwu3r7gqc6vnsski1trka23nesy4t" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''22. januar / siječanj (22. 1)''' jest 22. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 343 dana (344 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1891]] – Završeno treće službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1890/91.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Isidor Gunsberg|Gunsberga]], pobjedom Steinitza.
* [[1954]] – Održana [[11. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[1963]] – Francuski predsjednik [[Charles de Gaulle]] i njemački kancelar [[Konrad Adenauer]] potpisali Jelisejski sporazum.
* [[1973]] – U SAD-u legalizovan abortus u slučaju ''[[Roe protiv Wadea]]'' s razlogom prava na privatnost.
* [[1994]] – [[Masakr na Alipašinom Polju]].
* [[2002]] – [[Bosna i Hercegovina]] postala punopravni član Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.
* [[2012]] – Na [[Referendum o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji 2012.|referendumu o pristupanju Hrvatske]] [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] građani [[Hrvatska|Hrvatske]] i hrvatsko iseljeništvo izjasnili se dvotrećinskom većinom za ulazak u EU.

== Rođeni ==
=== 13. vijek ===
* [[1263]] – [[Ibn-Tejmije]], islamski teolog

=== 16. vijek ===
* [[1561]] – [[Francis Bacon]], engleski filozof, književnik i državnik

=== 18. vijek ===
* [[1729]] – [[Gotthold Ephraim Lessing]], njemački pjesnik 
* [[1788]] – [[George Gordon Byron]], engleski pjesnik
* [[1796]] – [[Karl Ernst Claus]], njemačko-ruski hemičar
* [[1800]] – [[Christoph Merian]], njemački veleposjednik

=== 19. vijek ===
* [[1849]] – [[August Strindberg]], švedski književnik i dramatičar

=== 20. vijek ===
* [[1908]] – [[Atahualpa Yupanqui]], argentinski kantautor i književnik
* [[1937]] – [[René Mercier (biatlonac)|René Mercier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1941]] – [[Sven-Olov Axelsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[1953]] – [[Jim Jarmusch]], američki režiser, producent i glumac
* [[1957]] – [[Mustafa Hajrulahović|Mustafa Hajrulahović &quot;Talijan&quot;]], general [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[1959]] – [[Gábor Mayer]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1973]] – [[Vera Vučeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[1981]] – [[Zdeňka Vejnarová]], [[češka]] [[biatlon]]ka
* [[1982]] – [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]]

=== 21. vijek ===
* [[2002]] – [[Caitlin Clark]], američka [[košarka]]šica

== Umrli ==
=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske od 20. juna 1837. i carica Indije od 1. januara 1837.
* [[1922]] – [[Fredrik Bajer]], danski političar i pisac
* [[1942]] – [[Radivoj Rodić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1945]] – [[Else Lasker-Schüler]], njemačka književnica
* [[1973]] – [[Lyndon B. Johnson]], američki političar
* [[1994]] – [[Telly Savalas]], američki glumac i pjevač

=== 21. vijek ===
* [[2004]] – [[Billy May]], američki muzičar
* [[2005]] – [[William Deakin]], britanski historičar
* [[2008]] – [[Heath Ledger]], australski glumac
* [[2016]] – [[Victor Arbez]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[2024]] – [[Arno Allan Penzias]], američki fizičar i radioastronom, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1978.]]
* 2024 – [[Gigi Riva]], italijanski nogometaš

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|22 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/22/ Na današnji dan (22. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-22/ Na današnji dan (22. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-22]]</text>
      <sha1>ashwu3r7gqc6vnsski1trka23nesy4t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2000.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4639</id>
    <revision>
      <id>3713329</id>
      <parentid>3683874</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:02:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juni */</comment>
      <origin>3713329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8236" sha1="ru81xagnz451q19w1yalbo4scbkz194" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2000. ([[Rimski brojevi|MM]])''' je bila prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 2000. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 1000. i posljednja godina 2. milenija, 100. i zadnja godina 20. stoljeća i 1. godina decenije 2000-tih.

== Događaji ==
* [[15. januar]] – U beogradskom hotelu &quot;Interkontinental&quot; ubijen [[Željko Ražnatović|Željko Ražnatović-Arkan]].
* [[7. februar]] – U Beogradu ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije [[Pavle Bulatović]].
* [[14. februar]] – Svemirska letjelica [[NEAR Shoemaker]] ušla je u orbitu oko [[asteroid]]a [[433 Eros]] i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida.[http://near.jhuapl.edu/]
* [[26. mart]] – [[Vladimir Putin]] izabran za predsjednika [[Rusija|Rusije]].
* [[3. april]] – Snage [[NATO]]-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] na [[Pale|Palama]] uhapsile jednog od čelnika [[bosanski Srbi|bosanskih Srba]] [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] na osnovu tajne optužnice [[Haški tribunal|Haškog tribunala]] ([[ICTY]]).
* [[3. maj]] – [[Konjunkcija (astronomija)|Konjunkcija]] svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića [[Uran]]a. Na malom području neba sreli su se [[Sunce]] i [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], te planete [[Merkur (planeta)|Merkur]], [[Venera (planeta)|Venera]], [[Mars (planeta)|Mars]], [[Jupiter]] i [[Saturn (planeta)|Saturn]].
* [[13. maj]] – Na [[Magistralna cesta M17|magistralnoj cesti M17]], kod mjesta [[Zli brijeg]] [[općina]] [[Kakanj]], autobus ''[[Buco-trans]]a'' pao s mosta prilikom čega su izginula 43 putnika.
* [[10. juni]] – Početak [[Euro 2000.|Evropskog nogometnog prvenstva]] u zajedničkoj organizaciji [[Belgija|Belgije]] i [[Holandija|Holandije]].
* [[2. juli]] – [[Francuska nogometna reprezentacija|Nogometna reprezentacija Francuske]] postala je novi evropski prvak pobijedivši reprezentaciju [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italije]] u finalu evropskog prvenstva rezultatom 2:1.
* [[25. juli]] – Nadzvučni putnički avion [[Concorde]] srušio se nedugo nakon polijetanja iz [[Pariz]]a, a u nesreći je poginulo svih 109 putnika i članova posade te petero osoba na kopnu.
* [[12. august]] – Ruska podmornica [[Kursk]] potonula je u [[Barentsovo more|Barentsovom moru]], a u nesreći je poginulo svih 118 osoba u njoj.
* [[15. septembar]] – Otvorene su [[Olimpijske igre 2000.|Olimpijske igre]] u [[Sydney]]ju.
* [[24. septembar]] – Održani vanredni izbori za predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i redovni izbori za jugoslavenski parlament i lokalnu samoupravu u [[Srbija|Srbiji]]. Vojislav Koštunica (kandidat srbijanske ujedinjene opozicije) pobjedio Slobodana Miloševića, a Miloševićeva partija ubjedljiva izgubila na saveznom i lokalnom nivou.
* [[28. septembar]] – Izborna komisija SRJ objavljuje da Koštunica nije pobjedio u prvom krugu, te se mora organizovati drugi krug. Nastaju demonstracije po Srbiji.
* [[1. oktobar]] – Zatvorene Olimpijske igre u Sydneyju.
* [[5. oktobar]] – Masovne demonstracije u [[Beograd]]u, tokom kojih je više stotina hiljada ljudi na silu zauzelo najvažnije državne institucije, označile kraj vladavini [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].
* [[6. oktobar]] – U obraćanju narodu preko televizije, Milošević priznaje pobjedu opozicije.
* [[7. oktobar]] – Vojislav Koštunica svečano stupio na dužnost predsjednika SR Jugoslavije.
* [[7. novembar]] – [[George W. Bush]] je pobijedio [[Al Gore|Ala Gorea]] na [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi [[Florida|Floridi]].
* [[16. novembar]] – [[Bill Clinton]] postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio [[Vijetnam]].
* [[17. novembar]] – Katastrofalno klizanje tla u Logu pod Mangartom, u [[slovenija|Sloveniji]], poginulo je 7 osoba, a šteta je iznosila milione slovenskih tolara. To je jedna od najgorih prirodnih katastrofa u Sloveniji u posljednjih 100 godina.
* [[17. novembar]] – [[Alberto Fujimori]] svrgnut s položaja predsjednika [[Peru]]a.
* [[24. novembar]] – [[jugoslavija|Jugoslavenski]] predsjednik [[Vojislav Koštunica]] doputovao u [[Zagreb]] na Samit na vrhu država Jugoistočne Evrope i Evropske unije, što je bila prva posjeta nekog zvaničnika Jugoslavije [[hrvatska|Hrvatskoj]] od raspada [[SFRJ]].
* [[27. novembar]] – Norveški kralj Herold otvorio je u zapadnoj Norveškoj [[Lærdalstunnel]], najduži tunel za cestovni saobraćaj na svijetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao je rekord St. Gothard tunela u Švicarskoj koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara.
* [[28. novembar]] – [[Ukrajina|Ukrajinski]] političar [[Oleksander Moroz]] javno je optužio predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučmu]] za učestovanje u ubistvu novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]].
* [[8. decembar]] – U [[Ottawa|Ottawi]] održan prvi svjetski samit posvećen [[kultura|kulturi]] i [[umjetnost]]i, na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umjetnosti. 
* [[23. decembar]] – Na vanrednim izborima za Skupštinu Srbije, opoziciona grupa pod nazivom Demokratska opozicija Srbije osvojila čak 176 zastupničkih mjesta (od 250). Miloševićev SPS osvojio 37 mjesta.
* [[30. decembar]] – U više eksplozija bombi na različitim mjestima u metropolitanskom području [[Manila|Manile]], glavnog grada [[Filipini|Filipina]], poginule 22 osobe, a ranjeno ih je stotinjak.

== Rođeni ==
* [[17. januar]] – [[Kenan Kamenjaš]], bosanskohercegovački [[košarka]]š
* [[9. mart]] – [[Nika Križnar]], [[Slovenija|slovenska]] [[ski-skakačica]]
* [[26. mart]] – [[Xavier Castañeda]], američko-bosanskohercegovački košarkaš

== Umrli ==
=== Januar===
* [[10. januar]] – [[Neda Arnerić]], srbijanska glumica
* [[19. januar]] – [[Hedy Lamarr]], američka filmska glumica i izumiteljica
* [[20. januar]] – [[Izabela Jurjeva]], ruska pjevačica

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Peter Levi]], britanski naučnik i pisac;

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]];
* [[9. mart]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica
* [[10. mart]] – [[Ivo Robić]], hrvatski pjevač

=== April ===
* [[3. april]] – [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[19. juni]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Walter Matthau]], američki glumac
* [[24. juli]] – [[Ahmad Shamlou]], iranski pisac i novinar

=== August ===
* [[5. august]] – [[Alec Guinness]], britanski glumac
* [[12. august]] – [[Loretta Young]], američka [[glumica]]
* [[15. august]] – [[Ena Begović]], hrvatska glumica

=== Septembar ===
* [[30. septembar]] – [[Heikki Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[17. novembar]] – [[Louis Néel]], francuski fizičar

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Gwendolyn Brooks]], američka pjesnikinja i esejistica
* [[15. decembar]] – [[Haris Brkić]], bosanskohercegovački košarkaš

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Žores Alferov]], [[Rusija]]
** [[Herbert Kroemer]], [[Njemačka]]
** [[Jack S. Kilby]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Alan Heeger]], [[SAD]]
** [[Alan MacDiarmid]], [[SAD]] / [[Novi Zeland]]
** [[Hideki Shirakawa]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Arvid Carlsson]], [[Švedska]]
** [[Paul Greengard]], [[SAD]]
** [[Eric Kandel]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Gao Xingjian]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Kim Dae-jung]], [[Južna Koreja]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[James Heckman]], [[SAD]]
** [[Daniel McFadden]], [[SAD]]

{{commonscat|2000}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>ru81xagnz451q19w1yalbo4scbkz194</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. mart</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4699</id>
    <revision>
      <id>3713301</id>
      <parentid>3582764</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:08:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođeni */</comment>
      <origin>3713301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3495" sha1="b3eggwd51wdgfcydf41t5eq9x5tpcv6" xml:space="preserve">{{MartKalendar}}
'''2. mart / ožujak (2. 3)''' jest 61. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (62. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine imaju još 304 dana.

== Događaji ==
* [[1917]] – Tokom [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] u [[Rusija|Rusiji]] [[car]] [[Nikola II, car Rusije|Nikolaj II]] [[abdikacija|abdicirao]] je i formirana je privremena vlada Georgija Lavova. Car je potom zajedno s porodicom interniran prvo u [[Carsko Selo]], a nakon što mu je [[Engleska]] uskratila azil, u [[Tobolsk]]. Kad je izbila Oktobarska revolucija, carska porodica premještena je u Jekaterinburg, gdje je [[1918.]] pogubljena.
* [[1973]] – Počelo 12. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[SAD|američkom]] gradu [[Lake Placid]]u;
* [[1978]] – Počelo 16. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Hochfilzen]]u;
* [[2014]] – U [[Los Angeles]]u održana [[86. dodjela &quot;Oscara&quot;]], koju je organizirala [[Američka akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (AMPAS)
* [[2016]] – U [[Norveška|norveškom]] gradu [[Oslo|Oslu]] počelo 48. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u;

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1824]] – [[Bedřich Smetana]], češki kompozitor
* [[1900]] – [[Kurt Weill]], njemački kompozitor

=== 20. vijek ===
* [[1919]] – [[Jennifer Jones]], američka glumica
* [[1924]] – [[Lys Assia]], švicarska pjevačica i glumica
* [[1927]] – [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
* [[1930]] – [[Tom Wolfe]], američki pisac i novinar
* [[1931]] – [[Mihail Sergejevič Gorbačov|Mihail Gorbačov]], sovjetski političar i državnik
* 1931 – [[Gilbert Mercier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1940]] – [[Juraj Beneš]], slovački pijanist i kompozitor
* 1940 – [[Lothar de Maiziere]], njemački političar i državnik, posljednji predsjednik vlade DDR-a
* [[1942]] – [[John Irving]], američki književnik
* 1942 – [[Lou Reed]], američki muzičar
* [[1945]] – [[Tomislav Dretar]], bosanskohercegovački pisac, književni kritičar, novinar i političar 
* [[1950]] – [[Karen Carpenter]] , američka muzičarka
* [[1962]] – [[Jon Bon Jovi]], američki muzičar
* [[1972]] – [[Rene Bitorajac]], hrvatski glumac
* [[1973]] – [[Dejan Bodiroga]], srbijanski košarkaš
* [[1982]] – [[Kevin Kuranyi]], njemački nogometaš
* [[1984]] – [[Adnan Ćatić (alpinist)|Adnan Ćatić]], bosanskohercegovački [[Sportsko penjanje|sportski penjač]].
* [[1989]] – [[Marcel Hirscher]], [[Austrija|austrijski]] [[alpski skijaš]]
* [[1998]] – [[Tua Tagovailoa]] , američki fudbaler

== Umrli ==
* [[1835]] – [[Franjo II, car Svetog rimskog carstva|Franjo II]], posljednji car Svetog Rimskog Carstva; car Austrije od 1804. pod imenom Franjo I.
* [[1855]] – [[Nikola I, car Rusije|Nikola I]], [[Rusija|ruski]] [[car]]
* [[1939]] – [[Howard Carter]], britanski arheolog

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2 March}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/2/ Na današnji dan (2. mart), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-2/ Na današnji dan (2. mart), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Mart|*-02]]</text>
      <sha1>b3eggwd51wdgfcydf41t5eq9x5tpcv6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713379</id>
      <parentid>3713301</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:06:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3526" sha1="1snw673pcsqwtrtz71q0q0z36sg335c" xml:space="preserve">{{MartKalendar}}
'''2. mart / ožujak (2. 3)''' jest 61. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (62. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine imaju još 304 dana.

== Događaji ==
* [[1917]] – Tokom [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] u [[Rusija|Rusiji]] [[car]] [[Nikola II, car Rusije|Nikolaj II]] [[abdikacija|abdicirao]] je i formirana je privremena vlada Georgija Lavova. Car je potom zajedno s porodicom interniran prvo u [[Carsko Selo]], a nakon što mu je [[Engleska]] uskratila azil, u [[Tobolsk]]. Kad je izbila Oktobarska revolucija, carska porodica premještena je u Jekaterinburg, gdje je [[1918.]] pogubljena.
* [[1973]] – Počelo 12. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[SAD|američkom]] gradu [[Lake Placid]]u.
* [[1978]] – Počelo 16. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Hochfilzen]]u.
* [[2014]] – U [[Los Angeles]]u održana [[86. dodjela &quot;Oscara&quot;]], koju je organizirala [[Američka akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (AMPAS)
* [[2016]] – U [[Norveška|norveškom]] gradu [[Oslo|Oslu]] počelo 48. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1824]] – [[Bedřich Smetana]], češki [[kompozitor]]
* [[1900]] – [[Kurt Weill]], njemački kompozitor

=== 20. vijek ===
* [[1919]] – [[Jennifer Jones]], američka glumica
* [[1924]] – [[Lys Assia]], švicarska pjevačica i glumica
* [[1927]] – [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
* [[1930]] – [[Tom Wolfe]], američki pisac i novinar
* [[1931.]]
** [[Mihail Gorbačov]], sovjetski političar i državnik
** [[Gilbert Mercier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1940.]]
** [[Juraj Beneš]], slovački pijanist i kompozitor
** [[Lothar de Maiziere]], njemački političar i državnik, posljednji predsjednik vlade DDR-a
* [[1942.]]
** [[John Irving]], američki književnik
** [[Lou Reed]], američki muzičar
* [[1945]] – [[Tomislav Dretar]], bosanskohercegovački pisac, književni kritičar, novinar i političar 
* [[1950]] – [[Karen Carpenter]] , američka muzičarka
* [[1962]] – [[Jon Bon Jovi]], američki muzičar
* [[1972]] – [[Rene Bitorajac]], hrvatski glumac
* [[1973.]]
** [[Dejan Bodiroga]], srbijanski košarkaš
** [[Matija Dedić]], hrvatski [[džez]]-[[pijanist]] i kompozitor
* [[1982]] – [[Kevin Kuranyi]], njemački nogometaš
* [[1984]] – [[Adnan Ćatić (alpinist)|Adnan Ćatić]], bosanskohercegovački [[Sportsko penjanje|sportski penjač]]
* [[1989]] – [[Marcel Hirscher]], [[Austrija|austrijski]] [[alpski skijaš]]
* [[1998]] – [[Tua Tagovailoa]], igrač američkog nogometa

== Umrli ==
* [[1835]] – [[Franjo II, car Svetog rimskog carstva|Franjo II]], posljednji car Svetog Rimskog Carstva; car Austrije od 1804. pod imenom Franjo I
* [[1855]] – [[Nikola I, car Rusije|Nikola I]], [[Rusija|ruski]] [[car]]
* [[1939]] – [[Howard Carter]], britanski arheolog

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2 March}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/2/ Na današnji dan (2. mart), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-2/ Na današnji dan (2. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Mart|*-02]]</text>
      <sha1>1snw673pcsqwtrtz71q0q0z36sg335c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>17. april</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4750</id>
    <revision>
      <id>3713407</id>
      <parentid>3691642</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T22:54:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3494" sha1="gdivn2djidalv8igd425iemery3r7o6" xml:space="preserve">{{AprilKalendar}}
'''17. april / travanj (17. 4)''' jest 107. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (108. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 258 dana.

== Događaji ==
* [[1492]] – U kampu [[Santa Fe (Granada)|Santa Feu]] potpisan je [[Ugovor iz Santa Fea|ugovor]] kojim je [[Kristofor Kolumbo|Kristoforu Kolumbu]] odobreno prvo putovanje i finansijska podrška za traženje morskog puta do Indije.
* [[1898]] – U [[Tuzla|Tuzli]] osnovano prvo [[BiH|bosanskohercegovačko]] [[pozorište]].
* [[1968]] – Osnovana [[Centralna banka Malte|centralna banka]] [[Malta|Malte]].
* [[1992]] – [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] napada fabriku [[Pretis]] kod [[Vogošća|Vogošće]] i zaplijenjuje 800 komada protivoklopnih prenosnih raketnih lansera &quot;zolja&quot; i &quot;osa&quot;. To oružje omogućilo je odbranu Sarajeva od masovnih tenkovskih prodora [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i paravojske [[SDS]]-a, mada je znatan dio tog oružja zbog nedostatka cijevi većeg kalibra nenamjenski korišten.
*[[2019.|2019]] - Leteća opservatorija ''SOFIA'' je, pomoću se [[Infracrveno zračenje|infracrvenog]] [[Spektrometrija|spektrometra]] ''GREAT'', otkrila u maglini [[NGC 7027]] [[ion]]&lt;nowiki/&gt;e [[helij]]-[[hidrid]]&lt;nowiki/&gt;a, koji potječu još iz vremena [[Veliki prasak|nastanka]] svemira.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1880]] – [[Arthur Trebitsch]], [[Austrija|austrijski]] [[pisac]] i [[filozofija|filozof]]
* [[1894]] – [[Nikita Hruščov]], [[SSSR|sovjetski]] [[političar]] i [[država|državnik]]

=== 20. vijek ===
* [[1929]] – [[James Last]], [[Njemačka|njemački]] [[muzika|muzičar]]
* [[1942]] 
** [[Ismar Mujezinović]], bosanskohercegovački [[slikarstvo|slikar]]
** [[Holm Sundhaussen]], njemački historičar
* [[1959]] – [[Faruk Jažić]], bosanskohercegovački muzičar, [[filmski producent]], pisac, [[kompozitor]] i interpretator
* [[1960]] – [[Mirsad Džombić]], bosanskohercegovački i njemački [[Akademija|akademski]] slikar
* [[1967]] – [[Nadežda Talanova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[1968]] – [[Jang Dong-lin]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac
* [[1974]] – [[Victoria Beckham]], [[UK|britanska]] [[pop muzika|pop]]-[[pjevanje|pjevačica]] ([[Spice Girls]])
* [[1985]] – [[Natalija Kočergina]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1790]] – [[Benjamin Franklin]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[fizičar]], [[izumitelj]], [[književnost|književnik]] i [[političar]]
* [[1982]] – [[Mensur Dervišević]], bosanskohercegovački slikar
* [[1942]] – [[Jean Baptiste Perrin]], [[Francuska|francuski]] [[fizičar]] i [[hemija|hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1926.]]
* [[2014]] – [[Gabriel García Márquez]], kolumbijski pisac
* [[2018]] – [[Barbara Bush]], bivša prva dama SAD-a, supruga 41. američkog predsjednika [[George H. W. Bush|Georgea H. W. Busha]] i majka 43. predsjednika, [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] 

== Praznici ==
* Svjetski dan hemofilije

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|17 April}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/17 Na današnji dan (17. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-17/ Na današnji dan (17. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|apr017]]</text>
      <sha1>gdivn2djidalv8igd425iemery3r7o6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>20. april</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4753</id>
    <revision>
      <id>3713356</id>
      <parentid>3703395</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:59:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3713356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3005" sha1="998hmruwp7gh3rdcjvvfcdfvfrr7pdt" xml:space="preserve">{{AprilKalendar}}
'''20. april / travanj (20. 4)''' jest 110. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (111. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 255 dana.

== Događaji ==
* [[1534]] – Francuski navigator [[Jacques Cartier]] počeo putovanje sa zadatkom da kod ostrva [[Newfoundland]]a otkrije osnove ribolova. On je na ovom putovanju našao područja koja će kasnije biti Nova Francuska (dijelovi Kanade i SAD-a).
* [[1919]] – U [[Beograd]]u počeo [[Prvi osnivački kongres SRPJ(k)|Prvi osnivački kongres]] [[Socijalistička radnička stranka Jugoslavije (komunisti)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]].
* [[1999]] – Masakr u Srednjoj školi Columbine u [[Littleton (Colorado)|Littletonu]] u [[Colorado|Coloradu]]; poginulo 12 učenika u dobi između 14 i 18 godina, jedan profesor te 17-godišnji i 18-godišnji počinoci masakra [[Dylan Klebold]] i [[Eric Harris]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1805]] – [[Franz Xaver Winterhalter]], njemački portretist i litograf
* [[1808]] – [[Napoleon III]], francuski car
* [[1818]] – Heinrich Göbel, njemačko-američki izumitelj
* [[1889]] – [[Adolf Hitler]], nacionalsocijalistički vođa
* [[1893]] – [[Joan Miró]], španski likovni umjetnik, predstavnik [[nadrealizam|nadrealizma]]

=== 20. vijek ===
* [[1923]] – [[Tito Puente]], američki muzičar
* [[1929]] – [[Bob Brown]], američki pjevač
* [[1939.]] 
** [[Gro Harlem Brundtland]], [[norveška]] političarka
** [[Shozo Okuyama]], japanski biatlonac
* [[1941]] – [[Ryan O'Neal]], američki glumac
* [[1943]] – [[John Eliot Gardiner]], britanski dirigent
* [[1949]] – [[Jessica Lange]], američka glumica
* [[1950]] – [[Aleksandar Lebed]], ruski političar i general
* [[1951.]]
** [[Takashi Shibata]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
** [[Luther Vandross]], američki pjevač
* [[1954]] – [[Sead Begović]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]]
* [[1961]] – [[Nicholas Lyndhurst]], [[Engleska|engleski]] glumac
* [[1972]] – [[Svjetlana Išmuratova]], ruska biatlonka
* [[1974]] – [[Ognjen Tadić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]]
* [[1996]] – [[Anže Lanišek]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]]

== Umrli ==
=== 15. vijek ===
* [[1472]] – [[Leon Battista Alberti]], italijanski humanist, pisac, matematičar, kriptograf i arhitekt

=== 20. vijek ===
* [[1918]] – [[Karl Ferdinand Braun]], njemački [[fizičar]]

=== 21. vijek ===
* [[2011]] – [[Jean-Claude Viry]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}
* Međunarodni dan zaštite od buke

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|20 April}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/20 Na današnji dan (20. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-20/ Na današnji dan (20. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|apr020]]</text>
      <sha1>998hmruwp7gh3rdcjvvfcdfvfrr7pdt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>16. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4816</id>
    <revision>
      <id>3713326</id>
      <parentid>3711061</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:01:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3713326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2624" sha1="duprg75tizxsz9sk0j40ecc1wo2cjmu" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''16. maj / svibanj (16. 5)''' jest 136. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (137. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 229 dana.

== Događaji ==
* [[1639]] – Potpisan [[Zuhapski mir]] između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog]] i [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]].
* [[1916]] – Potpisan [[Sykes–Picotov sporazum]], tajni dogovor između vlada [[UK|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] o podjeli [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] interesa na [[Bliski istok|Bliskom istoku]].
* [[1992]] – Aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja [[JNA]] uništila [[bihać]]ki [[aerodrom]] [[Aerodrom Željava|Željava]], koji je bio najveći vojni podzemni aerodrom za [[avion]]e u [[Evropa|Evropi]] i nekadašnja baza JNA.

== Rođeni ==

=== 19. vijek ===

* [[1898]] – [[Desanka Maksimović]], srbijanska pjesnikinja, književnica i prevoditeljica

=== 20. vijek ===
* [[1905]] – [[Henry Fonda]], američki glumac
* [[1912]] – [[Irina Benua]], ruski arhitekt i restaurator
* [[1917]] – [[George Gaynes]], američki glumac
* [[1931]] – [[Peter Levi]], britanski naučnik i pisac
* [[1934]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1938]] – [[Ivan Sutherland]], američki računarski naučnik
* [[1953]] – [[Pierce Brosnan]], irski glumac
* [[1969]] – [[David Boreanaz]], američki glumac, producent i režiser
* 1969 –  [[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass]], [[norveška]] [[biatlon]]ka
* [[1970]] – [[Gabriela Sabatini]], argentinska teniserka
* [[1973]] – [[Tori Spelling]], američka glumica
* [[1974]] – [[Laura Pausini]], italijanska pjevačica i tekstopisac
* [[1975]] – [[Anna Sprung]], ruska i austrijska biatlonka
* [[1977]] – [[Emiliana Torrini]], islandska pjevačica

== Umrli ==
* [[1696]] – [[Marijana Austrijska]], kastiljsko-aragonska kraljica
* [[1926]] – [[Mehmed VI]], osmanlijski sultan
* [[1953]] – [[Django Reinhardt|Jean Baptiste Reinhardt]], belgijski džezist
* [[1990]] – [[Alija Sirotanović]], udarnik i rudar-rekorder iz [[Breza (općina)|Breze]]
* [[2012]] - [[Bećir Drnda]], bosanskohercegovački flautista
* [[2019]] – [[I. M. Pei]], kinesko-američki arhitekt

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|16 May}}
*[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/16 Na današnji dan (16. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
*[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-16/ Na današnji dan (16. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj016]]</text>
      <sha1>duprg75tizxsz9sk0j40ecc1wo2cjmu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>17. maj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4817</id>
    <revision>
      <id>3713317</id>
      <parentid>3705310</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:51:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3713317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3416" sha1="qp8uahvjz0xsnsx64i107z3hlur15ch" xml:space="preserve">{{MajKalendar}}
'''17. maj / svibanj (17. 5.)''' jest 137. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (138. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 228 dana.

== Događaji ==
* [[1642]] – U koloniji Nova Francuska [[Paul Chomedey de Maisonneuve]] osnovao naselje Ville-Marie, današnji [[Montréal]].
* [[1865]] – Osnovana [[Međunarodna telekomunikaciona unija]].
* [[1954]] – ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'': [[Vrhovni sud SAD-a]] jednoglasno je presudio da je segregacija u javnom obrazovanju neustavna.
*[[1992.|1992]] - Spaljen [[Orijentalni institut u Sarajevu]], nepovratno izgubljena rukopisna zbirka sa 5263 kodeksa i arhiv sa preko 200.000 dokumenata.
* [[2014]] – Zbog [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|poplava]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] proglašeno izvanredno stanje.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1705]] – [[Ambrosius Stub]], danski pjesnik
* [[1749]] – [[Edward Jenner]], engleski liječnik

=== 19. vijek ===
* [[1836]] – [[Wilhelm Steinitz]], [[Austrija|austrijsko]]-[[SAD|američki]] [[šah]]ist, prvi službeni svjetski prvak
* [[1858]] – [[Mary Adela Blagg]], [[engleska]] [[astronom]]kinja
* [[1866]] – [[Eric Satie]], francuski kompozitor i pijanist 
* [[1900]] – [[Ruhollah Khomeini]], iranski političar i ajatolah

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Jean Gabin]], francuski glumac
* [[1929]] – [[Branko Zebec]], hrvatski nogometaš i trener
* [[1934]] – [[Victor Arbez]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1942]] - [[Osman-Faruk Sijarić]], bosanskohercegovački violinista i profesor na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]]
* [[1950]] – [[Janez Drnovšek]], slovenski političar i državnik
* [[1958]] – [[Paul Di'Anno]], engleski pjevač
* [[1961]] – [[Enya]], irska kantautorica
* [[1962]] – [[Ferenc Krausz]], mađarski fizičar
* [[1971]] – [[Princeza Máxima od Holandije]], supruga [[spisak holandskih vladara|holandskog prestolonasljednika]], [[Willem-Alexander, princ od Oranje|Willema-Alexandera]]
* [[1976]] – [[Zsuzsanna Bekecs]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka.
* [[1982]] – [[Tony Parker]], francuski košarkaš
* [[1984]] – [[Andreas Kofler]], austrijski [[skijaš-skakač]]

== Umrli ==
=== 3. vijek ===
* [[290]] – [[Jin Wudi]], car iz [[dinastija|dinastije]] [[Jin (dinastija)|Jin]]

=== 14. vijek ===
* [[1395]] – [[Marija, kraljica Ugarske]], kći [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Kotromanić]], unuka bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]

=== 18. vijek ===
* [[1727]] – [[Katarina I, carica Rusije|Katarina I]], carica [[Rusko carstvo|Rusije]]

=== 19. vijek ===
* [[1879]] – [[Charles de Coster]], belgijski pisac

=== 21. vijek ===
* [[2012]] – [[Jon Istad]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[2022]] – [[Vangelis]], grčki kompozitor

== Praznici ==
* [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|17 May}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/17 Na današnji dan (17. maj), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-17/ Na današnji dan (17. maj), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|maj017]]</text>
      <sha1>qp8uahvjz0xsnsx64i107z3hlur15ch</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>8. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4841</id>
    <revision>
      <id>3713383</id>
      <parentid>3707793</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:09:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2341" sha1="kseos82yh92c5s5hs126v5mwr6lknty" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''8. juni / lipanj (8. 6)''' jest 159. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (160. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 206 dana.

== Događaji ==
* [[1992]] – Vođena [[bitka za Žuč]], za vrijeme [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]].

== Rođeni ==
* [[1671]] – [[Tomaso Albinoni]], italijanski [[Barok|barokni]] kompozitor
* [[1810]] – [[Robert Schumann]], njemački kompozitor
* [[1867]] – [[Frank Lloyd Wright]], američki arhitekt
* [[1886.]]
** [[Abdurezak Hifzi Bjelevac]], bosanski književnik i novinar
** [[Vera Nikolić Podrinska]], hrvatska slikarica i baronica
* [[1908]] – [[Margherita Carosio]], italijanska sopranistica
* [[1925]] – [[Barbara Bush]], bivša prva dama SAD-a
* [[1940]] – [[Nancy Sinatra]], američka pjevačica
* [[1953]] – [[Ivo Sanader]], hrvatski političar i državnik
* [[1955]] – [[Tim Berners-Lee]], izumitelj [[WWW|World Wide Web]]-a
* [[1960]] – [[Mick Hucknall]], britanski kantautor (''Simply Red'')
* [[1961]] – [[Alka Vuica]], hrvatska muzičarka
* [[1967]] – [[Jasmin Tabatabai]], njemačka glumica
* [[1973]] – [[Lexa Doig]], kanadska glumica
* [[1974]] – [[Vanessa Glođo]], bosanskohercegovačka glumica
* [[1975]] – [[Shilpa Shetty]], indijska glumica
* [[1984]] – [[Andrea Casiraghi]], najstariji sin princeze Caroline od Monaka i Stefana Casiraghija
* [[1984]] – [[Javier Mascherano]], argentinski nogometaš i trener

== Umrli ==
* [[1492]] – [[Elizabeth Woodville]], engleska kraljica
* [[1845]] – [[Andrew Jackson]], američki vojskovođa, političar i državnik
* [[2008]] – [[Šaban Bajramović]], srbijanski i romski pjevač
* [[2018]] – [[Maria Bueno]], brazilska teniserka
* [[2025]] – [[Matija Dedić]], hrvatski [[džez]]-[[pijanist]] i [[kompozitor]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|8 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/8/ Na današnji dan (8. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226173948/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/8/ |date=26. 12. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-8/ Na današnji dan (8. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni008]]</text>
      <sha1>kseos82yh92c5s5hs126v5mwr6lknty</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>19. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4852</id>
    <revision>
      <id>3713328</id>
      <parentid>3687187</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:02:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3713328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3212" sha1="je420jaqcqkm386hf0xcufy4u7vto2d" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''19. juni / lipanj (19. 6)''' jest 170. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (171. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 195 dana.

== Događaji ==
* [[1547.|1547]] – Potpisan [[Jedrenski mir (1547)|Jedrenski mir]] između [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]].
* [[1793]] – U Francuskoj usvojen prvi republikanski ustav.
* [[1846]] – Odigrana prva bejzbol utakmica sa uspostavljenim pravilima u [[New Jersey]]ju.
* [[1862]] – Kongres SAD-a zabranio ropstvo na teritoriji SAD-a
* [[1885]] – U [[New York]] stigla Statua slobode, poklon Francuske
* [[1961]] – [[Kuvajt]] proglasio nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]].
* [[1978]] – Objavljen prvi broj ''[[Garfield]]a''.

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1566]] – [[Jakov I, kralj Engleske|Jakov I]], škotski, engleski i irski kralj

=== 17. vijek ===
* [[1623]] – [[Blaise Pascal]], francuski matematičar

=== 18. vijek ===
* [[1792]] – [[Gustav Schwab]], njemački književnik i izdavač

=== 19. vijek ===
* [[1854]] – [[Alfredo Catalani]], italijanski kompozitor
* [[1856]] – [[Elbert Hubbard]], američki filozof i pisac
* [[1865]] – [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar
* [[1885]] – [[Stevan Hristić]], srbijanski kompozitor

=== 20. vijek ===
* [[1921]]  – [[Bruna Špiler]], bosanskohercegovačka altistkinja i pedagoginja pjevanja
* [[1938]] – [[Karl Moik]], austrijski zabavljač
* [[1945]] – [[Radovan Karadžić]], ratni zločinac
* [[1947]] – [[Salman Rushdie]], indijski književnik
* [[1954]] – [[Kathleen Turner]], američka glumica
* [[1962]] – [[Paula Abdul]], američka pjevačica
* [[1965]] – [[Mirsad Tuka]], bosanskohercegovački glumac
* [[1967]] – [[Sadie Frost]], engleska glumica
* [[1983]] – [[Mark Selby]], engleski [[snuker]]aš

== Umrli ==
=== 19. vijek ===
* [[1897]] – [[Charles Boycott]], engleski kapetan po kome je dobio ime izraz bojkot

=== 20. vijek ===
* [[1908]] – [[Josip Račić]], hrvatski slikar
* [[1937]] – [[J. M. Barrie]], škotski pisac i autor priča o Petru Panu.
* [[1949]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski pjesnik
* [[1964]] – [[Jovan Bijelić]], srpski slikar
* [[1966]] – [[Marjan Kozina]], slovenski kompozitor
* [[1989]] - [[Betti Alver]], estonska pjesnikinja
* [[1993]] – [[William Golding]], engleski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[1994]] – [[Pavle Bogatinčević]], srpski glumac
* [[2000]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac

=== 21. vijek ===
* [[2007]] – [[Klausjürgen Wussow]], njemački glumac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|19 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/19/ Na današnji dan (19. juni), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312075922/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/19/ |date=12. 3. 2007 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-19/ Na današnji dan (19. juni), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni019]]</text>
      <sha1>je420jaqcqkm386hf0xcufy4u7vto2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4866</id>
    <revision>
      <id>3713295</id>
      <parentid>3706668</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:55:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3713295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3542" sha1="287p5ojsalzbxv3qy8ilh7imatxm6ag" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''1. juli / srpanj (1. 7)''' jest 182. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (183. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 183 dana.

== Događaji ==
* [[1966]] – [[Brionski plenum]]. Nakon afere prisluškivanja [[Josip Broz Tito|Tita]] smijenjen [[Aleksandar Ranković]] i reorganizovana [[UDBA]].
* [[1997]] – Nakon 99 godina vladavine Velike Britanije [[Hong Kong]] vraćen Kini.
* [[2002]] – 72 osobe poginule su u sudaru putničkog i teretnog aviona iznad južne Njemačke.
* [[2014]] – Početak objavljivanja konačnih rezultata [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]]

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1481]] – [[Kristijan II Danski|Kristijan II]], danski kralj

=== 16. vijek ===
* [[1534]] – [[Fridrik II Danski|Fridrik II]], danski i norveški kralj

=== 17. vijek ===
* [[1646]] – [[Gottfried Wilhelm Leibniz]], njemački filozof i mislilac

=== 18. vijek ===
* [[1780]] – [[Carl von Clausewitz]], pruski general

=== 19. vijek ===
* [[1804]] – [[George Sand]], francuska književnica
* [[1894]] – [[Isaak Babel]], ruski novinar

=== 20. vijek ===
* [[1916]] – [[Olivia de Havilland]], britansko-američko-francuska glumica
* [[1925]] – [[Franca Magnani]], italijanska novinarka
* [[1934]] – [[Sydney Pollack]], američki glumac i režiser
* [[1937.|1937]] – [[Galja Novenc]], armenska glumica
* [[1952]] – [[Ueng Ming-Yih]], [[tajvan]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1953]] – [[Jadranka Kosor]], hrvatska političarka i novinarka
* [[1960]] – [[Marjan Vidmar]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac, slovenskog porijekla
* [[1961]] – [[Carl Lewis]], američki atletičar
* 1961 – [[Diana Spencer]], princeza od Velsa
* [[1962]] – [[Andre Braugher]], američki glumac
* [[1963]] – [[Walter Hörl]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[1967]] – [[Pamela Anderson]], kanadska glumica
* [[1970]] – [[Päivi Kallio]], finska [[biatlon]]ka
* 1970 – [[Tajči]], hrvatska pjevačica
* [[1977]] – [[Liv Tyler]], američka glumica

== Umrli ==
=== 18. vijek ===
* [[1736]] – [[Ahmed III]], sultan Osmanskog Carstva

=== 19. vijek ===
* [[1896]] – [[Harriet Beecher Stowe]], američka spisateljica i abolicionistica (''[[Čiča Tomina koliba]]'')

=== 20. vijek ===
* [[1971]] – [[William Lawrence Bragg]], engleski fizičar
* [[1974]] – [[Juan Perón]], argentinski general i predsjednik
* [[1976]] – [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma
* [[1983]] – [[Buckminster Fuller]], američki arhitekt, dizajner, filozof i pisac

=== 21. vijek ===
* [[2004]] – [[Marlon Brando]], američki glumac
* 2004 – [[Jasper Ridley]], britanski književnik
* [[2011]] – [[Paul Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[2013]] – [[Mara Naceva]], makedonska komunistkinja i partizanka
* [[2024]] – [[Ismail Kadare]], [[Albanija|albanski]] [[pisac]]

== Praznici ==
* Dan nezavisnosti [[Burundi]]ja

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/1/ Na današnji dan (1. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060702112231/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/1/ |date=2. 7. 2006}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-1/ Na današnji dan (1. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli001]]</text>
      <sha1>287p5ojsalzbxv3qy8ilh7imatxm6ag</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>12. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4877</id>
    <revision>
      <id>3713342</id>
      <parentid>3709971</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:33:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Umrli */</comment>
      <origin>3713342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2771" sha1="0fueecsdyss5lr8p7bfrut1lfjrenl5" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''12. juli / srpanj (12. 7)''' jest 193. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (194. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 172 dana.

== Događaji ==
* [[1260]] – Češki kralj [[Otakar II Pršemisl]] porazio je snage [[Bela IV|Bele IV]] u bici kod Kroissenbrunna, na Moravskom polju.
* [[1912]] – U [[Stockholm]]u osnovana [[Međunarodna asocijacija atletskih federacija]].
* [[1933]] – U [[Folkestone]]u počela [[Šahovska olimpijada 1933.|Peta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 15 država.
* [[1993]] – Drugi [[Masakri na Dobrinji|masakr na Dobrinji]] u Ulici Hakije Turajlića 37, kad je od minobacačke granate ispaljene sa srpskih položaja u redu za vodu stradalo 13 civila, a 15 ranjeno.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1813]] – [[Claude Bernard]], francuski fiziolog
* [[1884]] – [[Amedeo Modigliani]], italijanski kipar
* [[1892]] – [[Bruno Schulz]], poljski pisac
* [[1895]] – [[Buckminster Fuller]], američki arhitekt, dizajner, filozof i pisac

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Pablo Neruda]], čileanski pjesnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
* [[1912]] – [[Petar Stambolić]], bivši predsjednik [[SFRJ]] i nosilac ordena narodnog heroja SFRJ
* [[1937.]] 
** [[Bill Cosby]], američki glumac i zabavljač
** [[Miralem Kruškić]], bosanskohercegovački pjevač i izvođač
* [[1967]] – [[John Petrucci]], američki gitarist
* [[1982.]] 
** [[Antonio Cassano]], italijanski nogometaš
** [[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]], češki biatlonac
* [[1984]] – [[Gareth Gates]], britanski pjevač
* [[1991]] – [[Mirza Bašić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er
* [[1998]] – [[Shai Gilgeous-Alexander]], [[Kanada|kanadski]] [[košarka]]š

== Umrli ==
=== 16. vijek ===
* [[1536]] – [[Erazmo Roterdamski]], nizozemski humanist, književnik, filolog i filozof

=== 20. vijek ===
* [[1910]] – [[Charles Stewart Rolls]], britanski automobilski dizajner i avijatičar, suosnivač, kompanije [[Rolls-Royce]] za proizvodnju [[automobil]]a

=== 21. vijek ===
* [[2014]]  – [[Aimé Gruet-Masson]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac

== Praznici ==
* Dan nezavisnosti [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|12 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/12/ Na današnji dan (12. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230409220628/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/12/ |date=9. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-12/ Na današnji dan (12. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli012]]</text>
      <sha1>0fueecsdyss5lr8p7bfrut1lfjrenl5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>25. septembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4983</id>
    <revision>
      <id>3713337</id>
      <parentid>3681059</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:30:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3713337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3763" sha1="89ijvt37p1umecuebfb6pte1i44lu0q" xml:space="preserve">{{SeptembarKalendar}}
'''25. septembar / rujan (25. 9)''' jest 268. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (269. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 97 dana.

== Događaji ==
* [[1066]] – Anglosaksonski kralj Harald Godwinson pobjeđuje protiv kralja Norveške Haralda Hardraada u bici kod Stamford Bridgea i time se završava vladavina Skandinavaca u Engleskoj.
* [[1954]] – U [[Amsterdam]]u završena [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovska olimpijada]], na kojoj je po drugi put uzastopno nakon [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovske olimpijade]], pobijedila ekipa SSSR-a.
* [[1956]] – U [[Moskva|Moskvi]] završena [[Šahovska olimpijada 1956.|12. šahovska olimpijada]], na kojoj je po treći put uzastopno nakon [[Šahovska olimpijada 1952.|10.]] i [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovske olimpijade]], pobijedila ekipa SSSR-a.
* [[1991]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 713]], o uvođenju embarga na uvoz oružja i vojne opreme na području [[SFRJ]].
* [[1997]] – Ispostavilo se da je [[RX J1856.5-3754]] ustvari [[neutronska zvijezda]].

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1599]] – [[Francesco Borromini]], italijanski graditelj

=== 17. vijek ===
* [[1644]] – [[Ole Rømer]], danski astronom

=== 18. vijek ===
* [[1744]] – [[Fridrik Vilim II, kralj Pruske|Fridrik Vilim II]], kralj Pruske

=== 19. vijek ===
* [[1866]] – [[Thomas Hunt Morgan]], američki [[evolucija|evolucijski]] [[biolog]], [[genetičar]] i [[embriologija|embriolog]]
* [[1897]] – [[William Faulkner]], američki književnik

=== 20. vijek ===
* [[1906]] – [[Dmitrij Šostakovič]], sovjetski kompozitor
* [[1929]] – [[Barbara Walters]], američka [[novinarstvo|novinarka]]
* [[1930]] – [[Nino Cerruti]], italijanski modni dizajner
* [[1932]] – [[Anatolij Solovjanenko]], sovjetski i ukrajinski tenor
* 1932 – [[Adolfo Suárez]], španski političar i premijer 
* [[1940]] – [[Aimé Gruet-Masson]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1944]] – [[Michael Douglas]], američki glumac
* [[1945]] – [[Yrjö Salpakari]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[1949]] – [[Pedro Almodóvar]], [[Španija|španski]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]]
* [[1952]] – [[Christopher Reeve]], američki glumac
* [[1961]] – [[Heather Locklear]], američka glumica
* [[1955]] – [[Karl-Heinz Rummenigge]], njemački nogometaš
* [[1964]] – [[Žan Marolt]], bosanskohercegovački glumac
* [[1968]] – [[Will Smith]], američki glumac i rapper
* [[1969]] – [[Catherine Zeta-Jones]], britanska glumica
* [[1985]] – [[Vânia Fernandes]], portugalska pjevačica
* [[1988]] – [[Nemanja Gordić]], bosanskohercegovački [[košarka]]š
* [[1991]] – [[Mladen Plakalović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]

== Umrli ==
* [[1506]] – [[Filip I Kastiljski]], kralj Kastilje i Leona
* [[1917]] – [[Frano Supilo]], hrvatski političar i publicist
* [[1970]] – [[Erich Maria Remarque]], njemački književnik
* [[2014]] – [[Sulejman Tihić]], bosanskohercegovački političar, bivši član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|25 September}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/25 Na današnji dan (25. septembar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230425194756/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/25 |date=25. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-25/ Na današnji dan (25. septembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Septembar|*-25]]</text>
      <sha1>89ijvt37p1umecuebfb6pte1i44lu0q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713339</id>
      <parentid>3713337</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:31:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3686" sha1="goessr6ba1iuhloeegliiwmvs9oscy4" xml:space="preserve">{{SeptembarKalendar}}
'''25. septembar / rujan (25. 9)''' jest 268. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (269. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 97 dana.

== Događaji ==
* [[1066]] – Anglosaksonski kralj Harald Godwinson pobjeđuje protiv kralja Norveške Haralda Hardraada u bici kod Stamford Bridgea i time se završava vladavina Skandinavaca u Engleskoj.
* [[1954]] – U [[Amsterdam]]u završena [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovska olimpijada]], na kojoj je po drugi put uzastopno nakon [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovske olimpijade]], pobijedila ekipa SSSR-a.
* [[1956]] – U [[Moskva|Moskvi]] završena [[Šahovska olimpijada 1956.|12. šahovska olimpijada]], na kojoj je po treći put uzastopno nakon [[Šahovska olimpijada 1952.|10.]] i [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovske olimpijade]], pobijedila ekipa SSSR-a.
* [[1991]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 713]], o uvođenju embarga na uvoz oružja i vojne opreme na području [[SFRJ]].
* [[1997]] – Ispostavilo se da je [[RX J1856.5-3754]] ustvari [[neutronska zvijezda]].

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1599]] – [[Francesco Borromini]], italijanski graditelj

=== 17. vijek ===
* [[1644]] – [[Ole Rømer]], danski astronom

=== 18. vijek ===
* [[1744]] – [[Fridrik Vilim II, kralj Pruske|Fridrik Vilim II]], kralj Pruske

=== 19. vijek ===
* [[1866]] – [[Thomas Hunt Morgan]], američki [[evolucija|evolucijski]] [[biolog]], [[genetičar]] i [[embriologija|embriolog]]
* [[1897]] – [[William Faulkner]], američki književnik

=== 20. vijek ===
* [[1906]] – [[Dmitrij Šostakovič]], sovjetski kompozitor
* [[1929]] – [[Barbara Walters]], američka [[novinarstvo|novinarka]]
* [[1930]] – [[Nino Cerruti]], italijanski modni dizajner
* [[1932]] – [[Anatolij Solovjanenko]], sovjetski i ukrajinski tenor
* 1932 – [[Adolfo Suárez]], španski političar i premijer 
* [[1944]] – [[Michael Douglas]], američki glumac
* [[1945]] – [[Yrjö Salpakari]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[1949]] – [[Pedro Almodóvar]], [[Španija|španski]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]]
* [[1952]] – [[Christopher Reeve]], američki glumac
* [[1961]] – [[Heather Locklear]], američka glumica
* [[1955]] – [[Karl-Heinz Rummenigge]], njemački nogometaš
* [[1964]] – [[Žan Marolt]], bosanskohercegovački glumac
* [[1968]] – [[Will Smith]], američki glumac i rapper
* [[1969]] – [[Catherine Zeta-Jones]], britanska glumica
* [[1985]] – [[Vânia Fernandes]], portugalska pjevačica
* [[1988]] – [[Nemanja Gordić]], bosanskohercegovački [[košarka]]š
* [[1991]] – [[Mladen Plakalović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]

== Umrli ==
* [[1506]] – [[Filip I Kastiljski]], kralj Kastilje i Leona
* [[1917]] – [[Frano Supilo]], hrvatski političar i publicist
* [[1970]] – [[Erich Maria Remarque]], njemački književnik
* [[2014]] – [[Sulejman Tihić]], bosanskohercegovački političar, bivši član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|25 September}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/25 Na današnji dan (25. septembar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230425194756/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/25 |date=25. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/september-25/ Na današnji dan (25. septembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Septembar|*-25]]</text>
      <sha1>goessr6ba1iuhloeegliiwmvs9oscy4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>8. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5059</id>
    <revision>
      <id>3713340</id>
      <parentid>3708420</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:32:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3713340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7569" sha1="3tqcnw8dxtxbvx23lvhrimlyij8c03c" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''8. decembar / prosinac (8. 12)''' jest 342. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (343. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 23 dana.

== Događaji ==
* [[1854]] – [[Papa]] Pije IX proglasio je [[dogma|dogmu]] o bezgrešnom začeću Bogorodice.
* [[1863]] – [[Thomas King]], [[Britanija|britanski]] [[boks]]er postao prvi svjetski šampion u teškoj kategoriji, pobjedom nad amerikancem [[John Heenanom]].
* [[1910]] – Završeno deseto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1910. - II.]] između [[Emanuel Lasker|Laskera]] i [[Dawid Janowski|Janowskog]], pobijedom Laskera;
* [[1925]] – Objavljena knjiga [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] ''[[Mein Kampf]]'', u kojoj je izložena koncepcija &quot;Novog poretka&quot; i rasne supremacije [[Nijemci|Nijemaca]].
* [[1941]] – [[SAD]] i [[Velika Britanija]] objavile [[rat]] [[Japan]]u, dan poslije japanskog napada na američku bazu u [[Pearl Harbor]]u na [[Havaji]]ma. [[Njemačka]] i [[Italija]], u skladu s obavezama iz [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], objavile rat SAD-u.
* [[1949]] – Generalna skupština [[UN]] zatražila je od svjetskih sila da priznaju nezavisnost [[Kina|Kine]] poslije bjekstva [[Chiang Kai-shek]]a na [[Tajvan]].
* [[1954]] – [[Srbija|Srpski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Pisac|pisci]] i [[lingvist]]i postigli su [[Novi Sad|Novosadski dogovor]] o [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] književnom [[jezik]]u, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik. Zaključeno je da je narodni jezik [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma - [[ćirilica]] i [[latinica]] – ravnopravna i da jezik ima zajednički [[pravopis]].
* [[1966]] – Sporazum o zabrani [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] u [[kosmos]]u potpisalo je 28 zemalja, uključujući [[SSSR]] i [[SAD]].
* [[1966]] – Prilikom havarije [[Grčka|grčkog]] feribota &quot;Heraklion&quot;, koji je potonuo tokom nevremena kod [[ostrvo|ostrva]] Melos, poginula su 234 putnika i člana posade.
* [[1974]] – [[Grčka|Grci]] su na [[referendum]]u velikom većinom glasali za [[republika|republiku]], a protiv restauracije [[monarhija|monarhije]].
* [[1980]] – [[John Lennon]], bivši član [[The Beatles]]a, ubijen u [[New York City|New Yorku]]. Ubio ga je mentalno poremećeni obožavalac [[Mark David Chapman]], koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor.
* [[1991]] – Čelnici [[Rusija|Rusije]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Boris Jeljcin]], [[Leonid Kravčuk]] i [[Stanislav Šuškevič]], potpisali su u [[Minsk]]u Bjeloveški sporazum o formiranju [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]]. Time je prestao postojati [[Sovjetski savez]].
* [[1995]] – U [[London]]u je počela dvodnevna Konferencija na kojoj je, umjesto [[Ženeva|ženevske]] Mirovne konferencije za bivšu [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], osnovan Savjet za sprovođenje mira. U radu Konferencije učestvovali su ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. [[Švedska|Švedski]] diplomata [[Carl Bildt]] (Karl Bilt) imenovan je za Visokog predstavnika međunarodne zajednice u [[BiH]].
* [[2000]] – U [[Ottawa|Ottawi]] održan prvi svjetski samit posvećen [[kultura|kulturi]] i [[umjetnost]]i na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umjetnosti.     
* [[2005]] – [[Norveška]] usvojila zakon kojim se norveške firme obavezuju da do 2008. najmanje 40 posto članova upravnih odbora moraju biti žene. U suprotnom, kompanije će se suočiti s opasnošću od zatvaranja. To je prvi zakon ove vrste u svijetu.
* [[2024]] – [[Damask]] osvojen nakon što se sirijske trupe povukle, a predsjednik [[Bashar al-Assad|Bashar Al-Assad]] pobjegao iz zemlje jer se njegova vlada raspala, što je označilo kraj Sirijske Arapske Republike. [[Izrael]] je kao rezultat napredovao u tampon zonu između [[Sirija|Sirije]] i [[Golanska visoravan|Golanske visoravni]] koju je okupirao Izrael.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Al-Khalidi |first=Suleiman |last2=Azhari |first2=Timour |date=8. 12. 2024 |title=Syrian rebels topple President Assad, difficult times lie ahead |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-rebels-celebrate-captured-homs-set-sights-damascus-2024-12-07/ |access-date=8. 12. 2024 |website=[[Reuters]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Israel seizes Golan buffer zone after Syrian troops leave posts |url=https://www.bbc.com/news/articles/c77jrrxxn07o |access-date=9. 12. 2024 |website=www.bbc.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1542]] – [[Marija I Škotska|Marija I, kraljica Škota]]

=== 17. vijek ===
* [[1626]] – [[Kristina Augusta]], [[švedska]] [[Spisak švedskih kraljeva|kraljica]]

=== 18. vijek ===
* [[1708]] – [[Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo I]], [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog Rimskog Carstva|car]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]
* [[1756]] – [[Maksimilijan Franjo Austrijski]], sin cara Franje I i posljednji kelnski knez-izbornik

=== 19. vijek ===
* [[1865]] – [[Jean Sibelius]], finski kompozitor
* [[1882]] - [[Muhamed Seid Serdarević]], bosanskohercegovački autor i publicist, vjersko-prosvjetni radnik

=== 20. vijek ===
* [[1930]] – [[Maximilian Schell]], [[Švicarska|švicarski]] glumac, režiser, pisac i producent
* [[1940]] – [[Aimé Gruet-Masson]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1943]] – [[Jim Morrison]], američki pjevač
* [[1953]] – [[Kim Basinger]], američka glumica
* [[1961]] – [[Kalju Ojaste]], estonski [[biatlon]]ac
* [[1966]] – [[Sinéad O'Connor]], [[irska]] pjevačica i tekstopisac
* [[1967]] – [[Svjetlana Panjutina]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[1974]] – [[Irina Nikulčina]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]].
* [[1981]] – [[Azra Akin]], tursko-holandski model, bivša mis svijeta
* 1981 – [[Lejla Rešić]], bosanskohercegovačka političarka i novinarka
* 1981 –[[Haley Johnson]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[1994]] – [[Suvi Minkkinen]], finska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1638]] – [[Ivan Gundulić]], hrvatski pjesnik, epik, lirik i dramatičar
* [[1864]] – [[George Boole]], engleski matematičar i filozof
* [[1899]] – [[Max Lange]], [[Njemačka|njemački]] [[šah]]ist i [[problemski šah|problemist]]
* [[1978]] – [[Golda Meir]], izraelska političarka
* [[1980]] – [[John Lennon]], britanski pjevač, tekstopisac i muzičar
* [[1994]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kompozitor, tekstopisac, muzičar i pjevač
* [[2001]]
** [[Mirza Delibašić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački košarkaš
** [[Frances Elizabeth Holberton]], jedna od pionira [[računar]]skog [[programiranje|programiranja]]
* [[2003]] – [[Rubén González]], [[kuba]]nski [[pijanist]] ([[Buena Vista Social Club]])
* [[2014]] - [[Mango (pjevač)]], italijanski tekstopisac i muzičar
* [[2016]] – [[John Glenn]], američki astronaut i senator
* [[2023]]
** [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]]
** [[Ryan O'Neal]], američki glumac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|8 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/8 Na današnji dan (8. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-8 Na današnji dan (8. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-08]]</text>
      <sha1>3tqcnw8dxtxbvx23lvhrimlyij8c03c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>25. decembar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5076</id>
    <revision>
      <id>3713293</id>
      <parentid>3672521</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:53:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3713293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5095" sha1="p44fvz8301czju2xdpmnwpviftb4pvy" xml:space="preserve">{{DecembarKalendar}}
'''25. decembar / prosinac (25. 12)''' jest 359. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (360. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 6 dana.

== Događaji ==
* [[800]] – [[Papa Lav III]] u [[Rim]]u krunisao franačkog vladara [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] za svetog rimskog [[car]]a, što će biti titula [[Njemačka|njemačkih]] i [[Austrija|austrijskih]] [[monarh (naslov)|monarha]] do vremena [[Napoleon I, car Francuske|Napoleon I]].
* [[1000]] – [[Stjepan I Sveti]] proglašen za prvog [[Ugarska|ugarskog]] kralja
* [[1066]] – U [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj katedrali]] u [[London]]u [[Normandija|normanski]] [[vojvoda]] [[Vilim I, kralj Engleske|Vilijam I Osvajač]] krunisan za [[kralj]]a [[Engleska|Engleske]], pošto je kod Hestingsa potukao vojsku [[Harold II|Harolda II]], posljednjeg [[Saksonija|saksonskog kralja]]. Godine [[1070]], kada je Vilijam osvojio cijelu zemlju, Normani počeli da se stapaju s pokorenim Anglosasima u englesku [[nacija|naciju]].
* [[1741]] – [[Anders Celsius]] (Anders Celzijus), [[Švedska|švedski]] [[fizika|fizičar]], objavio da je sačinio skalu od 100 [[stepen (čvor)|stepeni]] za mjerenje [[temperatura|temperature]].
* [[1745]] – U [[Dresden]]u potpisan mirovni ugovor kojim je okončan [[Šleska|Šleski]] rat [[Austrija|Austrije]] i [[Prusija|Prusije]].
* [[1876]] – [[Mohammad Ali Jinnah]] (Mohamed Ali Džina), [[pakistan]]ski državnik, osnivač i prvi predsjednik Pakistana. Sa [[Gandi]]jem i [[Nehru]]om borio se za nezavisnost [[Južna Azija|indijskog potkontinenta]] od [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Kasnije se s njima sukobio, tražeći posebnu [[musliman]]sku [[država|državu]].
* [[1914]] – U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] na zapadnom frontu stupilo na snagu nezvanično [[Božić]]no primirje, kada su dvije grupe [[vojnik]]a, [[Britanija|britanskih]] i [[Njemačka|njemačkih]], obustavile paljbu, izašle iz rovova i srele se na ničijoj zemlji.
* [[1926]] – [[Japan]]ski [[regent]], princ [[Hirohito, car Japana|Hirohito]], naslijedio prijesto Japana poslije smrti oca cara Jošihita. [[Car]] Hirohito je umro [[1989]].
* [[1932]] – [[Velika Britanija|Britanski]] [[kralj]] [[Džordž V]] uputio prvi put [[božić]]nu poruku [[nacija|naciji]] preko [[radio|radija]].
* [[1941]] – [[Japan]]ska armija u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] okupirala [[Hong Kong]] poslije 17 dana opsade.
* [[1974]] – Ciklon gotovo uništio [[Australija|australijski]] grad Darvin.
* [[1979]] – [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetske]] trupe ušle u [[Afganistan]], u prvoj [[vojska|vojnoj]] intervenciji [[SSSR]]-a van [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], da bi podržale [[vlada|vladu]] [[Barbak Karmal|Babraka Karmala]]. U ratu, iz kog se povukao poslije 10 godina, SSSR izgubio 27.000 vojnika.        
* [[1990]] – [[Tim Berners-Lee]] izvršio prvu uspješnu [[komunikacija|komunikaciju]] [[računar]]a preko [[internet]]a.
*[[2021.|2021]] – Lansiran [[Svemirski teleskop James Webb]]

== Rođeni ==
=== 20. vijek ===
* [[1918]] – [[Anvar el-Sadat]], [[egipat]]ski državnik, predsjednik Egipta
* [[1930]] – [[Paul Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[1940]] – [[Alija Behmen]], bosanskohercegovački političar
* [[1942]] – [[Ismet Arnautalić]], bosanskohercegovački muzičar i kompozitor
* [[1943]] – [[Hanna Schygulla]], njemačka glumica i pjevačica šansone
* [[1949]] – [[Sissy Spacek]], američka glumica
* [[1954]] – [[Masaichi Kinoshita]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
* 1954 – [[Shoichi Kinoshita]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac. 
* [[1961]] – [[Safet Bandžović]], bosanskohercegovački pisac i historičar
* [[1961]] – [[Grete Ingeborg Nykkelmo]], [[norveška]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]];
* [[1967]] – [[Boris Novković]], hrvatski kantautor pop muzike
* [[1971]] – [[Dido (pjevačica)|Dido Armstrong]], engleska pop pjevačica
* [[1992]] – [[Ogenyi Onazi]], nigerijski nogometaš

== Umrli ==
* [[1406]] – [[Henrik III, kralj Kastilje|Henrik III]], kralj Kastilje
* [[1938]] – [[Karel Čapek]], [[Češka Republika|češki]] [[pisac]], poznat po utopističkim romanima Fabrika apsolutnog i Krakatit, u kojima je predočio apsurdnost [[tehnika|tehničke]] civilizacije
* [[1977]] – [[Charlie Chaplin]], američki glumac britanskog porijekla
* [[1996]] – [[Knarik Vardanjan]], armensko-sovjetska slikarka
* [[2014]] – David Ryall, britanski pozorišni i filmski glumac
* [[2016]] – [[George Michael]], britanski muzičar

== Praznici ==
* [[Božić]] (zapadne kršćanske crkve)

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|25 December}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/25 Na današnji dan (25. decembar), BBC.co.uk] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-25 Na današnji dan (25. decembar), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Decembar|*-25]]</text>
      <sha1>p44fvz8301czju2xdpmnwpviftb4pvy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1934.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5214</id>
    <revision>
      <id>3713318</id>
      <parentid>3712168</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:51:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maj */</comment>
      <origin>3713318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4935" sha1="g3paflvaf4qn60wqsnm7vv9nf5t9w0e" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1934.''' (MCMXXXIV) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1934. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 934. godina 2. milenija, 34. godina 20. stoljeća, i 5. godina decenije 1930-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* [[21. mart]] – U [[Rotterdam]]u započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1934.|Peto svjetsko prvenstvo u šahu za žene]].
* [[25. mart]] – U [[Rotterdam]]u završeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1934.|Peto svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], petom uzastopnom pobjedom [[Vera Menčik|Vere Menčik]] ([[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|SP 1927]], [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1930.|1930]], [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1931.|1931.]] i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1933.|1933]]).
* [[9. oktobar]] – U [[Marseille]]u izvršen atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandra I Karađorđevića]]; stradao i francuski ministar vanjskih poslova [[Louis Barthou]].
* [[24. decembar|24]]-[[25. decembar]] – U [[Ljubljana|Ljubljani]] održana [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ|Četvrta zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]];

== 1934. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Zdenko Lešić]], hrvatski kritičar, esejist i prozaist
* [[7. januar]] – [[Tassos Papadopoulos]], kiparski političar i državnik
* [[10. januar]] – [[Leonid Kravčuk]], [[Spisak predsjednika Ukrajine|prvi]] [[predsjednik Ukrajine|predsjednik]] [[Ukrajina|Ukrajine]] (1991–1994)
=== Februar ===
* [[15. februar]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik
* [[26. februar]] – [[Marija Kohn]], hrvatska glumica
=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[Jurij Gagarin]], ruski astronaut
* [[15. mart]] – [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]]
* 15. mart – [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački muzičar
* [[20. mart]] – [[Jevgenij Četvergov]], ruski pisac [[Erzja|erzjanskog]] porijekla
* [[31. mart]] – [[Richard Chamberlain]], američki glumac i pjevač

=== April ===
* [[14. april]] – [[Mauno Luukkonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[24. april]] – [[Shirley MacLaine]], američka glumica

=== Maj ===
* [[17. maj]]  – [[Victor Arbez]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[18. maj]] – [[Nikola Simić]], srbijanski glumac
* [[28. maj]] – [[Roderick Tuck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[17. august]] – [[Stanisław Szczepaniak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[29. august]] – [[Đenana Buturović]], bosanskohercegovačka književna historičarka, kulturni antropolog, folkloristica i doktorica književnih nauka

=== Septembar ===
* [[21. septembar]] – [[Leonard Cohen]], kanadski kantautor
* [[28. septembar]] – [[Brigitte Bardot]], francuska glumica
* [[30. septembar]] – [[Udo Jürgens]], austrijski kantautor
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[9. novembar]] – [[Carl Sagan]], američki astronom, astrobiolog i popularizator nauke
=== Decembar ===
* [[24. decembar]] – [[Stjepan Mesić]], hrvatski političar i državnik
* [[27. decembar]] – [[Larisa Latinjina]], sovjetska gimnastičarka
* [[28. decembar]] – [[Maggie Smith]], engleska glumica

== Umrli ==
* [[9. april]] – [[Safvet-beg Bašagić]], bošnjački pisac i političar
* [[4. juli]] – [[Marie Curie]], francuska hemičarka i fizičarka poljskog porijekala 
* [[13. juli]] – [[Mary E. Byrd]], američka astronomkinja i pedagog 
* [[26. juli]] – [[Winsor McCay]], američki strip autor i pionir animiranog filma
* [[28. juli]] – [[Marie Dressler]], kanadsko-američka glumica
* [[2. august]] – [[Paul von Hindenburg]], njemački general i državnik
* [[9. oktobar]] – [[Aleksandar I Karađorđević]], kralj Kraljevine Jugoslavije
* [[24. novembar]] – [[Mihajlo Gruševski]], ukrajinski historičar, prosvjetni djelatnik, političar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
** Nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
** [[Harold Urey]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[George Whipple]], SAD
** [[George Minot]], SAD
** [[William P. Murphy]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Luigi Pirandello]], [[Italija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] 
** [[Arthur Henderson]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

{{Commonscat|1934|1934.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1934/1934fr.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090124002344/http://xroads.virginia.edu/~1930s2/time/1934/1934fr.html |date=24. 1. 2009 }}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>g3paflvaf4qn60wqsnm7vv9nf5t9w0e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713327</id>
      <parentid>3713318</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:01:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maj */</comment>
      <origin>3713327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5009" sha1="fan37x78qwzc8tjjnzp022prnrwyp9r" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1934.''' (MCMXXXIV) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1934. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 934. godina 2. milenija, 34. godina 20. stoljeća, i 5. godina decenije 1930-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
* [[21. mart]] – U [[Rotterdam]]u započelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1934.|Peto svjetsko prvenstvo u šahu za žene]].
* [[25. mart]] – U [[Rotterdam]]u završeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1934.|Peto svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], petom uzastopnom pobjedom [[Vera Menčik|Vere Menčik]] ([[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|SP 1927]], [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1930.|1930]], [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1931.|1931.]] i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1933.|1933]]).
* [[9. oktobar]] – U [[Marseille]]u izvršen atentat na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandra I Karađorđevića]]; stradao i francuski ministar vanjskih poslova [[Louis Barthou]].
* [[24. decembar|24]]-[[25. decembar]] – U [[Ljubljana|Ljubljani]] održana [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ|Četvrta zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]];

== 1934. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Zdenko Lešić]], hrvatski kritičar, esejist i prozaist
* [[7. januar]] – [[Tassos Papadopoulos]], kiparski političar i državnik
* [[10. januar]] – [[Leonid Kravčuk]], [[Spisak predsjednika Ukrajine|prvi]] [[predsjednik Ukrajine|predsjednik]] [[Ukrajina|Ukrajine]] (1991–1994)
=== Februar ===
* [[15. februar]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik
* [[26. februar]] – [[Marija Kohn]], hrvatska glumica
=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[Jurij Gagarin]], ruski astronaut
* [[15. mart]] – [[Ismet Dizdarević]], bosanskohercegovački [[Psihologija|psiholog]]
* 15. mart – [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački muzičar
* [[20. mart]] – [[Jevgenij Četvergov]], ruski pisac [[Erzja|erzjanskog]] porijekla
* [[31. mart]] – [[Richard Chamberlain]], američki glumac i pjevač

=== April ===
* [[14. april]] – [[Mauno Luukkonen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[24. april]] – [[Shirley MacLaine]], američka glumica

=== Maj ===
* [[16. maj]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[17. maj]]  – [[Victor Arbez]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[18. maj]] – [[Nikola Simić]], srbijanski glumac
* [[28. maj]] – [[Roderick Tuck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[17. august]] – [[Stanisław Szczepaniak]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[29. august]] – [[Đenana Buturović]], bosanskohercegovačka književna historičarka, kulturni antropolog, folkloristica i doktorica književnih nauka

=== Septembar ===
* [[21. septembar]] – [[Leonard Cohen]], kanadski kantautor
* [[28. septembar]] – [[Brigitte Bardot]], francuska glumica
* [[30. septembar]] – [[Udo Jürgens]], austrijski kantautor
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[9. novembar]] – [[Carl Sagan]], američki astronom, astrobiolog i popularizator nauke
=== Decembar ===
* [[24. decembar]] – [[Stjepan Mesić]], hrvatski političar i državnik
* [[27. decembar]] – [[Larisa Latinjina]], sovjetska gimnastičarka
* [[28. decembar]] – [[Maggie Smith]], engleska glumica

== Umrli ==
* [[9. april]] – [[Safvet-beg Bašagić]], bošnjački pisac i političar
* [[4. juli]] – [[Marie Curie]], francuska hemičarka i fizičarka poljskog porijekala 
* [[13. juli]] – [[Mary E. Byrd]], američka astronomkinja i pedagog 
* [[26. juli]] – [[Winsor McCay]], američki strip autor i pionir animiranog filma
* [[28. juli]] – [[Marie Dressler]], kanadsko-američka glumica
* [[2. august]] – [[Paul von Hindenburg]], njemački general i državnik
* [[9. oktobar]] – [[Aleksandar I Karađorđević]], kralj Kraljevine Jugoslavije
* [[24. novembar]] – [[Mihajlo Gruševski]], ukrajinski historičar, prosvjetni djelatnik, političar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] 
** Nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] 
** [[Harold Urey]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[George Whipple]], SAD
** [[George Minot]], SAD
** [[William P. Murphy]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Luigi Pirandello]], [[Italija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] 
** [[Arthur Henderson]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

{{Commonscat|1934|1934.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1934/1934fr.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090124002344/http://xroads.virginia.edu/~1930s2/time/1934/1934fr.html |date=24. 1. 2009 }}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>fan37x78qwzc8tjjnzp022prnrwyp9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1973.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7611</id>
    <revision>
      <id>3713380</id>
      <parentid>3710821</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:07:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Mart */</comment>
      <origin>3713380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7929" sha1="ttqv85sa1w0b1ehvfsvbosuzdiqv61e" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1973. ([[Rimski brojevi|MCMLXXIII]])''' je bila uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1973. godina Common Ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 973. godina 2. milenija, 73. godina 20. stoljeća, i 4. godine decenije 1970-ih.

== Događaji ==
* [[1. januar]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Irska]] i [[Danska]] primljeni u [[Evropska ekonomska zajednica|Evropsku ekonomsku zajednicu]].
* [[2. mart]] – Počelo 12. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[SAD|američkom]] gradu [[Lake Placid]]u ([[New York (savezna država)|New York]]).
* [[5. april]] – Lansiran [[Pioneer 11]].
* [[14. juni]] – Srušila se [[Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji]].&lt;ref&gt;Sujoldžić, Enver, ''Travničke sahat-kule'', Zavičajni muzej Travnik, Travnik, 1999. str. 23&lt;/ref&gt;
* [[7. novembar]] – [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Egipat]] uspostavili pune diplomatske odnose prekinute poslije [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] 1967, u kojem je izraelska armija porazila egipatske snage i zauzela [[Sinaj]], [[Pojas Gaze]] i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]] u [[Sirija|Siriji]].
* [[16. novembar]] – Iz [[Cape Canaveral]]a [[NASA]] lansirala letjelicu [[Skylab 4]] s tri člana posade na 84-dnevnu misiju.
* [[17. novembar]] – Afera [[Watergate]]: U [[Orlando|Orlandu]] ([[Florida]]) predsjednik [[Richard Nixon]] pred 400 novinara [[Associated Press]]a izjavio &quot;Nisam lopov&quot;.
* [[17. novembar]] – Studentski nemiri u [[Atina|Atini]] zbog vojničkog režima.
* [[25. novembar]] – U [[Grčka|Grčkoj]] zbačen vojni diktator, pukovnik [[Georgios Papadopoulos]]; vlast preuzela nova vojna hunta generala [[Phaidon Gizikis|Phaidona Gizikisa]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[11. januar]] – [[Tetjana Vodopjanova]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.
* [[14. januar]] – [[Jadranka Đokić]], hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica
* [[22. januar]] – [[Vera Vučeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka.

=== Februar ===
* [[10. februar]] – [[Asmir Kujović]], bosanskohercegovački književnik
* [[24. februar]] 
** [[Nihad Kreševljaković]], bosanskohercegovački producent
** [[Sead Kreševljaković]], bosanskohercegovački producent

=== Mart ===
* [[2- mart]]
** [[Dejan Bodiroga]], srbijanski košarkaš
** [[Matija Dedić]], hrvatski [[džez]]-[[pijanist]] i [[kompozitor]]
* [[3. mart]] – [[Areta Ćurković]], hrvatska glumica
* [[10. mart]] – [[Chris Sutton]], engleski nogometaš
* [[23. mart]] – [[Milorad Mažić]], srbijanski nogometni sudija
* [[25. mart]] – [[Admir Adžem]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[28. mart]] – [[Björn Kuipers]], nizozemski nogometni sudija

=== April ===
* [[2. april]] – [[Åse Idland]], norveška [[biatlon]]ka.
* [[14. april]] – [[Adrien Brody]], američki glumac
* [[22. april]] – [[Martina Halinárová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka

=== Maj ===
* [[4. maj]] – [[Katrin Apel]], istočnonjemačka i njemačka [[biatlon]]ka
* [[18. maj]] – [[Hironao Meguro]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[19. maj]] – [[Maria Schylander]], [[švedska]] [[biatlon]]ka.
* [[24. maj]] – [[Ruslana]], ukrajinska pjevačica
* [[31. maj]] – [[Nina Lemeš]], ukrajinska biatlonka

=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Patrick Rothfus]], američki autor fantastike
* [[8. juni]] – [[Lexa Doig]], kanadska glumica
* [[12. juni]] – [[Salko Lagumdžija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 23. gradonačelnik Sarajeva
* [[14. juni]] – [[Ceca|Svetlana Ceca Ražnatović]], srbijanska pjevačica
* [[24. juni]] – [[Irina Kakujeva]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka.

=== Juli ===
* [[8. juli]] 
** [[Valerij Zalužnji]], [[Ukrajina|ukrajinski]] general sa četiri zvjezdice, koji je služio kao vrhovni zapovjednik [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]] od 27. jula 2021.
** [[Iwona Daniluk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka
* [[23. juli]]
** [[Gunn Margit Andreassen]], [[norveška]] [[biatlon]]ka
** [[Monica Lewinsky]], praktikantica u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]]

=== August ===
* [[1. august]] – [[Edurne Pasaban]], španska [[Alpinizam|alpinistica]]
* [[25. august]]
** [[Fatih Akın]], njemačko-turski režiser
** [[Gianluca Rocchi]], [[italija]]nski [[nogometni sudija]]
* [[29. august]] – [[Ryōko Takahashi]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Johanna Saarinen]], finska [[biatlon]]ka.
* [[12. septembar]] – [[Dorota Miśkiewicz]], [[poljska]] [[Pjevanje|pjevačica]], [[Kantautor|kantautorica]], [[Kompozitor|kompozitorica]] i violinistkinja
* 12. septembar –  [[Paul Walker]], američki [[glumac]]
* [[13. septembar]] – [[Fabio Cannavaro]], italijanski nogometaš
* [[15. septembar]] – [[Indira Levak]], hrvatska pjevačica
* [[17. septembar]] – [[Martine Albert]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka.
* [[19. septembar]] – [[Janno Prants]], estonski [[biatlon]]ac
* [[20. septembar]] – [[Edhem Sirćo]], bosanskohercegovački rukometaš i trener

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Ljudmila Arlouska]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka. 
* [[6. novembar]] – [[Terhi Markkanen]], [[finska]] [[biatlon]]ka.
* [[14. novembar]] – [[Anna Murínová]], slovačka biatlonka
* [[17. novembar]] – [[Bernd Schneider]], njemački nogometaš
* [[19. novembar]] – [[Dženita Imamović Omerović]], bosanskohercegovačka glumica
* [[22. novembar]] – [[Valdete Idrizi]], kosovska aktivistica
* [[23. novembar]] – [[Jeon Jae-won]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac
* [[28. novembar]] – [[Hiromi Seino-Suga]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka

=== Decembar ===

* [[26. decembar]] – [[Merima Ključo]], bosanskohercegovačka koncertna harmonikašica i kompozitorica

== Umrli ==
=== Januar===
* [[22. januar]] – [[Lyndon B. Johnson]], američki političar i predsjednik

=== Februar ===
* [[Leah Allen]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[astronom]]kinja

=== Mart ===
* [[6. mart]] – [[Pearl S. Buck]], pravo ime ''Pearl Comfort Sydenstricker'', američka književnica

=== April ===
=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
* [[7. juli]] – [[Max Horkheimer]], njemački filozof i sociolog

=== August ===
* [[31. august]] – [[John Ford]], američki filmski režiser

=== Septembar ===
* [[21. septembar]] – [[Lidija Ruslanova]], ruska narodna izvođačica
* [[23. septembar]] 
** [[Pablo Neruda]], čileanski pjesnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
** [[Alexander S. Neill]], britanski pedagog i osnivač Summerhill škole
* [[26. septembar]] – [[Anna Magnani]], italijanska glumica

=== Oktobar ===
* [[2. oktobar]] – [[Paavo Nurmi]], finski atletičar

=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Ben Gurion|David Ben Gurion]], [[izrael]]ski [[država|državnik]], vođa borbe za stvaranje Izraela i prvi [[premijer]] [[jevrej]]ske države
* [[18. decembar]] – [[Pentti Taskinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Leo Esaki]], [[Japan]]
** [[Ivar Giaever]], [[SAD]]
** [[Brian D. Josephson]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Ernst Otto Fischer]], [[Njemačka]]
** [[Geoffrey Wilkinson]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Karl von Frisch]], [[Njemačka]]
** [[Konrad Lorenz]], [[Austrija]]
** [[Nikolaas Tinbergen]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Patrick White]], [[Australija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Henry Kissinger]], [[SAD]]
** [[Lê Đức Thọ]], [[Vijetnam]] (odbio nagradu)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Wassily Leontief]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|1973}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>ttqv85sa1w0b1ehvfsvbosuzdiqv61e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713382</id>
      <parentid>3713380</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:07:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Mart */</comment>
      <origin>3713382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7929" sha1="ashi3tc1otu23qmfzrl2qkubljpi74b" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1973. ([[Rimski brojevi|MCMLXXIII]])''' je bila uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1973. godina Common Ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 973. godina 2. milenija, 73. godina 20. stoljeća, i 4. godine decenije 1970-ih.

== Događaji ==
* [[1. januar]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Irska]] i [[Danska]] primljeni u [[Evropska ekonomska zajednica|Evropsku ekonomsku zajednicu]].
* [[2. mart]] – Počelo 12. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[SAD|američkom]] gradu [[Lake Placid]]u ([[New York (savezna država)|New York]]).
* [[5. april]] – Lansiran [[Pioneer 11]].
* [[14. juni]] – Srušila se [[Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji]].&lt;ref&gt;Sujoldžić, Enver, ''Travničke sahat-kule'', Zavičajni muzej Travnik, Travnik, 1999. str. 23&lt;/ref&gt;
* [[7. novembar]] – [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Egipat]] uspostavili pune diplomatske odnose prekinute poslije [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] 1967, u kojem je izraelska armija porazila egipatske snage i zauzela [[Sinaj]], [[Pojas Gaze]] i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]] u [[Sirija|Siriji]].
* [[16. novembar]] – Iz [[Cape Canaveral]]a [[NASA]] lansirala letjelicu [[Skylab 4]] s tri člana posade na 84-dnevnu misiju.
* [[17. novembar]] – Afera [[Watergate]]: U [[Orlando|Orlandu]] ([[Florida]]) predsjednik [[Richard Nixon]] pred 400 novinara [[Associated Press]]a izjavio &quot;Nisam lopov&quot;.
* [[17. novembar]] – Studentski nemiri u [[Atina|Atini]] zbog vojničkog režima.
* [[25. novembar]] – U [[Grčka|Grčkoj]] zbačen vojni diktator, pukovnik [[Georgios Papadopoulos]]; vlast preuzela nova vojna hunta generala [[Phaidon Gizikis|Phaidona Gizikisa]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[11. januar]] – [[Tetjana Vodopjanova]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.
* [[14. januar]] – [[Jadranka Đokić]], hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica
* [[22. januar]] – [[Vera Vučeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka.

=== Februar ===
* [[10. februar]] – [[Asmir Kujović]], bosanskohercegovački književnik
* [[24. februar]] 
** [[Nihad Kreševljaković]], bosanskohercegovački producent
** [[Sead Kreševljaković]], bosanskohercegovački producent

=== Mart ===
* [[2. mart]]
** [[Dejan Bodiroga]], srbijanski košarkaš
** [[Matija Dedić]], hrvatski [[džez]]-[[pijanist]] i [[kompozitor]]
* [[3. mart]] – [[Areta Ćurković]], hrvatska glumica
* [[10. mart]] – [[Chris Sutton]], engleski nogometaš
* [[23. mart]] – [[Milorad Mažić]], srbijanski nogometni sudija
* [[25. mart]] – [[Admir Adžem]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[28. mart]] – [[Björn Kuipers]], nizozemski nogometni sudija

=== April ===
* [[2. april]] – [[Åse Idland]], norveška [[biatlon]]ka.
* [[14. april]] – [[Adrien Brody]], američki glumac
* [[22. april]] – [[Martina Halinárová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka

=== Maj ===
* [[4. maj]] – [[Katrin Apel]], istočnonjemačka i njemačka [[biatlon]]ka
* [[18. maj]] – [[Hironao Meguro]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[19. maj]] – [[Maria Schylander]], [[švedska]] [[biatlon]]ka.
* [[24. maj]] – [[Ruslana]], ukrajinska pjevačica
* [[31. maj]] – [[Nina Lemeš]], ukrajinska biatlonka

=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Patrick Rothfus]], američki autor fantastike
* [[8. juni]] – [[Lexa Doig]], kanadska glumica
* [[12. juni]] – [[Salko Lagumdžija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 23. gradonačelnik Sarajeva
* [[14. juni]] – [[Ceca|Svetlana Ceca Ražnatović]], srbijanska pjevačica
* [[24. juni]] – [[Irina Kakujeva]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka.

=== Juli ===
* [[8. juli]] 
** [[Valerij Zalužnji]], [[Ukrajina|ukrajinski]] general sa četiri zvjezdice, koji je služio kao vrhovni zapovjednik [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]] od 27. jula 2021.
** [[Iwona Daniluk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka
* [[23. juli]]
** [[Gunn Margit Andreassen]], [[norveška]] [[biatlon]]ka
** [[Monica Lewinsky]], praktikantica u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]]

=== August ===
* [[1. august]] – [[Edurne Pasaban]], španska [[Alpinizam|alpinistica]]
* [[25. august]]
** [[Fatih Akın]], njemačko-turski režiser
** [[Gianluca Rocchi]], [[italija]]nski [[nogometni sudija]]
* [[29. august]] – [[Ryōko Takahashi]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Johanna Saarinen]], finska [[biatlon]]ka.
* [[12. septembar]] – [[Dorota Miśkiewicz]], [[poljska]] [[Pjevanje|pjevačica]], [[Kantautor|kantautorica]], [[Kompozitor|kompozitorica]] i violinistkinja
* 12. septembar –  [[Paul Walker]], američki [[glumac]]
* [[13. septembar]] – [[Fabio Cannavaro]], italijanski nogometaš
* [[15. septembar]] – [[Indira Levak]], hrvatska pjevačica
* [[17. septembar]] – [[Martine Albert]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka.
* [[19. septembar]] – [[Janno Prants]], estonski [[biatlon]]ac
* [[20. septembar]] – [[Edhem Sirćo]], bosanskohercegovački rukometaš i trener

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Ljudmila Arlouska]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka. 
* [[6. novembar]] – [[Terhi Markkanen]], [[finska]] [[biatlon]]ka.
* [[14. novembar]] – [[Anna Murínová]], slovačka biatlonka
* [[17. novembar]] – [[Bernd Schneider]], njemački nogometaš
* [[19. novembar]] – [[Dženita Imamović Omerović]], bosanskohercegovačka glumica
* [[22. novembar]] – [[Valdete Idrizi]], kosovska aktivistica
* [[23. novembar]] – [[Jeon Jae-won]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac
* [[28. novembar]] – [[Hiromi Seino-Suga]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka

=== Decembar ===

* [[26. decembar]] – [[Merima Ključo]], bosanskohercegovačka koncertna harmonikašica i kompozitorica

== Umrli ==
=== Januar===
* [[22. januar]] – [[Lyndon B. Johnson]], američki političar i predsjednik

=== Februar ===
* [[Leah Allen]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[astronom]]kinja

=== Mart ===
* [[6. mart]] – [[Pearl S. Buck]], pravo ime ''Pearl Comfort Sydenstricker'', američka književnica

=== April ===
=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
* [[7. juli]] – [[Max Horkheimer]], njemački filozof i sociolog

=== August ===
* [[31. august]] – [[John Ford]], američki filmski režiser

=== Septembar ===
* [[21. septembar]] – [[Lidija Ruslanova]], ruska narodna izvođačica
* [[23. septembar]] 
** [[Pablo Neruda]], čileanski pjesnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
** [[Alexander S. Neill]], britanski pedagog i osnivač Summerhill škole
* [[26. septembar]] – [[Anna Magnani]], italijanska glumica

=== Oktobar ===
* [[2. oktobar]] – [[Paavo Nurmi]], finski atletičar

=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Ben Gurion|David Ben Gurion]], [[izrael]]ski [[država|državnik]], vođa borbe za stvaranje Izraela i prvi [[premijer]] [[jevrej]]ske države
* [[18. decembar]] – [[Pentti Taskinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Leo Esaki]], [[Japan]]
** [[Ivar Giaever]], [[SAD]]
** [[Brian D. Josephson]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Ernst Otto Fischer]], [[Njemačka]]
** [[Geoffrey Wilkinson]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Karl von Frisch]], [[Njemačka]]
** [[Konrad Lorenz]], [[Austrija]]
** [[Nikolaas Tinbergen]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Patrick White]], [[Australija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Henry Kissinger]], [[SAD]]
** [[Lê Đức Thọ]], [[Vijetnam]] (odbio nagradu)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Wassily Leontief]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|1973}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>ashi3tc1otu23qmfzrl2qkubljpi74b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1940.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7635</id>
    <revision>
      <id>3713341</id>
      <parentid>3712781</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:32:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Decembar */</comment>
      <origin>3713341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5730" sha1="i3vt7cikngrugv4nn5kram2j4ct8d3l" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}'''1940.''' (MCMXL) je bila prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1940. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 940. godina 2. milenija, 40. godina 20. stoljeća, i prve godine decenije 1940-ih.

Kalendar iz 1940. prema gregorijanskom kalendaru, koji uključuje datume Uskrsa i povezanih praznika, ne može se ponovo koristiti do 5280. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.webexhibits.org/calendars/year-definitions.html|title=Definitions Of Our Year {{!}} Calendars|access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
* [[12. mart]] - Potpisan [[Moskovski mirovni sporazum (1940)|Moskovski mirovni sporazum]] čime je završen [[Zimski rat]] između [[Finska|Finske]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].
* [[2. april]] - [[Njemačka]] vojska okupirala [[Danska|Dansku]] i napala [[Norveška|Norvešku]].
* [[19. oktobar]] – u [[Zagreb]]u počela [[Peta zemaljska konferencija KPJ]].
* [[16. novembar]]
** [[Drugi svjetski rat]]: Kraljevsko zrakoplovstvo (RAF) bombardiralo [[Hamburg]].
** [[Holokaust]]: u Poljskoj nacisti zatvorili Varšavski [[Geto]], izoliravši ga od vanjskog svijeta.
* [[27. novembar]] - U [[Rumunija|Rumuniji]] je [[Ion Antonescu]]o profašistička &quot;Željezna garda&quot; ubila više od 60 saradnika izbjeglog kralja Karola II, uključujući i bivšeg premijera [[Nicolae Iorga|Nicolaea Iorge]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[1. januar]] – [[Mersad Berber]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar
* [[4. januar]]
** [[Gao Xingjian]], francuski pisac, prevodilac i slikar kineskog porijekla
** [[Brian Josephson]], velški teorijski fizičar
*[[25. januar]] - [[Vinko Krajtmajer]], bosanskohercegovački kompozitor

=== Februar ===
* [[5. februar]] – [[Hans Rudolf Giger]], švicarski umjetnik

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Olivera Katarina]], srbijanska glumica, pjevačica i spisateljica
* [[25. mart]] – [[Mina (pjevačica)|Mina]], italijanska pjevačica

=== April ===
* [[7. april]] – [[Nijaz Alispahić]], bosanskohercegovački književnik
* [[8. april]] – [[John Havlicek]], američki košarkaš;
* [[10. april]] – [[Alan Notley]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[11. april]] – [[Hasan Muratović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] poduzetnik i političar
* [[14. april]] – [[Julie Christie]], britanska glumica
* [[16. april]] – [[Walter Müller (biatlonac)|Walter Müller]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[28. april]] – [[Frederick Andrew]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Maj ===
* [[15. maj]] – [[Miki Shibuya]], japanski biatlonac

=== Juni ===
* [[20. juni]] – [[John Mahoney]], britansko-američki glumac
* [[25. juni]] – [[Kalevi Vähäkylä]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Filip David]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[srbija]]nski pisac i scenarist
* [[8. juli]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica
* [[13. juli]] – [[Mirko Marjanović (pisac)|Mirko Marjanović]] bosanskohercegovački i hrvatski pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar
* [[21. juli]] – [[Constantin Carabela]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[22. juli]] – [[Peter Tancock]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[7. august]] – [[Jean-Luc Dehaene]], belgijski političar
* [[19. august]] – [[Johnny Nash]], američki [[reggae]] pjevač
* [[29. august]] – [[Rinat Safin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu

=== Septembar ===
* [[19. septembar]] – [[Nicolae Bărbăşescu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[20. septembar]] – [[Hansjörg Farbmacher]],[[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško-trčanje|skijaš-trkač]]

=== Oktobar ===
* [[5. oktobar]] – [[Milena Dravić]], [[srbija]]nska i [[Jugoslavija|jugoslavenska]] filmska, pozorišna i televizijska glumica
* [[9. oktobar]] - [[John Lennon]], britanski pjevač, gitarista i član grupe [[The Beatles]]
* [[20. oktobar]] – [[Nedžad Ibrišimović]], bosanskohercegovački književnik

=== Novembar ===
* [[22. novembar]] – [[Terry Gilliam]], američko-britanski režiser i animator, član komičarske grupe ''[[Monty Python]]''
* [[25. novembar]]
** [[Percy Sledge]], američki R'n'B i soul pjevač
** [[Alija Behmen]], bosanskohercegovački političar

=== Decembar ===
* [[8. decembar]]  – [[Aimé Gruet-Masson]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[27. decembar]] – [[William Cliff]], belgijski pjesnik

== Umrli ==
=== Januar===
* [[9. januar]] – [[Josip Jiránek]], jugoslavenski dirigent i kompozitor češkog porijekla

=== Februar ===
* [[7. februar]] – [[Josip Chládek Bohinjski]], slovenski kompozitor i dirigent

=== Mart ===
* [[16. mart]] - [[Selma Lagerlöf]], švedska književnica

=== April ===
=== Maj ===
* [[14. maj]] - [[Emma Goldman]], litvanska feministica

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[19. juli]] – [[Blanche Huber]], prva žena na [[Malta|Malti]] koja se školovala za liječnicu.

=== August ===
* [[5. august]] - [[Frederick Albert Cook]], američki istraživač i pisac
* [[21. august]] - [[Lav Trocki]], boljševički i marksistički teoretičar

=== Septembar ===
* [[26. septembar]] - [[Walter Benjamin]], njemački filozof

=== Oktobar ===
* [[14. oktobar]] – [[Heinrich Kayser]], njemački [[fizičar]]

=== Novembar ===
=== Decembar ===

== Nobelove nagrade ==

* Nisu dodijeljene nagrade
{{Commonscat|1940|1940.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>i3vt7cikngrugv4nn5kram2j4ct8d3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1937.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7637</id>
    <revision>
      <id>3713311</id>
      <parentid>3712183</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:26:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar */</comment>
      <origin>3713311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6440" sha1="8ou656rqxre79e3jxi5306sn3sqeusv" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1937.''' (MCMXXXVII) je uobičajena godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru, 1937. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 937. godina 2. milenija, 37. godina 20. stoljeća, i 8. godina decenije 1930-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==

* Izgradnja [[Most &quot;Golden Gate&quot;|Mosta &quot;Golden Gate&quot;]] u [[San Francisco|San Francisku]].

* [[1. april]] – Osnovan grad [[Tsuruga]], [[Japan]]
* [[31. juli]] – U [[Stockholm]]u započela [[Šahovska olimpijada 1937.|sedma šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo devetnaest država.
* [[1. august]] – U Anindolu, kod [[Samobor]]a održan [[1. Kongres Saveza komunista Hrvatske|Osnivački kongres]] [[Savez komunista Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]].
* [[14. august]] – U [[Stockholm]]u završena [[Šahovska olimpijada 1937.|sedma šahovska olimpijada]], na kojoj je po četvrti put, nakon [[Šahovska olimpijada 1931.|1931.]], [[Šahovska olimpijada 1933.|1933.]] i [[Šahovska olimpijada 1935.|1935.]] pobijedila ekipa SAD-a.

== Rođeni ==
=== Januar ===

* [[4. januar]] – [[Bećir Drnda]], bosanskohercegovački flautista
* [[21. januar]] – [[Rade Mihaljčić]], [[historičar]], [[akademik]] [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|SANU]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske|ANURS]]
* [[22. januar]] – [[René Mercier (biatlonac)|René Mercier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[27. januar]] – [[Lidija Ivanova (gimnastičarka)|Lidija Ivanova]], [[Sovjetski Savez|sovjetska]] [[gimnastika|gimnastičarka]]
* [[30. januar]] – [[Boris Spaski]], [[Sovjetski Savez|sovjetsko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]

=== Februar ===
* [[4. februar]] 
** [[Čedomil Šilić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[botaničar]]
** [[Magnar Solberg]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[10. februar]] – [[Roberta Flack]], američka pjevačica i pijanistica
* [[15. februar]] – [[Velimir Milošević]], pjesnik za djecu

=== Mart ===
* [[6. mart]] – [[Valentina Terješkova]], sovjetska astronautkinja, prva žena u svemiru
* [[11. mart]] – [[Jovan Divjak]], bosanskohercegovački general i pisac
* [[19. mart]] - [[Josip Magdić]], hrvatski i bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]]
* [[22. mart]] – [[Angelo Badalamenti]], američki kompozitor i aranžer
* [[30. mart]] – [[Warren Beatty]], američki glumac, scenarist, režiser i producent

=== April ===
* [[5. april]] – [[Colin Powell]], američki vojskovođa, diplomat i političar
* [[28. april]] – [[Sadam Husein]], irački političar i bivši predsjednik [[Irak]]a

=== Maj ===

=== Juni ===
* [[23. juni]] – [[Martti Ahtisaari]], [[Finska|finski]] državnik i diplomat
* [[26. juni]] – [[Yūji Yamanaka]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Galja Novenc]], armenska glumica
* [[12. juli]] - [[Miralem Kruškić]], bosanskohercegovački pjevač i izvođač
* [[15. juli]] – [[Marcus Halliday]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[21. juli]] – [[Viktor Mamatov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu
* [[29. juli]] – [[Jon Istad]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.

=== August ===
* [[7. august]] – [[Tore Eriksson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.
* [[15. august]] – [[Živko Radišić]], srpski i bosanskohercegovački političar

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Božidar Matić]], bosanskohercegovački političar i akademik
* [[29. septembar]] – [[Nore Westin]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[30. septembar]] – [[Jurek Becker]], njemački pisac

=== Oktobar ===
* [[11. oktobar]] – [[Bobby Charlton]], engleski nogometaš i trener
* [[24. oktobar]] – [[Petar Stipetić]], general Hrvatske vojske

=== Novembar ===
* [[14. novembar]] – [[Zekerijah Đezić]], bosanskohercegovavčki interpretator sevdalinke, radiospiker i voditelj

=== Decembar ===
* [[9. decembar]] – [[Petar Anđelović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Franjevci|franjevac]], publicist, provincijal [[Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]]
* [[10. decembar]] – [[Alica Wertheimer-Baletić]], hrvatska ekonomistica
* [[21. decembar]] 
** [[Slavko Šantić]], bosanskohercegovački novinar, pisac i prevodilac
** [[Jane Fonda]], američka glumica i aktivistica
* [[24. decembar]] – [[Ola Wærhaug]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[31. decembar]] – [[Anthony Hopkins]], [[UK|britanski]] ([[Vels|velški]]) [[glumac]]

== Umrli ==
* [[28. maj]] – [[Alfred Adler]], [[Austrija|austrijski]] [[Psihologija|psiholog]]
* [[7. juni|7. jun]]&lt;nowiki/&gt;i – [[Jean Harlow]], američka glumica
* [[2. juli]] – [[Amelia Earhart]], američka pionirka avijacije i borac za prava žena
* [[20. juli]] – [[Guglielmo Marconi]], italijanski inženjer i fizičar
* [[19. august]] – [[Ernest Rutherford]], britanski fizičar
* [[2. septembar]] – [[Pierre de Coubertin]], francuski pedagog, historičar i olimpijski funkcioner
* [[14. septembar]] – [[Tomáš Masaryk]], češki političar i filozof
* [[9. decembar]] – [[Gustaf Dalén]], [[Švedska|švedski]] fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1912.]]
* [[20. decembar]] – [[Erich Ludendorff]], njemački general u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Clinton Davisson]], [[SAD]]
** [[George Paget Thomson]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Norman Haworth]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Paul Karrer]], [[Švicarska]]
* [[Nobelova ngarada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] 
** [[Albert von Szent-Györgyi]], [[Mađarska]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Roger Martin du Gard]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Robert Cecil]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

{{Commonscat|1937|1937.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>8ou656rqxre79e3jxi5306sn3sqeusv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1931.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7642</id>
    <revision>
      <id>3713302</id>
      <parentid>3704268</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:08:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maj */</comment>
      <origin>3713302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6450" sha1="sz7gner53sbvxfig5l6e8ogx0gx6wth" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1931.''' (MCMXXXI) je uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1931. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 931. godina 2. milenija, 31. godina 20. stoljeća, i 2. godina decenije 1930-ih.
== Događaji ==

* [[2. januar]] – [[Ernest Lawrence]] iz [[Južna Dakota|Južne Dakote]] izume [[Cyclotron|ciklotron]], koji se koristi za ubrzavanje čestica za proučavanje [[Nuklearna fizika|nuklearne fizike]].
* [[4. januar]] – Njemački pilot [[Elly Beinhorn]] počinje svoj let za Afriku.
* [[22. januar]] – Sir [[Isaac Isaacs]] polaže zakletvu kao prvi [[Generalni guverner Australije|generalni guverner Australije rođen u Australiji]].
* [[25. januar]] – [[Mahatma Gandhi|Mohandas Gandhi]] ponovo pušten iz zatvora u Indiji.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Gandhi|first=Rajmohan|url=https://books.google.com/books?id=FauJL7LKXmkC&amp;q=gandhi+prison1931&amp;pg=PA127|title=Gandhi: The Man, His People, and the Empire|date=2008|publisher=University of California Press|isbn=9780520255708|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[27. januar]] – [[Pierre Laval]] formira vladu u Francuskoj.
* [[30. januar]] – Komedija [[Charlie Chaplin|Čarlija Čaplina]] ''[[Svjetla velegrada|Svjetla grada]]'' prima javnu premijeru u [[Los Angeles Theatre|Los Angeles teatru]] s [[Albert Einstein|Albertom Ajnštajnom]] kao počasnim gostom. Suprotno trenutnom trendu u kinematografiji, to je [[nijemi film]], ali sa Chaplinovom partiturom. Kritički i komercijalno uspješan od samog početka, dosljedno će se nalaziti na listama filmova koji se smatraju najboljima svih vremena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.loc.gov/static/programs/national-film-preservation-board/documents/city_lights.pdf|title=City Lights|last=Vance|first=Jeffrey|publisher=[[Library of Congress]]|access-date=9. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
* [[19. februar]] – Započelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1931.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]]
* [[11. juli]] – U [[Prag]]u započela [[Šahovska olimpijada 1931.|četvrta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo devetnaest država.
* [[26. juli]] – U [[Prag]]u završena [[Šahovska olimpijada 1931.|četvrta šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa SAD-a.
* [[8. novembar]] – U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] održani parlamentarni izbori na koje je od 3,5 miliona izašlo 2,3 miliona birača.
[[Datoteka:Delhi_India_Government.jpg|desno|mini|230x230piksel|[[10. februar]]: New Delhi postaje glavni grad Indije]]

== 1931. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[17. januar]] – [[James Earl Jones]], američki glumac

=== Februar ===
* [[9. februar]] 
** [[Thomas Bernhard]], austrijski pisac
** [[Josef Masopust]], češki nogometaš i trener
* [[22. februar]] - [[Sreten Asanović]], [[Crna Gora|crnogorski]] [[književnost|književnik]]

=== Mart ===
* [[17. mart]] – [[Emina Zečaj]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica tradicionalne narodne muzike;
* [[19. mart]] – [[Józef Rubiś]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[23. mart]] – [[Viktor Korčnoj]], [[SSSR|sovjetsko]]-[[Švicarska|švicarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]]
* [[26. mart]] – [[Leonard Nimoy]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] glumac, [[režiser]], [[pjesnik]], [[Pjevanje|pjevač]] i [[fotograf]]
* [[30. mart]] – [[John Güttke]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== April ===
* [[15. april]] – [[Tomas Tranströmer]], švedski pisac, pjesnik i prevodilac
* [[18. april]] – [[Klas Lestander]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Gilbert Mercier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[16. maj]] – [[Peter Levi]], britanski naučnik i pisac
* [[19. maj]] - [[Ruben Radica]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[kompozitor]]

=== Juni ===
* [[2. juni]] – [[Husein Tahmiščić]], bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i književni kritičar
* [[4. juni]] – [[Antun Vrdoljak]], hrvatski glumac, režiser i producent
* [[10. juni]] – [[João Gilberto]], brazilski gitarist, pjevač i kompozitor
* [[21. juni]] – [[Zlatko Grgić]], hrvatski autor crtanih filmova i karikatura

=== Juli ===
=== August ===
* [[9. august]] – [[Mário Zagallo]], brazilski nogometaš i trener
* [[26. august]]
** [[Bekir Misirlić]], bosanskohercegovački slikar i skulptor
** [[Dane Škerl]], [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]] i [[dirigent]]

=== Septembar ===
* [[17. septembar]] – [[Anne Bancroft]], američka glumica
* [[29. septembar]] – [[Paula Wolf-Kalmar]], [[Austrija|austrijska]] [[šah]]istkinja.

=== Oktobar ===
* [[11. oktobar]] – [[Nada Subotić]], hrvatska glumica
* [[21. oktobar]] – [[Stjepan Džalto]], bosanskohercegovački pisac

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – [[Mike Nichols]], američki režiser

=== Decembar ===
* [[4. decembar]] – [[Lamija Hadžiosmanović]], bosanskohercegovačka [[Orijentalistika|orijentalistica]] i [[filologija|filologinja]]
* [[21. decembar]] – [[Moira Orfei]], italijanska glumica

== Umrli ==
* [[26. februar]] – [[Otto Wallach]], njemački hemičar
* [[10. april]] – [[Kahlil Gibran]], libanonski pisac, filozof i pjesnik
* [[9. maj]] – [[Albert Abraham Michelson]], američki fizičar poljskog porijekla
* [[23. juni]] – [[Günther Ritter Beck von Mannagetta und Lerchenau]], [[Austrija|austrijski]] [[botanika|botaničar]],
* [[17. septembar]] – [[Anne Bancroft]], američka glumica
* [[18. oktobar]] – [[Thomas Alva Edison]], američki izumitelj i tehničar
* [[24. decembar]] – [[Lidija Ceraskaja]], ruska astronomkinja

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Carl Bosch]], [[Njemačka]]
** [[Friedrich Bergius]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] 
** [[Otto Warburg]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
** [[Erik Axel Karlfeldt]], [[Švedska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Jane Addams]], [[SAD]]
** [[Nicholas Murray Butler]], [[SAD]]

{{Commonscat|1931|1931.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://web.archive.org/web/20231001060934/http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1931/1931fr.html
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>sz7gner53sbvxfig5l6e8ogx0gx6wth</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1930.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7643</id>
    <revision>
      <id>3713294</id>
      <parentid>3701985</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:54:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Decembar */</comment>
      <origin>3713294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4453" sha1="nrl2vapwul4e2ljityp84p2eo9fryne" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1930.''' (MCMXXX) je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1930. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 930. godina 2. milenija, 30. godina 20. stoljeća, i prva godina decenije 1930-ih.

== Događaji ==
* [[12. mart]] – [[Mahatma Gandhi]] počeo [[Salt Satyagraha|Dandi marš]], 24-dnevni i 320&amp;nbsp;km dug put, radi prkosa [[Britansko Carstvo|britanskom]] [[porez]]u na [[obična sol|sol]] u [[kolonijalna Indija|kolonijalnoj Indiji]];
* [[2. april]] – [[Haile Selassie]] je proglašen carem [[Etiopija|Etiopije]], naslijedivši svoju rođakinju, caricu Zauditu.
* [[3. april]] – [[Ras Tafari]] postao car Haile Selasije I od Abisinije ([[Etiopija]]);
* [[13. juli]] – U [[Urugvaj]]u počelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]].
* [[13. juli|13]]–[[27. juli]] – U [[Hamburg]]u održana [[Šahovska olimpijada 1930.|Treća šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 18 država, a pobijedila je Poljska.
* [[30. juli]] – [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] pobijedio [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1930.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskog prvenstva u nogometu]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[11. januar]] – [[Rod Taylor]], australski glumac
* [[13. januar]] – [[Waltraut Seitter]], njemačka astronomkinja
* [[30. januar]] – [[Gene Hackman]], američki glumac

=== Februar ===
* [[4. februar]] – [[Borislav Pekić]], jugoslavenski i srpski pisac
* [[27. februar]] – [[Joanne Woodward]], američka glumica

=== Mart ===
* [[2. mart]] – [[Tom Wolfe]], američki pisac i novinar
* [[9. mart]] – [[Ornette Coleman]], američki džez saksofonist
* [[14. mart]] – [[Jagoda Buić]], hrvatska vizualna umjetnica
* [[16. mart]] – [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik

=== April ===
* [[3. april]] – [[Helmut Kohl]], njemački političar i državnik

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica
* [[11. maj]] – [[Edsger Dijkstra]], [[Holandija|holandski]] kompjuterski naučnik
* [[31. maj]] – [[Clint Eastwood]], američki [[režiser]], [[filmski producent]] i kompozitor

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[7. juli]] – [[Biljana Plavšić]], političarka i ratni zločinac

=== August ===
* [[15. august]] – [[Marija Makarovič]], slovenska etnologinja
* [[25. august]] – [[Sean Connery]], škotski glumac ([[James Bond]])

=== Septembar ===
* [[29. septembar]] – [[Dara Sekulić]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja
* [[30. septembar]] – [[Ivan Aralica]], hrvatski književnik

=== Oktobar ===
* [[10. oktobar]] – [[Harold Pinter]], engleski dramatičar i pozorišni režiser, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2005.]]
* [[20. oktobar]] - [[Čestmir Dušek]], bosanskohercegovački dirigent i profesor
* [[29. oktobar]] ´
** [[Bernie Ecclestone]], britanski poduzetnik i vlasnik Formule 1
** [[Niki de Saint-Phalle]], francusko-švicarska slikarka i kiparka

=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Jean-Luc Godard]], francusko-švicarski filmski režiser
* [[8. decembar]] – [[Maximilian Schell]], [[Švicarska|švicarski]] glumac, režiser, pisac i producent
* [[25. decembar]] – [[Paul Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[26. decembar]] - [[Dragoje Đenader]], bosanskohercegovački [[kompozitor]]

== Umrli ==
* [[8. mart]] – [[William Howard Taft]], američki političar i predsjednik
* [[13. maj]] – [[Fridtjof Nansen]], norveški istraživač, zoolog i diplomat; dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[1922]]. godine
* [[7. juli]] – [[Arthur Conan Doyle]], [[Velika Britanija|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao “otac“ [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson|doktora Watsona]]
* [[28. juli]] – [[Allvar Gullstrand]], švedski okulist i optičar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Fizika]] 
** [[Venkata Raman]], [[Indija]]
* [[Hemija]] 
** [[Hans Fischer]], [[Njemačka]]
* [[Medicina]] 
** [[Karl Landsteiner]], [[Austrija]]
* [[Literatura]]
** [[Sinclair Lewis]], [[USA]]
* Mir 
** [[Nathan Söderblom]], [[Švedska]]
{{Commonscat|1930|1930.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>nrl2vapwul4e2ljityp84p2eo9fryne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1925.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7684</id>
    <revision>
      <id>3713406</id>
      <parentid>3675798</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T22:51:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Juni */</comment>
      <origin>3713406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3514" sha1="qr23pmqyvj368wklyfd0eg8h8hp0tgp" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1925.''' (MCMXXV) je uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1925. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 925. godina 2. milenija, 25. godina 20. stoljeća, i 6. godina decenije 1920-ih.

== Događaji ==
* [[8. decembar]] – Objavljena knjiga [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] [[Mein Kampf]], u kojoj je izložena koncepcija &quot;Novog poretka&quot; i rasne supremacije [[Nijemci|Nijemaca]]. 
== 1925. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
=== Februar ===
* [[8. februar]] – [[Jack Lemmon]], američki glumac
* [[20. februar]] – [[Robert Altman]], američki [[režiser]] i TV-producent
* [[21. februar]] – [[Sam Peckinpah]], američki režiser i [[scenarist]]

=== Mart ===
* [[21. mart]] – [[Peter Brook]], britanski pozorišni scenarist i režiser

=== April ===
* [[8. april]] – [[George Stibitz]], američki istraživač

=== Maj ===
* [[12. maj]] – [[Nada Miletić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog i historičar umjetnost;
* [[19. maj]] – [[Malcolm X]], borac za prava crnaca
* [[19. maj]] – [[Pol Pot]], kambodžanski političar

=== Juni ===
* [[3. juni]] – [[Derviš Sušić]], bosanskohercegovački književnik
* [[8. juni]] – [[Barbara Bush]], bivša prva dama SAD-a
* [[16. juni]] – [[Sven Agge]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[25. juni]] – [[Robert Venturi]], američki arhitekt

=== Juli ===

* [[10. juli]] – [[Mahathir Mohamad|Mahatir Mohamad]], malezijski političar i premijer

=== August ===
* [[8. august]] – [[Alija Izetbegović]], bosanskohercegovački političar

=== Septembar ===
* [[1. septembar]] – [[Seid Huković]], bosanskohercegovački farmakolog
* [[8. septembar]] – [[Peter Sellers]], britanski filmski komičar i glumac

=== Oktobar ===
* [[11. oktobar]] – [[Elmore Leonard]], američki pisac

=== Novembar ===
* [[21. novembar]] – [[Veljko Kadijević]], jugoslavenski general

=== Decembar ===
* [[4. decembar]]
** [[Albert Bandura]], kanadsko-američki psiholog
** [[Arif Tanović]], jugoslavenski i bosanskohercegovački [[filozof]], član [[ANUBiH]]
* [[12. decembar]] – [[Ahmad Shamlou]], iranski pisac i novinar
* [[26. decembar]] – [[Žarko Jovanović]], [[Romi|romski]] [[muzičar]] jugoslavenskog porijekla,
* [[28. decembar]] – [[Hildegard Knef]], njemačka glumica, pjevačica i književnica

== Umrli ==
=== Januar===
=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Friedrich Katzer]], austrijski geolog i mineralog

=== Mart ===
* [[16. mart]] – [[August von Wassermann]], [[Njemačka|njemački]] bakteriolog

=== April ===
=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Johann Palisa]], austrijski astronom
* [[6. maj]] – [[Mujaga Komadina]], gradonačelnik [[Mostar]]a (1909–1918)

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[26. juli]] – [[Gottlob Frege]], njemački matematičar i fizičar

=== August ===
=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[28. decembar]] – [[Sergej Jesenjin]], ruski pjesnik

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* [[Fizika]]
** [[James Franck]], [[Njemačka]]
** [[Gustav Ludwig Hertz]], [[Njemačka]]
* [[Hemija]] 
** [[Richard Zsigmondy]], [[Njemačka]]
* [[Medicina]] 
** nije dodijeljena nagrada
* [[Literatura]] 
** [[George Bernard Shaw]], [[Velika Britanija]]
* Mir
** Sir [[Austen Chamberlain]], [[Velika Britanija]]
** [[Charles G Dawes]], [[USA]]
{{Commonscat|1925|1925.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>qr23pmqyvj368wklyfd0eg8h8hp0tgp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Jedinstvo Bihać</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10688</id>
    <revision>
      <id>3713371</id>
      <parentid>3679756</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T20:51:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/82.118.9.135|82.118.9.135]] i vraćeno na izmjenu 3645168 korisnika Bakir123</comment>
      <origin>3713371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15573" sha1="nw6595n2zng7wjilkoynbkcp45t9nef" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #EB0000
| Ime kluba         = NK Jedinstvo Bihać
| Puno ime          = Nogometni klub&lt;br/&gt;Jedinstvo Bihać
| Grb               = NK Jedinstvo Bihać.png
| veličina_grba     = 150px
| Nadimak           = ''Sila nebeska''
| Osnovan           = [[1919]].
| Raspušten         = 
| Lokacija          = [[Bihać]]&lt;br/&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#EB0000}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| Stadion           = [[Stadion Pod borićima|Pod borićima]]
| Kapacitet         = 8.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{ZD|BIH}} Admir Abdihodžić
| Trener            = {{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]]
| Uspjesi           = 
| Nacionalni kupovi = 
| Evropski kupovi   = 
| Adresa            = Žegarska aleja bb&lt;br&gt;77000 Bihać
| Plasman u prethodnoj sezoni = 14. mjesto
| Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
| Webstranica      = 
| Trenutna sezona  =  
| uzorak_lr1   = 
| uzorak_t1    = _mne10H
| uzorak_dr1   = 
| uzorak_š1    = 
| uzorak_č1    = 
| lijeva ruka1 = EB0000
| tijelo1      = EB0000
| desna ruka1  = EB0000
| šorc1        = FFFFFF
| čarape1      = EB0000
| uzorak_lr2   = 
| uzorak_t2    = _mne10a
| uzorak_dr2   = 
| uzorak_š2    = 
| uzorak_č2    = 
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2      = FFFFFF
| desna ruka2  = FFFFFF
| šorc2        = EB0000
| čarape2      = FFFFFF
}}
'''Nogometni klub Jedinstvo Bihać''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bihać]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je [[1919]]. godine. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]]. Domaće utakmice igra na [[Stadion Pod borićima|stadionu Pod borićima]].

==Historija==
Nogometni klub Jedinstvo iz Bihaća je osnovan 1919 godine.

Nakon završetka rata [[1945]]. godine održana je ponovo osnivačka skupština kluba a za predsjednika je izabran Božo Popović. Nakon toga iz godine u godinu Jedinstvo postaje sve jače i jače. Tako 1946 godine Jedinstvo igra u Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine zajedno s ekipama Torpedo iz Sarajeva, [[FK Velež|Veležom]], [[NK Čelik|Čelikom]], [[FK Sloboda Tuzla|Slobodom]] iz [[Tuzla|Tuzle]]. Dvije sezone igraju u Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine da bi u sezoni 1948/1949. godine ispali iz tog ranga te takmičenje nastavili u Banjalučkoj regionalnoj ligi.

Nakon skoro dvije decenije takmičenja u regionalnoj ligi Jedinstvo u sezoni 1967/68. putem kvalifikacija postaje članom Druge nogometne lige Jugoslavije na čelu sa tadašnjim predsjednikom Bekirom Kadićem. Sa većim ili manjim uspjehom u Drugoj Saveznoj ligi Jedinstvo ostaje do početka osamdesetih kada lagano pada.

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-95.]] Jedinstvo nakon kvalifikacija igra u najvišem rangu, da bi u sezoni 2002/03 ispali u Prvu Ligu FBiH. Nakon dvije sezone provedene u istoj, vraća se u PLBiH gdje provodi tri sezone te opet ispada. Od tada pa sve do danas NK Jedinstvo se takmiči u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].

==Međunarodni uspjesi==
Jedini izlazak na evropsku scenu Jedinstvo je imalo u sezoni 1999/2000. kroz [[Intertoto kup]]. Prvo kolo je donijelo za protivnika klub sa [[Farska ostrva|Farskih Ostrva]] [[GÍ Gøta|GÍ Gøtua]]. U [[Bihać]]u je zabilježena pobjeda rezultatom 3-0 tako da minimalni poraz u uzvratu nije imao uticaja na siguran prolaz Jedinstva u drugo kolo u kojem ih je čekao predstavnik [[Rumunija|Rumunije]] [[FC Ceahlăul Piatra Neamț|Ceahlăul Piatra Neamț]]. U dvije utakmice su zabilježena dva poraza sa ukupnom gol razlikom 2-5. Da su uspjeli preskočiti Rumune u trećem kolu Jedinstvo bi se susrelo sa italijanskim [[Juventus F.C.|Juventusom]].

===Rezultati===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Klub
! {{Tooltip|D|Domaćin}}
! {{Tooltip|G|Gost}}
|-
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup 1999.|1999]].
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup]]
|1R
|align=left|{{ZD|FAR}} [[GÍ Gøta]]
|3–0
|0–1
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
|align=left|{{ZD|RUM}} [[FC Ceahlăul Piatra Neamţ|Ceahlăul Piatra Neamţ]]
|1–3
|1–2
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

==Stadion==
Svoje domaće utakmice Jedinstvo igra na stadionu [[Stadion Pod borićima|Pod Borićima]]. Stadion je izgrađen u [[Bihać]]kom naselju Luke 1983. godine. Nakon izgradnje imao je 12.000 mjesta. Nakon obnavljanja 1999. godine postavljene su stolice pa je kapacitet stadiona smanjen na 7.500 sjedećih mjesta, na dvije tribine.

==Trofeji==
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999–2000]] ''(prije doigravanja za prvaka sa hrvatskim klubovima)''
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]]

==Jedinstvo u Premijer ligi==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=60%
|-
!colspan=11|''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|NK Jedinstvo u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]''
|-
! width=10% | Sezona
! width=5% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
! width=5% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=5% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=5% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=5% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=5% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=5% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=5% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=5% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=5% | {{Tooltip| Ref. | Reference}}
|-
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! 
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]].||colspan=9|Nisu učestvovali||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]].||5.||30||15||5||10||49||31||+18||50||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]].||5.||30||15||3||12||49||33||+16||48||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]].||11.||30||11||5||14||39||40||–1||38||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]].||6.||30||13||6||11||37||39||–2||45||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]].||-||36||22||3||11||56||28||+28||69||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]].||6.||42||20||8||14||67||40||+27||68||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]].||9.||30||12||5||13||32||39||–7||41||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]].||16.||38||15||5||18||59||62||–3||50||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].||rowspan=2 colspan=9|Nisu učestvovali||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]].||7.||30||13||1||16||38||41||–3||40||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]].||7.||30||13||4||13||46||57||–11||43||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]].||15.||30||12||4||14||28||43||–15||40||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]].||rowspan=17 colspan=9|Nisu učestvovali||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |archive-date=20. 10. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2016-2017/869 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2017 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18. |work=transfermarkt.com |access-date=17. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2018 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/19. |work=transfermarkt.com |access-date=17. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2019 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/20. |work=transfermarkt.com |access-date=17. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2020 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/21. |work=transfermarkt.com |access-date=1. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2021 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/22. |work=transfermarkt.com |access-date=15. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2022 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/23. |work=transfermarkt.com |access-date=18. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2023 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/24. |work=transfermarkt.com |access-date=11. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2024 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/25. |work=transfermarkt.com |access-date=11. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.transfermarkt.com/nk-jedinstvo-bihac/startseite/verein/9492 NK Jedinstvo] na transfermarkt.com
*[http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-jedinstvo NK Jedinstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170216193158/http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-jedinstvo |date=16. 2. 2017 }} na nsfbih.ba
*[http://www.futbol24.com/team/Bosnia/Jedinstvo-Bihac/ NK Jedinstvo] na futbol24.com
*[http://www.sofascore.com/hr/tim/nogomet/jedinstvo-bihac/6143 NK Jedinstvo] na sofascore.com

{{Prva liga FBiH}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Jedinstvo}}
[[Kategorija:NK Jedinstvo Bihać|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sport u Bihaću]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1919.]]</text>
      <sha1>nw6595n2zng7wjilkoynbkcp45t9nef</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713373</id>
      <parentid>3713371</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T20:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3713373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15552" sha1="d0sg61d9iuaiofk5erl6560boxdroy1" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #EB0000
| Ime kluba         = NK Jedinstvo Bihać
| Puno ime          = Nogometni klub&lt;br/&gt;Jedinstvo Bihać
| Grb               = NK Jedinstvo Bihać.png
| veličina_grba     = 150px
| Nadimak           = ''Sila nebeska''
| Osnovan           = [[1919]].
| Raspušten         = 
| Lokacija          = [[Bihać]]&lt;br/&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#EB0000}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| Stadion           = [[Stadion Pod borićima|Pod borićima]]
| Kapacitet         = 8.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = [[Saša Smiljanić]]
| Trener            = ''Upražnjeno''
| Uspjesi           = 
| Nacionalni kupovi = 
| Evropski kupovi   = 
| Adresa            = Žegarska aleja bb&lt;br&gt;77000 Bihać
| Plasman u prethodnoj sezoni = 10. mjesto
| Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
| Webstranica      = 
| Trenutna sezona  =  
| uzorak_lr1   = 
| uzorak_t1    = _mne10H
| uzorak_dr1   = 
| uzorak_š1    = 
| uzorak_č1    = 
| lijeva ruka1 = EB0000
| tijelo1      = EB0000
| desna ruka1  = EB0000
| šorc1        = FFFFFF
| čarape1      = EB0000
| uzorak_lr2   = 
| uzorak_t2    = _mne10a
| uzorak_dr2   = 
| uzorak_š2    = 
| uzorak_č2    = 
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2      = FFFFFF
| desna ruka2  = FFFFFF
| šorc2        = EB0000
| čarape2      = FFFFFF
}}
'''Nogometni klub Jedinstvo Bihać''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bihać]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je [[1919]]. godine. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]]. Domaće utakmice igra na [[Stadion Pod borićima|stadionu Pod borićima]].

==Historija==
Nogometni klub Jedinstvo iz Bihaća je osnovan 1919 godine.

Nakon završetka rata [[1945]]. godine održana je ponovo osnivačka skupština kluba a za predsjednika je izabran Božo Popović. Nakon toga iz godine u godinu Jedinstvo postaje sve jače i jače. Tako 1946 godine Jedinstvo igra u Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine zajedno s ekipama Torpedo iz Sarajeva, [[FK Velež|Veležom]], [[NK Čelik|Čelikom]], [[FK Sloboda Tuzla|Slobodom]] iz [[Tuzla|Tuzle]]. Dvije sezone igraju u Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine da bi u sezoni 1948/1949. godine ispali iz tog ranga te takmičenje nastavili u Banjalučkoj regionalnoj ligi.

Nakon skoro dvije decenije takmičenja u regionalnoj ligi Jedinstvo u sezoni 1967/68. putem kvalifikacija postaje članom Druge nogometne lige Jugoslavije na čelu sa tadašnjim predsjednikom Bekirom Kadićem. Sa većim ili manjim uspjehom u Drugoj Saveznoj ligi Jedinstvo ostaje do početka osamdesetih kada lagano pada.

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-95.]] Jedinstvo nakon kvalifikacija igra u najvišem rangu, da bi u sezoni 2002/03 ispali u Prvu Ligu FBiH. Nakon dvije sezone provedene u istoj, vraća se u PLBiH gdje provodi tri sezone te opet ispada. Od tada pa sve do danas NK Jedinstvo se takmiči u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].

==Međunarodni uspjesi==
Jedini izlazak na evropsku scenu Jedinstvo je imalo u sezoni 1999/2000. kroz [[Intertoto kup]]. Prvo kolo je donijelo za protivnika klub sa [[Farska ostrva|Farskih Ostrva]] [[GÍ Gøta|GÍ Gøtua]]. U [[Bihać]]u je zabilježena pobjeda rezultatom 3-0 tako da minimalni poraz u uzvratu nije imao uticaja na siguran prolaz Jedinstva u drugo kolo u kojem ih je čekao predstavnik [[Rumunija|Rumunije]] [[FC Ceahlăul Piatra Neamț|Ceahlăul Piatra Neamț]]. U dvije utakmice su zabilježena dva poraza sa ukupnom gol razlikom 2-5. Da su uspjeli preskočiti Rumune u trećem kolu Jedinstvo bi se susrelo sa italijanskim [[Juventus F.C.|Juventusom]].

===Rezultati===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Klub
! {{Tooltip|D|Domaćin}}
! {{Tooltip|G|Gost}}
|-
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup 1999.|1999]].
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup]]
|1R
|align=left|{{ZD|FAR}} [[GÍ Gøta]]
|3–0
|0–1
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
|align=left|{{ZD|RUM}} [[FC Ceahlăul Piatra Neamţ|Ceahlăul Piatra Neamţ]]
|1–3
|1–2
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

==Stadion==
Svoje domaće utakmice Jedinstvo igra na stadionu [[Stadion Pod borićima|Pod Borićima]]. Stadion je izgrađen u [[Bihać]]kom naselju Luke 1983. godine. Nakon izgradnje imao je 12.000 mjesta. Nakon obnavljanja 1999. godine postavljene su stolice pa je kapacitet stadiona smanjen na 7.500 sjedećih mjesta, na dvije tribine.

==Trofeji==
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999–2000]] ''(prije doigravanja za prvaka sa hrvatskim klubovima)''
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]]

==Jedinstvo u Premijer ligi==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=60%
|-
!colspan=11|''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|NK Jedinstvo u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]''
|-
! width=10% | Sezona
! width=5% | {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
! width=5% | {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=5% | {{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=5% | {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=5% | {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=5% | {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=5% | {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=5% | {{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
! width=5% | {{Tooltip|B|Bodovi}}
! width=5% | {{Tooltip| Ref. | Reference}}
|-
|- style=&quot;background:#F0F0F0;&quot;
!&amp;nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! 
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95]].||colspan=9|Nisu učestvovali||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/95. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96]].||5.||30||15||5||10||49||31||+18||50||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97]].||5.||30||15||3||12||49||33||+16||48||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98]].||11.||30||11||5||14||39||40||–1||38||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99]].||6.||30||13||6||11||37||39||–2||45||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00]].||-||36||22||3||11||56||28||+28||69||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 |title=Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]].||6.||42||20||8||14||67||40||+27||68||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02]].||9.||30||12||5||13||32||39||–7||41||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03]].||16.||38||15||5||18||59||62||–3||50||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].||rowspan=2 colspan=9|Nisu učestvovali||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06]].||7.||30||13||1||16||38||41||–3||40||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]].||7.||30||13||4||13||46||57||–11||43||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08]].||15.||30||12||4||14||28||43||–15||40||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]].||rowspan=17 colspan=9|Nisu učestvovali||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |archive-date=20. 10. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2016-2017/869 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17. |work=SportSport.ba |access-date=15. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2017 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18. |work=transfermarkt.com |access-date=17. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2018 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/19. |work=transfermarkt.com |access-date=17. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2019 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/20. |work=transfermarkt.com |access-date=17. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2020 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/21. |work=transfermarkt.com |access-date=1. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2021 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/22. |work=transfermarkt.com |access-date=15. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2022 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/23. |work=transfermarkt.com |access-date=18. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2023 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/24. |work=transfermarkt.com |access-date=11. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]].||&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/premijer-liga/startseite/wettbewerb/BOS1/plus/?saison_id=2024 |title=Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/25. |work=transfermarkt.com |access-date=11. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.transfermarkt.com/nk-jedinstvo-bihac/startseite/verein/9492 NK Jedinstvo] na transfermarkt.com
*[http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-jedinstvo NK Jedinstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170216193158/http://www.nsfbih.ba/stranica/nk-jedinstvo |date=16. 2. 2017 }} na nsfbih.ba
*[http://www.futbol24.com/team/Bosnia/Jedinstvo-Bihac/ NK Jedinstvo] na futbol24.com
*[http://www.sofascore.com/hr/tim/nogomet/jedinstvo-bihac/6143 NK Jedinstvo] na sofascore.com

{{Prva liga FBiH}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Jedinstvo}}
[[Kategorija:NK Jedinstvo Bihać|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sport u Bihaću]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1919.]]</text>
      <sha1>d0sg61d9iuaiofk5erl6560boxdroy1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Versajski sporazum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14132</id>
    <revision>
      <id>3713456</id>
      <parentid>3712443</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:23:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 28 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56819" sha1="no6brxmxokimazvhxiv3teaav8wdmt3" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Versajski sporazum
| puno_ime                = Mirovni sporazum između savezničkih i udruženih sila i Njemačke
| slika                   = Treaty of Versailles, English version.jpg
| veličina_slike          = 220px
| alt                     = &lt;!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --&gt;
| opis_slike              = &lt;!-- Example caption for either image style --&gt;
| vrsta                   = Mirovni sporazum
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1919|6|28}}
| mjesto_potpis           = [[Galerija ogledala]], [[Versajski dvorac]], [[Pariz]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1920|1|10}}
| uslov_aktivacije        = Ratifikacija od strane Njemačke i tri Glavne savezničke i pridružene sile&lt;ref name=&quot;Signatures and Protocol&quot; group=n.&gt;[[s:Treaty of Versailles/Protocol|Signatures and Protocol]]&lt;/ref&gt;
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| strane                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = [[Francuska]]
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = [[Francuski]] i [[Engleski jezik|engleski]]
| jezici                  = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| wikizvor                = &lt;!-- OR: --&gt;
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
[[Datoteka:Council_of_Four_Versailles.jpg|mini|desno|Versajski mir]]
[[Datoteka:The signing of the peace treaty of Versailles.webm|mini|thumbtime=5|Potpisivanje Versajskog sporazuma]]
{{For|ostale mirovne sporazume potpisane u Versaillesu|Versajski sporazum (čvor)}}
'''Versajski sporazum[ii]''' ([[Francuski jezik|francuski]]: Traité de Versailles) bio je [[mirovni sporazum]] kojim je okončan [[Prvi svjetski rat]] između [[Njemačka|Njemačke]] i savezničkih snaga [[Antanta|Antante]]. Potpisan je 28. juna 1919. godine, pet godina nakon [[Sarajevski atentat|atentata na nadvojvodu Franza Ferdinanda]]. Iako je primirje potpisano 11. novembra 1918, čime su okončao je ratno stanje između Njemačke i većine savezničkih sila. Ostale Centralne sile na njemačkoj strani potpisale su odvojene sporazume.[iii] Iako je primirje od 11. novembra 1918. godine okončalo same borbe i dogovorilo određene principe i uslove, uključujući isplatu reparacija, trebalo je šest mjeseci savezničkih pregovora na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji]] da bi se zaključio mirovni sporazum. Njemačkoj nije bilo dozvoljeno da učestvuje u pregovorima prije potpisivanja sporazuma. Sporazum je registrirao Sekretarijat [[Društvo naroda|Društva naroda]] 21. oktobra 1919, te ga potvrdilo 10. januara 1920. 

Sporazum je zahtijevao od Njemačke da se razoruža, učini teritorijalne ustupke, izruči navodne ratne zločince, pristane na suđenje [[Vilim II, car Njemačke|Kajzeru Vilimu II]], prizna nezavisnost država čija je teritorija prethodno bila dio [[Njemačko Carstvo|Njemačkog]] [[Njemačko Carstvo|Carstva]] i plati reparacije silama [[Antanta|Antante]].{{sfn|Bassiouni|2002|pp=278–279}}{{efn-lr|See the [[#Reparations|Reparations]] section.}} Najkritičnija i najkontroverznija odredba u sporazumu bila je: &quot;Savezničke i pridružene vlade potvrđuju, a Njemačka prihvata odgovornost Njemačke i njenih saveznika za prouzrokovanje svih gubitaka i šteta kojima su savezničke i pridružene vlade i njihovi državljani bili izloženi kao posljedica rata koji im je nametnuta agresijom Njemačke i njenih saveznika.&quot; Ostale članice Centralnih sila potpisale su sporazume koji sadrže slične članove. Ovaj članak, Član 231, postao je poznat kao klauzula o &quot;ratnoj krivici&quot;.

[[Datoteka:Treaty_of_Versailles,_English_version.jpg|mini|200px|desno|Naslovna stranica engleske verzije Versajskog sporazuma]]
Sporazum je s njemačke strane službeno potpisao ministar vanjskih poslova [[Herman Müller]]. U Njemačkoj je sporazum prihvaćen kao sramota i poniženje za njemački narod, što je kasnije dovelo do pada [[Vajmarska Republika|Vajmarske Republike]] 1933. i dolaska [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast, koji se odrekao sporazuma i povukao iz svih njegovih tačaka.

Kritičari, uključujući [[John Maynard Keynes|Johna Maynarda Keynesa]], proglasili su sporazum prestrogim, nazivajući ga &quot;kartaginskim mirom&quot; i rekavši da su reparacije pretjerane i kontraproduktivne. S druge strane, istaknute savezničke ličnosti poput francuskog maršala [[Ferdinand Foch|Ferdinanda Focha]] kritizirale su sporazum zbog previše blagog tretmana Njemačke. Ovo je još uvijek predmet tekuće debate historičara i ekonomista.

Rezultat ovih konkurentskih, a ponekad i suprotstavljenih ciljeva među pobjednicima bio je kompromis koji nikoga nije ostavio zadovoljnim. Konkretno, Njemačka nije bila ni smirena ni pomirena, niti je trajno oslabljena. Sjedinjene Države nikada nisu ratificirale Versajski sporazum; Umjesto toga, sklopila je zaseban mirovni sporazum s Njemačkom, iako zasnovan na Versajskom sporazumu. Problemi koji su proizašli iz sporazuma doveli su do Locarnskih sporazuma, koji su poboljšali odnose između Njemačke i drugih evropskih sila. Sistem reparacija je reorganizovan, a plaćanja smanjena u Dawesovom i Youngovom planu. Ogorčenje zbog sporazuma potaknulo je uspon [[Nacistička stranka|Nacističke stranke]] i na kraju izbijanje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Iako se često naziva &quot;Versajska konferencija&quot;, samo je stvarno potpisivanje sporazuma održano u historijskoj palati. Većina pregovora održana je u Parizu, a sastanci &quot;Velike četvorke&quot; uglavnom su se održavali u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova na [[Quai d'Orsay|Quai d'Orsayu]].{{sfn|Slavicek|2010|p=37}}

== Pozadina ==
=== Prvi svjetski rat ===
{{Glavni|Prvi svjetski rat}}
[[Prvi svjetski rat]] vođen je širom Evrope, Bliskog istoka, Afrike i Azije. Zemlje izvan ratne zone su također bile pogođene prekidom međunarodne trgovine, finansija i diplomatskih pritisaka od zaraćenih strana. Godine 1917. došlo je do [[Ruska revolucija|revolucije]] u [[Rusko Carstvo|Rusiji]], što je dovelo do raspada carske vlade i uspona [[Boljševici|boljševika]] na čelu s [[Vladimir Lenjin|Vladimirom Lenjinom]].

== Također pogledajte ==
* [[Rapalski ugovor]]

== Bilješke ==
{{Reflist|22em|group=n.}}
{{Reflist|22em|group=lower-roman}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Dodatna literatura==
{{Refbegin|35em}}
*{{cite journal | title = Versailles Twenty Years After
 | last = Albrecht-Carrie | first = Rene
 | author-link = René Albrecht-Carrié
 | journal = Political Science Quarterly
 | year = 1940 | volume = 55 | issue = 1 | pages = 1–24
 | doi = 10.2307/2143772 | jstor = 2143772
 | issn=0032-3195}}
*{{cite book| chapter = The Peace Treaty of Versailles: The Role of Maps in Reshaping the Balkans in the Aftermath of WWI
 | last = Altic | first = Mirela | year = 2016
 | title = History of Military Cartography
 | editor1-last = Liebenberg | editor1-first = Elri
 | editor2-last = Demhardt | editor2-first = Imre
 | editor3-last = Vervust | editor3-first = Soetkin
 | name-list-style = amp
 | publisher = Springer | location = Cham
 | pages = 179–198
 | isbn = 978-3-319-25244-5
}}
*{{Cite book| title = Africana: The Encyclopedia of the African and African American Experience | edition = 2nd
 | editor1-last = Appiah | editor1-first = Anthony | editor1-link = Kwame Anthony Appiah
 | editor2-last = Gates | editor2-first = Henry Louis | editor2-link = Henry Louis Gates Jr.
 | name-list-style = amp
 | year = 2005
 | publisher = Oxford University Press
 | page = 781
 | isbn = 978-0-19-517055-9
}}
*{{Cite book| chapter = Introduction
 | last1 = Arnander | first1 = Christopher
 | last2 = Wood | first2 = Frances
 | author2-link = Frances Wood
 | name-list-style = amp
 | year = 2016
 | title = The Betrayed Ally, China in the Great War
 | publisher = Pen and Sword
 | isbn = 978-1-4738-7501-2
}}
*{{Cite web
 | title = Woodrow Wilson and the Great Betrayal
 | last = Bailey
 | first = Thomas A.
 | year = 1945
 | author-link = Thomas A. Bailey
 | publisher = The Macmillan Company
 | location = New York
 | url = https://archive.org/details/woodrowwilsongre00bailrich
 | via = [[Internet Archive]]
 }}
*{{Cite book
 | title = American Soldiers Overseas: The Global Military Presence
 | edition = First
 | last = Baker
 | first = Anni
 | year = 2004
 | publisher = Praeger
 | series = Perspectives on the Twentieth Century
 | url = https://archive.org/details/americansoldiers0000bake
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-0-275-97354-4
 }}
*{{Cite book| title = The Blockade of Germany after the Armistice
 | last = Bane | first = S.L. | year = 1942
 | publisher = Stanford University Press
 | page = 791
}}
*{{Cite journal
 | title = Peace in peril in May-June 1919
 | last1 = Barnes
 | first1 = Alexander
 | last2 = Ebertowski
 | first2 = James
 | name-list-style = amp
 | journal = Defense Transportation Journal
 | date = April 2011
 | volume = 67
 | issue = 2
 | pages = 12–26
 | url = https://www.jstor.org/stable/44123331
 | jstor = 44123331
 }}
*{{Cite book| title = The Collapse of British Power
 | last = Barnett | first = Correlli | year = 1986
 | author-link = Correlli Barnett
 | publisher = Prometheus Books
 | isbn = 978-039103-439-6
}}
*{{Cite book| title = The Collapse of British Power
 | last = Barnett | first = Correlli | year = 2002
 | publisher = Pan | location = London
 | series = &quot;Pride and Fall&quot; sequence
 | page = 392
 | isbn = 978-0-330-49181-5
}}
*{{Cite book| title = Shatterzone of Empires: Coexistence and Violence in the German, Habsburg, Russian and Ottoman Borderlands
 | editor1-last = Bartov | editor1-first = Omer | editor1-link = Omer Bartov
 | editor2-last = Weitz | editor2-first = Eric D. | editor2-link = Eric D. Weitz
 | name-list-style = amp
 | year = 2013
 | publisher = Indiana University Press
 | isbn = 978-0-253-00635-6
}}
*{{cite journal
 | title = World War I: The War to End All Wars and the Birth of a Handicapped International Criminal Justice System
 | last = Bassiouni
 | first = M. Cherif
 | journal = Denver Journal of International Law and Policy
 | date = January 2002
 | volume = 30
 | issue = 3
 | pages = 244–291
 | url = https://digitalcommons.du.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1465&amp;context=djilp
 }}
*{{Cite book
 | title = The Origins of the Second World War in Europe
 | edition = 2nd
 | last = Bell
 | first = P.M.H.
 | year = 1997
 | orig-year = First published 1986
 | publisher = Pearson
 | url = https://archive.org/details/originsofsecondw00bell
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-058230-470-3
 }}
*{{Cite book
 | title = A Concise History of Austria
 | last = Beller
 | first = Steven
 | year = 2007
 | publisher = Cambridge University Press
 | series = Cambridge Concise Histories
 | url = https://archive.org/details/concisehistoryof00stev
 | url-access = registration
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-052147-886-1
 }}
*{{Cite book| title = Cambridge History of the British Empire Volume 3, The Empire Commonwealth 1870–1919 (volume 3)
 | editor1-last = Benians | editor1-first = Ernest Alfred | editor1-link = Ernest Alfred Benians
 | editor2-last = Butler | editor2-first = James | editor2-link = J. R. M. Butler
 | editor3-last = Carrington | editor3-first = C. E. | editor3-link = C. E. Carrington
 | name-list-style = amp
 | year = 1959
 | publisher = Cambridge University Press
 | isbn = 978-052104-512-4
}}
*{{Cite book| title = Germany After the First World War
 | url = https://archive.org/details/germanyafterfirs0000bess
 | last = Bessel | first = Richard | year = 1993
 | author-link = Richard Bessel
 | publisher = Oxford University Press, US
 | isbn = 978-019821-938-5
}}
*{{cite journal
 | title = Germany's World War I Debt Was So Crushing It Took 92 Years to Pay Off
 | last = Blakemore
 | first = Erin
 | journal = History
 | url = https://www.history.com/news/germany-world-war-i-debt-treaty-versailles
 | date = 27 June 2019
 | archive-date = 17 September 2021
 | access-date = 28 February 2024
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210917075943/https://www.history.com/news/germany-world-war-i-debt-treaty-versailles
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = Versailles: A Reassessment after 75 Years
 | url = https://archive.org/details/treatyofversaill0000unse_x3u3
 | editor1-last = Boemeke | editor1-first = Manfred F.
 | editor2-last = Feldman | editor2-first = Gerald D. | editor2-link = Gerald Feldman
 | editor3-last = Glaser | editor3-first = Elisabeth
 | name-list-style = amp
 | year = 1998
 | publisher = Cambridge University Press
 | series = Publications of the German Historical Institute
 | isbn = 978-052162-132-8
}}
*{{Cite book| title = The Enduring Vision: A History of the American People, Volume 2: From 1865
 | last1 = Boyer | first1 = Paul S.
 | last2 = Clark | first2 = Clifford E.
 | last3 = Hawley | first3 = Sandra
 | last4 = Kett | first4 = Joseph F
 | last5 = Rieser | first5 = Andrew
 | author1-link = Paul Boyer (historian)
 | name-list-style = amp
 | year = 2009
 | publisher = Cengage Learning
 | isbn = 978-054722-278-3
}}
*{{Cite book
 | title = The Treaty of Versailles, 1919: A Primary Source Examination of the Treaty That Ended World War I
 | last = Brezina
 | first = Corona
 | year = 2006
 | publisher = Rosen Central
 | series = Primary Sources of American Treaties
 | url = https://archive.org/details/treatyofversaill00brez
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-140420-442-3
 }}
*{{Cite encyclopedia| title = Eupen-Malmedy
 | last = Brüll | first = Christoph
 | encyclopedia = 1914–1918 Online International Encyclopedia of the First World War
 | editor1-last = Daniel | editor1-first = Ute
 | editor2-last = Gatrell | editor2-first = Peter
 | editor3-last = Janz | editor3-first = Oliver
 | editor4-last = Jones | editor4-first = Heather
 | editor5-last = Keene | editor5-first = Jennifer
 | editor6-last = Kramer | editor6-first = Alan
 | editor7-last = Nasson | editor7-first = Bill
 | name-list-style = amp
 | publisher = Freie Universität Berlin | location = Berlin
 | date = 8 October 2014
 | doi = 10.15463/ie1418.10212
}}
*{{Cite book| title = Germany and Eastern Europe: Cultural Identities and Cultural Differences
 | url = https://archive.org/details/germanyeasterneu0000unse_t5e4
 | editor1-last = Bullivant | editor1-first = Keith
 | editor2-last = Giles | editor2-first = Geoffrey
 | editor3-last = Pape | editor3-first = Walter
 | name-list-style = amp
 | year = 1999
 | publisher = Rodopi Bv Editions
 | series = Yearbook of European Studies
 | isbn = 978-90-420-0688-1
}}
*{{Cite book
 | title = Pistols at Dawn: Two Hundred Years of Political Rivalry from Pitt and Fox to Blair and Brown
 | last = Campbell
 | first = John
 | year = 2010
 | publisher = Vintage
 | location = London
 | url = https://archive.org/details/pistolsatdawntwo0000camp/13960/t6wx5mm07
 | via = [[Internet Archive]]
 | page = 181
 | isbn = 978-1-84595-091-0
 | oclc = 489636152
 }}
*{{Cite web
 | title = Clemenceau an Deutschland: &quot;Die Stunde der Abrechnung ist da.&quot;
 | trans-title = Clemenceau to Germany: &quot;The day of reckoning is here&quot;
 | last = &lt;!-- not stated --&gt;
 | website = Die Weimarer Republik: Deutschlands erste Demokratie
 | language = de
 | publisher = Weimarer Republik e.V.
 | url = https://www.weimarer-republik.net/jubilaeum/revolution-und-gruendung-der-republik-tag-fuer-tag/mai-1919/clemenceau-an-deutschland-die-stunde-der-abrechnung-ist-da
 | date = n.d.
 | access-date = 21 January 2021
 | ref = {{harvid|Weimarer Republik|n.d.}}
 | archive-date = 18 May 2021
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210518082044/https://www.weimarer-republik.net/jubilaeum/revolution-und-gruendung-der-republik-tag-fuer-tag/mai-1919/clemenceau-an-deutschland-die-stunde-der-abrechnung-ist-da/
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The Propaganda War in the Rhineland: Weimar Germany, Race and Occupation after World War I
 | url = https://archive.org/details/ralphwaldoemerso0000koch
 | last = Collar | first = Peter | year = 2012
 | publisher = I.B. Tauris | location = London
 | page = [https://archive.org/details/ralphwaldoemerso0000koch/page/n91 78]
 | isbn = 978-1-84885-946-3
}}
*{{Cite book
 | title = Woodrow Wilson: A Biography
 | last = Cooper
 | first = John Milton
 | year = 2011
 | author-link = John M. Cooper (historian)
 | publisher = Vintage Books
 | url = https://books.google.com/books?id=xOZVsyO4K2cC&amp;pg=PA422
 | pages = 422–424
 | isbn = 978-0-307-27790-9
 }}
*{{Cite book
 | title = The Second World War: A Military History
 | last = Corrigan
 | first = Gordon
 | year = 2011
 | author-link = Gordon Corrigan
 | publisher = Thomas Dunne Books
 | url = https://archive.org/details/secondworldwarmi0000corr_o7z3
 | url-access = registration
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-031-257709-4
 }}
*{{Cite book| title = Europe at War 1939-1945: No Simple Victory
 | url = https://archive.org/details/europeatwar193910000davi_z3z9
 | last = Davies | first = Norman | year = 2007
 | author-link = Norman Davies
 | publisher = Pan Books
 | isbn = 978-033035-212-3
}}
*{{cite book| title = U.S. Foreign Policy and National Security: Chronology and Index for the 20th Century
 | editor-last = Davis | editor-first = Robert T.
 | year = 2010
 | publisher = Praeger Security International | location = Santa Barbara, California
 | volume = 1 | page = [https://books.google.com/books?id=gsM1JiXAMJEC 49]
 | isbn = 978-0-313-38385-4
}}
*{{cite book
 | title = The Wehrmacht War Crimes Bureau, 1939-1945
 | last = De Zayas
 | first = Alfred M.
 | year = 1989
 | publisher = University of Nebraska Press
 | url = https://archive.org/details/wehrmachtwarcrim0000alfr/page/4/mode/2up?q=%22Karl+Stenger%22
 | via = [[Internet Archive]]
 | access-date = 2 March 2024
 | page = 5
 | isbn = 0-8032-1680-7
 }}
*{{Cite book| title = Survival and Consolidation: The Foreign Policy of Soviet Russia, 1918–1921
 | url = https://archive.org/details/survivalconsolid0000debo
 | last = Debo | first = Richard K. | year = 1992
 | publisher = Mcgill Queens University Press, First Edition
 | isbn = 978-0-7735-0828-6
}}
*{{Cite news| title = Die Finanzierung des Lebensmittels
 | trans-title = Paying for food imports
 | newspaper = Deutsche Allgemeine Zeitung
 | language = de
 | date = 2 February 1919
 | ref = {{harvid|''Deutsche Allgemeine Zeitung''|1919}}
}}
*{{cite book
 | title = China's Political System
 | last = Dreyer
 | first = June Teufel
 | year = 2015
 | publisher = Routledge
 | url = https://books.google.com/books?id=j_ooCgAAQBAJ&amp;pg=PA60
 | page = 60
 | isbn = 978-1-317-34964-8
 }}
*{{Citation| title = The Versailles Treaty and the Irish-Americans
 | last = Duff | first = John B. | year = 1968
 | author-link = John B. Duff
 | journal = The Journal of American History
 | volume = 55 | issue = 3 | pages = 582–598
 | doi = 10.2307/1891015 | jstor = 1891015
}}
*{{cite book| title = The Occupation of the Rhineland 1918–29
 | last = Edmonds | first = J.E. | year = 1987
 | author-link = James Edward Edmonds
 | orig-year = First published 1943
 | publisher = [[HMSO]]
 | isbn = 978-0-11-290454-0
 | ref = {{harvid|Edmonds|1943}}
}}
*{{Cite book | title = In Hitler's Shadow: West German Historians and the Attempt to Escape from the Nazi Past | edition = First | last = Evans | first = Richard J. | year = 1989 | author-link = Richard J. Evans | publisher = Pantheon Books | url = https://archive.org/details/inhitlersshadow00rich | url-access = registration | via = [[Internet Archive]] | isbn = 978-067972-348-6 }}
*{{cite book| title = The Pity of War: Explaining World War I
 | url = https://archive.org/details/pityofwar0000ferg
 | last = Ferguson | first = Niall | year = 1998
 | author-link = Niall Ferguson
 | publisher = [[Allen Lane]]
 | isbn = 978-0-713-99246-5
}}
*{{Cite book| title = Nazi Germany: A New History
 | url = https://archive.org/details/nazigermanynewhi0000fisc_h7i6
 | last = Fischer | first = Klaus P. | year = 1995
 | publisher = Constable
 | page = [https://archive.org/details/nazigermanynewhi0000fisc_h7i6/page/n441 408]
 | isbn = 978-0-09-474910-8
}}
*{{cite book| title = Historical Dictionary of U.S. Diplomacy from World War I through World War II
 | last1 = Folly | first1 = Martin
 | last2 = Palmer | first2 = Niall
 | name-list-style = amp
 | year = 2010
 | publisher = Scarecrow Press
 | series = Historical Dictionaries of Diplomacy and Foreign Relations
 | isbn = 978-081085-606-6
}}
*{{Cite book
 | title = Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture
 | editor-last = Frucht
 | editor-first = Richard
 | year = 2004
 | publisher = ABC-CLIO
 | url = https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse
 | url-access = registration
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-157607-800-6
 }}
*{{cite book| title = The Second World War, 1939–45 A Strategical And Tactical History
 | url = https://archive.org/details/secondworldwar190000full_x2h7
 | last = Fuller | first = J.F.C. | year = 1993
 | publisher = Da Capo Press
 | isbn = 978-0-306-80506-6
}}
*{{Cite book| title = Deutsche Rüstungspolitik 1860 bis 1980
 | url = https://archive.org/details/deutscherustungs0000geye
 | last = Geyer | first = Michael | year = 1984
 | author-link = Michael Geyer
 | publisher = Suhrkamp | location = Frankfurt
 | language = de
 | isbn = 978-3-518-11246-5
}}
*{{cite book| title = History of World War 1
 | url = https://archive.org/details/historyofworldwa0000unse
 | last = Gilbert | first = Martin | year = 1974
 | author-link = Martin Gilbert
 | editor-last = Taylor | editor-first = AJP | editor-link = AJP Taylor
 | publisher = Octopus Books
 | page = [https://archive.org/details/historyofworldwa0000unse/page/n275 276]
 | isbn = 0-7064-0398-3
}}
*{{Cite web
 | title = The Great War 1914 to 1918
 | publisher = [[The National Archives (United Kingdom)|The National Archives]]
 | url = https://www.nationalarchives.gov.uk/education/greatwar/g5/cs2/background.htm
 | access-date = 7 April 2020
 | ref = {{harvid|TNA: The Great War 1914 to 1918|n.d.}}
 | archive-date = 14 December 2017
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20171214002043/http://www.nationalarchives.gov.uk/education/greatwar/g5/cs2/background.htm
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The Cost of the World War to Germany and Austria-Hungary
 | last = Grebler | first = Leo | year = 1940
 | publisher = Yale University Press
 | page = 78
}}
*{{cite news
 | title = Die &quot;Jagd auf Deutsche&quot; im Osten: Die Verfolgung begann nicht erst mit dem &quot;Bromberger Blutsonntag&quot; vor 50 Jahren
 | last = Groppe
 | first = Pater Lothar
 | newspaper = Preußische Allgemeine Zeitung
 | language = de
 | quote = {{lang|de|italic=no|'Von 1.058.000 Deutschen, die noch 1921 in Posen und Westpreußen lebten', ist bei Cartier zu lesen, 'waren bis 1926 unter polnischem Druck 758.867 abgewandert. Nach weiterer Drangsal wurde das volksdeutsche Bevölkerungselement vom Warschauer Innenministerium am 15. Juli 1939 auf weniger als 300.000 Menschen geschätzt.'}}
 | url = http://www.webarchiv-server.de/pin/archiv04/3504paz38.htm
 | date = 28 August 2004
 | access-date = 22 September 2010
 | archive-date = 29 July 2010
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100729060122/http://www.webarchiv-server.de/pin/archiv04/3504paz38.htm
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book
 | title = The Cambridge Historical Encyclopedia of Great Britain and Ireland
 | editor-last = Haigh
 | editor-first = Christopher
 | editor-link = Christopher Haigh
 | year = 1990
 | publisher = Cambridge University Press
 | url = https://archive.org/details/cambridgehistori0000unse_a9n8
 | url-access = registration
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-052139-552-6
 }}
*{{Citation
 | title = The imposed gift of Versailles: the fiscal effects of restricting the size of Germany's armed forces, 1924–9
 | last1 = Hantke
 | first1 = Max
 | last2 = Spoerer
 | first2 = Mark
 | name-list-style = amp
 | journal = Economic History Review
 | via = MPRA: Munich Personal RePEc Archive
 | year = 2010
 | volume = 63
 | issue = 4
 | pages = 849–864
 | url = https://mpra.ub.uni-muenchen.de/20054/1/MPRA_paper_20054.pdf
 | doi = 10.1111/j.1468-0289.2009.00512.x
 | s2cid = 91180171
 | access-date = 9 August 2019
 | archive-date = 30 July 2022
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220730102415/https://mpra.ub.uni-muenchen.de/20054/1/MPRA_paper_20054.pdf
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The First World War, 1914–1918
 | last = Hardach | first = Gerd | year = 1987
 | publisher = Penguin
 | isbn = 978-014022-679-9
}}
*{{cite news
 | title = Harding Ends War; Signs Peace Decree at Senator's Home. Thirty Persons Witness Momentous Act in Frelinghuysen Living Room at Raritan
 | last = &lt;!-- not stated --&gt;
 | newspaper = [[The New York Times]]
 | url = https://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F10B13F63C5D14738DDDAA0894DF405B818EF1D3
 | date = 3 July 1921
 | ref = {{harvid|''The New York Times''|1921}}
 | archive-date = 4 December 2013
 | access-date = 17 September 2017
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131204011723/http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F10B13F63C5D14738DDDAA0894DF405B818EF1D3
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book
 | title = Versailles and After: 1919–1933
 | last = Henig
 | first = Ruth
 | year = 1995
 | author-link = Ruth Henig, Baroness Henig
 | orig-year = First published 1984
 | publisher = Routledge
 | location = London
 | url = https://archive.org/details/versaillesafter10000heni/page/n5/mode/2up
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 978-0-415-12710-3
 }}
*{{Cite book| title = Deutschland im Ersten Weltkrieg | edition = Kindle 
 | last1 = Hirschfeld | first1 = Gerhard 
 | last2 = Krumeich | first2 = Gerd 
 | year = 2013 
 | publisher = Fischer E-Books | location = Frankfurt 
 | isbn = 978-3-104-02489-9 
 | language = de | trans-title = Germany in the First World War
}}
*{{Cite book| title = The Germans and the East
 | editor1-last = Ingrao | editor1-first = Charles | editor1-link = Charles Ingrao
 | editor2-last = Szabo | editor2-first = Franz A.J.
 | name-list-style = amp
 | year = 2007
 | publisher = Purdue University Press
 | isbn = 978-155753-443-9
}}
*{{Cite book| title = Locarno Diplomacy: Germany and the West, 1925–1929
 | url = https://archive.org/details/locarnodiplomacy00jaco
 | last = Jacobson | first = Jon | year = 1972
 | publisher = Princeton University Press
 | page = [https://archive.org/details/locarnodiplomacy00jaco/page/n150 135]
 | isbn = 0-691-05190-9
}}
*{{Cite journal | title = Wilsonian Idealism and Japanese Claims at the Paris Peace Conference
 | last = Kawamura | first = Noriko
 | journal = [[Pacific Historical Review]]
 | date = November 1997 | volume = 66 | number = 4 | pages = 503–526
 | doi = 10.2307/3642235 | jstor = 3642235 | s2cid = 154956368
}}
*{{cite journal | title = A Picture and an Argument: Mapping for Peace with a Cartography of Hope
 | last = Kent | first = Alexander
 | journal = The Cartographic Journal
 | year = 2019 | volume = 56 | issue = 4 | pages = 275–279
 | bibcode = 2019CartJ..56..275K | doi = 10.1080/00087041.2019.1694804
 | doi-access = free
}}
*{{cite book
 | title = The Legacy of the Great War: Peacemaking, 1919
 | last = Keylor
 | first = William R.
 | year = 1998
 | publisher = Houghton Mifflin
 | location = Boston and New York
 | url = http://www.h-france.net/vol1reviews/blatt2.html
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131004224204/http://www.h-france.net/vol1reviews/blatt2.html
 | archive-date = 4 October 2013
 | page = 34
 | isbn = 0-669-41711-4
 }}
*{{cite book
 | chapter = Europe after the treaty
 | last = Keynes
 | first = John Maynard
 | year = 1919
 | author-link = John Maynard Keynes
 | title = The Economic Consequences of the Peace
 | chapter-url = https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.135642/page/n232/mode/1up
 | via = [[Internet Archive]]
 | pages = 226–251
 }}
*{{Cite book| title = The Economic Consequences of the Peace
 | url = https://archive.org/details/economicconsequ02keyngoog
 | last = Keynes | first = John Maynard | year = 1920
 | author-link = John Maynard Keynes
 | publisher = Harcourt Brace and Howe
}}
*{{cite book
 | title = War crimes: a historical overview
 | last = Kim
 | first = Henry H.
 | year = 2000
 | publisher = Greenhaven Press
 | pages = 52–53
 | url = https://archive.org/details/warcrimes00kimh/page/52/mode/2up?q=%22Karl+Stenger%22
 | via = [[Internet Archive]]
 | access-date = 2 March 2024
 | isbn = 0-7377-0171-4
 }}
*{{Cite book| title = German and Republican China
 | url = https://archive.org/details/germanyrepublica0000kirb
 | last = Kirby | first = William C. | year = 1984
 | author-link = William C. Kirby
 | publisher = Stanford University Press
 | isbn = 978-080471-209-5
}}
*{{cite book| title = Dynamic of Destruction: Culture and Mass Killing in the First World War
 | url = https://archive.org/details/worldwaroneshort0000ston_c2x0
 | last = Kramer | first = Alan | year = 2008
 | publisher = [[Penguin Group|Penguin]]
 | series = The Making of the Modern World
 | isbn = 978-1-846-14013-6
}}
*{{Cite journal | title = Human Rights in History: Diplomacy and Racial Equality at the Paris Peace Conference
 | last = Lauren | first = Paul Gordon
 | journal = [[Diplomatic History (journal)|Diplomatic History]]
 | date = Summer 1978 | volume = 2 | number = 3 | pages = 257–278
 | doi = 10.1111/j.1467-7709.1978.tb00435.x | jstor = 24909920 | s2cid = 154765654
}}
*{{Cite book| chapter = Kant or Cant: The Myth of the Democratic Peace
 | last = Layne | first = Christopher | year = 1996
 | author-link = Christopher Layne
 | title = Debating the Democratic Peace
 | url = https://archive.org/details/debatingdemocrat00mich
 | editor1-last = Brown | editor1-first = Michael E. | editor1-link = Michael E. Brown (political scientist)
 | editor2-last = Lynn-Jones | editor2-first = Sean M.
 | editor3-last = Miller | editor3-first = Steve E.
 | name-list-style = amp
 | publisher = [[MIT Press]]
 | series = International Security Readers
 | isbn = 978-026252-213-7
}}
*{{Cite web
 | title = Lebensmittelabkommen in Brüssel
 | language = de
 | publisher = [[German Federal Archives|Das Bundesarchiv]]
 | url = https://www.bundesarchiv.de/aktenreichskanzlei/1919-1933/1000/sch/sch1p/kap1_2/kap2_17/para3_1.html
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160711192707/http://www.bundesarchiv.de/aktenreichskanzlei/1919-1933/1000/sch/sch1p/kap1_2/kap2_17/para3_1.html
 | archive-date = 11 July 2016
 | ref = {{harvid|March 1919 Brussels agreement}}
 }}
*{{Cite book| title = Axis Rule in Occupied Europe: Laws of Occupation, Analysis of Government, Proposals for Redress
 | url = https://archive.org/details/axisruleinoccupi0000lemk
 | last1 = Lemkin | first1 = Raphael
 | last2 = Schabas | first2 = William A.
 | last3 = Power | first3 = Samantha
 | author1-link = Raphael Lemkin
 | author2-link = William Schabas
 | author3-link = Samantha Power
 | name-list-style = amp
 | year = 2008
 | publisher = The Lawbook Exchange, Lrd 2 edition
 | series = Foundations of the Laws of War
 | isbn = 978-158477-901-8
}}
*{{cite book| title = Guilt at Versailles: Lloyd George and the Pre-history of Appeasement
 | last = Lentin | first = Antony | year = 1985
 | orig-year = First published 1984
 | publisher = Routledge
 | page = 84
 | isbn = 978-0-416-41130-0
}}
*{{Citation| title = Trick or Treat? The Anglo-French Alliance, 1919
 | last = Lentin | first = Antony | year = 1992
 | magazine = History Today
 | volume = 42 | issue = 12 | pages = 28–32
 | id = {{ProQuest|1299048769}}
}}
*{{Citation
 | title = Germany: a New Carthage?
 | last = Lentin
 | first = Antony
 | year = 2012
 | magazine = History Today
 | volume = 62
 | issue = 1
 | pages = 20–27
 | url = http://connection.ebscohost.com/c/articles/70292413/germany-new-carthage
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150131044045/http://connection.ebscohost.com/c/articles/70292413/germany-new-carthage
 | archive-date = 31 January 2015
 }}
*{{Cite book| title = Does Conquest Pay?: The Exploitation of Occupied Industrial Societies
 | last = Liverman | first = Peter | year = 1996
 | publisher = Princeton University Press
 | page = 92
 | isbn = 0-691-02986-5
}}
*{{Cite book| title = A School for Diplomats: the Paris Peace Conference of 1919
 | last = Lovin | first = Clifford R. | year = 1997
 | publisher = University Press of America
 | isbn = 978-076180-755-1
}}
*{{Citation| title = The Myths of Reparations
 | last = Marks | first = Sally | year = 1978
 | journal = Central European History
 | volume = 11 | issue = 3 | pages = 231–255
 | doi = 10.1017/S0008938900018707 | jstor = 4545835 | s2cid = 144072556
}}
*{{Cite journal | title = Mistakes and Myths: The Allies, Germany, and the Versailles Treaty, 1918–1921 | last = Marks | first = Sally | journal = Journal of Modern History | year = 2013 | volume = 85 | issue = 3 | pages = 632–659 | url = https://www.jstor.org/stable/10.1086/670825 | doi = 10.1086/670825 | jstor = 10.1086/670825 | s2cid = 154166326 | archive-date = 10 April 2022 | access-date = 9 November 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220410143642/https://www.jstor.org/stable/10.1086/670825 | url-status = live | url-access = subscription }}
*{{cite book| title = John Maynard Keynes and International Relations: Economic Paths to War and Peace
 | url = https://archive.org/details/johnmaynardkeyne0000mark
 | last = Markwell | first = Donald | year = 2006
 | author-link = Donald Markwell
 | publisher = Oxford University Press
 | isbn = 978-0-19-829236-4
}}
*{{Cite book | title = Origins of the Second World War Reconsidered | edition = 2nd | editor-last = Martel | editor-first = Gordon | editor-link = Gordon Martel | year = 1999 | publisher = Routledge | location = London | url = https://archive.org/details/originsofsecondw00gord_0 | url-access = registration | via = [[Internet Archive]] | isbn = 978-0-415-16325-5 }}
*{{Cite book| title = A Companion to Europe 1900–1945
 | editor-last = Martel | editor-first = Gordon
 | year = 2010
 | publisher = Wiley-Blackwell | location = Hoboken NJ
 | isbn = 978-1-444-33840-9
}}
*{{Cite book| title = The Treaties of Peace, 1919–1923
 | last = Martin | first = Lawrence | year = 2007
 | orig-year = First published 1924
 | publisher = The Lawbook Exchange
 | isbn = 978-158477-708-3
}}
*{{cite encyclopedia
 | title = May Fourth Movement
 | encyclopedia = Encyclopaedia Britannica
 | date = 22 March 2024
 | url = https://www.britannica.com/event/May-Fourth-Movement
 | ref = {{harvid|EB: May Fourth Movement}}
 | access-date = 28 June 2019
 | archive-date = 29 April 2024
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20240429011853/https://www.britannica.com/event/May-Fourth-Movement
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = France's Rhineland Policy, 1914–1924: The Last Bid for a Balance of Power in Europe
 | last = McDougall | first = Walter A | year = 1978
 | publisher = Princeton University Press
 | series = Princeton Legacy Library
 | page = 155
 | isbn = 978-0-691-05268-7
}}
*{{Citation| title = Political Economy versus National Sovereignty: French Structures for German Economic Integration after Versailles
 | last = McDougall | first = Walter A. | year = 1979
 | author-link = Walter A. McDougall
 | journal = The Journal of Modern History
 | volume = 51 | issue = 1 | pages = 4–23
 | doi = 10.1086/241846 | jstor = 1877866 | s2cid = 144670397
}}
*{{Cite encyclopedia
 | title = Post-war Settlement (Portugal)
 | last = de Meneses
 | first = Filipe Ribeiro
 | author-link = Filipe Ribeiro de Meneses
 | encyclopedia = 1914–1918 Online. International Encyclopedia of the First World War
 | editor1-last = Rollo
 | editor1-first = Maria Fernanda
 | editor2-last = Pires
 | editor2-first = Ana Paula
 | name-list-style = amp
 | url = https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/post-war_settlement_portugal
 | date = n.d.
 | doi = 10.15463/ie1418.10521
 }}
*{{Cite book| title = The Rise and Fall of Weimar Democracy
 | last1 = Mommsen | first1 = Hans
 | last2 = Foster | first2 = Elborg
 | author1-link = Hans Mommsen
 | name-list-style = amp
 | year = 1988
 | publisher = University of North Carolina Press
 | isbn = 978-0-8078-4721-3
}}
*{{Cite book| title = Volume XII: The Shifting Balance of World Forces 1898-1945
 | editor-last = Mowat | editor-first = C. L. | editor-link = C. L. Mowat
 | year = 1968
 | publisher = Cambridge University Press
 | series = The New Cambridge Modern History
 | isbn = 978-052104-551-3
}}
*{{cite book
 | title = The Leipzeig trials; an account of the war criminals' trials and a study of German mentality (sic)
 | last = Mullins
 | first = Claude
 | year = 1921
 | publisher = H.F. &amp; G. Weatherby
 | pages = 8–9
 | url = https://archive.org/details/leipzeigtrialsac00mull/page/8/mode/2up
 | via = [[Internet Archive]]
 | access-date = 2 March 2024
 }}
*{{Cite book| title = Victors divided: America and the Allies in Germany, 1918–1923
 | url = https://archive.org/details/victorsdividedam0000nels
 | last = Nelson | first = Keith L. | year = 1975
 | publisher = University of California Press
}}
*{{Cite book| title = The politics of hunger: the allied blockade of Germany, 1915–1919
 | last = Paul | first = C. | year = 1985
 | publisher = Ohio University Press | location = Athens, Ohio
 | page = 145
 | isbn = 978-0-8214-0831-5
}}
*{{Cite book| title = The Watch on the Rhine: The Military Occupation of the Rhineland
 | last = Pawley | first = Margaret | year = 2008
 | publisher = I.B. Tauris
 | isbn = 978-1-84511-457-2
}}
*{{Cite book| title = Rethinking Heritage: Cultures and Politics in Europe
 | editor-last = Peckham | editor-first = Robert Shannan
 | year = 2003
 | publisher = I.B. Tauris
 | isbn = 978-186064-796-3
}}
*{{Cite book| title = The Weimar Republic: The Crisis of Classical Modernity
 | url = https://archive.org/details/weimarrepublic00detl
 | last = Peukert | first = Detlev | year = 1992
 | author-link = Detlev Peukert
 | others = Translated by Richard Deveson
 | publisher = Hill &amp; Wang
 | page = [https://archive.org/details/weimarrepublic00detl/page/n297 278]
 | isbn = 978-0-8090-9674-9
}}
*{{cite book| title = Modern Germany: Its History and Civilization | edition = 13th printing
 | last = Pinson | first = Koppel S. | year = 1964
 | author-link = Koppel Pinson
 | publisher = Macmillan | location = New York
 | pages = 397 ff
 | isbn = 0-88133-434-0
}}
*{{Cite news
 | title = 'Wir kennen die Wucht des Hasses'
 | trans-title = We can feel the strength of hatred
 | last = Probst
 | first = Robert
 | newspaper = [[Süddeutsche Zeitung]]
 | language = de
 | url = https://www.sueddeutsche.de/politik/versailles-vertrag-weltkrieg-1.4501451
 | date = 28 June 2019
 | access-date = 20 January 2021
 | archive-date = 7 November 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201107234552/https://www.sueddeutsche.de/politik/versailles-vertrag-weltkrieg-1.4501451
 | url-status = live
 }}
*{{cite journal | title = PUNISHING WAR CRIMINALS: Holland Refuses Extradition of ex-Kaiser—Allies Agree to Trial of 890 Others at Leipsic (sic)
 | journal = Current History
 | publisher = University of California Press
 | date = 18 February 1920 | volume = 11 | issue = 3 | pages = 373–380
 | jstor = 45325166
 | ref = {{harvid|''Current History''|1920}}
}}
*{{cite journal
 | title = Le rôle de l'impératrice Eugénie en septembre et octobre 1870
 | last = Reinach
 | first = Joseph
 | author-link = Joseph Reinach
 | journal = Revue d'Histoire du XIXe siècle – 1848
 | publisher = Société d'Histoire de la Révolution de 1848
 | year = 1920
 | volume = 17
 | issue = 85
 | page = 193
 | language = fr
 | url = https://www.persee.fr/doc/r1848_1155-8806_1920_num_17_85_1652
 | doi = 10.3406/r1848.1920.1652
 | archive-date = 9 August 2022
 | access-date = 11 March 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220809153004/https://www.persee.fr/doc/r1848_1155-8806_1920_num_17_85_1652
 | url-status = live
 }}
*{{Cite news
 | title = Review of &quot;A World at Arms: A Global History of World War II&quot;
 | last = Reynolds
 | first = David
 | author-link = David Reynolds (historian)
 | newspaper = [[The New York Times]]
 | url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9903EED81438F933A15751C0A962958260
 | date = 20 February 1994
 | archive-date = 16 December 2008
 | access-date = 17 September 2017
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081216133956/http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9903EED81438F933A15751C0A962958260
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = Peacemaking by Democracies: The Effect of State Autonomy on the Post-World War Settlements
 | last = Ripsman | first = Norrin M. | year = 2004
 | publisher = Pennsylvania State University Press
 | isbn = 978-027102-398-4
}}
*{{Cite book
 | title = The Cambridge History of Africa: Volume 7 c. 1905–c. 1940
 | editor-last = Roberts
 | editor-first = A.D.
 | year = 1986
 | publisher = Cambridge University Press
 | url = https://books.google.com/books?id=zywkdNMeltkC
 | isbn = 978-052122-505-2
 }}
*{{Cite book| title = Hungerblockade und Heimatfront: Die kommunale Lebensmittelversorgung in Westfalen während des Ersten Weltkrieges
 | trans-title = The hunger blockade and the home front: communal food supply in Westphalia during World War&amp;nbsp;I
 | last = Roerkohl | first = Anne | year = 1991
 | publisher = Franz Steiner | location = Stuttgart
 | language = de
 | page = 348
 | isbn = 978-3-515-05661-8
}}
*{{Cite journal | title = Von der Blockde und Aehlichen
 | last = Rubner | first = Max
 | journal = [[Deutsche Medizinische Wochenschrift]]
 | location = Berlin
 | date = 10 April 1919 | volume = 45 | issue = 15 | page = 15
 | doi = 10.1055/s-0028-1137673 | s2cid = 72845627
}}
*{{Cite book| title = Die Wohlfahrtsstadt: Kommunale Ernährungs-, Fürsorge, und Wohnungspolitik am Beispiel Münchens 1910–1933
 | last = Rudloff | first = Wilfried | year = 1998
 | publisher = Vandenhooeck &amp; Ruprecht | location = Göttingen
 | language = de
 | series = Schriftenreihe der Historischen Kommission bei der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Bd. 63
 | page = 184
 | isbn = 3-525-36056-8
}}
*{{cite encyclopedia
 | title = Ruhr occupation
 | encyclopedia = Encyclopaedia Britannica
 | url = https://www.britannica.com/topic/Ruhr-occupation
 | ref = {{harvid|EB: Ruhr occupation}}
 | access-date = 28 June 2019
 | archive-date = 14 April 2023
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230414115718/https://www.britannica.com/topic/Ruhr-occupation
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The Saar: Battleground and Pawn | edition = First
 | last = Russell | first = Frank M. | year = 1951
 | publisher = Stanford University Press
}}
*{{Cite book
 | title = The Trial of the Kaiser
 | last = Schabas
 | first = William A.
 | year = 2018
 | publisher = Oxford University Press
 | url = https://academic.oup.com/book/26614
 | isbn = 978-0-19-187244-0
 }}
*{{Cite web
 | title = Scheidemann: &quot;Welche Hand müßte nicht verdorren, die sich und uns in diese Fesseln legt?&quot;
 | trans-title = Scheidemann: &quot;Which hand would not shrivel, that shackled itself and us in such a way?&quot;
 | last = &lt;!-- not stated --&gt;
 | website = Die Weimarer Republik: Deutschlands erste Demokratie
 | language = de
 | publisher = Weimarer Republik e.V.
 | url = https://www.weimarer-republik.net/jubilaeum/revolution-und-gruendung-der-republik-tag-fuer-tag/
 | date = n.d.
 | access-date = 4 February 2021
 | ref = {{harvid|W-R: &quot;shrivelled hand&quot; speech}}
 | archive-date = 10 December 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201210123456/https://www.weimarer-republik.net/jubilaeum/revolution-und-gruendung-der-republik-tag-fuer-tag/
 | url-status = live
 }}
*{{Cite web
 | title = Bibliographical Introduction to &quot;Diary, Reminiscences and Memories of Colonel Edward M. House&quot;
 | last = Schiff
 | first = Judith Ann
 | publisher = Yale University Library and Social Science Statistical Laboratory
 | url = http://www.library.yale.edu/un/house/biblio.htm
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20091223181024/http://www.library.yale.edu/un/house/biblio.htm
 | date = 1 August 1996
 | archive-date = 23 December 2009
 }}
*{{Citation| title = The Peace Treaties of 1919–1920
 | last = Schmitt | first = Bernadotte | year = 1960
 | author-link = Bernadotte Everly Schmitt
 | journal = Proceedings of the American Philosophical Society
 | volume = 104 | issue = 1 | pages = 101–110
 | jstor = 985606
}}
*{{cite journal | title = The End of Dominion Status
 | last = Scott | first = F. R.
 | journal = The American Journal of International Law
 | date = January 1944 | volume = 38 | issue = 1 | pages = 34–49
 | doi = 10.2307/2192530 | jstor = 2192530 | s2cid = 147122057
}}
*{{Cite book| title = German Disarmament After World War I: The Diplomacy of International Arms Inspection 1912–1931
 | url = https://archive.org/details/germandisarmamen0000shus
 | last = Shuster | first = Richard | year = 2006
 | publisher = Routledge
 | series = Strategy and History
 | isbn = 978-0-415-35808-8
}}
*{{Cite book| title = The First World War: Volume 3 The Western Front 1917–1918
 | last = Simkins | first = Peter | year = 2002
 | publisher = Osprey Publishing
 | isbn = 978-184176-348-4
}}
*{{Cite book| title = The First World War: The War to End All Wars
 | url = https://archive.org/details/firstworldwarwar0000simk_l4m1
 | last1 = Simkins | first1 = Peter
 | last2 = Jukes | first2 = Geoffrey
 | last3 = Hickey | first3 = Michael
 | name-list-style = amp
 | year = 2003
 | publisher = Osprey Publishing
 | isbn = 978-184176-738-3
}}
*{{Cite book| title = The Treaty of Versailles
 | last = Slavicek | first = Louise Chipley | year = 2010
 | publisher = Chelsea House Publications
 | series = Milestones in Modern World History
 | isbn = 978-160413-277-9
}}
*{{cite book | title = A Broken World, 1919-1939 | last = Sontag | first = Richard | year = 1971 | publisher = Harper and Row | location = Michigan | url = https://archive.org/details/brokenworld1919100sont | url-access = registration | via = [[Internet Archive]] | isbn = 978-0-06-131651-7 }}
*{{Cite book| title = Collective Preventive Diplomacy: A Study in International Conflict Management
 | last = Steiner | first = Barry H. | year = 2007
 | publisher = State University of New York Press
 | series = Suny Series in Global Politics
 | isbn = 978-0-7914-5988-1
}}
*{{Cite book| chapter = France at the Paris Peace Conference: Addressing the Dilemmas of Security
 | last = Stevenson | first = David | year = 1998
 | author-link = David Stevenson (historian)
 | title = French Foreign and Defence Policy, 1918–1940: The Decline and Fall of a Great Power
 | url = https://archive.org/details/frenchforeigndef0000unse
 | publisher = Routledge | location = New York
 | series = Routledge Studies in Modern European History
 | isbn = 978-0-415-15039-2
}}
*{{Cite book| title = The Irreconcilables: The Fight Against the League of Nations
 | last = Stone | first = Ralph A. | year = 1973
 | publisher = W.W. Norton &amp; Co.
 | isbn = 978-0-393-00671-1
}}
*{{cite book| title = A Perfidious Distortion of History
 | last = Tampke | first = Jürgen | year = 2017
 | publisher = Scribe | location = Melbourne
 | pages = vii, xii
 | isbn = 978-192532-1-944
}}
*{{Cite book| title = Redrawing Nations: Ethnic Cleansing in East-Central Europe, 1944–1948
 | editor1-last = Ther | editor1-first = Philipp
 | editor2-last = Siljak | editor2-first = Ana | editor2-link = Ana Siljak
 | name-list-style = amp
 | year = 2001
 | publisher = Rowman &amp; Littlefield s
 | series = The Harvard Cold War Studies Book Series
 | isbn = 978-0-7425-1094-4
}}
*{{Cite web
 | title = The Surrogate Hegemon in Polish Postcolonial Discourse
 | last = Thompson
 | first = Ewa
 | author-link = Ewa Thompson
 | publisher = Rice University
 | url = http://www.owlnet.rice.edu/~ethomp/The%20Surrogate%20Hegemon.pdf
 | url-status = dead
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029211408/http://www.owlnet.rice.edu/~ethomp/The%20Surrogate%20Hegemon.pdf
 | date = n.d.
 | access-date = 10 October 2020
 | archive-date = 29 October 2013
 }}
*{{Cite book| title = Europe Since Napoleon
 | last = Thomson | first = David | year = 1970
 | author-link = David Thomson (historian)
 | publisher = Penguin Books
 | page = 605
}}
*{{Cite book| title = The Wages of Destruction: The Making and Breaking of the Nazi Economy
 | url = https://archive.org/details/wagesofdestructi0000tooz_k9m3
 | last = Tooze | first = Adam | year = 2007
 | author-link = Adam Tooze
 | orig-year = First published 2006
 | publisher = Penguin Books
 | isbn = 978-0-14-100348-1
}}
*{{Citation| title = Versailles after Sixty Years
 | last = Trachtenberg | first = Marc | year = 1982
 | author-link = Marc Trachtenberg
 | journal = Journal of Contemporary History
 | volume = 17 | issue = 3 | pages = 487–506
 | doi = 10.1177/002200948201700305 | jstor = 260557 | s2cid = 154283533
}}
*{{Cite web
 | title = The Treaty of Versailles, 1919
 | website = Château de Versailles
 | url = http://en.chateauversailles.fr/discover/history/key-dates/treaty-versailles-1919
 | url-status = live
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201106232819/http://en.chateauversailles.fr/discover/history/key-dates/treaty-versailles-1919
 | date = 22 November 2016
 | access-date = 2 March 2021
 | archive-date = 6 November 2020
 | ref = {{harvid|Château de Versailles|2016}}
 }}
*{{Cite book| title = Power and Policy: Lessons for Leaders in Government and Business
 | url = https://archive.org/details/powerpolicylesso0000trui
 | last = Truitt | first = Wesley B. | year = 2010
 | publisher = Praeger
 | isbn = 978-031338-240-6
}}
*{{Cite book| title = European Powers in the First World War: An Encyclopedia
 | editor-last = Tucker | editor-first = Spencer C. | editor-link = Spencer C. Tucker
 | year = 1999 | orig-year = First published 1996
 | publisher = Routledge
 | series = Garland Reference Library of the Humanities
 | isbn = 978-081533-351-7
}}
*{{Cite book| title = The Encyclopedia of World War I: A Political, Social, and Military History
 | last1 = Tucker | first1 = Spencer C.
 | last2 = Roberts | first2 = Priscilla
 | name-list-style = amp
 | year = 2005
 | publisher = ABC=CLIO
 | isbn = 978-185109-420-2
}}
*{{Cite book| title = The United States in the First World War: An Encyclopedia
 | editor-last = Venzon | editor-first = Anne Cipriano
 | year = 1999
 | publisher = Routledge
 | series = Military History of the United States
 | isbn = 978-081533-353-1
}}
*{{Cite book| title = Verhandlung der verfassungsgebenden Nationalversammlung: Stenographische Berichte und Drucksachen
 | publisher = German National Assembly
 | year = 1919
 | volume = 24 | pages = 631–635
 | ref = {{harvid|''Proceedings of the National Assembly''|1919}}
}}
*{{Cite book
 | title = A World at Arms: A Global History of World War II
 | last = Weinberg
 | first = Gerhard L.
 | year = 1994
 | author-link = Gerhard Weinberg
 | publisher = Cambridge University Press
 | url = https://archive.org/details/worldatarmsgloba00wein
 | via = [[Internet Archive]]
 | isbn = 0-52144-317-2
 }}
*{{Cite book| title = Germany, Hitler, and World War II: Essays in Modern German and World History
 | last = Weinberg | first = Gerhard L. | year = 2008
 | author-link = Gerhard Weinberg
 | orig-year = First published 1995
 | publisher = Cambridge University Press
 | page = 16
 | isbn = 978-0-521-56626-1
}}
*{{cite web
 | title = Why the Nazis achieved power
 | publisher = BBC Bitesize
 | url = https://www.bbc.com/bitesize/guides/zsrwjxs/revision/4
 | ref = {{harvid|BBC Bitesize}}
 | access-date = 28 June 2019
 | archive-date = 4 March 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200304105522/https://www.bbc.com/bitesize/guides/zsrwjxs/revision/4
 | url-status = live
 }}
*{{cite news
 | title = Why was the Zimmermann Telegram important?
 | publisher = [[BBC History|BBC History Magazine]]
 | url = http://www.historyextra.com/article/bbc-history-magazine/telegram-brought-america-first-world-war
 | date = 17 January 2017
 | access-date = 11 January 2019
 | ref = {{harvid|BBC History Magazine|2017}}
 | archive-date = 18 January 2018
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180118214331/http://www.historyextra.com/article/bbc-history-magazine/telegram-brought-america-first-world-war
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = Henry Cabot Lodge and the Search for an American Foreign Policy
 | url = https://archive.org/details/henrycabotlodget00wide
 | last = Widenor | first = William C. | year = 1980
 | author-link = William C. Widenor
 | publisher = University of California Press
 | isbn = 0-520-04962-4
}}
*{{Cite book| title = The Western Front 1917–1918: From Vimy Ridge to Amiens and the Armistice
 | last = Wiest | first = Andrew | year = 2012
 | publisher = Amber Books
 | pages = 126, 168, 200
 | isbn = 978-1-906626-13-6
}}
*{{Cite web
 | title = How the Treaty of Versailles Contributed to Hitler's Rise
 | last = Wilde
 | first = Robert
 | website = ThoughtCo
 | url = https://www.thoughtco.com/treaty-of-versailles-hitlers-rise-power-1221351
 | date = 29 January 2020
 | access-date = 5 October 2020
 | archive-date = 20 October 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201020174354/https://www.thoughtco.com/treaty-of-versailles-hitlers-rise-power-1221351
 | url-status = live
 }}
*{{Cite book| title = The British in Interwar Germany: The Reluctant Occupiers, 1918–30 | url = https://archive.org/details/britishininterwa0000will | edition = 2nd
 | last = Williamson | first = David G | year = 2017
 | author-link = David G. Williamson
 | publisher = Bloomsbury Academic | location = New York
 | pages = [https://archive.org/details/britishininterwa0000will/page/n42 19], 245
 | isbn = 978-1-4725-9582-9
}}
*{{Cite web
 | title = Peace Without Victory (speech to Senate)
 | last = Wilson
 | first = Woodrow
 | website = Digital History
 | url = http://www.digitalhistory.uh.edu/disp_textbook.cfm?smtID=3&amp;psid=3898
 | date = 22 January 1917
 | access-date = 6 March 2019
 | archive-date = 25 July 2022
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220725140550/http://www.digitalhistory.uh.edu/disp_textbook.cfm?smtID=3&amp;psid=3898
 | url-status = live
 }}
*{{Cite journal | title = The Harding Administration, the League of Nations, and the Separate Peace Treaty
 | last1 = Wimer | first1 = Kurt
 | last2 = Wimer | first2 = Sarah
 | name-list-style = amp
 | journal = The Review of Politics
 | year = 1967 | volume = 29 | issue = 1 | pages = 13–24
 | doi = 10.1017/S0034670500023706 | jstor = 1405810 | s2cid = 145794771
}}
*{{Cite book
 | title = The First World War – A Marxist Analysis of the Great Slaughter
 | last = Woods
 | first = Alan
 | publisher = Wellred Books
 | url = https://books.google.com/books?id=IjOgDwAAQBAJ&amp;pg=PT238
 | date = 27 June 2019
 | page = 18
 | isbn = 978-1-913026-13-4
 }}
*{{Cite book| title = Guarantee of Peace: The League of Nations in British Policy 1914–1925
 | last = Yearwood | first = Peter J. | year = 2009
 | publisher = Oxford University Press
 | isbn = 978-019922-673-3
}}
*{{Cite book| title = Poland 1939: The Birth of Blitzkrieg
 | url = https://archive.org/details/poland1939birtho0000zalo
 | last = Zaloga | first = Steven | year = 2002
 | author-link = Steven Zaloga
 | others = Illustrated by Howard Gerrard
 | publisher = Osprey Publishing
 | series = Campaign
 | isbn = 978-1-84176-408-5
}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Treaty of Versailles}}
* [https://web.archive.org/web/20110601205226/http://www.foundingdocs.gov.au/item.asp?dID=23 Fotografije sporazuma] {{en simbol}}

{{Prvi svjetski rat}}
{{Povelja UN-a}}

[[Kategorija:Prvi svjetski rat]]
[[Kategorija:1919. u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sporazumi]]
[[Kategorija:Versailles]]</text>
      <sha1>no6brxmxokimazvhxiv3teaav8wdmt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>15. august</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14985</id>
    <revision>
      <id>3713354</id>
      <parentid>3701623</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:58:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3713354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2965" sha1="6wbwhml8g3cs1ijjnhbulmzehzzaaj6" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''15. august / kolovoz (15. 8)''' jest 227. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (228. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 138 dana.

== Događaji ==
* [[1444.|1444]] – Potpisan [[Segedinski mir]] između sultana [[Murat II|Murata II]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] i [[Vladislav III, kralj Poljske|Vladislava]]. kralja [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]].
* [[1914]] – Otvoren [[Panamski kanal]].
* [[1945]] – [[Japan]] kapitulirao u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[1947]] – [[Indija]] se osamostalila od [[Velika Britanija|Velike Britanije]].
* [[1990]] – [[Jennifer Lawrence]], američka glumica i producentica
* [[1992]] – [[Izet Nanić]] u [[Bužim]]u formirao 105. bužimsku udarnu krajišku muslimansku brigadu, koja će kasnije postati [[505. viteška brdska brigada]] i postati kičma [[Peti korpus Armije RBiH|5. korpusa ARBiH]].

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1575]] – [[Bartol Kašić]], hrvatski pisac i lingvist

=== 18. vijek ===
* [[1740]] – [[Matthias Claudius]], njemački književnik
* [[1769]] – [[Napoléon Bonaparte]], francuski car
* [[1771]] – [[Walter Scott]], škotski književnik

=== 19. vijek ===
* [[1815]] – [[Georgios Averoff]], grčki industrijalac i [[filantrop]] [[Arumuni|aromunskog]] porijekla
* [[1883]] – [[Ivan Meštrović]], hrvatski kipar i arhitekt
* [[1888]] – [[Thomas E. Lawrence]], britanski arheolog (''Lawrence od Arabije'')
* [[1896]] – [[Gerty Cori]], češko-austrijsko-američka biohemičarka

=== 20. vijek ===
* [[1923]] – [[Schimon Peres]], izrealski državnik i nobelovac
* [[1930]] – [[Marija Makarovič]], slovenska etnologinja
* [[1934]] – [[Nino Ferrer]], francuski pjevač
* [[1937]] – [[Živko Radišić]], srpski i bosanskohercegovački političar
* [[1943]] – [[Jean-Claude Viry]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1944]] – [[Gianfranco Ferré]], italijanski modni dizajner
* [[1945]] – [[Alain Juppé]], francuski političar
* [[1948]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački lingvist
* [[1955]] – [[Afag Bashirgyzy]], azerbejdžanska glumica
* [[1972]] – [[Ben Affleck]], američki glumac

== Umrli ==
=== 15. vijek ===
* [[1498]] – [[Izabela Aragonska i Kastiljska]], portugalska kraljica

=== 20. vijek ===
* [[1942]] – [[Mithat Haćam]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== 21. vijek ===
* [[2000]] – [[Ena Begović]], hrvatska glumica
* [[2014]] – [[Sulejman Kupusović]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|15 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/15 Na današnji dan (15. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-15/ Na današnji dan (15. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august015]]</text>
      <sha1>6wbwhml8g3cs1ijjnhbulmzehzzaaj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Globalno zatopljenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16932</id>
    <revision>
      <id>3713422</id>
      <parentid>3605014</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:36:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="186985" sha1="1gftkcisjzad4hgx48vk4ugm84lbhwt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Change in Average Temperature.svg|mini|upright=1.35|Prosječne temperature zraka od 2011. do 2021. u odnosu na prosjek od 1956. do 1976.]]
[[Datoteka:Global Temperature And Forces.svg|mini|upright=1.35|Promjena prosječne globalne temperature od predindustrijske ere. Ljudska aktivnost predstavlja glavni uzrok povećanju tokom industrijske ere. Prirodne sile dodaju relativno malo promjenjivosti.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}}&lt;/ref&gt;{{rp|SPM-7}}]]

Savremena upotreba pojma '''klimatske promjene''' podrazumijeva '''globalno zatopljenje''' koje je prouzrokovalo čovječanstvo i utjecaj tih promjena na vremenske prilike na Zemlji. Iako je bilo klimatskih promjena u prošlosti, trenutne su znatno brže od svih zabilježenih u historiji Zemlje.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SR15 Ch1|2018|p=54|ps=: Ove stope promjena koje pokreće čovjek na globalnom nivou daleko premašuju stope promjena koje su potaknule geofizičke ili biosferne sile koje su promijenile putanju Zemljinog sistema u prošlosti…}}&lt;/ref&gt; Glavni uzrok su [[emisije stakleničkih plinova]], većinom [[ugljik-dioksid]]a ({{CO2}}) i [[metan]]a, koje nastaju sagorijevanjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] u energetske svrhe. Drugi uzročnici emisija jesu ratarstvo, [[proizvodnja čelika]] i cementa te gubitak šuma.&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{harvnb|Our World in Data, 18 September|2020}}&lt;/ref&gt; Na rast temperature također utječu gubici [[Albedo|snježnog pokrivača koji reflektira sunčevu svjetlost]] i otpuštanje ugljik-dioksida iz šuma pogođenih sušama. Sve ovo ubrzava proces globalnog zatopljenja.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021|p=59|ps=: The combined effect of all climate feedback processes is to amplify the climate response to forcing...}}&lt;/ref&gt;

Temperature na tlu porasle su dvostruko brže u odnosu na globalni prosjek. Pustinje se proširuju, dok su [[toplotni val]]ovi i [[šumski požar]]i sve češći.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SRCCL|2019|p=7|ps=: Od predindustrijskog perioda, temperatura vazduha na površini zemlje porasla je skoro dvostruko više od globalne prosječne temperature (visoka pouzdanost). Klimatske promjene... doprinijele su dezertifikaciji i degradaciji zemljišta u mnogim regijama (visoka pouzdanost).}}; {{harvnb|IPCC SRCCL|2019|p=45|ps=: Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u određivanju režima šumskih požara uz ljudsku aktivnost (srednja pouzdanost), a očekuje se da će buduća klimatska varijabilnost povećati rizik i ozbiljnost šumskih požara u mnogim biomima kao što su tropske prašume (visoka pouzdanost).}}&lt;/ref&gt; Povećano zagrijavanje na [[Arktik]]u doprinijelo je topljenju [[permafrost]]a, [[lednik]]a i gubitku [[morski led|morskog leda]].&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SROCC|2019|p=16|ps=: Tokom posljednjih decenija, globalno zagrijavanje dovelo je do široko rasprostranjenog smanjenja kriosfere, sa gubitkom mase  ledenih pokrivača i glečera (veoma visoka pouzdanost), smanjenjem snježnog pokrivača (visoka pouzdanost) i obima i debljine arktičkog morskog leda (vrlo velika pouzdanost) ), i povećana temperatura permafrosta (vrlo visoka pouzdanost).}}&lt;/ref&gt; Povećane temperature također izazivaju snažnije oluje i druge ekstremne vremenske prilike.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Harvnb|USGCRP Chapter 9|2017|p=260}}.&lt;/ref&gt; Zbog promjena okoliša, mnoge vrste primorane su se seliti iz svojih staništa – [[koralni grebeni|koralnih grebena]], planina, Arktika i drugih sličnih mjesta – dok drugima prijeti opasnost od izumiranja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-impacts/climate-impacts-ecosystems_.html#Extinction|title=Climate Impacts on Ecosystems|date=19. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180127185656/https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-impacts/climate-impacts-ecosystems_.html#Extinction|archive-date=27. 1. 2018|url-status=live|access-date=5. 2. 2019|quote=Planinski i arktički ekosistemi i vrste su posebno osjetljivi na klimatske promjene... Kako se temperature okeana zagrijavaju i povećava kiselost okeana, izbjeljivanje i odumiranje korala će vjerovatno postati češći.|author=EPA}}&lt;/ref&gt; Ljudima prijeti nestašica hrane i vode, češće i snažnije poplave, toplotni valovi, bolesti i ekonomska šteta. Klimatske promjene također mogu postaći seobu ljudi.&lt;ref name=&quot;auto3&quot;&gt;{{harvnb|Cattaneo|Beine|Fröhlich|Kniveton|2019}}; {{harvnb|UN Environment, 25 October|2018}}.&lt;/ref&gt; [[Svjetska zdravstvena organizacija]] smatra da su klimatske promjena najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. stoljeću.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR5 SYR|2014|pp=13–16}}; {{harvnb|WHO, Nov|2015}}: Klimatske promjene su najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. vijeku. Zdravstveni radnici imaju dužnost da se brinu o sadašnjim i budućim generacijama. Vi ste na prvoj liniji u zaštiti ljudi od klimatskih uticaja – od više toplotnih talasa i drugih ekstremnih vremenskih pojava; od izbijanja zaraznih bolesti kao što su malarija, denga i kolera; od posljedica pothranjenosti; kao i liječenje ljudi oboljelih od raka, respiratornih, kardiovaskularnih i drugih nezaraznih bolesti uzrokovanih zagađenjem okoline.&quot;&lt;/ref&gt; Čak i ako se uspije smanjiti buduće zatopljenje, pojedine posljedice – kao što su [[porast razine mora]], zatopljenje i [[zakiseljenje okeana]] – potrajat će stoljećima.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SR15 Ch1|2018|p=64|ps=: Održane neto nulte antropogene emisije {{CO2}} i opadanje neto antropogenih ne-{{CO2}} radijacionih sila tokom višedecenijskog perioda bi zaustavile antropogeno globalno zagrijavanje tokom tog perioda, iako ne bi zaustavile porast nivoa mora ili mnoge drugi aspekti prilagođavanja klimatskog sistema.}}&lt;/ref&gt;

Već su osjetne mnoge posljedice trenutne razine zatopljenja, koja je otprilike 1,2&amp;nbsp;°C. [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC) predviđa veće posljedice kad taj broj pređe 1,5&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;SR15&quot;&gt;{{Harvnb|IPCC SR15 Summary for Policymakers|2018|p=7}}&lt;/ref&gt; Dodatno zatopljenje povećava rizik prekoračenja [[Klimatske kritične tačke|klimatskih kritičnih tačaka]], od kojih je jedna otapanje [[Grenlandska ledena ploča|Grenlandske ledene ploče]].&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021|p=71}}&lt;/ref&gt; Rješenje problema klimatskih promjena podrazumijeva poduzimanje određenih radnji kojima bi se ograničila količina zatopljenja te prilagodilo trenutnim i predstojećim klimatskim promjenama.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{harvnb|NASA, Mitigation and Adaptation|2020}}&lt;/ref&gt; Buduće zatopljenje može se ublažiti smanjenjem emisija stakleničkih plinova i uklanjanjem ih iz atmosfere.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; Da bi se to ostvarilo, bit će potrebno preći s uglja na solarnu i energiju vjetra te povećati [[sačuvanje energije|učinkovitost energije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|United Nations Environment Programme|2019|loc=Table ES.3|p=xxiii}}; {{harvnb|Teske, ed.|2019|p=xxvii, Fig.5}}.&lt;/ref&gt; Emisije će se dodatno smanjiti prelaskom na [[električna vozila]] i [[toplotna pumpa|toplotne pumpe]].&lt;ref&gt;{{harvnb|United Nations Environment Programme|2019|loc=Table ES.3 &amp; p. 49}}; {{harvnb|NREL|2017|pp=vi, 12}}&lt;/ref&gt; [[Zaštita šuma|Sprečavanje]] [[rašumljavanje|rašumljavanja]] te intenzivno pošumljavanje može pomoći apsorpciji {{CO2}}.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SRCCL Summary for Policymakers|2019|p=18}}&lt;/ref&gt; Pojedine zajednice mogu se prilagoditi klimatskim promjenama tako što će poboljšati zaštitu obala, bolje upravljati nepogodama i razviti otpornije usjeve. Rješenja sama po sebi ne mogu smanjiti rizik snažnih, opsežnih i trajnih posljedica.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC AR5 SYR|2014|loc=SPM 3.2|p=17}}&lt;/ref&gt;

&lt;noinclude&gt;{{multiple image
| perrow = 2
| total_width = 350
| image1 = Bobcat Fire, Los Angeles, San Gabriel Mountains.jpg
| alt1 = Bobcat Fire in Monrovia, CA, September 10, 2020
| image2 = Bleached coral (24577819729).jpg
| alt2 = Bleaching damage to the Great Barrier Reef
| image3 = 1396231548000-AP-Superstorm-Sandy.jpg
| alt3 = Shoreline picture of New Jersey after Hurricane Sandy went through the day before
| image4 = Boats on Lake Oroville during the 2021 drought.jpg
| alt4 = In May 2021, water levels of Lake Oroville dropped to 38% of capacity.
| footer = Primjeri posljedica klimatskih promjena, odozgo nadolje u smjeru kazaljke na satu: [[Šumski požar]] nastao zbog toplote i suše, [[izbijeljeni korali]] zbog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana, [[suša]] koja utječe na nestašicu vode i poplave obala prouzrokovane olujama i porastom razine mora
}}&lt;/noinclude&gt;

Zemlje potpisnice [[Pariski sporazum|Pariskog sporazuma]] 2015. dogovorile su se da će, poduzimanjem raznih mjera ublažavanja, zadržati razinu zatopljenja &quot;ispod 2&amp;nbsp;°C&quot;. Međutim, i kad se uzmu u obzir obaveze propisane sporazumom, temperatura bi se do kraja stoljeća mogla povisiti do otprilike 2,7&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;UNEP2021&quot;&gt;{{harvnb|United Nations Environment Programme|2021|p=36|ps=: &quot;A continuation of the effort implied by the latest unconditional NDCs and announced pledges is at present estimated to result in warming of about 2.7&amp;nbsp;°C (range: 2.2–3.2&amp;nbsp;°C) with a 66 per cent chance.&quot;}}&lt;/ref&gt; Da bi se porast temperature zaustavio na 1,5&amp;nbsp;°C bit će potrebno prepoloviti emisije do 2030. te doseći nulte neto stope do 2050.&lt;ref&gt;{{harvnb|IPCC SR15 Ch2|2018|pp=95–96|ps=: U modelskim putevima bez ili sa ograničenim prekoračenjem od 1,5&amp;nbsp;°C, globalne neto antropogene emisije {{CO2}} opadaju za oko 45% u odnosu na nivoe iz 2010. do 2030. (40-60% interkvartilni raspon), dostižući neto nulu oko 2050. (2045–2055 interkvartilni raspon)}}; {{harvnb|IPCC SR15|2018|loc=SPM C.3|p=17|ps=:Svi putevi koji ograničavaju globalno zagrijavanje na 1,5 °C sa ograničenim ili nikakvim prekoračenjem projiciraju upotrebu uklanjanja ugljičnog dioksida (CDR) reda od 100–1000 GtCO2 tokom 21. vijeka. CDR bi se koristio za kompenzaciju zaostalih emisija i, u većini slučajeva, za postizanje neto negativnih emisija kako bi se globalno zagrijavanje vratilo na 1,5&amp;nbsp;°C nakon vrhunca (visoka pouzdanost). CDR implementacija nekoliko stotina GtCO2 podložna je višestrukim ograničenjima izvodljivosti i održivosti (visoka pouzdanost).}}; {{harvnb|Rogelj|Meinshausen|Schaeffer|Knutti|Riahi|2015}}; {{harvnb|Hilaire et al.|2019}}&lt;/ref&gt;

{{TOC limit|3}}

== Uzroci ==
[[Klima]]tske promjene na Zemlji su odgovor na vanjske utjecaje, uključujući one vezane za stakleničke gasove i varijacije u kretanju Zemlje u [[orbita|orbiti]] oko [[Sunce|Sunca]],&lt;ref&gt;Berger, A.; et al. (2005), ''[http://www.agu.org/pubs/crossref/2005/2005PA001173.shtml On the origin of the 100-kyr cycles in the astronomical forcing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121026121629/http://www.agu.org/pubs/crossref/2005/2005PA001173.shtml |date=26. 10. 2012}}'', Paleoceanography 20 (4): PA4019.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Genthon, C.; et al. (1987), ''[http://www.nature.com/nature/journal/v329/n6138/abs/329414a0.html Vostok Ice Core - Climatic response to CO2 and orbital forcing changes over the last climatic cycle]'', Nature 329 (6138): 414–418&lt;/ref&gt; promjene u sunčevoj aktivnosti i [[vulkan]]ske erupcije.&lt;ref&gt;Robock, A.; Oppenheimer, C. (2003), ''Volcanism and the Earth’s Atmosphere'', Washington DC: American Geophysical Union. str. 139, {{ISBN|0-87590-998-1}}.&lt;/ref&gt; Učinak nijednog od navedenih faktora nije trenutan. Termalna inertnost [[okean]]a na Zemlji i spori odgovori ostalih posrednih učinaka znači da Zemljina trenutna klima nije u ravnoteži. Pojedine studije pokazuju da čak i ako bi se staklenički gasovi stabilizirali na nivoima iz [[2000]] godine, i dalje bi se nastavilo zagrijavanje za otprilike 0,5&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;Meehl, Gerald A.; et al. (2005), ''[http://www.sciencemag.org/cgi/reprint/307/5716/1769.pdf How Much More Global Warming and Sea Level Rise]'', Science 307 (5716): 1769–1772&lt;/ref&gt; ''Globalno zamračenje'', odnosno postepeno smanjenje intenziteta direktnog Sunčevog sjaja na površinu Zemlje, moglo bi djelimično ublažiti globalno zagrijavanje od kraja [[20. vijek]]a. Naučnici su procijenili s pouzdanošću od 66-90% da su efekti izazvane [[aerosol]]ima, uz vulkansku aktivnost, usporili globalno zatopljenje, kao i da bi staklenički gasovi prouzrokovali dosta veće zatopljenje.&lt;ref name=&quot;grida7&quot;&gt;[http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-spm.pdf Summary for Policymakers], ''Climate Change 2007: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change''&lt;/ref&gt; 

=== Efekat staklenika ===
[[Datoteka:Mauna Loa Carbon Dioxide-bs.svg|mini|desno|Količina ugljik dioksida izmjerena u intervalu od 1960-2009 na [[vulkan]]u Mauna Loa, [[Havaji]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]]]
Postoji naučni konsenzus da je porast atmosferskih stakleničkih gasova uzrokovan ljudskim djelovanjem i da je izazvao veći dio zatopljenja posmatrano od početka industrijske ere do danas, pri čemu ovo zatopljenje ne može biti zadovoljavajuće objašnjeno samo prirodnim uzrocima.&lt;ref&gt;Gillett, Nathan P.; Dáithí A. Stone, Peter A. Stott, Toru Nozawa, Alexey Yu. Karpechko, Gabriele C. Hegerl, Michael F. Wehner &amp; Philip D. Jones (2008), ''[https://web.archive.org/web/20081217020053/http://www.cru.uea.ac.uk/~nathan/pdf/ngeo338.pdf Attribution of polar warming to human influence]'', Nature Geoscience 1: 750&lt;/ref&gt; Ovi uzroci bi trebali biti najjasniji za period od posljednjih 50 godina, pošto je to razdoblje industrijskog procvata kada se desilo najveće povećanje koncentracije stakleničkih gasova i za koje postoje najpotpunija mjerenja.

[[Efekt staklenika]] je otkrio [[Joseph Fourier]] 1824,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.aip.org/history/climate/co2.htm |title=Otkriće globalnog zatopljenja |access-date=27. 3. 2009 |archive-date=11. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111201545/https://www.aip.org/history/climate/co2.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a prvi ga je kvantitativno istražio [[Svante August Arrhenius|Svante Arrhenius]] [[1896]] godine. To je proces putem kog se, emisijom i apsorpcijom [[infracrveno zračenje|infracrvenih zraka]] i atmosferskih gasova, zagrijava donji dio atmosfere i površine planete.

Tako IPCC smatra da prirodni staklenički gasovi imaju značajan efekat zagrijavanja od oko 33&amp;nbsp;°C, bez kojih bi Zemlja bila nenastanjiva.&lt;ref&gt;''[http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf IPCC WG1 AR4 Report — Chapter 1: Historical Overview of Climate Change Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181126204443/http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf |date=26. 11. 2018 }}'', IPCC WG1 AR4 izvještaj, IPCC, 2007, str. 97&lt;/ref&gt; Glavni staklenički gasovi su [[voda|vodena para]], koja uzrokuje oko 36-70% od stakleničkog efekta (ne uključujući oblake), ugljik dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), koji uzrokuje 9-26% efekta, [[metan]] (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), koji uzrokuje 4-9%; te [[ozon]], koji uzrokuje 3-7% ukupnog efekta staklenika.&lt;ref&gt;Kiehl, J. T.; Kevin E. Trenberth (1997), ''[https://web.archive.org/web/20050519080336/http://www.atmo.arizona.edu/students/courselinks/spring04/atmo451b/pdf/RadiationBudget.pdf Earth’s Annual Global Mean Energy Budget]'', Bulletin of the American Meteorological Society, 78 (2), str. 197–208&lt;/ref&gt; Čovjekova aktivnost od [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] do danas je povećala količinu stakleničkih gasova u atmosferi, te dovela do povećanja klimatskih utjecaja zbog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, metana, troposferskog ozona, [[hlorofluorougljenik|CFCa]] i [[dušik suboksid]]a. Koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i metana su povećane od sredine [[18. vijek]]a za 50% odnosno 250%&lt;ref&gt;https://earthobservatory.nasa.gov/images/146978/methane-emissions-continue-to-rise&lt;/ref&gt; respektivno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ovi nivoi su znatno veći nego u bilo koje vrijeme tokom posljednjih 650.000 godina kao razdoblju za koje postoje pouzdaniji podaci dobiveni iz jezgri taloga leda. Manje direktni geološki dokazi pokazuju da su ovako visoke koncentracije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; posljednji put bile prije otprilike 20 miliona godina.&lt;ref&gt;Pearson, Paul N.; Palmer, Martin R. (2000), ''[http://www.nature.com/nature/journal/v406/n6797/abs/406695a0.html Atmospheric carbon dioxide concentrations over the past 60 million years]'', Nature 406 (6797): str. 695–699&lt;/ref&gt; Budući da je život na Zemlji nastao prije više od 3,5 milijardi godina,&lt;ref&gt;Schopf, J.W. The First Billion Years: When Did Life Emerge? Elements 2,4:229-233, 2006.&lt;/ref&gt; to znači da je život na Zemlji vjerovatno u stanju adaptirati se na povećane nivoe ugljik dioksida. Izgaranjem fosilnih [[goriva]] proizvedeno je oko tri četvrtine povećanja CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz ljudske aktivnosti tokom proteklih 20 godina. Ostatak je većinom usljed promjena u korištenju [[Tlo|zemljišta]], naročito zbog krčenja [[šuma]].&lt;ref&gt;Summary for Policymakers, ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/006.htm Climate Change 2001: The Scientific Basis. Contribution of Working Group I to the Third Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040103133514/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/006.htm |date=3. 1. 2004 }}'', Intergovernmental Panel on Climate Change. 20. januar 2001.&lt;/ref&gt;

Koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i dalje raste zbog izgaranja fosilnih goriva i promjena korištenja zemljišta. Budućnost stope porasta zavisit će o neizvjesnom [[Ekonomija|ekonomskom]], [[Sociologija|sociološkom]], [[Tehnologija|tehnološkom]] i prirodnom razvoju. Posebni izvještaj IPCCa o scenarijima emisije pruža široki spektar budućih CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; scenarija, u rasponu od 541 do 970 ppm do 2100 godine.&lt;ref&gt;Prentice, I. Colin; et al, (2001), ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/123.htm 3.7.3.3 SRES scenarios and their implications for future CO2 concentration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208031611/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/123.htm |date=8. 12. 2006}}'', Intergovernmental Panel on Climate Change&lt;/ref&gt;

=== Aerosoli ===
[[Globalno zamračenje]], postupno smanjenje u jačini globalnog direktnog zračenja na površinu Zemlje, moglo bi imati djelimično međudjelovanje sa globalnim zagrijavanjem tokom perioda od [[1960]]-[[1990]] godine. Naučnici su utvrdili sa 66-90% sigurnosti da su efekti izazvani ljudskim aerosolima, pored vulkanske aktivnosti, donekle smanjili neke od efekata zagrijavanja koji su nastali zbog stakleničkih gasova.&lt;ref name=autogenerated2&gt;g&lt;/ref&gt; Antropogene emisije drugih onečišćujućih supstanci, posebno [[sumpor|sulfatnih]] aerosola, mogu davati rashladne efekte povećanjem reflektiranja sunčevog zračenja. Ovo se naročito odnosi na hlađenje koje je zabilježeno sredinom dvadesetog vijeka,&lt;ref&gt;Mitchell, J. F. B.; et al, (2001), ''[http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/462.htm 12.4.3.3 Space-time studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070711023544/http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/462.htm |date=11. 7. 2007}}'', Climate Change 2001: The Scientific Basis. Contribution of Working Group I to the Third Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change&lt;/ref&gt; iako je hlađenje moglo nastupiti većim ili manjim dijelom i zbog prirodnih varijabilnosti.

=== Ozon ===
[[Ozonske rupe]], odnosno stalni pad u ukupnoj količini [[ozon]]a u Zemljinoj [[stratosfera|stratosferi]], ponekad se uzimaju kao pojava povezana sa globalnim zatopljenjem. Iako postoji nekoliko zajedničkih područja, između ove dvije pojave nema puno povezanosti. Smanjenje stratosferskog ozona utječe na zahlađivanje, ali se značajnije smanjenje količine ozona nije desilo sve do kasnih [[1970te|1970tih]].&lt;ref&gt;Sparling, Brien (2001), ''[http://www.nas.nasa.gov/About/Education/Ozone/history.html Ozone Depletion, History and politics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306131834/http://www.nas.nasa.gov/About/Education/Ozone/history.html |date=6. 3. 2009 }}'', NASA&lt;/ref&gt; Ozon u [[troposfera|troposferi]] ima suprotan utjecaj i doprinosi zagrijavanju površine.

== Porast temperature ==
[[Datoteka:Rodney·and·Otamatea·Times•1912•Coal·consumption·affecting·climate.jpg|thumb|Članak iz novozelandskih novina (objavljen 14. avgusta 1912.) koji opisuje principe globalnog zagrijavanja]]
Procjenjuje se da je globalna temperatura na površini Zemlje porasla za 0,75&amp;nbsp;°C u odnosu na period [[1860]]-[[1900]], u skladu sa mjerenjima ali uz ogradu da mjerenja sve do 1950-tih nisu bila preciznija od 1&amp;nbsp;°C pa je riječ o nepouzdanoj procjeni. Tako se procjenjuje i da je efekat urbanih &quot;toplinskih ostrva&quot; na globalno zatopljenje oko 0,02&amp;nbsp;°C u periodu od 1900 godine.&lt;ref name=&quot;chapter3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter3.pdf |title=Radna grupa I, sekcija 3.2.2.2, 2007, IPPC, str. 243 |access-date=22. 4. 2009 |archive-date=23. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171023052326/http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter3.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od [[1979]] godine temperature zemljišta su se povećavale oko dva puta brže nego temperature [[okean]]a (0,25&amp;nbsp;°C na deceniju u odnosu na 0,13&amp;nbsp;°C po deceniji zagrijavanja okeana).&lt;ref name=&quot;chapter3&quot;/&gt; Temperature u donjem dijelu troposfere su porasle između 0,12 i 0,22&amp;nbsp;°C po desetljeću od 1979 godine, prema satelitskim mjerenjima temperature. Na osnovu procjene [[NASA]]-e, godina [[2005]] bila je najtoplija godina otkako postoje pouzdanija instrumentalna mjerenja od kraja [[19. vijek]]a, a toplija je u odnosu na prethodni rekord postavljen [[1998]] godine za nekoliko stotih dijelova stepena.&lt;ref&gt;Hansen, James E.; et al (2006), ''[http://data.giss.nasa.gov/gistemp/2005/ Goddard Institute for Space Studies, GISS Surface Temperature Analysis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160728152541/http://data.giss.nasa.gov/gistemp/2005/ |date=28. 7. 2016 }}'', NASA Goddard Institute for Space Studies&lt;/ref&gt;, što je praktično zanemarljivo. Smatra se da su 1998 godine temperature bile neuobičajeno visoke, zbog najjačeg [[El Niño|El-Niño efekta]] u posljednjih 100 godina.&lt;ref&gt;Changnon, Stanley A.; Bell, Gerald D. (2000), ''El Niño, 1997-1998: The Climate Event of the Century'', London, Oxford University Press, {{ISBN|0-19-513552-0}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomska i politička debata ==
Sve veća prisutnost naučnih spoznaja o globalnom zatopljenju u javnosti je rezultirala mnogim političkim i ekonomskim raspravama i debatama.&lt;ref&gt;Weart, Spencer (2006), ''The Public and Climate Change'' u Weart, Spencer: ''[http://www.aip.org/history/climate/index.html The Discovery of Global Warming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305145343/http://www.aip.org/history/climate/index.html |date=5. 3. 2012 }}'', American Institute of Physics&lt;/ref&gt; Siromašne regije, posebno u [[Afrika|Africi]], izložene su najvećem riziku od očekivanih efekata globalnog zatopljenja, a njihove emisije stakleničkih gasova su izrazito malehne u odnosu na razvijeni svijet.&lt;ref&gt;Revkin, Andrew, (2007), ''[http://www.nytimes.com/2007/04/01/science/earth/01climate.html?ex=1333080000&amp;en=6c687d64add0b7ba&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss Poor Nations to Bear Brunt as World Warms]'', The New York Times&lt;/ref&gt; Pitanje klimatskih promjena je potaklo raspravu o koristima ograničavanja industrijske emisije stakleničkih gasova s obzirom na troškove koje bi takve promjene donijele. Bilo je rasprava u nekoliko zemalja o troškovima i prednostima pronalaženja i korištenja alternativnih izvora [[energija|energije]] u cilju smanjenja emisije ugljika.&lt;ref&gt;''[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6432829.stm EU agrees on carbon dioxide cuts]'', BBC, 9. mart 2007&lt;/ref&gt; Neki [[ekonomija|ekonomisti]] su pokušali procijeniti ukupne neto ekonomske troškove šteta od klimatskih promjena širom svijeta. Takve procjene su do sada bile bez konačnih zaključaka, neke procjene vrijednosti su se kretale od -10 US$ po [[tona|toni]] ugljika (tC) (-3 US$ po toni [[ugljik dioksid]]a) do 350 US$/tC (95 US$ po toni ugljik dioksida), dok prosjek iznosi 43 US$ po toni ugljika (12 US$ po toni CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).&lt;ref name=&quot;grida7&quot; /&gt; Novije studije pokazale su da &quot;zeleni&quot; pristupi energiji, poput biogoriva (npr. kukuruz-etanola), također rezultiraju u ispuštanju CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u atmosferu&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1931780,00.html |title=Tallying Biofuels' Real Environmental Cost |access-date=31. 1. 2010 |archive-date=26. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826150808/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1931780,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Istovremeno, podaci [[Svjetska banka|Svjetske Banke]] govore da je promjena namjene za zemljišta koja su do sada korištena za proizvodnju hrane, u proizvodnju biogoriva, udvostručilo cijenu hrane u svijetu od 2005-2008, povećavajući glad naročito u najsiromašnijim dijelovima svijeta.&lt;ref&gt;[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=89545855 World Bank Chief: Biofuels Boosting Food Prices]&lt;/ref&gt;

== Naučni konsenzus i društvo ==
=== Naučni konsenzus ===
[[Datoteka:20211103_Academic_studies_of_scientific_consensus_-_global_warming,_climate_change_-_vertical_bar_chart_-_en.svg|upright=1.35|mini|Akademske studije naučne saglasnosti o tome je li globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim aktivnostima među klimatskih stručnjacima pokazuje gotovo jednoglasan konsenzus.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Powell|first1=James Lawrence|date=20. 11. 2019|title=Scientists Reach 100% Consensus on Anthropogenic Global Warming|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0270467619886266?journalCode=bsta|journal=Bulletin of Science, Technology &amp; Society|volume=37|issue=4|pages=183–184|doi=10.1177/0270467619886266|access-date=15. 11. 2020|s2cid=213454806}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Lynas|first1=Mark|last2=Houlton|first2=Benjamin Z|last3=Perry|first3=Simon|date=2021|title=Greater than 99% consensus on human caused climate change in the peer-reviewed scientific literature|url=https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1748-9326/ac2966|journal=Environmental Research Letters|volume=16|issue=11|pages=114005|bibcode=2021ERL....16k4005L|doi=10.1088/1748-9326/ac2966|issn=1748-9326}}&lt;/ref&gt; Studije također pokazuju da je stepen konsenzusa u uzajamnoj vezi s ekspertizom u klimatologiji.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cook|Oreskes|Doran|Anderegg|2016}}&lt;/ref&gt;]]
Postoji gotovo jednoglasan naučni [[konsenzus]] da se klima zagrijava i da je to uzrokovano ljudskim djelatnostima. Saglasnost je u novijoj literaturi dostigla više od 99%.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Powell2019&quot;&gt;{{cite journal|last1=Powell|first1=James|date=20. 11. 2019|title=Scientists Reach 100% Consensus on Anthropogenic Global Warming|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0270467619886266?journalCode=bsta|journal=Bulletin of Science, Technology &amp; Society|volume=37|issue=4|pages=183–184|doi=10.1177/0270467619886266|access-date=15. 11. 2020|s2cid=213454806}}&lt;/ref&gt; Starija istraživanja pokazala su da se od 90% do 100% klimatologa slaže oko toga da čovječanstvo igra ulogu u uzrokovanju klimatskih promjena. Podaci tih istraživanja prikupljeni su na osnovu konkretnog pitanja i odgovora.&lt;ref name=&quot;Cook_et_al_2016&quot;&gt;{{harvnb|Cook|Oreskes|Doran|Anderegg|2016}}; {{harvnb|NASA, Scientific Consensus|2020}}&lt;/ref&gt; Sva naučna tijela nacionalnog ili međunarodnog položaja slažu se s onim mišljenjem.&lt;ref&gt;{{harvnb|NRC|2008|p=2}}; {{harvnb|Oreskes|2007|p=[https://books.google.com/books?id=PXJIqCkb7YIC&amp;pg=PA68 68]}}; {{Harvnb|Gleick, 7 January|2017}}&lt;/ref&gt; Dostignut je i konsenzus da treba preduzeti odgovarajuće mjere da bi se ljudi zaštitili od uticaja klimatskih promjena. Nacionalne akademije nauka pozvale su svjetske lidere da smanje ispuštanje štetnih gasova.&lt;ref&gt;Zajednička izjava {{harvtxt|G8+5 Academies|2009}}; {{harvnb|Gleick, 7 January|2017}}.&lt;/ref&gt;

Naučna rasprava se odvija u člancima iz [[Naučni časopis|časopisa]] koji se [[Stručna recenzija|stručno recenziraju]]. Naučnici ih procjenjuju svakih nekoliko godina u izvještajima [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinog panela o klimatskim promjenama]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Royal Society|2005}}.&lt;/ref&gt; Izvještaj panela o procjeni za 2021. navodi da ljudi &quot;nedvosmisleno uzrokuju klimatske promjene&quot;.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

=== Poricanje i dezinformacije ===
{{Dodatne informacije|Poricanje klimatskih promjena}}
[[Datoteka:20200327_Climate_change_deniers_cherry_picking_time_periods.gif|200px|mini|Podaci su pažljivo izabrani i izdvojeni iz kratkih razdoblja kako bi se lažno tvrdilo da se globalna temperatura ne povisuje. Plave linije trenda pokazuju kratka razdoblja koja se upotrebljavaju za prikrivanje dugoročnih trendova zagrijavanja (crvene linije). Plave tačke predstavljaju [[Pauza globalnog zatopljenja|pauzu globalnog zatopljenja]].{{sfn|Stover|2014}}]]
Na javnu raspravu o klimatskim promjenama snažno su uticali njihovo poricanje i [[Dezinformacija|dezinformacije]]. Nastali su u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i otad su se proširili na druge zemlje, naročito na Kanadu i [[Australija|Australiju]]. Akteri koji stoje iza poricanja klimatskih promjena oblikuju dobro finansiranu i relativno usklađenu koaliciju kompanija za fosilna goriva, industrijskih grupa, konzervativnih [[Trust mozgova|analitičkih centara]] i disidentskih naučnika.&lt;ref&gt;{{harvnb|Dunlap|McCright|2011|pp=144, [https://books.google.com/books?id=RsYr_iQUs6QC&amp;pg=PA155 155]}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}&lt;/ref&gt; Kao i prethodno kod duhanske industrije, glavna strategija tih grupa bila je stvaranje sumnje u naučne podatke i rezultate.&lt;ref&gt;{{harvnb|Oreskes|Conway|2010}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}&lt;/ref&gt; Mnogi koji poriču, odbacuju ili drže neopravdanu sumnju u naučni konsenzus o antropogenim klimatskim promjenama označeni su kao &quot;skeptici u pogledu klimatskih promjena&quot;. Nekoliko naučnika primijetilo je da je to pogrešan naziv.&lt;ref&gt;{{harvnb|O’Neill|Boykoff|2010}}; {{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}&lt;/ref&gt;

Postoje različite varijante poricanja: neki poriču da se zagrijavanje uopšte događa; neki priznaju zagrijavanje, ali ga pripisuju prirodnim činiocima; neki umanjuju negativne uticaje klimatskih promjena.&lt;ref name=&quot;Björnberg 2017&quot;&gt;{{harvnb|Björnberg|Karlsson|Gilek|Hansson|2017}}&lt;/ref&gt; Proizvodnja nesigurnosti u vezi s naukom kasnije je dovela do [[Proizvedena kontroverza|proizvedene kontroverze]] – stvaranja uvjerenja da postoji značajna nesigurnost u vezi s klimatskim promjenama u naučnoj zajednici da bi se odgodile promjene politike.&lt;ref&gt;{{harvnb|Dunlap|McCright|2015|p=308}}.&lt;/ref&gt; Strategije za promoviranje tih zamisli jesu prigovaranje naučnim institucijama i preispitivanje pobuda pojedinačnih naučnika.&lt;ref name=&quot;Björnberg 2017&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Dunlap|McCright|2011|p=146}}.&lt;/ref&gt; Nerazumijevanje klimatskih promjena dodatno je podstakla [[Eho-komora (mediji)|eho-komora]] [[blog]]ova i medija koji ih poriču.&lt;ref&gt;{{harvnb|Harvey|Van den Berg|Ellers|Kampen|2018}}&lt;/ref&gt;

=== Javna svijest i mišljenje ===
Klimatske promjene privukle su pažnju međunarodne javnosti krajem osamdesetih godina 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{harvnb|Weart &quot;The Public and Climate Change (since 1980)&quot;}}&lt;/ref&gt; Zbog zbunjujućeg medijskog izvještavanja početkom devedesetih, ljudi su često miješali klimatske promjene s drugim ekološkim problemima, poput [[oštećenja ozonskog omotača]].&lt;ref name=&quot;Newell2006&quot;&gt;{{harvnb|Newell|2006|p=80}}; {{harvnb|Yale Climate Connections, 2 November|2010}}&lt;/ref&gt; U [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]], prvi film koji je dospio do masovne javnosti o ovoj temi bio je ''[[Dan poslije sutra]]'' 2004, a poslije nekoliko godina premijerno je prikazan dokumentarni film ''[[Neprijatna istina]]'' [[Al Gore|Ala Gorea]]. Knjige, priče i filmovi o klimatskim promjenama pripadaju žanru [[Klimatska fantastika|klimatske fantastike]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Postoje značajna regionalna, spolna, starosna i politička razilaženja kako u zabrinutosti javnosti za klimatske promjene, tako i u njihovom shvatanju. Obrazovanije osobe, a u nekim zemljama žene i mlađe osobe, češće vide klimatske promjene kao ozbiljnu prijetnju.&lt;ref&gt;{{harvnb|Pew|2015|p=10}}.&lt;/ref&gt; Postoji i jaz među pobornicima u mnogim zemljama,&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{harvnb|Pew|2020|}}.&lt;/ref&gt; a države s visokim emisijama [[ugljik-dioksid]]a ({{CO2}}) obično su manje zabrinute.&lt;ref&gt;{{harvnb|Pew|2015|p=15}}.&lt;/ref&gt; Stavovi o uzrocima klimatskih promjena uveliko se razlikuju među zemljama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Yale|2021|p=7}}.&lt;/ref&gt; S vremenom je zabrinutost porasla do tačke u kojoj većina građana u mnogim zemljama sad izražava visok nivo zabrinutosti zbog klimatskih promjena ili ih posmatra kao globalno vanredno stanje.&lt;ref name=&quot;auto1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Yale|2021|p=9}}; {{harvnb|UNDP|2021|p=15}}.&lt;/ref&gt; Viši stepen zabrinutosti povezan je sa snažnijom javnom podrškom politikama koje se bave klimatskim promjenama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Smith|Leiserowitz|2013|p=943}}.&lt;/ref&gt;

==== Protesti i tužbe ====
[[Datoteka:&quot;Stop_Global_Warming&quot;_child_demonstrators_in_Toronto_27_Sep_2019.jpg|mini|Protesti djece u [[Toronto|Torontu]] ([[Kanada]]) protiv globalnog zatopljenja]]
Popularnost klimatskih protesta porasla je desetih godina 21. stoljeća. Demonstranti zahtijevaju od političkih vođa da preduzmu mjere za sprečavanje klimatskih promjena. Protesti mogu biti u obliku javnih demonstracija, divesticije fosilnih goriva, tužbi i drugih aktivnosti.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gunningham|2018}}.&lt;/ref&gt; U značajne demonstracije spada [[Školski štrajk za klimu]]. U toj inicijativi, mladi ljudi širom svijeta protestuju od 2018. tako što petkom izostaju iz škole, nadahnuti švedskom tinejdžerkom [[Greta Thunberg|Gretom Thunberg]].&lt;ref&gt;{{harvnb|The Guardian, 19 March|2019}}; {{harvnb|Boulianne|Lalancette|Ilkiw|2020}}.&lt;/ref&gt; Masovne akcije [[Građanska neposlušnost|građanske neposlušnosti]] grupa poput [[Pobuna protiv istrebljenja|Pobune protiv istrebljenja]] protestovale su ometanjem saobraćaja i javnog prevoza.&lt;ref&gt;{{harvnb|Deutsche Welle, 22 June|2019}}.&lt;/ref&gt; Parnice se sve više upotrebljavaju kao sredstvo za jačanje klimatskih akcija javnih ustanova i kompanija. Aktivisti pokreću i tužbe koje ciljaju na vlade i zahtijevaju od njih da preduzmu ambiciozne mjere ili sprovode postojeće zakone o klimatskim promjenama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2021/apr/29/historic-german-ruling-says-climate-goals-not-tough-enough|title='Historic' German ruling says climate goals not tough enough|last=Connolly|first=Kate|date=29. 4. 2021|website=The Guardian|access-date=1. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Tužbe protiv kompanija koje sagorijevaju fosilna goriva uglavnom traže nadoknadu za gubitak i štetu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Setzer|Byrnes|2019}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

=== Izvještaji IPCC-a ===
{{refbegin}}
&lt;!-- =========AR4================== --&gt;

==== Prvi izvještaj radne grupe AR4====
&lt;!--     Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}} links to this citation. --&gt;
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1|2007}}
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2007
 |title=Climate Change 2007: The Physical Science Basis
 |series=Contribution of Working Group I to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=S.
 |editor-last1=Solomon
 |editor-first2=D.
 |editor-last2=Qin
 |editor-first3=M.
 |editor-last3=Manning
 |editor-first4=Z.
 |editor-last4=Chen
 |editor-first5=M.
 |editor-last5=Marquis
 |editor-first6=K. B.
 |editor-last6=Averyt
 |editor-first7=M.
 |editor-last7=Tignor
 |editor-first8=H. L.
 |editor-last8=Miller
 |publisher=Cambridge University Press
 |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg1/en/contents.html
 |isbn=978-0-521-88009-1
 }}
&lt;!-- # --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch1|2007}}
 |chapter=Chapter 1: Historical Overview of Climate Change Science
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=H.
 |last1=Le Treut
 |first2=R.
 |last2=Somerville
 |first3=U.
 |last3=Cubasch
 |first4=Y.
 |last4=Ding
 |first5=C.
 |last5=Mauritzen
 |first6=A.
 |last6=Mokssit
 |first7=T.
 |last7=Peterson
 |first8=M.
 |last8=Prather
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}}
 |pages=93–127
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch8|2007}}
 |chapter=Chapter 8: Climate Models and their Evaluation
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter8.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=D. A.
 |last1=Randall
 |first2=R. A.
 |last2=Wood
 |first3=S.
 |last3=Bony
 |first4=R.
 |last4=Colman
 |first5=T.
 |last5=Fichefet
 |first6=J.
 |last6=Fyfe
 |first7=V.
 |last7=Kattsov
 |first8=A.
 |last8=Pitman
 |first9=J.
 |last9=Shukla
 |first10=J.
 |last10=Srinivasan
 |first11=R. J.
 |last11=Stouffer
 |first12=A.
 |last12=Sumi
 |first13=K. E.
 |last13=Taylor
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}}
 |pages=589–662
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG1 Ch9|2007}}
 |chapter=Chapter 9: Understanding and Attributing Climate Change
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter9.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=G. C.
 |last1=Hegerl
 |first2=F. W.
 |last2=Zwiers
 |first3=P.
 |last3=Braconnot
 |first4=N. P.
 |last4=Gillett
 |first5=Y.
 |last5=Luo
 |first6=J. A.
 |last6=Marengo Orsini
 |first7=N.
 |last7=Nicholls
 |first8=J. E.
 |last8=Penner
 |first9=P. A.
 |last9=Stott
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG1|2007}}
 |pages=663–745
 }}

====Drugi izvještaj radne grupe AR4====
&lt;!--     Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}} links to this citation. --&gt;
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2|2007}}
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2007
 |title=Climate Change 2007: Impacts, Adaptation and Vulnerability
 |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=M. L.
 |editor-last1=Parry
 |editor-first2=O. F.
 |editor-last2=Canziani
 |editor-first3=J. P.
 |editor-last3=Palutikof
 |editor-first4=P. J.
 |editor-last4=van der Linden
 |editor-first5=C. E.
 |editor-last5=Hanson
 |publisher=Cambridge University Press
 |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg2/en/contents.html
 |isbn=978-0-521-88010-7
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=10. 11. 2018
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181110071159/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg2/en/contents.html
 |url-status=dead
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2 Ch1|2007}}
 |chapter=Chapter 1: Assessment of observed changes and responses in natural and managed systems
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter1.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=C.
 |last1=Rosenzweig
 |first2=G.
 |last2=Casassa
 |first3=D. J.
 |last3=Karoly
 |first4=A.
 |last4=Imeson
 |first5=C.
 |last5=Liu
 |first6=A.
 |last6=Menzel
 |first7=S.
 |last7=Rawlins
 |first8=T. L.
 |last8=Root
 |first9=B.
 |last9=Seguin
 |first10=P.
 |last10=Tryjanowski
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}}
 |pages=79–131
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG2 Ch19|2007}}
 |chapter=Chapter 19: Assessing key vulnerabilities and the risk from climate change
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg2/ar4-wg2-chapter19.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=S. H.
 |last1=Schneider
 |first2=S.
 |last2=Semenov
 |first3=A.
 |last3=Patwardhan
 |first4=I.
 |last4=Burton
 |first5=C. H. D.
 |last5=Magadza
 |first6=M.
 |last6=Oppenheimer
 |first7=A. B.
 |last7=Pittock
 |first8=A.
 |last8=Rahman
 |first9=J. B.
 |last9=Smith
 |first10=A.
 |last10=Suarez
 |first11=F.
 |last11=Yamin
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG2|2007}}
 |pages=779–810
 }}

====Treći izvještaj radne grupe AR4====
&lt;!--     Short-cite {{harvnb|IPCC AR4 WG3|2007}} links to this citation. --&gt;
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG3|2007}}
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2007
 |title=Climate Change 2007: Mitigation of Climate Change
 |series=Contribution of Working Group III to the [[IPCC Fourth Assessment Report|Fourth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=B.
 |editor-last1=Metz
 |editor-first2=O. R.
 |editor-last2=Davidson
 |editor-first3=P. R.
 |editor-last3=Bosch
 |editor-first4=R.
 |editor-last4=Dave
 |editor-first5=L. A.
 |editor-last5=Meyer
 |publisher=Cambridge University Press
 |url=http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/contents.html
 |isbn=978-0-521-88011-4
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=12. 10. 2014
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012170817/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/contents.html
 |url-status=dead
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR4 WG3 Ch1|2007}}
 |chapter=Chapter 1: Introduction
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg3/ar4-wg3-chapter1.pdf
 |year=2007
 |display-authors=4
 |first1=H.-H.
 |last1=Rogner
 |first2=D.
 |last2=Zhou
 |first3=R.
 |last3=Bradley
 |first4=P.
 |last4=Crabbé
 |first5=O.
 |last5=Edenhofer
 |first6=B.
 |last6=Hare
 |first7=L.
 |last7=Kuijpers
 |first8=M.
 |last8=Yamaguchi
 |title={{Harvnb|IPCC AR4 WG3|2007}}
 |pages=95–116
 }}

&lt;!-- =========AR5================== --&gt;

====Prvi izvještaj radne grupe AR5====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1|2013}}&lt;!-- ipcc:20200215 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2013
 |title=Climate Change 2013: The Physical Science Basis
 |series=Contribution of Working Group I to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor1-first=T. F.
 |editor1-last=Stocker
 |editor2-first=D.
 |editor2-last=Qin
 |editor3-first=G.-K.
 |editor3-last=Plattner
 |editor4-first=M.
 |editor4-last=Tignor
 |editor5-first=S. K.
 |editor5-last=Allen
 |editor6-first=J.
 |editor6-last=Boschung
 |editor7-first=A.
 |editor7-last=Nauels
 |editor8-first=Y.
 |editor8-last=Xia
 |editor9-first=V.
 |editor9-last=Bex
 |editor10-first=P. M.
 |editor10-last=Midgley
 |publisher=Cambridge University Press
 |place=Cambridge, UK &amp; New York
 |isbn=978-1-107-05799-9 &lt;!-- ISBN in printed source is incorrect. --&gt;
 |url=http://www.climatechange2013.org/images/report/WG1AR5_ALL_FINAL.pdf  &lt;!-- Same file, new url per IPCC. --&gt;
 }}. [https://www.ipcc.ch/report/ar5/wg1/ AR5 Climate Change 2013: The Physical Science Basis — IPCC]
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Summary for Policymakers|2013}}
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_SPM_FINAL.pdf
 |year=2013
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch2|2013}}
 |chapter=Chapter 2: Observations: Atmosphere and Surface
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2017/09/WG1AR5_Chapter02_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=D. L.
 |last1=Hartmann
 |first2=A. M. G.
 |last2=Klein Tank
 |first3=M.
 |last3=Rusticucci
 |first4=L. V.
 |last4=Alexander
 |first5=S.
 |last5=Brönnimann
 |first6=Y.
 |last6=Charabi
 |first7=F. J.
 |last7=Dentener
 |first8=E. J.
 |last8=Dlugokencky
 |first9=D. R.
 |last9=Easterling
 |first10=A.
 |last10=Kaplan
 |first11=B. J.
 |last11=Soden
 |first12=P. W.
 |last12=Thorne
 |first13=M.
 |last13=Wild
 |first14=P. M.
 |last14=Zhai
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 |pages=159–254
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch3|2013}}
 |chapter=Chapter 3: Observations: Ocean
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter03_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=M.
 |last1=Rhein
 |first2=S. R.
 |last2=Rintoul
 |first3=S.
 |last3=Aoki
 |first4=E.
 |last4=Campos
 |first5=D.
 |last5=Chambers
 |first6=R. A.
 |last6=Feely
 |first7=S.
 |last7=Gulev
 |first8=G. C.
 |last8=Johnson
 |first9=S. A.
 |last9=Josey
 |first10=A.
 |last10=Kostianoy
 |first11=C.
 |last11=Mauritzen
 |first12=D.
 |last12=Roemmich
 |first13=L. D.
 |last13=Talley
 |first14=F.
 |last14=Wang
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 |pages=255–315
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch5|2013}}
 |chapter=Chapter 5: Information from Paleoclimate Archives
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter05_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=V.
 |last1=Masson-Delmotte
 |first2=M.
 |last2=Schulz
 |first3=A.
 |last3=Abe-Ouchi
 |first4=J.
 |last4=Beer
 |first5=A.
 |last5=Ganopolski
 |first6=J. F.
 |last6=González Rouco
 |first7=E.
 |last7=Jansen
 |first8=K.
 |last8=Lambeck
 |first9=J.
 |last9=Luterbacher
 |first10=T.
 |last10=Naish
 |first11=T.
 |last11=Osborn
 |first12=B.
 |last12=Otto-Bliesner
 |first13=T.
 |last13=Quinn
 |first14=R.
 |last14=Ramesh
 |first15=M.
 |last15=Rojas
 |first16=X.
 |last16=Shao
 |first17=A.
 |last17=Timmermann
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 |pages=383–464
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch10|2013}}
 |chapter=Chapter 10: Detection and Attribution of Climate Change: from Global to Regional
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WG1AR5_Chapter10_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=N. L.
 |last1=Bindoff
 |first2=P. A.
 |last2=Stott
 |first3=K. M.
 |last3=AchutaRao
 |first4=M. R.
 |last4=Allen
 |first5=N.
 |last5=Gillett
 |first6=D.
 |last6=Gutzler
 |first7=K.
 |last7=Hansingo
 |first8=G.
 |last8=Hegerl
 |first9=Y.
 |last9=Hu
 |first10=S.
 |last10=Jain
 |first11=I. I.
 |last11=Mokhov
 |first12=J.
 |last12=Overland
 |first13=J.
 |last13=Perlwitz
 |first14=R.
 |last14=Sebbari
 |first15=X.
 |last15=Zhang
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 |pages=867–952
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch12|2013}}
 |chapter=Chapter 12: Long-term Climate Change: Projections, Commitments and Irreversibility
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_Chapter12_FINAL.pdf
 |year=2013
 |display-authors=4
 |first1=M.
 |last1=Collins
 |first2=R.
 |last2=Knutti
 |first3=J. M.
 |last3=Arblaster
 |first4=J.-L.
 |last4=Dufresne
 |first5=T.
 |last5=Fichefet
 |first6=P.
 |last6=Friedlingstein
 |first7=X.
 |last7=Gao
 |first8=W. J.
 |last8=Gutowski
 |first9=T.
 |last9=Johns
 |first10=G.
 |last10=Krinner
 |first11=M.
 |last11=Shongwe
 |first12=C.
 |last12=Tebaldi
 |first13=A. J.
 |last13=Weaver
 |first14=M.
 |last14=Wehner
 |pages=1029–1136
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG1|2013}}
 }}

&lt;!-- ------------------------------ --&gt;
'''Drugi izvještaj radne grupe AR5'''
{{anchor|{{harvid|IPCC AR5 WG2|2014}}}} &lt;!-- For the entire AR5 WG2 report --&gt;
* {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |author=IPCC |author-link=IPCC
 |year=2014
 |title=Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability. Part A: Global and Sectoral Aspects
 |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=C. B. |editor-last1=Field
 |editor-first2=V. R. |editor-last2=Barros
 |editor-first3=D. J. |editor-last3=Dokken
 |editor-first4=K. J. |editor-last4=Mach
 |editor-first5=M. D. |editor-last5=Mastrandrea
 |editor-first6=T. E. |editor-last6=Bilir
 |editor-first7=M. |editor-last7=Chatterjee
 |editor-first8=K. L. |editor-last8=Ebi
 |editor-first9=Y. O. |editor-last9=Estrada
 |editor-first10=R. C. |editor-last10=Genova
 |editor-first11=B. |editor-last11=Girma
 |editor-first12=E. S. |editor-last12=Kissel
 |editor-first13=A. N. |editor-last13=Levy
 |editor-first14=S. |editor-last14=MacCracken
 |editor-first15=P. R. |editor-last15=Mastrandrea
 |editor-first16=L. L. |editor-last16=White
 |publisher=Cambridge University Press
 |isbn=978-1-107-05807-1
 |url=&lt;!-- ** I haven't added AR5 urls yet as I have not determined which is best. -JJ --&gt;
}}. Chapters 1–20, SPM, and Technical Summary.
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch3|2014}}
 |chapter=Chapter 3: Freshwater Resources
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap3_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=B. E.
 |last1=Jiménez Cisneros
 |first2=T.
 |last2=Oki
 |first3=N. W.
 |last3=Arnell
 |first4=G.
 |last4=Benito
 |first5=J. G.
 |last5=Cogley
 |first6=P.
 |last6=Döll
 |first7=T.
 |last7=Jiang
 |first8=S. S.
 |last8=Mwakalila
 |year=2014
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=229–269
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch7|2014}}
 |chapter=Chapter 7: Food Security and Food Production Systems
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap7_FINAL.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=J. R.
 |last1=Porter
 |first2=L.
 |last2=Xie
 |first3=A. J.
 |last3=Challinor
 |first4=K.
 |last4=Cochrane
 |first5=S. M.
 |last5=Howden
 |first6=M. M.
 |last6=Iqbal
 |first7=D. B.
 |last7=Lobell
 |first8=M. I.
 |last8=Travasso
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=485–533
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch11|2014}}
 |chapter=Chapter 11: Human Health: Impacts, Adaptation, and Co-Benefits
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WGIIAR5-Chap11_FINAL.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=K. R.
 |last1=Smith
 |first2=A.
 |last2=Woodward
 |first3=D.
 |last3=Campbell-Lendrum
 |first4=D. D.
 |last4=Chadee
 |first5=Y.
 |last5=Honda
 |first6=Q.
 |last6=Lui
 |first7=J. M.
 |last7=Olwoch
 |first8=B.
 |last8=Revich
 |first9=R.
 |last9=Sauerborn
 |title=In {{harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=709–754
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch13|2014}}
 |chapter=Chapter 13: Livelihoods and Poverty
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap13_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=L.
 |last1=Olsson
 |first2=M.
 |last2=Opondo
 |first3=P.
 |last3=Tschakert
 |first4=A.
 |last4=Agrawal
 |first5=S. H.
 |last5=Eriksen
 |first6=S.
 |last6=Ma
 |first7=L. N.
 |last7=Perch
 |first8=S. A.
 |last8=Zakieldeen
 |year=2014
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=793–832
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch18|2014}}
 |chapter=Chapter 18: Detection and Attribution of Observed Impacts
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap18_FINAL.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=W.
 |last1=Cramer
 |first2=G. W.
 |last2=Yohe
 |first3=M.
 |last3=Auffhammer
 |first4=C.
 |last4=Huggel
 |first5=U.
 |last5=Molau
 |first6=M. A. F.
 |last6=da Silva Dias
 |first7=A.
 |last7=Solow
 |first8=D. A.
 |last8=Stone
 |first9=L.
 |last9=Tibig
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=979–1037
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch19|2014}}
 |chapter=Chapter 19: Emergent Risks and Key Vulnerabilities
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap19_FINAL.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=M.
 |last1=Oppenheimer
 |first2=M.
 |last2=Campos
 |first3=R.
 |last3=Warren
 |first4=J.
 |last4=Birkmann
 |first5=G.
 |last5=Luber
 |first6=B.
 |last6=O'Neill
 |first7=K.
 |last7=Takahashi
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 A|2014}}
 |pages=1039–1099
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 B|2014}}
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2014
 |title=Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability. Part B: Regional Aspects
 |series=Contribution of Working Group II to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=V. R.
 |editor-last1=Barros
 |editor-first2=C. B.
 |editor-last2=Field
 |editor-first3=D. J.
 |editor-last3=Dokken
 |editor-first4=K. J.
 |editor-last4=Mach
 |editor-first5=M. D.
 |editor-last5=Mastrandrea
 |editor-first6=T. E.
 |editor-last6=Bilir
 |editor-first7=M.
 |editor-last7=Chatterjee
 |editor-first8=K. L.
 |editor-last8=Ebi
 |editor-first9=Y. O.
 |editor-last9=Estrada
 |editor-first10=R. C.
 |editor-last10=Genova
 |editor-first11=B.
 |editor-last11=Girma
 |editor-first12=E. S.
 |editor-last12=Kissel
 |editor-first13=A. N.
 |editor-last13=Levy
 |editor-first14=S.
 |editor-last14=MacCracken
 |editor-first15=P. R.
 |editor-last15=Mastrandrea
 |editor-first16=L.L
 |editor-last16=White
 |publisher=Cambridge University Press
 |place=Cambridge, UK &amp; New York
 |isbn=978-1-107-05816-3
 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WGIIAR5-PartB_FINAL.pdf
 }}. Chapters 21–30, Annexes, and Index.
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG2 Ch28|2014}}
 |chapter=Chapter 28: Polar Regions
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg2/WGIIAR5-Chap28_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=J. N.
 |last1=Larsen
 |first2=O. A.
 |last2=Anisimov
 |first3=A.
 |last3=Constable
 |first4=A. B.
 |last4=Hollowed
 |first5=N.
 |last5=Maynard
 |first6=P.
 |last6=Prestrud
 |first7=T. D.
 |last7=Prowse
 |first8=J. M. R.
 |last8=Stone
 |year=2014
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG2 B|2014}}
 |pages=1567–1612
 }}

&lt;!-- ------------------------------ --&gt;

====Treći izvještaj radne grupe AR5====
* {{cite book |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3|2014}}
 |author=IPCC |author-link=IPCC
 |year=2014
 |title=Climate Change 2014: Mitigation of Climate Change
 |series=Contribution of Working Group III to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors=4
 |editor-first1=O. |editor-last1=Edenhofer
 |editor-first2=R. |editor-last2=Pichs-Madruga
 |editor-first3=Y. |editor-last3=Sokona
 |editor-first4=E. |editor-last4=Farahani
 |editor-first5=S. |editor-last5=Kadner
 |editor-first6=K. |editor-last6=Seyboth
 |editor-first7=A. |editor-last7=Adler
 |editor-first8=I. |editor-last8=Baum
 |editor-first9=S. |editor-last9=Brunner
 |editor-first10=P. |editor-last10=Eickemeier
 |editor-first11=B. |editor-last11=Kriemann
 |editor-first12=J. |editor-last12=Savolainen
 |editor-first13=S. |editor-last13=Schlömer
 |editor-first14=C. |editor-last14=von Stechow
 |editor-first15=T. |editor-last15=Zwickel
 |editor-first16=J. C. |editor-last16=Minx
 |publisher=Cambridge University Press
 |place=Cambridge, UK &amp; New York, NY
 |isbn= 978-1-107-05821-7
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3 Ch5|2014}}&lt;!-- ipcc:20190900 --&gt;
 |chapter=Chapter 5: Drivers, Trends and Mitigation
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/ipcc_wg3_ar5_full.pdf
 |display-authors=4
 |first1=G.
 |last1=Blanco
 |first2=R.
 |last2=Gerlagh
 |first3=S.
 |last3=Suh
 |first4=J.
 |last4=Barrett
 |first5=H. C.
 |last5=de Coninck
 |first6=C. F.
 |last6=Diaz Morejon
 |first7=R.
 |last7=Mathur
 |first8=N.
 |last8=Nakicenovic
 |first9=A.
 |last9=Ofosu Ahenkora
 |first10=J.
 |last10=Pan
 |first11=H.
 |last11=Pathak
 |first12=J.
 |last12=Rice
 |first13=R.
 |last13=Richels
 |first14=S. J.
 |last14=Smith
 |first15=D. I.
 |last15=Stern
 |first16=F. L.
 |last16=Toth
 |first17=P.
 |last17=Zhou
 |year=2014
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG3|2014}}
 |pages=351–411
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 WG3 Ch9|2014}}
 |chapter=Chapter 9: Buildings
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg3/ipcc_wg3_ar5_chapter9.pdf
 |year=2014
 |display-authors=4
 |first1=O.
 |last1=Lucon
 |first2=D.
 |last2=Ürge-Vorsatz
 |first3=A.
 |last3=Ahmed
 |first4=H.
 |last4=Akbari
 |first5=P.
 |last5=Bertoldi
 |first6=L.
 |last6=Cabeza
 |first7=N.
 |last7=Eyre
 |first8=A.
 |last8=Gadgil
 |first9=L. D.
 |last9=Harvey
 |first10=Y.
 |last10=Jiang
 |first11=E.
 |last11=Liphoto
 |first12=S.
 |last12=Mirasgedis
 |first13=S.
 |last13=Murakami
 |first14=J.
 |last14=Parikh
 |first15=C.
 |last15=Pyke
 |first16=M.
 |last16=Vilariño
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 WG3|2014}}
 }}

====Objedinjeni izvještaj AR5====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR|2014}}
 |author=IPCC AR5 SYR
 |author-link=IPCC
 |year=2014
 |title=Climate Change 2014: Synthesis Report
 |series=Contribution of Working Groups I, II and III to the [[IPCC Fifth Assessment Report|Fifth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |editor1=The Core Writing Team
 |editor-first2=R. K.
 |editor-last2=Pachauri
 |editor-first3=L. A.
 |editor-last3=Meyer
 |publisher=IPCC
 |place=Geneva, Switzerland
 |isbn=&lt;!-- no isbn --&gt;
 |url=https://www.ipcc.ch/report/ar5/syr/
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR Summary for Policymakers|2014}}
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_SPM.pdf
 |year=2014
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 SYR|2014}}
 }}
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC AR5 SYR Glossary|2014}}
 |chapter=Annex II: Glossary
 |chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/syr/AR5_SYR_FINAL_Annexes.pdf
 |year=2014
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |title={{Harvnb|IPCC AR5 SYR|2014}}
 }}

&lt;!-- =========SR15================== --&gt;

====Poseban izvještaj: Globalno zatopljenje od 1,5&amp;nbsp;°C====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2018
 |title=Global Warming of 1.5°C. An IPCC Special Report on the impacts of global warming of 1.5°C above pre-industrial levels and related global greenhouse gas emission pathways, in the context of strengthening the global response to the threat of climate change, sustainable development, and efforts to eradicate poverty
 |display-editors=4
 |editor-first1=V.
 |editor-last1=Masson-Delmotte
 |editor-first2=P.
 |editor-last2=Zhai
 |editor-first3=H.-O.
 |editor-last3=Pörtner
 |editor-first4=D.
 |editor-last4=Roberts
 |editor-first5=J.
 |editor-last5=Skea
 |editor-first6=P. R.
 |editor-last6=Shukla
 |editor-first7=A.
 |editor-last7=Pirani
 |editor-first8=W.
 |editor-last8=Moufouma-Okia
 |editor-first9=C.
 |editor-last9=Péan
 |editor-first10=R.
 |editor-last10=Pidcock
 |editor-first11=S.
 |editor-last11=Connors
 |editor-first12=J. B. R.
 |editor-last12=Matthews
 |editor-first13=Y.
 |editor-last13=Chen
 |editor-first14=X.
 |editor-last14=Zhou
 |editor-first15=M. I.
 |editor-last15=Gomis
 |editor-first16=E.
 |editor-last16=Lonnoy
 |editor-first17=T.
 |editor-last17=Maycock
 |editor-first18=M.
 |editor-last18=Tignor
 |editor-first19=T.
 |editor-last19=Waterfeld
 |publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change
 |isbn=&lt;!-- not issued? --&gt;
 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/06/SR15_Full_Report_High_Res.pdf
 }} [https://www.ipcc.ch/sr15/ Global Warming of 1.5 ºC —].
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Summary for Policymakers|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2018
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_SPM_version_report_HR.pdf
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=3–24
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch1|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 1: Framing and Context
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter1_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=M. R.
 |last1=Allen
 |first2=O. P.
 |last2=Dube
 |first3=W.
 |last3=Solecki
 |first4=F.
 |last4=Aragón-Durand
 |first5=W.
 |last5=Cramer
 |first6=S.
 |last6=Humphreys
 |first7=M.
 |last7=Kainuma
 |first8=J.
 |last8=Kala
 |first9=N.
 |last9=Mahowald
 |first10=Y.
 |last10=Mulugetta
 |first11=R.
 |last11=Perez
 |first12=M.
 |last12=Wairiu
 |first13=K.
 |last13=Zickfeld
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=49–91
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch2|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 2: Mitigation Pathways Compatible with 1.5°C in the Context of Sustainable Development
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter2_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=J.
 |last1=Rogelj
 |first2=D.
 |last2=Shindell
 |first3=K.
 |last3=Jiang
 |first4=S.
 |last4=Fifta
 |first5=P.
 |last5=Forster
 |first6=V.
 |last6=Ginzburg
 |first7=C.
 |last7=Handa
 |first8=H.
 |last8=Kheshgi
 |first9=S.
 |last9=Kobayashi
 |first10=E.
 |last10=Kriegler
 |first11=L.
 |last11=Mundaca
 |first12=R.
 |last12=Séférian
 |first13=M. V.
 |last13=Vilariño
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=93–174
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch3|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 3: Impacts of 1.5ºC Global Warming on Natural and Human Systems
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter3_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=O.
 |last1=Hoegh-Guldberg
 |first2=D.
 |last2=Jacob
 |first3=M.
 |last3=Taylor
 |first4=M.
 |last4=Bindi
 |first5=S.
 |last5=Brown
 |first6=I.
 |last6=Camilloni
 |first7=A.
 |last7=Diedhiou
 |first8=R.
 |last8=Djalante
 |first9=K. L.
 |last9=Ebi
 |first10=F.
 |last10=Engelbrecht
 |first11=J.
 |last11=Guiot
 |first12=Y.
 |last12=Hijioka
 |first13=S.
 |last13=Mehrotra
 |first14=A.
 |last14=Payne
 |first15=S. I.
 |last15=Seneviratne
 |first16=A.
 |last16=Thomas
 |first17=R.
 |last17=Warren
 |first18=G.
 |last18=Zhou
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=175–311
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch4|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 4: Strengthening and Implementing the Global Response
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter4_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=H.
 |last1=de Coninck
 |first2=A.
 |last2=Revi
 |first3=M.
 |last3=Babiker
 |first4=P.
 |last4=Bertoldi
 |first5=M.
 |last5=Buckeridge
 |first6=A.
 |last6=Cartwright
 |first7=W.
 |last7=Dong
 |first8=J.
 |last8=Ford
 |first9=S.
 |last9=Fuss
 |first10=J.-C.
 |last10=Hourcade
 |first11=D.
 |last11=Ley
 |first12=R.
 |last12=Mechler
 |first13=P.
 |last13=Newman
 |first14=A.
 |last14=Revokatova
 |first15=S.
 |last15=Schultz
 |first16=L.
 |last16=Steg
 |first17=T.
 |last17=Sugiyama
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=313–443
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SR15 Ch5|2018}} &lt;!-- ipcc:20200312 --&gt;
 |year=2018
 |chapter=Chapter 5: Sustainable Development, Poverty Eradication and Reducing Inequalities
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/05/SR15_Chapter5_High_Res.pdf
 |display-authors=4
 |first1=J.
 |last1=Roy
 |first2=P.
 |last2=Tschakert
 |first3=H.
 |last3=Waisman
 |first4=S.
 |last4=Abdul Halim
 |first5=P.
 |last5=Antwi-Agyei
 |first6=P.
 |last6=Dasgupta
 |first7=B.
 |last7=Hayward
 |first8=M.
 |last8=Kanninen
 |first9=D.
 |last9=Liverman
 |first10=C.
 |last10=Okereke
 |first11=P. F.
 |last11=Pinho
 |first12=K.
 |last12=Riahi
 |first13=A. G.
 |last13=Suarez Rodriguez
 |title={{Harvnb|IPCC SR15|2018}}
 |pages=445–538
 }}

&lt;!-- =========SRCCL    ============================ --&gt;

====Poseban izvještaj: Klimatske promjene i tlo====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SRCCL|2019}} &lt;!-- ipcc:20200204 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |display-editors=4
 |editor-first1=P. R.
 |editor-last1=Shukla
 |editor-first2=J.
 |editor-last2=Skea
 |editor-first3=E.
 |editor-last3=Calvo Buendia
 |editor-first4=V.
 |editor-last4=Masson-Delmotte
 |editor-first5=H.-O.
 |editor-last5=Pörtner
 |editor-first6=D.
 |editor-last6=C. Roberts
 |editor-first7=P.
 |editor-last7=Zhai
 |editor-first8=R.
 |editor-last8=Slade
 |editor-first9=S.
 |editor-last9=Connors
 |editor-first10=R.
 |editor-last10=van Diemen
 |editor-first11=M.
 |editor-last11=Ferrat
 |editor-first12=E.
 |editor-last12=Haughey
 |editor-first13=S.
 |editor-last13=Luz
 |editor-first14=S.
 |editor-last14=Neogi
 |editor-first15=M.
 |editor-last15=Pathak
 |editor-first16=J.
 |editor-last16=Petzold
 |editor-first17=J.
 |editor-last17=Portugal Pereira
 |editor-first18=P.
 |editor-last18=Vyas
 |editor-first19=E.
 |editor-last19=Huntley
 |editor-first20=K.
 |editor-last20=Kissick
 |editor-first21=M.
 |editor-last21=Belkacemi
 |editor-first22=J.
 |editor-last22=Malley
 |year=2019
 |title=IPCC Special Report on Climate Change, Desertification, Land Degradation, Sustainable Land Management, Food Security, and Greenhouse gas fluxes in Terrestrial Ecosystems
 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/SRCCL-Full-Report-Compiled-191128.pdf
 |publisher=In press
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SRCCL Summary for Policymakers|2019}} &lt;!-- ipcc:20200204 --&gt;
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/4/2019/12/02_Summary-for-Policymakers_SPM.pdf
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}}
 |pages=3–34
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SRCCL Ch2|2019}} &lt;!-- ipcc:20200204 --&gt;
 |chapter=Chapter 2: Land-Climate Interactions
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/05_Chapter-2.pdf
 |display-authors=4
 |first1=G.
 |last1=Jia
 |first2=E.
 |last2=Shevliakova
 |first3=P. E.
 |last3=Artaxo&lt;!-- 'Artaxo-Netto'? --&gt;
 |first4=N.
 |last4=De Noblet-Ducoudré
 |first5=R.
 |last5=Houghton
 |first6=J.
 |last6=House
 |first7=K.
 |last7=Kitajima
 |first8=C.
 |last8=Lennard
 |first9=A.
 |last9=Popp
 |first10=A.
 |last10=Sirin
 |first11=R.
 |last11=Sukumar
 |first12=L.
 |last12=Verchot
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}}
 |pages=131–247
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SRCCL Ch5|2019}} &lt;!-- ipcc:20200204 --&gt;
 |chapter=Chapter 5: Food Security
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2019/11/08_Chapter-5.pdf
 |display-authors=4
 |first1=C.
 |last1=Mbow
 |first2=C.
 |last2=Rosenzweig
 |first3=L. G.
 |last3=Barioni
 |first4=T.
 |last4=Benton
 |first5=M.
 |last5=Herrero
 |first6=M. V.
 |last6=Krishnapillai
 |first7=E.
 |last7=Liwenga
 |first8=P.
 |last8=Pradhan
 |first9=M. G.
 |last9=Rivera-Ferre
 |first10=T.
 |last10=Sapkota
 |first11=F. N.
 |last11=Tubiello
 |first12=Y.
 |last12=Xu
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SRCCL|2019}}
 |pages=437–550
 }}

&lt;!-- =========SROCC ============================ --&gt;

====Poseban izvještaj: Okean i kritosfera u doba klimatskih promjena====
* {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SROCC|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2019
 |display-editors=4
 |editor-first1=H.-O.
 |editor-last1=Pörtner
 |editor-first2=D. C.
 |editor-last2=Roberts
 |editor-first3=V.
 |editor-last3=Masson-Delmotte
 |editor-first4=P.
 |editor-last4=Zhai
 |editor-first5=M.
 |editor-last5=Tignor
 |editor-first6=E.
 |editor-last6=Poloczanska
 |editor-first7=K.
 |editor-last7=Mintenbeck
 |editor-first8=A.
 |editor-last8=Alegría
 |editor-first9=M.
 |editor-last9=Nicolai
 |editor-first10=A.
 |editor-last10=Okem
 |editor-first11=J.
 |editor-last11=Petzold
 |editor-first12=B.
 |editor-last12=Rama
 |editor-first13=N.
 |editor-last13=Weyer
 |title=IPCC Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate
 |publisher=In press
 |isbn=&lt;!-- Not yet assigned --&gt;
 |url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/12/SROCC_FullReport_FINAL.pdf
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SROCC Summary for Policymakers|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |chapter=Summary for Policymakers
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/03_SROCC_SPM_FINAL.pdf
 |author=IPCC
 |author-link=IPCC
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}}
 |pages=3–35
 }}
** {{Cite book
 |ref= {{harvid|IPCC SROCC Ch3|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |chapter= Chapter 3: Polar Regions
 |chapter-url= https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/07_SROCC_Ch03_FINAL.pdf
 |display-authors= 4
 |first1= M.
 |last1= Meredith
 |first2= M.
 |last2= Sommerkorn
 |first3= S.
 |last3= Cassotta
 |first4= C.
 |last4= Derksen
 |first5= A.
 |last5= Ekaykin
 |first6= A.
 |last6= Hollowed
 |first7= G.
 |last7= Kofinas
 |first8= A.
 |last8= Mackintosh
 |first9= J.
 |last9= Melbourne-Thomas
 |first10= M. M. C.
 |last10= Muelbert
 |first11= G.
 |last11= Ottersen
 |first12= H.
 |last12= Pritchard
 |first13= E. A. G.
 |last13= Schuur
 |year= 2019
 |title= {{Harvnb|IPCC SROCC|2019}}
 |pages= 203–320
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SROCC Ch4|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |chapter=Chapter 4: Sea Level Rise and Implications for Low Lying Islands, Coasts and Communities
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/08_SROCC_Ch04_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=M.
 |last1=Oppenheimer
 |first2=B.
 |last2=Glavovic
 |first3=J.
 |last3=Hinkel
 |first4=R.
 |last4=van de Wal
 |first5=A. K.
 |last5=Magnan
 |first6=A.
 |last6=Abd-Elgawad
 |first7=R.
 |last7=Cai
 |first8=M.
 |last8=Cifuentes-Jara
 |first9=R. M.
 |last9=Deconto
 |first10=T.
 |last10=Ghosh
 |first11=J.
 |last11=Hay
 |first12=F.
 |last12=Isla
 |first13=B.
 |last13=Marzeion
 |first14=B.
 |last14=Meyssignac
 |first15=Z.
 |last15=Sebesvari
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}}
 |pages=321–445
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
** {{cite book
 |ref={{harvid|IPCC SROCC Ch5|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;
 |chapter=Chapter 5: Changing Ocean, Marine Ecosystems, and Dependent Communities
 |chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/09_SROCC_Ch05_FINAL.pdf
 |display-authors=4
 |first1=N. L.
 |last1=Bindoff
 |first2=W. W. L.
 |last2=Cheung
 |first3=J. G.
 |last3=Kairo
 |first4=J.
 |last4=Arístegui
 |first5=V. A.
 |last5=Guinder
 |first6=R.
 |last6=Hallberg
 |first7=N. J. M.
 |last7=Hilmi
 |first8=N.
 |last8=Jiao
 |first9=Md S.
 |last9=Karim
 |first10=L.
 |last10=Levin
 |first11=S.
 |last11=O'Donoghue
 |first12=S. R.
 |last12=Purca Cuicapusa
 |first13=B.
 |last13=Rinkevich
 |first14=T.
 |last14=Suga
 |first15=A.
 |last15=Tagliabue
 |first16=P.
 |last16=Williamson
 |year=2019
 |title={{Harvnb|IPCC SROCC|2019}}
 |pages=447–587
 }}

===Prvi izvještaj radne grupe AR6===
* {{Cite book
 |ref             = {{harvid|IPCC AR6 WG1|2021}}
 |author          = IPCC
 |author-link     = IPCC
 |year            = 2021
 |title           = Climate Change 2021: The Physical Science Basis
 |series          = Contribution of Working Group I to the [[IPCC Sixth Assessment Report|Sixth Assessment Report]] of the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |display-editors = 4
 |editor1-first   = V.
 |editor1-last    = Masson-Delmotte
 |editor2-first   = P.
 |editor2-last    = Zhai
 |editor3-first   = A.
 |editor3-last    = Pirani
 |editor4-first   = S. L.
 |editor4-last    = Connors
 |editor5-first   = C.
 |editor5-last    = Péan
 |editor6-first   = S.
 |editor6-last    = Berger
 |editor7-first   = N.
 |editor7-last    = Caud
 |editor8-first   = Y.
 |editor8-last    = Chen
 |editor9-first   = L.
 |editor9-last    = Goldfarb
 |editor10-first  = M. I.
 |editor10-last   = Gomis
 |publisher       = Cambridge University Press (In Press)
 |place           = Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA
 |isbn            = 
 |url             = https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_Full_Report.pdf
}}
** {{Cite book
 |ref= {{harvid|IPCC AR6 WG1 Summary for Policymakers|2021}}
 |chapter= Summary for Policymakers
 |chapter-url= https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM_final.pdf
 |author= IPCC
 |author-link= IPCC
 |year= 2021
 |title= {{Harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}}
 |pages= 
 }}
** {{Cite book
 |ref= {{harvid|IPCC AR6 WG1 Technical Summary|2021}}
 |chapter= Technical Summary
 |last1= Arias
 |first1= Paola A.
 |last2= Bellouin
 |first2= Nicolas
 |last3= Coppola
 |first3= Erika
 |last4= Jones
 |first4= Richard G.
 |last5= Krinner
 |first5= Gerhard
 |display-authors= 4
 |chapter-url= https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_TS.pdf
 |year= 2021
 |title= {{Harvnb|IPCC AR6 WG1|2021}}
 |pages= 
 }}
{{refend}}

=== Drugi stručno recenzirani izvori ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite journal
 |last1=Albrecht |first=Bruce A.
 |s2cid=46152332
 |title=Aerosols, Cloud Microphysics, and Fractional Cloudiness
 |journal=Science
 |date=1989 |volume=245 |issue=4923
 |pages=1227–1239
 |bibcode=1989Sci...245.1227A |doi=10.1126/science.245.4923.1227 |pmid=17747885
}}
* {{cite journal
 |last1=Balsari |first1=S.
 |last2=Dresser |first2=C.
 |last3=Leaning |first3=J.
 | title=Climate Change, Migration, and Civil Strife. | journal=Curr Environ Health Rep | year= 2020 | volume= 7 | issue= 4 | pages= 404–414 | pmid=33048318 | doi=10.1007/s40572-020-00291-4 | pmc=7550406 }}
* {{cite journal
 |last1=Bamber|first1=Jonathan L.
 |last2=Oppenheimer|first2=Michael
 |last3=Kopp|first3=Robert E.|last4=Aspinall|first4=Willy P.
 |last5=Cooke|first5=Roger M.
 |date=2019
 |title=Ice sheet contributions to future sea-level rise from structured expert judgment
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=116|issue=23|pages=11195–11200|doi=10.1073/pnas.1817205116|issn=0027-8424|pmid=31110015|pmc=6561295|bibcode=2019PNAS..11611195B
 |doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Bednar |first1=Johannes
 |last2=Obersteiner |first2=Michael
 |last3=Wagner |first3=Fabian
 |date=2019|title=On the financial viability of negative emissions
 |journal=Nature Communications
 |volume=10|issue=1|page=1783|doi=10.1038/s41467-019-09782-x|pmid=30992434 |pmc=6467865 |bibcode=2019NatCo..10.1783B |issn=2041-1723
}}
* {{cite journal
 |last1=Berrill |first=P.
 |last2=Arvesen |first2=A.
 |last3=Scholz |first3=Y.
 |last4=Gils |first4=H. C.
 |last5=Hertwich |first5=E.
 |display-authors=4
 |date=2016
 |title=Environmental impacts of high penetration renewable energy scenarios for Europe
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=11 |issue=1
 |page=014012 |doi=10.1088/1748-9326/11/1/014012 |bibcode=2016ERL....11a4012B
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Björnberg |first1=Karin Edvardsson
 |last2=Karlsson |first2=Mikael
 |last3=Gilek |first3=Michael
 |last4=Hansson |first4=Sven Ove
 |date=2017|title=Climate and environmental science denial: A review of the scientific literature published in 1990–2015|journal=Journal of Cleaner Production|volume=167|pages=229–241|doi=10.1016/j.jclepro.2017.08.066|issn=0959-6526|doi-access=free}}
* {{cite journal|last1=Boulianne|first1=Shelley|last2=Lalancette|first2=Mireille|last3=Ilkiw|first3=David|date=2020|title=&quot;School Strike 4 Climate&quot;: Social Media and the International Youth Protest on Climate Change|url=https://www.cogitatiopress.com/mediaandcommunication/article/view/2768|journal=Media and Communication|volume=8|issue=2|pages=208–218|doi=10.17645/mac.v8i2.2768|issn=2183-2439|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Bui |first1=M.
 |last2=Adjiman |first2=C.
 |last3=Bardow |first3=A.
 |last4=Anthony |first4=Edward J.
 |display-authors=etal
 |date=2018
 |title=Carbon capture and storage (CCS): the way forward
 |journal=Energy &amp; Environmental Science
 |volume=11 |issue=5 |pages=1062–1176 |doi=10.1039/c7ee02342a
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Burke |first=Claire
 |last2=Stott |first2=Peter
 |s2cid=59509210
 |date=2017
 |title=Impact of Anthropogenic Climate Change on the East Asian Summer Monsoon
 |journal=Journal of Climate |issn=0894-8755
 |volume=30|issue=14|pages=5205–5220
 |doi=10.1175/JCLI-D-16-0892.1
 |bibcode=2017JCli...30.5205B |arxiv=1704.00563
}}
* {{cite journal
 |last1=Burke |first=Marshall
 |last2=Davis |first2=W. Matthew
 |last3=Diffenbaugh|first3=Noah S
 |s2cid=43936274
 |date=2018
 |title=Large potential reduction in economic damages under UN mitigation targets
 |journal=Nature
 |volume=557 |issue=7706 |pages=549–553
 |doi=10.1038/s41586-018-0071-9 |pmid=29795251 |issn=1476-4687|bibcode=2018Natur.557..549B
}}
* {{cite journal
 |last1=Callendar |first1=G. S.
 |date=1938
 |title=The artificial production of carbon dioxide and its influence on temperature
 |journal=Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society
 |volume=64|issue=275|pages=223–240
 |bibcode=1938QJRMS..64..223C|doi=10.1002/qj.49706427503
}}
* {{cite journal|last1=Cattaneo|first1=Cristina|last2=Beine|first2=Michel|last3=Fröhlich|first3=Christiane J.|last4=Kniveton|first4=Dominic|display-authors=4|last5=Martinez-Zarzoso|first5=Inmaculada|last6=Mastrorillo|first6=Marina|last7=Millock|first7=Katrin|last8=Piguet|first8=Etienne|last9=Schraven|first9=Benjamin|date=2019|title=Human Migration in the Era of Climate Change|url=https://academic.oup.com/reep/article/13/2/189/5522922|journal=Review of Environmental Economics and Policy|volume=13|issue=2|pages=189–206|doi=10.1093/reep/rez008|issn=1750-6816|hdl=10.1093/reep/rez008|s2cid=198660593|hdl-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Cohen
 |first1=Judah
 |last2=Screen
 |first2=James
 |last3=Furtado
 |first3=Jason C.
 |last4=Barlow
 |first4=Mathew
 |last5=Whittleston
 |first5=David
 |display-authors=4
 |year=2014
 |title=Recent Arctic amplification and extreme mid-latitude weather
 |journal=Nature Geoscience
 |volume=7
 |issue=9
 |pages=627–637
 |doi=10.1038/ngeo2234
 |issn=1752-0908
 |bibcode=2014NatGe...7..627C
 |url=https://epic.awi.de/id/eprint/36132/1/Cohenetal_NGeo14.pdf
 }}
* {{cite journal
 |last1=Cook |first1=John
 |last2=Oreskes |first2=Naomi
 |last3=Doran |first3=Peter T.
 |last4=Anderegg |first4=William R. L.
 |last5=Verheggen |first5=Bart
 |display-authors=4
 |date=2016
 |title=Consensus on consensus: a synthesis of consensus estimates on human-caused global warming
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=11 |issue=4 |page=048002
 |bibcode=2016ERL....11d8002C |doi=10.1088/1748-9326/11/4/048002
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |display-authors=4
 |last1=Costello
 |first1=Anthony
 |last2=Abbas
 |first2=Mustafa
 |last3=Allen
 |first3=Adriana
 |last4=Ball
 |first4=Sarah
 |last5=Bell
 |first5=Sarah
 |last6=Bellamy
 |first6=Richard
 |last7=Friel
 |first7=Sharon
 |last8=Groce
 |first8=Nora
 |last9=Johnson
 |first9=Anne
 |date=2009
 |title=Managing the health effects of climate change
 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2809%2960935-1/fulltext
 |url-status=live
 |journal=The Lancet
 |volume=373
 |issue=9676
 |pages=1693–1733
 |doi=10.1016/S0140-6736(09)60935-1
 |pmid=19447250
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813075350/http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2809%2960935-1/fulltext
 |archive-date=13. 8. 2017
 |last10=Kett
 |first10=Maria
 |last11=Lee
 |first11=Maria
 |last12=Levy
 |first12=Caren
 |last13=Maslin
 |first13=Mark
 |last14=McCoy
 |first14=David
 |last15=McGuire
 |first15=Bill
 |last16=Montgomery
 |first16=Hugh
 |last17=Napier
 |first17=David
 |last18=Pagel
 |first18=Christina
 |last19=Patel
 |first19=Jinesh
 |last20=de Oliveira
 |first20=Jose Antonio Puppim
 |last21=Redclift
 |first21=Nanneke
 |last22=Rees
 |first22=Hannah
 |last23=Rogger
 |first23=Daniel
 |last24=Scott
 |first24=Joanne
 |last25=Stephenson
 |first25=Judith
 |last26=Twigg
 |first26=John
 |last27=Wolff
 |first27=Jonathan
 |last28=Patterson
 |first28=Craig
 |s2cid=205954939
 }}
* {{cite journal
 |last1=Curtis |first=P.
 |last2=Slay |first2=C.
 |last3=Harris |first3=N.
 |last4=Tyukavina |first4=A.
 |last5=Hansen |first5=M.
 |s2cid=52273353
 |date=2018
 |display-authors=4
 |title=Classifying drivers of global forest loss
 |journal=Science
 |volume=361
 |issue=6407
 |pages=1108–1111
 |doi=10.1126/science.aau3445
 |pmid=30213911 |bibcode=2018Sci...361.1108C
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Davidson |first1=Eric
 |title=The contribution of manure and fertilizer nitrogen to atmospheric nitrous oxide since 1860
 |year=2009
 |journal=Nature Geoscience
 |volume=2
 |pages=659–662
 |doi=10.1016/j.chemer.2016.04.002
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=DeConto |first1=Robert M.
 |last2=Pollard |first2=David
 |s2cid=205247890
 |date=2016
 |title=Contribution of Antarctica to past and future sea-level rise
 |journal=Nature
 |volume=531|issue=7596|pages=591–597
 |doi=10.1038/nature17145|pmid=27029274 |issn=1476-4687
 |bibcode=2016Natur.531..591D
}}
* {{cite journal
|last1=Dean|first1=Joshua F.|last2=Middelburg|first2=Jack J.|last3=Röckmann|first3=Thomas|last4=Aerts|first4=Rien
 |display-authors=4
|last5=Blauw|first5=Luke G.|last6=Egger|first6=Matthias|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Jong|first8=Anniek E. E. de|last9=Meisel|first9=Ove H.|last10=Rasigraf|first10=Olivia|last11=Slomp|first11=Caroline P.
|date=2018
|title=Methane Feedbacks to the Global Climate System in a Warmer World
|journal=Reviews of Geophysics|volume=56|issue=1|pages=207–250|doi=10.1002/2017RG000559|bibcode=2018RvGeo..56..207D|issn=1944-9208|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Delworth |first1=Thomas L.
 |last2=Zeng |first2=Fanrong
 |date=2012
 |title=Multicentennial variability of the Atlantic meridional overturning circulation and its climatic influence in a 4000 year simulation of the GFDL CM2.1 climate model
 |journal=Geophysical Research Letters

 |volume=39
 |issue=13
 |pages=n/a
 |doi=10.1029/2012GL052107
 |issn=1944-8007
|bibcode=2012GeoRL..3913702D |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Deutsch
 |first1=Curtis
 |last2=Brix
 |first2=Holger
 |last3=Ito
 |first3=Taka
 |last4=Frenzel
 |first4=Hartmut
 |last5=Thompson
 |first5=LuAnne
 |s2cid=11752699
 |display-authors=4
 |year=2011
 |title=Climate-Forced Variability of Ocean Hypoxia
 |url=http://jetsam.ocean.washington.edu/~cdeutsch/papers/Deutsch_sci_11.pdf
 |journal=Science
 |volume=333
 |issue=6040
 |pages=336–339
 |bibcode=2011Sci...333..336D
 |doi=10.1126/science.1202422
 |pmid=21659566
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509031133/http://jetsam.ocean.washington.edu/~cdeutsch/papers/Deutsch_sci_11.pdf
 |archive-date=9. 5. 2016
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal
 |last1=Diffenbaugh |first=Noah S.
 |last2=Burke |first2=Marshall
 |date=2019
 |title=Global warming has increased global economic inequality
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=116|issue=20|pages=9808–9813
 |doi=10.1073/pnas.1816020116 |issn=0027-8424|pmid=31010922|pmc=6525504
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Doney |first=Scott C.
 |last2=Fabry |first2=Victoria J.
 |last3=Feely |first3=Richard A.
 |last4=Kleypas |first4=Joan A.
 |s2cid=402398
 |date=2009
 |title=Ocean Acidification: The Other CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; Problem
 |journal=Annual Review of Marine Science
 |volume=1|issue=1|pages=169–192
 |doi=10.1146/annurev.marine.010908.163834|pmid=21141034|bibcode=2009ARMS....1..169D
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Chapter 2|2017}}
 |year=2017
 |chapter=Chapter 2: Physical Drivers of Climate Change
 |title=In {{harvnb|USGCRP2017}}
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch2_Physical_Drivers.pdf
 |first1=D. W.
 |last1=Fahey
 |first2=S. J.
 |last2=Doherty
 |first3=K. A.
 |last3=Hibbard
 |first4=A.
 |last4=Romanou
 |first5=P. C.
 |last5=Taylor
 }}
* {{cite journal
 |last1=Fischer|first1=Tobias P.
 |last2=Aiuppa|first2=Alessandro
 |date=2020
 |title=AGU Centennial Grand Challenge: Volcanoes and Deep Carbon Global CO2 Emissions From Subaerial Volcanism{{snd}}Recent Progress and Future Challenges
 |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems
 |volume=21|issue=3|pages=e08690
 |doi=10.1029/2019GC008690|bibcode=2020GGG....2108690F
 |issn=1525-2027|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Franzke |first=Christian L. E.
 |last2=Barbosa |first2=Susana
 |last3=Blender |first3=Richard
 |last4=Fredriksen |first4=Hege-Beate
 |display-authors=4
 |last5=Laepple |first5=Thomas
 |last6=Lambert |first6=Fabrice
 |last7=Nilsen |first7=Tine|last8=Rypdal|first8=Kristoffer|last9=Rypdal|first9=Martin|last10=Scotto|first10=Manuel G.|last11=Vannitsem|first11=Stéphane
 |date=2020|title=The Structure of Climate Variability Across Scales|journal=Reviews of Geophysics|volume=58|issue=2|pages=e2019RG000657|doi=10.1029/2019RG000657|bibcode=2020RvGeo..5800657F
 |issn=1944-9208|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Friedlingstein |first=Pierre
 |last2=Jones |first2=Matthew W.
 |last3=O'Sullivan |first3=Michael
 |last4=Andrew |first4=Robbie M.
 |display-authors=4
 |last5=Hauck|first5=Judith
 |last6=Peters|first6=Glen P.
 |last7=Peters|first7=Wouter
 |last8=Pongratz|first8=Julia
 |last9=Sitch|first9=Stephen
 |last10=Quéré|first10=Corinne Le
 |last11=Bakker|first11=Dorothee C. E.
 |date=2019
 |title=Global Carbon Budget 2019
 |journal=Earth System Science Data
 |volume=11|issue=4|pages=1783–1838|doi=10.5194/essd-11-1783-2019
 |bibcode=2019ESSD...11.1783F |issn=1866-3508|doi-access=free
}}
* {{cite journal
 |title=Making sense of the early-2000s warming slowdown
 |date=2016
 |last1=Fyfe
 |first1=John C.
 |last2=Meehl
 |first2=Gerald A.
 |last3=England
 |first3=Matthew H.
 |last4=Mann
 |first4=Michael E.
 |last5=Santer
 |first5=Benjamin D.
 |last6=Flato
 |first6=Gregory M.
 |last7=Hawkins
 |first7=Ed
 |last8=Gillett
 |first8=Nathan P.
 |last9=Xie
 |first9=Shang-Ping
 |last10=Kosaka
 |first10=Yu
 |last11=Swart
 |first11=Neil C.
 |display-authors=4
 |journal=Nature Climate Change
 |volume=6
 |issue=3
 |pages=224–228
 |url=http://www.meteo.psu.edu/holocene/public_html/Mann/articles/articles/FyfeEtAlNatureClimate16.pdf
 |doi=10.1038/nclimate2938
 |bibcode=2016NatCC...6..224F
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207114336/http://www.meteo.psu.edu/holocene/public_html/Mann/articles/articles/FyfeEtAlNatureClimate16.pdf
 |archive-date=7. 2. 2019
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal
 |last1 =Goyal |first=Rishav
 |last2=England |first2=Matthew H
 |last3=Sen Gupta|first3=Alex
 |last4=Jucker |first4=Martin
 |date=2019
 |title=Reduction in surface climate change achieved by the 1987 Montreal Protocol
 |journal=Environmental Research Letters|volume=14|issue=12|page=124041
 |doi=10.1088/1748-9326/ab4874|bibcode=2019ERL....14l4041G |issn=1748-9326
 |doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Grubb
 |first1=M.
 |date=2003
 |title=The Economics of the Kyoto Protocol
 |journal=World Economics
 |volume=4
 |issue=3
 |pages=144–145
 |url=http://ynccf.net/pdf/CDM/The_economic_of_Kyoto_protocol.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120904015424/http://ynccf.net/pdf/CDM/The_economic_of_Kyoto_protocol.pdf
 |archive-date=4. 9. 2012
 |url-status=dead
 }}
* {{cite journal
 |last=Gunningham
 |first=Neil
 |date=2018
 |title=Mobilising civil society: can the climate movement achieve transformational social change?
 |url=http://www.interfacejournal.net/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Interface-10-1-2-Gunningham.pdf
 |journal=Interface: A Journal for and About Social Movements
 |volume=10
 |access-date=12. 4. 2019
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412214425/http://www.interfacejournal.net/wordpress/wp-content/uploads/2018/12/Interface-10-1-2-Gunningham.pdf
 |archive-date=12. 4. 2019
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal
 |title=Nudging out support for a carbon tax
 |last1=Hagmann |first1=David
 |last2=Ho |first2=Emily H.
 |last3=Loewenstein |first3=George
 |s2cid=182663891 |journal=Nature Climate Change
 |year=2019
 |volume=9
 |issue=6
 |pages=484–489
 |doi=10.1038/s41558-019-0474-0
 |bibcode=2019NatCC...9..484H
}}
* {{cite journal
 |last1=Haines |first=A.
 |last2=Ebi |first2=K.
 |year=2019
 |title=The Imperative for Climate Action to Protect Health
 |journal=New England Journal of Medicine
 |volume=380
 |issue=3 |pages=263–273
 |doi=10.1056/NEJMra1807873
 |pmid=30650330 |s2cid=58662802 |doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Hansen
 |first=James
 |last2=Sato
 |first2=Makiko
 |last3=Hearty
 |first3=Paul
 |last4=Ruedy
 |first4=Reto
 |last5=Kelley
 |first5=Maxwell
 |last6=Masson-Delmotte
 |first6=Valerie
 |last7=Russell
 |first7=Gary
 |last8=Tselioudis
 |first8=George
 |last9=Cao
 |first9=Junji
 |last10=Rignot
 |first10=Eric
 |last11=Velicogna
 |first11=Isabella
 |s2cid=9410444
 |display-authors=4
 |date=2016
 |title=Ice melt, sea level rise and superstorms: evidence from paleoclimate data, climate modeling, and modern observations that 2 °C global warming could be dangerous
 |journal=Atmospheric Chemistry and Physics
 |volume=16
 |issue=6
 |pages=3761–3812
 |doi=10.5194/acp-16-3761-2016
 |arxiv=1602.01393
 |bibcode=2016ACP....16.3761H
 |issn=1680-7316
 |url=https://www.atmos-chem-phys.net/16/3761/2016/acp-16-3761-2016.html
 }}
* {{cite journal
 |last1=Harvey |first1=Jeffrey A.
 |last2=Van den Berg|first2=Daphne
 |last3=Ellers|first3=Jacintha
 |last4=Kampen|first4=Remko
 |display-authors=4
 |last5=Crowther|first5=Thomas W.|last6=Roessingh|first6=Peter|last7=Verheggen|first7=Bart|last8=Nuijten|first8=Rascha J. M.|last9=Post|first9=Eric|last10=Lewandowsky|first10=Stephan|last11=Stirling|first11=Ian|date=2018
|title=Internet Blogs, Polar Bears, and Climate-Change Denial by Proxy|url= |journal=BioScience|volume=68|issue=4|pages=281–287|doi=10.1093/biosci/bix133|issn=0006-3568 |pmid=29662248 |pmc=5894087}}
* {{cite journal
 |display-authors=4
 |last1=Hawkins |first1=Ed
 |last2=Ortega |first2=Pablo
 |last3=Suckling |first3=Emma
 |last4=Schurer |first4=Andrew
 |last5=Hegerl |first5=Gabi
 |last6=Jones |first6=Phil
 |last7=Joshi |first7=Manoj
 |last8=Osborn |first8=Timothy J.
 |last9=Masson-Delmotte |first9=Valérie
 |last10=Mignot |first10=Juliette
 |last11=Thorne |first11=Peter
 |last12=van Oldenborgh |first12=Geert Jan
 |year=2017
 |title=Estimating Changes in Global Temperature since the Preindustrial Period
 |journal=Bulletin of the American Meteorological Society
 |volume=98 |issue=9 |pages=1841–1856
 |issn=0003-0007
 |doi=10.1175/bams-d-16-0007.1
 |bibcode=2017BAMS...98.1841H
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=He |first1=Yanyi
 |last2=Wang |first2=Kaicun
 |last3=Zhou |first3=Chunlüe
 |last4=Wild |first4=Martin
 |date=2018
 |title=A Revisit of Global Dimming and Brightening Based on the Sunshine Duration
 |journal=Geophysical Research Letters
 |volume=45|issue=9|pages=4281–4289
 |doi=10.1029/2018GL077424|issn=1944-8007|bibcode=2018GeoRL..45.4281H
|doi-access=free}}
* {{cite journal |ref={{harvid|Hilaire et al.|2019}}
| last1      = Hilaire | first1     = Jérôme
| last2      = Minx| first2     = Jan C.
| last3      = Callaghan| first3     = Max W.
| last4      = Edmonds| first4     = Jae
| last5      = Luderer| first5     = Gunnar
| last6      = Nemet| first6     = Gregory F.
| last7      = Rogelj| first7     = Joeri
| last8      = Zamora| first8     = Maria Mar
| date       = 17. 10. 2019
| title      = Negative emissions and international climate goals—learning from and about mitigation scenarios
| journal    = Climatic Change
| volume     = 157
| issue      = 2
| pages      = 189–219
| doi        = 10.1007/s10584-019-02516-4
| bibcode = 2019ClCh..157..189H | doi-access= free
}}
* {{cite journal
 |last1=Hodder |first1=Patrick
 |last2=Martin |first2=Brian
 |date=2009
 |title=Climate Crisis? The Politics of Emergency Framing
 |journal=Economic and Political Weekly |volume=44 |issue=36 |pages=53–60
 |issn=0012-9976|jstor=25663518
}}
* {{cite journal
 |last1=Holding |first=S.
 |last2=Allen |first2=D. M.
 |last3=Foster |first3=S.
 |last4=Hsieh |first4=A.
 |last5=Larocque |first5=J.
 |last6=Klassen |first6=S.
 |last7=Van Pelt |first7=C.
 |date=2016
 |display-authors=4
 |title=Groundwater vulnerability on small islands
 |journal=Nature Climate Change|volume=6|issue=12|pages=1100–1103|doi=10.1038/nclimate3128|issn=1758-6798|bibcode=2016NatCC...6.1100H }}
* {{cite journal
 |last1=Joo |first1=Gea-Jae
 |last2=Kim |first2=Ji Yoon
 |last3=Do |first3=Yuno
 |last4=Lineman|first4=Maurice
 |date=2015
 |title=Talking about Climate Change and Global Warming
 |journal=PLOS ONE
 |volume=10|issue=9
 |pages=e0138996 |doi=10.1371/journal.pone.0138996
 |pmid=26418127 |issn=1932-6203
 |bibcode=2015PLoSO..1038996L
 |pmc=4587979
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |title=Climate Change Impact: The Experience of the Coastal Areas of Bangladesh Affected by Cyclones Sidr and Aila
 |last1=Kabir |first=Russell
 |last2=Khan |first2=Hafiz T. A.
 |last3=Ball |first3=Emma
 |last4=Caldwell |first4=Khan
 |volume=2016
 |page=9654753
 |date=2016
 |journal=Journal of Environmental and Public Health
 |doi=10.1155/2016/9654753
|pmid=27867400
 |pmc=5102735
|doi-access=free }}
* {{cite journal
 |last1       = Kaczan
 |first1      = David J.
 |last2       = Orgill-Meyer
 |first2      = Jennifer
 |date        = 2020
 |title       = The impact of climate change on migration: a synthesis of recent empirical insights
 |url         = https://link.springer.com/article/10.1007/s10584-019-02560-0
 |journal     = Climatic Change
 |volume      = 158
 |issue       = 3
 |pages       = 281–300
 |doi         = 10.1007/s10584-019-02560-0
 |bibcode     = 2020ClCh..158..281K
 |s2cid       = 207988694
 |access-date = 9. 2. 2021
}}
* {{cite journal   &lt;!-- Authors of the box. --&gt;
 |last1=Kennedy |first1=J. J.
 |last2=Thorne |first2=W. P.
 |last3=Peterson |first3=T. C.
 |last4=Ruedy |first4=R. A.
 |last5=Stott |first5=P. A.
 |last6=Parker |first6=D. E.
 |last7=Good |first7=S. A.
 |last8=Titchner |first8=H. A.
 |last9=Willett |first9=K. M.
 |display-authors=4
 |title=How do we know the world has warmed?
 |at=S26-S27
 |date= 2010
 |editor-first1=D. S. |editor-last1=Arndt
 |editor-first2=M. O. |editor-last2=Baringer
 |editor-first3=M. R. |editor-last3=Johnson
 |journal=[[Bulletin of the American Meteorological Society]]
 |department=Special supplement: State of the Climate in 2009
 |volume=91 |issue=7
 |doi=10.1175/BAMS-91-7-StateoftheClimate
}}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Chapter 15|2017}}
 |chapter=Chapter 15: Potential Surprises: Compound Extremes and Tipping Elements
 |last1=Kopp
 |first1=R. E.
 |last2=Hayhoe
 |first2=K.
 |last3=Easterling
 |first3=D. R.
 |last4=Hall
 |first4=T.
 |last5=Horton
 |first5=R.
 |first6=K. E.
 |last6=Kunkel
 |first7=A. N.
 |last7=LeGrande
 |display-authors=4
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/15/
 |year=2017
 |title=In {{harvnb|USGCRP|2017}}
 |pages=1–470
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820172529/https://science2017.globalchange.gov/chapter/15/
 |archive-date=20. 8. 2018
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Chapter 9|2017}}
 |chapter=Chapter 9: Extreme Storms
 |title=In {{harvnb|USGCRP2017}}
 |year=2017
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/9/
 |first1=J. P.
 |last1=Kossin
 |first2=T.
 |last2=Hall
 |first3=T.
 |last3=Knutson
 |first4=K. E.
 |last4=Kunkel
 |first5=R. J.
 |last5=Trapp
 |first6=D. E.
 |last6=Waliser
 |first7=M. F.
 |last7=Wehner
 |pages=1–470
 }}
* {{cite book
 |chapter=Appendix C: Detection and attribution methodologies overview.
 |title=In {{harvnb|USGCRP2017}}
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/chapter/appendix-c/
 |last=Knutson
 |first=T.
 |year=2017
 |pages=1–470
 }}
* {{cite journal|last1=Krause|first1=Andreas|last2=Pugh|first2=Thomas A. M.|last3=Bayer|first3=Anita D.|last4=Li|first4=Wei|display-authors=4|last5=Leung|first5=Felix|last6=Bondeau|first6=Alberte|last7=Doelman|first7=Jonathan C.|last8=Humpenöder|first8=Florian|last9=Anthoni|first9=Peter|last10=Bodirsky|first10=Benjamin L.|last11=Ciais|first11=Philippe|date=2018|title=Large uncertainty in carbon uptake potential of land-based climate-change mitigation efforts|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14144|journal=Global Change Biology|volume=24|issue=7|pages=3025–3038|doi=10.1111/gcb.14144|pmid=29569788|bibcode=2018GCBio..24.3025K|s2cid=4919937|issn=1365-2486}}
* {{Cite journal
 |last1=Kreidenweis
 |first1=Ulrich
 |last2=Humpenöder
 |first2=Florian
 |last3=Stevanović
 |first3=Miodrag
 |last4=Bodirsky
 |first4=Benjamin Leon
 |last5=Kriegler
 |first5=Elmar
 |last6=Lotze-Campen
 |first6=Hermann
 |last7=Popp
 |first7=Alexander
 |display-authors=4
 |date=juli 2016
 |title=Afforestation to mitigate climate change: impacts on food prices under consideration of albedo effects
 |url=https://doi.org/10.1088/1748-9326/11/8/085001
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=11
 |issue=8
 |page=085001
 |doi=10.1088/1748-9326/11/8/085001
 |bibcode=2016ERL....11h5001K
 |issn=1748-9326
 }}
* {{cite journal
 |title=The Aluminum Smelting Process
 |year=2014
 |pmc=4131936
 |last1=Kvande|first1=H.
 |journal=Journal of Occupational and Environmental Medicine|volume=56|issue=5 Suppl|pages=S2–S4|doi=10.1097/JOM.0000000000000154|pmid=24806722
}}
* {{cite journal
 |last=Lapenis |first=Andrei G.
 |journal=Eos
 |title=Arrhenius and the Intergovernmental Panel on Climate Change
 |year=1998|doi=10.1029/98EO00206
 |volume=79 |issue=23 |page=271 |bibcode=1998EOSTr..79..271L
}}
* {{cite journal
 |last1=Levermann|first=Anders
 |last2=Clark|first2=Peter U.
 |last3=Marzeion|first3=Ben
 |last4=Milne|first4=Glenn A.
 |display-authors=4
 |last5=Pollard|first5=David
 |last6=Radic|first6=Valentina
 |last7=Robinson|first7=Alexander
 |date=2013
 |title=The multimillennial sea-level commitment of global warming
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=34|pages=13745–13750|doi=10.1073/pnas.1219414110|pmid=23858443|pmc=3752235|bibcode=2013PNAS..11013745L|issn=0027-8424|doi-access=free
 }}
* {{Cite journal|last1=Lenoir|first1=Jonathan|last2=Bertrand|first2=Romain|last3=Comte|first3=Lise|last4=Bourgeaud|first4=Luana|last5=Hattab|first5=Tarek|last6=Murienne|first6=Jérôme|last7=Grenouillet|first7=Gaël|display-authors=4|title=Species better track climate warming in the oceans than on land|url=https://www.nature.com/articles/s41559-020-1198-2|year=2020|journal=Nature Ecology &amp; Evolution|volume=4|issue=8|pages=1044–1059|doi=10.1038/s41559-020-1198-2|pmid=32451428|s2cid=218879068|issn=2397-334X}}
* {{cite journal
 |last1=Liepert
 |first=Beate G.
 |last2=Previdi
 |first2=Michael
 |year=2009
 |title=Do Models and Observations Disagree on the Rainfall Response to Global Warming?
 |journal=Journal of Climate
 |volume=22
 |issue=11
 |pages=3156–3166
 |bibcode=2009JCli...22.3156L
 |doi=10.1175/2008JCLI2472.1
 |url=https://zenodo.org/record/896855
 }}
* {{cite journal
 |last1=Liverman |first1=Diana M.
 |title=Conventions of climate change: constructions of danger and the dispossession of the atmosphere
 |journal=Journal of Historical Geography
 |date=2009
 |volume=35
 |issue=2
 |pages=279–296
 |doi=10.1016/j.jhg.2008.08.008
}}
* {{cite journal
 |last1=Liu |first=Wei
 |last2=Xie |first2=Shang-Ping
 |last3=Liu |first3=Zhengyu
 |last4=Zhu |first4=Jiang
 |title=Overlooked possibility of a collapsed Atlantic Meridional Overturning Circulation in warming climate
 |year=2017
 |doi=10.1126/sciadv.1601666
 |pmid=28070560 |pmc=5217057 |journal=Science Advances |volume=3 |pages=e1601666 |number=1
|bibcode=2017SciA....3E1666L
}}
* {{Cite journal|last1=Mach|first1=Katharine J.|last2=Kraan|first2=Caroline M.|last3=Adger|first3=W. Neil|last4=Buhaug|first4=Halvard|display-authors=4|last5=Burke|first5=Marshall|last6=Fearon|first6=James D.|last7=Field|first7=Christopher B.|last8=Hendrix|first8=Cullen S.|last9=Maystadt|first9=Jean-Francois|last10=O’Loughlin|first10=John|last11=Roessler|first11=Philip|date=2019|title=Climate as a risk factor for armed conflict|url=https://www.nature.com/articles/s41586-019-1300-6|journal=Nature|volume=571|issue=7764|pages=193–197|doi=10.1038/s41586-019-1300-6|pmid=31189956|bibcode=2019Natur.571..193M|s2cid=186207310|issn=1476-4687}}
* {{cite journal
 |last1=Matthews |first=H. Damon
 |last2=Gillett|first2=Nathan P.
 |last3=Stott|first3=Peter A.
 |last4=Zickfeld|first4=Kirsten
 |s2cid=4423773
 |date=2009
 |title=The proportionality of global warming to cumulative carbon emissions
 |journal=Nature
 |volume=459|issue=7248|pages=829–832|doi=10.1038/nature08047|pmid=19516338 |bibcode=2009Natur.459..829M |issn=1476-4687}}
* {{cite journal
 |last=Matthews
 |first=Tom
 |year=2018
 |title=Humid heat and climate change
 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0309133318776490
 |journal=Progress in Physical Geography: Earth and Environment
 |volume=42
 |issue=3
 |pages=391–405
 |doi=10.1177/0309133318776490
 |s2cid=134820599
 }}
* {{cite journal
 |last=McNeill|first=V. Faye
 |date=2017
 |title=Atmospheric Aerosols: Clouds, Chemistry, and Climate
 |journal=Annual Review of Chemical and Biomolecular Engineering
 |volume=8|issue=1|pages=427–444|doi=10.1146/annurev-chembioeng-060816-101538|pmid=28415861
 |issn=1947-5438}}
* {{cite journal
 |last1=Melillo |first=J. M.
 |last2=Frey |first2=S. D.
 |last3=DeAngelis |first3=K. M.
 |last4=Werner |first4=W. J.
 |last5=Bernard |first5=M. J.
 |last6=Bowles |first6=F. P.
 |last7=Pold |first7=G.
 |last8=Knorr |first8=M. A.
 |last9=Grandy |first9=A. S.
 |year=2017
 |display-authors=4
 |title=Long-term pattern and magnitude of soil carbon feedback to the climate system in a warming world
 |journal=Science |volume=358 |issue=6359 |pages=101–105
 |bibcode=2017Sci...358..101M |doi=10.1126/science.aan2874 |pmid=28983050
|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Mercure
 |first=J.-F.
 |last2=Pollitt
 |first2=H.
 |last3=Viñuales
 |first3=J. E.
 |last4=Edwards
 |first4=N. R.
 |display-authors=4
 |last5=Holden
 |first5=P. B.
 |last6=Chewpreecha
 |first6=U.
 |last7=Salas
 |first7=P.
 |last8=Sognnaes
 |first8=I.
 |last9=Lam
 |first9=A.
 |last10=Knobloch
 |first10=F.
 |s2cid=89799744
 |date=2018
 |title=Macroeconomic impact of stranded fossil fuel assets
 |journal=Nature Climate Change
 |volume=8
 |issue=7
 |pages=588–593
 |doi=10.1038/s41558-018-0182-1
 |bibcode=2018NatCC...8..588M
 |issn=1758-6798
 |url=http://oro.open.ac.uk/55387/1/mercure_StrandedAssets_v16_with_Methods.pdf
 }}
* {{cite journal
 |last1=Mitchum |first1=G. T.
 |last2=Masters |first2=D.
 |last3=Hamlington|first3=B. D.
 |last4=Fasullo |first4=J. T.
 |last5=Beckley |first5=B. D.
 |last6=Nerem |first6=R. S.
 |display-authors=4
 |date=2018
 |title=Climate-change–driven accelerated sea-level rise detected in the altimeter era
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=115 |issue=9 |pages=2022–2025
 |doi=10.1073/pnas.1717312115|issn=0027-8424|pmid=29440401
 |pmc=5834701 |bibcode=2018PNAS..115.2022N
|doi-access=free
 }}
* {{cite book
 |author=National Research Council
 |year=2011
 |title=Climate Stabilization Targets: Emissions, Concentrations, and Impacts over Decades to Millennia
 |url=https://www.nap.edu/catalog/12877/climate-stabilization-targets-emissions-concentrations-and-impacts-over-decades-to
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100720193620/http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=12877
 |url-status=live
 |archive-date=20. 7. 2010
 |publisher=National Academies Press
 |location=Washington, D.C.
 |doi=10.17226/12877
 |isbn=978-0-309-15176-4
 |access-date=19. 8. 2013
 }}
* {{cite book
 |ref=none
 |author=National Research Council
 |title=America's Climate Choices
 |publisher=The National Academies Press
 |isbn=978-0-309-14585-5
 |location=Washington, D.C.
 |year=2011
 |chapter=Causes and Consequences of Climate Change
 |chapter-url=https://www.nap.edu/read/12781/chapter/4
 |access-date=28. 1. 2019
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721185851/http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=12781&amp;page=15
 |archive-date=21. 7. 2015
 |url-status=live
 |doi=10.17226/12781
 }}
* {{cite journal
 |last1=Neukom
 |first1=Raphael
 |last2=Steiger
 |first2=Nathan
 |last3=Gómez-Navarro
 |first3=Juan José
 |last4=Wang
 |first4=Jianghao
 |last5=Werner
 |first5=Johannes P.
 |s2cid=198494930
 |display-authors=4
 |date=2019
 |title=No evidence for globally coherent warm and cold periods over the preindustrial Common Era
 |journal=Nature
 |volume=571
 |issue=7766
 |pages=550–554
 |doi=10.1038/s41586-019-1401-2
 |pmid=31341300
 |issn=1476-4687
 |bibcode=2019Natur.571..550N
 |url=https://boris.unibe.ch/132301/7/333323_4_merged_1557735881.pdf
 }}
* {{cite journal
 |last1=Neukom |first1=Raphael
 |last2=Barboza |first2=Luis A.
 |last3=Erb |first3=Michael P.
 |last4=Shi|first4=Feng
 |display-authors=4
 |last5=Emile-Geay|first5=Julien
 |last6=Evans|first6=Michael N.
 |last7=Franke|first7=Jörg
 |last8=Kaufman|first8=Darrell S.
 |last9=Lücke|first9=Lucie
 |last10=Rehfeld|first10=Kira
 |last11=Schurer|first11=Andrew
 |date=2019
 |title=Consistent multidecadal variability in global temperature reconstructions and simulations over the Common Era
 |journal=Nature Geoscience
 |volume=12|issue=8|pages=643–649|doi=10.1038/s41561-019-0400-0|pmid=31372180 |pmc=6675609 |bibcode=2019NatGe..12..643P |issn=1752-0908}}
* {{cite journal
 |last1=O’Neill |first1=Saffron J.
 |last2=Boykoff|first2=Max
 |date=2010
 |title=Climate denier, skeptic, or contrarian?
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=107|issue=39|pages=E151|doi=10.1073/pnas.1010507107|issn=0027-8424|pmc=2947866|pmid=20807754|bibcode=2010PNAS..107E.151O
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Poloczanska
 |first1=Elvira S.
 |last2=Brown
 |first2=Christopher J.
 |last3=Sydeman
 |first3=William J.
 |last4=Kiessling
 |first4=Wolfgang
 |last5=Schoeman
 |first5=David
 |display-authors=4
 |date=2013
 |title=Global imprint of climate change on marine life
 |journal=Nature Climate Change
 |volume=3
 |issue=10
 |pages=919–925
 |doi=10.1038/nclimate1958
 |issn=1758-6798
 |bibcode=2013NatCC...3..919P
 |url=https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:318633/UQ318633_peer_review.pdf
 }}
* {{cite journal
 |title=Recent Climate Observations Compared to Projections
 |date=2007
 |last1=Rahmstorf
 |first1=Stefan
 |last2=Cazenave
 |first2=Anny
 |last3=Church
 |first3=John A.
 |last4=Hansen
 |first4=James E.
 |last5=Keeling
 |first5=Ralph F.
 |last6=Parker
 |first6=David E.
 |last7=Somerville
 |first7=Richard C. J.
 |s2cid=34008905
 |display-authors=4
 |journal=Science
 |volume=316
 |issue=5825
 |page=709
 |bibcode=2007Sci...316..709R
 |doi=10.1126/science.1136843
 |pmid=17272686
 |url=http://www.pik-potsdam.de/~stefan/Publications/Nature/rahmstorf_etal_science_2007.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180906115332/http://pik-potsdam.de/~stefan/Publications/Nature/rahmstorf_etal_science_2007.pdf
 |archive-date=6. 9. 2018
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal |last1=Ramanathan |first1=V. |last2=Carmichael |first2=G. |year=2008 |title=Global and Regional Climate Changes due to Black Carbon |url=https://www.researchgate.net/publication/32034622 |journal=Nature Geoscience |volume=1 |issue=4 |pages=221–227 |bibcode=2008NatGe...1..221R |doi=10.1038/ngeo156 }}
* {{cite journal
 |last1=Randel
 |first1=William J.
 |last2=Shine
 |first2=Keith P.
 |last3=Austin
 |first3=John
 |last4=Barnett
 |first4=John
 |last5=Claud
 |first5=Chantal
 |last6=Gillett
 |first6=Nathan P.
 |last7=Keckhut
 |first7=Philippe
 |last8=Langematz
 |first8=Ulrike
 |last9=Lin
 |first9=Roger
 |display-authors=4
 |title=An update of observed stratospheric temperature trends
 |year=2009
 |journal=[[Journal of Geophysical Research]]
 |volume=114
 |issue=D2
 |page=D02107
 |doi=10.1029/2008JD010421
 |bibcode=2009JGRD..11402107R
 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00355600/file/Randel_et_al-2009-Journal_of_Geophysical_Research__Solid_Earth_%281978-2012%29.pdf
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
|last1=Rauner
|first1=Sebastian
|last2=Bauer
|first2=Nico
|last3=Dirnaichner
|first3=Alois
|last4=Van Dingenen
|first4=Rita
|last5=Mutel
|first5=Chris
|last6=Luderer
|first6=Gunnar
|s2cid=214619069
|year=2020
|title=Coal-exit health and environmental damage reductions outweigh economic impacts
|url=https://www.nature.com/articles/s41558-020-0728-x
|journal=Nature Climate Change
|volume=10
|issue=4
|pages=308–312
|doi=10.1038/s41558-020-0728-x
|bibcode=2020NatCC..10..308R
|issn=1758-6798
}}
* {{cite journal
 |last1=Riahi |first=Keywan
 |last2=van Vuuren |first2=Detlef P.
 |last3=Kriegler |first3=Elmar
 |last4=Edmonds |first4=Jae
 |last5=O’Neill|first5=Brian C.
 |last6=Fujimori|first6=Shinichiro
 |last7=Bauer|first7=Nico
 |last8=Calvin|first8=Katherine
 |last9=Dellink|first9=Rob
 |display-authors=4
 |date=2017
 |title=The Shared Socioeconomic Pathways and their energy, land use, and greenhouse gas emissions implications: An overview
 |journal=Global Environmental Change
 |volume=42 |pages=153–168
 |doi=10.1016/j.gloenvcha.2016.05.009
 |issn=0959-3780
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Rogelj|first=Joeri
 |last2=Forster|first2=Piers M.
 |last3=Kriegler|first3=Elmar
 |last4=Smith|first4=Christopher J.
 |last5=Séférian|first5=Roland
 |s2cid=197542084
 |display-authors=4
 |date=2019
 |title=Estimating and tracking the remaining carbon budget for stringent climate targets
 |journal=Nature|volume=571|issue=7765|pages=335–342|doi=10.1038/s41586-019-1368-z|pmid=31316194
 |bibcode=2019Natur.571..335R
 |issn=1476-4687|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Rogelj |first1=Joeri
 |last2=Meinshausen |first2=Malte
 |last3=Schaeffer |first3=Michiel
 |last4=Knutti |first4=Reto
 |last5=Riahi |first5=Keywan
 |title=Impact of short-lived non-CO2 mitigation on carbon budgets for stabilizing global warming
 |year=2015
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=10
 |issue=7
 |pages=1–10
 |doi=10.1088/1748-9326/10/7/075001
 |bibcode=2015ERL....10g5001R
 |doi-access=free
}}
* {{Cite journal|last1=Ruseva|first1=Tatyana|last2=Hedrick|first2=Jamie|last3=Marland|first3=Gregg|last4=Tovar|first4=Henning|last5=Sabou|first5=Carina|last6=Besombes|first6=Elia|display-authors=4|date=2020|title=Rethinking standards of permanence for terrestrial and coastal carbon: implications for governance and sustainability|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S187734352030083X|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=45|pages=69–77|doi=10.1016/j.cosust.2020.09.009|s2cid=229069907|issn=1877-3435}}
* {{cite journal
 |last1=Samset
 |first=B. H.
 |last2=Sand
 |first2=M.
 |last3=Smith
 |first3=C. J.
 |last4=Bauer
 |first4=S. E.
 |last5=Forster
 |first5=P. M.
 |last6=Fuglestvedt
 |first6=J. S.
 |last7=Osprey
 |first7=S.
 |last8=Schleussner
 |first8=C.-F.
 |display-authors=4
 |date=2018
 |title=Climate Impacts From a Removal of Anthropogenic Aerosol Emissions
 |journal=Geophysical Research Letters
 |volume=45
 |issue=2
 |pages=1020–1029
 |doi=10.1002/2017GL076079
 |pmid=32801404
 |pmc=7427631
 |issn=1944-8007
 |bibcode=2018GeoRL..45.1020S
 |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/126653/7/Samset_et_al-2018-Geophysical_Research_Letters.pdf
 }}
* {{cite journal
 |last1=Sand |first1=M.
 |last2=Berntsen |first2=T. K.
 |last3=von Salzen |first3=K.
 |last4=Flanner |first4= M. G.
 |last5=Langner |first5=J.
 |last6=Victor |first6=D. G.
 |title=Response of Arctic temperature to changes in emissions of short-lived climate forcers
 |display-authors=4
 |date=2015
 |journal=Nature
 |volume=6 |issue=3 |pages=286–289
 |doi=10.1038/nclimate2880
}}
* {{cite journal
 |last1=Schmidt |first=Gavin A.
 |last2=Ruedy |first2=Reto A.
 |last3=Miller |first3=Ron L.
 |last4=Lacis |first4=Andy A.
 |s2cid=28195537
 |date=2010
 |title=Attribution of the present-day total greenhouse effect
 |journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres |issn=2156-2202
 |volume=115|issue=D20|pages=D20106
 |doi=10.1029/2010JD014287|bibcode=2010JGRD..11520106S
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Schmidt
 |first1=Gavin A.
 |last2=Shindell
 |first2=Drew T.
 |last3=Tsigaridis
 |first3=Kostas
 |journal=Nature Geoscience
 |title=Reconciling warming trends
 |volume=7
 |issue=3
 |pages=158–160
 |date=2014
 |doi=10.1038/ngeo2105
 |url=https://www.researchgate.net/publication/263025265
 |bibcode=2014NatGe...7..158S
 |hdl=2060/20150000726
 |hdl-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Serdeczny
 |first=Olivia
 |last2=Adams
 |first2=Sophie
 |last3=Baarsch
 |first3=Florent
 |last4=Coumou
 |first4=Dim
 |display-authors=4
 |date=2016
 |last5=Robinson
 |first5=Alexander
 |last6=Hare
 |first6=William
 |last7=Schaeffer
 |first7=Michiel
 |last8=Perrette
 |first8=Mahé
 |last9=Reinhardt
 |first9=Julia
 |s2cid=3900505
 |title=Climate change impacts in Sub-Saharan Africa: from physical changes to their social repercussions
 |url=https://climateanalytics.org/media/ssa_final_published.pdf
 |journal=Regional Environmental Change
 |volume=17
 |issue=6
 |pages=1585–1600
 |doi=10.1007/s10113-015-0910-2
 |issn=1436-378X
 }}
* {{cite journal
 |last1=Sutton |first1=Rowan T.
 |last2=Dong |first2=Buwen
 |last3=Gregory |first3=Jonathan M.
 |date=2007
 |title=Land/sea warming ratio in response to climate change: IPCC AR4 model results and comparison with observations
 |journal=Geophysical Research Letters
 |volume=34 |issue=2 |page=L02701
 |bibcode=2007GeoRL..3402701S |doi=10.1029/2006GL028164
|doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Smale
 |first1=Dan A.
 |last2=Wernberg
 |first2=Thomas
 |last3=Oliver
 |first3=Eric C. J.
 |last4=Thomsen
 |first4=Mads
 |last5=Harvey
 |first5=Ben P.
 |s2cid=91471054
 |date=2019
 |title=Marine heatwaves threaten global biodiversity and the provision of ecosystem services
 |journal=Nature Climate Change
 |volume=9
 |issue=4
 |pages=306–312
 |doi=10.1038/s41558-019-0412-1
 |issn=1758-6798
 |bibcode=2019NatCC...9..306S
 |url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/29181264/Smale_et_al_2019_NCC_pre_print.pdf
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=8. 11. 2021
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108064829/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/29181264/Smale_et_al_2019_NCC_pre_print.pdf
 |url-status=dead
 }}
* {{cite journal
 |last1=Smith |first1=Joel B.
 |last2=Schneider |first2=Stephen H.
 |last3=Oppenheimer |first3=Michael
 |last4=Yohe |first4=Gary W.
 |last5=Hare |first5=William
 |last6=Mastrandrea |first6=Michael D.
 |last7=Patwardhan |first7=Anand
 |last8=Burton |first8=Ian
 |last9=Corfee-Morlot|first9=Jan
 |display-authors=4
 |year=2009
 |title=Assessing dangerous climate change through an update of the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) 'reasons for concern'
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=106 |issue=11 |pages=4133–4137
 |bibcode=2009PNAS..106.4133S |doi=10.1073/pnas.0812355106 |pmc=2648893 |pmid=19251662
 |first10=Chris H. D.|last10=Magadza
 |first11=Hans-Martin|last11=Füssel
 |first12=A. Barrie |last12=Pittock
 |first13=Atiq |last13=Rahman
 |first14=Avelino |last14=Suarez
 |first15=Jean-Pascal |last15=van Ypersele
|doi-access=free
 }}
* {{Cite journal
 |last1   = Smith
 |first1  = N.
 |last2   = Leiserowitz
 |first2  = A.
 |date    = 2013
 |title   = The role of emotion in global warming policy support and opposition.
 |journal = Risk Analysis
 |volume  = 34
 |issue   = 5
 |pages   = 937–948
 |doi     = 10.1111/risa.12140
 |pmid    = 24219420
 |url     = https://europepmc.org/backend/ptpmcrender.fcgi?accid=PMC4298023&amp;blobtype=pdf
 |pmc     = 4298023
}}
* {{cite journal
 |last1=Springmann
 |first=M.
 |last2=Mason-D’Croz
 |first2=D.
 |last3=Robinson
 |first3=S.
 |last4=Garnett
 |first4=T.
 |last5=Godfray
 |first5=H.
 |last6=Gollin
 |first6=D.
 |last7=Rayner
 |first7=M.
 |last8=Ballon
 |first8=P.
 |last9=Scarborough.
 |first9=P.
 |display-authors=4
 |year=2016
 |title=Global and regional health effects of future food production under climate change: a modelling study
 |journal=Lancet
 |volume=387
 |issue=10031
 |pages=1937–1946
 |doi=10.1016/S0140-6736(15)01156-3
 |pmid=26947322
 |s2cid=41851492
 |url=https://www.thelancet.com/action/showPdf?pii=S0140-6736%2815%2901156-3
 }}
* {{cite journal
 |last1=Stott |first1=Peter A.
 |last2=Kettleborough |first2=J. A.
 |s2cid=4326593
 |date=2002
 |title=Origins and estimates of uncertainty in predictions of twenty-first century temperature rise
 |journal=Nature
 |volume=416|issue=6882|pages=723–726
 |doi=10.1038/416723a|pmid=11961551 |issn=1476-4687
 |bibcode=2002Natur.416..723S
}}
* {{cite journal
 |last1=Stroeve |first1=J.
 |last2=Holland |first2=Marika M.
 |last3=Meier |first3=Walt
 |last4=Scambos |first4=Ted
 |last5=Serreze |first5=Mark
 |display-authors=4
 |title=Arctic sea ice decline: Faster than forecast
 |year=2007
 |journal=Geophysical Research Letters
 |volume=34 |issue=9 |page=L09501
 |doi=10.1029/2007GL029703 |bibcode=2007GeoRL..3409501S
|doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |title=Disentangling greenhouse warming and aerosol cooling to reveal Earth's climate sensitivity
 |last1=Storelvmo
 |first1=T.
 |last2=Phillips
 |first2=P. C. B.
 |last3=Lohmann
 |first3=U.
 |last4=Leirvik
 |first4=T.
 |last5=Wild
 |first5=M.
 |date=2016
 |journal=Nature Geoscience
 |volume=9
 |issue=4
 |pages=286–289
 |doi=10.1038/ngeo2670
 |issn=1752-0908
 |bibcode=2016NatGe...9..286S
 |url=https://eprints.soton.ac.uk/410581/1/ClimSens_012116_nofigs2.pdf
 }}
* {{cite journal
 |title=Insights into Earth's Energy Imbalance from Multiple Sources|first1=Kevin E.|last1=Trenberth|first2=John T.|last2=Fasullo|journal=Journal of Climate|date=2016|volume=29|issue=20|pages=7495–7505|doi=10.1175/JCLI-D-16-0339.1|bibcode=2016JCli...29.7495T|osti=1537015}}
* {{cite journal
 |last1=Turetsky |first=Merritt R.
 |last2=Abbott |first2=Benjamin W.
 |last3=Jones |first3=Miriam C.
 |last4=Anthony |first4=Katey Walter
 |last5=Koven |first5=Charles
 |last6=Kuhry |first6=Peter
 |last7=Lawrence |first7=David M.
 |last8=Gibson |first8=Carolyn
 |last9=Sannel |first9=A. Britta K.
 |display-authors=4
 |date=2019
 |title=Permafrost collapse is accelerating carbon release
 |journal=Nature|volume=569 |issue=7754 |pages=32–34 |bibcode=2019Natur.569...32T |doi=10.1038/d41586-019-01313-4 |pmid=31040419 |doi-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Turner |first1=Monica G.|last2=Calder|first2=W. John|last3=Cumming|first3=Graeme S.|last4=Hughes|first4=Terry P.
 |last5=Jentsch|first5=Anke|last6=LaDeau|first6=Shannon L.|last7=Lenton|first7=Timothy M.|last8=Shuman|first8=Bryan N.|last9=Turetsky|first9=Merritt R.|last10=Ratajczak|first10=Zak|last11=Williams|first11=John W.
 |display-authors=4
 |date=2020
 |title=Climate change, ecosystems and abrupt change: science priorities
 |url= |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B|volume=375|issue=1794|doi=10.1098/rstb.2019.0105|pmc=7017767|pmid=31983326}}
* {{cite journal
 |last=Twomey |first=S.
 |date=1977
 |title=The Influence of Pollution on the Shortwave Albedo of Clouds
|journal=J. Atmos. Sci.
 |volume=34 |issue=7 |pages=1149–1152
 |bibcode=1977JAtS...34.1149T |doi=10.1175/1520-0469(1977)034&lt;1149:TIOPOT&gt;2.0.CO;2
 |issn=1520-0469
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last=Tyndall
 |first=John
 |title=On the Absorption and Radiation of Heat by Gases and Vapours, and on the Physical Connection of Radiation, Absorption, and Conduction
 |journal=Philosophical Magazine
 |series=4
 |date=1861
 |volume=22
 |pages=169–194, 273–285
 |url-status=live
 |url=http://rstl.royalsocietypublishing.org/content/151/1.full.pdf+html
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326122934/http://rstl.royalsocietypublishing.org/content/151/1.full.pdf+html
 |archive-date=26. 3. 2016
 }}
* {{cite journal
 |last=Urban |first=Mark C.
 |date=2015
 |title=Accelerating extinction risk from climate change
 |journal=Science|volume=348|issue=6234|pages=571–573|doi=10.1126/science.aaa4984|issn=0036-8075|pmid=25931559|bibcode=2015Sci...348..571U |doi-access=free}}
* {{cite book
 |author=USGCRP
 |year=2009
 |title=Global Climate Change Impacts in the United States
 |editor-last1=Karl
 |editor1-first=T. R.
 |editor-last2=Melillo
 |editor2-first=J.
 |editor-last3=Peterson
 |editor3-first=T.
 |editor-last4=Hassol
 |editor4-first=S. J.
 |publisher=Cambridge University Press
 |isbn=978-0-521-14407-0
 |url=http://www.globalchange.gov/publications/reports/scientific-assessments/us-impacts
 |access-date=17. 4. 2010
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100406060050/http://www.globalchange.gov/publications/reports/scientific-assessments/us-impacts
 |archive-date=6. 4. 2010
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |author          = USGCRP
 |year            = 2017
 |title           = Climate Science Special Report: Fourth National Climate Assessment, Volume I
 |url             = https://science2017.globalchange.gov/
 |editor-last1    = Wuebbles
 |editor1-first   = D. J.
 |editor-last2    = Fahey
 |editor2-first   = D. W.
 |editor-last3    = Hibbard
 |editor3-first   = K. A.
 |editor-last4    = Dokken
 |editor4-first   = D. J.
 |editor-last5    = Stewart
 |editor5-first   = B. C.
 |editor-last6    = Maycock
 |editor6-first   = T. K.
 |display-editors = 4
 |location        = Washington, D.C.
 |publisher       = U.S. Global Change Research Program
 |doi             = 10.7930/J0J964J6
}}
* {{cite journal
 |last1=Vandyck |first=T.
 |last2=Keramidas |first2=K.
 |last3=Kitous |first3=A.
 |last4=Spadaro |first4=J.
 |last5=Van DIngenen |first5=R.
 |last6=Holland |first6=M.
 |last7=Saveyn |first7=B.
 |display-authors=4
 |date=2018
 |title=Air quality co-benefits for human health and agriculture counterbalance costs to meet Paris Agreement pledges
 |journal=Nature Communications
 |volume=9 |issue=4939
 |page=4939 |doi=10.1038/s41467-018-06885-9
 |pmid=30467311 |pmc=6250710 |bibcode=2018NatCo...9.4939V
 |url=}}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Chapter 1|2017}}
 |year=2017
 |chapter=Chapter 1: Our Globally Changing Climate
 |title=In {{harvnb|USGCRP2017}}
 |chapter-url=https://science2017.globalchange.gov/downloads/CSSR_Ch1_Our_Globally_Changing_Climate.pdf
 |first1=D. J.
 |last1=Wuebbles
 |first2=D. R.
 |last2=Easterling
 |first3=K.
 |last3=Hayhoe
 |first4=T.
 |last4=Knutson
 |first5=R. E.
 |last5=Kopp
 |first6=J. P.
 |last6=Kossin
 |first7=K. E.
 |last7=Kunkel
 |last9=A. N.
 |last8=LeGran-de
 |first10=C.
 |last10=Mears
 |first11=W. V.
 |last11=Sweet
 |first12=P. C.
 |last12=Taylor
 |first13=R. S.
 |last13=Vose
 |first14=M. F.
 |last14=Wehne
 |display-authors=4
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|USGCRP Climate Science Supplement|2014}}
 |chapter=Appendix 3: Climate Science Supplement
 |last1=Walsh
 |first1=John
 |last2=Wuebbles
 |first2=Donald
 |last3=Hayhoe
 |first3=Katherine
 |last4=Kossin
 |first4=Kossin
 |last5=Kunkel
 |first5=Kenneth
 |last6=Stephens
 |first6=Graeme
 |display-authors=4
 |chapter-url=http://s3.amazonaws.com/nca2014/low/NCA3_Full_Report_Appendix_3_Climate_Science_Supplement_LowRes.pdf?download=1
 |year=2014
 |work=US National Climate Assessment
 |title=Climate Change Impacts in the United States: The Third National Climate Assessment
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=30. 12. 2021
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211230015249/http://s3.amazonaws.com/nca2014/low/NCA3_Full_Report_Appendix_3_Climate_Science_Supplement_LowRes.pdf?download=1
 |url-status=dead
 }}
* {{cite journal
 |last1=Wang |first=Bin
 |last2=Shugart |first2=Herman H.
 |last3=Lerdau |first3=Manuel T.
 |date=2017
 |title=Sensitivity of global greenhouse gas budgets to tropospheric ozone pollution mediated by the biosphere
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=12|issue=8|page=084001
 |doi=10.1088/1748-9326/aa7885|issn=1748-9326
|bibcode=2017ERL....12h4001W |doi-access=free}}
* {{cite journal|last1=Watts|first1=Nick|last2=Adger|first2=W Neil|last3=Agnolucci|first3=Paolo|last4=Blackstock|first4=Jason|last5=Byass|first5=Peter|last6=Cai|first6=Wenjia|last7=Chaytor|first7=Sarah|last8=Colbourn|first8=Tim|last9=Collins|first9=Mat|date=2015|title=Health and climate change: policy responses to protect public health|url=http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2815%2960854-6/fulltext|url-status=live|journal=The Lancet|volume=386|issue=10006|pages=1861–1914|doi=10.1016/S0140-6736(15)60854-6|pmid=26111439|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407184359/http://thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2815%2960854-6/fulltext|archive-date=7. 4. 2017|last10=Cooper|first10=Adam|last11=Cox|first11=Peter M|last12=Depledge|first12=Joanna|last13=Drummond|first13=Paul|last14=Ekins|first14=Paul|last15=Galaz|first15=Victor|last16=Grace|first16=Delia|last17=Graham|first17=Hilary|last18=Grubb|first18=Michael|last19=Haines|first19=Andy|last20=Hamilton|first20=Ian|last21=Hunter|first21=Alasdair|last22=Jiang|first22=Xujia|last23=Li|first23=Moxuan|last24=Kelman|first24=Ilan|last25=Liang|first25=Lu|last26=Lott|first26=Melissa|last27=Lowe|first27=Robert|last28=Luo|first28=Yong|last29=Mace|first29=Georgina|last30=Maslin|first30=Mark|last31=Nilsson|first31=Maria|last32=Oreszczyn|first32=Tadj|last33=Pye|first33=Steve|last34=Quinn|first34=Tara|last35=Svensdotter|first35=My|last36=Venevsky|first36=Sergey|last37=Warner|first37=Koko|last38=Xu|first38=Bing|last39=Yang|first39=Jun|last40=Yin|first40=Yongyuan|last41=Yu|first41=Chaoqing|last42=Zhang|first42=Qiang|last43=Gong|first43=Peng|last44=Montgomery|first44=Hugh|last45=Costello|first45=Anthony|s2cid=205979317|display-authors=4|hdl=10871/20783|hdl-access=free}}
* {{cite journal
 |last1=Watts
 |first1=Nick
 |last2=Amann
 |first2=Markus
 |last3=Arnell
 |first3=Nigel
 |last4=Ayeb-Karlsson
 |first4=Sonja
 |display-authors=4
 |last5=Belesova
 |first5=Kristine
 |last6=Boykoff
 |first6=Maxwell
 |last7=Byass
 |first7=Peter
 |last8=Cai
 |first8=Wenjia
 |last9=Campbell-Lendrum
 |first9=Diarmid
 |last10=Capstick
 |first10=Stuart
 |last11=Chambers
 |first11=Jonathan
 |s2cid=207976337
 |date=2019
 |title=The 2019 report of The Lancet Countdown on health and climate change: ensuring that the health of a child born today is not defined by a changing climate
 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)32596-6/abstract
 |journal=The Lancet
 |volume=394
 |issue=10211
 |pages=1836–1878
 |doi=10.1016/S0140-6736(19)32596-6
 |issn=0140-6736
 |pmid=31733928
 }}
* {{cite journal
 |last=Weart |first=Spencer
 |title=Rise of interdisciplinary research on climate
 |year=2013
 |volume=110
 |pages=3657–3664 |number=Supplement 1
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |doi=10.1073/pnas.1107482109
 |pmid=22778431 |pmc=3586608 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Wild |first=M.
 |last2=Gilgen |first2=Hans
 |last3=Roesch |first3=Andreas
 |last4=Ohmura |first4=Atsumu
 |last5=Long |first5=Charles
 |s2cid=13124021
 |display-authors=4
 |year=2005
 |title=From Dimming to Brightening: Decadal Changes in Solar Radiation at Earth's Surface
 |journal=Science |volume=308 |issue=5723
 |doi=10.1126/science.1103215 |pages=847–850 |pmid=15879214 |bibcode=2005Sci...308..847W
}}
* {{cite journal
 |last1=Williams |first1=Richard G
 |last2=Ceppi |first2=Paulo
 |last3=Katavouta |first3=Anna
 |title=Controls of the transient climate response to emissions by physical feedbacks, heat uptake and carbon cycling
 |year=2020
 |journal=Environmental Research Letters
 |volume=15
 |issue=9
 |pages=0940c1
 |doi=10.1088/1748-9326/ab97c9
 |bibcode=2020ERL....15i40c1W
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Wolff |first1=Eric W.
 |last2=Shepherd |first2=John G.
 |last3=Shuckburgh |first3=Emily
 |last4=Watson |first4=Andrew J.
 |title=Feedbacks on climate in the Earth system: introduction
 |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences
 |pmid=26438277 |pmc=4608041 |doi=10.1098/rsta.2014.0428 |date=2015
 |volume=373 |issue=2054 |page=20140428|bibcode=2015RSPTA.37340428W
 }}
* {{cite journal
 |last1=Zeng |first=Ning
 |last2=Yoon |first2=Jinho
 |s2cid=1708267
 |title=Expansion of the world's deserts due to vegetation-albedo feedback under global warming
 |date=2009
 |journal=[[Geophysical Research Letters]]
 |volume=36 |issue=17 |page=L17401
 |bibcode=2009GeoRL..3617401Z|doi=10.1029/2009GL039699|issn=1944-8007
 }}
* {{cite journal
 |last1=Zhang |first1=Jinlun
 |last2=Lindsay |first2=Ron
 |last3=Steele |first3=Mike
 |last4=Schweiger |first4=Axel
 |s2cid=9387303
 |date=2008
 |title=What drove the dramatic arctic sea ice retreat during summer 2007?
 |journal=Geophysical Research Letters |volume=35 |issue=11
 |pages=1–5
 |doi=10.1029/2008gl034005 |bibcode=2008GeoRL..3511505Z
 |doi-access=free
 }}
* {{cite journal
 |last1=Zhao |first=C.
 |last2=Liu |first2=B.
 |last3=Piao |first3=S.
 |last4=Wang |first4=X.
 |last5=Lobell |first5=D.
 |last6=Huang |first6=Y.
 |last7=Huang |first7=M.
 |last8=Yao |first8=Y.
 |display-authors=2
 |date=2017
 |title=Temperature increase reduces global yields of major crops in four independent estimates
 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences
 |volume=114 |issue=35 |pages=9326–9331
 |doi=10.1073/pnas.1701762114
 |pmid=28811375
 |pmc=5584412
 |doi-access=free}}
{{refend}}

=== Knjige, izvještaji i pravni dokumenti ===
{{refbegin|30em}}
* {{cite book
 |first1=David
 |last1=Archer
 |first2=Raymond
 |last2=Pierrehumbert
 |title=The Warming Papers: The Scientific Foundation for the Climate Change Forecast
 |url=https://books.google.com/books?id=sPY9HOfnuS0C&amp;pg=PT10
 |date=2013
 |publisher=John Wiley &amp; Sons
 |isbn=978-1-118-68733-8
 }}
* {{cite web
 |ref={{harvid|Climate Focus|2015}}
 |title=The Paris Agreement: Summary. Climate Focus Client Brief on the Paris Agreement III
 |author=Climate Focus
 |date=decembar 2015
 |access-date=12. 4. 2019
 |url=https://climatefocus.com/sites/default/files/20151228%20COP%2021%20briefing%20FIN.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181005005832/https://climatefocus.com/sites/default/files/20151228%20COP%2021%20briefing%20FIN.pdf
 |archive-date=5. 10. 2018
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |last1=Clark
 |first1=P. U.
 |last2=Weaver
 |first2=A. J.
 |last3=Brook
 |first3=E.
 |last4=Cook
 |first4=E. R.
 |last5=Delworth
 |first5=T. L.
 |last6=Steffen
 |first6=K.
 |chapter=Executive Summary
 |title=In: Abrupt Climate Change. A Report by the U.S. Climate Change Science Program and the Subcommittee on Global Change Research
 |display-authors=4
 |chapter-url=http://www.climatescience.gov/Library/sap/sap3-4/final-report/default.htm
 |date=decembar 2008
 |publisher=U.S. Geological Survey
 |location=Reston, VA
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130504113820/http://www.climatescience.gov/Library/sap/sap3-4/final-report/default.htm
 |archive-date=4. 5. 2013
 }}
* {{cite report
 |ref             = {{harvid|UN Human Development Report|2020}}
 |author          = Conceição
 |display-authors = etal
 |year            = 2020
 |title           = Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene
 |url             = http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf
 |publisher       = [[United Nations Development Programme]]
 |access-date     = 9. 1. 2021
}}
* {{cite report
 |last1=DeFries
 |first1=Ruth
 |last2=Edenhofer
 |first2=Ottmar
 |last3=Halliday
 |first3=Alex
 |last4=Heal
 |first4=Geoffrey
 |display-authors=etal
 |date=septembar 2019
 |title=The missing economic risks in assessments of climate change impacts
 |publisher=Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment, London School of Economics and Political Science
 |url=https://www.lse.ac.uk/granthaminstitute/wp-content/uploads/2019/09/The-missing-economic-risks-in-assessments-of-climate-change-impacts-2.pdf
 }}
* {{cite web
 |title=The climate regime from The Hague to Marrakech: Saving or sinking the Kyoto Protocol?
 |last=Dessai
 |first=Suraje
 |date=2001
 |work=Tyndall Centre Working Paper 12
 |publisher=Tyndall Centre
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610013556/http://www.tyndall.ac.uk/sites/default/files/wp12.pdf
 |archive-date=10. 6. 2012
 |url-status=dead
 |url=http://www.tyndall.ac.uk/sites/default/files/wp12.pdf
 |access-date=5. 5. 2010
 }}
* {{cite book
 |last1=Dunlap |first1=Riley E.
 |last2=McCright |first2=Aaron M.
 |editor-last1=Dryzek |editor-first1=John S.
 |editor-first2=Richard B. |editor-last2=Norgaard
 |editor-first3=David |editor-last3=Schlosberg
 |title=The Oxford Handbook of Climate Change and Society
 |url=https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_j4w5 |publisher=Oxford University Press
 |date=2011
 |pages=[https://archive.org/details/oxfordhandbookof0000unse_j4w5/page/n161 144]–160
 |chapter=Chapter 10: Organized climate change denial
 |isbn=978-0-19-956660-0}}
* {{cite book
 |last1=Dunlap |first1=Riley E.
 |last2=McCright |first2=Aaron M.
 |editor-last1=Dunlap |editor-first1=Riley E.
 |editor-first2=Robert J. |editor-last2=Brulle
 |title=Climate Change and Society: Sociological Perspectives
 |publisher=Oxford University Press
 |date=2015
 |pages=300–332
 |chapter=Chapter 10: Challenging Climate Change: The Denial Countermovement
 |isbn=978-0199356119}}
* {{Cite journal|last1=Eltokhy|first1=Khaled|last2=Funke|first2=Katja|last3=Huang|first3=Guohua|last4=Kim|first4=Yujin|last5=Zinabou|first5=Genet|date=29. 10. 2021|title=Monitoring the Climate Impact of Fiscal Policy – Lessons from Tracking the COVID-19 Response|url=https://www.elibrary.imf.org/view/journals/001/2021/259/article-A001-en.xml|journal=IMF Working Papers|language=en|volume=2021|issue=259|page=1|doi=10.5089/9781589067769.001}}
* {{cite report
 |ref={{harvid|European Commission, 28 November|2018}}
 |title=In-depth analysis accompanying the Commission Communication COM(2018) 773: A Clean Planet for all – A European strategic long-term vision for a prosperous, modern, competitive and climate neutral economy
 |author=European Commission
 |date=28. 11. 2018
 |location=Brussels
 |url=https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/pages/com_2018_733_analysis_in_support_en_0.pdf
 |page=188
 }}
* {{cite report | last=Flavell | first=Alex | title=IOM outlook on migration, environment and climate change | publisher=[[International Organization for Migration]] (IOM) | publication-place=Geneva, Switzerland | year=2014 | url=https://publications.iom.int/system/files/pdf/mecc_outlook.pdf | isbn=978-92-9068-703-0 | oclc=913058074 }}
* {{cite book
 |title=The Callendar Effect: the life and work of Guy Stewart Callendar (1898–1964)
 |year=2007
 |last=Fleming |first=James Rodger
 |publisher=American Meteorological Society
 |location=Boston
 |isbn=978-1-878220-76-9
}}
* {{cite book | last=Fletcher | first=Charles | title=Climate change : what the science tells us | url=https://archive.org/details/climatechangewha0000flet | publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc | publication-place=Hoboken, NJ | year=2019 | isbn=978-1-118-79306-0 | oclc=1048028378}}
* {{cite web
 |ref={{harvid|G8+5 Academies|2009}}
 |title=G8+5 Academies' joint statement: Climate change and the transformation of energy technologies for a low carbon future
 |date=maj 2009
 |publisher=The National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine
 |author1=Academia Brasileira de Ciéncias (Brazil)
 |author2=Royal Society of Canada
 |author3=Chinese Academy of Sciences
 |author4=Académie des Sciences (France)
 |author5=Deutsche Akademie der Naturforscher Leopoldina (Germany)
 |author6=Indian National Science Academy
 |author7=Accademia Nazionale dei Lincei (Italy)
 |author8=Science Council of Japan, Academia Mexicana de Ciencias
 |author9=Russian Academy of Sciences
 |author10=Academy of Science of South Africa
 |author11=Royal Society (United Kingdom)
 |author12=National Academy of Sciences (United States of America)
 |url=http://www.nationalacademies.org/includes/G8+5energy-climate09.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100215171429/http://www.nationalacademies.org/includes/G8+5energy-climate09.pdf
 |archive-date=15. 2. 2010
 |url-status=live
 |access-date=5. 5. 2010
 }}
* {{cite report
 |ref             = {{harvid|UNDP|2021}}
 |title           = Peoples' Climate Vote
 |last1           = Flynn
 |first1          = C.
 |last2           = Yamasumi
 |first2          = E.
 |last3           = Fisher
 |first3          = S.
 |last4           = Snow
 |first4          = D.
 |last5           = Grant
 |first5          = Z.
 |last6           = Kirby
 |first6          = M.
 |last7           = Browning
 |first7          = P.
 |last8           = Rommerskirchen
 |first8          = M.
 |last9           = Russell
 |first9          = I.
 |display-authors = 4
 |publisher       = UNDP and University of Oxford
 |date            = januar 2021
 |url             = https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/publications/UNDP-Oxford-Peoples-Climate-Vote-Results.pdf
 |access-date     = 5. 8. 2021
}}
* {{cite report
 |ref={{harvid|Global Methane Initiative|2020}}
 |author=Global Methane Initiative
 |title=Global Methane Emissions and Mitigation Opportunities
 |url=https://www.globalmethane.org/documents/gmi-mitigation-factsheet.pdf
 |date=2020
 |publisher=Global Methane Initiative
 }}
* {{cite book
 |title=Climate Change: Observed Impacts on Planet Earth
 |last=Haywood |first=Jim
 |year=2016
 |publisher=Elsevier
 |isbn=978-0-444-63524-2
 |editor-last=Letcher |editor-first=Trevor M.
 |chapter=Chapter 27 – Atmospheric Aerosols and Their Role in Climate Change
}}
* {{cite report
 |ref         = {{harvid|IEA|2020a}}
 |author      = IEA
 |date        = novembar 2020
 |title       = Renewables 2020 Analysis and forecast to 2025
 |url         = https://www.iea.org/reports/renewables-2020
 |access-date = 27. 4. 2021
}}
* {{Cite report
| ref= {{harvid|IEA|2020b}}
| author= IEA
| date= decembar 2020
| title= Energy Efficiency 2020
| chapter= Covid-19 and energy efficiency
| chapter-url= https://www.iea.org/reports/energy-efficiency-2020/covid-19-and-energy-efficiency#abstract
| location= Paris, France
| access-date= 6. 4. 2021
}}
* {{cite report
 |ref={{harvid|International Institute for Sustainable Development|2019}}
 |url=https://www.iisd.org/sites/default/files/publications/fossil-fuel-clean-energy-subsidy-swap.pdf
 |title=Fossil Fuel to Clean Energy Subsidy Swaps
 |last1=Bridle
 |first1=Richard
 |last2=Sharma
 |first2=Shruti
 |last3=Mostafa
 |first3=Mostafa
 |last4=Geddes
 |first4=Anna
 |date=juni 2019
 }}
* {{cite book
 |title=Macroeconomic and Financial Policies for Climate Change Mitigation: A Review of the Literature
 |url=https://www.elibrary.imf.org/doc/IMF001/28337-9781513511955/28337-9781513511955/Other_formats/Source_PDF/28337-9781513512938.pdf
 |isbn=978-1-5135-1195-5
 |last1=Krogstrup
 |first1=Signe
 |last2=Oman
 |first2=William
 |series=IMF working papers
 |date=4. 9. 2019
 |doi=10.5089/9781513511955.001
 |s2cid=203245445
 |issn=1018-5941
 }}
* {{cite report
 |ref             = {{harvid|Yale|2021}}
 |title           = International Public Opinion on Climate Change
 |last1           = Leiserowitz
 |first1          = A.
 |last2           = Carman
 |first2          = J.
 |last3           = Buttermore
 |first3          = N.
 |last4           = Wang
 |first4          = X.
 |last5           = Rosenthal
 |first5          = S.
 |last6           = Marlon
 |first6          = J.
 |last7           = Mulcahy
 |first7          = K.
 |display-authors = 4
 |publisher       = Yale Program on Climate Change Communication and Facebook Data for Good
 |year            = 2021
 |location        = New Haven, CT
 |url             = https://climatecommunication.yale.edu/wp-content/uploads/2021/06/international-climate-opinion-february-2021d.pdf
 |access-date     = 5. 8. 2021
}}
* {{cite book
 |last1=Meinshausen |first=Malte
 |chapter=Implications of the Developed Scenarios for Climate Change
 |date=2019
 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&amp;nbsp;°C and +2&amp;nbsp;°C
 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals
 |pages=459–469
 |editor-last=Teske |editor-first=Sven
 |publisher=Springer International Publishing
 |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_12
 |isbn=978-3-030-05843-2
|s2cid=133868222
 }}
* {{cite report
 |ref={{harvid|Michigan State University|2014}}
 |first1=Neville
 |last1=Millar
 |first2=Julie
 |last2=Doll
 |first3=G.
 |last3=Robertson
 |title=Management of nitrogen fertilizer to reduce nitrous oxide (N2O) emissions from field crops
 |url=https://www.canr.msu.edu/uploads/resources/pdfs/management_of_nitrogen_fertiler_(e3152).pdf
 |publisher=Michigan State University
 |date=novembar 2014
 }}
* {{cite report
 |ref={{harvid|ICCT|2019}}
 |first1=J.
 |last1=Miller
 |first2=L.
 |last2=Du
 |first3=D.
 |last3=Kodjak
 |title=Impacts of World-Class Vehicle Efficiency and Emissions Regulations in Select G20 Countries
 |url=https://theicct.org/sites/default/files/publications/ICCT_G20-briefing-paper_Jan2017_vF.pdf
 |publisher=The International Council on Clean Transportation
 |location=Washington, D.C.
 |year=2017
 }}
* {{cite book
 |title=Copenhagen 2009: Failure or final wake-up call for our leaders? EV 49
 |last=Müller
 |first=Benito
 |date=februar 2010
 |publisher=[[Oxford Institute for Energy Studies]]
 |isbn=978-1-907555-04-6
 |page=i
 |url=https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2011/03/EV49-Copenhagen2009Failureorfinalwake-upcallforourleaders-BenitoMuller-2010.pdf
 |access-date=18. 5. 2010
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170710081944/https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2011/03/EV49-Copenhagen2009Failureorfinalwake-upcallforourleaders-BenitoMuller-2010.pdf
 |archive-date=10. 7. 2017
 |url-status=live
 }}
* {{cite report
 |author=National Research Council
 |year=2008
 |title=Understanding and responding to climate change: Highlights of National Academies Reports, 2008 edition, produced by the US National Research Council (US NRC)
 |publisher=National Academy of Sciences
 |location=Washington, D.C.
 |url=http://dels.nas.edu/Materials/Booklets/Lines-of-Evidence
 |access-date=14. 1. 2016
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052136/http://dels.nas.edu/Materials/Booklets/Lines-of-Evidence
 |archive-date=4. 3. 2016
 |url-status=live
 }}
* {{cite report
 |author=National Research Council
 |year=2012
 |title=Climate Change: Evidence, Impacts, and Choices
 |url=http://nas-sites.org/americasclimatechoices/files/2012/06/19014_cvtx_R1.pdf
 |access-date=9. 9. 2017
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220184517/http://nas-sites.org/americasclimatechoices/files/2012/06/19014_cvtx_R1.pdf
 |archive-date=20. 2. 2013
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |last1=Newell
 |first1=Peter
 |title=Climate for Change: Non-State Actors and the Global Politics of the Greenhouse
 |date=14. 12. 2006
 |access-date=30. 7. 2018
 |publisher=Cambridge University Press
 |url=https://books.google.com/books?id=ing21MGmh5UC
 |isbn=978-0-521-02123-4
 }}
* {{cite web
 |ref={{harvid|NOAA|2017}}
 |author=NOAA
 |url=https://tidesandcurrents.noaa.gov/publications/techrpt83_Global_and_Regional_SLR_Scenarios_for_the_US_final.pdf
 |title=January 2017 analysis from NOAA: Global and Regional Sea Level Rise Scenarios for the United States
 |access-date=7. 2. 2019
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171218140625/https://tidesandcurrents.noaa.gov/publications/techrpt83_Global_and_Regional_SLR_Scenarios_for_the_US_final.pdf
 |archive-date=18. 12. 2017
 |url-status=live
 }}
* {{cite web
 |title=Understanding and Responding to Climate Change
 |author=NRC
 |year=2008
 |publisher=Board on Atmospheric Sciences and Climate, US National Academy of Sciences
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011182257/http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/booklets/climate_change_2008_final.pdf
 |archive-date=11. 10. 2017
 |url-status=live
 |url=http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/booklets/climate_change_2008_final.pdf
 |access-date=9. 11. 2010
 }}
* {{cite book
 |last1=Olivier
 |first1=J. G. J.
 |last2=Peters
 |first2=J. A. H. W.
 |year=2019
 |title=Trends in global CO2 and total greenhouse gas emissions
 |publisher=PBL Netherlands Environmental Assessment Agency
 |url=https://www.pbl.nl/sites/default/files/downloads/pbl-2020-trends-in-global-co2-and-total-greenhouse-gas-emissions-2019-report_4068.pdf
 |place=The Hague
 }}
* {{cite book
 |chapter=The scientific consensus on climate change: How do we know we're not wrong?
 |last1=Oreskes |first1=Naomi
 |title=Climate Change: What It Means for Us, Our Children, and Our Grandchildren
 |editor-last1=DiMento |editor-first1=Joseph F. C.
 |editor-last2=Doughman |editor-first2=Pamela M.
 |publisher=The MIT Press
 |year=2007
 |isbn=978-0-262-54193-0
}}
* {{cite book
 |title=Merchants of Doubt: How a Handful of Scientists Obscured the Truth on Issues from Tobacco Smoke to Global Warming
 |url=https://archive.org/details/merchantsofdoubt00ores
 |date=2010
 |last1=Oreskes
 |first1=Naomi
 |first2=Erik
 |last2=Conway
 |publisher=Bloomsbury Press
 |edition=first
 |isbn=978-1-59691-610-4
 }}
* {{Cite report
| ref= {{harvid|Pew|2015}}
| author= Pew Research Center
| date= novembar 2015
| title= Global Concern about Climate Change, Broad Support for Limiting Emissions
| url= https://www.pewresearch.org/global/wp-content/uploads/sites/2/2015/11/Pew-Research-Center-Climate-Change-Report-FINAL-November-5-2015.pdf
| access-date= 5. 8. 2021
}}
* {{cite book
 |author=REN21
 |year=2020
 |title=Renewables 2020 Global Status Report
 |url=https://www.ren21.net/wp-content/uploads/2019/05/gsr_2020_full_report_en.pdf
 |location=Paris
 |publisher=REN21 Secretariat
 |isbn=978-3-948393-00-7
 }}
* {{cite book
 |date=13. 4. 2005
 |author=Royal Society
 |title=Economic Affairs – Written Evidence
 |series=The Economics of Climate Change, the Second Report of the 2005–2006 session, produced by the UK Parliament House of Lords Economics Affairs Select Committee
 |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld200506/ldselect/ldeconaf/12/12we24.htm
 |publisher=UK Parliament
 |access-date=9. 7. 2011
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111113084025/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld200506/ldselect/ldeconaf/12/12we24.htm
 |archive-date=13. 11. 2011
 |url-status=live
 }}
* {{cite book
 |title=Global trends in climate change litigation: 2019 snapshot
 |last1=Setzer
 |first1=Joana
 |last2=Byrnes
 |first2=Rebecca
 |date=juli 2019
 |publisher=the Grantham Research Institute on Climate Change and the Environment and the Centre for Climate Change Economics and Policy
 |url=http://www.lse.ac.uk/GranthamInstitute/wp-content/uploads/2019/07/GRI_Global-trends-in-climate-change-litigation-2019-snapshot.pdf
 |location=London
 }}
* {{cite report
 |ref             = {{harvid|NREL|2017}}
 |last1           = Steinberg
 |first1          = D.
 |last2           = Bielen
 |first2          = D.
 |last3           = Eichman
 |first3          = J.
 |last4           = Eurek
 |first4          = K.
 |last5           = Logan
 |first5          = J.
 |last6           = Mai
 |first6          = T.
 |last7           = McMillan
 |first7          = C.
 |last8           = Parker
 |first8          = A.
 |display-authors = 2
 |title           = Electrification &amp; Decarbonization: Exploring U.S. Energy Use and Greenhouse Gas Emissions in Scenarios with Widespread Electrification and Power Sector Decarbonization
 |publisher       = National Renewable Energy Laboratory
 |date            = juli 2017
 |location        = Golden, Colorado
 |url             = https://www.nrel.gov/docs/fy17osti/68214.pdf
}}
* {{cite book
 |ref={{harvid|Teske, ed.|2019}}
 |chapter=Executive Summary
 |date=2019
 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&amp;nbsp;°C and +2&amp;nbsp;°C
 |pages=xiii–xxxv
 |editor-last=Teske
 |editor-first=Sven
 |publisher=Springer International Publishing
 |doi=10.1007/978-3-030-05843-2
 |isbn=978-3-030-05843-2
 |s2cid=198078901
 |url=http://www.oapen.org/download/?type=document&amp;docid=1007262
 |chapter-url=https://link.springer.com/content/pdf/bfm%3A978-3-030-05843-2%2F1.pdf
 }}
* {{cite book
 |last1=Teske |first1=Sven
 |first2=Kriti |last2=Nagrath |first3=Tom |last3=Morris |first4=Kate |last4=Dooley
 |chapter=Renewable Energy Resource Assessment
 |date=2019
 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&amp;nbsp;°C and +2&amp;nbsp;°C
 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals
 |pages=161–173
 |editor-last=Teske |editor-first=Sven
 |publisher=Springer International Publishing
 |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_7
 |hdl=10453/139583
 |isbn=978-3-030-05843-2
|s2cid=134370729
 }}
* {{cite book
 |last1=Teske |first1=Sven
 |chapter=Trajectories for a Just Transition of the Fossil Fuel Industry
 |date=2019
 |work=Achieving the Paris Climate Agreement Goals: Global and Regional 100% Renewable Energy Scenarios with Non-energy GHG Pathways for +1.5&amp;nbsp;°C and +2&amp;nbsp;°C
 |title=Achieving the Paris Climate Agreement Goals
 |pages=403–411
 |editor-last=Teske |editor-first=Sven
 |publisher=Springer International Publishing
 |doi=10.1007/978-3-030-05843-2_9
 |hdl=10453/139584
 |isbn=978-3-030-05843-2
|s2cid=133961910
 }}
* {{cite report
 |author=UN FAO
 |year=2016
 |title=Global Forest Resources Assessment 2015. How are the world's forests changing?
 |url=http://www.fao.org/3/a-i4793e.pdf#page=11
 |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations
 |isbn=978-92-5-109283-5
 |access-date=1. 12. 2019
 }}
* {{cite book
 |author=United Nations Environment Programme
 |year=2019
 |title=Emissions Gap Report 2019
 |url=https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/30797/EGR2019.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y
 |location=Nairobi
 |isbn=978-92-807-3766-0
 }}
* {{cite book
 |author=United Nations Environment Programme
 |year=2021
 |title=Emissions Gap Report 2021
 |url=https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/36991/EGR21_ESEN.pdf
 |location=Nairobi
 |isbn=978-92-807-3890-2
 }}
* {{cite book|author=UNEP|year=2018|title=The Adaptation Gap Report 2018|location=Nairobi, Kenya|url=https://www.unenvironment.org/resources/adaptation-gap-report|isbn=978-92-807-3728-8|publisher=United Nations Environment Programme (UNEP)}}
* {{cite conference
|year=1992
|author=UNFCCC
|author-link=UNFCCC
|title=United Nations Framework Convention on Climate Change
|url=https://unfccc.int/files/essential_background/background_publications_htmlpdf/application/pdf/conveng.pdf
}}
&lt;!-- ## --&gt;
* {{cite web
 |ref={{harvid|Kyoto Protocol|1997}}
 |date=1997
 |author=UNFCCC
 |author-link=UNFCCC
 |title=Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change
 |publisher=United Nations
 |url=https://unfccc.int/resource/docs/convkp/kpeng.html
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
&lt;!-- Example: Decision 2/CP.15 in {{harvnb|UNFCCC: Copenhagen|2009|loc=}} --&gt;
&lt;!-- Cite by paragraph, as page numbering is variable. --&gt;
* {{cite conference
 |ref          = {{harvid|UNFCCC: Copenhagen|2009}}
 |date         = 30. 3. 2010
 |author       = UNFCCC
 |author-link  = UNFCCC
 |chapter      = Decision 2/CP.15: Copenhagen Accord
 |title        = Report of the Conference of the Parties on its fifteenth session, held in Copenhagen from 7 to 19&amp;nbsp;December&amp;nbsp;2009
 |id           = FCCC/CP/2009/11/Add.1
 |publisher    = United Nations Framework Convention on Climate Change
 |chapter-url  = http://unfccc.int/documentation/documents/advanced_search/items/3594.php?rec=j&amp;priref=600005735#beg
 |access-date  = 17. 5. 2010
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20100430005322/https://unfccc.int/documentation/documents/advanced_search/items/3594.php?rec=j&amp;priref=600005735#beg
 |archive-date = 30. 4. 2010
 |url-status   = live
}}
&lt;!-- ## --&gt;
* {{cite web
 |ref={{harvid|Paris Agreement|2015}}
 |date=2015
 |author=UNFCCC
 |author-link=UNFCCC
 |title=Paris Agreement
 |publisher=United Nations Framework Convention on Climate Change
 |url=https://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf
 }}
&lt;!-- ## --&gt;
* {{cite report
 |ref         = {{harvid|UN NDC Synthesis Report|2021}}
 |author      = UNFCCC
 |author-link = UNFCCC
 |date        = 26. 2. 2021
 |title       = Nationally determined contributions under the Paris Agreement Synthesis report by the secretariat
 |url         = https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_02E.pdf
 |publisher   = [[United Nations Framework Convention on Climate Change]]
}}
&lt;!-- ## --&gt;
* {{cite web
 |ref={{harvid|UNHCR|2011}}
 |title=Climate Change and the Risk of Statelessness: The Situation of Low-lying Island States
 |last=Park
 |first=Susin
 |date=maj 2011
 |publisher=United Nations High Commissioner for Refugees
 |url=http://www.unhcr.org/4df9cb0c9.pdf
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502223251/http://www.unhcr.org/4df9cb0c9.pdf
 |archive-date=2. 5. 2013
 |url-status=live
 |access-date=13. 4. 2012
 }}
* {{cite report
 |author=United States Environmental Protection Agency
 |year=2016
 |title=Methane and Black Carbon Impacts on the Arctic: Communicating the Science
 |url=https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-change-science/methane-and-black-carbon-impacts-arctic-communicating-science_.html
 |access-date=27. 2. 2019
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170906225344/https://19january2017snapshot.epa.gov/climate-change-science/methane-and-black-carbon-impacts-arctic-communicating-science_.html
 |archive-date=6. 9. 2017
 |url-status=live
 }}
* {{cite journal
 |last1=Van Oldenborgh |first1=Geert-Jan
 |last2=Philip |first2=Sjoukje
 |last3=Kew |first3=Sarah
 |last4=Vautard |first4=Robert
 |display-authors=etal
 |date=2019
 |website=Semantic Scholar
 |s2cid=199454488 |title=Human contribution to the record-breaking June 2019 heat wave in France
 }}
* {{cite report
 |ref={{harvid|World Bank, June|2019}}
 |title=State and Trends of Carbon Pricing 2019
 |url=http://documents.worldbank.org/curated/en/191801559846379845/pdf/State-and-Trends-of-Carbon-Pricing-2019.pdf
 |date=juni 2019
 |publisher=World Bank
 |location=Washington, D.C.
 |doi=10.1596/978-1-4648-1435-8
 |hdl=10986/29687
 |hdl-access=free
 }}
* {{cite report
 |ref={{harvid|WHO|2014}}
 |author=World Health Organization
 |year=2014
 |title=Quantitative risk assessment of the effects of climate change on selected causes of death, 2030s and 2050s
 |location=Geneva, Switzerland
 |isbn=978-92-4-150769-1
 |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/134014/9789241507691_eng.pdf
 }}
* {{Cite report
| ref= {{harvid|WHO|2016}}
| author= World Health Organization
| year= 2016
| title= Ambient air pollution: a global assessment of exposure and burden of disease
| location= Geneva, Switzerland
| isbn= 978-92-4-1511353
| url= https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1061179/retrieve
}}
* {{cite book
 |ref={{harvid|WHO|2018}}
 |author=World Health Organization
 |title=COP24 Special Report Health and Climate Change
 |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/276405/9789241514972-eng.pdf?ua=1
 |year=2018
 |location=Geneva
 |isbn=978-92-4-151497-2
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|WMO|2021}}
 |author=[[World Meteorological Organization]]
 |title=WMO Statement on the State of the Global Climate in 2020
 |url=https://library.wmo.int/doc_num.php?explnum_id=10618
 |year=2021
 |location=Geneva
 |series=WMO-No. 1264
 |isbn=978-92-63-11264-4
 |access-date=24. 12. 2021
 |archive-date=19. 4. 2021
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419162743/https://library.wmo.int/doc_num.php?explnum_id=10618
 |url-status=dead
 }}
* {{cite book
 |title=Shock Waves : Managing the Impacts of Climate Change on Poverty. Climate Change and Development
 |date=2016
 |isbn=978-1-4648-0674-2
 |doi=10.1596/978-1-4648-0673-5
 |last1=Hallegatte
 |first1=Stephane
 |last2=Bangalore
 |first2=Mook
 |last3=Bonzanigo
 |first3=Laura
 |last4=Fay
 |first4=Marianne
 |last5=Kane
 |first5=Tamaro
 |last6=Narloch
 |first6=Ulf
 |last7=Rozenberg
 |first7=Julie
 |last8=Treguer
 |first8=David
 |last9=Vogt-Schilb
 |first9=Adrien
 |display-authors=4
 |location=Washington, D.C.
 |publisher=World Bank
 |hdl=10986/22787
 |url=https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/22787/9781464806735.pdf?sequence=13&amp;isAllowed=y
 }}
* {{cite book
 |ref={{harvid|World Resources Institute, December|2019}}
 |author=World Resources Institute
 |date=decembar 2019
 |title=Creating a Sustainable Food Future: A Menu of Solutions to Feed Nearly 10 Billion People by 2050
 |location=Washington, D.C.
 |url=https://files.wri.org/d8/s3fs-public/wrr-food-full-report.pdf
 |isbn=978-1-56973-953-2
 }}
{{refend}}

=== Netehnički izvori ===
{{refbegin|30em}}
* ''[[American Institute of Physics]]''
** {{cite book
 |ref=none
 |last=Weart
 |first=Spencer
 |date=oktobar 2008
 |title=The Discovery of Global Warming
 |edition=2nd
 |location=Cambridge, MA
 |publisher=Harvard University Press
 |isbn=978-0-674-03189-0
 |url=http://history.aip.org/climate/reviews.htm
 |access-date=16. 6. 2020
|url-status=live
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161118000413/http://history.aip.org/climate/reviews.htm
 |archive-date=18. 11. 2016}}
** {{cite book
 |ref=none
 |last=Weart
 |first=Spencer
 |date=februar 2019
 |title=The Discovery of Global Warming
 |edition=online
 |url=http://history.aip.org/climate/index.htm
 |access-date=19. 6. 2020
|url-status=live
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618075616/http://history.aip.org/climate/index.htm
 |archive-date=18. 6. 2020
}}
*** {{citation|ref={{harvid|Weart &quot;The Carbon Dioxide Greenhouse Effect&quot;}} |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |last =Weart |first=Spencer
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global Warming
 |chapter=The Carbon Dioxide Greenhouse Effect
 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/co2.htm
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher=American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191800/http://history.aip.org/climate/co2.htm
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
*** {{citation|ref=none |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |last =Weart |first=Spencer
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global Warming
 |chapter=The Public and Climate Change
 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public.htm
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher =American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191711/http://history.aip.org/climate/public.htm
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
**** {{citation|ref={{harvid|Weart &quot;Suspicions of a Human-Caused Greenhouse (1956–1969)&quot;}} |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |last =Weart |first=Spencer
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global Warming
 |chapter=The Public and Climate Change: Suspicions of a Human-Caused Greenhouse (1956–1969)
 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public.htm#S2
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher =American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191711/http://history.aip.org/climate/public.htm#S2
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
*** {{citation|ref={{harvid|Weart &quot;The Public and Climate Change (since 1980)&quot;}} |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |last1=Weart |first1=Spencer
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global warming
 |chapter=The Public and Climate Change (cont.&amp;nbsp;– since 1980)
 |chapter-url=https://history.aip.org/climate/public2.htm
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher =American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191659/http://history.aip.org/climate/public2.htm
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
**** {{citation|ref={{harvid|Weart &quot;The Public and Climate Change: The Summer of 1988&quot;}} |mode=cs1 &lt;!-- Because {cite web} doesn't do chapters. --&gt;
 |first=Spencer |last=Weart
 |date =januar 2020&lt;!-- &quot;The Discovery of Global Warming&quot; is an evolving website, date is not useful for SFNs. --&gt;
 |title=The Discovery of Global Warming
 |chapter=The Public and Climate Change: The Summer of 1988
 |chapter-url=http://history.aip.org/climate/public2.htm#S1988
 |access-date=19. 6. 2020
|publisher=American Institute of Physics
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111191659/http://history.aip.org/climate/public2.htm#S1988
 |archive-date=11. 11. 2016
|url-status=live
}}
* ''[[Associated Press]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Associated Press, 22 September|2015}}
 |url=https://www.apstylebook.com/blog_posts/4
 |title=An addition to AP Stylebook entry on global warming
 |last=Colford
 |first=Paul
 |date=22. 9. 2015
|website=AP Style Blog
 |access-date=6. 11. 2019}}
* ''[[BBC]]''
** {{cite news |ref={{harvid|BBC, 1 May|2019}}
 |date=1. 5. 2019
|title=UK Parliament declares climate change emergency
 |publisher=BBC
 |url=https://www.bbc.com/news/uk-politics-48126677
 |access-date=30. 6. 2019
}}
** {{cite web |ref={{harvid|BBC Science Focus Magazine, 3 February|2020}}
 |last=Rigby |first=Sara
 |date=3. 2. 2020
|title=Climate change: should we change the terminology?
 |website=BBC Science Focus Magazine

 |url=https://www.sciencefocus.com/news/climate-change-should-we-change-the-terminology/
 |access-date=24. 3. 2020}}
* ''[[Bulletin of the Atomic Scientists]]''
** {{cite news
 |last1=Stover |first1=Dawn
 |title=The global warming 'hiatus'
 |url=https://thebulletin.org/2014/09/the-global-warming-hiatus/
 |work=Bulletin of the Atomic Scientists
 |date=23. 9. 2014
|archive-url=https://web.archive.org/web/20200711032006/https://thebulletin.org/2014/09/the-global-warming-hiatus/
 |archive-date=11. 7. 2020
|url-status=live
 }}
* ''[[Carbon Brief]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 4 Jan|2017}}
 |date=4. 1. 2017
|last=Yeo |first=Sophie
 |title=Clean energy: The challenge of achieving a 'just transition' for workers
 |website=Carbon Brief
 |url=https://www.carbonbrief.org/clean-energy-the-challenge-of-achieving-a-just-transition-for-workers
 |access-date=18. 5. 2020
}}
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 15 January|2018}}
 |date=15. 1. 2018
|last1=McSweeney |first1=Robert M.
 |last2=Hausfather |first2=Zeke
 |title= Q&amp;A: How do climate models work?
 |website=Carbon Brief
 |url=https://www.carbonbrief.org/qa-how-do-climate-models-work
 |access-date=2. 3. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190305004530/https://www.carbonbrief.org/qa-how-do-climate-models-work
 |archive-date=5. 3. 2019
|url-status=live
}}
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 19 April|2018}}
 |date =19. 4. 2018
|last1=Hausfather |first1=Zeke
 |title=Explainer: How 'Shared Socioeconomic Pathways' explore future climate change
 |website=Carbon Brief
 |url=https://www.carbonbrief.org/explainer-how-shared-socioeconomic-pathways-explore-future-climate-change
 |access-date=20. 7. 2019
}}
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 8 October|2018}}
 |date=8. 10. 2018
|last1=Hausfather |first1=Zeke
 |title=Analysis: Why the IPCC 1.5C report expanded the carbon budget
 |url=https://www.carbonbrief.org/analysis-why-the-ipcc-1-5c-report-expanded-the-carbon-budget
 |access-date=28. 7. 2020|website=Carbon Brief}}
** {{cite web |ref={{harvid|Carbon Brief, 7 January|2020}}
 |url=https://www.carbonbrief.org/media-reaction-australias-bushfires-and-climate-change
 |title=Media reaction: Australia's bushfires and climate change
 |last1=Dunne |first1=Daisy |last2=Gabbatiss |first2=Josh |last3=Mcsweeny |first3=Robert
 |date=7. 1. 2020
|website=Carbon Brief|access-date=11. 1. 2020}}
* ''[[Deutsche Welle]]''
** {{cite news |ref={{harvid|Deutsche Welle, 22 June|2019}}
 |last1=Ruiz |first1=Irene Banos
 |title=Climate Action: Can We Change the Climate From the Grassroots Up?
 |url=https://www.ecowatch.com/climate-action-grassroots-2638915946.html
 |access-date=23. 6. 2019
|agency=Deutsche Welle
 |publisher=Ecowatch
 |date=22. 6. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190623124154/https://www.ecowatch.com/climate-action-grassroots-2638915946.html
 |archive-date=23. 6. 2019 |url-status=live }}
* ''[[EPA]]''
** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2016}}
 |title=Myths vs. Facts: Denial of Petitions for Reconsideration of the Endangerment and Cause or Contribute Findings for Greenhouse Gases under Section 202(a) of the Clean Air Act
 |publisher=U.S. Environmental Protection Agency
 |date=25. 8. 2016
|url=https://www.epa.gov/ghgemissions/myths-vs-facts-denial-petitions-reconsideration-endangerment-and-cause-or-contribute
 |access-date=7. 8. 2017}}
** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2019}}
 |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/global-greenhouse-gas-emissions-data
 |title=Global Greenhouse Gas Emissions Data
 |author=US EPA
 |date=13. 9. 2019
|access-date=8. 8. 2020
|archive-url=https://web.archive.org/web/20200218125157/https://www.epa.gov/ghgemissions/global-greenhouse-gas-emissions-data
 |archive-date=18. 2. 2020|url-status=live}}
** {{cite web |ref={{harvid|EPA|2020}}
 |url=https://www.epa.gov/ghgemissions/overview-greenhouse-gases
 |title=Overview of Greenhouse Gases
 |author=US EPA
 |date=15. 9. 2020
|access-date=15. 9. 2020
}}
* ''[[EUobserver]]''
** {{cite web |ref={{harvid|EUobserver, 20 December|2009}}
 |date=20. 12. 2009
|title=Copenhagen failure 'disappointing', 'shameful'
 |website=euobserver.com
 |access-date=12. 4. 2019
|url=https://euobserver.com/environment/29181
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412092312/https://euobserver.com/environment/29181
 |archive-date=12. 4. 2019
|url-status=live}}
* ''[[European Parliament]]''
** {{cite web |ref={{harvid|European Parliament, February|2020}}
 |date=februar 2020
 |first=M. |last=Ciucci
 |title=Renewable Energy
 |website=European Parliament
 |url=https://www.europarl.europa.eu/factsheets/en/sheet/70/renewable-energy
 |access-date=3. 6. 2020
}}
* ''[[The Guardian]]''&lt;!--
 |issn=0261-3077 - not needed, nor location.
The parameters for harvid should match the first two parameters
     used in harvnb for the short-cite in the text. --&gt;
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 26 January|2015}}
 |last1=Nuccitelli |first1=Dana
 |date=26. 1. 2015
|title=Climate change could impact the poor much more than previously thought
 |newspaper=The Guardian
 |url=https://www.theguardian.com/environment/climate-consensus-97-per-cent/2015/jan/26/climate-change-could-impact-poor-much-more-than-previously-thought
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161228200446/https://www.theguardian.com/environment/climate-consensus-97-per-cent/2015/jan/26/climate-change-could-impact-poor-much-more-than-previously-thought
 |archive-date=28. 12. 2016
|url-status=live
}}
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 19 March|2019}}
 |last=Carrington |first=Damian
 |date=19. 3. 2019
|title=School climate strikes: 1.4 million people took part, say campaigners
 |newspaper=The Guardian
 |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/mar/19/school-climate-strikes-more-than-1-million-took-part-say-campaigners-greta-thunberg
 |access-date=12. 4. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190320122303/https://www.theguardian.com/environment/2019/mar/19/school-climate-strikes-more-than-1-million-took-part-say-campaigners-greta-thunberg
 |archive-date=20. 3. 2019|url-status=live
}}
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 17 May|2019}}
 |last=Carrington |first=Damian
 |date=17. 5. 2019
|title=Why the Guardian is changing the language it uses about the environment
 |newspaper=The Guardian
 |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/may/17/why-the-guardian-is-changing-the-language-it-uses-about-the-environment
 |access-date=20. 5. 2019
}}
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 28 November|2019}}
 |url=https://www.theguardian.com/world/2019/nov/28/eu-parliament-declares-climate-emergency
 |title='Our house is on fire': EU parliament declares climate emergency
 |last=Rankin |first=Jennifer
 |date=28. 11. 2019
|work=The Guardian
 |access-date=28. 11. 2019
|issn=0261-3077}}Too risky
** {{cite news |ref={{harvid|The Guardian, 19 February|2020}}
 |last= Watts |first=Jonathan
 |date= 19. 2. 2020 |title=Oil and gas firms 'have had far worse climate impact than thought'
 |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/feb/19/oil-gas-industry-far-worse-climate-impact-than-thought-fossil-fuels-methane
 |newspaper=The Guardian
}}
** {{cite web |ref={{harvid|The Guardian, 6 April|2020}}
 |last=Carrington |first=Damian
 |date=6. 4. 2020
|title=New renewable energy capacity hit record levels in 2019
 |work=The Guardian
 |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/apr/06/new-renewable-energy-capacity-hit-record-levels-in-2019
 |access-date=25. 5. 2020
}}
** {{cite web |ref={{harvid|The Guardian, 28 October|2020}}
 |date=28. 10. 2020
|last=McCurry
 |first=Justin
 |title=South Korea vows to go carbon neutral by 2050 to fight climate emergency
 |url=http://www.theguardian.com/world/2020/oct/28/south-korea-vows-to-go-carbon-neutral-by-2050-to-fight-climate-emergency
 |access-date=6. 12. 2020
|work=The Guardian}}
* ''[[NASA]]''
** {{cite news |ref={{harvid|NASA, 28 May|2013}}
 |year=2013
 |title=Arctic amplification
 |publisher=NASA
 |url=https://climate.nasa.gov/news/927/arctic-amplification
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180731054007/https://climate.nasa.gov/news/927/arctic-amplification/
 |archive-date=31. 7. 2018
|url-status=live
}}
** {{cite news |ref={{harvid|NASA, 12 September|2018}}
 |date=12. 9. 2018
|last=Carlowicz |first=Michael
 |publisher=NASA's Earth Observatory
 |title=Watery heatwave cooks the Gulf of Maine
 |url=https://climate.nasa.gov/news/2798/watery-heatwave-cooks-the-gulf-of-maine/
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 5 December|2008}}
 |date=5. 12. 2008
|last=Conway |first=Erik M.
 |title=What's in a Name? Global Warming vs. Climate Change
 |publisher=NASA
 |url=http://www.nasa.gov/topics/earth/features/climate_by_any_other_name.html
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100809221926/http://www.nasa.gov/topics/earth/features/climate_by_any_other_name.html
 |archive-date=9. 8. 2010
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, Mitigation and Adaptation|2020}}
 |date=21. 12. 2020
|title=Responding to Climate Change
 |publisher=NASA
 |url=https://climate.nasa.gov/solutions/adaptation-mitigation/
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104032553/https://climate.nasa.gov/solutions/adaptation-mitigation/
 |archive-date=4. 1. 2021
|url-status=live
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 16 June|2011}}
 |date=16. 6. 2011
|last1=Riebeek |first1=H.
 |title=The Carbon Cycle: Feature Articles: Effects of Changing the Carbon Cycle
 |url=http://www.earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/page5.php
 |publisher=Earth Observatory, part of the EOS Project Science Office located at NASA Goddard Space Flight Center
 |access-date=4. 2. 2013
|archive-url=https://web.archive.org/web/20130206043139/http://earthobservatory.nasa.gov/Features/CarbonCycle/page5.php
 |archive-date=6. 2. 2013
|url-status=live
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, Scientific Consensus|2020}}
 |date=21. 12. 2020
|title=Scientific Consensus: Earth's Climate is Warming
 |publisher=NASA
 |url=https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104025718/https://climate.nasa.gov/scientific-consensus/
 |archive-date=4. 1. 2021
|url-status=live
}}
** {{cite web
 |date=januar 2016
 |last1=Shaftel |first1=Holly
 |title=What's in a name? Weather, global warming and climate change
 |website=NASA Climate Change: Vital Signs of the Planet
 |url=https://climate.nasa.gov/resources/global-warming
 |access-date=12. 10. 2018
|archive-url=https://web.archive.org/web/20180928145703/https://climate.nasa.gov/resources/global-warming/
 |archive-date=28. 9. 2018
|url-status=dead
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NASA, 7 July|2020}}
 |date=7. 7. 2020 |editor-last=Shaftel |editor-first=Holly
 |editor2-last=Jackson |editor2-first=Randal
 |editor3-last=Callery |editor3-first=Susan
 |editor4-last=Bailey |editor4-first=Daniel
 |title=Overview: Weather, Global Warming and Climate Change
 |url=https://climate.nasa.gov/resources/global-warming-vs-climate-change |access-date=14. 7. 2020 |website=Climate Change: Vital Signs of the Planet
}}
* ''[[National Conference of State Legislators]]''
** {{cite web |ref={{harvid|National Conference of State Legislators, 17 April|2020}}
 |date=17. 4. 2020
|title=State Renewable Portfolio Standards and Goals
 |website=National Conference of State Legislators
 |url=https://www.ncsl.org/research/energy/renewable-portfolio-standards.aspx
 |access-date=3. 6. 2020
}}
* ''[[National Geographic]]''
** {{cite web |ref={{harvid|National Geographic, 13 August|2019}}
 |last=Welch |first=Craig
 |url=https://www.nationalgeographic.com/environment/2019/08/arctic-permafrost-is-thawing-it-could-speed-up-climate-change-feature/
 |title=Arctic permafrost is thawing fast. That affects us all.
 |date=13. 8. 2019
|website=National Geographic
 |access-date=25. 8. 2019
}}
* ''[[National Science Digital Library]]''
** {{cite web
 |first=James R.
 |last=Fleming
 |title=Climate Change and Anthropogenic Greenhouse Warming: A Selection of Key Articles, 1824–1995, with Interpretive Essays
 |website=National Science Digital Library Project Archive PALE:ClassicArticles
 |date=17. 3. 2008 |url=http://nsdl.library.cornell.edu/websites/wiki/index.php/PALE_ClassicArticles/GlobalWarming.html
 |access-date=7. 10. 2019
}}
* ''[[Natural Resources Defense Council]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Natural Resources Defense Council, 29 September|2017}}
 |date=29. 9. 2017
|title=What Is the Clean Power Plan?
 |website=Natural Resources Defense Council
 |url=https://www.nrdc.org/stories/how-clean-power-plan-works-and-why-it-matters
 |access-date=3. 8. 2020
}}
* ''[[Nature]]''
** {{cite journal
 |last=Crucifix |first=Michel
 |date=2016
 |title=Earth's narrow escape from a big freeze
 |journal=Nature
 |volume=529|issue=7585 |pages=162–163|issn=1476-4687 |doi=10.1038/529162a
 |pmid=26762453 |doi-access=free}}
* ''[[The New York Times]]''
** {{cite news |ref={{harvid|The New York Times, 25 May|2015}}
 |title      =Paris Can't Be Another Copenhagen
 |work       =The New York Times
 |last       =Rudd
 |first      =Kevin
 |date       =25. 5. 2015
|access-date =26. 5. 2015
|url        =https://www.nytimes.com/2015/05/26/opinion/kevin-rudd-paris-cant-be-another-copenhagen.html
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180203110636/https://www.nytimes.com/2015/05/26/opinion/kevin-rudd-paris-cant-be-another-copenhagen.html
 |archive-date=3. 2. 2018
|url-status   =live
}}
* ''[[NOAA]]''
** {{cite web |ref={{harvid|NOAA, 10 July|2011}}
 |date=10. 7. 2011
|author=NOAA
 |url=https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/polar-opposites-arctic-and-antarctic
 |title=Polar Opposites: the Arctic and Antarctic
 |access-date=20. 2. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190222152103/https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/polar-opposites-arctic-and-antarctic
 |archive-date=22. 2. 2019 |url-status=live
}}
** {{cite web |ref={{harvid|NOAA, 17 June|2015}}
 |date=17. 6. 2015
|author=NOAA
 |url=https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-difference-between-global-warming-and-climate-change
 |title=What's the difference between global warming and climate change?
 |access-date=9. 1. 2021
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210101142233/https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-difference-between-global-warming-and-climate-change
 |archive-date=1. 1. 2021 |url-status=live
}}
** {{cite web
 |first=Amara
 |last=Huddleston
 |title=Happy 200th birthday to Eunice Foote, hidden climate science pioneer
 |website=NOAA Climate.gov
 |date=17. 7. 2019 |url=https://www.climate.gov/news-features/features/happy-200th-birthday-eunice-foote-hidden-climate-science-pioneer
 |access-date=8. 10. 2019
}}
* ''[[Our World in Data]]''
** {{cite journal
 |date=15. 1. 2018
|last1=Ritchie |first1=Hannah
 |last2=Roser |first2=Max
 |title=Land Use
 |journal=Our World in Data
 |url=https://ourworldindata.org/land-use
 |access-date=1. 12. 2019
}}
** {{cite web
 |date=2019
 |last1=Ritchie |first1=Hannah
 |title=Renewable Energy
 |website=Our World in Data
 |url=https://ourworldindata.org/renewable-energy
 |access-date=31. 7. 2020
}}
** {{cite web
 |date=18. 9. 2020 |ref={{harvid|Our World in Data, 18 September|2020}}
 |last1=Ritchie |first1=Hannah
 |title=Sector by sector: where do global greenhouse gas emissions come from?
 |website=Our World in Data
 |url=https://ourworldindata.org/ghg-emissions-by-sector
 |access-date=28. 10. 2020
}}
* [[Oxford Languages]]
** {{cite press release |ref={{harvid|Oxford Languages|2019}}
 |publisher=Oxford University Press
 |website=Oxford Languages
 |date=21. 11. 2019
|title=Word of the Year 2019
 |url=https://languages.oup.com/word-of-the-year/2019/
 |access-date=1. 11. 2021
}}
* ''[[Pew Research Center]]''
** {{cite web   | ref= {{harvid|Pew|2020}}
| author= Pew Research Center
| date=16. 10. 2020
| title= Many globally are as concerned about climate change as about the spread of infectious diseases
| url= https://www.pewresearch.org/fact-tank/2020/10/16/many-globally-are-as-concerned-about-climate-change-as-about-the-spread-of-infectious-diseases/
| access-date=19. 8. 2021
}}
* ''[[Politico]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Politico, 11 December|2019}}
 |url=https://www.politico.eu/article/the-commissions-green-deal-plan-unveiled/
 |title=Europe's Green Deal plan unveiled
 |last1=Tamma
 |first1=Paola
 |last2=Schaart
 |first2=Eline
 |date=11. 12. 2019
|website=Politico
 |access-date=29. 12. 2019
|last3=Gurzu
 |first3=Anca}}
* ''[[RIVM]]''
** {{cite AV media |ref={{harvid|RIVM|2016}}
 |date=11. 10. 2016
|title=Documentary Sea Blind
 |medium=Dutch Television
 |language=nl
 |url=http://www.rivm.nl/en/Documents_and_publications/Common_and_Present/Newsmessages/2016/Documentary_Sea_Blind_on_Dutch_Television
 |access-date=26. 2. 2019
|publisher=RIVM: Netherlands National Institute for Public Health and the Environment
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180817055817/https://www.rivm.nl/en/Documents_and_publications/Common_and_Present/Newsmessages/2016/Documentary_Sea_Blind_on_Dutch_Television
 |archive-date=17. 8. 2018
|url-status=live  }}
* ''[[Salon (website)|Salon]]''
** {{cite news |ref={{harvid|Salon, 25 September|2019}}
 |first=Evelyn |last=Leopold
 |title=How leaders planned to avert climate catastrophe at the UN (while Trump hung out in the basement)
 |url=https://www.salon.com/2019/09/25/how-serious-people-planned-to-avert-climate-catastrophe-at-the-un-while-trump-hung-out-in-the-basement_partner/
 |date=25. 9. 2019
|website=Salon

 |access-date=20. 11. 2019}}
* ''[[ScienceBlogs]]''
** {{cite news |ref={{harvid|Gleick, 7 January|2017}}
 |last1=Gleick |first1=Peter
 |title=Statements on Climate Change from Major Scientific Academies, Societies, and Associations (January 2017 update)
 |date=7. 1. 2017
|access-date=2. 4. 2020
|url=https://scienceblogs.com/significantfigures/index.php/2017/01/07/statements-on-climate-change-from-major-scientific-academies-societies-and-associations-january-2017-update
 |work=ScienceBlogs
}}
* ''[[Scientific American]]''
** {{cite magazine |ref={{harvid|Scientific American, 29 April|2014}}
 |title=Indian Monsoons Are Becoming More Extreme
 |last=Ogburn |first=Stephanie Paige
 |date=29. 4. 2014
|url=https://www.scientificamerican.com/article/indian-monsoons-are-becoming-more-extreme/
 |magazine=Scientific American
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180622193126/https://www.scientificamerican.com/article/indian-monsoons-are-becoming-more-extreme/
 |archive-date=22. 6. 2018
|url-status=live  }}
* ''[[Smithsonian]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Smithsonian, 26 June|2016}}
 |url=https://www.smithsonianmag.com/smithsonian-institution/studying-climate-past-essential-preparing-todays-rapidly-changing-climate-180959595/
 |title=Studying the Climate of the Past Is Essential for Preparing for Today's Rapidly Changing Climate
 |last=Wing|first=Scott L.
 |website=Smithsonian

 |access-date=8. 11. 2019
|date=29. 6. 2016}}
* ''The Sustainability Consortium''
** {{cite web |ref={{harvid|The Sustainability Consortium, 13 September|2018}}
 |website=The Sustainability Consortium
 |date=13. 9. 2018
|url=https://www.sustainabilityconsortium.org/2018/09/one-fourth-of-global-forest-loss-permanent-deforestation-is-not-slowing-down/
 |title=One-Fourth of Global Forest Loss Permanent: Deforestation Is Not Slowing Down
 |access-date=1. 12. 2019
}}
* ''UN Environment''
** {{cite web
 |ref={{harvid|UN Environment, 25 October|2018}}
 |title=Curbing environmentally unsafe, irregular and disorderly migration
 |website=UN Environment
 |date=25. 10. 2018
|url=http://www.unenvironment.org/pt-br/node/23761
 |access-date=18. 4. 2019
|archive-url=https://web.archive.org/web/20190418154922/https://www.unenvironment.org/pt-br/node/23761
 |archive-date=18. 4. 2019
|url-status=live
 }}
* ''[[UNFCCC]]''
** {{cite web
 |ref={{harvid|UNFCCC, &quot;What are United Nations Climate Change Conferences?&quot;}}
 |title=What are United Nations Climate Change Conferences?
 |website=UNFCCC
 |access-date=12. 5. 2019
|url=https://unfccc.int/process/conferences/what-are-united-nations-climate-change-conferences
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190512084017/https://unfccc.int/process/conferences/what-are-united-nations-climate-change-conferences
 |archive-date=12. 5. 2019
|url-status=live
}}
** {{cite web
 |ref={{harvid|UNFCCC, &quot;What is the United Nations Framework Convention on Climate Change?&quot;}}
 |title=What is the United Nations Framework Convention on Climate Change?
 |website=UNFCCC
 |url=https://unfccc.int/process-and-meetings/the-convention/what-is-the-united-nations-framework-convention-on-climate-change
}}
* ''[[Union of Concerned Scientists]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Union of Concerned Scientists, 8 January|2017}}
 |date=8. 1. 2017
|title=Carbon Pricing 101
 |website=Union of Concerned Scientists
 |url=https://www.ucsusa.org/resources/carbon-pricing-101
 |access-date=15. 5. 2020
}}
* ''[[USA Today]]''
** {{cite web |ref={{harvid|USA Today, 21 November|2019}}
 |title='Climate emergency' is Oxford Dictionary's word of the year
 |last=Rice|first=Doyle
 |date=21. 11. 2019
|website=USA Today
 |url=https://www.usatoday.com/story/news/nation/2019/11/21/climate-emergency-oxford-dictionarys-word-year/4263945002/
 |access-date=3. 12. 2019}}
* ''[[Vice]]''
** {{cite news |ref={{harvid|Vice, 2 May|2019}}
 |website=Vice
 |last1=Segalov |first1=Michael
 |title=The UK Has Declared a Climate Emergency: What Now?
 |url=https://www.vice.com/en_uk/article/evyxyn/uk-climate-emergency-what-does-it-mean
 |access-date=30. 6. 2019 |date=2. 5. 2019 }}
* ''[[The Verge]]''
** {{cite web |ref={{harvid|The Verge, 27 December|2019}}
 |title=2019 was the year of 'climate emergency' declarations
 |last=Calma |first=Justine
 |date=27. 12. 2019
|website=The Verge
 |url=https://www.theverge.com/2019/12/27/21038949/climate-change-2019-emergency-declaration
 |access-date=28. 3. 2020}}
* ''[[Vox (sajt)|Vox]]''
** {{cite web |ref={{harvid|Vox, 20 September|2019}}
 |last1=Roberts |first1=D.
 |date=20. 9. 2019
|title=Getting to 100% renewables requires cheap energy storage. But how cheap?
 |website=Vox
 |url=https://www.vox.com/energy-and-environment/2019/8/9/20767886/renewable-energy-storage-cost-electricity
 |access-date=28. 5. 2020
}}
* ''World Health Organization''
** {{cite web |ref={{harvid|WHO, Nov|2015}}
 |date=novembar 2015
 |title=WHO calls for urgent action to protect health from climate change – Sign the call
 |website=World Health Organization
 |url=https://www.who.int/globalchange/global-campaign/cop21/en/
 |access-date=2. 9. 2020
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103002854/https://www.who.int/globalchange/global-campaign/cop21/en/
 |url-status=dead
 |archive-date=3. 1. 2021
}}
* ''[[World Resources Institute]]''
** {{cite news |ref={{harvid|World Resources Institute, 31 March|2021}}
 |last1=Butler |first1=Rhett A.
 |title=Global forest loss increases in 2020
 |url=https://news.mongabay.com/2021/03/global-forest-loss-increases-in-2020-but-pandemics-impact-unclear/
 |work=Mongabay
 |date=31. 3. 2021
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210401022404/https://news.mongabay.com/2021/03/global-forest-loss-increases-in-2020-but-pandemics-impact-unclear/
 |archive-date=1. 4. 2021
|url-status=live }} ● ''Mongabay'' graphing WRI data from {{cite web
 |title=Forest Loss / How much tree cover is lost globally each year?
 |url=https://research.wri.org/gfr/forest-extent-indicators/forest-loss
 |website=research.WRI.org
 |publisher=World Resources Institute — Global Forest Review
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310203850/https://research.wri.org/gfr/forest-extent-indicators/forest-loss
 |archive-date=10. 3. 2021
|date=januar 2021
 |url-status=live}}
** {{cite journal |ref={{harvid|World Resources Institute, 8 August|2019}}
 |date=8. 8. 2019
|last1=Levin |first1=Kelly
 |title=How Effective Is Land At Removing Carbon Pollution? The IPCC Weighs In
 |website=World Resources institute
 |url=https://www.wri.org/blog/2019/08/how-effective-land-removing-carbon-pollution-ipcc-weighs
 |access-date=15. 5. 2020
}}
** {{cite journal |ref={{harvid|World Resources Institute, 8 December|2019}}
 |date=8. 12. 2019
|first1=Frances |last1=Seymour
 |first2=David |last2=Gibbs
 |title=Forests in the IPCC Special Report on Land Use: 7 Things to Know
 |url=https://www.wri.org/blog/2019/08/forests-ipcc-special-report-land-use-7-things-know/
 |website=World Resources Institute
}}
* ''[[Yale]] Climate Connections''
** {{cite web |ref={{harvid|Yale Climate Connections, 2 November|2010}}
 |title=Yale Researcher Anthony Leiserowitz on Studying, Communicating with American Public
 |date=2. 11. 2010
|last=Peach |first=Sara
 |publisher=Yale Climate Connections
 |access-date=30. 7. 2018
|url=https://www.yaleclimateconnections.org/2010/11/communicating-with-american-public
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207130823/https://www.yaleclimateconnections.org/2010/11/communicating-with-american-public/
 |archive-date=7. 2. 2019
|url-status=live
}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.metoffice.gov.uk/climate-guide Klimatski vodič Met Offica] – Hidrometeorološki zavod Ujedinjenog Kraljevstva
* [https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/indicators.php Indikatori klimatskih promjena na globalnom nivou] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211214040356/https://www.ncdc.noaa.gov/monitoring-references/faq/indicators.php |date=14. 12. 2021 }} – NOAA
* [https://www.nationalgeographic.com/magazine/2013/09/rising-seas-ice-melt-new-shoreline-maps/ Ishod potpunog topljenja svjetskih polarnih regija] – National Geographic
* [https://www.globalwarmingindex.org Procjena globalnog zatopljenja koje je uzrokovalo čovječanstvo od druge polovine 19. stoljeća do danas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211228181648/https://globalwarmingindex.org/ |date=28. 12. 2021 }} – Univerzitet u Oxfordu

{{dobar članak}}

[[Kategorija:Nauke o Zemlji]]
[[Kategorija:Klimatologija]]
[[Kategorija:Globalno zagrijavanje]]
[[Kategorija:Nesreće]]</text>
      <sha1>1gftkcisjzad4hgx48vk4ugm84lbhwt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2011.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18792</id>
    <revision>
      <id>3713296</id>
      <parentid>3687697</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:55:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juli */</comment>
      <origin>3713296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6568" sha1="s662h3iyl8w2evutf19g6wtesr83uak" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2011. ([[Rimski brojevi|MMXI]])''' je redovna godina koja je počela u subotu. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] to je 2011. godina nove ere, 11. godina 3. milenija i 21. vijeka, kao i 2. godina 2010-ih.

[[Ujedinjene nacije]] označile su 2011. za Međunarodnu godinu šuma i Međunarodnu godinu [[hemija|hemije]].

== Događaji ==
* [[1. januar]] – [[Estonija]] usvojila [[euro]].
* [[14. januar]] – U [[Tunis]]u sa vlasti srušen predsjednik [[Zine El Abidine Ben Ali]].
* [[25. januar]] – Početak demonstracija protiv [[egipat]]skog predsjednika [[Hosni Mubarak|Hosnia Mubaraka]].
* [[11. mart]] – [[Potres i cunami u Sendaiju 2011|Potres]] od 9,0 stepeni je pogodio sjeveroistok [[Japan]]a, 130&amp;nbsp;km od grada [[Sendai]], izazvavši cunami, uzrokujući smrt preko 13.000 ljudi. Također, potres je izazvao oštećenja na nuklearnoj centrali, izazvavši drugu po veličini nuklearnu katastrofu u historiji čovječanstva.
* [[29. april]] – Vjenčanje [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|Princa Williama]] i [[Kate Middleton]].
* [[2. maj]] – U [[Pakistan]]u ubijen vođa [[Al-Kaida|Al-Kaide]] [[Osama bin Laden]].
* [[26. maj]] – Uhapšen [[Ratko Mladić]].
* [[8. juli]] – Posljednji put u svemir lansiran [[Space Shuttle]] Atlantis, čime je okončan [[Space Shuttle program]].
* [[9. juli]] – [[Južni Sudan]] proglasio nezavisnost od [[Sudan]]a.
* [[22. juli]] – [[Teroristički napadi u Norveškoj 2011.]]
* [[1. oktobar]] – Počeo prvi [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.|popis stanovništva u Srbiji]].
* [[20. oktobar]] – U gradu [[Sirt]]u ubijen libijski vođa [[Muammar El-Gaddafi]].

== 2011. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
=== Februar ===
=== Mart ===
=== April ===
=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Ukaleq Slettemark]], grenlandska i danska [[biatlon]]ka

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===

== Umrli ==
[[Datoteka:Taylor, Elizabeth posed.jpg|[[Elizabeth Taylor]]|mini|120px]]
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Fadil Hadžić]], režiser i scenarist
* [[8. januar]] – [[Jiří Dienstbier]], čehoslovački diplomat i izvjestilac za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji
* [[10. januar]] – [[Boško Petrović (džez-muzičar)|Boško Petrović]], hrvatski džez muzičar
* [[12. januar]] – [[Faruk Jažić]], muzički producent, autor, kompozitor i interpretator

=== Februar ===
* [[19. februar]] – [[Zine El Abidine Ben Ali]], predsjednik Tunisa
* [[21. februar]] – [[Marina Trumić]], bosanskohercegovačka pjesnikinja i književnica

=== Mart ===
* [[4. mart]] – [[Alenuš Terian]], iransko-armenska astronomkinja 
* [[7. mart]] – [[Milka Ivić]], srbijanska lingvistkinja 
* [[19. mart]] – [[Warren Christopher]], američki državni sekretar
* [[23. mart]] – [[Elizabeth Taylor]], američka glumica

=== April ===
* [[18. april]] – [[Ivica Vidović]], hrvatski glumac
* [[24. april]] – [[Sathya Sai Baba]], indijski guru i vjerski vođa

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Osama bin Laden]], Lider [[Al-Kaida|Al-Kaide]]

=== Juni ===
* [[4. juni]] – [[Lawrence Eagleburger]], američki državni sekretar i ambasador SAD u bivšoj Jugoslaviji
* [[23. juni]] – [[Amy Winehouse]], engleska kantautorka
* [[24. juni]] – [[Tomislav Ivić]], hrvatski nogometni trener

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Paul Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[9. juli]] – [[Milan Šipka]], bosanskohercegovački lingvist i profesor Pedagoške akademije i Akademije scenskih umjetnosti
* [[17. juli]] –  [[Juan María Bordaberry]], urugvajski političar i diktator
* [[19. juli]] – [[Karen Hačaturijan]], armenski kompozitor
* [[25. juli]] – [[Mihalis Kakogiannis]], grčki režiser

=== August ===
* [[12. august]] – [[Midhat Uščuplić]], bosanskohercegovački naučni radnik i redovni član ANUBiH

=== Septembar ===
* [[12. septembar]] - [[Miralem Kruškić]], bosanskohercegovački pjevač i izvođač
* [[15. septembar]] – [[Nedžad Ibrišimović]], bosanskohercegovački književnik i akademik
* [[16. septembar]] – [[Otakar Vavra]], češki režiser, scenarist i pedagog 
* [[30. septembar]] – [[Mehmed Zaimović]], bosanskohercegovački slikar i redovni član ANUBiH

=== Oktobar ===
* [[5. oktobar]] – [[Steve Jobs]],  američki poslovni &quot;tajkun&quot; i izumitelj
* [[20. oktobar]]
** [[Muammar el-Gaddafi]], libijski vođa
** [[Iztok Puc]], jugoslavenski, slovenski i hrvatski rukometni reprezentativac 
* [[28. oktobar]] – [[Radomir Konstantinović]], srbijanski književnik i filozof

=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – [[Joe Frazier]], bokser
* [[10. novembar]] – [[Petar Kralj]], srbijanski pozorišni i filmski glumac
* [[22. novembar]] – [[Srebrenka Jurinac]], operna pjevačica
* [[28. novembar]] – [[Ante Marković]], jugoslavenski političar, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ
* [[29. novembar]] – [[Živko Pregl]], slovenski privrednik i političar

=== Decembar ===
* [[4. decembar]] – [[Sócrates]], brazilski fudbaler i bivši kapiten reprezentacije
* [[7. decembar]] – [[Asim Peco]], bosanskohercegovački lingvista
* [[11. decembar]] – [[Vaso Radić]], bosanskohercegovački političar i 21. gradonačelnik Sarajeva
* [[16. decembar]] – [[Srećko Šimić]], bosanskohercegovački specijalist ginekologije i akušerstva i redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH ([[ANUBiH]])
* [[17. decembar]] – [[Kim Jong-il]], vođa Sjeverne Koreje
* [[18. decembar]]
** [[Václav Havel]], češki političar
** [[Dinko Omeragić]], bosanskohercegovački novinar
* [[26. decembar]] – [[Sergio Bonelli]], italijanski izdavač i autor stripova.

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Saul Perlmutter]], [[Adam G. Riess]] i [[Brian P. Schmidt]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|'''Hemija''']]: [[Dan Shechtman]] 
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Bruce A. Beutler]], [[Jules A. Hoffmann]] i [[Ralph M. Steinman]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Tomas Tranströmer]] 
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ellen Johnson]], [[Sirleaf, Leymah Gbowee]] i [[Tawakel Karman]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Christopher A. Sims]] i [[Thomas J. Sargent]]

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|2010|2011.}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>s662h3iyl8w2evutf19g6wtesr83uak</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713357</id>
      <parentid>3713296</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:59:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* April */</comment>
      <origin>3713357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6648" sha1="obyzz267isqjnsx495os8s0137ugl5v" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2011. ([[Rimski brojevi|MMXI]])''' je redovna godina koja je počela u subotu. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] to je 2011. godina nove ere, 11. godina 3. milenija i 21. vijeka, kao i 2. godina 2010-ih.

[[Ujedinjene nacije]] označile su 2011. za Međunarodnu godinu šuma i Međunarodnu godinu [[hemija|hemije]].

== Događaji ==
* [[1. januar]] – [[Estonija]] usvojila [[euro]].
* [[14. januar]] – U [[Tunis]]u sa vlasti srušen predsjednik [[Zine El Abidine Ben Ali]].
* [[25. januar]] – Početak demonstracija protiv [[egipat]]skog predsjednika [[Hosni Mubarak|Hosnia Mubaraka]].
* [[11. mart]] – [[Potres i cunami u Sendaiju 2011|Potres]] od 9,0 stepeni je pogodio sjeveroistok [[Japan]]a, 130&amp;nbsp;km od grada [[Sendai]], izazvavši cunami, uzrokujući smrt preko 13.000 ljudi. Također, potres je izazvao oštećenja na nuklearnoj centrali, izazvavši drugu po veličini nuklearnu katastrofu u historiji čovječanstva.
* [[29. april]] – Vjenčanje [[Princ William, vojvoda od Cambridgea|Princa Williama]] i [[Kate Middleton]].
* [[2. maj]] – U [[Pakistan]]u ubijen vođa [[Al-Kaida|Al-Kaide]] [[Osama bin Laden]].
* [[26. maj]] – Uhapšen [[Ratko Mladić]].
* [[8. juli]] – Posljednji put u svemir lansiran [[Space Shuttle]] Atlantis, čime je okončan [[Space Shuttle program]].
* [[9. juli]] – [[Južni Sudan]] proglasio nezavisnost od [[Sudan]]a.
* [[22. juli]] – [[Teroristički napadi u Norveškoj 2011.]]
* [[1. oktobar]] – Počeo prvi [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.|popis stanovništva u Srbiji]].
* [[20. oktobar]] – U gradu [[Sirt]]u ubijen libijski vođa [[Muammar El-Gaddafi]].

== 2011. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
=== Februar ===
=== Mart ===
=== April ===
=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Ukaleq Slettemark]], grenlandska i danska [[biatlon]]ka

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
=== Decembar ===

== Umrli ==
[[Datoteka:Taylor, Elizabeth posed.jpg|[[Elizabeth Taylor]]|mini|120px]]
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Fadil Hadžić]], režiser i scenarist
* [[8. januar]] – [[Jiří Dienstbier]], čehoslovački diplomat i izvjestilac za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji
* [[10. januar]] – [[Boško Petrović (džez-muzičar)|Boško Petrović]], hrvatski džez muzičar
* [[12. januar]] – [[Faruk Jažić]], muzički producent, autor, kompozitor i interpretator

=== Februar ===
* [[19. februar]] – [[Zine El Abidine Ben Ali]], predsjednik Tunisa
* [[21. februar]] – [[Marina Trumić]], bosanskohercegovačka pjesnikinja i književnica

=== Mart ===
* [[4. mart]] – [[Alenuš Terian]], iransko-armenska astronomkinja 
* [[7. mart]] – [[Milka Ivić]], srbijanska lingvistkinja 
* [[19. mart]] – [[Warren Christopher]], američki državni sekretar
* [[23. mart]] – [[Elizabeth Taylor]], američka glumica

=== April ===
* [[18. april]] – [[Ivica Vidović]], hrvatski glumac
* [[20. april]] – [[Jean-Claude Viry]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[24. april]] – [[Sathya Sai Baba]], indijski guru i vjerski vođa

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Osama bin Laden]], Lider [[Al-Kaida|Al-Kaide]]

=== Juni ===
* [[4. juni]] – [[Lawrence Eagleburger]], američki državni sekretar i ambasador SAD u bivšoj Jugoslaviji
* [[23. juni]] – [[Amy Winehouse]], engleska kantautorka
* [[24. juni]] – [[Tomislav Ivić]], hrvatski nogometni trener

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Paul Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[9. juli]] – [[Milan Šipka]], bosanskohercegovački lingvist i profesor Pedagoške akademije i Akademije scenskih umjetnosti
* [[17. juli]] –  [[Juan María Bordaberry]], urugvajski političar i diktator
* [[19. juli]] – [[Karen Hačaturijan]], armenski kompozitor
* [[25. juli]] – [[Mihalis Kakogiannis]], grčki režiser

=== August ===
* [[12. august]] – [[Midhat Uščuplić]], bosanskohercegovački naučni radnik i redovni član ANUBiH

=== Septembar ===
* [[12. septembar]] - [[Miralem Kruškić]], bosanskohercegovački pjevač i izvođač
* [[15. septembar]] – [[Nedžad Ibrišimović]], bosanskohercegovački književnik i akademik
* [[16. septembar]] – [[Otakar Vavra]], češki režiser, scenarist i pedagog 
* [[30. septembar]] – [[Mehmed Zaimović]], bosanskohercegovački slikar i redovni član ANUBiH

=== Oktobar ===
* [[5. oktobar]] – [[Steve Jobs]],  američki poslovni &quot;tajkun&quot; i izumitelj
* [[20. oktobar]]
** [[Muammar el-Gaddafi]], libijski vođa
** [[Iztok Puc]], jugoslavenski, slovenski i hrvatski rukometni reprezentativac 
* [[28. oktobar]] – [[Radomir Konstantinović]], srbijanski književnik i filozof

=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – [[Joe Frazier]], bokser
* [[10. novembar]] – [[Petar Kralj]], srbijanski pozorišni i filmski glumac
* [[22. novembar]] – [[Srebrenka Jurinac]], operna pjevačica
* [[28. novembar]] – [[Ante Marković]], jugoslavenski političar, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ
* [[29. novembar]] – [[Živko Pregl]], slovenski privrednik i političar

=== Decembar ===
* [[4. decembar]] – [[Sócrates]], brazilski fudbaler i bivši kapiten reprezentacije
* [[7. decembar]] – [[Asim Peco]], bosanskohercegovački lingvista
* [[11. decembar]] – [[Vaso Radić]], bosanskohercegovački političar i 21. gradonačelnik Sarajeva
* [[16. decembar]] – [[Srećko Šimić]], bosanskohercegovački specijalist ginekologije i akušerstva i redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH ([[ANUBiH]])
* [[17. decembar]] – [[Kim Jong-il]], vođa Sjeverne Koreje
* [[18. decembar]]
** [[Václav Havel]], češki političar
** [[Dinko Omeragić]], bosanskohercegovački novinar
* [[26. decembar]] – [[Sergio Bonelli]], italijanski izdavač i autor stripova.

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Saul Perlmutter]], [[Adam G. Riess]] i [[Brian P. Schmidt]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|'''Hemija''']]: [[Dan Shechtman]] 
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Bruce A. Beutler]], [[Jules A. Hoffmann]] i [[Ralph M. Steinman]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Tomas Tranströmer]] 
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ellen Johnson]], [[Sirleaf, Leymah Gbowee]] i [[Tawakel Karman]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Christopher A. Sims]] i [[Thomas J. Sargent]]

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|2010|2011.}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>obyzz267isqjnsx495os8s0137ugl5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2014.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18795</id>
    <revision>
      <id>3713343</id>
      <parentid>3690524</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:34:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juli */</comment>
      <origin>3713343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16824" sha1="o0yecuuacuzufwqhyyo2gi8mmk199m5" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2014. ([[Rimski brojevi|MMXIV]])''' je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 2014. godina Common Ere (CE) i Anno Domini (AD), 14. godina 3. milenija i 21. stoljeća i 5. godine decenije 2010-ih.

2014. je označena kao:

* [[Spisak praznika|Međunarodna godina kristalografije]]&lt;ref name=&quot;United Nations Observances: International Years&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/en/sections/observances/international-years/index.html|title=United Nations Observances: International Years|date=6. 1. 2015|publisher=[[United Nations]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150508170503/http://www.un.org/en/sections/observances/international-years/index.html|archive-date=8. 5. 2015|url-status=live|access-date=14. 4. 2015|ref=United Nations Observances: International Years}}&lt;/ref&gt;
* [[Spisak praznika|Međunarodna godina porodične poljoprivrede]]&lt;ref name=&quot;United Nations Observances: International Years&quot; /&gt;
* [[Spisak praznika|Međunarodna godina malih otočnih država u razvoju]]&lt;ref name=&quot;United Nations Observances: International Years&quot; /&gt;
* [[Spisak praznika|Međunarodna godina solidarnosti s palestinskim narodom]]&lt;ref name=&quot;United Nations Observances: International Years&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unispal.un.org/unispal.nsf/solidarity.htm|title=International Year of Solidarity with the Palestinian People 2014|publisher=[[United Nations]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140929051526/http://unispal.un.org/unispal.nsf/solidarity.htm|archive-date=29. 9. 2014|url-status=dead|access-date=28. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
=== Januar===
* [[1. januar]] – Latvija uvela euro i postala osamnaesta članica [[Eurozona|eurozone]].
* [[10. januar]] – Na poddionici Suhodol - Tarčin na [[Koridor Vc|Koridoru 5C]] [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu]] završen proboj [[tunel]]a Suhodol dužine tri kilometra.
* [[22. januar]] – Počela mirovna konferencija &quot;Ženeva 2&quot; nakon trogodišnjeg [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]].
* [[28. januar]] – [[Zemljotres]] jačine 4,2 stepena Richtera i s procijenjenim intenzitetom u epicentru od šest stepeni Merkalijeve skale zabilježen je oko 1 sat poslije ponoći na području Ivanjske sjeverno od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Zemljotres]] jačine 6,1 stepen [[Richterova skala|Richterove skale]] pogodio je [[Grčka|grčko]] [[ostrvo]] [[Kefalonija|Kefaloniju]] u [[Jonsko more|Jonskom moru]].
* [[7. februar]] – Svečano otvaranje [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] u [[Soči]]ju.
* [[23. februar]] – Svečano zatvaranje [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] u [[Soči]]ju.

=== Mart ===
* [[2. mart]] – U [[Los Angeles]]u održana [[86. dodjela &quot;Oscara&quot;]], koju je organizirala [[Američka akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (AMPAS).
* [[8. mart]] – Malezijski Boeing 777, koji je putovao iz [[Kuala Lumpur]]a do [[Peking]]a sa 239 osoba, neobjašnjivo je nestao iznad Tajlandskog zaljeva
* [[11. mart]] – Parlament [[Autonomna republika Krim|Autonomne republike Krim]] proglasio nezavisnost od [[Ukrajina|Ukrajine]].
* [[16. mart]] – Održani vanredni parlamentarni izbori u Srbiji. Apsolutnu pobjedu odnijela Srpska napredna stranka, čiji je lider [[Aleksandar Vučić]].
* [[31. mart]] – Pet rudara je poginulo a jedanaest povrijeđeno u gorskom udaru u jami [[Raspotočje]] rudnika [[Zenica]]. Nezgoda se dogodila 29 minuta iza ponoći u jamskim prostorijama na dubini između 850 i 900 metara.

=== April ===
*[[6. april]] – Nakon nekoliko teških saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, građani Sarajeva mirnim protestima negodovali zbog nedovoljne zaštite učesnika u saobraćaju, naročito pješaka, te nemarna nadležnih organa u ovoj oblasti.
* [[14. april]] – Teroristička grupa [[Boko Haram]] u Nigeriji je otela približno 276 djevojčica i prodala ih u roblje.
* [[27. april]] – Katolička crkva proglasila [[Ivan XXIII|Ivana XXIII]] i [[Papa Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]] svecima.

=== Maj ===
* [[9. maj]] – Otvorena obnovljena [[Sarajevska vijećnica]]
* [[13. maj]] – Poginulo 299 rudara u eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u blizini turskog grada [[Manisa]]. To je najveća rudarska nesreća u historiji [[Turska|Turske]].
* [[15. maj]] – Velike poplave u Bosni Hercegovini i Srbiji
* [[16. maj]] – Dva helikoptera iz [[Hrvatska|Hrvatske]] stižu u pomoć [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koju su pogodile najveće poplave u posljednjih 120 godina.
* [[17. maj]] – U [[Doboj]]u pronađeno 6 beživotnih tijela ljudi koji su stradali u poplavama.
* [[19. maj]] – Jedna osoba se utopila u poplavama u [[Orašje|Orašju]], [[Bosna i Hercegovina]].
* [[20. maj]] – Najmanje 5 osoba je poginulo, a 45 je povrijeđeno u sudaru putničkog i teretnog [[voz]]a jugozapadno od [[Moskva|Moskve]].
* [[26. maj]] – U [[Željeznička nesreća u Utar Pradešu (2014)|željezničkoj nesreći u Indiji]], država Uttar Pradesh, poginulo je najmanje 20 ljudi kada je putnički voz udario u teretni koji je stajao na stanici.
* [[27. maj]] – [[Ukrajina|Ukrajinska]] vojska krenula u akciju protiv proruskih separatista, više od 100 ubijenih.

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Kamerun]]ski vojnici ubili 40 militanata Boko Harama na granici s [[Nigerija|Nigerijom]].
* [[2. juni]] – [[Španija|Španski]] kralj [[Juan Carlos, kralj Španije|Juan Carlos]] abdicirao nakon 40 godina.
* [[12. juni]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u Brazilu. Prvu utakmicu odigrali su [[Brazil]] i [[Hrvatska]] (3:1).

=== Juli ===
* [[1. juli]] – Početak objavljivanja konačnih rezultata [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]]&lt;ref name=&quot;preliminari_5nov&quot;&gt;[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;
* [[8. juli]] – [[Izrael]] najavljuje napad na [[Gaza (grad)|Gazu]], nakon što je navodno [[Hamas]] oteo i ubio tri izraelska tinejdžera. Nekoliko dana kasnije, izraelski vojnici kidnapuju palestinskog mladića i živog ga spaljuju.
* [[15. juli]] – [[Brazil]], [[Indija]], [[Kina]] i [[Ruska Federacija]] osnovale [[Banka za razvoj BRIC zemalja|Banku za razvoj BRIC zemalja]].
* [[16. juli]] – Donesena presuda civilnog apelacionog holandskog suda, kojom, [[Holandija]] je okrivljena za deportaciju i ubistva 300 bošnjačkih muškaraca, koji su nakon [[Genocid u Srebrenici|zauzimanja Srebrenice]] 13. jula 1995. od strane [[VRS|Vojske Republike Srpske]], odvedeni i pogubljeni.
* [[17. juli]] – [[Izrael]] počeo bombardiranje [[Palestina|Palestine]]. Za 4 dana poginulo je više od 500 Palestinaca. Širom svijeta održani su protesti u znak podrške Palestini.
* [[17. juli]] – u [[Ukrajina|Ukrajini]] je [[Let 17 &quot;Malaysia Airlinesa&quot;|oboren]] [[putnički avion]] [[kompanija|kompanije]] ''[[Malaysia Airlines]]''. Nakon što je pogođen, vjerovatno protivvazdušnom raketom, poginulo je 298 putnika.
* [[23. juli]] – Avion kompanije ''[[TransAsia Airways]]'' [[Let 222 &quot;TransAsia Airwaysa&quot;|pao je u naseljeno mjesto]] na ostrvu Penghu ([[Tajvan]]) tokom prinudnog slijetanja. U avionu se nalazilo 54 putnika i 4 člana posade, poginulo je 48 osoba.
* [[24. juli]] – Avion kompanije ''[[Air Algérie]]'' koji je putovao iz [[Burkina Faso|Burkine Faso]] u [[Alžir]] [[Let 5017 &quot;Air Algérieja&quot;|srušio se]] u [[Mali]]ju. Poginulo je 116 osoba, niko od putnika i posade nije preživio.
* [[26. juli]] – Izraelska i palestinska strana pristale su na 12-satno humanitarno primirje s početkom u 8 sati po lokalnom vremenu.

=== August ===

* [[7. august]] – Vođe Crvenih Kmera Nuon Chea i Khieu Samphan su proglašeni krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđeni na doživotni zatvor od strane Tribunala za Crvene Kmere.
* [[15. august]] – Počeo [[20. Sarajevo Film Festival]]

=== Septembar ===
* 18-[[19. septembar]] – Održan referendum o nezavisnosti [[Škotska|Škotske]]. Građani Škotske glasali ''protiv'' nezavisnosti, sa 55% ''Ne'' i 45% glasova ''Za''.
* [[27. septembar]] – U erupciji planinskog vulkana [[Ontake]] u centralnom dijelu [[Japan]]a, oko 40 osoba je povrijeđeno, a najmanje sedam nestalo
* [[28. septembar]] – U potresu u [[Peru]]u jačine 4,9 stepeni u blizini [[Cuzco]]a poginulo najmanje 7 osoba.
** Protesti u [[Hong Kong]]u: hiljade demontranata izašlo na ulice protestujući protiv vlade u [[Peking]]u koja hoće da ograniči opće pravo glasa na lokalnim izborima.

=== Oktobar ===
* [[12. oktobar]] – Održani sedmi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]]

=== Novembar ===
* [[4. novembar]] – Održani izbori za [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senat SAD]] i za neke od [[Spisak guvernera američkih saveznih država|guvernera]] saveznih država. [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] su osvojili relativnu većinu u Senatu, te sedam od 10 novih [[guverner]]a.
* [[7. novembar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2014.]] u [[Rusija|ruskom]] gradu [[Soči]]ju.
* [[9. novembar]] – Na neformalnom i neobavezujućem [[referendum]]u u [[Katalonija|Kataloniji]], 80,72% glasača se izjasnilo da želi živjeti u nezavisnoj Kataloniji.
* [[12. novembar]] – Letjelica [[Rosetta (svemirska letjelica)|Rosetta]] [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]] sletjela na kometu [[67P/Čurjumov–Gerasimenko]]. Prilikom slijetanja pojavili su se određeni tehnički problemi koje je zemaljska kontrola misije pokušala otkloniti.
* [[26. novembar]] – Protesti širom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] zbog odluke suda u [[Ferguson (Missouri)|Fergusonu]] da oslobodi policajca koji je ubio jednog afroameričkog tinejdžera.

=== Decembar ===
* [[16. decembar]] – U terorističkom napadu na školu u Pešavaru, Pakistan, ubijeno 148 djece i učitelja.
* [[28. decembar]] – Održani šesti [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014.|Predsjednički izbori u Hrvatskoj]];

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar===
* [[5. januar]] – [[Eusébio]], portugalski nogometaš;
* [[11. januar]] – [[Ariel Sharon]], izraelski političar;
* [[12. januar]] – [[Zdenko Škrabalo]], hrvatski ljekar, akademik i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske;
* [[25. januar]] – [[Gyula Sax]], [[Mađarska|mađarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[27. januar]] – [[Pete Seeger]], američki muzičar i aktivista;

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Maximilian Schell]], austrijski glumac, režiser i producent;
* [[2. februar]] – [[Philip Seymour Hoffman]], američki glumac
* [[10. februar]]
** [[Shirley Temple]], američka glumica i ambasadorica
** [[Olga Jevrić]], srbijanska kiparka

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Alain Resnais]], francuski režiser
* [[18. mart]] – [[Dušan Poček]], srbijanski glumac
* [[23. mart]] – [[Adolfo Suárez]], španski političar

=== April ===
* [[17. april]] – [[Gabriel García Márquez|Gabriel Garcia Marquez]], kolumbijanski književnik
* [[26. april]] – [[Tito Vilanova]], bivši španski fudbaler i trener Barcelone
* [[28. april]] – [[Vujadin Boškov]], bivši nogometni trener [[Real Madrid]]a i reprezentacije [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]].

=== Maj ===
* [[8. maj]] – [[Joseph P. Teasdale]], američki političar, bivši guverner Missourija (1977–1981)
* [[10. maj]] – [[Patrick Lucey]], američki političar, bivši guverner Wisconsina (1971–1977)
* [[11. maj]] – [[Martin Špegelj]], hrvatski general i političar
* [[12. maj]] – [[Hans Rudolf Giger]], švicarski umjetnik
* [[13. maj]] – [[Malik Bendjelloul]], švedski režiser alžirskog porijekla, [[85. dodjela &quot;Oscara&quot;|dobitnik Oscara]] za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]]
* [[15. maj]] – [[Jean-Luc Dehaene]], belgijski političar
* [[18. maj]] – [[Dobrica Ćosić]], srbijanski pisac, romansijer i esejista

=== Juni ===
* [[2. juni]] – [[Alexander Shulgin]], američki hemičar
* [[11. juni]] – [[Vlado Jokanović]], bosanskohercegovački glumac
* [[18. juni]] – [[Stephanie Kwolek]], američka hemičarka, izumiteljica [[kevlar]]a
* [[30. juni]] – [[Željko Šturanović]], crnogorski političar, bivši premijer Crne Gore

=== Juli ===
* [[7. juli]] – [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski nogometaš i trener
* 7. juli – [[Eduard Ševardnadze]], gruzijski političar
* 7. juli –[[Bora Todorović]], srbijanski glumac
* [[11. juli]] – [[Tommy Ramone]], osnivač punk rock grupe [[The Ramones]]
* [[12. juli]] – [[Aimé Gruet-Masson]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[13. juli]] – [[Nadine Gordimer]], južnoafrička spisateljica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost
* [[18. juli]] – [[Jure Pelivan]], bosanskohercegovački političar
* [[19. juli]] – [[James Garner]], američki glumac
* [[29. juli]] – [[Anatolij Dimarov]], ukrajinski književnik.

=== August ===

* [[4. august]] - [[Vedad Hamšić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pop-šlager pjevač, arhitekta i slikar
* [[10. august]] – [[Kathleen Ollerenshaw]], britanska matematičarka i astronomkinja
* [[11. august]] 
** [[Robin Williams]], američki glumac
** [[Vladimir Beara]], jugoslavenski nogometaš i trener
* [[12. august]] – [[Lauren Bacall]], američka [[pozorište|pozorišna]] i [[film]]ska glumica, supruga [[Humphrey Bogart|Humphreya Bogarta]]
* [[15. august]] – [[Sulejman Kupusović]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Zvonimir Torjanac]], hrvatski pozorišni, filmski i televizijski glumac 
* [[25. septembar]] – [[Sulejman Tihić]], bosanskohercegovački političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine;
* [[30. septembar]] – [[Gavrilo Bobar]], bosanskohercegovački privrednik i političar

=== Oktobar ===
* [[5. oktobar]] – [[Jurij Ljubimov]], ruski pozorišni režiser
* [[20. oktobar]] – [[Oscar de la Renta]], američko-dominikanski modni dizajner
* [[21. oktobar]] – [[Gough Whitlam]], 21. premijer [[Australija|Australije]]
* [[22. oktobar]] – [[Rinat Safin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, četverostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu
* [[25. oktobar]] – [[Jack Bruce]], basist benda Cream
* [[28. oktobar]] – [[Michael Sata]], 5. predsjednik [[Zambija|Zambije]]
* [[29. oktobar]] – [[Klas Ingesson]], švedski nogometaš i reprezentativac

=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Veljko Kadijević]], general Jugoslavenske narodne armije i savezni ministar odbrane SFRJ
* [[9. novembar]] – [[Nikola Simić]], srbijanski glumac
* [[19. novembar]] – [[Mike Nichols]], američki režiser
* [[25. novembar]] – [[Vladimir Gundarcev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[27. novembar]] – [[P. D. James]],  britanska spisateljica

=== Decembar ===
* [[5. decembar]] – [[Fabiola de Mora y Aragón]], belgijska kraljica
* [[8. decembar]] – [[Mango (pjevač)|Mango]], italijanski tekstopisac i muzičar
* [[21. decembar]] – [[Udo Jürgens]], austrijski kompozitor, pijanist i pjevač
* [[22. decembar]] – [[Joe Cocker]], britanski pop i blues pjevač
* [[23. decembar]] – [[Jeremy Lloyd]], britanski komediograf i scenarist
* [[26. decembar]] – [[Leo Tindemans]], belgijski političar, 43. premijer Belgije
* [[30. decembar]] – [[Luise Rainer]], njemačko-američko-britanska glumica

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] – [[Isamu Akasaki]], [[Hiroshi Amano]], [[Shuji Nakamura]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] – [[Eric Betzig]], [[Stefan W. Hell]], [[William E. Moerner]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija i medicina]] – [[John O'Keefe]], [[May-Britt Moser]], [[Edvard I. Moser]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] – [[Patrick Modiano]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] – [[Malala Yousafzai]], [[Kailash Satyarthi]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] – [[Jean Tirole]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|2014|2014.}}</text>
      <sha1>o0yecuuacuzufwqhyyo2gi8mmk199m5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stopa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20393</id>
    <revision>
      <id>3713405</id>
      <parentid>3708824</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T22:50:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4451" sha1="t0tw5pukshtmagmnrjoqc04xk9hpm3z" xml:space="preserve">'''Stopa''' (standardni simbol: ft)&lt;ref name=IEEE /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=BS350:Part 1:1974 Conversion factors and tables Part 1. Basis of tables. Conversion factors |date=1974 |publisher=British Standards Institution |pages=5, 91}}&lt;/ref&gt; je jedinica za mjerenje dužine u [[Imperijalni sistem mjera|britanskom imperijalnom]] i američkom uobičajenom sistemu mjerenja i nije [[SI sistem|SI jedinica]]. Jednaka je 12 [[palac]]a ili trećini [[jard]]a. Međunarodna oznaka za stopu je ft. Postoji više definicija jedinice stopa, danas je najraširenija ona koju upotrebljavaju u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Po toj definiciji stopa je jednaka 0,3048 [[metar|metra]]. U nekim slučajevima jedinicu označavaju izostavnikom ', 60' npr. znači 60 stopa.  Glavni simbol ′ obično se koristi za predstavljanje stope.&lt;ref&gt;{{cite book| title = Chicago Manual of Style | url = https://archive.org/details/chicagomanualofs0017unse | edition = 17th | date = 2017 | publisher = University of Chicago Press | at = ¶ 10.66}}&lt;/ref&gt; U uobičajenim i u imperijalnim jedinicama, jedna stopa sadrži 12 [[Inč|inča]], a jedan jard sadrži tri stope. Od međunarodnog sporazuma iz 1959, stopa se definiše kao jednaka tačno 0,3048 metara.

Historijski gledano, &quot;stopa&quot; je bila dio mnogih lokalnih sistema jedinica, uključujući grčki, rimski, kineski, francuski i engleski sistem. Njena dužina se razlikovala od zemlje do zemlje, od grada do grada, a ponekad i od trgovine do trgovine. Njena dužina je obično bila između 250 mm i 335 mm i uglavnom je, ali ne uvijek, bila podijeljena na 12 inča ili 16 palaca.

[[Sjedinjene Američke Države]] su jedina industrijalizirana zemlja koja koristi (međunarodnu) stopu umjesto [[Metar|metra]] u svojim komercijalnim, inženjerskim i standardizacijskim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;World Factbook&quot;&gt;{{Cite book |chapter-url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/appendix/appendix-g.html |title=The World Factbook |date=January 17, 2007 |publisher=Washington: [[Central Intelligence Agency]] |chapter=Appendix G – Weights and Measures |access-date=February 4, 2007 |url-status=live |archive-url=http://archive.wikiwix.com/cache/20110223164402/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/appendix/appendix-g.html |archive-date=February 23, 2011 }}&lt;/ref&gt; Stopa je legalno priznata u Ujedinjenom Kraljevstvu; Znakovi udaljenosti na putevima moraju koristiti imperijalne jedinice (međutim, udaljenosti na saobraćajnim znacima su uvijek označene u [[Milja|miljama]] ili [[Jard|jardima]], a ne u stopama; visina mostova je data u metrima, kao i u stopama i inčima), dok je njegova upotreba široko rasprostranjena među britanskom javnošću kao mjera visine.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Will British people ever think in metric?|url=https://www.bbc.co.uk/news/magazine-16245391|publisher=BBC|date=December 21, 2011|first1=Jon|last1=Kelly|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120424232814/http://www.bbc.co.uk/news/magazine-16245391|archive-date=April 24, 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Alder, Ken (2002). The Measure of all Things—The Seven-Year-Odyssey that Transformed the World. London: Abacus.&lt;/ref&gt; Stopa je prepoznata kao alternativni izraz za dužinu u [[Kanada|Kanadi]].&lt;ref&gt;''[http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/W-6/page-2.html#h-4/ Weights and Measures Act]'' {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141228014049/http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/W-6/page-2.html |date=December 28, 2014 }}, accessed January 2012, Act current to January 18, 2012.  Basis for units of measurement 4.(1) All units of measurement used in Canada shall be determined on the basis of the International System of Units established by the General Conference of Weights and Measures. (...) Canadian units (5) The Canadian units of measurement are as set out and defined in Schedule II, and the symbols and abbreviations therefore are as added pursuant to subparagraph 6(1)(b)(ii).&lt;/ref&gt; I Velika Britanija i Kanada su djelimično metrizovale svoje mjerne jedinice. Mjerenje visine u međunarodnom vazduhoplovstvu (jedinica za nivo leta) jedno je od rijetkih područja gdje se stopa koristi izvan svijeta engleskog govornog područja.

== Također pogledajte ==
* [[SI sistem]]
* [[Mjerna jedinica]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Mjere za dužinu}}

[[Kategorija:Imperijalne jedinice]]
[[Kategorija:Jedinice za dužinu]]</text>
      <sha1>t0tw5pukshtmagmnrjoqc04xk9hpm3z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2016.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21313</id>
    <revision>
      <id>3713320</id>
      <parentid>3701987</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:52:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar */</comment>
      <origin>3713320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20725" sha1="bhhtw3vziy1mhq1m5j50zvj70zj1ira" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2016. ([[Rimski brojevi|MMXVI]])''' je bila uobičajena godina koja počinje u petak, ona je prestupna i ima 366 dana. Ovo je 16. godina trećeg milenija.

== Događaji ==
=== Januar ===
* [[1. januar]]
** [[Holandija]] je od [[Luksemburg]]a preuzela šestomjesečno predsjedanje [[Evropska unija|Evropskom unijom]].
** [[Njemačka]] započela predsjedanjem [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OESS]]-a.
** [[Wrocław]] i [[Donostia-San Sebastián]] postaju [[Evropski glavni grad kulture|evropski glavni gradovi kulture]].
** U [[Kina|Kini]] je stupila na snagu [[politika dva djeteta]] umjesto dotadašnje [[politika jednog djeteta|politike jednog djeteta]].
** Stupio na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Ukrajine i Evropske unije.
* [[2. januar]] – U [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] pogubljeno 47 ljudi, uključujući i šijitskog vođu Nimra al-Nimra. Time dolazi do velikih protesta u mnogim zemljama te zahlađivanja diplomatskih odnosa između [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Iran]]a.
* [[3. januar]] – Iranski demonstranti upali su rano ujutro u ambasadu Saudijske Arabije u Teheranu; [[Saudijska Arabija]] prekida diplomatske veze sa [[Iran]]om.
* [[4. januar]]
** Kraljevina [[Bahrein]] i [[Sudan]] prekinuli su diplomatske odnose sa [[Iran]]om i pozvali iranske diplomate da napuste zemlju u roku od 48 sati, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati odlučili da odnose spuste na niži nivo.
** [[Potres na sjeveroistoku Indije 2016.|Snažan potres u Indiji i Bangladešu]], ostavljajući najmanje 10 mrtvih i 160 ranjenih.
* [[5. januar]] – [[Kuvajt]] povlači ambasadora iz [[Iran]]a zbog napada na diplomatsko predstavništvo Saudijske Arabije.
* [[6. januar]] – [[Sjeverna Koreja]] izjavila da su testirali [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]].
* [[7. januar]] – Predsjednički izbori u [[Liban]]u.
* [[8. januar]] – Uhvaćen meksički narkobos Joaquin Guzman i šef kartela Sinaloa, poznatiji pod nadimkom &quot;El Chapo&quot;, nakon što je u julu 2015. pobjegao iz strogo čuvanog zatvora.
* [[9. januar]] – U [[Priština|Prištini]] eskalirali sukobi između policije i demonstranata koji se protive [[Zajednica srpskih općina na Kosovu|Zajednici srpskih općina]]; bacani [[Molotovljev koktel|Molotovljevi kokteli]] na zgradu vlade. 
* [[10. januar]]
** Na [[73. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;|73. dodjeli &quot;Zlatnog globusa&quot;]], nagradu za [[Zlatni globus za najbolji film - drama|najbolju dramu]] osvojio je film ''[[Povratnik (film)|Povratnik]]'' u režiji [[Alejandro González Iñárritu|Alejandra Gonzáleza Iñárritua]].
** 10–23. januara održano [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 2016.]] u [[Srbija|Srbiji]] u [[Beograd]]u.
** 10–22. januara održano [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu za žene 2016.]] u Srbiji u Beogradu.
* [[11. januar]] – FIFA je po 5. put proglasila Argentinca [[Lionel Messi|Lionela Messija]] za [[FIFA-ina Zlatna lopta|najboljeg nogometaša svijeta]].
* [[12. januar]] – U [[Bombaški napad u Istanbulu 12. januara 2016.|bombaškom napadu]] u [[Istanbul]]u poginulo 10 osoba, od čega 9 njemačkih državljana.
* [[14. januar]]
** Nekoliko [[eksplozija]] i pucnjava s početkom u 10:50 po lokalnom vremenu ([[UTC+7]]) ubilo je 7, a ranilo 24 ljudi u [[Teroristički napad u Jakarti 2016.|terorističkom napadu u Jakarti]].
** [[Jimmy Morales]] postaje 50. predsjednik [[Gvatemala|Republike Gvatemale]].
* [[16. januar]]
** [[Međunarodna agencija za nuklearnu energiju]] (IAEA) objavila je da je [[Iran]] ispunio sve tačke sporazuma o kontroli nuklearnog programa čime su [[Ujedinjene nacije]] odmah ukinule sankcije.
** Predsjednički izbori u [[Tajvan]]u.
* [[18. januar]] – Sedam država [[EU|Evropske unije]] zbog izbjegličke krize ukinulo [[Schengenski sporazum|Schengen]].
* [[20. januar]]
** Tim [[astronom]]a s [[Kalifornijski tehnološki institut|Caltecha]] donio zaključak o postojanju potencijalne nove [[planeta|planete]] u vanjskom [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] ([[Deveta planeta|Devete planete]]), koja je oko 10 puta veće [[masa|mase]] nego [[Zemlja (planeta)|Zemlja]].
* [[21. januar]] – Potres magnitude 6,6 pogodio je obalu [[Meksiko|Meksika]].
* [[22. januar]]
** U terorističkom napadu, kojeg su izveli Islamisti, ubijeno je 20 ljudi na plaži Lido u Mogadišuu u [[Somalija|Somaliji]].
** [[Tihomir Orešković]] imenovan novim predsjednikom Vlade Republike Hrvatske.
* [[27. januar]] – Potvrđen prvi slučaj zaraze neizlječivim virusom zika u Evropi ([[Danska]]), koji napada živčani sistem novorođenčadi.
* [[28. januar]] – Nakon tri dana crnogorski parlament izglasao povjerenje vladi [[Milo Đukanović|Mila Đukanovića]].
* [[30. januar]] – Hiljade Italijana protestiralo je protiv [[istospolni brak|istospolnih brakova]] i [[prava LGBT osoba u Italiji|prava LGBT osoba na posvajanje djece]].
* [[30. januar|30–]][[31. januar]] – [[Angelique Kerber]] u [[Australian Open 2016 - ženski singl|ženskoj]] i [[Novak Đoković]] u [[Australian Open 2016 - muški singl|muškoj konkurenciji]] osvojili titule na ''[[Australian Open 2016.|Australian Openu]]''.
* [[31. januar]]
** Pobjedom u finalu [[Evropsko prvenstvo u rukometu 2016.|Evropskog prvenstva u rukometu]] protiv [[Rukometna reprezentacija Španije|Španije]], [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] je drugi put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu.
** [[Boko Haram]] pobio najmanje 65 ljudi blizu grada [[Maiduguri]]ja u saveznoj državi [[Borno]] na [[sjever]]u [[Nigerija|Nigerije]].

=== Februar ===
* [[11. februar]] – Laboratorije [[LIGO]], [[Virgo]] i [[Geo600]] zajedno objavile vijest da je došlo do otkrića [[Gravitacijski talas|gravitacionih talasa]] koje je još 1916. predvidio [[Albert Einstein]].
* [[15. februar]] – [[Bosna i Hercegovina]] podnijela zahtjev za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].
* [[20. februar]]
** Po peti put u karijeri [[Felix Sturm]] (Adnan Ćatić) osvojio je titulu prvaka svijeta po WBA-verziji u srednjoj kategoriji.
** Na 66. međunarodnom filmskom festivalu ''[[Berlinale]]'' novi film bosanskohercegovačkog [[Oscar|oskarovca]] [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]], ''[[Smrt u Sarajevu]]'', u okviru takmičarskog programa osvojio nagradu ''[[Srebrni medvjed]]''.
* [[29. februar]] – Planirano otvaranje 48. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Svjetskog prvenstva u biatlonu]] u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Oslo|Oslu]].

=== Mart ===
* [[2. mart]] – U [[Norveška|norveškom]] gradu [[Oslo|Oslu]] počelo 48. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u.
* [[3. mart]] – [[Astronom]]i objavili identifikaciju [[GN-z11]], [[Spisak najudaljenijih astronomskih objekata|najudaljenije poznate]] [[galaksija|galaksije]] u [[svemir]]u.
* [[11. mart]] – U [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] otvorena izložba fotografija &quot;Djeca u ratu Sarajevo 92-95, godine strašnog djetinjstva&quot; [[Milomir Kovačević Strašni|Strašnog]], dobitnika [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]] za 2015. godinu.
* [[24. mart]] – Pretresno vijeće [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškog tribunala]] [[Suđenje Radovanu Karadžiću|donijelo prvostepenu presudu]] kojom se [[Radovan Karadžić]] osuđuje na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora po 10 od 11 tačaka optužnice. U kaznu je uračunat period koji je dosad proveo u Haškom tribunalu.
* [[30. mart]] – Htin Kyaw položio zakletvu kao prvi civilni predsjednik [[Mjanmar]]a nakon 50 godina vojne diktature.
* [[31. mart]] – Pretresno vijeće [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškog tribunala]] prvostepenom presudom oslobodilo [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] po svih 9 tačaka optužnice za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]].

=== April ===
* [[14. april|14]]–[[16. april]] – U dva [[Zemljotresi u Kumamotu 2016.|zemljotresa]] u blizini [[japan]]skog grada [[Kumamoto|Kumamota]] poginule 44 osobe, a povrijeđeno više od 3000.
* [[16. april]] – [[Zemljotres]] [[Skala momentne magnitude|magnitude 7,8]] [[Zemljotres u Ekvadoru 2016.|pogodio]] [[Ekvador]]. Poginulo najmanje 570, a povrijeđeno više od 4000 osoba.
* [[22. april]] – Naučnici objavili otkriće velikog [[Amazonski koralni greben|sistema koralnih grebena]] nedaleko od [[ušće|ušća]] [[Amazon]]a dužine oko 970&amp;nbsp;km i površine oko 9300&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
* [[23. april]] – [[Avion]] na [[Električna letjelica|solarni pogon]] ''[[Solar Impuls 2]]'' sletio je u [[San Francisco]] i time završio posljednju etapu puta preko [[Tihi okean|Pacifika]]. Na put oko svijeta poletio je iz [[Abu Dhabi]]ja 9. marta 2015.
=== Maj ===
* [[5. maj]] – Zbog velikog [[Šumski požar|šumskog požara]], koji je izbio na sjeveru [[Kanada|kanadske]] provincije [[Alberta|Alberte]], evakuirano je 88.000 ljudi. Požar se proširio i na naselje [[Fort McMurray]], u kojem je uništeno 1600 objekata.
* [[7. maj]] – U [[Banja Luka|Banjoj Luci]] svečano otvorena obnovljena [[Ferhat-pašina džamija]], koja je uništena tokom posljednjeg rata u BiH, 7. maja 1993.
* [[11. maj]] – U [[Cannes]]u počinje 69. [[Kanski filmski festival|međunarodni filmski festival]], na kojem se 21 [[film]] takmiči za prestižnu nagradu, ''[[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]''. 
* [[14. maj]] – Ukrajinska predstavnica [[Jamala]] pobijedila je na [[Eurosong 2016.|Eurosongu 2016.]] s pjesmom &quot;[[1944 (pjesma)|1944]]&quot;.
* [[19. maj]] – Avion [[Airbus A320|Airbus A320-232]] [[egipat]]ske kompanije EgyptAir na letu između [[Pariz]]a i [[Kairo|Kaira]], sa 56 putnika i 10 članova posade srušio se u [[Sredozemno more]]. Egipatski zvaničnici sumnjaju da je u avion bila postavljena bomba i da se radi o terorističkom činu. Nema izvještaja o preživjelim.
* [[22. maj]] – Film ''[[Ja, Daniel Blake]]'' [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] režisera [[Ken Loach|Kena Loacha]] osvojio je ''[[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]''.

=== Juni ===
* [[13. juni]] – [[Microsoft]] je objavio da kupuje poslovnu društvenu mrežu [[LinkedIn]] za 26,2 milijarde dolara.
* [[15. juni]] – [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Lokaliteti stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]] proglašeni su [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom UNESCO-a]].
* [[20. juni]]
** U [[Bileća|Bileći]] otkrivena spomen-ploča [[Karl Malden|Karlu Maldenu]] (Mladenu Sekuloviću), poznatom američkom glumcu i [[Oscar|oskarovcu]].
** [[Cleveland Cavaliers]]i osvojili prvu titulu [[NBA]] prvaka u klupskoj historiji, preokrenuvši zaostatak od 1–3 u [[NBA finale 2016.|finalu]] protiv [[Golden State Warriors]]a.
* [[24. juni]] – Nakon što su se [[Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji|birači na referendumu izjasnili]] za izlazak [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] iz [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanski premijer]] [[David Cameron]] najavio je da će podnijeti ostavku u oktobru 2016.
* [[27. juni]] – Nakon boljeg izvođenja [[jedanaesterac]]a [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] je rezultatom 4:2 bio uspješniji od [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] te drugi put u svojoj historiji osvojio [[Copa América|Copa Amériku]].
* [[28. juni]] – U [[Teroristički napad na Aerodromu &quot;Atatürk&quot; 2016.|terorističkom napadu]] na [[Aerodrom &quot;Atatürk&quot; Istanbul|Aerodromu &quot;Atatürk&quot;]] u [[Istanbul]]u poginule 42 osobe, a ranjeno oko 240.
* [[30. juni]] – Objavljeni zvanični rezultati [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013]].

=== Juli ===
* [[10. juli]] – Pobjedom 1:0 u [[Finale Evropskog prvenstva u nogometu 2016.|finalu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]], [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] postao [[Evropsko prvenstvo u nogometu|prvak]] [[Evropa|Evrope]] u [[nogomet]]u.
* [[14 juli]] – Više od 80 osoba je ubijeno, a više od 65 povrijeđeno kad se [[kamion]] [[Napad u Nici 2016.|zaletio]] u masu ljudi koja je proslavljala francuski nacionalni praznik u [[Nica|Nici]].
* [[16. juli]] – Spriječen [[Pokušaj državnog udara u Turskoj 2016.|pokušaj državnog udara u Turskoj]].
* [[23. juli]]
** Jake kiše u [[Kina|Kini]] uzrokovale su klizišta gdje je smrtno stradalo 87 osoba dok je oko 16 miliona stanovnika evakuirano.
** Najmanje 20 osoba je poginulo, a oko 160 ranjeno u bombaškom napadu u [[Kabul]]u.

=== August ===
* [[5. august|5]]–[[21. august]] – Održana [[Olimpijske igre 2016.|Ljetna olimpijada 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], [[Brazil]].

=== Septembar ===
* [[3. septembar]] – [[SAD]] i [[Kina]] se pridružuju Pariškom sporazumu. 
* [[8. septembar]] – [[NASA]] lansira OSIRIS-REx-a, sa namjerom da skuplja uzorke.

=== Oktobar ===
* [[13. oktobar]] – [[Maldivi]] se povlače sa [[Commonwealth nacija|Commonwealtha]].

===Novembar===
* [[8. novembar]] – [[Donald Trump]] je izabran za [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]].
* [[11. novembar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2016.]] u američkom gradu [[New York City]]ju.
* [[30. novembar]] 
** [[Norvežani]]n [[Magnus Carlsen]] je na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2016.|Svjetskom šahovskom prvenstvu]] po treći put postao [[Svjetsko šahovsko prvenstvo|svjetski prvak]], pobjedom 9:7 protiv [[Rusija|Rusa]] [[Sergej Karjakin|Sergeja Karjakina]].
** [[Nives Kavurić-Kurtović]], hrvatska slikarka

=== Decembar ===
* [[7. decembar]] – U avionskoj nesreći kompanije [[Pakistan International Airlines]] linije [[PK661/PIA661]] u [[Pakistan]]u poginulo svih 47 putnika.
* [[10. decembar]] – Najmanje 46 osoba poginulo, te 155 ranjeno u [[Bombaški napadi u Istanbulu 10. decembra 2016.|dva bombaška napada]] kod stadiona [[Vodafone Arena]] u [[Istanbul]]u.
* [[11. decembar]] – U [[Napad u crkvi svetog Petra i Pavla u Kairu|eksploziji bombe]] u [[Crkva svetog Petra i Pavla (Kairo)|crkvi Svetog Petra i Pavla]] u [[Kairo|Kairu]] najmanje 25 osobe poginulo a ranjeno oko 35.

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[10. januar]] – [[David Bowie]], britanski muzičar
* [[14. januar]] – [[Alan Rickman]], britanski glumac
* [[18. januar]] – [[Glenn Frey]], američki muzičar, član slavne grupe [[Eagles]]
* [[22. januar]] – [[Victor Arbez]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[28. januar]] – [[Nada Subotić]], hrvatska glumica

=== Februar ===
* [[8. februar]] – [[Zdravko Tolimir]], bivši general, pomoćnik komandanta za obavještajno bezbjednosne poslove Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]
* [[9. februar]] – [[Nore Westin]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[12. februar]] – [[Mileva Prvanović]], srbijanska matematičarka i članica SANU
* [[15. februar]] – [[George Gaynes]], američki glumac
* [[16. februar]]
** [[Boutros Boutros-Ghali]], [[egipat]]ski [[diplomatija|diplomat]], nekadašnji [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalni sekretar]] [[Ujedinjene nacije|UN-a]]
** [[Srđan Dizdarević]], bosanskohercegovački novinar
* [[19. februar]] – [[Harper Lee]], američka spisateljica poznata po romanu ''[[Ubiti pticu rugalicu]]''

=== Mart ===
* [[6. mart]] – [[Nancy Reagan]], bivša prva dama SAD-a, supruga 40. američkog predsjednika Ronalda Reagana
* [[11. mart]] – [[Dragan Nikolić]], srbijanski i jugoslavenski glumac
* [[18. mart]] – [[Guido Westerwelle]], njemački političar
* [[24. mart]] – [[Johan Cruijff]], [[Holandija|holandski]] [[nogomet]]aš
* [[26. mart]] – [[Marinko Madžgalj]], [[srbija]]nski glumac i pjevač
* [[31. mart]]
** [[Zaha Hadid]], [[Irak|iračko]]-[[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[arhitekt]]ica
** [[Imre Kertész]], mađarski [[pisac]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] [[2002.]]
** [[Hans-Dietrich Genscher]], [[Njemačka|njemački]] političar i bivši njemački ministar vanjskih poslova
** [[Meliha Husedžinović]], jugoslavenska i bosanskohercegovaöka historičarka umjetnosti;
=== April ===
* [[2. april]] – [[Gallieno Ferri]], [[italija]]nski [[strip]] crtač i ilustrator, tvorac čuvenog strip serijala ''[[Zagor]]''
* [[3. april]]
** [[Cesare Maldini]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener
** [[Lola Novaković]], [[srbija]]nska i [[Jugoslavija|jugoslavenska]] pjevačica
* [[8. april]] – [[Elizabeth Roemer]], američka astronomkinja
* [[18. april]] – [[Pál Sajgó]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[21. april]]
** [[Hans Koschnick]], njemački političar
** [[Prince (muzičar)|Prince Rogers Nelson]], poznatiji kao '''Prince''', američki muzičar
* [[24. april]] – [[Klaus Siebert]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i  [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]

=== Maj ===
* [[3. maj]] – [[Jadranka Stojaković]], bosanskohercegovačka kantautorica
* [[9. maj]] – [[Lamija Hadžiosmanović]], bosanskohercegovačka orijentalistica i filologinja
* [[12. maj]] – [[Božidar Matić]], bosanskohercegovački političar i akademik
* [[22. maj]] – [[Bata Živojinović]], jugoslavenski i srbijanski glumac

=== Juni ===
* [[3. juni]] 
** [[Muhammad Ali]], američki [[boks]]er
** [[Sreten Asanović]] - [[Crna Gora|crnogorski]] [[književnost|književnik]]
* [[6. juni]] 
** [[Viktor Korčnoj]], [[SSSR|sovjetsko]]-[[Švicarska|švicarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]]
** [[Zilhad Ključanin]], bosanskohercegovački književnik
*[[17. juni]] - [[Čestmir Dušek]], bosanskohercegovački dirigent i profesor
* [[27. juni]] – [[Bud Spencer]] (Carlo Pedersoli), [[italija]]nski [[plivač]], [[glumac]] i [[režiser]]

=== Juli ===
* [[16. juli]] – [[Nate Thurmond]], američki [[košarka]]š

=== August ===
* [[21. august]] – [[Vojka Smiljanić-Đikić]], bosanskohercegovačka [[Poezija|pjesnikinja]], prevoditeljica i urednica
* [[25. august]] – [[Stjepan Šiber]], general Armije RBiH
* [[29. august]] – [[Gene Wilder]], američki glumac i komičar

=== Septembar ===
* [[28. septembar]] – [[Shimon Peres]], izraelski političar

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] - [[Jagoda Kaloper]], hrvatska glumica
* [[3. oktobar]] – [[Ljupka Dimitrovska]], makedonska muzičarka

=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – [[Leonard Cohen]], [[Kanada|kanadski]] [[kantautor]] i [[poezija|pjesnik]]
* [[20. novembar]] – [[Boško Kućanski]], bosanskohercegovački skulptor
* [[25. novembar]]
** [[Vano Mikojan]], jedan od dizajnera [[Borbeni avioni|borbenog aviona]] [[MiG-21]]
** [[Fidel Castro]], vođa [[Kubanska revolucija|Kubanske revolucije]] i dugogodišnji [[Predsjednik Kube|predsjednik]] [[Kuba|Kube]]
** [[Ron Glass]], američki glumac
* [[28. novembar]] – [[Mark Tajmanov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] i [[pijanist]]
* [[30. novembar]] – [[Nives Kavurić-Kurtović]], hrvatska slikarka

=== Decembar ===
* [[4. decembar]] – [[Esad Arnautalić]], bosanskohercegovački muzičar i kompozitor
* [[8. decembar]] – [[John Glenn]], američki astronaut i senator
* [[11. decembar]] – [[Esma Redžepova]], makedonska romska muzičarka
* [[25. decembar]] – [[George Michael]], britanski muzičar
* [[27. decembar]] – [[Carrie Fisher]], američka glumica
* [[28. decembar]] – [[Debbie Reynolds]], američka glumica i pjevačica, majka glumice [[Carrie Fisher]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[David J. Thouless]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
** [[Duncan Haldane]], UK/[[Slovenija]]
** [[J. Michael Kosterlitz]],UK/[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Jean-Pierre Sauvage]], [[Francuska]]
** [[Fraser Stoddart]], UK/SAD
** [[Ben Feringa]], [[Nizozemska]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Yoshinori Ohsumi]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Bob Dylan]], SAD
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** 	[[Juan Manuel Santos]], [[Kolumbija]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Oliver Hart]], UK/SAD
** [[Bengt R. Holmström]], [[Finska]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|2016|2016.}}</text>
      <sha1>bhhtw3vziy1mhq1m5j50zvj70zj1ira</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2018.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21315</id>
    <revision>
      <id>3713408</id>
      <parentid>3702035</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T22:55:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* April */</comment>
      <origin>3713408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7030" sha1="fdn4d8eqason1cthmtbdbkxe7xt9qgb" xml:space="preserve">{{Godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''2018. ([[Rimski brojevi|MMXVIII]])''' je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 2018. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 18. godina 3. milenija i 21. stoljeća i 9. godine decenije 2010-ih.

== Predviđeni događaji ==
* Prva plazma iz uređaja [[ITER]], snage 500 MW, u Cadaracheu, Francuska; Odgođeno za 2025.

== 2018. u temama ==
=== Tragedije ===
* [[14. august]] – Prilikom urušavanja vijadukta u [[Genova|Genovi]] na sjeverozapadu Italije, poginulo najmanje 35 osoba, a stotine su ozlijeđene.

=== Sport ===
* [[9. februar|9]] – [[25. februar]] – [[Zimske olimpijske igre 2018.|Zimske olimpijske igre]]
* [[14. juni]] – [[15. juli]] – Održano [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.]] u Rusiji. Titulu svjetskog šampiona osvojila je [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]].
* [[9. novembar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2018.]] u [[UK|britanskom]] gradu [[London]]u.

=== Politika ===
==== Januar ====
==== Februar ====
==== Mart ====
==== April ====
* [[15. april]] – Održani deveti [[Predsjednički izbori u Crnoj Gori 2018.]]
* [[19. april]] – [[Miguel Díaz-Canel]] zamijenio [[Raúl Castro|Raúla Castra]] na mjestu predsjednika [[Kuba|Kube]].
* [[23. april]] – [[Serž Sargsjan]] podnio ostavku na mjesto ministra vanjskih poslova [[Armenija|Armenije]] nakon velikih protesta u središtu glavnog grada [[Jerevan]]a.
* [[26. april]] – Historijski sastanak predsjednika [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] i [[Južna Koreja|Južne Koreje]] [[Kim Jong-un]]a i [[Moon Jae-in]]a u graničnom mjestu [[Panmunjom]]. Na sastanku je dogovoreno da se kasnije tokom ove godine formalno završi [[Korejski rat]]. 
* [[27. april]] – Pripadnici [[SIPA]]-e uhapsili [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], nekadašnjeg komandanta [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa Armije RBiH]], te još 11 dužnosnika i pripadnika 5. korpusa Armije RBiH zbog zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

==== Maj ====
==== Juni ====
==== Juli ====
==== August ====
==== Septembar ====
==== Oktobar ====
* [[7. oktobar]] – Održani osmi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]];

==== Novembar ====
* [[8. novembar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2018.]] u [[UK|britanskom]] gradu [[London]]u.
* [[28. novembar]] – Završeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2018.]] u [[UK|britanskom]] gradu [[London]]u.

==== Decembar ====

== Rođeni ==
* [[23. april]] – [[Princ Louis od Cambridgea]]

== Umrli ==
=== Januar===
* [[15. januar]] – [[Dolores O'Riordan]], [[irska]] muzičarka, pjevačica grupe [[The Cranberries]]

=== Februar ===
* [[4. februar]] – [[John Mahoney]], britansko-američki glumac
* [[18. februar]] – [[Nazif Mujić]], bosanskohercegovački glumac, poznat po ulozi u filmu ''[[Epizoda u životu berača željeza]]''

=== Mart ===
* [[3. mart]] – [[Sabit Hadžić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener
* [[4. mart]] – [[Davide Astori]], italijanski nogometaš
* [[9. mart]] – [[Jovan Radulović]], srpski i jugoslavenski pisac
* [[10. mart]] – [[Hubert de Givenchy]], francuski dizajner
* [[14. mart]]
**[[Stephen Hawking]], britanski fizičar
**[[Petar Stipetić]], general Hrvatske vojske
* [[23. mart]] – [[Vladimir Premec]], bosanskohercegovački [[filozofija|filozof]] i [[prevođenje|prevodilac]]
* [[30. mart]] – [[Sabahudin Kurt]], bosanskohercegovački pjevač

=== April ===
* [[14. april]] – [[Miloš Forman]], čehoslovačko-američki režiser
* [[17. april]] – [[Barbara Bush]], bivša [[prva dama SAD-a]], supruga 41. američkog predsjednika [[George H. W. Bush|Georgea H. W. Busha]] i majka 43. predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]]
* [[21. april]] – [[Verne Troyer]], američki glumac
* [[29. april]] – [[Krista Kostial-Šimonović]], hrvatska doktorica i akademkinja

=== Maj ===
* [[14. maj]] – [[Tom Wolfe]], američki pisac i novinar
* [[18. maj]] – [[Zdenko Lešić]], hrvatski kritičar, esejist i prozajist
* [[22. maj]] – [[Philip Roth]], američki pisac
* [[26. maj]] – [[Alan Bean]], američki mornarički oficir i mornarički pilot, aeronautički inženjer, testni pilot, i NASA-in astronaut

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Sinan Sakić]], srbijanski folk pjevač
* [[8. juni]] – [[Maria Bueno]], brazilska teniserka
* [[9. juni]] – [[Fadil Vokrri]], kosovski i jugoslavenski nogometaš
* [[18. juni]] – Jahseh Dwayne Onfroy, poznat kao [[XXXTentacion]], američki reper

=== Juli ===
* [[16. juli]] – [[Marija Kohn]], hrvatska glumica
* [[22. juli]] – [[Hatidža Mehmedović]], aktivistica za ljudska prava, osnivačica i predsjednica udruženja &quot;Majke Srebrenice&quot;
* [[29. juli]] – [[Oliver Dragojević]], hrvatski muzičar
* [[31. juli]] – [[Alija Behmen]], bosanskohercegovački političar

=== August ===
* [[13. august]] – [[Zvonko Bego]], hrvatski nogometaš
* [[16. august]] – [[Aretha Franklin]], američka jazz-pjevačica
* [[18. august]] – [[Kofi Annan]], afrički političar iz Gane i 7. generalni sekretar Ujedinjenih nacija

=== Septembar ===
* [[4. septembar]] – [[Marijan Beneš]], jugoslavenski bokser;
* [[28. septembar]] – [[Predrag Ejdus]], [[srbija]]nski i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] televizijski i pozorišni glumac kao i profesor glume

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] – [[Charles Aznavour]], francuski autor, kompozitor, šansonijer i glumac armenskog porijekla
* [[6. oktobar]] – [[Montserrat Caballé]], španska katalonska operna pjevačica
* [[14. oktobar]] – [[Milena Dravić]], jugoslavenska i srbijanska glumica 
* [[15. oktobar]] – [[Paul Allen]], suosnivač [[Microsoft]]a
* [[19. oktobar]] – [[Hazim Akmadžić]], bosanskohercegovački književnik

=== Novembar ===
* [[26. novembar]] – [[Bernardo Bertolucci]], [[italija]]nski [[film]]ski [[režiser]] i [[scenarist]]
* [[30. novembar]] – [[George H. W. Bush]], američki političar, 41. predsjednik SAD-a

=== Decembar ===
* [[27. decembar]] – [[Jakša Fiamengo]], hrvatski pjesnik, pisac, novinar i akademik

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* Fiziologija i medicina – [[James P. Allison]] (SAD) i [[Tasuku Honjo]] (Japan)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2018/summary/|title=The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2018|access-date=1. 10. 2018|date=1. 10. 2018|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] – [[Frances Arnold]], [[George Smith (hemičar)|George Smith]] i [[Greg Winter]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] – [[William Nordhaus]] i [[Paul Romer]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] – [[Olga Tokarczuk]] (nagrađena 2019.)
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] – [[Arthur Ashkin]], [[Gérard Mourou]] i [[Donna Strickland]]
* Mir – [[Nadia Murad]] (Irak) i [[Denis Mukwege]] (Demokratska republika Kongo)

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|2018|2018.}}</text>
      <sha1>fdn4d8eqason1cthmtbdbkxe7xt9qgb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21420</id>
    <revision>
      <id>3713364</id>
      <parentid>3624397</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T19:05:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29025" sha1="63l0rs08irmin17b3d7vvdc4lhz3af3" xml:space="preserve">'''''Roland Garros''''' ili '''''French Open''''' (u [[Francuska|Francuskoj]] poznat kao '''''Internationaux de France''''') drugi je od četiri [[tenis]]ka [[Grand Slam]] turnira u kalendarskoj godini.&lt;ref&gt;Današnji redoslijed Grand Slam turnira utvrđen je 1987.&lt;/ref&gt; Osnovan je 1891, a od 1928. održava se na terenima [[Stadion &quot;Roland Garros&quot;|stadiona &quot;Roland Garros&quot;]] u [[Pariz]]u.&lt;ref name=FOProfile&gt;{{cite web |website= atpworldtour.com|publisher=[[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP Tour]]|title=Tournament profile – Roland Garros |url= http://www.atpworldtour.com/Tennis/Tournaments/Roland-Garros.aspx| access-date = 2. 7. 2009}}&lt;/ref&gt; Do 1897. igrao se samo pojedinačni muški turnir.&lt;ref name=FOHistory&gt;{{cite web|work=fft.fr|publisher=Francuski teniski savez|title=Past Winners and Draws|url=http://www.fft.fr/rolandgarros/default_en.asp?id=1575|access-date=2. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808145713/http://www.fft.fr/rolandgarros/default_en.asp?id=1575|archive-date=8. 8. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Održava se svake godine krajem maja i početkom juna. Nije organiziran od 1915. do 1919. zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog]] održavan je neslužbeno (1941–1944).&lt;ref name=FOWinners&gt;{{cite web|work=rolandgarros.com|publisher=[[IBM]], [[Francuski teniski savez]]|title=Event Info / History / Past Winners 1891–2011|url=http://www.rolandgarros.com/en_FR/about/history/pastwinners.html|access-date=10. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130620111340/http://www.rolandgarros.com/en_FR/about/history/pastwinners.html|archive-date=20. 6. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Turnir organizira [[Francuski teniski savez]] (FFT).

== Pobjednici ==
[[Datoteka:Henri Cochet.jpg|mini|upright|desno|150px|[[Henri Cochet]] (pet titula)]]
[[Datoteka:Björn Borg.jpg|mini|desno|upright|150px|[[Björn Borg]] ima šest titula, od čega četiri uzastopno (1978–1981)]]
[[Datoteka:Rafael Nadal at the 2008 French Open 10.jpg|mini|upright|desno|150px|[[Rafael Nadal]] osvojio je četiri uzastopne titule u Parizu od 2005. do 2008, još pet uzastopnih od 2010. do 2014, pa četiri uzastopne od 2017. do 2020. te još jednu 2022. i ima omjer pobjeda i poraza 112–4.&lt;ref name=Nadal&gt;{{cite web |website= atpworldtour.com |publisher= ATP Tour |title= Superb Soderling Sends Nadal Crashing Out |url= http://www.atpworldtour.com/News/Tennis/2009/05/Roland-Garros-Sunday-2-Soderling-Sends-Nadal-Crashing-Out.aspx |date= 31. 5. 2009 |access-date = 4. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;]]
'''Napomena:''' Na izdanjima prije 1925. mogli su nastupati samo članovi francuskih teniskih klubova i francuski državljani, pa ona nisu uvrštena u ovaj spisak.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| '''Godina''' || '''Pobjednik''' || '''Finalist''' || '''Rezultat'''
|- 
| [[Roland Garros 1925 – muški singl|1925.]] || {{ZD|FRA}} '''[[René Lacoste]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jean Borotra]] || 7–5, 6–1, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1926 – muški singl|1926.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' || {{ZD|FRA}} [[René Lacoste]] || 6–2, 6–4, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1927 – muški singl|1927.]] || {{ZD|FRA}} '''[[René Lacoste]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] || 6–4, 4–6, 5–7, 6–3, 11–9
|-
| [[Roland Garros 1928 – muški singl|1928.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' || {{ZD|FRA}} [[René Lacoste]] || 5–7, 6–3, 6–1, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1929 – muški singl|1929.]] || {{ZD|FRA}} '''[[René Lacoste]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jean Borotra]] || 6–3, 2–6, 6–0, 2–6, 8–6
|-
| [[Roland Garros 1930 – muški singl|1930.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] || 3–6, 8–6, 6–3, 6–1
|-
| [[Roland Garros 1931 – muški singl|1931.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Jean Borotra]]''' || {{ZD|FRA}} [[Christian Boussus]] || 2–6, 6–4, 7–5, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1932 – muški singl|1932.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Cochet]]''' || {{ZD|ITA|1861}} [[Giorgio de Stefani]] || 6–0, 6–4, 4–6, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1933 – muški singl|1933.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]]''' || {{ZD|FRA}} [[Henri Cochet]] || 8–6, 6–1, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1934 – muški singl|1934.]] || {{ZD|NJEC}} '''[[Gottfried von Cramm]]''' || {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]] || 6–4, 7–9, 3–6, 7–5, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1935 – muški singl|1935.]] || {{ZD|VB}} '''[[Fred Perry]]''' || {{ZD|NJEC}} [[Gottfried von Cramm]] || 6–3, 3–6, 6–1, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1936 – muški singl|1936.]] || {{ZD|NNJE}} '''[[Gottfried von Cramm]]''' || {{ZD|VB}} [[Fred Perry]] || 6–0, 2–6, 6–2, 2–6, 6–0
|-
| [[Roland Garros 1937 – muški singl|1937.]] || {{ZD|NNJE}} '''[[Henner Henkel]]''' || {{ZD|VB}} [[Bunny Austin]] || 6–1, 6–4, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1938 – muški singl|1938.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Don Budge]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Roderik Menzel]] || 6–3, 6–2, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1939 – muški singl|1939.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Don McNeill (teniser)|Don McNeill]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Bobby Riggs]] || 7–5, 6–0, 6–3
|-
| 1940–1945. || colspan=3 align=center| [[Drugi svjetski rat]]
|-
| [[Roland Garros 1946 – muški singl|1946.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Marcel Bernard]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Jaroslav Drobný]] || 3–6, 2–6, 6–1, 6–4, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1947 – muški singl|1947.]] || {{ZD|MAĐ|1946}} '''[[József Asbóth]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Eric Sturgess]] || 8–6, 7–5, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1948 – muški singl|1948.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Frank Parker]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Jaroslav Drobný]] || 6–4, 7–5, 5–7, 8–6
|-
| [[Roland Garros 1949 – muški singl|1949.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Frank Parker]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Budge Patty]] || 6–3, 1–6, 6–1, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1950 – muški singl|1950.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Budge Patty]]''' || {{ZD|EGI|1922}} [[Jaroslav Drobný]] || 6–1, 6–2, 3–6, 5–7, 7–5
|-
| [[Roland Garros 1951 – muški singl|1951.]] || {{ZD|EGI|1922}} '''[[Jaroslav Drobný]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Eric Sturgess]] || 6–3, 6–3, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1952 – muški singl|1952.]] || {{ZD|EGI|1922}} '''[[Jaroslav Drobný]]''' || {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]] || 6–2, 6–0, 3–6, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1953 – muški singl|1953.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Ken Rosewall]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Vic Seixas]] || 6–3, 6–4, 1–6, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1954 – muški singl|1954.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Tony Trabert]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Arthur Larsen]] || 6–4, 7–5, 6–1
|-
| [[Roland Garros 1955 – muški singl|1955.]] || {{ZD|SAD|1912}} '''[[Tony Trabert]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Sven Davidson]] || 2–6, 6–1, 6–4, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1956 – muški singl|1956.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Lew Hoad]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Sven Davidson]] || 6–4, 8–6, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1957 – muški singl|1957.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Sven Davidson]]''' || {{ZD|SAD|1912}} [[Herbert Flam]] || 6–3, 6–4, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1958 – muški singl|1958.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Mervyn Rose]]''' || {{ZD|ČIL}} [[Luis Ayala]] || 6–3, 6–4, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1959 – muški singl|1959.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Nicola Pietrangeli]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Ian Vermaak]] || 3–6, 6–3, 6–4, 6–1
|-
| [[Roland Garros 1960 – muški singl|1960.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Nicola Pietrangeli]]''' || {{ZD|ČIL}} [[Luis Ayala]] || 3–6, 6–3, 6–4, 4–6, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1961 – muški singl|1961.]] || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Manuel Santana]]''' || {{ZD|ITA}} [[Nicola Pietrangeli]] || 4–6, 6–1, 3–6, 6–0, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1962 – muški singl|1962.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Rod Laver]]''' || {{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]] || 3–6, 2–6, 6–3, 9–7, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1963 – muški singl|1963.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Roy Emerson]]''' || {{ZD|FRA}} [[Pierre Darmon]] || 3–6, 6–1, 6–4, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1964 – muški singl|1964.]] || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Manuel Santana]]''' || {{ZD|ITA}} [[Nicola Pietrangeli]] || 6–3, 6–1, 4–6, 7–5
|-
| [[Roland Garros 1965 – muški singl|1965.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Fred Stolle]]''' || {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]] || 3–6, 6–0, 6–2, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1966 – muški singl|1966.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Tony Roche]]''' || {{ZD|MAĐ|1957}} [[István Gulyás]] || 6–1, 6–4, 7–5
|-
| [[Roland Garros 1967 – muški singl|1967.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Roy Emerson]]''' || {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]] || 6–1, 6–4, 2–6, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1968 – muški singl|1968.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Ken Rosewall]]''' || {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]] || 6–3, 6–1, 2–6, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1969 – muški singl|1969.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Rod Laver]]''' || {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]] || 6–4, 6–3, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1970 – muški singl|1970.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Jan Kodeš]]''' || {{ZD|JUG}} [[Željko Franulović]] || 6–2, 6–4, 6–0
|-
| [[Roland Garros 1971 – muški singl|1971.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Jan Kodeš]]''' || {{ZD|RUM|1965}} [[Ilie Năstase]] || 8–6, 6–2, 2–6, 7–5
|-
| [[Roland Garros 1972 – muški singl|1972.]] || {{ZD|ŠPA|1945}} '''[[Andrés Gimeno]]''' || {{ZD|FRA}} [[Patrick Proisy]] || 4–6, 6–3, 6–1, 6–1
|-
| [[Roland Garros 1973 – muški singl|1973.]] || {{ZD|RUM|1965}} '''[[Ilie Năstase]]''' || {{ZD|JUG}} [[Nikola Pilić]] || 6–3, 6–3, 6–0
|-
| [[Roland Garros 1974 – muški singl|1974.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|ŠPA|1945}} [[Manuel Orantes]] || 6–7, 6–0, 6–1, 6–1
|-
| [[Roland Garros 1975 – muški singl|1975.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || 6–2, 6–3, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1976 – muški singl|1976.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Adriano Panatta]]''' || {{ZD|SAD}} [[Harold Solomon]] || 6–1, 6–4, 4–6, 7–6
|-
| [[Roland Garros 1977 – muški singl|1977.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Vilas]]''' || {{ZD|SAD}} [[Brian Gottfried]] || 6–0, 6–3, 6–0
|-
| [[Roland Garros 1978 – muški singl|1978.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || 6–1, 6–1, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1979 – muški singl|1979.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|PAR}} [[Víctor Pecci]] || 6–3, 6–1, 6–7, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1980 – muški singl|1980.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|SAD}} [[Vitas Gerulaitis]] || 6–4, 6–1, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1981 – muški singl|1981.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || 6–1, 4–6, 6–2, 3–6, 6–1
|-
| [[Roland Garros 1982 – muški singl|1982.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Mats Wilander]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Vilas]] || 1–6, 7–6, 6–0, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1983 – muški singl|1983.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Yannick Noah]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || 6–2, 7–5, 7–6
|-
| [[Roland Garros 1984 – muški singl|1984.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' || {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || 3–6, 2–6, 6–4, 7–5, 7–5
|-
| [[Roland Garros 1985 – muški singl|1985.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Mats Wilander]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || 3–6, 6–4, 6–2, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1986 – muški singl|1986.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Mikael Pernfors]] || 6–3, 6–2, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1987 – muški singl|1987.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || 7–5, 6–2, 3–6, 7–6
|-
| [[Roland Garros 1988 – muški singl|1988.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Mats Wilander]]''' || {{ZD|FRA}} [[Henri Leconte]] || 7–5, 6–2, 6–1
|-
| [[Roland Garros 1989 – muški singl|1989.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Michael Chang]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || 6–1, 3–6, 4–6, 6–4, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1990 – muški singl|1990.]] || {{ZD|EKV}} '''[[Andrés Gómez]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6–3, 2–6, 6–4, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1991 – muški singl|1991.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jim Courier]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 3–6, 6–4, 2–6, 6–1, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1992 – muški singl|1992.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jim Courier]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Petr Korda]] || 7–5, 6–2, 6–1
|-
| [[Roland Garros 1993 – muški singl|1993.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Sergi Bruguera]]''' || {{ZD|SAD}} [[Jim Courier]] || 6–4, 2–6, 6–2, 3–6, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1994 – muški singl|1994.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Sergi Bruguera]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Alberto Berasategui]] || 6–3, 7–5, 2–6, 6–1
|-
| [[Roland Garros 1995 – muški singl|1995.]] || {{ZD|AUT}} '''[[Thomas Muster]]''' || {{ZD|SAD}} [[Michael Chang]] || 7–5, 6–2, 6–4
|-
| [[Roland Garros 1996 – muški singl|1996.]] || {{ZD|RUS}} '''[[Jevgenij Kafeljnikov]]''' || {{ZD|NJE}} [[Michael Stich]] || 7–6, 7–5, 7–6
|-
| [[Roland Garros 1997 – muški singl|1997.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Sergi Bruguera]] || 6–3, 6–4, 6–2
|-
| [[Roland Garros 1998 – muški singl|1998.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Moyá]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Àlex Corretja]] || 6–3, 7–5, 6–3
|-
| [[Roland Garros 1999 – muški singl|1999.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Andre Agassi]]''' || {{ZD|UKR}} [[Andrej Medvedev]] || 1–6, 2–6, 6–4, 6–3, 6–4
|-
| [[Roland Garros 2000 – muški singl|2000.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Magnus Norman]] || 6–2, 6–3, 2–6, 7–6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
|-
| [[Roland Garros 2001 – muški singl|2001.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Àlex Corretja]] || 6–7&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 7–5, 6–2, 6–0
|-
| [[Roland Garros 2002 – muški singl|2002.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Albert Costa]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero]] || 6–1, 6–0, 4–6, 6–3
|-
| [[Roland Garros 2003 – muški singl|2003.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Juan Carlos Ferrero]]''' || {{ZD|NIZ}} [[Martin Verkerk]] || 6–1, 6–3, 6–2
|-
| [[Roland Garros 2004 – muški singl|2004.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Gastón Gaudio]]''' || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 0–6, 3–6, 6–4, 6–1, 8–6
|-
| [[Roland Garros 2005 – muški singl|2005.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ARG}} [[Mariano Puerta]] || 6–7&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 6–3, 6–1, 7–5
|-
| [[Roland Garros 2006 – muški singl|2006.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 1–6, 6–1, 6–4, 7–6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-
| [[Roland Garros 2007 – muški singl|2007.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6–3, 4–6, 6–3, 6–4
|-
| [[Roland Garros 2008 – muški singl|2008.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6–1, 6–3, 6–0
|-
| [[Roland Garros 2009 – muški singl|2009.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || 6–1, 7–6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, 6–4
|-
| [[Roland Garros 2010 – muški singl|2010.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || 6–4, 6–2, 6–4
|-
| [[Roland Garros 2011 – muški singl|2011.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7–5, 7–6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 5–7, 6–1
|-
| [[Roland Garros 2012 – muški singl|2012.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6–4, 6–3, 2–6, 7–5
|-
| [[Roland Garros 2013 – muški singl|2013.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6–3, 6–2, 6–3
|-
| [[Roland Garros 2014 – muški singl|2014.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 3–6, 7–5, 6–2, 6–4
|-
| [[Roland Garros 2015 – muški singl|2015.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Stanislas Wawrinka]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 4–6, 6–4, 6–3, 6–4
|-
| [[Roland Garros 2016 – muški singl|2016.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 3–6, 6–1, 6–2, 6–4
|-
| [[Roland Garros 2017 – muški singl|2017.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6–2, 6–3, 6–1
|-
| [[Roland Garros 2018 – muški singl|2018.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6–4, 6–3, 6–2
|-
| [[Roland Garros 2019 – muški singl|2019.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6–3, 5–7, 6–1, 6–1
|-
| [[Roland Garros 2020 – muški singl|2020.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6–0, 6–2, 7–5
|-
| [[Roland Garros 2021 – muški singl|2021.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6–7&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 2–6, 6–3, 6–2, 6–4
|-
| [[Roland Garros 2022 – muški singl|2022.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 6–3, 6–3, 6–0
|-
| [[Roland Garros 2023 – muški singl|2023.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 7–6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, 6–3, 7–5
|-
| [[Roland Garros 2024 – muški singl|2024.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Alcaraz]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6–3, 2–6, 5–7, 6–1, 6–2
|-
| [[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Alcaraz]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 4–6, 6–7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6–4, 7–6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 7–6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|}

=== Višestruki pobjednici ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;350&quot;
|-
| ''Na izdanjima prije 1925. mogli su nastupati samo članovi francuskih teniskih klubova i francuski državljani.''
|}
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
!scope=&quot;col&quot; width=&quot;190&quot; | Igrač
!Amaterska era
!Open Era
!Sveukupno
!class=&quot;unsortable&quot;|Godine
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Rafael|Nadal}}|ŠPA}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 14 || align=&quot;center&quot; | 14 || [[Roland Garros 2005 – muški singl|2005]], [[Roland Garros 2006 – muški singl|2006]], [[Roland Garros 2007 – muški singl|2007]], [[Roland Garros 2008 – muški singl|2008]], [[Roland Garros 2010 – muški singl|2010]], [[Roland Garros 2011 – muški singl|2011]],[[Roland Garros 2012 – muški singl|2012]],&lt;br/&gt; [[Roland Garros 2013 – muški singl|2013]], [[Roland Garros 2014 – muški singl|2014]], [[Roland Garros 2017 – muški singl|2017]], [[Roland Garros 2018 – muški singl|2018]], [[Roland Garros 2019 – muški singl|2019]], [[Roland Garros 2020 – muški singl|2020]], [[Roland Garros 2022 – muški singl|2022.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Max|Decugis}}|FRA}} || align=&quot;center&quot; | 8 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 8 || ''1903'', ''1904'', ''1907'', ''1908'', ''1909'', ''1912'', ''1913'', ''1914.''
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Björn|Borg}}|ŠVE}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 6 || align=&quot;center&quot; | 6 || [[Roland Garros 1974 – muški singl|1974]], [[Roland Garros 1975 – muški singl|1975]], [[Roland Garros 1978 – muški singl|1978]], [[Roland Garros 1979 – muški singl|1979]], [[Roland Garros 1980 – muški singl|1980]], [[Roland Garros 1981 – muški singl|1981.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Henri|Cochet}}|FRA}} || align=&quot;center&quot; | 5 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 5 || ''1922'', [[Roland Garros 1926 – muški singl|1926]], [[Roland Garros 1928 – muški singl|1928]], [[Roland Garros 1930 – muški singl|1930]], [[Roland Garros 1932 – muški singl|1932.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|André|Vacherot}}|FRA}} || align=&quot;center&quot; | 4 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 4 || ''1894'', ''1895'', ''1896'', ''1901.''
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Paul|Aymé}}|FRA}} || align=&quot;center&quot; | 4 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 4 || 1897'', ''1898'', ''1899'', ''1900.''
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Maurice|Germot}}|FRA}} || align=&quot;center&quot; | 3 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 3 || 1905'', ''1906'', ''1910.''
|-
| {{flagathlete|{{sortname|René|Lacoste}}|FRA}} || align=&quot;center&quot; | 3 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 3 || [[Roland Garros 1925 – muški singl|1925]], [[Roland Garros 1927 – muški singl|1927]], [[Roland Garros 1929 – muški singl|1929.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Mats|Wilander}}|ŠVE}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 3 || align=&quot;center&quot; | 3 || [[Roland Garros 1982 – muški singl|1982]], [[Roland Garros 1985 – muški singl|1985]], [[Roland Garros 1988 – muški singl|1988.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Ivan|Lendl}}|ČSSR}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 3 || align=&quot;center&quot; | 3 || [[Roland Garros 1984 – muški singl|1984]], [[Roland Garros 1986 – muški singl|1986]], [[Roland Garros 1987 – muški singl|1987.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Gustavo|Kuerten}}|BRA}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 3 || align=&quot;center&quot; | 3 || [[Roland Garros 1997 – muški singl|1997]], [[Roland Garros 2000 – muški singl|2000]], [[Roland Garros 2001 – muški singl|2001.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Novak|Đoković}}|SRB}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 3 || align=&quot;center&quot; | 3 || [[Roland Garros 2016 – muški singl|2016]], [[Roland Garros 2021 – muški singl|2021]], [[Roland Garros 2023 – muški singl|2023.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|André|Gobert}}|FRA}} || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || ''1911'', ''1920.''
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Jean|Borotra}}|FRA}} || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || ''1924'', [[Roland Garros 1931 – muški singl|1931.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Gottfried von|Cramm}}|NJE}} || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1934 – muški singl|1934]], [[Roland Garros 1936 – muški singl|1936.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Frank|Parker}}|SAD|1912}} || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1948 – muški singl|1948]], [[Roland Garros 1949 – muški singl|1949.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Jaroslav|Drobný}}|EGI|1922}} || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1951 – muški singl|1951]], [[Roland Garros 1952 – muški singl|1952.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Ken|Rosewall}}|AUS}} || align=&quot;center&quot; | 1 || align=&quot;center&quot; | 1 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1953 – muški singl|1953]], [[Roland Garros 1968 – muški singl|1968.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Tony|Trabert}}|SAD}} || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1954 – muški singl|1954]], [[Roland Garros 1955 – muški singl|1955.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Nicola|Pietrangeli}}|ITA}} || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1959 – muški singl|1959]], [[Roland Garros 1960 – muški singl|1960.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Manuel|Santana}}|ŠPA|1945}} || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1961 – muški singl|1961]], [[Roland Garros 1964 – muški singl|1964.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Rod|Laver}}|AUS}} || align=&quot;center&quot; | 1 || align=&quot;center&quot; | 1 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1962 – muški singl|1962]], [[Roland Garros 1969 – muški singl|1969.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Roy|Emerson}}|AUS}} || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1963 – muški singl|1963]], [[Roland Garros 1967 – muški singl|1967.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Jan|Kodeš}}|ČSSR}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1970 – muški singl|1970]], [[Roland Garros 1971 – muški singl|1971.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Jim|Courier}}|SAD}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1991 – muški singl|1991]], [[Roland Garros 1992 – muški singl|1992.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Sergi|Bruguera}}|ŠPA}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 1993 – muški singl|1993]], [[Roland Garros 1994 – muški singl|1994.]]
|-
| {{flagathlete|{{sortname|Carlos|Alcaraz}}|ŠPA}} || align=&quot;center&quot; | 0 || align=&quot;center&quot; | 2 || align=&quot;center&quot; | 2 || [[Roland Garros 2024 – muški singl|2024]], [[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]]
|}

=== Pobjednici po državama ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
!scope=&quot;col&quot; width=&quot;190&quot;| Država
!Amaterska era
!Open Era
!Sveukupno
!Prva titula
!Posljednja titula
|-
| {{ZID|Francuska}} || align=&quot;center&quot; |37 || align=&quot;center&quot; |1 || align=&quot;center&quot; |38 || align=center|1892. || align=center|[[Roland Garros 1983 – muški singl|1983.]]
|-
| {{ZID|Španija}} || align=&quot;center&quot; |2 || align=&quot;center&quot; |22 || align=&quot;center&quot; |24 || align=center|[[Roland Garros 1961 – muški singl|1961.]] || align=center|[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]]
|-
| {{ZID|Australija}} || align=&quot;center&quot; |9 || align=&quot;center&quot; |2 || align=&quot;center&quot; |11 || align=center|[[Roland Garros 1933 – muški singl|1933.]] || align=center|[[Roland Garros 1969 – muški singl|1969.]]
|-
| {{ZID|SAD}} || align=&quot;center&quot; |7 || align=&quot;center&quot; |4 || align=&quot;center&quot; |11 || align=center|[[Roland Garros 1938 – muški singl|1938.]] || align=center|[[Roland Garros 1999 – muški singl|1999.]]
|-
| {{ZID|Švedska}} || align=&quot;center&quot; |1 || align=&quot;center&quot; |9 || align=&quot;center&quot; |10 || align=center|[[Roland Garros 1957 – muški singl|1957.]] || align=center|[[Roland Garros 1988 – muški singl|1988.]]
|-
| {{ZID|Čehoslovačka}}{{Napomena|Rezultati [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] (1918–1992) ne uključuju rezultate [[Češka|Češke]] (1993–danas) i [[Slovačka|Slovačke]] (1993–danas).}} || align=&quot;center&quot;|0 || align=&quot;center&quot;|5 || align=&quot;center&quot;|5 || align=center|[[Roland Garros 1970 – muški singl|1970.]] || align=center|[[Roland Garros 1987 – muški singl|1987.]]
|-
| {{ZID|Njemačka}} || align=&quot;center&quot; |3 || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |3 || align=center|[[Roland Garros 1934 – muški singl|1934.]] || align=center|[[Roland Garros 1937 – muški singl|1937.]]
|-
| {{ZID|Italija}} || align=&quot;center&quot; |2 || align=&quot;center&quot; |1 || align=&quot;center&quot; |3 || align=center|[[Roland Garros 1959 – muški singl|1959.]] || align=center|[[Roland Garros 1976 – muški singl|1976.]]
|-
| {{ZID|Brazil}} || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |3 || align=&quot;center&quot; |3 || align=center|[[Roland Garros 1997 – muški singl|1997.]] || align=center|[[Roland Garros 2001 – muški singl|2001.]]
|-
| {{ZID|Srbija}} || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |3 || align=&quot;center&quot; |3 || align=center|[[Roland Garros 2016 – muški singl|2016.]] || align=center|[[Roland Garros 2023 – muški singl|2023.]]
|-
| {{ZID|Velika Britanija}} || align=&quot;center&quot; |2 || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |2 || align=center|1891. || align=center|[[Roland Garros 1935 – muški singl|1935.]]
|-
| {{ZID|Egipat}} || align=&quot;center&quot; |2 || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |2 || align=center|[[Roland Garros 1951 – muški singl|1951.]] || align=center|[[Roland Garros 1952 – muški singl|1952.]]
|-
| {{ZID|Argentina}} || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |2 || align=&quot;center&quot; |2 || align=center|[[Roland Garros 1977 – muški singl|1977.]] || align=center|[[Roland Garros 2004 – muški singl|2004.]]
|-
| {{ZID|Švicarska}} || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |2 || align=&quot;center&quot; |2 || align=center|[[Roland Garros 2009 – muški singl|2009.]] || align=center|[[Roland Garros 2015 – muški singl|2015.]]
|-
| {{ZID|Mađarska}} || align=&quot;center&quot; |1 || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |1 || align=center|[[Roland Garros 1947 – muški singl|1947.]] || align=center|[[Roland Garros 1947 – muški singl|1947.]]
|-
| {{ZID|Rumunija}} || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |1 || align=&quot;center&quot; |1 || align=center|[[Roland Garros 1973 – muški singl|1973.]] || align=center|[[Roland Garros 1973 – muški singl|1973.]]
|-
| {{ZID|Ekvador}} || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |1 || align=&quot;center&quot; |1 || align=center|[[Roland Garros 1990 – muški singl|1990.]] || align=center|[[Roland Garros 1990 – muški singl|1990.]]
|-
| {{ZID|Austrija}} || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |1 || align=&quot;center&quot; |1 || align=center|[[Roland Garros 1995 – muški singl|1995.]] || align=center|[[Roland Garros 1995 – muški singl|1995.]]
|-
| {{ZID|Rusija}} || align=&quot;center&quot; |0 || align=&quot;center&quot; |1 || align=&quot;center&quot; |1 || align=center|[[Roland Garros 1996 – muški singl|1996.]] || align=center|[[Roland Garros 1996 – muški singl|1996.]]
|}
{{Napomene}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|French Open}}
* [http://www.rolandgarros.com/en_FR/index.html Zvanični sajt]

{{Pobjednici Roland Garrosa}}
{{Spiskovi osvajača Grand Slam turnira}}
{{Roland Garros - turniri}}

[[Kategorija:Teniski spiskovi|*]]</text>
      <sha1>63l0rs08irmin17b3d7vvdc4lhz3af3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Roland Garros</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21421</id>
    <revision>
      <id>3713366</id>
      <parentid>3624401</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T19:10:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6432" sha1="icagdu7k7sbeq7can47fa5agjqrp0kc" xml:space="preserve">{{Infokutija grand slam turnir
| ime                  = ''Roland Garros'' &lt;br/&gt; (French Open)
| posljednji           = Roland Garros 2025.
| posljednji_pseud     = Roland Garros 2025.
| trenutni             = 
| trenutni_pseud       = 
| logo                 = Frenchopen.svg
| veličina_loga        = 120px
| alt_loga             = Logotip Roland Garrosa
| tekst                = 
| osnovan              = 1891.
| lokacija             = [[Pariz]] ([[16. arondisman (Pariz)|XVI&lt;sup&gt;e&lt;/sup&gt;]]), [[Francuska]]
| stadion              = {{plainlist|
* [[Pariski teniski klub]] (na nekim takmičenjima; 1895–1908)
* [[Île de Puteaux]] (na nekim takmičenjima; 1891–1908)
* RCF (na nekim takmičenjima; 1891–1908, 1910–1924, 1926)
* [[Société Athlétique de la Villa Primrose]] u [[Bordeaux]]u (1909)
* [[Stadion &quot;Français&quot;]] (1925, 1927)
* {{nowrap|[[Stadion &quot;Roland Garros&quot;]] (1928–trenutno)}}
}}
| podloga              = {{plainlist|
* Pijesak (Île de Puteaux)
* Zemlja (na ostalim stadionima)
}}
| muški_žrijeb         = 128S / 128K / 64D
| trenutni_prvaci      = {{plainlist|
* {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] (pojedinačno)
* {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]]
* {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] (parovi)
}}
| muški_najviše_poj    = {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (14)
| muški_najviše_par    = {{ZD|FRA}} [[Max Decugis]] (13)
| ženski_žrijeb        = 128S / 96K / 64D
| trenutne_prvakinje   = {{plainlist|
* {{ZD|SAD}} [[Coco Gauff]] (pojedinačno)
* {{ZD|ITA}} [[Sara Errani]]
* {{ZD|ITA}} [[Jasmine Paolini]] (parovi)
}}
| ženski_najviše_poj   = {{ZD|SAD}} [[Chris Evert]] (7)
| ženski_najviše_par   = {{ZD|ČSSR}} {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] (7)
| mješoviti_žrijeb     = 32
| trenutni_mješovito   = {{plainlist|
* {{ZD|ITA}} [[Sara Errani]]
* {{ZD|ITA}} [[Andrea Vavassori]]
}}
| najviše_mješovito_m  = {{ZD|FRA}} [[Max Decugis]] (7)
| najviše_mješovito_ž  = {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] (7)
| nagrada              = 56.352.000 [[Euro|€]] (2025)
| veb-sajt             = http://www.rolandgarros.com/index.html/
| napomene             = 
}}
'''French Open''', poznat i kao '''Roland Garros''' ili '''Otvoreno prvenstvo Francuske (u tenisu)''' ({{jez-fr|Internationaux de France de Roland-Garros}}) jest [[tenis]]ki turnir u [[Pariz]]u, koji spada u seriju [[Grand Slam]] turnira.

Tradicionalno se održava u drugoj polovini maja i početkom juna. Drugi je Grand Slam u sezoni (poslije [[Australian Open]]a, a prije [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]a).&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.iht.com/articles/2001/06/30/a20_16.php |title= Change Seems Essential to Escape Extinction: Wimbledon: World's Most Loved Dinosaur |author= Christopher Clarey |publisher=[[International Herald Tribune]]|date= 30. 6. 2001 |access-date= 10. 6. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20071016123550/http://iht.com/articles/2001/06/30/a20_16.php |archive-date= 16. 10. 2007}}&lt;/ref&gt; (Izuzetak su bile 1946. i 1947, kad je održan nakon [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] zbog posljedica [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], i 2020, kad je premješten na kraj septembra i početak oktobra, tj. nakon [[US Open]]a, zbog [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].)

== Historija ==
Kao turnir je počeo djelovati na državnom nivou 1891, a 1925. postao je međunarodni. Takmičenje se održavalo na [[Travnati teren|travnatoj površini]] na jednom od dva stadiona: Racing Club de France ili Stade Français.

Za potrebe [[Davis Cup]]a [[Davis Cup 1928.|1928.]] novi teniski stadion izgrađen je na lokaciji zvanoj Porte d'Auteuil. Taj stadion imao je dva terena, Stadion &quot;Roland Garros&quot; (nazvan po [[Roland Garros (pilot)|francuskom pilotu]] iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]) i [[Stadion &quot;Philippe Chatrier&quot;]]. Oba terena imala su zemljanu podlogu. Razlika u podlozi očituje se u odskoku [[teniska loptica|teniske loptice]], njenoj brzini (loptice su sporije), mogućnosti provjere tragova loptice i slično. Turnir se i danas igra na zemljanoj podlozi.

== Podloga ==
Sporost podloge za posljedicu ima specijaliziranje pojedinih igrača za isključivo takvu podlogu (to je posebno karakteristično za [[Španci|Špance]] i [[Južna Amerika|Južnoamerikance]]). Brojne teniske legende (poput [[Pete Sampras|Petea Samprasa]]) osvojile su sve Grand Slam turnire na brzim podlogama, samo ne Roland Garros. Mnogi osvajači Roland Garrosa nikad nisu osvojili nijedan drugi Grand Slam turnir.
 
== Rekordi i zapaženi osvajači ==
[[Datoteka:Rafael Nadal and Roger Federer at the 2006 French Open.jpg|mini|desno|[[Stadion &quot;Philippe Chatrier&quot;]]]]
'''Najviše titula od 1925. kod muškaraca:'''
* Pojedinačno: [[Rafael Nadal]]: 14
* Najviše titula zaredom pojedinačno: [[Rafael Nadal]]: pet
* Parovi: [[Roy Emerson]]: šest

'''Najviše titula od 1925. kod žena:'''
* Sva takmičenja: [[Margaret Smith Court]] ([[Australija]]): 13 titula (pet pojedinačno, po četiri u parovima i mješovitim parovima)
* Pojedinačno: [[Chris Evert]]: sedam
* Najviše titula zaredom pojedinačno: [[Helen Willis Moody]], [[Hilde Sperling]] i [[Monika Seleš]]: tri
* Parovi: [[Martina Navratilova]]: sedam

'''Najmlađi pojedinačni osvajači''':
* Kod muškaraca: [[Michael Chang]] (1989): 17 godina i tri mjeseca
* Kod žena: [[Monika Seleš]] (1990): 16 godina i šest mjeseci

'''Najstariji pojedinačni osvajači''':
* Kod muškaraca: [[Andrés Gimeno]] (1972); 34 godine i deset mjeseci
* Kod žena: [[Zsuzsa Körmöczy]] (1958): 33 godine i deset mjeseci

== Također pogledajte ==
* [[Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno]]
* [[Spisak pobjednika Roland Garrosa – parovi]]
* [[Spisak pobjednica Roland Garrosa – pojedinačno]]
* [[Spisak pobjednica Roland Garrosa – parovi]]
* [[Spisak pobjednika Roland Garrosa – mješoviti parovi]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|French Open}}
* [http://www.rolandgarros.com Zvanični sajt]
* [https://web.archive.org/web/20050707013329/http://roland-garros.france2.fr/ Roland Garros] na ''France2''
* [http://maps.google.com/maps?f=q&amp;hl=en&amp;q=Paris&amp;ll=48.846975,2.247401&amp;spn=0.003354,0.010815&amp;t=k&amp;om=0 Satelitska slika terena] ([[Google Maps]]]

{{Grand Slam}}
{{Roland Garros - turniri}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Roland Garros|*]]
[[Kategorija:Teniski turniri u Francuskoj]]
[[Kategorija:Grand Slam teniski turniri]]
[[Kategorija:Teniski turniri na zemlji]]
[[Kategorija:Sport u Parizu]]</text>
      <sha1>icagdu7k7sbeq7can47fa5agjqrp0kc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23256</id>
    <revision>
      <id>3713435</id>
      <parentid>3707780</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:01:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7841" sha1="nshwj44wge9r6c7w63cny1djuafa5f0" xml:space="preserve">{{Historija BiH}}
Bosna i Hercegovina se u periodu od 1918. do 1941. nalazila u sastavu [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], kasnije prozvane [[Kraljevina Jugoslavija]] Osnovno obilježje toga razdoblja je nastojanje Srba da se, koristeći se dominacijom u vojsci i politici, te relativnom brojnošću (oko 38 − 40 % ukupnog stanovništva BiH), nametnu kao dominantan faktor u zemlji. U režimu ograničenog parlamentarizma i drastičnih izbornih manipulacija, te političkih ubistava (Milan Šufflay, Ivo Pilar) i korupcije (sve energije u zemlji su se trošile na zaoštrene političke borbe, te su, zbog unutrašnje rastočenosti zemlje, dovele do kolapsa Kraljevine Jugoslavije u ratu s nacističkom Njemačkom).

== Država SHS ==
S raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], nastaju nove države, pa tako i [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Država SHS]], koja je obuhvaćala i teritoriju današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. 

U [[Zagreb|Zagrebu]] je u oktobru 1918. stvoreno [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba]] s ciljem stvaranja nezavisne države na južnoslavenskim prostorima [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Dana 29. oktobra 1918. osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], od teritorija na kojima su živjeli južnoslavenski narodi u Austro-Ugarskoj, da bi se 1. decembra 1918. preimenovala u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]].

== Prva Jugoslavija ==
[[File:Čuvajte Jugoslaviju.jpg|thumb|right|Čuvajte Jugoslaviju, varijanta navodnih posljednjih riječi [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra]], u ilustraciji jugoslavenskih naroda koji plešu [[Kolo (igra)|kolo]].|199x199px]]

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Bosna i Hercegovina je uključena u [[Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca]] (uskoro preimenovano u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]). Politički život u Bosni u to vrijeme obilježila su dva glavna trenda: društveni i ekonomski nemiri zbog agrarne reforme iz 1918-19. koji su se manifestirali kroz masovnu kolonizaciju i konfiskaciju imovine;&lt;ref&gt;An International Symposium &quot;South-Eastern Europe 1918–995&quot; [http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top Serbian Land Reform and Colonization in 1918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top |date=2006-08-22 }}&lt;/ref&gt; također i formiranje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim regijama.&lt;ref name=&quot;Riedlmayer&quot;&gt;Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm |date=2006-06-18 }}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.&lt;/ref&gt; Dominantni ideološki sukob jugoslavenske države, između hrvatskog regionalizma i srpske centralizacije, različito su shvatale glavne [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini|etničke grupe u Bosni i]] [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini|Hercegovini]] i zavisio je od ukupne političke atmosfere.&lt;ref name=Malcolm&gt;{{Harvnb|Malcolm|1994}}&lt;/ref&gt; Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara poput [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] osigurali su da šest oblasti izdvojenih iz Bosne i Hercegovine odgovara šest [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]] iz osmanskog doba i, na taj način, odgovara tradicionalnim granicama zemlje u cjelini.&lt;ref name=Malcolm/&gt;

Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije 1929. donijelo je ponovno povlačenje granica u banate koji su navodno zaobilazili sve etničke i historijske linije su izbrisale svaki trag bosanskog entiteta.&lt;ref name=Malcolm/&gt; Srpsko-hrvatske tenzije oko strukturiranja jugoslovenske države nastavile su se, a koncept zasebne bosanske podjele nije dobijao pažnje. Dogovor Cvetković-Maček je stvorio [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] 1939. koji je praktički bio podjela Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Imamovic&quot;&gt;Imamović, Mustafa (1996). Historija Bošnjaka. Sarajevo: BZK Preporod. {{ISBN|9958-815-00-1}}&lt;/ref&gt; Međutim, vanjske političke okolnosti prisilile su jugoslovenske političare da preusmjere svoju pažnju na rastuću prijetnju koju je predstavljala nacistička Njemačka. Nakon perioda u kojem su se dešavali pokušaji smirivanja, pridruživanje Trojnom paktu i državni udar, Jugoslavija je napadnuta od strane Njemačke 6. aprila 1941.&lt;ref name=Malcolm/&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{Cite book |last=Malcolm |first=Noel |author-link=Noel Malcolm |date=1994 |title=Bosnia A Short History. New York University Press |publisher=New York University Press |isbn=0-8147-5520-8}}
* {{Cite book |last=Malcolm |first=Noel |author-link=Noel Malcolm |title=Povijest Bosne |publisher=Novi Liber |date=1995 |isbn=953-6045-03-6}}

== Dodatna literatura ==
* {{Cite book |title=Conflict in the Former Yugoslavia: An Encyclopedia |date=1998 |isbn=978-0-8743-6935-9 |editor-last=Allcock |editor-first=John B. |editor-last2=Milivojevic |editor-first2=Marko |editor-last3=Horton |editor-first3=John J.}}
* {{Cite book |last=Bataković |first=Dušan T. |title=The Serbs of Bosnia &amp; Herzegovina: History and Politics |url=https://archive.org/details/serbsofbosniaher0000bata |date=1996 |publisher=Dialogue Association |isbn=978-2-9115-2710-4}}
* {{Cite book |last=Hall |first=Richard C. |title=War in the Balkans: An Encyclopedic History from the Fall of the Ottoman Empire to the Breakup of Yugoslavia |date=2014}}
* {{Cite book |last=Hoare |first=Marko Attila |author-link=Marko Attila Hoare |url=https://books.google.com/books?id=OWQtAQAAIAAJ |title=The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day |publisher=Saqi |year=2007 |isbn=978-0-8635-6953-1}}
* {{Cite book |last=Markus Koller |title=Ottoman Bosnia: A History in Peril |last2=Kemal H. Karpat |publisher=University of Wisconsin Press |year=2004 |isbn=978-0-2992-0714-4}}
* {{Cite book |last=Noel Malcolm |title=Bosnia: A Short History |publisher=Pan |year=2002 |isbn=978-0-3304-1244-5}}
* {{Cite book |last=Orbini |first=Mauro |author-link=Mauro Orbini |url=https://books.google.com/books?id=Fx3OntcdUkQC |title=Il Regno de gli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni |publisher=Apresso Girolamo Concordia |year=1601 |location=Pesaro}}
* {{Cite book |last=Орбин |first=Мавро |author-link=Mauro Orbini |url=https://books.google.com/books?id=MduZAAAAIAAJ |title=Краљевство Словена |publisher=Српска књижевна задруга |year=1968 |location=Београд}}
* [[Matthew Parish]], ''A Free City in the Balkans: Reconstructing a Divided Society in Bosnia'', London: I.B.Tauris, 2009.
* {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=HXwCSCgxTlcC |title=Летопис Попа Дукљанина (Chronicle of the Priest of Duklja) |publisher=Српска краљевска академија |year=1928 |editor-last=Шишић |editor-first=Фердо |editor-link=Ferdo Šišić |location=Београд-Загреб}}
* {{Cite book |last=Кунчер |first=Драгана |title=Gesta Regum Sclavorum |publisher=Историјски институт, Манастир Острог |year=2009 |volume=1 |location=Београд-Никшић}}
* {{Cite book |last=Живковић |first=Тибор |author-link=Tibor Živković |title=Gesta Regum Sclavorum |publisher=Историјски институт, Манастир Острог |year=2009 |volume=2 |location=Београд-Никшић}}
* Ed Vulliamy, ''The War is Dead, Long Live the War: Bosnia: the Reckoning'' Bodley Head (London 19 April 2012) {{ISBN|978-1-8479-2194-9}}


[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]</text>
      <sha1>nshwj44wge9r6c7w63cny1djuafa5f0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sveti Pavao</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26905</id>
    <revision>
      <id>3713420</id>
      <parentid>3708332</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:28:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 5 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46725" sha1="qn0at7suwh53dbs6yc7aqi85qr7xx2p" xml:space="preserve">[[Datoteka:Paul de tarse rembrandt.jpg|mini|Portret sv. Pavla, rad Rembrandta.]]
'''Sveti Pavao'''{{efn|[[latinski jezik]]:|Paulus}}{{sfn|Sanders|2019}} također nazvan Saul iz Tarsa,{{efn|[[armejski jezik]]: שאול ܫܐܘܠ, &lt;small&gt;romanized&lt;/small&gt;: ''Šāʾūl''}} ([[Tarz]], 5. - [[Rim]], 65.) bio je kršćanski apostol,{{sfn|Brown|1997|p=442}} svetac kršćanske Crkve, najveći [[evangelizator]] i [[misionar]] svih vremena, [[teolog]], napisao je mnoge poslanice iz [[Novi zavjet|Novog Zavjeta]], mučenik.[9] Zbog svog doprinosa [[Novi zavjet|Novom zavjetu]], općenito se smatra jednom od najvažnijih ličnosti apostolskog doba,{{sfn|Sanders|2019}}{{sfn|Dunn|2001|loc=Ch 32|p=577}} a također je osnovao nekoliko kršćanskih zajednica u Maloj Aziji i Evropi od sredine 40-ih do sredine 50-ih godina nove ere.{{sfn|Rhoads|1996|p=39}}

Pavao, rođen je u Tarzu (u današnjoj [[Turska|Turskoj]], tada u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]]). Zvao se Savao. Rimska verzija imena je Pavao. Bio je [[Židov|židovski]] student [[Talmud]]a, izučio je zanat za izrađivača [[šator]]a. Mrzio je kršćane, čak je pomagao pri ubistvu [[Sveti Stjepan|sv. Stjepana]].

Glavni izvor informacija o Pavlovom životu i djelima su ''[[Djela apostolska]]'' u Novom zavjetu. Otprilike polovina njihovog sadržaja dokumentira njegova putovanja, propovijedi i čuda. Pavle nije bio jedan od [[Dvanaest apostola|dvanaestorice apostola]] i nije poznavao [[Isus|Isusa]] tokom svog života. Prema Djelima apostolskim, Pavao je živio kao [[Farizeji|farizej]] i učestvovao je u progonu ranih Isusovih učenika, moguće heleniziranih Jevreja iz dijaspore koji su prešli na [[kršćanstvo]],{{sfn|Dunn|2009|pp=345–346}} u području [[Jerusalem|Jeruzalema]], prije svog preobraćenja.{{refn|group=bilješka|name=&quot;persecution&quot;|Acts 8:1 &quot;at Jerusalem&quot;; Acts 9:13 &quot;at Jerusalem&quot;; Acts 9:21 &quot;in Jerusalem&quot;; Acts 26:10 &quot;in Jerusalem&quot;. In Galatians 1:13, Paul states that he &quot;persecuted the church of God and tried to destroy it,&quot; but does not specify where he persecuted the church. In Galatians 1:22 he states that more than three years after his conversion he was &quot;still unknown by sight to the churches of Judea that are in Christ,&quot; seemingly ruling out Jerusalem as the place he had persecuted Christians.&lt;ref name=&quot;dalemartin&quot;&gt;{{Cite web |title=Introduction to the New Testament History and Literature – 5. The New Testament as History |url=http://oyc.yale.edu/religious-studies/rlst-152/lecture-5 |website=Open Yale Courses |publisher=Yale University |year=2009 |first=Dale B. |last=Martin}}&lt;/ref&gt;}} Neko vrijeme nakon što je odobrio pogubljenje Stjepana,&lt;ref&gt;{{Bibleverse|Acts|8:1|ESV}}&lt;/ref&gt; Pavao je putovao putem za [[Damask]] kako bi tamo pronašao kršćane i doveo ih &quot;vezane u Jeruzalem&quot;.&lt;ref&gt;{{Bibleverse|Acts|9:2|ESV}}&lt;/ref&gt; U podne, svjetlost jača od sunca obasjala je njega i one s njim, uzrokujući da svi padnu na zemlju, a uskrsli Krist se u viziji usmeno obratio Pavlu u vezi s njegovim progonom.&lt;ref&gt;{{Bibleverse|Acts|26:13–20|ESV}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Bibleverse|Acts|22:7–9|ESV}}&lt;/ref&gt; Nakon što je bio oslijepljen,&lt;ref&gt;{{Bibleverse|Acts|22:11|ESV}}&lt;/ref&gt; uz naredbu da uđe u grad, vid mu je vraćen tri dana kasnije od strane [[Ananija iz Damaska|Ananije iz Damaska]]. Nakon ovih događaja, Pavao je kršten, odmah počevši propovijedati da je Isus iz Nazareta [[jevrejski mesija]] i [[Sin Božji]].&lt;ref&gt;{{Bibleverse|Acts|9:3–22|ESV}}&lt;/ref&gt; Poduzeo je tri misionarska putovanja kako bi širio kršćansku poruku nežidovskim zajednicama u [[Anadolija|Maloj Aziji]], grčkim provincijama [[Ahaja (provincija)|Ahaji]], [[Makedonija (rimska provincija)|Makedoniji]] i [[Kipar (provincija)|Kipru]], kao i [[Judeja (rimska provincija)|Judeji]] i [[Sirija (rimska provincija)|Siriji]], kako je opisano u ''Djelima apostolskim''. 

Četrnaest od 27 knjiga ''Novog zavjeta'' tradicionalno se pripisuje Pavlu.{{sfn|Brown|1997|p=407}} Sedam [[Pavlove poslanice|''Pavlovih poslanica'']] naučnici ne osporavaju kao autentične, s različitim stepenima rasprave o preostalim. Pavlovo autorstvo ''Poslanice Hebrejima'' nije utvrđeno u samoj Poslanici i već je bilo dovedeno u pitanje u 2. i 3. vijeku.{{refn|group=bilješka|[[Tertullian]] knew the Letter to the Hebrews as being &quot;under the name of Barnabas&quot; (''De Pudicitia'', chapter 20 where Tertullian quotes Hebrews 6:4–8); Origen, in his now lost ''Commentary on the Epistle to the Hebrews'', is reported by Eusebius&lt;ref name=EcclHist_VI.25 /&gt; as having written &quot;if any Church holds that this epistle is by Paul, let it be commended for this. For not without reason have the ancients handed it down as Paul's. But who wrote the epistle, in truth, God knows. The statement of some who have gone before us is that Clement, bishop of the Romans, wrote the epistle, and of others, that Luke, the author of the Gospel and the Acts, wrote it}} Od 5. do 16. vijeka gotovo je bezuvjetno prihvaćeno da je Pavao autor ''Poslanice Hebrejima'',{{sfn|Brown|Fitzmyer|Murphy|1990|p=920, col.2|loc=Ch 60:2}} ali to gledište sada gotovo univerzalno odbacuju naučnici.{{sfn|Brown|Fitzmyer|Murphy|1990|p=920, col.2|loc=Ch 60:2}}{{sfn|Kümmel|1975|pp=392–94, 401–03}} Neki naučnici vjeruju da ostalih šest potiču od sljedbenika koji su pisali u njegovo ime, koristeći materijal iz Pavlovih sačuvanih pisama i pisama koje je on napisao, a koja više nisu sačuvana.{{sfn|Powell|2009}}{{sfn|Sanders|2019}}{{refn|group=bilješka|Paul's undisputed epistles are 1 Thessalonians, Galatians, 1 and 2 Corinthians, Romans, Philippians, and Philemon. The six letters believed by some to have been written by Paul are Ephesians, Colossians, 2 Thessalonians, 1 Timothy, 2 Timothy, and Titus.&lt;ref name=&quot;umc.org&quot;/&gt;}} Drugi naučnici tvrde da ideja o pseudonimnom autoru za sporne poslanice pokreće mnoge probleme.{{sfn|Carson|Moo|2009}}

Danas, Pavlove poslanice i dalje predstavljaju vitalne korijene teologije, bogosluženja i pastoralnog života u latinskoj i protestantskoj tradiciji Zapada, kao i u istočnoj katoličkoj i pravoslavnoj tradiciji Istoka.{{sfn|Aageson|2008|p=1}} Pavlov utjecaj na kršćansku misao i praksu okarakteriziran je kao &quot;dubok koliko i sveprisutan&quot;, među utjecajima mnogih drugih apostola i misionara uključenih u širenje kršćanske vjere.{{sfn|Powell|2009}}

Kršćani, posebno u luteranskoj tradiciji, klasično su čitali Pavla kao zagovornika [[Evanđelje|Evanđelja]] bez zakona protiv [[Judaizam|judaizma]]. Polemičari i naučnici su također, posebno tokom ranog 20. vijeka, tvrdili da je Pavao iskvario ili oteo kršćanstvo, često uvođenjem paganskih ili helenističkih tema u ranu crkvu.{{sfn|Waardenburg|1999|p=276}} Od tada postoji sve veće prihvatanje Pavla kao fundamentalno jevrejske figure u skladu s prvobitnim učenicima u Jeruzalemu, uprkos ranijim pogrešnim tumačenjima, koja su se manifestovala kroz pokrete poput &quot;Pavla unutar judaizma&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Thiessen |first=Matthew |year=2023 |title=A Jewish Paul |publisher=Baker Academic |pages=4–10 |isbn=978-1540965714}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fredriksen |first=Paula |author-link=Paula Fredriksen |year=2018 |title=Paul: The Pagans' Apostle |publisher=[[Yale University Press]] |isbn=978-0300240153}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Hurtado|2005|p=160}}

Odrubili su mu [[glava|glavu]] [[mač]]em, 65. godine u Rimu. 

Spomendan mu je 29. juna, zajedno sa [[Sveti Petar|sv. Petrom]].

Zaštitnik je [[pisac]]a, [[novinar]]a, glasnogovornika, [[biskup]]a, misionara, izrađivača šatora, protiv [[zmija|zmijskog]] otrova, članova pokreta [[Cursillo]], grada Rima, [[Malta|Malte]] i mnogih drugih mjesta širom svijeta.

== Bilješke ==
{{notelist}}
{{reflist|group=bilješka|35em}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

==== Izvori ===
{{refbegin|35em|indent=yes}}
&lt;!-- A --&gt;
*{{cite book|last=Aageson|first=James W.|title=Paul, the Pastoral Epistles, and the Early Church|url=https://books.google.com/books?id=CfYPAQAAIAAJ|year=2008|publisher=Hendrickson|isbn=978-1-59856-041-1}}
*{{cite book|last=Achtemeier|first=Paul J.|title=Harper's Bible dictionary|url=https://books.google.com/books?id=4UERAQAAMAAJ|year=1985|publisher=Harper &amp; Row|isbn=978-0-06-069862-1|via=Society of Biblical Literature}}
*{{cite book|first=Camilla |last=Adang|title=Muslim Writers on Judaism and the Hebrew Bible: From Ibn Rabban to Ibn Hazm|url=https://archive.org/details/muslimwritersonj0000adan |date=1996|publisher=Brill|isbn= 978-90-04-10034-3}}
*{{cite Catholic Encyclopedia|first=Cornelius|last=Aherne|volume=4|wstitle=Epistle to the Colossians}}
*{{cite book|last=Anthony|first=Sean|title=The Caliph and the Heretic: Ibn Sabaʾ and the Origins of Shīʿism|url=https://books.google.com/books?id=jeYxAQAAQBAJ&amp;pg=PA68|date=2011|publisher=Brill|isbn=978-90-04-21606-8}}
*{{cite book|last=Andria|first=Solomon|title=Romans|url=https://books.google.com/books?id=TJoBTjneGCUC&amp;pg=PA271|year=2012|publisher=Harpercollins Christian Pub|isbn=978-9966-003-06-5}}
*{{cite book|last=Aslan|first=Reza|title=Zealot: The Life and Times of Jesus of Nazareth|url=https://archive.org/details/zealotlifetimeso00reza/page/184|date=2014|publisher=Random House|isbn=978-0-8129-8148-3}}
*{{cite book|author=Augustine|editor=Thomas Williams|title=Confessions|url=https://books.google.com/books?id=oXvqvAEACAAJ|year=2019|publisher=Hackett|isbn=978-1-62466-782-4|oclc=1057245526}}
* [[Gustaf Aulén|Aulén, Gustaf]]. ''Christus Victor'' (SPCK 1931)
*{{cite book|last=Aune|first=David E.|title=The Blackwell Companion to The New Testament|url=https://books.google.com/books?id=ygcgn8h-jo4C|year=2010|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=978-1-4443-1894-4}}
&lt;!-- B --&gt;
*{{cite book|first=Albert|last=Barnes|title=Notes on the New Testament Explanatory and Practical|url=https://archive.org/details/notesexplanator16barngoog/page/n212/mode/2up|volume=VI. II. Corinthians and Galatians|year=1844|publisher=Blackie &amp; Son|location=Glasgow}}
*{{cite book|title=The Pastoral Epistles|url=https://archive.org/details/pastoralepistles0000ckba_o6b4|first= C. K. |last=Barrett|publisher= Clarendon Press|location= Oxford|date= 1963}}
*{{cite book|last=Barnett|first=Paul|title=Jesus and the Rise of Early Christianity: A History of New Testament Times|url=https://books.google.com/books?id=NlFYY_iVt9cC|year=2002|publisher=InterVarsity Press|isbn=978-0-8308-2699-5}}
*{{cite book|last=Barnett|first=Paul|title=The Birth of Christianity: The First Twenty Years|url=https://books.google.com/books?id=iEfBfYC5NU4C&amp;pg=PA83|year=2005|publisher=Wm. B. Eerdmans|isbn=978-0-8028-2781-4}}
*{{cite book|last=Barnstone|first=Willis|title=The Other Bible|url=https://books.google.com/books?id=OtbYAAAAMAAJ|year=1984|publisher=Harper &amp; Row|isbn=978-0-06-250031-1}}
*{{cite book|last=Bitner|first=Bradley J.|title=Paul's Political Strategy in 1 Corinthians 1-4|url=https://books.google.com/books?id=a8rSCQAAQBAJ&amp;pg=PA268|year=2015|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-08848-1}}
*{{cite Catholic Encyclopedia|first=Florentine Stanislaus |last=Bechtel|volume=8|wstitle=Judaizers}}
*{{cite book |editor1-last=Black |editor1-first=C. Clifton |editor2-last=Smith |editor2-first=D. Moody |editor3-last=Spivey |editor3-first=Robert A. |year=2019 |orig-date=1969 |title=Anatomy of the New Testament |chapter=Paul: Apostle to the Gentiles |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3MSHDwAAQBAJ&amp;pg=PA187 |location=[[Minneapolis]] |publisher=[[Fortress Press]] |edition=8th |pages=187–226 |doi=10.2307/j.ctvcb5b9q.17 |isbn=978-1-5064-5711-6 |s2cid=242771713 |oclc=1082543536 }}
*{{cite book| last = Boyarin| first =Daniel| author-link =Daniel Boyarin|title =A Radical Jew: Paul and the Politics of Identity | publisher =[[University of California Press]]|year =1994|url=https://books.google.com/books?id=la8wDwAAQBAJ| isbn= 978-0-520-21214-5}}
*{{cite book|last=Brann|first=Ross|title=Power in the Portrayal: Representations of Jews and Muslims in Eleventh- and Twelfth-Century Islamic Spain|url=https://books.google.com/books?id=bbrCTfBSFaEC|year=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14673-7}}
*{{cite book|last=Bromiley|first=Geoffrey William|title=The International Standard Bible Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=wo8csizDv0gC|volume=A-D|year=1979|publisher=Wm. B. Eerdmans|isbn=978-0-8028-3781-3}}
*{{cite book|last1=Brown|first1=Raymond Edward|author-link1=Raymond Edward Brown|last2=Meier|first2=John P.|title=Antioch and Rome: New Testament Cradles of Catholic Christianity|url=https://books.google.com/books?id=_6H3XKLXGvYC&amp;pg=PA124|year=1983|publisher=Paulist Press|isbn=978-0-8091-2532-6}}
*{{cite book|last=Brown|first=Raymond Edward|author-link=Raymond E. Brown|title=The Churches the Apostles Left Behind|url=https://archive.org/details/churchesapostles00raym|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/churchesapostles00raym/page/48 48]|year=1984|publisher=Paulist Press|isbn=978-0-8091-2611-8}}
*{{cite book|last1=Brown|first1=Raymond Edward|author-link1=Raymond Edward Brown|last2=Fitzmyer|first2=Joseph A.|last3=Murphy|first3=Roland Edmund|title=The New Jerome Biblical Commentary|url=https://books.google.com/books?id=P7UfMQAACAAJ|year=1990|publisher=G. Chapman|isbn=978-0-225-66640-3}}
*{{cite book|last=Brown|first=Raymond Edward|author-link=Raymond E. Brown|title=An Introduction to the New Testament|url=https://archive.org/details/introductiontone00brow_0|url-access=registration|year=1997|publisher=Doubleday|isbn=978-0-385-24767-2}}
* [[F. F. Bruce|Bruce, F. F.]] &quot;Is the Paul of Acts the Real Paul?&quot; ''Bulletin John Rylands Library'' 58 (1976) 283–305
* {{cite book|last=Bruce|first=Frederick Fyvie|title=Paul: Apostle of the Heart Set Free|url=https://books.google.com/books?id=kmWlKKB_iYgC|date=2000|publisher=Eerdmans|isbn=978-0-8028-4778-2}}
*{{cite book|last=Budge|first=E.A. Wallis|title=The Contendings of the Twelve Apostles: Being the Histories and the Lives and Martyrdomes and Deaths of the Twelve Apostles and Evangelists|volume=2. The English Translation|location=London|publisher=Henry Frowde|date=1901|url=https://archive.org/details/contendingsofapo02budguoft/page/526/mode/2up/search/pomegranate}}
*{{cite book|last=Burton|first=Ernest de Witt|title=A Critical and Exegetical Commentary on the Epistle to the Galatians|url=https://books.google.com/books?id=b52QYgZg6W8C&amp;pg=PR26|year=2000|publisher=A&amp;C Black|isbn=978-0-567-05029-8}}
*{{cite book|url=http://www.bartleby.com/210/6/301.html|chapter=Saint Paul, the Apostle. June 30|first=Alban|last=Butler|date=1866|volume=VI: June|title=The Lives of the Fathers, Martyrs, and Other Principal Saints. Compiled from Original Monuments and Authentic Records|via=bartleby.com|location=Dublin|publisher=James Duffy}}
&lt;!-- C --&gt;
*{{cite book |last=Calisi |first=Antonio |title=Paul Apostle of Christ: Call, Journeys, Epistles, Teachings, Martyrdom |date=February 2021 |publisher=Amazon Digital Services LLC - KDP Print US |isbn=978-9-9189-5171-0}}
*{{cite book|last1=Capes|first1=David B.|last2=Reeves|first2=Rodney|last3=Richards|first3=E. Randolph|title=Rediscovering Paul: An Introduction to His World, Letters and Theology|url=https://books.google.com/books?id=BP_UCCr93N8C&amp;pg=PA203|year=2011|publisher=InterVarsity Press|isbn=978-0-8308-3941-4}}
*{{cite book|last1=Carson|first1=D.A.|last2=Moo|first2=Douglas J.|title=An Introduction to the New Testament|url=https://books.google.com/books?id=AV5FXRZo5c4C|date=2009|publisher=Zondervan|isbn=978-0-310-53955-1}}
*{{cite book|last=Churchill|first=Timothy W.R. |title=Divine Initiative and the Christology of the Damascus Road Encounter|location=Eugene|url =https://books.google.com/books?id=r3tMAwAAQBAJ&amp;q=Divine+Initiative+and+the+Christology+of+the+Damascus+Road+Encounter.|publisher=Pickwick |date=2010 |isbn=978-1-60899-325-3}}
*[[Hans Conzelmann|Conzelmann, Hans]], ''The Acts of the Apostles – A Commentary on the Acts of the Apostles'' (Augsburg Fortress 1987)
*{{cite book|last=Cole|first=R. Alan|title=The Letter of Paul to the Galatians: An Introduction and Commentary|url=https://books.google.com/books?id=mHNs7L-rYQAC|year=1989|publisher=Wm. B. Eerdmans|isbn=978-0-8028-0478-5}}
*{{cite book|last=Collins|first=Raymond F.|title=1 &amp; 2 Timothy and Titus: A Commentary|url=https://books.google.com/books?id=kifCGDC1ur8C&amp;pg=PA4|date=2002|publisher=Westminster John Knox Press|isbn=978-0-664-22247-5}}
*{{cite journal|last=Crease|first=Robert P.|date=18 March 2019|title=The rise and fall of scientific authority – and how to bring it back|journal=Nature|volume=567|issue=7748|pages=309–10|doi=10.1038/d41586-019-00872-w|quote=Hanging in the Louvre Museum in Paris is an imposing painting, The Preaching of St Paul at Ephesus. In this 1649 work by Eustache Le Sueur, the fiery apostle lifts his right hand as if scolding the audience, while clutching a book of scripture in his left. Among the rapt or fearful listeners are people busily throwing books into a fire. Look carefully, and you see geometric images on some of the pages.|bibcode=2019Natur.567..309C|s2cid=81987842|doi-access=free| issn=0028-0836}}
*{{Citation |editor1-last=Cross |editor1-first=F. L. |editor1-link=F. L. Cross |editor2-last=Livingstone |editor2-first=E. A. |editor2-link=Elizabeth Livingstone |title=The Oxford Dictionary of the Christian Church |year=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=3rd Revised |isbn=978-0-19-280290-3 |url=https://books.google.com/books?id=fUqcAQAAQBAJ }}
&lt;!-- D --&gt;
*{{cite book|last1=De Leonardis|first1=Serena|last2=Masi|first2=Stefano|title=Art and History: Rome and the Vatican|url=https://books.google.com/books?id=owS4gojfggEC&amp;pg=PA21|year=1999|publisher=Casa Editrice Bonechi|isbn=978-88-476-0178-9}}
*{{cite book|last=De Young|first=James|title=Terrorism, Islam, and Christian Hope: Reflections on 9-11 and Resurging Islam|url=https://books.google.com/books?id=60JLAwAAQBAJ&amp;pg=PA64|year=2004|publisher=Wipf and Stock|isbn=978-1-59752-005-8}}
*{{cite book|last=Donaldson|first=Terence|editor=John Muddiman|editor2=John Barton|title=The Pauline Epistles|url=https://books.google.com/books?id=HyQUDAAAQBAJ|series=The Oxford Bible Commentary|year=2010|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-958026-2|chapter=Ch. 3 Introduction to the Pauline Corpus}}
*{{cite Catholic Encyclopedia|first= James F. |last=Driscoll|volume=10|wstitle=Nazarite}}
* {{cite journal| last =Dunn | first =James D. G. | year =1982 | title =The New Perspective on Paul|series= Manson Memorial Lecture, 4 November 1982|journal=Bulletin of the John Rylands Library  | volume =65 | issue =2 | pages =95–122 |doi=10.7227/BJRL.65.2.6}}
* {{Citation |last=Dunn |first=James D. G. |author-link=James Dunn (theologian) |title=Jesus, Paul, and the Law: Studies in Mark and Galatians |publisher=Westminster John Knox Press |location=Louisville, KY |year=1990 |isbn=0-664-25095-5 |url=https://books.google.com/books?id=d76vmNlbuBwC&amp;pg=PA1 }}
*{{cite book|last=Dunn|first=James|author-link=James Dunn (theologian)|editor1-first=Lee Martin|editor1-last=McDonald|editor2-first=James A.|editor2-last=Sanders|title=The Canon Debate|url=https://books.google.com/books?id=kxW-AgAAQBAJ|year=2001|publisher=Baker|isbn=978-1-4412-4163-4}}
* {{Citation | editor-last =Dunn | editor-first =James D. G. | year =2003 | title =The Cambridge Companion to St. Paul | publisher =Cambridge University Press | isbn =0-521-78155-8 | url =https://books.google.com/books?id=TNXPGiKx-mkC }}
* {{Citation | last =Dunn | first =James D. G. | year =2009 | title =Christianity in the Making Volume 2: Beginning from Jerusalem | publisher =Wm. B. Eerdmans}}
*{{cite book|last=Dunn|first=J.D.G.|editor=John Muddiman|editor2=John Barton|title=The Pauline Epistles|chapter-url=https://books.google.com/books?id=HyQUDAAAQBAJ&amp;pg=PA170|series=The Oxford Bible Commentary|year=2010|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-958026-2|chapter=Ch. 8 Ephesians}}
* Dunn, James D. G., ''Jesus, Paul, and the Gospels'' (Grand Rapids, MI), Wm. B. Eerdmans, 2011
*{{cite book|last=Dwyer|first=John C.|title=Church History: Twenty Centuries of Catholic Christianity|url=https://books.google.com/books?id=FKvo3szVq_sC&amp;pg=PA27|year=1998|publisher=Paulist Press|isbn=978-0-8091-3830-2}}
*{{cite book|editor1-first=James D. G.|editor1-last=Dunn|editor2-first=John William|editor2-last=Rogerson|title=Eerdmans Commentary on the Bible|url=https://books.google.com/books?id=2Vo-11umIZQC&amp;pg=PA1274|year=2003|publisher=Wm. B. Eerdmans|isbn=978-0-8028-3711-0}}
&lt;!-- E --&gt;
*{{cite book|last=Ehrman|first=Bart D.|author-link=Bart D. Ehrman|title=The New Testament: A Historical Introduction to the Early Christian Writings|url=https://books.google.com/books?id=kF8RAQAAIAAJ|year=2000|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-512639-6}}
*{{cite book|last=Ehrman|first=Bart D|title=Peter, Paul and Mary Magdalene: The Followers of Jesus in History and Legend|url=https://archive.org/details/peterpaulmarymag00ehrm_0|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/peterpaulmarymag00ehrm_0/page/98 98]|date=2006|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-974113-7}}
*{{cite journal|last=Eisenman|first=Robert|title=Paul as Herodian|journal=Journal of Higher Criticism|volume=3|issue=1|year=1996|pages=110–22|url=http://depts.drew.edu/jhc/eisenman.html|access-date=13 February 2020}}
*{{cite book|first=Timo |last=Eskola|title=Messiah and the Throne: Jewish Merkabah Mysticism and Early Exaltation Discourse|location=Tubingen|publisher= Mohr Siebeck|date= 2001}}
&lt;!-- F --&gt;
*{{citation |last=Finlan |first=Stephen |year=2004 |title=The Background and Content of Paul's Cultic Atonement Metaphors |publisher=Society of Biblical Literature}}
*{{cite book |last=Freeman |first=Charles |author-link=Charles Freeman (historian) |year=2010 |title=A New History of Early Christianity |chapter=What Did Paul Achieve? |chapter-url=https://books.google.com/books?id=5_in-6VLgRoC&amp;pg=PA45 |location=New Haven, CT / London |publisher=[[Yale University Press]] |pages=45–65 |isbn=978-0-300-12581-8 |jstor=j.ctt1nq44w |lccn=2009012009 |s2cid=170124789 |doi=10.12987/9780300166583}}
&lt;!-- G --&gt;
*{{citation|last=Giguzzi|first=Giancarlo|title=Paolo, un apostolo contro le donne?|work=Credere Oggi: in dialogo con San Paolo e le sue lettere|issue=124|publisher=Edizioni Messaggero|location=Padova|year=2004|pages=95–107|url=http://www.credereoggi.it/upload/2004/articolo143_95.asp|access-date=21 November 2010|archive-date=31 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180331230925/http://www.credereoggi.it/upload/2004/articolo143_95.asp|url-status=dead}}
*{{cite journal|last=Gombis|first=Timothy|url=http://www.etsjets.org/files/JETS-PDFs/48/48-2/48-2-pp317-330_JETS.pdf|title=A Radically Different New Humanity: The Function of the ''Haustafel'' in Ephesians|journal=[[Journal of the Evangelical Theological Society]]|volume=48|issue=2|date=June 2005|pages=317–30|access-date=14 February 2013}}
&lt;!-- H --&gt;
*{{cite book|last1=Hagner|first1=Donald|editor1-last=Hagner|editor1-first=Donald|title=Paul in Modern Jewish Thought in Pauline Studies|date=1980|publisher=Paternoster Press|location=Exeter}}
* Hanson, Anthony T. ''Studies in Paul's Technique and Theology.'' Eerdmans, 1974. {{ISBN|0-8028-3452-3}}
*{{cite book|last=Harris|first=Stephen L.|author-link=Stephen L. Harris|title=Understanding the Bible|url=https://books.google.com/books?id=13MbAQAAMAAJ|year=2003|publisher=McGraw-Hill|isbn=978-0-7674-2916-0|oclc=436028175}}
*{{cite book|last=Hengel|first=Martin|author-link=Martin Hengel|title=Paul Between Damascus and Antioch: The Unknown Years|url=https://books.google.com/books?id=PRIKVslqctkC&amp;pg=PA43|date=1997|publisher=Westminster John Knox Press|isbn=978-0-664-25736-1}}
*{{cite journal|first=Martin|last=Hengel|url=https://www.ibr-bbr.org/files/bbr/BBR_2002a_04_Hengel_PaulInArabia.pdf|title=Paul in Arabia|journal=[[Bulletin for Biblical Research]]|volume=12|issue=1|year=2002|pages=47–66|doi=10.2307/26422340|jstor=26422340|s2cid=53622634|access-date=31 July 2014|archive-date=27 February 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190227023045/https://www.ibr-bbr.org/files/bbr/BBR_2002a_04_Hengel_PaulInArabia.pdf|url-status=dead}}
*{{cite book|last=Hennacy|first=Ammon|author-link=Ammon Hennacy|title=The Book of Ammon|url=https://books.google.com/books?id=HldMAwAAQBAJ|year=2010|publisher=Wipf and Stock|isbn=978-1-60899-053-5}}
*{{cite book|last=Herrmann |first=Erik H.|chapter=Preface to the Wittenberg Edition of Luther's German Writings, 1539|title=The Annotated Luther, Volume 4|url=https://archive.org/details/pastoralwritings0000luth |year=2016|publisher=Augsburg Fortress|doi=10.2307/j.ctt19qgg0d.20|isbn=978-1-4514-6510-5}}
*{{cite book|last1=Hindson|first1=Ed|last2=Caner|first2=Ergun|title=The Popular Encyclopedia of Apologetics: Surveying the Evidence for the Truth of Christianity|url=https://books.google.com/books?id=yipXIHcteRsC&amp;pg=PA280|year=2008|publisher=Harvest House|isbn=978-0-7369-3635-4}}
*{{cite book|last=Horrell|first=David G.|title=An Introduction to the Study of Paul|edition=2nd|url=https://books.google.com/books?id=hQS6SDqDga4C&amp;pg=PA30|year=2006|publisher=A&amp;C Black|isbn=978-0-567-04083-1}}
* {{cite book | last =Hurtado |first=Larry | author-link=Larry Hurtado | year=2005 | title=Lord Jesus Christ: Devotion to Jesus in Earliest Christianity | publisher=Eerdmans | isbn=978-0-8028-3167-5 | url =https://books.google.com/books?id=k32wZRMxltUC }}
&lt;!-- I --&gt;
* [[Irenaeus]], ''[[On the Detection and Overthrow of the So-Called Gnosis|Against Heresies]]''
&lt;!-- J --&gt;
*{{cite book|last=James|first=Montague Rhodes|author-link=M. R. James|title=The Apocryphal New Testament|chapter=The Acts of Paul|publisher=Clarendon |location=Oxford|year=1924|chapter-url=https://archive.org/details/JAMESApocryphalNewTestament1924/page/n295/mode/2up}}
*{{cite book|first=Thomas|last=Jefferson|title=The Writings of Thomas Jefferson: Being his Autobiography, Correspondence, Reports, Messages, Addresses, and Other Writings, Official and Private. Published by the Order of the Joint Committee of Congress on the Library, from the Original Manuscripts, Deposited in the Department of State, With Explanatory Notes, Tables of Contents, and a Copious Index to Each Volume, as well as a General Index to the Whole|editor= H. A. Washington|volume= VII|publisher= Taylor Maury|location= Washington, D.C.|date=1854}}
&lt;!-- K --&gt;
*{{cite book|last=Kee|first=Howard Clark|title=Understanding the New Testament|url=https://archive.org/details/understandingnew0000keeh_l8f2|url-access=registration|year=1983|publisher=Prentice-Hall|isbn=978-0-13-936591-1}}
*{{cite book|last=Keller|first=Marie Noël|title=Priscilla and Aquila: Paul's Coworkers in Christ Jesus|url=https://books.google.com/books?id=rPXJmAEACAAJ|year=2010|publisher=Liturgical Press|isbn=978-0-8146-5284-8}}
* [[Yung Suk Kim|Kim, Yung Suk]]. ''A Theological Introduction to Paul's Letters''. Eugene, Oregon: Cascade Books, 2011. {{ISBN|978-1-60899-793-0}}
*{{cite book|last=Kirk|first=J. R. Daniel|title=Jesus Have I Loved, but Paul?: A Narrative Approach to the Problem of Pauline Christianity|url=https://books.google.com/books?id=kSTnGu9InSYC|date=2012|publisher=Baker Academic|isbn=978-1-4412-3625-8}}
*{{cite book|last=Koester|first=Helmut|title=History and Literature of Early Christianity|url=https://books.google.com/books?id=thXUHM5udTcC&amp;pg=107|year=2000|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-3-11-014970-8}}
*{{cite book|last1=Köstenberger|first1=Andreas J.|last2=Kellum|first2=Leonard Scott|last3=Quarles|first3=Charles L.|title=The Cradle, the Cross, and the Crown: An Introduction to the New Testament|url=https://books.google.com/books?id=g-MG9sFLAz0C&amp;pg=PA400|year=2009|publisher=B&amp;H|isbn=978-0-8054-4365-3}}
*{{cite book|last1=Kroeger|first1=Richard Clark|last2=Kroeger|first2=Catherine Clark|title=I Suffer Not a Woman: Rethinking I Timothy 2:11–15 in Light of Ancient Evidence|url=https://books.google.com/books?id=k8kuxgEACAAJ|year=1998|publisher=Baker|isbn=978-0-8010-5250-7}}
*{{cite book|last=Kümmel|first=Werner Georg|author-link=Werner Georg Kümmel|title=Introduction to the New Testament|url=https://archive.org/details/introductiontone00kum_u2q|url-access=registration|year=1975|publisher=Abingdon |isbn=978-0-687-19576-3}}
&lt;!-- L --&gt;
*{{Cite Catholic Encyclopedia|wstitle=Epistle to the Ephesians|volume=5|first=Paulin |last=Ladeuze}}
*{{cite book |first=Kirsopp |last=Lake |url=https://archive.org/stream/earlierepistleso00lakeuoft#page/320/mode/2up |title=The earlier Epistles of St. Paul, their motive and origin |location=London |date=1911 }}
* {{cite book |last=Langton |first=Daniel R. | author-link = Daniel Langton |year=2010 |title=The Apostle Paul in the Jewish Imagination |url=https://archive.org/details/apostlepaulinjew0000lang |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-51740-9 }}
*{{cite book|last1=Langton|first1=Daniel|editor1-last=Westerholm|editor1-first=Stephen|title=Jewish Readings of Paul in Blackwell Companion to Paul|date=2011|ref={{sfnref|Langton|2011a}}|publisher=Blackwell}}
*{{cite book|last1=Langton|first1=Daniel|editor1-last=Levine|editor1-first=Amy-Jill|title=Paul in Jewish Thought in The Jewish Annotated New Testament|date=2011|ref={{sfnref|Langton|2011b}}|publisher=Oxford University Press}}
* {{Citation |last=Lee |first=Michelle V. |year=2006 |title=Paul, the Stoics, and the Body of Christ |publisher=Cambridge University Press |series=Society for New Testament Studies Monograph Series |volume=137 |isbn=978-0-51-158454-1 |doi=10.1017/CBO9780511584541 |url=https://books.google.com/books?id=JLzErItyonUC }}
*{{cite book|editor1-first= Charlton T. |editor1-last=Lewis |editor2-first=Charles |editor2-last=Short|title=A Latin Dictionary|title-link=A Latin Dictionary|publisher=Oxford University Press|date=1879}}
*{{cite book| first=Joseph Barber| last=Lightfoot| title=The Apostolic Fathers: A Revised Text with Introductions, Notes, Dissertations, and Translations| publisher=Macmillan| year=1890| page=274| oclc=54248207| url=http://earlychristianwritings.com/text/1clement-lightfoot.html| isbn=0-8010-5612-8}}
&lt;!-- M --&gt;
* {{cite book|last=Maccoby|first=Hyam|author-link=Hyam Maccoby|title=The Mythmaker: Paul and the Invention of Christianity|url=https://books.google.com/books?id=co_CxizRbTAC&amp;pg=PA14|year=1998|publisher=Barnes &amp; Noble|isbn=978-0-7607-0787-6}}
* [[Dennis Ronald MacDonald|MacDonald, Dennis Ronald]], 1983. ''The Legend and the Apostle: The Battle for Paul in Story and Canon'' Philadelphia: Westminster Press, 1983. {{ISBN|978-0664244644}}
*{{cite book|last1=MacDonald|first1=Margaret Y.|last2=Harrington|first2=Daniel J.|title=Colossians and Ephesians|url=https://books.google.com/books?id=8zy2Qr9lXOMC&amp;pg=PA58|year=2000|publisher=Liturgical Press|isbn=978-0-8146-5819-2}}
*{{cite book|last=MacDonald|first=Margaret Y.|title=The Pauline Churches: A Socio-Historical Study of Institutionalization in the Pauline and Deutrero-Pauline Writings|url=https://books.google.com/books?id=1I04xHK4gW0C&amp;pg=PA109|year=2004|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-61605-8}}
* {{Citation | last =Mack | first =Burton L. | year =1995 | author-link =Burton L. Mack | title =Who wrote the New Testament? The making of the Christian myth | publisher =Harper San Francisco | isbn =978-0-06-065517-4 | url =https://archive.org/details/whowrotenewtesta00mack_0 }}
* {{Citation | last =Mack | first =Burton L. | year =1997 | orig-year =1995 | title =Wie schreven het Nieuwe Testament werkelijk? Feiten, mythen en motieven. (Who Wrote the New Testament? The Making of the Christian Myth) | publisher =Uitgeverij Ankh-Hermes bv}}
*{{cite journal|last1=Malherbe|first1=Abraham J.|title=A Physical Description of Paul|journal=Harvard Theological Review|volume=79|issue=1–3|year=1986|pages=170–175|issn=0017-8160|doi=10.1017/S0017816000020435|jstor=1509409|s2cid=162687215 }}
*{{cite book|last1=Marrow|first1=Stanley B.|title=Paul: His Letters and His Theology: An Introduction to Paul's Epistles|date=1986|publisher=Paulist Press|isbn=978-0809127443|url=https://archive.org/details/paulhislettershi00marr|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/paulhislettershi00marr/page/5 5]}}
*{{cite book|last=Marshall|first=I. Howard|title=The Acts of the Apostles|year=1980|publisher=W. B. Eerdmans|location=Grand Rapids|isbn=0-8028-1423-9|url=https://archive.org/details/actsofapostles00mars/page/42}}
*{{cite book|last=McDowell|first=Sean|title=The Fate of the Apostles: Examining the Martyrdom Accounts of the Closest Followers of Jesus|url=https://books.google.com/books?id=dIm1CwAAQBAJ&amp;pg=PA67|year=2016|publisher=Routledge|isbn=978-1-317-03190-1}}
* {{cite book|last=McGrath|first=Alister E.|title=Christianity: An Introduction|url=https://books.google.com/books?id=ZYN3Rowp8ZYC|year=2006|publisher=Wiley|isbn=978-1-4051-0901-7}}
* {{cite book |last=McRay |first=John |author-link=John McRay |year=2007 |title=Paul: His Life and Teaching |publisher=Baker Academic |location=Grand Rapids, MI |isbn=978-1441205742 |url=https://books.google.com/books?id=GvgexcfnWC0C }}
*{{cite book|last1=Meissner|first1=Stefan|title=Die Heimholung des Ketzers|url=https://archive.org/details/dieheimholungdes0000meis|date=1996|publisher=Mohr|location=Tübingen}}
*{{cite book|last=Mills|first=Watson E.|title=Mercer Commentary on the New Testament|url=https://books.google.com/books?id=iNLZYtBEw0sC|year=2003|publisher=Mercer University Press|isbn=978-0-86554-864-0}}
*{{cite book|last=Montague|first= George T. |title=The Living Thought of St. Paul|location= Milwaukee|publisher= Bruce Publishing Co. |date=1966}}
*{{cite book |  first=Christopher | last=Mount | editor-last=Schellenberg | editor-first=Ryan S. | editor-last2=Wendt | editor-first2=Heidi | title=T&amp;T Clark Handbook to the Historical Paul | publisher=Bloomsbury Publishing | series=T&amp;T Clark Handbooks | year=2022 | isbn=978-0-567-69199-6 | chapter=Acts | chapter-url=https://books.google.com/books?id=VW5sEAAAQBAJ&amp;pg=PA32 | access-date=5 October 2024 | page=32}}
* {{cite book|last=Ogg|first= George|chapter=Chronology of the New Testament|editor-first= Matthew |editor-last=Black|title=Peake's Commentary on the Bible|title-link=Peake's Commentary on the Bible|publisher=Nelson|date= 1962|ol=5847288M}}
&lt;!-- N --&gt;
*{{cite book|last=Niswonger|first=Richard L.|title=New Testament History|url=https://books.google.com/books?id=uyAXaNnz9sUC|year=1992|publisher=Zondervan|isbn=978-0-310-31201-7}}
&lt;!-- O --&gt;
*{{cite book|title=The International Standard Bible Encyclopaedia|date=1915|volume=IV|editor-first=James|editor-last=Orr|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.168697/page/n177/mode/2up?q=Gamaliel|publisher=Howard-Severance|location=Chicago}}
&lt;!-- P --&gt;
*{{cite book|last=Pagels|first=Elaine|author-link=Elaine Pagels|title=The Gnostic Paul: Gnostic Exegesis of the Pauline Letters|url=https://books.google.com/books?id=ggWpAwAAQBAJ|year=1992|publisher=Bloomsbury|isbn=978-1-85539-591-6}}
*{{Cite book|last=Parker|first= Thomas Henry Louis.|title=Calvin's New Testament commentaries|date=1993|publisher=T. and T. Clark|isbn=0-567-29241-X|oclc=716774834}}
*{{cite book|last=Perkins|first=Pheme|title=Reading the New Testament: An Introduction|url=https://archive.org/details/readingnewtesta00perk|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/readingnewtesta00perk/page/4 4]|year=1988|publisher=Paulist Press|isbn=978-0-8091-2939-3}}
*{{cite book|last =Polhill| first =John B.|title = Paul and His Letters  | publisher =Broadman &amp; Holman | year=1999|url=https://books.google.com/books?id=V_adrslNlSgC&amp;dq=Paul+Rome+60+house+arrest&amp;pg=PA80 |isbn=978-0-805-41097-6 }}
*{{Cite Catholic Encyclopedia|wstitle=Archdiocese of Durazzo|volume= 5 |first= Louis |last=Petit}}
*{{cite book|last=Powell|first=Mark Allan|author-link=Mark Allan Powell|title=Introducing the New Testament: A Historical, Literary, and Theological Survey|url=https://archive.org/details/introducingnewte00powe|url-access=registration|year=2009|publisher=Baker|isbn=978-0-8010-2868-7}}
*{{cite Catholic Encyclopedia |first=Ferdinand |last=Prat|wstitle=St. Paul |volume=11}}
&lt;!-- R --&gt;
*{{cite book|last=Rhoads|first=David M.|title=The Challenge of Diversity: The Witness of Paul and the Gospels|url=https://books.google.com/books?id=ZgxiyTZZUQ0C&amp;pg=PA39|year=1996|publisher=Fortress Press|isbn=978-1-4514-0617-7}}
*{{cite book|last=Riddell|first=Peter G.|title=Islam and the Malay-Indonesian World: Transmission and Responses|url=https://books.google.com/books?id=a3x-JdCGn1UC|year=2001|publisher=University of Hawaii Press|isbn=978-0-8248-2473-0}}
*{{cite book|last=Rowland|first=Christopher|title=Christian Origins: An Account of the Setting and Character of the Most Important Messianic Sect of Judaism|url=https://books.google.com/books?id=PZfYAAAAMAAJ|year=1985|publisher=SPCK|isbn=978-0-281-04110-7}}
&lt;!-- S --&gt;
*{{cite book|first=W.|last=Sanday|date=n.d.|chapter=The Epistle of Paul the Apostle to the Romans|title=A Bible commentary for English readers|editor-last=Ellicott|editor-first=Charles John|chapter-url=https://archive.org/details/biblecommentaryf07elliuoft/page/202/mode/2up|location=London|publisher=Cassell}}
* {{cite book|last=Sanders|first=E.P.|author-link=E. P. Sanders|title=Paul and Palestinian Judaism: A Comparison of Patterns of Religion|url=https://books.google.com/books?id=VwLYbNMZA50C|year=1977|publisher=Fortress|isbn=978-1-4514-0740-2}}
*{{cite book|last=Sanders|first=E.P.|title=Paul, the Law, and the Jewish People|url=https://books.google.com/books?id=DuAQ8VuUoxIC|year=1983|publisher=SCM Press|isbn=978-1-4514-0741-9}}
*{{cite encyclopedia|last=Sanders|first=E.P.|url=https://www.britannica.com/biography/Saint-Paul-the-Apostle|title=Saint Paul, the Apostle|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|date=27 December 2019|access-date=8 January 2013}}
*{{citation |last=Seifrid |first=Mark A. |author-link=Mark A. Seifrid |title=Justification by Faith: The Origin and Development of a Central Pauline Theme |journal=Novum Testamentum Supplements |location=Leiden |publisher=Brill Publishers |year=1992 |isbn=90-04-09521-7 |issn=0167-9732 |url=https://books.google.com/books?id=KdUkuOtOw68C}}
*{{cite book|last=Shillington|first=V. George|title=An Introduction to the Study of Luke-Acts|url=https://books.google.com/books?id=KgDdKRKoZtwC&amp;pg=PA18|date=2007|publisher=A&amp;C Black|isbn=978-0-567-03053-5}}
*{{cite book|last=Spence-Jones|first=Henry|title=The Pulpit Commentary|url=https://books.google.com/books?id=91xfCgAAQBAJ&amp;pg=PT16|volume=8|year=2015|publisher=Delmarva Publications|id=GGKEY:EER24GEUYX4}}
* [[John Shelby Spong|Spong, John Shelby]], &quot;[https://web.archive.org/web/20100806022207/http://www.escapefromwatchtower.com/spong7%268.html The Man From Tarsus]&quot;, in ''Rescuing the Bible From Fundamentalism,'' reprint ed. (New York: HarperCollins, 1992).
*{{cite book|last1=Stagg|first1=Evelyn|author-link1=Evelyn Stagg|last2=Stagg|first2=Frank|author-link2=Frank Stagg (theologian)|title=Woman in the World of Jesus|url=https://books.google.com/books?id=bGwRAQAAIAAJ|year=1978|publisher=Westminster Press|isbn=978-0-664-24195-7}}
* {{cite journal|last1=Stendahl|first1=Krister|title=The Apostle Paul and the Introspective Conscience of the West|journal=Harvard Theological Review|volume=56|issue=3|year=1963|pages=199–215|issn=0017-8160|doi=10.1017/S0017816000024779|s2cid=170331485|author-link=Krister Stendahl|url=http://www.dburnett.com/wp-content/uploads/2011/07/The-Apostle-Paul-and-the-Introspective-Conscience-of-the-West.pdf}}
*{{cite book|last=Stendahl|first=Krister|title=Paul Among Jews and Gentiles, and Other Essays|url=https://archive.org/details/paulamongjewsgen00sten|url-access=registration|year=1976|publisher=Fortress Press|isbn=978-0-8006-1224-5}}
&lt;!-- T --&gt;
*{{cite web|url= http://www.huffingtonpost.com/james-d-tabor/paul-the-jew-as-founder-o_b_3930630.html|title= Paul the Jew as Founder of Christianity?|website= [[HuffPost]]|access-date= 28 August 2017|date= 16 September 2013|first= James D.|last= Tabor}}
*{{cite book|last =Tajra| first =Harry W.| title =The Martyrdom of St. Paul:Historical and Judicial Context, Traditions, and Legends |publisher =[[Wipf and Stock]]|year=2010|orig-date=1994| url =https://books.google.com/books?id=MdlMAwAAQBAJ&amp;dq=Paul+37th+year+after+the+Lord%27s+passion%2Bbeheaded&amp;pg=PA188 |isbn=978-1-610-97006-8}}
*{{cite book|last=Tolstoy|first=Leo|author-link=Leo Tolstoy|title=Church and State and Other Essays: Including Money; Man and Woman: Their Respective Functions; The Mother; A Second Supplement to the Kreutzer Sonata|url=https://archive.org/details/churchandstatea00yarrgoog|page=[https://archive.org/details/churchandstatea00yarrgoog/page/n23 17]|year=1891|publisher=B. R. Tucker}}
&lt;!-- W --&gt;
*{{cite book|last=Waardenburg|first=Jacques|title=Muslim Perceptions of Other Religions: A Historical Survey|url=https://books.google.com/books?id=eLDPuc4SL_cC|date=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-535576-5}}
*{{cite journal |first=Stephen |last=Westerholm |year=2015 |url=http://www.directionjournal.org/44/1/new-perspective-on-paul-in-review.html |title=The New Perspective on Paul in Review |journal=Direction |volume=44 |issue=1 |pages=4–15}}
*{{cite book |last=White |first=L. Michael | author-link = L. Michael White |year=2007 |title=From Jesus to Christianity |publisher=HarperCollins |location=San Francisco, CA |isbn=978-0-06-081610-0 }}
*{{cite book|last=Wiley|first=Tatha|title=Original Sin: Origins, Developments, Contemporary Meanings|url=https://books.google.com/books?id=eUVrj1R8f2oC&amp;pg=PA21|year=2002|publisher=Paulist Press|isbn=978-0-8091-4128-9}}
*{{cite book |last=Wilken |first=Robert Louis |year=2013 |title=The First Thousand Years: A Global History of Christianity |chapter=Ephesus, Rome, and Edessa: The Spread of Christianity |chapter-url=https://books.google.com/books?id=iW1-JImrwQUC&amp;pg=PA17 |location=New Haven, CT / London |publisher=Yale University Press |pages=17–27 |isbn=978-0-300-11884-1 |jstor=j.ctt32bd7m.6 |lccn=2012021755 |s2cid=160590164}}
*{{cite book|last=Williams|first=Charles Stephan Conway|title=A Commentary on the Acts of the Apostles|url=https://books.google.com/books?id=n6Q9AAAAYAAJ|year=1957|publisher=Harper}}
*{{cite book|last=Wilson|first=Barrie|author-link=Barrie Wilson|title=How Jesus Became Christian: The Early Christians And The Transformation Of A Jewish Teacher Into The Son Of God|url=https://books.google.com/books?id=RoPjQ3lVFTYC|year=2011|publisher=Orion|isbn=978-1-78022-206-6}}
*{{cite book|author-link=William Wrede|last=Wrede|first=William|title=Paul|translator=Edward Lummis|location=London|publisher=Philip Green|date=1907|url=https://archive.org/details/Paulpaulus/page/n193/mode/2up}}
*{{cite book|last=Wright|first= G. Ernest|title=Great People of the Bible and How They Lived|location=Pleasantville, NY|publisher= The Reader's Digest Association, Inc.|date=1974}}
*{{cite journal|last1=Wright|first1=N. T.|title=Paul, Arabia, and Elijah (Galatians 1:17)|journal=Journal of Biblical Literature|volume=115|issue=4|year=1996|pages=683–92|issn=0021-9231|doi=10.2307/3266349|jstor=3266349|url=https://www.biblicalstudies.org.uk/pdf/jbl/1996-4_683.pdf}}
*{{cite journal|last=Wright|first=N.T.|title=The Biblical Basis for Women's Service in the Church|journal=Priscilla Papers|volume=20|issue=4|url=https://www.cbeinternational.org/sites/default/files/v20n4p1.pdf|year=2006|access-date=13 February 2020|archive-date=13 February 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200213073958/https://www.cbeinternational.org/sites/default/files/v20n4p1.pdf|url-status=dead}}
&lt;!-- Z --&gt;
*{{cite book|last=Pall|first=Zoltan|title=Lebanese Salafis Between the Gulf and Europe: Development, Fractionalization and Transnational Networks of Salafism in Lebanon|url=https://books.google.com/books?id=T-t3RAysVJkC|year=2013|publisher=Amsterdam University Press|isbn=978-90-8964-451-0}}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin|35em|indent=yes}}
* {{cite book|last=Agosto|first=Efrain |title=Servant Leadership: Jesus and Paul|url=https://books.google.com/books?id=nw7Yp2WFBmMC&amp;pg=PA201|year=2012|publisher=Chalice Press|isbn=978-0-8272-3506-9}}
* [[Ernle Bradford|Bradford, Ernle]]. ''Paul the Traveller: Saint Paul and his World''. Allen Lane, 1974. 
* [[W. D. Davies|Davies, W. D.]] ''Paul and Rabbinic Judaism: Some Rabbinic Elements in Pauline Theology''. S.P.C.K., 3rd ed., 1970. {{ISBN|0-281-02449-9}}.
* Davies, W. D. &quot;The Apostolic Age and the Life of Paul&quot; in [[Matthew Black]] (ed.), ''Peake's Commentary on the Bible''. London: T. Nelson, 1962. {{ISBN|0-8407-5019-6}}.
*{{cite book |last=Fredriksen |first=Paula |title=When Christians Were Jews: The First Generation |url=https://books.google.com/books?id=NW9yDwAAQBAJ |publisher=[[Yale University Press]] |year=2018 |isbn=978-0-300-24074-0}}.
* [[Hans-Joachim Schoeps]]. ''Paul: The Theology of the Apostle in the Light of Jewish Religious History (Library of Theological Translations)''; 34 pages, Lutterworth Press (July 2002); {{ISBN|978-0-227-17013-7}}.
* Holzbach, Mathis Christian, Die textpragmat. Bedeutung d. Kündereinsetzungen d. Simon Petrus u.d. Saulus Paulus im lukan. Doppelwerk, in: Jesus als Bote d. Heils. Stuttgart 2008, 166–72.
* [[Jerome Murphy-O'Connor|Murphy-O'Connor, Jerome]]. ''Jesus and Paul: Parallel Lives'' (Collegeville, MN: Liturgical Press, 2007) {{ISBN|0-8146-5173-9}}.
* Murphy-O'Connor, Jerome. ''Paul the Letter-Writer: His World, His Options, His Skills'' (Collegeville, MN: Liturgical Press, 1995) {{ISBN|0-8146-5845-8}}.
* Murphy-O'Connor, Jerome. ''Paul: A Critical Life'' (Oxford: Clarendon Press, 1996) {{ISBN|0-19-826749-5}}.
* [[Pinchas Lapide]]; [[Peter Stuhlmacher]]. ''Paul: Rabbi and Apostle''; 77 pages, Augsburg Publishing House; (December 1984).
* Pinchas Lapide, [[Leonard Swidler]], [[Jürgen Moltmann]]. ''Jewish Monotheism and Christian Trinitarian Doctrine''; 94 pages, Wipf &amp; Stock Publishers (2002).
* Reece, Steve. ''Paul's Large Letters: Pauline Subscriptions in the Light of Ancient Epistolary Conventions''. London: T&amp;T Clark, 2016.
* [[Hastings Rashdall|Rashdall, Hastings]] (1919), ''The Idea of Atonement in Christian Theology''.
* Ruef, John, ''Paul's First Letter to Corinth'' (Penguin 1971)
* [[Alan F. Segal|Segal, Alan F.]] ''Paul, the Convert'', (New Haven/London, Yale University Press, 1990) {{ISBN|0-300-04527-1}}.
* Segal, Alan F., &quot;Paul, the Convert and Apostle&quot; in ''Rebecca's Children: Judaism and Christianity in the Roman World'' (Harvard University Press, 1986) {{ISBN|978-0674750760}}.
{{refend}}

{{Commonscat|Saint Paul}}

[[Kategorija:Kršćanski sveci]]
[[Kategorija:Kršćanstvo]]</text>
      <sha1>qn0at7suwh53dbs6yc7aqi85qr7xx2p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Romi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30970</id>
    <revision>
      <id>3713460</id>
      <parentid>3710656</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:39:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21519" sha1="iugvk1qg0c7npumi3oqjqr1fl4l5yon" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pearson,_Transylvanian_Gipsy_group.png|mini|300p|Romi u [[Transilvanija|Transilvaniji]], 19. vijek]]
'''Romi''' su indoarijska etnička grupa&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Ena|first1=Giacomo Francesco|last2=Aizpurua-Iraola|first2=Julen|last3=Font-Porterias|first3=Neus|last4=Calafell|first4=Francesc|last5=Comas|first5=David|date=2022-11-08|title=Population Genetics of the European Roma—A Review|journal=Genes|volume=13|issue=11|pages=2068|doi=10.3390/genes13112068|issn=2073-4425|pmc=9690732|pmid=36360305|quote=Based on genome-wide SNP arrays and whole-genome sequences, it has been determined that the Romani people carry approximately 20–35% South Asian ancestry [4,7], and North-West India constitutes the major source of this component [4,7,54]{{nbsp}}[...] In general, Romani people carry approximately 65–80% West Eurasian (European, Middle Eastern and Caucasian) ancestry, estimated to have been acquired by extensive gene flow.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ellipse.prbb.org/the-definition-of-being-romani/|title=The definition of being Romani|last=Hernández-Arrieta|first=Stefany|date=2023-08-07|website=Barcelona Biomedical Research Park (PRBB) – El·lipse|access-date=2024-02-16|quote=This population{{nbsp}}[...] migrated from northern India to Europe over 1,500 years ago{{nbsp}}[...] The Romani community are genetically diverse, and Romani groups established in different locations are highly varied.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Beňo|first=Matúš|date=2022-11-05|title=Romani disappearing from Roma communities|url=https://spectator.sme.sk/c/23061966/romani-disappearing-from-roma-communities.html|access-date=2024-02-16|work=The Slovak Spectator|quote=What is the current state of the language? It is used less and less today in Romani communities. The young generation in some localities, such as Humenné, Michalovce, or Trebišov in eastern Slovakia, no longer speak the language at all.}}&lt;/ref&gt; koja je tradicionalno živjela nomadskim putujućim načinom života. Lingvistički i genetski dokazi otkrivaju da Romi potiču iz Južne Azije, vjerovatno iz regija današnjeg Punjaba, Rajasthana i Sinda.&lt;ref&gt;l{{multiref2|{{Cite journal |last=Melegh |first=Béla I. |date=2017-08-31 |title=Refining the South Asian Origin of the Romani People |journal=BMC Genetics |volume=18 |issue=82 |page=82 |doi=10.1186/s12863-017-0547-x |doi-access=free |pmid=28859608 |pmc=5580230 |quote=Our results show that Northwest India could play an important role in the South Asian ancestry of Roma, however, the origin of Romani people might include the area of Pakistan as well.}}|{{Cite book |last=Marinov |first=Aleksandar G. |date=2019-10-03 |url=https://books.google.com/books?id=Kl2jDwAAQBAJ |title=Inward Looking: The Impact of Migration on Romanipe from the Romani Perspective |publisher=Berghahn |isbn=978-1-78920-362-2 |pages=31 |quote=It is unclear what made this people leave the Indian sub-continent but they are generally believed to have originated from central India, possibly in the modern Indian state of Rajasthan, migrating to the northwest around 250 BC.}}|{{cite book |author1=Simon Broughton |author2=Mark Ellingham |author3=Richard Trillo |title=World Music: Africa, Europe and the Middle East |year=1999 |publisher=Rough Guides |url=https://archive.org/details/roughguidetoworl00simo |url-access=registration |access-date=8 December 2015 |isbn=978-1-85828-635-8 |page=[https://archive.org/details/roughguidetoworl00simo/page/147 147]}}|{{Cite book |last=Silverman |first=Carol |url=https://books.google.com/books?id=lw-Byail0EkC&amp;pg=PA49 |title=Romani Routes: Cultural Politics and Balkan Music in Diaspora |date=2012-05-24 |publisher=OUP USA |isbn=978-0-19-530094-9 |pages=49}}|{{Cite book |last=Snodgrass |first=Mary Ellen |url=https://books.google.com/books?id=DMGpDAAAQBAJ&amp;pg=PA260 |title=The Encyclopedia of World Folk Dance |date=2016-08-08 |publisher=Rowman &amp; Littlefield |isbn=978-1-4422-5749-8 |pages=260}}|{{harvp|Hancock|2002|p=[https://books.google.com/books?id=MG0ahVw-kdwC&amp;pg=PR20 xx]|ps=: 'While a nine century removal from India has diluted Indian biological connection to the extent that for some Romani groups, it may be hardly representative today, Sarren (1976:72) concluded that we still remain together, genetically, Asian rather than European'}}}}&lt;/ref&gt; Njihova migracija prema zapadu odvijala se u talasima, a vjeruje se da se prvi talas dogodio negdje između 5. i 11. vijeka.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web |last=Popov |first=Shakir M. |date=2023 |editor-last=Marushiakova |editor-first=Elena |editor2-last=Popov |editor2-first=Vesselin |editor3-last=Kovacheva |editor3-first=Lilyana |title=History of the Gypsies in Bulgaria and Europe: Roma |url=https://research-repository.st-andrews.ac.uk/bitstream/handle/10023/28142/Marushiakova_Popova_2023_Shakir_M_Pashov_History_CC.pdf;jsessionid=E5C04B2635D5C17D562DE4FD75B0E37D?sequence=1 |website=University of St. Andrews |pages=8–12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |author-last=Matras |author-first=Yaron |author-link=Yaron Matras |editor-last=Brown |editor-first=Keith |title=Romani |encyclopedia=Encyclopedia of Language and Linguistics |year=2005 |edition=2 |url=https://romani.humanities.manchester.ac.uk/downloads/2/Matras_Rmni_ELL.pdf |location=Oxford |publisher=[[Elsevier]] |page=2 |isbn=978-0-08-054784-8 |access-date=25 May 2023 |archive-date=22 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221122105858/https://romani.humanities.manchester.ac.uk//downloads/2/Matras_Rmni_ELL.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mendizabal |first1=Isabel |last2=Valente |first2=Cristina |last3=Gusmão |first3=Alfredo |last4=Alves |first4=Cíntia |last5=Gomes |first5=Verónica |last6=Goios |first6=Ana |last7=Parson |first7=Walther |last8=Calafell |first8=Francesc |last9=Alvarez |first9=Luis |last10=Amorim |first10=António |last11=Gusmão |first11=Leonor |last12=Comas |first12=David |last13=Prata |first13=Maria João |date=2011-01-10 |title=Reconstructing the Indian Origin and Dispersal of the European Roma: A Maternal Genetic Perspective |journal=PLOS ONE |volume=6 |issue=1 |pages=e15988 |doi=10.1371/journal.pone.0015988 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3018485 |pmid=21264345|bibcode=2011PLoSO...615988M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pappas |first=Stephanie |date=6 December 2012 |title=Origin of the Romani people pinned down - it's India |url=https://www.nbcnews.com/id/wbna50107632 |access-date=16 September 2024 |work=NBC News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |last=Cole |first=Jeffrey |encyclopedia=Ethnic Groups of Europe: An Encyclopedia |title=Roma |page=297 |location=United Kingdom |publisher=ABC-CLIO |year=2011 |isbn=978-1-59884-303-3 |url=https://books.google.com/books?id=M9fDifnkMJMC}}&lt;/ref&gt; Vjeruje se da su prvi put stigli u [[Evropa|Evropu]] negdje između 7. i 14. vijeka.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2007 |title=Introduction to Roma Culture |url=https://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PNADM192.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20111027043640/http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PNADM192.pdf |url-status=dead |archive-date=27 October 2011 |website=USAID |page=6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=tQKyAAAAQBAJ&amp;pg=PR37 |last=Kenrick |first=Donald |title=Historical Dictionary of the Gypsies (Romanies) |edition=2nd |publisher=Scarecrow |date=5 July 2007 |page=xxxvii |isbn=978-0-8108-6440-5}}&lt;/ref&gt; Iako su široko rasprostranjeni, vjeruje se da su njihove najkoncentriranije populacije u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Rumunija|Rumuniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Slovačka|Slovačkoj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Selander |first1=Morgan |last2=Walter |first2=Emily |date=2020 |title=Lack of Educational Opportunities for the Roma People in Eastern Europe |url=https://ballardbrief.byu.edu/issue-briefs/lack-of-educational-opportunities-for-the-roma-people-in-eastern-europe |access-date=2024-08-17 |website=Ballard Brief |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |date=31 October 2013 |title=EU and the Roma |url=https://www.migrationwatchuk.org/briefing-paper/312 |access-date=2024-08-17 |website=Migration Watch UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1999 |title=The demographic characteristics of Roma/Gypsies in selected countries of Central and Eastern Europe |url=https://rm.coe.int/16804fa12a |website=Council of Europe}}&lt;/ref&gt;

U sjeverozapadnoj Indiji ima jezika kojima je romski jezik srodan. Romski jezik je [[Indoarijski jezici|indoarijski jezik]] sa jakim balkanskim uticajem.{{Sfn|Matras|2002|p=240}} Podijeljen je na nekoliko dijalekata, za koje se procjenjuje da zajedno imaju preko 2 miliona govornika.{{sfn|Matras|2002|p=239}} Budući da je jezik tradicionalno bio usmeni, mnogi Romi su izvorni govornici domina.

Tri su glavne etničke zajednice na koje su se Romi podijelili svojom ekspanzijom, to su: [[Gitani]] (Gitanes), [[Kalderaši]] (Kalderash) i [[Manuši]] (Manush). Fizički su tamnoputi i nižeg rasta, kose crne. Kod tamnoputijih bosanskih Roma javlja se u 80% slučajeva [[dolihokefalnost]] čiji indeks [[Lobanja|lobanje]] iznosi 74,4, dok se kod svjetlijih češće javlja [[brahikefalnost]] s indeksom 79,8. Himna im se naziva [[Romska himna|Đelem, đelem]].

[[Međunarodni dan Roma]] se obilježava od 1971, kada je 8. aprila u Londonu održan prvi [[svjetski kongres Roma]]. Obilježavanje tog dana je ustanovljeno kako bi se ukazalo na težak položaj Roma i da bi se podstakle države u kojima žive da obrate posebnu pažnju unapređenju njihovog položaja.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/latest/500/500.html?id=25324467 Povodom Svjetskog dana Roma]&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
Romi su putujući [[narod]] indijskog porijekla raširen širom svijeta, pretežno u [[Evropa|Evropi]]. Izvori ih spominju u [[Bizantijsko Carstvo|Bizantu]] od 11. vijeka. Procjene o broju pripadnika krajem 20. vijeka kreću se od 3 do 8 i više miliona. Najviše ih živi u državama [[Istočna Evropa|Istočne]] i [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] te u [[Španija|Španiji]]. Romske organizacije zalažu se za priznanje da su Romi zaseban neteritorijalni narod s vlastitom historijom, jezikom i kulturom. Karakteristični su po [[Romski jezik|jeziku]], [[nomadi]]zmu, ali i po zanimanjima: mala trgovina, sitni popravci, skupljanje i prodaja otpadnih materijala, građevinski radovi, muzika, zabava, gatanje itd.

== Etimologija ==
Uobičajeni naziv za Rome (rom ili manuš = čovjek) je Cigani koji je porijeklom iz grčkog 'Athinganos', otuda ona ulazi u evropske jezike u raznim varijantama. [[Nijemci]] su iskovali ime Zigeuner (izg. Cigojner); mađarski: Cigány; Litvanski: Cigonas; italijanski Zingaro; arbanaški: Cingi. Porijeklo ciganskog imena tražilo se i kod indijskog plemena [[Čangar]], gdje bi možda mogla biti i njihova prapostojbina.

Postoji još nekoliko naziva za ovaj narod, a razlog je taj što se mislilo da su Cigani porijeklom iz [[Egipat|Egipta]], otuda španski naziv Gitanos i engleski Gypsies, i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]] razvio se naziv Jeđupi ili Jeđupci, pa naziv Đupci u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]]. Kod Turaka Osmanlija i [[Arapi|Arapa]], isto prema Egiptu, nastao je naziv Fir'aun kawmy ('faraonov narod'), on se u [[Mađarska|Mađarskoj]] pretvorio u 'pharao nepe', a preko [[Turci|Turaka]] je u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] ušao kao Firauni, otuda i hipokoristik firko. Francuzi su nadalje za njih napravili i naziv Bohémiens (od Bohemija, [[Češka]]). Cigane ili Rome poznaju i skandinavski narodi koji ih prozvaše Tatern i Heiden (=pogani').

== Običaji ==
=== Društvena zajednica ===
Romi su narod bez domovine i vlastite političke organizacije. Kod njih nema ni tradicije o državi ni nacionalizma. Međusobno veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat. 
Zajednice Roma biraju svoga ''kneza'' koji pred vlastima zastupa svoje ''pleme''. On se lijepo oblači a simbol njegove časti je kneževska sjekirica na štapu. Knez je odgovoran za postupke svoje vlastite zajednice i stoga poznaje svaku porodicu. Uz njega se nalazi i ''ciganska majka'' koja čuva i gaji ''ciganske'' običaje i daje savjete. Nju se veoma poštuje.

=== Porodica ===
Od mjesta do mjesta, romska porodica može biti patrijarhalna ili matrijarhalna. Značajno im je svima da se žene veoma mladi, a na vjenčanju je prisutan i ''ciganski knez''. Porodice su im velike, s mnogo djece.

=== Religija ===
[[Datoteka:Roma flag.svg|mini|[[Zastava romskog naroda]]]] 
Religija Roma je [[magija]], a u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u kojoj žive, tako su u Grčkoj grkoistočne vjere a u Turskoj muslimanske. Kod njih se očuvalo vjerovanje u dobre i zle duhove i u uroke. U mjesecu maju dolaze na hodočašće grupe Roma katolika i sakupljaju se na jugu Francuske u gradu [[Saintes-Maries-de-la-Mer]].

=== Muzika ===
Romi su skloni muzici i u mnogim su zemljama poznati kao profesionalni muzičari. Njihovi orkestri sviraju pod vodstvom primaš-a, koji improvizira melodije dodajući ih iznova, orkestar ga prati. Instrumentima kojima se služe su prvenstveno violina, pa violončelo, kontrabas i cimbala. Veoma su po ovoj muzici poznati Romi u Mađarskoj.

== Jezik ==
{{glavni|Romski jezik}}

Jezik Roma (e Romani čhib) pripada indo-arijanskoj grani jezika u koji je ipak tokom njihovog skitalačkog i selilačkog života prodro golem broj stranih riječi, pa je najveću promjenu doživio sam rječnik. Jezik im većinom ima iste glasove kao [[Bosanski jezik|bosanski]], osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski) a imenica ima osam padeža. Pozajmice iz drugih jezika imaju posebnu deklinaciju; glagola ima tri vrste.

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book |last=Achim |first=Viorel |year=2004 |title=The Roma in Romanian History |url=https://archive.org/details/romainromanianhi0000achi |place=Budapest |publisher=[[Central European University]] Press |isbn=978-963-9241-84-8}}
* {{Citation |last=Fraser |first=Angus |title=The Gypsies |publisher=Blackwell |place=Oxford, UK |year=1992 |isbn=978-0-631-15967-4}}
* {{citation |last=Hancock |first=Ian |year=2001 |title=Ame sam e rromane džene |publisher=The Open Society Institute |place=New York}}
* {{cite book |last=Hancock |first=Ian |year=2002 |orig-date=2001 |title=Ame Sam E Rromane Dz̆ene |url=https://books.google.com/books?id=MG0ahVw-kdwC |publisher=Univ of Hertfordshire Press |isbn=978-1-902806-19-8}}
* {{Citation |author=Helsinki Watch |publisher=Helsinki Watch |year=1991 |title=Struggling for Ethnic Identity: Czechoslovakia's Endangered Gypsies |place=New York}}
* {{cite web |last=Hübshmanová |first=Milena |year=2003 |url=http://rombase.uni-graz.at//cgi-bin/artframe.pl?src=data%2Fethn%2Ftopics%2Fnames.en.xml |title=Roma – Sub Ethnic Groups |publisher=Karl-Franzens-Universität Graz |website=Rombase |access-date=3 October 2015 |archive-date=11 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221211164439/http://rombase.uni-graz.at//cgi-bin/artframe.pl?src=data%2Fethn%2Ftopics%2Fnames.en.xml}}
* {{cite book |last=Lemon |first=Alaina |year=2000 |title=Between Two Fires: Gypsy Performance and Romani Memory from Pushkin to Post-Socialism |url=https://archive.org/details/betweentwofiresg0000lemo |publisher=Durham: [[Duke University]] Press |isbn=978-0-8223-2456-0}}
* {{cite book |last1=Matras |first1=Yaron |last2=Popov |first2=Vesselin |year=2001 |title=Gypsies in the Ottoman Empire |publisher=Hatfield: University of Hertfordshire Press}}
* {{cite book |last=Matras |first=Yaron |year=2005 |title=Romani: A Linguistic Introduction |url=https://archive.org/details/romanilinguistic0000yaro |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-02330-6}}
* {{cite book |last=Matras |first=Yaron |year=2002 |title=Romani: A Linguistic Introduction |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-63165-5}}
* {{Citation |title=Gypsies, The World's Outsiders |newspaper=National Geographic |date=April 2001 |pages=72–101}}
* {{cite book |last=Nemeth |first=David J. |year=2002 |title=The Gypsy-American |publisher=Lewiston, NY: Edwin Mellen}}
* {{cite book |last=Sutherland |first=Ann |title=Gypsies: The Hidden Americans |publisher=Waveland |year=1986 |isbn=978-0-88133-235-3 |url=https://books.google.com/books?id=XYQfAAAAQBAJ}}
* {{cite journal |last=Silverman |first=Carol |title=Persecution and Politicization: Roma (Gypsies) of Eastern Europe |journal=Cultural Survival Quarterly |year=1995}}

== Dodatna literatura ==
* Bereznay, András. ''Historical Atlas of the Gypsies: Romani History in Maps'' (Budapest: Méry Ratio, 2021) [http://www.h-net.org/reviews/showrev.php?id=60365 see online review of this book]
* {{cite book |author-last=Taylor |author-first=Becky |title=Another Darkness, Another Dawn: A History of Gypsies, Roma and Travellers |year=2014 |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78023-257-7}}
* {{cite book |author1=Kalwant Bhopal |author-link1=Kalwant Bhopal |author2=Martin Myers |title=Insiders, Outsiders and Others: Gypsies and Identity |url=https://books.google.com/books?id=YlqFBR50PPMC |year=2008 |publisher=Univ of Hertfordshire Press |isbn=978-1-902806-71-6}}
* {{cite book |author=Werner Cohn |title=The Gypsies |url=http://www.wernercohn.com/Resources/The_Gypsies.pdf |year=1973 |publisher=Addison-Wesley Publishing Company |isbn=978-0-201-11362-4}}
* {{cite report |last1=De Soto |first1=Hermine |last2=Beddies |first2=Sabine |last3=Gedeshi |first3=Ilir |title=Roma and Egyptians in Albania: From Social Exclusion to Social Inclusion |place=Washington, DC |publisher=World Bank Publications |year=2005 |url=https://openknowledge.worldbank.org/entities/publication/1a560799-6e27-59e8-9e92-aae74c6d3a11}}
* {{cite book |last=Fonseca |first=Isabel |title=Bury me standing: the Gypsies and their journey |url=https://archive.org/details/burymestandinggy00fons |url-access=registration |place=New York |publisher=AA Knopf |year=1995 |isbn=978-0-679-40678-5}}
* {{cite book |author1=V. Glajar |author2=D. Radulescu |title=Gypsies in European Literature and Culture |url=https://books.google.com/books?id=LZDFAAAAQBAJ |year=2008 |publisher=Palgrave Macmillan US |isbn=978-0-230-61163-4}}
* {{cite journal |last1=Gray |first1=RD |last2=Atkinson |first2=QD |year=2003 |title=Language-tree divergence times support the Anatolian theory of Indo-European origin |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |doi=10.1038/nature02029 |volume=426 |issue=6965 |pages=435–439 |pmid=14647380 |bibcode=2003Natur.426..435G |title-link=Indo-European languages |s2cid=42340}}
* {{cite journal |last1=Gresham |first1=David |last2=Morar |first2=Bharti |last3=Underhill |first3=Peter A. |last4=Passarino |first4=Giuseppe |last5=Lin |first5=Alice A. |last6=Wise |first6=Cheryl |last7=Angelicheva |first7=Dora |last8=Calafell |first8=Francesc |last9=Oefner |first9=Peter J. |last10=Shen |first10=Peidong |last11=Tournev |first11=Ivailo |last12=de Pablo |first12=Rosario |last13=Kuĉinskas |first13=Vaidutis |last14=Perez-Lezaun |first14=Anna |last15=Marushiakova |first15=Elena |last16=Popov |first16=Vesselin |last17=Kalaydjieva |first17=Luba |title=Origins and Divergence of the Roma (Gypsies) |journal=The American Journal of Human Genetics |date=December 2001 |volume=69 |issue=6 |pages=1314–1331 |doi=10.1086/324681 |pmid=11704928 |pmc=1235543}}
* {{cite journal |last1=Kalaydjieva |first1=Luba |last2=Calafell |first2=Francesc |last3=Jobling |first3=Mark A |last4=Angelicheva |first4=Dora |last5=de Knijff |first5=Peter |last6=Rosser |first6=ZoëH |last7=Hurles |first7=Matthew E |last8=Underhill |first8=Peter |last9=Tournev |first9=Ivailo |last10=Marushiakova |first10=Elena |last11=Popov |first11=Vesselin |title=Patterns of inter- and intra-group genetic diversity in the Vlax Roma as revealed by Y chromosome and mitochondrial DNA lineages |journal=European Journal of Human Genetics |date=February 2001 |volume=9 |issue=2 |pages=97–104 |doi=10.1038/sj.ejhg.5200597 |pmid=11313742 |s2cid=21432405 |doi-access=free}}
* {{citation |last=Ringold |first=Dena |title=Roma &amp; the Transition in Central &amp; Eastern Europe: Trends &amp; Challenges |place=Washington, DC |publisher=World Bank |year=2000}}.
* {{citation |last=Turner |first=Ralph L |year=1926 |title=The Position of Romani in Indo-Aryan |journal=Journal of the Gypsy Lore Society |series=3rd |volume=5 |number=4 |pages=145–188}}
* {{cite book |last=McDowell |first=Bart |title=Gypsies, wanderers of the world |url=https://books.google.com/books?id=0heTAAAAIAAJ |year=1970 |publisher=National Geographic Society. Special Publications Division |isbn=978-0-87044-088-5}}
* Sancar Seckiner's comprehensible book South (Güney), 2013, consists of 12 article and essays. One of them, ''Ikiçeşmelik'', highlights Turkish Romani life. Ref. {{ISBN|978-605-4579-45-7}}.
* Sancar Seckiner' s new book ''Thilda's House'' (Thilda'nın Evi), 2017, underlines the struggle of the Romani in Istanbul who have been swept away from nearby Kadikoy. Ref. {{ISBN|978-605-4160-88-4}}.
* {{cite book |author=Radenez Julien |title=Recherches sur l'histoire des Tsiganes |year=2014 |url=http://www.youscribe.com/catalogue/tous/savoirs/recherches-sur-l-histoire-des-tsiganes-2754759}}
* {{Citation |last=Auzias |first=Claire |title=Les funambules de l'histoire |place=Baye |publisher=La Digitale |edition=Éditions la Digitale |year=2002 |language=fr}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Roma people}}

[[Kategorija:Romi| ]]
[[Kategorija:Indoiranski narodi]]</text>
      <sha1>iugvk1qg0c7npumi3oqjqr1fl4l5yon</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atlantska povelja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31497</id>
    <revision>
      <id>3713459</id>
      <parentid>3712634</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:36:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11989" sha1="c4lm7v4nvks7cmpuuynnolu6v5jpzk8" xml:space="preserve">{{Infokutija samit
|naziv               = Atlantska povelja
|drugi_naziv         = &quot;Riviera&quot;
|slika               = President Roosevelt and Winston Churchill seated on the quarterdeck of HMS PRINCE OF WALES for a Sunday service during the Atlantic Conference, 10 August 1941. A4816.jpg
|alt                 = 
|opis_slike          = Sastanak Churchilla i Roosevelta na brodu ''Prince of Wales''
|država              = Newfoundland i Labrador
|država2             = 
|država3             = 
|država4             = 
|datum               = 9–12. august 1941.
|moto                = 
|lokacija            = [[Pomorska stanica Argentina]]
|gradovi             = [[Zaliv Placentia]]
|učesnici            = {{ZD|SAD}} [[Franklin D. Roosevelt]]&lt;br/&gt;{{ZD|UK}} [[Winston Churchill]]
|predsjedavajući     = 
|predsjednik         = 
|osnovano            = 
|osnivač             = 
|slijedi             = [[Londonska deklaracija]]
|prethodi            = [[Deklaracija Ujedinjenih nacija]]
|veb-sajt            = 
|ključne_tačke       = Atlantska povelja
}}
'''Atlantska povelja''' je dokument koji su sastavili [[Sjedinjene Američke Države|američki]] predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]] i britanski premijer [[Winston Churchill]] u Placentia Bayu u [[Newfoundland]]u ([[Kanada]]) 14. augusta 1941.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.history.navy.mil/photos/sh-fornv/uk/uksh-p/pow12.htm|title=British Navy Ships--HMS Prince of Wales (1941–1941)|website= history.navy.mil|archive-url=https://web.archive.org/web/20010128060300/http://www.history.navy.mil/photos/sh-fornv/uk/uksh-p/pow12.htm|archive-date=28 January 2001|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Baker|first1=Melvin|last2=Neary|first2=Peter|date=25. 7. 2016|title=Governor Sir Humphrey Walwyn's Account of His Meetings with Churchill and Roosevelt, Placentia Bay, Newfoundland, August 1941|url=https://journals.lib.unb.ca/index.php/nflds/article/view/25779/29900|journal=Newfoundland &amp; Labrador Studies|volume=31|issue=1}}&lt;/ref&gt; Atlantska povelja je sadržavala četiri, takozvana, Rooseveltova pravila koja je iste godine objavio u Povelji o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Sa Churchillom je potpisao i Zakon o zajmu i najmu, kojim je omogućio američku pomoć u borbi protiv sila Osovine. Atlanska povelja značila je začetak [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].

Ova povelja nije nikakav ugovor između dvije sile, nego predstavlja potvrdu zajedničkih principa u nacionalnim [[politika]]ma obje zemlje kojima oni polažu zajedničke nade za bolju budućnost svijeta. U tekstu povelje se kaže kako se nadaju da će nakon konačne pobjede [[nacizam|nacizma]] biti stvorene mogućnosti za siguran život ljudi u granicama svojih zemalja. No, to se neće moći dogoditi ukoliko se zemlje nastave naoružavati na kopnu, moru ili u zraku. Tekst ukazuje na želju uspostave jedne svjetske organizacije koja će biti kadra osigurati svjetski mir i dijalog među nacijama. U zemljama koje su bile pod nacističkom čizmom u toku [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]], povelja je dočekana kao poruka nade i mira te uspostave jedne svjetske organizacije bazirane na različitostima svjetskih morala.

Kratko nakon Churchillovog povratka sa sastanka, predstavnici deset vlada sastali su se u [[London]]u i podržali principe Atlantske povelje potpisivanjem deklaracije u septembru 1941, a riječ je o [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] i devet okupiranih zemalja [[Evropa|Evrope]]: [[Belgija|Belgiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Luksemburg]]u, [[Poljska|Poljskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]] i [[Charles de Gaulle|Charlesu de Gaulleu]] u ime [[Francuska|Francuske]].

Povelja je inspirisala nekoliko drugih međunarodnih sporazuma i događaja nakon rata. Raspad [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], formiranje [[NATO]]-a i [[Opći sporazum o carinama i trgovini]] proizašli su iz Atlantske povelje. Godine 2021. dokument pod nazivom [[Nova atlantska povelja]] potpisali su predsjednik Sjedinjenih Američkih Država [[Joe Biden]] i britanski premijer [[Boris Johnson]] na svom prvom sastanku u Cornwallu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/white-house/biden-johnson-sign-new-atlantic-charter-trade-defense-amid-covid-n1270282|title=Biden, Johnson sign new Atlantic Charter on trade, defense amid Covid recovery|date=10. 6. 2021|website=NBC News|language=en|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Ujedinjene nacije]]

=== Reference===
{{Refspisak|30em}}

=== Izvori ===
{{refbegin|30em}}
*{{cite book |last1=Bayly |first1=C. |last2=Harper |first2=T. |year=2004 |title=Forgotten Armies: The Fall of British Asia, 1941–1945 |url=https://archive.org/details/forgottenarmiesf00bayl |url-access=registration |publisher=Belknap Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-674-01748-1}}
*{{cite book |last=Borgwardt |first=Elizabeth |title=A new deal for the world: America's vision for human rights |year=2007 |url=https://books.google.com/books?id=6ajJoFFKv18C |isbn=978-0-674-28191-2 |publisher=Harvard University Press}}
*{{cite journal| last=Charmley| first= John| title=Churchill and the American Alliance| journal=Transactions of the Royal Historical Society| volume=Sixth Series 11 | pages= 353–371| jstor=3679428| issn=0080-4401| year= 2001| doi= 10.1017/S0080440101000184| doi-broken-date= 1 November 2024| s2cid= 154790604}}
*{{cite book |first=Winston |last=Churchill |title=Triumph and Tragedy: The Second World War |url=https://books.google.com/books?id=VArC_rYqimoC |year=2010 |publisher=RosettaBooks |isbn=978-0-7953-1147-5}}
*{{cite book |first=Neta C. |last=Crawford |title=Argument and Change in World Politics: Ethics, Decolonization, and Humanitarian Intervention |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |url=https://books.google.com/books?id=VMF_-aVJSE4C |isbn=978-0-521-00279-0 |location=Cambridge, UK}})
*{{cite journal| last=Cull| first=Nicholas| title=Selling peace: the origins, promotion and fate of the Anglo-American new order during the Second World War| journal=Diplomacy and Statecraft| volume=7| pages=1–28| number=1| date=March 1996| doi=10.1080/09592299608405992}}
*{{cite book |first=Harry |last=Gratwick |title=Penobscot Bay: People, Ports &amp; Pastimes |url=https://books.google.com/books?id=vzwh6J1zcg0C&amp;pg=PT72 |year=2009 |publisher=The History Press |isbn=978-1-59629-623-7}}
*{{cite book| url=https://archive.org/details/rooseveltinretro00gunt| title=Roosevelt in retrospect: a profile in history| publisher=Harper &amp; Brothers| last=Gunther| first=John| year=1950| location=New York}}
*{{cite book |first1=Townsend |last1=Hoopes |first2=Douglas |last2=Brinkley |title=FDR and the Creation of the U.N. |year=2000 |url=https://books.google.com/books?id=OztJcfbnpDsC |isbn=978-0-300-08553-2 |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT}}
*{{cite book |last1=Langer |first1=William L. |first2=S. Everett |last2=Gleason |title=The Undeclared War 1940–1941: The World Crisis and American Foreign Policy |year=1953 |publisher=Harper &amp; Brothers |isbn=978-1-258-76698-6}}
*{{cite book |first=Paul Gordon |last=Lauren |title=The Evolution of International Human Rights: Visions Seen |url=https://books.google.com/books?id=efV5wvpUjDgC&amp;pg=PA140 |year=2011 |publisher=U of Pennsylvania Press |isbn=978-0-8122-2138-1}}
*{{cite journal| title=American Anti-Colonialism and the Dissolution of the British Empire| first=William Roger| last=Louis| journal=[[International Affairs (journal)|International Affairs]]| volume=61| pages=395–420| number=3| date=Summer 1985| doi=10.2307/2618660| jstor=2618660|issn=0020-5850}}
*{{cite book |first=William Roger |last=Louis |title=Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez and Decolonization |year=2006 |url=https://books.google.com/books?id=NQnpQNKeKKAC |isbn=978-1-84511-347-6 |publisher=I.B.Tauris |location=London}}
*{{cite book |first=William Roger |last=Louis |title=More adventures with Britannia: Personalities, Politics and Culture in Britain |year=1998 |isbn=978-1-86064-293-7 |publisher=I.B.Tauris |location=London |url=https://books.google.com/books?id=0B4NHZlW1pwC}}
*{{cite book |last1=O'Sullivan |first1=Christopher D. |title=Sumner Welles, Post-War Planning and the Quest for a New World Order 1937–1943 |publisher=Columbia University Press |year=2008 |url=https://books.google.com/books?id=SGQXAQAAIAAJ |isbn=978-0-231-14258-8 |location=New York}}
*{{cite book |first=Anita |last=Prażmowska |title=Britain and Poland, 1939–1943: the betrayed ally |url=https://books.google.com/books?id=Z4J2c4jEhjYC |isbn=978-0-521-48385-8 |publisher=Cambridge University Press |year=1995 |location=Cambridge, UK}}
*{{cite book| last=Sauer| first=Ernst| title=Grundlehre des Völkerrechts, 2nd edition| publisher=Carl Heymanns| location=Cologne| year=1955| language=de| url=https://books.google.com/books?id=zrg3AAAAIAAJ}}
*{{cite book |first=Kanishkan |last=Sathasivam |title='Uneasy Neighbors: India, Pakistan, and US Foreign Policy |url=https://books.google.com/books?id=Sy0YB7LLzlUC |year=2005 |publisher=Ashgate Publishing, Ltd |isbn=978-0-7546-3762-2 |location=Surrey, UK}}
*{{cite journal| last=Stone| first=Julius| title=Peace Planning and the Atlantic Charter| journal=[[Australian Quarterly]]| date=June 1942| issn=0005-0091| jstor=20631017| volume=14| pages=5–22| number=2| doi=10.2307/20631017}}
*{{cite book |first=Roger S. |last=Whitcomb |title=The Cold War in Retrospect: The Formative Years |publisher=Praeger |location=Westport, CT |year=1998 |isbn=978-0-275-96253-1}}
*{{cite book |first=Auriol |last=Weigold |title=Churchill, Roosevelt and India: Propaganda During World War II |url=https://books.google.com/books?id=Husn69M_bKEC&amp;pg=PA15 |year=2008 |publisher=Taylor &amp; Francis US |isbn=978-0-203-89450-7}}
*{{cite book |first=Chris |last=Wrigley |title=Winston Churchill: A Biographical Companion |url=https://books.google.com/books?id=HBUslUOGOgkC&amp;pg=PA29 |year=2002 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-87436-990-8}}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last=Beschloss |first=Michael R. |title=The Conquerors: Roosevelt, Truman and the Destruction of Hitler's Germany, 1941–1945 |year=2003 |url=https://archive.org/details/isbn_9780743244541 |url-access=registration |isbn=978-0-7432-4454-1 |publisher=Simon &amp; Schuster |location=New York}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=NNkLsMHtnPAC |editor-first1=Douglas G. |editor-last1=Brinkley |editor-first2=David |editor-last2=Facey-Crowther |title=The Atlantic Charter |year=1994 |isbn=978-0-312-08930-6 |publisher=Palgrave Macmillan |location=Basingstoke, Hampshire, UK}}
*{{cite journal| last=Hein| first=David| title=Vulnerable: HMS ''Prince of Wales'' in 1941| journal=Journal of Military History| volume=77| number=3| date=July 2013| url=http://www.smh-hq.org/jmh/jmhvols/773.html}}
*{{cite book|first=Jonathan W.|last=Jordan|year=2015|title=American Warlords: How Roosevelt's High Command Led America to Victory in World War II|publisher=Dutton Caliber}}
*{{cite book |last=Kimball |first=Warren |title=Forged in war: Churchill, Roosevelt and the Second World War |url=https://archive.org/details/forgedinwarchurc0000kimb |year=1997 |isbn=978-0-06-203484-7 |publisher=HarperCollins |location=New York}}
*{{cite book |last=Smith |first=Jean Edward |title=FDR |year=2008 |url=https://books.google.com/books?id=gvskicb_UTsC |isbn=978-0-8129-7049-4 |publisher=Random House LLC |location=New York}}

{{Commonscat|Atlantic Charter}}
{{Povelja UN-a}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1941. u Kanadi]]
[[Kategorija:1941. u međunarodnim odnosima]]
[[Kategorija:1941. u pravu]]
[[Kategorija:Dokumenti iz 1941.]]
[[Kategorija:Konferencije u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Politika u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>c4lm7v4nvks7cmpuuynnolu6v5jpzk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34512</id>
    <revision>
      <id>3713462</id>
      <parentid>3710520</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27313" sha1="71xab51rag3at294mrt72s8ffqms2tl" xml:space="preserve">[[Datoteka:2023 Czarny proch Vesuvit LC (3).jpg|desno|mini|200px|Šibica i barut]]
[[Datoteka:Black Powder-1.JPG|desno|mini|200px|Barut u staklenoj posudi]]
[[Datoteka:Chinese rocket.png|desno|mini|200px|Crtež drevnog kineskog vojnika s raketom]]
[[Datoteka:Yuan chinese gun.jpg|desno|mini|200px|Bronzani [[Kineski ručni top|ručni top]] iz dinastije Yuan, 13. ili 14. vijek, Kina]]
'''Barut''' ili ''puščani prah'' je najstariji poznati [[hemija|hemijski]] [[eksploziv]]. To je smjesa [[sumpor]]a, [[ugalj|drvenog uglja]] i [[kalij-nitrat]]a. Sumpor i ugalj djeluju kao [[gorivo]] dok je kalij-nitrat oksidacijsko sredstvo.&lt;ref name=&quot;Agrawal2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Cressyd&quot;/&gt; Zbog svojih zapaljivih osobina, količine [[Toplota|toplote]] koju oslobađa i zapremine gasova koje proizvodi, barut se najčešće koristi kao pogonsko sredstvo u vatrenom [[oružje|oružju]] i kao [[pirotehnika|pirotehnički]] sastojak u [[vatromet]]u. Smjesa korištena za razaranje stijena (kao naprimjer u [[kamenolom]]u) zove se ''prah za miniranje''.

Barutu je dodijeljen [[UN broj]] UN0027 te je svrstan u klasu opasnosti 1.1D. Tačka paljenja iznosi približno 427–464&amp;nbsp;°C. Konkretna tačka paljenja može odstupati u zavisnosti od hemijskog sastava baruta. [[Relativna gustoća]] baruta iznosi 1,7 do 1,82 (po živinom metodu) odnosno 1,92 do 2,08 (mjereno piknometrom). [[PH|pH vrijednost]] baruta je između 6,0 i 8,0. Također se smatra nerastvorljivim materijalom.&lt;ref name=msds/&gt;

Prema većini historičara, smatra se da je barut izmišljen u 9. vijeku u [[Kina|Kini]],&lt;ref name=&quot;ancientd&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;helmenstine&quot;/&gt; dok su se najraniji zapisi formule za njegovu izradu pojavili u 11. vijeku u tekstu iz dinastije Song, ''[[Wujing Zongyao]]''.&lt;ref name=chase31/&gt; Njegovo otkriće dovelo je najprije do otkrića vatrometa te primitivnog vatrenog oružja u Kini. U vijekovima nakon kineskog otkrića, oružja s barutom su se počela pojavljivati u muslimanskom svijetu, Evropi i Indiji. Tehnologija baruta se iz Kine prvo raširila preko [[Srednja Azija|Centralne Azije]] na [[Srednji istok]] pa potom u Evropu.&lt;ref name=Buchanan2/&gt; Rani zapadnjački izvještaji o barutu počeli su se javljati u tekstovima koje je napisao engleski filozof [[Roger Bacon]] u 13. vijeku.&lt;ref name=&quot;NeedhamLu1987&quot;/&gt;

Barut je svrstan u slabije [[eksploziv]]ne materijale zbog svoje relativno spore brzine raspadanja i, uzročno-posljedično, niske [[brizantnost]]i. Slabi eksplozivi [[deflagracija|deflagriraju]] (tj. sagorijevaju) ''podzvučnim'' brzinama, dok snažni eksplozivi [[detonacija|detoniraju]] proizvodeći ''nadzvučne'' valove. Brzina sagorijevanja baruta se povećava povećanjem pritiska, tako da u zatvorenoj posudi može eksplodirati a izvan nje samo sagorijeva. Zapaljenje baruta zapakovanog iza metka mora dati dovoljno pritiska da zrno izbaci iz cijevi velikom brzinom, ali ne i previše da se ne raspadne čahura odnosno cijev. Stoga barut predstavlja vrlo dobro pogonsko gorivo, ali je manje pogodan za razbijanje stijena ili utvrđenja. On se koristio za punjenje artiljerijskih granata, za miniranje i u [[građevinarstvo|građevinarstvu]] za grubo uklanjanje stijena, sve do druge polovine 19. vijeka kada su napravljeni prvi pravi eksplozivi (nitro-eksplozivi). Danas se barut ne koristi za moderne eksplozivne bojne glave, niti se koristi kao glavni eksploziv u aktivnostima miniranja terena zbog troškova njegovog dobijanja u odnosu na nove alternativne eksplozive poput amonij-nitrata/tečnog goriva ([[ANFO]]).&lt;ref name=&quot;Rossotti2002&quot;/&gt; Crni barut se još koristi kao element za usporenje eksplozije u raznim municijama gdje se traže sporogoreće osobine.

== Historija ==
Smatra se da je barut izmišljen u [[Historija Kine|Kini]] kada su taoisti pokušali sačiniti napitak besmrtnosti. Nedugo poslije, kineske vojne snage su počele su koristiti vatreno oružje na bazi baruta (poput raketa, [[Ručni top|ručnih topova]] i [[Zdjelasti top|topova]]) te [[eksploziv]]na sredstva (tj. granate i razne vrste bombi) u borbama protiv [[Mongoli|Mongola]] kada su oni pokušali izvršiti invaziju i uništiti gradske odbrambene zidine na sjevernim granicama Kine. Nakon što su Mongoli osvojili Kinu i osnovali dinastiju Yuan, i oni su počeli koristiti kinesku vojnu tehnologiju na bazi baruta u svom pokušaju da osvoje [[Japan]]. Također su koristili barut kao gorivo za rakete.

Najstariji [[Kineski ručni top|kineski topovi]] napravljeni su u kasnoj dinastiji Song (1127-1279) ili ranoj dinastiji Yuan (1279-1358), između 1260&lt;ref&gt;Whiting 2002, str. 360&lt;/ref&gt; i 1280, a najstariji sačuvani primjer datira iz 1298.&lt;ref&gt;Andrade 2016, str. 53&lt;/ref&gt; Za vrijeme dinastije Yuan (1279-1358) redovno su se upotrebljavali [[Kineski ručni top|ručni topovi]] i [[Top sa ustima u obliku zdjele|veći topovi]], kojima se gađalo s postolja.&lt;ref&gt;Peers 2006, str. 185-186&lt;/ref&gt;

Većina naučnika smatra da se nakon otkrića baruta u Kini, on proširio preko Bliskog istoka sve do Evrope,&lt;ref name=Buchanan2/&gt; mada među njima postoji neslaganje o tome koliko je kinesko napredovanje u ratovanju pomoću baruta utjecalo na njegov kasniji napredak na Bliskom istoku i Evropi.&lt;ref name=&quot;kelly2004p218&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;C. Easton 1962&quot;/&gt; Širenje baruta iz Kine po Aziji vrlo često se pripisuje Mongolima. Jedan od prvih primjera kada su se Evropljani susreli sa vatrenim oružjem i barutom bila je [[bitka na rijeci Šajo]] 1241. godine. U toj bici, Mongoli ne samo da su koristili barut u primitivom kineskom vatrenom oružju već i prve primitivne granate.

Osnovni problem koji se javlja u proučavanju rane historije baruta je teži pristup izvorima bliskim opisanim događajima. Vrlo često, prvi zapisi dosta subjektivno opisuju upotrebu baruta u vojnim sukobima, a pisani su čak i nekoliko vijekova nakon dešavanja, te su u znatnoj mjeri &quot;obojeni&quot; tadašnjim iskustvima hroničara.&lt;ref name=&quot;Ágoston2005&quot;/&gt; Također relativno je teško tačno prevesti originalne [[alhemija|alhemijske]] tekstove, naročito srednjovjekovne kineske tekstove, kojima se pokušava objasniti fenomen pomoću [[metafora]], u moderni naučni jezik sa stogo definiranom terminologijom. Poteškoće oko prevoda doveli su i do grešaka ili proizvoljnih interpretacija koji se graniče sa [[umjetnička sloboda|umjetničkom slobodom]].&lt;ref name=&quot;kelly2004p218&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ingham&quot;/&gt; Rani natpisi koji možda spominju barut su ponekad u lingvističkom procesu označeni takozvanom ''semantičkom promjenom'' (gdje stare riječi dobijaju nova značenja).&lt;ref name=&quot;Berts&quot;/&gt; Naprimjer, [[arapski jezik|arapska riječ]] ''naft'' prešla je iz značenja kojim je označava [[nafta|naftu]] u značenje ''baruta'', dok je kineska riječ ''pao'' evoluirala iz značenja za [[katapult]] u riječ koja označava top.&lt;ref name=&quot;Purton2009&quot;/&gt;

[[Historija islama|Muslimani]] su dobili znanja o barutu u periodu između 1240. i 1280, u vrijeme kada je [[Sirija]]c [[Hasan al-Rammah]] na arapskom napisao recepte za barut, uputstva za pročišćavanje šalitre te opise za načine paljenja baruta. Barut je iz Kine na Bliski istok vjerovatno došao preko [[Indija|Indije]]. Na ovo upućuje al-Rammahovo korištenje pojmova &quot;koji sugeriraju da je on svoje znanje dobio iz kineskih izvora&quot;, a također i njegovo spominjanje šalitre pod pojmom &quot;kineski snijeg&quot; ({{jez-ar|ثلج الصين|saldž al-ṣīn}}), dok [[vatromet]] opisuje kao &quot;kineske cvjetove&quot; a rakete kao &quot;kineske stijele&quot;.&lt;ref name=&quot;kelly2004p22&quot;/&gt; Ipak, pošto je al-Rammah svoje tekstove posvetio &quot;svom ocu i precima&quot;, Ahmed Y. al-Hassan smatra da se barut raširio po Siriji i Egiptu &quot;krajem 12. ili početkom 13. vijeka&quot;.&lt;ref name=&quot;AhmedY&quot;/&gt; Perzijanci su šalitru nazivali &quot;kineska so&quot;&lt;ref name=&quot;ideas&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Cathal&quot;/&gt; ili &quot;so iz kineskih slanih močvara&quot; ({{jez-fa|نمک شوره چيني|namak šūra hīnī}}).&lt;ref name=&quot;NeedhamLu1987&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Berts&quot;/&gt;

Najraniji sačuvani dokumentovani dokazi korištenja ručnih pištolja, za koje se smatra da su najstarija vrsta malehnog, prenosivog vatrenog oružja i prethodnih današnjih [[pištolj]]a, potiču iz nekoliko arapskih rukopisa datiranih u 14. vijek.&lt;ref name=History-Channel/&gt; Al-Hassan smatra da su oni bili zasnovani na ranijim originalima i da se u tim rukopisima navodi da su ručne topove koristili Memluci u bici kod Ain Jaluta 1260. godine.&lt;ref name=&quot;AhmedY&quot;/&gt; Hasan al-Rammah je u svoj tekst pod naslovom ''Al-furusijah ve al-manasib al-harbija'' (''Knjiga vojne konjice i domišljatih vojnih uređaja''), uključio 107 recepata za spravljanje baruta, od čega je 22 za rakete. Ako se uzmu srednje vrijednosti za 17 od 22 ove smjese za rakete (75% nitrata, 9,06% sumpora i 15,94% uglja), dolazi se do gotovo identičnog &quot;recepta&quot; za idealni moderni barut od 75% kalij-nitrata, 10% sumpora i 15% ugljika.&lt;ref name=AhmedY/&gt;

Proizvodnja baruta kontrolirana od strane države u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom carstvu]], kroz rani oblik lanca dobavljača kojim su se nabavljali nitrati, sumpor i visokokvalitetni ugalj od hrastova iz Anadolije, doprinio je značajnom širenju baruta od 15. do 18. vijeka. Takva proizvodnja trajala je sve do kasnog 19. vijeka, kada je znatno smanjena, što približno odgovara i padu vojne moći carstva.&lt;ref name=&quot;Rubaloff&quot;/&gt;

== Sastav i osobine ==
Pojam ''crni barut'' skovan je krajem 19. vijeka, uglavnom u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], da bi se razlikovale raniji recepti za pravljenje baruta od novih bezdimnih barutnih vrsta i poludimnih puščanih prahova, u slučajevima kada se ti pojmovi ne odnose na [[kordit]]. Poludimni baruti imaju većinu osobina sličnih crnom barutu, ali u proizvode znatno manju količinu dima i proizvoda [[Sagorijevanje|sagorijevanja]]. Bezdimni barut ima dosta drugačije osobine sagorijevanja ([[pritisak]] u odnosu na vrijeme) i može proizvesti viši pritisak i rad po jednom [[gram]]u. Njegova upotreba u starijim oružjima, dizajniranim za crni barut, može ih uništiti. Bezdimni može biti raznih boja, od smeđih do žutih i bijelih nijansi. Većina poludimnih baruta se prestala proizvoditi 1920tih.&lt;ref name=&quot;swissrifles&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;chuckhawks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Farrarj&quot;/&gt;

Crni barut je granularna smjesa:
* [[nitrat]]a, obično kalij-nitrata (KNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), koji u reakciji sagorijevanja služi kao izvor [[kisik]]a;
* drveni ugalj, koji u reakciji služi kao podloga za ugljik i druge izvore goriva, a pojednostavljuje se kao [[ugljik]] (C);
* [[sumpor]] (S), koji služi za snižavanje [[temperatura|temperature]] neophodne za zapaljenje smjese, a također služi i kao gorivo za reakciju, pa on time povećava brzinu izgaranja baruta.
Kalij-nitrat je najvažniji sastojak baruta, bilo da se radi o količini ili funkciji jer u se procesu sagorijevanja iz njega otpušta kisik, a potpomaže i brzo sagorijevanje drugih sastojaka.&lt;ref name=bjb4/&gt; Da bi se spriječila mogućnost nenamjernog zapaljenja baruta statičkim [[elektricitet]]om, granule modernog crnog baruta su obično obložene [[grafit]]om, koji sprječava nastanak [[elektrostatika|elektrostatičkog naboja]]. Ugalj se ne sastoji od čistog ugljika. U njemu se nalazi i djelimično [[piroliza|pirolizirane]] [[celuloza|celuloze]], u kojoj drvo nije u potpunosti raspadnuto. Čisti ugljik se razlikuje od običnog drvenog uglja. Dok je temperatura samozapaljenja uglja relativno niska, kod ugljika je ona znatno viša. Stoga, kada bi u sastavu crnog baruta bio čisti ugljik, on bi sagorijevao poput vrha šibice, što je i najbolje.&lt;ref name=&quot;musketeerch&quot;/&gt;

Trenutni standardni sastav za crne barute, koje proizvode pirotehničari, usvojen je još tokom 1780tih. Prema težini, proporcije su 75% kalij-nitrata (poznatijeg kao ''šalitra''), 15% mehkog drvenog uglja i 10% sumpora.&lt;ref name=&quot;earl-2&quot;/&gt; Ovi odnosi su varirali tokom vijekova i u raznim zemljama, a mogu se donekle promijeniti u zavisnosti od namjene baruta. Naprimjer, stepeni snage crnog baruta, koji nije pogodan za korištenje u vatrenom oružju ali pogodan za miniranje stijena u [[kamenolom]]ima, naziva se ''prah za miniranje'' umjesto &quot;barut&quot; sa standardnim omjerima 70% nitrata, 14% uglja i 16% sumpora. Takav barut se može praviti i sa jeftinijim [[natrij-nitrat]]om koji zamjenjuje kalij-nitrat a omjeri mogu biti i niži, naprimjer, 40% nitrata, 30% uglja i 30% sumpora.&lt;ref name=&quot;Hatcherjs&quot;/&gt; [[Lammot du Pont]] je 1857. riješio osnovni problem koristeći formulu sa jeftnijim natrij-nitratom te je takvu formulu patentirao kao DuPont &quot;B&quot; prah za miniranje. Nakon toga, od njega je počeo proizvoditi zrnca pomoću prese na uobičajen način, u kojem je miješao prah sa grafitnom prašinom tokom 12 sati. Time je dobio sloj grafita na svakom zrncu baruta, čime je smanjio njegovu mogućnost upijanja vlage.&lt;ref name=&quot;kelly2004p218&quot;/&gt;

Međutim, upotreba grafita i natrij-nitrata nije bila novost. Sjajna zrnca baruta prekrivena grafitom bila su već usvojena tehnika 1839,&lt;ref name=&quot;Accounts&quot;/&gt; dok je minerski prah na bazi natrij-nitrita pravljen u [[Peru]]u dugi niz godina ranije, koristeći natrij-nitrat iskopan iz rudnika Tarapacá (danas u Čileu).&lt;ref name=&quot;Wisniak&quot;/&gt; Osim toga, 1846. su izgrađene dvije tvornice na jugozapadu Engleske gdje se pravio minerski prah koristeći peruanski natrij-nitrat.&lt;ref name=&quot;Ashfordb&quot;/&gt; Tu ideju, prema nekima, iz Perua su donijeli rudari iz [[Cornwall]]a koji su se vratili kući nakon isteka ugovora. Druga pretpostavka je da je [[William Lobb]], sakupljač biljaka, prepoznao mogućnosti natrij-nitrata tokom svog putovanja u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. Lammot du Pont je zasigurno znao o korištenju grafita, a također je mogao znati i za tvornice u jugozapadnoj Engleskoj. U svom patentu, on je bio naročito pažljiv kada je naveo da je njegov patent zapravo kombinacija grafita sa barutom na bazi natrij-nitrata, a ne da se radi o dvije zasebne tehnologije.

Francuski ratni barut iz 1879. sastojao se iz 75% šalitre, 12,5% uglja i 12,5% sumpora. Engleski ratni barut iz 1879. koristio se u omjeru 75% šalitre, 15% uglja i 10% sumpora.&lt;ref name=&quot;clowesson&quot;/&gt; Britanske Congrevove rakete koristile su smjesu 62,4% šalitre, 23,2% uglja i 14,4% sumpora, dok je britanski barut Mark VII izmijenio omjer na 65% šalitre, 20% uglja i 15% sumpora.&lt;ref name=&quot;academic&quot;/&gt; Objašnjenje za veliki raspon u omjerima povezano je sa načinima upotrebe takvih baruta. Barut korišten za rakete može imati znatno sporiju brzinu izgaranja jer on ubrzava projektile daleko duži vremenski period, dok barut za oružje poput puški kremenjača, mušketa, kubura i slično treba znatno višu brzinu sagorijevanja da ubrza metak u dosta kraćem vremenu. Topovi su obično koristili sporogoreće barute, jer bi mnogi mogli napuknuti sa brzogorećim barutima.

== Osobine sagorijevanja ==
Najjednostavnija, često navođena, [[hemijska jednačina]] za sagorijevanje crnog baruta je:
:2 KNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + S + 3 [[ugljik|C]] → [[kalij-sulfid|K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;S]] + [[dušik|N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] + 3 [[ugljik-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]].

Balansirana, ali i dalje pojednostavljena, jednačina glasila bi:&lt;ref name=&quot;Flash&quot;/&gt;
:10 KNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 3 S + 8 C → 2 K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 3 [[kalij-sulfat|K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]] + 6 CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 5 N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.

Iako [[hemijska formula]] uglja varira, ona približno može biti predstavljena njegovom [[Empirijska formula|empirijskom formulom]]: C&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O. Stoga, znatno tačnija jednačina raspadanja običnog crnog baruta koji se koristi sa sumporom, može biti opisana ovako:

: 6 KNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + C&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O + 2 S → K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;S + 4 CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 2 CO + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + 3 N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Sagorijevanje crnog baruta bez upotrebe sumpora:

: 10 KNO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 2 C&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O → 5 K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; + 4 CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 5 CO + 4 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + 5 N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;

Sagorijevanje baruta se ne odvija u jednoj reakciji, ipak, nusproizvode reakcije nije lahko predvidjeti. Jedna studija je pokazala da je nastalo (u opadajućem nizu prema količinama) 55,91% čvrstih proizvoda: kalij-karbonat, [[kalij-sulfat]], sumpor, kalij-nitrat, [[kalij-tiocijanat]], ugljik i [[amonij-karbonat]] te 42,98% gasovitih proizvoda: [[ugljik-dioksid]], [[dušik]], [[ugljik-monoksid]], [[vodik-sulfid]], [[vodik]] i [[metan]] kao i 1,11% [[voda|vode]].

Crni barut napravljen sa jeftinijim i dostupnijim natrij-nitratom (u odgovarajućim proporcijama) djelovao je jednako dobro ali je bio i puno više osjetljiv na vlagu od baruta napravljenih od kalij-nitrata, poznatijeg pod nazivom šalitra. Pošto su zrnca crnog baruta napravljenog od šalitre mnogo bolje podnosila vlagu u zraku, on se mogao skladištiti i izvan posude bez degradacije uzorokovane vlagom. Stare kubure i puške kremenjače su mogle opaliti čak i ako su godinama visile okačene na zid, pošto su ostajale na suhom mjestu. Za razliku od njih, crni barut napravljen od natrij-nitrata morao je biti skladišten u poklopljenim i zapečačenim posudama (bačvama) da bi ostao stabilan.

Barut otpušta otprilike 3 MJ energije po [[kilogram]]u, a sadrži i vlastiti oksidant. Za usporedbu, specifična energija [[Trinitrotoluen|TNT-a]] je 4,7 MJ po kilogramu, dok je specifična [[energija]] benzina 47,2 MJ po kilogramu (mada je benzinu neophodan oksidant, tako da optimizirana mješavina [[benzin]]a i O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; sadrži 10,4 MJ po kilogramu). Barut spada u slabo eksplozivne materijale i kao takav ne [[detonacija|detonira]]. Umjesto toga, on deflagrira. Pošto sadrži vlastiti oksidant te još brže gori pod pritiskom, njegovim sagorijevanjem moguće je raspuknuće posuda ili predmeta u kojima je smješten, poput [[granata]], bombi i improviziranih eksplozivnih naprava, čime nastaju geleri (šrapneli).

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;Agrawal2010&quot;&gt;{{cite book|author=Jai Prakash Agrawal|title=High Energy Materials: Propellants, Explosives and Pyrotechnics|url=https://archive.org/details/highenergymateri00agra|year=2010|publisher=Wiley-VCH|isbn=978-3-527-32610-5|page=[https://archive.org/details/highenergymateri00agra/page/n102 69]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cressyd&quot;&gt;David Cressy, ''Saltpeter: The Mother of Gunpowder'' (Oxford University Press, 2013)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=msds&gt;{{cite journal|author=Owen Compliance Services|title=Black Powder|journal=Material Safety Data Sheet|url=http://www3.nd.edu/~aiaa/usli/documents/BP%20MSDS.pdf|access-date=31. 8. 2014|date=|access-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903111946/http://www3.nd.edu/~aiaa/usli/documents/BP%20MSDS.pdf|archive-date=3. 9. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ancientd&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.history.com/shows/ancient-discoveries/articles/who-built-it-first-2|title=Who Built It First?|work=History.com|access-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160418040650/http://www.history.com/shows/ancient-discoveries/articles/who-built-it-first-2|archive-date=18. 4. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;helmenstine&quot;&gt;{{cite web|url=http://chemistry.about.com/od/historyofchemistry/a/gunpowder.htm|title=Gunpowder Facts, History and Description|author=Anne Marie Helmenstine, Ph.D.|work=About.com Education|access-date=17. 1. 2016|archive-date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428190355/http://chemistry.about.com/od/historyofchemistry/a/gunpowder.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=chase31&gt;[[#Chase2003|Chase, 2003.]], str. 31.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Buchanan2&gt;[[#Buchanan2006|Buchanan, 2006.]], str. 2.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;NeedhamLu1987&quot;&gt;{{cite book|author=Joseph Needham; Gwei-Djen Lu; Ling Wang|title=Science and civilisation in China, Volume 5, Part 7|year=1987|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-30358-3|pages=48–50}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rossotti2002&quot;&gt;{{cite book|author=Hazel Rossotti|title=Fire: Servant, Scourge, and Enigma|url=https://archive.org/details/fireservantscour0000ross|year=2002|publisher=Courier Dover Publications|isbn=978-0-486-42261-9|pages=[https://archive.org/details/fireservantscour0000ross/page/132 132]–137}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kelly2004p218&quot;&gt;[[#Kelly2004|Kelly, 2004.]], str. 218.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;C. Easton 1962&quot;&gt;St. C. Easton: &quot;Roger Bacon and his Search for a Universal Science&quot;, Oxford (1962)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ágoston2005&quot;&gt;{{cite book|author=Gábor Ágoston|title=Guns for the sultan: military power and the weapons industry in the Ottoman Empire|year=2005|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84313-3|page=15}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ingham&quot;&gt;Ingham-Brown, George (1989) ''The Big Bang: A History of Explosives'', Sutton Publishers, {{ISBN|0-7509-1878-0}}, {{ISBN|978-0-7509-1878-7}}, str. vi&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Berts&quot;&gt;Bert S. Hall, &quot;Introduction, 1999&quot; str. xvii prema reprintu: {{cite book|author=James Riddick Partington|title=A history of Greek fire and gunpowder|year=1960|publisher=JHU Press|isbn=978-0-8018-5954-0|url=https://archive.org/details/historyofgreekfi00part}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Purton2009&quot;&gt;{{cite book|author=Peter Purton|title=A History of the Late Medieval Siege, 1200–1500 |year=2009|publisher=Boydell &amp; Brewer|isbn=978-1-84383-449-6|pages=108–109}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kelly2004p22&quot;&gt;[[#Kelly2004|Kelly, 2004.]], str. 22.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AhmedY&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.history-science-technology.com/articles/articles%2072.html|title=Transfer of Islamic Technology to the West: Part III|author=Ahmad Y Hassan|work=History of Science and Technology in Islam|access-date=21. 1. 2016|archive-date=29. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151229003136/http://www.history-science-technology.com/articles/articles%2072.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ideas&quot;&gt;{{cite book|author=Peter Watson|title=Ideas: A History of Thought and Invention, from Fire to Freud|url=https://books.google.com/books?id=CVNoJydnGAoC&amp;pg=PA304|year=2006|publisher=HarperCollins|isbn=978-0-06-093564-1|page=304}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cathal&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1h9zzSH-NmwC&amp;pg=PA365|title=The age of wars of religion, 1000–1650: an encyclopedia of global warfare and civilization |author=Cathal J. Nolan|access-date=28. 11. 2011 |volume=Tom 1: Greenwood encyclopedias of modern world wars|year=2006 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=0-313-33733-0 |page=365}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=History-Channel&gt;{{citation|title=Ancient Discoveries, epizoda 12: Machines of the East|publisher=History Channel|year=2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rubaloff&quot;&gt;Nelson, Cameron Rubaloff (juli 2010). [http://content.lib.utah.edu/cdm/ref/collection/etd2/id/1276 Manufacture and transportation of gunpowder in the Ottoman Empire: 1400-1800].&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;swissrifles&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.swissrifles.com/ammo/index.html|title=Swiss Handguns 1882|publisher=}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;chuckhawks&quot;&gt;[http://www.chuckhawks.com/blackpowder_pyrodex.htm Blackpowder to Pyrodex and Beyond], autor: Randy Wakeman na stranici &quot;Chuck Hawks&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Farrarj&quot;&gt;[http://www.ngpc.state.ne.us/nebland/articles/history/shotshells.asp The History and Art of Shotshells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114215300/http://www.ngpc.state.ne.us/nebland/articles/history/shotshells.asp |date=14. 11. 2007 }}, autor: Jon Farrar, &quot;Nebraskaland Magazine&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=bjb4&gt;Buchanan. &quot;Editor's Introduction: Setting the Context&quot;, u [[#Buchanan2006|Buchanan, 2006.]], str. 4.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;musketeerch&quot;&gt;[http://www.musketeer.ch/blackpowder/recipe.html Black Powder Recipes] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120911093724/http://www.musketeer.ch/blackpowder/recipe.html |date=11. 9. 2012 }}, Ulrich Bretscher&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;earl-2&quot;&gt;[[#Earl1978|Earl, 1978.]], Poglavlje 2: ''The Development of Gunpowder''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Hatcherjs&quot;&gt;Julian S. Hatcher, ''Hatcher's Notebook'', Military Service Publishing Company, 1947. Poglavlje XIII: ''Notes on Gunpowder'', str. 300-305.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Accounts&quot;&gt;{{cite journal|title=Some Account of Gunpowder|journal=The Saturday Magazine|date=1. 1. 1839|volume=422, dodatak|pages=33–40}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wisniak&quot;&gt;{{cite journal|author=Wisniak J. J.; Garcés I.|url = http://nopr.niscair.res.in/bitstream/123456789/22940/1/IJCT%208(5)%20427-438.pdf|title=The Rise and Fall of the Salitre (Sodium Nitrate) Industry|journal=Indian Journal of Chemical Technology|date=1. 9. 2001|pages=427–438}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ashfordb&quot;&gt;{{cite journal|author=Ashford Bob|title=Some Thoughts on Dartmoor Powdermills|journal=Rep. Trans. Devon. Ass. Advmt Sci.|year=2014|volume=146|pages=57–82|publisher=The Devonshire Association|location=Exeter}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;clowesson&quot;&gt;''Workshop Receipts'', izdavač William Clowes i sin, ograničeno izdanje, autor: Ernest Spon. datum: 1. august 1873.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;academic&quot;&gt;{{cite encyclopedia|url=http://en.academic.ru/dic.nsf/enwiki/7596|title= GunpowderTranslation|access-date=31. 8. 2014|publisher= Academic}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Flash&quot;&gt;[http://mysite.du.edu/~jcalvert/phys/bang.htm#Blac Flash! Bang! Whiz!], Univerzitet u Denveru&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{commonscat|Gunpowder}}
* {{cite book|last=Kelly|first=Jack|title=Gunpowder: Alchemy, Bombards, &amp; Pyrotechnics: The History of the Explosive that Changed the World|publisher=Basic Books|year=2004|isbn=0-465-03718-6|ref=Kelly2004|url=https://archive.org/details/gunpowderalchemy00jack}}
* {{cite book |last =Earl|first =Brian |year=1978 |title =Cornish Explosives|place =Cornwall|publisher =The Trevithick Society|isbn =0-904040-13-5|ref=Earl1978}}
* {{cite book |last=Chase |first=Kenneth |year=2003|title =Firearms: A Global History to 1700 |publisher =Cambridge University Press | isbn =0-521-82274-2|url=http://www.jstor.org/stable/40109543|ref=Chase2003}}
* {{cite book |editor-last = Buchanan |editor-first = Brenda J. |title = Gunpowder, Explosives and the State: A Technological History |place=Aldershot|publisher =Ashgate |year =2006 |isbn = 0-7546-5259-9|url=http://muse.jhu.edu/login?auth=0&amp;type=summary&amp;url=/journals/technology_and_culture/v049/49.3.bachrach.html |ref=Buchanan2006}}
* {{Cite book|title=THE GUNPOWDER AGE: China, Military Innovation, and the Rise of the West in World History|url=https://archive.org/details/gunpowderagechin0000andr|last=Andrade|first=Tonio|publisher=Princeton University Press|year=2016|isbn=978-0-691-13597-7|location=Princeton and Oxford|trans-title=Doba baruta: Kina, vojni izumi i uspon Zapada u svjetskoj istoriji}}
* {{Cite book|url=https://www.vojnodelo.mod.gov.rs/multimedia/file/vojna_biblioteka/vbnp-11-1959-Tomac-3_deo-520-669.pdf|title=VOJNA ISTORIJA|last=Tomac|first=Petar|publisher=Vojnoizdavački zavod|year=1959|volume=3|location=Beograd|pages=519-526}}
* {{Cite book|title=Soldiers of the Dragon: Chinese Armies 1500 BC-AD 1840|url=https://archive.org/details/soldiersofdragon0000peer|last=Peers|first=C. J.|publisher=Osprey Publishing Ltd|year=2006|isbn=978-1-84603-098-7|location=Oxford|trans-title=Zmajevi vojnici: kineske vojske od 1500. pne. do 1840.}}
* {{Cite book|title=Imperial Chinese military history: 8000 BC-1912 AD|last=Whiting|first=Marvin C.|date=2002|publisher=Writer's Club Press|isbn=978-0-595-22134-9|location=San Jose|trans-title=Vojna istorija carske Kine: 8000 pne-1912.}}

[[Kategorija:Eksplozivi]]
[[Kategorija:Oružje]]</text>
      <sha1>71xab51rag3at294mrt72s8ffqms2tl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bajramovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36379</id>
    <revision>
      <id>3713372</id>
      <parentid>3640468</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T20:53:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Frank b26</username>
        <id>113484</id>
      </contributor>
      <comment>Naselje je preimenovano nakon popisa 1991. što se vidi i u popisu 2013. u statutu općine Kupres</comment>
      <origin>3713372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4013" sha1="fijot4wz4476742gstsu5zo575vxiho" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                        = Bajramovci
| vrsta                      = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv             = 
| slogan                     = 
| nadimak                    = 
| slika                      = 
| opis_slike                 = 
| veličina_slike             = 
| zastava                    = 
| grb                        = 
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Kanton 10]]
| općina                     = [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]]
| nadmorska_visina           = 
| širina_stepeni             = 44.052462
| dužina_stepeni             = 17.11135
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = 
| površina_grada             = 
| površina_općine            = 
| stanovništvo grad          = 12
| stanovništvo procjena      = 
| stanovništvo godina        = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                    = 
| poštanski broj             = 
| pozivni broj               = (+387) 34
| matični broj               = 129054&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=18. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine        = 11517
| karta_lokacija             = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                 = Barjamovci u Bosni i Hercegovini
| web stranice               = 
| bilješka                   = 
}}
'''Bajramovci''' (ranije '''Barjamovci''')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=11517|title=Popis 2013 u BiH|website=statistika.ba|access-date=}}&lt;/ref&gt; su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele           = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta   = Bajramovci
| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
| maticni_broj            = 129054
| admin_godina            = 2013
| g2013_izvor             = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 68) |work=fzs.ba |access-date= 18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno            = 12
| g2013_srbi              = 12
| g1991_ukupno            = 115
| g1991_srbi              = 114
| g1981_ukupno            = 124
| g1981_srbi              = 123
| g1981_madari            = 1
| g1971_ukupno            = 97
| g1971_srbi              = 92
| g1971_hrvati            = 5
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinakupres.ba/ Zvanični sajt općine Kupres]

{{Općina Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)}}</text>
      <sha1>fijot4wz4476742gstsu5zo575vxiho</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713374</id>
      <parentid>3713372</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T20:53:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Frank b26</username>
        <id>113484</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Frank b26 premjestio je stranicu [[Barjamovci]] na [[Bajramovci]]: Naselje je preimenovano nakon popisa 1991. što se vidi i u popisu 2013. u statutu općine Kupres</comment>
      <origin>3713372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4013" sha1="fijot4wz4476742gstsu5zo575vxiho" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                        = Bajramovci
| vrsta                      = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv             = 
| slogan                     = 
| nadimak                    = 
| slika                      = 
| opis_slike                 = 
| veličina_slike             = 
| zastava                    = 
| grb                        = 
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Kanton 10]]
| općina                     = [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]]
| nadmorska_visina           = 
| širina_stepeni             = 44.052462
| dužina_stepeni             = 17.11135
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = 
| površina_grada             = 
| površina_općine            = 
| stanovništvo grad          = 12
| stanovništvo procjena      = 
| stanovništvo godina        = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                    = 
| poštanski broj             = 
| pozivni broj               = (+387) 34
| matični broj               = 129054&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=18. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine        = 11517
| karta_lokacija             = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                 = Barjamovci u Bosni i Hercegovini
| web stranice               = 
| bilješka                   = 
}}
'''Bajramovci''' (ranije '''Barjamovci''')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=11517|title=Popis 2013 u BiH|website=statistika.ba|access-date=}}&lt;/ref&gt; su [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele           = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta   = Bajramovci
| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
| maticni_broj            = 129054
| admin_godina            = 2013
| g2013_izvor             = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 68) |work=fzs.ba |access-date= 18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor             = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno            = 12
| g2013_srbi              = 12
| g1991_ukupno            = 115
| g1991_srbi              = 114
| g1981_ukupno            = 124
| g1981_srbi              = 123
| g1981_madari            = 1
| g1971_ukupno            = 97
| g1971_srbi              = 92
| g1971_hrvati            = 5
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinakupres.ba/ Zvanični sajt općine Kupres]

{{Općina Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)}}</text>
      <sha1>fijot4wz4476742gstsu5zo575vxiho</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:AnToni</title>
    <ns>3</ns>
    <id>38243</id>
    <revision>
      <id>3713286</id>
      <parentid>3713274</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:26:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>97019</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sitenotice */ odgovor</comment>
      <origin>3713286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="922" sha1="peidf6ufhwm0d1kr1x33875ejn3e49x" xml:space="preserve">{{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}}
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 9
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive
|maks_veličina_arhive = 200K
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d
}}

== Sitenotice ==

Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST)

:Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>peidf6ufhwm0d1kr1x33875ejn3e49x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grand Slam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41609</id>
    <revision>
      <id>3713367</id>
      <parentid>3679346</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T19:13:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16951" sha1="qlr59xrfpry4avl07gnlzkym6eknqhj" xml:space="preserve">'''Grand Slam''' u [[tenis]]u predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini: [[Australian Open|Otvoreno prvenstvo Australije]], [[Roland Garros|Otvoreno prvenstvo Francuske]], [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] i [[US Open|Otvoreno prvenstvo SAD-a]]. Ovi turniri nude najviše poena na rang-listama,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.atpworldtour.com/en/rankings/rankings-faq |title= Rankings FAQ |publisher= ATP World Tour |access-date= 2. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; najveće novčane nagrade, privlače najbolje igrače, a samim tim i najveću medijsku pažnju i najviše publike. Za razliku od Grand Slama, postoji i tzv. ''Small Slam'' (kad neko osvoji tri od četiri turnira u istoj kalendarskoj godini).

== Osvajači Grand Slam turnira ==
=== Muškarci pojedinačno (najmanje 5) ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Plasman
!width=145|Igrač
!Ukupno
!width=120|[[Spisak pobjednika Australian Opena – pojedinačno|Australian Open]]
!width=120|[[Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno|Roland Garros]]
!width=120|[[Spisak pobjednika Wimbledona – pojedinačno|Wimbledon]]
!width=120|[[Spisak pobjednika US Opena – pojedinačno|US Open]]
|-
| 1. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || '''24''' || 10 || 3 || 7 || 4
|-
| 2. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || '''22''' || 2 || 14 || 2 || 4
|-
| 3.|| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || '''20''' || 6 || 1 ||8|| 5
|-
| 4. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || '''14''' || 2 || 0 || 7 || 5
|-
| 5. || align=&quot;left&quot; |{{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]]||'''12'''|| 6 || 2 || 2 || 2
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|6. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]] || '''11''' || 3 || 2 || 4 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Björn Borg]] || '''11''' || 0 || 6 || 5 || 0
|-
| 8. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] || '''10''' || 0 || 0 || 3 || 7
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|9. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Fred Perry]] || '''8''' || 1 || 1 || 3 || 3
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]] || '''8''' || 4 || 2 || 0 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Jimmy Connors]] || '''8''' || 1 || 0 || 2 || 5
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] || '''8''' || 2 || 3 || 0 || 3
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || '''8''' || 4 || 1 || 1 || 2
|-
|rowspan=&quot;8&quot;|14. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1896}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] || '''7''' || 0 || 0 || 0 || 7
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[William Renshaw]] || '''7''' || 0 || 0 || 7 || 0
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1896}} [[William Larned]] || '''7''' || 0 || 0 || 0 || 7
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[René Lacoste]] || '''7''' || 0 || 3 || 2 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Henri Cochet]] || '''7''' || 0 || 4 || 2 || 1
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] || '''7''' || 2 || 0 || 3 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || '''7''' || 0 || 0 || 3 || 4
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || '''7''' || 3 || 3 || 0 || 1
|-
|rowspan=&quot;6&quot;|22. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Laurence Doherty]] || '''6''' || 0 || 0 || 5 || 1
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|NZL}} [[Tony Wilding]] || '''6''' || 2 || 0 || 4 || 0
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]] || '''6''' || 4 || 1 || 1 || 0
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD|1912}} [[Don Budge]] || '''6''' || 1 || 1 || 2 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || '''6''' || 2 || 0 || 2 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || '''6''' || 2 || 0 || 3 || 1
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|28. || align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]] || '''5''' || 2 || 0 || 1 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Tony Trabert]] || '''5''' || 0 || 2 || 1 || 2
|-
| align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || '''5''' || 0 || 2 || 2 || 1
|}

=== Žene pojedinačno (najmanje 5) ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman
! width=200|Igračica
! Ukupno
!width=110|[[Spisak pobjednica Australian Opena – pojedinačno|Australian Open]]
!width=110|[[Spisak pobjednica Roland Garrosa – pojedinačno|Roland Garros]]
!width=110|[[Spisak pobjednica Wimbledona – pojedinačno|Wimbledon]]
!width=110|[[Spisak pobjednica US Opena – pojedinačno|US Open]]
|-
| 1. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] || '''24 || 11 || 5 || 3 || 5
|-
| 2. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Serena Williams]] || '''23 || 7 || 3 || 7 || 6
|-
| 3. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Steffi Graf]] || '''22 || 4 || 6 || 7 || 5
|-
| 4. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Helen Wills|Helen Wills Moody]] || '''19 || 0 || 4 || 8 || 7
|-
| 5. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Chris Evert]] || '''18 || 2 || 7 || 3 || 6
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] || '''18 || 3 || 2 || 9 || 4
|-
| 7. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] || '''12 || 1 || 1 || 6 || 4
|-
| 8. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|JUG}} {{ZD|SRJ}} {{ZD|SAD}} [[Monika Seleš]] || '''9 || 4 || 3 || 0 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Maureen Connolly|Maureen Connolly Brinker]] || '''9 || 1 || 2 || 3 || 3
|-
| 10. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]] || '''8 || 0 || 2 || 6 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|NOR}} {{ZD|SAD}} [[Molla Mallory|Molla Bjurstedt Mallory]] || '''8 || 0 || 0 || 0 || 8
|-
| 12. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Maria Bueno]] || '''7 || 0 || 0 || 3 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Evonne Goolagong Cawley]] || '''7 || 4 || 1 || 2 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|BEL}} [[Justine Henin]] || '''7 || 1 || 4 || 0 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Dorothea Lambert Chambers]] || '''7 || 0 || 0 || 7 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]] || '''7 || 0 || 0 || 5 || 2
|-
| 17. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]] || '''6 || 6 || 0 || 0 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Louise Brough|Louise Brough Clapp]] || '''6 || 1 || 0 || 4 || 1
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Margaret Osborne duPont]] || '''6 || 0 || 2 || 1 || 3
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Doris Hart]] || '''6 || 1 || 2 || 1 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Blanche Bingley|Blanche Bingley Hillyard]] || '''6 || 0 || 0 || 6 || 0
|-
| 22. ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Pauline Betz|Pauline Betz Addie]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Charlotte Cooper (teniserka)|Charlotte Cooper Sterry]] || '''5 || 0 || 0 || 5 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Daphne Akhurst|Daphne Akhurst Cozens]] || '''5 || 5 || 0 || 0 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|VB}} [[Lottie Dod]] || '''5 || 0 || 0 || 5 || 0
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Althea Gibson]] || '''5 || 0 || 1 || 2 || 2
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] || '''5 || 3 || 0 || 1 || 1
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Helen Jacobs]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Alice Marble]] || '''5 || 0 || 0 || 1 || 4
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|RUS}} [[Marija Šarapova]] || '''5 || 1 || 2 || 1 || 1
|-
| = ||align=&quot;left&quot;| {{ZD|POLJ}} '''[[Iga Świątek]]''' || '''5 || 0 || 4 || 0 || 1
|}

=== Muški parovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; width:68em&quot;
! Titule !! Igrači
|-
| 18 || {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]
|-
| 17 || {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]]
|-
| 16 || {{ZD|AUS}} [[Roy Emerson]], {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]], {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]
|-
| 14 || {{ZD|AUS}} [[Adrian Quist]]
|-
| 13 || {{ZD|AUS}} [[John Bromwich]], {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]]
|-
| 12 || {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]]
|-
| 11 || {{ZD|AUS}} [[Neale Fraser]]
|-
| 10 || {{ZD|AUS}} [[Fred Stolle]], {{ZD|FRA}} [[Jacques Brugnon]], {{ZD|VB}} [[Lawrence Doherty]], {{ZD|VB}} [[Reginald Doherty]]
|-
| 9 || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]], {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]], {{ZD|FRA}} [[Jean Borotra]], {{ZD|AUS}} [[Ken Rosewall]], {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]], {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]]
|-
| 8 || {{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]], {{ZD|SAD|1912}} [[George Lott]], {{ZD|AUS}} [[Lew Hoad]], {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]], {{ZD|IND}} [[Leander Paes]]
|-
| 7 || {{ZD|AUS}} [[Ken McGregor]], {{ZD|AUS}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]], {{ZD|SAD}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]], {{ZD|SAD|1912}} [[Vincent Richards]]
|-
| 6 || {{ZD|SAD|1912}} [[Bill Tilden]], {{ZD|SAD|1896}} [[Fred Alexander]], {{ZD|AUS}} [[Gerald Patterson]], {{ZD|SAD|1896}} [[Holcombe Ward]], {{ZD|HOL}} [[Jacco Eltingh]], {{ZD|AUS}} [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]], {{ZD|SAD|1912}} [[Jack Kramer]], {{ZD|SAD|1912}} [[John Van Ryn]], {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]], {{ZD|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]], {{ZD|AUS}} [[Rod Laver]], {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]
|}

==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (Open Era) ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; width:37.3em&quot;
! Titule !! Igrači
|-
| 16 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] i {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]
|-
| 11 || {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] i {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]]
|-
| 7 || {{ZD|AUS}} [[John Newcombe]] i {{ZD|AUS}} [[Tony Roche]]&lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]] i {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] 
|-
| 5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Lutz (teniser)|Robert Lutz]] i {{ZD|SAD}} [[Stan Smith]]&lt;br/&gt; {{ZD|HOL}} [[Jacco Eltingh]] i {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]]&lt;br/&gt; {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] i {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] i {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] 
|-
| 4 || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]] i {{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} '''[[Rajeev Ram]]''' i {{ZD|VB}} '''[[Joe Salisbury]]'''
|-
| 3 || {{ZD|SAD}} [[Brian Gottfried]] i {{ZD|MEX}} [[Raúl Ramírez]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[Peter McNamara]] i {{ZD|AUS}} [[Paul McNamee]]&lt;br/&gt;{{ZD|AUS}} [[Mark Edmondson]] i {{ZD|AUS}} [[Kim Warwick]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Ken Flach]] i {{ZD|SAD}} [[Robert Seguso]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Rick Leach]] i {{ZD|SAD}} [[Jim Pugh]]&lt;br/&gt;{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Daniel Vacek]]&lt;br/&gt;{{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] i {{ZD|IND}} [[Leander Paes]]&lt;br/&gt;{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] i {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] &lt;br/&gt;{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] i {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]]
|}

=== Ženski parovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;70%&quot;
!width=5%|Titule !!width=95%|Igračice
|-
| 31 || {{ZD|ČSSR}} {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]]
|-
| 21 || {{ZD|SAD|1912}} [[Louise Brough Clapp]], {{ZD|SAD|1912}} [[Margaret Osborne duPont]], {{ZD|SAD}} [[Pam Shriver]]
|-
| 19 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]]
|-
| 18 || {{ZD|SSSR}} {{ZD|BJE|1991}} {{ZD|BJE}} [[Nataša Zvereva]]
|-
| 17 || {{ZD|SAD|1912}} [[Elizabeth Ryan]], {{ZD|PUE}} {{ZD|SAD}} [[Gigi Fernández]]
|-
| 16 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]]
|-
| 14 || {{ZD|SAD|1912}} [[Doris Hart]], {{ZD|SAD}} [[Serena Williams]], {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]]'''
|-
| 13 || {{ZD|SAD|1912}} [[Darlene Hard]]
|-
| 12 || {{ZD|SAD|1912}} [[Shirley Fry Irvin]], {{ZD|AUS}} [[Thelma Coyne Long]], {{ZD|ČSSR}} [[Jana Novotná]], {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]]
|-
| 11 || {{ZD|SAD|1912}} [[Sarah Palfrey Cooke]], {{ZD|BRA}} [[Maria Bueno]]
|-
| 10 || {{ZD|AUS}} [[Nancye Wynne Bolton]], {{ZD|ŠPA}} [[Virginia Ruano Pascual]], {{ZD|ČEH}} '''[[Kateřina Siniaková]]'''
|-
| 9 || {{ZD|SAD|1912}} [[Helen Wills Moody]], {{ZD|FRA}} [[Simonne Mathieu]], {{ZD|SAD}} [[Rosemary Casals]], {{ZD|ČSSR}} [[Helena Suková]]
|-
| 8 || {{ZD|FRA}} [[Suzanne Lenglen]], {{ZD|AUS}} [[Judy Tegart Dalton]], {{ZD|ARG}} [[Paola Suárez]]
|-
| 7 || {{ZD|SAD|1891}} [[Juliette Atkinson]], {{ZD|SAD|1908}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]], {{ZD|AUS}} [[Lesley Turner Bowrey]], {{ZD|FRA}} [[Françoise Dürr]], {{ZD|ČEH}} '''[[Barbora Krejčíková]]'''
|-
| 6 || {{ZD|SAD|1912}} [[Mary Browne]], {{ZD|SAD|1912}} [[Alice Marble]], {{ZD|AUS}} [[Evonne Goolagong Cawley]], {{ZD|NIZ}} [[Betty Stöve]], {{ZD|ŠPA}} [[Arantxa Sánchez Vicario]], {{ZD|SAD}} [[Lisa Raymond]], {{ZD|ITA}} '''[[Sara Errani]]'''
|-
| 5 || {{ZD|AUS}} [[Daphne Akhurst Cozens]], {{ZD|SAD}} [[Althea Gibson]], {{ZD|JAR|1928}} [[Renée Schuurman]], {{ZD|AUS}} [[Helen Gourlay Cawley]], {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]], {{ZD|SAD}} [[Kathy Jordan]], {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]], {{ZD|JAR|1928}} {{ZD|SAD}} [[Liezel Huber]], {{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]]
|}

==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (Open Era) ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Titule !! width=445px|Igračice
|-
| 20 || {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] i {{ZD|SAD}} [[Pam Shriver]]
|-
| 14 || {{ZD|PUE}} {{ZD|SAD}} [[Gigi Fernández]] i {{ZD|SSSR}} {{ZD|BJE|1991}} {{ZD|BJE}} [[Nataša Zvereva]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Serena Williams]] i {{ZD|SAD}} '''[[Venus Williams]]'''
|-
| 8 || {{ZD|ŠPA}} [[Virginia Ruano Pascual]] i {{ZD|ARG}} [[Paola Suárez]] 
|-
| 7 || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Barbora Krejčíková]]''' i {{ZD|ČEŠ}} '''[[Kateřina Siniaková]]'''
|-
| 5 || {{ZD|ITA}} '''[[Sara Errani]]''' i {{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]]
|-
| 4 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|AUS}} [[Judy Tegart Dalton]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|VB}} [[Virginia Wade]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Kathy Jordan]] i {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČSSR}} [[Jana Novotná]] i {{ZD|ČSSR}} [[Helena Suková]] &lt;br/&gt; {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]] i {{ZD|JAR}} {{ZD|SAD}} [[Liezel Huber]]
|-
| 3 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] i {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|IND}} [[Sania Mirza]]
|}

=== Mješoviti parovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Titule!!width=955|Igrači(ce)
|-
| 21 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]]
|-
| 15 || {{ZD|SAD|1912}} [[Doris Hart]]
|-
| 11 || {{ZD|AUS}} [[Owen Davidson]], {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]]
|-
| 10 || {{ZD|SAD|1912}} [[Margaret Osborne duPont]], {{ZD|AUS}} [[Ken Fletcher]], {{ZD|SAD}} [[Martina Navratilova]], {{ZD|IND}} [[Leander Paes]]
|-
| 9 || {{ZD|SAD|1912}} [[Elizabeth Ryan]]
|-|-
| 8 || {{ZD|SAD|1912}} [[Louise Brough Clapp]], {{ZD|AUS}} [[Frank Sedgman]], {{ZD|SAD|1912}} [[Vic Seixas]], {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]
|-
| 7 || {{ZD|SAD|1912}} [[Alice Marble]], {{ZD|AUS}} [[Fred Stolle]], {{ZD|SAD}} [[Marty Riessen]], {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]
|-
| 6 || {{ZD|SAD|1908}} [[Hazel Hotchkiss Wightman]], {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]], {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]]
|}

==== Parovi s najviše zajedničkih GS titula (''Open Era'') ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Titule !! width=955px|Igrači
|-
| 6 || {{ZD|AUS}} [[Margaret Court]] i {{ZD|SAD}} [[Marty Riessen]]
|-
| 5 || {{ZD|SAD}} [[Billie Jean King]] i {{ZD|AUS}} [[Owen Davidson]]
|-
| 4 || {{ZD|HOL}} [[Betty Stöve]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Jana Novotná]] i {{ZD|SAD}} [[Jim Pugh]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVI}} [[Martina Hingis]] i {{ZD|IND}} [[Leander Paes]]
|-
| 3 || {{ZD|FRA}} [[Françoise Dürr]] i {{ZD|FRA}} [[Jean-Claude Barclay]] &lt;br/&gt; {{ZD|JAR|1928}} [[Greer Stevens]] i {{ZD|AUS}} [[Bob Hewitt]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Anne Smith (teniserka)|Anne Smith]] i {{ZD|JAR|1928}} [[Kevin Curren]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Wendy Turnbull]] i {{ZD|VB}} [[John Lloyd (teniser)|John Lloyd]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Helena Suková]] i {{ZD|ČEŠ}} [[Cyril Suk]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Lisa Raymond]] i {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|ZIM}} [[Cara Black]] i {{ZD|IND}} [[Leander Paes]]
|}

== Kalendarska godina ==
=== Pojedinačno ===
* [[Don Budge]] – 1938.
* [[Maureen Connolly]] – 1953.
* [[Rod Laver]] – 1962. i 1969.
* [[Margaret Smith Court]] – 1970.
* [[Steffi Graf]] – 1988 (iste godine osvojila i zlatnu olimpijsku medalju – [[Golden Slam]])

=== Parovi ===
* [[Frank Sedgman]] i [[Ken McGregor]] – 1951.
* [[Maria Bueno]] – 1960 (s [[Christine Truman|Christine Truman Janes]] na [[Australian Open]]u, [[Darlene Hard]] na [[Roland Garros]]u, [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]u i US Openu)
* [[Martina Navratilova]] i [[Pam Shriver]] – 1984.
* [[Martina Hingis]] – 1998 (s [[Mirjana Lučić-Baroni|Mirjanom Lučić]] na Australian Openu, [[Jana Novotná|Janom Novotnom]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu)

=== Mješoviti parovi ===
* [[Margaret Smith Court]] i [[Ken Fletcher]] – 1963.
* [[Margaret Smith Court]] – 1965 (sa [[John Newcombe|Johnom Newcombeom]] na Australian Openu, [[Ken Fletcher|Kenom Fletcherom]] na Roland Garrosu i Wimbledonu i [[Fred Stolle|Fredom Stolleom]] na [[US Open]]u)
* [[Owen Davidson]] – 1967 (sa [[Lesley Turner|Lesley Turner Bowrey]] na Australian Openu, [[Billie Jean King]] na Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu)

=== Juniori ===
* [[Stefan Edberg]] – 1983.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Grand Slam (tennis)}}
* [http://www.australianopen.com/ Zvanični sajt Australian Opena]
* [https://web.archive.org/web/20090228235054/http://www.rolandgarros.org/ Zvanični sajt Roland Garrosa]
* [http://www.wimbledon.org/ Zvanični sajt Wimbledona]
* [http://www.usopen.org/ Zvanični sajt US Opena]

{{Grand Slam}}

[[Kategorija:Teniski turniri]]</text>
      <sha1>qlr59xrfpry4avl07gnlzkym6eknqhj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hobotnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58277</id>
    <revision>
      <id>3713282</id>
      <parentid>3712299</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T13:34:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.33.85.96</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Način života */ preživljavanje</comment>
      <origin>3713282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6232" sha1="mnhv77tz0vrqxmr2tobc2fkgs5qr7bz" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Hobotnica
| slika =Octopus_macropus_-_The_Coral_Kingdom_Collection.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Octopus cyanea]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Mekušci|Mollusca]]
| classis = [[Glavonošci|Cephalopoda]]
| subclassis = [[Coleoidea]]
| superordo = [[Octopodiformes]]
| ordo = '''Octopus'''
| ordo_autorstvo = [[William Elford Leach|Leach]], [[1818]]
| razdioba_stepen = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
| razdioba = 14 porodica u 2 podreda
}}
'''Hobotnica''' (Octopus vulgaris) je [[mekušci|mekušac]] iz porodice [[glavonošci|glavonožaca]]. Ima 8 krakova s kojima može dostići dužinu i do 3 metra. Hobotnica je odlično prilagođena životu lovca, ali i plijena, jer ima tajno oružje. U tjelesnim naborima krije vrećicu s crnilom koje ispušta kad želi zbuniti svoje neprijatelje. Nevjerovatno ljupka hobotnica izgleda kao gomoljasta glava s osam nogu, međutim njeno vrećasto tijelo krije posebno dobro razvijen mozak i [[nervni sistem]], zbog čega je hobotnica iznenađujuće inteligentna morska životinja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.obrt-kornati-nautilus.hr/octopus.htm|title=hobotnica {{!}} octopus|website=www.obrt-kornati-nautilus.hr|access-date=29. 5. 2022|archive-date=30. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230130104239/http://obrt-kornati-nautilus.hr/octopus.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Način života ==

Hobotnica je važan stanovnik morskog dna gdje živi na stjenovitim obalama i većinu vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi. Ponekad krakovima prenosi kamenje i gradi neku vrstu &quot;utvrde&quot; na morskom dnu. Hobotnica se kreće plivajući ili pužući po dnu na vrhovima krakova, a pri bijegu se kreće unatrag. Po mogućnosti se povlači uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po uredno naslaganom većem i manjem kamenju ispred jame. Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto većim pipcima.

Danju hobotnica većinu vremena provodi u svom skrovištu i pritom posmatra okolinu. Njene velike oči s kapcima prilagođene su prigušenom svjetlu pod vodom pa mogu razaznati kretanja i prepoznati strukture.

Hobotnica je osjetljiva na hladnoću i zbog toga ih mnogo umire zimi u plitkim predjelima uz obalu zbog niskih temperatura mora. Hobotnica zamočena u slatku vodu umire za nekoliko sekundi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://morski.hr/2021/01/28/zivot-hobotnice/|title=Život hobotnice {{!}} {{!}} Morski HR|date=28. 1. 2021|language=hr|access-date=29. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Prehrana i način lova ==

Kao većina podvodnih lovaca izlazi i hobotnica iz svojeg skrovišta tek kad se smrači, te odlazi u potragu za hranom.  Njena omiljena hrana su [[rakovi]], rakovice i [[školjkaši]]. Iako je hobotnica odličan plivač, najčešće svoj plijen lovi primjenjujući lukavstvo. Može mijenjati boju tijela i tako se prilagoditi okolini. Ležeći maskirana na morskom dnu posmatrat će okolinu i jurnuti na neopreznog &quot;prolaznika&quot; te ga omamiti svojim nervnim [[otrov]]om. Njeni dugi i snažni krakovi rastezljivi su i opremljeni s dva reda pipaka, kojima hobotnica može čvrsto držati i sklizak plijen.

Ako je njena žrtva neki [[mekušci|mekušac]] s tvrdom [[ljuštura|ljušturom]], hobotnica će razbiti ljušturu svojim &quot;papagajskim kljunom&quot; tj. [[čeljust]]ima sličnim kljunu. Kad želi uloviti neki mnogo opasniji plijen, kao što je naprimjer [[hlap]], služi se lukavijom metodom. Najprije u vodu ispusti oblak crnila i tako smanji vidljivost, a zatom se kroz taj oblak oprezno približi hlapu i zgrabi ga sa stražnje strane kako ovaj ne bi mogao upotrijebiti svoja kliješta za odbranu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hr.nature-via.com/octopus-benefits-and-nutritional-properties|title=Hobotnica: koristi i nutritivna svojstva - prehrana i prehrana 2022|website=NatureVia|language=hr|access-date=29. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Neprijatelji i odbrana ==

U neprijatelje hobotnice ubrajaju se [[ugor]]i, [[delfin]]i i [[morski pas|morski psi]], kojima je ona česta hrana. Ako je moguće, hobotnica će im pobjeći najvećom mogućom brzinom pomoću svog &quot;mlaznog pogona&quot; te izbaciti crnilo. Hobotnica osim toga ima sposobnost da se provuče kroz vrlo male otvore kroz koje je neprijatelji ne mogu slijediti pa ostaju zbunjeni ispred njenog skloništa.

Svojom sposobnošću da se bojom u potpunosti prilagodi okolini hobotnica, međutim, već unaprijed sprječava da je neko otkrije. Ona pigmente boje u svojoj koži može rasporediti po želji, može ih na nekim mjestima zgusnuti, na nekima razrijediti te oblikovati pruge i uzorke koji su u skladu s okolinom.

Najdjelotvornija odbrambena metoda je ona ista koju koristi i u lovu. Ako je neko slijedi, ispustit će hobotnica u vodu velik oblak crnila. Istovremeno ispušta i supstancu koja umrtvljuje osjetilo mirisa protivnika tako da je on više neće biti u stanju pronaći.

Mora se spomenuti i ''otrovni zub'' koji se nalazi u središtu gdje izrastaju krakovi, ispod hobotnice. Ribolovci paze da taj zub uklone kada ulove hobotnicu da ne nastradaju.

== Razmnožavanje ==
Hobotnice koje se pare izgledaju kao da se drže za ruke. Međutim, u stvarnosti mužjak pomoću posebnog kraka, koji se naziva hektokotilus, uštrcava spermafore (sjemene vrećice) u otvor plašta ženke kako bi oplodio jajašca. Sedmicu dana kasnije ženka polaže jajašca u obliku grozdastih nakupina, oblaže ih želetinoznom masom i pričvršćuje za stijenu. Tokom četiri do šest sedmica, koliko je potrebno da se iz jaja izlegu [[larva|larve]], čuva jajašca, često ih dodiruje i čisti te im dovodi svježu vodu. Ta briga za mrijest može je stajati i života jer za to vrijeme ništa ne jede pa može u potpunosti izgubiti snagu i uginuti.

Iz jaja će se izleći ličinke duge samo 3&amp;nbsp;mm, koje izgledaju kao minijaturne hobotnice. Zajedno s [[plankton]]om plutaju neko vrijeme u vodi da bi se kasnije spustile na morsko dno, gdje brzo rastu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prirodahrvatske.com/2018/07/10/hobotnica-octopus-vulgaris/|title=Hobotnica - čudesni stanar morskog dna|date=10. 7. 2018|website=Priroda Hrvatske|language=hr|access-date=29. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Commonscat|Octopus}}

[[Kategorija:Glavonošci]]</text>
      <sha1>mnhv77tz0vrqxmr2tobc2fkgs5qr7bz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713368</id>
      <parentid>3713282</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T19:15:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/86.33.85.96|86.33.85.96]] ([[User talk:86.33.85.96|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Như Gây Mê|Như Gây Mê]]</comment>
      <origin>3712299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6232" sha1="0xd70tnqn8xgn6p9c7mgpxr8c1n96a9" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Hobotnica
| slika =Octopus_macropus_-_The_Coral_Kingdom_Collection.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Octopus cyanea]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Mekušci|Mollusca]]
| classis = [[Glavonošci|Cephalopoda]]
| subclassis = [[Coleoidea]]
| superordo = [[Octopodiformes]]
| ordo = '''Octopus'''
| ordo_autorstvo = [[William Elford Leach|Leach]], [[1818]]
| razdioba_stepen = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
| razdioba = 14 porodica u 2 podreda
}}
'''Hobotnica''' (Octopus vulgaris) je [[mekušci|mekušac]] iz porodice [[glavonošci|glavonožaca]]. Ima 8 krakova s kojima može dostići dužinu i do 3 metra. Hobotnica je odlično prilagođena životu lovca, ali i plijena, jer ima tajno oružje. U tjelesnim naborima krije vrećicu s crnilom koje ispušta kad želi zbuniti svoje neprijatelje. Nevjerovatno ljupka hobotnica izgleda kao gomoljasta glava s osam nogu, međutim njeno vrećasto tijelo krije posebno dobro razvijen mozak i [[nervni sistem]], zbog čega je hobotnica iznenađujuće inteligentna morska životinja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.obrt-kornati-nautilus.hr/octopus.htm|title=hobotnica {{!}} octopus|website=www.obrt-kornati-nautilus.hr|access-date=29. 5. 2022|archive-date=30. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230130104239/http://obrt-kornati-nautilus.hr/octopus.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Način života ==

Hobotnica je važan stanovnik morskog dna gdje živi na stjenovitim obalama i većinu vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi. Ponekad krakovima prenosi kamenje i gradi neku vrstu &quot;utvrde&quot; na morskom dnu. Hobotnica se kreće plivajući ili pužući po dnu na vrhovima krakova, a pri bijegu se kreće unatrag. Po mogućnosti se povlači uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po uredno naslaganom većem i manjem kamenju ispred rupe. Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto većim pipcima.

Danju hobotnica većinu vremena provodi u svom skrovištu i pritom posmatra okolinu. Njene velike oči s kapcima prilagođene su prigušenom svjetlu pod vodom pa mogu razaznati kretanja i prepoznati strukture.

Hobotnica je osjetljiva na hladnoću i zbog toga ih mnogo umire zimi u plitkim predjelima uz obalu zbog niskih temperatura mora. Hobotnica zamočena u slatku vodu umire za nekoliko sekundi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://morski.hr/2021/01/28/zivot-hobotnice/|title=Život hobotnice {{!}} {{!}} Morski HR|date=28. 1. 2021|language=hr|access-date=29. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Prehrana i način lova ==

Kao većina podvodnih lovaca izlazi i hobotnica iz svojeg skrovišta tek kad se smrači, te odlazi u potragu za hranom.  Njena omiljena hrana su [[rakovi]], rakovice i [[školjkaši]]. Iako je hobotnica odličan plivač, najčešće svoj plijen lovi primjenjujući lukavstvo. Može mijenjati boju tijela i tako se prilagoditi okolini. Ležeći maskirana na morskom dnu posmatrat će okolinu i jurnuti na neopreznog &quot;prolaznika&quot; te ga omamiti svojim nervnim [[otrov]]om. Njeni dugi i snažni krakovi rastezljivi su i opremljeni s dva reda pipaka, kojima hobotnica može čvrsto držati i sklizak plijen.

Ako je njena žrtva neki [[mekušci|mekušac]] s tvrdom [[ljuštura|ljušturom]], hobotnica će razbiti ljušturu svojim &quot;papagajskim kljunom&quot; tj. [[čeljust]]ima sličnim kljunu. Kad želi uloviti neki mnogo opasniji plijen, kao što je naprimjer [[hlap]], služi se lukavijom metodom. Najprije u vodu ispusti oblak crnila i tako smanji vidljivost, a zatom se kroz taj oblak oprezno približi hlapu i zgrabi ga sa stražnje strane kako ovaj ne bi mogao upotrijebiti svoja kliješta za odbranu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hr.nature-via.com/octopus-benefits-and-nutritional-properties|title=Hobotnica: koristi i nutritivna svojstva - prehrana i prehrana 2022|website=NatureVia|language=hr|access-date=29. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Neprijatelji i odbrana ==

U neprijatelje hobotnice ubrajaju se [[ugor]]i, [[delfin]]i i [[morski pas|morski psi]], kojima je ona česta hrana. Ako je moguće, hobotnica će im pobjeći najvećom mogućom brzinom pomoću svog &quot;mlaznog pogona&quot; te izbaciti crnilo. Hobotnica osim toga ima sposobnost da se provuče kroz vrlo male otvore kroz koje je neprijatelji ne mogu slijediti pa ostaju zbunjeni ispred njenog skloništa.

Svojom sposobnošću da se bojom u potpunosti prilagodi okolini hobotnica, međutim, već unaprijed sprječava da je neko otkrije. Ona pigmente boje u svojoj koži može rasporediti po želji, može ih na nekim mjestima zgusnuti, na nekima razrijediti te oblikovati pruge i uzorke koji su u skladu s okolinom.

Najdjelotvornija odbrambena metoda je ona ista koju koristi i u lovu. Ako je neko slijedi, ispustit će hobotnica u vodu velik oblak crnila. Istovremeno ispušta i supstancu koja umrtvljuje osjetilo mirisa protivnika tako da je on više neće biti u stanju pronaći.

Mora se spomenuti i ''otrovni zub'' koji se nalazi u središtu gdje izrastaju krakovi, ispod hobotnice. Ribolovci paze da taj zub uklone kada ulove hobotnicu da ne nastradaju.

== Razmnožavanje ==
Hobotnice koje se pare izgledaju kao da se drže za ruke. Međutim, u stvarnosti mužjak pomoću posebnog kraka, koji se naziva hektokotilus, uštrcava spermafore (sjemene vrećice) u otvor plašta ženke kako bi oplodio jajašca. Sedmicu dana kasnije ženka polaže jajašca u obliku grozdastih nakupina, oblaže ih želetinoznom masom i pričvršćuje za stijenu. Tokom četiri do šest sedmica, koliko je potrebno da se iz jaja izlegu [[larva|larve]], čuva jajašca, često ih dodiruje i čisti te im dovodi svježu vodu. Ta briga za mrijest može je stajati i života jer za to vrijeme ništa ne jede pa može u potpunosti izgubiti snagu i uginuti.

Iz jaja će se izleći ličinke duge samo 3&amp;nbsp;mm, koje izgledaju kao minijaturne hobotnice. Zajedno s [[plankton]]om plutaju neko vrijeme u vodi da bi se kasnije spustile na morsko dno, gdje brzo rastu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prirodahrvatske.com/2018/07/10/hobotnica-octopus-vulgaris/|title=Hobotnica - čudesni stanar morskog dna|date=10. 7. 2018|website=Priroda Hrvatske|language=hr|access-date=29. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Commonscat|Octopus}}

[[Kategorija:Glavonošci]]</text>
      <sha1>0xd70tnqn8xgn6p9c7mgpxr8c1n96a9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraljevina Sardinija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58587</id>
    <revision>
      <id>3713403</id>
      <parentid>3582441</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T22:30:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10736" sha1="crrnndnbdhy6gfkjzwe5ndya7972k6w" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Kingdom of Sardinia (1848).svg|mini|desno| Zastava kraljevine Sardinije]]
'''Kraljevina Sardinija''', također poznata kao i Kraljevina Sardinija-Pijemont&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web |title=Sardinia-Piedmont, Kingdom of, 1848-1849 |url=https://www.ohio.edu/chastain/rz/sard.htm |access-date=19. 1. 2023 |website=www.ohio.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite book |title=Sardinia-Piedmont {{!}} 12 {{!}} Italy in the Age of the Risorgimento 1790 - 1 |chapter=Cavour and the achievement of unity (1852–61) |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/mono/10.4324/9781315836836-12/sardinia-piedmont-harry-hearder |access-date=19. 1. 2023 |website=Taylor &amp; Francis |year=1983 |publisher=Routledge |language=en |doi=10.4324/9781315836836-12|isbn=978-1-315-83683-6 }}&lt;/ref&gt; ili Pijemont-Sardinija je historijska kompozitna država koja je obuhvatala ostrvo Sardiniju zajedno sa velikim teritorijama u današnjoj [[Francuska|Francuskoj]] i [[Italija|Italiji]]. Sjedište kraljevstva se nalazilo na ostrvu [[Sardinija]]. Kraljevina Sardinija je igrala instrumentalnu ulogu pri stvaranje [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].

Kraljevstvo je bilo član [[Vijeće Aragona]] i u početku se sastojalo od ostrva Korzike i Sardinije, od kojih je suverenitet nad oba polagalo papinstvo, koje im je dalo feud, regnum Sardiniae et Corsicae (&quot;Kraljevstvo Sardinije i Korzike&quot;&lt;ref&gt;{{Citation |last=Schena |first=Olivetta |title=The kingdom of Sardinia and Corsica |date=2012 |url=https://www.cambridge.org/core/books/italian-renaissance-state/kingdom-of-sardinia-and-corsica/4CD0B779F367012B7AFE6D28BBB6423B |work=The Italian Renaissance State |pages=50–68 |editor-last=Gamberini |editor-first=Andrea |place=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-511-84569-7 |access-date=19. 1. 2023 |editor2-last=Lazzarini |editor2-first=Isabella}}&lt;/ref&gt;), kralju Jakovu II od Aragona 1297. Počevši od 1324. Jakov i njegovi nasljednici osvojili su ostrvo Sardiniju i uspostavili de facto svoju de jure vlast. Godine 1420 nakon sardinsko-aragonskog rata, otkupljeno je posljednje konkurentsko pravo na ostrvo. Nakon ujedinjenja kruna Aragona i Kastilje, Sardinija je postala dio rastućeg španskog carstva.

Godine 1720, ostrvo i njegovo kraljevstvo ustupili su habsburški i burbonski pretendenti na španski tron vojvodi od Savoje, Viktoru Amadeju II. Savojci su ga ujedinili sa svojim historijskim posjedima na talijanskom kopnu, a kraljevstvo se postepeno poistovjećivalo s kopnenim državama, koje su, osim Savoje i Aoste, uključivale dinastičke posjede poput Kneževine Piemont i županije Nice, nad objema državama nad kojima su Savojci vršili kontrolu od 13. vijeka, odnosno 1388. Formalni naziv ove složene države bio je &quot;Države Njegovog Veličanstva Kralja Sardinije&quot;,&lt;ref&gt;Christopher Storrs, &quot;Savoyard Diplomacy in the Eighteenth Century (1684–1798)&quot;, in Daniela Frigo (ed.), ''Politics and Diplomacy in Early Modern Italy: The Structure of Diplomatic Practice, 1450–1800'' (Cambridge University Press, 2000), p. 210.&lt;/ref&gt; i bila je i naziva se ili Sardinija-Pijemont,&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite web |title=Sardinia-Piedmont, Kingdom of, 1848-1849 |url=https://www.ohio.edu/chastain/rz/sard.htm |access-date=19. 1. 2023 |website=www.ohio.edu}}&lt;/ref&gt; Pijemont-Sardinija, ili pogrešno Kraljevstvo Pijemonta, budući da je ostrvo Sardinija oduvijek bilo od sekundarnog značaja za monarhiju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book|author=Carlos Ramirez-Faria|title=Concise Encyclopeida Of World History|url=https://books.google.com/books?id=gGKsS-9h4BYC&amp;pg=PA644|year=2007|page=644|publisher=Atlantic Publishers &amp; Dist |isbn=978-81-269-0775-5}}&lt;/ref&gt; Pod savojskom vlašću, vlada kraljevstva, vladajuća klasa, kulturni modeli i centar stanovništva bili su u potpunosti smješteni na kopnu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Sardinia-historical-kingdom-Italy|title=Sardinia, Historical Kingdom|date=20. 12. 2023 }}, [[Encyclopædia Britannica]]&lt;/ref&gt; Dakle, dok je glavni grad ostrva Sardinije i sjedište njegovih potkraljeva oduvijek de jure [[Cagliari]], bio je pijemontski grad Torino, glavni grad Savoje od sredine 16. vijeka, koji je bio de facto sjedište vlasti. Ova situacija bi dobila službeni status Savršenom fuzijom iz 1847, kada će sve državne institucije kraljevstva biti centralizirane u Torinu.

Kada je napoleonska Francuska okupirala i na kraju pripojila kopnene oblasti Savojske kuće, kralj Sardinije je privremeno boravio na ostrvu po prvi put u historiji Sardinije pod savojskom vlašću. [[Bečki kongres]] (1814–15), koji je restrukturisao Evropu nakon Napoleonovog poraza, vratio je Savojima njene kopnene posjede i dopunio ih Ligurijom, preuzetom od Republike Genove. Nakon pristupanja Ženeve Švicarskoj, Torinski ugovor (1816.) prenio je Carouge i susjedna područja na novostvoreni švicarski kanton Ženevu. Godine 1847–48, aktom Unije analognim onom između Velike Britanije i Irske, različite savojske države su ujedinjene pod jednim pravnim sistemom sa glavnim gradom u Torinu i dodijeljen ustav, Statuto Albertino.

U vrijeme Krimskog rata 1853. Savojci su izgradili kraljevstvo u snažnu silu. Uslijedila je aneksija Lombardije (1859), centralnih talijanskih država i Dvije Sicilije (1860), Venecije (1866) i Papske države (1870). Dana 17. marta 1861, kako bi preciznije odrazila svoj novi geografski, kulturni i politički obim, Kraljevina Sardinija je promijenila ime u Kraljevina Italija, a njen glavni grad je na kraju premješten prvo u Firencu, a zatim u Rim. Kraljevina Pijemont-Sardinija predvođena Savojskom bila je tako pravni prethodnik Kraljevine Italije, koja je zauzvrat prethodnica današnje Republike Italije.&lt;ref&gt;Aldo Sandulli; Giulio Vesperini (2011). &quot;[https://web.archive.org/web/20181102041246/http://dspace.unitus.it/bitstream/2067/1886/1/RTDP-Giulio.pdf L'organizzazione dello Stato unitario]&quot; (PDF). Rivista trimestrale di diritto pubblico (in Italian): 47–49. Arhivirano iz orginala (PDF) n 2 novembra 2018. Pristupljeno 19 marta 2013.&lt;/ref&gt;

Nastajanjem Kraljevine Italije 17. marta 1861. Kraljevina Sardinija je prestala sa svojim postojanjem. Sardinijska kraljevska dinastija Savoy je nastavila vladati italijanskim kraljevstvom do proglašenja republike u 1946.
[[Datoteka:TannerMapKingdomSardinia1839.jpg|mini|desno| Karta kraljevine]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sardinskih kraljeva]]

{{Commonscat|Kingdom of Sardinia}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* Antonicelli, Aldo. &quot;From Galleys to Square Riggers: The modernization of the navy of the Kingdom of Sardinia.&quot; ''The Mariner's Mirror'' 102.2 (2016): 153–173 [http://www.academia.edu/download/53790998/FROM_GALLEYS_TO_SQUARE_RIGGERS_THE_MODERNIZATION_OF.pdf online]{{dead link|date=juli 2022|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}.
* {{Cite book
|last=Hearder
|first=Harry
|title=Italy in the Age of the Risorgimento, 1790–1870
|place=London
|publisher=Longman
|year=1986
|isbn=0-582-49146-0}}
* Luttwak Edward, ''The Grand Strategy of the Byzantine Empire'', The Belknap Press, 2009, {{ISBN|9780674035195}}
* {{Cite book
|last=Martin
|first=George Whitney
|title=The Red Shirt and the Cross of Savoy
|place=New York
|publisher=Dodd, Mead and Co.
|year=1969
|isbn=0-396-05908-2}}
* {{Cite book
|last=Murtaugh
|first=Frank M.
|title=Cavour and the Economic Modernization of the Kingdom of Sardinia
|place=New York
|publisher=Garland Publishing Inc
|year=1991
|isbn=978-0-8153-0671-9}}
* Romani, Roberto. &quot;The Reason of the Elites: Constitutional Moderatism in the Kingdom of Sardinia, 1849–1861.&quot; in ''Sensibilities of the Risorgimento'' (Brill, 2018) pp.&amp;nbsp;192–244.
* Romani, Roberto. &quot;Reluctant Revolutionaries: Moderate Liberalism in the Kingdom of Sardinia, 1849–1859.&quot; ''Historical Journal'' (2012): 45–73. [https://www.jstor.org/stable/41349645 online]
* Schena, Olivetta. &quot;The role played by towns in parliamentary commissions in the kingdom of Sardinia in the fifteenth and sixteenth centuries.&quot; ''Parliaments, Estates and Representation'' 39.3 (2019): 304–315.
* Smith, Denis Mack. ''Victor Emanuel, Cavour and the Risorgimento'' (Oxford UP, 1971) [https://archive.org/details/victoremanuelcav0000mack online].
* {{Cite book
|last=Storrs
|first=Christopher
|title=War, Diplomacy and the Rise of Savoy, 1690–1720
|url=https://archive.org/details/wardiplomacyrise0000stor
|publisher=Cambridge University Press
|year=1999
|isbn=0-521-55146-3}}
* {{cite book|author=Thayer, William Roscoe |title=The Life and Times of Cavour vol 1|url=https://books.google.com/books?id=zfwNAQAAMAAJ |year=1911}} old interpretations but useful on details; vol 1 goes to 1859]; [https://books.google.com/books?id=sK_CnX3-ZMQC volume 2 online covers 1859–62]

===Na italijanskom ===
* AAVV. (a cura di F. Manconi), La società sarda in età spagnola, Cagliari, Consiglio Regionale della Sardegna, 2 voll., 1992-3
* Blasco Ferrer Eduardo, Crestomazia Sarda dei primi secoli, collana Officina Linguistica, Ilisso, Nuoro, 2003, {{ISBN|9788887825657}}
* Boscolo Alberto, La Sardegna bizantina e alto giudicale, Edizioni Della TorreCagliari 1978
* [[Francesco Cesare Casula|Casula Francesco Cesare]], La storia di Sardegna, Carlo Delfino Editore, Sassari, 1994, {{ISBN|8871380843}}
* Coroneo Roberto, Arte in Sardegna dal IV alla metà dell'XI secolo, edizioni AV, Cagliari, 2011
* Coroneo Roberto, Scultura mediobizantina in Sardegna, Nuoro, Poliedro, 2000,
* Gallinari Luciano, Il Giudicato di Cagliari tra XI e XIII secolo. Proposte di interpretazioni istituzionali, in Rivista dell'Istituto di Storia dell'Europa Mediterranea, n°5, 2010
* Manconi Francesco, La Sardegna al tempo degli Asburgo, Il Maestrale, Nuoro, 2010, {{ISBN|9788864290102}}
* Manconi Francesco, Una piccola provincia di un grande impero, CUEC, Cagliari, 2012, {{ISBN|8884677882}}
* Mastino Attilio, Storia della Sardegna Antica, Il Maestrale, Nuoro, 2005, {{ISBN|9788889801635}}
* Meloni Piero, La Sardegna Romana, Chiarella, Sassari, 1980
* Motzo Bachisio Raimondo, Studi sui bizantini in Sardegna e sull'agiografia sarda, Deputazione di Storia Patria della Sardegna, Cagliari, 1987
* Ortu Gian Giacomo, La Sardegna dei Giudici, Il Maestrale, Nuoro, 2005, {{ISBN|9788889801024}}
* Paulis Giulio, Lingua e cultura nella Sardegna bizantina: testimonianze linguistiche dell'influsso greco, Sassari, L'Asfodelo, 1983
* Spanu Luigi, Cagliari nel seicento, Edizioni Castello, Cagliari, 1999
* Zedda Corrado – Pinna Raimondo, La nascita dei Giudicati. Proposta per lo scioglimento di un enigma storiografico, in Archivio Storico Giuridico di Sassari, seconda serie, n° 12, 2007

[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Kraljevina Sardinija]]</text>
      <sha1>crrnndnbdhy6gfkjzwe5ndya7972k6w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povelja Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61771</id>
    <revision>
      <id>3713404</id>
      <parentid>3712105</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T22:33:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9128" sha1="l8sua2d88swz9rsvw0x6apgm6682t2y" xml:space="preserve">'''Povelja Ujedinjenih nacija''' jest temeljni ugovor [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;intro&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/aboutun/charter/|title=Introductory Note|publisher=United Nations Organization|archive-url=https://web.archive.org/web/20050509082013/http://www.un.org/aboutun/charter/|archive-date=9 May 2005|access-date=9 February 2013}}&lt;/ref&gt; Ona utvrđuje svrhe, upravljačku strukturu i opći okvir sistema Ujedinjenih nacija, uključujući njegovih šest glavnih organa: [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija|Sekretarijat]], [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]], [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]], [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], [[Međunarodni sud pravde]] i [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]]. 

Povelja UN-a nalaže Ujedinjenim nacijama i njegovim državama članicama da održavaju međunarodni mir i sigurnost, poštuju međunarodno pravo, postignu &quot;viši životni standard&quot; za svoje građane, rješavaju &quot;ekonomske, socijalne, zdravstvene i srodne probleme&quot; i promovišu &quot;univerzalno poštovanje i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|title=William H. Fitzpatrick's Editorials on Human Rights (1949)|date=June 2017|work=Quellen zur Geschichte der Menschenrechte|publisher=Human Rights Working Group in the 20th Century|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107020422/http://www.geschichte-menschenrechte.de/schluesseltexte/william-h-fitzpatricks-editorials-on-human-rights-1949/|archive-date=7 November 2017|url-status=live|access-date=4 November 2017|author=Christopher N. J. Roberts|trans-work=Sources on the History of Human Rights|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Kao povelja i osnivački ugovor, njena pravila i obaveze su obavezujuća za sve članice i zamjenjuju pravila drugih ugovora.&lt;ref name=&quot;intro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|title=Chapter XVI: Miscellaneous Provisions|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201193409/http://www.un.org/en/documents/charter/chapter16.shtml|archive-date=1 February 2013|url-status=live|access-date=29 June 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznici]] - formalno poznati kao Ujedinjene nacije - složili su se da uspostave novu poslijeratnu međunarodnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1944–1945: Dumbarton Oaks and Yalta|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1944-1945-dumbarton-oaks-and-yalta/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; U skladu s ovim ciljem, Povelja Ujedinjenih nacija je razmatrana, pripremljena i sastavljena tokom [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferencije u San Franciscu]] koja je započela 25. aprila 1945., a na kojoj je učestvovala većina suverenih nacija svijeta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/index.html|access-date=2020-09-18|website=www.un.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon dvotrećinskog odobrenja svakog dijela, konačni tekst su jednoglasno usvojili delegati i otvoren za potpisivanje 26. juna 1945;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2015-08-26|title=1945: The San Francisco Conference|url=https://www.un.org/en/sections/history-united-nations-charter/1945-san-francisco-conference/|access-date=2019-10-20|publisher=United Nations Organization|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=United Nations Conference on International Organization Proceedings|url=https://www.hoover.org/library-archives/collections/united-nations-conference-international-organization-proceedings-1945|access-date=2019-10-20|website=Hoover Institution|language=en}}&lt;/ref&gt; potpisana je u [[San Francisco|San Franciscu]], [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države, od strane 50 od 51 prvobitne zemlje članice.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;[[Provisional Government of National Unity|Poland's provisional government]], which was not represented at the conference, signed it two months later.&lt;/ref&gt;

Potpisana je na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]] u [[San Francisco|San Francisku]] 26. juna 1945. od strane 50 od 51 prvobitnih zemalja članica. Stupila je na snagu 24. oktobra 1945, pošto ju je ratificiralo 5 zemalja osnivača ([[Kina|Republika Kina]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Republic of China, after 1949 located in [[Taiwan]]; replaced on 25 October 1971 by the [[China|People's Republic of China]]&lt;/ref&gt; [[Francuska]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Provisional Government; later replaced by the [[French Fourth Republic|Fourth Republic]] and then the [[French Fifth Republic|Fifth Republic]].&lt;/ref&gt; [[Sovjetski Savez]],&lt;ref group=&quot;Note&quot;&gt;Replaced by the [[Russia|Russian Federation]] in 1991.&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]]) i većina drugih potpisnica. Povelja je stupila na snagu 24. oktobra 1945, nakon ratifikacije; ovo se smatra zvaničnim datumom početka Ujedinjenih nacija, s prvim zasjedanjem Generalne skupštine, koje je predstavljalo svih 51 prvobitnih članica, otvorenim u [[London|Londonu]] sljedećeg januara. Generalna skupština je formalno priznala 24. oktobar kao [[Dan Ujedinjenih nacija]] 1947, a proglasila ga je službenim međunarodnim praznikom 1971. Sa 193 stranke, većina zemalja je sada ratificirala Povelju.

Kao povelja predstavlja konstitutivan sporazum i članovi su obavezujući za sve potpisinice. Osim toga, izričito se naglašava da Povelja obezvređuje sve druge sporazumne obaveze. Povelja sadrži 19 poglavlja plus [[Statut Međunarodnog suda pravde]], od čega je najbitnije prvo poglavlje, u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a: 
*očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. 
*razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje se zasniva na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa, zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

Većina zemalja u svijetu danas je ratificirala Povelju. [[Vatikan]] je stalna zemlja posmatrač i stoga nije puna potpisnica Povelje.

== Struktura dokumenta ==
&quot;Uvodna poruka&quot; bavi se stvarnim amandmanima na Povelju.

Sama Povelja sastoji se od preambule, naveliko kopirane iz preambule [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], i niza članova podijeljenih po poglavljima.
 
*[[Poglavlje I Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje I]] opisuje svrhu postojanja Ujedinjenih naroda, uključujući i važne odredbe za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. 
*[[Poglavlje II Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlje II]] definira kriterij za članstvo u UN-u. 
*Poglavlja III-XV, veći dio dokumenta, opisuju organe i institucije UN-a i njihov odnos snaga. 
*Poglavlja XVI i XVII opisuju sporazume za integriranje UN-a s uspostavljenim međunarodnim pravom. 
*Poglavlja XVIII i XIX predviđaju amandmane i ratifikaciju same Povelje.

Najznačajnija poglavlja bave se davanjem ovlaštenja organima UN-a:
*Poglavlje VI opisuje ovlaštenja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] da ispita i posreduje u razmiricama; 
*Poglavlje VII opisuje ovlaštenje Vijeća sigurnosti da odobri ekonomske, diplomatske i vojne sankcije, kao i korištenje oružanih snaga kako bi se riješile razmirice;
*Poglavlja IX i X opisuju ovlaštenja UN-a za ekonomsku i socijalnu saradnju i [[Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih nacija|Ekonomsko i socijalno vijeće]], koje nadgleda ova ovlaštenja;
*Poglavlja XII i XIII opisuju [[Starateljsko vijeće Ujedinjenih nacija|Starateljsko vijeće]], koje nadgleda proces dekolonizacije
*Poglavlja XIV i XV definiraju organe, respektivno, [[Međunarodni sud pravde]] i [[Sekretarijat Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
*[[Nirnberški principi]]

== Bilješke ==
{{reflist|group=Note}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book |last1=Buhite |first1=Russell |title=Decisions at Yalta: An Appraisal of Summit Diplomacy |url=https://archive.org/details/decisionsatyalta00russ |date=1986 |publisher= Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |isbn= 0842022686}}
*{{cite book |last1=Macmillan |first1=Margaret |title=Paris 1919 Six Months That Changed the World |date=2001 |publisher=Random House |location=New York |isbn=9780307432964}}


== Vanjski linkovi ==
*[https://www.un.org/en/charter-united-nations/index.html Tekst Povelje]

{{Povelja UN-a}}
{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}{{Ujedinjene nacije}}
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]</text>
      <sha1>l8sua2d88swz9rsvw0x6apgm6682t2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grb Portugala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65415</id>
    <revision>
      <id>3713468</id>
      <parentid>2104548</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:06:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Scholar mind12</username>
        <id>168194</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1291992896|Coat of arms of Portugal]]&quot;</comment>
      <origin>3713468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13497" sha1="ftk89ivzww8ynq4md0fq7w36e1hfd1j" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot;
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-above&quot; style=&quot;background-color: #2E5B88; color: white&quot; |Grb Portugala
|- class=&quot;mw-file-description&quot; href=&quot;./File:Coat_of_arms_of_Portugal.svg&quot;
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-image&quot; |[[File:Coat_of_arms_of_Portugal.svg|200x200piksel]]
|- class=&quot;infobox-header&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #2E5B88; color: white&quot;
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-header&quot; style=&quot;background-color: #2E5B88; color: white&quot; | Verzije 
|}
'''Grb Portugala''' također se u Portugalu naziva '''''quinas'''''  glavnim heraldičkim obilježjem [[Portugal|Portugala]] . Koriste ih vojska i vlada, uključujući i sudove.

Postoje tri verzije grba. Jedan se koristi na nacionalnoj zastavi i pomorskoj zastavi, drugi se koristi na pukovnijskim zastavama vojnih jedinica, a treći je bio namijenjen za upotrebu na pečatima, kovanicama i drugim amblemima. Štit, prisutan na sve tri verzije grba, zasnovan je na kraljevskom grbu koji je monarhija koristila još od srednjeg vijeka. Sadašnji model de facto je usvojen 1. decembra 1910. godine, a de jure 19. juna 1911. godine, dok su specifikacije objavljene 30. juna 1911. godine.  

== Dizajn ==
Sadašnji model grba Portugala dizajnirao je slikar Columbano, član komisije imenovane 15. oktobra 1910. godine da predstavi projekt nove nacionalne zastave, nakon osnivanja Portugalske Republike 5. oktobra 1910. godine. Modele koje je komisija odabrala odobrila je Privremena vlada Republike 29. novembra 1910. godine, a potvrdila ih je Ustavotvorna skupština dekretom od 19. juna 1911. godine. Detalji su navedeni u službenom listu ''Diário do Governo'' br. 150 od 30. juna 1911. godine.

Uspostavljene su tri verzije grba, namijenjene različitim vrstama upotrebe. Kao centralni element, sve tri uključuju štit tradicionalnog portugalskog grba postavljen preko zlatne armilarne sfere.

Osnovna verzija sastoji se samo od portugalskog štita postavljenog preko armilarne sfere. Ova verzija bila je namijenjena za nacionalnu i pomorsku zastavu. Od 23. septembra 1911. godine, korištena je i na pomorskim zastavama predsjednika Republike, ministara i drugih državnih vlasti, a kasnije i na nekim drugim državnim i vladinim zastavama. Povremeno se ova verzija neslužbeno naziva &quot;manji grb Portugala&quot;. 

Druga verzija sastoji se od portugalskog štita iznad armilarne sfere, okruženog s dvije lovorove grane vezane u podnožju bijelim svitkom s natpisom ''&quot;Esta é a ditosa Pátria minha amada&quot;'' (&quot;Ovo je moja voljena, sretna domovina&quot;). Ova verzija bila je namijenjena za upotrebu na pukovnijskim zastavama vojnih jedinica.

Konačno, treća verzija je slična drugoj, ali svitak ne sadrži natpis i obično je predstavljen u crvenoj i zelenoj boji. Ova verzija bila je namijenjena za upotrebu na pečatima, kovanicama i drugim amblemima. 

== Historija ==
[[Datoteka:Toison_d’Or_le_Roi_de_Portugal.png|mini| Konjički grb portugalskog kralja, u arboreu Reda zlatnog runa iz 15. stoljeća.]]
[[Datoteka:Livro_do_Armeiro-Mor,_Rei_de_Portugal.jpg|desno|mini| Grb kralja Portugala u ''Livro do Armeiro-Mor'', grb iz ranog 16. stoljeća]]
Nacionalna heraldika Portugala razvila se iz kraljevske heraldike, pri čemu je kraljevski grb postepeno počeo da se smatra nacionalnim grbom.

Sâm portugalski grb rezultat je gotovo hiljadu godina modifikacija i izmjena. Počevši od azurnog krsta na srebrnom polju, za koji se pretpostavlja da je bio grb Henrika, grofa Portugala iz 12. vijeka, tokom vremena su mu se dodavali ili oduzimali različiti elementi. To je na kraju dovelo do složenog heraldičkog dizajna koji je zvanično usvojen 1911. godine, nakon Republikanske revolucije 1910.

=== Evolucija ===
Glavni i stalni element portugalskog grba oduvijek je bio tzv. portugalski štit. Njegov današnji oblik rezultat je približno tri stoljeća razvoja – od 12. do 15. stoljeća.

Smatra se da je heraldički štit koji je koristio Afonso Henriques, prvi kralj Portugala, bio bijelo polje s plavim križem (argent s križem azurne boje), očigledno isti kakav je koristio i njegov otac, grof Henrik.

Izvorni štit je zatim evoluirao u oblik srebrnog polja s pet plavih štitova postavljenih u obliku križa – dva sa svake strane i jedan u sredini. Svaki od tih štitova sadržavao je male bijele kružiće (tzv. ploče). Ovaj dizajn predstavlja najraniji potvrđeni oblik portugalskog štita. Navodno je uveden još za vrijeme Afonsa Henriquesa (Afonsa I), a sigurno se koristio tokom vladavine njegovog sina, kralja Sancha I (1185–1211), u periodu kada je heraldika postajala sve više rasprostranjena u zapadnoj Evropi. 

==== Zaštitni štitovi ====
Postoji više legendi koje pokušavaju objasniti značenje pet štitova i kružića (ploča). Prema nekima, pet štitova simbolizira Pet svetih rana Isusa Krista na križu, pet rana koje je Afonso Henriques zadobio u bici kod Ouriquea ili pet maurskih kraljeva koje je porazio u istoj bici. Ploče se, s druge strane, tumače kao simbol ili trideset srebrnjaka koje je Juda Iskariotski primio da izda Isusa, ili pak kao simbol suvereniteta portugalskih kraljeva, odnosno njihovog prava da kuju vlastiti novac. Jedna realističnija teorija navodi da dizajn štita potiče iz fizičkog izgleda borbenog štita koji je nosio Afonso Henriques. Naime, pretpostavlja se da je njegov štit bio izrađen od bijele podloge na koju su bile pričvršćene dvije plave kožne trake. Tokom borbe, trake su bile pogođene i djelimično odsječene, a na štitu je ostalo pet plavih komada kože sa sjajnim glavama čavala. Ti ostaci su navodno poslužili kao inspiracija za kasniji simbol pet azurnih štitova, svaki ukrašen pločicama. 

Kada je budući portugalski kralj Afonso III zatražio prijestolje koje je tada držao njegov brat Sancho II, kao svoj grb usvojio je portugalski štit, ali s dodatkom crvene bordure (okvira) ukrašene zlatnim zamkovima. Nakon što je Afonso III 1247. godine postao kralj, zadržao je ovaj varijantni oblik štita umjesto da se vrati na raniju verziju bez okvira. Postoji više tumačenja značenja zamkova u okviru. Najraširenije tvrdi da predstavljaju posljednje maurske utvrde koje je osvojio u Algarveu, čime je dovršio portugalsku rekonkvistu. Međutim, danas je najprihvaćenija teorija da je crvena bordura bila oznaka kadence – znak da Afonso nije bio glava kraljevske porodice – a da su zamkovi dodani jer su bili prikladan motiv sa grba njegove majke, Urrace od Kastilje. Kasnije je broj zamkova unutar bordure standardiziran na sedam, a upravo se ta verzija štita i danas koristi.

==== Avizov križ ====
Tokom portugalskog međuvladanja 1383–1385, jedan od kandidata za prijestolje bio je Ivan, majstor Avizskog reda, vanbračni sin portugalskog kralja Petra I. Ivan je izabran za regenta i branitelja Kraljevstva 1383. godine, a proglašen je kraljem Portugala 1385. godine kao Ivan I. Tokom njegove vladavine, portugalskom kraljevskom grbu dodana je i oznaka Avizskog reda, odnosno zeleni ''križ'' s [[Ljiljan (simbol)|ljiljanom]] na kraju svakog kraka. To je postignuto na različite načine: umetanjem unutar bordure, naizmjenično s dvorcima; češćim smještanjem unutar štita, a povremeno prikazivanjem izvan štita, preko njega. 

==== Štitovi ====
Konačno, 1485. godine, kralj Ivan II naredio je korekciju portugalskog grba, uklanjajući elemente koje je smatrao heraldičkim greškama. Tako je križ Avizskog reda uklonjen, a desni i lijevi štitovi postavljeni su uspravno, kako se ne bi, ako bi ostali nagnuti, protumačili kao simboli vanbračnog porijekla – što nije bilo primjereno za tog monarha. Osim toga, broj pločica na svakom od pet štitova standardiziran je na pet, kao referenca na Pet svetih Kristovih rana, što je predstavljalo ličnu pobožnost kralja. Pločice su bile raspoređene u obliku križa u obliku slova X (saltire), čime je formiran kvinkunks. Tako je raspored od pet štitova, svaki s po pet pločica, postao poznat kao ''quinas'', što označava &quot;grupe od pet&quot;, a putem sinegdohe, sam portugalski štit dobio je naziv ''quinas''. 
{{Galerija|File:Shield of the County of Portugal (1095-1139).png|1095? – 1139? (putative)|File:Brasão de armas do reino de Portugal (1139).svg|1139? – 1247 (prvi historijski potvrđeni štit)|File:Brasão de armas do reino de Portugal (1247).svg|1248–1385|File:Brasão de armas do reino de Portugal (1385).svg|1385–1481|File:Royal Arms of Portugal.svg|1481–1911|File:Portuguese shield.svg|1911-danas|}}
Tokom određenih perioda stvarne ili proglašene kraljevske unije Portugala s drugim državama, portugalski štit se koristio u kombinaciji s grbovima tih država. Beatrica od Portugala, koja je polagala pravo na portugalsku krunu tokom međuvladavine 1383–1385, koristila je portugalski grb u drugom i trećem kvadrantu štita, dok su u prvom i četvrtom bili grbovi njenog supruga, kralja Ivana I od Kastilje. Kralj Alfonso V od Portugala, koji je polagao pravo na kastiljansku krunu u periodu 1475–1479, koristio je portugalski grb u prvom i četvrtom kvadrantu, dok je u drugom i trećem kombinovao grbove Kastilje i Leóna. Tokom Iberijske unije (1580–1640), portugalski štit bio je postavljen na počasni vrh složenog grba dinastije Habsburg. Međutim, ti kombinovani grbovi imali su vrlo ograničenu upotrebu – u nacionalnom kontekstu zadržan je jednostavni portugalski grb, dok su kombinovani grbovi korišteni isključivo za lično predstavljanje monarha.

Kada je status Brazila podignut sa statusa kolonije na konstitutivno kraljevstvo u okviru Portugalske monarhije, čime je nastalo Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarvea, kraljevski grb je izmijenjen dodatkom armilarne sfere na azurnom polju – što je predstavljalo brazilski grb. Novo kraljevsko heraldičko dostignuće sastojalo se od portugalskog štita (koji je predstavljao Portugal i Algarve) iznad armilarne sfere (koja je simbolizirala Brazil), a sve je bilo okrunjeno kraljevskom krunom. Iako je sfera prikazana kao podrška portugalskom štitu, a ne njegov sastavni dio, i danas se vodi rasprava treba li se armilarna sfera smatrati dijelom glavnog polja tog heraldičkog dostignuća. Ovaj je grb bio u upotrebi u Portugalu od 1815. do 1826. godine (iako je Brazil stekao nezavisnost 1822. godine, tek smrću kralja Ivana VI 1826. godine Portugal se vratio starom grbu).

Nakon pada monarhije 1910. godine, nova republika odlučila je zamijeniti nacionalnu zastavu. Budući da je štit zadržan u dizajnu nove zastave, boje njegovih elemenata, do tada neprecizno definisane, odabrane su tako da se usklade s bojama nove zastave. Također je standardiziran i dizajn dvoraca, uključujući njihov vizualni prikaz: vrata na dvorcima na nacionalnoj zastavi trebala su biti prikazana zatvorenima (žute boje), dok su na nacionalnim bojama trebala biti otvorena (plave boje). Do 1911. godine dizajn dvoraca, kao i njihov vizualni izgled, varirao je od proizvođača do proizvođača, ali su svi prikazivali dvorce s otvorenim vratima.
{{Galerija|File:Coronet of a Duke - Kingdom of Portugal.svg|15to i rano 16to stoljeće.svg|File:Kruna Princa od Beira.svg|Kasno 16to stoljeće.svg|File:Kruna od nasljednika kraljevstva Portugala.svg|17to stoljeće.svg|File:Heraldička kraljevska kruna Portugala.svg|Od kasnog 17tog stoljeća.svg}}
{| class=&quot;noresize&quot;
|+'''Historijski nosači i drugi vanjski elementi koji krase portugalski grb'''
|[[Datoteka:Fl-_int-26-27_Thesouro_de_Nobreza,_Armas_de_Portugal.jpg|146x146piksel]]
| Zmajev ''ili'' grb, kaciga ''ili'' ''plašt'' u crvenom '','' ''azurnom'' i ''srebrnom'' u grbovnom prikazu portugalskog dostignuća u oružju iz ''Thesouro da Nobreza.''
|-
|[[Datoteka:Brasao_de_Aviz.svg|110x110piksel]]
| Anđeli kao nosači štita iz 15. vijeka ( Kuća Aviz )
|-
|[[Datoteka:Ornamented_Royal_Coat_of_Arms_of_Cardinal_Henry_I_of_Portugal.svg|110x110piksel]]
| Kardinalski šešir na vrhu portugalskog grba korištenog za vrijeme vladavine kralja Henrika
|-
|[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Kingdom_of_Portugal_1640-1910_(3).svg|110x110piksel]]
| Zeleni zmajevi kao pristalice modela štita iz 18. vijeka ( Kuća Braganza )
|-
|[[Datoteka:Arms_of_the_United_Kingdom_of_Portugal,_Brazil_and_the_Algarves_(1815-1825).svg|110x110piksel]]
| Armilarna sfera kao nosač portugalskog štita na grbu Ujedinjenog Kraljevstva Portugala, Brazila i Algarvea
|-
|[[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Kingdom_of_Portugal_1640-1910_(4).svg|117x117piksel]]
| Postignuće sa zelenim zmajevima, zastavama i grbom
|-
|[[Datoteka:Royal_Coat_of_Arms_of_Portugal_with_Mantle.svg|121x121piksel]]
| Paviljon u modelu grba iz 19. vijeka
|-
|[[Datoteka:Coats_of_arms_of_the_Kingdom_of_Portugal_and_Algarves_(1834_to_1910)_-_Lesser.png|127x127piksel]]
| Kraljevski grb okružen lovorovim vijencem, često korišten na kovanicama i službenim dokumentima
|-
|[[Datoteka:Portugal_Order_of_the_Colonial_Empire.svg|110x110piksel]]
| Križ Kristovog reda kao pristalica portugalskog grba na znački Reda Kolonijalnog carstva
|-
|[[Datoteka:Museu_Militar_-_Lisboa_-_Portugal_(50703206877).jpg|134x134piksel]]
| Pristalice nose tabard sa oznakama Lente Triju Redova i drže zastavu križa Kristovog Reda i standardu kralja Manuela I u modelu grba iz 20. stoljeća (Estado Novo)
|-
|[[Datoteka:Portuguese_Historical_Museum_-_4_(cropped).jpg|110x110piksel]]
| Pristalice nadvišene Križem Kristovog reda (lijevi) i armilarnom sferom (desni) u modelu grba iz 20. stoljeća ( Općina Makao )
|}
[[Kategorija:Grbovi država]]</text>
      <sha1>ftk89ivzww8ynq4md0fq7w36e1hfd1j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kapučino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77486</id>
    <revision>
      <id>3713280</id>
      <parentid>3495319</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T12:42:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.180.107.38</ip>
      </contributor>
      <origin>3713280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="883" sha1="7ytpqe54wmqph7rvzltwgllucvav78j" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Cappuccino PeB.jpg|300p|desno|Cappuccino u Milanu]]

'''Kapučino''' ({{Jez-it|cappuccino}}) [[italija]]nski je napitak od [[Espresso|espresso kafe]] s toplim [[mlijeko]]m i pjenom. Postoji nekoliko varijanti izrade ovog popularnog napitka, od kojih je jedna s omjerom jedne trećine espresso kafe, vrućeg mlijeka i mliječne pjene te druga varijanta s omjerom jedne trećine espressa i dvije trećine mliječne pjene.

== Ime ==

Neki izvori navode da je kapučino dobio ime po boji [[habit]]a kojeg nose katolički svećenici [[kapucineri]], a koji je svijetle ili tamno smeđe boje uz bijeli pokrov, što je malo diskutabilno jer je boja kapuljače druga nijansa smeđe. Italijanska riječ za pokrov, &quot;cappuccio&quot; (kapuljača), koji se često u Italiji i kolokvijalno koristi za ovaj napitak od [[kahva|kahve]].
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Kahva]]</text>
      <sha1>7ytpqe54wmqph7rvzltwgllucvav78j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713284</id>
      <parentid>3713280</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:11:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/93.180.107.38|93.180.107.38]] ([[User talk:93.180.107.38|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <origin>3495319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="882" sha1="pnjua34lnsz0nddxm5kxskf61rq11na" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Cappuccino PeB.jpg|300p|desno|Cappuccino u Milanu]]

'''Kapučino''' ({{Jez-it|cappuccino}}) [[italija]]nski je napitak od [[Espresso|espresso kafe]] s toplim [[mlijeko]]m i pjenom. Postoji nekoliko varijanti izrade ovog popularnog napitka, od kojih je jedna s omjerom jedne trećine espresso kafe, vrućeg mlijeka i mliječne pjene te druga varijanta s omjerom jedne trećine espressa i dvije trećine mliječne pjene.

== Ime ==

Neki izvori navode da je kapučino dobio ime po boji [[habit]]a kojeg nose katolički svećenici [[kapucineri]], a koji je svijetle ili tamno smeđe boje uz bijeli pokrov, što je malo diskutabilno jer je boja kapuljače druga nijansa smeđe. Italijanska riječ za pokrov, &quot;cappuccio&quot; (kapuljača), koji se često u Italiji i kolokvijalno koristi za ovaj napitak od [[kahva|kafe]].
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Kahva]]</text>
      <sha1>pnjua34lnsz0nddxm5kxskf61rq11na</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vesta (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80175</id>
    <revision>
      <id>3713431</id>
      <parentid>3655083</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T00:04:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10953" sha1="40pzivid8gpdg4hsflowwwtw0iw5xft" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | 
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Vesta'''
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Vestija
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] [[vatra|vatre]], zaštitnica [[Rim]]a
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Ops]] i [[Saturn (mitologija)|Saturn]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Hestija]]
|}

'''Vesta''' ili '''Vestia''' je [[božica]] djevica, božica [[vatra|vatre]], zaštitnica ognjišta, doma i porodice u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Vesta-Roman-goddess|title=Vesta {{!}} Roman Goddess of Hearth &amp; Home {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=10. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Iako se često spominje da je ona [[rim]]ski pandan [[Hestija|Hestije]] iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]], ona je imala velike, ali tajanstvene uloge u [[Rimsko Carstvo|rimskoj]] [[religija|religiji]] dugo prije nego se Hestija pojavila u [[grčka|grčkoj]] kulturi. Vesta je puno važnija za Rimljane, nego Hestija za [[Grci|Grke]]. Vesta je vrlo rijetko prikazivana, kao i Hestija.

[[Datoteka:Temple of Vesta (4292736669).jpg|mini|desno|[[Hram Veste]] u Rimu, Italija]]
== Opis ==
Vesta je kćer [[Saturn (mitologija)|Saturna]] i [[Ops]], koji su vladali svijetom tokom [[zlato|zlatnog]] doba. Braća su joj [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], [[Neptun (mitologija)|Neptun]] i [[Pluton (mitologija)|Pluton]], a sestre [[Cerera]] i [[Junona]]. Jupiter je kastrirao svog oca i proglasio se kraljem. Vesti je dao vlast nad Rimom, Cereri nad [[zemlja|Zemljom]], Neptunu nad [[more]]m i Plutonu nad [[Had (podzemni svijet)|podzemljem]], a sebi je preuzeo [[nebo]] i [[zrak]]. Vesta je imuna na [[Venera (mitologija)|Venerine]] moći, ne može se zaljubiti, te nema muža ni djecu. Vesta je i božica [[srce|srca]] te središta. Ona predstavlja srce Rimskog Carstva. Vestina se prisutnost vidi po svetoj vatri. Budući da se vatra pali u [[hram]]ovima i na ognjištima, ona je vrlo važna božica, štovana svuda.

== Kult ==

Vestine su svećenice [[vestalke]], a najpoznatija je [[Mars (mitologija)|Marsova]] ljubavnica [[Reja Silvija]]. Svećenice su čuvale svetu vatru u hramovima. To su činile do [[391]]. kad je uvedeno [[krščanstvo]], a štovanja svih [[poganizam|poganskih]] božanstava su zabranjena. Vestalke su morale biti djevice, iako se u [[mitologija|mitologiji]] spominje da je Reja Silvija začela sa Marsom [[Romul]]a i [[Rem]]a. Vestalke su bile poput [[samostan|redovnica]], a živjele su u kući kraj [[Forum]]a. Ako bi optuženika vodili na pogubljenje, a on bi vidio vestalku, oslobodili ga, što svjedoči o važnosti Veste. Vestalke su bile samostalne i slobodne, te su smjele izlaziti izvan grada. Vestin je festival ''Vestalia''. Vesta je i zaštitnica kuće, štovana bacanjem hrane u vatru.

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

=== Moderna literatura ===
{{refbegin|30em}}
*{{cite book|last1=Beard|first1=Mary|title=Religions of Rome: Volume 1, A History|last2=North|first2=John|last3=Price|first3=Simon|publisher=Cambridge University Press|year=1998a|isbn=0-521-30401-6}}
*{{cite book|last1=Beard|first1=Mary|title=Religions of Rome: Volume 2, A Sourcebook|last2=North|first2=John|last3=Price|first3=Simon|publisher=Cambridge University Press|year=1998b|isbn=0-521-45015-2}}
*{{cite book|last=Beekes|first=Robert|title=Etymological Dictionary of Greek|publisher=Brill|year=2010|isbn=978-900417418-4|location=Leiden-Boston}}
*{{cite book|last=Benveniste|first=Émile|title=Le vocabulaire des institutions indo-européenes|publisher=Éditions de Minuit|year=1969|location=Paris|language=fr|author-link=Émil Benveniste}}
*{{cite book|last1=Bowerstock|first1=Glenn Warren|url=https://archive.org/details/lateantiquitygui00bowe|title=Late Antiquity: A Guide to the Postclassical World|last2=Brown|first2=Peter|last3=Grabar|first3=Oleg|publisher=The Belknap Press of Harvard University Press|year=1999|isbn=978-0-674-51173-6|via=[[Internet Archive]]}}
*{{cite book|last=Brulé|first=Pierre|title=La Fille d'Athènes: la religion des filles à l'époque classique: mythes, cultes et société|publisher=Belles lettres|year=1987|isbn=978-2-25160-363-6|location=Paris|language=fr}}
*{{cite journal|last=Cecere|first=M. G. Granino|year=2003|title=Vestali non di Roma|journal=Studi di Epigrafia Latina|language=it|volume=20}}
*{{cite book|url=https://archive.org/details/chirondictionary0000unse|title=The Chiron Dictionary of Greek &amp; Roman Mythology: Gods and Goddesses, Heroes, Places, and Events of Antiquity|publisher=Chiron Publications|year=1993|isbn=978-0-933029-82-8|ref={{harvid|''Chiron Dictionary''|1993}}|url-access=registration|via=[[Internet Archive]]}}
*{{cite book|last=Deroux|first=Carl|title=Studies in Latin Literature and Roman History|publisher=Latomus|year=2008|volume=315}}
*{{cite book|last=DiLuzio|first=Meghan J.|title=A Place at the Altar: Priestesses in Republican Rome|publisher=Princeton University Press|year=2016|isbn=978-0-691-16957-6}}
*{{cite book|last=Dixon-Kennedy|first=Mike|title=Encyclopedia of Greco-Roman Mythology|year=1998|isbn=978-1-57607-094-9}}
*{{cite book|last=Dubourdieu|first=Annie|title=Les Origines et le développement du culte des pénates à Rome|publisher=École française de Rome|year=1989|isbn=978-2-72830-162-1|language=fr}}
*{{cite book|last=Dumézil|first=Georges|title=La religion romaine archaïque, avec un appendice sur la religion des Étrusques|publisher=Payot|year=1974|location=Paris|at=part 2|language=fr|chapter=2}}
*{{cite book|last=Fraschetti|first=Augusto|title=Roman Women|publisher=University of Chicago Press|year=2001|isbn=978-022626093-8|translator=Linda Lappin}}
*{{cite book|last=Frazer|first=James George|title=Fastorum libri sex|publisher=Macmillan and Co.|year=1929|volume=IV|location=London}}
*{{cite journal|last=Frothinghom|first=A. L.|year=1914|title=Circular Templum and Mundus. Was the Templum Only Rectangular?|journal=American Journal of Archaeology|volume=18}}
*{{cite book|last1=Geffcken|first1=Katherine A.|title=Rome and Her Monuments: Essays on the City and Literature of Rome in Honor of Katherine A. Geffcken|url=https://archive.org/details/romehermonuments0000unse|last2=Dickison|first2=Sheila Kathryn|last3=Hallett|first3=Judith P.|publisher=Bolchazy-Carducci Publishers|year=2000|isbn=978-0-86516-457-4|location=Wauconda, Illinois}}
*{{cite book|last=Hemelrijk|first=Emily|title=Hidden Lives, Public Personae: Women and Civic Life in the Roman West|url=https://archive.org/details/hiddenlivespubli0000heme|publisher=Oxford University Press|year=2015|isbn=978-019025188-8|location=New York}}
*{{cite book|last=Herbert-Brown|first=Geraldine|title=Ovid and the Fasti: An Historical Study|url=https://archive.org/details/ovidfastihistori0000herb|publisher=Clarendon Press Oxford|year=1994|isbn=978-0-19-814935-4|location=Oxford}}
*{{cite book|last=Hersch|first=Karen K.|title=The Roman Wedding: Ritual and Meaning in Antiquity|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-19610-9}}
*{{cite book|last=Johnston|first=Sarah Iles|title=Religions of the Ancient World: A Guide|url=https://archive.org/details/religionsofancie0000unse_d0s1|publisher=The Belknap Press of Harvard University Press|year=2004|isbn=978-0-674-01517-3}}
*{{cite book|last1=Lefkowitz|first1=Mary R.|url=https://books.google.com/books?id=LV-FPLMeHgoC&amp;pg=PA306|title=Women's Life in Greece and Rome: A Source Book in Translation|last2=Fant|first2=Maureen B.|publisher=Johns Hopkins University Press|year=2005|isbn=978-0-8018-8310-1}}
*{{cite book|last=Littlewood|first=R. Joy|title=A Commentary on Ovid: Fasti book VI|url=https://archive.org/details/commentaryonovid0000litt|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19927-134-4|location=Oxford; New York}}
*{{cite book|last=Marouzeau|first=Jules|title=Revue des études latines|publisher=Société d'Édition Les Belles Lettres|year=2006|language=fr}}
*{{cite journal|last=Middleton|first=John Henry|year=1886|title=The Temple and Atrium of Vesta and the Regia|url=https://books.google.com/books?id=AT5GAQAAIAAJ&amp;pg=PA395|journal=Archaeologia|page=395}}{{PD-notice}}
*{{cite book|last=Middleton|first=John Henry|title=The Remains of Ancient Rome|year=1892|volume=1|page=295}}{{PD-notice}}
*{{cite book|last=Mommsen|first=Theodor|url=https://books.google.com/books?id=-EEZAAAAYAAJ|title=The History of Rome|year=1894|volume=I|author-link=Theodor Mommsen}} {{PD-notice}}
*{{cite book|last1=Morford|first1=Mark P. O.|title=Classical Mythology|last2=Lenardon|first2=Robert J.|publisher=Oxford University Press|year=1999|edition=Sixth}}
*{{cite book|last=Newlands|first=Carole Elizabeth|title=Playing with Time: Ovid and the Fasti|publisher=Cornell University Press|year=1995|isbn=978-0-8014-3080-0|volume=55}}
*{{cite journal|last=Noehden|first=G. H.|year=1817|title=On the Worship of Vesta, and the Holy Fire, in Ancient Rome: with an Account of the Vestal Virgins|url=https://books.google.com/books?id=1iVCbaFwr9AC&amp;pg=PP7|journal=The Classical Journal|volume=15}}
*{{cite book|last=Paschalis|first=Michael|title=Virgil's Aeneid: Semantic Relations and Proper Names|publisher=Clarendon Press Oxford|year=1977|isbn=978-0-19-814688-9}}
*{{cite book|last=Salzman|first=Michele Rene|title=On Roman Time: The Codex-Calendar of 354 and the Rhythms of Urban Life in Late Antiquity|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0-520-06566-6}}
*{{cite book|last=Schroeder|first=Jeanne Lorraine|title=The Vestal and the Fasces: Hegel, Lacan, Property, and the Feminine|publisher=University of California Press|year=1998|isbn=978-0-520-21145-2|location=London}}
*{{cite book|last=Severy|first=Beth|title=Augustus and the Family at the Birth of the Roman Empire|url=https://archive.org/details/augustusfamilyat0000seve|publisher=Routledge|year=2003|isbn=978-0-203-21143-4}}
*{{cite book|last=Thédenat|first=Henry|title=Le Forum romain et les forums impériaux|publisher=Hachette et Cie|year=1908|location=Paris|language=fr}}
*{{cite book|last=Watkin|first=David|url=https://archive.org/details/romanforum00watk|title=The Roman Forum|publisher=Harvard University Press|year=2009|isbn=978-0-674-03341-2|via=[[Internet Archive]]}}
*{{cite book|last=Williams|first=Rome|title=The Original Dysfunctional Family: Basic Classical Mythology for the New Millennium|url=https://archive.org/details/originaldysfunct0000will|publisher=Bolchazy-Carducci|year=2008|isbn=978-0-86516-690-5|location=Mundelein, Illinoi}}
*{{citation|title=Remus: A Roman Myth|last=Wiseman|first=Timothy Peter|year=1995|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-41981-6}}
{{refend}}

{{Commons|Vesta|Božica Vesta}}
{{Rimska mitologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rimske božice]]</text>
      <sha1>40pzivid8gpdg4hsflowwwtw0iw5xft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1/4 + 1/16 + 1/64 + 1/256 + · · ·</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82598</id>
    <revision>
      <id>3713453</id>
      <parentid>3511401</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:11:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7608" sha1="awa6dd7uikkqi3lhkurlq3kxdv3tq3u" xml:space="preserve">[[Slika:Geometric series 14 ell.png|desno|mini|[[Arhimed]]ova slika sa ''a'' = 3/4]]
U [[matematika|matematici]], [[beskonačni red]] '''1/4 + 1/16 + 1/64 + 1/256 + · · ·''' je primjer jednog od prvih beskonačnih redova koji je ikada sumiran u [[historija matematike|historiji matematike]]; koristio ga je [[Arhimed]] oko [[250. p. n. e.|250]].–[[200. p. n. e.]]&lt;ref name = &quot;Shawyer 3&quot;&gt;Shawyer and Watson p. 3.&lt;/ref&gt; Njegova suma iznosi 1/3. Općenitije, za bilo koje ''a'', [[beskonačan geometrijski red]], čiji je prvi član ''a'' i čiji je omjer 1/4, je [[konvergentan red|konvergentan]] sa sumom
:&lt;math&gt;a+\frac{a}{4}+\frac{a}{4^2}+\frac{a}{4^3}+\cdots = \frac43 a.&lt;/math&gt;

== Vizuelno prikazivanje ==

[[Slika:Geometric series 14 square2.svg|lijevo|mini|3''s'' = 1.]]
Red 1/4 + 1/16 + 1/64 + 1/256 + · · · ima prilično jednostavan vizuelni prikaz zato i [[kvadrat]] i trougao dijele površinu na četiri [[sličnost (geometrija)|slična dijela]], od kojih svaki predstavlja 1/4 površine originala.

Na slici desno,&lt;ref name = &quot;Nelsen 74&quot;&gt;Nelsen and Alsina p. 74.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Ajose&quot;&gt;Ajose and Nelson.&lt;/ref&gt; ako se pretpostavi da veliki kvadrat ima površinu 1, tada najveći crni kvadrat ima površinu (1/2)*(1/2) = 1/4. Slično tome, drugi najveći crni kvadrat ima površinu 1/16, a treći 1/64. Površina koju zauzimaju svi crni kvadrati tada iznosi 1/4 + 1/16 + 1/64 + · · ·, a isto toliko iznosi i površina koju zauzimaju sivi i bijeli kvarati. Pošto ove tri površine prekrivaju jediničnu površinu, slika nam pokazuje da
:&lt;math&gt;3\left(\frac14+\frac{1}{4^2}+\frac{1}{4^3}+\frac{1}{4^4}+\cdots\right) = 1.&lt;/math&gt;

Arhimedova vlastita ilustracija, prikazana na vrhu,&lt;ref&gt;Heath p.250&lt;/ref&gt; bila je malo različita i bila je bliža jednačini

[[Slika:Geometric series 14 triangle.png|desno|mini|3''s'' = 1 again]]
:&lt;math&gt;\frac34+\frac{3}{4^2}+\frac{3}{4^3}+\frac{3}{4^4}+\cdots = 1.&lt;/math&gt;
Pogledajte dole za Arhimedovu interpretaciju.

Ista geometrijska strategija funkcioniše na [[trougao|trouglovima]], kao što je prikazano na slici desno:&lt;ref name = &quot;Nelsen 74&quot; /&gt;&lt;ref name = &quot;Stein 46&quot;&gt;Stein p. 46.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Mabry&quot;&gt;Mabry.&lt;/ref&gt; ako veliki trugao ima površinu 1, tada najveći crni trougao ima površinu 1/4, i tako dalje. Figura u cjelini posjeduje [[samosličnost]] između velikog trougla i njegovih pod-trouglova (manji trouglovi).

== Arhimed ==

[[Arhimed]] se sreo sa redovima u svoj radu ''[[Kvadratura parabole]]''. On je računao površinu unutar [[parabola|parabole]] [[metoda iscrpljenja|metodom iscrpljenja]], te je, kao rezultat, dobio niz trouglova;u svakom narednom koraku u konstrukciji dodaje površinu od 1/4 od površine prethodnog koraka. Tražio je rezultat u kojem je ukupna površina 4/3 površine prvog koraka. Kako bi to dobio, Arhimed je uveo slijedeću tvrdnju (teoremu):

'''Tvrdnja 23.''' Za dati red površina ''A'', ''B'', ''C'', ''D'', … , ''Z'', od kojih je ''A'' najveća, a svaka naredna je veća četiri puta od slijedeće u redu, tada je &lt;ref&gt;This is a quotation from Heath's English translation (p.249).&lt;/ref&gt;
:&lt;math&gt;A + B + C + D + \cdots + Z + \frac13 Z = \frac43 A.&lt;/math&gt;

Arhimed je dokazuje ovu tvrdnju najprije sa proračunim
:&lt;math&gt;\begin{array}{rcl}
\displaystyle B+C+\cdots+Z+\frac{B}{3}+\frac{C}{3}+\cdots+\frac{Z}{3} &amp; = &amp;\displaystyle \frac{4B}{3}+\frac{4C}{3}+\cdots+\frac{4Z}{3} \\[1em]
  &amp; = &amp;\displaystyle \frac13(A+B+\cdots+Y).
\end{array}&lt;/math&gt;
Sa druge strane,
:&lt;math&gt;\frac{B}{3}+\frac{C}{3}+\cdots+\frac{Y}{3} = \frac13(B+C+\cdots+Y).&lt;/math&gt;

Oduzimanjem ove jednačine od prethodne dobijamo
:&lt;math&gt;B+C+\cdots+Z+\frac{Z}{3} = \frac13 A&lt;/math&gt;,
te dodajući ''A'' na obje strane, dobijamo željeni rezultat.&lt;ref&gt;This presentation is a shortened version of Heath p.250.&lt;/ref&gt;

Danas, standardniji iskaz Arhimedove tvrdnje je da su parcijalne sume reda 1 + 1/4 + 1/16 + · · ·:
:&lt;math&gt;1+\frac{1}{4}+\frac{1}{4^2}+\cdots+\frac{1}{4^n}=\frac{1-\left(\frac14\right)^{n+1}}{1-\frac14}.&lt;/math&gt;

Ovaj oblik može se dokazati množenjem obje strane sa 1 &amp;minus; 1/4, gdje bi se većina članova na lijevoj strani pokratilo u parovima. Ovaj način funkcioniše kod većine konačnih [[geometrijski red|geometrijskih redova]].

== Limes ==

Archimedesova tvrdnja 24 primjenljuje konačnu (ali neodređenu) sumu u tvrdnji 23 na površinu unutar parabole preko dvostrukog ''[[reductio ad absurdum]]''. On u stvari&lt;ref&gt;Modern authors differ on how appropriate it is to say that Archimedes summed the infinite series. For example, Shawyer and Watson (p.3) simply say he did; Swain and Dence say that &quot;Archimedes applied an indirect limiting process&quot;; and Stein (p.45) stops short with the finite sums.&lt;/ref&gt; ne uzima [[granična vrijednost niza|limes]] gore navedenih parcijalnih suma, ali u modernom kalulusu ovaj korak je prilično lagan:
:&lt;math&gt;\lim_{n\to\infty} \frac{1-\left(\frac14\right)^{n+1}}{1-\frac14} = \frac{1}{1-\frac14} = \frac43.&lt;/math&gt;

Pošto je suma beskonačnog reda definisana sa limesom njegovih parcijalnih suma,
:&lt;math&gt;1+\frac14+\frac{1}{4^2}+\frac{1}{4^3}+\cdots = \frac43.&lt;/math&gt;

== Zabilješke ==
{{refspisak}}

== Reference ==
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
*{{cite journal |title=Proof without Words: Geometric Series |author=Ajose, Sunday and Roger Nelsen |journal=Mathematics Magazine |volume=67 |issue=3 |date= jun 1994 |pages=230 |url=http://links.jstor.org/sici?sici=0025-570X%28199406%2967%3A3%3C230%3APWWGS%3E2.0.CO%3B2-A}}
*{{cite book |first=T. L. |last=Heath |title=The Works of Archimedes |year=1953 |origyear=1897 |publisher=Cambridge UP}} Page images at {{cite web |first=Bill |last=Casselman |title=Archimedes' quadrature of the parabola |url=http://www.math.ubc.ca/~cass/archimedes/parabola.html |access-date=22. 3. 2007 |archive-date=20. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120320124529/http://www.math.ubc.ca/~cass/archimedes/parabola.html |url-status=dead }} HTML with figures and commentary at {{cite web |first=Daniel E. |last=Otero |year=2002 |title=Archimedes of Syracuse |url=http://www.cs.xu.edu/math/math147/02f/archimedes/archpartext.html |access-date=22. 3. 2007 |archive-date=7. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070307141104/http://www.cs.xu.edu/math/math147/02f/archimedes/archpartext.html |url-status=dead }}
*{{cite journal |title=Proof without Words: &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;⁄&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + (&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;⁄&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; + (&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;⁄&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; + · · · = &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;⁄&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; |first=Rick |last=Mabry |journal=Mathematics Magazine |volume=72 |issue=1 |date = februar 1999 |pages=63 |url=http://links.jstor.org/sici?sici=0025-570X%28199902%2972%3A1%3C63%3APWW%3C%3E2.0.CO%3B2-O}}
*{{cite book |author=Nelsen, Roger B. and Claudi Alsina |title=Math Made Visual: Creating Images for Understanding Mathematics |year=2006 |publisher=MAA |id={{ISBN|0-88385-746-4}}}}
*{{cite book |author=Shawyer, Bruce and Bruce Watson |title=Borel's Methods of Summability: Theory and Applications |url=https://archive.org/details/borelsmethodsofs0000shaw |publisher=Oxford UP |year=1994 |id={{ISBN|0-19-853585-6}}}}
*{{cite book |first=Sherman K. |last=Stein |title=Archimedes: What Did He Do Besides Cry Eureka? |publisher=MAA |year=1999 |id={{ISBN|0-88385-718-9}}}} 
*{{cite journal |author=Swain, Gordon and Thomas Dence |title=Archimedes' Quadrature of the Parabola Revisited |journal=Mathematics Magazine |volume=71 |issue=2 |date = april 1998 |pages=123–30 |url=http://links.jstor.org/sici?sici=0025-570X%28199804%2971%3A2%3C123%3AAQOTPR%3E2.0.CO%3B2-Q}}
&lt;/div&gt;

[[Kategorija:Matematički redovi]]</text>
      <sha1>awa6dd7uikkqi3lhkurlq3kxdv3tq3u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Sitenotice</title>
    <ns>8</ns>
    <id>96660</id>
    <revision>
      <id>3713283</id>
      <parentid>3711902</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:11:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>jel' ovako u redu?</comment>
      <origin>3713283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="290" sha1="fpl24asr82w7qpqd810buvfsf8kk15q" xml:space="preserve">{{fmbox
| image       =  
| style       = border:1px solid #EAAD3B; text-align:center;
| slika_desno = 
| vrsta       = ozbiljno
| text        = Sudjelujte u projektu [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]
}}</text>
      <sha1>fpl24asr82w7qpqd810buvfsf8kk15q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713288</id>
      <parentid>3713283</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:35:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>ok?</comment>
      <origin>3713288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="302" sha1="h78w9thcfww78bggmeuxdq40283x84w" xml:space="preserve">{{fmbox
| image       = [[Datoteka:Scale icon green.svg|30px]] 
| style       = text-align:center;
| slika_desno = 
| vrsta       = ozbiljno
| text        = Sudjelujte u projektu [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]
}}</text>
      <sha1>h78w9thcfww78bggmeuxdq40283x84w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Najbolje godine (TV-serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101360</id>
    <revision>
      <id>3713473</id>
      <parentid>3684341</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:11:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatske sapunice]] uklonjena; [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4260" sha1="o0hvlvh53sf78o0uea980vokx9y87xx" xml:space="preserve">{{Starost}}
{{Infokutija TV-emisija
  | ime serije = Najbolje godine
  | originalni naslov = Najbolje godine 
  | slika = 
  | format = [[drama|dramska]] serija
  | trajanje epizode = cca.40 minuta
  | autor = [[Mladen Dizdar]]&lt;br&gt;[[Robert Orhel]]&lt;br&gt;[[Goran Rukavina]]&lt;br&gt;[[Kristijan Milić]]
  | glumci = [[Janko Popović Volarić]]&lt;br&gt;[[Katarina Radivojević]]&lt;br&gt;[[Marija Borić]]
  | država = {{ZID|Hrvatska}}
  | tv kuća = [[Nova TV]]
  | u BiH = [[Mreža Plus]] 
  | početak serije = 14. septembar 2009.
  | kraj serije = 
  | broj epizoda = 152
  | imdb id = 
}}
'''Najbolje godine''' je  [[hrvatska]] porodično-[[drama|dramska]] serija. Glavni [[režiser]]i su [[Mladen Dizdar]], [[Robert Orhel]], [[Goran Rukavina]] i [[Kristijan Milić]], dok je kreativni producent [[Milivoj Puhlovski]]. Serija je s emitiranjem krenula 14. septembra 2009. na programu [[Nova TV|Nove TV]]. Prikazuje se od ponedjeljka do četvrtka u 20 sati. Snimanja serije počela su početkom [[august]]a.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.vecernji.hr/lifestyle/najbolje-godine-borba-imovinu-pravu-ljubav-clanak-6279 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090804054851/http://www.vecernji.hr/lifestyle/najbolje-godine-borba-imovinu-pravu-ljubav-clanak-6279 |archive-date=4. 8. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Sinopsis ==
Radnja serije se vrti oko života nekoliko [[selo|seoskih]] porodica, njihovih problema i [[ljubav]]nih zgoda i nezgoda, a u središtu pažnje je [[grad]]ska djevojka Lorena, koja se vraća u [[selo]] kako bi prodala kuću koju je naslijedila od pokojne majke.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

== Uloge ==
===Glavna glumačka postava===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Glumac/ica !! Lik !! Trajanje
|-
| [[Katarina Radivojević]] || Lorena Levaj || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Janko Popović Volarić]] || Ranko Hajduk || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Marija Borić]] || Zrinka Lotar
Hajduk 
| [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Barbara Rocco]] || Anka Lovrić || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Biserka Ipša]] || Ruža Hajduk || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Amar Bukvić]] || Tomo Hajduk || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Janko Rakoš]] || Damir Hajduk || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Duško Valentić]] || Andrija Perkić || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Leona Paraminski]] || Majda Botica || [[2009.]]
|-
| [[Žarko Potočnjak]] || Božo Hajduk || [[2009.]]-[[2010]].
|-
| [[Robert Jozinović]] || Dr. Dražen Ricijaš || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Ivana Bolanča]] || Jana Matišić || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Mladen Čutura]] || Petar Lovrić || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Asja Jovanović]] || Danica 
Lehner Hajduk
| [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Hrvoje Horvat (glumac)|Hrvoje Horvat]] || Sebastijan Lovrić || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Jasna Odorčić]] || Zlata Lalić || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Velimir Čokljat]] || Đuka Lotar || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Petra Cicvarić]] || Korana Lotar Lovrić || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Livia Drinovac]] || Ema Hajduk
Lovrić 
| [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Karlo Ferenčak]] || Marko Lovrić || [[2009.]]''-danas''
|-
| [[Mateja Kruhak]] || Mira Matišić || [[2009.]]''-danas''
|}

===Gostujuće uloge===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Glumac/ica !! Lik
|-
| [[Mario Mlinarić]] || Kondukter
|-
| [[Božidar Alić]] || Vuk Hajduk †
|-
| [[Petra Dugandžić]] || Karla
|-
| [[Stjepan Perić]] || Filip
|-
| [[Goran Malus]] || Igor
|-
| [[Vladimir Tintor]] || Stefano
|-
| [[Špiro Guberina]] || biskup
|-
| [[Slavko Juraga]] || Nikola &quot;Kec&quot; †
|-
| [[Nina Juraga]] || Ana
|-
| [[Željko Pervan]] || Đuro
|-
| [[Mirta Zečević]] || Saška
|-
| [[Slaven Knezović]] || Luigi
|-
| [[Dolores Lambaša]] || Vanja Brezjak
|-
| [[Sonja Kovač]] || Dorotea
|-
| [[Ljubomir Kerekeš]] || Ante Lalić
|-
| [[Ivica Pucar]] || Kruno Lalić
|-
| [[Svjetlana Magdić]] || Zvjezdana
|-
| [[Jadranka Krajina]] || Vlasta
|-
| [[Antonio Marušić]] || Đurica
|}

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Hrvatske TV-serije]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-serije sa početkom prikazivanja 2009.]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]</text>
      <sha1>o0hvlvh53sf78o0uea980vokx9y87xx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bajramovci</title>
    <ns>1</ns>
    <id>119613</id>
    <revision>
      <id>3713376</id>
      <parentid>1217078</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T20:53:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Frank b26</username>
        <id>113484</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Frank b26 premjestio je stranicu [[Razgovor:Barjamovci]] na [[Razgovor:Bajramovci]]: Naselje je preimenovano nakon popisa 1991. što se vidi i u popisu 2013. u statutu općine Kupres</comment>
      <origin>1217078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}</text>
      <sha1>takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Vrbanjuša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143646</id>
    <revision>
      <id>3713362</id>
      <parentid>3500175</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T18:56:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.6.44</ip>
      </contributor>
      <origin>3713362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3479" sha1="9bwio1m03apyrr7mfcwdy1j14ew9wqw" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #00FF00
| Ime kluba         = '''FK Vrbanjuša'''
| Puno ime          = Fudbalski klub Vrbanjuša
| Grb               = FK Vrbanjuša logo.png
| Nadimak           = 
| Osnovan           = [[1967.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|green}} {{colorbox|yellow}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Kantona Sarajevo|Prva liga KS]]
| Stadion           = [[Stadion Koševo|Koševo]] (pomoćni)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fsks.ba/index.php/klubovi-fsks/klubovi-kantonalne-lige|title=Klubovi Kantonalne lige|work=fsks.ba|access-date=25. 9. 2017|archive-date=23. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170923103024/http://www.fsks.ba/index.php/klubovi-fsks/klubovi-kantonalne-lige|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 1000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Alija Hadžiosmanović
| Menadžer          = Alija Hadžiosmanović
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 3. mjesto (Grupa B)
| Prethodna sezona  = [[Prva nogometna liga Kantona Sarajevo 2019/2020.|2019/20.]]
| Webstranica       = 
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 00FF00
| tijelo1           = 00FF00
| desna ruka1       = 00FF00
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = 00FF00
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = 
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č12        = 
| lijeva ruka2      = FFFF00
| tijelo2           = FFFF00
| desna ruka2       = FFFF00
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFF00
}}
'''FK Vrbanjuša''' je nogometni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Prva nogometna liga Kantona Sarajevo|Prvoj ligi Kantona Sarajevo]].

== Historija ==
FK Vrbanjuša je osnovan 1967. godine u [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu]], u naselju [[Vrbanjuša]]. Najveći uspjeh FK Vrbanjuše jeste ulazak u [[Premijer liga BiH|Prvu ligu BiH]], ali ipak nisu uspjeli osigurati opstanak jer je većina igrača napustila klub i nastavila svoju karijeru u većim klubovima.

== Nastupi u Prvoj ligi BiH ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 16/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 21
|-
|}

== Poznati bivši igrači ==
* Samir Fazlinović
* [[Predrag Šimić]]
* [[Almir Turković]]
* [[Taib Torlaković]]
* [[Mirzet Alagić]]
* [[Ibrahim Kestendžić]]
* [[Anto Tomić-Pita]]

==Reference==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://hr-hr.facebook.com/FK-Vrbanjusa-19067991964/ FK Vrbanjuša] na facebook.com

{{DEFAULTSORT:Vrbanjuša}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1967.]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|FK]]</text>
      <sha1>9bwio1m03apyrr7mfcwdy1j14ew9wqw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713365</id>
      <parentid>3713362</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T19:08:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/46.239.6.44|46.239.6.44]] ([[User talk:46.239.6.44|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <origin>3500175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3459" sha1="74x026io92ya09ppy7nwkp2podesu05" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #00FF00
| Ime kluba         = '''FK Vrbanjuša'''
| Puno ime          = Fudbalski klub Vrbanjuša
| Grb               = FK Vrbanjuša logo.png
| Nadimak           = 
| Osnovan           = [[1967.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|green}} {{colorbox|yellow}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Kantona Sarajevo|Prva liga KS]]
| Stadion           = [[Stadion Koševo|Koševo]] (pomoćni)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fsks.ba/index.php/klubovi-fsks/klubovi-kantonalne-lige|title=Klubovi Kantonalne lige|work=fsks.ba|access-date=25. 9. 2017|archive-date=23. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170923103024/http://www.fsks.ba/index.php/klubovi-fsks/klubovi-kantonalne-lige|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 1000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Alija Hadžiosmanović
| Menadžer          = Alija Hadžiosmanović
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 3. mjesto (Grupa B)
| Prethodna sezona  = [[Prva nogometna liga Kantona Sarajevo 2019/2020.|2019/20.]]
| Webstranica       = 
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 00FF00
| tijelo1           = 00FF00
| desna ruka1       = 00FF00
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = 00FF00
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = 
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č12        = 
| lijeva ruka2      = FFFF00
| tijelo2           = FFFF00
| desna ruka2       = FFFF00
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFF00
}}
'''FK Vrbanjuša''' je nogometni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Prva nogometna liga Kantona Sarajevo|Prvoj ligi Kantona Sarajevo]].

== Historija ==
FK Vrbanjuša je osnovan 1967. godine u [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu]], u naselju [[Vrbanjuša]]. Najveći uspjeh FK Vrbanjuše jeste ulazak u [[Premijer liga BiH|Prvu ligu BiH]], ali ipak nisu uspjeli osigurati opstanak jer je većina igrača napustila klub i nastavila svoju karijeru u većim klubovima.

== Nastupi u Prvoj ligi BiH ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga BiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 16/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 21
|-
|}

== Poznati bivši igrači ==
* [[Predrag Šimić]]
* [[Almir Turković]]
* [[Taib Torlaković]]
* [[Mirzet Alagić]]
* [[Ibrahim Kestendžić]]
* [[Anto Tomić-Pita]]

==Reference==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://hr-hr.facebook.com/FK-Vrbanjusa-19067991964/ FK Vrbanjuša] na facebook.com

{{DEFAULTSORT:Vrbanjuša}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1967.]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|FK]]</text>
      <sha1>74x026io92ya09ppy7nwkp2podesu05</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:ATP brojevi 1</title>
    <ns>10</ns>
    <id>148579</id>
    <revision>
      <id>3713477</id>
      <parentid>3708819</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:32:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3335" sha1="7f13fpektwit3la7yms3ebpqo3t2cb8" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = ATP brojevi 1
| naslov      = ATP brojevi 1
| osnovastil  = background-color: #465945; color: white;
| tijeloklasa = hlist

| podaci1     =
* {{nowrap|'''1.''' {{ZD|RUM|veličina=18px}} [[Ilie Năstase]] {{small|(1973/1974 – 40 s)}}}}
* {{nowrap|'''2.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[John Newcombe]] {{small|(1974 – 8 s)}}}}
* {{nowrap|'''3.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jimmy Connors]] {{small|(1974/1983 – 268 s)}}}}
* {{nowrap|'''4.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Björn Borg]] {{small|(1977/1981 – 109 s)}}}}
* {{nowrap|'''5.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[John McEnroe]] {{small|(1980/1985 – 170 s)}}}}
* {{nowrap|'''6.''' {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}} {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Ivan Lendl]] {{small|(1983/1990 – 270 s)}}}}
* {{nowrap|'''7.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Mats Wilander]] {{small|(1988/1989 – 20 s)}}}}
* {{nowrap|'''8.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Stefan Edberg]] {{small|(1990/1992 – 72 s)}}}}
* {{nowrap|'''9.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Boris Becker]] {{small|(1991 – 12 s)}}}}
* {{nowrap|'''10.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Courier]] {{small|(1992/1993 – 58 s)}}}}
* {{nowrap|'''11.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Pete Sampras]] {{small|(1993/2000 – 286 s)}}}}
* {{nowrap|'''12.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Andre Agassi]] {{small|(1995/2003 – 101 s)}}}}
* {{nowrap|'''13.''' {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Thomas Muster]] {{small|(1996 – 6 s)}}}}
* {{nowrap|'''14.''' {{ZD|ČIL|veličina=18px}} [[Marcelo Ríos]] {{small|(1998 – 6 s)}}}}
* {{nowrap|'''15.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos Moyá]] {{small|(1999 – 2 s)}}}}
* {{nowrap|'''16.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] {{small|(1999 – 6 s)}}}}
* {{nowrap|'''17.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Patrick Rafter]] {{small|(1999 – 1 s)}}}}
* {{nowrap|'''18.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Marat Safin]] {{small|(2000/2001 – 9 s)}}}}
* {{nowrap|'''19.''' {{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Gustavo Kuerten]] {{small|(2000/2001 – 43 s)}}}}
* {{nowrap|'''20.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Lleyton Hewitt]] {{small|(2001/2003 – 80 s)}}}}
* {{nowrap|'''21.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Juan Carlos Ferrero]] {{small|(2003 – 8 s)}}}}
* {{nowrap|'''22.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Andy Roddick]] {{small|(2003/2004 – 13 s)}}}}
* {{nowrap|'''23.''' {{ZD|ŠVI|veličina=15px}} [[Roger Federer]] {{small|(2004/2018 – 310 s)}}}}
* {{nowrap|'''24.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Rafael Nadal]] {{small|(2008/2020 – 209 s)}}}}
* {{nowrap|'''25.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Novak Đoković]] {{small|(2011/2024 – 429 s)}}}}
* {{nowrap|'''26.''' {{ZD|VB|veličina=18px}} [[Andy Murray]] {{small|(2016/2017 – 41 s)}}}}
* {{nowrap|'''27.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Danil Medvedev]] {{small|(2022 – 16 s)}}}}
* {{nowrap|'''28.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos Alcaraz]] {{small|(2022/2023 – 36 s)}}}}
* {{nowrap|'''29.''' {{ZD|ITA|veličina=18px}} '''[[Jannik Sinner]] {{small|(2024/2025 – 53 s)'''}}}}
| ispod       =
* ATP-lista vodi se od 3. 11. 1975
* (Prvi put na br. 1/Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 /s/)
* Trenutni br. 1 podebljan (do 9. 6. 2025)&lt;noinclude&gt;&lt;ref&gt;https://www.atptour.com/en/rankings/singles&lt;/ref&gt;&lt;/noinclude&gt;
}}[[Kategorija:ATP brojevi 1]]&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Teniski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7f13fpektwit3la7yms3ebpqo3t2cb8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:WTA brojevi 1</title>
    <ns>10</ns>
    <id>148623</id>
    <revision>
      <id>3713479</id>
      <parentid>3708820</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:37:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3214" sha1="1pohs6bxju4s2gl8753qjf0t3ndxnw6" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = WTA brojevi 1
| naslov      = WTA brojevi 1
| osnovastil  = background-color: #465945; color: white;
| tijeloklasa = hlist

| podaci1     = 
* '''1.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Chris Evert]] {{small|(1975/1985 – 260 s)}}
* '''2.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Evonne Goolagong]] {{small|(1976 – 2 s)}}
* '''3.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] {{small|(1978/1987 – 331 s)}}
* '''4.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Tracy Austin]] {{small|(1980 – 22 s)}}
* '''5.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Steffi Graf]] {{small|(1987/1997 – 377 s)}}
* '''6.''' {{ZD|JUG|veličina=18px}} {{ZD|SRJ|veličina=18px}} {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Monika Seleš]] {{small|(1991/1996 – 178 s)}}
* '''7.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Arantxa Sánchez Vicario]] {{small|(1995 – 12 s)}}
* '''8.''' {{ZD|ŠVI|veličina=15px}}&amp;nbsp;[[Martina Hingis]] {{small|(1997/2001 – 209 s)}}
* '''9.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Lindsay Davenport]] {{small|(1998/2006 – 98 s)}}
* '''10.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Jennifer Capriati]] {{small|(2001/2002 – 17 s)}}
* '''11.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Venus Williams]] {{small|(2002 – 11 s)}}
* '''12.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Serena Williams]] {{small|(2002/2017 – 319 s)}}
* '''13.''' {{ZD|BEL|veličina=15px}}&amp;nbsp;[[Kim Clijsters]] {{small|(2003/2011 – 20 s)}}
* '''14.''' {{ZD|BEL|veličina=15px}}&amp;nbsp;[[Justine Henin]] {{small|(2003/2008 – 117 s)}}
* '''15.''' {{ZD|FRA|veličina=15px}}&amp;nbsp;[[Amélie Mauresmo]] {{small|(2004/2006 – 39 s)}}
* '''16.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Marija Šarapova]] {{small|(2005/2012 – 21 s)}}
* '''17.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Ana Ivanović]] {{small|(2008 – 12 s)}}
* '''18.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Jelena Janković]] {{small|(2008/2009 – 18 s)}}
* '''19.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Dinara Safina]] {{small|(2009 – 26 s)}}
* '''20.''' {{ZD|DAN|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Caroline Wozniacki]] {{small|(2010/2018 – 71 s)}}
* '''21.''' {{ZD|BJE|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Viktorija Azarenka]] {{small|(2012/2013 – 51 s)}}
* '''22.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Angelique Kerber]] {{small|(2016/2017 – 34 s)}}
* '''23.''' {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Karolína Plíšková]] {{small|(2017 – 8 s)}}
* '''24.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Garbiñe Muguruza]] {{small|(2017 – 4 s)}}
* '''25.''' {{ZD|RUM|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Simona Halep]] {{small|(2017/2019 – 64 s)}}
* '''26.''' {{ZD|JPN|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Naomi Osaka]] {{small|(2019 – 25 s)}}
* '''27.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Ashleigh Barty]] {{small|(2019/2022 – 121 s)}}
* '''28.''' {{ZD|POLJ|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Iga Świątek]] {{small|(2022/2024 – 125 s)}}
* '''29.''' {{ZD|BJE|veličina=18px}} '''[[Arina Sabaljenka]] {{small|(2023/2025 – 42 s)'''}}

| ispod       = 
* WTA-lista vodi se od 3. 11. 1975
* (Prvi put na br. 1/Posljednji put na br. 1 - broj sedmica na br. 1 /s/)
* Trenutni br. 1 podebljan (do 9. 6. 2025)&lt;noinclude&gt;&lt;ref&gt;https://www.wtatennis.com/rankings/singles&lt;/ref&gt;&lt;/noinclude&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Teniski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1pohs6bxju4s2gl8753qjf0t3ndxnw6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pobjednici Roland Garrosa</title>
    <ns>10</ns>
    <id>148976</id>
    <revision>
      <id>3713363</id>
      <parentid>3624387</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T18:59:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7514" sha1="09z4er1f78295mtynqbwspsoloclk1l" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Pobjednici Roland Garrosa
| naslov      = [[Spisak pobjednika Roland Garrosa – pojedinačno|Pobjednici]] [[Roland Garros]]a
| naslovstil  = background-color:#FF915F;
| grupastil   = background-color:#FF915F;
| podaciklasa = hlist

| grupa1 = Francuska era
| podaci1 = 
* 1891:&amp;nbsp;[[H. Briggs]]
* 1892:&amp;nbsp;[[Jean Schopfer]]
* 1893:&amp;nbsp;[[Laurent Riboulet]]
* 1894–1896:&amp;nbsp;[[André Vacherot]]
* 1897–1900:&amp;nbsp;[[Paul Aymé]]
* 1901:&amp;nbsp;[[André Vacherot]]
* 1902:&amp;nbsp;[[Michel Vacherot]]
* 1903–1904:&amp;nbsp;[[Max Decugis]]
* 1905–1906:&amp;nbsp;[[Maurice Germot]]
* 1907–1909:&amp;nbsp;[[Max Decugis]]
* 1910:&amp;nbsp;[[Maurice Germot]]
* 1911:&amp;nbsp;[[André Gobert]]
* {{nowrap|1912–1914:&amp;nbsp;[[Max Decugis]]}}
* {{color|grey|1915–1919}}: ''[[Prvi svjetski rat]]''
* 1920:&amp;nbsp;[[André Gobert]]
* 1921:&amp;nbsp;[[Jean-Pierre Samazeuilh|Jean Samazeuilh]]
* 1922:&amp;nbsp;[[Henri Cochet]]
* 1923:&amp;nbsp;[[François Blanchy]]
* 1924:&amp;nbsp;[[Jean Borotra]]

| grupa2 = Međunarodna era
| podaci2 =
* [[Roland Garros 1925 – muški singl|1925]]:&amp;nbsp;[[René Lacoste]]
* [[Roland Garros 1926 – muški singl|1926]]:&amp;nbsp;[[Henri Cochet]]
* [[Roland Garros 1927 – muški singl|1927]]:&amp;nbsp;[[René Lacoste]]
* [[Roland Garros 1928 – muški singl|1928]]:&amp;nbsp;[[Henri Cochet]]
* [[Roland Garros 1929 – muški singl|1929]]:&amp;nbsp;[[René Lacoste]]
* [[Roland Garros 1930 – muški singl|1930]]:&amp;nbsp;[[Henri Cochet]]
* [[Roland Garros 1931 – muški singl|1931]]:&amp;nbsp;[[Jean Borotra]]
* [[Roland Garros 1932 – muški singl|1932]]:&amp;nbsp;[[Henri Cochet]]
* [[Roland Garros 1933 – muški singl|1933]]:&amp;nbsp;[[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]]
* [[Roland Garros 1934 – muški singl|1934]]:&amp;nbsp;[[Gottfried von Cramm]]
* [[Roland Garros 1935 – muški singl|1935]]:&amp;nbsp;[[Fred Perry]]
* [[Roland Garros 1936 – muški singl|1936]]:&amp;nbsp;[[Gottfried von Cramm]]
* [[Roland Garros 1937 – muški singl|1937]]:&amp;nbsp;[[Henner Henkel]]
* [[Roland Garros 1938 – muški singl|1938]]:&amp;nbsp;[[Don Budge]]
* [[Roland Garros 1939 – muški singl|1939]]:&amp;nbsp;[[Don McNeill (teniser)|Don McNeill]]
* {{color|grey|1940–1945}}: ''[[Drugi svjetski rat]]''
* [[Roland Garros 1946 – muški singl|1946]]:&amp;nbsp;[[Marcel Bernard]]
* [[Roland Garros 1947 – muški singl|1947]]:&amp;nbsp;[[József Asbóth]]
* [[Roland Garros 1948 – muški singl|1948]]–[[Roland Garros 1949 – muški singl|1949]]:&amp;nbsp;[[Frank Parker]]
* [[Roland Garros 1950 – muški singl|1950]]:&amp;nbsp;[[Budge Patty]]
* {{nowrap|[[Roland Garros 1951 – muški singl|1951]]–[[Roland Garros 1952 – muški singl|1952]]:&amp;nbsp;[[Jaroslav Drobný]]}}
* [[Roland Garros 1953 – muški singl|1953]]:&amp;nbsp;[[Ken Rosewall]]
* [[Roland Garros 1954 – muški singl|1954]]–[[Roland Garros 1955 – muški singl|1955]]:&amp;nbsp;[[Tony Trabert]]
* [[Roland Garros 1956 – muški singl|1956]]:&amp;nbsp;[[Lew Hoad]]
* [[Roland Garros 1957 – muški singl|1957]]:&amp;nbsp;[[Sven Davidson]]
* [[Roland Garros 1958 – muški singl|1958]]:&amp;nbsp;[[Mervyn Rose]]
* {{nowrap|[[Roland Garros 1959 – muški singl|1959]]–[[Roland Garros 1960 – muški singl|1960]]:&amp;nbsp;[[Nicola Pietrangeli]]}}
* [[Roland Garros 1961 – muški singl|1961]]:&amp;nbsp;[[Manuel Santana]]
* [[Roland Garros 1962 – muški singl|1962]]:&amp;nbsp;[[Rod Laver]]
* [[Roland Garros 1963 – muški singl|1963]]:&amp;nbsp;[[Roy Emerson]]
* [[Roland Garros 1964 – muški singl|1964]]:&amp;nbsp;[[Manuel Santana]]
* [[Roland Garros 1965 – muški singl|1965]]:&amp;nbsp;[[Fred Stolle]]
* [[Roland Garros 1966 – muški singl|1966]]:&amp;nbsp;[[Tony Roche]]
* [[Roland Garros 1967 – muški singl|1967]]:&amp;nbsp;[[Roy Emerson]]

| grupa3 = [[Open Era]]
| podaci3 = 
* [[Roland Garros 1968 – muški singl|1968]]:&amp;nbsp;[[Ken Rosewall]]
* [[Roland Garros 1969 – muški singl|1969]]:&amp;nbsp;[[Rod Laver]]
* [[Roland Garros 1970 – muški singl|1970]]–[[Roland Garros 1971 – muški singl|1971]]:&amp;nbsp;[[Jan Kodeš]]
* [[Roland Garros 1972 – muški singl|1972]]:&amp;nbsp;[[Andrés Gimeno]]
* [[Roland Garros 1973 – muški singl|1973]]:&amp;nbsp;[[Ilie Năstase]]
* [[Roland Garros 1974 – muški singl|1974]]–[[Roland Garros 1975 – muški singl|1975]]:&amp;nbsp;[[Björn Borg]]
* [[Roland Garros 1976 – muški singl|1976]]:&amp;nbsp;[[Adriano Panatta]]
* [[Roland Garros 1977 – muški singl|1977]]:&amp;nbsp;[[Guillermo Vilas]]
* [[Roland Garros 1978 – muški singl|1978]]–[[Roland Garros 1979 – muški singl|1979]]–[[Roland Garros 1980 – muški singl|1980]]–[[Roland Garros 1981 – muški singl|1981]]:&amp;nbsp;[[Björn Borg]]
* [[Roland Garros 1982 – muški singl|1982]]:&amp;nbsp;[[Mats Wilander]]
* [[Roland Garros 1983 – muški singl|1983]]:&amp;nbsp;[[Yannick Noah]]
* [[Roland Garros 1984 – muški singl|1984]]:&amp;nbsp;[[Ivan Lendl]]
* [[Roland Garros 1985 – muški singl|1985]]:&amp;nbsp;[[Mats Wilander]]
* {{nowrap|[[Roland Garros 1986 – muški singl|1986]]–[[Roland Garros 1987 – muški singl|1987]]:&amp;nbsp;[[Ivan Lendl]]}}
* [[Roland Garros 1988 – muški singl|1988]]:&amp;nbsp;[[Mats Wilander]]
* [[Roland Garros 1989 – muški singl|1989]]:&amp;nbsp;[[Michael Chang]]
* [[Roland Garros 1990 – muški singl|1990]]:&amp;nbsp;[[Andrés Gómez]]
* [[Roland Garros 1991 – muški singl|1991]]–[[Roland Garros 1992 – muški singl|1992]]:&amp;nbsp;[[Jim Courier]]
* [[Roland Garros 1993 – muški singl|1993]]–[[Roland Garros 1994 – muški singl|1994]]:&amp;nbsp;[[Sergi Bruguera]]
* [[Roland Garros 1995 – muški singl|1995]]:&amp;nbsp;[[Thomas Muster]]
* [[Roland Garros 1996 – muški singl|1996]]:&amp;nbsp;[[Jevgenij Kafeljnikov]]
* [[Roland Garros 1997 – muški singl|1997]]:&amp;nbsp;[[Gustavo Kuerten]]
* [[Roland Garros 1998 – muški singl|1998]]:&amp;nbsp;[[Carlos Moyá]]
* [[Roland Garros 1999 – muški singl|1999]]:&amp;nbsp;[[Andre Agassi]]
* [[Roland Garros 2000 – muški singl|2000]]–[[Roland Garros 2001 – muški singl|2001]]:&amp;nbsp;[[Gustavo Kuerten]]
* [[Roland Garros 2002 – muški singl|2002]]:&amp;nbsp;[[Albert Costa]]
* [[Roland Garros 2003 – muški singl|2003]]:&amp;nbsp;[[Juan Carlos Ferrero]]
* [[Roland Garros 2004 – muški singl|2004]]:&amp;nbsp;[[Gastón Gaudio]]
* [[Roland Garros 2005 – muški singl|2005]]–[[Roland Garros 2006 – muški singl|2006]]–[[Roland Garros 2007 – muški singl|2007]]–[[Roland Garros 2008 – muški singl|2008]]:&amp;nbsp;[[Rafael Nadal]]
* [[Roland Garros 2009 – muški singl|2009]]:&amp;nbsp;[[Roger Federer]]
* {{nowrap|[[Roland Garros 2010 – muški singl|2010]]–[[Roland Garros 2011 – muški singl|2011]]–[[Roland Garros 2012 – muški singl|2012]]–[[Roland Garros 2013 – muški singl|2013]]–[[Roland Garros 2014 – muški singl|2014]]:&amp;nbsp;[[Rafael Nadal]]}}
* [[Roland Garros 2015 – muški singl|2015]]:&amp;nbsp;[[Stanislas Wawrinka]]
* [[Roland Garros 2016 – muški singl|2016]]:&amp;nbsp;[[Novak Đoković]]
* [[Roland Garros 2017 – muški singl|2017]]–[[Roland Garros 2018 – muški singl|2018]]–[[Roland Garros 2019 – muški singl|2019]]–[[Roland Garros 2020 – muški singl|2020]]:&amp;nbsp;[[Rafael Nadal]]
* [[Roland Garros 2021 – muški singl|2021]]:&amp;nbsp;[[Novak Đoković]]
* [[Roland Garros 2022 – muški singl|2022]]:&amp;nbsp;[[Rafael Nadal]]
* [[Roland Garros 2023 – muški singl|2023]]:&amp;nbsp;[[Novak Đoković]]
* [[Roland Garros 2024 – muški singl|2024]]–[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025]]:&amp;nbsp;[[Carlos Alcaraz]]
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Pobjednici Roland Garrosa]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Roland Garrosa]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>09z4er1f78295mtynqbwspsoloclk1l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Istaknuti članci/Glasanje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>152320</id>
    <revision>
      <id>3713467</id>
      <parentid>3705463</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T08:22:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije */ novi odlomak</comment>
      <origin>3713467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5061" sha1="4tc04uh2dis6l7drk6uxxpneqyjv29l" xml:space="preserve">__BEZSADRŽAJA__
__NEWSECTIONLINK__
{{/Opis}}
&lt;big&gt;'''Napomena''': za glasanje za dobre članke postoji [[Wikipedia:Dobri članci/Glasanje|ova stranica]].&lt;/big&gt;
= Glasanje =
('''Nominiranje nekog članka podrazumijeva se kao nominatorov glas &quot;za&quot;.''')

== ''[[Life Is Strange]]'' ==
''Nominirao [[Korisnik:Imjusttherediting|Imjusttherediting]] ([[Razgovor s korisnikom:Imjusttherediting|razgovor]]) 17:14, 22 januar 2020 (CET)''

=== Za ===

=== Protiv ===

=== Komentari ===
* Kada bi se proširio, mogao bi ići? Trenutno je malo kratak za odabrani. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 12:10, 23 januar 2020 (CET)
** Kad bi se proširio (npr. s en.wiki) prije bi bio za dobar po mom mišljenju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:18, 23 januar 2020 (CET)

== [[Noćna kretanja]] ==
''Nominirao [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:18, 9 decembar 2021 (CET)''

=== Za ===
* {{Za}} --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:01, 6 januar 2022 (CET)
* {{Za}} [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:47, 24 april 2023 (CEST)

=== Protiv ===

=== Komentari ===
* produžiti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 19:22, 9 decembar 2021 (CET)

== [[Zabranjeno pušenje]] ==
''Nominirao [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:54, 5 januar 2022 (CET)''

=== Za ===
* {{Za}} Čim ga Arnel sredi, postavljamo. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:02, 6 januar 2022 (CET) 
=== Protiv ===
* {{protiv}}--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:37, 6 januar 2022 (CET)

=== Komentari ===
* Loše napisan članak, stilski i pravopisno, kao  i enciklopedijski nesređen.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:38, 6 januar 2022 (CET)
:Sredit ćemo. Uglavnom, ima potencijal. [[Korisnik:Arnel|Arnel]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 09:59, 6 januar 2022 (CET)

== [[Spisak likova u &quot;Prijateljima&quot; i &quot;Joeyju&quot;]] ==
'' Nominirao:
[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 11 decembar 2023 (CET)''

=== Za ===
* {{za}} - [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:45, 12 decembar 2023 (CET)

=== Protiv ===
=== Komentari ===
* Neće moći za januar; nije ni blizu gotov, a nemam ga vremena završiti sada. No, zato bi februar mogao doći u obzir. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:54, 19 decembar 2023 (CET)
*:Ništa ni od februara ipak. Nakupilo mi se (prečeg) posla. Kad bude spreman, znat će se. A slobodno mi ga ostavite, zaista ga želim dovršiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 25 januar 2024 (CET)

== [[Turneja 4 skakaonice 2015/2016.]] ==

'''==''' '''[[Turneja 4 skakaonice 2015/2016.]]''' '''=='''

''&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;''Nominirao ''[[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:22, 1 maj 2025 (CEST)&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;''

'''===''' Za '''==='''

'''===''' Protiv '''==='''

'''===''' Komentari '''===''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:22, 1 maj 2025 (CEST)

== [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije]] ==

Nominovao [[Korisnik:Panasko|Panasko]]

=== Za ===

=== Protiv ===

=== Komentari === 

. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:22, 9 juni 2025 (CEST)</text>
      <sha1>4tc04uh2dis6l7drk6uxxpneqyjv29l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maxwellov demon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>167496</id>
    <revision>
      <id>3713442</id>
      <parentid>3710266</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:51:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14329" sha1="2y27j8zfs0qd89dfdf0p9350jxob1lt" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
[[Datoteka:Maxwell%27s_demon.svg|mini|desno|300px|Maxwell-ov demon]]
U filozofiji termalne i statističke fizike, '''Maxwellov demon''' je misaoni eksperiment škotskog fizičara [[James Clerk Maxwell|Jamesa Clerka Maxwella]] kako bi „pokazao da je drugi princip termodinamike siguran samo u statističkom smislu“. Misaoni eksperiment demonstrira Maxwellovu ideju objašnjavajući način na koji bi mogao da se prekrši drugi princip termodinamike. U eksperimentu, zamišljena posuda je podijeljena na dvije komore&lt;ref name=&quot;Antonio Šiber&quot;&gt;{{Cite web |url=http://eskola.hfd.hr/clanci/entropija/entropija_as.html |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 8. 2014 |archive-date=6. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306052834/http://eskola.hfd.hr/clanci/entropija/entropija_as.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; zidom koji je izolator na kome se nalaze vratanca, koja može da otvara ili zatvara izmišljeni entitet koji je dobio naziv „Maxwellov demon“. Hipotetički demon otvara i zatvara vrata na takav način, da dozvoljava samo „toplim“ molekulima gasa da prođu u odabranu komoru, čime se ona postepeno zagrijava, dok se druga komora hladi.

== Porijeklo i historija ideje ==

Ovaj misaoni eksperiment se prvi put javio u pismu koje je Maxwell napisao Piteru Gatriju Tejtu 11. decembra 1867. Maxwell je o toj ideji ponovo pisao u pismu John William Strutt-u 1870, prije nego što ju je predstavio javnosti 1871. godine u knjizi o termodinamici pod naslovom „Teorija toplote“ (engl. Theory of Heat).[1]

U ovim pismima i knjizi, Maxwell je opisao agenta koji upravlja vratima između posuda kao „finitno biće“.

[[William Thomson]]  (lord Kelvin) je prvi koji je iskoristio izraz „demon“ za Maxwellov koncept u časopisu [[Nature]] 1874. godine i naveo kako je imao u vidu medijatorsku a ne zlonamjernu konotaciju izraza.

== Originalni misaoni eksperiment ==

Drugi zakon termodinamike osigurava (putem statističke vjerovatnoće) da će dva tijela različitih [[temperatura]], kada su dovedena u kontakt jedno sa drugim i izolovana od ostatka Univerzuma, evoluirati u stanje termodinamičkog ekvilibrija u kome će oba tijela imati približno istu temperaturu. Drugi zakon se također može izraziti kao tvrdnja da se u izolovanom sistemu entropija nikada ne smanjuje.

Maxwell je razradio misaoni eksperiment kao način da se produbi razumijevanje drugog zakona. Slijedi njegov opis eksperimenta:

&lt;blockquote&gt;''... ako zamislimo biće čije su sposobnosti toliko izoštrene da je u stanju da prati putanju svake molekule, takvo biće, čija su svojstva u suštini finitna kao i naša, bi bilo u stanju da učini ono šta je za nas nemoguće. Jer mi smo vidjeli da se molekuli u posudi punoj vazduha na uniformnoj temperaturi kreću brzinama koje nipošto nisu uniformne, iako je srednja vrijednost bilo kog velikog skupa tih molekula, slučajno izabranih, gotovo tačno uniformna. Sada pretpostavimo da je takva posuda podijeljena u dva dijela, A i B, pregradom na kojoj se nalazi mali otvor, i da biće, koje može da vidi pojedinačne molekule, otvara i zatvara ovu rupu, tako da samo hitrijim molekulima dopušta da prođu iz A u B i samo sporijim molekulima da prođu iz B u A. Ono će tako, bez utroška rada, podići temperaturu u B i smanjiti temperaturu u A, što je u kontradikciji sa drugim zakonom termodinamike...''&lt;/blockquote&gt;

Drugim riječima, Maxwell je zamislio jednu posudu podijeljenu u dva dijela, A i B. Oba dijela su ispunjena istim gasom na jednakim temperaturama, i postavljena jedan do drugog. Posmatrajući molekule sa obje strane, zamišljeni demon stražari na vratancima između dva dijela. Kada molekul čija je brzina veća od prosječne a koji se nalazi u delu A priđe vratancima, demon otvori vrata kako bi ga propustio i tako molekul pređe iz A u B. Slično, kada molekul čija je brzina manja od prosječne a koji se nalazi u B priđe vratancima, demon otvori vrata kako bi ga propustio iz B u A. Prosječna brzina molekula u B će se povećati a prosečna brzina molekula u A će se smanjiti. Kako prosječna brzina molekula odgovara temperaturi, temperatura u A opada a temperatura u B raste, što je u suprotnosti sa drugim zakonom termodinamike.

(Treba imati u vidu da demon mora da propušta molekule u oba smjera kako bi postigao samo temperaturnu razliku; propuštanje samo bržih molekula iz A u B bi proizvelo višu temperaturu i [[pritisak]] u strani B. U stvari, pošto su temperatura i pritisak u vezi, ako bi A i B oba sadržavali isti broj molekula po jedinici zapremine, ona strana sa višom temperaturom će imati i viši pritisak; demon bi dakle morao da propušta više sporih molekula iz B u A nego brzih iz A u B kako bi učinio da B ima veću temperaturu a isti pritisak. U stvari, regulišući broj molekula koje propušta u oba smjera, demon bi mogao da postigne razliku u pritiscima umesto razlike u temperaturama, ili bilo koju kombinaciju razlika u temperaturama i brzinama [moguće i niži pritisak i višu temperaturu na jednoj strani, u zavisnosti od varijanse brzina molekula].)

== Kritike i razvoj ==

Nekoliko fizičara je predstavilo izračunavanja koja pokazuju da se ovim eksperimentom u stvari ne narušava drugi princip termodinamike ukoliko se sprovede potpunija analiza cijelog sistema uključujući demona. Suština ovog argumenta je da se pokaže, izračunavanjem, da bi svaki demon morao da „generiše“ više entropije prilikom razdvajanja molekula po brzinama nego što bi uklonio opisanim metodom. Drugim riječima, bilo bi potrebno više energije da se ocijeni brzina molekula i da se oni selektivno propuste kroz otvor između A i B nego što bi se energije dobilo temperaturnom razlikom dobijenom na ovaj način.

Jedan od najčuvenijih odgovora na Maxwellov misaoni eksperiment dao je 1929. [[Leó Szilárd]] i kasnije [[Léon Brillouin]]. Szilárd je istakao da bi stvarni Maxwellov demon morao imati neko sredstvo za mjerenje brzine molekula, i da bi čin pribavljanja informacije o brzini zahtijevao utrošak energije. Kako demon i gas interreaguju, mora da se uzme u obzir ukupna entropija gasa i demona. Utrošak energije od strane demona bi doveo do povećanja energije kod njega, i to povećanje bi bilo veće od smanjenja entropije u gasu.

1960, Rolf Landauer je dao izuzetak za ovaj argument. On je uočio da neki procesi mjerenja ne povećavaju termodinamičku entropiju sve dok su termodinamički reverzibilna. Landauer je istakao da bi ova „reverzibilna“ mjerenja mogla da se koriste za sortiranje molekula, što bi narušilo drugi zakon termodinamike. Međutim, usled povezanosti između termodinamičke entropije i informacione entropije, ovo također znači da zabilježeno mjerenje ne smije da bude obrisano. Drugim riječima, kako bi odlučio da li da propusti molekul, demon mora da pribavi podatak o stanju molekula. Taj podatak može ili da odbaci ili da ga uskladišti. Odbacivanje podatka dovodi do istovremenog povećanja entropije, ali demon ne može da skladišti podatke beskonačno: 1982, Benet je pokazao da, ma koliko dobro pripremljen, demon će pre ili kasnije ostati bez prostora za skladištenje informacija i moraće da počne da briše informacije koje je prethodno sakupio. Brisanje informacija je termodinamički ireverzibilan proces koji povećava entropiju sistema. Iako je Benet došao do istog zaključka kao i Silard u svom radu iz 1929, a to je da Maxwellov demon ne može da prekrši drugi termodinamički zakon usljed stvorene entropije, Benet je do tog zaključka došao iz različitih razloga.

Međutim, John Irman i John Norton su istakli da Silardova i Landauerova objašnjenja Maxwellovog demona polaze od pretpostavke da drugi princip termodinamike ne može biti narušen, što čini dokaz da Maxwellov demon ne može da naruši ovaj zakon cirkularnim.

== Primjene ==
Postoje verzije Maxwellovih demona u stvarnom životu, ali svi takvi &quot;pravi demoni&quot; ili [[Molekularni demon|molekularni demoni]] imaju svoje efekte snižavanja entropije propisno uravnotežene povećanjem entropije negdje drugdje.&lt;ref name=&quot;c543N&quot;&gt;{{Cite book|last=Loewenstein|first=Werner R.|title=Physics in mind : a quantum view of the brain|url=https://archive.org/details/physicsinmindqua0000loew|date=2013-01-29|publisher=Basic Books|isbn=9780465029846|location=New York|oclc=778420640}}&lt;/ref&gt; Mehanizmi molekularne veličine više se ne nalaze samo u biologiji; oni su također predmet istraživanja u [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]]. Zamke za jedan atom koje koriste fizičari čestica omogućavaju eksperimentatoru da kontroliše stanje pojedinačnih kvanta na način sličan Maxwellovom demonu.

== Također pogledajte ==

* [[Kataliza]]
* [[Disperzija]]
* [[Isparavanje]]
* [[Gibbsov paradoks]]
* [[Heisenbergov princip neodređenosti]]
* [[Joule–Thomsonov efekt]]
* [[Laplaceov demon]]
* [[Zakoni termodinamike]]
* [[Masena spektrometrija]]
* [[Fotoelektrični efekt]]
* [[Schrödingerova mačka]]

== Reference ==
{{reference}}
# Leff, Harvey S. and Andrew F. Rex. Maxwell's Demon 2: Entropy, Classical and Quantum Information, Computing. CRC Press, 2002, {{ISBN|0-7503-0759-5}}, link ka knjizi na Google knjigama, strana 370.
# Vidi Thomson, &quot;Kinetic Theory of the Dissipation of Energy,&quot; Nature, 9 April 1874, pp.&amp;nbsp;441–444, i &quot;The Sorting Demon Of Maxwell&quot; (1879), Proceedings of the Royal Institution [of Great Britain], vol. ix, p.&amp;nbsp;113.
# Weber, Alan S. Nineteenth Century Science: A Selection of Original Texts. Broadview Press 2000 p.&amp;nbsp;300
# Maxwell (1871), novo izdanje u Leff &amp; Rex (1990) na s.4

== Literatura ==

* Cater, H.D (ed.) (1947). Henry Adams and his Friends. Boston.
* Daub, E.E. (1967). &quot;Atomism and Thermodynamics&quot;. Isis 58 (3): 293–303. DOI:10.1086/350264.
* Leff, H.S. &amp; Rex, A.F. (eds) (1990). Maxwell's Demon: Entropy, Information, Computing. Bristol: Adam-Hilger. {{ISBN|0-7503-0057-4}}.
* Adams, H. (1919). The Degradation of the Democractic Dogma. New York: Kessinger. {{ISBN|1-4179-1598-6}}.
== Vanjski linkovi ==

*[https://web.archive.org/web/20100717122433/http://khanexercises.appspot.com/video?v=aKRDvSZ-igA Objašnjenje Maxvelovog demona] od strane Салмана Кана
* Bennett, C.H. (1987) &quot;Demons, Engines and the Second Law&quot;, ''[[Scientific American]]'', November, ''pp''108-116
* {{cite journal| unused_data=volume+322|pages+ 1334-1335| author=Binder, P.-M.| year=2008| pages=+ 1334–1335| issue=5906 | title=Reflections on a Wall of Light| volume=+322| journal=Science  | doi=10.1126/science.1166681}}
* {{cite journal| author=Earman, J. and Norton, J. | year=1998 | title=Exorcist XIV: The Wrath of Maxwell's Demon. Part I. From Maxwell to Szilard | journal=Studies in History and Philosophy of Science Part B: Studies in History and Philosophy of Modern Physics | volume=29| issue=4 | pages=435–471  | doi=10.1016/S1355-2198(98)00023-9 | url=http://www.pitt.edu/~jdnorton/papers/ExorcistXIV/Exorcist1.pdf | format=[[PDF]]}}
* {{cite journal | author=Earman, J. and Norton, J. | year=1999 | title=Exorcist XIV: The Wrath of Maxwell's Demon. Part II. From Szilard to Landauer and Beyond | journal=Studies in History and Philosophy of Science Part B: Studies in History and Philosophy of Modern Physics | volume=30 | pages=1–40  | doi=10.1016/S1355-2198(98) | url=http://www.pitt.edu/~jdnorton/papers/ExorcistXIV/Exorcist2.pdf | format=[[PDF]]}}
* {{cite book | author=Feynmann, R.P. ''et al.'' | title=Feynman Lectures on Computation | publisher=Addison-Wesley | year=1996 | isbn=0-14-028451-6 }}, ''pp''148-150
* {{cite book | author=Jordy, W.H. | title=Henry Adams: Scientific Historian | publisher=New Haven | year=1952 | isbn=0-685-26683-4 }}
* {{cite book | author=Leff, H.S. &amp; Rex, A.F. (eds)| title=Maxwell's Demon 2: Entropy, Classical and Quantum Information, Computing | publisher=Institute of Physics | year=2003| isbn=0-7503-0759-5 }}, [https://web.archive.org/web/20101031072152/http://www-users.cs.york.ac.uk/~susan/bib/nf/l/hrvyslff.htm#10345 sadržaj] - antologija i bibliografija naučnih radova који се тичу Максвеловог демона и повезаних тема. [https://web.archive.org/web/20051109101141/http://vlatko.madetomeasure.biz/Papers/maxwell2.pdf prvo poglavlje] (pdf daje historijski pregled porijekla demona i rješenja paradoksa.
* Maroney, O. J. E. (2009) &quot;[http://plato.stanford.edu/entries/information-entropy/ „Procesiranje informacija i termodinamička entropija“] Stenfordova enciklopedija filozofije (izdanje za jesen 2009)
* {{cite book | author=Maxwell, J.C.| title=[http://www.archive.org/details/theoryofheat00maxwrich Theory of Heat]| publisher= | year=1871 | id=}}, reprinted (2001) New York: Dover, {{ISBN|0-486-41735-2}}
*Raizen, Mark G. (2011) &quot;Demons, Entropy, and the Quest for Absolute Zero&quot;, ''[[Scientific American]], ''March, ''pp''54-59
* Splasho (2008) - [http://splasho.com/blog/essays/maxwell-thermodynamics-meets-the-demon/ historijski razvoj]
* {{cite journal | author=Norton, J. | year=2005 | title=Eaters of the lotus: Landauer's principle and the return of Maxwell's demon  | journal=Studies in History and Philosophy of Science Part B: Studies in History and Philosophy of Modern Physics | volume=36 | issue=2 | pages=375–411  | doi=10.1016/j.shpsb.2004.12.002 | url=http://philsci-archive.pitt.edu/archive/00001729/02/Norton.pdf | format=[[PDF]]}}
* Reaney, Patricia. [http://www.iol.co.za/index.php?set_id=1&amp;click_id=116&amp;art_id=qw1170340561317B216 &quot;Scientists build nanomachine&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070402221846/http://www.iol.co.za/index.php?set_id=1&amp;click_id=116&amp;art_id=qw1170340561317B216 |date=2. 4. 2007 }}, ''Reuters'', 1. februar 2007.
* Rubi, J Miguel, &quot;[http://www.sciam.com/article.cfm?id=how-nature-breaks-the-second-law&amp;sc=SA_20081020 Does Nature Break the Second Law of Thermodynamics?]&quot;; Scientific American, октобар 2008.
* Weiss, Peter. [https://web.archive.org/web/20070621222301/http://www.sciencenews.org/articles/20001007/bob9.asp &quot;Breaking the Law - Can quantum mechanics + thermodynamics = perpetual motion?&quot;], ''Science News'', 7. oktobar 2000
{{Commonscat|Maxwell's demon}}

[[Kategorija:Filozofija termalne i statističke fizike]]
[[Kategorija:Nanotehnologija]]
[[Kategorija:Misaoni eksperimenti u fizici]]</text>
      <sha1>2y27j8zfs0qd89dfdf0p9350jxob1lt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Live Aid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>178154</id>
    <revision>
      <id>3713416</id>
      <parentid>3664865</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:21:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Muzika]] uklonjena; [[Kategorija:Koncerti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12376" sha1="pp4yuwsiz7tcj4htkeme1qa009ghfgx" xml:space="preserve">'''Live Aid''' su dva velika humanitarna koncerta koji su istovremeno održani [[13]]. [[Juli|jula]] [[1985]]. godine a koje su organizovali [[Bob Geldof]] i Midge Ure. Koncerti su održani na stadionu [[Wembley]] u [[London]]u, ([[Engleska]]) (na kojem je prisustovalo oko 72.000 gledalaca) i na &quot;JFK stadion&quot; u [[Philadelphia|Philadelphiji]], ([[SAD]]) (oko 100.000 gledalaca)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bobgeldof.info/Charity/liveaid.html |title=Live Aid on Bob Geldof's official site |access-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110205101201/http://www.bobgeldof.info/Charity/liveaid.html |archive-date=5. 2. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  a organizirani su u cilju smanjenja posljedica gladi [[Etiopija|etiopskog]] naroda.
''Live Aid'' je jedan od najvećih [[televizija]]kih događaja svih vremena prenošenih putem [[Vještački satelit|satelita]] kojeg je uživo pratilo oko 1.900.000.000 gledalaca u 150 [[Država|zemalja]] [[svijet]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/07/01/liveaid.memories/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2013 |archive-date=11. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200411235204/http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/07/01/liveaid.memories/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
U projekat su bili uključeni i u njemu aktivno učestvovali muzičari širom svijeta.

===Početak===
Velikim uspjehom prijašnjeg projekta Geldof/Ure; okupljanjem brojnih [[Irska|irskih]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]] muzičara u &quot;Band Aid&quot; i izdavanje njihovog singla &quot;Do They Know It's Christmas?&quot; ([[1984]]. godine) kojim je skupljen novac za gladnu djecu Etiopije, Geldof je organizirao koncerte &quot;Live Aid&quot; (koji je prozvan &quot;Globalni Jukebox&quot;) u namjeri da sakupi još više novca za gladnu djecu Etiopije, u čemu je i uspio, te mu je zbog toga [[UK|britanska]] [[kraljica]] dodijelila titulu [[Vitez (titula)|viteza]].

===Koncerti===

Koncert na stadionu Wembley počeo je u 12:00 sati po [[UTC]]-u , odnosno u 07:00 po istočnoameričkom vremenu i trajao je do 22:00 sata po UTC-u , odnosno do 17:00 po istočnoameričkom vremenu.&lt;br&gt;Koncert na &quot;JFK stadiumu&quot; počeo je u 13:51 po UTC-u, odnosno u 08:51 po istočnoameričkom vremenu i trajao je do 04:05 po UTC-u odnosno do 23:05 po istočno američkom vremenu. Raspored nastupa izvođača možete pogledati [http://www.live-aid.info/pages/liveaidtimesdetaileduk.html ovdje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205041755/http://www.live-aid.info/pages/liveaidtimesdetaileduk.html |date=5. 2. 2023 }}.
Bilo je predviđeno da [[David Bowie]] u Londonu otpjeva duet s [[Mick Jagger|Mickom Jaggerom]] u Philadelphiji ali bilo je nemoguće uskladiti i povezati oba koncerta, te su zbog toga Bowie i Jagger zajedno snimili muzički spot pjesme &quot;Dancing in the Street&quot; koji je izveden na koncertima s obje strane [[Atlantik]]a. Svaki od izvođača imao je na raspolaganju tačno određeno vrijeme kojeg su se morali pridržavati. [[Phil Collins]] je nastupio na oba koncerta preletjevši okean [[Concorde]]om.
U svojih 20 minuta koliko su proveli na bini stadiona, preostali članovi Quena su izveli nekoliko hitova grupe. Nastup su otvorili sa pjesmom &quot;[[Bohemian Rhapsody]]&quot; a zatvorili sa &quot;[[We Are the Champions]]&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.rollingstone.com/music/videos/flashback-queen-steal-the-show-at-live-aid-20130205 &quot;Flashback: Queen Steal the Show at Live Aid&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171119144728/http://www.rollingstone.com/music/videos/flashback-queen-steal-the-show-at-live-aid-20130205 |date=19. 11. 2017 }}. Rolling Stone. Retrieved 4 April 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;songlist&quot;&gt;[http://www.ultimatequeen.co.uk/videos/liveaid.htm Queen: Live Aid] ''Ultimate Queen''. Retrieved May 21, 2011&lt;/ref&gt;

===Prijenos===
Koncerti su prenošeni putem satelita za [[Radio|radijske]] i [[Televizija|televizijske]] stanice, te su ih uživo pratili preko 1.900.000.000 gledalaca u 60 [[Država|zemalja]] [[svijet]]a. Za područje [[Evropa|Evrope]] prijenos je osigurao [[BBC]], dok je za [[SAD]] prijenos osigurao [[ABC]].

===Izvođači na stadionu Wembley ===

* '''Coldstream Guards''' - &quot;Royal Salute&quot;, &quot;God Save the Queen&quot; (12:00);
* '''[[Status Quo (grupa)|Status Quo]]''' - &quot;Rockin' All Over the World&quot;, &quot;Caroline&quot;, &quot;Don't Waste My Time&quot; (12:02);
* '''Style Council''' - &quot;You're The Best Thing&quot;, &quot;Big Boss Groove&quot;, &quot;Internationalists&quot;, &quot;Walls Come Tumbling Down&quot; (12:19);
* '''Boomtown Rats''' - &quot;I Don't Like Mondays (song)&quot;, &quot;Drag Me Down&quot;, &quot;Rat Trap&quot;, &quot;For He's A Jolly Good Fellow&quot; (12:44);
* '''Adam Ant''' - &quot;Vive Le Rock&quot; (13:00);
* '''Ultravox''' - &quot;Reap the Wild Wind&quot;, &quot;Dancing with Tears in My Eyes&quot;, &quot;One Small Day&quot;, &quot;Vienna&quot; (13:16);
* '''Spandau Ballet''' - &quot;Only When You Leave&quot;, &quot;Virgin&quot;, &quot;True&quot; (13:47);
* '''Elvis Costello''' - &quot;All You Need Is Love&quot; (14:07);
* '''Nik Kershaw''' - &quot;Wide Boy&quot;, &quot;Don Quixote&quot;, &quot;The Riddle&quot;, &quot;Wouldn't It Be Good&quot; (14:22);
* '''Sade''' - &quot;Why Can't We Live Together&quot;, &quot;Your Love Is King&quot;, &quot;Is It A Crime&quot; (14:55);
* '''[[Sting]]''' i '''[[Phil Collins]]''' (sa '''Branfordom Marsalisom''') - &quot;Roxanne&quot;, &quot;Driven To Tears&quot;, &quot;Against All Odds (Take a Look at Me Now)&quot;, &quot;Message in a Bottle&quot;, &quot;In the Air Tonight&quot;, &quot;Long Long Way To Go&quot;, &quot;Every Breath You Take&quot; (15:18);
* '''Howard Jones''' - &quot;Hide and Seek&quot; (15:50)
* '''Bryan Ferry''' (s '''[[Pink Floyd]]ima''' i '''[[David Gilmour|Davidom Gilmourom]]''' na gitari) - &quot;Sensation&quot;, &quot;Boys And Girls&quot;, &quot;Slave To Love&quot;, &quot;Jealous Guy&quot; (16:07);
* '''Paul Young''' - &quot;Do They Know It's Christmas?&quot;, &quot;Come Back And Stay&quot;, &quot;That's the Way Love Is&quot; (zajedno s '''Alison Moyet'''), &quot;Every Time You Go Away&quot; (16:38);
* '''[[U2]]''' - &quot;Sunday Bloody Sunday&quot;, &quot;Bad&quot;, &quot;Satellite Of Love&quot;, &quot;Ruby Tuesday&quot;, &quot;Sympathy for the Devil&quot;, &quot;Walk on the Wild Side&quot; (17:20);
* '''[[Dire Straits]]''' - &quot;Money for Nothing&quot; (zajedno s '''Stingom'''), &quot;Sultans of Swing (18:00);
* '''[[Queen]]''' (predstavljeni od komičara '''Mela Smitha''' i '''Griffa Rhysa Jonesa''') - &quot;Bohemian Rhapsody&quot;, &quot;Radio Ga Ga&quot;, &quot;Hammer to Fall&quot;, &quot;Crazy Little Thing Called Love&quot;, &quot;[[We Will Rock You]]&quot;/&quot;[[We Are the Champions]]&quot; (18:44);
* '''[[David Bowie]]''' (s '''Thomasom Dolbyjem''' na klavijaturama) - &quot;TVC 15&quot;, &quot;Rebel Rebel&quot;, &quot;Modern Love&quot;, &quot;Heroes&quot; (19:22);
* '''[[The Who]]''' - &quot;My Generation&quot;/&quot;Pinball Wizard&quot;, &quot;Love, Reign o'er Me&quot;, &quot;Won't Get Fooled Again&quot; (20:00);
* '''[[Elton John]]''' - &quot;I'm Still Standing&quot;, &quot;Bennie and the Jets&quot;, &quot;Rocket Man&quot;, &quot;Don't Go Breaking My Heart&quot; (duet s '''Kiki Dee'''), &quot;Don't Let the Sun Go Down on Me&quot; (duet s '''Kiki Dee''' i '''Wham!'''), &quot;Can I Get a Witness&quot; (20:50);
*Završnica na Wembley Stadiumu:&lt;br&gt;a) '''[[Freddie Mercury]]''' i '''[[Brian May]]''' ('''Queen''') - &quot;Is This The World We Created?&quot; (21:48),&lt;br&gt;b) '''[[Paul McCartney]]''' - &quot;Let It Be&quot; (W 21:51),&lt;br&gt;c) '''Band Aid''' (vodi '''Bob Geldof''') - &quot;Do They Know It's Christmas?&quot; (21:54);

===Izvođači na JFK stadionu===

[[Datoteka:Live Aid at JFK Stadium, Philadelphia, PA.jpg|mini|desno|350px|Pogled na scenu koncerta '''Live Aid''' održanog na stadionu JFK u [[Philadelphia|Filadelfiji]]]]

* '''Bernard Watson''' - &quot;All I Really Want to Do&quot;, &quot;Interview&quot; (13:51);
* '''Joan Baez''' (predstavio '''[[Jack Nicholson]]''') - &quot;Amazing Grace&quot;/&quot;We Are the World&quot; (14:02);
* '''The Hooters''' - &quot;And We Danced&quot;, &quot;All You Zombies&quot; (14:12);
* '''The Four Tops''' - &quot;Shake Me, Wake Me (When It's Over)&quot;, &quot;Bernadette&quot;, &quot;It's The Same Old Song&quot;, &quot;Reach Out I'll Be There&quot;, &quot;I Can't Help Myself (Sugar Pie, Honey Bunch&quot; (14:33);
* '''Billy Ocean''' - &quot;Caribbean Queen&quot;, &quot;Loverboy&quot; (14:45);
* '''[[Black Sabbath]]''' (predstavio '''Chevy Chase''') - &quot;Children of the Grave&quot;, &quot;Iron Man&quot;, &quot;Paranoid&quot; (14:52);
* '''Run-DMC''' - &quot;Jam Master Jay&quot;, &quot;King Of Rock&quot; (15:12);
* '''Rick Springfield''' - &quot;Love Somebody&quot;, &quot;State Of The Heart&quot;, &quot;Human Touch&quot; (15:30);
* '''REO Speedwagon''' - &quot;Can't Fight This Feeling&quot;, &quot;Roll With The Changes&quot; (zajedno s The Beach Boysima) (15:47);
* '''Crosby, Stills and Nash''' - &quot;Southern Cross&quot;, &quot;Teach Your Children&quot;, &quot;Suite: Judy Blue Eyes&quot; (16:15);
* '''Judas Priest''' - &quot;Living After Midnight&quot;, &quot;The Green Manalishi (With The Two-Pronged Crown)&quot;, &quot;You've Got Another Thing Comin'&quot; (16:26);
* '''[[Bryan Adams]]''' - &quot;Kids Wanna Rock&quot;, &quot;Summer of '69&quot;, &quot;Tears Are Not Enough&quot;, &quot;Cuts Like a Knife&quot; (17:02);
* '''[[The Beach Boys]]''' (predstavio '''Marilyn McCoo''') - &quot;California Girls&quot;, &quot;Help Me, Rhonda&quot;, &quot;Wouldn't It Be Nice&quot;, &quot;Good Vibrations&quot;, &quot;Surfin' USA&quot; (17:40);
* '''George Thorogood''' - &quot;Who Do You Love&quot; (zajedno s '''Bo Diddley'''), &quot;The Sky Is Crying&quot;, &quot;Madison Blues&quot; (zajedno s '''Albertom Collinsom''') (18:26);
* '''[[Simple Minds]]''' - &quot;Ghost Dancing&quot;, &quot;Don't You (Forget About Me)&quot;, &quot;Promised You a Miracle&quot; (19:07);
* '''The Pretenders''' - &quot;Time The Avenger&quot;, &quot;Message of Love&quot;, &quot;Stop Your Sobbing&quot;, &quot;Back on the Chain Gang&quot;, &quot;Middle of the Road&quot; (19:41);
* '''[[Carlos Santana|Santana]]''' i '''Pat Metheny''' - &quot;Brotherhood&quot;, &quot;Primera Invasion&quot;, &quot;Open Invitation&quot;, &quot;By The Pool&quot;/&quot;Right Now&quot; (20:21);
* '''Ashford &amp; Simpson''' - &quot;Solid&quot;, &quot;Reach Out and Touch (Somebody's Hand)&quot; (zajedno s '''Teddyjem Pendergrassom''') (20:57);
* '''[[Madonna]]''' - &quot;Holiday&quot;, &quot;Into the Groove&quot;, &quot;Love Makes The World Go Round&quot; (21:27);
* '''Tom Petty &amp; The Heartbreakers''' - &quot;American Girl&quot;, &quot;The Waiting&quot;, &quot;Rebels&quot;, &quot;Refugee]]&quot; (22:14);
* '''Kenny Loggins''' - &quot;Footloose&quot; (22:30);
* '''The Cars''' - &quot;You Might Think&quot;, &quot;Drive&quot;, &quot;Just What I Needed&quot;, &quot;Heartbeat City&quot; (22:49);
* '''Neil Young''' - &quot;Sugar Mountain&quot;, &quot;The Needle and the Damage Done&quot;, &quot;Helpless&quot;, &quot;Nothing Is Perfect&quot;, &quot;Powderfinger&quot; (23:07);
* '''Power Station''' - &quot;Murderess&quot;, &quot;Get It On&quot; (23:43);
* '''Thompson Twins''' - &quot;Hold Me Now&quot;, &quot;Revolution&quot; (zajedno s '''Madonnom''', '''Steveom Stevensonom''' and '''Nileom Rodgersom''') (00:21);
* '''[[Eric Clapton]]''' (zajedno s '''Philom Collinsom''') - &quot;White Room&quot;, &quot;She's Waiting&quot;, &quot;Layla&quot; (00:39);
* '''Phil Collins''' (preletio Atlantik &quot;Concordeom2) - &quot;Against All Odds (Take a Look at Me Now)&quot;, &quot;In the Air Tonight&quot; (01:04);
* '''Led Zeppelin''' (zajedno s '''Tonyijem Thompsonom''', '''Paulom  Martinezom''', '''i Philom Collinsom''') - &quot;Rock and Roll&quot;, &quot;Whole Lotta Love&quot;, &quot;Stairway to Heaven&quot; (01:10);
* '''Crosby, Stills &amp; Nash (and Young)''' - &quot;Only Love Can Break Your Heart&quot;, &quot;Daylight Again&quot;, &quot;Find The Cost Of Freedom&quot;&quot; (01:40);
* '''[[Duran Duran]]''' - &quot;A View to a Kill&quot;, &quot;Union of the Snake&quot;, &quot;Save A Prayer&quot;, &quot;The Reflex&quot; (01:45);
* '''Patti LaBelle''' - &quot;New Attitude&quot;, &quot;Imagine&quot;, &quot;Forever Young&quot;, &quot;Stir It Up&quot;, &quot;Over The Rainbow&quot;, &quot;Why Can't I Get It Over&quot; (02:20);
* '''Hall &amp; Oates''' (zajedno s '''G. E. Smithom''' iz ''Saturday Night Live'' na gitari) - &quot;Out of Touch&quot;, &quot;Maneater&quot;, &quot;Get Ready&quot; (zajedno s '''Eddiejem Kendricksom'''), &quot;Ain't Too Proud to Beg&quot; (zajedno s '''Davidom Ruffinom'''), &quot;The Way You Do the Things You Do&quot;, &quot;My Girl&quot; (zajedno s '''Eddiejem Kendricksom''' i '''Davidom Ruffinom''') (02:50);
* '''[[Mick Jagger]]''' (zajedno s '''Hallom &amp; Oatesom''', '''Eddiejem Kendricksom''', '''Davidom Ruffinom''') - &quot;Lonely At The Top&quot;, &quot;Just Another Night&quot;, &quot;Miss You&quot;, &quot;State of Shock&quot;/&quot;It's Only Rock 'n Roll (But I Like It)&quot; (zajedno s  '''[[Tina Turner|Tinom Turner]]''') (03:15);
* Završnica na JFK stadiumu:&lt;br&gt;a) '''[[Bob Dylan]]''', '''[[Keith Richards]]''' i '''Ronnie Wood''' - &quot;Ballad of Hollis Brown&quot;, &quot;When the Ship Comes In&quot;, Blowin' in the Wind&quot; (03:39),&lt;br&gt;b) '''USA for Africa''' (vodi '''Lionel Richie''') - &quot;We Are the World&quot; (3:55)

== Reference ==
{{reference}}

===Vanjski linkovi===
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/3990253.stm BBC news - Priče o Live Aid-u DVD]
* [https://web.archive.org/web/20091027000111/http://geocities.com/live_aid_concert/  Neoficijelno iza scene Live Aid-a]
* http://www.herald.co.uk/local_info/live_aid.html
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3604680.stm
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3530269.stm
* David Rieff, ''Prospect Magazine'', July 2005, [https://web.archive.org/web/20060420023344/http://www.prospectmagazine.co.uk/article_details.php?id=6937 &quot;Dangerous pity&quot;]
* [http://www.philly.com/philly/photos/Philadelphia_1985_Live_Aid.html Philly.com: Live Aid Philadelphia - Foto galerija]

[[Kategorija:Koncerti]]</text>
      <sha1>pp4yuwsiz7tcj4htkeme1qa009ghfgx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713417</id>
      <parentid>3713416</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:22:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1985. u muzici]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12406" sha1="okk16n70s8o4x1jyjihlpe7elx5u8ov" xml:space="preserve">'''Live Aid''' su dva velika humanitarna koncerta koji su istovremeno održani [[13]]. [[Juli|jula]] [[1985]]. godine a koje su organizovali [[Bob Geldof]] i Midge Ure. Koncerti su održani na stadionu [[Wembley]] u [[London]]u, ([[Engleska]]) (na kojem je prisustovalo oko 72.000 gledalaca) i na &quot;JFK stadion&quot; u [[Philadelphia|Philadelphiji]], ([[SAD]]) (oko 100.000 gledalaca)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bobgeldof.info/Charity/liveaid.html |title=Live Aid on Bob Geldof's official site |access-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110205101201/http://www.bobgeldof.info/Charity/liveaid.html |archive-date=5. 2. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  a organizirani su u cilju smanjenja posljedica gladi [[Etiopija|etiopskog]] naroda.
''Live Aid'' je jedan od najvećih [[televizija]]kih događaja svih vremena prenošenih putem [[Vještački satelit|satelita]] kojeg je uživo pratilo oko 1.900.000.000 gledalaca u 150 [[Država|zemalja]] [[svijet]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/07/01/liveaid.memories/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2013 |archive-date=11. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200411235204/http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/07/01/liveaid.memories/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
U projekat su bili uključeni i u njemu aktivno učestvovali muzičari širom svijeta.

===Početak===
Velikim uspjehom prijašnjeg projekta Geldof/Ure; okupljanjem brojnih [[Irska|irskih]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]] muzičara u &quot;Band Aid&quot; i izdavanje njihovog singla &quot;Do They Know It's Christmas?&quot; ([[1984]]. godine) kojim je skupljen novac za gladnu djecu Etiopije, Geldof je organizirao koncerte &quot;Live Aid&quot; (koji je prozvan &quot;Globalni Jukebox&quot;) u namjeri da sakupi još više novca za gladnu djecu Etiopije, u čemu je i uspio, te mu je zbog toga [[UK|britanska]] [[kraljica]] dodijelila titulu [[Vitez (titula)|viteza]].

===Koncerti===

Koncert na stadionu Wembley počeo je u 12:00 sati po [[UTC]]-u , odnosno u 07:00 po istočnoameričkom vremenu i trajao je do 22:00 sata po UTC-u , odnosno do 17:00 po istočnoameričkom vremenu.&lt;br&gt;Koncert na &quot;JFK stadiumu&quot; počeo je u 13:51 po UTC-u, odnosno u 08:51 po istočnoameričkom vremenu i trajao je do 04:05 po UTC-u odnosno do 23:05 po istočno američkom vremenu. Raspored nastupa izvođača možete pogledati [http://www.live-aid.info/pages/liveaidtimesdetaileduk.html ovdje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205041755/http://www.live-aid.info/pages/liveaidtimesdetaileduk.html |date=5. 2. 2023 }}.
Bilo je predviđeno da [[David Bowie]] u Londonu otpjeva duet s [[Mick Jagger|Mickom Jaggerom]] u Philadelphiji ali bilo je nemoguće uskladiti i povezati oba koncerta, te su zbog toga Bowie i Jagger zajedno snimili muzički spot pjesme &quot;Dancing in the Street&quot; koji je izveden na koncertima s obje strane [[Atlantik]]a. Svaki od izvođača imao je na raspolaganju tačno određeno vrijeme kojeg su se morali pridržavati. [[Phil Collins]] je nastupio na oba koncerta preletjevši okean [[Concorde]]om.
U svojih 20 minuta koliko su proveli na bini stadiona, preostali članovi Quena su izveli nekoliko hitova grupe. Nastup su otvorili sa pjesmom &quot;[[Bohemian Rhapsody]]&quot; a zatvorili sa &quot;[[We Are the Champions]]&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.rollingstone.com/music/videos/flashback-queen-steal-the-show-at-live-aid-20130205 &quot;Flashback: Queen Steal the Show at Live Aid&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171119144728/http://www.rollingstone.com/music/videos/flashback-queen-steal-the-show-at-live-aid-20130205 |date=19. 11. 2017 }}. Rolling Stone. Retrieved 4 April 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;songlist&quot;&gt;[http://www.ultimatequeen.co.uk/videos/liveaid.htm Queen: Live Aid] ''Ultimate Queen''. Retrieved May 21, 2011&lt;/ref&gt;

===Prijenos===
Koncerti su prenošeni putem satelita za [[Radio|radijske]] i [[Televizija|televizijske]] stanice, te su ih uživo pratili preko 1.900.000.000 gledalaca u 60 [[Država|zemalja]] [[svijet]]a. Za područje [[Evropa|Evrope]] prijenos je osigurao [[BBC]], dok je za [[SAD]] prijenos osigurao [[ABC]].

===Izvođači na stadionu Wembley ===

* '''Coldstream Guards''' - &quot;Royal Salute&quot;, &quot;God Save the Queen&quot; (12:00);
* '''[[Status Quo (grupa)|Status Quo]]''' - &quot;Rockin' All Over the World&quot;, &quot;Caroline&quot;, &quot;Don't Waste My Time&quot; (12:02);
* '''Style Council''' - &quot;You're The Best Thing&quot;, &quot;Big Boss Groove&quot;, &quot;Internationalists&quot;, &quot;Walls Come Tumbling Down&quot; (12:19);
* '''Boomtown Rats''' - &quot;I Don't Like Mondays (song)&quot;, &quot;Drag Me Down&quot;, &quot;Rat Trap&quot;, &quot;For He's A Jolly Good Fellow&quot; (12:44);
* '''Adam Ant''' - &quot;Vive Le Rock&quot; (13:00);
* '''Ultravox''' - &quot;Reap the Wild Wind&quot;, &quot;Dancing with Tears in My Eyes&quot;, &quot;One Small Day&quot;, &quot;Vienna&quot; (13:16);
* '''Spandau Ballet''' - &quot;Only When You Leave&quot;, &quot;Virgin&quot;, &quot;True&quot; (13:47);
* '''Elvis Costello''' - &quot;All You Need Is Love&quot; (14:07);
* '''Nik Kershaw''' - &quot;Wide Boy&quot;, &quot;Don Quixote&quot;, &quot;The Riddle&quot;, &quot;Wouldn't It Be Good&quot; (14:22);
* '''Sade''' - &quot;Why Can't We Live Together&quot;, &quot;Your Love Is King&quot;, &quot;Is It A Crime&quot; (14:55);
* '''[[Sting]]''' i '''[[Phil Collins]]''' (sa '''Branfordom Marsalisom''') - &quot;Roxanne&quot;, &quot;Driven To Tears&quot;, &quot;Against All Odds (Take a Look at Me Now)&quot;, &quot;Message in a Bottle&quot;, &quot;In the Air Tonight&quot;, &quot;Long Long Way To Go&quot;, &quot;Every Breath You Take&quot; (15:18);
* '''Howard Jones''' - &quot;Hide and Seek&quot; (15:50)
* '''Bryan Ferry''' (s '''[[Pink Floyd]]ima''' i '''[[David Gilmour|Davidom Gilmourom]]''' na gitari) - &quot;Sensation&quot;, &quot;Boys And Girls&quot;, &quot;Slave To Love&quot;, &quot;Jealous Guy&quot; (16:07);
* '''Paul Young''' - &quot;Do They Know It's Christmas?&quot;, &quot;Come Back And Stay&quot;, &quot;That's the Way Love Is&quot; (zajedno s '''Alison Moyet'''), &quot;Every Time You Go Away&quot; (16:38);
* '''[[U2]]''' - &quot;Sunday Bloody Sunday&quot;, &quot;Bad&quot;, &quot;Satellite Of Love&quot;, &quot;Ruby Tuesday&quot;, &quot;Sympathy for the Devil&quot;, &quot;Walk on the Wild Side&quot; (17:20);
* '''[[Dire Straits]]''' - &quot;Money for Nothing&quot; (zajedno s '''Stingom'''), &quot;Sultans of Swing (18:00);
* '''[[Queen]]''' (predstavljeni od komičara '''Mela Smitha''' i '''Griffa Rhysa Jonesa''') - &quot;Bohemian Rhapsody&quot;, &quot;Radio Ga Ga&quot;, &quot;Hammer to Fall&quot;, &quot;Crazy Little Thing Called Love&quot;, &quot;[[We Will Rock You]]&quot;/&quot;[[We Are the Champions]]&quot; (18:44);
* '''[[David Bowie]]''' (s '''Thomasom Dolbyjem''' na klavijaturama) - &quot;TVC 15&quot;, &quot;Rebel Rebel&quot;, &quot;Modern Love&quot;, &quot;Heroes&quot; (19:22);
* '''[[The Who]]''' - &quot;My Generation&quot;/&quot;Pinball Wizard&quot;, &quot;Love, Reign o'er Me&quot;, &quot;Won't Get Fooled Again&quot; (20:00);
* '''[[Elton John]]''' - &quot;I'm Still Standing&quot;, &quot;Bennie and the Jets&quot;, &quot;Rocket Man&quot;, &quot;Don't Go Breaking My Heart&quot; (duet s '''Kiki Dee'''), &quot;Don't Let the Sun Go Down on Me&quot; (duet s '''Kiki Dee''' i '''Wham!'''), &quot;Can I Get a Witness&quot; (20:50);
*Završnica na Wembley Stadiumu:&lt;br&gt;a) '''[[Freddie Mercury]]''' i '''[[Brian May]]''' ('''Queen''') - &quot;Is This The World We Created?&quot; (21:48),&lt;br&gt;b) '''[[Paul McCartney]]''' - &quot;Let It Be&quot; (W 21:51),&lt;br&gt;c) '''Band Aid''' (vodi '''Bob Geldof''') - &quot;Do They Know It's Christmas?&quot; (21:54);

===Izvođači na JFK stadionu===

[[Datoteka:Live Aid at JFK Stadium, Philadelphia, PA.jpg|mini|desno|350px|Pogled na scenu koncerta '''Live Aid''' održanog na stadionu JFK u [[Philadelphia|Filadelfiji]]]]

* '''Bernard Watson''' - &quot;All I Really Want to Do&quot;, &quot;Interview&quot; (13:51);
* '''Joan Baez''' (predstavio '''[[Jack Nicholson]]''') - &quot;Amazing Grace&quot;/&quot;We Are the World&quot; (14:02);
* '''The Hooters''' - &quot;And We Danced&quot;, &quot;All You Zombies&quot; (14:12);
* '''The Four Tops''' - &quot;Shake Me, Wake Me (When It's Over)&quot;, &quot;Bernadette&quot;, &quot;It's The Same Old Song&quot;, &quot;Reach Out I'll Be There&quot;, &quot;I Can't Help Myself (Sugar Pie, Honey Bunch&quot; (14:33);
* '''Billy Ocean''' - &quot;Caribbean Queen&quot;, &quot;Loverboy&quot; (14:45);
* '''[[Black Sabbath]]''' (predstavio '''Chevy Chase''') - &quot;Children of the Grave&quot;, &quot;Iron Man&quot;, &quot;Paranoid&quot; (14:52);
* '''Run-DMC''' - &quot;Jam Master Jay&quot;, &quot;King Of Rock&quot; (15:12);
* '''Rick Springfield''' - &quot;Love Somebody&quot;, &quot;State Of The Heart&quot;, &quot;Human Touch&quot; (15:30);
* '''REO Speedwagon''' - &quot;Can't Fight This Feeling&quot;, &quot;Roll With The Changes&quot; (zajedno s The Beach Boysima) (15:47);
* '''Crosby, Stills and Nash''' - &quot;Southern Cross&quot;, &quot;Teach Your Children&quot;, &quot;Suite: Judy Blue Eyes&quot; (16:15);
* '''Judas Priest''' - &quot;Living After Midnight&quot;, &quot;The Green Manalishi (With The Two-Pronged Crown)&quot;, &quot;You've Got Another Thing Comin'&quot; (16:26);
* '''[[Bryan Adams]]''' - &quot;Kids Wanna Rock&quot;, &quot;Summer of '69&quot;, &quot;Tears Are Not Enough&quot;, &quot;Cuts Like a Knife&quot; (17:02);
* '''[[The Beach Boys]]''' (predstavio '''Marilyn McCoo''') - &quot;California Girls&quot;, &quot;Help Me, Rhonda&quot;, &quot;Wouldn't It Be Nice&quot;, &quot;Good Vibrations&quot;, &quot;Surfin' USA&quot; (17:40);
* '''George Thorogood''' - &quot;Who Do You Love&quot; (zajedno s '''Bo Diddley'''), &quot;The Sky Is Crying&quot;, &quot;Madison Blues&quot; (zajedno s '''Albertom Collinsom''') (18:26);
* '''[[Simple Minds]]''' - &quot;Ghost Dancing&quot;, &quot;Don't You (Forget About Me)&quot;, &quot;Promised You a Miracle&quot; (19:07);
* '''The Pretenders''' - &quot;Time The Avenger&quot;, &quot;Message of Love&quot;, &quot;Stop Your Sobbing&quot;, &quot;Back on the Chain Gang&quot;, &quot;Middle of the Road&quot; (19:41);
* '''[[Carlos Santana|Santana]]''' i '''Pat Metheny''' - &quot;Brotherhood&quot;, &quot;Primera Invasion&quot;, &quot;Open Invitation&quot;, &quot;By The Pool&quot;/&quot;Right Now&quot; (20:21);
* '''Ashford &amp; Simpson''' - &quot;Solid&quot;, &quot;Reach Out and Touch (Somebody's Hand)&quot; (zajedno s '''Teddyjem Pendergrassom''') (20:57);
* '''[[Madonna]]''' - &quot;Holiday&quot;, &quot;Into the Groove&quot;, &quot;Love Makes The World Go Round&quot; (21:27);
* '''Tom Petty &amp; The Heartbreakers''' - &quot;American Girl&quot;, &quot;The Waiting&quot;, &quot;Rebels&quot;, &quot;Refugee]]&quot; (22:14);
* '''Kenny Loggins''' - &quot;Footloose&quot; (22:30);
* '''The Cars''' - &quot;You Might Think&quot;, &quot;Drive&quot;, &quot;Just What I Needed&quot;, &quot;Heartbeat City&quot; (22:49);
* '''Neil Young''' - &quot;Sugar Mountain&quot;, &quot;The Needle and the Damage Done&quot;, &quot;Helpless&quot;, &quot;Nothing Is Perfect&quot;, &quot;Powderfinger&quot; (23:07);
* '''Power Station''' - &quot;Murderess&quot;, &quot;Get It On&quot; (23:43);
* '''Thompson Twins''' - &quot;Hold Me Now&quot;, &quot;Revolution&quot; (zajedno s '''Madonnom''', '''Steveom Stevensonom''' and '''Nileom Rodgersom''') (00:21);
* '''[[Eric Clapton]]''' (zajedno s '''Philom Collinsom''') - &quot;White Room&quot;, &quot;She's Waiting&quot;, &quot;Layla&quot; (00:39);
* '''Phil Collins''' (preletio Atlantik &quot;Concordeom2) - &quot;Against All Odds (Take a Look at Me Now)&quot;, &quot;In the Air Tonight&quot; (01:04);
* '''Led Zeppelin''' (zajedno s '''Tonyijem Thompsonom''', '''Paulom  Martinezom''', '''i Philom Collinsom''') - &quot;Rock and Roll&quot;, &quot;Whole Lotta Love&quot;, &quot;Stairway to Heaven&quot; (01:10);
* '''Crosby, Stills &amp; Nash (and Young)''' - &quot;Only Love Can Break Your Heart&quot;, &quot;Daylight Again&quot;, &quot;Find The Cost Of Freedom&quot;&quot; (01:40);
* '''[[Duran Duran]]''' - &quot;A View to a Kill&quot;, &quot;Union of the Snake&quot;, &quot;Save A Prayer&quot;, &quot;The Reflex&quot; (01:45);
* '''Patti LaBelle''' - &quot;New Attitude&quot;, &quot;Imagine&quot;, &quot;Forever Young&quot;, &quot;Stir It Up&quot;, &quot;Over The Rainbow&quot;, &quot;Why Can't I Get It Over&quot; (02:20);
* '''Hall &amp; Oates''' (zajedno s '''G. E. Smithom''' iz ''Saturday Night Live'' na gitari) - &quot;Out of Touch&quot;, &quot;Maneater&quot;, &quot;Get Ready&quot; (zajedno s '''Eddiejem Kendricksom'''), &quot;Ain't Too Proud to Beg&quot; (zajedno s '''Davidom Ruffinom'''), &quot;The Way You Do the Things You Do&quot;, &quot;My Girl&quot; (zajedno s '''Eddiejem Kendricksom''' i '''Davidom Ruffinom''') (02:50);
* '''[[Mick Jagger]]''' (zajedno s '''Hallom &amp; Oatesom''', '''Eddiejem Kendricksom''', '''Davidom Ruffinom''') - &quot;Lonely At The Top&quot;, &quot;Just Another Night&quot;, &quot;Miss You&quot;, &quot;State of Shock&quot;/&quot;It's Only Rock 'n Roll (But I Like It)&quot; (zajedno s  '''[[Tina Turner|Tinom Turner]]''') (03:15);
* Završnica na JFK stadiumu:&lt;br&gt;a) '''[[Bob Dylan]]''', '''[[Keith Richards]]''' i '''Ronnie Wood''' - &quot;Ballad of Hollis Brown&quot;, &quot;When the Ship Comes In&quot;, Blowin' in the Wind&quot; (03:39),&lt;br&gt;b) '''USA for Africa''' (vodi '''Lionel Richie''') - &quot;We Are the World&quot; (3:55)

== Reference ==
{{reference}}

===Vanjski linkovi===
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/3990253.stm BBC news - Priče o Live Aid-u DVD]
* [https://web.archive.org/web/20091027000111/http://geocities.com/live_aid_concert/  Neoficijelno iza scene Live Aid-a]
* http://www.herald.co.uk/local_info/live_aid.html
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3604680.stm
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3530269.stm
* David Rieff, ''Prospect Magazine'', July 2005, [https://web.archive.org/web/20060420023344/http://www.prospectmagazine.co.uk/article_details.php?id=6937 &quot;Dangerous pity&quot;]
* [http://www.philly.com/philly/photos/Philadelphia_1985_Live_Aid.html Philly.com: Live Aid Philadelphia - Foto galerija]

[[Kategorija:Koncerti]]
[[Kategorija:1985. u muzici]]</text>
      <sha1>okk16n70s8o4x1jyjihlpe7elx5u8ov</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713418</id>
      <parentid>3713417</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:23:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1985. u Engleskoj]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12439" sha1="8qrozo9i8l155ix8jvxo3r6d61jnx1j" xml:space="preserve">'''Live Aid''' su dva velika humanitarna koncerta koji su istovremeno održani [[13]]. [[Juli|jula]] [[1985]]. godine a koje su organizovali [[Bob Geldof]] i Midge Ure. Koncerti su održani na stadionu [[Wembley]] u [[London]]u, ([[Engleska]]) (na kojem je prisustovalo oko 72.000 gledalaca) i na &quot;JFK stadion&quot; u [[Philadelphia|Philadelphiji]], ([[SAD]]) (oko 100.000 gledalaca)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bobgeldof.info/Charity/liveaid.html |title=Live Aid on Bob Geldof's official site |access-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110205101201/http://www.bobgeldof.info/Charity/liveaid.html |archive-date=5. 2. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  a organizirani su u cilju smanjenja posljedica gladi [[Etiopija|etiopskog]] naroda.
''Live Aid'' je jedan od najvećih [[televizija]]kih događaja svih vremena prenošenih putem [[Vještački satelit|satelita]] kojeg je uživo pratilo oko 1.900.000.000 gledalaca u 150 [[Država|zemalja]] [[svijet]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/07/01/liveaid.memories/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2013 |archive-date=11. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200411235204/http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/07/01/liveaid.memories/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
U projekat su bili uključeni i u njemu aktivno učestvovali muzičari širom svijeta.

===Početak===
Velikim uspjehom prijašnjeg projekta Geldof/Ure; okupljanjem brojnih [[Irska|irskih]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]] muzičara u &quot;Band Aid&quot; i izdavanje njihovog singla &quot;Do They Know It's Christmas?&quot; ([[1984]]. godine) kojim je skupljen novac za gladnu djecu Etiopije, Geldof je organizirao koncerte &quot;Live Aid&quot; (koji je prozvan &quot;Globalni Jukebox&quot;) u namjeri da sakupi još više novca za gladnu djecu Etiopije, u čemu je i uspio, te mu je zbog toga [[UK|britanska]] [[kraljica]] dodijelila titulu [[Vitez (titula)|viteza]].

===Koncerti===

Koncert na stadionu Wembley počeo je u 12:00 sati po [[UTC]]-u , odnosno u 07:00 po istočnoameričkom vremenu i trajao je do 22:00 sata po UTC-u , odnosno do 17:00 po istočnoameričkom vremenu.&lt;br&gt;Koncert na &quot;JFK stadiumu&quot; počeo je u 13:51 po UTC-u, odnosno u 08:51 po istočnoameričkom vremenu i trajao je do 04:05 po UTC-u odnosno do 23:05 po istočno američkom vremenu. Raspored nastupa izvođača možete pogledati [http://www.live-aid.info/pages/liveaidtimesdetaileduk.html ovdje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205041755/http://www.live-aid.info/pages/liveaidtimesdetaileduk.html |date=5. 2. 2023 }}.
Bilo je predviđeno da [[David Bowie]] u Londonu otpjeva duet s [[Mick Jagger|Mickom Jaggerom]] u Philadelphiji ali bilo je nemoguće uskladiti i povezati oba koncerta, te su zbog toga Bowie i Jagger zajedno snimili muzički spot pjesme &quot;Dancing in the Street&quot; koji je izveden na koncertima s obje strane [[Atlantik]]a. Svaki od izvođača imao je na raspolaganju tačno određeno vrijeme kojeg su se morali pridržavati. [[Phil Collins]] je nastupio na oba koncerta preletjevši okean [[Concorde]]om.
U svojih 20 minuta koliko su proveli na bini stadiona, preostali članovi Quena su izveli nekoliko hitova grupe. Nastup su otvorili sa pjesmom &quot;[[Bohemian Rhapsody]]&quot; a zatvorili sa &quot;[[We Are the Champions]]&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.rollingstone.com/music/videos/flashback-queen-steal-the-show-at-live-aid-20130205 &quot;Flashback: Queen Steal the Show at Live Aid&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171119144728/http://www.rollingstone.com/music/videos/flashback-queen-steal-the-show-at-live-aid-20130205 |date=19. 11. 2017 }}. Rolling Stone. Retrieved 4 April 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;songlist&quot;&gt;[http://www.ultimatequeen.co.uk/videos/liveaid.htm Queen: Live Aid] ''Ultimate Queen''. Retrieved May 21, 2011&lt;/ref&gt;

===Prijenos===
Koncerti su prenošeni putem satelita za [[Radio|radijske]] i [[Televizija|televizijske]] stanice, te su ih uživo pratili preko 1.900.000.000 gledalaca u 60 [[Država|zemalja]] [[svijet]]a. Za područje [[Evropa|Evrope]] prijenos je osigurao [[BBC]], dok je za [[SAD]] prijenos osigurao [[ABC]].

===Izvođači na stadionu Wembley ===

* '''Coldstream Guards''' - &quot;Royal Salute&quot;, &quot;God Save the Queen&quot; (12:00);
* '''[[Status Quo (grupa)|Status Quo]]''' - &quot;Rockin' All Over the World&quot;, &quot;Caroline&quot;, &quot;Don't Waste My Time&quot; (12:02);
* '''Style Council''' - &quot;You're The Best Thing&quot;, &quot;Big Boss Groove&quot;, &quot;Internationalists&quot;, &quot;Walls Come Tumbling Down&quot; (12:19);
* '''Boomtown Rats''' - &quot;I Don't Like Mondays (song)&quot;, &quot;Drag Me Down&quot;, &quot;Rat Trap&quot;, &quot;For He's A Jolly Good Fellow&quot; (12:44);
* '''Adam Ant''' - &quot;Vive Le Rock&quot; (13:00);
* '''Ultravox''' - &quot;Reap the Wild Wind&quot;, &quot;Dancing with Tears in My Eyes&quot;, &quot;One Small Day&quot;, &quot;Vienna&quot; (13:16);
* '''Spandau Ballet''' - &quot;Only When You Leave&quot;, &quot;Virgin&quot;, &quot;True&quot; (13:47);
* '''Elvis Costello''' - &quot;All You Need Is Love&quot; (14:07);
* '''Nik Kershaw''' - &quot;Wide Boy&quot;, &quot;Don Quixote&quot;, &quot;The Riddle&quot;, &quot;Wouldn't It Be Good&quot; (14:22);
* '''Sade''' - &quot;Why Can't We Live Together&quot;, &quot;Your Love Is King&quot;, &quot;Is It A Crime&quot; (14:55);
* '''[[Sting]]''' i '''[[Phil Collins]]''' (sa '''Branfordom Marsalisom''') - &quot;Roxanne&quot;, &quot;Driven To Tears&quot;, &quot;Against All Odds (Take a Look at Me Now)&quot;, &quot;Message in a Bottle&quot;, &quot;In the Air Tonight&quot;, &quot;Long Long Way To Go&quot;, &quot;Every Breath You Take&quot; (15:18);
* '''Howard Jones''' - &quot;Hide and Seek&quot; (15:50)
* '''Bryan Ferry''' (s '''[[Pink Floyd]]ima''' i '''[[David Gilmour|Davidom Gilmourom]]''' na gitari) - &quot;Sensation&quot;, &quot;Boys And Girls&quot;, &quot;Slave To Love&quot;, &quot;Jealous Guy&quot; (16:07);
* '''Paul Young''' - &quot;Do They Know It's Christmas?&quot;, &quot;Come Back And Stay&quot;, &quot;That's the Way Love Is&quot; (zajedno s '''Alison Moyet'''), &quot;Every Time You Go Away&quot; (16:38);
* '''[[U2]]''' - &quot;Sunday Bloody Sunday&quot;, &quot;Bad&quot;, &quot;Satellite Of Love&quot;, &quot;Ruby Tuesday&quot;, &quot;Sympathy for the Devil&quot;, &quot;Walk on the Wild Side&quot; (17:20);
* '''[[Dire Straits]]''' - &quot;Money for Nothing&quot; (zajedno s '''Stingom'''), &quot;Sultans of Swing (18:00);
* '''[[Queen]]''' (predstavljeni od komičara '''Mela Smitha''' i '''Griffa Rhysa Jonesa''') - &quot;Bohemian Rhapsody&quot;, &quot;Radio Ga Ga&quot;, &quot;Hammer to Fall&quot;, &quot;Crazy Little Thing Called Love&quot;, &quot;[[We Will Rock You]]&quot;/&quot;[[We Are the Champions]]&quot; (18:44);
* '''[[David Bowie]]''' (s '''Thomasom Dolbyjem''' na klavijaturama) - &quot;TVC 15&quot;, &quot;Rebel Rebel&quot;, &quot;Modern Love&quot;, &quot;Heroes&quot; (19:22);
* '''[[The Who]]''' - &quot;My Generation&quot;/&quot;Pinball Wizard&quot;, &quot;Love, Reign o'er Me&quot;, &quot;Won't Get Fooled Again&quot; (20:00);
* '''[[Elton John]]''' - &quot;I'm Still Standing&quot;, &quot;Bennie and the Jets&quot;, &quot;Rocket Man&quot;, &quot;Don't Go Breaking My Heart&quot; (duet s '''Kiki Dee'''), &quot;Don't Let the Sun Go Down on Me&quot; (duet s '''Kiki Dee''' i '''Wham!'''), &quot;Can I Get a Witness&quot; (20:50);
*Završnica na Wembley Stadiumu:&lt;br&gt;a) '''[[Freddie Mercury]]''' i '''[[Brian May]]''' ('''Queen''') - &quot;Is This The World We Created?&quot; (21:48),&lt;br&gt;b) '''[[Paul McCartney]]''' - &quot;Let It Be&quot; (W 21:51),&lt;br&gt;c) '''Band Aid''' (vodi '''Bob Geldof''') - &quot;Do They Know It's Christmas?&quot; (21:54);

===Izvođači na JFK stadionu===

[[Datoteka:Live Aid at JFK Stadium, Philadelphia, PA.jpg|mini|desno|350px|Pogled na scenu koncerta '''Live Aid''' održanog na stadionu JFK u [[Philadelphia|Filadelfiji]]]]

* '''Bernard Watson''' - &quot;All I Really Want to Do&quot;, &quot;Interview&quot; (13:51);
* '''Joan Baez''' (predstavio '''[[Jack Nicholson]]''') - &quot;Amazing Grace&quot;/&quot;We Are the World&quot; (14:02);
* '''The Hooters''' - &quot;And We Danced&quot;, &quot;All You Zombies&quot; (14:12);
* '''The Four Tops''' - &quot;Shake Me, Wake Me (When It's Over)&quot;, &quot;Bernadette&quot;, &quot;It's The Same Old Song&quot;, &quot;Reach Out I'll Be There&quot;, &quot;I Can't Help Myself (Sugar Pie, Honey Bunch&quot; (14:33);
* '''Billy Ocean''' - &quot;Caribbean Queen&quot;, &quot;Loverboy&quot; (14:45);
* '''[[Black Sabbath]]''' (predstavio '''Chevy Chase''') - &quot;Children of the Grave&quot;, &quot;Iron Man&quot;, &quot;Paranoid&quot; (14:52);
* '''Run-DMC''' - &quot;Jam Master Jay&quot;, &quot;King Of Rock&quot; (15:12);
* '''Rick Springfield''' - &quot;Love Somebody&quot;, &quot;State Of The Heart&quot;, &quot;Human Touch&quot; (15:30);
* '''REO Speedwagon''' - &quot;Can't Fight This Feeling&quot;, &quot;Roll With The Changes&quot; (zajedno s The Beach Boysima) (15:47);
* '''Crosby, Stills and Nash''' - &quot;Southern Cross&quot;, &quot;Teach Your Children&quot;, &quot;Suite: Judy Blue Eyes&quot; (16:15);
* '''Judas Priest''' - &quot;Living After Midnight&quot;, &quot;The Green Manalishi (With The Two-Pronged Crown)&quot;, &quot;You've Got Another Thing Comin'&quot; (16:26);
* '''[[Bryan Adams]]''' - &quot;Kids Wanna Rock&quot;, &quot;Summer of '69&quot;, &quot;Tears Are Not Enough&quot;, &quot;Cuts Like a Knife&quot; (17:02);
* '''[[The Beach Boys]]''' (predstavio '''Marilyn McCoo''') - &quot;California Girls&quot;, &quot;Help Me, Rhonda&quot;, &quot;Wouldn't It Be Nice&quot;, &quot;Good Vibrations&quot;, &quot;Surfin' USA&quot; (17:40);
* '''George Thorogood''' - &quot;Who Do You Love&quot; (zajedno s '''Bo Diddley'''), &quot;The Sky Is Crying&quot;, &quot;Madison Blues&quot; (zajedno s '''Albertom Collinsom''') (18:26);
* '''[[Simple Minds]]''' - &quot;Ghost Dancing&quot;, &quot;Don't You (Forget About Me)&quot;, &quot;Promised You a Miracle&quot; (19:07);
* '''The Pretenders''' - &quot;Time The Avenger&quot;, &quot;Message of Love&quot;, &quot;Stop Your Sobbing&quot;, &quot;Back on the Chain Gang&quot;, &quot;Middle of the Road&quot; (19:41);
* '''[[Carlos Santana|Santana]]''' i '''Pat Metheny''' - &quot;Brotherhood&quot;, &quot;Primera Invasion&quot;, &quot;Open Invitation&quot;, &quot;By The Pool&quot;/&quot;Right Now&quot; (20:21);
* '''Ashford &amp; Simpson''' - &quot;Solid&quot;, &quot;Reach Out and Touch (Somebody's Hand)&quot; (zajedno s '''Teddyjem Pendergrassom''') (20:57);
* '''[[Madonna]]''' - &quot;Holiday&quot;, &quot;Into the Groove&quot;, &quot;Love Makes The World Go Round&quot; (21:27);
* '''Tom Petty &amp; The Heartbreakers''' - &quot;American Girl&quot;, &quot;The Waiting&quot;, &quot;Rebels&quot;, &quot;Refugee]]&quot; (22:14);
* '''Kenny Loggins''' - &quot;Footloose&quot; (22:30);
* '''The Cars''' - &quot;You Might Think&quot;, &quot;Drive&quot;, &quot;Just What I Needed&quot;, &quot;Heartbeat City&quot; (22:49);
* '''Neil Young''' - &quot;Sugar Mountain&quot;, &quot;The Needle and the Damage Done&quot;, &quot;Helpless&quot;, &quot;Nothing Is Perfect&quot;, &quot;Powderfinger&quot; (23:07);
* '''Power Station''' - &quot;Murderess&quot;, &quot;Get It On&quot; (23:43);
* '''Thompson Twins''' - &quot;Hold Me Now&quot;, &quot;Revolution&quot; (zajedno s '''Madonnom''', '''Steveom Stevensonom''' and '''Nileom Rodgersom''') (00:21);
* '''[[Eric Clapton]]''' (zajedno s '''Philom Collinsom''') - &quot;White Room&quot;, &quot;She's Waiting&quot;, &quot;Layla&quot; (00:39);
* '''Phil Collins''' (preletio Atlantik &quot;Concordeom2) - &quot;Against All Odds (Take a Look at Me Now)&quot;, &quot;In the Air Tonight&quot; (01:04);
* '''Led Zeppelin''' (zajedno s '''Tonyijem Thompsonom''', '''Paulom  Martinezom''', '''i Philom Collinsom''') - &quot;Rock and Roll&quot;, &quot;Whole Lotta Love&quot;, &quot;Stairway to Heaven&quot; (01:10);
* '''Crosby, Stills &amp; Nash (and Young)''' - &quot;Only Love Can Break Your Heart&quot;, &quot;Daylight Again&quot;, &quot;Find The Cost Of Freedom&quot;&quot; (01:40);
* '''[[Duran Duran]]''' - &quot;A View to a Kill&quot;, &quot;Union of the Snake&quot;, &quot;Save A Prayer&quot;, &quot;The Reflex&quot; (01:45);
* '''Patti LaBelle''' - &quot;New Attitude&quot;, &quot;Imagine&quot;, &quot;Forever Young&quot;, &quot;Stir It Up&quot;, &quot;Over The Rainbow&quot;, &quot;Why Can't I Get It Over&quot; (02:20);
* '''Hall &amp; Oates''' (zajedno s '''G. E. Smithom''' iz ''Saturday Night Live'' na gitari) - &quot;Out of Touch&quot;, &quot;Maneater&quot;, &quot;Get Ready&quot; (zajedno s '''Eddiejem Kendricksom'''), &quot;Ain't Too Proud to Beg&quot; (zajedno s '''Davidom Ruffinom'''), &quot;The Way You Do the Things You Do&quot;, &quot;My Girl&quot; (zajedno s '''Eddiejem Kendricksom''' i '''Davidom Ruffinom''') (02:50);
* '''[[Mick Jagger]]''' (zajedno s '''Hallom &amp; Oatesom''', '''Eddiejem Kendricksom''', '''Davidom Ruffinom''') - &quot;Lonely At The Top&quot;, &quot;Just Another Night&quot;, &quot;Miss You&quot;, &quot;State of Shock&quot;/&quot;It's Only Rock 'n Roll (But I Like It)&quot; (zajedno s  '''[[Tina Turner|Tinom Turner]]''') (03:15);
* Završnica na JFK stadiumu:&lt;br&gt;a) '''[[Bob Dylan]]''', '''[[Keith Richards]]''' i '''Ronnie Wood''' - &quot;Ballad of Hollis Brown&quot;, &quot;When the Ship Comes In&quot;, Blowin' in the Wind&quot; (03:39),&lt;br&gt;b) '''USA for Africa''' (vodi '''Lionel Richie''') - &quot;We Are the World&quot; (3:55)

== Reference ==
{{reference}}

===Vanjski linkovi===
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/3990253.stm BBC news - Priče o Live Aid-u DVD]
* [https://web.archive.org/web/20091027000111/http://geocities.com/live_aid_concert/  Neoficijelno iza scene Live Aid-a]
* http://www.herald.co.uk/local_info/live_aid.html
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3604680.stm
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3530269.stm
* David Rieff, ''Prospect Magazine'', July 2005, [https://web.archive.org/web/20060420023344/http://www.prospectmagazine.co.uk/article_details.php?id=6937 &quot;Dangerous pity&quot;]
* [http://www.philly.com/philly/photos/Philadelphia_1985_Live_Aid.html Philly.com: Live Aid Philadelphia - Foto galerija]

[[Kategorija:Koncerti]]
[[Kategorija:1985. u muzici]]
[[Kategorija:1985. u Engleskoj]]</text>
      <sha1>8qrozo9i8l155ix8jvxo3r6d61jnx1j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713419</id>
      <parentid>3713418</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:23:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Muzika u Londonu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12471" sha1="pbyk1h0s2hkc1l0v060kyd9abd3wntc" xml:space="preserve">'''Live Aid''' su dva velika humanitarna koncerta koji su istovremeno održani [[13]]. [[Juli|jula]] [[1985]]. godine a koje su organizovali [[Bob Geldof]] i Midge Ure. Koncerti su održani na stadionu [[Wembley]] u [[London]]u, ([[Engleska]]) (na kojem je prisustovalo oko 72.000 gledalaca) i na &quot;JFK stadion&quot; u [[Philadelphia|Philadelphiji]], ([[SAD]]) (oko 100.000 gledalaca)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bobgeldof.info/Charity/liveaid.html |title=Live Aid on Bob Geldof's official site |access-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110205101201/http://www.bobgeldof.info/Charity/liveaid.html |archive-date=5. 2. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  a organizirani su u cilju smanjenja posljedica gladi [[Etiopija|etiopskog]] naroda.
''Live Aid'' je jedan od najvećih [[televizija]]kih događaja svih vremena prenošenih putem [[Vještački satelit|satelita]] kojeg je uživo pratilo oko 1.900.000.000 gledalaca u 150 [[Država|zemalja]] [[svijet]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/07/01/liveaid.memories/index.html |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2013 |archive-date=11. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200411235204/http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/07/01/liveaid.memories/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
U projekat su bili uključeni i u njemu aktivno učestvovali muzičari širom svijeta.

===Početak===
Velikim uspjehom prijašnjeg projekta Geldof/Ure; okupljanjem brojnih [[Irska|irskih]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]] muzičara u &quot;Band Aid&quot; i izdavanje njihovog singla &quot;Do They Know It's Christmas?&quot; ([[1984]]. godine) kojim je skupljen novac za gladnu djecu Etiopije, Geldof je organizirao koncerte &quot;Live Aid&quot; (koji je prozvan &quot;Globalni Jukebox&quot;) u namjeri da sakupi još više novca za gladnu djecu Etiopije, u čemu je i uspio, te mu je zbog toga [[UK|britanska]] [[kraljica]] dodijelila titulu [[Vitez (titula)|viteza]].

===Koncerti===

Koncert na stadionu Wembley počeo je u 12:00 sati po [[UTC]]-u , odnosno u 07:00 po istočnoameričkom vremenu i trajao je do 22:00 sata po UTC-u , odnosno do 17:00 po istočnoameričkom vremenu.&lt;br&gt;Koncert na &quot;JFK stadiumu&quot; počeo je u 13:51 po UTC-u, odnosno u 08:51 po istočnoameričkom vremenu i trajao je do 04:05 po UTC-u odnosno do 23:05 po istočno američkom vremenu. Raspored nastupa izvođača možete pogledati [http://www.live-aid.info/pages/liveaidtimesdetaileduk.html ovdje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205041755/http://www.live-aid.info/pages/liveaidtimesdetaileduk.html |date=5. 2. 2023 }}.
Bilo je predviđeno da [[David Bowie]] u Londonu otpjeva duet s [[Mick Jagger|Mickom Jaggerom]] u Philadelphiji ali bilo je nemoguće uskladiti i povezati oba koncerta, te su zbog toga Bowie i Jagger zajedno snimili muzički spot pjesme &quot;Dancing in the Street&quot; koji je izveden na koncertima s obje strane [[Atlantik]]a. Svaki od izvođača imao je na raspolaganju tačno određeno vrijeme kojeg su se morali pridržavati. [[Phil Collins]] je nastupio na oba koncerta preletjevši okean [[Concorde]]om.
U svojih 20 minuta koliko su proveli na bini stadiona, preostali članovi Quena su izveli nekoliko hitova grupe. Nastup su otvorili sa pjesmom &quot;[[Bohemian Rhapsody]]&quot; a zatvorili sa &quot;[[We Are the Champions]]&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.rollingstone.com/music/videos/flashback-queen-steal-the-show-at-live-aid-20130205 &quot;Flashback: Queen Steal the Show at Live Aid&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171119144728/http://www.rollingstone.com/music/videos/flashback-queen-steal-the-show-at-live-aid-20130205 |date=19. 11. 2017 }}. Rolling Stone. Retrieved 4 April 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;songlist&quot;&gt;[http://www.ultimatequeen.co.uk/videos/liveaid.htm Queen: Live Aid] ''Ultimate Queen''. Retrieved May 21, 2011&lt;/ref&gt;

===Prijenos===
Koncerti su prenošeni putem satelita za [[Radio|radijske]] i [[Televizija|televizijske]] stanice, te su ih uživo pratili preko 1.900.000.000 gledalaca u 60 [[Država|zemalja]] [[svijet]]a. Za područje [[Evropa|Evrope]] prijenos je osigurao [[BBC]], dok je za [[SAD]] prijenos osigurao [[ABC]].

===Izvođači na stadionu Wembley ===

* '''Coldstream Guards''' - &quot;Royal Salute&quot;, &quot;God Save the Queen&quot; (12:00);
* '''[[Status Quo (grupa)|Status Quo]]''' - &quot;Rockin' All Over the World&quot;, &quot;Caroline&quot;, &quot;Don't Waste My Time&quot; (12:02);
* '''Style Council''' - &quot;You're The Best Thing&quot;, &quot;Big Boss Groove&quot;, &quot;Internationalists&quot;, &quot;Walls Come Tumbling Down&quot; (12:19);
* '''Boomtown Rats''' - &quot;I Don't Like Mondays (song)&quot;, &quot;Drag Me Down&quot;, &quot;Rat Trap&quot;, &quot;For He's A Jolly Good Fellow&quot; (12:44);
* '''Adam Ant''' - &quot;Vive Le Rock&quot; (13:00);
* '''Ultravox''' - &quot;Reap the Wild Wind&quot;, &quot;Dancing with Tears in My Eyes&quot;, &quot;One Small Day&quot;, &quot;Vienna&quot; (13:16);
* '''Spandau Ballet''' - &quot;Only When You Leave&quot;, &quot;Virgin&quot;, &quot;True&quot; (13:47);
* '''Elvis Costello''' - &quot;All You Need Is Love&quot; (14:07);
* '''Nik Kershaw''' - &quot;Wide Boy&quot;, &quot;Don Quixote&quot;, &quot;The Riddle&quot;, &quot;Wouldn't It Be Good&quot; (14:22);
* '''Sade''' - &quot;Why Can't We Live Together&quot;, &quot;Your Love Is King&quot;, &quot;Is It A Crime&quot; (14:55);
* '''[[Sting]]''' i '''[[Phil Collins]]''' (sa '''Branfordom Marsalisom''') - &quot;Roxanne&quot;, &quot;Driven To Tears&quot;, &quot;Against All Odds (Take a Look at Me Now)&quot;, &quot;Message in a Bottle&quot;, &quot;In the Air Tonight&quot;, &quot;Long Long Way To Go&quot;, &quot;Every Breath You Take&quot; (15:18);
* '''Howard Jones''' - &quot;Hide and Seek&quot; (15:50)
* '''Bryan Ferry''' (s '''[[Pink Floyd]]ima''' i '''[[David Gilmour|Davidom Gilmourom]]''' na gitari) - &quot;Sensation&quot;, &quot;Boys And Girls&quot;, &quot;Slave To Love&quot;, &quot;Jealous Guy&quot; (16:07);
* '''Paul Young''' - &quot;Do They Know It's Christmas?&quot;, &quot;Come Back And Stay&quot;, &quot;That's the Way Love Is&quot; (zajedno s '''Alison Moyet'''), &quot;Every Time You Go Away&quot; (16:38);
* '''[[U2]]''' - &quot;Sunday Bloody Sunday&quot;, &quot;Bad&quot;, &quot;Satellite Of Love&quot;, &quot;Ruby Tuesday&quot;, &quot;Sympathy for the Devil&quot;, &quot;Walk on the Wild Side&quot; (17:20);
* '''[[Dire Straits]]''' - &quot;Money for Nothing&quot; (zajedno s '''Stingom'''), &quot;Sultans of Swing (18:00);
* '''[[Queen]]''' (predstavljeni od komičara '''Mela Smitha''' i '''Griffa Rhysa Jonesa''') - &quot;Bohemian Rhapsody&quot;, &quot;Radio Ga Ga&quot;, &quot;Hammer to Fall&quot;, &quot;Crazy Little Thing Called Love&quot;, &quot;[[We Will Rock You]]&quot;/&quot;[[We Are the Champions]]&quot; (18:44);
* '''[[David Bowie]]''' (s '''Thomasom Dolbyjem''' na klavijaturama) - &quot;TVC 15&quot;, &quot;Rebel Rebel&quot;, &quot;Modern Love&quot;, &quot;Heroes&quot; (19:22);
* '''[[The Who]]''' - &quot;My Generation&quot;/&quot;Pinball Wizard&quot;, &quot;Love, Reign o'er Me&quot;, &quot;Won't Get Fooled Again&quot; (20:00);
* '''[[Elton John]]''' - &quot;I'm Still Standing&quot;, &quot;Bennie and the Jets&quot;, &quot;Rocket Man&quot;, &quot;Don't Go Breaking My Heart&quot; (duet s '''Kiki Dee'''), &quot;Don't Let the Sun Go Down on Me&quot; (duet s '''Kiki Dee''' i '''Wham!'''), &quot;Can I Get a Witness&quot; (20:50);
*Završnica na Wembley Stadiumu:&lt;br&gt;a) '''[[Freddie Mercury]]''' i '''[[Brian May]]''' ('''Queen''') - &quot;Is This The World We Created?&quot; (21:48),&lt;br&gt;b) '''[[Paul McCartney]]''' - &quot;Let It Be&quot; (W 21:51),&lt;br&gt;c) '''Band Aid''' (vodi '''Bob Geldof''') - &quot;Do They Know It's Christmas?&quot; (21:54);

===Izvođači na JFK stadionu===

[[Datoteka:Live Aid at JFK Stadium, Philadelphia, PA.jpg|mini|desno|350px|Pogled na scenu koncerta '''Live Aid''' održanog na stadionu JFK u [[Philadelphia|Filadelfiji]]]]

* '''Bernard Watson''' - &quot;All I Really Want to Do&quot;, &quot;Interview&quot; (13:51);
* '''Joan Baez''' (predstavio '''[[Jack Nicholson]]''') - &quot;Amazing Grace&quot;/&quot;We Are the World&quot; (14:02);
* '''The Hooters''' - &quot;And We Danced&quot;, &quot;All You Zombies&quot; (14:12);
* '''The Four Tops''' - &quot;Shake Me, Wake Me (When It's Over)&quot;, &quot;Bernadette&quot;, &quot;It's The Same Old Song&quot;, &quot;Reach Out I'll Be There&quot;, &quot;I Can't Help Myself (Sugar Pie, Honey Bunch&quot; (14:33);
* '''Billy Ocean''' - &quot;Caribbean Queen&quot;, &quot;Loverboy&quot; (14:45);
* '''[[Black Sabbath]]''' (predstavio '''Chevy Chase''') - &quot;Children of the Grave&quot;, &quot;Iron Man&quot;, &quot;Paranoid&quot; (14:52);
* '''Run-DMC''' - &quot;Jam Master Jay&quot;, &quot;King Of Rock&quot; (15:12);
* '''Rick Springfield''' - &quot;Love Somebody&quot;, &quot;State Of The Heart&quot;, &quot;Human Touch&quot; (15:30);
* '''REO Speedwagon''' - &quot;Can't Fight This Feeling&quot;, &quot;Roll With The Changes&quot; (zajedno s The Beach Boysima) (15:47);
* '''Crosby, Stills and Nash''' - &quot;Southern Cross&quot;, &quot;Teach Your Children&quot;, &quot;Suite: Judy Blue Eyes&quot; (16:15);
* '''Judas Priest''' - &quot;Living After Midnight&quot;, &quot;The Green Manalishi (With The Two-Pronged Crown)&quot;, &quot;You've Got Another Thing Comin'&quot; (16:26);
* '''[[Bryan Adams]]''' - &quot;Kids Wanna Rock&quot;, &quot;Summer of '69&quot;, &quot;Tears Are Not Enough&quot;, &quot;Cuts Like a Knife&quot; (17:02);
* '''[[The Beach Boys]]''' (predstavio '''Marilyn McCoo''') - &quot;California Girls&quot;, &quot;Help Me, Rhonda&quot;, &quot;Wouldn't It Be Nice&quot;, &quot;Good Vibrations&quot;, &quot;Surfin' USA&quot; (17:40);
* '''George Thorogood''' - &quot;Who Do You Love&quot; (zajedno s '''Bo Diddley'''), &quot;The Sky Is Crying&quot;, &quot;Madison Blues&quot; (zajedno s '''Albertom Collinsom''') (18:26);
* '''[[Simple Minds]]''' - &quot;Ghost Dancing&quot;, &quot;Don't You (Forget About Me)&quot;, &quot;Promised You a Miracle&quot; (19:07);
* '''The Pretenders''' - &quot;Time The Avenger&quot;, &quot;Message of Love&quot;, &quot;Stop Your Sobbing&quot;, &quot;Back on the Chain Gang&quot;, &quot;Middle of the Road&quot; (19:41);
* '''[[Carlos Santana|Santana]]''' i '''Pat Metheny''' - &quot;Brotherhood&quot;, &quot;Primera Invasion&quot;, &quot;Open Invitation&quot;, &quot;By The Pool&quot;/&quot;Right Now&quot; (20:21);
* '''Ashford &amp; Simpson''' - &quot;Solid&quot;, &quot;Reach Out and Touch (Somebody's Hand)&quot; (zajedno s '''Teddyjem Pendergrassom''') (20:57);
* '''[[Madonna]]''' - &quot;Holiday&quot;, &quot;Into the Groove&quot;, &quot;Love Makes The World Go Round&quot; (21:27);
* '''Tom Petty &amp; The Heartbreakers''' - &quot;American Girl&quot;, &quot;The Waiting&quot;, &quot;Rebels&quot;, &quot;Refugee]]&quot; (22:14);
* '''Kenny Loggins''' - &quot;Footloose&quot; (22:30);
* '''The Cars''' - &quot;You Might Think&quot;, &quot;Drive&quot;, &quot;Just What I Needed&quot;, &quot;Heartbeat City&quot; (22:49);
* '''Neil Young''' - &quot;Sugar Mountain&quot;, &quot;The Needle and the Damage Done&quot;, &quot;Helpless&quot;, &quot;Nothing Is Perfect&quot;, &quot;Powderfinger&quot; (23:07);
* '''Power Station''' - &quot;Murderess&quot;, &quot;Get It On&quot; (23:43);
* '''Thompson Twins''' - &quot;Hold Me Now&quot;, &quot;Revolution&quot; (zajedno s '''Madonnom''', '''Steveom Stevensonom''' and '''Nileom Rodgersom''') (00:21);
* '''[[Eric Clapton]]''' (zajedno s '''Philom Collinsom''') - &quot;White Room&quot;, &quot;She's Waiting&quot;, &quot;Layla&quot; (00:39);
* '''Phil Collins''' (preletio Atlantik &quot;Concordeom2) - &quot;Against All Odds (Take a Look at Me Now)&quot;, &quot;In the Air Tonight&quot; (01:04);
* '''Led Zeppelin''' (zajedno s '''Tonyijem Thompsonom''', '''Paulom  Martinezom''', '''i Philom Collinsom''') - &quot;Rock and Roll&quot;, &quot;Whole Lotta Love&quot;, &quot;Stairway to Heaven&quot; (01:10);
* '''Crosby, Stills &amp; Nash (and Young)''' - &quot;Only Love Can Break Your Heart&quot;, &quot;Daylight Again&quot;, &quot;Find The Cost Of Freedom&quot;&quot; (01:40);
* '''[[Duran Duran]]''' - &quot;A View to a Kill&quot;, &quot;Union of the Snake&quot;, &quot;Save A Prayer&quot;, &quot;The Reflex&quot; (01:45);
* '''Patti LaBelle''' - &quot;New Attitude&quot;, &quot;Imagine&quot;, &quot;Forever Young&quot;, &quot;Stir It Up&quot;, &quot;Over The Rainbow&quot;, &quot;Why Can't I Get It Over&quot; (02:20);
* '''Hall &amp; Oates''' (zajedno s '''G. E. Smithom''' iz ''Saturday Night Live'' na gitari) - &quot;Out of Touch&quot;, &quot;Maneater&quot;, &quot;Get Ready&quot; (zajedno s '''Eddiejem Kendricksom'''), &quot;Ain't Too Proud to Beg&quot; (zajedno s '''Davidom Ruffinom'''), &quot;The Way You Do the Things You Do&quot;, &quot;My Girl&quot; (zajedno s '''Eddiejem Kendricksom''' i '''Davidom Ruffinom''') (02:50);
* '''[[Mick Jagger]]''' (zajedno s '''Hallom &amp; Oatesom''', '''Eddiejem Kendricksom''', '''Davidom Ruffinom''') - &quot;Lonely At The Top&quot;, &quot;Just Another Night&quot;, &quot;Miss You&quot;, &quot;State of Shock&quot;/&quot;It's Only Rock 'n Roll (But I Like It)&quot; (zajedno s  '''[[Tina Turner|Tinom Turner]]''') (03:15);
* Završnica na JFK stadiumu:&lt;br&gt;a) '''[[Bob Dylan]]''', '''[[Keith Richards]]''' i '''Ronnie Wood''' - &quot;Ballad of Hollis Brown&quot;, &quot;When the Ship Comes In&quot;, Blowin' in the Wind&quot; (03:39),&lt;br&gt;b) '''USA for Africa''' (vodi '''Lionel Richie''') - &quot;We Are the World&quot; (3:55)

== Reference ==
{{reference}}

===Vanjski linkovi===
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/3990253.stm BBC news - Priče o Live Aid-u DVD]
* [https://web.archive.org/web/20091027000111/http://geocities.com/live_aid_concert/  Neoficijelno iza scene Live Aid-a]
* http://www.herald.co.uk/local_info/live_aid.html
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3604680.stm
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3530269.stm
* David Rieff, ''Prospect Magazine'', July 2005, [https://web.archive.org/web/20060420023344/http://www.prospectmagazine.co.uk/article_details.php?id=6937 &quot;Dangerous pity&quot;]
* [http://www.philly.com/philly/photos/Philadelphia_1985_Live_Aid.html Philly.com: Live Aid Philadelphia - Foto galerija]

[[Kategorija:Koncerti]]
[[Kategorija:1985. u muzici]]
[[Kategorija:1985. u Engleskoj]]
[[Kategorija:Muzika u Londonu]]</text>
      <sha1>pbyk1h0s2hkc1l0v060kyd9abd3wntc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Freddie Mercury Tribute Concert</title>
    <ns>0</ns>
    <id>178373</id>
    <revision>
      <id>3713412</id>
      <parentid>3473733</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:17:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Muzika]] uklonjena; [[Kategorija:Muzika u Engleskoj]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5662" sha1="rz9zo1nto5vxalgp1byxoj9h0imshdc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Freddie Mercury Tribute Concert.jpg|desno|mini|200px|Poster za '''Freddie Mercury Tribute Concert''']]

'''Freddie Mercury Tribute Concert''' je bio dobrotvorni [[koncert]] na otvorenom, održan [[20. april]]a [[1992]]. godine u [[London]]u na stadionu ''[[Stadion Wembley (1923)|Wembley]]'' pred oko 72.000 gledalaca.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/24/newsid_2546000/2546945.stm 1991: Giant of rock dies] BBC News.&lt;/ref&gt; Direktni prijenos koncerta mogao se pratiti u 76 države svijeta putem [[radio|radija]] i [[TV|televizije]] a procjenjuje se da ga je pratilo oko 1.000.000.000 gledalaca.&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/tv/guide/abc2/200708/programs/ZY9027A001D20082007T210000.htm Freddie Mercury: The Tribute Concert] ABC Television (20 August 2007).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://queen.musichall.cz/en/discography/the-freddie-mercury-tribute-concert-vhs.html |title=Discography: The Freddie Mercury Tribute Concert VHS |access-date=23. 2. 2013 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175425/http://queen.musichall.cz/en/discography/the-freddie-mercury-tribute-concert-vhs.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Koncert su organizirali preostali članovi grupe [[Queen]] u počast njihovog pjevača [[Freddie Mercury|Freddiea Mercuryja]], koji je preminuo od [[AIDS]]-a [[24. novembar|24. novembra]] [[1991]].

Zarada od koncerta je iskorištena za pokretanje Mercury Phoenix Trust AIDS humanitarne organizacije.

U februaru 1992. godine na godišnjoj dodjeli nagrada [[Brit awards]], [[Brian May]] i [[Roger Taylor]] najavili su održavanje koncerta, a slijedeći dan kada su karte bile puštene u prodaju, u roku od samo šest sati prodano je svih 72.000 ulaznica iako nisu bili poznati izvođači koncerta koji će učestvovati uz preostali trojac grupe [[Queen]].

U aprilu [[2002]]. godine izdana je snimka koncerta na [[DVD]]u i odmah je na [[UK|britanskoj]] top-listi dostigla na prvo mjesto. Nažalost, objavljen je bez prvog dijela koncerta i zbog toga su upućene oštre kritike. S DVD-a je izostavljena izvedba pjesme &quot;[[Innuendo (pjesma, Queen)|Innuendo]]&quot; na lični zahtjev Roberta Planta zbog njegovih problema s glasom tokom nastupa na koncertu.

== Izvođači ==

1. dio
* [[Metallica]] - ''Enter Sandman'', ''Sad But True'', ''Nothing Else Matters''
* Extreme - Queen-Medley (''[[Mustapha]]'', ''[[Bohemian Rhapsody]]'', ''[[Keep Yourself Alive]]'', ''[[I Want to Break Free]]'', ''[[Fat Bottomed Girls]]'', ''[[Bicycle Race]]'', ''[[Another One Bites the Dust]]'', ''[[We Will Rock You]]'', ''[[Stone Cold Crazy]]'', ''[[Radio Ga Ga]]'', ''[[Love Of My Life]]''), ''More Than Words''
* Def Leppard - ''Animal'', ''Let's Get Rocked'', ''Now I'm Here'' (s Brianom Mayom)
* [[Bob Geldof]] - ''Too Late God''
* Spinal Tap - ''The Majesty Of Rock''
* [[Guns N' Roses]] - ''Paradise City'', ''[[Knockin´On Heaven´s Door]]''
* govor [[Elizabeth Taylor]]

2. dio - zajednički nastup preostalih članova grupe &quot;[[Queen]]&quot; - Brian May, [[Roger Taylor]] i [[John Deacon]] s gostima
#'''Queen''' + [[Joe Elliot]] (Def Leppard) i [[Slash]] - ''[[Tie Your Mother Down]]''
#'''Queen''' + [[Roger Daltrey]] i [[Tony Iommi]] - ''Heaven And Hell'' (intro), ''Pinball Wizard'' (intro), ''[[I Want It All]]''
#'''Queen''' + [[Zucchero]] - ''[[Las Palabras de Amor (The Words of Love)]]''
#'''Queen''' + [[Gary Cherone]] (s Tonyjem Iommijem) - ''[[Hammer To Fall]]''
#'''Queen''' + [[James Hetfield]] (s Tonyjem Iommijem) - ''Stone Cold Crazy''
#'''Queen''' + [[Robert Plant]] - ''Innuendo'', ''Kashmir'', ''Thank You'' (intro), ''[[Crazy Little Thing Called Love]]''
#Brian May i Spike Edney - ''[[Too Much Love Will Kill You]]''
#'''Queen''' + [[Paul Young]] - ''[[Radio Ga Ga]]''
#'''Queen''' + [[Seal]] - ''[[Who Wants To Live Forever]]''
#'''Queen''' + [[Lisa Stansfield]] - ''[[I Want To Break Free]]''
#'''Queen''' + [[David Bowie]] i [[Annie Lennox]] - ''[[Under Pressure]]''
#'''Queen''' + [[Ian Hunter]], [[Mick Ronson]] i David Bowie - ''All The Young Dudes''
#'''Queen''' + David Bowie i Mick Ronson - ''Heroes''
#'''David Bowie''' - &quot;[[The Lord's Prayer]]&quot;
#'''Queen''' + [[George Michael]] - ''´39''
#'''Queen''' + George Michael i Lisa Stansfield - ''[[These Are The Days of Our Lives]]''
#'''Queen''' + George Michael - ''[[Somebody to Love]]''
#'''Queen''' + [[Elton John]] i [[Axl Rose]] - ''Bohemian Rhapsody''
#'''Queen''' + Elton John i Tony Iommi - ''[[The Show Must Go On]]''
#'''Queen''' + Axl Rose - ''We Will Rock You''
#'''Queen''' + [[Liza Minnelli]] sa svim izvođačima - ''[[We Are the Champions]]''
#'''Queen''' - &quot;[[God Save the Queen (Queen song)|God Save the Queen]]&quot;

== Reviews ==
*[http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-26-1992_-_The_Times_-_Freddie_Mercury_Tribute The Times, 26 April 1992] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707205951/http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-26-1992_-_The_Times_-_Freddie_Mercury_Tribute |date=7. 7. 2017 }}
*[http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_05-23-1993_-_Freddie_Tribute_Concert_Video_-_The_Denver_Post The Denver Post, 23 May 1993 (VHS review)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130801024103/http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_05-23-1993_-_Freddie_Tribute_Concert_Video_-_The_Denver_Post |date=1. 8. 2013 }}

==Reference==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb title|id=0103999|title=Freddie Mercury Tribute Concert}}
*[http://www.ultimatequeen.co.uk/Videos/fmtributedvd.htm Transcript of the DVD edition]

{{Freddie Mercury}}
{{Queen}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Muzika u Engleskoj]]
[[Kategorija:1992. u muzici]]</text>
      <sha1>rz9zo1nto5vxalgp1byxoj9h0imshdc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713413</id>
      <parentid>3713412</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:18:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Koncerti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5686" sha1="reuf0oajqtznxf4hbd4jqxzy40tb3s0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Freddie Mercury Tribute Concert.jpg|desno|mini|200px|Poster za '''Freddie Mercury Tribute Concert''']]

'''Freddie Mercury Tribute Concert''' je bio dobrotvorni [[koncert]] na otvorenom, održan [[20. april]]a [[1992]]. godine u [[London]]u na stadionu ''[[Stadion Wembley (1923)|Wembley]]'' pred oko 72.000 gledalaca.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/24/newsid_2546000/2546945.stm 1991: Giant of rock dies] BBC News.&lt;/ref&gt; Direktni prijenos koncerta mogao se pratiti u 76 države svijeta putem [[radio|radija]] i [[TV|televizije]] a procjenjuje se da ga je pratilo oko 1.000.000.000 gledalaca.&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/tv/guide/abc2/200708/programs/ZY9027A001D20082007T210000.htm Freddie Mercury: The Tribute Concert] ABC Television (20 August 2007).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://queen.musichall.cz/en/discography/the-freddie-mercury-tribute-concert-vhs.html |title=Discography: The Freddie Mercury Tribute Concert VHS |access-date=23. 2. 2013 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175425/http://queen.musichall.cz/en/discography/the-freddie-mercury-tribute-concert-vhs.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Koncert su organizirali preostali članovi grupe [[Queen]] u počast njihovog pjevača [[Freddie Mercury|Freddiea Mercuryja]], koji je preminuo od [[AIDS]]-a [[24. novembar|24. novembra]] [[1991]].

Zarada od koncerta je iskorištena za pokretanje Mercury Phoenix Trust AIDS humanitarne organizacije.

U februaru 1992. godine na godišnjoj dodjeli nagrada [[Brit awards]], [[Brian May]] i [[Roger Taylor]] najavili su održavanje koncerta, a slijedeći dan kada su karte bile puštene u prodaju, u roku od samo šest sati prodano je svih 72.000 ulaznica iako nisu bili poznati izvođači koncerta koji će učestvovati uz preostali trojac grupe [[Queen]].

U aprilu [[2002]]. godine izdana je snimka koncerta na [[DVD]]u i odmah je na [[UK|britanskoj]] top-listi dostigla na prvo mjesto. Nažalost, objavljen je bez prvog dijela koncerta i zbog toga su upućene oštre kritike. S DVD-a je izostavljena izvedba pjesme &quot;[[Innuendo (pjesma, Queen)|Innuendo]]&quot; na lični zahtjev Roberta Planta zbog njegovih problema s glasom tokom nastupa na koncertu.

== Izvođači ==

1. dio
* [[Metallica]] - ''Enter Sandman'', ''Sad But True'', ''Nothing Else Matters''
* Extreme - Queen-Medley (''[[Mustapha]]'', ''[[Bohemian Rhapsody]]'', ''[[Keep Yourself Alive]]'', ''[[I Want to Break Free]]'', ''[[Fat Bottomed Girls]]'', ''[[Bicycle Race]]'', ''[[Another One Bites the Dust]]'', ''[[We Will Rock You]]'', ''[[Stone Cold Crazy]]'', ''[[Radio Ga Ga]]'', ''[[Love Of My Life]]''), ''More Than Words''
* Def Leppard - ''Animal'', ''Let's Get Rocked'', ''Now I'm Here'' (s Brianom Mayom)
* [[Bob Geldof]] - ''Too Late God''
* Spinal Tap - ''The Majesty Of Rock''
* [[Guns N' Roses]] - ''Paradise City'', ''[[Knockin´On Heaven´s Door]]''
* govor [[Elizabeth Taylor]]

2. dio - zajednički nastup preostalih članova grupe &quot;[[Queen]]&quot; - Brian May, [[Roger Taylor]] i [[John Deacon]] s gostima
#'''Queen''' + [[Joe Elliot]] (Def Leppard) i [[Slash]] - ''[[Tie Your Mother Down]]''
#'''Queen''' + [[Roger Daltrey]] i [[Tony Iommi]] - ''Heaven And Hell'' (intro), ''Pinball Wizard'' (intro), ''[[I Want It All]]''
#'''Queen''' + [[Zucchero]] - ''[[Las Palabras de Amor (The Words of Love)]]''
#'''Queen''' + [[Gary Cherone]] (s Tonyjem Iommijem) - ''[[Hammer To Fall]]''
#'''Queen''' + [[James Hetfield]] (s Tonyjem Iommijem) - ''Stone Cold Crazy''
#'''Queen''' + [[Robert Plant]] - ''Innuendo'', ''Kashmir'', ''Thank You'' (intro), ''[[Crazy Little Thing Called Love]]''
#Brian May i Spike Edney - ''[[Too Much Love Will Kill You]]''
#'''Queen''' + [[Paul Young]] - ''[[Radio Ga Ga]]''
#'''Queen''' + [[Seal]] - ''[[Who Wants To Live Forever]]''
#'''Queen''' + [[Lisa Stansfield]] - ''[[I Want To Break Free]]''
#'''Queen''' + [[David Bowie]] i [[Annie Lennox]] - ''[[Under Pressure]]''
#'''Queen''' + [[Ian Hunter]], [[Mick Ronson]] i David Bowie - ''All The Young Dudes''
#'''Queen''' + David Bowie i Mick Ronson - ''Heroes''
#'''David Bowie''' - &quot;[[The Lord's Prayer]]&quot;
#'''Queen''' + [[George Michael]] - ''´39''
#'''Queen''' + George Michael i Lisa Stansfield - ''[[These Are The Days of Our Lives]]''
#'''Queen''' + George Michael - ''[[Somebody to Love]]''
#'''Queen''' + [[Elton John]] i [[Axl Rose]] - ''Bohemian Rhapsody''
#'''Queen''' + Elton John i Tony Iommi - ''[[The Show Must Go On]]''
#'''Queen''' + Axl Rose - ''We Will Rock You''
#'''Queen''' + [[Liza Minnelli]] sa svim izvođačima - ''[[We Are the Champions]]''
#'''Queen''' - &quot;[[God Save the Queen (Queen song)|God Save the Queen]]&quot;

== Reviews ==
*[http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-26-1992_-_The_Times_-_Freddie_Mercury_Tribute The Times, 26 April 1992] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707205951/http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-26-1992_-_The_Times_-_Freddie_Mercury_Tribute |date=7. 7. 2017 }}
*[http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_05-23-1993_-_Freddie_Tribute_Concert_Video_-_The_Denver_Post The Denver Post, 23 May 1993 (VHS review)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130801024103/http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_05-23-1993_-_Freddie_Tribute_Concert_Video_-_The_Denver_Post |date=1. 8. 2013 }}

==Reference==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb title|id=0103999|title=Freddie Mercury Tribute Concert}}
*[http://www.ultimatequeen.co.uk/Videos/fmtributedvd.htm Transcript of the DVD edition]

{{Freddie Mercury}}
{{Queen}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Muzika u Engleskoj]]
[[Kategorija:1992. u muzici]]
[[Kategorija:Koncerti]]</text>
      <sha1>reuf0oajqtznxf4hbd4jqxzy40tb3s0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713414</id>
      <parentid>3713413</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:18:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1992. u Engleskoj]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5719" sha1="485d29nv1ixjam6y4pouqz3c5dbtk7e" xml:space="preserve">[[Datoteka:Freddie Mercury Tribute Concert.jpg|desno|mini|200px|Poster za '''Freddie Mercury Tribute Concert''']]

'''Freddie Mercury Tribute Concert''' je bio dobrotvorni [[koncert]] na otvorenom, održan [[20. april]]a [[1992]]. godine u [[London]]u na stadionu ''[[Stadion Wembley (1923)|Wembley]]'' pred oko 72.000 gledalaca.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/24/newsid_2546000/2546945.stm 1991: Giant of rock dies] BBC News.&lt;/ref&gt; Direktni prijenos koncerta mogao se pratiti u 76 države svijeta putem [[radio|radija]] i [[TV|televizije]] a procjenjuje se da ga je pratilo oko 1.000.000.000 gledalaca.&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/tv/guide/abc2/200708/programs/ZY9027A001D20082007T210000.htm Freddie Mercury: The Tribute Concert] ABC Television (20 August 2007).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://queen.musichall.cz/en/discography/the-freddie-mercury-tribute-concert-vhs.html |title=Discography: The Freddie Mercury Tribute Concert VHS |access-date=23. 2. 2013 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175425/http://queen.musichall.cz/en/discography/the-freddie-mercury-tribute-concert-vhs.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Koncert su organizirali preostali članovi grupe [[Queen]] u počast njihovog pjevača [[Freddie Mercury|Freddiea Mercuryja]], koji je preminuo od [[AIDS]]-a [[24. novembar|24. novembra]] [[1991]].

Zarada od koncerta je iskorištena za pokretanje Mercury Phoenix Trust AIDS humanitarne organizacije.

U februaru 1992. godine na godišnjoj dodjeli nagrada [[Brit awards]], [[Brian May]] i [[Roger Taylor]] najavili su održavanje koncerta, a slijedeći dan kada su karte bile puštene u prodaju, u roku od samo šest sati prodano je svih 72.000 ulaznica iako nisu bili poznati izvođači koncerta koji će učestvovati uz preostali trojac grupe [[Queen]].

U aprilu [[2002]]. godine izdana je snimka koncerta na [[DVD]]u i odmah je na [[UK|britanskoj]] top-listi dostigla na prvo mjesto. Nažalost, objavljen je bez prvog dijela koncerta i zbog toga su upućene oštre kritike. S DVD-a je izostavljena izvedba pjesme &quot;[[Innuendo (pjesma, Queen)|Innuendo]]&quot; na lični zahtjev Roberta Planta zbog njegovih problema s glasom tokom nastupa na koncertu.

== Izvođači ==

1. dio
* [[Metallica]] - ''Enter Sandman'', ''Sad But True'', ''Nothing Else Matters''
* Extreme - Queen-Medley (''[[Mustapha]]'', ''[[Bohemian Rhapsody]]'', ''[[Keep Yourself Alive]]'', ''[[I Want to Break Free]]'', ''[[Fat Bottomed Girls]]'', ''[[Bicycle Race]]'', ''[[Another One Bites the Dust]]'', ''[[We Will Rock You]]'', ''[[Stone Cold Crazy]]'', ''[[Radio Ga Ga]]'', ''[[Love Of My Life]]''), ''More Than Words''
* Def Leppard - ''Animal'', ''Let's Get Rocked'', ''Now I'm Here'' (s Brianom Mayom)
* [[Bob Geldof]] - ''Too Late God''
* Spinal Tap - ''The Majesty Of Rock''
* [[Guns N' Roses]] - ''Paradise City'', ''[[Knockin´On Heaven´s Door]]''
* govor [[Elizabeth Taylor]]

2. dio - zajednički nastup preostalih članova grupe &quot;[[Queen]]&quot; - Brian May, [[Roger Taylor]] i [[John Deacon]] s gostima
#'''Queen''' + [[Joe Elliot]] (Def Leppard) i [[Slash]] - ''[[Tie Your Mother Down]]''
#'''Queen''' + [[Roger Daltrey]] i [[Tony Iommi]] - ''Heaven And Hell'' (intro), ''Pinball Wizard'' (intro), ''[[I Want It All]]''
#'''Queen''' + [[Zucchero]] - ''[[Las Palabras de Amor (The Words of Love)]]''
#'''Queen''' + [[Gary Cherone]] (s Tonyjem Iommijem) - ''[[Hammer To Fall]]''
#'''Queen''' + [[James Hetfield]] (s Tonyjem Iommijem) - ''Stone Cold Crazy''
#'''Queen''' + [[Robert Plant]] - ''Innuendo'', ''Kashmir'', ''Thank You'' (intro), ''[[Crazy Little Thing Called Love]]''
#Brian May i Spike Edney - ''[[Too Much Love Will Kill You]]''
#'''Queen''' + [[Paul Young]] - ''[[Radio Ga Ga]]''
#'''Queen''' + [[Seal]] - ''[[Who Wants To Live Forever]]''
#'''Queen''' + [[Lisa Stansfield]] - ''[[I Want To Break Free]]''
#'''Queen''' + [[David Bowie]] i [[Annie Lennox]] - ''[[Under Pressure]]''
#'''Queen''' + [[Ian Hunter]], [[Mick Ronson]] i David Bowie - ''All The Young Dudes''
#'''Queen''' + David Bowie i Mick Ronson - ''Heroes''
#'''David Bowie''' - &quot;[[The Lord's Prayer]]&quot;
#'''Queen''' + [[George Michael]] - ''´39''
#'''Queen''' + George Michael i Lisa Stansfield - ''[[These Are The Days of Our Lives]]''
#'''Queen''' + George Michael - ''[[Somebody to Love]]''
#'''Queen''' + [[Elton John]] i [[Axl Rose]] - ''Bohemian Rhapsody''
#'''Queen''' + Elton John i Tony Iommi - ''[[The Show Must Go On]]''
#'''Queen''' + Axl Rose - ''We Will Rock You''
#'''Queen''' + [[Liza Minnelli]] sa svim izvođačima - ''[[We Are the Champions]]''
#'''Queen''' - &quot;[[God Save the Queen (Queen song)|God Save the Queen]]&quot;

== Reviews ==
*[http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-26-1992_-_The_Times_-_Freddie_Mercury_Tribute The Times, 26 April 1992] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707205951/http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-26-1992_-_The_Times_-_Freddie_Mercury_Tribute |date=7. 7. 2017 }}
*[http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_05-23-1993_-_Freddie_Tribute_Concert_Video_-_The_Denver_Post The Denver Post, 23 May 1993 (VHS review)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130801024103/http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_05-23-1993_-_Freddie_Tribute_Concert_Video_-_The_Denver_Post |date=1. 8. 2013 }}

==Reference==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb title|id=0103999|title=Freddie Mercury Tribute Concert}}
*[http://www.ultimatequeen.co.uk/Videos/fmtributedvd.htm Transcript of the DVD edition]

{{Freddie Mercury}}
{{Queen}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Muzika u Engleskoj]]
[[Kategorija:1992. u muzici]]
[[Kategorija:Koncerti]]
[[Kategorija:1992. u Engleskoj]]</text>
      <sha1>485d29nv1ixjam6y4pouqz3c5dbtk7e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713415</id>
      <parentid>3713414</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:18:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Muzika u Engleskoj]] uklonjena; [[Kategorija:Muzika u Londonu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5717" sha1="4470rsor0s8xcdrj565qv9r8krb9lxw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Freddie Mercury Tribute Concert.jpg|desno|mini|200px|Poster za '''Freddie Mercury Tribute Concert''']]

'''Freddie Mercury Tribute Concert''' je bio dobrotvorni [[koncert]] na otvorenom, održan [[20. april]]a [[1992]]. godine u [[London]]u na stadionu ''[[Stadion Wembley (1923)|Wembley]]'' pred oko 72.000 gledalaca.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/24/newsid_2546000/2546945.stm 1991: Giant of rock dies] BBC News.&lt;/ref&gt; Direktni prijenos koncerta mogao se pratiti u 76 države svijeta putem [[radio|radija]] i [[TV|televizije]] a procjenjuje se da ga je pratilo oko 1.000.000.000 gledalaca.&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/tv/guide/abc2/200708/programs/ZY9027A001D20082007T210000.htm Freddie Mercury: The Tribute Concert] ABC Television (20 August 2007).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://queen.musichall.cz/en/discography/the-freddie-mercury-tribute-concert-vhs.html |title=Discography: The Freddie Mercury Tribute Concert VHS |access-date=23. 2. 2013 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175425/http://queen.musichall.cz/en/discography/the-freddie-mercury-tribute-concert-vhs.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Koncert su organizirali preostali članovi grupe [[Queen]] u počast njihovog pjevača [[Freddie Mercury|Freddiea Mercuryja]], koji je preminuo od [[AIDS]]-a [[24. novembar|24. novembra]] [[1991]].

Zarada od koncerta je iskorištena za pokretanje Mercury Phoenix Trust AIDS humanitarne organizacije.

U februaru 1992. godine na godišnjoj dodjeli nagrada [[Brit awards]], [[Brian May]] i [[Roger Taylor]] najavili su održavanje koncerta, a slijedeći dan kada su karte bile puštene u prodaju, u roku od samo šest sati prodano je svih 72.000 ulaznica iako nisu bili poznati izvođači koncerta koji će učestvovati uz preostali trojac grupe [[Queen]].

U aprilu [[2002]]. godine izdana je snimka koncerta na [[DVD]]u i odmah je na [[UK|britanskoj]] top-listi dostigla na prvo mjesto. Nažalost, objavljen je bez prvog dijela koncerta i zbog toga su upućene oštre kritike. S DVD-a je izostavljena izvedba pjesme &quot;[[Innuendo (pjesma, Queen)|Innuendo]]&quot; na lični zahtjev Roberta Planta zbog njegovih problema s glasom tokom nastupa na koncertu.

== Izvođači ==

1. dio
* [[Metallica]] - ''Enter Sandman'', ''Sad But True'', ''Nothing Else Matters''
* Extreme - Queen-Medley (''[[Mustapha]]'', ''[[Bohemian Rhapsody]]'', ''[[Keep Yourself Alive]]'', ''[[I Want to Break Free]]'', ''[[Fat Bottomed Girls]]'', ''[[Bicycle Race]]'', ''[[Another One Bites the Dust]]'', ''[[We Will Rock You]]'', ''[[Stone Cold Crazy]]'', ''[[Radio Ga Ga]]'', ''[[Love Of My Life]]''), ''More Than Words''
* Def Leppard - ''Animal'', ''Let's Get Rocked'', ''Now I'm Here'' (s Brianom Mayom)
* [[Bob Geldof]] - ''Too Late God''
* Spinal Tap - ''The Majesty Of Rock''
* [[Guns N' Roses]] - ''Paradise City'', ''[[Knockin´On Heaven´s Door]]''
* govor [[Elizabeth Taylor]]

2. dio - zajednički nastup preostalih članova grupe &quot;[[Queen]]&quot; - Brian May, [[Roger Taylor]] i [[John Deacon]] s gostima
#'''Queen''' + [[Joe Elliot]] (Def Leppard) i [[Slash]] - ''[[Tie Your Mother Down]]''
#'''Queen''' + [[Roger Daltrey]] i [[Tony Iommi]] - ''Heaven And Hell'' (intro), ''Pinball Wizard'' (intro), ''[[I Want It All]]''
#'''Queen''' + [[Zucchero]] - ''[[Las Palabras de Amor (The Words of Love)]]''
#'''Queen''' + [[Gary Cherone]] (s Tonyjem Iommijem) - ''[[Hammer To Fall]]''
#'''Queen''' + [[James Hetfield]] (s Tonyjem Iommijem) - ''Stone Cold Crazy''
#'''Queen''' + [[Robert Plant]] - ''Innuendo'', ''Kashmir'', ''Thank You'' (intro), ''[[Crazy Little Thing Called Love]]''
#Brian May i Spike Edney - ''[[Too Much Love Will Kill You]]''
#'''Queen''' + [[Paul Young]] - ''[[Radio Ga Ga]]''
#'''Queen''' + [[Seal]] - ''[[Who Wants To Live Forever]]''
#'''Queen''' + [[Lisa Stansfield]] - ''[[I Want To Break Free]]''
#'''Queen''' + [[David Bowie]] i [[Annie Lennox]] - ''[[Under Pressure]]''
#'''Queen''' + [[Ian Hunter]], [[Mick Ronson]] i David Bowie - ''All The Young Dudes''
#'''Queen''' + David Bowie i Mick Ronson - ''Heroes''
#'''David Bowie''' - &quot;[[The Lord's Prayer]]&quot;
#'''Queen''' + [[George Michael]] - ''´39''
#'''Queen''' + George Michael i Lisa Stansfield - ''[[These Are The Days of Our Lives]]''
#'''Queen''' + George Michael - ''[[Somebody to Love]]''
#'''Queen''' + [[Elton John]] i [[Axl Rose]] - ''Bohemian Rhapsody''
#'''Queen''' + Elton John i Tony Iommi - ''[[The Show Must Go On]]''
#'''Queen''' + Axl Rose - ''We Will Rock You''
#'''Queen''' + [[Liza Minnelli]] sa svim izvođačima - ''[[We Are the Champions]]''
#'''Queen''' - &quot;[[God Save the Queen (Queen song)|God Save the Queen]]&quot;

== Reviews ==
*[http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-26-1992_-_The_Times_-_Freddie_Mercury_Tribute The Times, 26 April 1992] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707205951/http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_04-26-1992_-_The_Times_-_Freddie_Mercury_Tribute |date=7. 7. 2017 }}
*[http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_05-23-1993_-_Freddie_Tribute_Concert_Video_-_The_Denver_Post The Denver Post, 23 May 1993 (VHS review)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130801024103/http://queenarchives.com/index.php?title=Queen_-_05-23-1993_-_Freddie_Tribute_Concert_Video_-_The_Denver_Post |date=1. 8. 2013 }}

==Reference==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb title|id=0103999|title=Freddie Mercury Tribute Concert}}
*[http://www.ultimatequeen.co.uk/Videos/fmtributedvd.htm Transcript of the DVD edition]

{{Freddie Mercury}}
{{Queen}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Muzika u Londonu]]
[[Kategorija:1992. u muzici]]
[[Kategorija:Koncerti]]
[[Kategorija:1992. u Engleskoj]]</text>
      <sha1>4470rsor0s8xcdrj565qv9r8krb9lxw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ladislav II, kralj Ugarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262316</id>
    <revision>
      <id>3713389</id>
      <parentid>3649496</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:15:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6836" sha1="3qeghzy4j7d0yeshm3wv0mb60oni2nj" xml:space="preserve">{{Infokutija vladar
| Ime                   = Ladislav II
| Naslov                = [[Kralj Ugarske]]
| Slika                 = Ladislaus II Litho 2.jpg
| Opis slike            = Ladislav II krade [[Svetu krunu Mađarske]] (iz ''[[Mađarska ilustrovana hronika]]'')
| Vladavina             = 1162. – 1163.
| Krunidba              = Juli 1162.{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=198}}{{sfn|Bartl|Čičaj|Kohútova|Letz|2002|p=29}}
| Ustoličenje           = 
| Titule                = 
| Prethodnik            = [[Stjepan III, kralj Ugarske|Stjepan III]]
| Nasljednik            = [[Stjepan IV, kralj Ugarske|Stjepan IV]]
| Prestolonasljednik    = 
| Supružnik             = [[Adelaide Rheinfelden]]
| Djeca                 = [[Irena Piroska]]
| Dinastija             = [[Arpadovići|Arpad]]
| Himna                 = Üdvözlégy, kegyelmes Szent László király
| Otac                  = [[Bela II, kralj Ugarske]]
| Majka                 = [[Jelena Vukanović]]
| Datum rođenja         = 1131.
| Mjesto rođenja        = 
| Datum smrti           = {{Godina smrti i godine|1163|1131||}}{{sfn|Stephenson|2000|p=249}}{{sfn|Bartl|Čičaj|Kohútova|Letz|2002|p=29}}
| Mjesto smrti          = 
| Datum sahrane         = 
| Mjesto sahrane        = 
| Grb                   = 
}}
'''Ladislav II''' ({{Jez-hu|László II}}; {{Jez-sk|Ladislav II}}; 1131 – 14. januar 1163) bio je [[Spisak ugarskih kraljeva|kralj Ugarske]] od 1162. do 1163, nakon što je uzurpirao krunu od svog nećaka [[Stjepan III, kralj Ugarske|Stjepana III]]. Dobio je titulu [[Spisak bosanskih banova|bana Bosne]] od svog oca,{{izvor}} ugarskog kralja [[Bela II, kralj Ugarske|Bele II]] u šestoj godini, ali nikada nije vladao Bosnom. Umjesto toga, 1160. se zajedno sa mlađim bratom [[Stjepan IV, kralj Ugarske|Stjepanom]] nastanio u [[Konstantinopolj]]u, ali su se obojica vratili u Ugarsku nakon smrti njihovog starijeg brata [[Gejza II, kralj Ugarske|Gejze II]] 1162. godine. Njihov povratak je podržao [[Spisak bizantijskih careva|bizantijski car]] [[Manuel I Komnen]] u namjeri da proširi svoj suverenitet preko Ugarske. U početku je car planirao da pomogne njegovom mlađem bratu Stjepanu da se domogne prijestolja, ali su ugarski baroni jedino prihvatali Ladislava kao kralja Ugarske. Njegov kasniji pristalica, [[Lukas, nadbiskup Esztergoma]], je odbio okruniti Ladislava i [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]] ga, pa ga je okrunio [[Miko, nadbiskup Kalocsa]], u julu 1162.

== Rani život ==
Ladislav je rođen 1131.{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=197}} kao drugi sin ugarskog kralja [[Bela II, kralj Ugarske|Bele II]] i njegove supruge [[Jelena Vukanović|Jelene Vukanović]].{{sfn|Makk|1994|p=396}} Kada je njegov otac 1136. zauzeo [[Bosanska banovina|Bosnu]], imenovao je svog sina Ladislava [[Spisak bosanskih kraljeva|banom Bosne]] na skupštini prelata i barona u [[Estergom]]u. Međutim, Ladislav nikada nije lično vladao Bosnom jer je imenovao bana koji je rukovodio i upravljao ovom teritorijom. Nakon očeve smrti 1141, ugarsko prijestolje je naslijedio njegov najstariji brat [[Gejza II, kralj Ugarske|Gejza II]]. Budući da je bio maloljetan, upravu nad državom su preuzeli njegova majka Jelena i njegov stric [[Beloš Vukanović|Beloš]]. Kako se nije znalo tačno da li kralja nasljeđuje najstariji član dinastije ili najstariji sin, došlo je do sukoba unutar dinastije kada je Gejza II za suvladara postavio svog najstarijeg sina [[Stjepan III, kralj Ugarske|Stjepana]]. Pošto su se Ladislav i njegov mlađi brat Stjepan smatrali zakinutima, potražili su utočište u [[Sveto rimsko carstvo|Svetom rimskom carstvu]], odakle su pobjegli u [[Konstantinopolj]].

== Brak i potomstvo ==
Ladislav je bio oženjen poljskom kneginjom [[Judita Pjast|Juditom Pjast]] s kojom je imao kćer Mariju.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Prethodnik !! Vladavina !! Nasljednik
|-
| [[Stjepan Bosanski]] || Ban Bosne || [[Ban Borić]]
|-
| [[Stjepan III Arpadović]] || Hrvatsko-ugarski kralj || [[Stjepan IV Arpadović]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
==== Primarni izvori ====
{{Refbegin}}
*''Deeds of John and Manuel Comnenus by John Kinnamos'' (Translated by Charles M. Brand) (1976). Columbia University Press. {{ISBN|0-231-04080-6}}.
*''O City of Byzantium, Annals of Niketas Choniatēs'' (Translated by Harry J. Magoulias) (1984). Wayne State University Press. {{ISBN|978-0-8143-1764-8}}.
*''The Hungarian Illuminated Chronicle:'' Chronica de Gestis Hungarorum (Edited by Dezső Dercsényi) (1970). Corvina, Taplinger Publishing. {{ISBN|0-8008-4015-1}}.
{{Refend}}

==== Sekundarni izvori ====
{{Refbegin}}
*{{cite book |last1=Bartl |first1=Július |last2=Čičaj |first2=Viliam |last3=Kohútova |first3=Mária |last4=Letz |first4=Róbert |last5=Segeš |first5=Vladimír |last6=Škvarna |first6=Dušan |year=2002|title=Slovak History: Chronology &amp; Lexicon |url=https://archive.org/details/slovakhistorychr0000unse |publisher= Bolchazy-Carducci Publishers, Slovenské Pedegogické Nakladatel'stvo |isbn=0-86516-444-4}}
*{{cite book |last=Curta |first=Florin |year=2006 |title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250 |url=https://archive.org/details/southeasterneuro0000curt |url-access=registration |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-89452-4}}
*{{cite book |last=Engel |first=Pál |year=2001 |title=The Realm of St Stephen: A History of Medieval Hungary, 895–1526 |url=https://archive.org/details/realmofststevenh0019enge |publisher= I.B. Tauris Publishers |isbn=1-86064-061-3}}
*{{Cite book |last1=Kristó |first1=Gyula |last2=Makk |first2=Ferenc |year=1996 |title=Az Árpád-ház uralkodói ''[Rulers of the House of Árpád]''|publisher=I.P.C. Könyvek | isbn=963-7930-97-3|language=hu}}
*{{cite book |last=Makk |first=Ferenc |year=1989 |title=The Árpáds and the Comneni: Political Relations between Hungary and Byzantium in the 12th century (Translated by György Novák)|publisher=Akadémiai Kiadó |isbn=963-05-5268-X}}
*{{cite book |last=Makk |first=Ferenc |editor1-last=Kristó |editor1-first=Gyula |editor2-last=Engel |editor2-first=Pál |editor3-last=Makk |editor3-first=Ferenc | title=Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) ''[Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)]'' |publisher=Akadémiai Kiadó |year=1994 |page=396 |chapter=II. László |isbn=963-05-6722-9|language=hu}}
*{{Cite book |last=Stephenson |first=Paul |year=2000 |title=Byzantium's Balkan Frontier: A Political Study of the Northern Balkans, 900–1204 |publisher=Cambridge University Press |isbn= 978-0-521-02756-4}}
{{Refend}}

{{Ugarski kraljevi}}
{{Bosanski vladari i velikaši}}

[[Kategorija:Rođeni 1131.]]
[[Kategorija:Umrli 1163.]]
[[Kategorija:Bosanski banovi]]
[[Kategorija:Arpadovići]]
[[Kategorija:Ugarski vladari]]
[[Kategorija:Historija Mađarske]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]</text>
      <sha1>3qeghzy4j7d0yeshm3wv0mb60oni2nj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katalonsko otvaranje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>264881</id>
    <revision>
      <id>3713421</id>
      <parentid>3530648</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:31:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5621" sha1="azn2pxrpdo6i1pz507jp6wz8klldwts" xml:space="preserve">{{Infokutija šahovsko otvaranje
| naziv_otvaranja    = Katalonsko otvaranje
| slika              = {{Šahovski dijagram
             |
             |
             |= 
              8 |rd|nd|bd|qd|kd|bd|  |rd|=
              7 |pd|pd|pd|  |  |pd|pd|pd|=
              6 |  |  |  |  |pd|nd|  |  |=
              5 |  |  |  |pd|  |  |  |  |=
              4 |  |  |pl|pl|  |  |  |  |=
              3 |  |  |  |  |  |  |pl|  |=
              2 |pl|pl|  |  |pl|pl|bl|pl|=
              1 |rl|nl|bl|ql|kl|  |nl|rl|=
                 a  b  c  d  e  f  g  h  
             }}
| potezi             = 1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.g3 d5 4.Lg2
| ECO                = E01-E09
| porijeklo          = [[Barcelona]] [[1929]] ([[izumitelj]]: [[Savielly Tartakower]])
| porijeklo_imena    = [[Katalonija|Kataloniji]]
| glavno_otvaranje   = [[Indijska odbrana]]
| sinonimi           =
| chessgame_id       = 82431&amp;move=4.5&amp;moves=d4.Nf6.c4.e6.g3.d5.Bg2&amp;nodes=10703.11482.11470.75542.75876.75877.82431
}}
'''Katalonsko otvaranje''' je [[šah]]ovsko [[šahovsko otvaranje|otvaranje]] u kojem bijeli primjenjuje kombinaciju [[Damin gambit|Daminog gambita]] i [[Rétijevo otvaranje|Rétijevog otvaranja]]: igra '''d4''' i '''c4''', a zatim [[fjanketo|izvlači]] [[lovac (šah)|lovca]] bočno, na g2. Uobičajeni početni niz poteza je:
:'''1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. g3 d5 4. Lg2''', 
iako do ovog otvaranja može doći iz mnogo različitih redoslijeda poteza (vidi članak [[transpozicija (šah)|&quot;Transpozicija&quot;]]).

Crni na izboru ima 2 glavna pristupa. U Otvorenoj katalonki igra 
:'''...dxc4''' 
i zatim može pokušati zadržati [[pješak (šah)|pješaka]] potezom 
:'''...b5''' 
ili ga može vratiti kako bi dobio na vremenu za razvoj svoje igre. U Zatvorenoj katalonki crni ne uzima na c4; njegova igra može neko vrijeme biti zagušena, ali je prilično solidna.

== Historija ==
Zahvaljujući tome što ga je igrao [[Vladimir Kramnik]], Katalonsko otvaranje privuklo je dosta pažnje [[velemajstor]]a posljednjih godina. Drugi poznati primjer upotrebe ovog otvaranja dali su [[Gari Kasparov|Kasparov]] i [[Viktor Korčnoj|Korčnoj]] u polufinalu Turnira kandidata u [[London]]u [[1983]] (gdje se određivalo ko će izazvati [[Anatolij Karpov|Karpova]] za titulu [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]]): u 5 od 11 partija ovog meča igrano je Katalonsko otvaranje. Kramnik ga je također igrao 3 puta na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2006.|SP-u 2006]], a [[Viswanathan Anand|Anand]] 4 puta na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2010.|SP-u 2010]]; u oba slučaja protivnik je bio [[Veselin Topalov|Topalov]] i bijeli je u oba slučaja na kraju imao 2 boda više od crnog.

Otvaranje je dobilo ime po [[Španija|španskoj]] [[Regije Španije|regiji]] [[Katalonija|Kataloniji]] nakon što su organizatori turnira u [[Barcelona|Barceloni]] [[1929]]. zamolili [[Savielly Tartakower|Saviellyja Tartakowera]] da izumi novu varijantu u počast šahovskoj [[historija|historiji]] ove [[regija|regije]]. Međutim, ono je igrano i nekoliko puta prije Tartakowera. Npr, partija [[Richard Réti|Réti]]–[[Paul Leonhardt|Leonhardt]], igrana u [[Berlin]]u [[1928]], transponirala se u Otvorenu katalonku.

[[2004]]. godine [[Ruben Felgaer]] osvojio je turnir održan povodom obilježavanja 75. godišnjice spomenutog turnira u Barceloni ostavivši iza sebe velemajstore Korčnoja, [[Mihail Marin|Marina]], [[Lluis Comas|Comasa]] i [[Viktor Moskaljenko|Moskaljenka]] te [[Međunarodni majstor|intermajstora]] [[Manel Granados|Granadosa]]. Sve partije na ovom turniru, koji je također održan u Barceloni, počele su potezima:
: '''1. d4 d5 2. c4 e6 3. g3 Sf6.'''

== Otvorena katalonka, Klasična varijanta ==
{{Šahovski dijagram|=
| tright
|
|=
   |rd|nd|bd|qd|kd|  |  |rd|=
   |pd|pd|pd|  |bd|pd|pd|pd|=
   |  |  |  |  |pd|nd|  |  |=
   |  |  |  |  |  |  |  |  |=
   |  |  |pd|pl|  |  |  |  |=
   |  |  |  |  |  |nl|pl|  |=
   |pl|pl|  |  |pl|pl|bl|pl|=
   |rl|nl|bl|ql|kl|  |  |rl|=
| Otvorena katalonka, Klasična varijanta
}}
Ova varijanta počinje potezima:
: '''1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. g3 d5 4. Lg2 dxc4 5. Sf3 Le7'''. Bijeli [[razmjena (šah)|mijenja]] pješaka za vodstvo u razvoju. Bez d5-pješaka bijeli lovac na kraljevom krilu usporava razvoj crnog na daminom krilu. Ovu varijantu favorizirali su Karpov i [[Efim Geler|Geler]] kao crni te [[Oleg Romanjišin|Romanjišin]] kao bijeli. Obično, bijeli vraća pješaka sa '''Dc2''' i '''a4''', '''Se5''' ili '''Da4'''. Kako bi zadržao pješaka, crni će morati ozbiljno oslabiti damino krilo sa '''...a6''' i '''...b5'''. [[EŠO|ECO]] kod je E05.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak šahovskih otvaranja]]

== Literatura ==
*{{cite book
 | author=Neishtadt, Yakov
 | year=1987
 | title=Play the Catalan: Open Variation
 | publisher=Pergamon
 | isbn=0-08-029741-2}}
*{{cite book
 | author=Avrukh, Boris
 | year=2009
 | title=Grandmaster Repertoire 1: 1.d4 VOL. 1 
 | publisher=Quality Chess UK LLP
 | isbn=978-1-90655-205-3}}
*{{cite book
 | author=Dunnington, Angus
 | year=1998
 | title=Winning With the Catalan
 | url=https://archive.org/details/winningwithcatal0000angu
 | publisher=International Chess Enterprises
 | isbn=978-1-879479-69-2}}
*{{cite book
 | author=Davies, Nigel
 | year=2009
 | title=Play the Catalan
 | publisher=Everyman Chess
 | isbn=978-1-85744-591-6}}
*[http://brooklyn64.com/2010/ideas-for-black-against-the-catalan-4-bb4/ Ideje za crnog protiv Katalonskog: 4...Lb4+] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708101105/http://brooklyn64.com/2010/ideas-for-black-against-the-catalan-4-bb4/ |date=8. 7. 2011 }}

{{Šahovska otvaranja}}

[[Kategorija:1929. u šahu]]</text>
      <sha1>azn2pxrpdo6i1pz507jp6wz8klldwts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Lokacijska karta Zimbabve</title>
    <ns>10</ns>
    <id>362804</id>
    <revision>
      <id>3713281</id>
      <parentid>3619392</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T13:12:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Milenioscuro</username>
        <id>52916</id>
      </contributor>
      <origin>3713281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="347" sha1="jl2icpou2nfmombb0wi7ccd6j5flofs" xml:space="preserve">{{#switch:{{{1}}}
| name   = Zimbabve
| top    = -15.2
| bottom = -22.8
| left   = 24.8
| right  = 33.6
| image  = Zimbabwe adm location map.svg
| image1 = Zimbabwe relief location map.svg
| image2 = Zimbabwe location map Topographic.png
}}&lt;noinclude&gt;
{{Location map/Info}}
{{Documentation}}

[[Kategorija:Lokacijske karte|Zimbabve]]

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jl2icpou2nfmombb0wi7ccd6j5flofs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pobjednice Roland Garrosa - parovi</title>
    <ns>10</ns>
    <id>387358</id>
    <revision>
      <id>3713278</id>
      <parentid>3624388</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T12:25:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8045" sha1="54vnz565gearuju5gxyvkb9ove3x7ce" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Pobjednice Roland Garrosa - parovi
| naslov      = Pobjednice [[Roland Garros]]a – parovi
| naslovstil  = background-color:#FF915F;
| grupastil   = background-color:#FF915F;
| podaciklasa = hlist

| grupa1 = Francuska era
| podaci1 =
* 1907:&amp;nbsp;[[Adine Masson]] / [[Yvonne de Ploffel]]
* 1908:&amp;nbsp;[[Kate Gillou|Kate Gillou-Fenwick]] / [[Cecile Matthey]]
* 1909–1912:&amp;nbsp;[[Jeanne Matthey]] / [[Daisy Speranza]]
* {{nowrap|1913–1914:&amp;nbsp;[[Blanche Amblard]] / [[Suzanne Amblard]]}}
* {{color|grey|1915–1919}}: ''[[Prvi svjetski rat]]''
* 1920:&amp;nbsp;[[Élisabeth d'Ayen]] / [[Suzanne Lenglen]] 
* 1921–1922:&amp;nbsp;[[Suzanne Lenglen]] / [[Geramine Pigueron]]
* 1923:&amp;nbsp;[[Suzanne Lenglen]] / [[Julie Vlasto]]
* 1924:&amp;nbsp;[[Marguerite Broquedis]] / [[Yvonne Bourgeois]]

| grupa2 = Međunarodna era
| podaci2 =
* 1925–1926:&amp;nbsp;[[Suzanne Lenglen]] / [[Julie Vlasto]]
* 1927:&amp;nbsp;[[Irene Bowder Peacock]] / [[Bobbie Heine Miller|Bobbie Heine]]
* 1928:&amp;nbsp;[[Phoebe Holcroft Watson]] / [[Eileen Bennett Whittingstall|Eileen Bennett]]
* 1929:&amp;nbsp;[[Lilí Álvarez]] / [[Kea Bouman]]
* 1930:&amp;nbsp;[[Helen Wills|Helen Wills Moody]] / [[Elizabeth Ryan]]
* 1931:&amp;nbsp;[[Eileen Bennett Whittingstall]] / [[Betty Nuthall]]
* 1932:&amp;nbsp;[[Helen Wills|Helen Wills Moody]] / [[Elizabeth Ryan]]
* {{nowrap|1933–1934:&amp;nbsp;[[Simonne Mathieu]] / [[Elizabeth Ryan]]}}
* 1935:&amp;nbsp;[[Margaret Scriven]] / [[Kay Stammers]]
* 1936–1938:&amp;nbsp;[[Simonne Mathieu]] / [[Billie Yorke]]
* 1939:&amp;nbsp;[[Simonne Mathieu]] / [[Jadwiga Jędrzejowska]]
* {{color|grey|1940–1945}}: ''[[Drugi svjetski rat]]''
* 1946–1947:&amp;nbsp;[[Louise Brough]] / [[Margaret Osborne duPont|Margaret Osborne]]
* 1948:&amp;nbsp;[[Doris Hart]] / [[Patricia Canning Todd]]
* 1949:&amp;nbsp;[[Louise Brough]] / [[Margaret Osborne duPont]]
* 1950–1953:&amp;nbsp;[[Doris Hart]] / [[Shirley Fry]]
* 1954:&amp;nbsp;[[Maureen Connolly]] / [[Nell Hall Hopman]]
* 1955:&amp;nbsp;[[Beverly Baker Fleitz]] / [[Darlene Hard]]
* 1956:&amp;nbsp;[[Angela Buxton]] / [[Althea Gibson]]
* 1957:&amp;nbsp;[[Shirley Brasher|Shirley Bloomer]] / [[Darlene Hard]]
* 1958:&amp;nbsp;[[Rosie Reyes]] / [[Yola Ramírez|Yola Ramírez Ochoa]]
* 1959:&amp;nbsp;[[Sandra Reynolds]] / [[Renée Schuurman]]
* 1960:&amp;nbsp;[[Maria Bueno]] / [[Darlene Hard]]
* 1961–1962:&amp;nbsp;[[Sandra Reynolds]] / [[Renée Schuurman]]
* 1963:&amp;nbsp;[[Ann Jones (teniserka)|Ann Haydon-Jones]] / [[Renée Schuurman]]
* {{nowrap|1964–1965:&amp;nbsp;[[Margaret Court|Margaret Smith]] / [[Lesley Turner Bowrey|Lesley Turner]]}}
* 1966:&amp;nbsp;[[Margaret Court|Margaret Smith]] / [[Judy Tegart-Dalton|Judy Tegart]]
* 1967:&amp;nbsp;[[Françoise Dürr]] / [[Gail Chanfreau]]

| grupa3 = [[Open Era]]
| podaci3 = 
* [[Roland Garros 1968 – ženski parovi|1968]]–[[Roland Garros 1969 – ženski parovi|1969]]:&amp;nbsp;[[Françoise Dürr]] / [[Ann Haydon-Jones]]
* [[Roland Garros 1970 – ženski parovi|1970]]–[[Roland Garros 1971 – ženski parovi|1971]]:&amp;nbsp;[[Gail Chanfreau]] / [[Françoise Dürr]]
* [[Roland Garros 1972 – ženski parovi|1972]]:&amp;nbsp;[[Billie Jean King]] / [[Betty Stöve]]
* [[Roland Garros 1973 – ženski parovi|1973]]:&amp;nbsp;[[Margaret Court]] / [[Virginia Wade]]
* [[Roland Garros 1974 – ženski parovi|1974]]:&amp;nbsp;[[Chris Evert]] / [[Olga Morozova]]
* [[Roland Garros 1975 – ženski parovi|1975]]:&amp;nbsp;[[Chris Evert]] / [[Martina Navratilova]]
* [[Roland Garros 1976 – ženski parovi|1976]]:&amp;nbsp;[[Fiorella Bonicelli]] / [[Gail Chanfreau]] 
* [[Roland Garros 1977 – ženski parovi|1977]]:&amp;nbsp;[[Regina Maršíková]] / [[Pam Teeguarden]]
* [[Roland Garros 1978 – ženski parovi|1978]]:&amp;nbsp;[[Mima Jaušovec]] / [[Virginia Ruzici]]
* [[Roland Garros 1979 – ženski parovi|1979]]:&amp;nbsp;[[Betty Stöve]] / [[Wendy Turnbull]]
* [[Roland Garros 1980 – ženski parovi|1980]]:&amp;nbsp;[[Kathy Jordan]] / [[Anne Smith]]
* [[Roland Garros 1981 – ženski parovi|1981]]:&amp;nbsp;[[Rosalyn Fairbank|Rosalyn Fairbank Nideffer]] / [[Tanya Harford]]
* [[Roland Garros 1982 – ženski parovi|1982]]:&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Anne Smith]]
* [[Roland Garros 1983 – ženski parovi|1983]]:&amp;nbsp;[[Rosalyn Fairbank|Rosalyn Fairbank Nideffer]] / [[Candy Reynolds]]
* [[Roland Garros 1984 – ženski parovi|1984]]–[[Roland Garros 1985 – ženski parovi|1985]]:&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Pam Shriver]]
* [[Roland Garros 1986 – ženski parovi|1986]]:&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Andrea Temesvári]]
* [[Roland Garros 1987 – ženski parovi|1987]]–[[Roland Garros 1988 – ženski parovi|1988]]:&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Pam Shriver]]
* [[Roland Garros 1989 – ženski parovi|1989]]:&amp;nbsp;[[Larisa Neiland|Larisa Savčenko Neiland]] / [[Nataša Zvereva|Natalija Zvereva]]
* [[Roland Garros 1990 – ženski parovi|1990]]:&amp;nbsp;[[Jana Novotná]] / [[Helena Suková]]
* [[Roland Garros 1991 – ženski parovi|1991]]:&amp;nbsp;[[Gigi Fernández]] / [[Jana Novotná]]
* [[Roland Garros 1992 – ženski parovi|1992]]–[[Roland Garros 1993 – ženski parovi|1993]]–[[Roland Garros 1994 – ženski parovi|1994]]–[[Roland Garros 1995 – ženski parovi|1995]]:&amp;nbsp;[[Gigi Fernández]] / [[Nataša Zvereva|Natalija Zvereva]]
* [[Roland Garros 1996 – ženski parovi|1996]]:&amp;nbsp;[[Lindsay Davenport]] / [[Mary Joe Fernández]]
* [[Roland Garros 1997 – ženski parovi|1997]]:&amp;nbsp;[[Gigi Fernández]] / [[Nataša Zvereva|Natalija Zvereva]]
* [[Roland Garros 1998 – ženski parovi|1998]]:&amp;nbsp;[[Martina Hingis]] / [[Jana Novotná]]
* [[Roland Garros 1999 – ženski parovi|1999]]:&amp;nbsp;[[Serena Williams]] / [[Venus Williams]]
* [[Roland Garros 2000 – ženski parovi|2000]]:&amp;nbsp;[[Martina Hingis]] / [[Mary Pierce]]
* [[Roland Garros 2001 – ženski parovi|2001]]–[[Roland Garros 2002 – ženski parovi|2002]]:&amp;nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] / [[Paola Suárez]]
* [[Roland Garros 2003 – ženski parovi|2003]]:&amp;nbsp;[[Kim Clijsters]] / [[Ai Sugiyama]]
* [[Roland Garros 2004 – ženski parovi|2004]]–[[Roland Garros 2005 – ženski parovi|2005]]:&amp;nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] / [[Paola Suárez]]
* [[Roland Garros 2006 – ženski parovi|2006]]:&amp;nbsp;[[Lisa Raymond]] / [[Samantha Stosur]]
* [[Roland Garros 2007 – ženski parovi|2007]]:&amp;nbsp;[[Alicia Molik]] / [[Mara Santangelo]]
* [[Roland Garros 2008 – ženski parovi|2008]]–[[Roland Garros 2009 – ženski parovi|2009]]:&amp;nbsp;[[Anabel Medina Garrigues]] / [[Virginia Ruano Pascual]]
* [[Roland Garros 2010 – ženski parovi|2010]]:&amp;nbsp;[[Serena Williams]] / [[Venus Williams]]
* [[Roland Garros 2011 – ženski parovi|2011]]:&amp;nbsp;[[Andrea Hlaváčková]] / [[Lucie Hradecká]]
* [[Roland Garros 2012 – ženski parovi|2012]]:&amp;nbsp;[[Sara Errani]] / [[Roberta Vinci]]
* [[Roland Garros 2013 – ženski parovi|2013]]:&amp;nbsp;[[Jekaterina Makarova]] / [[Jelena Vesnina]]
* [[Roland Garros 2014 – ženski parovi|2014]]:&amp;nbsp;[[Hsieh Su-wei]] / [[Peng Shuai]]
* [[Roland Garros 2015 – ženski parovi|2015]]:&amp;nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] / [[Lucie Šafářová]]
* [[Roland Garros 2016 – ženski parovi|2016]]:&amp;nbsp;[[Caroline Garcia]] / [[Kristina Mladenović]]
* [[Roland Garros 2017 – ženski parovi|2017]]:&amp;nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] / [[Lucie Šafářová]]
* [[Roland Garros 2018 – ženski parovi|2018]]:&amp;nbsp;[[Barbora Krejčíková]] / [[Kateřina Siniaková]]
* [[Roland Garros 2019 – ženski parovi|2019]]–[[Roland Garros 2020 – ženski parovi|2020]]:&amp;nbsp;[[Tímea Babos]] / [[Kristina Mladenović]]
* [[Roland Garros 2021 – ženski parovi|2021]]:&amp;nbsp;[[Barbora Krejčíková]] / [[Kateřina Siniaková]]
* [[Roland Garros 2022 – ženski parovi|2022]]:&amp;nbsp;[[Caroline Garcia]] / [[Kristina Mladenović]]
* [[Roland Garros 2023 – ženski parovi|2023]]:&amp;nbsp;[[Hsieh Su-wei]] / [[Wang Xinyu]]
* [[Roland Garros 2024 – ženski parovi|2024]]:&amp;nbsp;[[Cori Gauff]] / [[Kateřina Siniaková]]
* [[Roland Garros 2025 – ženski parovi|2025]]:&amp;nbsp;[[Sara Errani]] / [[Jasmine Paolini]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Roland Garrosa]]&lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>54vnz565gearuju5gxyvkb9ove3x7ce</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713279</id>
      <parentid>3713278</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T12:25:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8045" sha1="bafgbmuze7vq9jms8mvvftubwjqmnos" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Pobjednice Roland Garrosa - parovi
| naslov      = Pobjednice [[Roland Garros]]a – parovi
| naslovstil  = background-color:#FF915F;
| grupastil   = background-color:#FF915F;
| podaciklasa = hlist

| grupa1 = Francuska era
| podaci1 =
* 1907:&amp;nbsp;[[Adine Masson]] / [[Yvonne de Ploffel]]
* 1908:&amp;nbsp;[[Kate Gillou|Kate Gillou-Fenwick]] / [[Cecile Matthey]]
* 1909–1912:&amp;nbsp;[[Jeanne Matthey]] / [[Daisy Speranza]]
* {{nowrap|1913–1914:&amp;nbsp;[[Blanche Amblard]] / [[Suzanne Amblard]]}}
* {{color|grey|1915–1919}}: ''[[Prvi svjetski rat]]''
* 1920:&amp;nbsp;[[Élisabeth d'Ayen]] / [[Suzanne Lenglen]] 
* 1921–1922:&amp;nbsp;[[Suzanne Lenglen]] / [[Geramine Pigueron]]
* 1923:&amp;nbsp;[[Suzanne Lenglen]] / [[Julie Vlasto]]
* 1924:&amp;nbsp;[[Marguerite Broquedis]] / [[Yvonne Bourgeois]]

| grupa2 = Međunarodna era
| podaci2 =
* 1925–1926:&amp;nbsp;[[Suzanne Lenglen]] / [[Julie Vlasto]]
* 1927:&amp;nbsp;[[Irene Bowder Peacock]] / [[Bobbie Heine Miller|Bobbie Heine]]
* 1928:&amp;nbsp;[[Phoebe Holcroft Watson]] / [[Eileen Bennett Whittingstall|Eileen Bennett]]
* 1929:&amp;nbsp;[[Lilí Álvarez]] / [[Kea Bouman]]
* 1930:&amp;nbsp;[[Helen Wills|Helen Wills Moody]] / [[Elizabeth Ryan]]
* 1931:&amp;nbsp;[[Eileen Bennett Whittingstall]] / [[Betty Nuthall]]
* 1932:&amp;nbsp;[[Helen Wills|Helen Wills Moody]] / [[Elizabeth Ryan]]
* {{nowrap|1933–1934:&amp;nbsp;[[Simonne Mathieu]] / [[Elizabeth Ryan]]}}
* 1935:&amp;nbsp;[[Margaret Scriven]] / [[Kay Stammers]]
* 1936–1938:&amp;nbsp;[[Simonne Mathieu]] / [[Billie Yorke]]
* 1939:&amp;nbsp;[[Simonne Mathieu]] / [[Jadwiga Jędrzejowska]]
* {{color|grey|1940–1945}}: ''[[Drugi svjetski rat]]''
* 1946–1947:&amp;nbsp;[[Louise Brough]] / [[Margaret Osborne duPont|Margaret Osborne]]
* 1948:&amp;nbsp;[[Doris Hart]] / [[Patricia Canning Todd]]
* 1949:&amp;nbsp;[[Louise Brough]] / [[Margaret Osborne duPont]]
* 1950–1953:&amp;nbsp;[[Doris Hart]] / [[Shirley Fry]]
* 1954:&amp;nbsp;[[Maureen Connolly]] / [[Nell Hall Hopman]]
* 1955:&amp;nbsp;[[Beverly Baker Fleitz]] / [[Darlene Hard]]
* 1956:&amp;nbsp;[[Angela Buxton]] / [[Althea Gibson]]
* 1957:&amp;nbsp;[[Shirley Brasher|Shirley Bloomer]] / [[Darlene Hard]]
* 1958:&amp;nbsp;[[Rosie Reyes]] / [[Yola Ramírez|Yola Ramírez Ochoa]]
* 1959:&amp;nbsp;[[Sandra Reynolds]] / [[Renée Schuurman]]
* 1960:&amp;nbsp;[[Maria Bueno]] / [[Darlene Hard]]
* 1961–1962:&amp;nbsp;[[Sandra Reynolds]] / [[Renée Schuurman]]
* 1963:&amp;nbsp;[[Ann Jones (teniserka)|Ann Haydon-Jones]] / [[Renée Schuurman]]
* {{nowrap|1964–1965:&amp;nbsp;[[Margaret Court|Margaret Smith]] / [[Lesley Turner Bowrey|Lesley Turner]]}}
* 1966:&amp;nbsp;[[Margaret Court|Margaret Smith]] / [[Judy Tegart-Dalton|Judy Tegart]]
* 1967:&amp;nbsp;[[Françoise Dürr]] / [[Gail Chanfreau]]

| grupa3 = [[Open Era]]
| podaci3 = 
* [[Roland Garros 1968 – ženski parovi|1968]]–[[Roland Garros 1969 – ženski parovi|1969]]:&amp;nbsp;[[Françoise Dürr]] / [[Ann Haydon-Jones]]
* [[Roland Garros 1970 – ženski parovi|1970]]–[[Roland Garros 1971 – ženski parovi|1971]]:&amp;nbsp;[[Gail Chanfreau]] / [[Françoise Dürr]]
* [[Roland Garros 1972 – ženski parovi|1972]]:&amp;nbsp;[[Billie Jean King]] / [[Betty Stöve]]
* [[Roland Garros 1973 – ženski parovi|1973]]:&amp;nbsp;[[Margaret Court]] / [[Virginia Wade]]
* [[Roland Garros 1974 – ženski parovi|1974]]:&amp;nbsp;[[Chris Evert]] / [[Olga Morozova]]
* [[Roland Garros 1975 – ženski parovi|1975]]:&amp;nbsp;[[Chris Evert]] / [[Martina Navratilova]]
* [[Roland Garros 1976 – ženski parovi|1976]]:&amp;nbsp;[[Fiorella Bonicelli]] / [[Gail Chanfreau]] 
* [[Roland Garros 1977 – ženski parovi|1977]]:&amp;nbsp;[[Regina Maršíková]] / [[Pam Teeguarden]]
* [[Roland Garros 1978 – ženski parovi|1978]]:&amp;nbsp;[[Mima Jaušovec]] / [[Virginia Ruzici]]
* [[Roland Garros 1979 – ženski parovi|1979]]:&amp;nbsp;[[Betty Stöve]] / [[Wendy Turnbull]]
* [[Roland Garros 1980 – ženski parovi|1980]]:&amp;nbsp;[[Kathy Jordan]] / [[Anne Smith]]
* [[Roland Garros 1981 – ženski parovi|1981]]:&amp;nbsp;[[Rosalyn Fairbank|Rosalyn Fairbank Nideffer]] / [[Tanya Harford]]
* [[Roland Garros 1982 – ženski parovi|1982]]:&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Anne Smith]]
* [[Roland Garros 1983 – ženski parovi|1983]]:&amp;nbsp;[[Rosalyn Fairbank|Rosalyn Fairbank Nideffer]] / [[Candy Reynolds]]
* [[Roland Garros 1984 – ženski parovi|1984]]–[[Roland Garros 1985 – ženski parovi|1985]]:&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Pam Shriver]]
* [[Roland Garros 1986 – ženski parovi|1986]]:&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Andrea Temesvári]]
* [[Roland Garros 1987 – ženski parovi|1987]]–[[Roland Garros 1988 – ženski parovi|1988]]:&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] / [[Pam Shriver]]
* [[Roland Garros 1989 – ženski parovi|1989]]:&amp;nbsp;[[Larisa Neiland|Larisa Savčenko Neiland]] / [[Nataša Zvereva|Natalija Zvereva]]
* [[Roland Garros 1990 – ženski parovi|1990]]:&amp;nbsp;[[Jana Novotná]] / [[Helena Suková]]
* [[Roland Garros 1991 – ženski parovi|1991]]:&amp;nbsp;[[Gigi Fernández]] / [[Jana Novotná]]
* [[Roland Garros 1992 – ženski parovi|1992]]–[[Roland Garros 1993 – ženski parovi|1993]]–[[Roland Garros 1994 – ženski parovi|1994]]–[[Roland Garros 1995 – ženski parovi|1995]]:&amp;nbsp;[[Gigi Fernández]] / [[Nataša Zvereva|Natalija Zvereva]]
* [[Roland Garros 1996 – ženski parovi|1996]]:&amp;nbsp;[[Lindsay Davenport]] / [[Mary Joe Fernández]]
* [[Roland Garros 1997 – ženski parovi|1997]]:&amp;nbsp;[[Gigi Fernández]] / [[Nataša Zvereva|Natalija Zvereva]]
* [[Roland Garros 1998 – ženski parovi|1998]]:&amp;nbsp;[[Martina Hingis]] / [[Jana Novotná]]
* [[Roland Garros 1999 – ženski parovi|1999]]:&amp;nbsp;[[Serena Williams]] / [[Venus Williams]]
* [[Roland Garros 2000 – ženski parovi|2000]]:&amp;nbsp;[[Martina Hingis]] / [[Mary Pierce]]
* [[Roland Garros 2001 – ženski parovi|2001]]–[[Roland Garros 2002 – ženski parovi|2002]]:&amp;nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] / [[Paola Suárez]]
* [[Roland Garros 2003 – ženski parovi|2003]]:&amp;nbsp;[[Kim Clijsters]] / [[Ai Sugiyama]]
* [[Roland Garros 2004 – ženski parovi|2004]]–[[Roland Garros 2005 – ženski parovi|2005]]:&amp;nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] / [[Paola Suárez]]
* [[Roland Garros 2006 – ženski parovi|2006]]:&amp;nbsp;[[Lisa Raymond]] / [[Samantha Stosur]]
* [[Roland Garros 2007 – ženski parovi|2007]]:&amp;nbsp;[[Alicia Molik]] / [[Mara Santangelo]]
* [[Roland Garros 2008 – ženski parovi|2008]]–[[Roland Garros 2009 – ženski parovi|2009]]:&amp;nbsp;[[Anabel Medina Garrigues]] / [[Virginia Ruano Pascual]]
* [[Roland Garros 2010 – ženski parovi|2010]]:&amp;nbsp;[[Serena Williams]] / [[Venus Williams]]
* [[Roland Garros 2011 – ženski parovi|2011]]:&amp;nbsp;[[Andrea Hlaváčková]] / [[Lucie Hradecká]]
* [[Roland Garros 2012 – ženski parovi|2012]]:&amp;nbsp;[[Sara Errani]] / [[Roberta Vinci]]
* [[Roland Garros 2013 – ženski parovi|2013]]:&amp;nbsp;[[Jekaterina Makarova]] / [[Jelena Vesnina]]
* [[Roland Garros 2014 – ženski parovi|2014]]:&amp;nbsp;[[Hsieh Su-wei]] / [[Peng Shuai]]
* [[Roland Garros 2015 – ženski parovi|2015]]:&amp;nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] / [[Lucie Šafářová]]
* [[Roland Garros 2016 – ženski parovi|2016]]:&amp;nbsp;[[Caroline Garcia]] / [[Kristina Mladenović]]
* [[Roland Garros 2017 – ženski parovi|2017]]:&amp;nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] / [[Lucie Šafářová]]
* [[Roland Garros 2018 – ženski parovi|2018]]:&amp;nbsp;[[Barbora Krejčíková]] / [[Kateřina Siniaková]]
* [[Roland Garros 2019 – ženski parovi|2019]]–[[Roland Garros 2020 – ženski parovi|2020]]:&amp;nbsp;[[Tímea Babos]] / [[Kristina Mladenović]]
* [[Roland Garros 2021 – ženski parovi|2021]]:&amp;nbsp;[[Barbora Krejčíková]] / [[Kateřina Siniaková]]
* [[Roland Garros 2022 – ženski parovi|2022]]:&amp;nbsp;[[Caroline Garcia]] / [[Kristina Mladenović]]
* [[Roland Garros 2023 – ženski parovi|2023]]:&amp;nbsp;[[Hsieh Su-wei]] / [[Wang Xinyu]]
* [[Roland Garros 2024 – ženski parovi|2024]]:&amp;nbsp;[[Coco Gauff]] / [[Kateřina Siniaková]]
* [[Roland Garros 2025 – ženski parovi|2025]]:&amp;nbsp;[[Sara Errani]] / [[Jasmine Paolini]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Roland Garrosa]]&lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bafgbmuze7vq9jms8mvvftubwjqmnos</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Papa Pavao VI</title>
    <ns>0</ns>
    <id>387909</id>
    <revision>
      <id>3713401</id>
      <parentid>3708699</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T22:16:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13456" sha1="7kk9xm1prtpgy67jo81xqk6tay0viq7" xml:space="preserve">{{Infokutija papa
| ime                = Pavao VI
| slika              = [[Datoteka:Paulus VI, by Fotografia Felici, 1969.jpg|190px]]
| opis_slike         = 
| pontifikat_početak = 21. juni 1963.
| pontifikat_kraj    = 6. august 1978.
| prethodnik         = [[Papa Ivan XXIII]]
| naslijednik        = [[Papa Ivan Pavao I]]
| rodno_ime          = Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini
| datumrođenja       = {{Datum rođenja|1897|9|26}}
| mjestorođenja      = [[Brescia]], Kraljevina [[Italija]]
| datumsmrti         = {{Datum smrti i godine|1978|8|6|1897|9|26}}
| mjestosmrti        = [[Castel Gandolfo]], [[Italija]]
| sahranjen          = 
| nacionalnost       = [[Italijani|Italijan]]
| religija           = 
| prebivalište       = 
| roditelji          = 
| supruga            = 
| djeca              = 
| alma_mater         = 
| potpis             = Signature paolo vi.svg
| ostali             = Pavao
}}
'''Papa Pavao VI''' (rođen kao '''Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini'''; 26. septembar 1897. - 6. august 1978.) je bio rimski [[papa]] od 21. juna 1963. do svoje smrti 1978. Naslijedivši papu [[Papa Ivan XXIII|Ivana XXIII]], nastavio je održavanje [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]] koji je završen 1965, uvodeći brojne reforme poboljšavajući ekumenske odnose sa [[Protestantizam|protestantima]] i [[Pravoslavna crkva|pravoslavnom crkvom]], što je rezultiralo brojnim historijskim sastancima i dogovorima. U januaru 1964. odletio je u Jordan, što je bio prvi put da je vladajući papa napustio Italiju u više od jednog stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=The Pilgrimage of Pope Paul the Sixth|magazine=[[Life (magazine)|Life]]|pages=18–29|date=17 January 1964|url=https://books.google.com/books?id=8FMEAAAAMBAJ&amp;q=first+Pope+to+leave+Italy&amp;pg=PA19|access-date=18 January 2011|archive-date=29 April 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240429213930/https://books.google.com/books?id=8FMEAAAAMBAJ&amp;q=first+Pope+to+leave+Italy&amp;pg=PA19#v=snippet&amp;q=first%20Pope%20to%20leave%20Italy&amp;f=false|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Prije pontifikata, Montini je služio u [[Državni sekretarijat Svete Stolice|Državnom sekretarijatu Svete Stolice]] od 1922. do 1954. Dok je tamo služio, Montini i [[Domenico Tardini]] su se smatrali najbližim i najutjecajnijim saradnicima tadašnjeg [[papa Pio XII|pape Pija XII]], koji je Montinija 1954. imenovao na mjesto nadbiskupa Milana, najveće italijanske dijaceze. Time je Montini automatski postao sekretar italijanske biskupske konferencije. Papa [[Papa Ivan XXIII|Ivan XXIII]] ga je postavio za kardinala 1958, a nakon njegove smrti, Montini se smatrao jednim od najvjerovatnijih nasljednika.&lt;ref name=&quot;moderni&quot; /&gt;

Nakon izbora za papu, Montini je uzeo ime '''Pavao VI''' (prvi koji je izabrao ime Pavao od 1605), kao indikator obnovljene svjetske misije širenja Isusove poruke.{{Sfn|Hebblethwaite|1993|pp=322–23}} On je ponovo sazvao [[Drugi vatikanski sabor]], koji je bio prekinut smrću prethodnog pape Ivana XXIII, te mu dao prioritet i smijer. Nakon što je sabor završio s radom, papa Pavao VI je bio zadužen za tumačenje i sprovedbu njegovih zaključaka, često hodajući  &quot;tankom linijom&quot; između sukobljenih očekivanja raznih grupa unutar Katoličke crkve. Tokom svog pontifikata donio je mnoge reforme koje se tiču svih oblasti crkvenog života, premašujući slične mjere reformi njegovih prethodnika i nasljednika. Papa Pavle VI je tražio dijalog sa svijetom, sa drugim hrišćanima, drugim religijama, i ateistima, ne isključujući nikoga. On je sebe vidio kao poniznog slugu i zahtijevao značajne promjene bogatih ljudi u Sjevernoj Americi i Evropi u korist siromašnih u zemljama trećeg svijeta. Njegovo mišljenje o [[Kontrola rađanja|kontroli rađanja]] i drugim pitanjima je često kontroverzno, posebno u zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi.

Pavao VI. je više puta govorio na marijanskim konvencijama i mariološkim sastancima, posjećivao marijanska svetišta i izdao tri marijanske enciklike. Slijedeći [[Sveti Ambrozije|Ambrozija Milanskog]], imenovao je [[Djevica Marija|Djevicu Mariju]] [[Majka Crkve|Majkom Crkve]] tokom Drugog vatikanskog sabora.&lt;ref name=&quot;InterCom&quot;&gt;{{cite book|last1=Commissio Theologica Internationalis|first1=Catholic Church|title=International Theological Commission, Vol II: 1986–2007|date=21 August 2009|publisher=Ignatius Press|isbn=978-1586172268|editor-last1=Sharkey|editor-first1=Michael|page=208|editor-last2=Weinandy|editor-first2=Thomas}}&lt;/ref&gt; Opisao je sebe kao poniznog slugu čovječanstva koje pati i zahtijevao je značajne promjene od bogatih u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] u korist siromašnih u [[Zemlje u razvoju|Trećem svijetu]].&lt;ref&gt;{{Citation|url=http://storico.radiovaticana.org/en1/storico/2009-11/332896_it_s_not_easy_being_a_christian_says_pope.html|title='It's not Easy Being a Christian', says Pope|publisher=Vatican Radio|place=Rome, [[Italy]]|date=11 August 2009|access-date=19 May 2014|archive-date=7 March 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120307124449/http://storico.radiovaticana.org/en1/storico/2009-11/332896_it_s_not_easy_being_a_christian_says_pope.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njegovo protivljenje [[Kontrola rađanja|kontroli rađanja]] objavljeno je u enciklici ''Humanae vitae'' iz 1968.

Papa Pavao VI je umro 6. augusta 1978. na blagdan [[Isusovo preobraženje|Preobraženja]] u kasteli Gandolfo, nakon pogoršanja zdravstvenog stanja. Prema svojoj volji, sahranjen je u pećini Vatikana u okićenom grobu na zemlji. Biskupijski proces beatifikacije pape Pavla VI je počeo 11. maja 1993. i dobio je titulu &quot;Sluga Božiji&quot;. Biskupijski proces je zaključio svoj rad 1998. Dana 20. decembra 2012, papa Benedikt XVI je na audijenciji kod kardinala za Kongregaciju svetaca izjavio da je papa Pavao VI živio životom punim herojskim vrlinama i da bi se mogao nazvati &quot;Poštovani&quot;. Njegov liturgijski blagdan se slavi na dan njegovog rođenja, 26. septembra, a ne na dan njegove smrti kao što je uobičajeno.

== Rani život ==
Giovanni Battista Montini je rođen u selu [[Concesio (Brescia)|Concesio]] u [[Brescia (provincija)|provinciji Brescia]] u [[Lombardija|Lombardiji]] 1897. Njegov otac Giorgio Montini je bio pravnik, novinar i član Italijanskog parlamenta a njegova majka Giudetta Alghisi je bila član ruralne aristokratije. Imao je dva brata; Francesco Montini je postao doktor a Ludovico Montini je postao pravnik i političar.

== Reference ==
{{Refspisak|1|refs=
&lt;ref name=&quot;moderni&quot;&gt;Hebblethwaite, Peter (1993). ''Paul VI: The First Modern Pope''. Paulist Press. str. 322–23. {{ISBN|0-8091-0461-X}}.&lt;/ref&gt;
}}

=== Izvori ===
{{refbegin|30em|indent=yes}}
* {{Citation |last = Adam |first = A |title = Liturgie |publisher = Herder |place = Freiburg |year = 1985 }}.
* {{cite book |last = Alnor |first = William M. |title = Soothsayers of the Second Advent |year = 1989 |url = https://archive.org/details/soothsayersofsec0000alno }}
* Dagnino, Jorge. ''Giovanni Battista Montini (Paul VI): From the legacy of Christian Democracy to the encounter with fascism, 1925–33'' ''History Compass'' (2022) e12729
* {{cite book |first = Eamon |last = Duffy |author-link = Eamon Duffy |title = Saints and Sinners, A History of the Popes |publisher = [[Yale University Press]] |year = 1997 }}.
* {{Citation |last1 = Fappani |first1 = Antonio |first2 = Franco |last2 = Molinari |first3 = Giovanni Battista |last3 = Montini |title = Giovane, documenti inediti e testimonianze |trans-title = Youth, unedited documents and testimonies |publisher = Maretti |place = [[Turin]]o |year = 1979 }}.
* {{Citation |last = Franzen |first = August |title = Papstgeschichte |publisher =  Herder |place = Freiburg |year = 1988 |language = de }}, quoted as Franzen.
* {{Citation |last = Franzen |first = August |title = Kleine Kichengeschichte |place = Herder  |publisher = Freiburg |year = 1991 |language = de |author-mask = 3 }}, quoted as Franzen, Kirchengeschichte
* {{Citation |last1 = Gonzalez |first1 = JL |first2 = T |last2 = Perez |title = Paul VI |year = 1964 |publisher = Paulist Press}}
* {{Citation |last = Graham |title = Paul VI, A Great Pontificate |place = Brescia |date = 7 November 1983 }}.
* {{cite book |first = Jean |last = Guitton |author-link = Jean Guitton |trans-title=Dialogues with Paul VI | language = de |title = Dialog mit Paul VI |publisher = Molden |place = Wien |year = 1967 }}.
* {{cite book |first = Peter |last = Hebblethwaite |author-link = Peter Hebblethwaite |title = Paul VI: The First Modern Pope |publisher = Paulist Press |year = 1993 |isbn = 978-0-8091-0461-1 |url-access = registration |url = https://archive.org/details/paulvifirstmoder0000hebb }}.
* {{cite book |first = Andrea |last = Lazzarini |author-link = Andrea Lazzarini |language = it |title = Paolo VI, Profilo di Montini |trans-title=Paul IV: profile of Montini |publisher = Casa Editrice Herder |place = Roma, [[Italy|IT]] |year = 1964 }} quoted from {{Citation |title = Papst Paul VI |publisher = Herder |place = [[Freiburg]] |year = 1964 |language = de }}.
* {{cite book |author = Malachi Martin |year = 1972 |title = Three Popes and the Cardinal  |url = https://archive.org/details/threepopescardin0000mart |publisher = Farrar, Straus &amp; Giroux |place = New York |isbn = 978-0-374-27675-1 |author-link = Malachi Martin }}.
* {{Citation |last = Martin |first = Malachi |title = The Decline and Fall of the Roman Church |publisher = [[G. P. Putnam's Sons|Putnam]] |place = New York |year = 1981 |author-mask = 3 |title-link = The Decline and Fall of the Roman Church }}.
* {{Citation |last = Pallenberg |first = Corrado |title = Inside the Vatican |publisher = Hawthorn Books |work = [[University of Michigan|Michigan University]] |url = https://books.google.com/books?id=60fZAAAAMAAJ |year = 1960 |pages = 273 |access-date = 5 September 2020 |archive-date = 29 April 2024 |archive-url = https://web.archive.org/web/20240429213952/https://books.google.com/books?id=60fZAAAAMAAJ |url-status = live }}.
* {{cite book |first = Tahir |last = Rahman |title = We Came in Peace for all Mankind – the Untold Story of the Apollo 11 Silicon Disc |publisher = Leathers |year = 2007 |isbn = 978-1-58597-441-2 }}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
* {{Citation|first=Giovanni Battista Enrico Antonio Maria|last=Montini|url=http://www.catholic-pages.com/dir/paul6_docs.asp|format=list|author-link=Pope Paul VI|title=Apostolic Constitutions, Encyclicals and documents issued, as well as his Last Will and Testament|publisher=Catholic pages|access-date=9 May 2005|archive-date=2 May 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050502080829/http://www.catholic-pages.com/dir/paul6_docs.asp|url-status=usurped}}.
* {{Citation|first=Giovanni Battista Enrico Antonio Maria|last=Montini|url=http://www.saint-mike.org/Library/Papal_Library/PaulVI/Paul_VI.html|title=The writings|author-link=Pope Paul VI|publisher=Saint Mike|author-mask=3|access-date=23 February 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20140703235400/http://www.saint-mike.org/library/papal_library/paulvi/paul_vi.html|archive-date=3 July 2014|url-status=dead}}..
* {{Citation|first=Giovanni Battista Enrico Antonio Maria|last=Montini|url=http://www.documentacatholicaomnia.eu/01_01_1963-1978-_Paulus_VI,_Servus_Dei.html|author-link=Pope Paul VI|language=la|title=Opera Omnia|trans-title=Complete works|publisher=Documenta catholica omnia|place=[[European union|EU]]|access-date=20 May 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110520120351/http://www.documentacatholicaomnia.eu/01_01_1963-1978-_Paulus_VI,_Servus_Dei.html|archive-date=20 May 2011|url-status=dead}}.
* {{Citation|url=http://www.goodmorals.org/smith6.htm|title=Pro-''Humanæ Vitæ'' analysis|author=Janet E. Smith|publisher=Good morals|author-link=Janet E. Smith|access-date=22 March 2003|archive-date=8 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201208023347/http://www.goodmorals.org/smith6.htm|url-status=dead}}, former associate professor of philosophy at the University of Dallas.
* {{Citation|url=http://www.ewtn.com/library/Theology/WOJTLAHV.HTM|title=The truth of the encyclical &quot;Humanæ vitæ&quot;|first=Cardinal Karol|last=Wojtyla|author-link=Pope John Paul II|publisher=EWTN|access-date=22 March 2003|archive-date=7 June 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190607114515/http://www.ewtn.com/library/Theology/WOJTLAHV.HTM|url-status=dead}}.
* {{Citation|url=https://www.pbs.org/wgbh/amex/pill/peopleevents/e_humvit.html|title= American attitudes towards ''Humanæ Vitæ''|publisher=[[PBS]]}}.
* {{Citation|contribution-url=http://www.saintpetersbasilica.org/Grottoes/Paul%20VI/Tomb%20of%20Paul%20VI.htm|contribution=Tomb of Paul VI|title=Vatican Grottoes|publisher=[[St. Peter's Basilica]]}}.
* {{cite web|url=http://www.britishpathe.com/workspaces/BritishPathe/rEDmB6uB|title=Pope Paul VI|website=[[Pathé News]]|type=video archive|access-date=15 March 2013|archive-date=2 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170202001802/http://www.britishpathe.com/workspaces/BritishPathe/rEDmB6uB|url-status=dead}}


{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije = [[Papa Ivan XXIII|Ivan XXIII]]
|naslov = [[Papa]] &lt;br&gt; (21. juna 1963 – 6. augusta 1978)
|poslije = [[Papa Ivan Pavao I|Ivan Pavao I]]
}}

{{Pape}}

{{Commonscat|Paulus VI}}

[[Kategorija:Pape]]
[[Kategorija:Rođeni 1897.]]
[[Kategorija:Umrli 1978.]]
[[Kategorija:Biografije, Brescia]]</text>
      <sha1>7kk9xm1prtpgy67jo81xqk6tay0viq7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Općina Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>407785</id>
    <revision>
      <id>3713378</id>
      <parentid>3639727</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T20:54:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Frank b26</username>
        <id>113484</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Naselje je preimenovano nakon popisa 1991. što se vidi i u popisu 2013. u statutu općine Kupres</comment>
      <origin>3713378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1906" sha1="qrvkkkvkmfki7a34nynevkwfcf6dt9w" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Općina Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)
| naslov      = [[Općina]] [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
| slika       = 
| podaciklasa = hlist

| grupa1      = [[Spisak naseljenih mjesta u općini Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Naseljena mjesta]]
| podaci1     = 
* [[Bajramovci]]
* [[Begovo Selo]]
* [[Bili Potok]]
* [[Blagaj (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Blagaj]]
* [[Botun (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Botun]]
* [[Brda (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Brda]]
* [[Bućovača]]
* [[Donje Ravno]]
* [[Donje Vukovsko]]
* [[Donji Malovan]]
* [[Goravci]]
* [[Gornje Ravno]]
* [[Gornje Vukovsko]]
* [[Gornji Malovan]]
* [[Kudilji]]
* [[Kukavice (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Kukavice]]
* [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]]
* [[Kute (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Kute]]
* [[Mlakva]]
* [[Mrđanovci (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Mrđanovci]]
* [[Mrđebare]]
* [[Mušić]]
* [[Novo Selo (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Novo Selo]]
* [[Odžak (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Odžak]]
* [[Olovo (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Olovo]]
* [[Osmanlije (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Osmanlije]]
* [[Otinovci]]
* [[Rastičevo (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Rastičevo]]
* [[Rilić]]
* [[Stražbenica (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Stražbenica]]
* [[Suhova]]
* [[Šemenovci (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)|Šemenovci]]
* [[Vrila]]
* [[Zanaglina]]
* [[Zlosela]]
* [[Zvirnjača]]
}}&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Kupresu (Federacija Bosne i Hercegovine)]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacijske kutije općina u Bosni i Hercegovini|Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
[[Kategorija:Šabloni Kupresa (Federacija Bosne i Hercegovine)]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qrvkkkvkmfki7a34nynevkwfcf6dt9w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ladislav IV, kralj Ugarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>410980</id>
    <revision>
      <id>3713464</id>
      <parentid>3649509</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T04:08:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9709" sha1="rs0t9wafu0n7v44cn5bg4v96xv3xsx6" xml:space="preserve">{{Infokutija vladar
| Ime                   = Ladislav IV
| Naslov                = [[Kralj Ugarske]]
| Slika                 = Ladislaus IV Litho 2.jpg
| Opis slike            = 
| Vladavina             = 6. 8. 1272-10. 7. 1290.
| Krunidba              = 
| Ustoličenje           = 
| Titule                = 
| Prethodnik            = [[Stjepan V, kralj Ugarske|Stjepan V]]
| Nasljednik            = [[Andrija III, kralj Ugarske|Andrija III]]
| Prestolonasljednik    = 
| Supružnik             = [[Izabela Anjou]]
| Djeca                 = 
| Dinastija             = [[Arpadovići|Arpad]]
| Himna                 = 
| Otac                  = [[Stjepan V, kralj Ugarske]]
| Majka                 = [[Elizabeta Kumanska]]
| Datum rođenja         = {{Datum rođenja|1262|8|5}}.
| Mjesto rođenja        = 
| Datum smrti           = {{Godina smrti i godine|1290|7|10|1262|8|5}}
| Mjesto smrti          = [[Toboliu|Körösszeg]], [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevina Ugarska]]
| Datum sahrane         = 
| Mjesto sahrane        = [[Katedrala Csanád]]
| Grb                   = 
}}
'''Ladislav IV''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: László IV; 5. august 1262. - 10. juli 1290.), poznatiji kao '''Ladislav Kumanac''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: László Kun; [[Slovački jezik|slovački]]: Ladislav Kumánsky), je bio [[Spisak ugarskih kraljeva|kralj Ugarske]] od 1272. do 1290. Njegova majka, [[Elizabeta Kumanska|Elizabeta]],{{sfn|Kristó|1994|p=396}}{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=274, Appendix 5}} je bila kćerka poglavice paganskih [[Kumani|Kumana]] koji su se naselili u Ugarskoj. U sedmoj godini oženio je [[Izabela Anjou|Izabelu]], kćerku sicilijanskog kralja [[Karlo I, kralj Napulja|Karla I]]. Nakon smrti njegovog oca [[Stjepan V, kralj Ugarske|Stjepana V]] 6. augusta 1272, mnogi baroni su se borili jedni protiv drugih za vrhovnu vlast. Ladislav je krunisan kraljem Ugarske na skupštini prelata, barona, plemića i Kumana 1277. Bio je u savezu sa njemačkim kraljem [[Rudolf I, kralj Njemačke|Rudolfom I]] protiv češkog kralja [[Otakar II, kralj Češke|Otakara II]]. Njegova vojska je imala istaknutu ulogu u Rudolfovoj pobjedi nad Otakarom u [[Bitka na Moravskom polju|bici na Moravskom polju]] 26. augusta 1278.

Međutim, Ladislav nije mogao učvrstiti kraljevsku vlast u Ugarskoj. [[Papa Nikola III.|Papa Nikola III]] poslao je Filipa u Ugarsku da pomogne Ladislavu da učvrsti vlast. [[Papin legat]] Filip je došao u Ugarsku početkom 1279.{{sfn|Érszegi|Solymosi|1981|p=174}}{{sfn|Berend|2001|p=277}} kako bi pomogao Ladislavu , ali je prelat bio šokiran prisustvom više hiljada paganskih Kumana u Ugarskoj.{{sfn|Engel|2001|p=109}}{{sfn|Berend|2001|p=277}} Ladislav je obećao da će ih natjerati da pređu na [[hrišćanstvo]],{{sfn|Érszegi|Solymosi|1981|p=174}} ali su oni odbili da se povinuju zahtjevima prelata. Ladislav je nakon toga odlučio da ih podrži, zbog čega ga je Filip [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]].{{sfn|Engel|2001|p=109}}{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=278}} Kumani su zatvorili prelata,{{sfn|Érszegi|Solymosi|1981|p=175}}{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=278}} a prelatovi partizani su zarobili Ladislava.{{sfn|Érszegi|Solymosi|1981|p=175}}{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=278}} Početkom 1280. Ladislav se složio da nagovori Kumane da puste prelata,{{sfn|Érszegi|Solymosi|1981|pp=175–176}} ali su mnogi Kumani preferirali odlazak iz Ugarske.{{sfn|Érszegi|Solymosi|1981|p=176}}{{sfn|Kristó|2003|pp=193–194}} Ladislav je pobijedio kumansku vojsku koja je napala Ugarsku 1282. Nakon što je prebrodio mongolsku invaziju 1285,{{sfn|Bárány|2012|p=357}} Ladislav je postao toliko nepopularan da su ga mnogi njegovi podanici optužili da je podsticao mongole da napadnu Ugarsku.{{sfn|Engel|2001|p=109}} Tokom posljednjih godina života, on je lutao cijelom zemljom sa svojim kumanskim saveznicima, ali nije više bio u stanju da kontroliše najmoćnije lordove i biskupe. [[Papa Nikola IV]] je planirao da proglasi krstaški rat protiv njega, ali su ga ubila tri kumana zbog protjerivanja njihove porodice iz Ugarske.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Rásonyi |first=L. |date=1967 |title=Les anthroponyms Comans de Hongrie |url=https://www.jstor.org/stable/23682109 |journal=Acta Orientalia Academiae Scientiarum Hungaricae |volume=20 |issue=2 |pages=135–149 |jstor=23682109 |via=JSTOR}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
==== Primarni izvori ====
{{Refbegin}}
* ''Simon of Kéza: The Deeds of the Hungarians'' (Edited and translated by László Veszprémy and Frank Schaer with a study by Jenő Szűcs) (1999). CEU Press. {{ISBN|963-9116-31-9}}.
* ''The Hungarian Illuminated Chronicle:'' Chronica de Gestis Hungarorum (Edited by Dezső Dercsényi) (1970). Corvina, Taplinger Publishing. {{ISBN|0-8008-4015-1}}.
{{Refend}}

==== Sekundarni izvori ====
{{Refbegin}}
* {{Cite EB1911|wstitle= Ladislaus IV. | volume= 16 |last= Bain |first= Robert Nisbet |author-link= Robert Nisbet Bain| pages = 59&amp;ndash;60 }}
* {{cite book |last=Bárány |first=Attila |editor-last=Berend |editor-first=Nóra | title=The Expansion of Central Europe in the Middle Ages |publisher=Ashgate Variorum |year=2012 |pages=333–380 |chapter=The Expansion of the Kingdom of Hungary in the Middle Ages (1000–1490) |isbn=978-1-4094-2245-7}}
* {{cite book |last1=Bartl |first1=Július |last2=Čičaj |first2=Viliam |last3=Kohútova |first3=Mária |last4=Letz |first4=Róbert |last5=Segeš |first5=Vladimír |last6=Škvarna |first6=Dušan |year=2002|title=Slovak History: Chronology &amp; Lexicon |url=https://archive.org/details/slovakhistorychr0000unse |publisher= Bolchazy-Carducci Publishers, Slovenské Pedegogické Nakladatel'stvo |isbn=0-86516-444-4}}
* {{Cite book |last=Berend |first=Nora |year=2001 |title=At the Gate of Christendom: Jews, Muslims and 'Pagans' in Medieval Hungary, ''c.'' 1000–''c.'' 1300 |url=https://archive.org/details/atgateofchristen0000bere |publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-02720-5 }}
* {{cite book |last=Engel |first=Pál |year=2001 |title=The Realm of St Stephen: A History of Medieval Hungary, 895–1526 |url=https://archive.org/details/realmofststevenh0019enge |publisher= I.B. Tauris Publishers |isbn=1-86064-061-3}}
* {{The Late Medieval Balkans}}
* {{cite book |last1=Érszegi |first1=Géza |last2=Solymosi |first2=László |editor-last=Solymosi |editor-first=László | title=Magyarország történeti kronológiája, I: a kezdetektől 1526-ig ''[Historical Chronology of Hungary, Volume I: From the Beginning to 1526]'' |publisher=Akadémiai Kiadó |year=1981 |pages=79–187 |chapter=Az Árpádok királysága, 1000–1301 [The Monarchy of the Árpáds, 1000–1301] |isbn=963-05-2661-1|language=hu}}
* {{cite book |last=Klaniczay |first=Gábor |year=2002 |title=Holy Rulers and Blessed Princes: Dynastic Cults in Medieval Central Europe |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-42018-0}}
* {{cite book |last=Kontler |first=László |year= 1999  |title=Millennium in Central Europe: A History of Hungary |url=https://archive.org/details/millenniumincent0000kont |publisher= Atlantisz Publishing House |isbn=963-9165-37-9}}
* {{Cite book |last1=Kristó |first1=Gyula |last2=Makk |first2=Ferenc |year=1996 |title=Az Árpád-ház uralkodói ''[Rulers of the House of Árpád]''|publisher=I.P.C. Könyvek | isbn=963-7930-97-3|language=hu}}
* {{cite book |last=Kristó |first=Gyula |editor1-last=Kristó |editor1-first=Gyula |editor2-last=Engel |editor2-first=Pál |editor3-last=Makk |editor3-first=Ferenc | title=Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) ''[Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)]'' |publisher=Akadémiai Kiadó |year=1994 |page=396 |chapter=IV. (Kun) László [Ladislaus IV the Cuman] |isbn=963-05-6722-9|language=hu}}
* {{Cite book |last=Kristó |first=Gyula |year=2003 |title=Háborúk és hadviselés az Árpádok korában ''[Wars and Tactics under the Árpáds]''|publisher=Szukits Könyvkiadó | isbn=963-9441-87-2|language=hu}}
* {{cite book |last=Makk |first=Ferenc |editor1-last=Kristó |editor1-first=Gyula |editor2-last=Engel |editor2-first=Pál |editor3-last=Makk |editor3-first=Ferenc | title=Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) ''[Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)]'' |publisher=Akadémiai Kiadó |year=1994 |page=444 |chapter=Mária 2. [Mary, 2nd entry] |isbn=963-05-6722-9|language=hu}}
* {{cite book |last=Sălăgean |first=Tudor |editor1-last=Pop |editor1-first=Ioan-Aurel |editor2-last=Nägler |editor2-first=Thomas |title=The History of Transylvania, Vol. I. (Until 1541) |publisher=Romanian Cultural Institute (Center for Transylvanian Studies) |year=2005 |pages=233–246 |chapter=''Regnum Transilvanum''. The assertion of the Congregational Regime |isbn=973-7784-00-6}}
* {{A History of the Byzantine State and Society}}
* {{cite book |last=Žemlička |first=Josef |editor1-last=Pánek |editor1-first=Jaroslav |editor2-last=Tůma |editor2-first=Oldřich | title=A History of the Czech Lands |publisher=Charles University in Prague |year=2011 |pages=106–116 |chapter=The Realm of Přemysl Ottokar II and Wenceslas II |isbn=978-80-246-1645-2}}
* {{Cite book |last=Zsoldos |first=Attila |year=2007 |title=Családi ügy: IV. Béla és István ifjabb király viszálya az 1260-as években ''[A family affair: The Conflict between Béla IV and King-junior Stephen in the 1260s]''|publisher=História, MTA Történettudományi Intézete | isbn=978-963-9627-15-4|language=hu}}
{{Refend}}

{{ugarski kraljevi}}

[[Kategorija:Rođeni 1262.]]
[[Kategorija:Umrli 1290.]]
[[Kategorija:Ugarski vladari]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Arpadi]]
[[Kategorija:Historija Mađarske]]</text>
      <sha1>rs0t9wafu0n7v44cn5bg4v96xv3xsx6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ladislav I, kralj Ugarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>418514</id>
    <revision>
      <id>3713451</id>
      <parentid>3649512</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:03:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11921" sha1="h9hz62ftb89cz8a2md0gtedhk26q6b4" xml:space="preserve">{{Infokutija vladar
| Ime                   = Ladislav I
| Naslov                = [[Kralj Ugarske]]
| Slika                 = King St. Ladislaus.jpg
| Opis slike            = Skulptura Svetog Ladislava sa njegovom lobanjom, koja se čuva u bazilici [[Győr]]
| Vladavina             = 1077. – 1095.
| Krunidba              = 
| Ustoličenje           = 
| Titule                = 
| Prethodnik            = [[Gejza I, kralj Ugarske|Gejza I]]
| Nasljednik            = [[Koloman, kralj Ugarske|Koloman]]
| Prestolonasljednik    = 
| Supružnik             = [[Adelaide Rheinfelden]]
| Djeca                 = [[Irena Piroska]]
| Dinastija             = [[Arpadovići|Arpad]]
| Himna                 = Üdvözlégy, kegyelmes Szent László király
| Otac                  = [[Bela I, kralj Ugarske]]
| Majka                 = [[Richeza Pjast]]
| Datum rođenja         = 1040
| Mjesto rođenja        = [[Krakov]], [[Kraljevina Poljska]]
| Datum smrti           = {{Godina smrti i godine|1095|1040||}}
| Mjesto smrti          = [[Nyitra]], [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevina Ugarska]]
| Datum sahrane         = 
| Mjesto sahrane        = 
| Grb                   = 
}}
'''Ladislav I''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: László I; 1040. - 29. juli 1095.), poznatiji kao '''Sveti Ladislav''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Szent László), je bio [[Spisak ugarskih kraljeva|kralj Ugarske]] od 1077. do 1095. godine. Iako ''Mađarska ilustrovana hronika'' naglašava da Ladislav &quot;nikada nije stavio krunu na glavu, jer je želeo nebesku, a ne zemaljsku krunu smrtnog kralja&quot;, svi njegovi novčići prikazuju ga kako nosi krunu, što sugeriše da je Ladislav zapravo krunisan oko 1078.{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=114}}&lt;ref name=&quot;Chronicon_93_131_127&quot;&gt;''The Hungarian Illuminated Chronicle'' (poglavlje. 93.131), p. 127.&lt;/ref&gt;{{sfn|Kosztolnyik|1981|p=93}}

Prije stupanja na prijesto, zajedno sa svojim bratom [[Gejza I, kralj Ugarske|Gejzom]] borio se protiv svog rođaka [[Salomon, kralj Ugarske|Salomona]]. Nakon Gejzine smrti,{{sfn|Engel|2001|p=32}} pošto su njegovi sinovi bili maloljetni, Ladislavovi sljedbenici su ga proglasili kraljem,{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=110}} koje je po tradiciji pripadalo najstarijem članu kraljevske dinastije. Tokom dugog perioda građanskih ratova, ojačao je svoju poziciju i donio niz zakonskih propisa čime je unio red u kraljevstvu. Poslije kanonizacije 27. juna 1192. godine, Ladislav je postao uzor narednim ugarskim kraljevima.

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===

==== Primarni izvori ====
{{Refbegin}}
*&quot;Bernold of St Blasien, ''Chronicle''&quot; (2008). In Robinson, I. S. Eleventh-Century Germany: The Swabian Chronicles. Manchester University Press. pp.&amp;nbsp;245–337. {{ISBN|978-0-7190-7734-0}}.
*&quot;Hartvic, Life of King Stephen of Hungary&quot; (Translated by Nora Berend) (2001). In Head, Thomas. ''Medieval Hagiography: An Anthology''. Routledge. pp.&amp;nbsp;378–398. {{ISBN|0-415-93753-1}}.
*&quot;The letters of Henry IV: Henry thanks Duke Almus for his support and promises him a reward&quot; (2000). In ''Imperial Lives &amp; Letters of the Eleventh Century'' (Translated by Theodor E. Mommsen and Karl F. Morrison, with a historical introduction and new suggested readings by Karl F. Morrison, edited by Robert L. Benson). Columbia University Press. pp.&amp;nbsp;52–100. {{ISBN|978-0-231-12121-7}}.
*''The Deeds of the Princes of the Poles'' (Translated and annotated by Paul W. Knoll and Frank Schaer with a preface by Thomas N. Bisson) (2003). CEU Press. {{ISBN|963-9241-40-7}}.
*''The Hungarian Illuminated Chronicle:'' Chronica de Gestis Hungarorum (Edited by Dezső Dercsényi) (1970). Corvina, Taplinger Publishing. {{ISBN|0-8008-4015-1}}.
*&quot;The Laws of King Ladislas I (1077–1095)&quot;. In ''The Laws of the Medieval Kingdom of Hungary, 1000–1301'' (Translated and Edited by János M. Bak, György Bónis, James Ross Sweeney with an essay on previous editions by Andor Czizmadia, Second revised edition, In collaboration with Leslie S. Domonkos) (1999). Charles Schlacks, Jr. Publishers. pp.&amp;nbsp;11–22. {{ISBN|1-884445-29-2}}. {{OCLC|495379882}}. {{OCLC|248424393}}. {{LCCN|89010492}}. {{OL|12153527M}}. (ISBN may be misprinted in the book as 88445-29-2).
*''Archdeacon Thomas of Split: History of the Bishops of Salona and Split'' (Latin text by Olga Perić, edited, translated and annotated by Damir Karbić, Mirjana Matijević Sokol and James Ross Sweeney) (2006). CEU Press. {{ISBN|963-7326-59-6}}.
{{Refend}}

==== Sekundarni izvori ====
{{Refbegin}}
*{{cite book |last=Bárány |first=Attila |editor-last=Berend |editor-first=Nóra | title=The Expansion of Central Europe in the Middle Ages |publisher=Ashgate Variorum |year=2012 |pages=333–380 |chapter=The Expansion of the Kingdom of Hungary in the Middle Ages (1000–1490) |isbn=978-1-4094-2245-7}}
*{{cite book |last1=Bartl |first1=Július |last2=Čičaj |first2=Viliam |last3=Kohútova |first3=Mária |last4=Letz |first4=Róbert |last5=Segeš |first5=Vladimír |last6=Škvarna |first6=Dušan |year=2002|title=Slovak History: Chronology &amp; Lexicon |url=https://archive.org/details/slovakhistorychr0000unse |publisher= Bolchazy-Carducci Publishers, Slovenské Pedegogické Nakladatel'stvo |isbn=0-86516-444-4}}
*{{cite book |last=Cartledge |first=Bryan |year=2011 |title=The Will to Survive: A History of Hungary |publisher=C. Hurst &amp; Co. |isbn=978-1-84904-112-6}}
*{{cite book |last=Curta |first=Florin |year=2006 |title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250 |url=https://archive.org/details/southeasterneuro0000curt |url-access=registration |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-89452-4}}
*{{cite book |last=Engel |first=Pál |year=2001 |title=The Realm of St Stephen: A History of Medieval Hungary, 895–1526 |url=https://archive.org/details/realmofststevenh0019enge |publisher= I.B. Tauris Publishers |isbn=1-86064-061-3}}
*{{cite book |last1=Érszegi |first1=Géza |last2=Solymosi |first2=László |editor-last=Solymosi |editor-first=László | title=Magyarország történeti kronológiája, I: a kezdetektől 1526-ig ''[Historical Chronology of Hungary, Volume I: From the Beginning to 1526]'' |publisher=Akadémiai Kiadó |year=1981 |pages=79–187 |chapter=Az Árpádok királysága, 1000–1301 [The Monarchy of the Árpáds, 1000–1301] |isbn=963-05-2661-1|language=hu}}
*{{cite book |last=Ferdinandy |first=Mihály |year=2000 |title=III. Ottó, a szent császár ''[Otto III, the Holy Emperor]''|publisher=Balassi Kiadó |isbn=963-506-336-9|language=hu}}
*{{The Early Medieval Balkans}}
*{{cite book |last=Font |first=Márta |year=2001  |title=Koloman the Learned, King of Hungary (Supervised by Gyula Kristó, Translated by Monika Miklán) |publisher=Márta Font (supported by the Publication Commission of the Faculty of Humanities of the University of Pécs) |isbn=963-482-521-4}}
*{{cite book |last=Klaniczay |first=Gábor |year=2002 |title=Holy Rulers and Blessed Princes: Dynastic Cults in Medieval Central Europe |publisher= Cambridge University Press |isbn=0-521-42018-0}}
*{{cite book |last=Kontler |first=László |year= 1999  |title=Millennium in Central Europe: A History of Hungary |url=https://archive.org/details/millenniumincent0000kont |publisher= Atlantisz Publishing House |isbn=963-9165-37-9}}
*{{cite book |last=Kosztolnyik |first=Z. J. |year=1981|title=Five Eleventh Century Hungarian Kings: Their Policies and their Relations with Rome |url=https://archive.org/details/isbn_0914710737 |publisher= Boulder |isbn=0-914710-73-7}}
*{{cite book |last1=Kristó |first1=Gyula |last2=Makk |first2=Ferenc |year=1996 |title=Az Árpád-ház uralkodói ''[Rulers of the House of Árpád]''|publisher=I.P.C. Könyvek | isbn=963-7930-97-3|language=hu}}
*{{cite book |last1=Lanzi |first1=Fernando |last2=Lanzi |first2=Gioia |year=2004 |title=Saints and Their Symbols: Recognizing Saints in Art and in Popular Images |url=https://archive.org/details/saintstheirsymbo0000lanz |publisher= Order of Saint Benedict |isbn=0-8146-2970-9}}
*{{cite book |last=László |first=Gyula |year=1996 |title=The Magyars: Their Life and Civilisation |publisher=Corvina |isbn=963-13-4226-3 }}
*{{cite book |last=Madgearu |first=Alexandru |year=2013 |title=Byzantine Military Organization on the Danube, 10th–12th Centuries |publisher=Brill |isbn=978-90-04-21243-5 }}
*{{cite book |last=Magaš |first=Branka |year=2007 |title=Croatia Through History |url=https://archive.org/details/croatiathroughhi0000maga |publisher=SAQI |isbn=978-0-86356-775-9}}
*{{cite book |last=Makk |first=Ferenc |editor1-last=Kristó |editor1-first=Gyula |editor2-last=Engel |editor2-first=Pál |editor3-last=Makk |editor3-first=Ferenc | title=Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) ''[Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)]'' |publisher=Akadémiai Kiadó |year=1994 |pages=394–396 |chapter=I. (Szt.) László |isbn=963-05-6722-9|language=hu}}
*{{cite book |last1=Makk |first1=Ferenc |last2=Thoroczkay |first2=Gábor |year=2006 |title=Írott források az 1050–1116 közötti magyar történelemről ''[Written Sources of the Hungarian History between 1050 and 1116]''|publisher=Szegedi Középkorász Műhely | isbn=978-963-482-794-8|language=hu}}
*{{cite book |last=Manteuffel |first=Tadeusz |year=1982 |title=The Formation of the Polish State: The Period of Ducal Rule, 963–1194 ''(Translated and with an Introduction by Andrew Gorski)'' |url=https://archive.org/details/formationofpolis0000mant |publisher= Wayne State University Press |isbn=0-8143-1682-4}}
*{{cite book |last=Robinson |first=I. S. |year=1999 |title=Henry IV of Germany, 1056–1106 |publisher=Cambridge University Press | isbn=0-521-54590-0}}
*{{cite book |last=Steinhübel |first=Ján |editor1-last=Teich |editor1-first=Mikuláš |editor2-last=Kováč |editor2-first=Dušan |editor3-last=Brown |editor3-first=Martin D. | title=Slovakia in History |url=https://archive.org/details/slovakiahistory00teic |url-access=limited |publisher=Cambridge University Press |year=2011 |pages=[https://archive.org/details/slovakiahistory00teic/page/n35 15]–29 |chapter=The Duchy of Nitra |isbn=978-0-521-80253-6}}
*{{cite book |last=Wiszewski |first=Przemysław |year=2010 |title=Domus Bolezlai: Values and Social Identity in Dynastic Traditions of Medieval Poland (c. 966–1138) |publisher= Brill |isbn=978-90-04-18142-7}}
{{Refend}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}
*{{Cite EB1911|wstitle= Ladislaus, Saint | volume= 16 |last= Bain |first= Robert Nisbet |author-link= Robert Nisbet Bain| page = 59 }}
*{{cite book |last1=Berend |first1=Nora |last2=Urbańczyk |first2=Przemysław |last3=Wiszewski |first3=Przemysław |year=2013 |title=Central Europe in the High Middle Ages: Bohemia, Hungary and Poland, c. 900–c. 1300 |url=https://archive.org/details/centraleuropeinh0000bere |publisher= Cambridge University Press |isbn=978-0-521-78156-5}}
*{{cite book |last=Szakács |first=Béla Zsolt |editor-last=Kooper |editor-first=Erik | title=The Medieval Chronicle IV |url=https://archive.org/details/medievalchronicl00koop_649 |url-access=limited |publisher=Rodopi B.V. |year=2006 |pages=[https://archive.org/details/medievalchronicl00koop_649/page/n163 149]–176 |chapter=Between Chronicle and Legend: Image Cycles of St Ladislas in Fourteenth-Century Hungarian Manuscripts |isbn=978-90-420-2088-7}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Refbegin}}
*Sv. Ladislav (u ''The Catholic Encyclopedia'') [http://www.newadvent.org/cathen/08737a.htm]
*''Sv. Ladislav, ''Kralj Ugarske'' (slika iz 1326 u Muzeju della Consolazione u [[Altomonte]], [[Italija]]) [http://www.wga.hu/html_m/s/simone/4altars/5agostin/7altomon.html]
*''Üdvözlégy, kegyelmes Szent László király'' (Zdravo, Milosrdni kralju Sveti Ladislave) (himna Kralju Ladislavu) [https://www.youtube.com/watch?v=PYirs9Qmi_A]
{{Refend}}
{{Commons category-inline |Ladislaus I of Hungary}}

[[Kategorija:Ugarski vladari]]</text>
      <sha1>h9hz62ftb89cz8a2md0gtedhk26q6b4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ladislav III, kralj Ugarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>418574</id>
    <revision>
      <id>3713458</id>
      <parentid>3649513</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:32:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4399" sha1="i2db3ox6nz0ocbjdykqzrdgyklmzudr" xml:space="preserve">{{Infokutija vladar
| Ime                   = Ladislav III
| Naslov                = [[Kralj Ugarske]]
| Slika                 = Ladislaus III Litho 2.jpg
| Opis slike            = 
| Vladavina             = 1204–1205.
| Krunidba              = 26. august 1204.
| Ustoličenje           = 
| Titule                = 
| Prethodnik            = [[Emerik, kralj Ugarske|Emerik]]
| Nasljednik            = [[Andrija II, kralj Ugarske|Andrija II]]
| Prestolonasljednik    = 
| Supružnik             = 
| Djeca                 = 
| Dinastija             = [[Arpadovići|Arpad]]
| Himna                 = 
| Otac                  = [[Emerik, kralj Ugarske]]
| Majka                 = [[Konstanca Aragonska]]
| Datum rođenja         = 1200.
| Mjesto rođenja        = 
| Datum smrti           = {{Godina smrti i godine|1205|1200|}}
| Mjesto smrti          = [[Beč]], [[Austrijsko vojvodstvo]]
| Datum sahrane         = 
| Mjesto sahrane        = [[Bazilika svetog Stjepana]]
| Grb                   = 
}}
'''Ladislav III''' ({{jez-hu|László III}}; 1200 – 7. maj 1205) bio je [[Spisak ugarskih kraljeva|kralj Ugarske]] od 1204. do 1205. Kao jedino dijete kralja [[Emerik, kralj Ugarske|Emerika]], okrunjen je za kralja po naređenju svog bolesnog oca koji je želio da obezbijedi njegovo nasljedstvo. Osim toga, želeći da se pomiri sa bratom [[Andrija II, kralj Ugarske|Andrijom]], predložio je da on bude njegov regent. Međutim, Andrija je ignorisao njegovu ponudu. Kao rezultat toga, Ladislav i njegova majka [[Konstanca Aragonska]] su pobjegli u [[Austrijsko vojvodstvo|Austriju]], gdje je on iznenada umro u [[Beč]]u.

== Djetinjstvo ==
Ladislav je bio jedino dijete ugarskog kralja [[Emerik, kralj Ugarske|Emerika]] i njegove supruge [[Konstanca Aragonska|Konstance Aragonske]].{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=227, Appendix 4}} Tačan datum njegovog rođenja je nepoznat, ali zahvaljujući historičarima [[Guyla Kristo|Guyli Kristo]] i [[Ferenc Makk|Ferencu Makku]] se zna da je rođen 1200. godine. Kako mu je zdravlje bilo sve lošije, kralj Emerik je naredio Ladislavovo krunisanje kako bi osigurao sigurno naslijeđe svom sinu.{{sfn|Kristó|Makk|1996|p=227}} Za ugarskog kralja ga je okrunio [[Ivan, nadbiskup Kalocsa]] 26. augusta 1204.{{sfn|Érszegi|Solymosi|1981|p=127}}{{sfn|Bartl|Čičaj|Kohútova|Letz|2002|p=30}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
==== Primarni izvori ====
{{Refbegin}}
*''Archdeacon Thomas of Split: History of the Bishops of Salona and Split'' (Latin text by Olga Perić, edited, translated and annotated by Damir Karbić, Mirjana Matijević Sokol and James Ross Sweeney) (2006). CEU Press. {{ISBN|963-7326-59-6}}.
*''The Hungarian Illuminated Chronicle:'' Chronica de Gestis Hungarorum (Edited by Dezső Dercsényi) (1970). Corvina, Taplinger Publishing. {{ISBN|0-8008-4015-1}}.
{{Refend}}

==== Sekundarni izvori ====
{{Refbegin}}
*{{cite book |last1=Bartl |first1=Július |last2=Čičaj |first2=Viliam |last3=Kohútova |first3=Mária |last4=Letz |first4=Róbert |last5=Segeš |first5=Vladimír |last6=Škvarna |first6=Dušan |year=2002|title=Slovak History: Chronology &amp; Lexicon |url=https://archive.org/details/slovakhistorychr0000unse |publisher= Bolchazy-Carducci Publishers, Slovenské Pedegogické Nakladatel'stvo |isbn=0-86516-444-4}}
*{{cite book |last=Engel |first=Pál |year=2001 |title=The Realm of St Stephen: A History of Medieval Hungary, 895–1526 |url=https://archive.org/details/realmofststevenh0019enge |publisher= I.B. Tauris Publishers |isbn=1-86064-061-3}}
*{{cite book |last1=Érszegi |first1=Géza |last2=Solymosi |first2=László |editor-last=Solymosi |editor-first=László | title=Magyarország történeti kronológiája, I: a kezdetektől 1526-ig ''[Historical Chronology of Hungary, Volume I: From the Beginning to 1526]'' |publisher=Akadémiai Kiadó |year=1981 |pages=79–187 |chapter=Az Árpádok királysága, 1000–1301 [The Monarchy of the Árpáds, 1000–1301] |isbn=963-05-2661-1|language=hu}}
*{{Cite book |last1=Kristó |first1=Gyula |last2=Makk |first2=Ferenc |year=1996 |title=Az Árpád-ház uralkodói ''[Rulers of the House of Árpád]''|publisher=I.P.C. Könyvek | isbn=963-7930-97-3|language=hu}}
*{{Runciman-A History of the Crusades | volume=2 | year=1989 |isbn=0-521-06162-8}}
{{Refend}}

{{Ugarski kraljevi}}

[[Kategorija:Ugarski vladari]]
[[Kategorija:Rođeni 1200.]]
[[Kategorija:Umrli 1205.]]</text>
      <sha1>i2db3ox6nz0ocbjdykqzrdgyklmzudr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423062</id>
    <revision>
      <id>3713304</id>
      <parentid>3677348</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:15:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3713304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7490" sha1="a69a29n0c2pb3x3g11fziggza54ikbr" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = Klas_Lestander_SOK.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = Pobjednik utrke na 20 km, švedski biatlonac [[Klas Lestander]]
| mjesto          = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Tahoma (Kalifornija)|Tahoma]], [[Kalifornija]]
| datum           = 21. februar 1960.
| broj_učesnika   = 30
| broj_zemalja    = 9
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1960
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Klas Lestander]]
| zlato_NOK       = SWE
| srebro          = [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]
| srebro_NOK      = FIN
| bronza          = [[Aleksandar Privalov]]
| bronza_NOK      = URS
| prijašnji       = 
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|1964]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1960.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1960.]] u [[Tahoma (Kalifornija)|Tahomi]] održana je 21. februara 1960. na [[McKinney Creek Stadium]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1960/BIA/ Biatlon na ZOI 1960. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404193023/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1960/BIA/ |date=4. 4. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
| title       = VIII Olympic Winter Games Squaw Valley, California 1960 – Final Report
| url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1960/1960w.pdf
| publisher   = LA84 Foundation
| work        = California Olympic Commission
| year        = 1960
| access-date  = 20. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala na kružnoj stazi od 20 kilometara. Takmičari su počinjali trku pojedinačno, a trebali su startovati u intervalu od 2&amp;nbsp;minute, ali zbog niskih temperatura interval je bio 1&amp;nbsp;minuta. Gađalo se četiri puta i to prvi put nakon 6,5&amp;nbsp;km sa udaljenosti od 200&amp;nbsp;metara, drugi put nakon 9,5&amp;nbsp;km, sa udaljenosti od 250&amp;nbsp;m, treći put na 12,5&amp;nbsp;km sa 150&amp;nbsp;m i četvrti put na 15&amp;nbsp;km sa odstojanja od 100&amp;nbsp;m. Prva tri gađanja bila su iz ležećeg stava, a četvrto iz stojećeg. Za svaki promašaj dodavane su dvije kaznene minute. Svaki biatlonac je mogao gađati 24 puta, od čega je 20 pogodaka trebalo pogoditi. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
|{{gold1}} ||align=left| [[Klas Lestander]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim}}|| 1:33:21.6 || 0 || 1:33:21.6 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim}}|| 1:29:57.7 || 2 || 1:33:57.7 || +0:36.1
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Aleksandar Privalov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim}}|| 1:28:54.2 || 3 || 1:34:54.2 || +1:32.6
|-
| 4.||align=left| [[Vladimir Melanjin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim}}|| 1:27:42.4 || 4 || 1:35:42.4 || +2:20.8
|-
| 5.||align=left| [[Valentin Pšenicin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim}}|| 1:30:45.8 || 3 || 1:36:45.8 || +3:24.2
|-
| 6.||align=left| [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim}}|| 1:28:16.7 || 5 || 1:38:16.7 || +4:55.1
|-
| 7.||align=left| [[Ola Wærhaug]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1960|Zimskim}}|| 1:36:35.8 || 1 || 1:38:35.8 || +5:14.2
|-
| 8.||align=left| [[Martti Meinilä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim}} || 1:29:17.0 || 5 || 1:39:17.0 || +5:55.4
|-
| 9.||align=left| [[Kuno Werner]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1960|Zimskim}}{{efn|name=EUA|}} || 1:29:33.8 || 6 || 1:41:33.8 || +8:12.2
|-
| 10.||align=left| [[Henry Hermansen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1960|Zimskim}}|| 1:34:20.1 || 4 || 1:42:20.1 || +8:58.5
|-
| 11.||align=left| [[Jon Istad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1960|Zimskim}}|| 1:36:53.5 || 4 || 1:44:53.5 || +11:31.9
|-
| 12.||align=left| [[Tage Lundin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim}}|| 1:33:56.3 || 6 || 1:45:56.3 || +12:34.7
|-
| 13.||align=left| [[Herbert Kirchner]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1960|Zimskim}}{{efn|name=EUA|}}|| 1:38:35.6 || 4 || 1:46:35.6 || +13:14.0
|-
| 14.||align=left| [[John Burritt]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1960|Zimskim}}|| 1:36:36.8 || 5 || 1:46:36.8 || +13:15.2
|-
| 15.||align=left| [[Eero Laine (biatlonac)|Eero Laine]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim}}|| 1:33:28.3 || 7 || 1:47:28.3 || +14:06.7
|-
| 16.||align=left| [[Sven Agge]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim}}|| 1:30:21.7 || 9 || 1:48:21.7 || +15:00.1
|-
| 17.||align=left| [[Horst Nickel]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1960|Zimskim}}{{efn|name=EUA|}}|| 1:32:28.9 || 8 || 1:48:28.9 || +15:07.3
|-
| 18.||align=left| [[Pentti Taskinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim}}|| 1:36:29.7 || 7 || 1:50:29.7 || +17:08.1
|-
| 19.||align=left| [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim}}|| 1:30:07.8 || 12 || 1:54:07.8 || +20:46.2
|-
| 20.||align=left| [[Kurt Hinze]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1960|Zimskim}}{{efn|name=EUA|Na Olimpijskim igrama 1956, 1960. i 1964. takmičari iz [[Istočna Njemačka|Istočne]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] nastupali su kao jedna ekipa pod zastavom Njemačke sa olimpijskim krugovima u srednjem crvenom polju.}}|| 1:36:36.5 || 9 || 1:54:36.5 || +21:14.9
|-
| 21.||align=left| [[Dick Mize]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1960|Zimskim}}|| 1:33:56.2 || 11 || 1:55:56.2 || +22:34.6
|-
| 22.||align=left| [[René Mercier (biatlonac)|René Mercier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1960|Zimskim}}|| 1:26:13.2 || 15 || 1:56:13.2 || +22:51.6
|-
| 23.||align=left| [[Gustav Hanson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1960|Zimskim}}|| 1:40:06.2 || 9 || 1:58:06.2 || +24:44.6
|-
| 24.||align=left| [[Larry Damon]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1960|Zimskim}}|| 1:33:38.2 || 13 || 1:59:38.2 || +26:16.6
|-
| 25.||align=left| [[Victor Arbez]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1960|Zimskim}}|| 1:25:58.4 || 18 || 2:01:58.4 || +28:36.8
|-
| 26.||align=left| [[Pál Sajgó]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1960|Zimskim}}|| 1:34:27.3 || 14 || 2:02:27.3 || +29:05.7
|-
| 27.||align=left| [[Gilbert Mercier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1960|Zimskim}}|| 1:29:16.6 || 17 || 2:03:16.6 || +29:55.0
|-
| 28.||align=left| [[Paul Romand]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1960|Zimskim}}|| 1:28:48.4 || 18 || 2:04:48.4 || +31:26.8
|-
| 29.||align=left| [[John Moore (biatlonac)|John Moore]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1960|Zimskim}}|| 1:40:50.8 || 14 || 2:08:50.8 || +35:29.2
|-
| 30.||align=left| [[Norman Shutt]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1960|Zimskim}}|| 1:45:36.5 || 13 || 2:11:36.5 || +38:14.9
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1960 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]</text>
      <sha1>a69a29n0c2pb3x3g11fziggza54ikbr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak osvajača Grand Slam turnira po državama – pojedinačno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429650</id>
    <revision>
      <id>3713370</id>
      <parentid>3713076</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T19:39:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15293" sha1="92ik38k9d0xzgpcjvutws111wf4z78m" xml:space="preserve">Ovo je spisak osvajača [[Grand Slam]] turnira u pojedinačnoj konkurenciji po državama (u zagradama je ukupan broj tih titula).

''Napomena: navedena je samo prva titula svakog igrača / svake igračice.''
{{TOC}}

== {{ZID|Argentina}} ==
# [[Guillermo Vilas]] – (4) Roland Garros 1977.
# [[Gabriela Sabatini]] – (1) US Open 1990.
# [[Gastón Gaudio]] – (1) Roland Garros 2004.
# [[Juan Martín del Potro]] – (1) US Open 2009.

== {{ZID|Australija}} ==
{{div col}}
# [[Norman Brookes]] – (3) Wimbledon 1907.
# [[Gerald Patterson]] – (3) Wimbledon 1919.
# [[Margaret Molesworth]] – (2) Australian Championships 1922.
# [[Sylvia Lance Harper|Sylvia Lance]] – (1) Australian Championships 1924.
# [[Daphne Akhurst]] – (5) Australian Championships 1925.
# [[Esna Boyd Robertson|Esna Boyd]] – (1) Australian Championships 1927.
# [[Jack Crawford (teniser)|Jack Crawford]] – (5) Australian Championships 1931.
# [[Coral Buttsworth|Coral McInnes]] – (2) Australian Championships 1931.
# [[Joan Hartigan Bathurst|Joan Hartigan]] – (3) Australian Championships 1933.
# [[Nancye Wynne Bolton|Nancye Wynne]] – (6) Australian Championships 1937.
# [[Emily Hood Westacott|Emily Hood]] – (1) Australian Championships 1939.
# [[Frank Sedgman]] – (5) Australian Championships 1949.
# [[Thelma Coyne Long|Thelma Coyne]] – (2) Australian Championships 1952.
# [[Ken Rosewall]] – (8) Australian Championships 1953.
# [[Beryl Penrose Collier|Beryl Penrose]] – (1) Australian Championships 1955.
# [[Lew Hoad]] – (4) Australian Championships 1956.
# [[Mary Carter Reitano|Mary Carter]] – (2) Australian Championships 1956.
# [[Ashley Cooper (teniser)|Ashley Cooper]] – (4) Australian Championships 1957.
# [[Neale Fraser]] – (3) US Championships 1959.
# [[Margaret Court]] – (24) Australian Championships 1960.
# [[Rodney Laver]] – (11) Australian Championships 1960.
# [[Roy Emerson]] – (12) Australian Championships 1961.
# [[Lesley Turner Bowrey|Lesley Turner]] – (2) French Championships 1963.
# [[Fred Stolle]] – (2) Roland Garros 1965.
# [[John Newcombe]] – (7) Wimbledon 1967.
# [[Evonne Goolagong]] – (7) Roland Garros 1971.
# [[Mark Edmondson]] – (1) Australian Open 1976.
# [[Kerry Melville Reid|Kerry Melville]] – (1) Australian Open 1977.
# [[Christine O'Neil (teniserka)|Christine O'Neil]] – (1) Australian Open 1978.
# [[Pat Cash]] – (1) Wimbledon 1987.
# [[Patrick Rafter]] – (2) US Open 1997.
# [[Lleyton Hewitt]] – (2) US Open 2001.
# [[Samantha Stosur]] – (1) US Open 2011.
# [[Ashleigh Barty]] – (3) Roland Garros 2019.
{{div col end}}

== {{ZID|Austrija}} ==
# [[Thomas Muster]] – (1) Roland Garros 1995.
# [[Dominic Thiem]] – (1) US Open 2020.

== {{ZID|Belgija}} ==
# [[Justine Henin]] – (7) Roland Garros 2003.
# [[Kim Clijsters]] – (4) US Open 2005.

== {{ZID|Bjelorusija}}{{efn|[[Arina Sabaljenka]] ima tri titule, ali ih je osvojila nakon početka [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]], tj. za vrijeme zabrane nastupanja pod bjeloruskom zastavom.}} ==
# [[Viktorija Azarenka]] – (2) Australian Open 2012.

== {{ZID|Brazil}} ==
# [[Maria Bueno]] – (7) Wimbledon 1959.
# [[Gustavo Kuerten]] – (3) Roland Garros 1997.

== {{ZID|Čehoslovačka}} ==
# [[Jan Kodeš]] – (3) Roland Garros 1970.
# [[Hana Mandlíková]] – (4) Australian Open 1980.
# [[Ivan Lendl]] – (8) Roland Garros 1984.

== {{ZID|Češka}} ==
# [[Petr Korda]] – (1) Australian Open 1998.
# [[Jana Novotná]] – (1) Wimbledon 1998.
# [[Petra Kvitová]] – (2) Wimbledon 2011.
# [[Barbora Krejčíková]] – (2) Roland Garros 2021.
# [[Markéta Vondroušová]] – (1) Wimbledon 2023.

== {{ZID|Čile}} ==
# [[Anita Lizana]] – (1) US Championships 1937.

== {{ZID|Danska}} ==
# [[Caroline Wozniacki]] – (1) Australian Open 2018.

== {{ZID|Egipat}} ==
# [[Jaroslav Drobný]] – (3) French Championships 1951.

== {{ZID|Ekvador}} ==
# [[Andrés Gómez]] – (1) Roland Garros 1990.

== {{ZID|Francuska}} ==
{{div col}}
# [[Suzanne Lenglen]] – (8) Wimbledon 1919.
# [[Henri Cochet]] – (7) French Championships 1926.
# [[Jean Borotra]] – (4) Wimbledon 1924.
# [[René Lacoste]] – (8) French Championships 1925.
# [[Simonne Mathieu]] – (2) French Championships 1938.
# [[Yvon Petra]] – (1) Wimbledon 1946.
# [[Nelly Landry]] – (1) French Championships 1948.
# [[Françoise Dürr]] – (1) French Championships 1967.
# [[Yannick Noah]] – (1) Roland Garros 1983.
# [[Mary Pierce]] – (2) Australian Open 1995.
# [[Amélie Mauresmo]] – (2) Australian Open 2006.
# [[Marion Bartoli]] – (1) Wimbledon 2013.
{{div col end}}

== {{ZID|Hrvatska}} ==
# [[Iva Majoli]] – (1) Roland Garros 1997.
# [[Goran Ivanišević]] – (1) Wimbledon 2001.
# [[Marin Čilić]] – (1) US Open 2014.

== {{ZID|Italija}} ==
# [[Nicola Pietrangeli]] – (2) French Championships 1959.
# [[Adriano Panatta]] – (1) Roland Garros 1976.
# [[Francesca Schiavone]] – (1) Roland Garros 2010.
# [[Flavia Pennetta]] – (1) US Open 2015.
# [[Jannik Sinner]] – (3) Australian Open 2024.

== {{ZID|Japan}} ==
# [[Naomi Osaka]] – (4) US Open 2018.

== {{ZID|Jugoslavija}} ==
# [[Mima Jaušovec]] – (1) Roland Garros 1977.
# [[Monika Seleš]] – (8) Roland Garros 1990.

== {{ZID|Južnoafrička Republika}} ==
# [[Johan Kriek]] – (2) Australian Open 1981.

== {{ZID|Kanada}} ==
# [[Bianca Andreescu]] – (1) US Open 2019.

== {{ZID|Kazahstan}} ==
# [[Jelena Ribakina]] – (1) Wimbledon 2022.

== {{ZID|Kina}} ==
# [[Li Na]] – (2) Roland Garros 2011.

== {{ZID|Latvija}} ==
#  [[Jeļena Ostapenko]] – (1) Roland Garros 2017.

== {{ZID|Mađarska}} ==
# [[József Asbóth]] – (1) French Championships 1947.
# [[Zsuzsa Körmöczy]] – (1) French Championships 1958.

== {{ZID|Meksiko}} ==
# [[Rafael Osuna]] – (1) US Championships 1963.

== {{ZID|Nizozemska}} ==
# [[Kornelia Bouman]] – (1) French Championships 1927.
# [[Richard Krajicek]] – (1) Wimbledon 1996.

== {{ZID|Novi Zeland}} ==
# [[Anthony Wilding]] (6) Australian Championships 1906.

== {{ZID|Njemačka}} ==
{{div col}}
# [[Cilly Aussem]] – (2) French Championships 1931.
# [[Gottfried von Cramm]] – (2) French Championships 1934.
# [[Hilde Krahwinkel Sperling]] – (3) French Championships 1935.
# [[Henner Henkel]] – (1) French Championships 1937.
# [[Boris Becker]] – (6) Wimbledon 1985.
# [[Steffi Graf]] – (22) Roland Garros 1987.
# [[Michael Stich]] – (1) Wimbledon 1991.
# [[Angelique Kerber]] – (3) Australian Open 2016.
{{div col end}}

== {{ZID|Poljska}} ==
# [[Iga Świątek]] – (5) Roland Garros 2020.

== {{ZID|Rumunija}} ==
# [[Ilie Năstase]] – (2) US Open 1972.
# [[Virginia Ruzici]] – (1) Roland Garros 1978.
# [[Simona Halep]] – (2) Roland Garros 2018.

== {{ZID|Rusija}} ==
# [[Jevgenij Kafeljnikov]] – (2) Roland Garros 1996.
# [[Marat Safin]] – (2) US Open 2000.
# [[Anastasija Miskina]] – (1) Roland Garros 2004.
# [[Marija Šarapova]] – (5) Wimbledon 2004.
# [[Svjetlana Kuznjecova]] – (2) US Open 2004.
# [[Danil Medvedev]] – (1) US Open 2021.

== {{ZID|SAD}} ==
{{div col}}
# [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] – (7) US Championships 1881.
# [[Ellen Hansell]] – (1) US Championships 1887.
# [[Henry Slocum (teniser)|Henry Slocum]] – (2) US Championships 1888.
# [[Bertha Townsend]] – (2) US Championships 1888.
# [[Oliver Campbell]] – (3) US Championships 1890.
# [[Ellen Roosevelt]] – (1) US Championships 1890.
# [[Aline Terry]] – (1) US Championships 1893.
# [[Robert Wrenn]] – (4) US Championships 1893.
# [[Helen Hellwig]] – (1) US Championships 1894.
# [[Juliette Atkinson]] – (3) US Championships 1895.
# [[Frederick Hovey]] – (1) US Championships 1895.
# [[Elisabeth Moore]] – (4) US Championships 1896.
# [[Malcolm Whitman]] – (3) US Championships 1898.
# [[Marion Jones (teniserka)|Marion Jones]] – (2) US Championships 1899.
# [[Myrtle McAteer]] – (1) US Championships 1900.
# [[William Larned]] – (7) US Championships 1901.
# [[May Sutton Bundy|May Sutton]] – (3) US Championships 1904.
# [[Holcombe Ward]] – (1) US Championships 1904.
# [[Beals Wright]] – (1) US Championships 1905.
# [[William Clothier]] – (1) US Championships 1906.
# [[Helen Homans]] – (1) US Championships 1906.
# [[Evelyn Sears]] – (1) US Championships 1907.
# [[Fred Alexander]] – (1) Australian Championships 1908.
# [[Maud Barger-Wallach|Maud Barger]] – (1) US Championships 1908.
# [[Hazel Hotchkiss Wightman|Hazel Hotchkiss]] – (4) US Championships 1909.
# [[Mary Browne]] – (3) US Championships 1912.
# [[Maurice McLoughlin]] – (2) US Championships 1912.
# [[R. Norris Williams|Richard Williams]] – (2) US Championships 1914.
# [[Bill Johnston (teniser)|William Johnston]] – (3) US Championships 1915.
# [[Molla Bjurstedt]] – (8) US Championships 1915.
# [[Robert Lindley Murray|Robert Murray]] – (2) US Championships 1916.
# [[Bill Tilden|William Tilden]] – (10) Wimbledon 1920.
# [[Helen Wills]] – (19) US Championships 1923.
# [[John Doeg]] – (1) US Championships 1930.
# [[Sidney Wood]] – (1) Wimbledon 1931.
# [[Ellsworth Vines]] – (3) US Championships 1931.
# [[Wilmer Allison]] – (1) US Championships 1935.
# [[Donald Budge]] – (6) Wimbledon 1937.
# [[Don McNeill (teniser)|Donald McNeill]] – (2) French Championships 1939.
# [[Bobby Riggs|Robert Riggs]] – (2) Wimbledon 1939.
# [[Ted Schroeder|Frederick Schroeder]] – (2) US Championships 1942.
# [[Joseph Hunt]] – (1) US Championships 1943.
# [[Frank Parker]] – (4) US Championships 1944.
# [[Margaret Osborne duPont]] – (6) French Championships 1946.
# [[Jack Kramer]] – (3) US Championships 1946.
# [[Patricia Canning Todd]] – (1) French Championships 1947.
# [[Bob Falkenburg|Robert Falkenburg]] – (1) Wimbledon 1948.
# [[Pancho Gonzales|Ricardo Gonzales]] – (2) US Championships 1948.
# [[Doris Hart]] – (6) Australian Championships 1949.
# [[Budge Patty|John Patty]] – (2) French Championships 1950.
# [[Arthur Larsen]] – (1) US Championships 1950.
# [[Richard Savitt]] – (2) Wimbledon 1951.
# [[Shirley Fry]] – (4) French Championships 1951.
# [[Maureen Connolly]] – (9) US Championships 1951.
# [[Vic Seixas]] – (2) Wimbledon 1953.
# [[Tony Trabert|Anthony Trabert]] – (5) US Championships 1953.
# [[Althea Gibson]] – (5) French Championships 1956.
# [[Alex Olmedo|Alejandro Olmedo]] – (2) Australian Championships 1959.
# [[Darlene Hard]] – (3) French Championships 1960.
# [[Chuck McKinley|Charles McKinley]] – (1) Wimbledon 1963.
# [[Billie Jean King]] – (12) Wimbledon 1966.
# [[Nancy Richey]] – (2) Australian Championships 1967.
# [[Arthur Ashe]] – (3) US Open 1968.
# [[Stan Smith|Stanley Smith]] – (2) US Open 1971.
# [[Jimmy Connors|James Connors]] – (8) Australian Open 1974.
# [[Chris Evert]] – (18) Roland Garros 1974.
# [[Roscoe Tanner]] – (1) Australian Open 1977&lt;sup&gt;(januar)&lt;/sup&gt;
# [[Vitas Gerulaitis]] – (1) Australian Open 1977&lt;sup&gt;(decembar)&lt;/sup&gt;
# [[Tracy Austin]] – (2) US Open 1979.
# [[John McEnroe]] – (7) US Open 1979.
# [[Brian Teacher]] – (1) Australian Open 1980.
# [[Martina Navratilova]] – (18) Roland Garros 1982.
# [[Michael Chang]] – (1) Roland Garros 1989.
# [[Pete Sampras]] – (14) US Open 1990.
# [[Jim Courier|James Courier]] – (4) Roland Garros 1991.
# [[Andre Agassi]] – (8) Wimbledon 1992.
# [[Monika Seleš]] – (1) Australian Open 1996.
# [[Lindsay Davenport]] – (3) US Open 1998.
# [[Serena Williams]] – (23) US Open 1999.
# [[Venus Williams]] – (7) Wimbledon 2000.
# [[Jennifer Capriati]] – (3) Australian Open 2001.
# [[Andy Roddick]] – (1) US Open 2003.
# [[Sloane Stephens]] – (1) US Open 2017.
# [[Sofia Kenin]] – (1) Australian Open 2020.
# [[Coco Gauff]] – (2) US Open 2023.
# [[Madison Keys]] – (1) Australian Open 2025.
{{div col end}}

== {{ZID|Srbija}} ==
# [[Novak Đoković]] – (24) Australian Open 2008.
# [[Ana Ivanović]] – (1) Roland Garros 2008.

== {{ZID|Španija}} ==
{{div col}}
# [[Manuel Santana]] – (4) French Championships 1961.
# [[Andrés Gimeno]] – (1) Roland Garros 1972.
# [[Manuel Orantes]] – (1) US Open 1975.
# [[Arantxa Sánchez Vicario]] – (4) Roland Garros 1989.
# [[Sergi Bruguera]] – (2) Roland Garros 1993.
# [[Conchita Martínez]] – (1) Wimbledon 1994.
# [[Carlos Moyá]] – (1) Roland Garros 1998.
# [[Albert Costa]] – (1) Roland Garros 2002.
# [[Juan Carlos Ferrero]] – (1) Roland Garros 2003.
# [[Rafael Nadal]] – (22) Roland Garros 2005.
# [[Garbiñe Muguruza]] – (2) Roland Garros 2016.
# [[Carlos Alcaraz]] – (5) US Open 2022.
{{div col end}}

== {{ZID|Švedska}} ==
# [[Sven Davidson]] – (1) French Championship 1957.
# [[Björn Borg]] – (11) Roland Garros 1974.
# [[Mats Wilander]] – (7) Roland Garros 1982.
# [[Stefan Edberg]] – (6) Australian Open 1985.
# [[Thomas Johansson]] – (1) Australian Open 2002.

== {{ZID|Švicarska}} ==
# [[Martina Hingis]] – (5) Australian Open 1997.
# [[Roger Federer]] – (20) Wimbledon 2003.
# [[Stanislas Wawrinka]] – (3) Australian Open 2014.

== {{ZID|Velika Britanija}} ==
{{div col}}
# [[Spencer Gore (sportist)|Spencer Gore]] – (1) Wimbledon 1877.
# [[Frank Hadow]] – (1) Wimbledon 1878.
# [[John Hartley (teniser)|John Hartley]] – (2) Wimbledon 1879.
# [[William Renshaw]] – (7) Wimbledon 1881.
# [[Maud Watson]] – (2) Wimbledon 1884.
# [[Blanche Bingley Hillyard|Blanche Bingley]] – (6) Wimbledon 1886.
# [[Lottie Dod|Charlotte Dod]] – (5) Wimbledon 1887.
# [[Herbert Lawford]] – (1) Wimbledon 1887.
# [[Ernest Renshaw]] – (1) Wimbledon 1888.
# [[Willoughby Hamilton]] – (1) Wimbledon 1890.
# [[Helen Rice]] – (1) Wimbledon 1890.
# [[Wilfred Baddeley]] – (3) Wimbledon 1891.
# [[Mabel Cahill]] – (2) US Championships 1891.
# [[Joshua Pim]] – (2) Wimbledon 1893.
# [[Charlotte Cooper Sterry|Charlotte Cooper]] – (5) Wimbledon 1895.
# [[Harold Mahony]] – (1) Wimbledon 1896.
# [[Reginald Doherty]] – (4) Wimbledon 1897.
# [[Arthur Gore (teniser)|Arthur Gore]] – (3) Wimbledon 1901.
# [[Laurence Doherty]] – (6) Wimbledon 1902.
# [[Muriel Robb]] – (1) Wimbledon 1902.
# [[Dorothea Douglass Lambert Chambers|Dorothea Douglass]] – (7) Wimbledon 1903.
# [[Dora Boothby]] – (1) Wimbledon 1907.
# [[Ethel Thomson Larcombe]] – (1) Wimbledon 1912.
# [[Kathleen McKane Godfree|Kathleen McKane]] – (2) Wimbledon 1924.
# [[Betty Nuthall Shoemaker|Betty Nuthall]] – (1) US Championships 1930.
# [[Margaret Scriven]] – (2) French Championships 1933.
# [[Fred Perry]] – (8) French Championships 1933.
# [[Dorothy Round Little|Dorothy Round]] – (3) Wimbledon 1934.
# [[Angela Mortimer]] – (3) French Championships 1955.
# [[Shirley Brasher|Shirley Bloomer]] – (1) French Championships 1957.
# [[Christine Truman]] – (1) French Championships 1959.
# [[Ann Haydon-Jones|Ann Haydon]] – (3) French Championships 1961.
# [[Virginia Wade]] – (3) US Open 1968.
# [[Sue Barker|Susan Barker]] – (1) Roland Garros 1976.
# [[Andy Murray]] – (3) US Open 2012.
# [[Emma Raducanu]] – (1) US Open 2021.
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak osvajača Grand Slam turnira po državama]]

== Napomene ==
{{notelist}}

{{Teniski rekordi i statistike}}

[[Kategorija:Spiskovi osvajača Grand Slam turnira|*]]</text>
      <sha1>92ik38k9d0xzgpcjvutws111wf4z78m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>UEFA Liga nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>433887</id>
    <revision>
      <id>3713399</id>
      <parentid>3688722</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:55:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Treba ažurirati ovaj šablon za učinak po državama.</comment>
      <origin>3713399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11173" sha1="arvl7vhkf2kyo453d5gdhjr1oevv0jq" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometno takmičenje
| naziv              = UEFA Liga nacija
| logo               = [[Datoteka:UEFA Liga nacija logo.png]]
| tekst              = 
| osnovano           = {{Početni datum i godine|2018}}
| ukinuto            = 
| regija             = [[Evropa]] ([[UEFA]])
| broj ekipa         = 55
| trenutni šampioni  = {{NOG|Portugal}} (2. titula)
| najuspješnija ekipa = {{NOG|Portugal}} (2 titule)
| emiteri            = 
| moto               = 
| internet stranica  = {{url|https://www.uefa.com/uefanationsleague/|uefa.com/nationsleague}}
| trenutno           = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|2024/25.]]
}}
'''UEFA Liga nacija''' međunarodno je [[nogomet]]no takmičenje evropskih nacionalnih seniorskih reprezentacija. Prvi turnir UEFA Lige nacija počeo je u septembru 2018, nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018]]. Četiri pobjednika grupa iz Lige A kvalifikovala su se na finalni turnir u Portugalu u junu 2019. Četiri reprezentacije, po jedna iz svake lige, kvalifikovale su se na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020.]] Takmičenje uveliko mijenja međunarodne prijateljske utakmice koje su se igrale na [[FIFA Međunarodni kalendar utakmica|FIFA Međunarodnom kalendaru utakmica]].&lt;ref name=&quot;T&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/england/10722834/England-ready-to-play-in-new-Nations-League-as-revolutionary-Uefa-plan-earns-unanimous-backing.html | title=England ready to play in new Nations League as revolutionary UEFA plan earns unanimous backing | work=The Telegraph |language=engleski | date=25. 3. 2014 | agency=The Telegraph Media Group | access-date=29. 1. 2018 | author=Rumsby, Ben}}&lt;/ref&gt;

== Usvajanje ==
U oktobru 2013. predsjednik [[Nogometni savez Norveške|nogometnog saveza Norveške]] [[Yngve Hallén]] potvrdio je da su razgovori održani za stvaranje trećeg punog međunarodnog turnira za članice [[UEFA]]-e, ali je upozorio da je to tek u fazi projektovanja.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hojem Kvam |first=Lars|title=Hva om Ronaldo, Özil, Balotelli og Pique møtes til ligaspill – med sine landslag? |url=http://www.dagbladet.no/2013/10/09/sport/landslaget/fotball/vm-kvalifisering/uefa/29672200/ |publisher=dagbladet.no |access-date=29. 1. 2018 |language=norveški |date=9. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

Koncept UEFA Lige nacija je da svih 55 članica UEFA-e podijele u niz grupa zasnovanih na rangiranju formulisanim korišćenjem njihovih nedavnih rezultata, gdje bi  nacionalni timovi, kao i u ostalim ligama u svijetu, dobili promociju u višu ili ispadanje u nižu ligu prema rezultatima unutar ligi.&lt;ref name=&quot;guardian-2013-10-10&quot;&gt;{{cite web |last=Gibson |first=Owen |title=Uefa explores internationals shake-up with Nations League plan |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/10/uefa-internationals-nations-league-friendlies |publisher=TheGuardian.com |access-date=29. 1. 2018 |date=10. 10. 2013 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Predloženi turnir trebao bi se održati na datume FIFA-inog međunarodnog kalendara koji su trenutno dodijeljeni za međunarodne prijateljske utakmice i neće uticati na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] ili [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]].&lt;ref name=&quot;BBC-2014-03-26&quot;&gt;{{cite web |title=Nations League: New European tournament to be confirmed |url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/26747394 |publisher=BBC Sport |language=engleski |access-date=29. 1. 2018 |date=26. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

U martu 2014. generalni sekretar UEFA-e [[Gianni Infantino]] izjavio je da bi jedna od prednosti prijedloga bila da pomogne manje glamuroznim nacionalnim savezima da organizuju igre.&lt;ref name=&quot;BBC-2014-03-26&quot;/&gt; Predsjednik [[Nogometni savez Engleske|nogometnog saveza Engleske]] [[Greg Dyke]] rekao je da je prijedlog &quot;veoma atraktivan&quot; jer se očekuje da će Engleska igrati protiv vrhunskih reprezentacija. Generalni sekretar [[Nogometni savez Belgijske|nogometnog saveza Belgije]] [[Steve Martens]] izjavio je da će zemlje sa nižim rangom i dalje imati finansijske koristi od takmičenja, s obzirom da bi televizijski ugovor sa UEFA-om bio centralizovan.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Nations League moet nieuwe mijlpaal in Europese voetbal worden |url=http://www.zita.be/nieuws/sport/3229527_nations-league-moet-nieuwe-mijlpaal-in-europese-voetbal-worden.html |publisher=zita.be |access-date=29. 1. 2018 |language=holandski |date=26. 3. 2014 |archive-date=1. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170901022045/http://www.zita.be/nieuws/sport/3229527_nations-league-moet-nieuwe-mijlpaal-in-europese-voetbal-worden.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Udruženje članica UEFA-e (njih 54; [[Nogometni savez Kosova|Kosovo]] nije bilo član UEFA-e u ovom trenutku) jednoglasno je usvojilo UEFA Ligu nacija na 38. Kongresu UEFA-e u [[Astana|Astani]] 27. marta 2014. godine.&lt;ref name=&quot;astana&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.org/about-uefa/organisation/congress/news/newsid=2079556.html |title=UEFA Nations League receives associations' green light |publisher=UEFA.org |language=engleski |date=27. 3. 2014 |access-date=29. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Format takmičenja ==
Prema odobrenom formatu (prije nego što je [[Kosovo]] postalo član [[UEFA|UEFA-e]]),&lt;ref name=&quot;astana&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;guide&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/community/news/newsid=2079553.html |title=UEFA Nations League: all you need to know |publisher=UEFA.com |date=27. 3. 2014 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;graphic&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/General/02/08/20/36/2082036_DOWNLOAD.pdf |title=UEFA Nations League/UEFA EURO 2020 qualifying |language=engleski |publisher=UEFA.com |format=PDF |access-date=29. 1. 2018}}&lt;/ref&gt; 55 reprezentacija UEFA-e podijeljene su u četiri grupe (nazvanih &quot;Lige&quot;):&lt;ref name=&quot;format1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;format2&quot;/&gt; 12 reprezentacija raspoređeno je u ligu A, 12 ekipa u ligu B, 15 ekipa u ligu C, i 16 ekipa u ligu D. U ligi A, timovi će se takmičiti kako bi postali pobjednici UEFA Lige nacija. Reprezentacije će se također takmičiti za promociju u višu ili ispadanje u nižu ligu. UEFA Liga nacija će također biti povezana sa [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020]], pružajući ekipama još jednu šansu da se kvalificiraju za taj turnir. Svaki pobjednik grupe bilo koje lige (osim lige A) automatski stiče pravo igranja u sljedećoj sezoni u višem rangu takmičenja. Najslabije ekipe svih grupa bilo koje lige (osim lige D) sljedeće sezone takmiči se u nižoj ligi.

=== Kvalifikacije za UEFA EP ===
UEFA Liga nacija povezana je i sa kvalifikacijama za Evropska prvenstva. Pobjednici svih grupa bilo koje lige stiču pravo igranja u polufinalnom baražu. Ako pobjednik grupe putem regularnih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo obezbjedi učešće na prvenstvu tada se drugoplasiranj ekipi u toj grupi daje mjesto u polufinalnom baražu. Ako manje od četiri tima u čitavoj ligi bude obezbjedilo učešće na Evropskom prvenstvu tada se ta slobodna mjesta dodaju timovima iz niže lige. Pobjednici polufinalnih utakmica baraža obezbjeđuju igranje u finalu baraža gdje pobjednici finalnih utakmica baraža svake lige obezbjeđuje plasman na Evropsko prvenstvo.&lt;ref name=&quot;format1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/news/newsid=2191264.html |title=UEFA Nations League format and schedule approved |language=engleski |publisher=UEFA.com |date=4. 12. 2014 |access-date=29. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;format2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.org/mediaservices/mediareleases/newsid=2191279.html |title=UEFA Nations League format and schedule confirmed |publisher=UEFA.org |language=engleski |date=4. 12. 2014 |access-date=29. 1. 2018 |archive-date=29. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170329013949/http://www.uefa.org/mediaservices/mediareleases/newsid=2191279.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;format3&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/ExecutiveCommittee/02/19/12/61/2191261_DOWNLOAD.pdf |title=UEFA Nations League and European Qualifiers competition format, 2018–2020 |language=engleski |publisher=UEFA.com |format=PDF |access-date=29. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Kvalifikacije za FIFA SP ===
UEFA Liga nacija u budućnosti bit će povezana i sa kvalifikacijama za Svjetska prvenstva.&lt;ref&gt;{{cite news |title=UEFA's new 'League of Nations' - Do you understand it? |url=http://edition.cnn.com/2014/03/27/sport/football/football-nations-league/index.html |access-date=29. 1. 2018 |publisher=CNN |language=engleski |date=27. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Kritike ===
Format takmičenja također je i kritikovan zbog navodnog dopuštanja timovima koji nisu dovoljno dobri da se kvalificiraju na Evropska i Svjetska prvenstva putem takmičenja u UEFA Ligi nacija. Također, timovi koji su već eliminisani iz kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] imali bi koristi od namjernih poraza, kako bi se spustili u niže lige i poboljšali svoje šanse da se kvaliciraju kroz baraže lige.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2017/03/24/as-world-cup-hope-fades-europeans-turn-to-nations-league/99575410/ |title=As World Cup hope fades, Europeans turn to Nations League |date=24. 3. 2017 |newspaper=USA Today |agency=Associated Press |access-date=29. 1. 2018 |author=Dunbar, Graham |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

== Sezone ==
Svaka sezona UEFA Lige nacija igrat će se od septembra do novembra svake parne godine, a u junu svake neparne godine igraće se finalni baraž u kojem će učestvovati pobjednici grupa Lige A što znači da će pobjedici UEFA Lige nacija biti krunisati svake dvije godine.&lt;ref name=&quot;format1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;format2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;format3&quot;/&gt;

== Rezultati finala ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! rowspan=&quot;2&quot; |Domaćin
! rowspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;3&quot; |Finale
! rowspan=&quot;3&quot; |
! colspan=&quot;3&quot; |Za treće mjesto
|-
!Prvak
!Rezultat
!Viceprvak
!3. mjesto
!Rezultat
!4. mjesto
|-
|[[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2018/2019]].
| align=center|{{ZID|Portugal}}
|{{NOG|POR}}
|1:0
|{{NOG|NIZ}}
|{{NOG|ENG}}
|0:0 (6:5 pen.)
|{{ZID|Švicarska}}
|-
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2020/2021.]]
|{{ZID|Italija}}
!
|{{NOG|FRA}}
|2:1
|{{NOG|ŠPA}}
!
|{{NOG|ITA}}
|2:1
|{{NOG|BEL}}
|-
|[[UEFA Liga nacija 2022/2023.|2022/2023.]]
|{{ZID|Nizozemska}}
!
|{{NOG|Španija}}
|0:0 (5:4 pen.)
|{{NOG|Hrvatska}}
!
|{{NOG|Italija}}
|3:2
|{{NOG|Nizozemska}}
|-
|[[UEFA Liga nacija 2024/2025.|2024/2025.]]
|{{ZID|Njemačka}}
!
|{{NOG|Portugal}}
|2:2 (5:3 pen.)
|{{NOG|Španija}}
!
|{{NOG|Francuska}}
|2:0
|{{NOG|Njemačka}}
|}

== Učinak reprezentacija po sezonama ==
{{Učinak reprezentacija po sezonama u UEFA Ligi nacija}}

== Također pogledajte ==
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]
* [[Evropsko prvenstvo u nogometu]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|UEFA Nations League}}
* {{službeni sajt|http://www.uefa.com/uefanationsleague/index.html}}

{{UEFA Liga nacija}}

[[Kategorija:UEFA Liga nacija|*]]
[[Kategorija:UEFA takmičenja]]</text>
      <sha1>arvl7vhkf2kyo453d5gdhjr1oevv0jq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:WTA brojevi 1 - parovi</title>
    <ns>10</ns>
    <id>436297</id>
    <revision>
      <id>3713478</id>
      <parentid>3708821</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:34:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4537" sha1="jwzbxd2h0b7bd823tcbbiadtg8v6ffw" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = WTA brojevi 1 - parovi
| naslov      = WTA brojevi 1 – parovi
| osnovastil  = background-color:#465945; color:white;
| tijeloklasa = hlist

| podaci1     = 
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Martina Navratilova]] {{small|(1984/1990 – 237 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Pam Shriver]] {{small|(1985/1986 – 48 s)}}
* {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Helena Suková]] {{small|(1990/1993 – 68 s)}}
* {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Jana Novotná]] {{small|(1990/1999 – 67 s)}}
* {{ZD|PUE|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Gigi Fernández]] {{small|(1991/1995 – 80 s)}}
* {{ZD|BJE|1995|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Nataša Zvereva]] {{small|(1991/1999 – 124 s)}}
* {{ZD|LAT|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Larisa Neiland]] {{small|(1992 – 4 s)}}
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Arantxa Sánchez Vicario]] {{small|(1992/1997 – 111 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Lindsay Davenport]] {{small|(1997/2000 – 32 s)}}
* {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Martina Hingis]] {{small|(1998/2018 – 90 s)}}
* {{ZD|RUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Ana Kurnjikova]] {{small|(1999/2000 – 10 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Corina Morariu]] {{small|(2000 – 7 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Lisa Raymond]] {{small|(2000/2012 – 137 s)}}
* {{ZD|AUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Rennae Stubbs]] {{small|(2000 – 3 s)}}
* {{ZD|FRA|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Julie Halard-Decugis]] {{small|(2000 – 14 s)}}
* {{ZD|JAP|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Ai Sugiyama]] {{small|(2000/2003 – 45 s)}}
* {{ZD|ARG|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Paola Suárez]] {{small|(2002/2004 – 87 s)}}
* {{ZD|BEL|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Kim Clijsters]] {{small|(2003 – 4 s)}}
* {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] {{small|(2003/2005 – 65 s)}}
* {{ZD|ZIM|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Cara Black]] {{small|(2005/2010 – 163 s)}}
* {{ZD|AUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Samantha Stosur]] {{small|(2006/2007 – 61 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Liezel Huber]] {{small|(2007/2012 – 199 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Serena Williams]] {{small|(2010 – 8 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Venus Williams]] {{small|(2010 – 8 s)}}
* {{ZD|ARG|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Gisela Dulko]] {{small|(2010/2011 – 24 s)}}
* {{ZD|ITA|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Flavia Pennetta]] {{small|(2011 – 18 s)}}
* {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Květa Peschke]] {{small|(2011 – 10 s)}}
* {{ZD|SLO|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Katarina Srebotnik]] {{small|(2011 – 10 s)}}
* {{ZD|ITA|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Sara Errani]] {{small|(2012/2015 – 87 s)}}
* {{ZD|ITA|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Roberta Vinci]] {{small|(2012/2015 – 110 s)}}
* {{ZD|KIN|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Peng Shuai]] {{small|(2014 – 20 s)}}
* {{ZD|KI TAI|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Hsieh Su-wei]] {{small|(2014/2024 – 59 s)}}
* {{ZD|IND|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Sania Mirza]] {{small|(2015/2017 – 91 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] {{small|(2017 – 32 s)}}
* {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Lucie Šafářová]] {{small|(2017 – 6 s)}}
* {{ZD|KI TAI|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Latisha Chan]] {{small|(2017/2018 – 34 s)}}
* {{ZD|RUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Jekaterina Makarova]] {{small|(2018 – 5 s)}}
* {{ZD|RUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Jelena Vesnina]] {{small|(2018 – 5 s)}}
* {{ZD|MAĐ|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Tímea Babos]] {{small|(2018 – 13 s)}}
* {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Barbora Krejčíková]] {{small|(2018/2021 – 19 s)}}
* {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}} '''[[Kateřina Siniaková]] {{small|(2018/2025 – 155 s)'''}}
* {{ZD|FRA|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Kristina Mladenović]] {{small|(2019/2021 – 12 s)}}
* {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Barbora Strýcová]] {{small|(2019/2020 – 27 s)}}
* {{ZD|BJE|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Arina Sabaljenka]] {{small|(2021 – 6 s)}}
* {{ZD|BEL|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Elise Mertens]] {{small|(2021/2024 – 39 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Coco Gauff]] {{small|(2022/2023 – 7 s)}}
* {{ZD|SAD|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Jessica Pegula]] {{small|(2023 – 3 s)}}
* {{ZD|AUS|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Storm Hunter]] {{small|(2023/2024 – 12 s)}}
* {{ZD|NZL|veličina=18px}}&amp;nbsp;[[Erin Routliffe]] {{small|(2024 – 8 s)}}

| ispod       = 
* WTA-lista parova vodi se od 4. 9. 1984
* (Prvi put na br. 1/Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 /s/)
* Trenutni br. 1 podebljan(i) (do 9. 6. 2025)&lt;noinclude&gt;&lt;ref&gt;https://www.wtatennis.com/rankings/doubles&lt;/ref&gt;&lt;/noinclude&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Teniski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jwzbxd2h0b7bd823tcbbiadtg8v6ffw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:ATP brojevi 1 - parovi</title>
    <ns>10</ns>
    <id>436321</id>
    <revision>
      <id>3713476</id>
      <parentid>3708818</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:31:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6253" sha1="f2tnjdogum87tf5d5ki2rhdhvw156sl" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = ATP brojevi 1 - parovi
| naslov      = ATP brojevi 1 – parovi
| osnovastil  = background-color:#465945; color:white;
| tijeloklasa = hlist

| podaci1     = 
* {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Bob Hewitt]] {{small|(1976 – 6 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|MEX|veličina=18px}} [[Raúl Ramírez]] {{small|(1976/1977 – 62 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Frew McMillan]] {{small|(1977/1979 – 85 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Tom Okker]] {{small|(1979 – 11 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[John McEnroe]] {{small|(1979/1989 – 269 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Stan Smith]] {{small|(1981 – 8 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Paul McNamee]] {{small|(1981 – 3 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]] {{small|(1982/1984 – 17 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|ČSSR|veličina=18px}} [[Tomáš Šmíd]] {{small|(1984/1985 – 34 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Anders Järryd]] {{small|(1985/1992 – 107 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Robert Seguso]] {{small|(1985/1988 – 62 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Ken Flach]] {{small|(1985/1986 – 5 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Stefan Edberg]] {{small|(1986/1987 – 15 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Yannick Noah]] {{small|(1986/1987 – 19 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|JUG|veličina=18px}} [[Slobodan Živojinović]] {{small|(1986 – 7 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|EKV|veličina=18px}} [[Andrés Gómez]] {{small|(1986 – 13 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Emilio Sánchez]] {{small|(1989 – 6 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Grabb]] {{small|(1989/1993 – 13 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Pugh]] {{small|(1989/1990 – 26 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Danie Visser]] {{small|(1990 – 27 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Rick Leach]] {{small|(1990 – 9 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Pieter Aldrich]] {{small|(1990 – 19 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[David Pate]] {{small|(1991 – 25 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]] {{small|(1991/1992 – 40 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Todd Woodbridge]] {{small|(1992/2001 – 204 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Kelly Jones (teniser)|Kelly Jones]] {{small|(1992 – 1 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Mark Woodforde]] {{small|(1992/2000 – 83 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Richey Reneberg]] {{small|(1993 – 5 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Patrick Galbraith]] {{small|(1993/1994 – 4 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jonathan Stark (teniser)|Jonathan Stark]] {{small|(1994 – 6 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|KAN|veličina=18px}} [[Grant Connell]] {{small|(1993/1994 – 17 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Paul Haarhuis]] {{small|(1994/1999 – 71 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|ZIM|veličina=18px}} [[Byron Black]] {{small|(1994 – 8 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Jacco Eltingh]] {{small|(1995/1998 – 63 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Mahesh Bhupathi]] {{small|(1999 – 4 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Leander Paes]] {{small|(1999/2000 – 39 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jared Palmer]] {{small|(2000/2002 – 39 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Alex O'Brien]] {{small|(2000 – 5 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Jonas Björkman]] {{small|(2000/2005 – 74 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Donald Johnson]] {{small|(2002 – 20 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|BAH|veličina=18px}} [[Mark Knowles]] {{small|(2002/2005 – 65 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|KAN|veličina=18px}} [[Daniel Nestor]] {{small|(2002/2012 – 108 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Maks Mirni]] {{small|(2003/2012 – 57 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Bob Bryan]] {{small|(2003/2015 – 439 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Mike Bryan]] {{small|(2003/2019 – 506 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Nenad Zimonjić]] {{small|(2008/2010 – 40 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Marcelo Melo]] {{small|(2015/2018 – 56 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Jamie Murray]] {{small|(2016 – 9 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Nicolas Mahut]] {{small|(2016/2017 – 39 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|FIN|veličina=18px}} [[Henri Kontinen]] {{small|(2017 – 26 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|POLJ|veličina=18px}} [[Łukasz Kubot]] {{small|(2018 – 19 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|HRV|veličina=18px}} '''[[Mate Pavić]] {{small|(2018/2025 – 88 s)}}'''}}
* {{nowrap|{{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Juan Sebastián Cabal]] {{small|(2019/2020 – 29 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] {{small|(2019/2021 – 68 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|HRV|veličina=18px}} [[Nikola Mektić]] {{small|(2021 – 3 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Joe Salisbury]] {{small|(2022 – 26 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Rajeev Ram]] {{small|(2022/2023 – 9 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Wesley Koolhof]] {{small|(2022/2023 – 34 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Neal Skupski]] {{small|(2022/2023 – 35 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Austin Krajicek]] {{small|(2023/2024 – 26 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Rohan Bopanna]] {{small|(2024 – 8 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Matthew Ebden]] {{small|(2024 – 9 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Marcel Granollers]] {{small|(2024 – 22 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Horacio Zeballos]] {{small|(2024 – 22 s)}}}}
* {{nowrap|{{ZD|SAL|veličina=18px}} '''[[Marcelo Arévalo]] {{small|(2024/2025 – 31 s)}}'''}}

| ispod       = 
* ATP-lista parova vodi se od 1. 3. 1976
* (Prvi put na br. 1/Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 /s/)
* Trenutni br. 1 podebljan(i) (do 9. 6. 2025)&lt;noinclude&gt;&lt;ref&gt;https://www.atptour.com/en/rankings/doubles&lt;/ref&gt;&lt;/noinclude&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Teniski šabloni|ATP brojevi 1 - parovi]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>f2tnjdogum87tf5d5ki2rhdhvw156sl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:UEFA Liga nacija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>442676</id>
    <revision>
      <id>3713396</id>
      <parentid>3673898</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:50:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1805" sha1="q8bpf5j5v5cn75iisbkmzl9zpmb21uc" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = UEFA Liga nacija
| naslov      = [[UEFA Liga nacija]]
| stanje      = 
| tijeloklasa = hlist

| grupa1      = [[:Kategorija:Sezone UEFA Liga nacija|Sezone]]
| podaci1     =
* [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2018/19]]
** [[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga A|A]]
** [[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga B|B]]
** [[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga C|C]]
** [[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga D|D]]
* [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2020/21]]
** [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A|A]]
** [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga B|B]]
** [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga C|C]]
** [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga D|D]]
* ''[[UEFA Liga nacija 2022/2023.|2022/23]]''
** ''[[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga A|A]]''
** ''[[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|B]]''
** ''[[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga C|C]]''
** ''[[UEFA Liga nacija 2022/2022 – liga D|D]]''
* ''[[UEFA Liga nacija 2024/2025.|2024/25]]''
** ''[[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A|A]]''
** ''[[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga B|B]]''
** ''[[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga C|C]]''
** ''[[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga D|D]]''

| grupa2 = Završni turniri
| podaci2 =
* [[Završni turnir UEFA Lige nacija 2019.|Portugal 2019]]
* [[Završni turnir UEFA Lige nacija 2021.|Italija 2021]]
* [[Završni turnir UEFA Lige nacija 2023.|Nizozemska 2023]]
* [[Završni turnir UEFA Lige nacija 2025.|Njemačka 2025.]]

| grupa3 = Finala
| podaci3 =
* [[Finale UEFA Lige nacija 2019.|2019]]
* [[Finale UEFA Lige nacija 2021.|2021]]
* [[Finale UEFA Lige nacija 2023.|2023]]
* [[Finale UEFA Lige nacija 2025.|2025.]]

|ispod = {{Ikona|Commons}} [[:Commons:Category:UEFA Nations League|UEFA Liga nacija]] {{en simbol}}
}}&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Šabloni UEFA Lige nacija|*]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>q8bpf5j5v5cn75iisbkmzl9zpmb21uc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raspad Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>445940</id>
    <revision>
      <id>3713428</id>
      <parentid>3709494</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:54:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 5 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58978" sha1="ibyu40syimow16ybo6uwo7c8gdw3o7t" xml:space="preserve">{{About|događajima koji su doveli do raspada Jugoslavije između 1991. i 1992. godine|ključne datume|Hronologija raspada Jugoslavije|podjelu Jugoslavije od strane [[Sile Osovine|Sila Osovine]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]|Aprilski rat}}
{{Infokutija događaj
| naziv                 = Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
| slika                 = Breakup of Yugoslavia.gif
| veličina_slike        = 300
| alt_slike             = 
| tekst                 = 
{{Collapsible list
 |title={{center|1={{nobold|Animirana mapa pokazuje raspad&lt;br&gt;[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] od 1989. do 2008. Različite boje predstavljaju područja pod različitom kontrolom.}}}}
 |&lt;!--Chronological order:--&gt;{{legend0|#b62c2c|[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] {{smaller|(1943–92)}}}}
 |{{legend0|#a1c893|[[Slovenija]] {{smaller|(1991–)}}}}
 |{{legend0|#ef6363|[[Hrvatska]] {{smaller|(1991–)}}}}
 |{{legend0|#9e9fcd|[[Republika Srpska Krajina]] {{smaller|(1991–95; nakon [[Operacija Oluja|operacije &quot;Oluja&quot;]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] (1995) postala dio [[Hrvatska|Hrvatske]])}}}}
 |{{legend0|#e1995b|[[Republika Makedonija]] {{smaller|(1991–)}}}}
 |{{legend0|#d3d3d3|[[Republika Bosna i Hercegovina]] {{smaller|(1992–95; danas [[Bosna i Hercegovina]])}}}}
 |{{legend0|#d89d9d|[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] {{smaller|(1991–94; postala dio [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] nakon [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], danas entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]])}}}}
 |{{legend0|#696cae|[[Republika Srpska]] {{smaller|(1992–95; postala entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]])}}}}
 |{{legend0|#474a80|[[Savezna Republika Jugoslavija]] {{smaller|(1992–2003; naslijedila ju državna zajednica &quot;[[Srbija i Crna Gora]]&quot; 2003–06)}}}}
 |{{legend0|#797878|[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]] {{smaller|(1991–94; postala dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]}}}}
 |{{legend0|#a4a4a4|[[Bosna i Hercegovina]] {{smaller|(1995–)}}}}
 |{{legend0|#dcedff|[[UNTAES]] u [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (1995–1998)|Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu]] {{smaller|(1995–1998; postala dio [[Hrvatska|Hrvatske]])}}}}
 |{{legend0|#f0eabb|[[Crna Gora]] {{smaller|(2006–)}}}}
 |{{legend0|#63809f|[[Srbija]] {{smaller|(2006–)}}}}
 |{{legend0|#9eb3cb|[[Kosovo]] {{smaller|(2008–; samo [[Međunarodno priznanje Kosova|djelimično priznata]], ''[[de jure]]'' dio [[Srbija|Srbije]] kao [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|AP Kosovo i Metohija]])}}}}
}}
| izvorni_naziv         = 
| izvorni_naziv_jez     = 
| lokalni_naziv         = 
| vrijeme               = 
| trajanje              = 
| datum                 = 25. juni 1991 - 27. april 1992. ({{Age in years, months, weeks and days|month1=06|day1=25|year=1991|month2=04|day2=27|year2=1992}})
| mjesto                = [[Balkan]]
| lokacija              = '''{{ZID|SFR Jugoslavija}}''':
* {{ZID|SR Hrvatska}}→{{ZID|Hrvatska}}
* {{ZID|SR Slovenija}}→{{ZID|Slovenija}}
* {{ZID|SR Bosna i Hercegovina}}→{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
* {{ZID|SR Makedonija}}→{{ZID|Makedonija}}
* {{ZID|SR Jugoslavija}}
** {{ZID|SR Srbija}}→{{ZD|Srbija|1991}} [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]]
** {{ZID|SR Crna Gora}}→{{ZD|Crna Gora|1993}} [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]
{{Collapsible list
  |title=Nepriznate paradržave{{nobold|:}}
  |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
  |{{ZD|Republika Srpska}} [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]
  |{{ZD|Dubrovačka Republika|1991}} [[Dubrovačka Republika (1991)|Dubrovačka Republika]]
  |{{ZID|Herceg-Bosna}}
  |{{ZID|AP Zapadna Bosna}}
  |{{ZID|Republika Kosovo}}
}}
| koordinate            = &lt;!-- {{coord|ŠIR|DUŽ|region:XXXX_type:event|display=inline,title}} --&gt;
| također_poznato_kao   = 
| vrsta                 = Politički raspad
| tema                  = 
| razlog                = [[Pad komunizma]], rast [[nacionalizam|nacionalizma]]
| prvi_reporter         = 
| budžet                = 
| pokrovitelj           = &lt;!-- ili | pokrovitelji = --&gt;
| organizatori          = 
| snimili               = 
| učesnici              = 
| ishod                 = * Raspad Jugoslavije i formiranje nezavisnih država nasljednica
* Nastavak [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]]
| žrtve1                = 
| žrtve2                = 
| žrtve3                = 
| broj_mrtvih           = 
| broj_povrijeđenih     = 
| prijavljeni_nestanci  = 
| oštećenje_imovine     = 
| sahrana               = 
| ispitivanja           = 
| istraga               = 
| mrtvozornik           = 
| hapšenja              = 
| osumnjičeni           = 
| optuženi              = 
| osuđeni               = 
| prijave               = 
| suđenje               = [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
| presuda               = [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Spisak presuda]]
| osude                 = 
| kazna                 = 
| zabrane_objavljivanja = 
| parnica               = 
| nagrade               = 
| snimci                = 
| prazna_oznaka1        = &lt;!-- ili | prazni_podaci1 = --&gt;
| prazna_oznaka2        = &lt;!-- ili | prazni_podaci2 = --&gt;
| prazna_oznaka3        = &lt;!-- ili | prazni_podaci3 = --&gt;
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| napomene              = 
}}
'''Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije''' predstavlja rezultat niza političkih događaja i sukoba tokom ranih 1990-ih. Nakon perioda političkih kriza tokom 1980-ih, sastavne republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] su se odvojile, ali su neriješena pitanja uzrokovala oštre međuetničke [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenske ratove]]. Ratovi su primarno zahvatili [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu]] i susjedne dijelove [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatske]].

Nakon [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|pobjede Saveznika]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Jugoslavija je uspostavljena kao federacija šest republika, sa granicama iscrtanim duž etničko-historijskih granica: [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] i [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]]. Dodatno, dvije autonomne pokrajine su uspostavljene unutar SR Srbije: [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]] i [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]]. Svaka od republika imala je svoju organizaciju [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i vladajuću elitu, te su sve tenzije rješavane na federalnom nivou. Jugoslavenski model organiziranja države, kao i &quot;srednji put&quot; između [[planirana ekonomija|planirane]] i [[slobodna ekonomija|slobodne ekonomije]], imali su relativan uspjeh, te je država doživjela period snažnog ekonomskog rasta i relativnu političku stabilnost do 1980-ih, pod vlašću doživotnog predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Nakon njegove smrti 1980, oslabljen sistem federalne vlade ostavljen je nemogućim da se bori sa ekonomskim i političkim izazovima.

Tokom 1980-ih, [[kosovski Albanci]] počeli su tražiti da se njihova autonomna pokrajina prevede u saveznu republiku, počevši sa [[Protesti na Kosovu 1981.|protestima 1981]]. Etničke tenzije između Albanaca i [[Srbi na Kosovu|Srba na Kosovu]] ostale su visoke čitavu deceniju, što je rezultiralo povećanju neslaganja Srba širom Jugoslavije visokoj autonomiji provincija i neefikasan sistem konsenzusa na federalnom nivou, što je viđeno kao prepreka srpskim interesima. Godine 1987, [[Slobodan Milošević]] je došao na čelo Srbije, te kroz niz populističkih poteza osigurao je ''de facto'' kontrolu nad Kosovom, Vojvodinom i Crnom Gorom, dobijajući visok nivo podrške među Srbima zbog njegove [[centralizam|centralističke]] politike. Milošević se susreo sa opozicijom partijskih lidera zapadnih republika, Slovenije i Hrvatske, koji su zahtijevali veću demokratizaciju države u skladu s [[Revolucije 1989.]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Savez komunista Jugoslavije raspao se u januaru 1990. duž federalnih linija. Republičke komunističke organizacije postale su zasebne socijalističke stranke.

Tokom 1990-ih, socijalisti (bivši komunisti) izgubili su moć od [[etnički separatizam|etničkih separatističkih]] stranaka u [[Izbori u Jugoslaviji|prvim višestranačkim izborima]] koji su se održali širom države, osim u Srbiji i Crnoj Gori, gdje su pobijedili Milošević i njegovi saveznici. Nacionalistička retorika na svim stranama postala je značajno vidljiva. Između juna 1991. i aprila 1992, četiri republike su proglasile nezavisnost (samo su [[Srbija i Crna Gora]] ostale u Federaciji), ali je status etničkih Srba van Srbije i Crne Gore, kao i etničkih Hrvata van Hrvatske, ostao neriješen. Nakon niza međuetničkih incidenata, [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] su započeli, prvo [[Rat u Hrvatskoj|u Hrvatskoj]] a onda, najžešći, u multi-etničkoj [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]; ratovi koji su ostavili dugotrajne ekonomske i političke posljedice u regionu.

{{Jugoslavenski ratovi}}

== Pozadina ==
Jugoslavija je zauzimala značajan dio Balkanskog poluostrva, uključujući područje na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], koje se proteže jugom od [[Tršćanski zaliv|Tršćanskog zaliva]] u srednjoj Evropi do ušća [[Bojana (rijeka)|Bojane]] kao i [[Prespansko jezero|Prespanskog jezera]] na kopnu, te istokom do [[Đerdapska klisura|Đerdapske klisure]] na [[Dunav]]u i do [[Midžor]]a na [[Stara planina|Staroj planini]], tako uključujući veliki dio [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]], regije sa historijom etničkih sukoba.

Važni elementi koji su doprinijeli neslozi uključuju savremene i historijske faktore, zajedno sa formiranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], prvim raspadom i naknadnim međuetničkim i političkim ratovima i genocidom tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], idejama [[Velika Srbija|Velike Srbije]], [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]], [[Velika Albanija|Velike Albanije]], te različitim pogledima u vezi s [[Panslavizam|Panslavizmom]], te jednostranim priznanjem novonastalih republika od strane Njemačke.

Prije Drugog svjetskog rata, veće tenzije su se pojavile kod prve, [[Kraljevina Jugoslavija|monarhističke jugoslavenske]] multietničke države i relativne političke i demografske dominacije od strane Srba. Osnova tih tenzija bili su različiti koncepti nove države. [[Hrvati]] i [[Slovenci]] razmatrali su [[federacija|federalni model]] gdje bi uživali veću autonomiju u odnosu na onu koju su imali kao zasebna kruna tokom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Pod Austro-Ugarskom, Slovenci i Hrvati imali su autonomiju sa slobodnim rukama samo u obrazovanju, pravu, religiji i 45% u porezima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.h-net.org/~habsweb/sourcetexts/nagodba1.htm|title=Constitution of Union between Croatia-Slavonia and Hungary|work=h-net.org}}&lt;/ref&gt; Srbi su vidjeli teritorije kao nagradu za podršku saveznicima u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i novu državu kao proširenje [[Krajevina Srbija|Kraljevine Srbije]].

Tenzije između Hrvata i Srba često su prerastale u otvoren sukob, sa dominantnom srpskom sigurnosnom strukturom koja je vježbala ugnjetavanje tokom izbora i fizičkih napada na hrvatske političke lidere u narodnom parlamentu, među kojima je i [[Stjepan Radić]], koji se protivio srpskom monarškom [[Apsolutni monarhizam|apsolutizmu]].&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,719894,00.html Elections] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090113155405/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,719894,00.html|date=13. 1. 2009}}, ''[[TIME Magazine]]'', 23. februar 1925.&lt;/ref&gt; Ubistva i povrede ljudskih prava bili su predmet zabrinutosti za [[Ligue des droits de l'homme|Ligu za ljudska prava]] što je dovelo do glasova protesta od strane intelektualaca, među kojima je bio i [[Albert Einstein]].&lt;ref&gt;[http://www.croatianhistory.net/etf/einste.html Appeal to the international league of human rights], Albert Einstein/Heinrich Mann.&lt;/ref&gt; U ovoj sredini ugnjetavanja se formirala radikalna fašistička grupa [[Ustaše]], koja je kasnije postala fašistička diktatura.

Tokom Drugog svjetskog rata, tenzije u državi su iskoristile okupatorske [[Sile Osovine]] koje su uspostavile hrvatsku [[Marionetska država|marionetsku državu]] koja je zahvatala današnje države [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Sile osovine su postavile [[Ustaše]] kao lidere [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Ustaše su riješile da je srpska manjina bila [[peta kolona]] srpskog ekspanzionizma, te su postavili politiku progona Srba. Politika je diktirala da trećina srpske manjine mora biti ubijena, trećina progonjena, a trećina preobraćena u katoličanstvo i asimilirana u Hrvate. S druge strane, [[Četnici]] su postavili svoju vlastitu kampanju progona u dijelovima Bosne i Hercegovine i [[Sandžak]]a prema [[Stevan Moljević|Moljevićevom planu]] i [[Draža Mihailović#Bosna|naredbama]] koje je izdao [[Draža Mihailović]] koje su uključivale &quot;čišćenje shvatanja i borbe svih nacija&quot;.

Hrvati i Muslimani su pristupali jedinicama ''[[Schutzstaffel|SS]]-a'' (najviše u [[13. SS oružana brdska divizija &quot;Handžar&quot; (hrvatska br. 1)|13. ''Waffen'' brdskoj diviziji]]). Istovremeno, bivši rojalist, general [[Milan Nedić]], postavljen od Sila osovine kao lider [[Nedićeva Srbija|marionetske vlade]] i lokalni Srbi regrutirani su u [[Gestapo]] i [[Srpski dobrovoljački korpus (Drugi svjetski rat)|srpski dobrovoljački korpus]]. Oba [[kvisling]]a su napadnuta i poražena od strane komunističkog, antifašističkog [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskog partizanskog]] pokreta koji su sačinjavali članovi svih etničkih grupa u području, što je dovelo do formiranja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]].

Zvanična jugoslavenska postratna procjena žrtava Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji je 1.704.000. Naknadni podaci skupljeni 1980-ih od strane historičara [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] i [[Bogoljub Kočović|Bogoljuba Kočovića]] pokazali su da je stvarni broj mrtvih bio oko 1&amp;nbsp;milion. Od tog broja, 330.000 do 390.000 etničkih Srba stradalo je od svih uzroka u Hrvatskoj i Bosni.&lt;ref&gt;Staff. [http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&amp;ModuleId=10005449 Jasenovac concentration camp]  {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916030858/http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&amp;ModuleId=10005449|date=16. 9. 2009}}, [[Jasenovac, Sisačko-moslavačka županija|Jasenovac]], Hrvatska, Jugoslavija. Na stranici SAD-ovog memorijalnog muzeja holokausta.&lt;/ref&gt;

Jugoslavija je bila u samom vrhu regionalne industrijske moći i ekonomskog uspjeha. Od 1960. do 1980, rast godišnjeg [[bruto nacionalni proizvod|bruto nacionalnog proizvoda]] (BDP) imao je prosjek 6,1%, medicinska zaštita je bila besplatna, pismenost 91%, a prosječan životni vijek 72 godine.&lt;ref&gt;World Bank, World Development Report 1991, Statistical Annex, Tables 1 and 2, 1991.&lt;/ref&gt;

Jugoslavija je bila unikatna država, koja se prostirala između istoka i zapada. Štaviše, njen predsjednik, [[Josip Broz Tito]], bio je jedan od fundamentalnih osnivača &quot;[[Treći svijet|trećeg svijeta]]&quot; ili &quot;[[grupa 77|grupe od 77]]&quot; koji su djelovali kao alternativa [[supersila]]ma. Još važnije, Jugoslavija je predstavljala [[tampon država|tampon državu]] između Zapada i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] te je također sprječavala SSSR od dolaska na [[Sredozemlje]].

Centralizirana uprava postajala je slabija zbog povećanog nacionalnog gnjeva i želje komunističkih partija da podržavaju &quot;nacionalno [[samoopredjeljenje]]&quot;. Ovo je dovelo do toga da Kosovo postane autonomna regija Srbije, zakonski prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu iz 1974]]. Ovaj ustav je pokvario ovlasti između glavnog grada i autonomnih regija u [[Vojvodina|Vojvodini]] (područje u Jugoslaviji sa velikim brojem etničkih manjina) i na [[Kosovo|Kosovu]] (sa velikom [[Albanci|albanskom]] populacijom).

Bez obzira na federalnu strukturu nove [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], postojala je i dalje tenzija među federalistima s jedne strane, posebno Hrvatima i Slovencima koji su tražili veću autonomiju, i [[unitaristi]]ma s druge strane, posebno Srbima. Borba se odvijala u više protesta radi većih individualnih i nacionalnih prava (kao [[Hrvatsko proljeće]]) i kasnije represije. Ustav iz 1974. bio je pokušaj prekida ovog obrasca uvođenjem federalnog modela i formalizacijom nacionalnih prava.

Olabavljena kontrola je u principu pretvorila Jugoslaviju u faktički [[konfederacja|konfederaciju]], koja je također stavila pritisak na legitimnost režima unutar federacije. Od kasnih 1970-ih velika razlika u ekonomskim resursima između razvijenih i nerazvijenih regija u Jugoslaviji značajno je poljuljala jedinstvo federacije.&lt;ref name=&quot;Dejan Jović 2009. str. 15&quot;&gt;Dejan Jović. ''Yugoslavia: a state that withered away''. Purdue University Press, 2009. str. 15&lt;/ref&gt; Najrazvijenije republike, Hrvatska i Slovenija, odbili su zahtjeve da smanje svoju autonomiju kako je nalagao ustav iz 1974.&lt;ref name=&quot;Dejan Jović 2009. str. 15&quot; /&gt; Javno mišljenje u Sloveniji 1987. vidjelo je bolje ekonomske prilike u nezavisnošću od Jugoslavije nego unutar nje.&lt;ref name=&quot;Dejan Jović 2009. str. 15&quot; /&gt; Postojala su mjesta koja također nisu vidjela ekonomsku korist od ostanka u Jugoslaviji; naprimjer, autonomna pokrajina Kosovo je bila slabo razvijena, a [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku pao je sa 47% jugoslavenskog prosjeka u post-ratnom periodu na 27% do kraja 1980-ih.&lt;ref&gt;Dejan Jović. ''Yugoslavia: a state that withered away''. Purdue University Press, 2009. str. 15–16&lt;/ref&gt; To je pokazalo značajne razlike u kvalitetu života u različitim republikama.

Ekonomski rast bio je ograničen zbog Zapadnih barijera koje su se kombinirale sa [[Naftna kriza 1973.|naftnom krizom iz 1973]]. Jugoslavija je naknadno pala u težak dug MMF-a zbog velikog broja [[Međunarodni monetarni fond|kredita]] koje je uzimao režim. U stanju dobijanja kredita, MMF je tražio &quot;[[tržišni liberalizam|liberalizaciju tržišta]]&quot; Jugoslavije. Do 1981, Jugoslavija je imala $19,9&amp;nbsp;milijardi vanjskog duga. Naredni problem je bio nezaposlenost, sa 1 milionom do 1980. Ovaj problem se naslagao općom &quot;neproduktivnošću na Jugu,&quot; što nije samo sputavalo ekonomiju Jugoslavije, nego je iritiralo Sloveniju i Hrvatsku još više.&lt;ref name=&quot;Asch-Reichmann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Massey-Taylor&quot; /&gt;

== Uzroci ==
=== Strukturni problemi ===
[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] bila je federalna republika sa osam federalnih jedinica, grubo podijeljenih duž etničkih linija, uključujući šest republika:
* [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]],
* [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]],
* [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]],
* [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]],
* [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] i
* [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]]

i dvije autonomne pokrajine unutar Srbije,
* [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodina]] i
* [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]].

Sa [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavom iz 1974]], ured predsjednika Jugoslavije je zamijenjen sa [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvom SFRJ]], vladajućim kolektivom od 8 članova sačinjeni od predstavnika iz šest republika i iz dvije autonomne pokrajine unutar SR Srbije, SAP Kosova i SAP Vojvodine.

Otkako je jugoslavenska federacija formirana 1945. godine, savezna [[Socijalistička Republika Srbija]] sadržavala je dvije autonomne pokrajine, SAP Kosovo i SAP Vojvodina. Sa ustavom iz 1974, utjecaj centralne vlade SR Srbije značajno se smanjio, što im je dalo traženu autonomiju. Vlada SR Srbije bila je ograničena u pravljenju i vršenju odluka koje bi se primijenile na pokrajine. Pokrajine su imale pravo glasa u Predsjedništvu SFRJ, što obično nije bilo u korist SR Srbije. U Srbiji, postojalo je veliko nezadovoljstvo prema ovim razvojima, što su nacionalistički elementi javnosti vidjeli kao &quot;podjelu Srbije&quot;.
Ustav iz 1974. nije samo pogoršao strah Srbije sa parolom &quot;slaba Srbija, za jaču Jugoslaviju&quot;, nego je pogodio srce srbijanskog nacionalnog sentimenta. Većina Srba vidi Kosovo kao &quot;kolijevku nacije&quot;, i ne bi prihvatili mogućnost izgubiti ga od većinske albanske populacije.

U cilju da osigura svoju ostavštinu, Ustav iz 1974. uspostavio je sistem cjelogodišnjih predsjedništva, na rotacijskoj bazi između osam lidera iz republika i autonomnih pokrajina. Titova smrt je pokazala da su tako kratki rokovi veoma neefikasni. U suštini je ostavio vakuum moći koji je ostao otvoren duži dio 1980-ih.

=== Ekonomski kolaps i međunarodna klima ===
Tokom godina Titovog predsjedavanja, njegova politika je bila brzi ekonomski rast. Rast je bio visok u 1970-im. Ipak, ekspanzija ekonomskog rasta uzrokovala je inflaciju i gurnula Jugoslaviju u ekonomsku recesiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/DOC_0005361799.pdf|title=YUGOSLAVIA: KEY QUESTIONS AND ANSWERS ON THE DEBT CRISIS|date=12. 5. 2011|website=Directorate of Intelligence|access-date=23. 5. 2018|archive-date=12. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201112012154/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/DOC_0005361799.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon smrti Tita i usponom [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], [[perestrojka|perestrojke]] i [[glasnost]]i u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], Zapad je osjetio dovoljnu sigurnost u namjere SSSR-a da Jugoslavija više nije od ključnog strateškog značaja. Bez obzira na nesvrstanost Beograda i njegove proširene trgovačke veze sa [[Evropska ekonomska zajednica|Evropskom zajednicom]] i SAD-om, administracija [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] posebno je ciljala jugoslavensku ekonomiju u [[Povjerljive informacije u SAD-u|povjerljivoj]] [[Direktiva nacionalne sigurnosti 133|Direktivi nacionalne sigurnosti]] iz 1984.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://orientalreview.org/2014/12/28/yugoslavia-and-the-betrayal-of-democracy/|title=Yugoslavia and the Betrayal of Democracy|work=Oriental Review|access-date=23. 5. 2018|archive-date=3. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503081136/http://orientalreview.org/2014/12/28/yugoslavia-and-the-betrayal-of-democracy/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Cenzurirana verzija otkrivena 1990. obrazložena na NSDD 54 u istočnoj Evropi, izdata je 1982. godine.&lt;ref&gt;[https://fas.org/irp/offdocs/nsdd/nsdd-54.pdf NSDD – National Security Decision Directives – Reagan Administration]&lt;/ref&gt; Potonja je podržavala &quot;proširene napore za promociju 'tihe revolucije' da zbaci komunističke vlade i partije,&quot; zajedno sa reintegracijom država istočne Evrope u tržišno-orijentisanu ekonomiju.&lt;ref&gt;Sean Gervasi, 'Germany, the US, and the Yugoslav Crisis,' Covert Action, n. 43, Winter 1992–93, str. 42&lt;/ref&gt;

Vanjski [[status quo]], koji je imala Komunistička partija da bi opstala, počeo je da nestaje. Nadalje, [[Revolucije 1989.|pad komunizma]] širom centralne i istočne Evrope je još jednom doveo do unutarnjih kontradikcija u Jugoslaviji, ekonomske efikasnosti (kao što je hroničan nedostatak produktivnosti, potpaljen odlukom vlade da forsira politiku potpune zaposlenosti), i etno-religijskim tenzijama na površinu. Jugoslavenski [[Pokret nesvrstanih|nesvrstan status]] rezultirao je u pristupu kreditima od oba bloka [[supersila]]. Ovaj kontakt sa Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadom otvorio je tržište Jugoslavije prije nego tržišta ostatka [[Srednja Evropa|centralne]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]].

Period 1980-ih bila je decenija Zapadnih ekonomskih usluga.

Decenija štednji rezultirala je rastom frustracija i nezadovoljstvom protiv srbijanske 'vladajuće klase' i manjina koje su imale korist od zakonodavstva vlade. Stvarna zarada u Jugoslaviji pala je za 25% od 1979. do 1985. godine.
* Do 1988. emigrantske doznake u Jugoslaviji iznosile su preko $4,5 milijardi (USD), i
* Do 1989. te su doznake bile $6,2&amp;nbsp;milijardi (USD),
čineći preko 19% ukupnih svjetskih.&lt;ref name=&quot;Asch-Reichmann&quot;&gt;Beth J. Asch, Courtland Reichmann, Rand Corporation. ''Emigration and Its Effects on the Sending Country''. Rand Corporation, 1994. (str. 26)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Massey-Taylor&quot;&gt;Douglas S. Massey, J. Edward Taylor. ''International Migration: Prospects and Policies in a Global Market''. Oxford University Press, 2004. (str. 159)&lt;/ref&gt;

=== Smrt Tita i slabljenje komunizma ===
Na 4. maj 1980, Titova smrt je objavljena na RTV servisima širom Jugoslavije. Iako nije bio liberalan političar, njegova smrt je izbrisala ono što bi većina međunarodnih političkih posmatrača vidjela kao glavnu sjedinjujuću silu Jugoslavije i naknadne [[etnička tenzija|etničke tenzije]] počele su rasti u Jugoslaviji. Kriza koja se pojavila u Jugoslaviji bila je povezana sa slabljenjem [[Istočni blok|socijalističkih država u istočnoj Evropi]] prema kraju [[Hladni rat|Hladnog rata]], što je simbolizirano padom [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] 1989. godine. U Jugoslaviji, nacionalna komunistička partija, zvaničnog naziva [[Savez komunista Jugoslavije]], izgubila je svoj ideološki potencijal.&lt;ref name=&quot;Pešić-USIP-LCY-potency&quot;&gt;{{cite journal | publisher= [[Američki institut za mir]] | url= http://www.usip.org/publications/serbian-nationalism-and-origins-yugoslav-crisis | title= Serbian Nationalism and the Origins of the Yugoslav Crisis | author= Vesna Pešić | authorlink= Vesna Pešić | journal= Peaceworks | issue= 8 | page= 12 | date= april 1996 | access-date= 10. 12. 2010 | archive-date= 17. 11. 2015 | archive-url= https://web.archive.org/web/20151117033730/http://www.usip.org/publications/serbian-nationalism-and-origins-yugoslav-crisis | url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1986, [[Srpska akademija nauka i umjetnosti]] (SANU) značajno je doprinijela rastu nacionalizma, kao što je nacrt [[Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti|Memorandum SANU]]-a, kojim se izrazilo nezadovoljstvo zbog slabljenja srbijanske centralne vlade.

Problemi u srbijanskoj autonomnoj pokrajini SAP Kosovo između Srba i Albanaca eksponencijalno su rasli. Ovo, zajedno sa ekonomskim problemima na Kosovu i Srbiji u cjelosti, dovelo je do većeg srbijanskog nezadovoljstva prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]. Kosovski Albanci počeli su tražiti da Kosovo dobije status savezne republike počevši ranih 1980-ih, posebno sa [[Protesti na Kosovu 1981.|protestima na Kosovu 1981]]. Srbijanska javnost je ovaj čin vidjela kao devastirajući napad na srbijanski ponos zbog historijskih veza koje su [[Srbijanci]] imali sa Kosovom. Smatralo se da bi secesija bila devastirajuća za kosovske Srbe. Ovo je, eventualno, dovelo do represije albanske većine na Kosovu.&lt;ref name=&quot;NYTimes-Kosovo-Repression&quot;&gt;{{cite news | newspaper = [[The New York Times]] | url = http://topics.nytimes.com/top/news/international/countriesandterritories/serbia/kosovo/index.html | title = Kosovo | date = 23. 7. 2010 | access-date=10. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;

Prosperitetnije republike, SR Slovenija i SR Hrvatska tražile su decentralizaciju i demokratiju.&lt;ref name=&quot;NYT-Croatia-Prosperity-1985&quot;&gt;{{cite news | newspaper = The New York Times | url = https://www.nytimes.com/1985/12/08/world/yugoslav-republic-jealously-guards-its-gains.html?ref=croatia | title = Yugoslav republic jealously guards its gains | author= Henry Kamm | authorlink= Henry Kamm | date= 8. 12. 1985 | access-date=10. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;

== Uspon nacionalizma u Srbiji (1987–89) ==
{{Također pogledajte|Srpski nacionalizam}}

=== Slobodan Milošević ===
[[Datoteka:Slobodan Milosevic.jpg|thumb|upright|Nedvosmislena čežnja tadašnjeg Predsjednika Predsjedništva SR Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da podrži sveopće jedinstvo Srba, status koji je pretio da se svaka republika izdvoji iz Federacije, pored svog protivljenja albanskim vlastima na Kosovu, dodatno je podstakla etničke tenzije složene višenacionalne države i u konačnici njen slom]]

Godine 1987. [[Slobodan Milošević]] iz [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] pozvan je da umiri proteste srpskog stanovništva, izazvane na etničkom nivou i uperene protiv albanske administracije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosova]]. Milošević je, do tada, bio tvrdokorni komunista koji je sve oblike nacionalizma smatrao izdajstvom, poput osuđivanja Memoranduma SANU kao ''ništa drugo do najmračnijeg nacionalizma''. Međutim, autonomija Kosova oduvijek je bila nepopularna u Srbiji,{{Izvor}} a on je iskoristio situaciju i odstupio od tradicionalne komunističke neutralnosti po pitanju Kosova.

Milošević je uvjeravao Srbe da će biti zaustavljeno njihovo zlostavljanje koje su vršili Albanci.{{Izvor}} Zatim je započeo kampanju protiv vladajuće komunističke elite SR Srbije, zahtijevajući umanjenje stepena autonomije Kosova i Vojvodine. Te akcije učinile su ga popularnim među Srbima i pomogle su mu pri usponu na vlast u Srbiji. Milošević i njegovi istomišljenici preuzeli su agresivnu nacionalističku agendu oživljavanja SR Srbije unutar Jugoslavije, obećavajući reforme i zaštitu svih Srba.

Vladajuća stranka u tadašnjoj Jugoslavije bila je [[Savez komunista Jugoslavije]] (SKJ), složena politička stranka koju je činilo osam liga komunista iz šest republika i dvije autonomne pokrajine. Savez komunista Srbije (SKS) upravljala je SR Srbijom. Iskoristivši uspon nacionalizma i svoju popularnost stečenu nakon događaja na Kosovu, Slobodan Milošević (predsjednik Saveza komunista Srbije (SKS) od maja 1986) postao je najmoćniji političar u Srbiji, pobjedivši svog bivšeg mentora i predsjednika Srbije [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]] na 8. sjednici Saveza komunista Srbije 22. septembra 1987. Ovaj momenat se s razlogom smatra kao jedan od najvažnijih trenutaka u procesu uspona srpskog nacionalizma a što će kulminirati i raspadom Jugoslavije i ratovima na prostoru bivše SFRJ.{{Izvor}} Na mitingu 1988. u Beogradu, Milošević je jasno iznio svoju percepciju situacije sa kojom se SR Srbija suočava u Jugoslaviji, rekavši:

{{citat|U zemlji i inostranstvu neprijatelji Srbije gomilaju se protiv nas. Mi im kažemo ''Ne bojimo se. Nećemo ustuknuti pred bitkom''.|Slobodan Milošević, 19. novembar 1988.&lt;ref name=&quot;Yugoslavia. British Broadcasting Corporation 1995&quot;&gt;The Death of Yugoslavia. British Broadcasting Corporation (BBC). 1995.&lt;/ref&gt;}}

Jednom drugom prilikom je privatno izjavio:

{{citat|Mi Srbi ćemo djelovati u interesu Srbije bilo da to radimo u skladu s ustavom ili ne, radimo li to u skladu sa zakonom ili ne, radimo li u skladu sa stranačkim statutima ili ne.| Slobodan Milošević&lt;ref&gt;Ramet, Sabrina P. 2006. The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimisation. Indiana University Press. p598.&lt;/ref&gt;}}

=== Antibirokratska revolucija ===
{{Glavni|Antibirokratska revolucija}}

Antibirokratska revolucija predstavljala je niz politički orkestriranih protesta u Srbiji i Crnoj Gori, kojom je Slobodan Milošević uspio legitimne predstavnike federalnih jedinica (SAP Vojvodine, SAP Kosova i SR Crne Gore) zamijeniti svojim pristalicama i time steći političku kontrolu nad 4 od 8 predstavnika u saveznom predsjedništvu. Vlada Crne Gore preživjela je državni udar u oktobru 1988. ali ne i drugi januara 1989.

Nakon antibirokratske revolucije, Milošević je kao predsjednik KP Srbije i član saveznog Predsjedništva, u novostvorenim prilikama mogao da računa i na članove Predsjedništva iz dvije pokrajine i SR Crne Gore čime je imkao 4 od ukupno 8 glasova u Predsjedništva. Instrument koji je ranije umanjio srpski uticaj u SFRJ, Milošević je preokretom iskoristio i stekao znatnu prednost u donošenju odluka unutar jugoslovenaskog Predsjedništva.

Tokom niza skupova, nazvanih &quot;Miting istine&quot;, Miloševićeve pristalice uspjele su srušiti lokalne samouprave i zamijeniti ih svojim pristalicama.

Kao rezultat ovih događaja, februara 1989. rudari etničkih Albanaca na Kosovu organizovali su štrajk zahtijevajući očuvanje već sada, Ustavom zagarantovane autonomije Kosova. To je doprinijelo etničkom sukobu između albanskog i srpskog stanovništva unutar SAP Kosova. Albanci su tokom 1980-tih činili 77% stanovništa Kosova te bili većina u uvoj pokrajini.

U junu 1989, na 600. godišnjicu [[Kosovska bitka|historijskog poraza]] Srba na Kosovu, Slobodan Milošević održao je [[Govor na Gazimestanu]] pred oko 200.000 okupljenih Srba, sa srpskom nacionalističkom temom koja je namjerno i nikako u dobar trenutak evocirala srednjovjekovnu srpsku historiju. Miloševićev govor a posebno dio:

{{citat|Opet smo pred bitkama i u bitkama. One nisu oružane, mada ni takve još nisu isključene|izvod iz govora Slobodana Miloševića na Gazimestanu, 28. juna 1989.}}

mnogi su protumačili kao aspiracije [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i teritorijalno širenje Srbije. Miloševićev odgovor na nesposobnost i nefunkcionalnost saveznog sistema bila je centralizacija vlade. S obzirom na karakter Jugoslavije i njenu višenacionalnost kao i sve glasnije pozive za nezavisnost koje su upućivali predstavnici SR Slovenije i SR Hrvatske takvi potezi i preustroj Jugosavije smatrali su se neprihvatljivim što je samo ubrzalo raspad Jugoslavije.

=== Posljedice ===

U međuvremenu, [[Socijalistička Republika Hrvatska]] i [[Socijalistička Republika Slovenija]] podržale su albanske rudare i njihovu borbu za priznanje. Mediji u SR Sloveniji objavili su članke u kojima su upoređivali Miloševića sa italijanskim fašističkim diktatorom [[Benito Mussolini|Benitom Mussolinijem]]. Milošević je tvrdio da je takva kritika neutemeljena i da predstavlja &quot;širenje straha od Srbije&quot;. Miloševićevi državni mediji su kao kontraodgovor tvrdili da [[Milan Kučan]], šef Saveza komunista Slovenije, podržava Kosovo i slovenski separatizam.&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,968740,00.html Communism O Nationalism!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130825020141/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,968740,00.html|date=25. 8. 2013}}, ''[[TIME Magazine]]'', 24 October 1988&lt;/ref&gt; Početni štrajkovi na Kosovu pretvorili su se u raširene demonstracije u kojima se traži da Kosovo postane sedma republika. To je naljutilo rukovodstvo Srbije koje je nastavilo da koristi policijsku silu, a kasnije i saveznu vojsku ([[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavensku narodnu armiju]])kako bi se obračunala s neistomišljenicima a po nalogu Predsjedništva koje je u to doba bilo pod srpskom kontrolom.

U februaru 1989. [[Azem Vllasi]], etnički Albanac i predstavnik SAP Kosovo u Predsjedništvu Jugoslavije, bio je primoran da podnese ostavku na tu dužnost a zamijenio ga je Miloševićev saveznik. Albanski demonstranti zahtijevali su da se Vllasi vrati na dužnost, a Vlasijeva podrška demonstrantima navela je Miloševića i njegove saveznike da odgovore na trenutnu situaciju navodeći da je to &quot;kontrarevolucija protiv Srbije i Jugoslavije&quot;, te su zahtijevali od savezne vlade da silom suzbiju proteste Albanaca. Miloševićev cilj je dodatno potpomognut demostracijama koje su se desile ispred jugoslovenskog parlamenta u Beogradu a koje su organizovale njegove pristalice zahtevajući od jugoslovenskih vojnih snaga da pojačaju svoje prisustvo na Kosovu kako bi zaštitili tamošnje Srbe i obustavili demonstracije Albanaca.

Predstavnik SR Slovenije u kolektivnom predsjedništvu Jugoslavije, Milan Kučan, 27. februara suprostavio se zahtjevima Srba i napustio Beograd i vratio se u SR Sloveniju, gdje je u dvorani Cankar u Ljubljani prisustvovao sastanku sa [[Demokratska opozicija Slovenije|demokratskim opozicionim snagama]], javno podržavajući napore albanskih demonstranata koji su tražili oslobađanje Vllasija. U dokumentarcu [[BBC]]-a 1995. naziva ''[[Smrt Jugoslavije]]'', Kučan je tvrdio da je 1989. bio zabrinut da će zbog uspjeha Miloševićeve antibirokratske revolucije u srpskim pokrajinama, kao i u Crnoj Gori, njegova mala republika biti sljedeća meta za politički udar Miloševićevih pristalica ako puč na Kosovu prođe neometano. Srbijanska državna televizija osudila je Kučana kao separatistu, izdajnika i osobu koja podržava albanski separatizam.

U Beogradu su nastavljeni srpski protesti gdje je tražena reakcija na događaje na Kosovu. Milošević je naložio komunističkom predstavniku Petru Gračaninu da se pobrine da se protest nastavi dok on raspravlja o stvarima na Vijeću Saveza komunista, kako bi primorao ostale članove da shvate da je na njegovoj strani ogromna podrška u gušenju albanskog štrajka na Kosovu. Predsjednik Skupštine Srbije Borisav Jović, snažan Miloševićev saveznik, sastao se sa tadašnjim predsjednikom Predsjedništva Jugoslavije, bosanskim poslanikom Raifom Dizdarevićem, i zatražio od savezne vlade da udovolji srpskim zahtjevima. Dizdarević se raspravljao sa Jovićem rekavši da ste „vi [srpski političari] organizovali demonstracije, vi to kontrolišete“, Jović je odbio da preuzme odgovornost za postupke demonstranata. Dizdarević je tada odlučio da pokuša i sam da smiri situaciju razgovorom sa demonstrantima, pri čemu je održa strastveni govor za jedinstvo Jugoslavije rekavši:

{{citat|Naši očevi su ginuli da bi stvorili Jugoslaviju. Nećemo ići putem nacionalnog sukoba. Ići ćemo putem bratstva i jedinstva.|Raif Dizdarević, 1989.&lt;ref name=&quot;Yugoslavia. British Broadcasting Corporation 1995&quot; /&gt;}}

Iako je ova izjava dobila aplauz protest je nastavljen. Kasnije je Jović sa oduševljenjem razgovarao sa okupljenima i rekao im da će Milošević doći da podrži njihov protest. Kada je Milošević kasnije razgovarao sa demonstrantima i likujući im rekao da narod Srbije pobjeđuje u borbi protiv starih partijskih birokrata iz gomile se čuo povik ''uhapsiti Vllasija''. Iako se pravio da nije dobro čuo zahtjev publici je izjavio da će svako ko se zavjeri protiv jedinstva Jugoslavije biti uhapšen i kažnjen. Već slijedećeg dana, sa partijskim savjetom koji je pritisnut ka potčinjavanju Srbiji, snage JNA su se slile na Kosovo i Vlasi je uhapšen.

U martu 1989. kriza u Jugoslaviji se produbila nakon usvajanja amandmana na Ustav Srbije koji je dozvolio republičkoj vladi Srbije da ponovo uspostavi efektivnu vlast nad autonomnim pokrajinama Kosovo i Vojvodina. Do tada je iz ovih pokrajina donešen niz političkih odluka a osim toga pokrajine su imale pravo glasa na nivou Predsjedništva Jugoslavije (šest članova iz republika i dva člana iz autonomnih pokrajina).&lt;ref&gt;{{cite web|title=A Country Study: Yugoslavia (Former): Political Innovation and the 1974 Constitution (chapter 4) | url= http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/yutoc.html#yu0130 | publisher= The Library of Congress| access-date=27 January 2011}}&lt;/ref&gt;

Grupa kosovskih Srba pristalica Miloševića koji su pomogli rušenju Vlasija izjavila je da ide u Sloveniju da održi &quot;[[Antibirokratska revolucija|Miting istine]]&quot; na kojem će Milana Kučana prokazati kao izdajnika Jugoslavije i tražiti njegovo svrgavanje. Međutim, pokušaj da se ponovi antibirokratska revolucija u Ljubljani u decembru 1989. nije uspio. Srpski demonstranti koji su trebali ići vozom za Sloveniju zaustavljeni su kada je policija SR Hrvatske blokirala sav tranzit kroz njenu teritoriju u koordinaciji sa slovenačkim policijskim snagama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fvv.uni-mb.si/varstvoslovje/Abstract.aspx?cid=329 |title=Historical Circumstances in Which &quot;The Rally of Truth&quot; in Ljubljana Was Prevented |publisher=Journal of Criminal Justice and Security |access-date=4 July 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131213053210/http://www.fvv.uni-mb.si/varstvoslovje/Abstract.aspx?cid=329 |archive-date=13 December 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rtvslo.si/osamosvojitev/prispevek/108/predvajaj/|title=Rally of truth (Miting resnice)|publisher= A documentary published by [[RTV Slovenija]]|access-date=4 July 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.akcijasever.si/|title=akcijasever.si|publisher=The &quot;North&quot; Veteran Organization|access-date=3 July 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20171229002346/http://www.akcijasever.si/|archive-date=29 December 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U Predsjedništvu Jugoslavije formiran je glasački blok kojeg su činili predsjednici federalnih jedinaca: Borisav Jović (u to vrieme predsjednik Predsjedništva Jugoslavije), Nenad Bućin (Predsjednik SR Crne Gore), Jugoslav Kostić (predsjednik SAP Vojvodine) i Riza Sapundžiu (predsjednik SAP Kosova).&lt;ref name=&quot;bhdani-2001&quot; /&gt;

== Početak ratova ==
=== Rat u Sloveniji ===
{{Glavni|Rat u Sloveniji}}

=== Rat u Hrvatskoj ===
{{Glavni|Rat u Hrvatskoj}}

== Nezavisnost Makedonije i Bosne i Hercegovine ==
=== Bosna i Hercegovina ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Rat u Bosni i Hercegovini}}

Od 1991. do 1992. situacija u multietničkoj Bosni i Hercegovini se zaoštrava. Njen parlament je bio rascjepkan po etničkoj liniji na bošnjačku, srpsku i hrvatsku frakciju. U oktobru 1991. Radovan Karadžić, vođa najveće srpske frakcije u parlamentu, Srpske demokratske stranke, dao je ozbiljno i direktno upozorenje Narodnoj skupštini Bosne i Hercegovine ukoliko odluči da se odvoji, rekavši:

{{citat|Ovo je put na koji vi hoćete da izvedete Bosnu i Hercegovinu, ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošli Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak. Jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovde.|Radovan Karadžić, 14. oktobar 1991.&lt;ref&gt;[http://www.focus-fen.net/index.php?id=l8266&amp;PHPSESSID=vij9lc6hpha284rr3albg7ii75 Karadzic and Mladic: The Worlds Most Wanted Men – FOCUS Information Agency&lt;!-- Bot generated title --&gt;] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20090416123607/http://www.focus-fen.net/index.php?id=l8266&amp;PHPSESSID=vij9lc6hpha284rr3albg7ii75 |date=16 April 2009 }}&lt;/ref&gt;}}

U međuvremenu, iza kulisa, počeli su pregovori između Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine na teritorije pod srpskom i hrvatskom upravom kako bi se pokušao izbjeći rat između bosanskih Hrvata i bosanskih Srba. Bosanski Srbi održali su referendum u novembru 1991. koji je rezultirao velikom većinom glasova za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom i Crnom Gorom.

U javnosti, prodržavni mediji u Srbiji tvrdili su da bi Republika Bosna i Hercegovina mogla biti uključena u novu dobrovoljnu uniju unutar nove Jugoslavije zasnovane na demokratskoj vlasti, ali bosanskohercegovačka vlada to nije shvatila ozbiljno.

Dana 9. januara 1992, skupština bosanskih Srba proglasila je posebnu Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine (uskoro Republiku Srpsku) i nastavila sa formiranjem srpskih autonomnih oblasti (SAO) u cijeloj državi. Vlada Republike Bosne i Hercegovine proglasila je neustavnim srpski referendum o ostanku u Jugoslaviji i stvaranje SAO-a.

Referendum o nezavisnosti koji je organizovala i sprovela Vlada Republike  Bosne i Hercegovine održan je 29. februara i 1. marta 1992. Referendum je proglašen neustavnim od strane Ustavnog suda i novouspostavljene Vlade bosanskih Srba, a u velikoj mjeri je bojkotovan od strane bosanskohercegovačkih Srba. Prema zvaničnim rezultatima, izlaznost je bila 63,4%, a 99,7% birača glasalo je za nezavisnost. Bilo je nejasno šta zapravo znači uslov dvotrećinske većine i da li je ispunjen.

Republika Bosna i Hercegovina je proglasila nezavisnost 3. marta 1992. i dobila međunarodno priznanje sljedećeg mjeseca 6. aprila 1992. Istog dana, Srbi su odgovorili proglašenjem nezavisnosti Republike Srpske i opsadom Sarajeva, što se uglavnom smatra početkom rata u Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. primljena kao država članica Ujedinjenih naroda.

Zračni napadi NATO-a na ciljeve bosanskih Srba doprinijeli su potpisivanju Dejtonskog sporazuma od 14. decembra 1995. i rješavanju sukoba. Oko 100.000 ljudi je ubijeno tokom rata.

=== Makedonija ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Makedonije|Sukobi u Makedoniji 2001.}}

Na referendumu o nezavisnosti Makedonije održanom 8. septembra 1991, 95,26% glasača koji su učestvovali na referendumu glasalo je za nezavisnost, koja je proglašena 25. septembra 1991.

Pet stotina američkih vojnika tada je raspoređeno pod zastavom UN-a da nadgledaju sjevernu granicu Makedonije sa Srbijom. Beogradske vlasti nisu intervenisale da spreče izlazak Makedonije iz ''krnje'' Federacije, niti su protestovale niti djelovale protiv dolaska trupa UN-a, ukazujući da će Beograd, kada bude formirao svoju novu državu (Saveznu Republiku Jugoslaviju u aprilu 1992), priznati Republiku Makedoniju i razvijati diplomatske odnose sa njom. Kao rezultat toga, Makedonija je postala jedina bivša jugoslavenska republika koja je stekla suverenitet bez otpora jugoslovenskih vlasti i vojske.

Osim toga, prvi predsjednik Makedonije, [[Kiro Gligorov]], je održavao dobre odnose sa Beogradom, kao i s drugim bivšim jugoslavenskim republikama. Problema nije bilo između makedonske i srbijanske granične policije (iako mali teritorijalni džepovi Kosova i Preševske doline zaokružuju sjeverne krajeve historijske regije poznate kao Makedonija) koji bi inače stvorili granični spor između dvije države.

Poslije pobune u Republici Makedoniji, posljednjeg velikog sukoba između albanskih nacionalista i vlade Republike Makedonije, stopa nasilje se smanjila nakon 2001.

== Međunarodno priznanje i raspad ==

Dok su Francuska, V. Britanija i većina drugih zemalja članica Evropske zajednice još uvijek naglašavale potrebu za očuvanjem jedinstva Jugoslavije, njemački kancelar [[Helmut Kohl]] je namjeravao da prizna prve dvije otcijepljene republike Sloveniju i Hrvatsku. Lobirao je i kod nacionalnih vlada ove dvije države i u Evropskoj zajednici da budu naklonjenije njegovoj politici, a također je otišao u Beograd da izvrši pritisak na saveznu vladu da ne koristi vojnu akciju, preteći sankcijama. Nekoliko dana prije kraja godine na Badnje veče, Njemačka je priznala nezavisnost Slovenije i Hrvatske, ''protivno stavu savjeta Evropske zajednice, UN-a i američkog predsjednika Georgea H W Busha''.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2017-06-20 |title=Kohl's roll of the dice in 1991 helped further destabilise the Balkans |work=Financial Times |url=https://www.ft.com/content/a0f78f22-5518-11e7-9fed-c19e2700005f |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305014953/https://www.ft.com/content/a0f78f22-5518-11e7-9fed-c19e2700005f |archive-date=5 March 2022 |url-access=subscription |url-status=bot: unknown |access-date=2022-03-05 }}&lt;/ref&gt;

U novembru 1991. godine, [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], koju je predvodio Robert Badinter, je na zahtjev [[Peter Carington|lorda Carringtona]] zaključila da je SFR Jugoslavija u procesu raspada, da srpsko stanovništvo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nema pravo na samoopredjeljenje u obliku novih država, te da se granice između republika priznaju kao međunarodne granice. Kao rezultat sukoba, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je jednoglasno usvojilo [[Rezolucija 721 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 721.]] [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] UN-a 27. novembra 1991. godine, koja je utrla put ka uspostavljanju mirovnih operacija u Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.nato.int/ifor/un/u911127a.htm | title = Resolution 721 | date = 25 September 1991 |location=Belgium|publisher=NATO| access-date =21 July 2006 }}&lt;/ref&gt;

U januaru 1992. Hrvatska i Jugoslavija su potpisale primirje pod nadzorom UN-a, dok su nastavljeni [[Pregovori o podjeli Bosne i Hercegovine između Srbije i Hrvatske|pregovori između srpskog i hrvatskog rukovodstva o podjeli Bosne i Hercegovine]].{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=210}}

15. januara 1992. međunarodna zajednica priznala je nezavisnost Hrvatske i Slovenije. Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina će kasnije, 22. maja 1992. godine biti primljene kao države članice Ujedinjenih nacija. Makedonija je u punopravno članstvo UN-a  primljena 8. aprila 1993.&lt;ref name=&quot;Rossos A. 2008&quot;&gt;{{Cite book|url=http://research.policyarchive.org/11853.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128222837/http://research.policyarchive.org/11853.pdf|url-status=dead|archive-date=2019-01-28|title=Macedonia and the Macedonians: A History|publisher=Hoover Institution Press|first=Andrew|last=Rossos|author-link=Andrew Rossos|date=2008|page=271|isbn=978-0817948832|access-date=28 January 2019}}&lt;/ref&gt; jer je odobrenje članstva trajalo duže zbog grčkih prigovora.&lt;ref name=&quot;Rossos A. 2008&quot;/&gt;

Lider SDP-a Njemačke Oskar Lafontaine je 1999. godine tokom svog prvomajskog govora kritikovao ulogu Njemačke u raspadu Jugoslavije, njenim ranim priznavanjem nezavisnosti republika.&lt;ref&gt;{{cite book|first=Tariq |last=Ali|title=[[Masters of the Universe? NATO's Balkan Crusade]]|publisher=Verso |year=2000|isbn=9781859842690|page=381}}&lt;/ref&gt;

Neki posmatrači su smatrali da je raspad jugoslavenske države prekršio principe posthladnoratovskog sistema, sadržane u [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizaciji za evropsku sigurnosti saradnju]] (CSCE/OSCE) i [[Pariška povelja za novu Evropu|Pariškoj povelji]] iz 1990. Državne granice u Evropi ne treba mijenjati. Neki posmatrači, kao što je Peter Gowan, tvrde da su raspad i sukob, koji je uslijedio, mogli biti spriječeni da su zapadne države bile odlučnije u provođenju unutrašnjih aranžmana između svih strana, ali na kraju ''&quot;nisu bile spremne da provedu takve principe u jugoslavenskom slučaju jer Njemačka to nije željela, a druge države nisu imale nikakav strateški interes da to učine&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Peter|last=Gowan |url=https://newleftreview.org/I/234/peter-gowan-the-nato-powers-and-the-balkan-tragedy |title=The NATO Powers and the Balkan Tragedy |journal=New Left Review |date=March–April 1999|issue=I/234 |pages=83–105 }}&lt;/ref&gt; Gowan čak tvrdi da bi raspad ''&quot;mogao biti moguć bez velikog krvoprolića, da su se mogli uspostaviti jasni kriterijumi za obezbjeđivanje sigurnosti za sve glavne grupe naroda na jugoslavenskom prostoru&quot;.''

U martu 1992, tokom američko-bosanskohercegovačke kampanje za nezavisnost, [[Alija Izetbegović]] postigao je [[Carrington – Cutileirov plan|sporazum]] sa predstavnicima [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] u Bosni i Hercegovini o konfederalnom trokantonalnom uređenju države, uz posredovanje [[Evropska komisija|Evropske komisije]]. Međutim, [[Savezna vlada Sjedinjenih Američkih Država|američka vlada]] ga je, prema [[The New York Times]]&lt;nowiki/&gt;u, podstakla da se odluči za unitarnu, suverenu, nezavisnu državu.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1993/06/17/world/2-leaders-propose-dividing-bosnia-into-three-areas.html|date=17 June 1993|title=Leaders propose dividing Bosnia into three areas|newspaper=The New York Times|access-date=2 March 2019}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Balkanizacija]]
* [[Hronologija raspada Jugoslavije]]
* [[Raspad Čehoslovačke]]
* [[Raspad Sovjetskog Saveza]]

== Reference ==
{{refspisak}}

=== Izvori ===
{{refbegin|40em}}
; Knjige
* {{cite book |last1=Brown |first1=Cynthia |last2=Karim |first2=Farhad |title=Playing the &quot;Communal Card&quot;: Communal Violence and Human Rights |year=1995 |location=New York City |publisher=[[Human Rights Watch]] |isbn=978-1-56432-152-7 |url=https://archive.org/details/playingcommunalc00brow }}
* {{cite book |last=Cohen |first=Philip J. |title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History |url=https://books.google.com/books?id=Fz1PW_wnHYMC |publisher=Texas A&amp;M University Press |year=1996 |isbn=0-89096-760-1 }}
* {{cite book |last=Crampton |first=R.J. |year=1997 |isbn=9780521567190 |title=A Concise History of Bulgaria |url=https://archive.org/details/concisehistoryof0000cram |publisher=Cambridge University Press}}
* {{cite book |last=Denitch |first=Bogdan Denis |title=Ethnic nationalism: The tragic death of Yugoslavia |year=1996 |location=Minneapolis |publisher=University of Minnesota Press |url=https://books.google.com/books?id=v-VWhYkECOMC |isbn=9780816629473 }}
* {{cite book |last=Djokić |first=Dejan |title=Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918-1992 |url=https://books.google.com/books?id=ZMyZdvTympMC |year=2003 |publisher=C. Hurst &amp; Co. Publishers |isbn=978-1-85065-663-0 }}
* {{cite book|last=Frucht|first=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-800-6|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C}}
* {{cite book|editor-last1=Ingrao|editor-first1=Charles|editor-last2=Emmert|editor-first2=Thomas A.|title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative|edition=2nd|url=https://books.google.com/books?id=IDMhDgCJCe0C|year=2003|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-617-4}}
* {{cite book|last=Jović|first=Dejan|title=Yugoslavia: A State that Withered Away|url=https://books.google.com/books?id=Po03enYpbqsC|year=2009|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-495-8}}
* {{Cite book|last=Logos|first=Aleksandar|title=Istorija Srba 1, Dopuna 4; Istorija Srba 5|url=https://www.academia.edu/42147440|year=2019|location=Beograd|isbn=978-86-85117-46-6}}{{Mrtav link}}
* {{cite book|last1=Lukic|first1=Reneo|last2=Lynch|first2=Allen|year=1996|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|url=https://archive.org/details/europefrombalkan0000luki|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-829200-7}}
* {{cite book|last=Mesić|first=Stjepan|author-link=Stjepan Mesić|title=The Demise of Yugoslavia: A Political Memoir|year=2004|publisher=Central European University Press|isbn=978-963-9241-81-7|url=https://books.google.com/books?id=mButzsYUurkC}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918-2005|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC|year=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-34656-8}}
* {{cite book|last=Rogel|first=Carole|title=The Breakup of Yugoslavia and Its Aftermath|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2004|isbn=0-313-32357-7|url=https://books.google.com/books?id=vsy5IAsKJsYC|access-date=22 April 2012}}
* {{cite book|last=Trbovich|first=Ana S.|title=A Legal Geography of Yugoslavia's Disintegration|url=https://books.google.com/books?id=Ojur7dVoxIcC|year=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-533343-5}}
* {{cite book|last=Wachtel|first=Andrew|title=Making a Nation, Breaking a Nation: Literature and Cultural Politics in Yugoslavia|url=https://books.google.com/books?id=cnISZNM6X6EC|year=1998|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-3181-2}}
* {{cite book |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Yugoslavia: Manipulations with the Number of Second World War Victims |publisher=Croatian Information Centre |isbn=0-919817-32-7 |url=http://www.hic.hr/books/manipulations/index.htm |year=1993 |access-date=1 September 2022 |archive-date=3 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303230428/http://www.hic.hr/books/manipulations/index.htm |url-status=dead }}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin|40em}}
* {{Cite book |last=Allcock |first=John B. |url=https://archive.org/details/conflictinformer0000unse_k8x1 |title=Conflict in the former Yugoslavia: an encyclopedia |last2=Milivojević |first2=Marko |last3=Horton |first3=John J. |date=1998 |publisher=[[ABC-CLIO]] |isbn=978-0-87436-935-9 |series=Roots of modern conflict |location=Denver, Colo.}}
* {{Cite book |last=Almond |first=Mark |author-link=Mark Almond |title=Europe's backyard war: the war in the Balkans |date=1994 |publisher=[[Heinemann (publisher)|Heinemann]] |isbn=978-0-434-00003-6 |location=London}}
* {{Cite book |last=Duncan |first=Walter Raymond |title=Ethnic nationalism and regional conflict: the former Soviet Union and Yugoslavia |url=https://archive.org/details/ethnicnationalis00dunc |last2=Holman |first2=G. Paul |date=1994 |publisher=[[Westview Press]] |isbn=978-0-8133-8813-7 |location=Boulder San Francisco Oxford}}
* {{Cite book |last=Glenny |first=Misha |author-link=Misha Glenny |title=The fall of Yugoslavia: the third Balkan war |url=https://archive.org/details/fallofyugoslavia0000glen |date=1996 |publisher=[[Penguin Books]] |isbn=978-0-14-026101-1 |edition=3. |location=London}}
* {{Cite book |last=LeBor |first=Adam |author-link=Adam LeBor |title=Milosevic: a biography |date=2003 |publisher=[[Bloomsbury Publishing]] |isbn=978-0-7475-6181-1 |location=London}}
* {{Cite book |last=Magaš |first=Branka |title=The destruction of Yugoslavia: tracking the break-up 1980-92 |date=1993 |publisher=New York Verso |isbn=978-0-86091-593-5 |location=London, GB}}
* {{Cite book |last=Mojzes |first=Paul |title=Yugoslavian inferno: ethnoreligious warfare in the Balkans |date=1994 |publisher=[[Continuum Publishers]] |isbn=978-0-8264-0683-5 |location=New York}}
* {{Cite book |last=Radan |first=Peter |title=The break-up of Yugoslavia and international law |url=https://archive.org/details/breakupofyugosla0000rada |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-25352-9 |series=Routledge studies in international law |location=London; New York}}
* {{Cite book |last=Woodward |first=Susan L. |url=https://archive.org/details/balkantragedycha00wood |title=Balkan tragedy: chaos and dissolution after the Cold War |last2=Brookings Institution |date=1995 |publisher=[[Brookings Institution]] |isbn=978-0-8157-9514-8 |location=Washington, DC}}
{{refend}}

{{Hladni rat}}
{{Jugoslavenska hronologija}}

[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Podjela (politika)]]
[[Kategorija:Raspad država]]
[[Kategorija:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>ibyu40syimow16ybo6uwo7c8gdw3o7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Na granici (serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455994</id>
    <revision>
      <id>3713472</id>
      <parentid>3689945</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:10:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatske TV-telenovele]] uklonjena; [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9881" sha1="ll519vdpngf9wrlmdangaj15j2oio7e" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Na granici
| format                         = [[Telenovela]]
| slika                          = NaGranici.jpg
| autor                          = {{plainlist|
* [[Vlado Bulić]]
* [[Mirna Miličić]]
* [[Goran Rukavina]] 
}}
| glumci                         = {{plainlist|
* [[Nadia Cvitanović]]
* [[Nina Erak]]
* [[Momčilo Otašević]]
* [[Filip Juričić]]
* [[Milan Štrljić]]
* [[Barbara Vicković]]
* [[Mladen Vulić]]
* [[Žarko Radić]]
* [[Sara Moser]]
}}
| scenarij                       = {{plainlist|
* [[Vlado Bulić]]
* [[Mirna Miličić]]
* [[Goran Rukavina]]
}}
| režiser                        = {{plainlist|
* [[Josip Žuvan]]
* [[Stanislav Tomić]]
* [[Ivan Miladinov]]
* [[Daniel Kušan]]
}}
| izvršni_producenti             = [[Sanja Tucman]]
| prvo_emitiranje                = 10. 9. 2018. - 18. 12. 2019.
| država                         = [[Hrvatska]]
| trajanje                       = 45–50 min.
| broj_epizoda                   = 236
| broj_sezona                    = 2
| kanal                          = [[Nova TV]] (2018–2019)
| jezik                          = [[Hrvatska|Hrvatski]]
}}

'''''Na granici''''' je [[Hrvatska|hrvatska telenovela]] snimljena prema ideji autora Vlade Bulića, Mirne Miličić i Gorana Rukavine.&lt;ref&gt;{{cite  web|url=https://dnevnik.hr/showbuzz/inmagazin/na-granici-nova-serija-na-novoj-tv---526287.html|title=Novi hit: Intrigantna priča i vrhunska glumačka ekipa koja će vas ove jeseni prikovati uz male ekrane|work=Dnevnik.hr}}&lt;/ref&gt; Serija je s emitiranjem počela u nedjelju, 9. septembra 2018. na [[Nova TV|Novoj TV]], a emitirala se od ponedjeljka do petka u 20:15, no do završetka ''Farme'' emitirala se od ponedjeljka do petka u 21:30. Dana 5. marta 2019. [[Nova TV]] najavljuje kako će se zadnja epizoda prve sezone emitirati dana 10. juna 2019. godine. Dana 10. septembra 2019. na [[Nova TV|Novoj TV]], započeto je emitiranje druge i ujedno zadnje sezone.

== Radnja ==

=== Prva sezona ===
U središtu dramske serije Na granici je mlada, tek diplomirana ekonomistica Petra koja je na povratku iz Zagreba u svoje rodno selo propustila autobus i upoznaje novog graničnog policajca koji je poslan kako bi stao na kraj krijumčarenju iz BiH u Hrvatsku. Zorka, glava kuće i glavni vođa ilegalnog biznisa krijumčarenja duhana i ostalih dobara preko granice, mnogo vjeruje Petri te je uvodi u posao da bi je jednoga dana mogla naslijediti. Od ilegalnog biznisa živi cijelo selo, a Petra postaje glavna udavača u tom malom mjestu. Svi očevi mladih muškaraca vide priliku dobro oženiti svoje sinove za Petru jer to znači dobar nastavak života uz zagarantiran posao i u budućnosti. Glavna prijetnja ilegalnom biznisu je načelnik Zvonko koji dugi niz godina pokušava uhvatiti mještane u švercu, no nikako mu ne uspijeva. Novi mještanin i granični policajac Marko, dolazi u dilemu: otkriti mještane u njihovom biznisu ili šutjeti i ostaviti priliku osvojiti srce mlade Petre.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/na-granici/clanak/zanimljivosti/predstavljena-glumacka-postava-nove-serije-na-granici---528822.html|title=Predstavljena glumačka postava nove serije &quot;Na granici&quot;|work=Nova TV|access-date=3. 10. 2019|archive-date=1. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180901044510/https://novatv.dnevnik.hr/serije/na-granici/clanak/zanimljivosti/predstavljena-glumacka-postava-nove-serije-na-granici---528822.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Druga sezona ===
Nova sezona donosi brojne nove dogodovštine i zaplete kod babe Zorke i njenih živopisnih suradnika i članovi obitelji. Još u prethodnoj sezoni vidjeli smo da je Zorka oteta. I na samom početku nove sezone svjedočimo tome kako je Zorka zatočena u kolibi svojih otmičara, Ljube i njegove sestre Ljubice. Još uvijek u Zorku zaljubljeni Ljubo koristi vrijeme pišući Zorki pjesme, što njegova sestra Ljubica ne odobrava. Kako će osloboditi Zorku, tko će sve sudjelovati u misiji spašavanja, te kako će teći poslovi preko granice gledatelji će saznati uskoro. Ivana i don Božo nastavljaju svoju ljubavnu priču, a hoće li ovoga puta uspješno završiti brakom, vidjet ćemo u novim nastavcima. Krešo je sretno stigao u Irsku, a Tadija i Mate su uvjereni da će ga ugledati na live kameri u Dublinu, koju neumorno prate.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tvprofil.com/serije/6729400/na-granici/sezona/2|title=Na granici 2. sezona radnja|work=TV Profil}}&lt;/ref&gt;

== Mjesto i vrijeme radnje ==
Radnja serije dešava se u izmišljenom selu Lokvici, koju utjelovljuje Ivanić-Grad.
Vremenski, radnju telenovele pratimo na nekoliko planova:
* sukob Lokvice i Ljubanova (bližnih sela)
* Zorkin nestanak i lažna smrt – raspad krijumčarskog lanca i borba za njegov opstanak
* Zorkin povratak – povratak na staro

== Zanimljivosti ==
* Uvodnu pjesmu serije izvode hrvatski pjevači [[Danijela Martinović]] i [[Joško Čagalj Jole]]
* Prva televizijska uloga za [[Nadia Cvitanović|Nadiu Cvitanović]], [[Marko Braić|Marka Braića]] i [[Fabijan Pavao Medvešek|Fabijana Pavla Medvešeka]].
* [[Asim Ugljen (glumac)|Asim Ugljen]] i [[Žarko Radić]] tumače sina i oca, kao u seriji [[Kud puklo da puklo (serija)|''Kud puklo da puklo'']].
* Šest glumaca koji su tumačili glavne uloge u seriji ''[[Kud puklo da puklo (serija)|Kud puklo da puklo]]'' tumače ih i u ovoj seriji - [[Milan Štrljić]], [[Žarko Radić]], [[Barbara Vicković]], [[Tijana Pečenčić]], [[Asim Ugljen]] i [[Momčilo Otašević]].
* 31. decembra 2018. godine, emitirana je najgledanija epizoda koju je pratilo oko 830.000 gledatelja.
* 30. maja 2019. godine, [[Nova TV]] je najavila, da serija dobiju drugu sezonu, koja se emitirala od jeseni 2019. godine.
* Prva sezona serije imala je čak preko 650.000 gledatelja.

== Uloge ==
=== Glavne uloge ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Glumac/ica
!Lik
|-
|[[Nadia Cvitanović]]
|Petra Lasić (''djev.'' Masle)
|-
|[[Filip Juričić]]
|Marko Lasić
|-
|[[Momčilo Otašević]]
| Krešo Butigan (1. sezona) 
|-
|[[Siniša Ružić]]
|Tomislav 'Tomo' Boban
|-
|[[Marko Braić]]
|Luka Penava
|-
|[[Žarko Radić]]
|Mijo Štiglić
|-
|[[Nina Erak]]
|Zorka Skorupović
|-
|[[Jadranka Elezović]]
|Stana Skorupović † (1. sezona) 
|-
|[[Petra Kraljev]]
|Mirela Štiglić (''djev.'' Butigan) 
|-
|[[Milan Štrljić]] 
|Andrija Masle
|-
|[[Lucia Glavich Mandarić]]
|Ivana Gnječ (''djev.'' Masle) 
|-
|[[Fabijan Pavao Medvešek]]
|Božo Gnječ/don Božo Dobroslavić
|-
|[[Barbara Nola]]
|Gordana Štiglić
|-
|[[Dino Rogić]]
|Jure Penava
|-
|[[Zlatan Zuhrić]]
|Branko Tadić 'Tadija' 
|-
|[[Mladen Vulić]]
|Mate Butigan
|-
|[[Mijo Kevo]]
|Zdenko
|-
|[[Sara Moser]]
|Željka Mandžukić
|-
|[[Tijana Pečenčić]] 
|Alma Sučić
|-
|[[Asim Ugljen (glumac)|Asim Ugljen]]
|Ante Štiglić
|-
|[[Barbara Vicković]] 
|Mirjana 'Mira' Masle (''djev.'' Skorupović) 
|-
|[[Martina Stjepanović]]
|Lidija Penava (''djev.'' Masle)
|-
|[[Elvira Aljukić]]
|Anđelka Penava 
|-
|[[Nermin Omić]]
|Nediljko Penava
|-
|[[Mirko Ilibašić]]
|Dalibor 'Dado' Čuljak
|-
|[[Petar Puškarić]]
|Karlo Matešić
|-
|}

=== Gostujuće uloge ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Glumac/ica
!Lik
|-
|[[Karmen Sunčana Lovrić]]
|Gabrijela 'Gabi' Boban 
|-
|[[Ksenija Pajić]]
|Vinka
|-
|[[Velimir Čokljat]] 
|Zvonko
|-
|[[Enes Vejzović]]
|Boris
|-
|[[Alen Šalinović]]
|policijski inspektor
|-
|[[Jadran Grubišić]]
|policajac
|-
|[[Ivan Primorac]] 
|policajac
|-
|[[Jadranko Glavačević]] 
|Štiglićev klijent
|-
|[[Josip Klobučar]] 
|Rade
|-
|[[Davor Svedružić]] 
|Miško
|-
|[[Petra Cicvarić]] 
|Kristina
|-
|[[Vladimir Posavec Tušek]]  
|Ivica Selak
|-
|[[Žarko Savić]] 
|Ljubo 
|-
|[[Slavko Sobin]] 
|Ljuban 
|-
|[[Robert Ugrina]]
|Lula
|-
|[[Dunja Sepčić-Bogner]] 
|bankarica
|-
|[[Amar Bukvić]]
|Domagoj Štiglić
|-
|[[Zijad Gračić]]
|odvjetnik Ladislav Banac
|-
|[[Stjepan Perić]]
|inspektor Dinko Duda
|-
|[[Draško Zidar]]
|Miroslav Žutelija
|-
|[[Matija Prskalo]] 
|Dubravka Gnječ
|-
|[[Vedran Mlikota]]
|Mile Gnječ
|-
|[[Radoslava Mrkšić]]
|Ljubica
|-
|[[Ivica Zadro]]
|Đuro
|-
|[[Kostadinka Velkovska]]
|slijepa baka
|-
|[[Dijana Vidušin]]
|Bianca
|-
|[[Tea Šimić]]
|Sandra - &quot;Mala iz Karlobaga&quot;
|-
|[[Mate Gulin]] 
|don Šime †
|-
|[[Mladen Čutura]] 
|don Smiljko
|-
|[[Amanda Prenkaj]]
|arheologinja
|-
|[[Borko Perić]]
|Toni Kralj
|}

== Sezone ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding: 0 8px&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Sezona
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding: 0 8px&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Epizode
! colspan=&quot;2&quot;| Datumi emitiranja
|-
! style=&quot;width:10.25em;&quot; | Premijera sezone
! style=&quot;width:10.25em;&quot; | Finale sezone
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#004391;width:10px;&quot; | 
| 1.
| 169
| 9. 9. 2018.
| 10. 6. 2019.
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:black;width:10px;&quot; | 
| 2.
| 67
| 10. 9. 2019
| 18. 12. 2019.
|}

== Međunarodna emitiranja ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Država !! Kanal !! Početak emitiranja !! Kraj emitiranja
|-
| {{ZID|Hrvatska}} || [[Nova TV]] || 9. 9. 2018. || 18. 12. 2019.
|-
| {{ZID|Bosna i Hercegovina}} || [[Nova BH]] || 9. 10. 2018. || 26. 12. 2019.
|- 
| {{ZID|Crna Gora}}|| [[Nova M]] || 9. 10. 2018. || u emitiranju
|-
| {{ZID|Sjeverna Makedonija}} || [[Sitel]] || 26. 11. 2018 || u emitiranju
|-
| {{ZID|Srbija}} || [[Prva TV]] || 1. 1. 2019 || u emitiranju 
|-
| {{ZID|Slovenija}} || [[POP TV]] || 4. 5. 2020 || 19. 5. 2021 
|}

== Vanjski linkovi ==
* [https://novatv.dnevnik.hr/serije/na-granici/ Stranica serije na NovaTV.hr]
* {{imdb title|id=tt8802084|title=Na granici}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Hrvatske TV-serije sa početkom prikazivanja 2018.]]
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-sezone 2018.]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-sezone 2019.]]
[[Kategorija:TV-emisije na hrvatskom jeziku]]</text>
      <sha1>ll519vdpngf9wrlmdangaj15j2oio7e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drugo ime ljubavi (serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456115</id>
    <revision>
      <id>3713423</id>
      <parentid>3713071</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:40:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>200.24.154.85</ip>
      </contributor>
      <origin>3713423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6261" sha1="leq6veo5gunlv5ve5e8p1w11l57vyr2" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Drugo ime ljubavi
| format                         = [[Telenovela]]
| autor                          = [[Dea Matas]]
| glumci                         = {{plainlist|
* [[Elizabeta Brodić]]
* [[Momčilo Otašević]]
* [[Slavko Sobin]] 
* [[Vlasta Ramljak]]
* [[Katarina Baban]]
}}
| scenarij                       =
| režiser                        = {{plainlist|
* [[Josip Žuvan]]
* [[Daniel Kušan]]
* [[Darko Drinovac]]
* [[Zoran Margetić]]
}}
| producent                      = [[Sanja Tucman]]
| izvršni_producenti             = [[Boris Pavelić]]
| prvo_emitiranje                = 8. 9. 2019.
| zadnje_emitiranje              = 27. 5. 2020.
| država                         = [[Hrvatska]]
| lokacija                       = {{plainlist|
* [[Zagreb]]
* [[Opatija]]
* [[Jastrebarsko]]
}}
| trajanje                       = 45–50 minuta
| broj_epizoda                   = 175
| broj_sezona                    = 1
| kanal                          = [[Nova TV]] (2019–2020)
| jezik                          = [[Hrvatska|Hrvatski]]
}}

'''''Drugo ime ljubavi''''' je [[hrvatska]] [[telenovela]] napravljena prema ideji autorice [[Dea Matas|Dee Matas]]. Serija je krenula s emitiranjem 8. septembra 2019. na [[Nova TV|Novoj TV]], a zadnja epizoda je emitirana 27. maja 2020.

== Radnja ==
Fatalna i nemoguća ljubav spaja, zamalo uništi i naposljetku spasi dvoje ljudi iz potpuno različitih svjetova. Lola mala je žena koja očajnički traži svog izgubljenog sina i bježi od teške prošlosti u kojoj je posesivno pokušava zadržati problematični Igor – otac njezina djeteta. Nakon 10 godina konačno nalazi dobar trag o sinu, ali da bi ga vratila mora se odreći svega pa čak i svog imena. Opasan plan dodatno će zakomplicirati sudbinska ljubav prema Saši, naizgled savršenom muškarcu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/pogledali-smo-prvi-nastavak-serije-drugo-ime-ljubavi-a-ovi-glumci-su-u-ljubavnom-trokutu-1342793|title=Pogledali smo prvi nastavak serije 'Drugo ime ljubavi', a ovi glumci su u ljubavnom trokutu|work=Vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;

== Uloge ==

=== Glavne uloge ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Glumac/ica !! Lik
|-
| [[Elizabeta Brodić]] || Dolores 'Lola' Krpan djev.Prpić  
|-
| [[Momčilo Otašević]] || Saša Krpan
|-
| [[Slavko Sobin]] || Igor Šarić
|-
| [[Vladimir Posavec Tušek]] || Karlo Krpan
|-
| [[Vlasta Ramljak]] || Julija Krpan † 
|-
| [[Ecija Ojdanić]] || Nada Prpić
|-
| [[Linda Begonja]] || Marija Krpan djev.Babonić †
|-
| [[Marko Todorović]] || Luka Krpan
|-
| [[Katarina Baban]] || Tamara Ramljak
|-
| [[Martina Stjepanović]] || Jelena Bošnjak djev. Ramljak
|-
| [[Mislav Čavajda]] || Ivan Batinić †
|-
| [[Olga Pakalović]] || Karmela Batinić
|-
| [[Arija Rizvić]] || Maja Krpan
|-
| [[Konstantin Haag]] || Goran Šarić
|-
| [[Filip Špoljar]] || Roko Ramljak
|-
| [[Borna Fadljević]] || Petar Batinić/Mak Šarić
|-
| [[Barbara Rocco]] || Ksenija Kolar
|-
| [[Maja Jurić]] || Valentina Kolar
|-
| [[Stjepan Perić]] || Bruno Bošnjak
|-
| [[Dragan Veselić]] || Miro Milas
|-
| [[Jagoda Kumrić]] || Irena Novosel
|-
| [[Marko Petrić]] || Filip Svetić
|-
| [[Franka Klarić]] || Ana Tomić
|-
| [[Mladen Vulić]] || Božidar Novosel
|}

=== Gostujuće uloge ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Glumac/ica !! Lik
|-
| [[Slavko Juraga]] || Marko Ramljak †
|-
| [[Petar Puškarić]] || dr. Matija Rajić|dr. Matija Rajić
|-
| [[Ivona Kundert]] || Josipa Novak
|-
| [[Gianna Kontroman]] || Mirjana Šikić
|-
| [[Zvonimir Novosel]] || Borut
|-
| [[Ivica Pucar]] || Milan
|-
| [[Katarina Šestić]] || Marija Krpan ''u mladim danima'' †
|-
| [[Edina Pršić]] || Marina
|-
| [[Dijana Vidušin]] || Zrinka
|-
| [[Rade Radolović]] || policajac Šiško
|-
| [[Matko Knešaurek]] || Ante
|-
| [[Roni Lepej]] || Branko
|-
| [[Nikola Kerkez]] || Crni
|-
| [[Vito Ljubičić]] || Saša Krpan '' kao dječak''
|-
| [[Alen Liverić]] || Šole †
|-
| [[Andrej Dojkić]] || Darko Milas †
|-
| [[Mirta Zečević]] || Đurđa
|-
| [[Dado Ćosić]] || Robi 
|-
| [[Edin Avdagić Koja]] || Miro Milas ''u mladim danima''
|-
| [[Milutin Milošević]] || Karlo Krpan ''u mladim danima''
|-
| [[Slaven Knezović]] || Lolin najmodavac
|-
| [[Tena Jeić Gajski]] || Silvija Krpan † 
|-
| [[Amanda Prenkaj]] || Vera Žilić
|-
| [[Nađa Josimović]] || Zore
|-
| [[Goran Grgić]] || inspektor
|-
| [[Jelena Mesar]] || medicinska sestra
|-
| [[Igor Pečenjev]] || policajac Vinko
|-
| [[Luka Cerjan]] || policajac Kruno
|-
| [[Enes Vejzović]] || Andrija
|-
| [[Saša Buneta]] || Igorov otac
|-
| [[Lovro Juraga]] || Igor Šarić ''kao dječak''
|-
| [[Anita Schmidt]] || matičarka
|-
| [[Alen Šalinović]] || privatni detektiv
|-
| [[Matilda Sorić]] || Lolina najmodavka
|-
| [[Tihomir Košić]] || redatelj
|-
| [[Zijad Gračić]] || Dr. Kovač
|-
| [[Sara Duvnjak]] || Ksenija Kolar ''u mladim danima''
|-
| [[Iva Jerković]] || Nada Prpić ''u mladim danima''
|-
| [[Marko Kasalo]] || Božidar Novosel ''u mladim danima''
|-
| [[Šiško Horvat Majcan]] || policajac
|-
| [[Ljiljana Bogojević]] || medicinska sestra
|-
| [[Vedran Komerički]] || Vidaković
|-
| [[Nancy Abdel Sakhi]] || Anina prijateljica/med. sestra
|-
| [[Kristijan Ugrina]] || vlasnik motela
|-
| [[Igor Plavšić]] || gost na vjenčanju
|}

== Međunarodna emitiranja ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Država !! Kanal !! Početak emitiranja !! Kraj emitiranja
|-
|
| {{ZID|Hrvatska}} || [[Nova TV]] || 8. 9. 2019. || 27. 5. 2020
|-
|
| {{ZID|Bosna i Hercegovina}} || [[Nova BH]] || 1. 1. 2020. || u emitiranju
|-
|
| {{ZID|Crna Gora}}|| [[Nova M]] || 15. 6. 2020. || u emitiranju
|-
|
| {{ZID|Sjeverna Makedonija}}|| [[Sitel]] || 2020. || u emitiranju
|-
|
| {{ZID|Srbija}}|| [[Prva TV]] || 15. 6. 2020. || 13. 9. 2020.
|-
|
| {{ZID|Réunion}}|| [[Antenne Réunion]] || 27. 5. 2025. || u emitiranju
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb title|id=tt10768804|title=Drugo ime ljubavi}}

[[Kategorija:Hrvatske TV-sezone 2019.]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-serije sa početkom prikazivanja 2019.]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-telenovele]]
[[Kategorija:TV-emisije na hrvatskom jeziku]]</text>
      <sha1>leq6veo5gunlv5ve5e8p1w11l57vyr2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713470</id>
      <parentid>3713423</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:10:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatske TV-telenovele]] uklonjena; [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6258" sha1="1ol6gu2wtu4bpp978uca1pihx0i42k0" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Drugo ime ljubavi
| format                         = [[Telenovela]]
| autor                          = [[Dea Matas]]
| glumci                         = {{plainlist|
* [[Elizabeta Brodić]]
* [[Momčilo Otašević]]
* [[Slavko Sobin]] 
* [[Vlasta Ramljak]]
* [[Katarina Baban]]
}}
| scenarij                       =
| režiser                        = {{plainlist|
* [[Josip Žuvan]]
* [[Daniel Kušan]]
* [[Darko Drinovac]]
* [[Zoran Margetić]]
}}
| producent                      = [[Sanja Tucman]]
| izvršni_producenti             = [[Boris Pavelić]]
| prvo_emitiranje                = 8. 9. 2019.
| zadnje_emitiranje              = 27. 5. 2020.
| država                         = [[Hrvatska]]
| lokacija                       = {{plainlist|
* [[Zagreb]]
* [[Opatija]]
* [[Jastrebarsko]]
}}
| trajanje                       = 45–50 minuta
| broj_epizoda                   = 175
| broj_sezona                    = 1
| kanal                          = [[Nova TV]] (2019–2020)
| jezik                          = [[Hrvatska|Hrvatski]]
}}

'''''Drugo ime ljubavi''''' je [[hrvatska]] [[telenovela]] napravljena prema ideji autorice [[Dea Matas|Dee Matas]]. Serija je krenula s emitiranjem 8. septembra 2019. na [[Nova TV|Novoj TV]], a zadnja epizoda je emitirana 27. maja 2020.

== Radnja ==
Fatalna i nemoguća ljubav spaja, zamalo uništi i naposljetku spasi dvoje ljudi iz potpuno različitih svjetova. Lola mala je žena koja očajnički traži svog izgubljenog sina i bježi od teške prošlosti u kojoj je posesivno pokušava zadržati problematični Igor – otac njezina djeteta. Nakon 10 godina konačno nalazi dobar trag o sinu, ali da bi ga vratila mora se odreći svega pa čak i svog imena. Opasan plan dodatno će zakomplicirati sudbinska ljubav prema Saši, naizgled savršenom muškarcu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/pogledali-smo-prvi-nastavak-serije-drugo-ime-ljubavi-a-ovi-glumci-su-u-ljubavnom-trokutu-1342793|title=Pogledali smo prvi nastavak serije 'Drugo ime ljubavi', a ovi glumci su u ljubavnom trokutu|work=Vecernji.hr}}&lt;/ref&gt;

== Uloge ==

=== Glavne uloge ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Glumac/ica !! Lik
|-
| [[Elizabeta Brodić]] || Dolores 'Lola' Krpan djev.Prpić  
|-
| [[Momčilo Otašević]] || Saša Krpan
|-
| [[Slavko Sobin]] || Igor Šarić
|-
| [[Vladimir Posavec Tušek]] || Karlo Krpan
|-
| [[Vlasta Ramljak]] || Julija Krpan † 
|-
| [[Ecija Ojdanić]] || Nada Prpić
|-
| [[Linda Begonja]] || Marija Krpan djev.Babonić †
|-
| [[Marko Todorović]] || Luka Krpan
|-
| [[Katarina Baban]] || Tamara Ramljak
|-
| [[Martina Stjepanović]] || Jelena Bošnjak djev. Ramljak
|-
| [[Mislav Čavajda]] || Ivan Batinić †
|-
| [[Olga Pakalović]] || Karmela Batinić
|-
| [[Arija Rizvić]] || Maja Krpan
|-
| [[Konstantin Haag]] || Goran Šarić
|-
| [[Filip Špoljar]] || Roko Ramljak
|-
| [[Borna Fadljević]] || Petar Batinić/Mak Šarić
|-
| [[Barbara Rocco]] || Ksenija Kolar
|-
| [[Maja Jurić]] || Valentina Kolar
|-
| [[Stjepan Perić]] || Bruno Bošnjak
|-
| [[Dragan Veselić]] || Miro Milas
|-
| [[Jagoda Kumrić]] || Irena Novosel
|-
| [[Marko Petrić]] || Filip Svetić
|-
| [[Franka Klarić]] || Ana Tomić
|-
| [[Mladen Vulić]] || Božidar Novosel
|}

=== Gostujuće uloge ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Glumac/ica !! Lik
|-
| [[Slavko Juraga]] || Marko Ramljak †
|-
| [[Petar Puškarić]] || dr. Matija Rajić|dr. Matija Rajić
|-
| [[Ivona Kundert]] || Josipa Novak
|-
| [[Gianna Kontroman]] || Mirjana Šikić
|-
| [[Zvonimir Novosel]] || Borut
|-
| [[Ivica Pucar]] || Milan
|-
| [[Katarina Šestić]] || Marija Krpan ''u mladim danima'' †
|-
| [[Edina Pršić]] || Marina
|-
| [[Dijana Vidušin]] || Zrinka
|-
| [[Rade Radolović]] || policajac Šiško
|-
| [[Matko Knešaurek]] || Ante
|-
| [[Roni Lepej]] || Branko
|-
| [[Nikola Kerkez]] || Crni
|-
| [[Vito Ljubičić]] || Saša Krpan '' kao dječak''
|-
| [[Alen Liverić]] || Šole †
|-
| [[Andrej Dojkić]] || Darko Milas †
|-
| [[Mirta Zečević]] || Đurđa
|-
| [[Dado Ćosić]] || Robi 
|-
| [[Edin Avdagić Koja]] || Miro Milas ''u mladim danima''
|-
| [[Milutin Milošević]] || Karlo Krpan ''u mladim danima''
|-
| [[Slaven Knezović]] || Lolin najmodavac
|-
| [[Tena Jeić Gajski]] || Silvija Krpan † 
|-
| [[Amanda Prenkaj]] || Vera Žilić
|-
| [[Nađa Josimović]] || Zore
|-
| [[Goran Grgić]] || inspektor
|-
| [[Jelena Mesar]] || medicinska sestra
|-
| [[Igor Pečenjev]] || policajac Vinko
|-
| [[Luka Cerjan]] || policajac Kruno
|-
| [[Enes Vejzović]] || Andrija
|-
| [[Saša Buneta]] || Igorov otac
|-
| [[Lovro Juraga]] || Igor Šarić ''kao dječak''
|-
| [[Anita Schmidt]] || matičarka
|-
| [[Alen Šalinović]] || privatni detektiv
|-
| [[Matilda Sorić]] || Lolina najmodavka
|-
| [[Tihomir Košić]] || redatelj
|-
| [[Zijad Gračić]] || Dr. Kovač
|-
| [[Sara Duvnjak]] || Ksenija Kolar ''u mladim danima''
|-
| [[Iva Jerković]] || Nada Prpić ''u mladim danima''
|-
| [[Marko Kasalo]] || Božidar Novosel ''u mladim danima''
|-
| [[Šiško Horvat Majcan]] || policajac
|-
| [[Ljiljana Bogojević]] || medicinska sestra
|-
| [[Vedran Komerički]] || Vidaković
|-
| [[Nancy Abdel Sakhi]] || Anina prijateljica/med. sestra
|-
| [[Kristijan Ugrina]] || vlasnik motela
|-
| [[Igor Plavšić]] || gost na vjenčanju
|}

== Međunarodna emitiranja ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Država !! Kanal !! Početak emitiranja !! Kraj emitiranja
|-
|
| {{ZID|Hrvatska}} || [[Nova TV]] || 8. 9. 2019. || 27. 5. 2020
|-
|
| {{ZID|Bosna i Hercegovina}} || [[Nova BH]] || 1. 1. 2020. || u emitiranju
|-
|
| {{ZID|Crna Gora}}|| [[Nova M]] || 15. 6. 2020. || u emitiranju
|-
|
| {{ZID|Sjeverna Makedonija}}|| [[Sitel]] || 2020. || u emitiranju
|-
|
| {{ZID|Srbija}}|| [[Prva TV]] || 15. 6. 2020. || 13. 9. 2020.
|-
|
| {{ZID|Réunion}}|| [[Antenne Réunion]] || 27. 5. 2025. || u emitiranju
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb title|id=tt10768804|title=Drugo ime ljubavi}}

[[Kategorija:Hrvatske TV-sezone 2019.]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-serije sa početkom prikazivanja 2019.]]
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:TV-emisije na hrvatskom jeziku]]</text>
      <sha1>1ol6gu2wtu4bpp978uca1pihx0i42k0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kud puklo da puklo (serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456125</id>
    <revision>
      <id>3713471</id>
      <parentid>3513337</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:10:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatske TV-telenovele]] uklonjena; [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20672" sha1="lg26ln60m1v0u2mzhcscgfwsp2hebdy" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Kud puklo da puklo
| format                         = [[Telenovela]]
| slika                          = Datoteka:Kudpuklodapuklo.jpg
| autor                          = {{plainlist|
* [[Vlado Bulić]]
* [[Mirna Miličić]]
}}
| glumci                         = {{plainlist|
* [[Mirna Medaković|Mirna Medaković Stepinac]]
* [[Momčilo Otašević]]
* [[Ecija Ojdanić]]
}}
| producent                      = {{plainlist|
* [[Sanja Tucman]]
* [[Goran Rukavina]]
}}
| izvršni_producenti             = [[Boris Pavelić]]
| prvo_emitiranje                = 15. septembar 2014.
| zadnje_emitiranje              = 9. jun 2016.
| 
| država                         = [[Hrvatska]]
| trajanje                       = 45. minuta
| broj_epizoda                   = 350
| broj_sezona                    = 2
| kanal                          = [[Nova TV]] (2014-2016)
| jezik                          = [[Hrvatska|Hrvatski]]
}}
'''''Kud puklo da puklo''''' [[hrvatska]] je [[telenovela]]. Snimanje serije počelo je 1. juna 2014. godine, a emitiranje 15. septembra 2014. na [[Nova (hrvatski TV-kanal)|Novoj TV]]. Serija se emitirala od ponedjeljka do petka u 21:30h. Snimanje prve sezone serije &quot;Kud puklo da puklo&quot; završilo je 14. marta 2015, a emitiranje prve sezone završilo je 7. juna 2015. Emitiranje druge sezone počelo je 7. septembra 2015. a završilo je 9. juna 2016. godine.

== Radnja ==

Radnja serije započinje sa smrti djeda Đure (Mate Gulin), čovjeka koji je većinu svog života proveo kao samotnjak, a koji milion eura ostavlja svojim unucima pod uslovom da provedu godinu dana u njegovoj kući na imanju u Oštrovcu. U slučaju da oni ne uspeju u tome, novac ostaje meštanima sela. Zato se meštani sela trude da otežaju život unucima. U djedinu kuću dolaze da žive njegovi unuci: Tomislav (Kurspahić Milan), Kreši (Janko Popović Volarić) i doktorka Katarina (Mirna Medaković). Međutim kako je selo na rubu propasti, a sve više mladih odlazi meštani iz sela uradiće sve kako bi dedine unuke što pre oterali iz sela i zadržali te pare za razvoj sela. Ubrzo u središte priče dolazi ljubav između Damira (Momčilo Otašević), čuvara nacionalnog parka i Katarine. Damir jedini je član sela koji djedinoj unuci pomaže i pokušava da joj olakša život na selu. Zbog toga dolazi u sukob sa svojim ocem Milom (Milan Štriljić), koji se nalazi na čelu mesnog odbora, ali i sa drugim mještanima sela, koji nipošto neće prihvatiti da novac ode u druge ruke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sinemanija.com/kud-puklo-da-puklo/|title=Kud puklo da puklo(Sinemarija)|work=Sinemarija}}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
*Naslovnu pjesmu serije &quot;Odo ja&quot; izvodi hrvatska pjevačica Jelena Rozga.
*Prvu sezonu serije u prosjeku je pratilo više od 700. hiljada gledatelja, te je time osvojila titulu   najgledanije domaće serije u Hrvatskoj, i ulazi u TOP 3 najgledanijih formata, također i u drugoj sezoni ostaje najgledanija domaća serija u Hrvatskoj.
*Serija &quot;Kud puklo da puklo&quot; prodana je u više od 30 zemalja: BiH, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru, Bugarsku, Češku, Slovačku, Ukrajinu, zemlje arapskog govornog svijeta (kanal Zee Alwan), ukupno 22 zemlje Bliskog Istoka i Zapadne Afrike i dr.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.story.hr/poslusajte-kako-rozga-i-serija-kud-puklo-da-puklo-zvuce-na-arapskom-258782|title=Poslušajte kako Rozga i serija ‘Kud puklo da puklo’ zvuče na arapskom!|date=4. 10. 2016|work=Story|access-date=19. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Scena/TV/Domaca-filmska-i-TV-produkcija-probija-se-na-inozemna-trzista|title=Domaća filmska i TV produkcija probija se na inozemna tržišta|date=4. 10. 2015|work=Variety|access-date=19. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Sezone ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding: 0 8px&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Sezona
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;padding: 0 8px&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Epizode
! colspan=&quot;2&quot;| Datumi emitiranja serije
|-
! style=&quot;width:10.25em;&quot; | Premijera sezone
! style=&quot;width:10.25em;&quot; | Kraj sezone
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#004391;width:10px;&quot; | 
| 1.
| 171
| 15. 9. 2014.
| 7. 6. 2015.
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:black;width:10px;&quot; | 
| 2.
| 179
| 7. 9. 2015.
| 9. 6. 2016.
|}

== Međunarodna emitiranja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Država !! Kanal !! Početak emitiranja !! Kraj emitiranja
|-
| {{ZID|Hrvatska}} || [[Nova TV]] || 15. 9. 2014.|| 9. 6. 2016.
|-
| rowspan=2| {{ZID|Bosna i Hercegovina}} || [[RTRS]] || 15. 12. 2014. || 9. 8. 2016.
|-
| [[Federalna Televizija|FTV]] || 15. 12. 2014. || 9. 8. 2016.
|- 
| {{ZID|Crna Gora}}|| [[TV Vijesti]] || 23. 2. 2015. || 29. 10. 2016.
|-
| {{ZID|Makedonija}} || [[Sitel]] || 11. 6. 2018 || u emitiranju
|-
| {{ZID|Srbija}} || [[Prva TV]] || 23. 2. 2015. || 25. 10. 2016. 
|-
| {{ZID|Slovenija}} || [[POP TV]] || 16. 6. 2015. || 26. 12. 2016. 
|}

== Glumci==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Glumac/ica
!Lik
!Opis lika
!Sezona u seriji
|-
|Mirna Medaković Stepinac
|Katarina Gavran (''djevojačko'' Došen)
|Katarina je zgodna, pametna, duhovita, tvrdoglava, neposlušna i vrlo strasna kad se bori za svoje stavove. Završila je medicinu iz želje da pomaže ljudima, ali joj je već nakon godine dana rada (na zamjeni) u bolnici postalo jasno da joj se posao svodi na brojeve, a ne ljude što je prilično frustrira. U dugogodišnjoj je vezi s Denisom (doktorom) koji je povremeno vara no to ona ne zna.
|1-2
|-
|Momčilo Otašević
|Damir Gavran
|Zgodan, duhovit, sportski spretan, zabavan. Odgojen je tradicionalno, ali u obitelji s puno ljubavi tako da su ljubav i briga za obitelj (i selo) duboko usađeni u njega. On je ustvari dobri duh sela jer kako se brine o nacionalnom parku tako se brine i o selu. Dok se njegov otac zanosi velikim planovima, Damir je pokretač svake akcije (popravak dječjeg igrališta, krpanje rupa na cestama, ličenje škole...)
|1-2
|-
|Vesna Tominac Matačić
|Višnja Došen
|Katarinina majka i Markova supruga. Panična, te je često izluđuje Markovo ponašanje.
|1-2
|-
|Željko Pervan
|Marko Došen
|Tradicionalni otac koji se malo prilagodio gradu, ali u sekundi se pretvori u diktatora. Njegovi stavovi izluđuju Katarinu i suprugu Višnju i to objašnjava Katarininu averziju prema tradicionalnim muško - ženskim podjelama. Marko je neki hibrid urbanog i ruralnog ponašanja, ovisno o društvu i situaciji.
|1-2
|-
|Suzana Nikolić
|Zdenka Gavran (''djevojačko'' Baburić)
|Milina supruga i Damirova majka. Nekadašnja Svetina ljubav, što dodatno narušava, ionako loše, Miline i Svetine odnose. Uživa u svom zanimanju - domačica. Na sina konstantno vrši pritisak da se oženi, a nakon što učini, onda na red dolazi unuče, te vrši pritisak na njih, što ih izluđuje. Također Zdenka bila je i kao majka Ljubi.
|1-2
|-
|Milan Štrljić
|Mile Gavran
|Mile svoju ulogu predsjednika mjesnog odbora ozbiljno shvaća. Izborna je godina i njegov je program: spasiti selo od raseljavanja tako da pokrene davno zatvorenu pilanu. Mile je oko svega smrtno ozbiljan i rijetko se smije, no to ne znači da je Mile mrgud. Mile je srčan, hrabar i nikad ne odustaje od pomaganja drugima, čak i kad oni to ne žele, ali ponekad je sebičan. Kasnije postaje direktor hotela. Konstantno je u &quot;ratu&quot; sa Svetom, njegovim najvećim konkurentom za predsjednika Odbora, ali i zbog Zdenke.
|1-2
|-
|Sanja Vejnović
|Milica Mamić (''djevojačko'' Došen)
|Đurina kćer preslika je svog oca. Najmlađa od njih, najduže je ostala u selu i to obitelji nikad nije oprostila, kao ni optužbe da je ona ubila majku (majka je naime umrla pri porodu). Milica u svemu gleda samo koliki je njen dio. I od njega ne odustaje ni pod koju cijenu. Ta će njena karakterna crta izaći na vidjelo u utrci za nasljedstvo za koje ona iskreno misli da pripada samo njoj.
|1-2
|-
|Miran Kurspahić
|Tomislav Mamić
|Tomislav je sin najmlađe Đurine kćeri Milice. Od majke je naslijedio averziju prema ovom selu i selu uopće i ne priznaje život izvan grada. Njegov je san biti bogat. Ugodne vanjštine, šminker, arogantan, duhovit (najviše sam sebi), bahat, zna biti jako slatkorječiv no, u biti je ljenčina i ne baš previše bistar. Oženjen je sa Snježanom i imaju dijete.
|1-2
|-
|Janko Popović Volarić
|Krešo Kolarić
|Krešo na početku djeluje kao najsmireniji i najozbiljniji, ali to je zato jer je jedini od njih u ozbiljnim problemima. Krešini su roditelji umrli, jedan za drugim i tetak i tetka su mu jedina obitelj koju ima. Krešo je preko svoje firme prao neke novce, a nije baš toga bio svjestan i sad strahuje da će mu svaki čas USKOK zakucati na vrata. Za razliku od Tomislava i Katarine, vrlo je smiren.
|1-2
|-
|Ecija Ojdanić
|Barbara Murgić
|Pomalo hladna, preambiciozna u svemu i nikada pomirena sa činjenicom da živi na selu, Barbara je pri tom i razočarana činjenicom da joj jedina kćer Diana nije bila u stanju završiti ništa više od tečaja za manikuru i frizuru. Sad je želi udati što prije da stigne utjecati na obrazovanje svojih unuka jer u svoju kćer nema povjerenja.
|1-2
|-
|Tijana Pečenčić
|Diana Tepavac (''djevojačko'' Murgić)
|Barbarina kćer, Josipova supruga, Snježanina najbolja prijateljica. Frizrka je i neambiciozna, što joj majka stalno &quot;nabija na nos&quot;.
|1-2
|-
|Miodrag Krivokapić
|Stipe Žulj
|Policajac u penziji, značku je službeno predao sinu Ljubi kad se ovaj vratio iz policijske škole, ali koristi svaku priliku da mu je otme nazad. Značku i kapu. Još uvijek sa sobom nosi blokić u koji upisuje prekršaje. Stipe je udovac, a već godinama mu se sviđa Ane. Milin je najbolji prijatelj, iako se često posvađaju zbog Miline sebičnosti.
|1-2
|-
|Žarko Radić
|Sveto Tepavac
|Sveto je pola života proveo u Švicarskoj (što stalno naglašava) mrzeći Milu, zato što mu je oteo Zdenku, prema kojoj on ni danas nije ravnodušan. Osim Mile, mrzi i Stipu, samo zato što su nerazdvojni. Njegov sin Josip je unatoč tome najbolji prijatelj s njihovim sinovima i to Svetu užasno smeta. Sveto ima švicarsku penziju i dućan u selu, a odlučio se ove godine suprotstaviti Mili na izborima iz čiste osvete. Kasnije preuzima željenu poziciju - predsjednik Odbora, nakon što Mile postane direktor hotela.
|1-2
|-
|Asim Ugljen
|Josip Tepavac
|Josip je vedrog duha, spretan majstor koji nikad nije poželio napustiti selo i ne vidi u tome nikakav problem. Može otići kad hoće, ali ne želi. Vješt je u popravljanju svega i stalno izmišlja stvari koje će mu pomoći u obavljanju svakodnevnih poslova. Kasnije preuzima očev posao - dućan. U braku je sa Dijanom.
|1-2
|-
|Barbara Vicković
|Ane Jelaska
|Ane je samohrana majka, vesela, zgodna, oštra i duhovita jezika, kuha fantastično i zna baratati puškom. Svoju kćer Snježanu odgojila je da bude samostalna i hrabra, no na nesreću Snježana je toliko lijepa da je rano shvatila da na ljepotu može dobiti sve puno lakše. Ane je zato stalno na oprezu.
|1-2
|-
|Jagoda Kumrić
|Snježana Mamić (''djevojačko'' Jelaska)
|U braku je sa Tomislavom i imaju dijete. Dijanina je najbolja prijateljica. U početku je bila zaljubljena u Damira, ali je ubrzo odustala, shvativši da je on zaljubljen u Katarinu.
|1-2
|-
|Ivan Herceg
|don Mirko Komadina
|Svećenik je sve suprotno od očekivanog. Izuzetno obrazovan, pametan i duhovit. Seljanima je više psihijatar i savjetnik nego provoditelj vatikanskih zakona. Sa svima je u odličnim odnosima jer im ne pametuje nego pomaže čak i u fizičkim poslovima, jedino ga učiteljica smatra lošim svećenikom.
|1
|-
|Stjepan Perić
|Ljubo Žulj
|Ljubo je ozbiljan policajac, duhovit i pozitivac. On, Damir i Josip su najbolji prijatelji od djetinjstva i stalno su zajedno. Ljubo je nastavio obiteljsku tradiciju nošenja uniforme i u planu mu je napredovati do inspektora, što mu i uspjeva. No, to ne sprječava Stipu da mu stalno prigovara.
|1
|-
|Vladimir Posavec Tušek
|Dario Žeravica
|Dario je računovođa, vrlo vješt i precizan i kao takav je, još na početku karijere, zapažen u kriminalnim krugovima. Kako je po prirodi samozatajan i pomalo plašljiv, teško se mirio s pozicijom mafijaškog računovođe, no ubrzo mu se svidjelo kada je shvatio da mu ta pozicija donosi dosta stvari koje prije nije mogao imati – novac, poštovanje i naravno lijepe djevojke, ali i stres i žgaravicu tako da je cijelo vrijeme u sukobu sam sa sobom.
Iz prvog braka ima dvije kćeri – Saru i Tinu. Njegov odnos sa kćerima je u osjetljivoj fazi. Cure žive s mamom, a Dario osjeća grižnju savjesti zbog razvoda. I dok ga starija Tina otvoreno krivi za razvod i novu ženu, mlađa Sara ga razumije, ali također ne odobrava novu mamu Mirandu. Dario se malo više razumije sa Sarom jer je po karakteru sličnija njemu, dok s Tinom ne može nikako uspostaviti kontakt od kad je ušla u pubertet. Njegov boravak u Oštrovcu će biti sve samo ne idiličan. S jedne strane strah i panika oko izgubljenih dijamanata, a s druge strane obitelj koja se ne podnosi. Naime, kćeri i Miranda po prvi put žive skupa i to se pretvara u pakao. S treće strane su seljani koji iz najboljih namjera da se predstave kao divni domaćini izluđuju već ionako sluđenog Daria. Njegov neplanirano dugi boravak u Oštrovcu natjerat će ga da počne preispitivati cijeli svoj život.
|2
|-
|Jelena Perčin
|Miranda Žeravica
|Miranda je Darijeva druga supruga koja je prije udaje bila hostesa/manekenka/pjevačica, ne pretjerano uspješna jer nije baš previše bistra, ali je zato ambiciozna i atraktivna. Svi njeni planovi pođu ukrivo jer ipak u jednom koraku prevlada glupost. Miranda je vrlo zabavna osoba dok je sve po njenom i dok je ona u centru pažnje, no kad toga nema, zna biti vrlo neugodna. Miranda nije sebe zamišljala u ulozi maćehe. Više je kćerima željela glumiti prijateljicu, no nije računala na otvorenu Tininu mržnju i prezir pametne Sare. U tom će odnosu ona uvijek izvući deblji kraj. No kad joj pukne film i ona će njima uzvratiti istom mjerom. Boravak u Oštrovcu će joj teško pasti, ali će to ipak pregristi jer je želja za dijamantima ipak jača. Osim što mora živjeti u skromnom hotelu i glumiti pred seljanima brižnu suprugu i pomajku, Darijeva nesposobnost da pronađe dijamante je dovodi do ludila. Kako je Dario zauzet kopanjem, kćerima i prijateljstvom sa Ane, Miranda će tražiti zabavu izvan kuće, uglavnom samo zato da izazove Darijevu pažnju. To je prvenstveno Damir koji neće imati ništa protiv njene pažnje. To će ju dovesti u konflikte s Katarinom, a zatim i sa ostalim ženama koje će se udružiti protiv „razaračice brakova“.
|2
|-
|Monika Mihajlović
|Tina Božić (''djevojačko'' Žeravica)
|Tina je mlada buntovna djevojka koja nije još sigurna što bi sa sobom u životu. Razvod roditelja joj je teško pao jer ju je uhvatio u pubertetskim godinama i s tim se još nije pomirila pa zato čini sve da roditeljima zagorča život. Međutim, taj njen prkos i inat samo su maska ispod koje se krije tužna djevojka. Upisala je fakultet na koji su je roditelji nagovorili, ali cijelu godinu nije uopće odlazila na predavanja i kad je pala godinu, majci Suzani je pukao film pa ju je poslala ocu na preodgoj. A otac, iz nekog razloga, privremeno živi u Oštrovcu.
U Oštrovcu Tina zabavu nalazi u društvu Damira i Josipa, kao treći mušketir. No kada joj Dario zabrani to druženje Tina će iz prkosa izvoditi cirkus. Sa seljanima će Tina imati dobar odnos. Već navikli na Katarinu, lakše će razumjeti novu svojeglavu stanovnicu sela, ali s obzirom na Tinin blaži karakter, lako će ju zavoljeti. Romantične osjećaje razvit će prema seoskom policajcu Mati.
|2
|-
|Katja Rožmarić
|Sara Žeravica
|Sara je draga djevojčica, pomalo šutljiva (po svom izboru) inteligentna i znatiželjna. Boluje od astme. Nju zanima sve: matematika, knjige, kemija, životinje... Ima ambiciju postati znanstvenica i pronaći lijek za astmu i sve druge bolesti. Kako joj mama nikad nije dala da ima ozbiljnog kućnog ljubimca, osim zamorca, život na selu je Sari kao u raju. Njeni će najbolji prijatelji u selu biti Hund i Stipe. Stipe je deda kojeg nikad nije imala, a ona je unučica koju Stipe cijeli život želi. Iako će ju Stipe u početku koristiti da sazna nešto o Dariju, taj će odnos kroz cijelu sezonu biti najiskreniji. Sara Mirandu vidi kao nepotrebno biće koja zauzima prostor na zemlji nekom pametnijem. Sestri zamjera nedostatak ambicije jer ona misli da svatko treba imati svrhu na planeti. S druge strane mama joj je nabila kompleks da nije dovoljno lijepa jer ju za razliku od Tine nikad nije gnjavila oko izbora odjeće i frizure.
|2
|-
| [[Petar Burić]] || Mate Božić || Mate je novi mladi policajac koji dolazi u Oštrovac da popuni upražnjeno mjesto. Mate je u svom poslu jako revan i ozbiljno ga shvaća pogotovo stoga što mu je ovo prvi put da sam vodi postaju pa makar to bila i ova oštrovačka. 
Mate je dijete sa sela i prilično je ozbiljan za svoje godine. On, za razliku od Tine, nije imao bogate roditelje da mu ispunjavaju želje pa si je sam plaćao studij, paralelno radio i studirao i posao policajca mu je sve što ima. Međutim, on je friški pitomac i do sada nije imao ozbiljnijeg policijskog iskustva. Zato je tu Stipe. 
Mate u Stipi vidi starog policajca s iskustvom te njegove savjete upija kao spužva, međutim, uskoro će morati shvatiti da su Stipine metode zastarjele i da više ne prolaze te da se koristeći njima samo uvaljuje u dodatne probleme. Mate u selu ispočetka neće biti nimalo omiljen. Sa svojom revnošću i kažnjavanjem za svaku sitnicu će prilično nervirati seljake. Međutim, uskoro će morati shvatiti da tako ne ide pa će malo po malo biti sve skloniji kompromisima. 
|| 2
|-
| [[Sandra Lončarić]] || Suzana || Suzana je starija verzija Mirande, Darijeve nove žene. Nije ni ona puno pametna, kao ni Miranda, ali je lukava i tim putem je puno naučila. Od Darija se rastala jer joj je počela smetati njegova neambicioznost i manjak interesa za uzbudljivim životom. Suzana je uvijek htjela biti svojim kćerima prijateljica ne shvaćajući da cure žele mamu, pa otuda i njihovi problemi u komunikaciji. Od starije kćeri Tine je pokušavala napraviti kopiju sebe, ali nije uspjela, a od mlađe je odavno odustala i ustvari joj se malo i divi. Kada se pojavi u selu, svidjet će joj se i Damir i Josip, a osobito svećenik, što će izluđivati sve žene u selu. Rivalstvo dvije trofejne žene će selo zabavljati, a Darija i kćerke potpuno izluđivati. Suzana će doći i u sukob s Ane kada shvati da njezine kćeri i Ane imaju pomalo taj odnos mama–kćer koji je ona izgubila.
|| 2
|-
|[[Tomislav Krstanović]] || Vlč. Franjo || Velečasni Franjo je mlad i entuzijastičan svećenik koji se odlučio na taj poziv iz iskrene potrebe da pomaže ljudima. Kako mu sjedenje u crkvi nije bilo dovoljno, odlučio je otići u Afriku u misiju. Franji je tamo dobro išlo sa stanovništvom, ali je svojim pristupom naljutio staru školu svećenika koji su ga proglasili revolucionarom i poslali natrag u Hrvatsku. Biskup nije baš oduševljen njime pa ga šalje u Oštrovac kao policijskog špijuna. Franjo se opire tome, ali ga biskup i policija uvjere da čini dobro djelo. Treba se samo raspitati kod lokalnog stanovništva o dijamantima i Stanislavu. Biskup ga malo i ucijeni. Franjo pristaje i dolazi u Oštrovac, u isusovkama. || 2
|}

== Vanjski linkovi ==
* [http://dnevnik.hr/showbuzz/inmagazin/kud-puklo-da-puklo-pogledajte-sto-nas-ceka-u-novoj-duhovitoj-seriji-nove-tv---344951.html O seriji (Dnevnik.hr])
* [http://novatv.dnevnik.hr/clanak/kud-puklo-da-puklo/ostrovcani-su-se-opet-okupili---392838.html Započelo je snimanje druge sezone hit serije 'Kud puklo da puklo' (Nova TV.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210423021112/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/kud-puklo-da-puklo/ostrovcani-su-se-opet-okupili---392838.html |date=23. 4. 2021 }})
* [http://ink361.com/app/users/ig-1498609907/kudpuklodapuklo/photos Instagram] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161119184605/http://ink361.com/app/users/ig-1498609907/kudpuklodapuklo/photos |date=19. 11. 2016 }}
* [http://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/kraj-snimanja-hit-serije-kud-puklo-da-puklo---432217.html ''Kraj snimanja hit serije 'Kud puklo da puklo' ''], Nova TV, 4. Aprila 2016.
* {{imdb title|id=tt3886152|title=Kud puklo da puklo}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Hrvatske TV-sezone 2014.]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-serije sa početkom prikazivanja 2014.]]
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:TV-emisije na hrvatskom jeziku]]</text>
      <sha1>lg26ln60m1v0u2mzhcscgfwsp2hebdy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraljevina Dahomej</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457560</id>
    <revision>
      <id>3713387</id>
      <parentid>3572384</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:13:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8142" sha1="pverxmslfcltiu1emx0lnw4o80iaks0" xml:space="preserve">{{Infokutija država|
izvorno_ime          = Royaume du Danhomè |
zvanično_ime          =Kraljevina Dahomej|
ime_genitiv          =Kraljevine Dahomeja|
zastava            = Royal banner of Béhanzin of Dahomey.svg|&lt;br7&gt;Flag of France.svg|
grb              = Coat of arms of Béhanzin.svg |
mapa              = Royaume du Danhomè 1894.svg|
službeni_jezik         =[[fon jezik|Fon]]|
glavni_grad          = [[Abomey]]|
vrsta_prve_vlasti       =Predsjednik|
vladar_prva_vlast       =[[Dakodonu]] počinje osvajanje [[Abomey Plateau]]|
vrsta_druge_vlasti       =Predsjednik vlade|   
vladar_druga_vlast       = [[Agaja|King Agaja]] zauzeo [[Allada]] i [[Kraljevina Whydah|Whydah]]&lt;br/&gt;→[[Ghezo|King Ghezo]] porazio [[Carstvo Oyo]] i završava plemenski status (1724–1727)|
po_površini_na_svijetu     =|
površina            = 10.000|
procenat_vode         =| 
po_broju_stanovnika_na_svijetu =|
stanovnika           = 350.000|
gustoća            =|
nezavisnost          =Oko 1600–1904.|
valuta             =[[Francuski franak|CFA franak]]|
vremenska_zona         =[[UTC]] +0 |
himna             =|
internetski_nastavak      =|
religija         =Zapadnoafrički [[vudu]] |
komentar    =Status: [[Vazal]]na [[kraljevina]] [[Portugal]]ske Imperija]] (1604–1690), [[Imperija Oyo]] (1740–1823), [[Protektorat|Francuski protektorat]] (1894–1904) {{Nowrap|{{Flag|Benin|name=Benin|size=23px}}}}
}}
'''Kraljevina Dahomej''' bila je [[monarhija]] u [[Afrika|Zapadnoj Africi]], na teritoriji današnjeg [[Benin]]a, od otprilike [[1600.]] godine sve do [[1894]], kada su posljednjeg kralja, [[Béhanzin]]a, porazili [[Francuzi]]. Tada je Dahomej anektiran kao kolonija u okviru [[Francuska Zapadna Afrika|Francuske Zapadne Afrike]]. Ovu kraljevinu osnovali su [[Fon (narod)|Foni]], početkom 17. stoljeća, a razvijalo se oko [[Abomey]]ja, gdje je bilo sjedište kraljeva, tokom 18. stoljeća, kada je, osvajanjem ključnih obalnih naselja (osobito [[Ouidah|Ouide]]), postalo regionalna sila.

Veći dio 17. stoljeća, Dahomej je bio regionalna sila, sve dok njegovom sredinom nisu postali vazalna država [[Carstvo Oyo|Carstva Oyo]].&lt;ref name=Heywood&gt;{{cite book|title=Soundings in Atlantic history: latent structures and intellectual currents, 1500–1830|year=2009|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, MA|author=Heywood, Linda M.|author2=John K. Thornton|editor=Bailyn, Bernard &amp; Patricia L. Denault|chapter=Kongo and Dahomey, 1660-1815}}&lt;/ref&gt; Dahomej je imao dobro organiziranu nacionalnu ekonomiju; imao plodnu trgovinu robljem s [[Evropljani]]ma u sklopu [[Atlantska trgovina robljem|transatlantske rute]], čiji je važan centar bio upravo [[Ouidah]]. Trgovinom su Dahomejci dobivali raznorazno oružje, tkanine i [[alkohol]].&lt;ref name=Polanyi&gt;{{cite book|title=Dahomey and the Slave Trade: An Analysis of an Archaic Economy|url=https://archive.org/details/dahomeyslavetrad0000pola|last=Polanyi|first=Karl|location=Seattle|publisher=University of Washington Press|year=1966}}&lt;/ref&gt;

Dahomej je također imao i bogatu kulturu, a značajna je bila i potpuno ženska vojna jedinica koju su Evropljani nazvali [[Dahomejske Amazonke|dahomejskim Amazonkama]].

== Kultura ==
Njihova [[vudu]] [[religija]] također je imala bogatu tradiciju, pri čemu su se poseno isticali [[Dahomejski godišnji običaji|godišnji običaji]], koji su uključivali slavljenje vladara i ljudske žrtve. Kralj ([[fon jezik|fon]]: ''Ahosu'') je, prema izvornim evropskim zapisima, bio apsolutistički despot.&lt;ref name=Bay-1998/&gt; Međutim, tu se vjerojatno radi o pretjerivanjima;&lt;ref name=Monroe&gt;{{cite journal|last=Monroe|first=J. Cameron|title=In the Belly of Dan: Space, History, and Power in Precolonial Dahomey|url=https://archive.org/details/sim_current-anthropology_2011-12_52_6/page/769|journal=Current Anthropology|year=2011|volume=52|issue=6|pages=769–798|doi=10.1086/662678}}&lt;/ref&gt; svi su vladari pripadali dinastiji [[Alladaxonou]], a izabirali su se na Velikom vijeću, tako da je sam proces izbora ni danas nije u potpunosti jasan;&lt;ref name=Bay-1998&gt;{{cite book|last=Bay|first=Edna|title=Wives of the Leopard: Gender, Politics, and Culture in the Kingdom of Dahomey|url=https://archive.org/details/wivesofleopardge0000baye|year=1998|publisher=University of Virginia Press}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Yoder&gt;{{cite journal|last=Yoder|first=John C.|title=Fly and Elephant Parties: Political Polarization in Dahomey, 1840-1870|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-african-history_1974_15_3/page/417|journal=The Journal of African History|year=1974|volume=15|issue=3|pages=417–432|doi=10.1017/s0021853700013566}}&lt;/ref&gt; najčešće je nasljednik bio najstariji sin, iako to nije bila redovna praksa.&lt;ref name=Law-1997&gt;{{cite journal|last=Law|first=Robin|title=The Politics of Commercial Transition: Factional Conflict in Dahomey in the Context of the Ending of the Atlantic Slave Trade|journal=The Journal of African History|year=1997|volume=38|issue=2|pages=213–233|doi=10.1017/s0021853796006846|url=http://dspace.stir.ac.uk/bitstream/1893/280/1/politics-of-commercial-transition.pdf}}&lt;/ref&gt; Kralj je uz sebe imao i Kraljevsko vijeće, ključnih savjetnika vladara.

Godine 1894, [[Francuska]] je porazila dahomejsku vojsku i na području kraljevstva formirala protektorat, koje je inkorporiran u [[Francuska Zapadna Afrika|Francusku Zapadnu Afriku]]. Iako više nije imao nezavisnost, Dahomej je i dalje nastavio postojati te je formalno izabirao vladare sve do 1904. godine, kada je svaka autonomija potpuno ukinuta, a protektorat je pretvoren u [[Francuski Dahomej|koloniju]].

==Također pogledajte==
*[[Benin]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Dopunska literatura ==
*{{cite book |last=Alpern |first=Stanley B. |title=Amazons of Black Sparta: The Women Warriors of Dahomey |url=https://archive.org/details/amazonsofblacksp0000alpe |publisher=New York University Press |location=New York |year=1999 |isbn=0-8147-0678-9}} In-depth description of the fighting methods of these warriors.
*{{cite book |last=Bay|first=Edna G.|title=Wives of the Leopard: Gender, Politics, and Culture in the Kingdom of Dahomey |url=https://archive.org/details/wivesofleopardge0000baye|publisher=University of Virginia Press |location=Charlottesville |year=1999 |isbn=978-0-8139-1792-4 }} A historical study of how royal power maintained itself in Dahomey. Bay and Alpern disagree in their interpretation of the women warriors.
*{{cite book |last=Bay|first=Edna G.|title=Asen, Ancestors, and Vodun: Tracing Change in African Art|publisher=University of Illinois Press |location=Champaign, IL |year=2008 |isbn=978-0-2520-3255-4}} Dahomean artistic and cultural history seen through the development (up to the present day) of a single ceremonial object, the ''asen''.
*{{cite book |last=Law|first=Robin|title=Ouidah: The Social History of a West African Slaving ‘Port’, 1727-1892 |url=https://archive.org/details/ouidahsocialhist0000lawr|publisher=Ohio University Press |location=Athens, OH|year=2004 |isbn=978-0-8214-1572-6 }} An academic study of the commercial role of Ouidah in the slave trade.
*{{cite book |last=Mama|first=Raouf|title=Why Goats Smell Bad and Other Stories from Benin |url=https://archive.org/details/whygoatssmellbad0000mama|publisher=Linnet Books |location=North Haven, CT|year=1997 |isbn=0-2080-2469-7 }} Folktales of the Fon people, including legends of old Dahomey.
*{{cite book|author1=Pique, Francesca |author2=Leslie H. Rainer|title=Palace Sculptures of Abomey: History Told on Walls |url=https://archive.org/details/palacesculptures00piqu |publisher= Getty Publications|location=Los Angeles|year=2000 |isbn=978-0-8923-6569-2}} Heavily-illustrated volume describing the royal palace in Abomey and its bas-reliefs, with a lot of information on the cultural and social history of Dahomey.

{{DEFAULTSORT:Dahomej, Kraljevina}}
[[Kategorija:Historija Benina]]
[[Kategorija:Bivše države u Africi]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1600.]]
[[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1904.]]
[[Kategorija:Bivša kraljevstva]]
[[Kategorija:Bivše monarhije u Africi]]
[[Kategorija:Ojo carstvo]]</text>
      <sha1>pverxmslfcltiu1emx0lnw4o80iaks0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dar-mar (serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469822</id>
    <revision>
      <id>3713469</id>
      <parentid>3459727</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:09:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatske TV-telenovele]] uklonjena; [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6120" sha1="1huhpqcxlg2qp0fa2ww2msos4o8ab78" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Dar mar
| format                         = [[Telenovela]]
| slika                          = 
| autor                          = [[Luka Juričić]]
| razvoj                         = {{plainlist|
* [[Nataša Buljan]]
* [[Mile Božičević]]
* [[Tomislav Hrpka]]
}}
| glumci                         = {{plainlist|
* [[Ksenija Pajić]]
* [[Roko Sikavica]]
* [[Milan Štrljić]]
* [[Siniša Ružić]]
* [[Fabijan Pavao Medvešek]]
}}
| producent                      = [[Sanja Tucman]]
| izvršni_producenti             = [[Boris Pavelić]]
| prvo_emitiranje                = 5. septembar 2020.
| zadnje_emitiranje              = |
| država                         = [[Hrvatska]]
| trajanje                       = 45–50 minuta
| broj_epizoda                   = 202
| broj_sezona                    = 2
| kanal                          = [[Nova TV]] (2020–)
| jezik                          = [[Hrvatski jezik]]
}}
'''''Dar mar''''' [[hrvatska]] je [[telenovela]]. Snimanje serije počelo je tokom ljeta 2020. godine, a emitiranje serije počelo je 5. oktobra 2020. godine na [[Nova TV|Novoj TV]]. Serija se emitira od ponedeljka do četvrtka u 21:15h.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/dar-mar/clanak/zanimljivosti/nova-tv-donosi-novu-seriju-koja-ce-napraviti-dar-mar---620721.html |title=''Nova TV donosi novu seriju koja će napraviti dar mar!'' |website=novatv.dnevnik.hr |date=18. 9. 2020 |access-date=29. 9. 2020 |language= |archive-date=23. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200923074717/https://novatv.dnevnik.hr/serije/dar-mar/clanak/zanimljivosti/nova-tv-donosi-novu-seriju-koja-ce-napraviti-dar-mar---620721.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Klara Rožman |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/ksenija-pajic-bit-cu-nacelnica-policije-s-mladim-pojacanjem-bez-puno-posla-i-signala-15021096 |title=''Ksenija Pajić: Bit ću načelnica policije, s mladim pojačanjem, bez puno posla i signala'' |website=jutarnji.hr |date=27. 9. 2020|access-date=29. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Bojana Radović |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/skladao-sam-i-zapjevao-svoju-prvu-punk-skladbu-1421575 |title='' 'Skladao sam i zapjevao svoju prvu punk skladbu' '' |website=vecernji.hr |date=4. 8. 2020|access-date=29. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;Druga sezona serije počelo je 4. oktobra 2021. godine na Novoj TV, Serija se emitira od ponedjeljka do četvrtka u 20:15h 

== Radnja ==
Serija prati dogodovštine najmanje policijske stanice u državi, neobične šefice Božene, i njenih kolega policajaca, Branja i Željka, te umirovljenog policajca Mila, u jednom malom, mirnom mjestu, koje nema signala. To mjesto je u kojem nema kriminala i u kojem junaci serije vode lagodan život, plaća ide, a posla nema. Problemi nastaju kada im iz Uprave javljaju kako planiraju zatvoriti njihovu stanicu, zbog nedostatka posla. Tamo gdje nema kriminala i policija je nepotrebna...

== Zanimljivosti ==
* Snimanje serije počelo je uprkos [[Koronavirus|pandemije COVID-19]].
* Glumice [[Martina Stjepanović]] i [[Lucia Glavich Mandarić]] već su tumačile likove kao dvije sestre u seriji [[Na granici (serija)|Na granici]].
* Lik [[Milan Štrljić|Milana Štrljića]] zove se Mile, kao i u seriji [[Kud puklo da puklo (serija)|Kud puklo da puklo]].

== Uloge ==
=== Glavne uloge ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; 
! Glumac/ica !! Lik
|-
| [[Ksenija Pajić]] || Božena Bajić
|-
| [[Fabijan Pavao Medvešek]] || Branko Tabak
|-
| [[Roko Sikavica]]  || Željko Maher
|-
| [[Martina Stjepanović]] || Suzana Brkljača Knežić
|-
| [[Lucia Glavich Mandarić]] || Milena Brkljača
|-
| [[Milan Štrljić]] || Mile Ćuk  
|-
| [[Meliha Fakić]] || Bernarda Zlonoga (baba Beba)
|-
| [[Enes Vejzović]] || Jure Brkljača
|-
| [[Stjepan Perić]] || svećenik Srećko
|- 
| [[Draško Zidar]] || Dalibor Grob
|-
| [[Katarina Madirazza]] || Daliborka Dada Grob
|-
| [[Ankica Dobrić]] || Violeta Antonini Grob
|-
| [[Mia Mikulec]] || Linda Grob
|-
| [[Siniša Ružić]]  || Kruno Bajić
|-
| [[Jasna Odorčić]] || Ankica Maher
|-  
| [[Mia Anočić Valentić]] || Sara Mikulić Seka
|- 
| [[Barbara Nola]] || Spomenka Babić
|- 
| [[Robert Ugrina]] || Petar Brkljača Pero
|-
| [[Ana Begić Tahiri]] || Jana Dobrila
|-
| [[Marko Braić]] || Zoran Mikulić Zoki
|- 
| [[Jan Kerekeš]] ||Ljubo Dobrila 
|}

=== Gostujuće uloge ===

* [[Anica Kovačević]] kao zubarica
* [[Borko Perić]] kao Marko Obad
* [[Igor Mešin]] kao župan Roko Bandera
* [[Nikša Kušelj]] kao Jorgovan
* [[Slavko Sobin]] kao Siniša Knežić
* [[Velimir Čokljat]] kao biskup Blejić
* [[Antun Tudić]] kao Radovan
* [[Lovro Ivanković]] kao novinar Dubravko
* [[Ivana Knoll]] kao baba Beba ''u mladim danima''
* [[Ivica Gunjača]] kao odvjetnik
* [[Kolinda Grabar-Kitarović]] kao [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica]]
* [[Jadranka Elezović]] kao Jadranka Zimić5
* [[Katarina Šestić]] kao socijalna radnica Jasmina
* [[Mila Elegović]] kao Mirjana Čičak ''Maca''
* [[Vesna Tominac Matačić|Vesna Tominac]] kao Ružica Zečić
* [[Radoslava Mrkšić]] kao ''starija'' časna sestra Domenika
* [[Vini Jurčić]] kao ''mlađa'' časna sestra Domenika
* [[Anamarija Jurišić]] kao Višnja
* [[Mladen Čutura]] kao ministar unutarnjih poslova
* [[Gorana Marin]] kao Duška Pikić
* [[Vladimir Posavec Tušek]] kao Stipe Maher
* [[Mladen Kovačić]] kao kompa
* [[Csilla Barath Bastaić]] kao zamjenica ministra turizma Vesna Horvat
* [[Antonio Scarpa]] kao kapetan
* [[Goran Grgić]] kao načelnik Gizmova i mesar Vinko Zečić
* [[Momčilo Otašević]] kao policajac Nino Zečić
* [[Janko Popović Volarić]] kao policajac Dino Zečić
* [[Ecija Ojdanić]] kao Ivanka Mikulić
* [[Stojan Matavulj]] kao Ilija Mikulić

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb title|id=tt13114942|title=Dar Mar}}

[[Kategorija:Hrvatske TV-sezone 2020.]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-serije sa početkom prikazivanja 2020.]]
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:TV-emisije na hrvatskom jeziku]]</text>
      <sha1>1huhpqcxlg2qp0fa2ww2msos4o8ab78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Helacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471299</id>
    <revision>
      <id>3713430</id>
      <parentid>3475965</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T00:02:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23347" sha1="icad3fh6rvey7rktlzz7eoswq1m5e75" xml:space="preserve">'''Helacija'''  ([[grčki|grč.]] χηλή – ''hēlē'' = kandža, kliješta, ligandi oko centralnog atoma poput lčiješta [[jastog]]a) je tip vezanja [[ion]]a i [[molekula]] za [[metal]]ne ione. Uključuje stvaranje ili prisustvo dvaju ili više odvojenih [[koordinatna veza|koordinatnih veza]] između polidentatnih (višestruko vezanih) [[ligand]]a i jednog centralnog atoma.&lt;ref name=&quot;IUPAC&quot;&gt;[http://goldbook.iupac.org/C01012.html IUPAC definition of chelation.]&lt;/ref&gt; Ti ligandi nazivaju se helanti, helatori, helatni agensi ili agensi za odvajanje. Obično su to [[organski spoj]]evi, ali to nije nužno, kao u slučaju [[cink]]a i njegove upotrebe kao [[terapija održavanja|terapije održavanja]] za sprečavanje apsorpcije [[bakar|bakra]] u ljudi sa [[Wilsonova bolest|Wilsonovom bolešću]].&lt;ref name=&quot;LiverTox: Clinical and Research Information on Drug-Induced Liver Injury [Internet].&quot;&gt;{{cite web | publisher=Bethesda (MD): National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases | title=Zinc | website=NCBI Bookshelf | date=10. 1. 2015 | pmid=31643536 | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK548211/ | access-date=24. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;. Termin &quot;helat&quot; prvi put primijenili su godine Sir Gilbert T. Morgan i HDK Drew, 1920., koji su izjavili: &quot;Pridjev helat, izveden iz velike kandže ili &quot;hele&quot;([[grčki jezik|grčki]]  [[jastog]]) ili drugih rakova, predlaže se za kaliperske grupe koje funkcioniraju kao dvije udružujuće jedinice i pričvršćuju se za centralni atom tako da proizvode [[heterociklični spoj|heterocikličke]] prstenove.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Morgan |first1=Gilbert T. |last2=Drew |first2=Harry Dugald Keith |title=CLXII.—Researches on residual affinity and co-ordination. Part II. Acetylacetones of selenium and tellurium |journal=Journal of the Chemical Society, Transactions |volume=117 |year=1920 |pages=1456–65 |doi=10.1039/ct9201701456 |url=https://zenodo.org/record/1429747 }}&lt;/ref&gt;

Helacija je korisna u aplikacijama kao što je pružanje dodataka hrani, u [[helacijska terapija|helac ijskoj terapiji]] za uklanjanje toksičnih metala iz tijela, kao [[kontrastno sredstvo|kontrastna sredstva]] u [[MRI|MRI-skeniranjima]], u proizvodnji pomoću [[homogeni katalizator|homogenih katalizatora]], u hemijskom [[tretman vode|tretmanu vode]] koji pomaže u uklanjanju metala i u [[gnojivo|gnojivima]].

== Helatni efekt ==
[[Slika:Me-EN.svg|thumb|[[Etilenediamin]]ski [[ligand]] helira metal sa dvije veze]]
[[Slika:Cu chelate.svg|thumb|[[bakar|Cu&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] [[Koordinacijski kompleks|kompleksi]] sa nehelacijskim [[metilamin]]om (lijevo)  i  helirajućim ligandima [[etilendiamin]]om (desno)]]
Helatni efekt je povećani afinitet helirajućih liganada za metalni jon u poređenju sa afinitetom kolekcije sličnih nehelirajućih (monodentatnih) liganada za isti metal.

Termodinamički principi na kojima se temelji helatni efekt ilustrirani su kontrastnim afinitetima [[bakar|bakra]] (II) za [[etilendiamin]] (en) u odnosu na [[metilamin]].

{{NumBlk|:|Cu&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + en  ⇌ [Cu(en)]&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;|{{EquationRef|1}}}}
{{NumBlk|:|Cu&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + 2 MeNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;  ⇌ [Cu(MeNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;|{{EquationRef|2}}}}
U ({{EquationNote|1}}) etilendiamin tvori helatni kompleks sa ionom bakra. Helacija rezultira formiranjem peteročlanog prstena  CuC&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. U({{EquationNote|2}}) bidentatni ligand je zamijenjen s dva [[Denticitet|monodentatna]] metilaminska liganda približno iste donorske snage, što ukazuje da su veze Cu – N približno iste u dvije reakcije.

[[Ravnotežna termodinamika|Termodinamički]] pristup opisivanju helatnog efekta uzima u obzir [[konstanta ravnoteže|konstantu ravnoteže]] za reakciju: što je veća konstanta ravnoteže, to je veća koncentracija kompleksa. 
{{NumBlk|:|[Cu(en)] {{=}} ''β''&lt;sub&gt;11&lt;/sub&gt;[Cu][en]|{{EquationRef|3}}}}
{{NumBlk|:|[Cu(MeNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;] {{=}} ''β''&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;[Cu][MeNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|{{EquationRef|4}}}}
Električni naboji su izostavljeni zbog jednostavnosti zapisa. Uglaste zagrade označavaju koncentraciju, a indeksi [[Konstante stabilnosti kompleksa|konstante stabilnosti]], β, označavaju [[stahiometrija|stehiometriju]] kompleksa. Kada je [[analitička koncentracija]] metilamina dvostruko veća od etilendiamina, a koncentracija bakra je ista u obje reakcije, koncentracija [Cu (en)] je mnogo veća od koncentracije [Cu(MeNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;] jer β&lt;sub&gt;11&lt;/sub&gt; ≫ β&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;.

Ravnotežna konstanta, ''K'', je povezana sa standardom [[Gibbsova energija|Gibbsove slobodne energije]],
:&lt;math&gt;\Delta G^\ominus = - RT \ln K = \Delta H^\ominus - T \Delta S^\ominus&lt;/math&gt;
gdje ''R'' = [[plinska konstanta]], a  ''T'' = temperatura u [[kelvin]]ima. &lt;math&gt;\Delta H^\ominus&lt;/math&gt; = standardna [[entalpija]] promjena reakcije i  &lt;math&gt;\Delta S^\ominus&lt;/math&gt; = standardna promjena [[Entropija|entropije]].

Budući da bi entalpija trebala biti približno jednaka za dvije reakcije, razlika između dvije konstante stabilnosti posljedica je učinaka entropije. U jednačini ({{EquationNote|1}}) nalaze se dvije čestice s lijeve i jedna s desne strane, dok se u jednačini ({{EquationNote|2}}) nalaze tri čestice s lijeve i jedna s desne strane. Ova razlika znači da se manje [[Entropija|entropije poremećaja]] gubi kada se helatni kompleks formira sa bidentatnim ligandom, nego kada se formira kompleks sa monodentatnim ligandima. Ovo je jedan od faktora koji doprinose razlici entropije. Ostali faktori uključuju promjene solvatacije i stvaranje prstena. Neki eksperimentalni podaci za ilustraciju učinka prikazani su u sljedećoj tabeli.
:{| class=&quot;wikitable&quot;
! Ravnoteža !! log ''β'' !! &lt;math&gt;\Delta G^\ominus&lt;/math&gt; !! &lt;math&gt;\Delta H^\ominus \mathrm{/kJ\ mol^{-1}}&lt;/math&gt; !! &lt;math&gt;-T\Delta S^\ominus \mathrm{/kJ\ mol^{-1}}&lt;/math&gt;
|-
| Cu&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + 2 MeNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;  ⇌ Cu(MeNH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;
||6,55|| −37,4 || −57,3||19,9
|-
| Cu&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; + en  ⇌ Cu(en)&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;
||10,62|| −60,67 || −56,48||−4,19
|}
Ovi podaci potvrđuju da su promjene entalpije približno jednake za dvije reakcije i da je glavni razlog veće stabilnosti helatnog kompleksa uticaj entropije, koji je mnogo manje nepovoljan. Općenito je teško precizno izračunati termodinamičke vrijednosti u smislu promjena u rastvoru na molekulskom nivou, ali je jasno da je helatni efekt pretežno učinak entropije.

Ostala objašnjenja, uključujući objašnjenje [[Gerold Schwarzenbach|Schwarzenbachovo]], 
,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schwarzenbach G | title = Der Chelateffekt | trans-title = The Chelation Effect | language = de | journal = Helvetica Chimica Acta |volume=35 |issue=7 |year=1952 |pages=2344–59 |doi=10.1002/hlca.19520350721 }}&lt;/ref&gt; raspravljaju se u citiranim Greenwoodu i Earnshawu.

== U prirodi ==
Brojne [[biomolekule]] pokazuju sposobnost rastvaranja određenih metalnih [[kation]]a. Dakle, [[protein]]i, [[polisaharid]]i i polinukleinske kiseline izvrsni su polidentatni ligandi za mnoge metalne ione. Organski spojevi poput [[aminokiselina]] [[glutaminska kiselina|glutamata]] i [[histidin]]a, organske kiseline kao što je [[malat]] i polipeptida poput [[fitohelatin]]a. također su tipski helatori. Pored ovih slučajnih helatora, nekoliko biomolekula je posebno proizvedeno da vežu određene metale (vidi sljedeći odjeljak).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Krämer |first1=Ute |last2=Cotter-Howells |first2=Janet D. |last3=Charnock |first3=John M. |last4=Baker |first4=Alan J. M. |last5=Smith |first5=J. Andrew C. |title=Free histidine as a metal chelator in plants that accumulate nickel |journal=Nature |volume=379 |issue=6566 |year=1996 |pages=635–8 |bibcode=1996Natur.379..635K |doi=10.1038/379635a0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Magalhaes JV | title = Aluminum tolerance genes are conserved between monocots and dicots | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 26 | pages = 9749–50 | date = juni 2006 | pmid = 16785425 | pmc = 1502523 | doi = 10.1073/pnas.0603957103 | bibcode = 2006PNAS..103.9749M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ha SB, Smith AP, Howden R, Dietrich WM, Bugg S, O'Connell MJ, Goldsbrough PB, Cobbett CS | title = Phytochelatin synthase genes from Arabidopsis and the yeast Schizosaccharomyces pombe | journal = The Plant Cell | volume = 11 | issue = 6 | pages = 1153–64 | date = juni 1999 | pmid = 10368185 | pmc = 144235 | doi = 10.1105/tpc.11.6.1153 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lippard/&gt;

=== U biohemiji i mikrobiologiji ===
Gotovo svi metaloenzimi sadrže metale koji su helatirani, obično na [[peptid]]e ili kofaktore i protetske grupe.&lt;ref name=Lippard&gt;{{cite book | vauthors = Lippard SJ, Berg JM | title = Principles of Bioinorganic Chemistry | url = https://archive.org/details/ost-chemistry-bioinch | publisher = University Science Books | location = Mill Valley, CA | year = 1994 | isbn = 978-0-935702-73-6}}&lt;/ref&gt; Takva helatna sredstva uključuju [[porfirin]]ske prstenove u [[hemoglobin]]u i [[hlorofil]]u. Mnoge [[mikrob]]ne vrste proizvode pigmente topive u vodi koji služe kao helatni agensi, nazvani [[siderofor]]i. Naprimjer, poznato je da vrste roda ''[[Pseudomonas]]'' luče [[piohelin]] i [[pioverdin]] koji vežu [[gvožđe]]. [[Enterobaktin]], proizveden u ''[[Escherichia coli|E. coli]]'', je najjače poznato helatno sredstvo. Morski [[školjke|školjkaši]] koriste helaciju metala, specijalno Fe&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;helaciju sa ostacima [[L-DOPA|Dopa]] u proteinu stopala dagnji da se poboljša čvrstoće niti koje koriste da bi se učvrstili na površinama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Das S, Miller DR, Kaufman Y, Martinez Rodriguez NR, Pallaoro A, Harrington MJ, Gylys M, Israelachvili JN, Waite JH | title = Tough coating proteins: subtle sequence variation modulates cohesion | journal = Biomacromolecules | volume = 16 | issue = 3 | pages = 1002–8 | date = mart 2015 | pmid = 25692318 | pmc = 4514026 | doi = 10.1021/bm501893y }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Harrington MJ, Masic A, Holten-Andersen N, Waite JH, Fratzl P | title = Iron-clad fibers: a metal-based biological strategy for hard flexible coatings | journal = Science | volume = 328 | issue = 5975 | pages = 216–20 | date = april 2010 | pmid = 20203014 | pmc = 3087814 | doi = 10.1126/science.1181044 | bibcode = 2010Sci...328..216H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Das S, Martinez Rodriguez NR, Wei W, Waite JH, Israelachvili JN | title = Peptide Length and Dopa Determine Iron-Mediated Cohesion of Mussel Foot Proteins | journal = Advanced Functional Materials | volume = 25 | issue = 36 | pages = 5840–5847 | date = septembar 2015 | pmid = 28670243 | pmc = 5488267 | doi = 10.1002/adfm.201502256 }}&lt;/ref&gt;

=== U geologiji ===
U nauci o Zemlji, hemijske [[vremenske prilike]] pripisuju se organskim helatnim agensima (npr. [[peptid]]i i [[šećer]]i,  koji izvlače [[metalni ioni|metalne ione]] iz minerala i stijena.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Introduction to the Lithosphere: Weathering | first = Michael | last = Pidwirny| location = University of British Columbia Okanagan | url = http://www.physicalgeography.net/fundamentals/10r.html }}&lt;/ref&gt;  Većina metalnih kompleksa u okolini i prirodi vezani su u nekom obliku helatnog prstena (npr. s [[huminska kiselina|huminskom kiselinom]] ili [[protein]]om). Dakle, metalni helati su relevantni za mobilizaciju [[metal]]a u [[tlo|tlu]], usvajanje i akumulaciju [[metal]]a u [[biljka]]ma i [[mikroorganizam|mikroorganizmima]]. helektivna kelacija [[teški metali|teških metala]] relevantna je za [[bioremedijacija|bioremedijaciju]] (npr. uklanjanje [[cezij|&lt;sup&gt;137&lt;/sup&gt;Cs]] iz radioaktivnog otpada). Većina metalnih kompleksa u okolini i prirodi vezani su u nekom obliku helatnog prstena (npr.&lt;ref&gt;{{cite book | last1  =Prasad  |first1 = MNV | title  =Metals in the Environment: Analysis by Biodiversity | url  =https://archive.org/details/metalsinenvironm0000unse_h3v7  | date = 2001 | publisher = Marcel Dekker | location = New York, NY | isbn = 978-0-8247-0523-7}}&lt;/ref&gt;

== Medicinska primjena ==
=== Prehrambeni dodaci ===
Šezdesetih godina prošlog stoljeća naučnici su razvili koncept heliranja metalnog iona prije nego što su element dodali životinji. Vjerovali su da će to stvoriti neutralno jedinjenje, štiteći mineral od kompleksa s nerastvorljivim solima u želucu, što će metal učiniti nedostupnim za apsorpciju. Aminokiseline, kao efikasna vezivna sredstva za metal, odabrane su kao potencijalni ligandi, a sprovedeno je istraživanje kombinacija metal-aminokiselina. Istraživanje je podržalo da su helati metala i aminokiselina u stanju da pojačaju apsorpciju minerala.

Tokom tog perioda razvijali su sintetski helati, kao što je [[EDTA|etilendiaminoteraacetatna kiselina]] (EDTA). Oni su primijenili isti koncept helacije i stvorili helirane spojeve; ali ova sintetika je bila previše stabilna i nije bila održiva za ishranu. Ako je mineral preuzet iz EDTA liganda, tijelo ne bi moglo koristiti ligand i on bi bio izbačen. Tokom procesa protjerivanja, EDTA ligand je nasumično helirao i oduzeo još jedan mineral iz tijela.

Prema Udruženju američkih službi za kontrolu hrane (AAFCO), helat metal-aminokiselina definiran je kao proizvod koji proizlazi iz reakcije metalnih iona iz topljive soli metala s aminokiselinama, sa [[mol (jedinica)|molskim omjerom]] u rasponu od 1–3 (poželjno 2) mola aminokiselina na jedan mol metala. Prosječna masa hidroliziranih aminokiselina mora biti približno 150, a rezultujuća molekulska težina helata ne smije prelaziti 800 [[jedinica atomske mase|Da]].

Od ranog razvoja ovih spojeva, provedeno je mnogo više istraživanja koja su primijenjena na proizvode za ljudsku prehranu na sličan način kao i eksperimenti s prehranom životinja koji su pioniri u tehnologiji. Željezni bis-glicinat je primjer jednog od ovih spojeva, koji je razvijen za ljudskun ishranu.&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=Albion Laboratories, Inc. |title=Albion Ferrochel Website |url=http://www.albionferrochel.com/ |access-date=12. 7. 2011 |archive-date=3. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110903054502/http://www.albionferrochel.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Zubna i oralna primjena ===
Ljepila prve generacije [[dentin]]a prvi put su dizajnirana i proizvedena 1950-ih. Ti su se sistemi temeljili na komonomerom helatu s kalcijem na površini zuba i stvarali vrlo slabu hemijsku vezu otpornu na vodu (2-3 Mpa).&lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Anusavice | first1 = Kenneth J. | title = Phillips' Science of Dental Materials | publisher = Elsevier Health | isbn = 978-1-4377-2418-9 | chapter = Chapter 12: Bonding and Bonding Agents | pages = 257–268 | edition = 12th | oclc = 785080357 | date = 27. 9. 2012 }}&lt;/ref&gt;

=== Detoksikacija teških metala ===
{{glavni|Helacijska terapija}}
Helacijska terapija je protuotrov za trovanje [[živa|živom]], [[arsen]]om i [[olovo]]m. Helatni agensi pretvaraju ove metalne ione u hemijski i biohemijski inertne oblike koji se mogu izlučiti. Helaciju pomoću [[kalcij-dinatrij EDTA]] odobrio je Uprava za hranu i lijekove [[SAD]] (FDA) za ozbiljne slučajeve trovanja olovom. Nije odobren za liječenje &quot;intoksikacije teškim metalima&quot;.&lt;ref name=warning&gt;{{cite web |url=http://www.chelationwatch.org/reg/fda_warning.shtml |title=FDA Issues Chelation Therapy Warning |date=26. 9. 2008 |access-date=14. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Iako korisna u slučajevima ozbiljnog trovanja olovom, upotreba dinatrijum EDTA (edetat-dinatrij) umjesto kalcij-dinatrij EDTA rezultirala je smrtnim ishodima zbog [[hipokalcemija|hipokalcemije]].&lt;ref&gt;{{cite journal | author =  Centers for Disease Control Prevention (CDC) | title = Deaths associated with hypocalcemia from chelation therapy--Texas, Pennsylvania, and Oregon, 2003–2005 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 55 | issue = 8 | pages = 204–7 | date = mart 2006 | pmid = 16511441 | url = https://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/mm5508a3.htm }}&lt;/ref&gt; FDA nije odobrila dinatrij EDTA za bilo kakvu upotrebu,&lt;ref name=warning/&gt; pa svi proizvodi za helacijsku terapiju odobreni od strane FDA trebaju recept.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fda.gov/Drugs/ResourcesForYou/Consumers/BuyingUsingMedicineSafely/MedicationHealthFraud/ucm229313.htm |title=Questions and Answers on Unapproved Chelation Products |publisher=U.S. Food and Drug Administration |date=2. 2. 2016 |access-date=14. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Farmaceutski proizvodi ===
Helatni kompleksi [[gadolinij]]a često se koriste kao [[kontrastno sredstvo|kontrastna sredstv]]  u [[MRI|MRI skeniranjima]], iako su i [[gvožđe]]ve čestice i [[mangan]]ski helatni kompleksi također  istraženi.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Caravan P, Ellison JJ, McMurry TJ, Lauffer RB | title = Gadolinium(III) Chelates as MRI Contrast Agents: Structure, Dynamics, and Applications | journal = Chemical Reviews | volume = 99 | issue = 9 | pages = 2293–352 | date = septembar 1999 | pmid = 11749483 | doi = 10.1021/cr980440x }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pan D, Schmieder AH, Wickline SA, Lanza GM | title = Manganese-based MRI contrast agents: past, present and future | journal = Tetrahedron | volume = 67 | issue = 44 | pages = 8431–8444 | date = novembar 2011 | pmid = 22043109 | pmc = 3203535 | doi = 10.1016/j.tet.2011.07.076 }}&lt;/ref&gt; Bifunkcionalni helatni kompleksi [[cirkonij]], [[galij]], [[fluor]], [[bakar]], [[itrij]], [[brom]] ili [[jod]] se često koriste za konjugacije sa [[monoklonska antitijela|monoklonskim antitijelima]] za upotrebu u [[PET|PET snimanje]] na bazi antitijela.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vosjan MJ, Perk LR, Visser GW, Budde M, Jurek P, Kiefer GE, van Dongen GA | title = Conjugation and radiolabeling of monoclonal antibodies with zirconium-89 for PET imaging using the bifunctional chelate p-isothiocyanatobenzyl-desferrioxamine | journal = Nature Protocols | volume = 5 | issue = 4 | pages = 739–43 | date = april 2010 | pmid = 20360768 | doi = 10.1038/nprot.2010.13 }}&lt;/ref&gt; Ovi helatni kompleksi koriste [[heksadentatni ligand]], kao što je [[desferioksamin B]] (DFO), prema Meijs et al.,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Price|first=Eric W.|last2=Orvig|first2=Chris|date=7. 1. 2014|title=Matching chelators to radiometals for radiopharmaceuticals|url=https://archive.org/details/sim_chemical-society-great-britain-chemical-society-reviews_2014-01-07_43_1/page/260|journal=Chemical Society Reviews|volume=43|issue=1|pages=260–290|doi=10.1039/c3cs60304k|issn=1460-4744|pmid=24173525}}&lt;/ref&gt; a kompleksi gadolinija koriste  se  često za upotrebu oktadentatnih liganda poput DTPA, prema Desreux ''et al''.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Parac-Vogt|first=Tatjana N.|last2=Kimpe|first2=Kristof|last3=Laurent|first3=Sophie|last4=Vander Elst|first4=Luce|last5=Burtea|first5=Carmen|last6=Chen|first6=Feng|last7=Muller|first7=Robert N.|last8=Ni|first8=Yicheng|last9=Verbruggen|first9=Alfons|date=6. 5. 2005|title=Synthesis, characterization, and pharmacokinetic evaluation of a potential MRI contrast agent containing two paramagnetic centers with albumin binding affinity|journal=Chemistry: A European Journal|volume=11|issue=10|pages=3077–3086|doi=10.1002/chem.200401207|issn=0947-6539|pmid=15776492}}&lt;/ref&gt; [[Auranofin]], helatni kompleks [[zlato|zlata]], koristi se u liječenju reumatoidnog artritisa, a [[penicilamin]], koji tvori helatne komplekse [[bakar|bakra]], u liječenju [[Wilsonova bolest|Wilsonove bolesti]] i [[cistinurija|cistinurije]], kao i refrakcijskog reumatoidnog artritisa.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kean WF, Hart L, Buchanan WW | title = Auranofin | journal = British Journal of Rheumatology | volume = 36 | issue = 5 | pages = 560–72 | date = maj 1997 | pmid = 9189058 | doi = 10.1093/rheumatology/36.5.560 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wax PM | title = Current use of chelation in American health care | journal = Journal of Medical Toxicology | volume = 9 | issue = 4 | pages = 303–7 | date = decembar 2013 | pmid = 24113860 | pmc = 3846961 | doi = 10.1007/s13181-013-0347-2 }}&lt;/ref&gt;

=== Ostala medicinska primjena ===
Helacija u crijevnom traktu uzrok je brojnih interakcija između lijekova i metalnih iona (poznatih i kao &quot;[[minerali|prehrambeni minerali]]&quot; u ishrani). Kao primeri, [[antibiotik|antibiotski]] [[lijek]]ovi iz porodica [[tetraciklin]]a i [[kinolonski antibiotik|kinolona]] su helatori iona [[gvožđe|Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]], [[Kalcij|Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] i [[Magnezij|Mg&lt;sup&gt;2+ &lt;/sup&gt;]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Campbell NR, Hasinoff BB | title = Iron supplements: a common cause of drug interactions | journal = British Journal of Clinical Pharmacology | volume = 31 | issue = 3 | pages = 251–5 | date = mart 1991 | pmid = 2054263 | pmc = 1368348 | doi = 10.1111/j.1365-2125.1991.tb05525.x }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lomaestro BM, Bailie GR | title = Absorption interactions with fluoroquinolones. 1995 update | journal = Drug Safety | volume = 12 | issue = 5 | pages = 314–33 | date = maj 1995 | pmid = 7669261 | doi = 10.2165/00002018-199512050-00004 }}&lt;/ref&gt;

EDTA, koja se veže za kalcij, koristi se za ublažavanje hiperkalcemije koja je često rezultat trakaste keratopatije. Tada se kalcij može ukloniti iz rožnjače, omogućavajući pacijentu određeno povećanje vidljivosti.

== Primjena u industriji i poljoprivredi ==
=== Kataliza ===
[[Homogeni katalizator]]i su često helirani kompleksi. Reprezentativan primjer je upotreba [[BINAP]] (bidentatni [[fosfin]]) u [[Noyorijeva asimetrična hidrogenacija|Noyorijevoj asimetričnoj hidrogenaciji]] i asimetrična izomerizacija. Potonji ima praktičnu upotrebu u proizvodnji sintetskog [[mentol|– mentola]].

=== Omekšavanje vode ===
[[Limunska kiselina]] koristi se za [[omekšavanje vode]] u [[sapun]]ima i  [[deterdžent]]ima za rublje. Uobičajeni sintetski helator je [[EDTA]]. [[Fosfonat]]i su također dobro poznati helatni agensi. Helatori se koriste u programima za prečišćavanje vode, a posebno u [[parno inženjerstvo|parnom inženjerstvu]], npr., sistemu za prečišćavanje vode u kotlu. Iako se tretman često naziva omekšavanje, helacija ima malo uticaja na sadržaj minerala u vodi, osim što ih čini topivim i snižava nivo [[pH]] vode.

=== Gnojiva ===
Spojevi metalnih helata su uobičajene komponente gnojiva koja daju mikrohranljive sastojke. Ovi mikroelementi ([[mangan]], [[gvožđe]], [[cink]], [[bakar]]) potrebni su za zdravlje biljaka. Većina gnojiva sadrži fosfatne soli koje, u odsustvu helatnih sredstava, obično pretvaraju ove metalne ione u netopivu čvrstu supstancu, koja za biljke nema nikakvu hranjivu vrijednost. [[EDTA]] je tipsko helatno sredstvo koje održava ove ione metala u topljivom obliku.&lt;ref name=&quot;Ullmann&quot;&gt;{{cite book |last1=Hart |first1=J. Roger|chapter=Ethylenediaminetetraacetic Acid and Related Chelating Agents |title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry |year=2011 |doi=10.1002/14356007.a10_095.pub2 |isbn=978-3527306732 }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Helacijska terapija]]
*[[Helati]]

== Reference ==
{{Reflist|32em}}

== Vanjski linkovi ==

{{Helirajući agensi}}

[[Kategorija:Helatni agensi| ]]
[[Kategorija:Koordinaciona hemija]]
[[Kategorija:Ravnotežna hemija]]</text>
      <sha1>icad3fh6rvey7rktlzz7eoswq1m5e75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropske emigracije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476051</id>
    <revision>
      <id>3713432</id>
      <parentid>3712497</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T00:16:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43109" sha1="gc9jfern73gfdfzfh8s9bb4ngajdhc1" xml:space="preserve">'''Evropska emigracije''' se mogu defnisati kao nadolazeći talas emigracije s evropskog kontinenta na druge kontinente. Porijeklo različitih evropskih [[dijaspora]] &lt;ref&gt;The use of the term &quot;diaspora&quot; in reference to people of European national or ethnic origins is contested and debated- {{Cite book|title=Diaspora and transnationalism : concepts, theories and methods|url=https://archive.org/details/diasporatransnat0000unse|date=2010|publisher=Amsterdam University Press|others=Bauböck, Rainer., Faist, Thomas, 1959-|isbn=9789089642387|location=Amsterdam|oclc=657637171}}&lt;/ref&gt; može se pratiti od ljudi koji su napustili evropske nacionalne države ili etničke zajednice bez države na evropskom kontinentu.&lt;ref name=&quot;books.google.co.uk&quot;&gt;[https://books.google.co.uk/books?id=SRWSe7s_xUIC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=european+emigration&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwi3z7bFi53SAhWJLsAKHZRGDxEQ6AEIGjAA#v=onepage&amp;q=european%20emigration&amp;f=false &quot;To Make America&quot;: European Emigration in the Early Modern Period] edited by Ida Altman, James P. P. Horn (Page: 3 onwards)&lt;/ref&gt;

Od 1815. do 1932. godine 60 milioni ljudi je napustilo Evropu (dok se i mnogo njih vratilo kući), prvenstveno su otišli u &quot;područja naseljena Evropljanima&quot; u Americi, posebno u [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]], [[Brazil]], [[Čile]], [[Argentina|Argentinu]] i [[Urugvaj]],&lt;ref name=&quot;books.google.co.uk&quot;/&gt; a zatim i  [[Južnoafrička Republika|Južnu Afriku]], [[Australija|Australiju]],&lt;ref name=&quot;MascitelliMycak2016&quot;&gt;{{Cite book|last=De Lazzari|first=Chiara|title=The European Diaspora in Australia: An Interdisciplinary Perspective|last2=Bruno Mascitelli|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2016|isbn=978-1-4438-9419-7|editor-last=Bruno Mascitelli|page=203|chapter=Migrant &quot;Assimilation&quot; in Australia: The Adult Migrant English Program from 1947 to 1971|access-date=28. 2. 2017|editor-last2=Sonia Mycak|editor-last3=Gerardo Papalia|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zrT6DAAAQBAJ&amp;pg=PA203}}&lt;/ref&gt; [[Novi Zeland]] i [[Sibir]].  Ove populacije su se također brzo umnožile u novim mjestima stanovanja, mnogo više nego je to slučaj sa populacijom iz Afrike i [[Azija|Azije]]. Kao rezultat toga, uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 38% ukupnog svjetskog stanovništva bilo je evropskog porijekla.&lt;ref name=&quot;European Migration&quot;&gt;{{Cite web|url=http://historydoctor.net/Advanced%20Placement%20European%20History/Notes/european_migration_and_imperiali.htm|title=European Migration and Imperialism|publisher=historydoctor.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20101122193228/http://historydoctor.net/Advanced%20Placement%20European%20History/Notes/european_migration_and_imperiali.htm|archive-date=22. 11. 2010|url-status=dead|access-date=14. 9. 2013|quote=The population of Europe entered its third and decisive stage in the early eighteenth century. Birthrates declined, but death rates also declined as the standard of living and advances in medical science provided for longer life spans. The population of Europe including Russia more than doubled from 188&amp;nbsp;million in 1800 to 432&amp;nbsp;million in 1900. From 1815 through 1932, sixty million people left Europe, primarily to &quot;areas of European settlement,&quot; in North and South America, Australia, New Zealand and Siberia. These populations also multiplied rapidly in their new habitat; much more so than the populations of Africa and Asia. As a result, on the eve of World War I (1914), 38 percent of the world's total population was of European ancestry. This growth in population provided further impetus for European expansion, and became the driving force behind emigration. Rising populations put pressure on land, and land hunger and led to &quot;land hunger.&quot; Millions of people went abroad in search of work or economic opportunity. The Irish, who left for America during the great Potato famine, were an extreme but not unique example. Ultimately, one third of all European migrants came from the British Isles between 1840 and 1920. [[Italians]] also migrated in large numbers because of poor economic conditions in their home country. German migration also was steady until industrial conditions in [[Germany]] improved when the wave of migration slowed. Less than one half of all migrants went to the United States, although it absorbed the largest number of European migrants. Others went to Asiatic Russia, Canada, Argentina, Brazil, Australia and New Zealand.}}&lt;/ref&gt; Najviše evropskih imigranata dolazi iz [[Njemačka|Njemačke]], [[Irska|Irske]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Italija|Italije]], [[Španija|Španije]], [[Portugal]]a, [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Francuska|Francuske]] i [[Rusija|Rusije]] .

Danas se evropska emigracija može odnositi i na emigraciju iz jedne evropske zemlje u drugu, posebno u kontekstu unutrašnje mobilnosti unutar Evropske unije (intra-EU mobility) ili mobilnosti unutar Evroazijske unije .

Od 1500. do sredine 20. vijeka, 60-65 miliona ljudi napustilo je Evropu, od čega je manje od 5% otišlo u tropska područja ([[Karibi]], [[Azija]] i [[Afrika]]).&lt;ref&gt;[https://www.cairn.info/revue-annales-de-demographie-historique-2007-1-page-13.html# Pour une approche démographique de l'expansion coloniale de l'Europe Bouda Etemad Dans Annales de démographie historique 2007/1 (n° 113), pages 13 à 32]&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Od 8. do početka 5. vijeka prije nove ere: Grci ===
U arhaično doba antičke Grčke, putem trgovine i kolonizacije grčkih plemena sa [[Balkan]]a i [[Anadolija|Male Azije]] propagirala se grčka kultura, religija i [[Grčki jezik|jezik]] u pojasu oko područja Sredozemnog i [[Crno more|Crnog mora.]] Grčki gradovi-države (city-states) osnovani su u južnoj Evropi, sjevernoj [[Libija|Libiji]] i na obali Crnog mora, a Grci su osnovali i preko 400 kolonija u tim područjima.  Osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog carstva]] od strane [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] označilo je početak [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], koje je praćeno novim valom grčke kolonizacije u Aziji i Africi, dok su vladajuće grčke vladajuće uspostavile svoje prisustvo u [[Ptolemejidi|Egiptu]], [[Seleučko carstvo|jugozapadnoj Aziji]] i [[Indo-grčko kraljevstvo|sjeverozapadnoj Indiji]].  Mnogi Grci su migrirali u nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandra Velike, poput [[Uzbekistan]]a &lt;ref&gt;&quot;[[Menander I|Menander]] became the ruler of a kingdom extending along the coast of western India, including the whole of [[Saraostus|Saurashtra]] and the harbour [[Bharuch|Barukaccha]].&lt;/ref&gt; i [[Kuvajt]]a &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/facility/failaka.htm|title=Failaka Island|last=John Pike|website=Globalsecurity.org|access-date=20. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; koji su bili raspršeni s geografske tačke gledišta.

=== 1450-1800 ===

=== Kolonijalni doseljenici ===
Evropski kontinent bio je centralni dio složenog sistema migracija, a koji je obuhvatao dijelove sjeverne Afrike, Bliskog Istoka i [[Anadolija|Male Azije]] mnogo prije modernog doba. Ipak, porast stanovništva je tek u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] omogućio značajnija kretanja stanovništva, unutar i izvan kontinenta.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Liberal states and the freedom of movement : selective borders, unequal mobility|date=2012|publisher=Palgrave Macmillan|others=Mau, Steffen, 1968-|isbn=9780230277847|location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire|oclc=768167292}}&lt;/ref&gt; Otkriće Amerike 1492. godine bio je podsticaj za dobrovoljne migracija iz Evrope. Oko 200 000 Španaca naselilo se u španskim kolonijama na američkom kontinentu do 1600. godine, što je relativno mali broj doseljenika u odnosu na tri do četiri miliona [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkih Amerikanaca]] koji su živjeli na španskom teritoriju u Americi.

Otprilike milion i po Evropljana naselilo se u [[Novi svijet|Novom svijetu]] između 1500. i 1800. godine (vidi tabelu). Tabela isključuje evropske imigrante u Španskom carstvu od 1650. do 1800. godine i u Brazil od 1700. do 1800. godine. Iako je konačni broj evropskih emigranata tokom ranog modernog razdoblja bio vrlo mali u poređenju sa kasnijim migracijskim valovima u 19. i 20. vijeku, obim migracija tokom ranog modernog doba je ipak bio značajan.

Tokom 16. vijeka, Španija i Portugal su stalno slali vladine i crkvene zvaničnike, pripadnika manjeg [[Plemstvo|plemstva]], ljude iz radničke klase i njihovih porodica, a u prosjeku oko tri hiljade ljudi godišnje iz njihove populacije koja je tada brojila oko osam miliona stanovnika. Ukupno oko 437.000 stanovnika je napustilo Španiju u periodu od 1500. do 1650. godine, a pritom su se naselili u područja [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibi|Kariba]]. Procjenjuje se da je preko 1,86 miliona Španaca emigriralo u Latinsku Ameriku u periodu između 1492. i 1824. godine, od toga milion u 18. vijeku, s tim da su se milioni nastavili doseljavati nakon nezavisnosti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=MacIas|first=Rosario Marquez|url=https://books.google.com/books?id=lvvynCzrJOwC&amp;q=emigraci%C3%B3n+espa%C3%B1ola+a+las+indias+cifras&amp;pg=PA64|title=La emigración española a América, 1765-1824|last2=MacÍas|first2=Rosario Márquez|year=1995|isbn=9788474688566}}&lt;/ref&gt;

Između 1500. i 1700. godine 100.000 Portugalaca je prešlo Atlantik kako bi se naselili u [[Brazil]]u. Međutim, s otkrićem brojnih visokoproduktivnih rudnika zlata u regiji Minas Gerais, emigracija Portugalaca u Brazil se povećala za pet puta. Od 1500. godine, kada su Portugalci stigli do Brazila, do njegove nezavisnosti 1822. godine, u Brazilu se naselilo između 500.000 i 700.000 Portugalaca.  Od 1700. do 1760. godine preko pola miliona portugalskih imigranata pristiglo je u Brazil. U 18. vijeku, zahvaljujući [[Zlatna groznica|zlatnoj groznici]], glavni grad provincije [[Minas Gerais]], grad Villa Rica (danas Ouro Preto) jedno vrijeme je važio za jedan od najmnogoljudnijih gradova Novog svijeta. Ovaj masovni priliv portugalskih imigranata i njihov uticaj za rezultat je imao stvaranje grada koji postoji i danas, što je jedan od najboljih primjera evropske arhitekture 18. stoljeća u Americi.&lt;ref name=&quot;books.google.co.uk&quot;/&gt; Međutim, razvoj rudarske ekonomije u 18. stoljeću povećao je nadnice i mogućnosti zapošljavanja u portugalskoj koloniji, dok se emigracija povećala - samo u 18. stoljeću oko 600 000 Portugalaca naselilo se u Brazilu, što je masovno iseljavanje s obzirom da je [[Portugal]] u to vrijeme imao samo dva miliona stanovnika.&lt;ref name=&quot;1944- 1988&quot;&gt;{{Cite book|last=1944-|first=Francis, R. D. (R. Douglas)|url=https://archive.org/details/originscanadianh00fran|title=Origins : Canadian history to Confederation|date=1988|publisher=Holt, Rinehart and Winston of Canada|others=Jones, Richard, 1943-, Smith, Donald B.|isbn=978-0039217051|location=Toronto|oclc=16577780|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Između polovine i dvije trećine evropskih imigranata u [[Trinaest kolonija]] između 1630-ih i [[Američka revolucija|Američke revolucije]] došli su kao &quot;uvezana&quot; posluga (praksa je bila da u zamjenu za prijevoz rade nekoliko godina bez naknade).&lt;ref name=&quot;Galenson 1984: 1&quot;&gt;Galenson 1984: 1&lt;/ref&gt; Praksa je bila dovoljno česta da je Habeas Corpus Act 1679 djelimično spriječio zatvaranje u inozemstvu, također je propisao odredbe za one koji imaju postojeće ugovore o prijevozu i one koji „mole da ih prevezu“ umjesto da ostanu u zatvoru po presudi.&lt;ref&gt;[http://www.british-history.ac.uk/statutes-realm/vol5/pp935-938#h3-0012 Charles II, 1679: An Act for the better secureing the Liberty of the Subject and for Prevention of Imprisonments beyond the Seas.], Statutes of the Realm: Volume 5, 1628–80, pp 935–938.&lt;/ref&gt; U svakom slučaju, dok je polovina evropskih imigranata u [[Trinaest kolonija]] bila posluga, u bilo kojem trenutku bilo je više radnika koji nikada nisu bili uvezeni ili čiji je period boravka istekao. Besplatni rad bio je češća praksa za Evropljane u kolonijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Donoghue|first=John|date=oktobar 2013|title=Indentured Servitude in the 17th Century English Atlantic: A Brief Survey of the Literature: Indentured Servitude in the 17th Century English Atlantic|journal=History Compass|volume=11|issue=10|pages=893–902|doi=10.1111/hic3.12088}}&lt;/ref&gt; Uvezena radna snaga bila je brojčano najvažnija uglavnom u regiji od sjevera [[Virginia|Virginije]] [[New Jersey|do New Jerseyja]] . Druge kolonije su imale dosta manje takve radne snage. Ukupan broj evropskih doseljenika u svih 13 kolonija prije 1775. godine bio je oko 500.000-550.000; od tih 55.000 bili su zatvorenici koji nisu pristigli svojom dobrom voljom. Od 450.000 Evropljana koji su dobrovoljno došli, procjenjuje da je 48% bilo po principu uvezene radne snage.&lt;ref name=&quot;Tomlins2001&quot;&gt;{{Cite journal|last=Tomlins|first=Christopher|date=februar 2001|title=Reconsidering Indentured Servitude: European Migration and the Early American Labor Force, 1600–1775|url=https://archive.org/details/sim_labor-history_2001-02_42_1/page/5|journal=Labor History|volume=42|issue=1|pages=5–43|doi=10.1080/00236560123269}}&lt;/ref&gt; Oko 75% je bilo mlađe od 25 godina. Muškarci su tada zakonski bili punoljetni poslije navršene 24 godine, a stariji od 24 godine su najčešće sklapali ugovore u trajanju od oko tri godine.  Kada je riječ o djeci koja su pristigla, mnogi sluge su zapravo bili nećaci, nećakinje, rođaci i djeca prijatelja emigranata [[Englezi|Engleza]], koji su im put plaćali za uzvrat za njihov rad u Americi.&quot; &lt;ref&gt;Gary Nash, '' The Urban Crucible: The Northern Seaports and the Origins of the American Revolution'' (1979) p 15&lt;/ref&gt; Podaci o imigraciji Španskog carstva između 1650-1800. godine i Brazila u period od 1700-1800. godine nisu navedeni u tabeli.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |Broj evropskih emigranata 1500-1783
|-
! Zemlja porijekla
! Broj
! Period
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Španija]]
| 437.000
| 1500-1650
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Portugal]]
| 100.000
| 1500-1700
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Kraljevina Velika Britanija|Velika Britanija]]
| 400.000
| 1607-1700
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Kraljevina Velika Britanija|Velika Britanija]] (Ukupno)
| 322.000
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 1700-1780
|-
| align=&quot;left&quot; |&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''[[Škotska]], [[Irska (ostrvo)|Irska]]''
| ''190.000-250.000''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Francuska]]
| 51.000
| 1608-1760
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Njemačka]] (Ukupno)
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 100.000
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 1683-1783
|-
| align=&quot;left&quot; |&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''Švicarska'', ''Elzas-Lorena''
|-
! align=&quot;center&quot; | Ukupno
! align=&quot;center&quot; | 1,410,000
! align=&quot;center&quot; | 1500-1783
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |Izvor:&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Altman|first=Professor Ida|url=https://books.google.co.uk/books?id=SRWSe7s_xUIC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=european+emigration&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwi3z7bFi53SAhWJLsAKHZRGDxEQ6AEIGjAA#v=onepage&amp;q=european%20emigration&amp;f=false|title=&quot;To Make America&quot;: European Emigration in the Early Modern Period|last2=Altman|first2=Ida|last3=Horn|first3=James|last4=Horn|first4=James P. P.|date=1. 1. 1991|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-07233-6|language=en}}&lt;/ref&gt;
|}
U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] najdominantniji u pogledu imigracije su bili Britanci, Irci, Francuzi i drugi sjeverni Evropljani.&lt;ref name=&quot;Boris Fauto. Fazer a América: a imigração em massa para a América Latina&quot;&gt;Boris Fautos – Fazer a América: a imigração em massa para a América Latina.&quot;&lt;/ref&gt; Iseljavanje u Novu Francusku postavilo je temelje moderne [[Kanada|Kanade]], uz važnu ranu imigraciju kolonista iz sjeverne Francuske.&lt;ref name=&quot;1944- 1988&quot;/&gt;

=== Emigracija nakon nezavisnosti ===
Masovna emigracija Evropljana u [[Amerika|Ameriku]], [[Južnoafrička Republika|Južnu Afriku]], [[Australija|Australiju]] i [[Novi Zeland]] se dogodila u 19. i 20. vijeku. To je bio efekt dramatične demografske tranzicije koja je prevladavala u Evropi tokom 19. vijeka, ali i posljedica ratova koji su uslijedili i političkih promjena na kontinentu. Od kraja napoleonskih ratova do 1920. oko 60 milion Evropljana se iselilo. Od toga 71% njih je otišlo u Sjevernu Ameriku, 21% u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] (uglavnom [[Argentina|Argentinu]] i [[Brazil]]) i 7% u Australiju. Oko 11&amp;nbsp;milion te populacije je pristiglo u Latinsku Ameriku, od kojih je 38% bilo [[Italijani|Italijana]], 28% Španaca i 11% Portugalci.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cánovas|first=Marília D. Klaumann|year=2004|title=A grande emigração européia para o Brasil e o imigrante espanhol no cenário da cafeicultura paulista: aspectos de uma (in)visibilidade|trans-title=The great European immigration to Brazil and immigrants within the Spanish scenario of the Paulista coffee plantations: one of the issues (in) visibility|url=https://periodicos.ufpb.br/ojs2/index.php/srh/article/view/11303/6417|journal=Sæculum|language=pt|volume=11|pages=115–136}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Carmen_Miranda_1941.JPG|mini|Pjevačica Carmen Miranda, nadimka &quot;Brazilska bomba&quot;, rođena je u Portugalu, a u Brazil je emigrirala 1910. godine, kada je imala 10 mjeseci.]]
Između 1821. i 1890. godine, 9.55 miliona Europljana se naselilo u Sjedinjenim Američkim Državama, uglavnom [[Nijemci|Nijemaca]], Iraca, Engleza, Skandinavaca, Italijana, Škota i Poljaka.  Od 1890. do 1914. godine stiglo je 18 miliona, uključujući 2,5 miliona iz Kanade. Uprkos velikom broju imigranata koji su pristizali, ljudi rođeni izvan Sjedinjenih Američkih Država činili su relativno mali broj američkog stanovništva: 1910. godine stranci su činili 14,7 posto stanovništva zemlje ili 13,5 miliona ljudi. Ogroman broj imigranata u Argentinu, koja je imala mnogo manju populaciju, imao je mnogo veći uticaj na etnički sastav države. Do 1914. godine 30% stanovništva Argentine bilo je stranog porijekla, a 12% stanovništva rođeno je u Italiji, najvećoj imigrantskoj grupi.  Sljedeća je bila Kanada: do 1881. godine 14% stanovništva Kanade bilo je stranog porijekla, a udio se 1921. godine povećao na 22%. 

U Brazilu je udio imigranata u ukupnom broju stanovnika bio mnogo manji, a doseljenici su uglavnom bili koncentrisani u središnjem i južnom dijelu zemlje. Udio stranaca u Brazilu dosegao je vrhunac 1920. godine, na samo 7 posto ili 2 miliona ljudi, uglavnom Italijana, Portugalaca, Nijemaca i Španjolaca. Međutim, priliv od 4 miliona evropskih imigranata između 1880. i 1920. značajno je promijenio rasni sastav zemlje.&lt;ref name=&quot;Boris Fauto. Fazer a América: a imigração em massa para a América Latina&quot;/&gt; Od 1901. do 1920. godine imigracija je bila odgovorna za samo 7 posto rasta brazilskog stanovništva, ali u godinama velike imigracije, od 1891. do 1900. godine, taj je udio iznosio i 30 posto (veći od argentinskih 26 posto 1880-ih).&lt;ref name=&quot;Sánchez-Alonso&quot;&gt;{{Cite web|url=http://docentes.fe.unl.pt/~satpeg/PapersInova/Labor%20and%20Immigration%20in%20LA-2005.pdf|title=European Immigration into Latin America, 1870-1930|last=Blanca Sánchez-Alonso|date=2005|publisher=docentes.fe.unl.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20081022094058/http://docentes.fe.unl.pt/~satpeg/PapersInova/Labor%20and%20Immigration%20in%20LA-2005.pdf|archive-date=22. 10. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Države u Americi koje su primile veliki val evropskih imigranata od 1820-ih do ranih 1930-ih bile su: [[Sjedinjene Američke Države]] (32,5 miliona), [[Argentina]] (6,5 miliona), [[Kanada]] (5 miliona), [[Brazil]] (4.3 miliona), [[Kuba]] (1.3 miliona), [[Čile]] (728.000),&lt;ref name=&quot;BailyMíguez2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Samuel L. Baily|url=https://books.google.com/books?id=NZQxkfvMJFgC&amp;pg=PR14|title=Mass Migration to Modern Latin America|last2=Eduardo José Míguez|publisher=Rowman &amp; Littlefield|year=2003|isbn=978-0-8420-2831-8|page=xiv|access-date=20. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; [[Urugvaj]] (713.000).  Ostale zemlje koje su primile skromniji protok imigracije (što čini manje od 10 posto ukupne evropske emigracije u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]) bile su: [[Meksiko]] (270.000), [[Kolumbija]] (126.000), [[Portoriko]] (62.000), [[Peru]] (30.000) i [[Paragvaj]] ( 21.000).&lt;ref name=&quot;Sánchez-Alonso&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Baily-Miguez-2003&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=NZQxkfvMJFgC&amp;pg=PA14|title=Mass Migration to Modern Latin America|date=2003|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8420-2831-8|editor-last=Baily|editor-first=Samuel L.|location=Wilmington, Delaware|page=14|access-date=27. 2. 2017|editor-last2=Míguez|editor-first2=Eduardo José}}&lt;/ref&gt;

=== Dolasci u 19. i 20. vijek ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;float:right; margin:1ex 5 1ex 1ex;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |Evropski emigranti 1800–1960
|-
! Odredište
! Procenat
|-
| [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Amerikće Države]]
| 70,0%
|-
| [[Južna Amerika]]
| 12,0%
|-
| [[Sibir|Ruski Sibir]]
| 9,0%
|-
| [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Južna Afrika]]
| 9,0%
|-
! Ukupno
! 100,0%
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |Izvor:&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Adler|first=Philip J.|url=https://books.google.com/books?id=v0E4DQAAQBAJ&amp;pg=PA456&amp;dq=european+emigration+1500+-&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj4lvKXtffSAhXEsxQKHQN0D-sQ6AEIJTAC#v=onepage&amp;q=european%20emigration%201500%20-&amp;f=false|title=World Civilizations: Volume II: Since 1500|last2=Pouwels|first2=Randall L.|date=15. 9. 2016|publisher=Cengage Learning|isbn=978-1-305-95998-9|language=en}}&lt;/ref&gt;
|}
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
!Odredište
! Godine
! Dolasci
! Referenca
|-
| [[Sjedinjene Američke Države]]
| 1821–1932
| 32,244,000
| &lt;ref name=&quot;BailyMíguez2003&quot;/&gt;
|-
| [[Argentina]]
| 1856–1932
| 6,405,000
| 
|-
| [[Kanada]]
| 1831–1932
| 5,206,000
| 
|-
| [[Brazil]]
| 1818–1932
| 4.431.000
| 
|-
| [[Australija]]
| 1821–1932
| 2,913,000
| 
|-
| [[Kuba]]
| 1901–1931
| 857.000
| 
|-
| [[Južna Afrika]]
| 1881–1932
| 852.000
| 
|-
| [[Čile]]
| 1882–1932
| 726.000
| 
|-
| [[Urugvaj]]
| 1836–1932
| 713.000
| 
|-
| [[Novi Zeland]]
| 1821–1932
| 594.000
| 
|-
| [[Meksiko]]
| 1911–1931
| 226.000
| 
|}

== Zaostavština ==
[[Datoteka:European_Ancestry_Large.svg|mini|Mapa prikazuje područja s ljudima koji tvrde da imaju puno evropsko porijeklo.]]
Nakon [[Velika geografska otkrića|Doba velikih geografskih otkrića]], različite etničke evropske zajednice počele su emigrirati iz [[Evropa|Evrope]], a naročito u [[Australija|Australiju]], [[Novi Zeland]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]], [[Argentina|Argentinu]], [[Urugvaj]], [[Kuba|Kubu]], [[Kostarika|Kostariku]], [[Brazil]], [[Čile]] i [[Portoriko]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.archivoteguise.es/publicacion/2/la-emigracion-de-lanzarote-y-sus-causas|title=La emigración de Lanzarote y sus causas|last=Francisco Hernández Delgado|last2=María Dolores Rodríguez Armas|date=2010|website=Archivo Histórico Municipal de Teguise (www.archivoteguise.es)|publisher=Departamento de Cultura y Patrimonio, Ayuntamiento de Teguise|location=Teguise, Lanzarote, Canary Islands|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20160727180641/http://www.archivoteguise.es/publicacion/2/la-emigracion-de-lanzarote-y-sus-causas|archive-date=27. 7. 2016|access-date=27. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BritDis47&quot;&gt;{{Harvnb|Ember et al|2004}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marsh254&quot;&gt;{{Harvnb|Marshall|2001}}.&lt;/ref&gt; Važno je, međutim, napomenuti da se ove statistike oslanjaju na identifikaciju sa evropskom etničkom grupom u popisima stanovništva i kao takve su subjektivne (posebno u slučaju mješovitog porijekla). Nacije i regije izvan Evrope sa značajnim brojem stanovništva:&lt;ref name=&quot;Ethnic groups by country&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2075.html |title=Ethnic groups by country. |access-date=27. 4. 2021 |archive-date=6. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190106010801/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2075.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==== Sjeverna Amerika ====
Ukupno evropsko stanovništvo - približno 300.000.000

==== Kanada ====
Na prvom popisu stanovništva u Kanadi 1871. godine 98,5% izabralo je evropsko porijeklo, s tim da se postotak neznatno smanjio na 96,3% tokom 1971. godine &lt;ref name=&quot;Ethnic origins&quot;&gt;[http://www.statcan.gc.ca/pub/11-516-x/pdf/5500092-eng.pdf Ethnic origins] Census of Canada (Page: 17)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;justice.gc.ca&quot;&gt;[http://www.justice.gc.ca/eng/rp-pr/csj-sjc/jsp-sjp/rp02_8-dr02_8/rp02_8.pdf Table 1: Population by Ethnic Origin, Canada, 1921-1971] Page: 2&lt;/ref&gt; Na popisu stanovništva iz 2016. godine 19.683.320 ili 53,0% identifikovalo se sa evropskim etničkim porijeklom, a najviše njih tvrdi da ima porijeklom sa [[Britanska ostrva|Britanskih ostrva]] (11.211.850). Pojedinačno gledano, najviše je Engleza (6.320.085), zatim Francuza (4.680.820), Škotlanđana (4.799.005), Iraca (4.627.000), Nijemaca (3.322.405), Italijana (1.587.965).  Broj od 11.135.965 stanovnika se deklariše kao &quot;Kanađanin&quot;.&lt;ref name=&quot;Census Profile, 2016 Census&quot;&gt;[http://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/dp-pd/prof/details/page.cfm?Lang=E&amp;Geo1=PR&amp;Code1=01&amp;Geo2=PR&amp;Code2=01&amp;Data=Count&amp;SearchText=Canada&amp;SearchType=Begins&amp;SearchPR=01&amp;B1=Ethnic%20origin&amp;TABID=1&amp;wbdisable=true Census Profile, 2016 Census] - Ethnic origin population&lt;/ref&gt;

==== Sjedinjene Američke Države ====
U vrijeme prvog popisa u Sjedinjenim Američkim Državama 1790. godine, 80,7% Amerikanaca se identifikovalo kao bijelci, a taj postatak se i povećao, čak dostigavši 90% prije donošenja zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1965 . Brojčano gledajući, taj broj se povećao sa 3,17 miliona (1790) na 199,6 miliona tačno dvije stototine godina kasnije (1990).&lt;ref name=&quot;USHispanicOrigin&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/tab01.pdf|title=Official census statistics of the United States race and Hispanic origin population|website=US Statistics Bureau|archive-url=https://www.webcitation.org/5noJf4U1Q?url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/tab01.pdf|archive-date=25. 2. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Danas su evropski Amerikanci najveća pan-etnička grupa u Sjedinjenim Amerikanaca Državama. Podaci popisa stanovništva iz 2010. otkrili su da se 72,4% stanovništva, ili 223 800 000 ljudi, samoidentifikovalo kao bijelo.&lt;ref name=&quot;c2010&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.census.gov/prod/cen2010/briefs/c2010br-02.pdf|title=Overview of Race and Hispanic Origin: 2010 Census Briefs|date=mart 2011|website=US Census Bureau|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20110505060445/http%3A//www%2Ecensus%2Egov/prod/cen2010/briefs/c2010br%2D02%2Epdf|archive-date=5. 5. 2011|url-status=live|access-date=15. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Guillermo_del_Toro_in_2017.jpg|mini| [[Guillermo del Toro]], meksički producent, evropski je Meksikanac .]]
Meksička vlada je 2010. procijenila da je 47% stanovništva evropskog porijekla (56 miliona), koristeći fenotipske osobine (boju kože) kao kriterij.&lt;ref name=&quot;Marzo_DiaIntElimDiscRacial_INACCSS 2017&quot;&gt;[http://www.conapred.org.mx/documentos_cedoc/21_Marzo_DiaIntElimDiscRacial_INACCSS.pdf &quot;21 de Marzo Día Internacional de la Eliminación de la Discriminación Racial&quot; pag.7] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170525133622/http://www.conapred.org.mx/documentos_cedoc/21_Marzo_DiaIntElimDiscRacial_INACCSS.pdf |date=25. 5. 2017 }}, ''CONAPRED'', Mexico, 21 March.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MMSI2&quot;&gt;[http://bibliodigitalibd.senado.gob.mx/bitstream/handle/123456789/3525/JASC%2520IBD%2520MMSI%25202016%2520V1.0.pdf?sequence=6&amp;isAllowed=y &quot;Visión INEGI 2021 Dr. Julio Santaella Castell&quot;], ''INEGI'', 03 July 2017, Retrieved on 30 April 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ElUniversal&quot;&gt;[https://www.eluniversal.com.mx/entrada-de-opinion/articulo/ricardo-fuentes-nieva/nacion/2017/07/6/ser-blanco &quot;Ser Blanco&quot;], ''El Universal'', 06 July 2017, Retrieved on 19 June 2018.&lt;/ref&gt; Ako je korišteni kriterij prisustvo plave kose, to je 18% &lt;ref name=&quot;journals.jstor.com&quot;&gt;[https://www.jstor.org/stable/20799484 &quot;Stratification by Skin Color in Contemporary Mexico&quot;], ''Jstor org, available creating a free account '', Retrieved on 27 January 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;journals.plos.org&quot;&gt;[http://journals.plos.org/plosgenetics/article?id=10.1371/journal.pgen.1004572 &quot;Admixture in Latin America: Geographic Structure, Phenotypic Diversity and Self-Perception of Ancestry Based on 7,342 Individuals&quot; table 1], ''Plosgenetics'', 25 September 2014.&lt;/ref&gt; - 23%.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ortiz-Hernández|first=Luis|last2=Compeán-Dardón|first2=Sandra|last3=Verde-Flota|first3=Elizabeth|last4=Flores-Martínez|first4=Maricela Nanet|date=april 2011|title=Racism and mental health among university students in Mexico City|journal=Salud Pública de México|volume=53|issue=2|pages=125–133|doi=10.1590/s0036-36342011000200005|pmid=21537803}}&lt;/ref&gt;

==== Karibi i Centralna Amerika ====
Kubanci evropskog porijekla dosegli su vrhunac od 74,3% ili 3.553.312 ukupnog stanovništva 1943. godine.&lt;ref&gt;[http://www.one.cu/publicaciones/cepde/loscensos/anexo_2.pdf Cifras censales comparadas, 1899 - 1953] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191029082829/http://www.one.cu/publicaciones/cepde/loscensos/anexo_2.pdf |date=29. 10. 2019 }} | P.189&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://books.google.co.uk/books?id=0yj7RKzfRQMC&amp;pg=PA81&amp;lpg=PA81&amp;dq=2002++cuba+color+de+piel&amp;source=bl&amp;ots=XpgM3oMDo3&amp;sig=Z-okI_-Auelk24KxYq6IZOAl7Zg&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjrwYyaquveAhUlIcAKHdeOBLQQ6AEwF3oECAAQAQ#v=onepage&amp;q=2002%20%20cuba%20color%20de%20piel&amp;f=false Revolutionizing Romance: Interracial Couples in Contemporary Cuba] - By Nadine T Fernandez&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 2012. godine oni koji su se identifikovali kao bijeli činili su 64,1% ukupnog stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.one.cu/|title=2012 Cuban Census|date=28. 4. 2006|publisher=One.cu|access-date=23. 4. 2014|archive-date=26. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110226105518/http://www.one.cu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.latercera.com/noticia/mundo/2013/11/678-550807-9-censo-en-cuba-concluye-que-la-poblacion-decrece-envejece-y-se-vuelve-cada-vez.shtml|title=Censo en Cuba concluye que la población decrece, envejece y se vuelve cada vez más mestiza|last=Grupo Copesa|date=8. 11. 2013|website=latercera.com|access-date=27. 4. 2021|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305020219/http://www.latercera.com/noticia/mundo/2013/11/678-550807-9-censo-en-cuba-concluye-que-la-poblacion-decrece-envejece-y-se-vuelve-cada-vez.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Oni su pretežno potomci ranih španskih naseljenika, zajedno s ostalim Evropljanima, uključujući [[Nijemci|Nijemce]], [[Englezi|Engleze]], [[Francuzi|Francuze]] i [[Italijani|Talijane koji su]] stigli kasnije, ali u manjem broju. Međutim, nakon masovnog egzodusa (posebno u Sjedinjene Države) koji je proizašao iz kubanske revolucije 1959. godine, broj bijelih Kubanaca koji su stvarno boravili na Kubi se smanjio.

=== Južna Amerika ===
Procjenjuje se da [[Argentina|Argentini]] živi 85% stanovništva ili 38.416.407 evropskog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Baily|first=Samuel L.|url=https://books.google.com/books?id=NZQxkfvMJFgC&amp;pg=PA14|title=Mass Migration to Modern Latin America|last2=Míguez|first2=Eduardo José|date=2003|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8420-2831-8|language=en}}&lt;/ref&gt;

Stanovništvo [[Folklandska ostrva|Folklandskih ostrva]] uglavnom je evropskog porijekla, naročito britanskog, a svoje naslijeđe mogu pratiti unazad devet generacija ili 200 godina. U 2016. godini popis je pokazao da je 42,9% domorodačko stanovništvo, a 27,4% rođeno u Velikoj Britaniji (drugo najveće rodno mjesto), ukupno više od 70%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://falklandstimeline.files.wordpress.com/2018/01/falkland_islands_census_2016_-_report_without_data_tables.pdf|title=2016 Falkland Island census report|website=Falklandislandstimeline|page=28|access-date=10. 8. 2020}}&lt;/ref&gt; Folklandska ostrva bila su potpuno nenaseljena, a Britanija ih je 1765. godine prvi put prisvojila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.falklands.gov.fk/our-people/|title=Our People. Local life, traditions and services on the Islands.|website=Falklands.gov.fk|access-date=10. 8. 2020}}&lt;/ref&gt; Naseljenici su uglavnom stigli iz Velike Britanije, posebno Škotske i Velsa koji su stigli su nakon 1830. godine. Ukupna populacija tadašnjih ostrva porasla je sa 287, što je procjena iz 1851. godine, na 3200 u posljednjem popisu stanovništva 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fig.gov.fk/policy/component/jdownloads/send/4-statistics/61-falkland-islands-census-2016-data-tables?option=com_jdownloads|title=Falkland Island census data tables|website=Fig.gov.fk|access-date=10. 8. 2020}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://falklandstimeline.files.wordpress.com/2018/01/falkland_islands_census_2016_-_report_without_data_tables.pdf|title=2016 Falkland Island census report|website=Falklandislandstimeline|access-date=10. 8. 2020}}&lt;/ref&gt;

[[Peru]] je prema službenom popisu stanovništva iz 2017. godine imao 5,9% ili 1.336.931 osoba koji imaju 12 i više godina, a koji se identifikuju kao bijelci ili evropskog porijekla. {{Rp|214}} Ovo je prvi put da je od popisa 1940. godine postavljeno pitanje o rasi ili precima.&lt;ref name=&quot;Valdivia 2011&quot;&gt;{{Cite book|last=Valdivia|first=Néstor|url=https://nbn-resolving.org/urn:nbn:de:0168-ssoar-51307-5|title=El uso de categorías étnico/raciales en censos y encuestas en el Perú: balance y aportes para una discusión|date=2011|publisher=GRADE Group for the Analysis of Development|isbn=978-9972-615-57-3|language=es|trans-title=The use of ethnic / racial categories in censuses and surveys in Peru: balance and contributions for a discussion}}&lt;/ref&gt; Muškaraca je bilo 619.402 (5,5%), a žena 747.528 (6,3%). Regija s najvećim udjelom Peruanaca sa samoidentifikovanim evropskim ili bijelim porijeklom bila je u regiji La Libertad (10,5%), regiji Tumbes i regiji Lambayeque (9,0%). {{Rp|214}} Većina su potomci ranih španskih doseljenika sa značajnim brojem Italijana i Nijemaca .&lt;ref name=&quot;Valdivia 2011&quot;/&gt;

=== Australija i Novi Zeland ===
Prema popisu stanovništva iz 2016. godine, procijenjeno je da oko 58% australijskog stanovništva čine anglo-keltski Australci, a 18% je drugog evropskog porijekla, ukupno 76% je evropskog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.humanrights.gov.au/sites/default/files/document/publication/Leading%20for%20Change_Blueprint2018_FINAL_Web.pdf|title=Australian Human Rights commission 2018|date=2018|access-date=12. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Prema podacima iz 2016. godine većina Australaca evropskog porijekla su Englezi 36,1%, Irci 11,0%, Škotlanđani 9,3%, [[Italijani]] 4,6%, [[Nijemci]] 4,5%, [[Grci]] 1,8% i Nizozemci 1,6%. Veliki udio - 33,5% - odabrao je da se identificira Australijancima, međutim popisni biro je izjavio da je većina njih potiče starih anglo-keltskih kolonijalnih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Lookup/by%20Subject/2071.0~2016~Main%20Features~Cultural%20Diversity%20Article~60|title=THE ANCESTRIES OF AUSTRALIANS Census of Population and Housing: Reflecting Australia - Stories from the Census, 2016|website=abs.gov.au|access-date=29. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Lookup/by%20Subject/2071.0~2016~Main%20Features~Cultural%20Diversity%20Data%20Summary~30|title=Census of Population and Housing: Reflecting Australia - Ancestry 2016|website=abs.gov.au|access-date=29. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

Evropljani su kroz povijest bili (posebno anglo-keltski), a i danas još uvijek, najveća etnička grupa na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Njihov udio u ukupnom stanovništvu Novog Zelanda postepeno se smanjivao od popisa stanovništva 1916. godine, gdje su činili 95,1 posto.&lt;ref name=&quot;Historical and statistical survey&quot;&gt;{{Cite web|url=http://atojs.natlib.govt.nz/cgi-bin/atojs?a=d&amp;d=AJHR1946-I.2.5.3.12&amp;l=mi&amp;e=-------10--1------0--|title=Historical and statistical survey (P. 18)|access-date=29. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Premaslužbenom popis stanovništva 2018. godine preko tri miliona ljudi ili 71,76% stanovništva bili su etnički Europljani, a 64,1% je odabralo samo novozelandsku evropsku opciju.&lt;ref name=&quot;Results info&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights|title=2018 Census totals by topic – national highlights|date=23. 9. 2019|website=Stats NZ|access-date=12. 12. 2019|archive-date=23. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190923102431/https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Afrika ===
Južnoafrikanci evropskog porijekla činili su 4,586,838 ili 8,9% stanovništva Južne Afrike na popisu stanovništva iz 2011. godine .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.statssa.gov.za/census/census_2011/census_products/Census_2011_Census_in_brief.pdf|title=Census 2011 Census in brief, Report No. 03-01-41|date=2012|website=Statistics South Africa|access-date=21. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Oni su pretežno potomci nizozemskih, [[Nijemci|njemačkih]], francuskih hugenota, [[Englezi|Engleza]] i drugih evropskih doseljenika.&lt;ref name=&quot;khenr&quot;&gt;{{Cite book|last=Kristin Henrard|url=https://books.google.com/books?id=HOA6qPDtjOAC&amp;pg=PA43|title=Minority Protection in Post-Apartheid South Africa: Human Rights, Minority Rights, and Self-Determination|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2002|isbn=978-0-275-97353-7|page=43}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;lvr&quot;&gt;{{Cite book|last=James L. Gibson|url=https://books.google.com/books?id=zJZ3_vD_EIQC&amp;pg=PA36|title=Overcoming Intolerance in South Africa: Experiments in Democratic Persuasion|last2=Amanda Gouws|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-67515-4|page=36}}&lt;/ref&gt; Kulturno i lingvistički podijeljeni su na potomke izvornog nizozemskog kolonijalnog stanovništva Južne Afrike, poznate kao Afrikaneri, koji govore Afrikaans, i pripadnike veće britanske dijaspore u Africi . Prvi nacionalni popis stanovništva u Južnoj Africi održan je 1911. godine i pokazao je procentualni vrhunac od 21,4% ili 1.276.242.&lt;ref name=&quot;Afrikaans1&quot;&gt;{{Cite book|last=Kriger|first=Robert|title=Afrikaans Literature: Recollection, Redefinition, Restitution|last2=Kriger|first2=Ethel|date=1997|publisher=Rodopi BV|isbn=978-9042000513|location=Amsterdam|pages=75–78}}&lt;/ref&gt; Populacija je doživjela svoj vrhunac od 5.044.000 tokom 1990. godine.&lt;ref name=&quot;ZAS&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.nda.agric.za/docs/abstract04/Population.pdfl|title=Population of South Africa by population group|last=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|year=2004|publisher=South African Department of Agriculture, Forestry, and Fisheries|location=Dammam|archive-url=https://web.archive.org/web/20050228135335/http://www.nda.agric.za/docs/abstract04/Population.pdf|archive-date=28. 2. 2005|access-date=20. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, broj bijelih stanovnika Južne Afrike u njihovoj matičnoj zemlji počeo je postupno opadati između 1990. i sredine 2000-ih kao rezultat povećane [[Emigracija|emigracije]] .

Bijeli stanovnicu Gane uglavnom su potomci su britanskih doseljenika i [[Irska (ostrvo)|Iraca]] koji su bili prisiljeni useliti se u [[Gana|Ganu]]. Neki od ovih ljudi su potomci portugalskih, nizozemskih, švedskih, danskih, [[Norveška|norveških]], njemačkih, [[italija]]nskih i [[Pruska|poljskih]] doseljenika.

Stanovnici [[Kanarska ostrva|Kanarskih Ostrva]] su potomci Španaca koji su naselili Kanarska Ostrva. Kanari uključuju dugotrajne i nove valove španskih imigranata, uključujući Andalužana, Galicijane, Kastiljane, Katalonce, Baske i Asturce iz Španije, kao i Portugalce, Italijance, Nizozemce ili Flamance, te Francuze. Prema podacima iz 2019. godine, 72,1% ili 1.553.078 stanovništva je bilo domaće stanovništvo Kanarskih Ostvara, a 8,2% rođeno je u Španiji.&lt;ref name=&quot;ine_pop_19_birthplace&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ine.es/jaxi/files/_px/es/xls/t20/e245/p04/a2019/l0/0ccaa007.xls?nocab=1|title=Estadística del Padrón Continuo a 1 de enero de 2019. Datos a nivel nacional, comunidad autónoma y provincia|access-date=20. 2. 2020|archive-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200220111855/https://ine.es/jaxi/files/_px/es/xls/t20/e245/p04/a2019/l0/0ccaa007.xls%3Fnocab%3D1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Mnoga evropska porijekla, uključujući porijeklo Isleño (otočanina), također su se preselila na ostrva, poput onih iz Venezuele i Kube. Trenutno ih ima 49.170 iz Italije, 25.619 iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva (25.521) i drugi iz Rumunije, Francuske i Portugala.&lt;ref&gt;[https://www.canarias7.es/sociedad/canarias-gana-en-un-ano-24-905-habitantes-el-66-de-otros-paises-AX7033828 Canarias gana en un año 24.905 habitantes, el 66% de otros países] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210201084829/https://www.canarias7.es/sociedad/canarias-gana-en-un-ano-24-905-habitantes-el-66-de-otros-paises-AX7033828 |date=1. 2. 2021 }} Canarias7.es.&lt;/ref&gt;

=== Azija ===
U Aziji populacije porijeklom iz Europe, (posebno [[Rusi]]), prevladavaju u [[Sjeverna Azija|sjevernoj Aziji]] (Sibir) i nekim dijelovima sjevernog [[Kazahstan]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theglobalist.com/printStoryId.aspx?StoryId=3727|title=Russia — Coming In From the Cold?|last=Hill|first=Fiona|authorlink=Fiona Hill (presidential advisor)|date=23. 2. 2004|publisher=[[The Globalist]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110715022142/http://www.theglobalist.com/printStoryId.aspx?StoryId=3727|archive-date=15. 7. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Otprilike 5-7 miliona muslimanskih migranata s Balkana (iz Bugarske 1,15 miliona-1,5 miliona; Grčke 1,2 miliona; Rumunije, 400.000; zemalja bivše Jugoslavije 800.000), Rusije (500.000), Kavkaza (900.000 od kojih je 2/3 ostalo odlazeći u Siriju, Jordan i Kipar) i Sirija (500.000 uglavnom kao rezultat sirijskog građanskog rata) stiglo je u područje [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanske]] [[Anadolija|Anadolije]] i moderne Tursku u razdobolju od 1783. do 2016. od kojih su 4 miliona došla do 1924. godine, 1.3 miliona došlo je nakon 1934. do 1945. godine i više od 1,2 miliona prije izbijanja sirijskog građanskog rata. Danas između trećine i četvrtine turske populacije od skoro 80 miliona potiče od tzv. muhadžira.&lt;ref name=&quot;Bosma et al 2012 loc=17&quot;&gt;{{Harvnb|Bosma|Lucassen|Oostindie|2012}}&lt;/ref&gt;

=== Manje zajednice ===
Postoje manje zajednice iseljenika iz Evrope, bijelih Amerikanaca i bijelih Australaca na privremenom radu u zemljama [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaljeva]] poput [[Bahrein]]a, [[Kuvajt]]a, [[Katar]]a i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]; i u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], kao i Jevreji Aškenazi i Sefardi u Izraelu kojih je po procjenama preko 4 miliona u toj zemlji.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Evropljani]]
[[Kategorija:Evropska dijaspora]]</text>
      <sha1>gc9jfern73gfdfzfh8s9bb4ngajdhc1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Hrvatske telenovele</title>
    <ns>14</ns>
    <id>478727</id>
    <revision>
      <id>3713474</id>
      <parentid>3322708</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:11:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Hrvatske TV-telenovele]] na [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3322708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120" sha1="37z20m7cg0eh82xanntw2ai2jentib9" xml:space="preserve">[[Kategorija:Telenovele po državama]]
[[Kategorija:Televizija u Hrvatskoj|TV serije]]
[[Kategorija:Hrvatske TV-serije]]</text>
      <sha1>37z20m7cg0eh82xanntw2ai2jentib9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sinestezija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479412</id>
    <revision>
      <id>3713455</id>
      <parentid>3687413</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:20:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44393" sha1="5pa8z9ov7fjp57mo16hb4vygny3l7l8" xml:space="preserve">{{distinguish|Sintezija|Sinteza}}
{{Infokutija bolest
| ime            = Sinestezija
[[slika: Synesthesia.svg|thumb|center|300px| Percepcija određenih slova i brojeva osoba sa sinestezijom. Sinesteti vide likove baš kao i drugi (u bilo kojoj boji koja se zaista prikazuje), ali mogu istovremeno percipirati boje kao da ih svaka asocira ili izaziva.]]
| ICD10           = {{ICD10|R44.8}}
| ICD9            = &lt;!-- {{ICD9|782.0}} --&gt;
| ICDO            =
| OMIM            =
| MedlinePlus     =
| MeSH            = C562460
|Oblast=[[Psihijatrija]], [[neurologija]]
}}
== Definicija i simptomi ==
'''Sinestezija''' je  perceptivni  fenomen kod kojeg [[stimulacija]] jednog senzornog ili kognitivnog puta dovodi do nehotičnih iskustava na drugom senzornom ili kognitivnom putu.&lt;ref name=&quot;isbn0-262-03296-1&quot;&gt;{{page needed|date=januar 2014}} {{cite book |first=Richard E. |last=Cytowic |title=Synesthesia: A Union of the Senses |url=https://archive.org/details/synesthesiaunion0000cyto_m9o0 |publisher=MIT Press |location=[[Cambridge, Massachusetts]] |year=2002 |isbn=978-0-262-03296-4 |oclc=49395033|edition=2nd }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbn0-262-53255-7&quot;&gt;{{page needed|date=januar 2014}} {{cite book |first=Richard E. |last=Cytowic |title=The Man Who Tasted Shapes |url=https://archive.org/details/manwhotastedshap0000cyto_p4c2 |publisher=MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |year=2003 |isbn=978-0-262-53255-6 |oclc=53186027}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cytowic_Eagleman2009&quot;&gt;{{page needed|date=januar 2014}} {{cite book|author1=Cytowic, Richard E |author2=Eagleman, David M |title=Wednesday is Indigo Blue: Discovering the Brain of Synesthesia (with an afterword by Dmitri Nabokov)|url=https://archive.org/details/wednesdayisindig0000cyto_j1t7 |publisher=[[MIT Press]] |location=Cambridge |year=2009 |isbn=978-0-262-01279-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbn0-631-19764-8&quot;&gt;{{page needed|date=januar 2014}} {{cite book |first=John E. |last=Harrison |author2=Simon Baron-Cohen  |title=Synaesthesia: classic and contemporary readings |publisher=Blackwell Publishing |location=[[Oxford]] |year=1996 |isbn=978-0-631-19764-5 |oclc=59664610|author2-link=Simon Baron-Cohen }}&lt;/ref&gt; Ljudi koji izvještavaju o cjeloživotnoj povijesti takvih iskustava poznati su kao '''sinesteti'''. Svijest o sinestezijskim percepcijama varira od osobe do osobe.&lt;ref name=&quot;campen2009&quot;&gt;Campen, Cretien van (2009) &quot;The Hidden Sense: On Becoming Aware of Synesthesia&quot; TECCOGS, vol. 1, pp. 1–13.{{cite web|url=http://www.pucsp.br/pos/tidd/teccogs/artigos/pdf/teccogs_edicao1_2009_artigo_CAMPEN.pdf |title=Archived copy |access-date=18. 2. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090708013028/http://www.pucsp.br/pos/tidd/teccogs/artigos/pdf/teccogs_edicao1_2009_artigo_CAMPEN.pdf |archive-date=8. 7. 2009 }}&lt;/ref&gt; U jednom uobičajenom obliku sinestezije, poznatom kao [[grafemska sinestezija u boji]] ili kolor-grafemskoj sinesteziji, [[Slovo (abeceda)|slova]] ili [[broj]]evi doživljavaju se kao urođene boje.&lt;ref name=&quot;pmid11823804&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Rich AN, Mattingley JB|date=januar 2002|title=Anomalous perception in synesthesia: a cognitive neuroscience perspective|journal=[[Nature Reviews Neuroscience]]|type=Review|volume=3|issue=1|pages=43–52|doi=10.1038/nrn702|pmid=11823804|s2cid=11477960}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16269367&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Hubbard EM, Ramachandran VS|date=novembar 2005|title=Neurocognitive mechanisms of synesthesia|journal=Neuron|type=Review|volume=48|issue=3|pages=509–20|doi=10.1016/j.neuron.2005.10.012|pmid=16269367|s2cid=18730779}}&lt;/ref&gt; U prostornoj sekvenci ili sinesteziji brojevnih oblika, brojevi, mjeseci u godini ili dani u sedmici izazivaju precizne lokacije u svemiru (na primjer, 1980. može biti &quot;dalje&quot; od 1990.) ili se mogu pojaviti kao trodimenzijska mapa (u smjeru kretanja kazaljke na satu ili u smjeru suprotnomsmjeru).&lt;ref name=&quot;galton1880b&quot;&gt;{{cite journal|author=Galton F|year=1880|title=Visualized Numerals|url=https://zenodo.org/record/1429243|journal=Nature|volume=21|issue=543|pages=494–5|doi=10.1038/021494e0|bibcode=1880Natur..21..494G|s2cid=4074444|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid1511585&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Seron X, Pesenti M, Noël MP, Deloche G, Cornet JA|date=august 1992|title=Images of numbers, or &quot;When 98 is upper left and 6 sky blue&quot;|journal=Cognition|volume=44|issue=1–2|pages=159–96|doi=10.1016/0010-0277(92)90053-K|pmid=1511585|s2cid=26687757}}&lt;/ref&gt; Sinestezijske asocijacije mogu se pojaviti u bilo kojoj kombinaciji i bilo kojem broju osjetila ili kognitivnih puteva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://science.howstuffworks.com/life/inside-the-mind/emotions/synesthesia1.htm|title=How Synesthesia Works|date=1. 1. 1970|website=HowStuffWorks|access-date=2. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Uzrok==
Malo se zna o tome kako se razvija sinestezija. Sugerira se da se sinestezija razvija tokom djetinjstva kada se djeca prvi put intenzivno bave apstraktnim konceptima.&lt;ref name =&quot;MroczkoNikolic2014&quot;/&gt; Ova hipoteza zvana '' hipotezom semantičkog vakuuma'',  objašnjava zašto su najčešći oblici sinestezije grafemska boja, prostorni slijed i brojevni oblik. To su obično prvi apstraktni koncepti koje obrazovni sistemi zahtijevaju od djece da uče.

==Dijagnoza ==
Prepoznate su poteškoće u adekvatnom definiranju sinestezije.&lt;ref name=&quot;ideasthesia&quot;&gt;{{cite journal |author=Nikolić D |title=Is synaesthesia actually ideaesthesia? An inquiry into the nature of the phenomenon |journal=Proceedings of the Third International Congress on Synaesthesia, Science &amp; Art, Granada, Spain, April 26–29 |year=2009 |url= http://www.danko-nikolic.com/wp-content/uploads/2011/09/Synesthesia2009-Nikolic-Ideaesthesia.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;defsyn&quot;&gt;{{cite journal |author=Simner J |title=Defining synaesthesia |journal=British Journal of Psychology |volume=103 |issue=6 |pages=1–15 |year=2012 |doi=10.1348/000712610X528305 |pmid= 22229768 |type= Review|url=https://www.pure.ed.ac.uk/ws/files/12435588/Defining_synaesthesia.pdf }}&lt;/ref&gt; Mnogo različitih pojava uključeno je u pojam sinestezija (&quot;sjedinjenje čula&quot;), a u mnogim slučajevima čini se da je terminologija netačna. Tačniji, ali rjeđi pojam može biti [[ideastezija]].

== Tipovi==

Postoje ukupno dva oblika sinestezije:
* projektivna sinestezija: ljudi koji vide boje, oblike ili oblike kada se stimuliraju (široko shvaćena verzija sinestezije).
* asocijativna sinestezija: ljudi koji osjećaju vrlo snažnu i nehotičnu vezu između stimulusa i osjećaja koji on pokreće.
Naprimjer, u [[hromestezija]]ma (zvuk u boji), ''projektor'' može čuti trubu i vidjeti narandžasti trokut u svemiru, dok bi ''saradnik'' mogao čuti trubu i vrlo snažno razmišljati da zvuči &quot;narandžasto&quot;.

Sinestezija se može pojaviti između gotovo bilo koja dva čula ili perceptivnog obrasca, a barem je jedan sinestet, [[Solomon Shereshevsky]], doživio sinesteziju koja je povezala svih pet [[čula]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|title=Searching for Memory: The Brain, The Mind, And The Past|last=Schacter|first=Daniel|author-link=Daniel Schacter|publisher=Basic Books|year=1996|isbn=978-0-465-07552-2|pages=[https://archive.org/details/searchingformemo00dani/page/81 81]|url=https://archive.org/details/searchingformemo00dani/page/81}}&lt;/ref&gt; Tipovi sinestezije naznačene su upotrebom oznake x → y, gdje je x &quot;induktor&quot; ili okidačko iskustvo, a y &quot;istovremeno&quot; ili dodatno iskustvo. Naprimjer, doživljavanje slova i brojeva (zajednički nazvanih [[grafem]]) kao obojenih,  bilo naznačeno kao sinestezija u boji grafema. Slično tome, kada sinesteti vide boje i kretanje kao rezultat sluha muzičkih tonova, to bi bilo naznačeno kao tonska → (boja, pokret) sinestezija.

=== Grafem – sinestezija u boji ===
{{Glavni| Grafem – sinestezija u boji}}
[[slika:Number Form--colored.jpg|thumb|Iz nefikcijske knjige iz 2009. godine ''Srijeda je indigo plava''.&lt;ref name = &quot;Cytowic_Eagleman2009&quot;/&gt; Obratiti pažnju na brojeve 1-12 koji čine naopako postavljenu masku sata.]] U jednom od najvažnijih uobičajenih oblika sinestezije, pojedinačna slova abecede i brojevi (zajednički nazvani [[grafem]]i) su &quot;zasjenjeni&quot; ili &quot;obojeni&quot;. Iako različite osobe iobično ne prijavljuju iste boje za sva slova i brojeve, studije s velikim brojem sinesteta pronalaze neke zajedničke karakteristike među slovima (npr. A je vjerojatno crvena).&lt;ref name=&quot;isbn0-19-516623-X&quot;/&gt;

=== Hromestezija ===
{{Glavni| Hromestezija }}
Sljedeći uobičajeni oblik sinestezije je povezanost zvukova sa bojama. Za neke svakodnevne zvukove poput otvaranja vrata, trubljenja automobila ili razgovor ljudi koji može pokrenuti viđenje boja. Za ostale se boje aktiviraju kada se sviraju muzičke note ili tipke. Ljudi sa sinestezijom povezanom s muzikom mogu imati i [[savršeni ton]], jer im sposobnost da vide/čuju boje pomaže u prepoznavanju nota ili ključeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.feinsteininstitute.org/robert-s-boas-center-for-genomics-and-human-genetics/projects/genetics-and-epidemiology-of-absolute-pitch-and-related-cognitive-traits/|title=Absolute Pitch and Synesthesia {{!}} The Feinstein Institute for Medical Research|website=The Feinstein Institute for Medical Research|language=en-US|access-date=2. 5. 2016|archive-date=13. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171213201036/http://www.feinsteininstitute.org/robert-s-boas-center-for-genomics-and-human-genetics/projects/genetics-and-epidemiology-of-absolute-pitch-and-related-cognitive-traits/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Boje koje pokreću određeni zvukovi i bilo koja druga sinestska vizuelna iskustva nazivaju se &quot;fotizmima&quot;.

Prema [[Richard Cytowic|Richardu Cytowicu]],&lt;ref name = &quot;Cytowic_Eagleman2009&quot;/&gt; hromestezija je &quot;nešto poput vatrometa&quot;: glas, muzika i razni zvukovi iz okoline poput zveckanja posuđa ili kože psa okidaju boje i oblike vatrometa koji nastaju, pokreću se okolo, a zatim blijedi kad zvuk prestane. Zvuk često mijenja opaženu nijansu, svjetlinu, svjetlucanje i usmjereno kretanje. Neki pojedinci vide muziku na &quot;ekranu&quot; ispred svojih lica. Za Denija Simona muzika proizvodi mahajuće linije &quot;poput konfiguracija osciloskopa, koje se kreću u boji, često metalne sa visinom, širinom i, što je najvažnije, dubinom.Njegova omiljena muzika ima linije koje se protežu vodoravno izvan područja &quot;ekrana&quot; .

Pojedinci se rijetko slažu oko boje datog zvuka. B stan može biti narančast za jednu osobu, a plavi za drugu osobu. Kompozitori [[Franz Liszt]] i [[Nikolai Rimsky-Korsakov]] nisu se složili oko boja muzičkih ključeva.

=== Sinestezija prostorne sekvence ===
Oni sa sinestezijom prostorne sekvence (SSS) imaju tendenciju da numeričke sekvence vide kao tačke u prostoru. Naprimjer, broj 1 može biti udaljeniji, a broj 2 bliže. Ljudi sa SSS-om mogu imati superiorna sjećanja; u jednoj studiji uspjeli su se prisjetiti prošlih događaja i sjećanja daleko bolje i mnogo detaljnije od onih bez tog stanja. Oni takođe vide mjesece ili datume u prostoru oko sebe. Neki ljudi vrijeme vide poput sata iznad i oko sebe.{{MEDRS|date=januar 2014}}&lt;ref&gt;{{MEDRS|date=januar 2014}}[http://www.sciencemag.org/site/help/about/index.xhtml Do sequence-space synaesthetes have better spatial imagery skills? Maybe not], The National Center for Biotechnology Information&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{unreliable source?|date=januar 2014}} [http://news.sciencemag.org/2009/12/mind-touches-past A Mind That Touches the Past] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117163718/http://news.sciencemag.org/2009/12/mind-touches-past |date=17. 11. 2015 }}, Sciencemag.org&lt;/ref&gt;

=== Oblik brojeva ===
{{Glavbi|Oblik broja}}
Brojevni oblik je mentalna mapa brojeva koja se automatski i nehotično pojavljuje kad god neko ko doživi sinesteziju oblika brojeva pomisli na brojeve. Ovi se brojevi mogu pojaviti na različitim lokacijama, a mapiranje se mijenja i razlikuje se među pojedincima. Brojne obrasce prvi je put dokumentirao i imenovao [[Francis Galton]] 1881. godine u &quot;The Visions of Sane Persons&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Seaton|first=Maureen|date=2013|title=The Visions of Sane Persons|journal=Ploughshares|volume=39|issue=1|pages=144–145|doi=10.1353/plo.2013.0012|s2cid=161837195|issn=2162-0903}}&lt;/ref&gt; Sugerira se da bi to moglo biti uzrokovano &quot;unakrsnom aktivacijom&quot; živčanog puta koji povezuje tjemene režnjeve i ugaonu vijugu. Oba područja uključena su u numeričku i prostornu spoznaju.&lt;ref&gt;{{Cite document|title=Original PDF|doi=10.15438/rr.5.1.7}}&lt;/ref&gt;
[[slika:Galton number form.svg|thumb|[[Obrazac broja]] jednog od subjekata Francisa Galtona (1881).&lt;ref name = &quot;galton1880b&quot; /&gt; Obratiti pažnju na to kako prve četiri cifre približno odgovaraju njihovim položajima na brojčaniku sata.]]

=== Slušno–opipna sinestezija ===
U '''slušno-taktilnoj sinesteziji''', određeni zvukovi mogu izazvati senzacije u dijelovima tijela. Naprimjer, neko sa slušno-taktilnom sinestezijom može doživjeti da slušanje određene riječi ili zvuka osjeća dodir poput određenog dijela tijela ili može doživjeti da određeni zvukovi mogu stvoriti osjećaj na koži bez dodirivanja (ne miješati sa blažom općom reakcijom poznatom kao [[uzbuđenje]], koja pogađa približno 50% populacije). To je jedan od najčešćih oblika sinestezije.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Naumer MJ, van den Bosch JJ |title=Touching u: thalamocortical plasticity and the neural basis of multisensory integration |journal=J. Neurophysiol. |volume=102 |issue=1 |pages=7–8 |date=juli 2009 |pmid= 19403745 |doi=10.1152/jn.00209.2009 |s2cid=1712367 |url=http://pdfs.semanticscholar.org/28e0/779e6d740192099466d629c490f93210eff5.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190220203234/http://pdfs.semanticscholar.org/28e0/779e6d740192099466d629c490f93210eff5.pdf |url-status=dead |archive-date=20. 2. 2019 }}&lt;/ref&gt;

=== Redovna lingvistička personifikacija ===
{{Glavni|Redovna jezička personifikacija}}
Redovno-lingvistička personifikacija (OLP ili skraćeno personifikacija) oblik je sinestezije u kojem su poredane sekvence, poput [[redni broj|rednih brojeva]], imena sedmičnih dana, mjeseci i abecedna slova povezani sa ličnostima ili rodovima ({{harvnb | Simner | Hubbard | 2006}}). Naprimjer, broj 2 može biti dječak određene naravi ili slovo G može biti zauzeta majka dobrog lica. Iako je ovaj oblik sinestezije dokumentovan još 1890-ih ({{harvnb| Flournoy| 1893}}; {{harvnb| Calkins | 1893}}), istraživači su donedavno malo obraćali pažnju na ovaj oblik. Ovaj oblik sinestezije, u  savremenoj literaturi, Julia Simner et al. nazvali je OLP.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Variants of synesthesia interact in cognitive tasks: evidence for implicit associations and late connectivity in cross-talk theories|date=decembar 2006|pmid=16996695|doi=10.1016/j.neuroscience.2006.08.018|volume=143|issue=3|vauthors=Simner J, Hubbard EM |journal=Neuroscience|pages=805–14|s2cid=18922608}}&lt;/ref&gt; iako je sada široko prepoznat i pod terminom sinestezija &quot;sekventna-ličnost&quot;. Redovna lingvistička personifikacija obično se javlja zajedno s drugim oblicima sinestezije kao što je [[grafem-sinestezija u boji]].

=== Mizofonija ===
{{Glavni|Mizofonija }}
[[Misofonija]] je neurološki poremećaj u kojem negativna iskustva (bijes, preplašenost, mržnja, gađenje) pokreću određeni zvukovi. Cytowic sugerira da je mizofonija povezana sa sinestezijom ili je možda različita od nje.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;Cytowic, Richard E. (2002). Synesthesia: A Union of the Senses (2nd edition). Cambridge, Massachusetts: MIT Press. {{ISBN|0-262-03296-1}}. {{OCLC|49395033}}&lt;/ref&gt; Edelstein et al. uspoređivali su mizofoniju sa sinestezijom u smislu povezanosti različitih regija mozga, kao i specifičnih simptoma. Oni su stvorili hipotezu da je &quot;patološko izobličenjea veza između slušnog korteksa i limbne strukture mogu izazvati oblik sinestezije zvučnih emocija.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Edelstein Miren |author2=Brang David |author3=Rouw Romke |author4=Ramachandran Vilayanur S | year = 2013 | title = Misophonia: Physiological Investigations and Case Descriptions | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 7 |pages=296 | doi=10.3389/fnhum.2013.00296 | pmid=23805089 | pmc=3691507}}&lt;/ref&gt; Studije sugeriraju da osobe s mizofonijom imaju normalan nivo osjetljivosti na sluh, ali limbni sistem i [[ANS|autonomni nervni sistem]] su stalno u &quot;povišenom stanju uzbuđenja&quot;, pa će abnormalne reakcije na zvukove biti zastupljenije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=SchrÃ¶der|first1=Arjan|last2=van Diepen|first2=Rosanne|last3=Mazaheri|first3=Ali|last4=Petropoulos-Petalas|first4=Diamantis|last5=Soto de Amesti|first5=Vicente|last6=Vulink|first6=Nienke|last7=Denys|first7=Damiaan|date=9. 4. 2014|title=Diminished N1 Auditory Evoked Potentials to Oddball Stimuli in Misophonia Patients|journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience|volume=8|pages=123|doi=10.3389/fnbeh.2014.00123|pmid=24782731|pmc=3988356|issn=1662-5153}}&lt;/ref&gt;

Novija istraživanja sugeriraju da bi ovisno o težini, mizofonija mogla biti povezana s nižom kognitivnom kontrolom kada su pojedinci izloženi određenim asocijacijama i okidačima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Daniels|first1=Emily C.|last2=Rodriguez|first2=Andrew|last3=Zabelina|first3=Darya L.|date=16. 1. 2020|editor-last=Langguth|editor-first=Berthold|title=Severity of misophonia symptoms is associated with worse cognitive control when exposed to misophonia trigger sounds|journal=PLOS ONE|language=en|volume=15|issue=1|pages=e0227118|doi=10.1371/journal.pone.0227118|issn=1932-6203|pmc=6964854|pmid=31945068|bibcode=2020PLoSO..1527118D}}&lt;/ref&gt;

Nejasno je šta uzrokuje mizofoniju. Neki vjeruju da bi to moglo biti genetički određeno, dok drugi vjeruju da mora biti prisutno s drugim dodatnim uvjetima, ali nema dovoljno dokaza da bi se zaključilo što ga uzrokuje.&lt;ref name=&quot;Duddy 084–091&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Duddy|first1=Diane|last2=Oeding|first2=Kristi|date=29. 4. 2014|title=Misophonia: An Overview|journal=Seminars in Hearing|language=en|volume=35|issue=2|pages=084–091|doi=10.1055/s-0034-1372525|issn=0734-0451}}&lt;/ref&gt;&amp;nbsp;Još ne postoje tretmani za ovo stanje, ali moglo bi se upravljati različitim vrstama strategija suočavanja.&lt;ref name=&quot;Duddy 084–091&quot;/&gt; Ove se strategije razlikuju od osobe do osobe, neki su izvijestili o izbjegavanju određenih situacija koje bi mogle podstaknuti reakciju: oponašanje zvukova, poništavanje zvukova upotrebom različitih metoda poput čepića za uši, muzike, unutarnjeg dijaloga i mnogih drugih taktika. Većina misofonika ih koristi za &quot;prepisivanje&quot; ovih zvukova koje proizvode drugi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Edelstein|first1=Miren|last2=Brang|first2=David|last3=Rouw|first3=Romke|last4=Ramachandran|first4=Vilayanur S.|date=2013|title=Misophonia: physiological investigations and case descriptions|journal=Frontiers in Human Neuroscience|language=en|volume=7|page=296|doi=10.3389/fnhum.2013.00296|issn=1662-5161|pmc=3691507|pmid=23805089}}&lt;/ref&gt;

=== Sinestezija dodira ogledala ===
{{Glavni|Sinestezije dodirnog ogledala}}
Ovo je oblik sinestezije u kojem osobe imaju isti osjećaj koji osjeća i druga osoba (poput dodira). Naprimjer, kada takav sinestet primijeti da se neko tapše po ramenu, nehotice osjeti tapkanje i po vlastitom ramenu. Pokazalo se da ljudi sa ovimm tipom sinestezije imaju viši nivo [[empatija]] u odnosu na opću populaciju. To može biti povezano s takozvanim [[ogledalni neurod|ogledalnim neuronom]] prisutnim u motornim područjima mozga, koja su također povezana s empatijom.&lt;ref&gt;Heyes, Cecelia. &quot;Where Do Mirror Neurons Come From?&quot; Neuroscience and Biobehavioral Reviews (2009): 576–77. CognitiveScience. University of Oxford, 7 November 2009. Web. 30 January 2015.&lt;/ref&gt;

=== Leksičko-okusna sinestezija ===
{{Glavni| Leksičko-okusna sinestezija}}
Ovo je još jedan oblik sinestezije u kojem se doživljavaju određeni okusi kada se čuju riječi. Naprimjer, riječ košarka može imati okus poput vafla. Dokumentarni film &quot;Derek Tastes Of Earwax&quot; ime je dobio po ovom fenomenu, u referencama na vlasnika lokala Jamesa Wannertona koji doživi ovu posebnu senzaciju kad god čuje izgovoreno ime.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://topdocumentaryfilms.com/derek-tastes-of-ear-wax|title=Derek Tastes of Ear Wax|work=Top Documentary Films|access-date=2. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/sn/tvradio/programmes/horizon/derek_prog_summary.shtml|title=BBC – Science &amp; Nature – Horizon|work=bbc.co.uk|access-date=2. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da 0,2% populacije sinestezije ima ovaj oblik, što ga čini najrjeđim.&lt;ref&gt;{{Cite book|title = Encyclopedia of Neuroscience|last = Simner|first = Julia|publisher = Springer Berlin Heidelberg|year = 2009|isbn = 978-3-540-23735-8|pages = 2149–2152|doi = 10.1007/978-3-540-29678-2_2766|chapter = Lexical–Gustatory Synesthesia}}&lt;/ref&gt;

=== Kinestetska sinestezija ===
Kinestetska sinestezija jedan je od najrjeđih dokumentiranih oblika sinestezije na svijetu.&lt;ref name=&quot;Types-of-Syn&quot;&gt;{{cite web|title = Types-of-Syn|url = http://www.daysyn.com/Types-of-Syn.html|website = DaySyn.com|access-date = 26. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj oblik sinestezije kombinacija je njenih  različitih tipova. Karakteristike su slične slušno-taktilnoj sinesteziji, ali senzacije nisu izolirane od pojedinačnih brojeva ili slova, već složeni sistemi odnosa. Rezultat je sposobnost pamćenja i modeliranja složenih odnosa između brojnih varijabli, osjećajući fizičke senzacije oko kinestetskog kretanja srodnih varijabli. Izvještaji uključuju osjećaje u rukama ili nogama, zajedno s vizualizacijama oblika ili predmeta prilikom analize matematičkih jednačina, fizičkih sistema ili muzike. U drugom slučaju, osoba je opisala viđenje interakcija između fizičkih oblika koje izazivaju senzacije u stopalima prilikom rješavanja matematičkog problema. Općenito, oni s ovim tipom sinestezije mogu zapamtiti i vizualizirati komplicirane sisteme i s visokim stupnjem preciznosti predvidjeti rezultate promjena na sistemu. Primjeri uključuju predviđanje rezultata računarskih simulacija kod predmeta kao što su [[kvantna mehanika]] ili dinamika fluida, kada rezultati nisu prirodno intuitivni.&lt;ref name=&quot;isbn0-19-516623-X&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dailey1997&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Dailey A, Martindale C, Borkum J |title= Creativity, synesthesia, and physiognomic perception|journal=Creativity Research Journal |volume=10 |issue=1 |pages=1–8 |year=1997 |doi= 10.1207/s15326934crj1001_1}}&lt;/ref&gt;

== Znaci i simptomi ==
Neki sinesteti često izvještavaju da nisu bili svjesni da su njihova iskustva neobična sve dok nisu shvatili da ih drugi ljudi nemaju, dok drugi izvještavaju da se osjećaju kao da cijeli život čuvaju tajnu.&lt;ref name=campen2007&gt;|date=January 2014}} {{cite book |first=Cretien |last=van Campen |title=The Hidden Sense: Synesthesia in Art and Science |publisher=MIT Press|location=Cambridge, Massachusetts |year=2007 |isbn=978-0-262-22081-1 |oclc=80179991 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/hiddensensesynes0000camp }}&lt;/ref&gt; Automatska i neizreciva priroda sinestzijskog iskustva znači da uparivanje možda ne izgleda neobično. Ova nehotična i dosljedna priroda pomaže definirati sinesteziju kao stvarno iskustvo. Većina sinesteta izvještava da su njihova iskustva ugodna ili neutralna, iako, u rijetkim slučajevima, sinesteti izvještavaju da njihova iskustva mogu dovesti do stupnja [[preopterećenje čula|senzornog preopterećenja]].&lt;ref name=&quot;isbn0-19-516623-X&quot;/&gt;

Iako su često popularni u stereotipima kao medicinsko stanje ili neurološka aberacija, mnogi sinesteti sami ne doživljavaju svoja sinestetska iskustva kao hendikep. Naprotiv, neki to prijavljuju kao poklon { kao dodatni &quot;skriveni&quot; osjećaj, nešto što ne bi željeli propustiti. Većina sinesteta postaju svjesni svog prepoznatljivog načina percepcije u djetinjstvu. Neki su naučili kako primijeniti svoje sposobnosti u svakodnevnom životu i poslu. Sinesteti su koristili svoje sposobnosti u pamćenju imena i telefonskih brojeva, mentalne aritmetike i složenijih kreativnih aktivnosti poput stvaranja vizuelne umjetnosti, muzike i pozorišta.&lt;ref name = &quot;campen2007&quot;/&gt;

Uprkos zajedničkim osobinama koje dopuštaju definiciju širokog fenomena sinestezije, pojedinačna iskustva se razlikuju na brojne načine. Ova varijabilnost prvi je put uočena rano u istraživanjima sinestezije.&lt;ref name=&quot;isbn0-543-94462-X&quot;&gt;{{cite book |author=Flournoy, Théodore |title=Des phénomènes de synopsie (Audition colorée) |publisher=Adamant Media Corporation |year=2001 |isbn=978-0-543-94462-7 }}&lt;/ref&gt; Neki sinesteti izvještavaju da su [[samoglasnici]] jače obojeni, dok su za druge jače obojeni [[suglasnici]].&lt;ref name=&quot;isbn0-19-516623-X&quot; /&gt; Izvještaji o sebi, intervjui i autobiografske bilješke sinesteta pokazuju veliki stupanj raznolikosti u tipovima sinestezije, intenzitetu sinestetičkih percepcija, svijest o percepcijskim razlikama između sinesteta i nesinesteta te načine na koje se sinestezija koristi u radu, procesa kreativnosti i svakodnevnom životu.&lt;ref name=&quot;campen2007&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dittmar2007&quot;&gt;|date=January 2014 Dittmar, A. (Ed.) (2007) Synästhesien. Roter Faden durchs Leben? Essen, Verlag Die Blaue Eule.&lt;/ref&gt;

== Mehanizam ==
{{Glavni| Neuronska osnova sinestezije}}
[[Datoteka: synaesthesiabrain.jpg | thumb | Regije za koje se smatra da su unakrsno aktivirane u sinesteziji grafem – boja (zelena = područje prepoznavanja grafema, crvena = [[Vidna kora|V4]] područje  boje)&lt;ref name = &quot;ramachandran2001 &quot;/&gt;]]
Od 2015. godine nisu utvrđeni neurološki korelati sinestezije.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmc = 4379872 | pmid=25873873 | doi=10.3389/fnhum.2015.00103 | volume=9 | title=A critical review of the neuroimaging literature on synesthesia | year=2015 | journal=Front Hum Neurosci | pages=103 | vauthors=Hupé JM, Dojat M}}&lt;/ref&gt;

Namjenski dijelovi mozga specijalizirani su za zadate funkcije. Povećani međusobni kontakti između regija specijaliziranih za različite funkcije mogu objasniti mnoge tipove sinestezije. Naprimjer, aditivno iskustvo gledanja boje prilikom gledanja grafema moglo bi biti posljedica unakrsne aktivacije područja prepoznavanja grafema i područja boje zvanog [[Vidni korteks|V4]] (vidi sliku).&lt;ref name = &quot;ramachandran2001&quot;/&gt; U prilog tome govori činjenica da sinesteti u boji grafema mogu prepoznati boju grafema u perifernom vidu. čak i kada ne mogu svjesno identificirati oblik grafema.&lt;ref name=&quot;ramachandran2001&quot;/&gt;

Alternativna mogućnost je dezinhibicija povratnih informacija ili smanjenje količine inhibicije duž normalno postojećih putova povratnih informacija.&lt;ref name=&quot;pmid11164734&quot;&gt;{{cite journal |author1=Grossenbacher P. G. |author2=Lovelace C. T. |title=Mechanisms of synesthesia: cognitive and physiological constraints |journal=Trends Cogn. Sci. |volume=5 |issue=1 |pages=36–41 |date=januar 2001 |pmid= 11164734 |doi= 10.1016/S1364-6613(00)01571-0 |s2cid=15092606 }}&lt;/ref&gt; Pobuđivanje i inhibicija su obično uravnoteženi. Međutim, ako normalne povratne informacije nisu inhibirane kao i obično, tada bi signali koji se vraćaju iz kasnih faza multi-senzorne obrade mogli uticati na ranije faze, tako da tonovi mogu aktivirati vid. Cytowic i Eagleman podršku za ideju dezinhibicije pronalaze u takozvanim stečenim oblicima&lt;ref name=&quot;Cytowic_Eagleman2009&quot; /&gt; sinestezije koja se javlja kod nesinesteta pod određenim uvjetima: [[epilepsija sljepoočnog režnja]],&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Synesthetic associations and psychosensory symptoms of temporal epilepsy |author1=Marcel Neckar |author2=Petr Bob |date=11. 1. 2016 |journal= Neuropsychiatric Disease and Treatment |pmc=4714732 |pmid=26811683 |doi=10.2147/NDT.S95464 |volume=12 |pages=109–12}}&lt;/ref&gt; trauma glave, moždani udar i tumori na mozgu. Oni takođe napominju da se na isti način može dogoditi tokom faza [[meditacija]], duboke koncentracije, senzorne deprivacije ili uz upotrebu [[halucinogen|psihodelika]] kao što je [[LSD]] ili [[meskalin]], pa čak, u nekim slučajevima, i [[marihuana]].&lt;ref name = &quot;Cytowic_Eagleman2009&quot; /&gt; However, synesthetes report that common [[stimulant]]s, like [[caffeine]] and cigarettes do not affect the strength of their synesthesia, nor does [[ethanol|alcohol]].&lt;ref name = &quot;Cytowic_Eagleman2009&quot; /&gt;{{rp|137–40}}

Sasvim drugačiji teorijski pristup sinesteziji je onaj zasnovan na [[ideastezija|ideasteziji]]. Prema ovom izvještaju, sinestezija je fenomen posredovan ekstrakcijom  značenjs inducirajućeg stimulusa. Dakle, sinestezija može u osnovi biti [[semantika|semantički]] fenomen. Stoga, da bi se razumjeli neuronski mehanizmi sinestezije, mehanizmi semantike i izdvajanje značenja moraju se bolje razumjeti. Ovo je netrivijalno pitanje, jer nije samo pitanje lokacije u mozgu na kojoj se &quot;obrađuje&quot; značenje, već se odnosi i na pitanje razumijevanja,  koje je uobličeno npr. tzv problem [[Kineska soba|kineske sobe]]. Dakle, pitanje neuronske osnove sinestezije duboko je usađeno u općeniti [[problem uma i tijela]] i problem [[jaz u objašnjenju]].&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Gray JA, Parslow DM, Brammer MJ, Chopping S, Vythelingum GN, Fytche DH | year = 2006 | title = Evidence Against Functionalism from Neuroimaging of the Alien Colour Effect in Synaesthesia | url = https://archive.org/details/sim_cortex_2006-02_42_2/page/309 | doi = 10.1016/s0010-9452(08)70357-5 | pmid = 16683506 | journal = Cortex | volume = 42 | issue = 2| pages = 309–18 | s2cid = 4475077 }}&lt;/ref&gt;

=== Genetika ===
{{Glavni| Genetika sinestezije}}
Zbog prevalencije sinestezije među prvorazrednim rođacima pogođenih osoba,&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Baron-Cohen|first1=Simon|last2=Burt|first2=Lucy|last3=Smith-Laittan|first3=Fiona|last4=Harrison|first4=John|last5=Bolton|first5=Patrick|title=Synaesthesia: prevalence and familiality|journal=Perception|date=1. 9. 1996|volume=25|issue=9|pages=1073–1079|doi=10.1068/p251073|pmid=8983047|s2cid=25954158}}&lt;/ref&gt; možda postoji genetička osnova, na šta ukazuju studije [[blizanački metod|monozigotnih blizanaca]] koje pokazuju [[Epigenetika|epigenetičku]] komponentu. Sinestezija takođe može biti [[oligogensko nasljeđivanje|oligogensi stanje]], sa [[heterogenost]]i lokusa, višestrukim oblicima nasljeđivanja i kontinuiranim varijacijama u ekspresiji gena. Žene imaju veće šanse za razvoj sinestezije, kao što je prikazano u Velikoj Britaniji gdje su žene imaju osam puta veću vjerovatnoću da je imaju.

== Dijagnoza ==
Iako se često naziva &quot;neurološkim stanjem&quot;, sinestezija nije navedena ni u [[DSM-IV]] ni u [[ICD]], jer obično ne ometa normalno svakodnevno funkcioniranje.&lt;ref&gt;{{cite journal|title = Neurophysiology of synesthesia|date = juni 2007|last = Hubbard|first = Edward|pmid=17521514|volume=9|issue = 3|pages=193–9|doi=10.1007/s11920-007-0018-6|journal=Curr Psychiatry Rep|s2cid = 13370073|url=http://www.hal.inserm.fr/inserm-00150599/document}}&lt;/ref&gt; Zaista, većina sinesteta izvještava da su njihova iskustva neutralna ili čak ugodna.&lt;ref name=&quot;isbn0-19-516623-X&quot;&gt;{{page needed|date=januar 2014}} {{cite book |author1=Sagiv, Noam |author2=Robertson, Lynn C |title=Synesthesia: perspectives from cognitive neuroscience |url=https://archive.org/details/synesthesiapersp0000unse |publisher=Oxford University Press |location=[[Oxford]] |year=2005 |isbn=978-0-19-516623-1|oclc=53020292}}&lt;/ref&gt; Poput [[savršeni ton|savršenog tona]], sinestezija je jednostavno razlika u percepcijskom iskustvu.
[[slika:Stroop interference.jpg|thumb|Vrijeme reakcije za odgovore koji se podudaraju s automatskim bojama sinesteta kraće je od onih čiji su odgovori nepodudarni,&lt;ref name = &quot;Cytowic_Eagleman2009&quot;/&gt;]]
Najjednostavniji pristup je testiranje i ponovno testiranje pouzdanosti tokom dužih vremenskih perioda, koristeći podražaje imena boja, čipova boja ili birača boja na računarskom ekranu koji pruža 16,7&amp;nbsp;miliona izbora. Sinesteti konstantno postižu oko 90% pouzdanosti asocijacija, čak i tokom godina između testova.&lt;ref name=&quot;isbn0-262-03296-1&quot;/&gt; Nasuprot tome, nesinesteti postižu samo 30-40%, čak i sa samo nekoliko sedmica između testova i upozorenjem da će biti ponovo testirani.&lt;ref name=&quot;isbn0-262-03296-1&quot;/&gt;

Postoje mnogi testovi za sinesteziju. Svaki uobičajena tip ima određeni test. Prilikom testiranja na sinesteziju grafem-boja daje se vizuelni test. Osobi se prikazuje slika koja uključuje crna slova i brojeve. Sinestet će slova i brojeve povezati sa određenom bojom. Slušni test je još jedan način za ispitivanje sinestezije. Zvuk je uključen i netko će ga identificirati s okusom ili zamisliti oblike. Audio test korelira sa hromestezijom (zvuči bojama). Budući da se ljudi pitaju je li sinestezija vezana za pamćenje, daje se &quot;ponovni test&quot;. Jednom se daje skup predmeta i traži se da dodijeli boje, okuse, ličnosti ili više. Nakon određenog vremenskog razdoblja, isti predmeti se prikazuju i od osobe se ponovo traži da uradi isti zadatak. Sinestet može dodijeliti iste karakteristike jer ta osoba ima trajne neuronske asocijacije u mozgu, a ne sjećanja na određeni predmet.

[[slika:synaesthesiatest.jpg|thumb|Automatska iskustva sinestezije. Sinestet može uočiti lijevu ploču poput ploče na desnoj.&lt;ref name=&quot;ramachandran2001&quot;&gt;{{primary source inline|date= januar 2014}}{{cite journal|vauthors=Ramachandran VS, Hubbard EM|title=Synaesthesia: A window into perception, thought and language |journal=Journal of Consciousness Studies |volume=8 |issue=12 |pages=3–34 |year=2001 |url=http://psy.ucsd.edu/~edhubbard/papers/JCS.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060527085838/http://psy.ucsd.edu/~edhubbard/papers/JCS.pdf |archive-date=27. 5. 2006 }}&lt;/ref&gt;]]
Grafemi-boja sinesteti kao grupa dijele značajne preferencije za boju svakog slova (npr. A ima tendenciju da bude crvena; O ima tendenciju da bude bijela ili crna; S da bude žuta, itd.)&lt;ref name = &quot;isbn0 -19-516623-X &quot;/&gt; Bez obzira na to, postoji velika raznolikost tipova sinestezije, a unutar svakog , osobe prijavljuju različite okidače zbog svojih senzacija i različite intenzitete iskustava. Ovaj tip znači da je definiranje sinestezije kod pojedinca teško, a većina sinesteta potpuno nije svjesna da njihova iskustva imaju ime.&lt;ref name=&quot;isbn0-19-516623-X&quot;/&gt;

Neurolog [[Richard Cytowic]] identificira sljedeće dijagnostičke kriterije za sinesteziju u prvom izdsnju svoje knjige. Međutim, kriteriji su drugačiji u drugoj knjizi:&lt;ref name=&quot;isbn0-262-03296-1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;isbn0-262-53255-7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Cytowic_Eagleman2009&quot; /&gt;

# Sinestezija je nehotična i [[Automatika|automatska]].
# Sintetezijske percepcije su prostorno proširene, što znači da često imaju osjećaj &quot;lokacije&quot;. Naprimjer, sinesteti govore o „gledanju“ ili „odlasku“ na određeno mjesto da prisustvuju iskustvu.
# Sinestezijski su pojmovi dosljedni i generički (tj. jednostavni, a ne slikoviti).
# Sinestezija je vrlo [[Sjećanje|nezaboravljiva]].
# Sinestezija je opterećena sa [[afekt (psihologija)|afektima]].

Rani slučajevi Cytowica uglavnom su uključivali osobe čija je sinestezija bila iskreno projicirana izvan tijela (npr. na &quot;ekranu&quot; ispred nečijeg lica). Kasnija istraživanja pokazala su da se takva oštra eksternalizacija javlja kod manjine sinesteta. Rafinirajući ovaj koncept, Cytowic i [[David Eagleman|Eagleman]] napravili su razliku između &quot;lokalizatora&quot; i &quot;nelokalizatora&quot;, kako bi razlikovali one sinestete čija percepcija ima određeni osjećaj prostornog kvaliteta od onih čija percepcija nema.&lt;ref name=&quot;Cytowic_Eagleman2009&quot; /&gt;

== Rasprostranjenost ==
Procjene prevalencije sinestezije kretale su se široko, od 1 do 4 do 1 na 25.000–100.000 osoba. Međutim, većina studija oslanjala se na sinestete koji su se sami izvještavali, uvodeći pristranost prema samoreferiranju.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite book|editor1-last=Simner|editor1-first=Julia|editor2-last=Hubbard|editor2-first=Edward M.|title=Oxford Handbook of Synesthesia|date=2013|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, UK|isbn=978-0-19-960332-9|pages=13–17|chapter-url=https://books.google.com/books?id=WXq9AgAAQBAJ&amp;q=Oxford+Handbook+of+Synesthesia|access-date=25. 2. 2018|language=en|chapter=A brief history of synesthesia research}}&lt;/ref&gt; U onome što se navodi kao najtačnija studija prevalencije do sada,&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; pristranost prema samoreferiranjuu izjbjegnuta je proučavanjem 500 ljudi regrutovanih iz zajednica univerziteta Edinburg i Glasgow; pokazala je prevalenciju od 4,4%, uz 9 različitih varijacija sinestezije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Simner J, Mulvenna C, Sagiv N, Tsakanikos E, Witherby SA, Fraser C, Scott K, Ward J |title=Synaesthesia: The prevalence of atypical cross-modal experiences|journal=Perception |volume=35 |issue=8|pages=1024–1033 |date=2006 |pmid=17076063 |doi=10.1068/p5469 |s2cid=2508540|url=http://sro.sussex.ac.uk/14073/1/p5469.pdf |access-date=26. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo istraživanje je takođe zaključilo da se jedan od uobičajenih oblika sinestezije grafeme – sinestezija u boji (obojena slova i brojevi) nalazi kod više od jednog procenta populacije, a ova potonja prevalencija grafem-sinestezija u boji od tada je nezavisno verifikovana na uzorku od skoro 3.000 ljudi na Univerzitetu u Edinburghu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Validating a standardised test battery for synesthesia: Does the Synesthesia Battery reliably detect synesthesia|pmid=25734257|pmc=5047354|doi=10.1016/j.concog.2015.02.001|volume=33|year=2015|journal=Conscious Cogn|pages=375–85|vauthors=Carmichael DA, Down MP, Shillcock RC, Eagleman DM, Simner J }}&lt;/ref&gt;

Najčešći oblici sinestezije su oni koji pokreću boje, a najrasprostranjenija je dnevna boja. Također relativno česta je sinestezija grafemske boje. Može se razmišljati o &quot;prevalenciji&quot;, kako u smislu koliko je česta sinestezija (ili različiti oblici sinestezije) u populaciji, bilo koliko su česti različiti oblici sinestezije u sinestetama. Dakle, unutar sinesteta, čini se da su oblici sinestezije koji pokreću boju također najčešći oblici sinestezije sa stopom prevalencije od 86% unutar sinesteta. U drugoj studiji, muzika-boja takođe prevladava na 18–41%. Izvješteno je da su neki od najrjeđih slušno-taktilnih, ogledalsko-dodirnih i leksičko-okusnih.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Safran|first1=Avinoam|last2=Sanda|first2=Nicolae|title=Colour synesthesia. Insight into perception, emotion, and consciousness|journal=Current Opinion in Neurology|date=24. 12. 2014|volume=28|issue=1|pages=36–44|doi=10.1097/WCO.0000000000000169|pmid=25545055|pmc=4286234}}&lt;/ref&gt;

Postoje istraživanja koja sugeriraju da je vjerovatnoća sinestezije veća kod osoba s [[autizam|autizmom]].&lt;ref&gt;Baron-Cohen S, Johnson D, Asher J, Wheelwright S, Fisher SE, Gregerson PK, Allison C, &quot;Is synaesthesia more common in autism?&quot;, Molecular Autism, 20 November 2013&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Alohoirija]]
* [[ASMR|Autonomni senzorni odgovor na meridijan]]
* '' [[Narandžasti kanal]] ''
* [[Fantazija]]
* [[Halucinacija]]
* [[Ideastezija]]
* [[Ideofon]]
* [[Parosmija]]
* [[Psihodelični lijek]]
* [[Senzorna supstitucija]]
* [[Vizuelna muzika]]
* [[Žuti zvuk]]
* [[McColloughov efekt]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite journal |author=de Broucker T |title=Synaesthesia, an augmented sensory world: phenomenology and literature review |language=fr |journal=Rev. Neurol. (Paris) |volume=169 |issue=4 |pages=328–34 |date=april 2013 |pmid=23434143 |doi=10.1016/j.neurol.2012.09.016 |type= Review}}
* {{cite journal |vauthors=Cohen Kadosh R, Terhune DB |title=Redefining synaesthesia? |journal=Br J Psychol |volume=103 |issue=1 |pages=20–3 |date=februar 2012 |pmid=22229770 |doi=10.1111/j.2044-8295.2010.02003.x |type= Review|url=http://research.gold.ac.uk/17077/1/Cohen%20Kadosh%20%26%20Terhune%202010%20BJP.pdf }}
* {{cite book|last1=De Cordoba |first1=M.J. |last2=Riccò |first2=D. |last3= Day |first3=Sean |url=https://play.google.com/store/books/details/Mar%C3%ADa_José_de_Córdoba_Synaesthesia_Theoretical_art?id=MSREBAAAQBAJ |title=Synaesthesia: Theoretical, artistic and scientific foundations | location=Granada, Spain |page=372 |date=juli 2014 |isbn=978-84-939054-9-1}}
* {{cite journal |vauthors=Dael N, Sierro G, Mohr C |title=Affect-related synesthesias: a prospective view on their existence, expression and underlying mechanisms |journal=Front Psychol |volume=4 |page=754 |year=2013 |pmid=24151478 |pmc=3798864 |doi=10.3389/fpsyg.2013.00754|type= Review}}
* {{cite journal |vauthors=Fitzgibbon BM, Enticott PG, Rich AN, Giummarra MJ, Georgiou-Karistianis N, Bradshaw JL |title=Mirror-sensory synaesthesia: exploring 'shared' sensory experiences as synaesthesia |journal=Neurosci Biobehav Rev |volume=36 |issue=1 |pages=645–57 |date=januar 2012 |pmid=21986634 |doi=10.1016/j.neubiorev.2011.09.006 |s2cid=10536190 |type= Review}}
* {{cite journal |vauthors=Luke DP, Terhune DB |title=The induction of synaesthesia with chemical agents: a systematic review |journal=Front Psychol |volume=4 |page=753 |year=2013 |pmid=24146659 |pmc=3797969 |doi=10.3389/fpsyg.2013.00753 |type= Review}}
* {{cite journal |vauthors=Mylopoulos MI, Ro T |title=Synesthesia: a colorful word with a touching sound? |journal=Front Psychol |volume=4 |page=763 |year=2013 |pmid=24155733 |pmc=3804765 |doi=10.3389/fpsyg.2013.00763|type= Review}}
* {{cite journal |vauthors=Price MC, Mattingley JB |title=Automaticity in sequence-space synaesthesia: a critical appraisal of the evidence |journal=Cortex |volume=49 |issue=5 |pages=1165–86 |date=maj 2013 |pmid=23237480 |doi=10.1016/j.cortex.2012.10.013 |s2cid=8151536 |type= Review|url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:292276/UQ292276_fulltext.pdf }}
* {{cite journal |vauthors=Rothen N, Meier B, Ward J |title=Enhanced memory ability: Insights from synaesthesia |journal=Neurosci Biobehav Rev |volume=36 |issue=8 |pages=1952–63 |date=septembar 2012 |pmid=22634573 |doi=10.1016/j.neubiorev.2012.05.004 |s2cid=9541065 |type= Review}}
* {{cite journal |vauthors=Sinke C, Halpern JH, Zedler M, Neufeld J, Emrich HM, Passie T |title=Genuine and drug-induced synesthesia: a comparison |journal=Conscious Cogn |volume=21 |issue=3 |pages=1419–34 |date=septembar 2012 |pmid=22521474 |doi=10.1016/j.concog.2012.03.009 |s2cid=15807455 |type=Review}}
* {{cite journal |author=Simner J |title=Defining synaesthesia |journal=Br J Psychol |volume=103 |issue=1 |pages=1–15 |date=februar 2012 |pmid=22229768 |doi=10.1348/000712610X528305 |type= Review|url=https://www.pure.ed.ac.uk/ws/files/12435588/Defining_synaesthesia.pdf }}
* {{cite journal |author=Suslick KS |title=Synesthesia in science and technology: more than making the unseen visible |journal=Curr Opin Chem Biol |volume=16 |issue=5–6 |pages=557–63 |date=decembar 2012 |pmid=23183411 |pmc=3606019 |doi=10.1016/j.cbpa.2012.10.030|type= Review}}
* {{cite journal |author=Ward J |title=Synesthesia |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-psychology_2013_64/page/49 |journal=Annu Rev Psychol |volume=64 |pages=49–75 |year=2013 |pmid=22747246 |doi=10.1146/annurev-psych-113011-143840 |type= Review}}
{{refend}}
{{commons category|Synesthesia}}
* {{cite web|last=Danis|first=Alex|title=Grapheme → colour synesthesia|url=http://www.numberphile.com/videos/synesthesia.html|work=Numberphile|publisher=[[Brady Haran]]|access-date=6. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150918230906/http://www.numberphile.com/videos/synesthesia.html|archive-date=18. 9. 2015|url-status=dead|df=dmy-all}}
* {{cite web|last1=Palmer|first1=Stephen|last2=Schloss|first2=Karen B.|title=What's the Color of Your Favorite Song? – The Crux|url=http://blogs.discovermagazine.com/crux/2015/08/21/color-song/|work=Discover Magazine Blogs|publisher=Kalmbach Publishing Co.|date=21. 8. 2015|access-date=30. 6. 2021|archive-date=15. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191115020132/http://blogs.discovermagazine.com/crux/2015/08/21/color-song/|url-status=dead}}
* {{cite IEP |url-id=synesthe/ |title=Synesthesia}}

==Vanjski linkovi==
{{Authority control}}
{{Genetički oremećaji}}

[[Kategorija:Sinestezija| ]]
[[Kategorija:Vizualna muzika]]
[[Kategorija:Studije svijesti]]
[[Kategorija:Ponašanje]]
[[Kategorija:Svijest]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 16]]</text>
      <sha1>5pa8z9ov7fjp57mo16hb4vygny3l7l8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Serotonergici</title>
    <ns>10</ns>
    <id>483491</id>
    <revision>
      <id>3713332</id>
      <parentid>3713265</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:17:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <origin>3713332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26153" sha1="a8iex7w3ejbqqqg9eopgsl407efvdb5" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime = Serotonergici
| naslov = [[5-HT receptor|Serotonin receptor]] [[receptor modulator|modulator]]i
| stanje ={{{state&lt;includeonly&gt;|collapsed&lt;/includeonly&gt;}}}
| tijeloklasa = hlist
| grupastil = text-align:center;
| border = {{{border|}}}

| grupa1 = [[5-HT1 receptor|5-HT&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete
| grupastil = text-align:center;

| grupa1 = [[5-HT1A receptor|5-HT&lt;sub&gt;1A&lt;/sub&gt;]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]]
* [[Adatanserin]]
* [[Amphetamin]]
* [[Antidepresiv]]i (npr: [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[nefazodon]], [[trazodon]], [[triazoledion]], [[vilazodon]], [[vortioxetin]])
* [[Atipski antipsihhotik|Atipski antipsikotici]] (npr: [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brekspiprazol]], [[kariprazin]], [[klozapin]], [[lurazidon]], [[kvuetiapin]], [[ziprazidon]])
* [[Azapiron]]i (npr: [[buzpiron]], [[eptapiron]], [[gepiron]], [[perospirone]], [[tandospiron]])
* [[Bay R 1531]]
* [[Befiradol]]
* [[BMY-14802]]
* [[Kanabidiol]]
* [[Dimemebfe]]
* [[Dopamin]]
* [[Ebalzotan]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Enciprazin]]
* [[Ergolin]] (npr: [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[lisurid]], [[Dietilamid lizoptrergijske kiseline|LSD]], [[Metilergometrin|metillergometrin (metilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]])
* [[F-11461]]
* [[F-12826]]
* [[F-13714]]
* [[F-14679]]
* [[F-15063]]
* [[F-15,599]]
* [[Flesinoksan]]
* [[Flibanserin]]
* [[Flumeksadol]]
* [[Hipidon]]
* [[Lesopitron]]
* [[LY-293284]]
* [[LY-301317]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[Osemozotan|MKC-242]]
* [[Naluzotan]]
* [[NBUMP]]
* [[Osemozotan]]
* [[Oxaflozan]]
* [[Pardoprunoks]]
* [[Piklozotan]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Repinotan]]
* [[Roksindol]]
* [[RU-24,969]]
* [[S-14,506]]
* [[S-14671]]
* [[S-15535]]
* [[Sarizotan]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[SSR-181507]]
* [[Sunepitron]]
* [[Supstituirani triptamin|Triiptamini]] (npr: [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[bufotenin]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[indorenat]], [[N-Metilserotonin|N-Me-5-HT]], [[psilocin]], [[psilociibin]])
* [[TGBA01AD]]
* [[U-92,016-A]]
* [[Urapidil]]
* [[Vilazodone]]
* [[Ksaliproden]]
* [[Lohimbin]]

| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotici]] (npr: [[iloperidon]], [[risperidon]], [[sertindol]])
* [[AV965]]
* [[Beta-blokator]]i (npr: [[alprenolol]], [[karteolol]], [[cijanopindolol]], [[iodocianopindolol]], [[isamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[pindobind]], [[pindolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]])
* [[BMY-7,378]]
* [[CSP-2503]]
* [[Dotarizin]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[metergolin]])
* [[FCE-24379]]
* [[Flopropion]]
* [[GR-46611]]
* [[Izamoltan]]
* [[Lekozotan]]
* [[Mefway (18F)|Mefway]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]]
* [[MPPF]]
* [[NAN-190]]
* [[Robalzotan]]
* [[S-15535]]
* [[SB-649,915]]
* [[SDZ 216-525]]
* [[Spiperon]]
* [[Spiramid]]
* [[Spiroksatrin]]
* [[UH-301]]
* [[WAY-100135]]
* [[WAY-100635]]
* [[Ksilamidin]]

| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Acetriptin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]])
}}

| grupa2 = [[5-HT1B receptor|5-HT&lt;sub&gt;1B&lt;/sub&gt;]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[CGS-12066A]]
* [[CP-93129]]
* [[CP-94253]]
* [[CP-122,288]]
* [[CP-135807]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[bromokriptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]])
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[RU-24,969]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]])
* [[Trifluoromethilfenilpiperazin|TFMPP]]
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksutriptamin|5-MT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]])
* [[Vortioksetin]]
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[AR-A000002]]
* [[Beta blokator]]i (npr: [[alprenolol]], [[karteolol]], [[izamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]])
* [[Elzasonan]]
* [[Ergoline]]s (npr: [[metergolin]])
* [[GR-127935]]
* [[Izamoltan]]
* [[LY-393558]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[SB-216641]]
* [[SB-224289]]
* [[SB-236057]]
* [[Johimbin]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Ergoline]]s (npr: [[kabergolin]], [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[lizurid]])
}}
| grupa3 = [[5-HT1D receptor|5-HT&lt;sub&gt;1D&lt;/sub&gt;]]
| podaci3 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[CP-122,288]]
* [[CP-135807]]
* [[CP-286601]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[metisergid]])
* [[GR-46611]]
* [[L-694247]]
* [[L-772405]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[PNU-109291]]
* [[PNU-142633]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[TGBA01AD]]
* [[Triptan]]i (npr: [[almotriptan]], [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[frovatriptan]], [[naratriptan]], [[rizatriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]])
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Etil-DMT|5-Et-DMT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[5-(Noniloksi)triptamin|5-(noniloksi)triptamin]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]]
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Alniditan]]
* [[BRL-15,572]]
* [[Elzasonan]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[metergolin]])
* [[GR-127935]]
* [[Ketanserin]]
* [[LY-310762]]
* [[LY-367642]]
* [[LY-393558]]
* [[LY-456219]]
* [[LY-456220]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[Mianserin]]
* [[Ritanserin]]
* [[Johimbin]]
* [[Ziprazidon]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'' [[Aketriptin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[lizurid]], [[lisergol]], [[pergolid]])
}}
| grupa4 = [[receptor|5-HT&lt;sub&gt;1E&lt;/sub&gt;]]
| podaci4 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[BRL-54443]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[metizergid]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[eletriptan]])
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[triptamin]])
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[lizergol]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonoiin)]]
}}
   | grupa5 = [[5-HT1F receptor|5-HT&lt;sub&gt;1F&lt;/sub&gt;]]
   | podaci5 = {{Navkutija|dijete
     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[BRL-54443]]
* [[CP-122,288]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[bromocriptin]], [[lysergol]], [[Metilergometrin|metillergometrin (metilergonoiin)]] [[metizergid]])
* [[Lasmiditan]]
* [[LY-334370]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[eletriptan]], [[naratriptan]], [[sumatriptan]])
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Metokstriptamin|5-MT]])
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Mianserin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
}}

 }}
 | grupa2 = [[5-HT2 receptor|5-HT&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
 | podaci2 = {{Navkutija|dijete
 | grupastil = text-align:center;

 | grupa1 = [[5-HT2A receptor|5-HT&lt;sub&gt;2A&lt;/sub&gt;]]
 | podaci1 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' 25H/NB serija npr: [[25I-NBF]], [[25I-NBMD]], [[25I-NBOH]], [[25I-NBOMe]], [[25B-NBOMe]], [[25C-NBOMe]], [[25TFM-NBOMe]], [[2CBCB-NBOMe]], [[25CN-NBOH]], [[2CBFli-NBOMe]])
* [[2C (psihedelici)|2Cs]] (npr: [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]])
* [[2C-B-FLY]]
* [[2CB-Ind]]
* [[5-Metoksitriptamin]]i ([[5-MeO-DET]], [[5-Metoksi-N,N-diisopropiltriptamin|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Methoksitriptamin|5-MT]])
* [[Supstituirani alfa-alkiltriptamin|α-Alkiltriptamin]]i (npr: [[5-Hloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alfa-Etiltriptamin|αET]], [[Alfa-Metiltriptamin|αMT]])
* [[AL-34662]]
* [[AL-37350A]]
* [[Bromo-DragonFLY]]
* [[Dimemebf]]
* [[DMBMPP]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimetoksi-4-hloroamfetamin|DOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-iodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimethoksi-4-metilamfetamin|DOM]])
* [[Efavirenz]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[1P-LSD]], [[ALD-52]], [[bromokriptin]], [[kabergolin]], [[ergin|ergin (LSA)]], [[ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[ergotamin]], [[lizurid]], [[2,4-dimetilazetidid lizergijske kiseline|LA-SS-Az]], [[2-butil amid lizergijske kiseline|LSB]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Hidroksietilamid lizegerijske kiseline|LSH]], [[3-pentil amid lizegerijske kiseline|LSP]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[pergolid]])
* [[Flumeksadol]]
* [[Jimskalin]]
* [[Lorkaserin]]
* [[Supstituirani metilenedioksienfetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-FFMetilendioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamin)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamfetamin|MDOH]], [[MMDA]])
* [[O-4310]]
* [[Okasaflozan]]
* [[PHA-57378]]
* [[PNU-22394]]
* [[PNU-181731]]
* [[RH-34]]
* [[Supstituirani fenetilamineđ|Fenetilamini]] (npr:  [[lofophin]], [[meskalin]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[Benzilpiperazin|BZP]], [[quipazin]], [[Trifluorometilfeniilpiperazin|TFMPP]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[TCB-2]]
* [[TFMFly]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diizopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocibin]], [[triptamin]])

| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[5-I-R91150]]
* [[5-MeO-NBpBrT]]
* [[AC-90179]]
* [[Adatanserin]]
* [[Altanserin]]
* [[Antihistamin]]i (npr: [[ciproheptadin]], [[hldrokszin]], [[ketotifen]], [[perlapine]])
* [[9-Aminometil-9,10-dihidroantracen|AMDA]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotici]]s npr: [[amperozid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[blonanserin]], [[brekspiprazol]], [[karpipramin]], [[klolapramin]], [[klorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[gevotrolin]], [[iloperidon]], [[lurazidon]], [[melperon]], [[mozapramin]], [[okaperidon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[zikronapin]], [[ziprazidon]], [[zotepin]])
* [[Kinanserin]]
* [[CSP-2503]]
* [[Deramcilan]]
* [[Dotarizin]]
* [[Eplivanserin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mezulergine]], [[metergolin]], [[methizergid]], [[sergoleksol]])
* [[Fananserin]]
* [[Flibanserin]]
* [[Glemanserin]]
* [[Irindalon]]
* [[Ketanserin]]
* [[KML-010]]
* [[Landipirdin]]
* [[LY-393558]]
* [[Meta-hlorojenilpiperazin|mCPP]]
* [[Medifoksamin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]]
* [[Naftidrofuril]]
* [[Nantenin]]
* [[Nelotanserin]]
* [[Opiranserin|Opiranserin (VVZ-149)]]
* [[Pelanserin]]
* [[Fenoksibenzamin]]
* [[Pimaianserin]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Pruvanserin]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Ritanserin]]
* [[Roluperidon]]
* [[S-14671]]
* [[Sarpogrelat]]
* [[Antagonist serotonina i inhibitor ponovnog preuzimanja|Antagonist serotonina i inhibitori ponovnog preuzimanja]] (npr: [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[lubazodon]], [[mepiprazol]], [[nefazodon]], [[triazoledion]], [[trazodon]])
* [[SR-46349B]]
* [[TGBA01AD]]
* [[Teniloksiazin]]
* [[Temanogrl]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[aptazapin]], [[esmirtazapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]])
* [[Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[fluphenazin]], [[haloperidol]], [[lokasapin]], [[perfenazin]], [[pimozid]], [[pipamperon]], [[prohlorperazin]], [[setoperon]], [[spiperon]], [[spiramid]], [[tioridazin]], [[Tiotiksn|tiotiksen]], [[trifluoperazin]])
* [[Volinanserin]]
* [[Ksilamidin]]
* [[Johimbin]]

| podaci3 =
* ''Nepoznati/Nesvrstani'' [[Ergoeslin]]i (npr: [[dihidroergotamin]], [[nicergolin]])
}}
| grupa2 = [[5-HT2B receptor|5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt;]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[4-Metilaminoreks]]
* [[Aminorex]]
* [[Supstituirani amfietamin|Ametfamini]] (npr: [[hlorofentermin]], [[cloforeks]], [[deksfenfluramin]], [[fenfluramin]], [[levofenfluramin]], [[norfenfluramin]])
* [[BW-723C86]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimethoxy-4-hloroamphetamineDOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-iodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimetoksi-4-metilamphetamin|DOM]])
* [[Ergolin]]i (npr: [[kabergolin]], [[dihidroergokriptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Metilergometrine|metilergometrin (metilergonoiin)]], [[metisergid]], [[pergolid]])
* [[Lorkaserin]]
* [[Substituirani metilenedioksifenetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-Metilenedioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamini)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamfetami|MDOH]], [[MMDA]])
* [[Substituirani piperazin|Piperazin]]i (npr: [[trifluorometilfenilpiperazin|TFMPP]])
* [[PNU-22394]]
* [[Ro60-0175]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diizopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocibin]], [[triptamin]])

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Agomelatin]]
* [[Atipski antipsihotici]] (npr: [[amizulprid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brexpiprazole]], [[kariprazin]], [[klozapin]], [[N-dezalkilkvetiapin|N-dezalkilkvetiapin (norkvetiapin)]], [[Dezmetilklozapin|N-dezmetilklozapin (norklozapin)]], [[olanzapin]], [[pipamperon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[ziprasidon]])
* [[hiproheptadin]]
* [[EGIS-7625]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[lizurid]], [[LY-53857]], [[LY-272,015|LY-272015]], [[mezulergin]])
* [[Ketanserin]]
* [[LY-393558]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[Metadoksin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiothepin)]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Propranolol]]
* [[PRX-08066]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Ritanserin]]
* [[RS-127445]]
* [[Sarpogrelat]]
* [[SB-200646]]
* [[SB-204741]]
* [[SB-206553]]
* [[SB-215505]]
* [[SB-221284]]
* [[SB-228357]]
* [[SDZ SER-082]]
* [[Tegaserod]]
* [[Tetraciklićni antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Trazodon]]
* [[Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]])
* [[TIK-301]]
* [[Johimbin]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovine]])
   }}
| grupa3 = [[5-HT2C receptor|5-HT&lt;sub&gt;2C&lt;/sub&gt;]]
| podaci3 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[2C (psihedelik)|2Cs]] (npr: [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]])
* [[5-Metoksitriptamin]]i ([[5-MeO-DET]], [[5-Metoksi-N,N-diisopropiltriptamin|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]])
* [[Substituirani alfa-alkiltriptamin|α-Alkiltriptamin]]i (npr: [[5-hloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alfa-Etiltriptamin|αET]], [[Alfa-Metiltriptamin|αMT]])
* [[A-372159]]
* [[AL-38022A]]
* [[Alstonin]]
* [[CP-809101]]
* [[Dimemebf]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimethoksi-4-hloroamfetamin|DOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-jodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimetoksi-4-metilamfetamin|DOM]])
* [[Ergolin]]i (npr: [[ALD-52]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[Ergine|ergin (LSA)]], [[ergotamin]], [[lizurid]], dimetilazetidid [[Lizerinska kiselina|2,4-|LA-SS-Az]], [[2-butil amid lizarinske kiseline|LSB]], [[dietilamid lizarinske kiseline|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Lysergic acid hydroxyethylamide|LSH]], [[Lysergic acid 3-pentyl amide|LSP]], [[pergolide]])
* [[Flumeksadol]]
* [[Lorkaserin]]
* [[Substituirani methilenedioksifenetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-Methilenedioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamin)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamphetamin|MDOH]], [[MMDA])
* [[MK-212]]
* [[ORG-12962]]
* [[ORG-37684]]
* [[Oksaflozan]]
* [[PHA-57378]]
* [[Substituirani fenetilamin|Fenetilamini]] (npr: [[lofofin]], [[meskalin]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[aripiprazol]], [[Benzilpiperazin|BZP]], [[Meta-hlorofeniilpiperazin|mCPP]], [[quipazin]], [[Trifluorometilfenilpiperazin|TFMPP]])
* [[PNU-22394]]
* [[PNU-181731]]
* [[Ro60-0175]]
* [[Ro60-0213]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benksloksitriptamin|5-BT]], [[5-karboksamidotriptamin|5-CT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diisopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocybin]], [[triptamin]])
* [[Vabikaserin]]
* [[WAY-629]]
* [[WAY-161503]]
* [[YM-348]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Adatanserin]]
* [[Agomelatin]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotiici]] (npr: [[asenapin]], [[clorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[iloperidon]], [[melperon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[ziprasidon]], [[zotepin]])
* [[Kaptodiam]]
* [[6-hloro-5-ethoksi-N-(piridin-2-il)indolin-1-karboxamid|CEPC]]
* [[Kinanserin]]
* [[Ciproheptadin]]
* [[Deramciklan]]
* [[Desmetramadol]]
* [[Dotarizin]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]], [[sergoleksol]])
* [[Etoperidon]]
* [[Fluoksetin]]
* [[FR-260010]]
* [[Irindalon]]
* [[Ketanserin]]
* [[Ketotifen]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Medifoksamin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[Nefazodon]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Propranolol]]
* [[Ritanserin]]
* [[RS-102221]]
* [[S-14671]]
* [[SB-200646]]
* [[SB-206553]]
* [[SB-221284]]
* [[SB-228357]]
* [[SB-242084]]
* [[SB-243213]]
* [[SDZ SER-082]]
* [[Tedatioksetin]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[aptazapin]], [[esmirtazapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[TIK-301]]
* [[Tramadol]]
* [[Trazodon]]
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptilin]], [[nortriptilin]])
* [[Tipski antipsyhotik|Antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[loksapin]], [[pimozid]], [[pipamperon]], [[tioridazin]])
* [[Ksilamidin]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Efaiirenz]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]])
}}
}}
 | grupa3 = [[5-HT3 receptor|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]&lt;sub&gt;–[[5-HT7 receptor|7]]&lt;/sub&gt;
 | podaci3 = {{Navkutija|dijete
 | grupastil = text-align:center;

   | grupa1 = [[5-HT3 receptor|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]
   | podaci1 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Alkohol]]i (npr: [[N-Butanol|butanol]], [[etanol|etanol  (alckhol)]], [[2,2,2-Trihloroetanol|trihloroetanol]])
* [[hlorofenilbigvanid|m-CPBG]]
* [[Fenilbiguanid]]
* [[Piperazin]]i (npr: [[Benzilpiperazin|BZP]], [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]], [[kvipazin]])
* [[RS-56812]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[SR-57227]]
* [[SR-57227A]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[2-Metol-5-hidroksitriptamin|2-Me-5-HT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[Bufotenidin|bufotenidin (5-HTQ)]])
* [[Inhalacijski anestetik|Volatili/plinovi]] (npr: [[halothan]], [[izofluran]], [[toluen]], [[1,1,1-Trihloroetan|trihloroetan]])
* [[YM-31636]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Alosetron]]
* [[Arazasetron]]
* [[AS-8112]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsikotixi]] (npr: [[clozapin]], [[olanzapin]], [[quetiapin]])
* [[Azasetron]]
* [[Batanoprid]]
* [[Bemesetron|Bemesetron (MDL-72222)]]
* [[Bupropion]]&lt;!--Negative allosteric modulator--&gt;
* [[Kilansetron]]
* [[CSP-2503]]
* [[Dazoprid]]
* [[Dolasetron]]
* [[Galanolacton]]
* [[Granisetron]]
* [[Hidroksibupropion]]&lt;!--Negative allosteric modulator--&gt;
* [[ICS-205930]]
* [[Lerisetron]]
* [[Memantin]]
* [[Ondansetron]]
* [[Palonosetron]]
* [[Ramosetron]]
* [[Renzaprid]]
* [[Rikasetron]]
* [[Tedatioksetin]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoxapin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Tujon]]
* [[Tropanserin]]
* [[Tropisetron]]
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antipsihotici]] (npr: [[loksapin]])
* [[Inhalacijski anestetik|Volatili/plinovi]] (npr: [[nitrat oksid]], [[sevofluran]], [[ksenon]])
* [[Vortioksetin]]
* [[Zakoprid]]
* [[Zatosetron]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[LY-53857]]
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])

}}
| grupa2 = [[5-HT4 receptor|5-HT&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]
   | podaci2 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[5-Metoksitriptamin|5-MT]]
* [[BIMU8]]
* [[Kapeserod]]
* [[Kinitaprid]]
* [[Cisaprid]]
* [[CJ-033466]]
* [[Dazoprid]]
* [[Metoklopramid]]
* [[Minezaprid]]
* [[Moaaprid]]
* [[Prukaloprid]]
* [[PRX-03140]]
* [[Renzaprid]]
* [[RS-67,333]]
* [[RS-67,506]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Tegaserod]]
* [[Usmaraprid]]
* [[Velusetrag]]
* [[Zacoprid]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[GR-113808]]
* [[GR-125487]]
* [[Lizin|L-Lizin]]
* [[Piboserod]]
* [[RS-39604]]
* [[RS-67532]]
* [[SB-203186]]
* [[SB-204070]]
}}
| grupa3 = [[5-HT5A receptor|5-HT&lt;sub&gt;5A&lt;/sub&gt;]]
   | podaci3 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[ergotamin]], [[dietolamid lizoserinske kiseline|LSD]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Karboksiamidotriptamin|5-CT]])
* [[Valerenic acid|Valerenic Acid]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Asenapin]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Metitepin|Metitepin (methiotepin)]]
* [[Ritanserin]]
* [[SB-699551]]

* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[metergolin]], [[metisergid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])
}}

| grupa4 = [[5-HT6 receptor|5-HT&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]]
   | podaci4 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Ergolin]]i (npr: [[dihidroergocryptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[lizurid]], [[Dietilamid lizuronske kiseline|LSD]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]])
* [[Hipidon]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[2-Metil-5-hidroksitryptamin|2-Me-5-HT]], [[5-Benzyloxytryptamine|5-BT]], [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[Bufotenin]], [[E-6801]], [[E-6837]], [[EMD-386088]], [[EMDT]], [[LY-586713]], [[N-Metil-5-HT|N-Me-5-HT]], [[ST-1936]], [[triptamin]])
* [[WAY-181187]]
* [[WAY-208466]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[ABT-354]]
* [[Atipski antipsihotik|Alipski antipsihotici]] (npr: [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[hlorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[iloperidon]], [[olanzapin]], [[tiospiron]])
* [[AVN-101]]
* [[AVN-211]]
* [[AVN-322]]
* [[AVN-397]]
* [[BGC20-760]]
* [[BVT-5182]]
* [[BVT-74316]]
* [[Cerlapirdin]]
* [[EGIS-12,233]]
* [[GW-742457]]
* [[Idalopirdin]]
* [[Ketanserin]]
* [[Landipirdin]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Masupirdin]]
* [[Metitepin|Metitepin (methiothepin)]]
* [[MS-245]]
* [[PRX-07034]]
* [[Ritanserin]]
* [[Ro 04-6790]]
* [[Ro 63-0563]]
* [[SB-258585]]
* [[SB-271046]]
* [[SB-357134]]
* [[SB-399885]]
* [[Intepirdin|SB-742457]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[mianserin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]], [[clomipramin]], [[doksepin]], [[nortriptilin]])
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[loksapin]])

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[bromokriptin]], [[lergotril]], [[pergolid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naphthylpiperazine]])
}}
| grupa5 = [[5-HT7 receptor|5-HT&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;]]

   | podaci5 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]]
* [[AS-19]]
* [[Bifeprunoks]]
* [[E-55888]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[dietilamin lizerinske kiseline|LSD]])
* [[LP-12]]
* [[LP-44]]
* [[RU-24,969]]
* [[Sarizotan]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[frovatriptan]])
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[bufotenin]], [[N-Metilserotonin|N-Me-5-HT]])

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Atipski antipsihotij|Atipski antipsihotici]] (npr: [[amisulprid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brekspiprazol]], [[klorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[olanzapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[tiospiron]], [[ziprazidon]], [[zotepin]])
* [[Butaklamol]]
* [[DR-4485]]
* [[EGIS-12,233]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]], [[sergoleksol]])
* [[JNJ-18038683]]
* [[Ketanserin]]
* [[LY-215,840]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiothepin)]]
* [[Ritanserin]]
* [[SB-258719]]
* [[SB-258741]]
* [[SB-269970]]
* [[SB-656104]]
* [[SB-656104A]]
* [[SB-691673]]
* [[SLV-313]]
* [[SLV-314]]
* [[Spiperon]]
* [[SSR-181507]]
* [[Tetracinkični antidepresiv]]i (npr: [[amoxapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]], [[klomipramin]], [[imipramin]])
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antzipsihotici]] (npr: [[acetophenazin]], [[chlorpromazin]], [[hlorprothixen]], [[fluphenazin]], [[loksapin]], [[pimozid]])
* [[Vortioxetine]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[lisurid]], [[pergolid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])
}}
}}
| ispod =
* &lt;small&gt;'''Također pogledajte:''' ''[[Šablon:Receptorski modulatori|Receptor/signalirajući modulatori]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Adrenergici|Adrenergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Dopaminergici|Dopaminergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Melatonin receptor modulators|Melatonergics]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Inhibitori ponovnog vezanja monoamina|Inhibitori ponovnog vezanja monoamina]] i [[Šablon:Monoamine releasing agents|releasing agents]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Monoamine metabolism modulators|Monoamine metabolism modulators]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurotoksini]]''&lt;/small&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>a8iex7w3ejbqqqg9eopgsl407efvdb5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713381</id>
      <parentid>3713332</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <origin>3713381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26152" sha1="3v5586msyddhqixdt3gyjm4h78b4g8m" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime = Serotonergici
| naslov = [[5-HT receptor|Serotonin receptor]] [[receptor modulator|modulator]]i
| stanje ={{{state&lt;includeonly&gt;|collapsed&lt;/includeonly&gt;}}}
| tijeloklasa = hlist
| grupastil = text-align:center;
| border = {{{border|}}}

| grupa1 = [[5-HT1 receptor|5-HT&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete
| grupastil = text-align:center;

| grupa1 = [[5-HT1A receptor|5-HT&lt;sub&gt;1A&lt;/sub&gt;]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]]
* [[Adatanserin]]
* [[Amphetamin]]
* [[Antidepresiv]]i (npr: [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[nefazodon]], [[trazodon]], [[triazoledion]], [[vilazodon]], [[vortioxetin]])
* [[Atipski antipsihhotik|Atipski antipsikotici]] (npr: [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brekspiprazol]], [[kariprazin]], [[klozapin]], [[lurazidon]], [[kvuetiapin]], [[ziprazidon]])
* [[Azapiron]]i (npr: [[buzpiron]], [[eptapiron]], [[gepiron]], [[perospirone]], [[tandospiron]])
* [[Bay R 1531]]
* [[Befiradol]]
* [[BMY-14802]]
* [[Kanabidiol]]
* [[Dimemebfe]]
* [[Dopamin]]
* [[Ebalzotan]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Enciprazin]]
* [[Ergolin]] (npr: [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[lisurid]], [[Dietilamid lizoptrergijske kiseline|LSD]], [[Metilergometrin|metillergometrin (metilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]])
* [[F-11461]]
* [[F-12826]]
* [[F-13714]]
* [[F-14679]]
* [[F-15063]]
* [[F-15,599]]
* [[Flesinoksan]]
* [[Flibanserin]]
* [[Flumeksadol]]
* [[Hipidon]]
* [[Lesopitron]]
* [[LY-293284]]
* [[LY-301317]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[Osemozotan|MKC-242]]
* [[Naluzotan]]
* [[NBUMP]]
* [[Osemozotan]]
* [[Oxaflozan]]
* [[Pardoprunoks]]
* [[Piklozotan]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Repinotan]]
* [[Roksindol]]
* [[RU-24,969]]
* [[S-14,506]]
* [[S-14671]]
* [[S-15535]]
* [[Sarizotan]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[SSR-181507]]
* [[Sunepitron]]
* [[Supstituirani triptamin|Triiptamini]] (npr: [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[bufotenin]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[indorenat]], [[N-Metilserotonin|N-Me-5-HT]], [[psilocin]], [[psilociibin]])
* [[TGBA01AD]]
* [[U-92,016-A]]
* [[Urapidil]]
* [[Vilazodone]]
* [[Ksaliproden]]
* [[Lohimbin]]

| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotici]] (npr: [[iloperidon]], [[risperidon]], [[sertindol]])
* [[AV965]]
* [[Beta-blokator]]i (npr: [[alprenolol]], [[karteolol]], [[cijanopindolol]], [[iodocianopindolol]], [[isamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[pindobind]], [[pindolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]])
* [[BMY-7,378]]
* [[CSP-2503]]
* [[Dotarizin]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[metergolin]])
* [[FCE-24379]]
* [[Flopropion]]
* [[GR-46611]]
* [[Izamoltan]]
* [[Lekozotan]]
* [[Mefway (18F)|Mefway]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]]
* [[MPPF]]
* [[NAN-190]]
* [[Robalzotan]]
* [[S-15535]]
* [[SB-649,915]]
* [[SDZ 216-525]]
* [[Spiperon]]
* [[Spiramid]]
* [[Spiroksatrin]]
* [[UH-301]]
* [[WAY-100135]]
* [[WAY-100635]]
* [[Ksilamidin]]

| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Acetriptin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]])
}}

| grupa2 = [[5-HT1B receptor|5-HT&lt;sub&gt;1B&lt;/sub&gt;]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[CGS-12066A]]
* [[CP-93129]]
* [[CP-94253]]
* [[CP-122,288]]
* [[CP-135807]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[bromokriptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]])
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[RU-24,969]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]])
* [[Trifluoromethilfenilpiperazin|TFMPP]]
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksutriptamin|5-MT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]])
* [[Vortioksetin]]
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[AR-A000002]]
* [[Beta blokator]]i (npr: [[alprenolol]], [[karteolol]], [[izamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]])
* [[Elzasonan]]
* [[Ergoline]]s (npr: [[metergolin]])
* [[GR-127935]]
* [[Izamoltan]]
* [[LY-393558]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[SB-216641]]
* [[SB-224289]]
* [[SB-236057]]
* [[Johimbin]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Ergoline]]s (npr: [[kabergolin]], [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[lizurid]])
}}
| grupa3 = [[5-HT1D receptor|5-HT&lt;sub&gt;1D&lt;/sub&gt;]]
| podaci3 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[CP-122,288]]
* [[CP-135807]]
* [[CP-286601]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[metisergid]])
* [[GR-46611]]
* [[L-694247]]
* [[L-772405]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[PNU-109291]]
* [[PNU-142633]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[TGBA01AD]]
* [[Triptan]]i (npr: [[almotriptan]], [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[frovatriptan]], [[naratriptan]], [[rizatriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]])
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Etil-DMT|5-Et-DMT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[5-(Noniloksi)triptamin|5-(noniloksi)triptamin]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]]
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Alniditan]]
* [[BRL-15,572]]
* [[Elzasonan]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[metergolin]])
* [[GR-127935]]
* [[Ketanserin]]
* [[LY-310762]]
* [[LY-367642]]
* [[LY-393558]]
* [[LY-456219]]
* [[LY-456220]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[Mianserin]]
* [[Ritanserin]]
* [[Johimbin]]
* [[Ziprazidon]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'' [[Aketriptin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[lizurid]], [[lisergol]], [[pergolid]])
}}
| grupa4 = [[receptor|5-HT&lt;sub&gt;1E&lt;/sub&gt;]]
| podaci4 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[BRL-54443]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[metizergid]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[eletriptan]])
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[triptamin]])
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[lizergol]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonoiin)]]
}}
   | grupa5 = [[5-HT1F receptor|5-HT&lt;sub&gt;1F&lt;/sub&gt;]]
   | podaci5 = {{Navkutija|dijete
     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[BRL-54443]]
* [[CP-122,288]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[bromocriptin]], [[lysergol]], [[Metilergometrin|metillergometrin (metilergonoiin)]] [[metizergid]])
* [[Lasmiditan]]
* [[LY-334370]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[eletriptan]], [[naratriptan]], [[sumatriptan]])
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Metokstriptamin|5-MT]])
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Mianserin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
}}

 }}
 | grupa2 = [[5-HT2 receptor|5-HT&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
 | podaci2 = {{Navkutija|dijete
 | grupastil = text-align:center;

 | grupa1 = [[5-HT2A receptor|5-HT&lt;sub&gt;2A&lt;/sub&gt;]]
 | podaci1 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' 25H/NB serija npr: [[25I-NBF]], [[25I-NBMD]], [[25I-NBOH]], [[25I-NBOMe]], [[25B-NBOMe]], [[25C-NBOMe]], [[25TFM-NBOMe]], [[2CBCB-NBOMe]], [[25CN-NBOH]], [[2CBFli-NBOMe]])
* [[2C (psihedelici)|2Cs]] (npr: [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]])
* [[2C-B-FLY]]
* [[2CB-Ind]]
* [[5-Metoksitriptamin]]i ([[5-MeO-DET]], [[5-Metoksi-N,N-diisopropiltriptamin|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Methoksitriptamin|5-MT]])
* [[Supstituirani alfa-alkiltriptamin|α-Alkiltriptamin]]i (npr: [[5-Hloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alfa-Etiltriptamin|αET]], [[Alfa-Metiltriptamin|αMT]])
* [[AL-34662]]
* [[AL-37350A]]
* [[Bromo-DragonFLY]]
* [[Dimemebf]]
* [[DMBMPP]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimetoksi-4-hloroamfetamin|DOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-iodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimethoksi-4-metilamfetamin|DOM]])
* [[Efavirenz]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[1P-LSD]], [[ALD-52]], [[bromokriptin]], [[kabergolin]], [[ergin|ergin (LSA)]], [[ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[ergotamin]], [[lizurid]], [[2,4-dimetilazetidid lizergijske kiseline|LA-SS-Az]], [[2-butil amid lizergijske kiseline|LSB]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Hidroksietilamid lizegerijske kiseline|LSH]], [[3-pentil amid lizegerijske kiseline|LSP]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[pergolid]])
* [[Flumeksadol]]
* [[Jimskalin]]
* [[Lorkaserin]]
* [[Supstituirani metilenedioksienfetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-FFMetilendioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamin)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamfetamin|MDOH]], [[MMDA]])
* [[O-4310]]
* [[Okasaflozan]]
* [[PHA-57378]]
* [[PNU-22394]]
* [[PNU-181731]]
* [[RH-34]]
* [[Supstituirani fenetilamineđ|Fenetilamini]] (npr:  [[lofophin]], [[meskalin]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[Benzilpiperazin|BZP]], [[quipazin]], [[Trifluorometilfeniilpiperazin|TFMPP]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[TCB-2]]
* [[TFMFly]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diizopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocibin]], [[triptamin]])

| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[5-I-R91150]]
* [[5-MeO-NBpBrT]]
* [[AC-90179]]
* [[Adatanserin]]
* [[Altanserin]]
* [[Antihistamin]]i (npr: [[ciproheptadin]], [[hldrokszin]], [[ketotifen]], [[perlapine]])
* [[9-Aminometil-9,10-dihidroantracen|AMDA]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotici]]s npr: [[amperozid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[blonanserin]], [[brekspiprazol]], [[karpipramin]], [[klolapramin]], [[klorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[gevotrolin]], [[iloperidon]], [[lurazidon]], [[melperon]], [[mozapramin]], [[okaperidon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[zikronapin]], [[ziprazidon]], [[zotepin]])
* [[Kinanserin]]
* [[CSP-2503]]
* [[Deramcilan]]
* [[Dotarizin]]
* [[Eplivanserin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mezulergine]], [[metergolin]], [[methizergid]], [[sergoleksol]])
* [[Fananserin]]
* [[Flibanserin]]
* [[Glemanserin]]
* [[Irindalon]]
* [[Ketanserin]]
* [[KML-010]]
* [[Landipirdin]]
* [[LY-393558]]
* [[Meta-hlorojenilpiperazin|mCPP]]
* [[Medifoksamin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]]
* [[Naftidrofuril]]
* [[Nantenin]]
* [[Nelotanserin]]
* [[Opiranserin|Opiranserin (VVZ-149)]]
* [[Pelanserin]]
* [[Fenoksibenzamin]]
* [[Pimaianserin]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Pruvanserin]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Ritanserin]]
* [[Roluperidon]]
* [[S-14671]]
* [[Sarpogrelat]]
* [[Antagonist serotonina i inhibitor ponovnog preuzimanja|Antagonist serotonina i inhibitori ponovnog preuzimanja]] (npr: [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[lubazodon]], [[mepiprazol]], [[nefazodon]], [[triazoledion]], [[trazodon]])
* [[SR-46349B]]
* [[TGBA01AD]]
* [[Teniloksiazin]]
* [[Temanogrl]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[aptazapin]], [[esmirtazapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]])
* [[Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[fluphenazin]], [[haloperidol]], [[lokasapin]], [[perfenazin]], [[pimozid]], [[pipamperon]], [[prohlorperazin]], [[setoperon]], [[spiperon]], [[spiramid]], [[tioridazin]], [[Tiotiksn|tiotiksen]], [[trifluoperazin]])
* [[Volinanserin]]
* [[Ksilamidin]]
* [[Johimbin]]

| podaci3 =
* ''Nepoznati/Nesvrstani'' [[Ergoeslin]]i (npr: [[dihidroergotamin]], [[nicergolin]])
}}
| grupa2 = [[5-HT2B receptor|5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt;]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[4-Metilaminoreks]]
* [[Aminorex]]
* [[Supstituirani amfietamin|Ametfamini]] (npr: [[hlorofentermin]], [[cloforeks]], [[deksfenfluramin]], [[fenfluramin]], [[levofenfluramin]], [[norfenfluramin]])
* [[BW-723C86]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimethoxy-4-hloroamphetamineDOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-iodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimetoksi-4-metilamphetamin|DOM]])
* [[Ergolin]]i (npr: [[kabergolin]], [[dihidroergokriptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Metilergometrine|metilergometrin (metilergonoiin)]], [[metisergid]], [[pergolid]])
* [[Lorkaserin]]
* [[Substituirani metilenedioksifenetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-Metilenedioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamini)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamfetami|MDOH]], [[MMDA]])
* [[Substituirani piperazin|Piperazin]]i (npr: [[trifluorometilfenilpiperazin|TFMPP]])
* [[PNU-22394]]
* [[Ro60-0175]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diizopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocibin]], [[triptamin]])

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Agomelatin]]
* [[Atipski antipsihotici]] (npr: [[amizulprid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brexpiprazole]], [[kariprazin]], [[klozapin]], [[N-dezalkilkvetiapin|N-dezalkilkvetiapin (norkvetiapin)]], [[Dezmetilklozapin|N-dezmetilklozapin (norklozapin)]], [[olanzapin]], [[pipamperon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[ziprasidon]])
* [[hiproheptadin]]
* [[EGIS-7625]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[lizurid]], [[LY-53857]], [[LY-272,015|LY-272015]], [[mezulergin]])
* [[Ketanserin]]
* [[LY-393558]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[Metadoksin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiothepin)]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Propranolol]]
* [[PRX-08066]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Ritanserin]]
* [[RS-127445]]
* [[Sarpogrelat]]
* [[SB-200646]]
* [[SB-204741]]
* [[SB-206553]]
* [[SB-215505]]
* [[SB-221284]]
* [[SB-228357]]
* [[SDZ SER-082]]
* [[Tegaserod]]
* [[Tetraciklićni antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Trazodon]]
* [[Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]])
* [[TIK-301]]
* [[Johimbin]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovine]])
   }}
| grupa3 = [[5-HT2C receptor|5-HT&lt;sub&gt;2C&lt;/sub&gt;]]
| podaci3 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[2C (psihedelik)|2Cs]] (npr: [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]])
* [[5-Metoksitriptamin]]i ([[5-MeO-DET]], [[5-Metoksi-N,N-diisopropiltriptamin|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]])
* [[Substituirani alfa-alkiltriptamin|α-Alkiltriptamin]]i (npr: [[5-hloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alfa-Etiltriptamin|αET]], [[Alfa-Metiltriptamin|αMT]])
* [[A-372159]]
* [[AL-38022A]]
* [[Alstonin]]
* [[CP-809101]]
* [[Dimemebf]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimethoksi-4-hloroamfetamin|DOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-jodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimetoksi-4-metilamfetamin|DOM]])
* [[Ergolin]]i (npr: [[ALD-52]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[Ergine|ergin (LSA)]], [[ergotamin]], [[lizurid]], dimetilazetidid [[Lizerinska kiselina|2,4-|LA-SS-Az]], [[2-butil amid lizarinske kiseline|LSB]], [[dietilamid lizarinske kiseline|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Lysergic acid hydroxyethylamide|LSH]], [[Lysergic acid 3-pentyl amide|LSP]], [[pergolide]])
* [[Flumeksadol]]
* [[Lorkaserin]]
* [[Substituirani methilenedioksifenetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-Methilenedioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamin)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamphetamin|MDOH]], [[MMDA])
* [[MK-212]]
* [[ORG-12962]]
* [[ORG-37684]]
* [[Oksaflozan]]
* [[PHA-57378]]
* [[Substituirani fenetilamin|Fenetilamini]] (npr: [[lofofin]], [[meskalin]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[aripiprazol]], [[Benzilpiperazin|BZP]], [[Meta-hlorofeniilpiperazin|mCPP]], [[quipazin]], [[Trifluorometilfenilpiperazin|TFMPP]])
* [[PNU-22394]]
* [[PNU-181731]]
* [[Ro60-0175]]
* [[Ro60-0213]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benksloksitriptamin|5-BT]], [[5-karboksamidotriptamin|5-CT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diisopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocybin]], [[triptamin]])
* [[Vabikaserin]]
* [[WAY-629]]
* [[WAY-161503]]
* [[YM-348]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Adatanserin]]
* [[Agomelatin]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotiici]] (npr: [[asenapin]], [[clorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[iloperidon]], [[melperon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[ziprasidon]], [[zotepin]])
* [[Kaptodiam]]
* [[6-hloro-5-ethoksi-N-(piridin-2-il)indolin-1-karboxamid|CEPC]]
* [[Kinanserin]]
* [[Ciproheptadin]]
* [[Deramciklan]]
* [[Desmetramadol]]
* [[Dotarizin]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]], [[sergoleksol]])
* [[Etoperidon]]
* [[Fluoksetin]]
* [[FR-260010]]
* [[Irindalon]]
* [[Ketanserin]]
* [[Ketotifen]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Medifoksamin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[Nefazodon]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Propranolol]]
* [[Ritanserin]]
* [[RS-102221]]
* [[S-14671]]
* [[SB-200646]]
* [[SB-206553]]
* [[SB-221284]]
* [[SB-228357]]
* [[SB-242084]]
* [[SB-243213]]
* [[SDZ SER-082]]
* [[Tedatioksetin]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[aptazapin]], [[esmirtazapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[TIK-301]]
* [[Tramadol]]
* [[Trazodon]]
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptilin]], [[nortriptilin]])
* [[Tipski antipsyhotik|Antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[loksapin]], [[pimozid]], [[pipamperon]], [[tioridazin]])
* [[Ksilamidin]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Efaiirenz]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]])
}}
}}
 | grupa3 = [[5-HT3 receptor|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]&lt;sub&gt;–[[5-HT7 receptor|7]]&lt;/sub&gt;
 | podaci3 = {{Navkutija|dijete
 | grupastil = text-align:center;

   | grupa1 = [[5-HT3 receptor|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]
   | podaci1 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Alkohol]]i (npr: [[N-Butanol|butanol]], [[etanol|etanol  (alckhol)]], [[2,2,2-Trihloroetanol|trihloroetanol]])
* [[hlorofenilbigvanid|m-CPBG]]
* [[Fenilbiguanid]]
* [[Piperazin]]i (npr: [[Benzilpiperazin|BZP]], [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]], [[kvipazin]])
* [[RS-56812]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[SR-57227]]
* [[SR-57227A]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[2-Metol-5-hidroksitriptamin|2-Me-5-HT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[Bufotenidin|bufotenidin (5-HTQ)]])
* [[Inhalacijski anestetik|Volatili/plinovi]] (npr: [[halothan]], [[izofluran]], [[toluen]], [[1,1,1-Trihloroetan|trihloroetan]])
* [[YM-31636]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Alosetron]]
* [[Arazasetron]]
* [[AS-8112]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsikotixi]] (npr: [[clozapin]], [[olanzapin]], [[quetiapin]])
* [[Azasetron]]
* [[Batanoprid]]
* [[Bemesetron|Bemesetron (MDL-72222)]]
* [[Bupropion]]&lt;!--Negative allosteric modulator--&gt;
* [[Kilansetron]]
* [[CSP-2503]]
* [[Dazoprid]]
* [[Dolasetron]]
* [[Galanolacton]]
* [[Granisetron]]
* [[Hidroksibupropion]]&lt;!--Negative allosteric modulator--&gt;
* [[ICS-205930]]
* [[Lerisetron]]
* [[Memantin]]
* [[Ondansetron]]
* [[Palonosetron]]
* [[Ramosetron]]
* [[Renzaprid]]
* [[Rikasetron]]
* [[Tedatioksetin]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoxapin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Tujon]]
* [[Tropanserin]]
* [[Tropisetron]]
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antipsihotici]] (npr: [[loksapin]])
* [[Inhalacijski anestetik|Volatili/plinovi]] (npr: [[nitrat oksid]], [[sevofluran]], [[ksenon]])
* [[Vortioksetin]]
* [[Zakoprid]]
* [[Zatosetron]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[LY-53857]]
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])

}}
| grupa2 = [[5-HT4 receptor|5-HT&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]
   | podaci2 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[5-Metoksitriptamin|5-MT]]
* [[BIMU8]]
* [[Kapeserod]]
* [[Kinitaprid]]
* [[Cisaprid]]
* [[CJ-033466]]
* [[Dazoprid]]
* [[Metoklopramid]]
* [[Minezaprid]]
* [[Moaaprid]]
* [[Prukaloprid]]
* [[PRX-03140]]
* [[Renzaprid]]
* [[RS-67,333]]
* [[RS-67,506]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Tegaserod]]
* [[Usmaraprid]]
* [[Velusetrag]]
* [[Zacoprid]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[GR-113808]]
* [[GR-125487]]
* [[Lizin|L-Lizin]]
* [[Piboserod]]
* [[RS-39604]]
* [[RS-67532]]
* [[SB-203186]]
* [[SB-204070]]
}}
| grupa3 = [[5-HT5A receptor|5-HT&lt;sub&gt;5A&lt;/sub&gt;]]
   | podaci3 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[ergotamin]], [[dietolamid lizoserinske kiseline|LSD]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Karboksiamidotriptamin|5-CT]])
* [[Valerenic acid|Valerenic Acid]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Asenapin]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Metitepin|Metitepin (methiotepin)]]
* [[Ritanserin]]
* [[SB-699551]]

* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[metergolin]], [[metisergid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])
}}

| grupa4 = [[5-HT6 receptor|5-HT&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]]
   | podaci4 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Ergolin]]i (npr: [[dihidroergocryptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[lizurid]], [[Dietilamid lizuronske kiseline|LSD]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]])
* [[Hipidon]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[2-Metil-5-hidroksitryptamin|2-Me-5-HT]], [[5-Benzyloxytryptamine|5-BT]], [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[Bufotenin]], [[E-6801]], [[E-6837]], [[EMD-386088]], [[EMDT]], [[LY-586713]], [[N-Metil-5-HT|N-Me-5-HT]], [[ST-1936]], [[triptamin]])
* [[WAY-181187]]
* [[WAY-208466]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[ABT-354]]
* [[Atipski antipsihotik|Alipski antipsihotici]] (npr: [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[hlorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[iloperidon]], [[olanzapin]], [[tiospiron]])
* [[AVN-101]]
* [[AVN-211]]
* [[AVN-322]]
* [[AVN-397]]
* [[BGC20-760]]
* [[BVT-5182]]
* [[BVT-74316]]
* [[Cerlapirdin]]
* [[EGIS-12,233]]
* [[GW-742457]]
* [[Idalopirdin]]
* [[Ketanserin]]
* [[Landipirdin]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Masupirdin]]
* [[Metitepin|Metitepin (methiothepin)]]
* [[MS-245]]
* [[PRX-07034]]
* [[Ritanserin]]
* [[Ro 04-6790]]
* [[Ro 63-0563]]
* [[SB-258585]]
* [[SB-271046]]
* [[SB-357134]]
* [[SB-399885]]
* [[Intepirdin|SB-742457]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[mianserin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]], [[clomipramin]], [[doksepin]], [[nortriptilin]])
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[loksapin]])

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[bromokriptin]], [[lergotril]], [[pergolid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naphthylpiperazine]])
}}
| grupa5 = [[5-HT7 receptor|5-HT&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;]]

   | podaci5 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]]
* [[AS-19]]
* [[Bifeprunoks]]
* [[E-55888]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[dietilamin lizerinske kiseline|LSD]])
* [[LP-12]]
* [[LP-44]]
* [[RU-24,969]]
* [[Sarizotan]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[frovatriptan]])
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[bufotenin]], [[N-Metilserotonin|N-Me-5-HT]])

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Atipski antipsihotij|Atipski antipsihotici]] (npr: [[amisulprid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brekspiprazol]], [[klorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[olanzapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[tiospiron]], [[ziprazidon]], [[zotepin]])
* [[Butaklamol]]
* [[DR-4485]]
* [[EGIS-12,233]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]], [[sergoleksol]])
* [[JNJ-18038683]]
* [[Ketanserin]]
* [[LY-215,840]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiothepin)]]
* [[Ritanserin]]
* [[SB-258719]]
* [[SB-258741]]
* [[SB-269970]]
* [[SB-656104]]
* [[SB-656104A]]
* [[SB-691673]]
* [[SLV-313]]
* [[SLV-314]]
* [[Spiperon]]
* [[SSR-181507]]
* [[Tetracinkični antidepresiv]]i (npr: [[amoxapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]], [[klomipramin]], [[imipramin]])
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antzipsihotici]] (npr: [[acetophenazin]], [[chlorpromazin]], [[hlorprothixen]], [[fluphenazin]], [[loksapin]], [[pimozid]])
* [[Vortioxetine]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[lisurid]], [[pergolid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])
}}
}}
| ispod =
* &lt;small&gt;'''Također pogledajte:''' ''[[Šablon:Receptorski modulatori|Receptor/signalirajući modulatori]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Adrenergici|Adrenergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Dopaminergici|Dopaminergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Melatonin receptor modulators|Melatonergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Inhibitori ponovnog vezanja monoamina|Inhibitori ponovnog vezanja monoamina]] i [[Šablon:Agensi za oslobađanje monoamina|Monoaminski  agensi]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Modulatori metabolizma monoamina|Modulatori monoamina]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurotoksini]]''&lt;/small&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>3v5586msyddhqixdt3gyjm4h78b4g8m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713395</id>
      <parentid>3713381</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:50:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26151" sha1="78z507lwycdngnfzbvq8a9ayqfff17k" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime = Serotonergici
| naslov = [[5-HT receptor|Serotonin receptor]] [[receptor modulator|modulator]]i
| stanje ={{{state&lt;includeonly&gt;|collapsed&lt;/includeonly&gt;}}}
| tijeloklasa = hlist
| grupastil = text-align:center;
| border = {{{border|}}}

| grupa1 = [[5-HT1 receptor|5-HT&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete
| grupastil = text-align:center;

| grupa1 = [[5-HT1A receptor|5-HT&lt;sub&gt;1A&lt;/sub&gt;]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]]
* [[Adatanserin]]
* [[Amphetamin]]
* [[Antidepresiv]]i (npr: [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[nefazodon]], [[trazodon]], [[triazoledion]], [[vilazodon]], [[vortioxetin]])
* [[Atipski antipsihhotik|Atipski antipsikotici]] (npr: [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brekspiprazol]], [[kariprazin]], [[klozapin]], [[lurazidon]], [[kvuetiapin]], [[ziprazidon]])
* [[Azapiron]]i (npr: [[buzpiron]], [[eptapiron]], [[gepiron]], [[perospirone]], [[tandospiron]])
* [[Bay R 1531]]
* [[Befiradol]]
* [[BMY-14802]]
* [[Kanabidiol]]
* [[Dimemebfe]]
* [[Dopamin]]
* [[Ebalzotan]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Enciprazin]]
* [[Ergolin]] (npr: [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[lisurid]], [[Dietilamid lizoptrergijske kiseline|LSD]], [[Metilergometrin|metillergometrin (metilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]])
* [[F-11461]]
* [[F-12826]]
* [[F-13714]]
* [[F-14679]]
* [[F-15063]]
* [[F-15,599]]
* [[Flesinoksan]]
* [[Flibanserin]]
* [[Flumeksadol]]
* [[Hipidon]]
* [[Lesopitron]]
* [[LY-293284]]
* [[LY-301317]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[Osemozotan|MKC-242]]
* [[Naluzotan]]
* [[NBUMP]]
* [[Osemozotan]]
* [[Oxaflozan]]
* [[Pardoprunoks]]
* [[Piklozotan]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Repinotan]]
* [[Roksindol]]
* [[RU-24,969]]
* [[S-14,506]]
* [[S-14671]]
* [[S-15535]]
* [[Sarizotan]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[SSR-181507]]
* [[Sunepitron]]
* [[Supstituirani triptamin|Triiptamini]] (npr: [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[bufotenin]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[indorenat]], [[N-Metilserotonin|N-Me-5-HT]], [[psilocin]], [[psilociibin]])
* [[TGBA01AD]]
* [[U-92,016-A]]
* [[Urapidil]]
* [[Vilazodone]]
* [[Ksaliproden]]
* [[Lohimbin]]

| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotici]] (npr: [[iloperidon]], [[risperidon]], [[sertindol]])
* [[AV965]]
* [[Beta-blokator]]i (npr: [[alprenolol]], [[karteolol]], [[cijanopindolol]], [[iodocianopindolol]], [[isamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[pindobind]], [[pindolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]])
* [[BMY-7,378]]
* [[CSP-2503]]
* [[Dotarizin]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[metergolin]])
* [[FCE-24379]]
* [[Flopropion]]
* [[GR-46611]]
* [[Izamoltan]]
* [[Lekozotan]]
* [[Mefway (18F)|Mefway]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]]
* [[MPPF]]
* [[NAN-190]]
* [[Robalzotan]]
* [[S-15535]]
* [[SB-649,915]]
* [[SDZ 216-525]]
* [[Spiperon]]
* [[Spiramid]]
* [[Spiroksatrin]]
* [[UH-301]]
* [[WAY-100135]]
* [[WAY-100635]]
* [[Ksilamidin]]

| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Acetriptin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]])
}}

| grupa2 = [[5-HT1B receptor|5-HT&lt;sub&gt;1B&lt;/sub&gt;]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[CGS-12066A]]
* [[CP-93129]]
* [[CP-94253]]
* [[CP-122,288]]
* [[CP-135807]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[bromokriptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]])
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[RU-24,969]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]])
* [[Trifluoromethilfenilpiperazin|TFMPP]]
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksutriptamin|5-MT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]])
* [[Vortioksetin]]
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[AR-A000002]]
* [[Beta blokator]]i (npr: [[alprenolol]], [[karteolol]], [[izamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]])
* [[Elzasonan]]
* [[Ergoline]]s (npr: [[metergolin]])
* [[GR-127935]]
* [[Izamoltan]]
* [[LY-393558]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[SB-216641]]
* [[SB-224289]]
* [[SB-236057]]
* [[Johimbin]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Ergoline]]s (npr: [[kabergolin]], [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[lizurid]])
}}
| grupa3 = [[5-HT1D receptor|5-HT&lt;sub&gt;1D&lt;/sub&gt;]]
| podaci3 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[CP-122,288]]
* [[CP-135807]]
* [[CP-286601]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[metisergid]])
* [[GR-46611]]
* [[L-694247]]
* [[L-772405]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[PNU-109291]]
* [[PNU-142633]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[TGBA01AD]]
* [[Triptan]]i (npr: [[almotriptan]], [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[frovatriptan]], [[naratriptan]], [[rizatriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]])
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Etil-DMT|5-Et-DMT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[5-(Noniloksi)triptamin|5-(noniloksi)triptamin]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]]
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Alniditan]]
* [[BRL-15,572]]
* [[Elzasonan]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[metergolin]])
* [[GR-127935]]
* [[Ketanserin]]
* [[LY-310762]]
* [[LY-367642]]
* [[LY-393558]]
* [[LY-456219]]
* [[LY-456220]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[Mianserin]]
* [[Ritanserin]]
* [[Johimbin]]
* [[Ziprazidon]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'' [[Aketriptin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[lizurid]], [[lisergol]], [[pergolid]])
}}
| grupa4 = [[receptor|5-HT&lt;sub&gt;1E&lt;/sub&gt;]]
| podaci4 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[BRL-54443]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[metizergid]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[eletriptan]])
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[triptamin]])
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[lizergol]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonoiin)]]
}}
   | grupa5 = [[5-HT1F receptor|5-HT&lt;sub&gt;1F&lt;/sub&gt;]]
   | podaci5 = {{Navkutija|dijete
     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[BRL-54443]]
* [[CP-122,288]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[bromocriptin]], [[lysergol]], [[Metilergometrin|metillergometrin (metilergonoiin)]] [[metizergid]])
* [[Lasmiditan]]
* [[LY-334370]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[eletriptan]], [[naratriptan]], [[sumatriptan]])
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Metokstriptamin|5-MT]])
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Mianserin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
}}
}}
 | grupa2 = [[5-HT2 receptor|5-HT&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
 | podaci2 = {{Navkutija|dijete
 | grupastil = text-align:center;

 | grupa1 = [[5-HT2A receptor|5-HT&lt;sub&gt;2A&lt;/sub&gt;]]
 | podaci1 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' 25H/NB serija npr: [[25I-NBF]], [[25I-NBMD]], [[25I-NBOH]], [[25I-NBOMe]], [[25B-NBOMe]], [[25C-NBOMe]], [[25TFM-NBOMe]], [[2CBCB-NBOMe]], [[25CN-NBOH]], [[2CBFli-NBOMe]])
* [[2C (psihedelici)|2Cs]] (npr: [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]])
* [[2C-B-FLY]]
* [[2CB-Ind]]
* [[5-Metoksitriptamin]]i ([[5-MeO-DET]], [[5-Metoksi-N,N-diisopropiltriptamin|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Methoksitriptamin|5-MT]])
* [[Supstituirani alfa-alkiltriptamin|α-Alkiltriptamin]]i (npr: [[5-Hloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alfa-Etiltriptamin|αET]], [[Alfa-Metiltriptamin|αMT]])
* [[AL-34662]]
* [[AL-37350A]]
* [[Bromo-DragonFLY]]
* [[Dimemebf]]
* [[DMBMPP]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimetoksi-4-hloroamfetamin|DOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-iodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimethoksi-4-metilamfetamin|DOM]])
* [[Efavirenz]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[1P-LSD]], [[ALD-52]], [[bromokriptin]], [[kabergolin]], [[ergin|ergin (LSA)]], [[ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[ergotamin]], [[lizurid]], [[2,4-dimetilazetidid lizergijske kiseline|LA-SS-Az]], [[2-butil amid lizergijske kiseline|LSB]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Hidroksietilamid lizegerijske kiseline|LSH]], [[3-pentil amid lizegerijske kiseline|LSP]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[pergolid]])
* [[Flumeksadol]]
* [[Jimskalin]]
* [[Lorkaserin]]
* [[Supstituirani metilenedioksienfetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-FFMetilendioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamin)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamfetamin|MDOH]], [[MMDA]])
* [[O-4310]]
* [[Okasaflozan]]
* [[PHA-57378]]
* [[PNU-22394]]
* [[PNU-181731]]
* [[RH-34]]
* [[Supstituirani fenetilamineđ|Fenetilamini]] (npr:  [[lofophin]], [[meskalin]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[Benzilpiperazin|BZP]], [[quipazin]], [[Trifluorometilfeniilpiperazin|TFMPP]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[TCB-2]]
* [[TFMFly]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diizopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocibin]], [[triptamin]])

| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[5-I-R91150]]
* [[5-MeO-NBpBrT]]
* [[AC-90179]]
* [[Adatanserin]]
* [[Altanserin]]
* [[Antihistamin]]i (npr: [[ciproheptadin]], [[hldrokszin]], [[ketotifen]], [[perlapine]])
* [[9-Aminometil-9,10-dihidroantracen|AMDA]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotici]]s npr: [[amperozid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[blonanserin]], [[brekspiprazol]], [[karpipramin]], [[klolapramin]], [[klorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[gevotrolin]], [[iloperidon]], [[lurazidon]], [[melperon]], [[mozapramin]], [[okaperidon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[zikronapin]], [[ziprazidon]], [[zotepin]])
* [[Kinanserin]]
* [[CSP-2503]]
* [[Deramcilan]]
* [[Dotarizin]]
* [[Eplivanserin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mezulergine]], [[metergolin]], [[methizergid]], [[sergoleksol]])
* [[Fananserin]]
* [[Flibanserin]]
* [[Glemanserin]]
* [[Irindalon]]
* [[Ketanserin]]
* [[KML-010]]
* [[Landipirdin]]
* [[LY-393558]]
* [[Meta-hlorojenilpiperazin|mCPP]]
* [[Medifoksamin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]]
* [[Naftidrofuril]]
* [[Nantenin]]
* [[Nelotanserin]]
* [[Opiranserin|Opiranserin (VVZ-149)]]
* [[Pelanserin]]
* [[Fenoksibenzamin]]
* [[Pimaianserin]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Pruvanserin]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Ritanserin]]
* [[Roluperidon]]
* [[S-14671]]
* [[Sarpogrelat]]
* [[Antagonist serotonina i inhibitor ponovnog preuzimanja|Antagonist serotonina i inhibitori ponovnog preuzimanja]] (npr: [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[lubazodon]], [[mepiprazol]], [[nefazodon]], [[triazoledion]], [[trazodon]])
* [[SR-46349B]]
* [[TGBA01AD]]
* [[Teniloksiazin]]
* [[Temanogrl]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[aptazapin]], [[esmirtazapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]])
* [[Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[fluphenazin]], [[haloperidol]], [[lokasapin]], [[perfenazin]], [[pimozid]], [[pipamperon]], [[prohlorperazin]], [[setoperon]], [[spiperon]], [[spiramid]], [[tioridazin]], [[Tiotiksn|tiotiksen]], [[trifluoperazin]])
* [[Volinanserin]]
* [[Ksilamidin]]
* [[Johimbin]]

| podaci3 =
* ''Nepoznati/Nesvrstani'' [[Ergoeslin]]i (npr: [[dihidroergotamin]], [[nicergolin]])
}}
| grupa2 = [[5-HT2B receptor|5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt;]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[4-Metilaminoreks]]
* [[Aminorex]]
* [[Supstituirani amfietamin|Ametfamini]] (npr: [[hlorofentermin]], [[cloforeks]], [[deksfenfluramin]], [[fenfluramin]], [[levofenfluramin]], [[norfenfluramin]])
* [[BW-723C86]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimethoxy-4-hloroamphetamineDOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-iodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimetoksi-4-metilamphetamin|DOM]])
* [[Ergolin]]i (npr: [[kabergolin]], [[dihidroergokriptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Metilergometrine|metilergometrin (metilergonoiin)]], [[metisergid]], [[pergolid]])
* [[Lorkaserin]]
* [[Substituirani metilenedioksifenetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-Metilenedioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamini)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamfetami|MDOH]], [[MMDA]])
* [[Substituirani piperazin|Piperazin]]i (npr: [[trifluorometilfenilpiperazin|TFMPP]])
* [[PNU-22394]]
* [[Ro60-0175]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diizopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocibin]], [[triptamin]])

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Agomelatin]]
* [[Atipski antipsihotici]] (npr: [[amizulprid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brexpiprazole]], [[kariprazin]], [[klozapin]], [[N-dezalkilkvetiapin|N-dezalkilkvetiapin (norkvetiapin)]], [[Dezmetilklozapin|N-dezmetilklozapin (norklozapin)]], [[olanzapin]], [[pipamperon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[ziprasidon]])
* [[hiproheptadin]]
* [[EGIS-7625]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[lizurid]], [[LY-53857]], [[LY-272,015|LY-272015]], [[mezulergin]])
* [[Ketanserin]]
* [[LY-393558]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[Metadoksin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiothepin)]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Propranolol]]
* [[PRX-08066]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Ritanserin]]
* [[RS-127445]]
* [[Sarpogrelat]]
* [[SB-200646]]
* [[SB-204741]]
* [[SB-206553]]
* [[SB-215505]]
* [[SB-221284]]
* [[SB-228357]]
* [[SDZ SER-082]]
* [[Tegaserod]]
* [[Tetraciklićni antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Trazodon]]
* [[Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]])
* [[TIK-301]]
* [[Johimbin]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovine]])
   }}
| grupa3 = [[5-HT2C receptor|5-HT&lt;sub&gt;2C&lt;/sub&gt;]]
| podaci3 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[2C (psihedelik)|2Cs]] (npr: [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]])
* [[5-Metoksitriptamin]]i ([[5-MeO-DET]], [[5-Metoksi-N,N-diisopropiltriptamin|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]])
* [[Substituirani alfa-alkiltriptamin|α-Alkiltriptamin]]i (npr: [[5-hloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alfa-Etiltriptamin|αET]], [[Alfa-Metiltriptamin|αMT]])
* [[A-372159]]
* [[AL-38022A]]
* [[Alstonin]]
* [[CP-809101]]
* [[Dimemebf]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimethoksi-4-hloroamfetamin|DOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-jodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimetoksi-4-metilamfetamin|DOM]])
* [[Ergolin]]i (npr: [[ALD-52]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[Ergine|ergin (LSA)]], [[ergotamin]], [[lizurid]], dimetilazetidid [[Lizerinska kiselina|2,4-|LA-SS-Az]], [[2-butil amid lizarinske kiseline|LSB]], [[dietilamid lizarinske kiseline|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Lysergic acid hydroxyethylamide|LSH]], [[Lysergic acid 3-pentyl amide|LSP]], [[pergolide]])
* [[Flumeksadol]]
* [[Lorkaserin]]
* [[Substituirani methilenedioksifenetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-Methilenedioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamin)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamphetamin|MDOH]], [[MMDA]])
* [[MK-212]]
* [[ORG-12962]]
* [[ORG-37684]]
* [[Oksaflozan]]
* [[PHA-57378]]
* [[Substituirani fenetilamin|Fenetilamini]] (npr: [[lofofin]], [[meskalin]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[aripiprazol]], [[Benzilpiperazin|BZP]], [[Meta-hlorofeniilpiperazin|mCPP]], [[quipazin]], [[Trifluorometilfenilpiperazin|TFMPP]])
* [[PNU-22394]]
* [[PNU-181731]]
* [[Ro60-0175]]
* [[Ro60-0213]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benksloksitriptamin|5-BT]], [[5-karboksamidotriptamin|5-CT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diisopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocybin]], [[triptamin]])
* [[Vabikaserin]]
* [[WAY-629]]
* [[WAY-161503]]
* [[YM-348]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Adatanserin]]
* [[Agomelatin]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotiici]] (npr: [[asenapin]], [[clorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[iloperidon]], [[melperon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[ziprasidon]], [[zotepin]])
* [[Kaptodiam]]
* [[6-hloro-5-ethoksi-N-(piridin-2-il)indolin-1-karboxamid|CEPC]]
* [[Kinanserin]]
* [[Ciproheptadin]]
* [[Deramciklan]]
* [[Desmetramadol]]
* [[Dotarizin]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]], [[sergoleksol]])
* [[Etoperidon]]
* [[Fluoksetin]]
* [[FR-260010]]
* [[Irindalon]]
* [[Ketanserin]]
* [[Ketotifen]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Medifoksamin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[Nefazodon]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Propranolol]]
* [[Ritanserin]]
* [[RS-102221]]
* [[S-14671]]
* [[SB-200646]]
* [[SB-206553]]
* [[SB-221284]]
* [[SB-228357]]
* [[SB-242084]]
* [[SB-243213]]
* [[SDZ SER-082]]
* [[Tedatioksetin]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[aptazapin]], [[esmirtazapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[TIK-301]]
* [[Tramadol]]
* [[Trazodon]]
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptilin]], [[nortriptilin]])
* [[Tipski antipsyhotik|Antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[loksapin]], [[pimozid]], [[pipamperon]], [[tioridazin]])
* [[Ksilamidin]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Efaiirenz]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]])
}}
}}
 | grupa3 = [[5-HT3 receptor|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]&lt;sub&gt;–[[5-HT7 receptor|7]]&lt;/sub&gt;
 | podaci3 = {{Navkutija|dijete
 | grupastil = text-align:center;

   | grupa1 = [[5-HT3 receptor|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]
   | podaci1 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Alkohol]]i (npr: [[N-Butanol|butanol]], [[etanol|etanol  (alckhol)]], [[2,2,2-Trihloroetanol|trihloroetanol]])
* [[hlorofenilbigvanid|m-CPBG]]
* [[Fenilbiguanid]]
* [[Piperazin]]i (npr: [[Benzilpiperazin|BZP]], [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]], [[kvipazin]])
* [[RS-56812]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[SR-57227]]
* [[SR-57227A]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[2-Metol-5-hidroksitriptamin|2-Me-5-HT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[Bufotenidin|bufotenidin (5-HTQ)]])
* [[Inhalacijski anestetik|Volatili/plinovi]] (npr: [[halothan]], [[izofluran]], [[toluen]], [[1,1,1-Trihloroetan|trihloroetan]])
* [[YM-31636]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Alosetron]]
* [[Arazasetron]]
* [[AS-8112]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsikotixi]] (npr: [[clozapin]], [[olanzapin]], [[quetiapin]])
* [[Azasetron]]
* [[Batanoprid]]
* [[Bemesetron|Bemesetron (MDL-72222)]]
* [[Bupropion]]&lt;!--Negative allosteric modulator--&gt;
* [[Kilansetron]]
* [[CSP-2503]]
* [[Dazoprid]]
* [[Dolasetron]]
* [[Galanolacton]]
* [[Granisetron]]
* [[Hidroksibupropion]]&lt;!--Negative allosteric modulator--&gt;
* [[ICS-205930]]
* [[Lerisetron]]
* [[Memantin]]
* [[Ondansetron]]
* [[Palonosetron]]
* [[Ramosetron]]
* [[Renzaprid]]
* [[Rikasetron]]
* [[Tedatioksetin]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoxapin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Tujon]]
* [[Tropanserin]]
* [[Tropisetron]]
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antipsihotici]] (npr: [[loksapin]])
* [[Inhalacijski anestetik|Volatili/plinovi]] (npr: [[nitrat oksid]], [[sevofluran]], [[ksenon]])
* [[Vortioksetin]]
* [[Zakoprid]]
* [[Zatosetron]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[LY-53857]]
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])

}}
| grupa2 = [[5-HT4 receptor|5-HT&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]
   | podaci2 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[5-Metoksitriptamin|5-MT]]
* [[BIMU8]]
* [[Kapeserod]]
* [[Kinitaprid]]
* [[Cisaprid]]
* [[CJ-033466]]
* [[Dazoprid]]
* [[Metoklopramid]]
* [[Minezaprid]]
* [[Moaaprid]]
* [[Prukaloprid]]
* [[PRX-03140]]
* [[Renzaprid]]
* [[RS-67,333]]
* [[RS-67,506]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Tegaserod]]
* [[Usmaraprid]]
* [[Velusetrag]]
* [[Zacoprid]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[GR-113808]]
* [[GR-125487]]
* [[Lizin|L-Lizin]]
* [[Piboserod]]
* [[RS-39604]]
* [[RS-67532]]
* [[SB-203186]]
* [[SB-204070]]
}}
| grupa3 = [[5-HT5A receptor|5-HT&lt;sub&gt;5A&lt;/sub&gt;]]
   | podaci3 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[ergotamin]], [[dietolamid lizoserinske kiseline|LSD]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Karboksiamidotriptamin|5-CT]])
* [[Valerenic acid|Valerenic Acid]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Asenapin]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Metitepin|Metitepin (methiotepin)]]
* [[Ritanserin]]
* [[SB-699551]]

* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[metergolin]], [[metisergid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])
}}

| grupa4 = [[5-HT6 receptor|5-HT&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]]
   | podaci4 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Ergolin]]i (npr: [[dihidroergocryptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[lizurid]], [[Dietilamid lizuronske kiseline|LSD]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]])
* [[Hipidon]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[2-Metil-5-hidroksitryptamin|2-Me-5-HT]], [[5-Benzyloxytryptamine|5-BT]], [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[Bufotenin]], [[E-6801]], [[E-6837]], [[EMD-386088]], [[EMDT]], [[LY-586713]], [[N-Metil-5-HT|N-Me-5-HT]], [[ST-1936]], [[triptamin]])
* [[WAY-181187]]
* [[WAY-208466]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[ABT-354]]
* [[Atipski antipsihotik|Alipski antipsihotici]] (npr: [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[hlorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[iloperidon]], [[olanzapin]], [[tiospiron]])
* [[AVN-101]]
* [[AVN-211]]
* [[AVN-322]]
* [[AVN-397]]
* [[BGC20-760]]
* [[BVT-5182]]
* [[BVT-74316]]
* [[Cerlapirdin]]
* [[EGIS-12,233]]
* [[GW-742457]]
* [[Idalopirdin]]
* [[Ketanserin]]
* [[Landipirdin]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Masupirdin]]
* [[Metitepin|Metitepin (methiothepin)]]
* [[MS-245]]
* [[PRX-07034]]
* [[Ritanserin]]
* [[Ro 04-6790]]
* [[Ro 63-0563]]
* [[SB-258585]]
* [[SB-271046]]
* [[SB-357134]]
* [[SB-399885]]
* [[Intepirdin|SB-742457]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[mianserin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]], [[clomipramin]], [[doksepin]], [[nortriptilin]])
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[loksapin]])

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[bromokriptin]], [[lergotril]], [[pergolid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naphthylpiperazine]])
}}
| grupa5 = [[5-HT7 receptor|5-HT&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;]]

   | podaci5 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]]
* [[AS-19]]
* [[Bifeprunoks]]
* [[E-55888]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[dietilamin lizerinske kiseline|LSD]])
* [[LP-12]]
* [[LP-44]]
* [[RU-24,969]]
* [[Sarizotan]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[frovatriptan]])
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[bufotenin]], [[N-Metilserotonin|N-Me-5-HT]])

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Atipski antipsihotij|Atipski antipsihotici]] (npr: [[amisulprid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brekspiprazol]], [[klorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[olanzapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[tiospiron]], [[ziprazidon]], [[zotepin]])
* [[Butaklamol]]
* [[DR-4485]]
* [[EGIS-12,233]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]], [[sergoleksol]])
* [[JNJ-18038683]]
* [[Ketanserin]]
* [[LY-215,840]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiothepin)]]
* [[Ritanserin]]
* [[SB-258719]]
* [[SB-258741]]
* [[SB-269970]]
* [[SB-656104]]
* [[SB-656104A]]
* [[SB-691673]]
* [[SLV-313]]
* [[SLV-314]]
* [[Spiperon]]
* [[SSR-181507]]
* [[Tetracinkični antidepresiv]]i (npr: [[amoxapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]], [[klomipramin]], [[imipramin]])
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antzipsihotici]] (npr: [[acetophenazin]], [[chlorpromazin]], [[hlorprothixen]], [[fluphenazin]], [[loksapin]], [[pimozid]])
* [[Vortioxetine]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[lisurid]], [[pergolid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])
}}
}}
| ispod =
* &lt;small&gt;'''Također pogledajte:''' ''[[Šablon:Receptorski modulatori|Receptor/signalirajući modulatori]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Adrenergici|Adrenergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Dopaminergici|Dopaminergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Melatonin receptor modulators|Melatonergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Inhibitori ponovnog vezanja monoamina|Inhibitori ponovnog vezanja monoamina]] i [[Šablon:Agensi za oslobađanje monoamina|Monoaminski  agensi]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Modulatori metabolizma monoamina|Modulatori monoamina]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurotoksini]]''&lt;/small&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>78z507lwycdngnfzbvq8a9ayqfff17k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713398</id>
      <parentid>3713395</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:55:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26133" sha1="g1xuzym0um3u37yi64kw7hyg3wjquwj" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime = Serotonergici
| naslov = [[5-HT receptor|Serotonin receptor]] [[receptor modulator|modulator]]i
| stanje ={{{state&lt;includeonly&gt;|collapsed&lt;/includeonly&gt;}}}
| tijeloklasa = hlist
| grupastil = text-align:center;
| border = {{{border|}}}

| grupa1 = [[5-HT1 receptor|5-HT&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete
| grupastil = text-align:center;

| grupa1 = [[5-HT1A receptor|5-HT&lt;sub&gt;1A&lt;/sub&gt;]]
| podaci1 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]]
* [[Adatanserin]]
* [[Amphetamin]]
* [[Antidepresiv]]i (npr: [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[nefazodon]], [[trazodon]], [[triazoledion]], [[vilazodon]], [[vortioxetin]])
* [[Atipski antipsihhotik|Atipski antipsikotici]] (npr: [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brekspiprazol]], [[kariprazin]], [[klozapin]], [[lurazidon]], [[kvuetiapin]], [[ziprazidon]])
* [[Azapiron]]i (npr: [[buzpiron]], [[eptapiron]], [[gepiron]], [[perospirone]], [[tandospiron]])
* [[Bay R 1531]]
* [[Befiradol]]
* [[BMY-14802]]
* [[Kanabidiol]]
* [[Dimemebfe]]
* [[Dopamin]]
* [[Ebalzotan]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Enciprazin]]
* [[Ergolin]] (npr: [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[lisurid]], [[Dietilamid lizoptrergijske kiseline|LSD]], [[Metilergometrin|metillergometrin (metilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]])
* [[F-11461]]
* [[F-12826]]
* [[F-13714]]
* [[F-14679]]
* [[F-15063]]
* [[F-15,599]]
* [[Flesinoksan]]
* [[Flibanserin]]
* [[Flumeksadol]]
* [[Hipidon]]
* [[Lesopitron]]
* [[LY-293284]]
* [[LY-301317]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[Osemozotan|MKC-242]]
* [[Naluzotan]]
* [[NBUMP]]
* [[Osemozotan]]
* [[Oxaflozan]]
* [[Pardoprunoks]]
* [[Piklozotan]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Repinotan]]
* [[Roksindol]]
* [[RU-24,969]]
* [[S-14,506]]
* [[S-14671]]
* [[S-15535]]
* [[Sarizotan]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[SSR-181507]]
* [[Sunepitron]]
* [[Supstituirani triptamin|Triiptamini]] (npr: [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[bufotenin]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[indorenat]], [[N-Metilserotonin|N-Me-5-HT]], [[psilocin]], [[psilociibin]])
* [[TGBA01AD]]
* [[U-92,016-A]]
* [[Urapidil]]
* [[Vilazodone]]
* [[Ksaliproden]]
* [[Lohimbin]]

| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotici]] (npr: [[iloperidon]], [[risperidon]], [[sertindol]])
* [[AV965]]
* [[Beta-blokator]]i (npr: [[alprenolol]], [[karteolol]], [[cijanopindolol]], [[iodocianopindolol]], [[isamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[pindobind]], [[pindolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]])
* [[BMY-7,378]]
* [[CSP-2503]]
* [[Dotarizin]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[metergolin]])
* [[FCE-24379]]
* [[Flopropion]]
* [[GR-46611]]
* [[Izamoltan]]
* [[Lekozotan]]
* [[Mefway (18F)|Mefway]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]]
* [[MPPF]]
* [[NAN-190]]
* [[Robalzotan]]
* [[S-15535]]
* [[SB-649,915]]
* [[SDZ 216-525]]
* [[Spiperon]]
* [[Spiramid]]
* [[Spiroksatrin]]
* [[UH-301]]
* [[WAY-100135]]
* [[WAY-100635]]
* [[Ksilamidin]]

| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Acetriptin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]])
}}

| grupa2 = [[5-HT1B receptor|5-HT&lt;sub&gt;1B&lt;/sub&gt;]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[CGS-12066A]]
* [[CP-93129]]
* [[CP-94253]]
* [[CP-122,288]]
* [[CP-135807]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[bromokriptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[metilsergid]], [[pergolid]])
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[RU-24,969]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]])
* [[Trifluoromethilfenilpiperazin|TFMPP]]
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksutriptamin|5-MT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]])
* [[Vortioksetin]]
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[AR-A000002]]
* [[Beta blokator]]i (npr: [[alprenolol]], [[karteolol]], [[izamoltan]], [[oksprenolol]], [[penbutolol]], [[propranolol]], [[tertatolol]])
* [[Elzasonan]]
* [[Ergoline]]s (npr: [[metergolin]])
* [[GR-127935]]
* [[Izamoltan]]
* [[LY-393558]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[SB-216641]]
* [[SB-224289]]
* [[SB-236057]]
* [[Johimbin]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani:'' [[Ergoline]]s (npr: [[kabergolin]], [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[lizurid]])
}}
| grupa3 = [[5-HT1D receptor|5-HT&lt;sub&gt;1D&lt;/sub&gt;]]
| podaci3 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[CP-122,288]]
* [[CP-135807]]
* [[CP-286601]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[bromocriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[metisergid]])
* [[GR-46611]]
* [[L-694247]]
* [[L-772405]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[PNU-109291]]
* [[PNU-142633]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[TGBA01AD]]
* [[Triptan]]i (npr: [[almotriptan]], [[avitriptan]], [[donitriptan]], [[eletriptan]], [[frovatriptan]], [[naratriptan]], [[rizatriptan]], [[sumatriptan]], [[zolmitriptan]])
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Etil-DMT|5-Et-DMT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[5-(Noniloksi)triptamin|5-(noniloksi)triptamin]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]]
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Alniditan]]
* [[BRL-15,572]]
* [[Elzasonan]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[metergolin]])
* [[GR-127935]]
* [[Ketanserin]]
* [[LY-310762]]
* [[LY-367642]]
* [[LY-393558]]
* [[LY-456219]]
* [[LY-456220]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[Mianserin]]
* [[Ritanserin]]
* [[Johimbin]]
* [[Ziprazidon]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'' [[Aketriptin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[lizurid]], [[lisergol]], [[pergolid]])
}}
| grupa4 = [[receptor|5-HT&lt;sub&gt;1E&lt;/sub&gt;]]
| podaci4 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[BRL-54443]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[metizergid]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[eletriptan]])
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[triptamin]])
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[lizergol]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonoiin)]]
}}
   | grupa5 = [[5-HT1F receptor|5-HT&lt;sub&gt;1F&lt;/sub&gt;]]
   | podaci5 = {{Navkutija|dijete
     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[BRL-54443]]
* [[CP-122,288]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[bromocriptin]], [[lysergol]], [[Metilergometrin|metillergometrin (metilergonoiin)]] [[metizergid]])
* [[Lasmiditan]]
* [[LY-334370]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[eletriptan]], [[naratriptan]], [[sumatriptan]])
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Metokstriptamin|5-MT]])
| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Mianserin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
}}
}}
 | grupa2 = [[5-HT2 receptor|5-HT&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
 | podaci2 = {{Navkutija|dijete
 | grupastil = text-align:center;

 | grupa1 = [[5-HT2A receptor|5-HT&lt;sub&gt;2A&lt;/sub&gt;]]
 | podaci1 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' 25H/NB serija npr: [[25I-NBF]], [[25I-NBMD]], [[25I-NBOH]], [[25I-NBOMe]], [[25B-NBOMe]], [[25C-NBOMe]], [[25TFM-NBOMe]], [[2CBCB-NBOMe]], [[25CN-NBOH]], [[2CBFli-NBOMe]])
* [[2C (psihedelici)|2Cs]] (npr: [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]])
* [[2C-B-FLY]]
* [[2CB-Ind]]
* [[5-Metoksitriptamin]]i ([[5-MeO-DET]], [[5-Metoksi-N,N-diisopropiltriptamin|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Methoksitriptamin|5-MT]])
* [[Supstituirani alfa-alkiltriptamin|α-Alkiltriptamin]]i (npr: [[5-Hloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alfa-Etiltriptamin|αET]], [[Alfa-Metiltriptamin|αMT]])
* [[AL-34662]]
* [[AL-37350A]]
* [[Bromo-DragonFLY]]
* [[Dimemebf]]
* [[DMBMPP]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimetoksi-4-hloroamfetamin|DOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-iodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimethoksi-4-metilamfetamin|DOM]])
* [[Efavirenz]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[1P-LSD]], [[ALD-52]], [[bromokriptin]], [[kabergolin]], [[ergin|ergin (LSA)]], [[ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[ergotamin]], [[lizurid]], [[2,4-dimetilazetidid lizergijske kiseline|LA-SS-Az]], [[2-butil amid lizergijske kiseline|LSB]], [[Dietilamid lizergijske kiseline|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Hidroksietilamid lizegerijske kiseline|LSH]], [[3-pentil amid lizegerijske kiseline|LSP]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]], [[pergolid]])
* [[Flumeksadol]]
* [[Jimskalin]]
* [[Lorkaserin]]
* [[Supstituirani metilenedioksienfetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-FFMetilendioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamin)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamfetamin|MDOH]], [[MMDA]])
* [[O-4310]]
* [[Okasaflozan]]
* [[PHA-57378]]
* [[PNU-22394]]
* [[PNU-181731]]
* [[RH-34]]
* [[Supstituirani fenetilamineđ|Fenetilamini]] (npr:  [[lofophin]], [[meskalin]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[Benzilpiperazin|BZP]], [[quipazin]], [[Trifluorometilfeniilpiperazin|TFMPP]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[TCB-2]]
* [[TFMFly]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diizopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocibin]], [[triptamin]])

| podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[5-I-R91150]]
* [[5-MeO-NBpBrT]]
* [[AC-90179]]
* [[Adatanserin]]
* [[Altanserin]]
* [[Antihistamin]]i (npr: [[ciproheptadin]], [[hldrokszin]], [[ketotifen]], [[perlapine]])
* [[9-Aminometil-9,10-dihidroantracen|AMDA]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotici]]s npr: [[amperozid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[blonanserin]], [[brekspiprazol]], [[karpipramin]], [[klolapramin]], [[klorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[gevotrolin]], [[iloperidon]], [[lurazidon]], [[melperon]], [[mozapramin]], [[okaperidon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[zikronapin]], [[ziprazidon]], [[zotepin]])
* [[Kinanserin]]
* [[CSP-2503]]
* [[Deramcilan]]
* [[Dotarizin]]
* [[Eplivanserin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mezulergine]], [[metergolin]], [[methizergid]], [[sergoleksol]])
* [[Fananserin]]
* [[Flibanserin]]
* [[Glemanserin]]
* [[Irindalon]]
* [[Ketanserin]]
* [[KML-010]]
* [[Landipirdin]]
* [[LY-393558]]
* [[Meta-hlorojenilpiperazin|mCPP]]
* [[Medifoksamin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[MIN-117|MIN-117 (WF-516)]]
* [[Naftidrofuril]]
* [[Nantenin]]
* [[Nelotanserin]]
* [[Opiranserin|Opiranserin (VVZ-149)]]
* [[Pelanserin]]
* [[Fenoksibenzamin]]
* [[Pimaianserin]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Pruvanserin]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Ritanserin]]
* [[Roluperidon]]
* [[S-14671]]
* [[Sarpogrelat]]
* [[Antagonist serotonina i inhibitor ponovnog preuzimanja|Antagonist serotonina i inhibitori ponovnog preuzimanja]] (npr: [[etoperidon]], [[hidroksinefazodon]], [[lubazodon]], [[mepiprazol]], [[nefazodon]], [[triazoledion]], [[trazodon]])
* [[SR-46349B]]
* [[TGBA01AD]]
* [[Teniloksiazin]]
* [[Temanogrl]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[aptazapin]], [[esmirtazapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]])
* [[Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[fluphenazin]], [[haloperidol]], [[lokasapin]], [[perfenazin]], [[pimozid]], [[pipamperon]], [[prohlorperazin]], [[setoperon]], [[spiperon]], [[spiramid]], [[tioridazin]], [[Tiotiksn|tiotiksen]], [[trifluoperazin]])
* [[Volinanserin]]
* [[Ksilamidin]]
* [[Johimbin]]

| podaci3 =
* ''Nepoznati/Nesvrstani'' [[Ergoeslin]]i (npr: [[dihidroergotamin]], [[nicergolin]])
}}
| grupa2 = [[5-HT2B receptor|5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt;]]
| podaci2 = {{Navkutija|dijete

| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[4-Metilaminoreks]]
* [[Aminorex]]
* [[Supstituirani amfietamin|Ametfamini]] (npr: [[hlorofentermin]], [[cloforeks]], [[deksfenfluramin]], [[fenfluramin]], [[levofenfluramin]], [[norfenfluramin]])
* [[BW-723C86]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimethoxy-4-hloroamphetamineDOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-iodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimetoksi-4-metilamphetamin|DOM]])
* [[Ergolin]]i (npr: [[kabergolin]], [[dihidroergokriptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[Metilergometrine|metilergometrin (metilergonoiin)]], [[metisergid]], [[pergolid]])
* [[Lorkaserin]]
* [[Substituirani metilenedioksifenetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-Metilenedioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamini)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamfetami|MDOH]], [[MMDA]])
* [[Substituirani piperazin|Piperazin]]i (npr: [[trifluorometilfenilpiperazin|TFMPP]])
* [[PNU-22394]]
* [[Ro60-0175]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benziloksitriptamin|5-BT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diizopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocibin]], [[triptamin]])

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Agomelatin]]
* [[Atipski antipsihotici]] (npr: [[amizulprid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brexpiprazole]], [[kariprazin]], [[klozapin]], [[N-dezalkilkvetiapin|N-dezalkilkvetiapin (norkvetiapin)]], [[Dezmetilklozapin|N-dezmetilklozapin (norklozapin)]], [[olanzapin]], [[pipamperon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[ziprasidon]])
* [[hiproheptadin]]
* [[EGIS-7625]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[lizurid]], [[LY-53857]], [[LY-272,015|LY-272015]], [[mezulergin]])
* [[Ketanserin]]
* [[LY-393558]]
* [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]]
* [[Metadoksin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiothepin)]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Propranolol]]
* [[PRX-08066]]
* [[Rauwolscin]]
* [[Ritanserin]]
* [[RS-127445]]
* [[Sarpogrelat]]
* [[SB-200646]]
* [[SB-204741]]
* [[SB-206553]]
* [[SB-215505]]
* [[SB-221284]]
* [[SB-228357]]
* [[SDZ SER-082]]
* [[Tegaserod]]
* [[Tetraciklićni antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Trazodon]]
* [[Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]])
* [[TIK-301]]
* [[Johimbin]]
| podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovine]])
   }}
| grupa3 = [[5-HT2C receptor|5-HT&lt;sub&gt;2C&lt;/sub&gt;]]
| podaci3 = {{Navkutija|dijete
| podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[2C (psihedelik)|2Cs]] (npr: [[2C-B]], [[2C-E]], [[2C-I]], [[2C-T-2]], [[2C-T-7]], [[2C-T-21]])
* [[5-Metoksitriptamin]]i ([[5-MeO-DET]], [[5-Metoksi-N,N-diisopropiltriptamin|5-MeO-DiPT]], [[5-MeO-DMT]], [[5-MeO-DPT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]])
* [[Substituirani alfa-alkiltriptamin|α-Alkiltriptamin]]i (npr: [[5-hloro-αMT|5-Cl-αMT]], [[5-Fluoro-AMT|5-Fl-αMT]], [[5-MeO-AET|5-MeO-αET]], [[5-MeO-aMT|5-MeO-αMT]], [[Alfa-Metilserotonin|α-Me-5-HT]], [[Alfa-Etiltriptamin|αET]], [[Alfa-Metiltriptamin|αMT]])
* [[A-372159]]
* [[AL-38022A]]
* [[Alstonin]]
* [[CP-809101]]
* [[Dimemebf]]
* [[DOx]] (npr: [[2,5-Dimetoksi-4-bromoamfetamin|DOB]], [[2,5-Dimethoksi-4-hloroamfetamin|DOC]], [[2,5-Dimetoksi-4-jodoamfetamin|DOI]], [[2,5-Dimetoksi-4-metilamfetamin|DOM]])
* [[Ergolin]]i (npr: [[ALD-52]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[Ergine|ergin (LSA)]], [[ergotamin]], [[lizurid]], dimetilazetidid [[Lizerinska kiselina|2,4-|LA-SS-Az]], [[2-butil amid lizarinske kiseline|LSB]], [[dietilamid lizarinske kiseline|LSD]], [[LSD-Pip]], [[Lysergic acid hydroxyethylamide|LSH]], [[Lysergic acid 3-pentyl amide|LSP]], [[pergolide]])
* [[Flumeksadol]]
* [[Lorkaserin]]
* [[Substituirani methilenedioksifenetilamin|MDxx]] (npr: [[3,4-Methilenedioksiamfetamin|MDA (tenamfetamin)]], [[MDMA|MDMA (midomafetamin)]], [[3,4-Metilenedioksi-N-hidroksiamphetamin|MDOH]], [[MMDA]])
* [[MK-212]]
* [[ORG-12962]]
* [[ORG-37684]]
* [[Oksaflozan]]
* [[PHA-57378]]
* [[Substituirani fenetilamin|Fenetilamini]] (npr: [[lofofin]], [[meskalin]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[aripiprazol]], [[Benzilpiperazin|BZP]], [[Meta-hlorofeniilpiperazin|mCPP]], [[quipazin]], [[Trifluorometilfenilpiperazin|TFMPP]])
* [[PNU-22394]]
* [[PNU-181731]]
* [[Ro60-0175]]
* [[Ro60-0213]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Benksloksitriptamin|5-BT]], [[5-karboksamidotriptamin|5-CT]], [[bufotenin]], [[Dietiltriptamin|DET]], [[Diisopropiltriptamin|DiPT]], [[N,N-Dimetiltriptamin|DMT]], [[Dipropiltriptamin|DPT]], [[psilocin]], [[psilocybin]], [[triptamin]])
* [[Vabikaserin]]
* [[WAY-629]]
* [[WAY-161503]]
* [[YM-348]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Adatanserin]]
* [[Agomelatin]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsihotiici]] (npr: [[asenapin]], [[clorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[iloperidon]], [[melperon]], [[olanzapin]], [[paliperidon]], [[kvetiapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[ziprasidon]], [[zotepin]])
* [[Kaptodiam]]
* [[6-hloro-5-ethoksi-N-(piridin-2-il)indolin-1-karboxamid|CEPC]]
* [[Kinanserin]]
* [[Ciproheptadin]]
* [[Deramciklan]]
* [[Desmetramadol]]
* [[Dotarizin]]
* [[Eltoprazin]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]], [[sergoleksol]])
* [[Etoperidon]]
* [[Fluoksetin]]
* [[FR-260010]]
* [[Irindalon]]
* [[Ketanserin]]
* [[Ketotifen]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Medifoksamin]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]]
* [[Nefazodon]]
* [[Pirenperon]]
* [[Pizotifen]]
* [[Propranolol]]
* [[Ritanserin]]
* [[RS-102221]]
* [[S-14671]]
* [[SB-200646]]
* [[SB-206553]]
* [[SB-221284]]
* [[SB-228357]]
* [[SB-242084]]
* [[SB-243213]]
* [[SDZ SER-082]]
* [[Tedatioksetin]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[aptazapin]], [[esmirtazapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[TIK-301]]
* [[Tramadol]]
* [[Trazodon]]
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptilin]], [[nortriptilin]])
* [[Tipski antipsyhotik|Antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[loksapin]], [[pimozid]], [[pipamperon]], [[tioridazin]])
* [[Ksilamidin]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Efaiirenz]]
* [[Ergoline]]i (npr: [[Ergometrin|ergometrin (ergonovin)]], [[Metilergometrin|metilergometrin (metilergonovin)]])
}}
}}
 | grupa3 = [[5-HT3 receptor|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]&lt;sub&gt;–[[5-HT7 receptor|7]]&lt;/sub&gt;
 | podaci3 = {{Navkutija|dijete
 | grupastil = text-align:center;

   | grupa1 = [[5-HT3 receptor|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]
   | podaci1 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Alkohol]]i (npr: [[N-Butanol|butanol]], [[etanol]], [[2,2,2-Trihloroetanol|trihloroetanol]])
* [[hlorofenilbigvanid|m-CPBG]]
* [[Fenilbiguanid]]
* [[Piperazin]]i (npr: [[Benzilpiperazin|BZP]], [[Meta-hlorofenilpiperazin|mCPP]], [[kvipazin]])
* [[RS-56812]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[SR-57227]]
* [[SR-57227A]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[2-Metol-5-hidroksitriptamin|2-Me-5-HT]], [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[Bufotenidin|bufotenidin (5-HTQ)]])
* [[Inhalacijski anestetik|Volatili/plinovi]] (npr: [[halothan]], [[izofluran]], [[toluen]], [[1,1,1-Trihloroetan|trihloroetan]])
* [[YM-31636]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Alosetron]]
* [[Arazasetron]]
* [[AS-8112]]
* [[Atipski antipsihotik|Atipski antipsikotixi]] (npr: [[clozapin]], [[olanzapin]], [[quetiapin]])
* [[Azasetron]]
* [[Batanoprid]]
* [[Bemesetron|Bemesetron (MDL-72222)]]
* [[Bupropion]]&lt;!--Negative allosteric modulator--&gt;
* [[Kilansetron]]
* [[CSP-2503]]
* [[Dazoprid]]
* [[Dolasetron]]
* [[Galanolacton]]
* [[Granisetron]]
* [[Hidroksibupropion]]&lt;!--Negative allosteric modulator--&gt;
* [[ICS-205930]]
* [[Lerisetron]]
* [[Memantin]]
* [[Ondansetron]]
* [[Palonosetron]]
* [[Ramosetron]]
* [[Renzaprid]]
* [[Rikasetron]]
* [[Tedatioksetin]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoxapin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Tujon]]
* [[Tropanserin]]
* [[Tropisetron]]
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antipsihotici]] (npr: [[loksapin]])
* [[Inhalacijski anestetik|Volatili/plinovi]] (npr: [[nitrat oksid]], [[sevofluran]], [[ksenon]])
* [[Vortioksetin]]
* [[Zakoprid]]
* [[Zatosetron]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[LY-53857]]
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])

}}
| grupa2 = [[5-HT4 receptor|5-HT&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]
   | podaci2 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[5-Metoksitriptamin|5-MT]]
* [[BIMU8]]
* [[Kapeserod]]
* [[Kinitaprid]]
* [[Cisaprid]]
* [[CJ-033466]]
* [[Dazoprid]]
* [[Metoklopramid]]
* [[Minezaprid]]
* [[Moaaprid]]
* [[Prukaloprid]]
* [[PRX-03140]]
* [[Renzaprid]]
* [[RS-67,333]]
* [[RS-67,506]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Tegaserod]]
* [[Usmaraprid]]
* [[Velusetrag]]
* [[Zacoprid]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[GR-113808]]
* [[GR-125487]]
* [[Lizin|L-Lizin]]
* [[Piboserod]]
* [[RS-39604]]
* [[RS-67532]]
* [[SB-203186]]
* [[SB-204070]]
}}
| grupa3 = [[5-HT5A receptor|5-HT&lt;sub&gt;5A&lt;/sub&gt;]]
   | podaci3 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[ergotamin]], [[dietolamid lizoserinske kiseline|LSD]])
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Karboksiamidotriptamin|5-CT]])
* [[Valerenic acid|Valerenic Acid]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Asenapin]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Metitepin|Metitepin (methiotepin)]]
* [[Ritanserin]]
* [[SB-699551]]

* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[metergolin]], [[metisergid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])
}}

| grupa4 = [[5-HT6 receptor|5-HT&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]]
   | podaci4 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[Ergolin]]i (npr: [[dihidroergocryptin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[lizurid]], [[Dietilamid lizuronske kiseline|LSD]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]])
* [[Hipidon]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Substituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[2-Metil-5-hidroksitryptamin|2-Me-5-HT]], [[5-Benzyloxytryptamine|5-BT]], [[5-Carboxamidotryptamine|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[Bufotenin]], [[E-6801]], [[E-6837]], [[EMD-386088]], [[EMDT]], [[LY-586713]], [[N-Metil-5-HT|N-Me-5-HT]], [[ST-1936]], [[triptamin]])
* [[WAY-181187]]
* [[WAY-208466]]

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[ABT-354]]
* [[Atipski antipsihotik|Alipski antipsihotici]] (npr: [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[hlorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[iloperidon]], [[olanzapin]], [[tiospiron]])
* [[AVN-101]]
* [[AVN-211]]
* [[AVN-322]]
* [[AVN-397]]
* [[BGC20-760]]
* [[BVT-5182]]
* [[BVT-74316]]
* [[Cerlapirdin]]
* [[EGIS-12,233]]
* [[GW-742457]]
* [[Idalopirdin]]
* [[Ketanserin]]
* [[Landipirdin]]
* [[Latrepirdin|Latrepirdin (dimebolin)]]
* [[Masupirdin]]
* [[Metitepin|Metitepin (methiothepin)]]
* [[MS-245]]
* [[PRX-07034]]
* [[Ritanserin]]
* [[Ro 04-6790]]
* [[Ro 63-0563]]
* [[SB-258585]]
* [[SB-271046]]
* [[SB-357134]]
* [[SB-399885]]
* [[Intepirdin|SB-742457]]
* [[Tetraciklični antidepresiv]]i (npr: [[amoksapin]], [[mianserin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]], [[clomipramin]], [[doksepin]], [[nortriptilin]])
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antipsihotici]] (npr: [[hlorpromazin]], [[loksapin]])

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[bromokriptin]], [[lergotril]], [[pergolid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naphthylpiperazine]])
}}
| grupa5 = [[5-HT7 receptor|5-HT&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;]]

   | podaci5 = {{Navkutija|dijete

     | podaci1 =
* ''Agonisti:'' [[8-OH-DPAT]]
* [[AS-19]]
* [[Bifeprunoks]]
* [[E-55888]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[dietilamin lizerinske kiseline|LSD]])
* [[LP-12]]
* [[LP-44]]
* [[RU-24,969]]
* [[Sarizotan]]
* [[Serotonin|Serotonin (5-HT)]]
* [[Triptan]]i (npr: [[frovatriptan]])
* [[Supstituirani triptamin|Triptamini]] (npr: [[5-Karboksamidotriptamin|5-CT]], [[5-Metoksitriptamin|5-MT]], [[bufotenin]], [[N-Metilserotonin|N-Me-5-HT]])

     | podaci2 =
* ''Antagonisti:'' [[Atipski antipsihotij|Atipski antipsihotici]] (npr: [[amisulprid]], [[aripiprazol]], [[asenapin]], [[brekspiprazol]], [[klorotepin]], [[klozapin]], [[fluperlapin]], [[olanzapin]], [[risperidon]], [[sertindol]], [[tiospiron]], [[ziprazidon]], [[zotepin]])
* [[Butaklamol]]
* [[DR-4485]]
* [[EGIS-12,233]]
* [[Ergolin]]i (npr: [[2-Bromo-LSD|2-Br-LSD (BOL-148)]], [[amesergid]], [[bromokriptin]], [[kabergolin]], [[dihidroergotamin]], [[ergotamin]], [[LY-53857]], [[LY-215,840]], [[mesulergin]], [[metergolin]], [[metisergid]], [[sergoleksol]])
* [[JNJ-18038683]]
* [[Ketanserin]]
* [[LY-215,840]]
* [[Metitepin|Metitepin (metiothepin)]]
* [[Ritanserin]]
* [[SB-258719]]
* [[SB-258741]]
* [[SB-269970]]
* [[SB-656104]]
* [[SB-656104A]]
* [[SB-691673]]
* [[SLV-313]]
* [[SLV-314]]
* [[Spiperon]]
* [[SSR-181507]]
* [[Tetracinkični antidepresiv]]i (npr: [[amoxapin]], [[maprotilin]], [[mianserin]], [[mirtazapin]])
* [[Triciklični antidepresiv]]i (npr: [[amitriptylin]], [[klomipramin]], [[imipramin]])
* [[Tipski antipsihotik|Tipski antzipsihotici]] (npr: [[acetophenazin]], [[chlorpromazin]], [[hlorprothixen]], [[fluphenazin]], [[loksapin]], [[pimozid]])
* [[Vortioxetine]]

     | podaci3 =
* ''Nepoznati/nesvrstani'': [[Ergolin]]i (npr: [[lisurid]], [[pergolid]])
* [[Piperazin]]i (npr: [[naftilpiperazin]])
}}
}}
| ispod =
* &lt;small&gt;'''Također pogledajte:''' ''[[Šablon:Receptorski modulatori|Receptor/signalirajući modulatori]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Adrenergici|Adrenergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Dopaminergici|Dopaminergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Melatonin receptor modulators|Melatonergici]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Inhibitori ponovnog vezanja monoamina|Inhibitori ponovnog vezanja monoamina]] i [[Šablon:Agensi za oslobađanje monoamina|Monoaminski  agensi]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Modulatori metabolizma monoamina|Modulatori monoamina]]''&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;''[[Šablon:Monoaminski neurotoksini|Monoaminski neurotoksini]]''&lt;/small&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>g1xuzym0um3u37yi64kw7hyg3wjquwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Devana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487955</id>
    <revision>
      <id>3713410</id>
      <parentid>3528565</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:07:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5588" sha1="n2pux5evsj4v90jzeb9as0risw20z6d" xml:space="preserve">[[Datoteka:Devana_by_Andrey_Shishkin.jpg|mini|''Devana'', [[Andrej Šiškin]], 2013]]
'''Devana''' ({{Jez-pl|Dziewanna}}, {{Jez-la|Dzewana}}) ili '''Zevana''' ({{Jez-pl|Ziewanna}}) boginja je divlje prirode, šume, lova i mjeseca koju su [[Slavensko paganstvo|obožavali]] [[Zapadni Slaveni]]. U izvorima je prvi put spominje u 15. vijeku [[Jan Długosz]], koji ju je uporedio sa rimskom boginjom [[Dijana|Dijanom]]. ''Dziewanna'' je također poljski naziv za [[Dvizma|dvizmu]], a etimologija riječi je nejasna. Nakon oštrih kritika [[Aleksander Brückner|Aleksandra Brücknera]], istraživači su odbacili njenu autentičnost, ali je danas sve veći broj istraživača prihvata. U narodnim obredima ponekad nastupa zajedno sa [[Morana (mitologija)|Moranom]].

== Etimologija ==
Postoji nekoliko tumačenja Devaninog imena. Najočiglednija etimologija su riječi kao što su ''dziewa'' ili ''dziewka,'' što znači &quot;djevojka, mlada žena&quot; i ''dziewica,'' što znači &quot;djevica&quot;, riječ izvedena iz ''dziewa''.{{Sfn|Gieysztor|2006|p=196-197}}&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.philologoz.ru/myth/slavmyth.htm|title=Иванов В.В., Топоров В.Н. СЛАВЯНСКАЯ МИФОЛОГИЯ|access-date=3. 2. 2022|agency=www.philologoz.ru|archive-date=16. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140716014457/http://www.philologoz.ru/myth/slavmyth.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ova etimologija može biti potkrijepljena činjenicom da se [[Dijana]] (i [[Artemida]] – njen grčki ekvivalent) obično u mitovima prikazuje kao djevica i da nikada nije imala potomstvo ili partnera.

Druga riječ iz koje moguće proizlazi ime boginje je staropoljsko ''dziwy'', što znači &quot;divlje&quot;.{{Sfn|Kolankiewicz|1999|p=461-462}}{{Sfn|Kolberg|1985|p=126}}

Sufiks ''-ana''. ''-anna'', koji se pojavljuje u imenima mnogih boginja je moguće izveden iz riječi ''ansu'', što znači &quot;gospodar, vladar, bog&quot;.{{Sfn|Kolankiewicz|1999|p=462}}{{Sfn|Niedzielski|2011|p=165}}

== Također pogledajte ==

* [[Slavensko paganstvo]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Bibliografija ==

* {{Cite book|last=Gieysztor|first=Aleksander|title=Mitologia Słowian|publisher=Wydawnictwa Uniwersytetu Warszawskiego|year=2006|isbn=978-83-235-0234-0|place=Warszawa|author-link=Aleksander Gieysztor}}
* {{Cite book|last=Szyjewski|first=Andrzej|title=Religia Słowian|url=https://archive.org/details/religiasowian0000szyj|publisher=Wydawnictwo WAM|year=2003|isbn=83-7318-205-5|place=Kraków}}
* {{Cite book|last=Gloger|first=Zygmunt|title=Encyklopedja staropolska ilustrowana|publisher=P. Laskauer, W. Babicki|year=1903|volume=IV|author-link=Zygmunt Gloger}}
* {{Cite book|last=Kolankiewicz|first=Leszek|title=Dziady. Teatr święta zmarłych|publisher=Słowo/Obraz Terytoria|year=1999|isbn=8387316393|place=Gdańsk}}
* {{Cite book|last=Niedzielski|first=Grzegorz|title=Królowie z gwiazd. Mitologia plemion prapolskich|publisher=Armoryka|year=2011|isbn=978-83-7950-077-2|place=Sandomierz}}
* {{Cite book|last=Urzędów|first=Marcin|url=https://polona.pl/item/herbarz-polski-to-iest-o-przyrodzeniv-ziol-y-drzew-rozmaitych-ksiegi-dwoie-doctora,MTE2NTM2NzM/42/#info:metadate|title=Herbarz Polski to jest o przyrodzeniu ziół i drzew rozmaitych i inszych rzeczy do lekarstw należących księgi dwoje|publisher=Drukarnia Łazarzowa|year=1595|place=Kraków|author-link=Marcin z Urzędowa}}
* {{Cite book|last=Cieśla|first=Joanna|title=Wielka księga ziół|publisher=Wiedza i Życie|year=1991|isbn=8385231242|place=Warszawa}}
* {{Cite book|last=Derwich|first=Marek|url=https://repozytorium.uni.wroc.pl/dlibra/publication/119917/edition/116244/content|title=Od Gigantów po Aleksandra Macedońskiego. Obraz historii w relacjach o początkach Łysej Góry i klasztoru łysogórskiego (XIV-XVIII w.)|publisher=Drukarnia Łazarzowa|year=2004|series=Staropolski ogląd świata|place=Wrocław|pages=57–63}}
* {{Cite book|last1=Derwich|first1=Marek|title=Herby, legendy, dawne mity|last2=Cetwiński|first2=Marek|publisher=Krajowa Agencja Wydawnicza|year=1987|isbn=8303018094|place=Wrocław}}
* {{Cite journal|last=Kurek|first=Jagoda|date=2020|title=Dziewanna – ognisty aspekt archetypu dzikiej kobiety|journal=Gniazdo - Rodzima Wiara I Kultura|publisher=FNCE|volume=nr. 1/(20)}}
* {{Cite book|last=Kolberg|first=Oskar|url=https://polona.pl/item/materialy-do-etnografii-slowian-zachodnich-i-poludniowych-cz-1-luzyce,MTQyNzQ2MTk/197/#info:metadate|title=Lud. Jego zwyczaje, sposób życia, mowa, podania, przysłowia, obrzędy, gusła, zabawy, pieśni, muzyka i tańce|publisher=Krajowa Agencja Wydawnicza|year=1985|isbn=8300000658|volume=59, cz. I, Łużyce|place=Wrocław|chapter=Przekłady fragmentów ''Pjesnicěk'' J. E. Smolerja|author-link=Oskar Kolberg}}
* {{Cite book|last=Brückner|first=Aleksander|title=Mitologia słowiańska|publisher=Państwowe Wydawnictwo Naukowe|year=1985|isbn=8301062452|place=Warszawa|author-link=Aleksander Brückner}}
* {{Cite book|last=Anikin|first=Aleksandr|url=http://etymolog.ruslang.ru/index.php?act=anikin|title=Русский этимологический словарь|publisher=Nestor-Istorija|year=2019|isbn=978-5-88744-087-3|volume=13|place=Moskwa|chapter=дивена}}
* {{Cite journal|last=Brodský|first=Pavel|date=2012|title=Rukopis mater verborum jako problém paleografický, kodikologický i uměleckohistorický|journal=Historia Slavorum Occidentis|volume=2|pages=1–2|doi=10.15804/hso120110|issn=2084-1213|number=1|doi-access=free}}

{{Slavenska mitologija}}

[[Kategorija:Boginje lova]]
[[Kategorija:Slavenski bogovi]]
[[Kategorija:Boginje prirode]]</text>
      <sha1>n2pux5evsj4v90jzeb9as0risw20z6d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carlos Alcaraz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490634</id>
    <revision>
      <id>3713475</id>
      <parentid>3708823</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T10:25:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16680" sha1="g0z5p7e78cexdyv52779c6mbbuyhagy" xml:space="preserve">{{Infokutija teniser
| ime                              = Carlos Alcaraz
| slika                            = Carlos Alcaraz.jpg
| veličina_slike                   = 250px
| tekst                            = 
| puno_ime                         = Carlos Alcaraz Garfia
| izvorno_ime                      = 
| jezik_izvornog_imena             = 
| itf_ime                          = 
| nadimak                          = 
| država                           = {{ZID|Španija}}
| prebivalište                     = [[Villena]]
| datum_rođenja                    = 5. maj 2003.
| mjesto_rođenja                   = [[El Palmar (Murcia)|El Palmar]]
| datum_smrti                      = 
| mjesto_smrti                     = 
| visina                           = 185 cm
| težina                           = 
| profesionalni_početak            = 2018.
| kraj_karijere                    = 
| ruka                             = Desna (dvoručni bekhend)
| trener                           = [[Juan Carlos Ferrero]] {{small|(2019–)}}&lt;br/&gt;[[Samuel López (teniski trener)|Samuel López]] {{small|(2024–)}}
| novčane_nagrade                  = 44.732.623 $
*&lt;small&gt;[[ATP Tour rekordi#Zarada|7. svih vremena]]&lt;/small&gt;
| kuća_slavnih_god                 = 
| kuća_slavnih_id                  = 
| služeni_sajt                     = 
| pobjede-porazi_pojedinačno       = {{pob-por-tenis|pobjede=246|porazi=61}}
| turniri_pojedinačno              = 20
| najbolji_plasman_pojedinačno     = 1 (12. 9. 2022)
| trenutni_plasman_pojedinačno     = 2 (9. 6. 2025)
| australian_open_pojedinačno      = ČF ([[Australian Open 2024 – muški singl|2024]], [[Australian Open 2025 – muški singl|2025]])
| roland_garros_pojedinačno        = '''P''' ([[Roland Garros 2024 – muški singl|2024]], [[Roland Garros 2025 – muški singl|2025]])
| wimbledon_pojedinačno            = '''P''' ([[Wimbledon 2023 – muški singl|2023]], [[Wimbledon 2024 – muški singl|2024]])
| us_open_pojedinačno              = '''P''' ([[US Open 2022 – muški singl|2022]])
| masters_cup_pojedinačno          = PF ([[ATP Finals 2023.|2023]])
| olimpijske_igre_pojedinačno      = F ([[Tenis na olimpijskim igrama 2024 – muški singl|2024]])
| pobjede-porazi_parovi            = {{pob-por-tenis|pobjede=7|porazi=6}}
| turniri_parovi                   = 0
| najbolji_plasman_parovi          = 
| trenutni_plasman_parovi          = 
| australian_open_parovi           = 
| roland_garros_parovi             = 
| wimbledon_parovi                 = 
| us_open_parovi                   = 
| masters_cup_parovi               = 
| olimpijske_igre_parovi           = ČF ([[Tenis na olimpijskim igrama 2024 – muški parovi|2024]])
| pobjede-porazi_mješoviti_parovi  = 
| turniri_mješoviti_parovi         = 
| australian_open_mješoviti_parovi = 
| roland_garros_mješoviti_parovi   = 
| wimbledon_mješoviti_parovi       = 
| us_open_mješoviti_parovi         = 
| olimpijske_igre_mješoviti_parovi = 
| davis_cup                        = 
| laver_cup                        = 
| atp_cup                          = 
| modul                            = 
| medalje                          = {{MedaljaTakmičenje|Olimpijske igre – [[Tenis na Olimpijskim igrama|Tenis]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Olimpijske igre 2024.|Pariz 2024.]]|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2024 – muški singl|Singl]]}}
| ažurirano                        = 9. 6. 2025.
}}
'''Carlos Alcaraz''' [[Španija|španski]] je [[tenis]]er. Najmlađi je teniser koji je bio broj 1 i jedini kome je to uspjelo kao tinejdžeru. Na [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama 2024.]] u [[Pariz]]u osvojio je srebrnu medalju, izgubivši u finalu od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]].

== Rane godine ==
Rođen je u [[El Palmar (Murcia)|El Palmaru]], u [[Španske autonomne zajednice|Regiji]] [[Regija Murcia|Murcia]] u porodici Carlosa i Virginije Alcaraz. Ima troje braće i sestara.

== Karijera ==
=== 2020: Debi na ATP-turnirima ===
Prvi nastup na nekom ATP-turniru imao je u februaru na [[Rio Open 2020 – singl|Rio Open]], porazivši zemljaka [[Albert Ramos Viñolas|Alberta Ramosa Viñolasa]] nakon što je dobio pozivnicu za turnir.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/ATP_Tennis/81432/carlos-alcaraz-grabs-2020-rio-open-wild-card-for-an-atp-debut/ |title= Carlos Alcaraz grabs 2020 Rio Open wild card for an ATP debut |website= Tennis World USA |date= 13. 12. 2019 |access-date= 26. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== 2021: Prvi uspjesi ===
Na početku sezone kvalificirao se u glavni žrijeb [[Australian Open 2021 – muški singl|Australian Opena]], gdje je bio najmlađi učesnik u muškom singlu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://sportsfinding.com/alcaraz-follows-in-the-footsteps-of-djokovic-nadal-and-federer/78180/ |title= Alcaraz follows in the footsteps of Djokovic, Nadal and Federer |date= 15. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; U svom prvom nastupu na nekom [[Grand slam]] turniru savladao je još jednog kvalifikanta, [[Botic van de Zandschulp|Botica van de Zandschulpa]], bez izgubljenog seta, ali ga je u drugom kolu pobijedio [[Mikael Ymer]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-australian-open-2021-tuesday |title= 17-Year-Old Carlos Alcaraz Wins Grand Slam Debut at Australian Open}}&lt;/ref&gt;

Na [[Madrid Masters 2021 – singl|Madrid Mastersu]], gdje je također igrao s pozivnicom, postao je najmlađi pobjednik meča u historiji [[Madrid Masters|tog turnira]] nadigravši [[Adrian Mannarino|Adriana Mannarina]] i srušivši rekord tada 18-godišnjeg [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] iz [[Madrid Masters 2004 – singl|2004.]] U drugom kolu izgubio je upravo od Nadala, na svoj 18. rođendan.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-mannarino-madrid-2021-monday |title= Carlos Alcaraz Sets Rafael Nadal Clash in Madrid}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-madrid-2021-monday-reaction |title= Alcaraz on 'Dream' Nadal Clash: 'It's the Best Birthday Present'}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Rafael_Nadal/97643/rafael-nadal-loses-madrid-open-age-milestone-to-17yearold-carlos-alcaraz/ |title= Rafael Nadal loses Madrid Open age milestone to 17-year-old Carlos Alcaraz}}&lt;/ref&gt; Osvojivši [[Open de Oeiras III 2021.|čelendžer]] u [[Oeiras]]u, dotad najveći turnir u karijeri, ušao je među 100 najboljih kao najmlađi igrač 24. maja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-2021-oeiras-challenger-title |title= Carlos Alcaraz Claims Historic Fourth Challenger Crown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.tennis-tourtalk.com/74206/alcaraz-triumphs-at-oeiras-open-challenger |title= Alcaraz Triumphs at Oeiras Open Challenger |date= 22. 5. 2021 |access-date= 26. 4. 2022 |archive-date= 22. 5. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210522175712/https://www.tennis-tourtalk.com/74206/alcaraz-triumphs-at-oeiras-open-challenger |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Na [[Roland Garros 2021 – muški singl|Roland Garrosu]] prvi je put došao do trećeg kola na nekom Grand Slam turniru savladavši [[Nikoloz Basilašvili|Nikoloza Basilašvilija]], ali ga je tu zaustavio [[Jan-Lennard Struff]].

U julu se u [[ATP Umag 2021.|Umagu]] plasirao u prvo ATP-finale u karijeri savladavši ponovo Ramosa Viñolasa,&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/ramos-vinolas-alcaraz-gasquet-altmaier-umag-2021-sf |title= Carlos Alcaraz Makes History in Umag, Reaches First ATP Tour Final}}&lt;/ref&gt; da bi zatim osvojio i prvu titulu uvjerljivom pobjedom protiv [[Richard Gasquet|Richarda Gasqueta]]. Time je postao najmlađi osvajač nekog ATP-turnira od titule tada 18-godišnjeg [[Kei Nishikori|Keija Nishikorija]] u [[ATP Delray Beach|Delray Beachu]] [[ATP Delray Beach 2008.|2008.]] te najmlađi Španac koji je osvojio ATP-titulu nakon Nadalovog prvijenca u karijeri u [[ATP Sopot|Sopotu]] [[ATP Sopot 2004.|2004.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-gasquet-umag-2021-final |title= 18-Year-Old Carlos Alcaraz Wins First ATP Tour Title in Umag}}&lt;/ref&gt;

Na [[Wimbledon 2021 – muški singl|Wimbledonu]] je izgubio u drugom kolu od [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]]. U [[ATP Winston-Salem 2021.|Winston-Salemu]] došao je do polufinala,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://apnews.com/article/sports-tennis-us-open-tennis-championships-winston-salem-36e3b51a216b02e05d6f75949ef77779 |title= Ivashka, Ruusuvuori, Ymer advance in Winston-Salem Open |publisher= [[Associated Press]] |date= 27. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; gdje ga je pobijedio [[Mikael Ymer]].

=== 2022. ===
{{Proširiti sekciju}}

=== 2023. ===
U [[ATP Queen's Club 2023 – singl|Queen's Clubu]] osvojio je svoju prvu titulu na [[Travnati teren|travi]], pobijedivši [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] u dva seta u finalu. Ta pobjeda vratila ga je na broj 1 ATP-liste.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/sport/2023/jun/25/alcaraz-wins-queens-favourite-for-wimbledon|title=Carlos Alcaraz wins Queen’s and declares himself a ‘favourite’ for Wimbledon|author=Sean Ingle|date=26. 6. 2023|website=The Guardian|access-date=15. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;

Na [[Wimbledon 2023 – muški singl|Wimbledonu]], kao prvi nosilac, stigao je do finala pobjedama nad [[Jérémy Chardy|Jérémyjem Chardyjem]], [[Alexandre Muller|Alexandreom Mullerom]], [[Nicolás Jarry|Nicolásom Jarryjem]], [[Matteo Berrettini|Matteom Berrettinijem]], [[Holger Rune|Holgerom Runeom]] i [[Danil Medvedev|Danilom Medvedevom]], da bi u finalu savladao i Novaka Đokovića sa 1:6, 7:6, 6:1, 3:6, 6:4, čime je postao treći najmlađi pobjednik u All England Clubu u [[Open Era|Open Eri]], nakon [[Boris Becker|Borisa Beckera]] i [[Björn Borg|Björna Borga]].

== Statistike ==
{{Glavni|Statistike karijere Carlosa Alcaraza}}

=== Grand Slam turniri ===
''Nakon [[Roland Garros 2025 – muški singl|Roland Garrosa 2025.]]''
{|class=wikitable style=text-align:center
!Turnir!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!!O/I!!Pob–Por!!Pob %
|-
|align=left bgcolor=efefef|[[Australian Open]]
|N
|bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2021 – muški singl|2K]]
|bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2022 – muški singl|3K]]
|N
|bgcolor=ffebcd|[[Australian Open 2024 – muški singl|ČF]]
|bgcolor=ffebcd|[[Australian Open 2025 – muški singl|ČF]]
|bgcolor=efefef|0/4
|bgcolor=efefef|11–4
|bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=11|lost=4|integer=yes}}
|-
|align=left bgcolor=efefef|[[Roland Garros]]
|[[Roland Garros 2020 – muški singl, kvalifikacije|KV1]] 
|bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2021 – muški singl|3K]]
|bgcolor=ffebcd|[[Roland Garros 2022 – muški singl|ČF]]
|bgcolor=yellow|[[Roland Garros 2023 – muški singl|PF]]
|bgcolor=lime|'''[[Roland Garros 2024 – muški singl|P]]'''
|bgcolor=lime|'''[[Roland Garros 2025 – muški singl|P]]'''
|bgcolor=efefef|2/5
|bgcolor=efefef|25–3
|bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=25|lost=3|integer=yes}}
|-
|align=left bgcolor=efefef|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]
|style=color:#767676|NO
|bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2021 – muški singl|2K]]
|bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2022 – muški singl|4K]]
|bgcolor=lime|'''[[Wimbledon 2023 – muški singl|P]]'''
|bgcolor=lime|'''[[Wimbledon 2024 – muški singl|P]]'''
|
|bgcolor=efefef|2/4
|bgcolor=efefef|18–2
|bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=18|lost=2|integer=yes}}
|-
|align=left bgcolor=efefef|[[US Open]]
|N
|bgcolor=ffebcd|[[US Open 2021 – muški singl|ČF]]
|bgcolor=lime|'''[[US Open 2022 – muški singl|P]]'''
|bgcolor=yellow|[[US Open 2023 – muški singl|PF]]
|bgcolor=afeeee|[[US Open 2024 – muški singl|2K]]
|
|bgcolor=efefef|1/4
|bgcolor=efefef|17–3
|bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=17|lost=3|integer=yes}}
|-style=background:#efefef;font-weight:bold
|style=text-align:left|Pob–Por
|0–0
|8–4
|16–3
|17–2
|19–2
|11–1
|5/17
|71–12
|{{tennis win percentage|won=71|lost=12|integer=yes}}
|}

== Važnija finala ==
=== Grand Slam ===
==== Singl: 5 (5–0) ====
{|class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
!Ishod
!Godina
!Turnir
!Podloga
!Protivnik
!Rezultat
|- style=&quot;background:#ccf;&quot;
|style=&quot;background:#98fb98;&quot;|Pobjeda||align=center|[[US Open 2022 – muški singl|2022.]]||[[US Open]]||Tvrda||{{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]]||6:4, 2:6, 7:6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, 6:4
|-style=&quot;background:#cfc;&quot;
|style=&quot;background:#98fb98;&quot;|Pobjeda||align=center|[[Wimbledon 2023 – muški singl|2023.]]||[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]||Trava||{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]||[[Finale Wimbledona 2023 – muški singl|1:6, 7:6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 6:1, 3:6, 6:4]]
|-style=background:#ebc2af
|style=background:#98fb98|Pobjeda||align=center|[[Roland Garros 2024 – muški singl|2024.]]||[[Roland Garros]]||Zemlja||{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:3, 2:6, 5:7, 6:1, 6:2
|-style=&quot;background:#cfc;&quot;
|style=&quot;background:#98fb98;&quot;|Pobjeda||align=center|[[Wimbledon 2024 – muški singl|2023.]]||[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]||Trava||{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]|| [[Finale Wimbledona 2024 – muški singl|6:2, 6:2, 7:6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;]]
|-style=background:#ebc2af
|style=background:#98fb98|Pobjeda||align=center|[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]]||[[Roland Garros]]||Zemlja||{{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || [[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|4:6, 6:7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6:4, 7:6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 7:6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]
|}

=== Masters 1000 ===
==== Singl: 8 (7–1) ====
{|class=&quot;sortable wikitable&quot;
!Ishod
!Godina
!Turnir
!Podloga
!Protivnik
!Rezultat
|-bgcolor=ccccff
|bgcolor=#98fb98|Pobjeda|| align=center|[[Miami Masters 2022 – muški singl|2022.]] || [[Miami Masters]] || Tvrda || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 7:5, 6:4
|- style=&quot;background:#ebc2af;&quot;
| style=&quot;background:#98fb98;&quot;|Pobjeda||align=center|[[Madrid Masters 2022 – muški singl|2022.]] || [[Madrid Masters]] || Zemlja || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:3, 6:1
|-bgcolor=ccccff
|bgcolor=#98fb98|Pobjeda|| align=center|[[Indian Wells Masters 2023 – muški singl|2023.]] || [[Indian Wells Masters]] || Tvrda ||  {{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] || 6:3, 6:2
|- style=&quot;background:#ebc2af;&quot;
| style=&quot;background:#98fb98;&quot;|Pobjeda||align=center|[[Madrid Masters 2023 – muški singl|2023.]] || [[Madrid Masters]] (2) || Zemlja || {{ZD|NJE}} [[Jan-Lennard Struff]] || 6:4, 3:6, 6:3
|-bgcolor=ccccff
|style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Poraz||align=center|[[Cincinnati Masters 2023 – singl|2023.]]||[[Cincinnati Masters]]||Tvrda||{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]||7:5, 6:7&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;, 6:7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-bgcolor=ccccff
|bgcolor=#98fb98|Pobjeda|| align=center|[[Indian Wells Masters 2024 – muški singl|2024.]] || [[Indian Wells Masters]] (2) || Tvrda ||  {{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:1
|- style=&quot;background:#ebc2af;&quot;
| style=&quot;background:#98fb98;&quot;|Pobjeda||align=center|[[Monte Carlo Masters 2025 – singl|2025.]] || [[Monte Carlo Masters]] || Zemlja || {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] || 3:6, 6:1, 6:0
|- style=&quot;background:#ebc2af;&quot;
| style=&quot;background:#98fb98;&quot;|Pobjeda||align=center|[[Rim Masters 2025 – muški singl|2025.]] || [[Rim Masters]] || Zemlja || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 7:6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6:1
|}

=== Olimpijske igre ===
==== Singl: 1 (0–1) ====
{|class=&quot;sortable wikitable&quot;
!Ishod
!Godina
!Turnir
!Podloga
!Protivnik
!Rezultat
|-bgcolor=ebc2af
|style=&quot;background:#ffa07a;&quot;|Poraz||align=center|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2024 – muški singl|2024.]]||[[Olimpijske igre]]||Zemlja||{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]]||6:7&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6:7&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Carlos Alcaraz}}
* [https://www.atptour.com/en/players/-/A0E2/overview ATP-profil]
* [https://www.itftennis.com/en/players/carlos-alcaraz/800446486/esp/mt/s/overview/ ITF-profil]
* [https://www.daviscup.com/en/players/player.aspx?id=800446486 Davis Cup profil]

{{S-start}}
{{Redoslijed
|prije = {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]]
|naslov = ATP Novajlija godine &lt;br/&gt; 2020.
|poslije = {{ZD|SAD}} [[Jenson Brooksby]]
}}
{{S-end}}

{{Pobjednici Roland Garrosa}}
{{Pobjednici Wimbledona}}
{{Pobjednici US Opena}}
{{Pobjednici ATP Masters turnira - pojedinačno}}
{{ATP brojevi 1}}
{{Španski sportist godine}}
{{Laureusov proboj godine}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Alcaraz, Carlos}}
[[Kategorija:Rođeni 2003.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Murcia]]
[[Kategorija:Španski teniseri]]
[[Kategorija:Španski olimpijci]]
[[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2024.]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Španija)]]</text>
      <sha1>g0z5p7e78cexdyv52779c6mbbuyhagy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:6ii9/igralište 2</title>
    <ns>2</ns>
    <id>501014</id>
    <revision>
      <id>3713481</id>
      <parentid>3544327</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T11:35:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>6ii9</username>
        <id>70955</id>
      </contributor>
      <origin>3713481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="721" sha1="f12bwdna4ayqr2v1vqki1lidgz54fcj" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;|-
!scope=row|{{{1}}}.
|{{dts|{{{2}}}-{{{3}}}-{{{4}}}}}
|
|align=center|{{subst:#switch:{{{7|}}}|H=D|A=G|N=N}} || {{NOG|{{{8|}}}}}
|align=center bgcolor=#{{subst:#ifexpr:{{{9|}}}&gt;{{{10|}}}|BBF3BB|{{subst:#ifeq:{{{9|}}}|{{{10|}}}|FFFFBB|FFBBBB}}}} data-sort-value={{subst:#ifexpr:{{{9|}}}&gt;{{{10|}}}|3|{{subst:#ifeq:{{{9|}}}|{{{10|}}}|2|1}}}}{{{9|}}}{{{10|}}}|{{{9|}}}–{{{10|}}}
|{{subst:#switch:{{{11|}}}
|F = Prijateljska
|EC = Kvalifikacije za EP {{{12|}}}.
|WC = Kvalifikacije za SP {{{12|}}}.
|NL = UEFA Liga nacija {{{12|}}}.
|}}
|align=right|{{subst:#ifexpr:{{{13|}}}&lt;1000|{{{13|}}}|{{sort|{{{13|}}}|{{{14|}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;

&lt;pre&gt;{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|}}&lt;/pre&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>f12bwdna4ayqr2v1vqki1lidgz54fcj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713482</id>
      <parentid>3713481</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T11:37:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>6ii9</username>
        <id>70955</id>
      </contributor>
      <origin>3713482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39708" sha1="54x7nmxkuksegj3zsaa3oqo09bayzzd" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;|-
!scope=row|{{{1}}}.
|{{dts|{{{2}}}-{{{3}}}-{{{4}}}}}
|
|align=center|{{subst:#switch:{{{7|}}}|H=D|A=G|N=N}} || {{NOG|{{{8|}}}}}
|align=center bgcolor=#{{subst:#ifexpr:{{{9|}}}&gt;{{{10|}}}|BBF3BB|{{subst:#ifeq:{{{9|}}}|{{{10|}}}|FFFFBB|FFBBBB}}}} data-sort-value={{subst:#ifexpr:{{{9|}}}&gt;{{{10|}}}|3|{{subst:#ifeq:{{{9|}}}|{{{10|}}}|2|1}}}}{{{9|}}}{{{10|}}}|{{{9|}}}–{{{10|}}}
|{{subst:#switch:{{{11|}}}
|F = Prijateljska
|EC = Kvalifikacije za EP {{{12|}}}.
|WC = Kvalifikacije za SP {{{12|}}}.
|NL = UEFA Liga nacija {{{12|}}}.
|}}
|align=right|{{subst:#ifexpr:{{{13|}}}&lt;1000|{{{13|}}}|{{sort|{{{13|}}}|{{{14|}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;

&lt;pre&gt;{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|}}&lt;/pre&gt;

|-
!scope=row|1.
|{{dts|14-11-1990}}
|
|align=center|D || {{NOG|SUI}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 1992.
|align=right|931
|-
!scope=row|2.
|{{dts|05-12-1990}}
|
|align=center|G || {{NOG|ROU}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za EP 1992.
|align=right|{{sort|6380|6.380}}
|-
!scope=row|3.
|{{dts|27-3-1991}}
|
|align=center|D || {{NOG|ROU}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=113|1–3
|Kvalifikacije za EP 1992.
|align=right|745
|-
!scope=row|4.
|{{dts|01-5-1991}}
|
|align=center|D || {{NOG|SCO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 1992.
|align=right|{{sort|3512|3.512}}
|-
!scope=row|5.
|{{dts|22-5-1991}}
|
|align=center|D || {{NOG|BUL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 1992.
|align=right|612
|-
!scope=row|6.
|{{dts|05-6-1991}}
|
|align=center|G || {{NOG|SUI}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za EP 1992.
|align=right|{{sort|6982|6.982}}
|-
!scope=row|7.
|{{dts|16-10-1991}}
|
|align=center|G || {{NOG|BUL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 1992.
|align=right|{{sort|7352|7.352}}
|-
!scope=row|8.
|{{dts|13-11-1991}}
|
|align=center|G || {{NOG|SCO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 1992.
|align=right|{{sort|35170|35.170}}
|-
!scope=row|9.
|{{dts|19-2-1992}}
|
|align=center|G || {{NOG|ITA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Prijateljska
|align=right|{{sort|18353|18.353}}
|-
!scope=row|10.
|{{dts|09-9-1992}}
|
|align=center|G || {{NOG|NOR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=1010|0–10
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|{{sort|6511|6.511}}
|-
!scope=row|11.
|{{dts|07-10-1992}}
|
|align=center|D || {{NOG|NOR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|{{sort|1187|1.187}}
|-
!scope=row|12.
|{{dts|28-10-1992}}
|
|align=center|G || {{NOG|TUR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=114|1–4
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|{{sort|22303|22.303}}
|-
!scope=row|13.
|{{dts|17-2-1993}}
|
|align=center|G || {{NOG|ENG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|{{sort|51154|51.154}}
|-
!scope=row|14.
|{{dts|10-3-1993}}
|
|align=center|D || {{NOG|TUR}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=200|0–0
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|957
|-
!scope=row|15.
|{{dts|24-3-1993}}
|
|align=center|G || {{NOG|NED}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|{{sort|12500|12.500}}
|-
!scope=row|16.
|{{dts|28-4-1993}}
|
|align=center|G || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|{{sort|10000|10.000}}
|-
!scope=row|17.
|{{dts|19-5-1993}}
|
|align=center|D || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|{{sort|1223|1.223}}
|-
!scope=row|18.
|{{dts|22-9-1993}}
|
|align=center|D || {{NOG|NED}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|{{sort|3340|3.340}}
|-
!scope=row|19.
|{{dts|17-11-1993}}
|
|align=center|D || {{NOG|ENG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=117|1–7
|Kvalifikacije za SP 1994.
|align=right|{{sort|2378|2.378}}
|-
!scope=row|20.
|{{dts|12-10-1994}}
|
|align=center|G || {{NOG|RUS}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|{{sort|5500|5.500}}
|-
!scope=row|21.
|{{dts|16-11-1994}}
|
|align=center|G || {{NOG|GRE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|{{sort|2859|2.859}}
|-
!scope=row|22.
|{{dts|14-12-1994}}
|
|align=center|G || {{NOG|FIN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=114|1–4
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|{{sort|3140|3.140}}
|-
!scope=row|23.
|{{dts|29-3-1995}}
|
|align=center|D || {{NOG|FIN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|824
|-
!scope=row|24.
|{{dts|26-4-1995}}
|
|align=center|D || {{NOG|SCO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|{{sort|2738|2.738}}
|-
!scope=row|25.
|{{dts|25-5-1995}}
|
|align=center|G || {{NOG|FRO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|{{sort|3450|3.450}}
|-
!scope=row|26.
|{{dts|07-6-1995}}
|
|align=center|D || {{NOG|RUS}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|{{sort|1367|1.367}}
|-
!scope=row|27.
|{{dts|06-9-1995}}
|
|align=center|D || {{NOG|GRE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|886
|-
!scope=row|28.
|{{dts|11-10-1995}}
|
|align=center|D || {{NOG|FRO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=113|1–3
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|928
|-
!scope=row|29.
|{{dts|15-11-1995}}
|
|align=center|G || {{NOG|SCO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 1996.
|align=right|{{sort|29492|29.492}}
|-
!scope=row|30.
|{{dts|02-6-1996}}
|
|align=center|D || {{NOG|WAL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 1998.
|align=right|{{sort|1613|1.613}}
|-
!scope=row|31.
|{{dts|31-8-1996}}
|
|align=center|G || {{NOG|WAL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za SP 1998.
|align=right|{{sort|15150|15.150}}
|-
!scope=row|32.
|{{dts|09-10-1996}}
|
|align=center|D || {{NOG|BEL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 1998.
|align=right|{{sort|1353|1.353}}
|-
!scope=row|33.
|{{dts|10-11-1996}}
|
|align=center|G || {{NOG|TUR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za SP 1998.
|align=right|{{sort|19654|19.654}}
|-
!scope=row|34.
|{{dts|29-3-1997}}
|
|align=center|G || {{NOG|NED}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za SP 1998.
|align=right|{{sort|47000|47.000}}
|-
!scope=row|35.
|{{dts|30-4-1997}}
|
|align=center|D || {{NOG|NED}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za SP 1998.
|align=right|{{sort|2832|2.832}}
|-
!scope=row|36.
|{{dts|07-6-1997}}
|
|align=center|G || {{NOG|BEL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za SP 1998.
|align=right|{{sort|24105|24.105}}
|-
!scope=row|37.
|{{dts|10-9-1997}}
|
|align=center|D || {{NOG|TUR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 1998.
|align=right|947
|-
!scope=row|38.
|{{dts|10-10-1998}}
|
|align=center|D || {{NOG|ISR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2000.
|align=right|872
|-
!scope=row|39.
|{{dts|14-10-1998}}
|
|align=center|D || {{NOG|AUT}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=114|1–4
|Kvalifikacije za EP 2000.
|align=right|{{sort|1218|1.218}}
|-
!scope=row|40.
|{{dts|18-11-1998}}
|
|align=center|D || {{NOG|CYP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Kvalifikacije za EP 2000.
|align=right|510
|-
!scope=row|41.
|{{dts|10-2-1999}}
|
|align=center|G || {{NOG|CYP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 2000.
|align=right|400
|-
!scope=row|42.
|{{dts|31-3-1999}}
|
|align=center|D || {{NOG|ESP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za EP 2000.
|align=right|{{sort|2020|2.020}}
|-
!scope=row|43.
|{{dts|28-4-1999}}
|
|align=center|G || {{NOG|AUT}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za EP 2000.
|align=right|{{sort|15400|15.400}}
|-
!scope=row|44.
|{{dts|05-6-1999}}
|
|align=center|G || {{NOG|ESP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=109|0–9
|Kvalifikacije za EP 2000.
|align=right|{{sort|16150|16.150}}
|-
!scope=row|45.
|{{dts|08-9-1999}}
|
|align=center|G || {{NOG|ISR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=108|0–8
|Kvalifikacije za EP 2000.
|align=right|{{sort|25078|25.078}}
|-
!scope=row|46.
|{{dts|26-4-2000}}
|
|align=center|D || {{NOG|MDA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Prijateljska
|align=right|100
|-
!scope=row|47.
|{{dts|07-10-2000}}
|
|align=center|D || {{NOG|SCO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za SP 2002.
|align=right|{{sort|4377|4.377}}
|-
!scope=row|48.
|{{dts|15-11-2000}}
|
|align=center|D || {{NOG|LVA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Kvalifikacije za SP 2002.
|align=right|517
|-
!scope=row|49.
|{{dts|28-2-2001}}
|
|align=center|G || {{NOG|BEL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=1110|1–10
|Kvalifikacije za SP 2002.
|align=right|{{sort|40104|40.104}}
|-
!scope=row|50.
|{{dts|28-3-2001}}
|
|align=center|G || {{NOG|SCO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za SP 2002.
|align=right|{{sort|27313|27.313}}
|-
!scope=row|51.
|{{dts|25-4-2001}}
|
|align=center|G || {{NOG|LVA}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=211|1–1
|Kvalifikacije za SP 2002.
|align=right|{{sort|4000|4.000}}
|-
!scope=row|52.
|{{dts|02-6-2001}}
|
|align=center|G || {{NOG|CRO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za SP 2002.
|align=right|{{sort|6620|6.620}}
|-
!scope=row|53.
|{{dts|06-6-2001}}
|
|align=center|D || {{NOG|BEL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=114|1–4
|Kvalifikacije za SP 2002.
|align=right|{{sort|1538|1.538}}
|-
!scope=row|54.
|{{dts|05-9-2001}}
|
|align=center|D || {{NOG|CRO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za SP 2002.
|align=right|{{sort|1387|1.387}}
|-
!scope=row|55.
|{{dts|21-5-2002}}
|
|align=center|D || {{NOG|EST}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Prijateljska
|align=right|250
|-
!scope=row|56.
|{{dts|07-9-2002}}
|
|align=center|D || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 2004.
|align=right|{{sort|2421|2.421}}
|-
!scope=row|57.
|{{dts|16-10-2002}}
|
|align=center|G || {{NOG|HUN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 2004.
|align=right|{{sort|4136|4.136}}
|-
!scope=row|58.
|{{dts|20-11-2002}}
|
|align=center|D || {{NOG|LVA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Kvalifikacije za EP 2004.
|align=right|637
|-
!scope=row|59.
|{{dts|02-4-2003}}
|
|align=center|G || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2004.
|align=right|{{sort|8000|8.000}}
|-
!scope=row|60.
|{{dts|30-4-2003}}
|
|align=center|G || {{NOG|LVA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 2004.
|align=right|{{sort|7500|7.500}}
|-
!scope=row|61.
|{{dts|07-6-2003}}
|
|align=center|D || {{NOG|SWE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za EP 2004.
|align=right|{{sort|2184|2.184}}
|-
!scope=row|62.
|{{dts|11-6-2003}}
|
|align=center|D || {{NOG|HUN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2004.
|align=right|{{sort|1410|1.410}}
|-
!scope=row|63.
|{{dts|20-8-2003}}
|
|align=center|G || {{NOG|LIE}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=222|2–2
|Prijateljska
|align=right|850
|-
!scope=row|64.
|{{dts|06-9-2003}}
|
|align=center|G || {{NOG|SWE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2004.
|align=right|{{sort|31098|31.098}}
|-
!scope=row|65.
|{{dts|28-4-2004}}
|
|align=center|D || {{NOG|LIE}}
|align=center bgcolor=#BBF3BB data-sort-value=310|1–0
|Prijateljska
|align=right|200
|-
!scope=row|66.
|{{dts|04-9-2004}}
|
|align=center|D || {{NOG|SCG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|{{sort|1137|1.137}}
|-
!scope=row|67.
|{{dts|08-9-2004}}
|
|align=center|G || {{NOG|LTU}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|{{sort|4000|4.000}}
|-
!scope=row|68.
|{{dts|13-10-2004}}
|
|align=center|G || {{NOG|SCG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|{{sort|4000|4.000}}
|-
!scope=row|69.
|{{dts|17-11-2004}}
|
|align=center|D || {{NOG|LTU}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|{{sort|1457|1.457}}
|-
!scope=row|70.
|{{dts|09-2-2005}}
|
|align=center|G || {{NOG|ESP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|{{sort|12580|12.580}}
|-
!scope=row|71.
|{{dts|30-3-2005}}
|
|align=center|D || {{NOG|BEL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=112|1–2
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|871
|-
!scope=row|72.
|{{dts|04-6-2005}}
|
|align=center|D || {{NOG|BIH}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=113|1–3
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|747
|-
!scope=row|73.
|{{dts|07-9-2005}}
|
|align=center|G || {{NOG|BEL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=108|0–8
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|{{sort|8207|8.207}}
|-
!scope=row|74.
|{{dts|08-10-2005}}
|
|align=center|G || {{NOG|BIH}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|{{sort|8500|8.500}}
|-
!scope=row|75.
|{{dts|12-10-2005}}
|
|align=center|D || {{NOG|ESP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za SP 2006.
|align=right|{{sort|3426|3.426}}
|-
!scope=row|76.
|{{dts|16-8-2006}}
|
|align=center|D || {{NOG|ALB}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Prijateljska
|align=right|700
|-
!scope=row|77.
|{{dts|06-9-2006}}
|
|align=center|D || {{NOG|GER}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=1013|0–13
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|{{sort|5019|5.019}}
|-
!scope=row|78.
|{{dts|07-10-2006}}
|
|align=center|G || {{NOG|CZE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|{{sort|9514|9.514}}
|-
!scope=row|79.
|{{dts|15-11-2006}}
|
|align=center|G || {{NOG|IRL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|{{sort|34018|34.018}}
|-
!scope=row|80.
|{{dts|07-2-2007}}
|
|align=center|D || {{NOG|IRL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=112|1–2
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|{{sort|3294|3.294}}
|-
!scope=row|81.
|{{dts|28-3-2007}}
|
|align=center|G || {{NOG|WAL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|{{sort|18752|18.752}}
|-
!scope=row|82.
|{{dts|02-6-2007}}
|
|align=center|G || {{NOG|GER}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|{{sort|43967|43.967}}
|-
!scope=row|83.
|{{dts|22-8-2007}}
|
|align=center|D || {{NOG|CYP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|552
|-
!scope=row|84.
|{{dts|08-9-2007}}
|
|align=center|D || {{NOG|CZE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|{{sort|3412|3.412}}
|-
!scope=row|85.
|{{dts|12-9-2007}}
|
|align=center|G || {{NOG|CYP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|600
|-
!scope=row|86.
|{{dts|13-10-2007}}
|
|align=center|G || {{NOG|SVK}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|{{sort|2576|2.576}}
|-
!scope=row|87.
|{{dts|17-10-2007}}
|
|align=center|D || {{NOG|WAL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=112|1–2
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|{{sort|1182|1.182}}
|-
!scope=row|88.
|{{dts|21-11-2007}}
|
|align=center|D || {{NOG|SVK}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2008.
|align=right|538
|-
!scope=row|89.
|{{dts|10-9-2008}}
|
|align=center|D || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|2374|2.374}}
|-
!scope=row|90.
|{{dts|11-10-2008}}
|
|align=center|D || {{NOG|SVK}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=113|1–3
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|1037|1.037}}
|-
!scope=row|91.
|{{dts|15-10-2008}}
|
|align=center|G || {{NOG|NIR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|12957|12.957}}
|-
!scope=row|92.
|{{dts|19-11-2008}}
|
|align=center|D || {{NOG|CZE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|1318|1.318}}
|-
!scope=row|93.
|{{dts|11-2-2009}}
|
|align=center|D || {{NOG|NIR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|1942|1.942}}
|-
!scope=row|94.
|{{dts|01-4-2009}}
|
|align=center|G || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=1010|0–10
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|15200|15.200}}
|-
!scope=row|95.
|{{dts|06-6-2009}}
|
|align=center|G || {{NOG|SVK}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|6652|6.652}}
|-
!scope=row|96.
|{{dts|12-8-2009}}
|
|align=center|G || {{NOG|SVN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|4400|4.400}}
|-
!scope=row|97.
|{{dts|09-9-2009}}
|
|align=center|G || {{NOG|CZE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|8121|8.121}}
|-
!scope=row|98.
|{{dts|14-10-2009}}
|
|align=center|D || {{NOG|SVN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2010.
|align=right|{{sort|1745|1.745}}
|-
!scope=row|99.
|{{dts|03-9-2010}}
|
|align=center|D || {{NOG|NED}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|{{sort|4127|4.127}}
|-
!scope=row|100.
|{{dts|07-9-2010}}
|
|align=center|G || {{NOG|SWE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|{{sort|21083|21.083}}
|-
!scope=row|101.
|{{dts|08-10-2010}}
|
|align=center|G || {{NOG|HUN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=108|0–8
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|{{sort|10596|10.596}}
|-
!scope=row|102.
|{{dts|12-10-2010}}
|
|align=center|D || {{NOG|MDA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|714
|-
!scope=row|103.
|{{dts|17-11-2010}}
|
|align=center|G || {{NOG|FIN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=108|0–8
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|{{sort|8192|8.192}}
|-
!scope=row|104.
|{{dts|09-2-2011}}
|
|align=center|D || {{NOG|LIE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Prijateljska
|align=right|147
|-
!scope=row|105.
|{{dts|03-6-2011}}
|
|align=center|D || {{NOG|FIN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|{{sort|1218|1.218}}
|-
!scope=row|106.
|{{dts|07-6-2011}}
|
|align=center|D || {{NOG|HUN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|{{sort|1915|1.915}}
|-
!scope=row|107.
|{{dts|10-8-2011}}
|
|align=center|D || {{NOG|ROU}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Prijateljska
|align=right|{{sort|3000|3.000}}
|-
!scope=row|108.
|{{dts|02-9-2011}}
|
|align=center|G || {{NOG|NED}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=1011|0–11
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|{{sort|35000|35.000}}
|-
!scope=row|109.
|{{dts|06-9-2011}}
|
|align=center|D || {{NOG|SWE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|{{sort|2946|2.946}}
|-
!scope=row|110.
|{{dts|11-10-2011}}
|
|align=center|G || {{NOG|MDA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 2012.
|align=right|{{sort|6534|6.534}}
|-
!scope=row|111.
|{{dts|14-8-2012}}
|
|align=center|D || {{NOG|MLT}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=123|2–3
|Prijateljska
|align=right|&lt;strong class=&quot;error&quot;&gt;Greška izraza: Neočekivani &amp;lt; operator&lt;/strong&gt;
|-
!scope=row|112.
|{{dts|11-9-2012}}
|
|align=center|D || {{NOG|MNE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|{{sort|1947|1.947}}
|-
!scope=row|113.
|{{dts|12-10-2012}}
|
|align=center|G || {{NOG|ENG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|{{sort|85654|85.654}}
|-
!scope=row|114.
|{{dts|16-10-2012}}
|
|align=center|D || {{NOG|MDA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|736
|-
!scope=row|115.
|{{dts|14-11-2012}}
|
|align=center|G || {{NOG|MNE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|{{sort|7158|7.158}}
|-
!scope=row|116.
|{{dts|22-3-2013}}
|
|align=center|D || {{NOG|ENG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=108|0–8
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|{{sort|4952|4.952}}
|-
!scope=row|117.
|{{dts|26-3-2013}}
|
|align=center|G || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|{{sort|43008|43.008}}
|-
!scope=row|118.
|{{dts|31-5-2013}}
|
|align=center|G || {{NOG|ITA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Prijateljska
|align=right|{{sort|24804|24.804}}
|-
!scope=row|119.
|{{dts|06-9-2013}}
|
|align=center|G || {{NOG|UKR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=109|0–9
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|{{sort|34190|34.190}}
|-
!scope=row|120.
|{{dts|10-9-2013}}
|
|align=center|D || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=115|1–5
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|{{sort|1597|1.597}}
|-
!scope=row|121.
|{{dts|11-10-2013}}
|
|align=center|G || {{NOG|MDA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|{{sort|7348|7.348}}
|-
!scope=row|122.
|{{dts|15-10-2013}}
|
|align=center|D || {{NOG|UKR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=108|0–8
|Kvalifikacije za SP 2014.
|align=right|{{sort|1268|1.268}}
|-
!scope=row|123.
|{{dts|08-6-2014}}
|
|align=center|D || {{NOG|ALB}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Prijateljska
|align=right|{{sort|1920|1.920}}
|-
!scope=row|124.
|{{dts|08-9-2014}}
|
|align=center|D || {{NOG|LTU}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|986
|-
!scope=row|125.
|{{dts|09-10-2014}}
|
|align=center|G || {{NOG|ENG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|{{sort|55990|55.990}}
|-
!scope=row|126.
|{{dts|14-10-2014}}
|
|align=center|D || {{NOG|SUI}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|{{sort|2289|2.289}}
|-
!scope=row|127.
|{{dts|15-11-2014}}
|
|align=center|D || {{NOG|EST}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=200|0–0
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|759
|-
!scope=row|128.
|{{dts|27-3-2015}}
|
|align=center|G || {{NOG|SVN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|{{sort|8325|8.325}}
|-
!scope=row|129.
|{{dts|31-3-2015}}
|
|align=center|G || {{NOG|LIE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Prijateljska
|align=right|450
|-
!scope=row|130.
|{{dts|14-6-2015}}
|
|align=center|G || {{NOG|EST}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|{{sort|6131|6.131}}
|-
!scope=row|131.
|{{dts|05-9-2015}}
|
|align=center|D || {{NOG|ENG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|{{sort|4378|4.378}}
|-
!scope=row|132.
|{{dts|08-9-2015}}
|
|align=center|G || {{NOG|LTU}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=112|1–2
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|{{sort|2856|2.856}}
|-
!scope=row|133.
|{{dts|09-10-2015}}
|
|align=center|G || {{NOG|SUI}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|{{sort|16200|16.200}}
|-
!scope=row|134.
|{{dts|12-10-2015}}
|
|align=center|D || {{NOG|SVN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 2016.
|align=right|781
|-
!scope=row|135.
|{{dts|04-6-2016}}
|
|align=center|G || {{NOG|CRO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=1010|0–10
|Prijateljska
|align=right|{{sort|3603|3.603}}
|-
!scope=row|136.
|{{dts|04-9-2016}}
|
|align=center|D || {{NOG|AZE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|886
|-
!scope=row|137.
|{{dts|08-10-2016}}
|
|align=center|G || {{NOG|NIR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|{{sort|18234|18.234}}
|-
!scope=row|138.
|{{dts|11-10-2016}}
|
|align=center|G || {{NOG|NOR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=114|1–4
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|{{sort|8214|8.214}}
|-
!scope=row|139.
|{{dts|11-11-2016}}
|
|align=center|D || {{NOG|GER}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=108|0–8
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|{{sort|3851|3.851}}
|-
!scope=row|140.
|{{dts|22-2-2017}}
|
|align=center|D || {{NOG|AND}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Prijateljska
|align=right|60
|-
!scope=row|141.
|{{dts|19-3-2017}}
|
|align=center|D || {{NOG|MDA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Prijateljska
|align=right|&lt;strong class=&quot;error&quot;&gt;Greška izraza: Neočekivani &amp;lt; operator&lt;/strong&gt;
|-
!scope=row|142.
|{{dts|26-3-2017}}
|
|align=center|D || {{NOG|CZE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|{{sort|1023|1.023}}
|-
!scope=row|143.
|{{dts|10-6-2017}}
|
|align=center|G || {{NOG|GER}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|{{sort|32467|32.467}}
|-
!scope=row|144.
|{{dts|01-9-2017}}
|
|align=center|D || {{NOG|NIR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|{{sort|2544|2.544}}
|-
!scope=row|145.
|{{dts|04-9-2017}}
|
|align=center|G || {{NOG|AZE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=115|1–5
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|{{sort|6500|6.500}}
|-
!scope=row|146.
|{{dts|05-10-2017}}
|
|align=center|D || {{NOG|NOR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=108|0–8
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|{{sort|1922|1.922}}
|-
!scope=row|147.
|{{dts|08-10-2017}}
|
|align=center|G || {{NOG|CZE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 2018.
|align=right|{{sort|5625|5.625}}
|-
!scope=row|148.
|{{dts|08-9-2018}}
|
|align=center|G || {{NOG|BLR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|UEFA Liga nacija 2018/19.
|align=right|{{sort|13634|13.634}}
|-
!scope=row|149.
|{{dts|11-9-2018}}
|
|align=center|D || {{NOG|LUX}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|UEFA Liga nacija 2018/19.
|align=right|794
|-
!scope=row|150.
|{{dts|12-10-2018}}
|
|align=center|G || {{NOG|MDA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|UEFA Liga nacija 2018/19.
|align=right|{{sort|5242|5.242}}
|-
!scope=row|151.
|{{dts|15-10-2018}}
|
|align=center|G || {{NOG|LUX}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|UEFA Liga nacija 2018/19.
|align=right|{{sort|2876|2.876}}
|-
!scope=row|152.
|{{dts|15-11-2018}}
|
|align=center|D || {{NOG|MDA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|UEFA Liga nacija 2018/19.
|align=right|747
|-
!scope=row|153.
|{{dts|18-11-2018}}
|
|align=center|D || {{NOG|BLR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|UEFA Liga nacija 2018/19.
|align=right|736
|-
!scope=row|154.
|{{dts|21-3-2019}}
|
|align=center|G || {{NOG|CYP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|{{sort|3175|3.175}}
|-
!scope=row|155.
|{{dts|24-3-2019}}
|
|align=center|D || {{NOG|SCO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|{{sort|4077|4.077}}
|-
!scope=row|156.
|{{dts|08-6-2019}}
|
|align=center|G || {{NOG|RUS}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=109|0–9
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|{{sort|42241|42.241}}
|-
!scope=row|157.
|{{dts|11-6-2019}}
|
|align=center|G || {{NOG|KAZ}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|{{sort|18652|18.652}}
|-
!scope=row|158.
|{{dts|06-9-2019}}
|
|align=center|D || {{NOG|BEL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|{{sort|2523|2.523}}
|-
!scope=row|159.
|{{dts|09-9-2019}}
|
|align=center|D || {{NOG|CYP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|662
|-
!scope=row|160.
|{{dts|10-10-2019}}
|
|align=center|G || {{NOG|BEL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=109|0–9
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|{{sort|34504|34.504}}
|-
!scope=row|161.
|{{dts|13-10-2019}}
|
|align=center|G || {{NOG|SCO}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|{{sort|20699|20.699}}
|-
!scope=row|162.
|{{dts|16-11-2019}}
|
|align=center|D || {{NOG|KAZ}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=113|1–3
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|643
|-
!scope=row|163.
|{{dts|19-11-2019}}
|
|align=center|D || {{NOG|RUS}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za EP 2020.
|align=right|{{sort|1604|1.604}}
|-
!scope=row|164.
|{{dts|05-9-2020}}
|
|align=center|G || {{NOG|GIB}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|UEFA Liga nacija 2020/21.
|align=right|0
|-
!scope=row|165.
|{{dts|08-9-2020}}
|
|align=center|D || {{NOG|LIE}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|UEFA Liga nacija 2020/21.
|align=right|0
|-
!scope=row|166.
|{{dts|07-10-2020}}
|
|align=center|G || {{NOG|SVN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Prijateljska
|align=right|500
|-
!scope=row|167.
|{{dts|13-10-2020}}
|
|align=center|G || {{NOG|LIE}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=200|0–0
|UEFA Liga nacija 2020/21.
|align=right|178
|-
!scope=row|168.
|{{dts|11-11-2020}}
|
|align=center|D || {{NOG|LVA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Prijateljska
|align=right|0
|-
!scope=row|169.
|{{dts|14-11-2020}}
|
|align=center|D || {{NOG|GIB}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=200|0–0
|UEFA Liga nacija 2020/21.
|align=right|0
|-
!scope=row|170.
|{{dts|25-3-2021}}
|
|align=center|G || {{NOG|ENG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|0
|-
!scope=row|171.
|{{dts|28-3-2021}}
|
|align=center|D || {{NOG|HUN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|0
|-
!scope=row|172.
|{{dts|31-3-2021}}
|
|align=center|D || {{NOG|ALB}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|0
|-
!scope=row|173.
|{{dts|28-5-2021}}
|
|align=center|G || {{NOG|ITA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=107|0–7
|Prijateljska
|align=right|0
|-
!scope=row|174.
|{{dts|01-6-2021}}
|
|align=center|G || {{NOG|KOS}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=114|1–4
|Prijateljska
|align=right|0
|-
!scope=row|175.
|{{dts|02-9-2021}}
|
|align=center|G || {{NOG|AND}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|{{sort|1400|1.400}}
|-
!scope=row|176.
|{{dts|05-9-2021}}
|
|align=center|D || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=117|1–7
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|500
|-
!scope=row|177.
|{{dts|08-9-2021}}
|
|align=center|G || {{NOG|ALB}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|{{sort|3850|3.850}}
|-
!scope=row|178.
|{{dts|09-10-2021}}
|
|align=center|G || {{NOG|POL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=105|0–5
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|{{sort|56126|56.126}}
|-
!scope=row|179.
|{{dts|12-10-2021}}
|
|align=center|D || {{NOG|AND}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|243
|-
!scope=row|180.
|{{dts|12-11-2021}}
|
|align=center|G || {{NOG|HUN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|{{sort|12800|12.800}}
|-
!scope=row|181.
|{{dts|15-11-2021}}
|
|align=center|D || {{NOG|ENG}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=1010|0–10
|Kvalifikacije za SP 2022.
|align=right|{{sort|2775|2.775}}
|-
!scope=row|182.
|{{dts|25-3-2022}}
|
|align=center|D || {{NOG|LTU}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=112|1–2
|Prijateljska
|align=right|&lt;strong class=&quot;error&quot;&gt;Greška izraza: Neočekivani &amp;lt; operator&lt;/strong&gt;
|-
!scope=row|183.
|{{dts|28-3-2022}}
|
|align=center|N || {{NOG|CPV}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Prijateljska
|align=right|&lt;strong class=&quot;error&quot;&gt;Greška izraza: Neočekivani &amp;lt; operator&lt;/strong&gt;
|-
!scope=row|184.
|{{dts|02-6-2022}}
|
|align=center|G || {{NOG|EST}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|UEFA Liga nacija 2022.
|align=right|{{sort|3533|3.533}}
|-
!scope=row|185.
|{{dts|05-6-2022}}
|
|align=center|D || {{NOG|MLT}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|align=right|558
|-
!scope=row|186.
|{{dts|09-6-2022}}
|
|align=center|D || {{NOG|ISL}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Prijateljska
|align=right|293
|-
!scope=row|187.
|{{dts|12-6-2022}}
|
|align=center|G || {{NOG|MLT}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|align=right|{{sort|2646|2.646}}
|-
!scope=row|188.
|{{dts|21-9-2022}}
|
|align=center|D || {{NOG|SEY}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=200|0–0
|Prijateljska
|align=right|367
|-
!scope=row|189.
|{{dts|26-9-2022}}
|
|align=center|D || {{NOG|EST}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|UEFA Liga nacija 2022/23.
|align=right|608
|-
!scope=row|190.
|{{dts|17-11-2022}}
|
|align=center|G || {{NOG|LCA}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=211|1–1
|Prijateljska
|align=right|750
|-
!scope=row|191.
|{{dts|20-11-2022}}
|
|align=center|G || {{NOG|LCA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Prijateljska
|align=right|{{sort|3723|3.723}}
|-
!scope=row|192.
|{{dts|23-3-2023}}
|
|align=center|D || {{NOG|NIR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|{{sort|2099|2.099}}
|-
!scope=row|193.
|{{dts|26-3-2023}}
|
|align=center|G || {{NOG|SVN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|{{sort|10282|10.282}}
|-
!scope=row|194.
|{{dts|16-6-2023}}
|
|align=center|D || {{NOG|KAZ}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|528
|-
!scope=row|195.
|{{dts|19-6-2023}}
|
|align=center|G || {{NOG|FIN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=106|0–6
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|{{sort|32812|32.812}}
|-
!scope=row|196.
|{{dts|07-9-2023}}
|
|align=center|G || {{NOG|DEN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|{{sort|36262|36.262}}
|-
!scope=row|197.
|{{dts|10-9-2023}}
|
|align=center|D || {{NOG|SVN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|844
|-
!scope=row|198.
|{{dts|14-10-2023}}
|
|align=center|G || {{NOG|NIR}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=103|0–3
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|{{sort|17886|17.886}}
|-
!scope=row|199.
|{{dts|17-10-2023}}
|
|align=center|D || {{NOG|DEN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=112|1–2
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|{{sort|2984|2.984}}
|-
!scope=row|200.
|{{dts|17-11-2023}}
|
|align=center|G || {{NOG|KAZ}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=113|1–3
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|{{sort|30100|30.100}}
|-
!scope=row|201.
|{{dts|20-11-2023}}
|
|align=center|D || {{NOG|FIN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=112|1–2
|Kvalifikacije za EP 2024.
|align=right|{{sort|1427|1.427}}
|-
!scope=row|202.
|{{dts|20-3-2024}}
|
|align=center|D || {{NOG|SKN}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=113|1–3
|Prijateljska
|align=right|622
|-
!scope=row|203.
|{{dts|24-3-2024}}
|
|align=center|D || {{NOG|SKN}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=200|0–0
|Prijateljska
|align=right|473
|-
!scope=row|204.
|{{dts|05-6-2024}}
|
|align=center|N || {{NOG|SVK}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=104|0–4
|Prijateljska
|align=right|452
|-
!scope=row|205.
|{{dts|11-6-2024}}
|
|align=center|D || {{NOG|CYP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=114|1–4
|Prijateljska
|align=right|358
|-
!scope=row|206.
|{{dts|05-9-2024}}
|
|align=center|D || {{NOG|LIE}}
|align=center bgcolor=#BBF3BB data-sort-value=310|1–0
|UEFA Liga nacija 2024/25.
|align=right|914
|-
!scope=row|207.
|{{dts|10-9-2024}}
|
|align=center|G || {{NOG|MDA}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Prijateljska
|align=right|{{sort|4742|4.742}}
|-
!scope=row|208.
|{{dts|10-10-2024}}
|
|align=center|G || {{NOG|GIB}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|UEFA Liga nacija 2024/25.
|align=right|677
|-
!scope=row|209.
|{{dts|13-10-2024}}
|
|align=center|G || {{NOG|AND}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Prijateljska
|align=right|&lt;strong class=&quot;error&quot;&gt;Greška izraza: Neočekivani &amp;lt; operator&lt;/strong&gt;
|-
!scope=row|210.
|{{dts|15-11-2024}}
|
|align=center|D || {{NOG|GIB}}
|align=center bgcolor=#FFFFBB data-sort-value=211|1–1
|UEFA Liga nacija 2024/25.
|align=right|{{sort|1324|1.324}}
|-
!scope=row|211.
|{{dts|18-11-2024}}
|
|align=center|G || {{NOG|LIE}}
|align=center bgcolor=#BBF3BB data-sort-value=331|3–1
|UEFA Liga nacija 2024/25.
|align=right|{{sort|1157|1.157}}
|-
!scope=row|212.
|{{dts|21-3-2025}}
|
|align=center|G || {{NOG|CYP}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=102|0–2
|Kvalifikacije za SP 2026.
|align=right|{{sort|2336|2.336}}
|-
!scope=row|213.
|{{dts|24-3-2025}}
|
|align=center|D || {{NOG|ROM}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=115|1–5
|Kvalifikacije za SP 2026.
|align=right|{{sort|3556|3.556}}
|-
!scope=row|214.
|{{dts|07-6-2025}}
|
|align=center|G || {{NOG|BIH}}
|align=center bgcolor=#FFBBBB data-sort-value=101|0–1
|Kvalifikacije za SP 2026.
|align=right|&lt;strong class=&quot;error&quot;&gt;Greška izraza: Neočekivani &amp;lt; operator&lt;/strong&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>54x7nmxkuksegj3zsaa3oqo09bayzzd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713483</id>
      <parentid>3713482</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T11:37:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>6ii9</username>
        <id>70955</id>
      </contributor>
      <origin>3713483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23601" sha1="tkozyfgil81x55j24cqfbkc975ab4wv" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;|-
!scope=row|{{{1}}}.
|{{dts|{{{2}}}-{{{3}}}-{{{4}}}}}
|
|align=center|{{subst:#switch:{{{7|}}}|H=D|A=G|N=N}} || {{NOG|{{{8|}}}}}
|align=center bgcolor=#{{subst:#ifexpr:{{{9|}}}&gt;{{{10|}}}|BBF3BB|{{subst:#ifeq:{{{9|}}}|{{{10|}}}|FFFFBB|FFBBBB}}}} data-sort-value={{subst:#ifexpr:{{{9|}}}&gt;{{{10|}}}|3|{{subst:#ifeq:{{{9|}}}|{{{10|}}}|2|1}}}}{{{9|}}}{{{10|}}}|{{{9|}}}–{{{10|}}}
|{{subst:#switch:{{{11|}}}
|F = Prijateljska
|EC = Kvalifikacije za EP {{{12|}}}.
|WC = Kvalifikacije za SP {{{12|}}}.
|NL = UEFA Liga nacija {{{12|}}}.
|}}
|align=right|{{subst:#ifexpr:{{{13|}}}&lt;1000|{{{13|}}}|{{sort|{{{13|}}}|{{{14|}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;

&lt;pre&gt;{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|}}&lt;/pre&gt;

&lt;!--
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|1|14|11|1990|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SUI|0|4|EC|1992|931|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|2|05|12|1990|Stadionul Steaua| Bucharest|A|ROU|0|6|EC|1992|6380|6.380}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|3|27|3|1991|Stadio Olimpico| Serravalle|H|ROU|1|3|EC|1992|745|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|4|01|5|1991|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SCO|0|2|EC|1992|3512|3.512}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|5|22|5|1991|Stadio Olimpico| Serravalle|H|BUL|0|3|EC|1992|612|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|6|05|6|1991|Espenmoos| St. Gallen|A|SUI|0|7|EC|1992|6982|6.982}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|7|16|10|1991|Vasil Levski National Stadium| Sofia|A|BUL|0|4|EC|1992|7352|7.352}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|8|13|11|1991|Hampden Park| Glasgow|A|SCO|0|4|EC|1992|35170|35.170}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|9|19|2|1992|Stadio Dino Manuzzi| Cesena|A|ITA|0|4|F|x|18353|18.353}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|10|09|9|1992|Ullevaal Stadion| Oslo|A|NOR|0|10|WC|1994|6511|6.511}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|11|07|10|1992|Stadio Olimpico| Serravalle|H|NOR|0|2|WC|1994|1187|1.187}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|12|28|10|1992|Ankara 19 Mayıs Stadium| Ankara|A|TUR|1|4|WC|1994|22303|22.303}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|13|17|2|1993|Original Wembley Stadium| London|A|ENG|0|6|WC|1994|51154|51.154}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|14|10|3|1993|Stadio Olimpico| Serravalle|H|TUR|0|0|WC|1994|957|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|15|24|3|1993|Stadion Galgenwaard| Utrecht|A|NED|0|6|WC|1994|12500|12.500}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|16|28|4|1993|Stadion Widzewa| Łódź|A|POL|0|1|WC|1994|10000|10.000}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|17|19|5|1993|Stadio Olimpico| Serravalle|H|POL|0|3|WC|1994|1223|1.223}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|18|22|9|1993|Stadio Renato Dall'Ara| Bologna|H|NED|0|7|WC|1994|3340|3.340}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|19|17|11|1993|Stadio Renato Dall'Ara| Bologna|H|ENG|1|7|WC|1994|2378|2.378}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|20|12|10|1994|Luzhniki Stadium| Moscow|A|RUS|0|4|EC|1996|5500|5.500}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|21|16|11|1994|Olympic Stadium| Athens|A|GRE|0|2|EC|1996|2859|2.859}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|22|14|12|1994|Helsinki Olympic Stadium| Helsinki|A|FIN|1|4|EC|1996|3140|3.140}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|23|29|3|1995|Stadio Olimpico| Serravalle|H|FIN|0|2|EC|1996|824|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|24|26|4|1995|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SCO|0|2|EC|1996|2738|2.738}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|25|25|5|1995|Svangaskarð| Toftir|A|FRO|0|3|EC|1996|3450|3.450}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|26|07|6|1995|Stadio Olimpico| Serravalle|H|RUS|0|7|EC|1996|1367|1.367}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|27|06|9|1995|Stadio Olimpico| Serravalle|H|GRE|0|4|EC|1996|886|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|28|11|10|1995|Stadio Olimpico| Serravalle|H|FRO|1|3|EC|1996|928|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|29|15|11|1995|Hampden Park| Glasgow|A|SCO|0|5|EC|1996|29492|29.492}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|30|02|6|1996|Stadio Olimpico| Serravalle|H|WAL|0|5|WC|1998|1613|1.613}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|31|31|8|1996|Cardiff Arms Park| Cardiff|A|WAL|0|6|WC|1998|15150|15.150}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|32|09|10|1996|Stadio Olimpico| Serravalle|H|BEL|0|3|WC|1998|1353|1.353}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|33|10|11|1996|Ali Sami Yen Stadium| Istanbul|A|TUR|0|7|WC|1998|19654|19.654}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|34|29|3|1997|Amsterdam Arena| Amsterdam|A|NED|0|4|WC|1998|47000|47.000}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|35|30|4|1997|Stadio Olimpico| Serravalle|H|NED|0|6|WC|1998|2832|2.832}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|36|07|6|1997|King Baudouin Stadium| Brussels|A|BEL|0|6|WC|1998|24105|24.105}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|37|10|9|1997|Stadio Olimpico| Serravalle|H|TUR|0|5|WC|1998|947|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|38|10|10|1998|Stadio Olimpico| Serravalle|H|ISR|0|5|EC|2000|872|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|39|14|10|1998|Stadio Olimpico| Serravalle|H|AUT|1|4|EC|2000|1218|1.218}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|40|18|11|1998|Stadio Olimpico| Serravalle|H|CYP|0|1|EC|2000|510|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|41|10|2|1999|Tsirio Stadium| Limassol|A|CYP|0|4|EC|2000|400|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|42|31|3|1999|Stadio Olimpico| Serravalle|H|ESP|0|6|EC|2000|2020|2.020}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|43|28|4|1999|Arnold Schwarzenegger Stadium| Graz|A|AUT|0|7|EC|2000|15400|15.400}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|44|05|6|1999|El Madrigal| Villarreal|A|ESP|0|9|EC|2000|16150|16.150}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|45|08|9|1999|Ramat Gan Stadium| Ramat Gan|A|ISR|0|8|EC|2000|25078|25.078}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|46|26|4|2000|Stadio Olimpico| Serravalle|H|MDA|0|1|F|x|100|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|47|07|10|2000|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SCO|0|2|WC|2002|4377|4.377}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|48|15|11|2000|Stadio Olimpico| Serravalle|H|LVA|0|1|WC|2002|517|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|49|28|2|2001|King Baudouin Stadium| Brussels|A|BEL|1|10|WC|2002|40104|40.104}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|50|28|3|2001|Hampden Park| Glasgow|A|SCO|0|4|WC|2002|27313|27.313}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|51|25|4|2001|Skonto Stadium| Riga|A|LVA|1|1|WC|2002|4000|4.000}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|52|02|6|2001|Stadion Varteks| Varaždin|A|CRO|0|4|WC|2002|6620|6.620}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|53|06|6|2001|Stadio Olimpico| Serravalle|H|BEL|1|4|WC|2002|1538|1.538}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|54|05|9|2001|Stadio Olimpico| Serravalle|H|CRO|0|4|WC|2002|1387|1.387}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|55|21|5|2002|Stadio Olimpico| Serravalle|H|EST|0|1|F|x|250|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|56|07|9|2002|Stadio Olimpico| Serravalle|H|POL|0|2|EC|2004|2421|2.421}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|57|16|10|2002|Megyeri úti Stadion| Budapest|A|HUN|0|3|EC|2004|4136|4.136}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|58|20|11|2002|Stadio Olimpico| Serravalle|H|LVA|0|1|EC|2004|637|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|59|02|4|2003|Miejski Stadion Sportowy KSZO| Ostrowiec Swietokrzyski|A|POL|0|5|EC|2004|8000|8.000}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|60|30|4|2003|Skonto Stadium| Riga|A|LVA|0|3|EC|2004|7500|7.500}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|61|07|6|2003|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SWE|0|6|EC|2004|2184|2.184}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|62|11|6|2003|Stadio Olimpico| Serravalle|H|HUN|0|5|EC|2004|1410|1.410}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|63|20|8|2003|Rheinpark Stadion| Vaduz|A|LIE|2|2|F|x|850|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|64|06|9|2003|Ullevi| Gothenburg|A|SWE|0|5|EC|2004|31098|31.098}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|65|28|4|2004|Stadio Olimpico| Serravalle|H|LIE|1|0|F|x|200|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|66|04|9|2004|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SCG|0|3|WC|2006|1137|1.137}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|67|08|9|2004|Steponas Darius and Stasys Girėnas Stadium| Kaunas|A|LTU|0|4|WC|2006|4000|4.000}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|68|13|10|2004|Red Star Stadium| Belgrade|A|SCG|0|5|WC|2006|4000|4.000}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|69|17|11|2004|Stadio Olimpico| Serravalle|H|LTU|0|1|WC|2006|1457|1.457}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|70|09|2|2005|Estadio de los Juegos Mediterráneos| Almería|A|ESP|0|5|WC|2006|12580|12.580}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|71|30|3|2005|Stadio Olimpico| Serravalle|H|BEL|1|2|WC|2006|871|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|72|04|6|2005|Stadio Olimpico| Serravalle|H|BIH|1|3|WC|2006|747|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|73|07|9|2005|Olympisch Stadion| Antwerp|A|BEL|0|8|WC|2006|8207|8.207}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|74|08|10|2005|Bilino Polje Stadium| Zenica|A|BIH|0|3|WC|2006|8500|8.500}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|75|12|10|2005|Stadio Olimpico| Serravalle|H|ESP|0|6|WC|2006|3426|3.426}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|76|16|8|2006|Stadio Olimpico| Serravalle|H|ALB|0|3|F|x|700|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|77|06|9|2006|Stadio Olimpico| Serravalle|H|GER|0|13|EC|2008|5019|5.019}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|78|07|10|2006|Stadion u Nisy| Liberec|A|CZE|0|7|EC|2008|9514|9.514}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|79|15|11|2006|Lansdowne Road| Dublin|A|IRL|0|5|EC|2008|34018|34.018}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|80|07|2|2007|Stadio Olimpico| Serravalle|H|IRL|1|2|EC|2008|3294|3.294}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|81|28|3|2007|Millennium Stadium| Cardiff|A|WAL|0|3|EC|2008|18752|18.752}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|82|02|6|2007|Frankenstadion| Nuremberg|A|GER|0|6|EC|2008|43967|43.967}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|83|22|8|2007|Stadio Olimpico| Serravalle|H|CYP|0|1|EC|2008|552|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|84|08|9|2007|Stadio Olimpico| Serravalle|H|CZE|0|3|EC|2008|3412|3.412}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|85|12|9|2007|GSP Stadium| Strovolos|A|CYP|0|3|EC|2008|600|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|86|13|10|2007|Športová Hala| Dubnica nad Váhom|A|SVK|0|7|EC|2008|2576|2.576}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|87|17|10|2007|Stadio Olimpico| Serravalle|H|WAL|1|2|EC|2008|1182|1.182}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|88|21|11|2007|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SVK|0|5|EC|2008|538|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|89|10|9|2008|Stadio Olimpico| Serravalle|H|POL|0|2|WC|2010|2374|2.374}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|90|11|10|2008|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SVK|1|3|WC|2010|1037|1.037}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|91|15|10|2008|Windsor Park| Belfast|A|NIR|0|4|WC|2010|12957|12.957}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|92|19|11|2008|Stadio Olimpico| Serravalle|H|CZE|0|3|WC|2010|1318|1.318}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|93|11|2|2009|Stadio Olimpico| Serravalle|H|NIR|0|3|WC|2010|1942|1.942}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|94|01|4|2009|Stadion Miejski| Kielce|A|POL|0|10|WC|2010|15200|15.200}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|95|06|6|2009|Tehelné pole| Bratislava|A|SVK|0|7|WC|2010|6652|6.652}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|96|12|8|2009|Ljudski vrt| Maribor|A|SVN|0|5|WC|2010|4400|4.400}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|97|09|9|2009|Městský fotbalový stadion Miroslava Valenty| Uherské Hradiště|A|CZE|0|7|WC|2010|8121|8.121}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|98|14|10|2009|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SVN|0|3|WC|2010|1745|1.745}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|99|03|9|2010|Stadio Olimpico| Serravalle|H|NED|0|5|EC|2012|4127|4.127}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|100|07|9|2010|Stadion| Malmö|A|SWE|0|6|EC|2012|21083|21.083}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|101|08|10|2010|Ferenc Puskás Stadium| Budapest|A|HUN|0|8|EC|2012|10596|10.596}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|102|12|10|2010|Stadio Olimpico| Serravalle|H|MDA|0|2|EC|2012|714|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|103|17|11|2010|Helsinki Olympic Stadium| Helsinki|A|FIN|0|8|EC|2012|8192|8.192}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|104|09|2|2011|Stadio Olimpico| Serravalle|H|LIE|0|1|F|x|147|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|105|03|6|2011|Stadio Olimpico| Serravalle|H|FIN|0|1|EC|2012|1218|1.218}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|106|07|6|2011|Stadio Olimpico| Serravalle|H|HUN|0|3|EC|2012|1915|1.915}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|107|10|8|2011|Stadio Olimpico| Serravalle|H|ROU|0|1|F|x|3000|3.000}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|108|02|9|2011|Philips Stadion| Eindhoven|A|NED|0|11|EC|2012|35000|35.000}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|109|06|9|2011|Stadio Olimpico| Serravalle|H|SWE|0|5|EC|2012|2946|2.946}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|110|11|10|2011|Zimbru Stadium| Chișinău|A|MDA|0|4|EC|2012|6534|6.534}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|111|14|8|2012|Stadio Olimpico| Serravalle|H|MLT|2|3|F|x||}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|112|11|9|2012|Stadio Olimpico| Serravalle|H|MNE|0|6|WC|2014|1947|1.947}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|113|12|10|2012|Wembley Stadium| London|A|ENG|0|5|WC|2014|85654|85.654}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|114|16|10|2012|Stadio Olimpico| Serravalle|H|MDA|0|2|WC|2014|736|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|115|14|11|2012|Podgorica City Stadium| Podgorica|A|MNE|0|3|WC|2014|7158|7.158}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|116|22|3|2013|Stadio Olimpico| Serravalle|H|ENG|0|8|WC|2014|4952|4.952}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|117|26|3|2013|Stadion Narodowy| Warsaw|A|POL|0|5|WC|2014|43008|43.008}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|118|31|5|2013|Stadio Renato Dall'Ara| Bologna|A|ITA|0|4|F|x|24804|24.804}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|119|06|9|2013|Arena Lviv| Lviv|A|UKR|0|9|WC|2014|34190|34.190}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|120|10|9|2013|Stadio Olimpico| Serravalle|H|POL|1|5|WC|2014|1597|1.597}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|121|11|10|2013|Zimbru Stadium| Chișinău|A|MDA|0|3|WC|2014|7348|7.348}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|122|15|10|2013|Stadio Olimpico| Serravalle|H|UKR|0|8|WC|2014|1268|1.268}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|123|08|6|2014|Stadio Olimpico| Serravalle|H|ALB|0|3|F|x|1920|1.920}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|124|08|9|2014|San Marino Stadium| Serravalle|H|LTU|0|2|EC|2016|986|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|125|09|10|2014|Wembley Stadium| London|A|ENG|0|5|EC|2016|55990|55.990}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|126|14|10|2014|San Marino Stadium| Serravalle|H|SUI|0|4|EC|2016|2289|2.289}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|127|15|11|2014|San Marino Stadium| Serravalle|H|EST|0|0|EC|2016|759|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|128|27|3|2015|Stožice Stadium| Ljubljana|A|SVN|0|6|EC|2016|8325|8.325}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|129|31|3|2015|Sportpark Eschen-Mauren| Eschen|A|LIE|0|1|F|x|450|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|130|14|6|2015|Lilleküla Stadium| Tallinn|A|EST|0|2|EC|2016|6131|6.131}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|131|05|9|2015|San Marino Stadium| Serravalle|H|ENG|0|6|EC|2016|4378|4.378}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|132|08|9|2015|LFF Stadium| Vilnius|A|LTU|1|2|EC|2016|2856|2.856}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|133|09|10|2015|AFG Arena| St. Gallen|A|SUI|0|7|EC|2016|16200|16.200}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|134|12|10|2015|San Marino Stadium| Serravalle|H|SVN|0|2|EC|2016|781|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|135|04|6|2016|Stadion Rujevica| Rijeka|A|CRO|0|10|F|x|3603|3.603}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|136|04|9|2016|San Marino Stadium| Serravalle|H|AZE|0|1|WC|2018|886|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|137|08|10|2016|Windsor Park| Belfast|A|NIR|0|4|WC|2018|18234|18.234}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|138|11|10|2016|Ullevaal Stadion| Oslo|A|NOR|1|4|WC|2018|8214|8.214}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|139|11|11|2016|San Marino Stadium| Serravalle|H|GER|0|8|WC|2018|3851|3.851}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|140|22|2|2017|San Marino Stadium| Serravalle|H|AND|0|2|F|x|60|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|141|19|3|2017|San Marino Stadium| Serravalle|H|MDA|0|2|F|x||}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|142|26|3|2017|San Marino Stadium| Serravalle|H|CZE|0|6|WC|2018|1023|1.023}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|143|10|6|2017|Stadion Nürnberg| Nuremberg|A|GER|0|7|WC|2018|32467|32.467}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|144|01|9|2017|San Marino Stadium| Serravalle|H|NIR|0|3|WC|2018|2544|2.544}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|145|04|9|2017|Bakcell Arena| Baku|A|AZE|1|5|WC|2018|6500|6.500}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|146|05|10|2017|San Marino Stadium| Serravalle|H|NOR|0|8|WC|2018|1922|1.922}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|147|08|10|2017|Doosan Arena| Plzeň|A|CZE|0|5|WC|2018|5625|5.625}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|148|08|9|2018|Dinamo Stadium| Minsk|A|BLR|0|5|NL|2018/19|13634|13.634}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|149|11|9|2018|San Marino Stadium| Serravalle|H|LUX|0|3|NL|2018/19|794|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|150|12|10|2018|Zimbru Stadium| Chișinău|A|MDA|0|2|NL|2018/19|5242|5.242}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|151|15|10|2018|Stade Josy Barthel| Luxembourg City|A|LUX|0|3|NL|2018/19|2876|2.876}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|152|15|11|2018|San Marino Stadium| Serravalle|H|MDA|0|1|NL|2018/19|747|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|153|18|11|2018|San Marino Stadium| Serravalle|H|BLR|0|2|NL|2018/19|736|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|154|21|3|2019|GSP Stadium| Strovolos|A|CYP|0|5|EC|2020|3175|3.175}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|155|24|3|2019|San Marino Stadium| Serravalle|H|SCO|0|2|EC|2020|4077|4.077}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|156|08|6|2019|Mordovia Arena| Saransk|A|RUS|0|9|EC|2020|42241|42.241}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|157|11|6|2019|Astana Arena| Nur-Sultan|A|KAZ|0|4|EC|2020|18652|18.652}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|158|06|9|2019|San Marino Stadium| Serravalle|H|BEL|0|4|EC|2020|2523|2.523}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|159|09|9|2019|San Marino Stadium| Serravalle|H|CYP|0|4|EC|2020|662|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|160|10|10|2019|King Baudouin Stadium| Brussels|A|BEL|0|9|EC|2020|34504|34.504}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|161|13|10|2019|Hampden Park| Glasgow|A|SCO|0|6|EC|2020|20699|20.699}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|162|16|11|2019|San Marino Stadium| Serravalle|H|KAZ|1|3|EC|2020|643|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|163|19|11|2019|San Marino Stadium| Serravalle|H|RUS|0|5|EC|2020|1604|1.604}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|164|05|9|2020|Victoria Stadium| Gibraltar|A|GIB|0|1|NL|2020/21|0|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|165|08|9|2020|Stadio Romeo Neri| Rimini|H|LIE|0|2|NL|2020/21|0|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|166|07|10|2020|Stožice Stadium| Ljubljana|A|SVN|0|4|F|x|500|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|167|13|10|2020|Rheinpark Stadion| Vaduz|A|LIE|0|0|NL|2020/21|178|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|168|11|11|2020|San Marino Stadium| Serravalle|H|LVA|0|3|F|x|0|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|169|14|11|2020|San Marino Stadium| Serravalle|H|GIB|0|0|NL|2020/21|0|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|170|25|3|2021|Wembley Stadium| London|A|ENG|0|5|WC|2022|0|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|171|28|3|2021|San Marino Stadium| Serravalle|H|HUN|0|3|WC|2022|0|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|172|31|3|2021|San Marino Stadium| Serravalle|H|ALB|0|2|WC|2022|0|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|173|28|5|2021|Sardegna Arena| Cagliari|A|ITA|0|7|F|x|0|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|174|01|6|2021|Fadil Vokrri Stadium| Pristina|A|KOS|1|4|F|x|0|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|175|02|9|2021|Estadi Nacional| Andorra la Vella|A|AND|0|2|WC|2022|1400|1.400}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|176|05|9|2021|San Marino Stadium| Serravalle|H|POL|1|7|WC|2022|500|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|177|08|9|2021|Elbasan Arena| Elbasan|A|ALB|0|5|WC|2022|3850|3.850}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|178|09|10|2021|Stadion Narodowy| Warsaw|A|POL|0|5|WC|2022|56126|56.126}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|179|12|10|2021|San Marino Stadium| Serravalle|H|AND|0|3|WC|2022|243|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|180|12|11|2021|Puskás Aréna| Budapest|A|HUN|0|4|WC|2022|12800|12.800}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|181|15|11|2021|San Marino Stadium| Serravalle|H|ENG|0|10|WC|2022|2775|2.775}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|182|25|3|2022|San Marino Stadium| Serravalle|H|LTU|1|2|F|x||}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|183|28|3|2022|Pinatar Arena| San Pedro del Pinatar|N|CPV|0|2|F|x||}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|184|02|6|2022|Lilleküla Stadium| Tallinn|A|EST|0|2|NL|2022|3533|3.533}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|185|05|6|2022|San Marino Stadium| Serravalle|H|MLT|0|2|NL|2022/23|558|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|186|09|6|2022|San Marino Stadium| Serravalle|H|ISL|0|1|F|x|293|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|187|12|6|2022|National Stadium| Ta' Qali|A|MLT|0|1|NL|2022/23|2646|2.646}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|188|21|9|2022|San Marino Stadium| Serravalle|H|SEY|0|0|F|x|367|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|189|26|9|2022|San Marino Stadium| Serravalle|H|EST|0|4|NL|2022/23|608|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|190|17|11|2022|Daren Sammy Cricket Ground| Gros Islet|A|LCA|1|1|F|x|750|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|191|20|11|2022|Daren Sammy Cricket Ground| Gros Islet|A|LCA|0|1|F|x|3723|3.723}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|192|23|3|2023|San Marino Stadium| Serravalle|H|NIR|0|2|EC|2024|2099|2.099}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|193|26|3|2023|Stožice Stadium| Ljubljana|A|SVN|0|2|EC|2024|10282|10.282}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|194|16|6|2023|Stadio Ennio Tardini| Parma|H|KAZ|0|3|EC|2024|528|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|195|19|6|2023|Helsinki Olympic Stadium| Helsinki|A|FIN|0|6|EC|2024|32812|32.812}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|196|07|9|2023|Parken Stadium| Copenhagen|A|DEN|0|4|EC|2024|36262|36.262}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|197|10|9|2023|San Marino Stadium| Serravalle|H|SVN|0|4|EC|2024|844|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|198|14|10|2023|Windsor Park| Belfast|A|NIR|0|3|EC|2024|17886|17.886}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|199|17|10|2023|San Marino Stadium| Serravalle|H|DEN|1|2|EC|2024|2984|2.984}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|200|17|11|2023|Astana Arena| Astana|A|KAZ|1|3|EC|2024|30100|30.100}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|201|20|11|2023|San Marino Stadium| Serravalle|H|FIN|1|2|EC|2024|1427|1.427}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|202|20|3|2024|San Marino Stadium| Serravalle|H|SKN|1|3|F|x|622|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|203|24|3|2024|San Marino Stadium| Serravalle|H|SKN|0|0|F|x|473|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|204|05|6|2024|Wiener Neustadt Arena| Wiener Neustadt|N|SVK|0|4|F|x|452|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|205|11|6|2024|San Marino Stadium| Serravalle|H|CYP|1|4|F|x|358|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|206|05|9|2024|San Marino Stadium| Serravalle|H|LIE|1|0|NL|2024/25|914|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|207|10|9|2024|Zimbru Stadium| Chișinău|A|MDA|0|1|F|x|4742|4.742}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|208|10|10|2024|Europa Sports Park| Gibraltar|A|GIB|0|1|NL|2024/25|677|}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|209|13|10|2024|Estadi Nacional| Andorra La Vella|A|AND|0|2|F|x||}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|210|15|11|2024|San Marino Stadium| Serravalle|H|GIB|1|1|NL|2024/25|1324|1.324}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|211|18|11|2024|Rheinpark Stadion| Vaduz|A|LIE|3|1|NL|2024/25|1157|1.157}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|212|21|3|2025|AEK Arena| Larnaca|A|CYP|0|2|WC|2026|2336|2.336}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|213|24|3|2025|San Marino Stadium| Serravalle|H|ROM|1|5|WC|2026|3556|3.556}}
{{subst:Korisnik:6ii9/igralište 2|214|07|6|2025|Bilino Polje Stadium| Zenica|A|BIH|0|1|WC|2026||}}
--&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>tkozyfgil81x55j24cqfbkc975ab4wv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Najbolji strijelci UEFA Lige nacija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>502606</id>
    <revision>
      <id>3713480</id>
      <parentid>3559567</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T11:20:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="987" sha1="kqv0fdrldhnp26t7xss6h8d6ow9nzeu" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Najbolji strijelci UEFA Lige nacija
| naslov      = Najbolji strijelci [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]
| naslovstil  = background: gold;
| podaciklasa = hlist

| podaci1 =
* '''[[UEFA Liga nacija 2018/2019.|2019]]:''' {{NOG-ikona|SRB|veličina=15px}} [[Aleksandar Mitrović|Mitrović]] (6)
* '''[[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2021]]:''' {{NOG-ikona|NOR|veličina=15px}} [[Erling Haaland|Haaland]] (6) / {{NOG-ikona|BEL|veličina=15px}} [[Romelu Lukaku|Lukaku]] (6) / {{NOG-ikona|ŠPA|veličina=15px}} [[Ferran Torres|Torres]] (6)
* '''[[UEFA Liga nacija 2022/2023.|2023]]:''' {{NOG-ikona|NOR|veličina=15px}} [[Erling Haaland|Haaland]] (6) / {{NOG-ikona|SRB|veličina=15px}} [[Aleksandar Mitrović|Mitrović]] (6)
* '''[[UEFA Liga nacija 2024/2025.|2025]]:''' {{NOG-ikona|ŠVE|size=15px}} [[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] (9)

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni UEFA Lige nacija|Najbolji strijelci]]
[[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kqv0fdrldhnp26t7xss6h8d6ow9nzeu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Žuč</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503238</id>
    <revision>
      <id>3713347</id>
      <parentid>3686700</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:41:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.0.145</ip>
      </contributor>
      <comment>Karakter bitke</comment>
      <origin>3713347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5521" sha1="jlq5chlyqqlgiopljp38l4cnbwaxybk" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Bitka za Žuč
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]]
| slika             = 
| velicina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = 
| datum             = 8. juni 1992.
| mjesto            = [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| koordinate        = {{coord|43|52|38|N|18|19|57|E}}
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzima Žuč
| rezultat          = Pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]
| akcija            = 
| status            = &lt;!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --&gt;
| strane_zaglavlje  =  
| strana1           = {{ZID|Republika Srpska}} (1992–95) &lt;br /&gt;{{ZD|Savezna Republika Jugoslavija}} Volonteri i paravojske Jugoslavije
| strana1a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana2           = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana2a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana3           = 
| strana3a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant1        = {{ZD|Republika Srpska}} Nepoznat
| komandant1a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant2        = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Safet Zajko]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Enver Šehović]]
| komandant2a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant3        =
| komandant3a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt; 
| jedinice1         = {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg}} Rajlovačka i/ili Vogošćanska brigada
| jedinice2         = {{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[112. viteška brdska brigada|2. motorizovana brigada]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[111. viteška brdska brigada|1. mehanizovana brigada]]
| jedinice3         = 
| snage1            = Nepoznato
| snage2            = Nepoznato
| snage3            = 
| polsnaga1         = 
| polsnaga2         = 
| polsnaga3         =
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = 
| žrtve2            = približno 200
| žrtve3            = 
| napomena          =
| vojna_kampanja    = &lt;!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --&gt;
}}

'''Bitka za Žuč'''  je bio napad [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] na položaje [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji se dogodio 8. juna 1992. godine na strateškom brdu Žuč, na području općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad, Sarajevo]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/533-bitka-za-zuc|title=Bitka za Žuč}}&lt;/ref&gt;

== Bitka ==
Dana 8. juna 1992. godine, branioci Sarajeva pod komandom [[Enver Šehović|Envera Šehovića]] i [[Safet Zajko|Safeta Zajke]] su u borbi na brdu Žuč zauzeli brdo Orlić i šire područje prema Volujku i Krstacu, te naselja Smiljevići i Zabrđe. Bitka na Žuči bila je jedna od ključnih za odbranu Sarajeva. Tog dana je uništena namjera VRS da podijeli Sarajevo na dva dijela. Cilj operacije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] bio je probijanje obruča i spajanje snaga sa ARBiH na drugoj strani grada. Plan izvođenja akcije donio je načelnik štaba Vrhovne komande ARBiH [[Sefer Halilović]], a jedinicama je komandovao [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]. Pravci napada bili su visoravan Žuč sa kotama Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. Borbena dejstva su počela u 5 sati ujutru. Pravci napada su visoravan Žuč sa dominantnom kotom Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. ARBiH probija linije VRS oko Sarajeva u svim pravcima napada; Kromolj, Trebević, Vraca, Žuč.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|title=Bitka za Žuč - Majka svih bitaka|date=8. 6. 2022|access-date=29. 1. 2024|archive-date=5. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231005082246/https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://muzejalijaizetbegovic.ba/8-juni-bitka-za-zuc/|title=08. juni - Bitka za Žuč|date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/127-godisnjica-pogibije-envera-sehovica|title=Godišnjica pogibije Envera Šehovića}}&lt;/ref&gt;

== Završna faza i posljedice ==
Zaplijenjene su značajne količine oružja i municije, vojne opreme i sanitetskog materijala. Riječ je o borbi koja je potvrdila pobjedu ARBiH u toku [[Bitka na Pofalićima|Pofalićke bitke]], te osigurala i ojačala komunikaciju sa braniocima sa područja [[Vogošća|Vogošće]], odnosno naselja [[Ugorsko]], Bušće i [[Kobilja Glava (Vogošća)|Kobilja Glava]]. Nakon osvajanja Orlića, zauzeti su i Kota 850, Vis i Golo Brdo. Tog dana je poginulo skoro 200 boraca.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Novi Grad (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]
[[Kategorija:Opsada Sarajeva]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>jlq5chlyqqlgiopljp38l4cnbwaxybk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713349</id>
      <parentid>3713347</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:44:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.239.0.145</ip>
      </contributor>
      <origin>3713349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5716" sha1="7c1wm7yw5lcckuszqc1ntmmqkd5h7nn" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Bitka za Žuč
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]]
| slika             = 
| velicina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = 
| datum             = 8. juni 1992.
| mjesto            = [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| koordinate        = {{coord|43|52|38|N|18|19|57|E}}
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzima Žuč
| rezultat          = Pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]
| akcija            = 
| status            = &lt;!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --&gt;
| strane_zaglavlje  =  
| strana1           = {{ZID|Republika Srpska}} (1992–95) &lt;br /&gt;{{ZD|Savezna Republika Jugoslavija}} Volonteri i paravojske Jugoslavije
| strana1a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana2           = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana2a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana3           = 
| strana3a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant1        = {{ZD|Republika Srpska}} Nepoznat
| komandant1a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant2        = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Safet Zajko]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Enver Šehović]]
| komandant2a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant3        =
| komandant3a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt; 
| jedinice1         = {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg}} Rajlovačka i/ili Vogošćanska brigada
| jedinice2         = {{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[112. viteška brdska brigada|2. motorizovana brigada]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[111. viteška brdska brigada|1. mehanizovana brigada]]
| jedinice3         = 
| snage1            = Nepoznato
| snage2            = Nepoznato
| snage3            = 
| polsnaga1         = 
| polsnaga2         = 
| polsnaga3         =
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = 
| žrtve2            = približno 200
| žrtve3            = 
| napomena          =
| vojna_kampanja    = &lt;!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --&gt;
}}

'''Bitka za Žuč'''  je bio napad [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] na položaje [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji se dogodio 8. juna 1992. godine na strateškom brdu Žuč, na području općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad, Sarajevo]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/533-bitka-za-zuc|title=Bitka za Žuč}}&lt;/ref&gt;

== Bitka ==
Dana 8. juna 1992. godine, muslimanski borci iz pravca Sarajeva pod komandom [[Enver Šehović|Envera Šehovića]] i [[Safet Zajko|Safeta Zajke]] su u borbi na brdu Žuč zauzeli brdo Orlić i šire područje prema Volujku i Krstacu, te naselja Smiljevići i Zabrđe pri čemu su počinili strašne zločine nad srpskim civilima. Bitka na Žuči bila je jedna od ključnih za odbranu Sarajeva. Tog dana je uništena navodna namjera VRS da podijeli Sarajevo na dva dijela, a sama operacija je bila napadačka iako joj se sa muslimanske strane pokušava dati odbrambeni karakter. Cilj operacije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] bio je probijanje obruča i spajanje snaga sa ARBiH na drugoj strani grada. Plan izvođenja akcije donio je načelnik štaba Vrhovne komande ARBiH [[Sefer Halilović]], a jedinicama je komandovao [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]. Pravci napada bili su visoravan Žuč sa kotama Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. Borbena dejstva su počela u 5 sati ujutru. Pravci napada su visoravan Žuč sa dominantnom kotom Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. ARBiH probija linije VRS oko Sarajeva u svim pravcima napada; Kromolj, Trebević, Vraca, Žuč.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|title=Bitka za Žuč - Majka svih bitaka|date=8. 6. 2022|access-date=29. 1. 2024|archive-date=5. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231005082246/https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://muzejalijaizetbegovic.ba/8-juni-bitka-za-zuc/|title=08. juni - Bitka za Žuč|date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/127-godisnjica-pogibije-envera-sehovica|title=Godišnjica pogibije Envera Šehovića}}&lt;/ref&gt;

== Završna faza i posljedice ==
Zaplijenjene su značajne količine oružja i municije, vojne opreme i sanitetskog materijala. Riječ je o borbi koja je potvrdila pobjedu ARBiH u toku [[Bitka na Pofalićima|Pofalićke bitke]], te osigurala i ojačala komunikaciju sa braniocima sa područja [[Vogošća|Vogošće]], odnosno naselja [[Ugorsko]], Bušće i [[Kobilja Glava (Vogošća)|Kobilja Glava]]. Nakon osvajanja Orlića, zauzeti su i Kota 850, Vis i Golo Brdo. Tog dana je poginulo skoro 200 boraca.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Novi Grad (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]
[[Kategorija:Opsada Sarajeva]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>7c1wm7yw5lcckuszqc1ntmmqkd5h7nn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713358</id>
      <parentid>3713349</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T18:07:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5380" sha1="kxe9rd1vykpdj18nhnxr5cg0j9ueu6g" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Neutralnost}}
{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Bitka za Žuč
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]]
| slika             = 
| velicina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = 
| datum             = 8. juni 1992.
| mjesto            = [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| koordinate        = {{coord|43|52|38|N|18|19|57|E}}
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzima Žuč
| rezultat          = Pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]
| akcija            = 
| status            = &lt;!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --&gt;
| strane_zaglavlje  =  
| strana1           = {{ZID|Republika Srpska}} (1992–95) &lt;br /&gt;{{ZD|Savezna Republika Jugoslavija}} Volonteri i paravojske Jugoslavije
| strana1a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana2           = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana2a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana3           = 
| strana3a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant1        = {{ZD|Republika Srpska}} Nepoznat
| komandant1a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant2        = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Safet Zajko]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Enver Šehović]]
| komandant2a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant3        =
| komandant3a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt; 
| jedinice1         = {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg}} Rajlovačka i/ili Vogošćanska brigada
| jedinice2         = {{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[112. viteška brdska brigada|2. motorizovana brigada]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[111. viteška brdska brigada|1. mehanizovana brigada]]
| jedinice3         = 
| snage1            = Nepoznato
| snage2            = Nepoznato
| snage3            = 
| polsnaga1         = 
| polsnaga2         = 
| polsnaga3         =
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = 
| žrtve2            = približno 200
| žrtve3            = 
| napomena          =
| vojna_kampanja    = &lt;!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --&gt;
}}

'''Bitka za Žuč''' je bio sukob [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji se dogodio 8. juna 1992. na brdu Žuč, na području općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad, Sarajevo]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/533-bitka-za-zuc|title=Bitka za Žuč}}&lt;/ref&gt;

== Bitka ==
Dana 8. juna 1992, jedinice ARBiH iz pravca Sarajeva pod komandom [[Enver Šehović|Envera Šehovića]] i [[Safet Zajko|Safeta Zajke]] su u borbi na brdu Žuč zauzeli brdo Orlić i šire područje prema Volujku i Krstacu, te naselja Smiljevići i Zabrđe. Cilj operacije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] bio je probijanje obruča i spajanje snaga sa ARBiH na drugoj strani grada. Plan izvođenja akcije donio je načelnik štaba Vrhovne komande ARBiH [[Sefer Halilović]], a jedinicama je komandovao [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]. Pravci napada bili su visoravan Žuč sa kotama Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. Borbena dejstva su počela u 5 sati ujutru. Pravci napada su visoravan Žuč sa dominantnom kotom Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. ARBiH probija linije VRS oko Sarajeva u svim pravcima napada; Kromolj, Trebević, Vraca, Žuč.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|title=Bitka za Žuč - Majka svih bitaka|date=8. 6. 2022|access-date=29. 1. 2024|archive-date=5. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231005082246/https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://muzejalijaizetbegovic.ba/8-juni-bitka-za-zuc/|title=08. juni - Bitka za Žuč|date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/127-godisnjica-pogibije-envera-sehovica|title=Godišnjica pogibije Envera Šehovića}}&lt;/ref&gt;

== Završna faza i posljedice ==
Zaplijenjene su značajne količine oružja i municije, vojne opreme i sanitetskog materijala. Riječ je o borbi koja je potvrdila pobjedu ARBiH u toku [[Bitka na Pofalićima|Pofalićke bitke]], te osigurala i ojačala komunikaciju sa braniocima sa područja [[Vogošća|Vogošće]], odnosno naselja [[Ugorsko]], Bušće i [[Kobilja Glava (Vogošća)|Kobilja Glava]]. Nakon osvajanja Orlića, zauzeti su i Kota 850, Vis i Golo Brdo. Tog dana je poginulo skoro 200 boraca.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Novi Grad (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]
[[Kategorija:Opsada Sarajeva]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>kxe9rd1vykpdj18nhnxr5cg0j9ueu6g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2025.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504181</id>
    <revision>
      <id>3713384</id>
      <parentid>3711190</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:09:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3886" sha1="09gk533ghrznwtfhd73xot0ki1gnw7w" xml:space="preserve">{{Godina}} 
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2025. ([[Rimski brojevi|MMXXV]])''' uobičajena je godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 2025. godina [[Nova era|Nove Ere]] (CE) i ''[[Anno Domini]]'' (AD), 25. godina 3. milenija i 21. vijek, i 6. godina decenije 2020-ih.

== Predviđeni i zakazani događaji ==
* 1. januar – Očekuje se da će Bugarska usvojiti euro i postati 21. država članica eurozone. 
* 7. januar – Inauguracija pobjednika predsjedničkih izbora u Gani 2024.
* 8. januar – 2. februar – Svjetsko prvenstvo u rukometu u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj.
* 13. januar – Zimska univerzijada u Torinu.
* 20. januar – Inauguracija pobjednika predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama 2024.
* 28. januar – Ako se ne pokrenu ranije, sljedeći opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu održat će se najkasnije ovog datuma.
* 9. februar – Opći izbori u Ekvadoru.
* 8–17 mart – Svjetske zimske igre Specijalne olimpijade. 
* 13. april – 13. oktobar – Expo 2025 u Osaki. 
* 12. maj – Opći izbori na Filipinima.
* 18. maj – predsjednički izbori u Poljskoj; sadašnji predsjednik Andrzej Duda nema pravo na ponovni izbor.
* 24. maj – Ako se ne pokrenu ranije, sljedeći australski savezni izbori zakazani su za ovaj datum.
* 31. maj – Finale UEFA Lige prvaka.
* 15. jun – 13. juli – FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo u Sjedinjenim Državama.
* 13–21. septembar – Svjetsko atletsko prvenstvo u Tokiju.
* 14. oktobar – Microsoft odredio datum penzionisanja (kraja životnog vijeka) za svoj Windows 10 operativni sistem na ovaj datum; korisnici će morati ili instalirati Windows 11 ili koristiti alternativni operativni sistem Microsofta.
* 20. oktobar – Ako se ne pokrenu ranije, 45. savezni izbori u Kanadi održat će se najkasnije ovog datuma.
* 26. oktobar – Ako se ne pokrenu ranije, sljedeći njemački savezni izbori održat će se najkasnije ovog datuma.
* 23. novembar – Opći izbori u Čileu.

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[16. januar]] – [[David Lynch]], američki režiser
* [[27. novembar]] – [[Dražen Dalipagić]], jugoslavenski košarkaš

=== Februar ===
* [[17. februar]] – [[Gene Hackman]], američki glumac
* [[24. februar]] – [[Roberta Flack]], američka pjevačica i pijanistica
* [[26. februar]] – [[Michelle Trachtenberg]], američka glumica
* [[27. februar]] – [[Boris Spaski]], [[Sovjetski Savez|sovjetsko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Saša Popović]], srbijanski muzičar, TV-voditelj i preduzetnik
* [[5. mart]] – [[Fred Stolle]], [[Australija|australski]] [[tenis]]er
* [[17. mart]] – [[Branislava Peruničić]], bosanskohercegovačka naučnica i članica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]]
* [[21. mart]] – [[George Foreman]], američki [[boks]]er
* [[29. mart]] – [[Richard Chamberlain]], američki glumac i pjevač

=== April ===
* [[1. april]] – [[Val Kilmer]], američki glumac
* [[10. april]] – [[Leo Beenhakker]], nizozemski nogometni trener
* [[13. april]] – [[Mario Vargas Llosa]], [[peru]]anski pisac
* [[14. april]] – [[Filip David]], [[srbija]]nski pisac i scenarist
* [[18. april]] – [[Nikola Pokrivač]], hrvatski nogometaš
* [[21. april]] – [[Papa Franjo]], poglavar [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]

=== Maj ===
* [[12. maj]] – [[Vlastimil Hort]], [[Čehoslovačka|čehoslovačko]]-[[Njemačka|njemački]] [[šah]]ovski [[Velemajstor (šah)|velemajstor]]
* [[13. maj]]
** [[José Mujica]], [[urugvaj]]ski političar i [[Spisak predsjednika Urugvaja|62.]] [[predsjednik Urugvaja]]
** [[Muhamed Sinvar]], vođa [[Hamas|Hamasa]] u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]]

=== Juni ===
* [[8. juni]] – [[Matija Dedić]], hrvatski [[džez]]-[[pijanist]] i [[kompozitor]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>09gk533ghrznwtfhd73xot0ki1gnw7w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Folklor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504303</id>
    <revision>
      <id>3713449</id>
      <parentid>3591446</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T02:43:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 3 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33532" sha1="c3k7hy8p1u3dau5okyn3k82635o5myl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pieter_Brueghel_the_Elder_-_The_Dutch_Proverbs_-_Google_Art_Project.jpg|mini| ''[[Nizozemske poslovice]]'' [[Pieter Breughel Stariji|Pietera Breueghela Starijeg]], 1559.]]
{{multiple image|direction=horizontal|total_width=360|align=right|image1=Little Red Riding Hood - J. W. Smith.jpg|caption1=[[Evropski folklor|Evropska narodna bajka]], [[Crvenkapica]]; ilustracija [[Jessie Willcox Smith]], 1911.|image2=Hansel-and-gretel-rackham.jpg|caption2=Njemačka narodna bajka, [[Hansel i Gretel]]; ilustracija [[Arthur Rackham]], 1909.}}
'''Folklor''' jest naziv za različite aspekte izražajne kulture koju dijeli određena grupa [[Narod|ljudi]], [[kultura]] ili [[potkultura]].{{Sfn|Schlinkert|2007}} Ovo uključuje [[Usmena predaja|usmene tradicije]] kao što su [[Narativ|priče]], [[mit]]ovi, [[Legenda|legende]],{{Efn|Legenda je tradicionalna priča koja se ponekad popularno smatra nepotvrđenom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.dictionary.com/browse/legend |title=Definition of legend |website=Dictionary.com |access-date=24. 3. 2022 |archive-date=24. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220324005810/https://www.dictionary.com/browse/legend |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} [[Poslovica|poslovice]], [[Poezija|pjesme]], [[Vic (humor)|vicevi]] i druge usmene tradicije.{{Sfn|Dundes|1965}}{{Sfn|Schlinkert|2007}} Ovo također uključuje [[Materijalna kultura|materijalnu kulturu]], kao što su tradicionalni stilovi gradnje zajednički za grupu. Folklor obuhvata i običaje, radnje za narodna vjerovanja, te oblike i rituale proslava kao što su [[Božić]], [[Vjenčanje|vjenčanja]], [[Folk|narodne igre]] i [[Obred prelaza|inicijacijski obredi]].{{Sfn|Dundes|1965}}

Svaki od njih, pojedinačno ili u kombinaciji, smatra se [[Kulturni artefakt|folklornim artefaktom]] ili [[Kulturni izrazi|tradicionalnim kulturnim izrazom]]. Jednako bitna kao i forma, folklor također uključuje prijenos ovih artefakata iz jednog kraja u drugi ili s koljena na koljeno. Folklor nije nešto što se obično može dobiti iz formalnog školskog programa ili studija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]. Umjesto toga, ove tradicije se neformalno prenose s jedne osobe na drugu, bilo kroz verbalnu pouku ili demonstraciju. {{Sfn|Schlinkert|2007}}

Akademski studij folklora naziva se folklorne studije ili [[folkloristika]], a može se izučavati na dodiplomskim, diplomskim i doktorskim studijama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cfs.osu.edu/about/resources/programs|title=Folklore Programs in the US and Canada|website=Center for Folklore Studies|publisher=[[Ohio State University]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181108025803/https://cfs.osu.edu/about/resources/programs|archive-date=8. 11. 2018|access-date=21. 8. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
[[Datoteka:Indian_Folk_Worship.jpg|desno|mini| Indijsko narodno bogosluženje u [[Pećine Batu|pećinama Batu]], [[Selangor]] [[Malezija]].]]
[[Datoteka:Folk_dancing_Plovdiv_Bulgaria_12.jpg|desno|mini| Narodni plesovi, [[Plovdiv]] [[Bugarska]].]]
[[Datoteka:Serbian_Folk_Group,_Music_and_Costume.jpg|desno|mini| Srpska folklor grupa. Grupa izvođača koji dijele tradicionalnu srpsku narodnu muziku na ulicama [[Beograd]]&lt;nowiki/&gt;a, [[Srbija]].]]
Riječ ''folklor'', spoj folk (''narod'') i lore (''predaja''), skovao je 1846. Englez [[William Thoms]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://folklore-society.com/about/william-john-thoms/|title=William John Thoms|website=[[The Folklore Society]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715184703/https://folklore-society.com/about/william-john-thoms/|archive-date=15. 7. 2020|url-status=live|access-date=15. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; koji je smislio termin kao zamjenu za savremenu terminologiju &quot;popularnih antikviteta&quot; ili &quot;popularne književnosti&quot;. Druga polovina riječi, ''[[wiktionary:lore|lore]]'', dolazi od staroengleskog lār 'instrukcija'. To je znanje i tradicija određene grupe, koja se često prenosi s koljena na koljeno.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/lore|title=lore – Definition of lore in English|website=Oxford Dictionaries|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327184253/https://en.oxforddictionaries.com/definition/lore|archive-date=27. 3. 2019|url-status=dead|access-date=8. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;{{Sfn|Schlinkert|2007}}

Koncept ''[[wiktionary:folk|folka]]'' se vremenom mijenjao. Kada je Thoms prvi put stvorio ovaj termin, ''narod'' se odnosio samo na seoske, često siromašne i nepismene seljake. Modernija definicija ''folka'' je društvena grupa koja uključuje dvoje ili više ljudi sa zajedničkim osobinama koji svoj zajednički identitet izražavaju kroz različite tradicije. &quot;Narod je fleksibilan koncept koji se može odnositi na naciju kao u [[Folklor u Sjedinjenim Američkim Državama|američkom folkloru]] ili na [[Porodični folklor|jednu porodicu.]]&quot;{{Sfn|Dundes|1969}} Ova proširena društvena definicija ''naroda'' podržava širi pogled na materijal, tj. predanje, koje se smatra ''folklornim artefaktima''. To sada uključuje sve &quot;stvari koje ljudi prave riječima (usmena predaja), stvari koje naprave svojim rukama (materijalna znanja) i stvari koje naprave svojim postupcima (uobičajeno znanje)&quot;.{{Sfn|Wilson|2006}} Folklor se više ne smatra ograničenim na ono što je staro ili zastarjelo. Ovi [[Kulturni artefakt|narodni artefakti]] se i dalje neformalno prenose, po pravilu anonimno, i uvijek u više varijanti. Folklorna grupa nije individualistička; zasniva se na zajednici i njeguje svoje znanje u zajednici. &quot;Kako se pojavljuju nove grupe, stvara se novi folklor... surferi, motociklisti, [[:Kategorija:Računarski folklor|računarski programeri]]&quot;.{{Sfn|Dundes|1980}} Za razliku od [[Elitna kultura|elitne kulture]], gdje je svako pojedinačno djelo imenovanog umjetnika zaštićeno [[Autorsko pravo|zakonom o autorskim pravima]], folklor je funkcija zajedničkog identiteta unutar zajedničke društvene grupe. {{Sfn|Bauman|1971}}

Nakon što je identificirao narodne artefakte, profesionalni folklorista nastoji razumjeti ''značaj'' ovih vjerovanja, običaja i predmeta za grupu, jer se te kulturne jedinice{{Sfn|Dundes|1971}} ne bi prenosile osim ako nisu imale stalnu važnost unutar grupe. To značenje se, međutim, može mijenjati i transformirati; na primjer, proslava [[Noć vještica|Noći vještica]] u 21. vijeku nije noć svih svetih u srednjem vijeku i čak stvara vlastiti skup [[Mitovi o otrovanim slatkišima|urbanih legendi]] nezavisnih o historijskoj proslavi; Rituali čišćenja [[Pravoslavni judaizam|pravoslavnog judaizma]] su prvobitno bili dobro javno zdravlje u zemlji sa malo vode, ali sada ovi običaji za neke ljude označavaju identifikaciju pravoslavnih [[Jevreji|Jevreja]]. Poređenja radi, uobičajena radnja kao što je [[pranje zuba]], koja se prenosi i unutar grupe, ostaje praktična [[higijena]] i zdravstveni problem i ne podiže se na nivo tradicije koja definira grupu.{{Sfn|Dundes|1965}} Tradicija je u početku zapamćeno ponašanje; jednom kada izgubi svoju praktičnu svrhu, nema razloga za dalje prenošenje osim ako nije prožeto značenjem izvan početne praktičnosti radnje. Ovo značenje je u osnovi folkloristike, proučavanja folklora.{{Sfn|Schreiter|2015}}

Sa rastućom teorijskom sofisticiranošću [[Društvene nauke|društvenih nauka]], postalo je očigledno da je folklor prirodna i neophodna komponenta svake društvene grupe; zaista je svuda oko nas.{{Sfn|Sims|Stephens|2005}} Folklor ne mora biti star ili zastario; nastavlja se stvarati i prenositi, a u bilo kojoj grupi se koristi za razlikovanje između &quot;nas&quot; i &quot;njih&quot;.

== Definicija ==
[[Datoteka:Friends_in_the_farm.jpg|desno|mini| Prijatelji na farmi.]]
[[Datoteka:Folklore_theater_in_Mansoura.jpg|desno|mini| Folklorno pozorište u [[Mansura|Mansuri]], [[Egipat]].]]
Narod 19. vijeka, društvena grupa identificirana u [[Folklorne studije|izvornom terminu &quot;folklor&quot;]], okarakteriziran je ruralnim, nepismenim i siromašnim. Bili su to seljaci koji su živjeli na selu, za razliku od gradskog stanovništva u gradovima. Tek krajem veka urbani proletarijat (na tragu marksističke teorije) postao je uključen u seosku sirotinju kao narod. Zajednička karakteristika ove proširene definicije naroda bila je njihova identifikacija kao niža klasa društva. {{Sfn|Dundes|1980}}

Krećući se naprijed u 20. vijek, u tandemu s novim razmišljanjima u [[Historija sociologije|društvenim naukama]], [[folkloristi]] su također revidirali i proširili svoj koncept folklorne grupe. Do 1960-ih godina shvatilo se da su [[Društvena grupa|društvene grupe]], tj. folklorne grupe, svuda oko nas; svaki pojedinac je upleten u mnoštvo različitih identiteta i njihovih pratećih društvenih grupa. Prva grupa u kojoj se svako od nas rađa je porodica, a svaka porodica ima svoj jedinstveni [[porodični folklor]]. Kako dijete odrasta u pojedinca, njegovi identiteti se također povećavaju i uključuju godine, jezik, etničku pripadnost, zanimanje, itd. Svaka od ovih grupa ima svoj folklor, a kako ističe jedan folklorista, to nije &quot;prazna spekulacija... Decenije terenskog rada su uvjerljivo pokazali da ove grupe imaju svoj folklor.&quot;{{Sfn|Dundes|1980}} U ovom modernom shvaćanju, folklor je funkcija zajedničkog identiteta unutar bilo koje društvene grupe. {{Sfn|Bauman|1971}}

Ovaj folklor može uključivati [[Vic (humor)|šale]], [[Izreka|izreke]] i očekivano ponašanje u više varijanti, koje se uvijek prenose na neformalan način. Uglavnom će se naučiti posmatranjem, imitacijom, ponavljanjem ili ispravljanjem od strane drugih članova grupe. Ovo neformalno znanje se koristi za potvrđivanje i jačanje identiteta grupe. Može se koristiti i interno unutar grupe za izražavanje njihovog zajedničkog identiteta, na primjer u ceremoniji inicijacije za nove članove. Ili se može koristiti eksterno da se grupa razlikuje od autsajdera, poput demonstracije narodnog plesa na festivalu u zajednici. Za folkloriste ovdje je važno da postoje dva suprotstavljena, ali podjednako valjana načina da se ovo koristi u proučavanju grupe: možete započeti s identificiranom grupom kako biste istražili njen folklor, ili možete identificirati folklorne predmete i koristiti ih za identifikaciju društvena grupa.{{Sfn|Bauman|1971}}

Počevši od 1960-ih godina, kroz proučavanje folklora počela je da se odvija daljnja ekspanzija pojma narodnog. Pojedinačni istraživači su identifikovali folklorne grupe koje su prethodno bile zanemarene i ignorisane. Jedan značajan primjer ovoga nalazi se u broju časopisa ''[[Journal of American Folklore]]'', objavljenom 1975, koji je posvećen isključivo člancima o ženskom folkloru, s pristupima koji nisu dolazili iz muške perspektive.{{Efn|Saradnici ovog časopisa bili su, između ostalih i, Claire Farrer, Joan N. Radner, Susan Lanser, Elaine Lawless i Jeannie B. Thomas.|naziv=časopis}} Druge grupe koje su istaknute kao dio ovog proširenog razumijevanja folklorne grupe bile su [[Porodični folklor|netradicionalne porodice]], profesionalne grupe i porodice koje su se bavile proizvodnjom narodnih predmeta tokom više generacija.

Folklorista [[Richard Dorson]] je 1976. objasnio da se proučavanje folklora ''&quot;zaokuplja proučavanje tradicionalne kulture, ili nezvanične kulture&quot;, odnosno narodne kulture, &quot;za razliku od elitne kulture, ne radi dokazivanja teze, već radi naučite o masi [čovječanstva] koju konvencionalne discipline zanemaruju.&quot;''{{Sfn|Dorson|1976}}

== Također pogledajte ==

* [[Primijenjeni folklor]]
* [[Kostumbrizam]]
* [[Nematerijalna kulturna baština]]
* [[Memetika]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena|30em}}{{Commonscat|Folklore}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Bibliografija ===
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book|last1=Abrahams|first1=Roger D.|title=Toward New Perspectives in Folklore|date=1972|publisher=Trickster Press|editor1-last=Bauman|editor1-first=Richard|location=Bloomington, IN|pages=20–39|chapter=Personal Power and Social Restraint|author-link1=Roger D. Abrahams|editor2-last=Paredes|editor2-first=Américo}}
* {{cite journal|last1=Bascom|first1=William R.|date=1954|title=Four Functions of Folklore|journal=The Journal of American Folklore|publisher=[[American Folklore Society]]|volume=67|issue=266|pages=333–349|doi=10.2307/536411|jstor=536411}}
* {{cite journal|last1=Bauman|first1=Richard|date=1971|title=Differential Identity and the Social Base of Folklore|journal=[[Journal of American Folklore]]|volume=84|issue=331|pages=31–41|doi=10.2307/539731|jstor=539731|author1-link=Richard Bauman}}
* {{cite book|title=Toward New Perspectives in Folklore|date=1972|publisher=Trickster Press|editor1-last=Bauman|editor1-first=Richard|editor1-link=Richard Bauman|location=Bloomington, IN|editor2-last=Paredes|editor2-first=Américo|editor2-link=Américo Paredes}}
* {{cite book|title=Tradition in the 21st Century: Locating the Role of the Past in the Present|date=2013|publisher=[[Utah State University Press]]|editor1-last=Blank|editor1-first=Trevor J.|location=Logan|editor2-last=Howard|editor2-first=Robert Glenn}}
* {{cite book|last1=Bronner|first1=Simon J.|title=American Folklore Studies: An Intellectual History|date=1986|publisher=[[University Press of Kansas]]|isbn=978-0-7006-0313-8|location=Lawrence|author-link1=Simon J. Bronner}}
* {{cite book|url=https://archive.org/details/folklorefolklife00dors|title=Folklore and Folklife: an Introduction|date=1972|publisher=[[University of Chicago Press]]|isbn=978-0226158709|editor1-last=Dorson|editor1-first=Richard M.|editor1-link=Richard Dorson|location=Chicago|url-access=registration}}
** {{cite book|last1=Roberts|first1=Warren|title=Folklore and Folklife: an Introduction|date=1972|publisher=[[University of Chicago Press]]|isbn=978-0226158709|editor1-last=Dorson|editor1-first=Richard M.|location=Chicago|pages=233–252|chapter=Folk Crafts|chapter-url=https://archive.org/details/folklorefolklife00dors/page/233|chapter-url-access=registration}}
* {{cite book|last1=Dorson|first1=Richard M.|title=Folklore and Fakelore: Essays Toward a Discipline of Folk Studies|url=https://archive.org/details/folkorefakeloree0000unse|date=1976|publisher=[[Harvard University Press]]|isbn=978-0-674-33020-7|location=Cambridge; London|author1-link=Richard Dorson}}
* {{cite journal|last1=Dorst|first1=John|date=2016|title=Folklore's Cybernetic Imaginary, or, Unpacking the Obvious|journal=[[Journal of American Folklore]]|volume=129|issue=512|pages=127–145|doi=10.5406/jamerfolk.129.512.0127|jstor=10.5406/jamerfolk.129.512.0127|s2cid=148523716}}
* {{cite book|last1=Dundes|first1=Alan|url=https://archive.org/details/studyoffolklore00dund|title=The Study of Folklore|date=1965|publisher=[[Prentice-Hall]]|isbn=978-0-13-858944-8|location=Englewood Cliffs, NJ|author1-link=Alan Dundes|url-access=registration}}
* {{cite journal|last1=Dundes|first1=Alan|date=1969|title=The Devolutionary Premise in Folklore Theory|journal=[[Journal of the Folklore Institute]]|volume=6|issue=1|pages=5–19|doi=10.2307/3814118|jstor=3814118|author1-link=Alan Dundes}}
* {{cite journal|last1=Dundes|first1=Alan|date=1971|title=Folk Ideas as Units of Worldview|journal=[[Journal of American Folklore]]|volume=84|issue=331|pages=93–103|doi=10.2307/539737|jstor=539737|author1-link=Alan Dundes}}
* {{cite book|last1=Dundes|first1=Alan|title=Essays in Folkloristics (Kirpa Dai series in folklore and anthropology)|date=1978|publisher=Folklore Institute|author1-link=Alan Dundes}}
* {{cite book|last1=Dundes|first1=Alan|title=Interpreting Folklore|url=https://archive.org/details/interpretingfolk0000dund|date=1980|publisher=[[Indiana University Press]]|isbn=978-0-253-14307-5|location=Bloomington and Indianapolis|author1-link=Alan Dundes}}
* {{cite journal|last1=Gabbert|first1=Lisa|date=1999|title=The &quot;Text/Context&quot; Controversy and the Emergence of Behavioral Approaches in Folklore|url=https://scholarworks.iu.edu/dspace/bitstream/handle/2022/2326/30(1-2)+119-128.pdf?sequence=1|journal=Folklore Forum|volume=30|issue=112|pages=119–128|archive-url=https://web.archive.org/web/20170116173656/https://scholarworks.iu.edu/dspace/bitstream/handle/2022/2326/30(1-2)+119-128.pdf?sequence=1|archive-date=16. 1. 2017|access-date=12. 1. 2017|url-status=live}}
* {{cite book|last1=Georges|first1=Robert A.|title=Folkloristics: an Introduction|url=https://archive.org/details/folkloristicsint0000geor|last2=Jones|first2=Michael Owen|date=1995|publisher=[[Indiana University Press]]|isbn=978-0-253-20994-8|location=Bloomington and Indianapolis}}
* {{cite journal|last1=Glassie|first1=Henry|date=1983|title=The Moral Lore of Folklore|url=https://scholarworks.iu.edu/dspace/bitstream/handle/2022/1873/16(2)%20123-151.pdf?sequence=1|journal=Folklore Forum|volume=16|issue=2|pages=123–151|archive-url=https://web.archive.org/web/20191013224012/https://scholarworks.iu.edu/dspace/bitstream/handle/2022/1873/16%282%29%20123-151.pdf?sequence=1|archive-date=13. 10. 2019|access-date=19. 12. 2016|url-status=live}}
* {{cite book|title=Folklore: An Encyclopedia of Beliefs, Customs, Tales, Music, and Art|publisher=[[ABC-CLIO]]|year=1997|isbn=978-0-87436-986-1|editor-last=Green|editor-first=Thomas A.|location=Santa Barbara, CA}}
** {{harvc|last1=Beresin|first1=Ann Richman|chapter=Games|year=1997|pp=393–400|in=Green}}
** {{cite news|last1=Ben-Amos|first1=Dan|author1-link=Dan Ben-Amos|title=Performance|year=1997a}} in {{harvp|Green|1997|pp=630–635}}.
** {{cite news|last1=Ben-Amos|first1=Dan|author1-link=Dan Ben-Amos|title=Tradition-Bearer|year=1997b}} in {{harvp|Green|1997|pp=802–803}}.
** {{harvc|last1=El-Shamy|first1=Hasan|author1-link=Hasan M. El-Shamy|chapter=Audience|year=1997|pp=70–72|in=Green}}
** {{harvc|last1=Grider|first1=Sylvia|chapter=Children's Folklore|year=1997|pp=123–128|in=Green}}
** {{harvc|last1=Sweterlitsch|first1=Richard|chapter=Custom|year=1997|pp=168–172|in=Green}}
** {{harvc|last1=Vlach|first1=John|chapter=Material Culture|year=1997|pp=540–544|in=Green}}
* {{cite journal|last1=Hufford|first1=Mary|date=1991|title=American Folklife: A Commonwealth of Cultures|url=https://www.loc.gov/folklife/cwc/?loclr=blogsig|journal=Publication of the American Folklife Center|publisher=[[Library of Congress]]|volume=17|pages=1–23|archive-url=https://web.archive.org/web/20191013224012/https://www.loc.gov/folklife/cwc/?loclr=blogsig|archive-date=13. 10. 2019|access-date=19. 12. 2016|url-status=live}}
* {{cite book|last1=Jones|first1=Michael Owen|url=https://archive.org/details/handmadeobjectit0000jone|title=The Hand Made Object and Its Maker|date=1975|publisher=[[University of California Press]]|isbn=978-0520026971|location=Berkeley and Los Angeles|url-access=registration}}
* {{cite book|last1=Noyes|first1=Dorothy|title=A Companion to Folklore|url=https://archive.org/details/companiontofolkl0000unse|date=2012|publisher=[[Wiley-Blackwell]]|editor1-last=Bendix|editor1-first=Regina|location=Malden, MA|pages=[https://archive.org/details/companiontofolkl0000unse/page/n32 13]–39|chapter=The Social Base of Folklore|author1-link=Dorothy Noyes|editor2-last=Hasan-Rokem|editor2-first=Galit}}
* {{cite book|last1=Opie|first1=Iona|title=Children's Games in Street and Playground|url=https://archive.org/details/childrensgamesin0000opie|last2=Opie|first2=Peter|date=1969|publisher=[[Oxford University Press]]|author1-link=Iona and Peter Opie|author2-link=Iona and Peter Opie}}
* {{cite book|last1=Propp|first1=Vladimir|url=https://monoskop.org/images/f/f3/Propp_Vladimir_Morphology_of_the_Folktale_2nd_ed.pdf|title=Morphology of the Folktale|date=1968|publisher=American Folklore Society / Indiana University Research Center in Anthropology, Folklore, and Linguistics / University of Texas Press|isbn=978-0-292-78376-8|editor-last=Wager|editor-first=Louis A.|edition=Revised|series=Bibliographal and Special Series|volume=9|translator-last=Scott|translator-first=Laurence|author-link1=Vladimir Propp|orig-date=1928}}
* {{cite journal|last=Schiffer|first=Michael B.|date=oktobar 2000|title=Material Culture (review)|url=https://archive.org/details/sim_technology-and-culture_2000-10_41_4/page/791|journal=[[Technology and Culture]]|volume=41|issue=4|pages=791–793|doi=10.1353/tech.2000.0178|s2cid=109662410}}
* {{cite book|last=Schlinkert|first=Jana C.|title=Lebendige folkloristische Ausdrucksweisen traditioneller Gemeinschaften. Rechtliche Behandlungsmöglichkeiten auf internationaler Ebene (= Schriften zum transnationalen Wirtschaftsrecht)|date=2007|publisher=BWV–Berliner Wissenschaftsverlag|isbn=978-3-8305-1278-3|location=Berlin|language=de|trans-title=Lively folkloric expressions of traditional communities. Legal treatment options at international level (= writings on transnational business law)}}
* {{Cite book|last=Schreiter|first=Robert J.|title=Constructing Local Theologies|url=https://archive.org/details/constructingloca0000schr_u7b3|publisher=Orbis Books|year=2015|isbn=978-1-62698-146-1|edition=30th Anniversary|oclc=1054909858}}
* {{cite book|last1=Sims|first1=Martha|title=Living Folklore: Introduction to the Study of People and their Traditions|url=https://archive.org/details/livingfolklorein0000sims|last2=Stephens|first2=Martine|date=2005|publisher=[[Utah State University Press]]|isbn=978-0-87421-611-0|location=Logan}}
* {{cite book|last1=Toelken|first1=Barre|title=The Dynamics of Folklore|date=1996|publisher=[[Utah State University Press]]|isbn=978-0-87421-203-7|location=Logan|author1-link=Barre Toelken}}
* {{cite book|last1=Wilson|first1=William A.|url=http://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1076&amp;context=usupress_pubs|title=The Marrow of Human Experience: Essays on Folklore|date=2006|publisher=[[Utah State University Press]]|isbn=978-0-87421-653-0|editor1-last=Rudy|editor1-first=Jill Terry|location=Logan|jstor=j.ctt4cgkmk|author-link1=William A. Wilson (folklorist)|access-date=19. 12. 2016|editor2-last=Call|editor2-first=Diane|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313172932/http://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1076&amp;context=usupress_pubs|archive-date=13. 3. 2016|url-status=live}}
* {{cite book|last1=Zumwalt|first1=Rosemary Levy|title=American Folklore Scholarship: A Dialogue of Dissent|url=https://archive.org/details/americanfolklore0000zumw|last2=Dundes|first2=Alan|date=1988|publisher=[[Indiana University Press]]|author2-link=Alan Dundes}}
{{Refend}}

== Literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book|last1=Anderson|first1=Walter|title=Kaiser und Abt: die Geschichte eines Schwanks|publisher=[[Finnish Academy of Science and Letters]]|year=1923|isbn=9789916217986|editor-last1=Anderson|editor-first1=Walter|series=Folklore Fellows' Communications|volume=42|publication-place=Helsinki|language=de|trans-title=Emperor and Abbot. The story of a farce|hdl=10062/89331|author-link1=Walter Anderson (folklorist)|editor-last2=Bolte|editor-first2=Johannes|editor-link2=Johannes Bolte|editor-last3=Krohn|editor-first3=Kaarle|editor-link3=Kaarle Krohn|editor-last4=Liestøl|editor-first4=Knut|editor-link4=Knut Liestøl|editor-last5=von Sydow|editor-first5=C. W.|editor-link5=Carl Wilhelm von Sydow|name-list-style=amp}}
* {{cite journal|last1=Bauman|first1=Richard|date=1975|title=Verbal Art as Performance|journal=[[American Anthropologist]]|series=New Series|volume=77|issue=2|pages=290–311|doi=10.1525/aa.1975.77.2.02a00030|jstor=674535|doi-access=free}}
* {{cite journal|last1=Bauman|first1=Richard|date=2008|title=The Philology of the Vernacular|journal=[[Journal of Folklore Research]]|volume=45|issue=1|pages=29–36|doi=10.2979/JFR.2008.45.1.29|jstor=40206961|s2cid=144402948}}
* {{cite journal|last1=Ben-Amos|first1=Dan|date=1985|title=On the Final [s] in 'Folkloristics'|journal=[[Journal of American Folklore]]|volume=98|issue=389|pages=334–336|doi=10.2307/539940|jstor=539940|author1-link=Dan Ben-Amos}}
* {{cite book|last1=Bendix|first1=Regina|title=In Search of Authenticity: The Formation of Folklore Studies|url=https://archive.org/details/insearchofauthen0000bend|date=1997|publisher=[[University of Wisconsin Press]]|isbn=978-0-299-15544-5|location=Madison|author1-link=Regina Bendix}}
* {{cite book|title=A Companion to Folklore|url=https://archive.org/details/companiontofolkl0000unse|date=2012|publisher=[[Wiley-Blackwell]]|isbn=978-1-4051-9499-0|editor1-last=Bendix|editor1-first=Regina|editor1-link=Regina Bendix|location=Malden, MA|editor2-last=Hasan-Rokem|editor2-first=Galit|editor2-link=Galit Hasan-Rokem}}
* {{cite book|title=Folklore and the Internet: Vernacular Expression in a Digital World|date=2009|publisher=[[Utah State University Press]]|isbn=978-0-87421-750-6|editor1-last=Blank|editor1-first=Trevor J.|location=Logan}}
* {{cite book|last1=Frank|first1=Russel|title=Folklore and the Internet: Vernacular Expression in a Digital World|date=2009|publisher=[[Utah State University Press]]|editor1-last=Blank|editor1-first=Trevor J.|location=Logan|pages=98–122|chapter=The Forward as Folklore: Studying E-Mailed Humor}}
* {{cite book|last1=Bronner|first1=Simon J.|title=Following Tradition: Folklore in the Discourse of American Culture|url=https://archive.org/details/followingtraditi0000bron|publisher=[[Utah State University Press]]|year=1998|isbn=978-0-87421-239-6|location=Logan}}
* {{cite book|last1=Bronner|first1=Simon J.|title=Folklore: The Basics|date=2017|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1-138-77495-7|location=London; New York}}
* {{cite book|title=The Meaning of folklore: the Analytical Essays of Alan Dundes|publisher=[[Utah State University Press]]|year=2007|isbn=978-0-87421-683-7|editor1-last=Bronner|editor1-first=Simon J.|editor1-link=Simon J. Bronner|location=Logan}}
* {{cite book|last1=Brunvand|first1=Jan Harold|url=https://archive.org/details/studyofamericanf00brun|title=The Study of American Folklore|date=1968|publisher=[[W. W. Norton and Company]]|isbn=978-0-39309957-7|location=New York; London|author1-link=Jan Harold Brunvand|url-access=registration}}
* {{cite journal|last1=Burns|first1=Thomas A.|date=1977|title=Folkloristics: A Conception of Theory|url=https://archive.org/details/sim_western-folklore_1977-04_36_2/page/109|journal=Western Folklore|volume=36|issue=2|pages=109–134|doi=10.2307/1498964|jstor=1498964}}
* {{cite journal|last1=Del-Rio-Roberts|first1=Maribel|date=2010|title=A Guide to Conducting Ethnographic Research: A Review of Ethnography: Step-by-Step (3rd ed.) by David M. Fetterman|url=http://www.nova.edu/ssss/QR/QR15-3/fetterman.pdf|journal=The Qualitative Report|volume=15|issue=3|pages=737–749|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508231840/http://www.nova.edu/ssss/QR/QR15-3/fetterman.pdf|archive-date=8. 5. 2016|access-date=19. 12. 2016|url-status=live}}
* {{cite book|last1=Deloria|first1=Vine|title=God Is Red: A Native View of Religion|url=https://archive.org/details/godisrednativevi0000delo|date=1994|publisher=Fulcrum Publishing|isbn=978-1-55591-176-8|location=Golden, CO|author-link1=Vine Deloria Jr.}}
* {{cite journal|last1=Dorst|first1=John|date=1990|title=Tags and Burners, Cycles and Networks: Folklore in the Telectronic Age|journal=[[Journal of Folklore Research]]|volume=27|issue=3|pages=61–108}}
* {{cite journal|last1=Dundes|first1=Alan|date=1978a|title=Into the Endzone for a Touchdown: A Psychoanalytic Consideration of American Football|journal=Western Folklore|volume=37|issue=2|pages=75–88|doi=10.2307/1499315|jstor=1499315|author1-link=Alan Dundes}}
* {{cite book|last1=Dundes|first1=Alan|url=https://archive.org/details/lifeislikechicke00dund|title=Life Is like a Chicken Coop Ladder. A Portrait of German Culture through Folklore|date=1984|publisher=[[Columbia University Press]]|isbn=978-0-231-05494-2|location=New York|author1-link=Alan Dundes|url-access=registration}}
* {{cite journal|last1=Dundes|first1=Alan|date=2005|title=Folkloristics in the Twenty-First Century (AFS Invited Presidential Plenary Address, 2004)|journal=[[Journal of American Folklore]]|volume=118|issue=470|pages=385–408|doi=10.1353/jaf.2005.0044|jstor=4137664|author1-link=Alan Dundes|s2cid=161269637}}
* {{cite journal|last1=Ellis|first1=Bill|date=2002|title=Making a Big Apple Crumble|url=http://unix.temple.edu/~camille/bigapple/bigapple1.html|journal=New Directions in Folklore|issue=6|archive-url=https://web.archive.org/web/20161022152425/http://unix.temple.edu/~camille/bigapple/bigapple1.html|archive-date=22. 10. 2016|access-date=19. 12. 2016|url-status=dead}}
* {{cite book|last1=Fixico|first1=Donald L.|title=The American Indian Mind in a Linear World|url=https://archive.org/details/americanindianmi0000fixi|date=2003|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-0-415-94456-4|location=New York|author1-link=Donald Fixico}}
* {{cite book|last1=Gazin-Schwartz|first1=Amy|title=The Oxford Handbook of the Archaeology of Ritual and Religion|date=2011|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-923244-4|editor1-last=Insoll|editor1-first=Timothy|editor1-link=Timothy Insoll|location=Oxford|pages=63–75|chapter=Myth and Folklore}}
* {{cite journal|last1=Genzuk|first1=Michael|date=2003|title=A Synthesis of Ethnographic Research|url=https://web-app.usc.edu/web/rossier/publications/33/Ethnographic_Research.pdf|journal=Occasional Papers Series|publisher=Center for Multilingual, Multicultural Research. [[University of Southern California]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200712220525/https://web-app.usc.edu/web/rossier/publications/33/Ethnographic_Research.pdf|archive-date=12. 7. 2020|access-date=12. 7. 2020|url-status=live}}
* {{cite book|last1=Glassie|first1=Henry|title=Folk Housing in Middle Virginia: A Structural Analysis of Historic Artifacts|url=https://archive.org/details/folkhousinginmid0000glas|date=1975|publisher=[[University of Tennessee Press]]|location=Knoxville|author1-link=Henry Glassie}}
* {{cite book|last1=Glassie|first1=Henry|title=Irish Folk History: Folktales from the North|date=1982b|publisher=O'Brien Press|location=Dublin}}
* {{cite book|last1=Goody|first1=Jack|title=The Domestication of the Savage Mind|url=https://archive.org/details/domesticationofs0000good|date=1977|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-29242-9|location=Cambridge|author-link1=Jack Goody}}
* {{cite journal|last1=Kirshenblatt-Gimblett|first1=Barbara|date=1985|title=Di folkloristik: A Good Yiddish Word|journal=[[Journal of American Folklore]]|volume=98|issue=389|pages=331–334|doi=10.2307/539939|jstor=539939|author1-link=Barbara Kirshenblatt-Gimblett}}
* {{cite journal|last1=Kirshenblatt-Gimblett|first1=Barbara|date=septembar 1999|title=Performance Studies|url=http://www.nyu.edu/classes/bkg/issues/rock2.htm|journal=Rockefeller Foundation, Culture and Creativity|archive-url=https://web.archive.org/web/20161001014921/http://www.nyu.edu/classes/bkg/issues/rock2.htm|archive-date=1. 10. 2016|access-date=19. 12. 2016|url-status=live}}
* {{cite journal|last1=Mason|first1=Bruce Lionel|date=oktobar 1998|title=E-Texts: The Orality and Literacy Issue Revisited|url=http://journal.oraltradition.org/issues/13ii/mason|journal=Oral Tradition|location=Columbia, MO|publisher=Center for Studies in Oral Tradition|volume=13|issue=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20160811020457/http://journal.oraltradition.org/issues/13ii/mason|archive-date=11. 8. 2016|access-date=19. 12. 2016|url-status=live}}
* {{cite book|last1=Noyes|first1=Dorothy|title=Eight Words for the Study of Expressive Culture|date=2003|publisher=[[University of Illinois Press]]|isbn=978-0-252-07109-6|editor1-last=Feintuch|editor1-first=Burt|pages=7–41|chapter=Group|jstor=10.5406/j.ctt2ttc8f.5|author1-link=Dorothy Noyes}}
* {{cite book|last1=Oring|first1=Elliott|title=Folk Groups and Folklore Genres: An Introduction|url=https://archive.org/details/folkgroupsfolklo00orin|date=1986|publisher=[[Utah State University Press]]|isbn=978-0-87421-128-3|location=Logan|author1-link=Elliott Oring}}
* {{cite book|title=Primer of Humor Research: Humor Research 8|date=2008|publisher=[[Mouton de Gruyter]]|editor1-last=Raskin|editor1-first=Victor|editor1-link=Victor Raskin|location=Berlin; New York}}
* {{cite book|last=Schmidt-Lauber|first=Brigitta|title=A Companion to Folklore|url=https://archive.org/details/companiontofolkl0000unse|date=22. 3. 2012|publisher=[[John Wiley &amp; Sons]], Ltd|isbn=978-1-118-37993-6|editor1-last=Bendix|editor1-first=Regina|editor1-link=Regina Bendix|publication-place=Chichester, UK|pages=[https://archive.org/details/companiontofolkl0000unse/page/n578 559]–578|chapter=Seeing, Hearing, Feeling, Writing|doi=10.1002/9781118379936.ch29|editor2-last=Hasan-Rokem|editor2-first=Galit|editor2-link=Galit Hasan-Rokem}}
* {{cite journal|last1=Šmidchens|first1=Guntis|date=1999|title=Folklorism Revisited|journal=[[Journal of American Folklore Research]]|volume=36|issue=1|pages=51–70|jstor=3814813}}
* {{cite book|last1=Stahl|first1=Sandra Dolby|url=https://archive.org/details/literaryfolklori00stah|title=Literary Folkloristics and the Personal Narrative|date=1989|publisher=[[Indiana University Press]]|isbn=978-0-253-33515-9|location=Bloomington|author-link1=Sandra Stahl Dolby|url-access=registration}}
* {{cite journal|last1=Wolf-Knuts|first1=Ulrika|date=1999|title=On the history of comparison in folklore studies|url=http://www.hanko.uio.no/planses/Ulrika.html|journal=Folklore Fellows' Summer School|archive-url=https://web.archive.org/web/20191013224013/http://www.hanko.uio.no/planses/Ulrika.html|archive-date=13. 10. 2019|access-date=19. 12. 2016|url-status=live}}
{{refend}}
{{Folklor}}
{{Narativ}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kultura]]
[[Kategorija:Folklor]]</text>
      <sha1>c3k7hy8p1u3dau5okyn3k82635o5myl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metohija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504354</id>
    <revision>
      <id>3713440</id>
      <parentid>3707810</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:17:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17334" sha1="jotlgre3edmy7r34z0gfpclapd7lggm" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| naselje_vrsta                   = [[Geografija|Geografska]] i [[historijska regija]]
| stanovništvo_ukupno             = 700.577
| ime                             = Metohija
| slika_karta                     = Kosovo och Metohija.PNG
| podjela_vrsta                   = Država
| podjela_ime                     = {{ZID|Kosovo}}
| podjela_vrsta1                  = [[Okruzi Kosova|Okruzi]]
| podjela_ime1                    = [[Đakovički okrug]]&lt;br&gt;[[Pećki okrug]]&lt;br&gt;[[Prizrenski okrug]]
| površina_ukupno                 = 3.891
| stanovništvo_datum              = 2011
| stanovništvo_gustoća            = 179,13
| izvorno_ime                     = Dukađin
}}
'''Metohija''' ({{Jez-sr-Cyrl|Метохија}}) ili '''Dukađin''' ({{Jez-sq|Rrafshi i Dukagjinit}}) jest [[Geografija|geografska]] i [[historijska regija]] koja pokriva jugozapadni dio [[Kosovo|Kosova]]. Druga regija u državi jeste [[Kosovo (regija)|Kosovo]]. Regija pokriva 35% (3.891&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) ukupne površine Kosova. [[Popis stanovništva na Kosovu 2011.|Prema popisu iz 2011]], u regiji živi 700.577 stanovnika.

== Okruzi ==
Metohija obuhvata tri od sedam [[Okruzi Kosova|okruga Kosova]]:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Karta
!Okrug
! Stanovništvo
&lt;small&gt;(2011)&lt;/small&gt;
! Površina
&lt;small&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)&lt;/small&gt;
! Gustoća
&lt;small&gt;(po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:District of Gjakova in Kosovo.svg|bez okvira|147x147px]]
| [[Đakovički okrug]]
| 194.672
| 1.129
| 172,4
|-
|[[Datoteka:Pec in Kosovo (Kosovo independent).svg|bez okvira|147x147px]]
| [[Pećki okrug]]
| 174.235
| 1.365
| 127,6
|-
|[[Datoteka:Prizren in Kosovo (Kosovo independent).svg|bez okvira|147x147px]]
| [[Prizrenski okrug]]
| 331.670
| 1.397
| 237,4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Metohija/Dukađin
!700.577
!3.891
!179,13
|}

== Etimologija ==
Naziv '''''Metohija''''' potiče od [[Grčki jezik|grčke]] reči {{Jezik|grc|μετόχια}} (''metóchia''; jednina {{Jezik|grc|μετόχιον}}, ''[[Metohion|metóchion]]''), što znači &quot;manastirsko imanje&quot; – pozivanje na veliki broj sela i imanja u regiji koji su bili u vlasništvu [[Srpska pravoslavna crkva|srpskih pravoslavnih manastira]] i [[Sveta gora|Svete gore]] tokom [[Srbija u srednjem vijeku|srednjeg vijeka]].&lt;ref&gt;Paulin Kola, ''The Search for Greater Albania'', p. 47 fn 108. C. Hurst &amp; Co, 2003. {{ISBN|978-1-85065-664-7}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Patrikana_e_Pejës.jpg|mini| [[Manastir Pećka patrijarhija]], sjedište [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] iz 14. vijeka.]]
Najstariji naziv za regiju je '''''Dukađinska visoravan''''' ({{Jez-sq|Rrafshi i Dukagjinit}}) i oblast se zvala [[Dukađinski sandžak]] u 15. i 16. vijeku. Prema historičaru Jahji Drančoliju, naziv 'Metohija' se ne pojavljuje kao geografski pojam u srednjem vijeku.&lt;ref name=&quot;Drançolli&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.academia.edu/9304559|title=Illyrian-Albanian Continuity the Areal of Kosova|last=Drançolli|first=Jahja|website=academia.edu}}&lt;/ref&gt;

Na [[Albanski jezik|albanskom]] se to područje zove ''Rrafshi i Dukagjinit'',&lt;ref name=&quot;Elsie2004&quot;&gt;{{Cite book|last=Elsie|first=Robert|url=https://books.google.com/books?id=Fnbw1wsacSAC&amp;pg=PA119|title=Historical dictionary of Kosova|publisher=Rowman &amp; Littlefield Publishers, Inc.|year=2004|isbn=978-0-8108-5309-6|page=119}}&lt;/ref&gt; jer je toponim ponio ime [[Porodica Dukađini|porodice Dukađini]],&lt;ref name=&quot;Ulqini&quot;&gt;{{Cite web|url=http://puka.shqiperia.com/index/artikull/artID/319/titulli/Prejardhja%20dhe%20zhvillimi%20i%20topnimit%20DUKAGJIN|title=Prejardhja dhe zhvillimi i toponimit DUKAGJIN|last=Ulqini|first=Kahreman|date=12–18 January 1968|publisher=Second Conference of Albanological Studies|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121082617/http://puka.shqiperia.com/index/artikull/artID/319/titulli/Prejardhja|archive-date=21. 11. 2015|url-status=dead|access-date=10. 5. 2012}}&lt;/ref&gt; koja je vladala velikim dijelom Metohije tokom 14. i 15. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zamputi|first=Injac|date=1984|title=Rindërtimi i mbishkrimit të Arbërit dhe mundësitë e reja për leximin e tij / La reconstruction de l'inscription de l'Arbër et les nouvelles possibilités qui s'offrent pour sa lecture|url=http://dx.doi.org/10.3406/iliri.1984.1332|journal=Iliria|volume=14|issue=2|pages=207–218|doi=10.3406/iliri.1984.1332|issn=1727-2548}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Dukagjini_(late_14th_century).png|mini|250x250piksel| Zemlje Dukađina krajem 14. vijeka.]]
Pojam &quot;Kosovo i Metohija&quot; ({{Jez-sr-Cyrl|Косово и Метохија}}) bio je u službenoj upotrebi za [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Autonomnu Pokrajinu Kosovo i Metohija]] sve do 1968, kada je termin &quot;Metohija&quot; izbačen iz zvaničnog naziva, a dodan prefiks &quot;Socijalistička&quot;,{{Sfn|Bennett|1995}} pa je tako termin &quot;Kosovo&quot; postao zvanični naziv cijele pokrajine. Promjenu su negodovali [[Srbi]], koji su i dalje koristili stari naziv (npr. u [[Memorandum SANU|Nacrtu memoranduma SANU]] iz 1986). Septembra 1990. donesen je novi [[Ustavni referendum u Srbiji 1990.|Ustav Republike Srbije]], kojim je zvanično ime pokrajine promijenjeno u [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija]].{{Sfn|Krieger|2001}} Ovoga puta, promjenu su negodovali [[Albanci]], koji su protestovali zbog zvanične upotrebe izraza &quot;Metohija&quot;. Srbija je 2008, nakon [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|proglašenja nezavisnosti Kosova]], u službeni naziv novoformiranog [[Ministarstvo za Kosovo i Metohiju|Ministarstva za Kosovo i Metohiju]] uvrstila termin „Metohija“, koje je 2012. transformisano u [[Kancelarija za Kosovo i Metohiju|Kancelariju za Kosovo i Metohiju]].

== Geografija ==
Metohija je široka 23 kilometra na najširoj tački i oko 60 kilometara duga, na prosječnoj [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 450 metara iznad [[Nivo mora|nivoa mora]].&lt;ref&gt;Geographical Atlas of Yugoslavia, University Press &quot;Liber&quot;, Zagreb, 1987.&amp;nbsp;– made from military maps of Geographical Military Institute, Belgrade.&lt;/ref&gt; Njezina glavna rijeka je [[White Drin|Bijeli Drin]]. Omeđena je planinskim vencima [[Mokra Gora]] na sjeveru i sjeverozapadu, planinama [[Prokletije]] na zapadu, [[Pashtrik|Paštrikom]] na jugozapadu, [[Šar-planina|Šar-planinom]] ({{Jez-sq|Malet e Sharrit}}) na jugu i jugoistoku, i [[Drenica]] na istoku i sjeveroistoku, što ju razlikuje od ostatka Kosova na istoku i sjeveroistoku.&lt;ref&gt;Pars pro toto&lt;/ref&gt;{{multiple image|footer='''Lijevo:''' [[Rugovska klisura]], '''Desno:''' [[Park Miruša]]|width1=200|image1=Liqeni ne Gryke te Rugoves.jpg|width2=260|image2=Unseen Mirusha.jpg}}Geografska podjela između Metohije i ostatka Kosova izaziva razlike između [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]] dviju oblasti. Metohija ima karakteristične uticaje [[Sredozemno more|Mediterana]].
Metohiju čine plodne oranice sa mnoštvom rječica koje osiguravaju vodu za navodnjavanje i, u kombinaciji sa mediteranskom klimom, daju odlične njive osim za [[žitarice]]. Ovo područje je poznato po visokokvalitetnim [[vinograd]]ima, [[Voćnjak|voćnjacima]], te po uzgoju stabala [[kesten]]a i [[badem]]a.

Geografska regija Metohije se dalje dijeli na četiri dijela: [[Prizrenska Podgora]], [[Prekoruplje]], [[Reka]] i [[Rugova]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Alekan Jovanović|url=https://books.google.com/books?id=YjoBAAAAMAAJ|title=Spomenica dvadesetpetogodishnjice oslobodjenja Južne Srbije|year=1937|page=432}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Prahistorija ===
Na osnovu [[Arheologija|arheologije]], regija Kosova i Metohije i [[Pomoravlje|dolina Morave]] bili su međusobno povezani u [[neolit]]u ([[Starčevačka kultura|Starčevo]] i [[Vinčanska kultura|Vinča]]) i u [[Bakarno doba|bakarskom dobu]].&lt;ref name=&quot;Stojic&quot;&gt;{{Cite journal|last=Stojić|first=Milorad|year=2000|title=Етнокултурни однос Косова и Поморавља у праисторији|url=http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/mstojic-kosovo-pomoravlje_c.html|journal=Зборник радова Филозофског факултета у Приштини|volume=30}}&lt;/ref&gt; [[Tribali]] Morave su ušli na Kosovo u dva navrata u 8. i 7. vijeku prije nove ere, a zatim su učestvovali u nastanku [[Dardanija|Dardanije]].&lt;ref name=&quot;Stojic&quot; /&gt; [[Nekropola|Nekropole]] kod [[Žur]]a sugerišu da je krajnji jugozapadni dio Metohije krajem 6. vijeka p. n. e. bio pod uticajem [[Iliri|Ilira]].&lt;ref name=&quot;Stojic&quot; /&gt; Poslije [[Rimsko Carstvo|rimskih]] osvajanja, metohijska oblast je podijeljena na [[Dardanija (rimska provincija)|Dardaniju]] i [[Praevalitana|Prevalitanu]].

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Our_Lady_of_Ljeviš,_Prizren,_2010._View_from_clock_tower.jpg|desno|mini| [[Crkva Bogorodica Ljeviške]] u [[Prizren]]u, koju je osnovao [[kralj Srbije]] [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Stefan Uroš II]] (1282-1321).]]
Poklopivši se sa propadanjem Rimskog Carstva, kroz [[Balkan]] su prošla mnoga &quot;barbarska&quot; plemena, od kojih većina nije napustila nikakvu trajnu državu. [[Slaveni]] su, međutim, preplavili Balkan u 6. i 7. vijeku. Ovu oblast je osvojila [[Bugarska]] početkom 10. vijeka, nakon čega je obnovljena [[Bizantijsko Carstvo|bizantijska vlast]], nakratko oko 970. i 975, i ponovo nakon 1018. U pogledu crkvene uprave, oblast Metohije pripadala je [[Eparhija raško-prizrenska|Eparhiji raško-prizrenskoj]], osnovanoj 1019.{{Sfn|Ćirković|2004}} Tokom 11. i 12. vijeka ova regija je bila sporna između [[Velikožupanska Srbija|Velikožupanske Srbije]] i [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]].{{Sfn|Ćirković|2004}} Veliki župan [[Stefan Nemanja]] priznat je kao nezavisan 1190, zadržavši sjeverne dijelove Metohije ([[Hvosno|hvosnu]] oblast), dok su južni dijelovi uključeni u sastav [[Kraljevina Srbija (srednji vijek)|Kraljevine Srbije]] početkom 13. vijeka. Nakon [[Raspad Srpskog carstva|pada srpskog carstva]] 1371, oblast Metohije je bila pod kontrolom zetske [[Balšići|porodice Balšića]], a od 1378. [[Brankovići|Brankovića]]. Regija je također bila pod kontrolom [[Kneževina Dukađini|Kneževine Dukađini]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ermenji|first=Abas|url=https://books.google.com/books?id=r4e4AAAAIAAJ&amp;q=principata+e+dukagjinit+kosove|title=Vendi që zë Skënderbeu në historinë e Shqipërisë|date=1996|publisher=Çabej|pages=109|language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Noli|first=Fan Stylian|url=https://books.google.com/books?id=SN1AAQAAMAAJ&amp;q=principata+e+dukagjinit+kosove|title=Historia e Skënderbeut: Gjerg Kastriotit, Mbretit te Shqiperise, 1412-1468|date=1921|publisher=Shtypeshkrinja e &quot;Diellit,&quot;|pages=111|language=sq}}&lt;/ref&gt; Bila je u sastavu [[Srpska Despotovina|Srpske Despotovine]] do 1455, kada ga osvaja [[Osmansko Carstvo]].{{Sfn|Ćirković|2004}}

[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] [[Historija|historičar]] [[Noel Malcolm]] primjećuje da u periodu nakon osmanskog osvajanja, prema zapisima (posebno osmanlijski defteri iz 15. i 16. vijeka), regija je bila pretežno naseljena slavenima sa značajnim džepovima albanskog stanovništva, posebno zapadno od [[Prizren]]a i u prostoru oko [[Đakovica|Đakovice]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Malcolm|first=Noel|title=Kosovo: a short history|url=https://archive.org/details/kosovoshorthisto0000malc|date=1999|publisher=New York Univ. Pr|isbn=978-0-06-097775-7|location=New York/N.Y}}&lt;/ref&gt; Prema nekim albanskim autorima, isti katastarski zapisi ukazuju da je regija bila naseljena većinom [[Albanci|albancima]]. Ova albanska populacija uglavnom se bavila [[Poljoprivreda|poljoprivredom]] i sastojala se od [[Katoličanstvo|katolika]] i (u manjoj mjeri) [[Pravoslavlje|pravoslavaca]]. Prema ovim autorima, albanska [[antroponomija]] i [[onomastika]] su preovladali nad [[Slaveni|slavenskim]], a ima dosta slučajeva mješovite slavensko-albanske antroponomije; odnosno albanci sa elementima slavenske antroponomije kao rezultat njihovog prelaska u pravoslavnu vjeru. Slavensko stanovništvo regije, u to vrijeme, uglavnom se nalazilo u [[Peć]]koj nahiji i u [[Prizren]]skoj nahiji.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pulaha|first=Selami|url=https://vdocuments.mx/179876370-s-pulaha-popullsia-shqiptare-e-kosoves-gjate-shekujve-xv-xvi.html|title=Popullsia Shqiptare e Kosoves Gjate Shekujve XV XVI|date=1984|publisher=8 Nëntori|location=Tirana|pages=110|access-date=24. 3. 2024|archive-date=8. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221108174308/https://vdocuments.mx/179876370-s-pulaha-popullsia-shqiptare-e-kosoves-gjate-shekujve-xv-xvi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Rano moderno doba ===
Metohiju osvaja Osmanlij carstvo 1455. i ulazi u sastav [[Prizrenski sandžak|Prizrenskog sandžaka]] (južni dio Metohije) i [[Pećki sandžak|Pećkog sandžaka]] (sjeverni dio Metohije). Godine 1878, nakon nekoliko administrativnih reformi, regija je uključena u [[Kosovski vilajet]].

=== Moderno doba ===
Područje je zauzela [[Kraljevina Crna Gora]] u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] 1912. godine, osim [[prizren]]ske oblasti, koju je osvojila [[Kraljevina Srbija]]. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] Crnu Goru su osvojile [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] snage 1915. [[Centralne sile]] su potisnute iz Metohije od strane [[Kopnena vojska Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]] 1918. [[Crna Gora]] je naknadno pripojena [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]], nakon čega je uslijedilo formiranje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] . Kraljevina je reformisana u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] 1929. Kraljevina je pretrpela invaziju [[Sile Osovine|Sila Osovine]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] 1941. ([[Aprilski rat]]), a region Metohije je uključen u [[Kraljevina Albanija (1939–1943)|Albaniju pod italijanskom kontrolom]], a [[Italijani]] su koristili &quot; [[Vulnetari]] &quot;, albansku dobrovoljačku miliciju, da kontrolišu sela. Nakon sporazuma Italije sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznicima]] 1943. godine, [[Nacistička Njemačka|Njemačka]] je preuzela direktnu kontrolu nad regijom, uz podršku lokalnih [[Kolaboracionizam u Drugom svjetskom ratu|albanskih kolaboracionista]] (Bali Kombëtar). Poslije brojnih pobuna od strane [[Srbi|srpskih]] [[Četnici|četnika]] i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]], Metohiju su srpske snage zauzele 1944. Godine 1946. ušla je u sastav [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Autonomne Pokrajine Kosovo]], u okviru prijelazne [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pavlović|first=Vojislav G.|url=https://books.google.com/books?id=Xca8DwAAQBAJ&amp;pg=PA77|title=The Balkans in the Cold War: Balkan Federations, Cominform, Yugoslav-Soviet Conflict|date=2011|publisher=Balkanološki institut SANU|isbn=9788671790734|page=77}}&lt;/ref&gt;

Dana 17. februara 2008, predstavnici [[Kosovski Albanci|kosovskih Albanaca]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icj-cij.org/docket/files/141/15987.pdf|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20100821055950/http://www.icj-cij.org/docket/files/141/15987.pdf|archive-date=21. 8. 2010|url-status=dead|access-date=19. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; [[Deklaracija nezavisnosti Kosova|proglasili su nezavisnost Kosova]] i potom usvojili [[Ustav Kosova|Ustav Republike Kosovo]], koji je stupio na snagu 15. juna 2008. [[Srbija]] i dalje smatra Kosovo i Metohiju dijelom svoje teritorije, odnosno [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija]].

== Također pogledajte ==

* [[Kosovo|Republika Kosovo]]
* [[Kosovo (regija)]]
* [[Okruzi Kosova]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book|last=Bennett|first=Christopher|url=https://books.google.com/books?id=BIT25lGaO6MC|title=Yugoslavia's Bloody Collapse: Causes, Course and Consequences|publisher=Hurst &amp; Company|year=1995|isbn=9781850652281|location=London}}
* {{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|url=https://books.google.com/books?id=2Wc-DWRzoeIC|title=The Serbs|publisher=Blackwell Publishing|year=2004|isbn=9781405142915|location=Malden|author-link=Sima Ćirković}}
* {{Cite book|last=Krieger|first=Heike|url=https://books.google.com/books?id=-OhPTJn8ZWoC|title=The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974–1999|publisher=Cambridge University Press|year=2001|isbn=9780521800716|location=Cambridge}}
* {{Cite book|last=Pejin|first=Jovan|url=https://www.sanu.ac.rs/Izdanja/SrbiNaKosovu/14PejinJovan.pdf|title=Срби на Косову и у Метохији: Зборник радова са научног скупа|publisher=Српска академија наука и уметности|year=2006|location=Београд|pages=189–207|chapter=The Extermination of the Serbs in Metohia, 1941-1944|access-date=1. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801072608/https://www.sanu.ac.rs/Izdanja/SrbiNaKosovu/14PejinJovan.pdf|archive-date=1. 8. 2017|url-status=dead}}
* {{Cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url=https://books.google.com/books?id=w-RuLDaNwbMC|title=Serbia: The History behind the Name|publisher=Hurst &amp; Company|year=2002|isbn=9781850654773|location=London|author-link=Stevan K. Pavlowitch}}
{{refend}}

{{Kosovo po temama}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Metohija|*]]
[[Kategorija:Regije Kosova]]
[[Kategorija:Geografija Kosova]]
[[Kategorija:Historija Kosova]]</text>
      <sha1>jotlgre3edmy7r34z0gfpclapd7lggm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Škola programiranja za djecu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505075</id>
    <revision>
      <id>3713424</id>
      <parentid>3593749</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:40:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5153" sha1="mok2909uzz7v5mnr433x4ww8fmgxkjs" xml:space="preserve">'''[[Programiranje]] za djecu''' je pisanje računarskih programa korišćenjem nekog od programskih jezika prilagođenim dječjem uzrastu. Programiranje za djecu je kreativan način učenja digitalnih vještina korištenjem blokova koji su unaprijed isprogramirani za određenje radnje. Korištenjem blokova djeca uči osnove programiranja i [[Logičko programiranje|logičko]] razmišljanje. Alati poput Scratcha i Blocklya nude zabavno okruženje za učenje '''bez potrebe za pisanjem [[Kodiranje|koda]]'''. Ovakav pristup ne samo što podržava razvoj informatičke pismenosti, već i podstiče kreativnost i inovativnost kod djece.

== Historija ==
Koncept blokovskog programiranja za djecu nastao je kao odgovor na potrebu da se programiranje učini pristupačnijim i zabavnijim. Prvi pioniri u ovoj oblasti su stvorili alate koji omogućavaju djeci da vizualno konstruišu programe koristeći blokove koji predstavljaju različite komande i akcije.

== Implementacija ==
U blokovskom programiranju, djeca koriste grafički [[Interfejs komandne linije|interfejs]] da bi aranžovala blokove koji predstavljaju različite korake u procesu. Ovi blokovi se obično prevlače i otpuštaju u odgovarajućem redosljedu kako bi se formirao program. Svaki blok ima jasnu funkciju, što olakšava razumijevanje logike programa.

== Prednosti ==
Prednosti blokovskog interfejsa su

* Vizualna reprzentacija: blokovski interfejs omogućava djeci da vizualizuju logiku programa na intuitivan način.
* Laka upotreba: djeca mogu lako da manipulišu blokovima bez potrebe za pisanjem sintakse ili koda.
* Podstiče kreativnost: kroz blokovsko programiranje, djeca mogu da izraze svoju kreativnost kreirajući različite scenarije i igre.
* Učenje [[algoritam]]a: djeca stiču osnovno razumevanje algoritamskog razmišljanja kroz aranžiranje blokova u određenom redosledu.

== Primjeri programerskih okruženja ==
* Programski jezik [[Scratch]]: jedan od najpopularnijih alata za blokovsko programiranje za decu, razvijen od strane MIT Media Lab-a. Omogućava deci da kreiraju animacije, igre i interaktivne priče koristeći blokove.
* Biblioteka [[Blockly]]: biblioteka otvorenog koda koja omogućava programerima da integrišu blokovski interfejs u svoje aplikacije. Mnoge platforme za učenje programiranja za decu je koriste kao osnovu.
* Platforma [[Tynker]]: mrežna platforma koja nudi alate za učenje programiranja kroz blokove, ciljajući na mlađu publiku. Nudi lekcije, izazove i projekte koji pomažu deci da razviju svoje veštine programiranja.

== Također pogledajte ==
* [[Generičko programiranje]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* {{Cite book|title=Reversing: secrets of reverseengineering|url=https://archive.org/details/reversingsecrets0000eila|last=Eilam|first=Eldad|publisher=John Wiley &amp; Sons|year=2005|isbn=978-0-7645-7481-8|pages=[https://archive.org/details/reversingsecrets0000eila/page/n32 3]|ref=harv}}
* {{Cite book|url=https://archive.org/details/historyofmodernc00ceru|title=History of Computing|last=Ceruzzi|first=Paul E.|publisher=MIT Press|year=1998|isbn=9780262032551|location=Cambridge, Massachusetts|ref=harv|url-access=registration|via=EBSCOhost}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=C8ouDwAAQBAJ&amp;q=9780735211759&amp;pg=PP1|title=Broad Band: The Untold Story of the Women Who Made the Internet|last=Evans|first=Claire L.|publisher=Portfolio/Penguin|year=2018|isbn=9780735211759|location=New York|ref=harv}}
* {{Cite journal|last=Gürer|first=Denise|date=1995|title=Pioneering Women in Computer Science|url=https://courses.cs.washington.edu/courses/csep590/06au/readings/p175-gurer.pdf|journal=Communications of the ACM|volume=38|issue=1|pages=45–54|doi=10.1145/204865.204875|s2cid=6626310}}
* {{Cite journal|last=Smith|first=Erika E.|date=2013|title=Recognizing a Collective Inheritance through the History of Women in Computing|url=http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&amp;db=lfh&amp;AN=90670848&amp;site=ehost-live|journal=CLCWeb: Comparative Literature &amp; Culture: A WWWeb Journal|volume=15|issue=1|pages=1–9|url-access=subscription|via=EBSCOhost}}
* A.K. Hartmann, ''[https://web.archive.org/web/20090211113048/http://worldscibooks.com/physics/6988.html Practical Guide to Computer Simulations]'', Singapore: [[World Scientific]] (2009)
* A. Hunt, D. Thomas, and W. Cunningham, ''The Pragmatic Programmer. From Journeyman to Master'', Amsterdam: Addison-Wesley Longman (1999)
* Brian W. Kernighan, ''The Practice of Programming'', Pearson (1999)
* [[Gerald Weinberg|Weinberg, Gerald M.]], ''The Psychology of Computer Programming'', New York: Van Nostrand Reinhold (1971)
* [[Edsger W. Dijkstra]], ''A Discipline of Programming'', Prentice-Hall (1976)
* O.-J. Dahl, [[Edsger W. Dijkstra|E.W.Dijkstra]], C.A.R. Hoare, ''Structured Programming'', Academic Press (1972)
* [[David Gries]], ''The Science of Programming'', Springer-Verlag (1981)

==Vanjski linkovi==
* [https://scratch.mit.edu/ Scratch]
* [https://blockly.games/ Blokly]
* [https://skolaprogramiranjazadjecu.com/digitalna-pismenost-sta-je-to/ CodeLand]
* [https://www.tynker.com/ Tynker]

[[Kategorija:Programiranje]]</text>
      <sha1>mok2909uzz7v5mnr433x4ww8fmgxkjs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klas Lestander</title>
    <ns>0</ns>
    <id>510846</id>
    <revision>
      <id>3713289</id>
      <parentid>3675780</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:36:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3713289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5038" sha1="o4ebg756ftvqysawljtp6hqq1sbv734" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Klas Lestander
| slika                = Klas_Lestander_SOK.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Švedska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1931|04|18}}
| mjesto_rođenja       = [[Arjeplog]], [[Okrug Norrbotten|Norrbotten]]
| država_rođenja       = [[Švedska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2023|01|23|1931|04|18}} 
| mjesto_smrti         = [[Arjeplog]], [[Okrug Norrbotten|Norrbotten]]
| država_smrti         = [[Švedska]]
| zanimanje            = tesar
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1961.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''1'''
| zlato_OI             = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|1961.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|ekipno]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 15. 9. 2024.
}}

'''Klas Lestander''' rođen 18. aprila 1931 u [[Arjeplog]]u, bio je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. Prvi je [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski pobjednik]] u biatlonu.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1]] 
| 
| 
|}
Lestander je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. U jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], pobijedio je bez promašaja i prednošću od 36.1&amp;nbsp;s ispred [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|finskog]] biatlonca [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Anttija Tyrväinena]], koji je imao dva promašaja. U trčanju je imao 15-o vrijeme, ali je zbog odličnog gađanja, osvojio zlatnu medalju.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1961}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|9]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – ekipno|3]]  
|} 
Klas Lestander je nastupio samo na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961]], kada je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] osvojio deveto mjesto s četiri promašaja i zaostatkom od 8:23.0&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika finskog biatlonca [[Kalevi Huuskonen|Kalevija Huuskonena]]. U nezvaničnom ekipnom vrednovanju rezultata koji su dobijeni sabiranjem vremena utrke na 20&amp;nbsp;km, sa [[Tage Lundin]] i [[Stig Andersson (biatlonac)|Stigom Andersson]], imali su treći rezultat.

== Prestanak karijere ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3429}}

{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}

{{DEFAULTSORT:Lestander, Klas}}
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Arjeplog]]
[[Kategorija:Švedski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Švedska)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>o4ebg756ftvqysawljtp6hqq1sbv734</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pamflet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514179</id>
    <revision>
      <id>3713433</id>
      <parentid>3709423</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T00:38:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7322" sha1="mneufv2o1amxg8t4xb8b29skjqg1udb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Girl_with_a_Basket_of_Pamphlets.jpg|mini| Slika djevojke s korpom punom pamfleta iz 18. stoljeća]]
[[Datoteka:A_sermon_preached_at_Fort_St._George_on_the_coast_of_Chormandel_in_East_India,_February_21_1668.jpg|desno|mini| Zbog niske cijene i jednostavne proizvodnje, pamfleti su često korišteni za popularizaciju političkih ili religijskih ideja.]]
'''Pamflet''' je [[knjiga]] bez uveza (odnosno, bez tvrde korice ili poveza). Pamfleti mogu biti sastavljeni od jednog lista [[Papir|papira]] koji je štampan s obje strane i presavijen na pola, na trećine ili četvrtine, što se naziva ''letak'', ili se mogu sastojati od nekoliko stranica presavijenih na pola i spojenih heftanjem na preklopu kako bi se dobila jednostavna knjižica.

Za potrebe „Međunarodne standardizacije statistike koja se odnosi na proizvodnju knjiga i periodike“, [[UNESCO]] definiše pamflet kao „neperiodičnu štampanu publikaciju od najmanje 5, a ne više od 48 stranica, bez naslovnih stranica, objavljenu u određenoj zemlji i dostupnu javnosti“, dok knjigu definiše kao „neperiodičnu štampanu publikaciju od najmanje 49 stranica, bez naslovnih stranica“. UNESCO-ove definicije su, međutim, namijenjene samo za specifičnu svrhu sastavljanja statistike o proizvodnji knjiga.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13068&amp;URL_DO=DO_TOPIC&amp;URL_SECTION=201.html|title=Recommendation concerning the International Standardization of Statistics Relating to Book Production and Periodicals: UNESCO|website=portal.unesco.org}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Riječ ''pamflet'' za kratko djelo (''opusculum'') objavljeno samostalno, bez korica, ušla je u srednjoengleski oko 1387. godine kao ''pamphilet'' ili ''panflet'', izvedena iz dvanaestovjekovne ljubavne komične poeme starijeg stila ''Pamphilus, seu de Amore'' („Pamfil: ili, o ljubavi“), napisane na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]].&lt;ref&gt;''[[OED]]'' [[s.v.]] &quot;pamphlet&quot;.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/pamphlet|title=pamphlet (n.)|last=Harper|first=Douglas|website=etymonline.com|access-date=11. 11. 2024}}&lt;/ref&gt; Ime Pamfilus potiče od grčkog imena Πάμφιλος (Pamphilos), što znači „miljenik svih“. Poema je bila popularna, naširoko kopirana i samostalno distribuirana, formirajući tanki kodeks.

== Historija ==
[[Datoteka:Tooneel_van_Flora_Handel_der_Floristen_in_Amsterdam_1637_(Tulip_mania).png|desno|mini| Pamflet kao oblik literature stoljećima se koristi kao ekonomično sredstvo za široku distribuciju informacija.]]
Najranija pojava riječi nalazi se u djelu ''Philobiblon'' (1344) [[Richard de Bury|Richarda de Buryja]], koji govori o „''panfletos exiguos''“ („''malim pamfletima''“) (poglavlje VIII).&lt;ref&gt;{{Cite EB1911|wstitle=Pamphlets|volume=20|pages=659–661|first=Henry Richard|last=Tedder}}&lt;/ref&gt;

Njegove moderne konotacije kao traktata koji se bavi savremenim pitanjem rezultat su žestokih rasprava koje su dovele do [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]]; ovaj smisao se pojavio 1642. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Pamfleti su služili kao zamjena za članke u [[Časopis|časopisima]] u periodu prije pojave časopisa, koji je završio sredinom devetnaestog stoljeća. Samo u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] bilo ih je na stotine. Oni su bili osnovno sredstvo [[Komunikacija|komunikacije]] za ljude zainteresovane za politička i religijska pitanja, poput [[Robovlasništvo|ropstva]]. Pamfleti nikada nisu razmatrali obje strane pitanja; većina je otvoreno bila pristrasna, nastojeći ne samo informisati nego i uvjeriti čitatelja.

== Svrha ==
[[Datoteka:LeafletToTampere1918.jpg|mini|Finski propagandni pamflet iz 1918. godine, potpisan od strane generala Mannerheima, kružio je među Bijelima tokom Finskog građanskog rata, pozivajući Crvene na predaju. U prevodu znači: „''Stanovnicima i trupama Tamperena! Otpor je uzaludan. Podignite bijelu zastavu i predajte se. Krv građana je prolivena dovoljno. Mi nećemo ubijati kao što Crveni ubijaju svoje zarobljenike. Pošaljite svog predstavnika s bijelom zastavom.''“]]


Pamfleti mogu sadržavati sve, od informacija o kuhinjskim aparatima do medicinskih informacija i religijskih traktata. Pamfleti su veoma važni u [[Marketing|marketingu]] jer su jeftini za proizvodnju i mogu se lako distribuirati kupcima. Također, pamfleti su dugo bili važan alat za politički protest i [[Politička kampanja|političke kampanje]] iz sličnih razloga.

'''Pamfletar''' je historijski termin za osobu koja [[Proizvodnja|proizvodi]] ili distribuira pamflete, posebno u političke svrhe.

== Sakupljanje ==
Zbog svoje prolazne prirode i širokog spektra [[Politika|političkih]] i [[Religija|religijskih]] stavova koje omogućava lakoća proizvodnje ovog formata, pamfleti su cijenjeni među mnogim kolekcionarima knjiga. Značajne zbirke su sakupljene i predate akademskim [[Istraživačka biblioteka|istraživačkim bibliotekama]] širom svijeta.

Posebno opsežne zbirke američkih političkih pamfleta nalaze se u Javnoj biblioteci [[New York City|New Yorka]], Tamiment biblioteci Univerziteta New York i kolekciji Jo Labadie na Univerzitetu Michigan.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Oakley C.|first=Johnson|title=Marxism in United States history before the Russian Revolution (1876-1917)|url=https://archive.org/details/marxisminuniteds0000john|date=1. 1. 1974|publisher=‎ Published for A.I.M.S. by Huma; First Edition|isbn=978-0391003262}}&lt;/ref&gt;

== Komercijalna upotreba ==
Pamflet je naširoko prihvaćen u [[Trgovina|trgovini]], posebno kao format za [[Marketing|marketinšku]] komunikaciju. Pamfleti imaju različite namjene, kao što su opisi proizvoda ili uputstva, [[Informacija|informacije]] o kompaniji, promocije događaja ili turistički vodiči, i često se koriste na isti način kao [[Letak|letci]] ili [[Brošura|brošure]].

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [http://aic.stanford.edu/sg/bpg/annual/v06/bp06-13.html Randy Silverman, 1987.] [http://aic.stanford.edu/sg/bpg/annual/v06/bp06-13.html &quot;Malo, nije beznačajno: specifikacija za strukturu povezivanja konzervatorskog pamfleta&quot;, ''Godišnjak grupe za knjige i papir'' '''6''' .] Historijski pregled s fokusom na povez pamfleta.
* [https://web.archive.org/web/20100323033230/http://www.britishpamphlets.org.uk/ Britanski pamfleti 19. stoljeća Online.] Informacije o projektu koji je digitalizirao 26.000 pamfleta iz 19. stoljeća iz britanskih istraživačkih biblioteka.
* [https://digital.ucd.ie/view/ivrla:2617 Zbirka pamfleta 19. stoljeća.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241111144430/https://digital.ucd.ie/view/ivrla:2617 |date=11. 11. 2024 }} Zbirka pamfleta iz 19. stoljeća, pretežno irskog interesa i pokriva širok spektar tema. Zbirka UCD digitalne biblioteke.
* [https://digital.ucd.ie/view/ivrla:45000 Zbirka pamfleta iz društvene istorije 19. veka.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241111144432/https://digital.ucd.ie/view/ivrla:45000 |date=11. 11. 2024 }} Zbirka pamfleta koji se odnosi na irsku društvenu historiju 19. stoljeća, posebno na teme obrazovanja, zdravlja, gladi, siromaštva, poslovanja i komunikacija. Zbirka UCD digitalne biblioteke.


{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Papirni proizvodi]]</text>
      <sha1>mneufv2o1amxg8t4xb8b29skjqg1udb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gheorghe Cimpoia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>519883</id>
    <revision>
      <id>3713345</id>
      <parentid>3703899</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:36:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3713345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6251" sha1="ow5l2hhm37k2xweebrgjzowz70lobd5" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gheorghe Cimpoia
| slika                = Gheorghe_Cimpoia_1963_(cropped).jpg
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Rumunija|1965}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1939|10|14}}
| mjesto_rođenja       = [[Râșnov]] 
| država_rođenja       = [[Kraljevina Rumunija]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         =
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 174
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = ASA Braszów
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1972.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 20. 4. 2025.
}}

'''Gheorghe Cimpoia''' rođen 14. oktobra 1939. u  [[Râșnov]]u, je nekadašnji [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sc/erich-schonbachler-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418054814/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sc/erich-schonbachler-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Gheorghe Cimpoia Olympic Results |access-date=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|27]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|23]]  
| 
|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|7]]
|}
Cimpoia je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]  Na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Constantin Carabela|Constantinom Carabelom]], [[Nicolae Bărbăşescu|Nicolaem Bărbăşescuom]] i [[Vilmoş Gheorghe|Vilmoşom Gheorghom]] je osvojio sedmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]]. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 23-o mjesto na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 12:50.6&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|švedskog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|28]] 
|   
|   
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|5]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|6]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|35]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|29]] 
| 
| 
|}
Gheorghe Cimpoia je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|SP 1965.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] nastupio četri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio medalje. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s osam promašaja i zaostatkom od 5:28.3&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Jon Istad|Jona Istada]]. U ekipnim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafeti]] s [[Nicolae Bărbăşescu|Nicolaem Bărbăşescuom]], [[Constantin Carabela|Constantinom Carabelom]] i [[Gheorghe Vilmoș|Gheorghom Vilmoșom]] osvojio je četvrto mjesto, što mu je najbolji rezultat.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1969.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3358}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Cimpoia, Gheorghe}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Biografije, Râșnov]]
[[Kategorija:Rumunski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>ow5l2hhm37k2xweebrgjzowz70lobd5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 943 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520756</id>
    <revision>
      <id>3713452</id>
      <parentid>3710960</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:05:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4257" sha1="cfav9acx7ysqdtla012hgmcmfyb507b" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 943
|Organ        = VS
|Datum        = 23. septembar
|Godina       = 1994
|Sjednica     = 3428
|Oznaka       = S/RES/943
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/943(1994)
|Za           = 11
|Suzdržani    = 2
|Protiv       = 2
|Odsutni      = 0
|Tema         = Bosna i Hercegovina
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Bosnia and Herzegovina Serbia Locator.png
|Opis         = Bosna i Hercegovina (zelena) i Srbija (narandžasta)
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 943''' je donesena 23. septembra 1994, na 3428. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o situaciji u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Vijeće je suspendovalo neka ograničenja protiv [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] i razgovaralo o zatvaranju granice između dvije zemlje.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Woodward|first=Susan L.|title=Balkan tragedy: chaos and dissolution after the Cold War|url=https://archive.org/details/balkantragedycha00wood|url-access=registration|publisher=Brookings Institution Press|date=1995|page=[https://archive.org/details/balkantragedycha00wood/page/422 422]|isbn=978-0-8157-9513-1}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti pozdravilo je odluku SR Jugoslavije o predloženom teritorijalnom rješenju za Bosnu i Hercegovinu i odluku obje države da nastave podržavati zatvaranje granice između dvije zemlje, isključujući humanitarnu pomoć. Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], tada je odlučeno da se suspenduju sljedeće mjere protiv SR Jugoslavije za početni period od 100 dana ako obje strane u potpunosti provode zatvaranje granice:&lt;ref&gt;{{cite book|last=Trbovich|first=Ana S|title=A legal geography of Yugoslavia's disintegration|url=https://archive.org/details/legalgeographyof0000trbo|publisher=Oxford University Press US|date=2008|page=[https://archive.org/details/legalgeographyof0000trbo/page/n311 298]|isbn=978-0-19-533343-5}}&lt;/ref&gt;

:(a) ograničenja u rezolucijama [[Rezolucija 757 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|757]] (1992) i [[Rezolucija 820 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|820]] (1993) u vezi sa avionima;
:(b) ograničenja koja se odnose na trajektnu uslugu između [[Bar (Crna Gora)|Bara]] i [[Bari]]ja;
:(c) mjere koje se odnose na sport i kulturnu razmjenu.
Komitet Vijeća sigurnosti, osnovan Rezolucijom [[Rezolucija 724 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|724]] (1991), dobio je nalog da pojednostavi procedure prilikom rješavanja zahtjeva za humanitarnu pomoć. Konačno, od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] [[Boutros Boutros-Ghali|Boutrosa Boutrosa-Ghalija]] zatraženo je da svakih 30 dana izvještava o tome da li obje zemlje nastavljaju provoditi zatvaranje granica, te je najavljeno da će suspenzija ograničenja biti ukinuta petog radnog dana nakon izvještaja [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] ako se zatvaranje granica ne provede.

Rezolucija 943 usvojena je sa 11 glasova za, dva protiv ([[Džibuti]], [[Pakistan]]) i dva suzdržana iz [[Nigerija|Nigerije]] i [[Ruanda|Ruande]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=United Nations, Department of Public Information|title=The United Nations and the situation in the former Yugoslavia, Volume 1994|publisher=United Nations, Department of Public Information|date=1995|edition=2nd|page=175}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://undocs.org/S/RES/943(1994) Text of the Resolution at undocs.org]
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 943}}

{{RVSUN_1994}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:1994. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|943]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|943]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|943]]</text>
      <sha1>cfav9acx7ysqdtla012hgmcmfyb507b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 947 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520758</id>
    <revision>
      <id>3713454</id>
      <parentid>3710961</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:13:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4385" sha1="sew05x6gepfhh3ezublqmm9ha1bj1gb" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 947
|Organ        = VS
|Datum        = 30. septembar
|Godina       = 1994
|Sjednica     = 3434
|Oznaka       = S/RES/947
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/947(1994)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Hrvatska
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Krajina Army Territorial Division.JPG
|Opis         = Raspored snaga u Hrvatskoj 1995.
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 947''' je donesena 30. septembra 1994, na 3434. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o situaciji u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], uključujući Rezoluciju [[Rezolucija 908 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|908]] (1994), Vijeće je raspravljalo o situaciji u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i produžilo mandat [[UNPROFOR|Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija]] do 31. marta 1995.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Woodward|first=Susan L.|title=Balkan tragedy: chaos and dissolution after the Cold War|url=https://archive.org/details/balkantragedycha00wood|url-access=registration|publisher=Brookings Institution Press|year=1995|page=[https://archive.org/details/balkantragedycha00wood/page/422 422]|isbn=978-0-8157-9513-1}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti željelo je pregovaračko rješenje sukoba u bivšoj Jugoslaviji i naglašeno je međusobno poštovanje međunarodnih granica između zemalja u regiji. Ključni aspekti mirovnog plana Ujedinjenih nacija, a posebno Rezolucija [[Rezolucija 871 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|871]] (1993), još nisu bili provedeni. U međuvremenu, UNPROFOR je odigrao važnu ulogu u sprječavanju neprijateljstava i stvaranju uvjeta za sveukupno mirovno rješenje.

Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je produžilo mandat UNPROFOR-a do 31. marta 1995. i pozvalo sve strane da sarađuju s mirovnim snagama i osiguraju im slobodu kretanja. [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar]] [[Boutros Boutros-Ghali]] je zamoljen da do 20. januara 1995. podnese izvještaj Vijeću o stanju mirovnog plana Ujedinjenih nacija za Hrvatsku i u tom smislu bi njegov mandat bio preispitan. Također je morao podnijeti izvještaj o napretku postignutom u otvaranju puteva i željeznica prema zaštićenim područjima Ujedinjenih nacija i ostatku Hrvatske, snabdijevanju vodom i električnom energijom, te otvaranju [[Naftovod Adria|naftovoda Adria]].

Potvrđeno je pravo svih raseljenih osoba na povratak svojim domovima, uz pomoć međunarodne zajednice. Sve izjave i obaveze date pod prisilom, posebno u vezi s teritorijom, bile su nevažeće. Izražena je zabrinutost da Sporazumi o statusu snaga nisu finalizirani između [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], te su svi pozvani da bez odlaganja zaključe sporazume.

[[Republika Srpska (1992–1995)|Bosanski Srbi]] su pozvani da poštuju teritorijalni integritet Hrvatske i da se obnova vlasti u ružičastim zonama mora završiti pod nadzorom UNPROFOR-a kako bi se izbjegla daljnja destabilizacija regije.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bianchini|first=Stefano|author2=Nation, R. Craig |title=The Yugoslav conflict and its implications for international relations|url=https://archive.org/details/yugoslavconflict0000unse|publisher=Longo|year=1998|page=[https://archive.org/details/yugoslavconflict0000unse/page/n96 95]|isbn=978-88-8063-155-2}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://undocs.org/S/RES/947(1994) Text of the Resolution at undocs.org]
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 947}}

{{RVSUN_1994}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1994. u Hrvatskoj|Rezolucije]]
[[Kategorija:1994. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|947]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|947]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|947]]</text>
      <sha1>sew05x6gepfhh3ezublqmm9ha1bj1gb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 958 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520760</id>
    <revision>
      <id>3713439</id>
      <parentid>3710962</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:15:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3097" sha1="cyslxwepzlpq6f7zfmuyad2d47llbtq" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 958
|Organ        = VS
|Datum        = 19. novembar
|Godina       = 1994
|Sjednica     = 3461
|Oznaka       = S/RES/958
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/958(1994)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Bivša Jugoslavija
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Bihac Inner City.jpg
|Opis         = Bihac
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 958''' je donesena 19. novembra 1994, na 3461. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o situaciji u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], uključujući Rezoluciju [[Rezolucija 836 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|836]] (1993), Vijeće je, postupajući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], utvrdilo da situacija u bivšoj Jugoslaviji i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti te je, u svojoj podršci [[UNPROFOR|Zaštitnim snagama Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), odobrilo upotrebu zračnih udara u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pored onih u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od strane država članica, kako bi UNPROFOR mogao izvršiti svoj mandat.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Ceulemans|first=Carl|title=Reluctant justice: a just-war analysis of the international use of force in the former Yugoslavia (1991–1995)|url=https://archive.org/details/reluctantjustice0000ceul|publisher=Asp / Vubpress / Upa|date=2005|page=[https://archive.org/details/reluctantjustice0000ceul/page/n35 34]|isbn=978-90-5487-399-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nikolić-Krajina&quot;&gt;{{cite book |last=Nikolić |first=Kosta |page=311 |date=2023 |title=Krajina: 1991.–1995. |language=Serbo-Croatian |location=[[Zaprešić]] &amp; [[Zagreb]]|publisher=Fraktura &amp; [[Serb National Council]] |isbn=978-953-358-654-0}}&lt;/ref&gt; UNPROFOR je ovlašten da samostalno koristi zračne snage, putem direktne podrške država članica ili putem regionalnih organizacija.&lt;ref name=&quot;Nikolić-Krajina&quot;/&gt; Naknadne intervencije zračnih snaga na [[Aerodrom Udbina|aerodromu Udbina]] i drugim lokacijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini izvedene su uz podršku [[NATO]]-a.&lt;ref name=&quot;Nikolić-Krajina&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://undocs.org/S/RES/958(1994) Text of the Resolution at undocs.org]
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 958}}

{{RVSUN_1994}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1994. u Hrvatskoj|Rezolucije]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|958]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|958]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|958]]</text>
      <sha1>cyslxwepzlpq6f7zfmuyad2d47llbtq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 982 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520833</id>
    <revision>
      <id>3713447</id>
      <parentid>3710967</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T02:41:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3986" sha1="rh2smosnp2po0753lp3qjt0ktyi1jjd" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 982
|Organ        = VS
|Datum        = 31. mart 
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3512
|Oznaka       = S/RES/982
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/982(1995)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Bivša Jugoslavija
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = 
|Opis         = 
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 982''' je donesena 31. marta 1995, na 3512. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o situaciji u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], a posebno Rezoluciju [[Rezolucija 947 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|947]] (1994) o [[UNPROFOR|Zaštitnim snagama Ujedinjenih nacija]], Vijeće je produžilo mandat UNPROFOR-a za dodatni period koji ističe 30. novembra 1995. i razgovaralo o operacijama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Kovačević|first=Slobodanka|authorlink=Slobodanka Kovačević|authorlink2=Putnik Dajić|first2=Putnik|last2=Dajić|title=Chronology of the Yugoslav crisis, Volume 3|publisher=Institute for European Studies|date=1998|page=86|isbn=978-86-82057-09-3}}&lt;/ref&gt;

[[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] prihvatila je mirovni plan [[Kontakt grupa|Kontakt grupe]], a strane u zemlji su poštovale sporazum o prekidu vatre. Vijeće je ohrabreno naporima UNPROFOR-a da pomogne u implementaciji [[Vašingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]]. Ponovljena je važnost grada [[Sarajevo|Sarajeva]] kao glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i kao multikulturalnog, multietničkog i vjerskog centra, te da će sporazum o demilitarizaciji grada imati pozitivan učinak. [[Ljudska prava]] moraju se poštovati kako bi se izgradilo međusobno povjerenje i mir.

Mandat UNPROFOR-a produžen je do 30. novembra 1995, a [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar]] [[Boutros Boutros-Ghali]] ovlašten je da premjesti svo osoblje i imovinu UNPROFOR-a iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, osim onih potrebnih za Operaciju Ujedinjenih nacija za obnovu povjerenja u Hrvatskoj. UNPROFOR bi nastavio provoditi relevantne sporazume, olakšavati dostavu humanitarne pomoći Bosni i Hercegovini preko Hrvatske i održavati svoju strukturu podrške u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite book|last=United Nations, Dept. of Public Information|title=The Blue helmets: a review of United Nations peace-keeping|url=https://archive.org/details/bluehelmetsrevie0000unse_y7b1|publisher=United Nations, Dept. of Public Information|date=1996|edition=3rd|page=[https://archive.org/details/bluehelmetsrevie0000unse_y7b1/page/n562 545]|isbn=978-92-1-100611-7}}&lt;/ref&gt; U međuvremenu, strane u obje zemlje pozvane su da poštuju prekid vatre i pregovaraju o mirnom rješenju.

Na kraju, rezolucija je zaključena zahtjevom generalnom sekretaru da Vijeće obavještava o događajima u regiji.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/982(1995) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 982}}

{{RVSUN_1995}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:1995. u Hrvatskoj|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|982]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|982]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|982]]</text>
      <sha1>rh2smosnp2po0753lp3qjt0ktyi1jjd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saborna crkva svetog Preobraženja u Odesi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520853</id>
    <revision>
      <id>3713443</id>
      <parentid>3709568</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:53:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7884" sha1="7eq5oqq6u2gts7it96qa8nd6hu2diw2" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Saborna crkva svetog Preobraženja u Odesi
| slika                       = Спасо-Преображенський собор, Одеса DSC8126.jpg
| veličina_slike              = 250px
| opis_slike                  = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| reljef_karte                = 
| opis_karte                  = 
| geografska_širina           = {{coord|46|28|59.44|N|30|43|51.75|E|display=inline,title}}
| geografska_dužina           = 
| lokacija                    = [[Saborni trg u Odesi|Saborni trg 3]]
| religijska_pripadnost       = [[Pravoslavlje|Pravoslavna]]
| obred                       = 
| sektor                      = 
| općina                      = [[Odesa]]
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| pokrajina                   = &lt;!-- ili | entitet = --&gt;
| regija                      = [[Odeska oblast]]
| država                      = [[Ukrajina]]
| administracija              = [[Ukrajinska pravoslavna crkva (Moskovska patrijaršija)|Moskovska patrijaršija]]
| godina_posvećenja           = 25. maj 1808.
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = P. Harlamov, V. Vanrezant, F. Frappoli ([[hram]])&lt;br/&gt;G. Frappoli, G. Torricelli ([[zvonik]])
| arhitektonski_tip           = 
| arhitektonski_stil          = [[Ruska klasicistička arhitektura|Klasicistički]], [[Eklekticizam (arhitektura)|eklekticistički]]
| osnivač                     = 
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1808.
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 9000 (glavni dio)&lt;ref name=&quot;Transfiguration2&quot;&gt;{{cite web |url= https://risu.org.ua/ua/relig_tourism/religious_region/60979/ |title= ОДЕССА:СОБОР,ЩО ПРЕОБРАЖАЄ |work=Risu.Orh.ua |language=uk}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;3000 (pod zemljom)&lt;ref name=&quot;Transfiguration2&quot;/&gt;
| dužina                      = 90,6 m&lt;ref name=&quot;Transfiguration1&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.sobor.odessa.ua/page.php?id=14 |title= Прошлое и будущее Одесского Кафедрального Спасо-Преображенского собора |work= Sobor.Odessa.ua |language= uk |access-date= 10. 5. 2025 |archive-date= 27. 11. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221127095045/http://sobor.odessa.ua/page.php?id=14 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
| širina                      = 46,6 m&lt;ref name=&quot;Transfiguration1&quot;/&gt;
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 77 m (zvonik)&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.sobor.odessa.ua/public.php?id=33 |title= Спасо-преображенский кафедральный интернет |work= Sobor.Odessa.ua |access-date= 26. 1. 2019 |archive-date= 6. 3. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120306191219/http://www.sobor.odessa.ua/public.php?id=33 |url-status=dead |language=uk}}&lt;/ref&gt;
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = [[Cigla]]
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}
'''Saborna crkva svetog Preobraženja''' [[Pravoslavlje|pravoslavna]] je crkva u [[Odesa|Odesi]], posvećena [[Isusovo preobraženje|Isusovom preobraženju]]. Pripada [[Ukrajinska pravoslavna crkva (Moskovska patrijaršija)|Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi (Moskovska patrijaršija)]].

== Historija ==
Prvu i najvažniju crkvu u Odesi osnovao je [[Gavrilo Bănulescu-Bodoni]] 1794. Izgradnja je kasnila nekoliko godina, a novoimenovani guverner [[Novorusija|Novorusije]] [[Armand-Emmanuel du Plessis de Richelieu]] angažovao je [[italija]]nskog [[arhitekt]]a Francesca Frappolija da dovrši građevinu.&lt;ref name=ff&gt;{{cite book|editor-last1=Brumfield|editor-first1=William Craft|title=Commerce in Russian urban culture: 1861–1914|url=https://archive.org/details/commerceinrussia0000unse|date=2001|publisher=Woodrow Wilson Center Press [u.a.]|location=[[Washington, D.C.]]|isbn=0801867509}}&lt;/ref&gt;

Godine 1808. proglašena je glavnom crkvom Novorusije. Tokom 19. stoljeća kontinuirano je proširivana. Zvonik je izgrađen između 1825. i 1837, a blagovaonica, koja ga je povezivala s glavnom crkvom, nekoliko godina kasnije. Unutrašnjost je bila obložena višebojnim [[mramor]]om, a [[ikonostas]] je također bio izrađen od mramora.

Nekoliko crkava u regiji, uključujući [[Mitropolitanska katedrala rođenja Gospodinova|Mitropolitansku katedralu rođenja Gospodinova]] u [[Kišinjev]]u, izgrađeno je svjesnim oponašanjem Odeske saborne crkve. Ona je bila mjesto pokopa tauridskih episkopa, uključujući svetog Inoćentija Hersonskog, i kneza [[Mihail Voroncov (vojskovođa)|Mihaila Voroncova]], poznatog guvernera Novorusije.

Izvornu građevinu srušili su Sovjeti 1936. Obnova je počela 1999. Nova Saborna crkva posvećena je 2003. Posmrtni ostaci kneza Voroncova i njegove supruge ponovo su pokopani u njoj. Na Sabornom trgu postavljen je [[Spomenik knezu Voroncovu u Odesi|njegov kip]]. Dana 11. novembra 2023. kipu je ukinut status spomenika radi usklađivanja sa [[Derusifikacija u Ukrajini|zakonima o derusifikaciji iz 2023.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=The government has adopted a decision that removes the protection status from a number of monuments of the Soviet and imperial era |url= https://www.istpravda.com.ua/short/2023/11/11/163343/ |access-date= 15. 11. 2023 |work= [[Istorična pravda]] |language=uk |date= 11. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Zvonima Saborne crkve upravlja elektronički uređaj sposoban reproducirati 99 melodija.

Crkva je 23. jula 2023. teško oštećena u [[Bombardovanje Odese (2022–trenutno)|ruskom raketnom napadu]].&lt;ref name=RBK_2023_07_23&gt;{{Cite news |work= RBK |url= https://www.rbc.ua/ukr/news/ruynuvannya-kolosalni-polovinu-dahu-zneslo-1690101083.html |title= Разрушения колоссальные, половину крыши снесло: последствия удара РФ по собору в Одессе |date= 23. 7. 2023 |language=uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.nytimes.com/video/world/europe/100000009008708/odesa-ukraine-cathedral.html |title= Damage to the Odesa Transfiguration Cathedral (video) |work= [[The New York Times]] |date= 23. 7. 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[UNESCO]] je oštro osudio ponovljene napade Rusije na mjesta svjetske baštine u Ukrajini, uključujući Sabornu crkvu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://ukraine.un.org/en/240086-odesa-unesco-strongly-condemns-repeated-attacks-against-cultural-heritage-including-world |publisher= [[Ujedinjene nacije]] |date= 23. 7. 2023 |title= Odesa: UNESCO strongly condemns repeated attacks against cultural heritage, including World Heritage |language= en |access-date= 10. 5. 2025 |archive-date= 14. 2. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250214125523/https://ukraine.un.org/en/240086-odesa-unesco-strongly-condemns-repeated-attacks-against-cultural-heritage-including-world |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Transfiguration Cathedral, Odesa}}
* [https://www.sobor.odessa.ua Službeni sajt]

[[Kategorija:Vjerski objekti u Odesi]]
[[Kategorija:Građevine i strukture u Odesi]]
[[Kategorija:Saborne crkve u Ukrajini]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Odesi]]</text>
      <sha1>7eq5oqq6u2gts7it96qa8nd6hu2diw2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 988 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520879</id>
    <revision>
      <id>3713448</id>
      <parentid>3710970</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T02:42:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4481" sha1="g33i0tyovb4gc5gczzx4ti1sgaovnz8" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 988
|Organ        = VS
|Datum        = 21. april 
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3522
|Oznaka       = S/RES/988
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/988(1995)
|Za           = 13
|Suzdržani    = 2
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Bosna i Hercegovina 
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Bosnian war header.no.png
|Opis         = Rat u Bosni i Hercegovini 
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 988''' je donesena 21. aprila 1995, na 3522. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo, nakon što je potvrdila sve rezolucije o situaciji u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], posebno rezolucije [[Rezolucija 943 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|943]] (1994) i [[Rezolucija 970 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|970]] (1995), Vijeće je primijetilo mjere [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] za nastavak zatvaranja [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|granice]] s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] te je stoga produžilo djelomičnu suspenziju sankcija protiv SR Jugoslavije za dodatnih 75 dana, do 5. jula 1995.&lt;ref&gt;{{cite book|first2 = Frank P |last2 = Harvey|last = Carment |first = David |title = Using force to prevent ethnic violence: an evaluation of theory and evidence |url = https://archive.org/details/usingforcetoprev0000carm |year = 2001 |publisher = Praegar |isbn = 978-0-275-96979-0 |page = [https://archive.org/details/usingforcetoprev0000carm/page/n73 60] }}&lt;/ref&gt;

Iako je granica između dvije zemlje ostala zatvorena, Vijeće je primijetilo da je moguće da su helikopterski letovi prešli granicu i da to istražuje misija [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji]] (ICFY).

Vijeće sigurnosti potvrdilo je da će mjere iz Rezolucije 943 biti obustavljene do 5. jula 1995. Dodatno gorivo iznad neposrednih potreba za let ili putovanje trajektom nije bilo dozvoljeno osim ako nije odobreno u skladu s Rezolucijom [[Rezolucija 724 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|724]] (1992) Odbora. Sve zemlje su pozvane da poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodne granice zemalja u regiji. Od država članica se također tražilo da ojačaju misiju ICFY-a stavljanjem na raspolaganje dodatnih resursa. SR Jugoslavija je pozvana da sarađuje s misijom i istragom o letovima helikoptera te da obnovi komunikacijske veze između nje i područja Bosne i Hercegovine pod kontrolom [[Republika Srpska (1992–1995)|bosanskih Srba]].

Odbor je pozvan da da prioritet zahtjevima za [[Humanitarna pomoć|humanitarnu pomoć]]. Od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] [[Boutros Boutros-Ghali|Boutrosa Boutrosa-Ghalija]] zatraženo je da svakih 30 dana izvještava o pitanjima koja se odnose na zatvaranje granice i da se sve relevantne rezolucije provode. Ako se ne provode, suspenzija bi bila ukinuta petog radnog dana nakon izvještaja Generalnog sekretara.

Rezolucija 988 usvojena je sa 13 glasova za, nijedan protiv, i 2 suzdržana glasa iz [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]].&lt;ref&gt;{{cite book| last1 = Kovačević| first1 = Slobodanka| last2 = Dajić| first2 = Putnik| title = Chronology of the Yugoslav crisis, Volume 3| year = 1998| publisher = Institute for European Studies| isbn = 978-86-82057-09-3| page = 95 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/988(1995) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 988}}

{{RVSUN_1995}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:1995. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|988]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|988]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|988]]</text>
      <sha1>g33i0tyovb4gc5gczzx4ti1sgaovnz8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1009 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520907</id>
    <revision>
      <id>3713393</id>
      <parentid>3710977</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:25:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4629" sha1="iwrj97491z5r1f5g8h6krfpl3z9xpjj" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1009
|Organ        = VS
|Datum        = 10. august 
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3563
|Oznaka       = S/RES/1009
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1009(1995)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Hrvatska 
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg
|Opis         = [[Operacija &quot;Oluja&quot;]] 
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1009''' je donesena 10. augusta 1995, na 3563. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o situaciji u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], a posebno rezolucije [[Rezolucija 981 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|981]] (1995), [[Rezolucija 990 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|990]] (1995) i [[Rezolucija 994 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|994]] (1995), Vijeće je zahtijevalo da [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada Hrvatske]] rezolucije striktno poštuje rezolucije Vijeća sigurnosti nakon što je počela ofanziva [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] 4. augusta 1995.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Ramcharan|first=B. G.|title=The International Conference on the Former Yugoslavia: official papers, Volume 1|publisher=BRILL|year=1997|page=1172|isbn=978-90-411-0429-8}}&lt;/ref&gt;

Vijeće je konstatovalo da [[Hrvatska]] nije ispoštovala zahtjeve Vijeća sigurnosti koji su doneseni ranije tog mjeseca. Izražena je zabrinutost zbog kršenja [[Embargo na oružje|embarga na oružje]] i žaljenje što su razgovori u Ženevi prekinuti. Naglašena je važnost dogovornog rješenja u vezi sa međusobnim priznavanjem država bivše Jugoslavije. Ofanziva velikih razmjera koju je Hrvatska započela 4. augusta eskalirala je sukob i izraženo je žaljenje. Ponovo je osuđeno granatiranje civilnih ciljeva, te konstatovano da su počinjena kršenja međunarodnog humanitarnog prava i da su ljudi koji su pobjegli u teškoj situaciji. Morala su biti zaštićena prava lokalnog srpskog stanovništva, a Vijeće je osudilo i nasilje nad osobljem Ujedinjenih nacija koje je rezultiralo s troje smrtnih slučajeva.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Trbovich|first=Ana S.|title=A legal geography of Yugoslavia's disintegration|url=https://archive.org/details/legalgeographyof0000trbo|publisher=Oxford University Press US|year=2008|page=[https://archive.org/details/legalgeographyof0000trbo/page/n325 312]|isbn=978-0-19-533343-5}}&lt;/ref&gt;

Postupajući prema [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavlju VII Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće sigurnosti je zatražilo da Hrvatska i odmah prekine sve vojne akcije i da poštuje prava lokalnih Srba, omogući pristup regiji [[Međunarodni komitet Crvenog krsta|Međunarodnom komitetu Crvenog krsta]] i humanitarnih organizacija, dozvoli povratak izbjeglica i raseljenih osoba i poštuje status osoblja Ujedinjenih naroda, privodeći pravdi svaku osobu odgovornu za napade na UNPROFOR. Sve strane su podsjetile na svoje obaveze prema Rezoluciji [[Rezolucija 816 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|816]] (1993) i da imaju za cilj sporazumno rješenje koje garantuje prava svih zajednica u razgovorima pod okriljem [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji]].

Konačno, od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] [[Boutros Boutros-Ghali|Boutrosa Boutrosa Ghalija]] se tražilo da podnese izveštaj Vijeću u roku od tri sedmice od usvajanja ove rezolucije u vezi sa njenom implementacijom i implikacijama situacije na operaciju Ujedinjenih nacija za vraćanje poverenja. Razmotrile bi se i dalje mjere kako bi se osigurala usklađenost s Rezolucijom 1009.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1009(1995) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1009}}

{{RVSUN_1995}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995. u Hrvatskoj|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1009]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1009]]</text>
      <sha1>iwrj97491z5r1f5g8h6krfpl3z9xpjj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1010 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520949</id>
    <revision>
      <id>3713425</id>
      <parentid>3710978</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:42:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3769" sha1="hrd078cz9ou9aemsdzhhc64wwbnhnp6" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1010
|Organ        = VS
|Datum        = 10. august
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3564
|Oznaka       = S/RES/1010
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1010(1995)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Bosna i Hercegovina 
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Map of Bosnia and Hercegovina showing Srebrenica.png
|Opis         = Položaj Srebrenice u Bosni i Hercegovini
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1010''' donesena je 22. novembra 1995, na 3564. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon ponovnog potvrđivanja svih rezolucija o sukobima u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]] i potvrdilo Rezoluciju [[Rezolucija 1004 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1004]] (1995), Vijeće je zahtijevalo da [[Republika Srpska (1992–1995)|bosanski Srbi]] oslobode sve pritvorene osobe i omoguće pristup međunarodnim humanitarnim organizacijama.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Kovačević|first=Slobodanka|author2=Dajić, Putnik|title=Chronology of the Yugoslav crisis, Volume 3|publisher=Institute for European Studies|date=1998|page=172|isbn=978-86-82057-09-3}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti je bilo zabrinuto što bosanski Srbi nisu ispunili njegove zahtjeve. Bilo je neprihvatljivo da su snage bosanskih Srba narušile sigurna područja [[Srebrenica|Srebrenice]] i [[Žepa (Rogatica)|Žepe]]. Rezolucija je potvrdila posvećenost Vijeća pregovaračkom rješenju sukoba u bivšoj Jugoslaviji u kojem bi se suverenitet i teritorijalni integritet njenih država međusobno poštovali i priznavali. Također je izražena zabrinutost zbog kršenja međunarodnog humanitarnog prava i nestanka civila u Srebrenici i Žepi.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Sitkowski|first=Andrzej|title=UN peacekeeping: myth and reality|url=https://archive.org/details/unpeacekeepingmy0000sitk|publisher=Greenwood Publishing Group|date=2006|page=[https://archive.org/details/unpeacekeepingmy0000sitk/page/n158 137]|isbn=978-0-275-99214-9}}&lt;/ref&gt; Bosansko-srpska strana je u tom smislu osuđena zbog toga što civilima nije omogućila pristup.

Vijeće je zahtijevalo da bosanski Srbi omoguće pritvorenim osobama pristup od strane [[Međunarodni komitet Crvenog krsta|Međunarodnog komiteta Crvenog krsta]] i [[Visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice|Visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za izbjeglice]] i poštuju prava pritvorenih osoba te je pozvalo na njihovo oslobađanje. Svi koji su počinili kršenja međunarodnog humanitarnog prava bit će individualno odgovorni. Konačno, od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] je zatraženo da do 1. septembra 1995. podnese izvještaj o poštivanju ove rezolucije.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1010(1995) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1010}}

{{RVSUN_1995}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1010]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1010]]
[[Kategorija:Genocid u Srebrenici|Rezolucije]]
[[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]</text>
      <sha1>hrd078cz9ou9aemsdzhhc64wwbnhnp6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1016 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520959</id>
    <revision>
      <id>3713429</id>
      <parentid>3710980</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:58:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3335" sha1="rqdb66f4zd0mdw4alx2fbumqx53fhv3" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1016
|Organ        = VS
|Datum        = 21. septembar
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3581
|Oznaka       = S/RES/1016
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1016(1995)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Bosna i Hercegovina 
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Bosnia mig29.jpg
|Opis         = Oboreni borbeni avion MiG-29 Fulcrum SR Jugoslavije
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1016''' donesena je 21. septembra 1995, na 3581. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon ponovnog potvrđivanja svih rezolucija o sukobima u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], Vijeće je pozvalo na veće napore za postizanje sveobuhvatnog političkog rješenja sukoba u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i zahtijevalo da i Bosna i Hercegovina i [[Hrvatska]] prekinu svoju ofanzivu u zapadnoj Bosni.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Headley|first=James|title=Russia and the Balkans: foreign policy from Yeltsin to Putin|url=https://archive.org/details/russiabalkansfor0000head|publisher=Columbia University Press|year=2008|page=[https://archive.org/details/russiabalkansfor0000head/page/n251 240]|isbn=978-0-231-70092-4}}&lt;/ref&gt;

Vijeće je izrazilo zabrinutost da je situacija u Bosni i Hercegovini humanitarna kriza, posebno zbog nedavnih borbi, gubitka života, mnogih izbjeglica i raseljenih osoba te patnje civilnog stanovništva kao posljedice vojnih akcija. Također je izrazilo žaljenje zbog žrtava koje su pretrpjeli danski mirovni vojnici i izrazilo saučešće porodicama poginulih. U tom smislu, sve strane su pozvane da prekinu neprijateljstva i poštuju prekid vatre.

Države članice uključene u promovisanje sveukupnog mirnog rješenja u regiji pozvane su da intenziviraju svoje napore u saradnji s agencijama za humanitarnu pomoć, napominjući da ne može biti vojnog rješenja za [[Rat u Bosni i Hercegovini|sukob u Bosni i Hercegovini]]. [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar]] je bio dužan da što prije dostavi dodatne informacije o humanitarnoj situaciji Vijeću.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1016(1995) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1016}}

{{RVSUN_1995}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:1995. u Hrvatskoj|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1016]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1016]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1016]]
[[Kategorija:Genocid u Srebrenici|Rezolucije]]
[[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]</text>
      <sha1>rqdb66f4zd0mdw4alx2fbumqx53fhv3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lamine Yamal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521050</id>
    <revision>
      <id>3713394</id>
      <parentid>3712721</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:31:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11702" sha1="qjojjhucxc2n2wtndkpqba4b2r7t67p" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Lamine Yamal
| slika                      = Lamine Yamal, Sánchez se reunió con los futbolistas de la selección española tras ganar la Eurocopa 2024 (3) (cropped).jpg
| punoime                    = {{nowrap|Lamine Yamal Nasraoui Ebana}}&lt;ref&gt;{{cite news |title= Who is Lamine Yamal? Barcelona wonderkid making history in La Liga and for Spain |url= https://www.sportingnews.com/us/soccer/news/lamine-yamal-barcelona-la-liga-spain-records-playing-style/723f032776a836c20966f8ac |work= Sporting News |date= 9. 7. 2024 |access-date= 26. 7. 2024 |archive-date= 27. 7. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240727031941/https://www.sportingnews.com/us/soccer/news/lamine-yamal-barcelona-la-liga-spain-records-playing-style/723f032776a836c20966f8ac |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|2007|7|13}}
| rodnigrad                  = [[Esplugues de Llobregat]]
| rodnadržava                = [[Španija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 180 cm&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/129404/lamine-yamal-nasraoui-ebana |title= Lamine Yamal |publisher= FC Barcelona |access-date= 13. 10. 2024 |archive-date= 25. 7. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240725165350/https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/129404/lamine-yamal-nasraoui-ebana |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Vezni igrač#Bočni vezni|Desno krilo]]
| trenutniklub               = [[FC Barcelona|Barcelona]]
| brojnadresu                = 19
| datumimjestodebija         = 20. 8. 2023. protiv [[Cádiz CF|Cádiza]]
| omladinskegodine           = 2012–2014. &lt;br/&gt; 2014–2023.
| omladinskipogoni           = La Torreta &lt;br/&gt; [[FC Barcelona U-19|Barcelona]]
| godine1                    = 2023–
| klubovi1                   = [[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)1           = 71 (13)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2021.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Španije U-15|Španija U-15]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 6 (3)
| nacionalnegodine2          = 2022.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Španije U-16|Španija U-16]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1)
| nacionalnegodine3          = 2022–2023.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Španije U-17|Španija U-17]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 10 (8)
| nacionalnegodine4          = 2022.
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Španije U-19|Španija U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (0)
| nacionalnegodine5          = 2023–
| nacionalneekipe5           = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]
| nacionalninastupi(golovi)5 = 21 (6)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 8. 6. 2025
}}
'''Lamine Yamal Nasraoui Ebana''' [[Španija|španski]] je [[nogomet]]aš. Igra na poziciji [[Vezni igrač#Bočni vezni|desnog krila]], a član je [[FC Barcelona|Barcelona]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|reprezentacije Španije]]. Poznat je po izvrsnim dodavanjima, driblingu i stvaranju prilika. 

Drži rekorde za najmlađeg igrača koji je nastupio u finalu [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]] (sa 17 godina), najmlađeg igrača na Evropskom prvenstvu (sa 16 godina), najmlađeg strijelca na Evropskom prvenstvu (sa 16 godina), najmlađeg igrača koji je počeo utakmicu u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] (sa 16 godina i 83 dana), najmlađeg igrača nominiranog za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]] (sa 17 godina) i najmlađeg strijelca u najvišem rangu španskog nogometa (sa 16 godina).&lt;ref&gt;{{cite news |title= Lamine Yamal: Barcelona and Spain star's Champions League and national team records |url= https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0299-1da96484ee13-427fe7a11603-1000--lamine-yamal-barcelona-and-spain-star-s-champions-league-/ |access-date= 14. 5. 2025 |publisher= UEFA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-goalscorer-in-the-top-division-of-spanish-football-(soccer) |title= Youngest goalscorer in the top division of Spanish football |access-date= 4. 5. 2025 |archive-date= 30. 5. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190530054311/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-goalscorer-in-the-top-division-of-spanish-football-(soccer) |url-status=live |work= [[Guinnessova knjiga rekorda]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nastupao je za Španiju na međunarodnom nivou u mlađim kategorijama, a za seniorsku reprezentaciju debitovao je 2023, postavši najmlađi igrač koji je predstavljao i postigao gol za tu zemlju (sa 16 godina). Uvršten je u ekipu za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024]], odigravši važnu ulogu u osvajanju četvrte titule prvaka za Španiju, a dobio je i nagradu za najboljeg mladog igrača na prvenstvu.

Godine 2024. osvojio je [[Trofej &quot;Kopa&quot;]], koji se dodjeljuje najboljem mladom igraču svijeta,[8] i smatra se jednim od najboljih igrača na svijetu i jednim od najboljih tinejdžera koji su ikad igrali nogomet.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web |date= 19. 3. 2025 |title= Lamine Yamal: The greatest teenage footballer the world has ever seen |url= https://www.goal.com/en/lists/lamine-yamal-greatest-teenage-footballer-world-ever-seen/bltd659e03a46dcf8ed |access-date= 3. 5. 2025 |website= goal.com |language=en |archive-date= 30. 3. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250330200315/https://www.goal.com/en/lists/lamine-yamal-greatest-teenage-footballer-world-ever-seen/bltd659e03a46dcf8ed |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite web |date= 3. 4. 2025 |title= Who are the 39 best men's U21 players in the world? |url= https://www.espn.com/soccer/insider/story/_/id/44135155/yamal-wirtz-bellingham-lead-espn-39-best-male-players-age-21-under |access-date= 3. 5. 2025 |publisher= [[ESPN]] |language=en |archive-date= 6. 4. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250406195929/https://www.espn.com/soccer/insider/story/_/id/44135155/yamal-wirtz-bellingham-lead-espn-39-best-male-players-age-21-under |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite web |date= 29. 10. 2024 |title= Lamine Yamal, the best young player in the world |url= https://www.lavanguardia.com/mediterranean/20241029/10060829/lamine-yamal-best-young-player-world-kopa-ballon-or-chatelet-paris-barcelona-spain-soccer-player.html |access-date= 3. 5. 2025 |work= La Vanguardia |language=en |archive-date= 6. 11. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241106123533/https://www.lavanguardia.com/mediterranean/20241029/10060829/lamine-yamal-best-young-player-world-kopa-ballon-or-chatelet-paris-barcelona-spain-soccer-player.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Klupska ===
''Do 15. maja 2025.''&lt;ref name=&quot;WorldFootball&quot;&gt;{{cite web |title= Lamine Yamal |url= https://www.worldfootball.net/player_summary/lamine-yamal/ |access-date= 15. 5. 2025 |website= WorldFootball.net |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|[[Kup kralja]]
!colspan=&quot;2&quot;|Evropa
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Divizija!!Uta!!Gol!!Uta!!Gol!!Uta!!Gol!!Uta!!Gol!!Uta!!Gol
|-
|[[FC Barcelona Atlètic|Barcelona B]] 
|[[Primera Federación 2022/2023.|2022/23.]]
|[[Primera Federación]]
|1||0||colspan=&quot;2&quot;|—||colspan=&quot;2&quot;|—||2{{efn|Nastupi u doigravanju u Primera Federación}}||0||3||0
|-
|rowspan=&quot;4&quot;|[[FC Barcelona|Barcelona]]
|[[La Liga 2022/2023.|2022/23.]]
|[[La Liga]]
|1||0||0||0||0||0||0||0||1||0
|-
|[[La Liga 2023/2024.|2023/24.]]
|La Liga
|37||5||1||1||10{{efn|name=UCL|Nastupi u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]}}||0||2{{efn|name=SDE|Nastupi u [[Španski superkup|Španskom superkupu]]}}||1||50||7
|-
|[[La Liga 2024/2025.|2024/25.]]
|La Liga
|33||8||5||2||13{{efn|name=UCL}}||5||2{{efn|name=SDE}}||2||53||17
|-
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
!71!!13!!6!!3!!23!!5!!4!!3!!104!!24
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Sveukupno
!72!!13!!6!!3!!23!!5!!6!!3!!107!!24
|}
{{notelist}}

=== Reprezentacija ===
''Do 5. 6. 2025.''&lt;ref name=&quot;EUFoot&quot;&gt;{{cite web |url= https://eu-football.info/_player.php?id=32440|title=Lamine Yamal |website= EU-Football.info |access-date= 23. 3. 2025 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Reprezentacija!!Godina!!Uta!!Gol
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|[[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]]
|2023.||4||2
|-
|2024.||13||1
|-
|2025.||4||3
|-
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno!!21!!6
|}

==== Golovi ====
:''Prvo je naveden broj pogodaka Španije; kolona &quot;Gol&quot; označava rezultat nakon Yamalovog pogotka.''&lt;ref name=&quot;EUFoot&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!scope=&quot;col&quot;|Br.
!scope=&quot;col&quot;|Datum
!scope=&quot;col&quot;|Lokacija
!scope=&quot;col&quot;|Nastup
!scope=&quot;col&quot;|Protivnik
!scope=&quot;col&quot;|Gol
!scope=&quot;col&quot;|Rezultat
!scope=&quot;col&quot;|Takmičenje
|-
| align=center|1. || 8. 9. 2023. || [[Dinamo Arena &quot;Boris Paičadze&quot;]], [[Tbilisi]] || align=center | 1. || {{NOG|GRU}} || align=center|7–1 || align=center| 7–1 || rowspan=2|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
| align=center|2. || 16. 11. 2023. || [[Limassol Arena|Alphamega]], [[Limassol]] || align=center | 3. || {{NOG|KIP}} || align=center|1–0 || align=center| 3–1
|-
| align=center|3. || 9. 7. 2024. || [[Allianz Arena]], [[München]] || align=&quot;center&quot; |13. || {{NOG|FRA}} || align=center|1–1 || align=&quot;center&quot; | 2–1 || [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|EP 2024.]]
|-
| align=center|4. || 23. 3. 2025. || [[Stadion &quot;Mestalla&quot;|Mestalla]], [[Valencia]] || align=&quot;center&quot; |19. || {{NOG|NIZ}} || align=center|3–2 || align=&quot;center&quot; | 3–3 ([[Produžeci|prod.]])&lt;br/&gt;5–4 ([[Jedanaesterac|pen.]]) || [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A|Liga nacija A]]
|-
| align=center|5. || rowspan=&quot;2&quot;|5. 6. 2025. || rowspan=&quot;2&quot;|[[MHPArena]], [[Stuttgart]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |20. || rowspan=&quot;2&quot;| {{NOG|FRA}} || align=center|3–0 || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | 5–4 || rowspan=&quot;2&quot;|[[Završni turnir UEFA Lige nacija 2025.]]
|-
| align=center|6. || align=center|5–1
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Lamine Yamal}}
* [https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/129404/lamine-yamal-nasraoui-ebana Profil] na sajtu FC Barcelone {{en simbol}}
* [https://rfef.es/es/selecciones/jugadores/lamine-yamal-absoluta Profil] na sajtu [[Nogometni savez Španije|Španskog nogometnog saveza]] {{es simbol}}
* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/clubs/players/250176450/ Profil] na sajtu [[UEFA]]-e

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji mladi igrači evropskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji sastav EP 2024. u nogometu}}
{{Trofej &quot;Kopa&quot;}}
{{Zlatni dječak}}
{{Laureusov proboj godine}}
}}
{{Sastav Španije na EP 2024. u nogometu}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Yamal, Lamine}}
[[Kategorija:Rođeni 2007.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Esplugues de Llobregat]]
[[Kategorija:Španski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]</text>
      <sha1>qjojjhucxc2n2wtndkpqba4b2r7t67p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1021 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521051</id>
    <revision>
      <id>3713434</id>
      <parentid>3710982</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T00:42:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4537" sha1="755yjmg0ko4jgi9k4rzrc9d54r31tqq" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1021
|Organ        = VS
|Datum        = 22. novembar
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3595
|Oznaka       = S/RES/1021
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1021(1995)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 1
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Bivša Jugoslavija 
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Rocket launcher M-77 Oganj.JPEG
|Opis         = Oružje u kamionima SR Jugoslavije
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1021''' donesena je 22. novembra 1996, na 3595. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon ponovnog potvrđivanja prethodnih rezolucija o sukobima u bivšoj Jugoslaviji, [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|713]] (1991) i [[Rezolucija 727 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|727]] (1992), Vijeće je odredilo datum 13. mart 1996. godine za suspenziju većine aspekata [[Embargo na oružje|embarga na oružje]] zemljama [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Rezolucijom 1074 (1996) ukinute su preostale mjere embarga.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Dawson Bailey|first=Sydney|author2=Daws, Sam |title=The procedure of the UN Security Council|publisher=Oxford University Press|year=1998|edition=3rd|page=371|isbn=978-0-19-828073-6}}&lt;/ref&gt;

Potvrđena je posvećenost mirnom rješavanju [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|sukoba u bivšoj Jugoslaviji]] i pozdravljeno je parafiranje Općeg okvirnog [[Dejtonski sporazum|sporazuma u Dejtonu]], [[Ohio]], između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i drugih strana.

Postupajući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je odlučilo da će embargo na oružje protiv bivše Jugoslavije biti ukinut počevši od dana kada je [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar]] [[Boutros Boutros-Ghali]] obavijestio Vijeće da je potpisan Opći okvirni sporazum i napomenuo da:&lt;ref&gt;{{cite book|last=Cohen|first=Ben|title=With no peace to keep...: United Nations peacekeeping and the war in the former Yugoslavia|url=https://archive.org/details/isbn_0952711400|publisher=Grainpress|year=1995|page=[https://archive.org/details/isbn_0952711400/page/n184 183]}}&lt;/ref&gt;
:(a) sve odredbe embarga ostat će na snazi ​​prvih 90 dana;
:(b) sve odredbe embarga bit će ukinute – osim isporuke teškog naoružanja i municije, nagaznih mina, vojnih aviona i helikoptera tokom drugih 90 dana;
:(c) sve odredbe embarga bit će ukinute 180 dana nakon prijema izvještaja Generalnog sekretara, osim ako Vijeće ne odluči drugačije.

Vijeće je ponovo potvrdilo svoju posvećenost regionalnoj stabilnosti i kontroli naoružanja, dok je odbor osnovan Rezolucijom [[Rezolucija 727 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|727]] dobio instrukcije da shodno tome izmijeni svoje smjernice.

[[Rusija]] se suzdržala od glasanja o Rezoluciji 1021, koju je odobrilo ostalih 14 članica Vijeća sigurnosti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1995/19951122.sc6127.html|title=Security Council decides on phased lifting of arms embargo against former Yugoslavia|date=November 22, 1995|publisher=UN News Centre}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1021(1995) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1021}}

{{RVSUN_1995}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:1996. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:1996. u Hrvatskoj|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1021]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1021]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1021]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1021]]</text>
      <sha1>755yjmg0ko4jgi9k4rzrc9d54r31tqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1120 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521063</id>
    <revision>
      <id>3713446</id>
      <parentid>3711000</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T02:37:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5417" sha1="6tfrs3wg6gqj346rs2us5b5rdfspgai" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1120
|Organ        = VS
|Datum        = 14. juli
|Godina       = 199
|Sjednica     = 3800
|Oznaka       = S/RES/1120
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1120(1997)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Bosna i Hercegovina
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = United Nations Transitional Administration for Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium.png
|Opis         = [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem|Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]] pod upravom [[UNTAES]]-a
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1120''' je donesena 14. jula 1997, na 3800. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o [[Hrvatska|Hrvatskoj]], uključujući [[Rezolucija 1023 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1023]] (1995), [[Rezolucija 1025 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1025]] (1995), [[Rezolucija 1037 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1037]] (1996), [[Rezolucija 1043 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1043]] (1996), [[Rezolucija 1069 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1069]] (1996) i [[Rezolucija 1079 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1079]] (1996), Vijeće je produžilo mandat Prelazne uprave Ujedinjenih nacija za istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem ([[UNTAES]]) do 15. januara 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1997/19970714.SC6396.html|title=Security Council extends mandate of UNTAES and of military observers in Prevlaka until 15 January 1998|date=14 July 1997|publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Hrvatskim regijama istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema upravljala je misija Ujedinjenih nacija, UNTAES. U dogovoru s lokalnom srpskom zajednicom u tim regijama, sigurnost svih građana bila je prioritet. Bilo je važno da Vlada Hrvatske omogući izbjeglicama i raseljenim osobama da se sigurno vrate svojim kućama. Postojala je zabrinutost da se ljudska prava u regiji, uključujući i prava etničkih manjina, ne poštuju i da nedostaje saradnje s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]. Vijeće je također istaklo štetan učinak Zakona o amnestiji, jer je negativno utjecao na povjerenje među etničkim zajednicama u Hrvatskoj.

Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je ponovilo važnost koju pridaje punoj provedbi svih sporazuma od strane stranaka i punoj saradnji s Ujedinjenim narodima i međunarodnim organizacijama. Istovremeno, naglašena je važnost poštovanja ljudskih prava svih etničkih skupina, posebno s obzirom na to da Hrvatska opstruira povratak izbjeglica.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Baehr|first=Peter R.|author2=Castermans-Holleman, Monique C. |author3=Hoof, Godefridus J. H. |author4= Smith, Jacqueline |title=The role of the nation-state in the 21st century: human rights, international organisations, and foreign policy : essays in honour of Peter Baehr|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|year=1998|page=433|isbn=978-90-411-1141-8}}&lt;/ref&gt; Lokalni Srbi u tri regije podsjećeni su da zauzmu konstruktivan stav prema reintegraciji u ostatak Hrvatske. Zatraženo je da se uklone sve nejasnoće u Zakonu o amnestiji i da se on pravedno provede.

Vijeće sigurnosti podržalo je planove za restrukturiranje UNTAES-a povlačenjem vojne komponente i decentralizacijom izvršnih ovlasti.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Doyle|first=Michael W.|author2=Sambanis, Nicholas |title=Making war and building peace: United Nations peace operations|url=https://archive.org/details/makingwarbuildin0000doyl|publisher=Princeton University Press|year=2006|page=[https://archive.org/details/makingwarbuildin0000doyl/page/n250 227]|isbn=978-0-691-12275-5}}&lt;/ref&gt; Pozvana je na saradnju sa Stabilizacijskim snagama ovlaštenim Rezolucijom [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996) u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnom sekretaru]] je naloženo da do 6. oktobra 1997.  podnese izvještaj Vijeću o aspektima koji se odnose na reintegraciju regije.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Publicističko-izdavački zavod &quot;Jugoslavija&quot; |title=Yugoslav survey, Volume 38|publisher=Jugoslavija Pub. House|year=1997|page=126}}&lt;/ref&gt; Bilo je važno da se područje demilitarizira i da se uspostavi liberalni granični režim. Konačno, hrvatska vlada je pozvana da pokrene program nacionalnog pomirenja.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1120(1997) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1120}}

{{RVSUN_1997}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1997. u Hrvatskoj|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1120]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1120]]</text>
      <sha1>6tfrs3wg6gqj346rs2us5b5rdfspgai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1160 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521076</id>
    <revision>
      <id>3713445</id>
      <parentid>3711003</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T02:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6318" sha1="flhhlx1kb4d01aikhjkr97ywhaax2im" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1160
|Organ        = VS
|Datum        = 31. mart
|Godina       = 1998
|Sjednica     = 3868
|Oznaka       = S/RES/1160
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1160(1998)
|Za           = 14
|Suzdržani    = 1
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Bivša Jugoslavija
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Locator map Kosovo in Yugoslavia.svg
|Opis         = Kosovo u bivšoj Jugoslaviji
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1160''' je donesena 31. marta 1998, na 3868. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo, nakon što je primijetila situaciju na [[Kosovo|Kosovu]], Vijeće je, postupajući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], nametnulo [[embargo na oružje]] i [[ekonomske sankcije]] [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznoj Republici Jugoslaviji]], nadajući se da će okončati upotrebu prekomjerne sile od strane vlade.&lt;ref&gt;{{cite web|title=A Kosovo Chronology|url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/kosovo/etc/cron.html|publisher=PBS|access-date=28 October 2012}}&lt;/ref&gt;

Neke zemlje su predložile uvođenje sveobuhvatnog embarga na oružje protiv SR Jugoslavije, uključujući i Kosovo. Vijeće sigurnosti osudilo je nasilje koje je srpska policija koristila protiv mirnih demonstranata i terorističke akte [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] (OVK).

SR Jugoslavija je pozvana da traži političko rješenje sukoba, dok su kosovski [[albanci]] pozvani da osude sve [[Terorizam|terorističke]] akcije i ostvare svoje ciljeve mirnim sredstvima. Navedeno je da je jedini način da se izbjegne daljnje nasilje omogućiti zajednici kosovskih Albanaca istinski politički proces i izglede za smislenu [[Autonomija|autonomiju]] i [[samoopredjeljenje]].

Postupajući u skladu s Poglavljem VII, Vijeće je nametnulo embargo na oružje SR Jugoslaviji i osnovalo Odbor za praćenje njegove provedbe i predlaganje poboljšanja. Mjere bi bile revidirane ako bi se u izvještajima [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]], [[Kontakt grupa|Kontakt grupe]] i [[Evropska unija|Evropske unije]] navelo da je SR Jugoslavija započela dijalog, povukle svoje policijske snage, dozvolila pristup agencijama za humanitarnu pomoć i prihvatila misije OEBS-a i Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice u regiji.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Krieger|first=Heike|title=The Kosovo conflict and international law: an analytical documentation 1974–1999|url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse|publisher=Cambridge University Press|year=2001|page=[https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse/page/n254 207]|isbn=978-0-521-80071-6}}&lt;/ref&gt;

Rezolucija je završena zahtjevom tužiocu [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] da počne prikupljati informacije o kršenjima ljudskih prava, potvrđujući da će se uvesti daljnje mjere ako ne bude konstruktivnog napretka.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Latawski|first=Paul Chester|author2=Smith, Martin A. |title=The Kosovo crisis and the evolution of post-Cold War European security|url=https://archive.org/details/kosovocrisisevol0000lata|publisher=Manchester University Press|year=2003|page=[https://archive.org/details/kosovocrisisevol0000lata/page/n105 94]|isbn=978-0-7190-5980-3}}&lt;/ref&gt; Embargo na oružje je ukinut Rezolucijom [[Rezolucija 1367 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1367]] (2001).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brzoska|first=Michael|author2=Lopez, George A. |title=Putting teeth in the tiger: improving the effectiveness of arms embargoes|publisher=Emerald Group Publishing|year=2009|page=56|isbn=978-1-84855-202-9}}&lt;/ref&gt;

Rezolucija 1160 je odobrena sa 14 glasova za, nijedan protiv, uz jedan suzdržani glas iz [[Kina|Kine]], koja je tvrdila da se radi o internoj stvari.&lt;ref name=&quot;un&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1998/19980331.SC6496.html|title=Security Council imposes arms embargo on Federal Republic of Yugoslavia, pending further action to resolve Kosovo crisis|date=31 March 1998|publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
Verifikacijska misija za Kosovo nastojala je provjeriti poštivanje rezolucije 1160.&lt;ref&gt;{{cite web|title=OSCE mission in Kosovo|url=http://www.osce.org/kosovo/43378|publisher=OSCE|access-date=28 October 2012|archive-date=3. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121203023356/http://www.osce.org/kosovo/43378|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rezolucija je ignorisana:

Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1160 uvela je ekonomske sankcije Beogradu 31. marta, a [[Bill Clinton|Clinton]] je zamrznuo imovinu SR Jugoslavije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Proljeće i ljeto donijeli su još veći pokolj, a četvrt miliona Albanaca ostalo je barem privremeno bez domova.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Slaughter in Racak Changed Kosovo Policy|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/national/longterm/policy041899.htm|newspaper=Washington Post|access-date=28 October 2012|date=18 April 1999}}&lt;/ref&gt;

[[NATO]] je tada planirao intervenirati silom.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1160(1998) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1160}}

{{RVSUN_1998}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1998. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:1998. na Kosovu|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Kosova|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1160]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Kosovu|1160]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1160]]
[[Kategorija:Kosovski rat|Rezolucije]]</text>
      <sha1>flhhlx1kb4d01aikhjkr97ywhaax2im</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Geofizika - bočni</title>
    <ns>10</ns>
    <id>521105</id>
    <revision>
      <id>3713409</id>
      <parentid>3710234</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:01:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3713409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3070" sha1="8wrrul535x9oue0817voi1jxqlsdp9n" xml:space="preserve">{{Bočni stubac sa sklopivim spiskovima
| name = Geofizika - bočni
| pretitle = Članci o
| title = [[Geofizika|Geofizici]]
| image = [[Datoteka:Earth_cutaway.png|frameless|Zemlja]]
| caption = 
| contentclass = hlist
| listclass = hlist
| expanded = {{{cTopic|{{{expanded|{{{1|}}}}}}}}}
| listtitlestyle = background:transparent;border-top:1px solid #aaa;text-align:center;

| content1 = 
* [[Historija geofizike|Historija]]
* [[Istraživačka geofizika|Istraživačka]]
* [[Pregled geofizike|Opći pregled]]
* [[Računska geofizika|Računska]]

&lt;!-------------------- Elektricitet ---------------------&gt;
| list2name = Elektricitet
| list2title = Elektricitet
| list2 = 
* [[Ionosfera]]
* [[Grmljavinska oluja]]
* [[Polarni vjetar]]

&lt;!----------------------- Dinamika fluida -------------------------&gt;
| list3name = Dinamika fluida
| list3title = [[Geofizička dinamika fluida|Dinamika fluida]]
| list3 = 
* [[Atmosferske nauke]]
* [[Magnetohidrodinamika]]
* [[Okeanografija]]
* [[Turbulencija]]

&lt;!------------------- Geodinamika ---------------------&gt;
| list4name = Geodinamika
| list4title = [[Geodinamika]]
| list4 = 
* [[Egzoplanetologija]]
* [[Geohemija]]
* [[Glaciologija]]
* [[Klima]]
* [[Planetologija]]
* [[Geotektonika|Tektonika]]
* [[Tektonika ploča]]
* [[Vulkanizam]]
* [[Zemljin plašt]]
&lt;!----------------------- Gravitacija -------------------------&gt;
| list5name = Gravitacija
| list5title = [[Gravitacija]]
| list5 = 
* [[Fizička geodezija]]
* [[Geodezija]]
* [[Geoid]]
&lt;!-------------------- Magnetizam ---------------------&gt;
| list6name = Magnetizam
| list6title = Magnetizam
| list6 = 
* [[Geomagnetna inverzija]]
* [[Magnetosfera]]
* [[Paleomagnetizam]]
* [[Sunčev vjetar]]
* [[Zemljino magnetno polje]]

&lt;!---------------------- Talasi -----------------------&gt;
| list7name = Talasi
| list7title = Talasi
| list7 = 
* [[Seizmologija]]
* [[Spektroskopija]]
* [[Vibracija]]

&lt;!---------------------- Naučnici -----------------------&gt;
| list8name = Naučnici
| list8title = [[Spisak geofizičara|Geofizičari]]
| list8 = 
* [[Keiiti Aki|Aki]]
* [[Hannes Alfvén|Alfvén]]
* [[Don L. Anderson|Anderson]]
* [[Hugo Benioff|Benioff]]
* [[William Bowie (inženjer)|Bowie]]
* [[Adam Dziewoński|Dziewoński]]
* [[James David Forbes|Forbes]]
* [[Loránd Eötvös|Eötvös]]
* [[James Freeman Gilbert|Gilbert]]
* [[Beno Gutenberg|Gutenberg]]
* [[Veikko Aleksanteri Heiskanen|Heiskanen]]
* [[Martin Hotine|Hotine]]
* [[Alexander von Humboldt|Humboldt]]
* [[Harold Jeffreys|Jeffreys]]
* [[Hiroo Kanamori|Kanamori]]
* [[Augustus Edward Hough Love|Love]]
* [[Drummond Matthews|Matthews]]
* [[Dan McKenzie (geofizičar)|McKenzie]]
* [[Giuseppe Mercalli|Mercalli]]
* [[Mihail Molodenski|Molodenski]]
* [[Walter Munk|Munk]]
* [[Frank Press|Press]]
* [[Charles Richter|Richter]]
* [[Donald L. Turcotte|Turcotte]]
* [[James Van Allen|Van Allen]]
* [[Petr Vaníček|Vaníček]]
* [[Felix Andries Vening Meinesz|Vening Meinesz]]
* [[Alfred Wegener|Wegener]]
* [[John Tuzo Wilson|Wilson]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni bočnih stubaca za fiziku]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8wrrul535x9oue0817voi1jxqlsdp9n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1103 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521108</id>
    <revision>
      <id>3713427</id>
      <parentid>3711798</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:48:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3465" sha1="jeuvpefdjxviajgkyp580kxyv17sx7r" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1103
|Organ        = VS
|Datum        = 31. mart
|Godina       = 1997
|Sjednica     = 3760
|Oznaka       = S/RES/1103
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1103(1997)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Situacija u Bosni i Hercegovini
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = BH municipality location.gif 
|Opis         = &lt;div style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;'''Bosna i Hercegovina:'''
{{legend|#FDB8B8|[[Republika Srpska]]}}
{{legend|#B8B8FE|[[Federacija BiH]]}}
{{legend|#B9FFB9|[[Brčko Distrikt]]}}
&lt;/div&gt;
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1103''' donesena je 31. marta 1997, na 3760. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdila sve rezolucije o situaciji u bivšoj Jugoslaviji, posebno rezolucije [[Rezolucija 1035 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1035]] (1995) i [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996), Vijeće je odobrilo povećanje broja pripadnika [[Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini|Misije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini]] (UNMIBH) u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1997/19970331.sc6350.html|title=Security Council authorises increase in strength of UNMIBH|date=31 March 1997|publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti je ponovilo da je važno da se [[Dejtonski sporazum]] u potpunosti provede, posebno odredbe o saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]]. Arbitražni sud je 14. februara 1997. donio odluku o spornom [[Brčko distrikt]]u između [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|dva entiteta u Bosni i Hercegovini]].

Rezolucija je zatim odobrila povećanje broja pripadnika UNMIBH-a za 186 policajaca i 11 civilnih pripadnika na preporuku [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] kako bi mogao provoditi svoj mandat opisan u Rezoluciji 1088 (1996).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Doyle|first=Michael W.|author2=Sambanis, Nicholas |title=Making war and building peace: United Nations peace operations|url=https://archive.org/details/makingwarbuildin0000doyl|publisher=Princeton University Press|date=2006|page=[https://archive.org/details/makingwarbuildin0000doyl/page/n256 233]|isbn=978-0-691-12275-5}}&lt;/ref&gt; Sve strane su pozvane da provedu mirovni sporazum i da sarađuju sa Međunarodnim]]). Također je bilo važno da IPTF sarađuje sa [[SFOR|Stabilizacijskim snagama]], posebno u [[Brčko distrikt|Brčkom]].

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1103(1997) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1103}}

{{RVSUN_1997}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1103]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1103]]</text>
      <sha1>jeuvpefdjxviajgkyp580kxyv17sx7r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1345 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521159</id>
    <revision>
      <id>3713426</id>
      <parentid>3711016</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:43:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5934" sha1="7zvpdycydidoxzj5axf13oe9u0h8tpf" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1345
|Organ        = VS
|Datum        = 21. mart 
|Godina       = 2001
|Sjednica     = 4301
|Oznaka       = S/RES/1345
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1345(2001)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Pismo Stalnog predstavnika Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije pri Ujedinjenim nacijama od 4. marta 2001, upućeno predsjedniku Vijeća sigurnosti
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Albanians in macedonia2002 03.png
|Opis         = Albanci u Makedoniji (2002)
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1345''' donesena je 21. marta 2001, na 4301. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon ponovnog potvrđivanja rezolucija [[Rezolucija 1160 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1160]] (1998), [[Rezolucija 1199 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1199]] (1998), [[Rezolucija 1003 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1203]] (2000), [[Rezolucija 1239 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1239]] (1999) i [[Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1244]] (1999) o situaciji u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], osudila je ekstremističko nasilje i terorističke aktivnosti u dijelovima [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] i južne [[Srbija|Srbije]] te pozvala vođe kosovskih albanaca da osude nasilje.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Security Council condemns extremist violence, terrorist activities in former Yugoslav Republic of Macedonia, southern Serbia|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2001/sc7036.doc.htm|publisher=United Nations|date=21 March 2001}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti pozdravilo je korake koje je poduzela [[Vlada Sjeverne Makedonije|Vlada Makedonije]] kako bi konsolidirala multietničko društvo unutar svojih granica. Također je pozdravilo planove [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] za mirno rješavanje krize u južnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;tp&quot;&gt;{{cite book|last=Teixeira|first=Pascal|title=The Security Council at the dawn of the twenty-first century: to what extent is it willing and able to maintain international peace and security?|year=2003|publisher=United Nations Publications UNIDIR|isbn=978-92-9045-159-4|page=[https://archive.org/details/securitycouncila0000teix/page/35 35]|url-access=registration|url=https://archive.org/details/securitycouncila0000teix/page/35}}&lt;/ref&gt; Nadalje, pozdravljeni su napori obje vlade, [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO]]-a, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), Snaga za Kosovo ([[KFOR]]) i Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu ([[UNMIK]]) da spriječe eskalaciju etničkih napetosti i upravljaju sigurnosnom situacijom u regiji.

Rezolucija, koju je inicirala [[Rusija]],&lt;ref name=&quot;tp&quot; /&gt; osudila je ekstremističko nasilje i terorističke aktivnosti u Makedoniji i južnoj Srbiji te napomenula da ima podršku etničkih albanskih ekstremista izvan tih područja.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Sokalski|first=Henryk J.|title=An ounce of prevention: Macedonia and the UN experience in preventive diplomacy|url=https://archive.org/details/ounceofpreventio0000soka|year=2003|publisher=US Institute of Peace Press|isbn=978-1-929223-46-6|page=[https://archive.org/details/ounceofpreventio0000soka/page/n258 231]}}&lt;/ref&gt; Zahtijevala je od svih pojedinaca uključenih u oružane akcije protiv vlasti u tim državama da se odmah razoružaju i da se sve razlike moraju riješiti dijalogom. Sve strane morale su djelovati suzdržano, poštujući [[ljudska prava]] i u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.

Vijeće je pohvalilo napore [[Albanija|Albanije]] da promovira mir u regiji i izolira ekstremiste. Politički lideri kosovskih albanaca i lideri etničkih albanaca u drugim mjestima pozvani su da javno osude nasilje i etničku mržnju. Napori KFOR-a da provede svoj mandat su pozdravljeni, a međunarodna zajednica je pozvana da razmotri načine na koje bi mogli pomoći naporima u regiji. Konačno, od svih država je zatraženo da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet drugih država u regiji.&lt;ref name=&quot;fh&quot;&gt;{{cite book|last=Fischer|first=Horst|title=Yearbook of International Humanitarian Law:, Volume 4; Volume 2001|year=2004|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-90-6704-169-0|author2=McDonald, Avril |author3=Dugard, John |author4=Gasser, Hans-Peter |author5=Greenwood, Christopher |author6=Fenrick, William |author7= Posse, Hortensia Gutierrez |page=307}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1345(2001) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1345}}

{{RVSUN_2001}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:2001. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:2001. u Sjevernoj Makedoniji|Rezolucije]]
[[Kategorija:2001. na Kosovu|Rezolucije]]
[[Kategorija:2001. u Albaniji|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Sjeverne Makedonije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Kosova|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Albanije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1345]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Sjevernoj Makedoniji|1345]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Kosovu|1345]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Albaniji|1345]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1345]]</text>
      <sha1>7zvpdycydidoxzj5axf13oe9u0h8tpf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1371 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521161</id>
    <revision>
      <id>3713397</id>
      <parentid>3711020</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:54:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4957" sha1="ltxvlo1o464llixq7zt8mi33omytjnt" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1371
|Organ        = VS
|Datum        = 26. septembar 
|Godina       = 2001
|Sjednica     = 4381
|Oznaka       = S/RES/1371
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1371(2001)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Situacija u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Location Macedonia Europe.png
|Opis         = Lokacija Makedonije u Evropi
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1371''' donesena je 2. septembra 2001, na 4381. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon ponovnog potvrđivanja rezolucija [[Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1244]] (1999) i [[Rezolucija 1345 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1345]] (2001) o situaciji u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], uključujući [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]], Vijeće je pozvalo na potpunu provedbu svoje Rezolucije 1345 o nasilju i terorističkim aktivnostima u Makedoniji i [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Unanimously adopting Resolution 1371 on former Yugoslav Republic of Macedonia, Security Council again rejects violence in pursuit of political aims|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2001/sc7153.doc.htm|publisher=United Nations|date=26 September 2001}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti pozdravilo je korake koje je poduzela [[Vlada Sjeverne Makedonije|Vlada Makedonije]] u cilju konsolidacije multietničkog društva unutar svojih granica. Nadalje, pohvalilo je i [[Ohridski sporazum (2001)|Ohridski sporazum]] potpisan u glavnom gradu Makedonije [[Skoplje|Skoplju]] u augustu 2001. između četiri političke stranke i predsjednika [[Boris Trajkovski|Borisa Trajkovskog]]. Pozdravljeni su napori makedonske vlade, [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO]]-a i [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) da spriječe eskalaciju etničkih napetosti i upravljaju sigurnosnom situacijom u regiji.

Pozivajući na potpunu provedbu Rezolucije 1345, Vijeće je potvrdilo teritorijalni integritet i suverenitet Makedonije i drugih država u regiji. Odbacila je upotrebu nasilja za ostvarivanje političkih ciljeva i naglasila da samo mirna politička rješenja mogu donijeti stabilnost i demokratiju Makedoniji.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Ayton-Shenker|first=Diana|title=A Global Agenda: Issues Before the 57th General Assembly of the United Nations|year=2002|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-7425-2355-5|page=87}}&lt;/ref&gt; Pozvana je puna implementacija Okvirnog sporazuma i pozdravljeni su međunarodni napori u tom cilju. Rezolucija je također podržala uspostavljanje multinacionalnog sigurnosnog prisustva u Makedoniji, koje je zatražila njena vlada, radi obezbjeđivanja sigurnosti posmatrača. Snage su osnovane 2003.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Kronenberger|first=Vincent|title=The European Union and conflict prevention: policy and legal aspects|url=https://archive.org/details/europeanunioncon0000unse|year=2004|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-90-6704-171-3|author2=Wouters, Jan |page=[https://archive.org/details/europeanunioncon0000unse/page/n333 300]}}&lt;/ref&gt;

Na kraju, pozdravljeni su napori međunarodnih Snaga na Kosovu ([[KFOR]]) i Privremene administrativne misije Ujedinjenih nacija na Kosovu ([[UNMIK]]) da implementiraju Rezoluciju 1244, posebno u pogledu ilegalne trgovine oružjem preko granica i oduzimanja oružja.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Security Council endorses efforts to enact peace agreement in FYR of Macedonia|url=https://www.un.org/apps/news/storyAr.asp?NewsID=1635&amp;Cr=Macedonia&amp;Cr1=|publisher=United Nations|date=26 September 2001}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1371(2001) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1371}}

{{RVSUN_2001}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:2001. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:2001. u Sjevernoj Makedoniji|Rezolucije]]
[[Kategorija:2001. na Kosovu|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Sjeverne Makedonije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Kosova|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1371]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Sjevernoj Makedoniji|1371]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Kosovu|1371]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1371]]</text>
      <sha1>ltxvlo1o464llixq7zt8mi33omytjnt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka</title>
    <ns>4</ns>
    <id>521177</id>
    <revision>
      <id>3713312</id>
      <parentid>3713023</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:38:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>97019</id>
      </contributor>
      <origin>3713312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4945" sha1="fhtozozam6x6dtwtroqoaqg2q0dg2gl" xml:space="preserve">== Ideja ==
Na prijedlog [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Inicijative za međuprojektnu saradnju]] pokreće se regionalni projekt sređivanja članaka kojima je osporena [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnost]]. Projekt se održava '''od 15. juna do 30. jula 2025'''. 

Cilj ovog projekta jest smanjenje broja članaka koji imaju oznaku osporene neutralnosti, kao i promovisanje neutralnog gledišta kao jednog od [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|temeljnih stubova Wikipedije]]. Pozivaju se svi urednici i urednice da doprinesu poboljšanju sadržaja i očuvanju enciklopedijske nepristrasnosti.

Projekt se organizira na Wikipedijama na [[Bosanski jezik|bosanskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], [[Srpski jezik|srpskom]] i [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]].

== O Međuprojektnoj saradnji ==
{{see also|Wikipedia:Međuprojektna saradnja}}
'''Inicijativa za međuprojektnu saradnju''', poznata pod skraćenim nazivom '''Međuprojektna saradnja''' ('''MPS'''), okuplja volontere i volonterke iz Wikimedijinih zajednica na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom i srpskohrvatskom jeziku. Fokusirana je na jačanje komunikacije među zajednicama, organiziranje zajedničkih uređivačkih maratona, koordiniranje uzajamnih poduhvata i smanjenje redundantnog rada boljom razmjenom znanja i iskustava za dobrobit svih uključenih projekata.

== Ciljevi ==
Opći ciljevi projekta u skladu su s ciljevima [[Fondacija Wikimedia|Wikimedije]] općenito, a odnose se na kvalitet Wikimedijinog sadržaja te održivost saradnje:
* Smanjiti broj članaka sa osporenim neutralnim gledištem.
* Poboljšati neutralnost članaka kao jednog od pet stubova Wikipedije.
* Povećati kvalitet Wikimedijinog sadržaja.
* Podstaknuti lokalno učešće u međuprojektnim kampanjama.
* Dati podršku budućoj saradnji između naših projekata.
Lista ciljeva podložna je izmjenama i dopunama. Prije mijenjanja ciljeva započnite raspravu na stranici za razgovor uz informiranje organizatora.

== Smjernice ==
U nastavku su pružene smjernice o radu:

# Izaberite neki neobjektivni članak (npr. iz neke kategorije navedene u odjeljku '''[[#Resursi|Resursi]]''').
# Sredite članak u skladu s Wikipedijinim pravilima i smjernicama o neutralnosti (v. [[Wikipedia:Neutralno gledište]]).
# '''Ostavite recenziju''' (temeljit komentar) istog članka na '''barem jednoj''' od ostalih Wikipedija koje učestvuju u projektu.
## Ako članak ne postoji ni na jednoj drugoj Wikipediji, ne ostavljate recenziju.
# Upišite svoj doprinos u odjeljak '''[[#Evidencija|Evidencija]]'''.

== Učesnici i učesnice ==
Učesnike i učesnice projekta možete naći u sljedećoj kategoriji:

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;{{Clickable button 2|Učesnici|url={{fullurl:Kategorija:Korisnici koji su učestvovali u projektu Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka}} |class=mw-ui-progressive}} 
&lt;/div&gt;

== Organizatori ==
U slučaju bilo kakvih nejasnoća ili pitanja, možete kontaktirati s međuprojektnim organizatorima – '''[[Korisnik:Panasko|Panaskom]]''' i '''[[Korisnik:Aca|Acom]]'''.

== Resursi ==
Predložene članke za sređivanje možete naći u sljedećim kategorijama:

* [[:Kategorija:Neutralnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Neutralnost osporena}})
* [[:Kategorija:Sekcije u kojima je neutralnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Sekcije u kojima je neutralnost osporena}})
* [[:Kategorija:Tačnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Tačnost osporena}})
* [[:Kategorija:Sekcije kojima je tačnost osporena]] ({{PAGESINCAT:Sekcije kojima je tačnost osporena}})
* [[:Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom]] ({{PAGESINCAT:Članci s ograničenim geografskim dosegom}})
* [[:Kategorija:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje]] ({{PAGESINCAT:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje}})
* [[:Kategorija:Sekcije sa originalnim istraživanjem]] ({{PAGESINCAT:Sekcije sa originalnim istraživanjem}})
* [[:Kategorija:Kontroverzna tema]] ({{PAGESINCAT:Kontroverzna tema}})
Lista resursa nije iscrpna. Slobodno možete dodati nove resurse. Organizatori mogu ukloniti resurse koje smatraju neadekvatnima.

== Nagrada ==
U nastavku je [[/Nagrada|nagrada]] koja će biti dodijeljena aktivnim učesnicima i učesnicama projekta:
{{/Nagrada}}
Nagradu dodjeljuju organizatori, uz eksplicitno odobrenje inicijative, pošto se projekt završi.

== Evidencija ==
U nastavku je pružena evidencija sređenih članaka:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Evidencija sređenih članaka
|-
!Br.!! Članak !! Sredio/-la 
!Sažetak sređivanja
!Recenzija
|-
| 0. || [[Primjer]] || {{u|Aca}} || ''Globaliziranje'' || [[:sh:Razgovor:Primjer|sh]]
|-
|1. || || || ||
|-
|2. || || || ||
|-
|3. || || || ||
|-
|4. || || || ||
|-
|5. || || || ||
|}

[[Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka| ]]
[[Kategorija:Wikipedia:Projekti|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]
[[Kategorija:Međuprojektna saradnja|Projekt]]</text>
      <sha1>fhtozozam6x6dtwtroqoaqg2q0dg2gl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1199 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521195</id>
    <revision>
      <id>3713402</id>
      <parentid>3711006</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T22:17:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6858" sha1="exy6l03qmo33xtu7jlgmmwpdozz6vi9" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1199
|Organ        = VS
|Datum        = 23. septembar
|Godina       = 1998
|Sjednica     = 3930
|Oznaka       = S/RES/1199
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1199(1998)
|Za           = 14
|Suzdržani    = 1
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Situacija na Kosovu
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Serbia-Kosovo, border on E80 road.jpg
|Opis         = Granica Srbija-Kosovo
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1199''' je donesena 23. septembra 1998, na 3930. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo, nakon pozivanja na Rezoluciju [[Rezolucija 1160 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1160]] (1998), zahtijevala je da [[Albanci|albanska]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] strana na [[Kosovo|Kosovu]] prekinu neprijateljstva i poštuju prekid vatre.&lt;ref name=&quot;un&quot;&gt;{{cite news|title=Security Council demands all parties end hostilities and maintain a ceasefire in Kosovo|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1998/19980923.sc6577.html|publisher=United Nations|date=23 September 1998}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Vijeće sigurnosti sastalo se kako bi raspravljalo o borbama na Kosovu, a posebno o neselektivnoj upotrebi sile od strane srpskih snaga sigurnosti i Armije SR Jugoslavije, što je, prema riječima [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]], rezultiralo raseljavanjem 230.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Kritsiotis|first=Dino|title=The Kosovo Crisis and Nato's Application of Armed Force Against the Federal Republic of Yugoslavia|journal=International and Comparative Law Quarterly|year=2000|volume=49|issue=2|pages=330–359|doi=10.1017/S0020589300064186|publisher=Cambridge University Press|s2cid=146464767}}&lt;/ref&gt; Izbjeglice su pobjegle u sjevernu [[Albanija|Albaniju]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i druge evropske zemlje, a [[Visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice]] (UNHCR) procijenio je da 50.000 ljudi nema osnovne pogodnosti. Potvrdilo je pravo svih izbjeglica na povratak i napomenulo da se na Kosovu odvija humanitarna katastrofa i krše [[ljudska prava]] i međunarodnog humanitarnog prava.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lellio|first=Anna Di|title=The case for Kosova: passage to independence|url=https://archive.org/details/caseforkosovapas0000unse|year=2006|publisher=Anthem Press|isbn=978-1-84331-229-1|page=[https://archive.org/details/caseforkosovapas0000unse/page/n150 123]}}&lt;/ref&gt; Istovremeno, osuđeni su akti nasilja bilo koje strane i akti terorizma s ciljem postizanja daljnjih ciljeva, a Vijeće je potvrdilo da status Kosova treba da uključuje autonomiju i samoupravu.

== Prijedlog ==
Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], rezolucija je zahtijevala da sve strane prekinu neprijateljstva i održe prekid vatre. I vlada SR Jugoslavije i rukovodstvo kosovskih Albanaca pozvani su da preduzmu hitne korake za poboljšanje humanitarne situacije i započnu razgovore o rješavanju krize. Vijeće je zatim zahtijevalo da Savezna Republika Jugoslavija:&lt;ref&gt;{{cite book |title=The Kosovo Crisis: The Evolution of Post Cold War European Security |year=2003 |publisher=Manchester University Press |isbn=978-0-7190-5980-3 |author1=Paul Latawski |author2=Martin A. Smith|page=94}}&lt;/ref&gt;

:(a) prekine djelovanje snaga sigurnosti koje je uticalo na civilno stanovništvo;
:(b) dozvoli prisustvo međunarodnih posmatrača i garantuje im slobodu kretanja;
:(c) olakša povratak izbjeglica s UNHCR-om i [[Međunarodni komitet Crvenog krsta|Međunarodnim komitetom Crvenog krsta]] i omogući da humanitarna pomoć stigne do Kosova;
:(d) ostvari brz napredak ka pronalaženju političkog rješenja za situaciju na Kosovu.

Konstatovana je obaveza koju je preuzeo srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević]] da će koristiti politička sredstva za rješavanje sukoba, izbjegavati represivne akcije protiv civilnog stanovništva, garantovati slobodu kretanja za međunarodne humanitarne organizacije i posmatrače i osigurati siguran povratak izbjeglica. U međuvremenu, rukovodstvo kosovskih Albanaca moralo je osuditi [[terorizam]].

Vijeće je pozdravilo uspostavljanje Diplomatske posmatračke misije za Kosovo i pozvalo države i organizacije zastupljene u Saveznoj Republici Jugoslaviji da kontinuirano prate situaciju na Kosovu.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Crossette|first=Barbara|title=Security Council Tells Serbs To Stop Kosovo Offensive|url=https://www.nytimes.com/1998/09/24/world/security-council-tells-serbs-to-stop-kosovo-offensive.html|work=The New York Times|date=24 September 1998}}&lt;/ref&gt; SR Jugoslaviji je podsjećeno da je odgovorna za sigurnost diplomatskog, međunarodnog i nevladinog humanitarnog osoblja. Obje strane su pozvane da sarađuju s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) zbog mogućih kršenja i zbog potrebe da se odgovorni za zlostavljanje civila i namjerno uništavanje imovine privedu pravdi.

Na kraju, od Generalnog sekretara je zatraženo da redovno izvještava Vijeće o dešavanjima u regiji i naveden je da će, ako se trenutna rezolucija ne poštuje, biti poduzete daljnje mjere za vraćanje mira i sigurnosti.&lt;ref&gt;{{cite news|title=World at a glance|url=http://www.indianexpress.com/res/web/pIe/ie/daily/19980924/26750974.html|work=The Indian Express|date=24 September 1998|access-date=20. 5. 2025|archive-date=17. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210217113627/https://indianexpress.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Glasanje ==
Rezoluciju 1199 odobrilo je 14 članova vijeća. [[Kina]] se suzdržala od glasanja, navodeći da je sukob unutrašnje pitanje Savezne Republike Jugoslavije i da ona djeluje u okviru svojih prava.&lt;ref name=&quot;un&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1199(1998) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1199}}

{{RVSUN_1998}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1998. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:1998. na Kosovu|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Kosova|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1199]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Kosovu|1199]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1199]]
[[Kategorija:Kosovski rat|Rezolucije]]</text>
      <sha1>exy6l03qmo33xtu7jlgmmwpdozz6vi9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1203 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521198</id>
    <revision>
      <id>3713450</id>
      <parentid>3711007</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T02:43:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5850" sha1="m7zc8lfubba9w57dp901usfwf9acdws" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1203
|Organ        = VS
|Datum        = 24. oktobar
|Godina       = 1998
|Sjednica     = 3937
|Oznaka       = S/RES/1203
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1203(1998)
|Za           = 13
|Suzdržani    = 2
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Situacija na Kosovu
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Kukes Refugee Camp.jpg
|Opis         = Kosovski izbjeglički kamp u [[Kukeš]]u, Albanija
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1203''' je donesena 24. oktobra 1998, na 3937. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo, nakon pozivanja na Rezoluciju [[Rezolucija 1160 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1160]] i [[Rezolucija 1199 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1199]] (1998) o [[Kosovo|Kosovu]], zahtijevala je da [[Savezna Republika Jugoslavija]] poštuje prethodne rezolucije Vijeća sigurnosti i sarađuje s verifikacijskim misijama [[NATO]]-a i [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) na Kosovu.&lt;ref name=&quot;un&quot;&gt;{{cite news|title=Security Council demands Federal Republic of Yugoslavia comply fully with NATO and OSCE verification missions in Kosovo|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1998/19981024.sc6588.html|publisher=United Nations|date=24 October 1998}}&lt;/ref&gt;

Rezolucija je pokrenuta [[Masakr u Gornjem Obrinju|masakrom u Gornjem Obrinju]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=General Wesley Clark|url=https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/kosovo/interviews/clark.html|work=Frontline|publisher=PBS|access-date=4 July 2012|quote=In September 1998 there was an absolutely dreadful massacre at a place called Obrinje. Do you remember that? -- I do remember it. It's what really triggered the UN Security Council resolution.}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. oktobra 1998. u [[Beograd]]u je potpisan sporazum između Savezne Republike Jugoslavije i OSCE-a kojim se predviđa uspostavljanje verifikacijske misije na Kosovu, a zračne verifikacije nad Kosovom dogovorene su prethodnog dana.&lt;ref name=&quot;wm&quot;&gt;{{cite book |title=Kosovo: the politics of delusion |year=2001 |publisher=Routledge |isbn=978-0-7146-5157-6 |page=47 |author1=Michael Waller |author2=Kyril Drezov |author3=Bülent Gökay}}&lt;/ref&gt; [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar]] [[Kofi Annan]] trebao je poslati misiju u Saveznu Republiku Jugoslaviju kako bi procijenila situaciju na terenu na Kosovu.

Vijeće sigurnosti izjavilo je da sukob na Kosovu treba riješiti mirnim putem i da se toj teritoriji da veća autonomija i značajna samouprava. U međuvremenu, osuđeno je nasilje, teror i opskrba oružjem i obuka [[Terorizam|terorista]] na Kosovu u ostvarivanju političkih ciljeva. Izražena je zabrinutost da su nezavisni mediji u SR Jugoslaviji zatvoreni, pored nadolazeće humanitarne katastrofe na Kosovu.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Krieger|first=Heike|title=The Kosovo conflict and international law: an analytical documentation 1974–1999|url=https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse|year=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-80071-6|page=[https://archive.org/details/kosovoconflictin0000unse/page/n552 505]}}&lt;/ref&gt;

Smatrajući sukob prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti i djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], Rezolucija je zahtijevala da SR Jugoslavija odmah i u potpunosti poštuje sporazume s NATO-om i OEBS-om. Rukovodstvo kosovskih Albanaca također je moralo poštovati sporazume i prethodne rezolucije Vijeća sigurnosti. Obje strane su također pozvane da se uključe u dijalog kako bi riješile krizu i sarađuju s međunarodnim naporima za poboljšanje humanitarne situacije. Kosovski Albanci morali su se odreći terora i mirno ostvariti svoje ciljeve, a potvrđeno je da sve [[Izbjeglica|izbjeglice]] imaju pravo da se vrate kući.

Na kraju, navedeno je da će svaki zločin počinjen protiv stanovništva istražiti [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] i da će se u tu svrhu zatražiti međunarodna pomoć.

Rezolucija 1203 usvojena je sa 13 glasova za, bez glasova protiv, uz dva suzdržana glasa iz [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]] koje su se protivile upotrebi sile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=UN demands action over Kosovo|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/200579.stm|publisher=BBC News|date=24 October 1998}}&lt;/ref&gt; Kina je također bila protiv rezolucije koja bi vršila pritisak na unutrašnje poslove SR Jugoslavije, a Rusija je izjavila da Rezolucija nije uzela u obzir pozitivan razvoj događaja u Beogradu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guicherd|first=C.|title=International law and the war in Kosovo |journal=Survival|year=1999|volume=41|issue=2|pages=19–34|doi=10.1093/survival/41.2.19 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1203(1998) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1203}}

{{RVSUN_1998}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1998. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:1998. na Kosovu|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Kosova|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1203]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Kosovu|1203]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1203]]
[[Kategorija:Kosovski rat|Rezolucije]]</text>
      <sha1>m7zc8lfubba9w57dp901usfwf9acdws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1027 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521306</id>
    <revision>
      <id>3713436</id>
      <parentid>3710987</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:04:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2759" sha1="srv5ego0fu23r2kogxgsthjsua93wp5" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1027
|Organ        = VS
|Datum        = 30. novembar
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3602
|Oznaka       = S/RES/1027
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1027(1995)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Makedonija
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Locator map Macedonia in Yugoslavia.svg
|Opis         = Makedonija unutar bivše Jugoslavije
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1027''' je donesena 30. novembra 1995, na 3602. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdila prethodne rezolucije, uključujući Rezoluciju [[Rezolucija 983 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|983]] (1995) o [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]]. Vijeće je produžilo mandat [[Snage Ujedinjenih naroda za preventivno raspoređivanje|Snaga Ujedinjenih nacija za preventivno raspoređivanje]] (UNPREDEP) do 30. maja 1996.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Cohen|first=Ben|title=With no peace to keep...: United Nations peacekeeping and the war in the former Yugoslavia|url=https://archive.org/details/isbn_0952711400|publisher=Grainpress|date=1995|page=[https://archive.org/details/isbn_0952711400/page/n177 176]}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti potvrdilo je svoju posvećenost nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Makedonije i ponovilo zabrinutost zbog bilo kakvog razvoja događaja koji bi mogao ugroziti njenu stabilnost. U tom smislu, mandat UNPREDEP-a produžen je do 30. maja 1996. i pozvano je da nastavi saradnju sa [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju]]. Zahtjevi [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] za pružanje pomoći UNPREDEP-u zatraženi su da se pozitivno razmotre. Do 31. januara 1996, od Generalnog sekretara [[Boutros Boutros-Ghali|Boutrosa Boutrosa-Ghalija]] zatraženo je da izvijesti Vijeće o svim događajima koji utiču na mandat UNPREDEP-a.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1027(1995) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1027}}

{{RVSUN_1995}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995. u Sjevernoj Makedoniji|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Sjeverne Makedonije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Sjevernoj Makedoniji|1027]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1027]]</text>
      <sha1>srv5ego0fu23r2kogxgsthjsua93wp5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 983 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521308</id>
    <revision>
      <id>3713457</id>
      <parentid>3710968</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:30:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3012" sha1="4qrlqf6lgtrvn3r91245cn0ounzapqy" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1983
|Organ        = VS
|Datum        = 31. mart
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3512
|Oznaka       = S/RES/1027
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/983(1995)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Makedonija
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = UNPREDEP Medal bar.gif
|Opis         = Medalja Snaga Ujedinjenih nacija za preventivno raspoređivanje
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 983''' je donesena 31. marta 1995, na 3512. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdila Rezoluciju [[Rezolucija 795 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|795]] (1992) o [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], Vijeće je izrazilo zabrinutost zbog prijetnji stabilnosti zemlje i osnovalo [[Snage Ujedinjenih nacija za preventivno raspoređivanje]] (UNPREDEP) preimenovanjem jedinice Snage Ujedinjenih nacija za zaštitu ([[UNPROFOR]]) u zemlji za period koji završava 30. novembra 1995.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hilaire|first=Max|title=United Nations law and the Security Council|publisher=Ashgate Publishing, Ltd|date=2005|page=168|isbn=978-0-7546-4489-7}}&lt;/ref&gt;

Vijeće je bilo odlučno u potrebi zaštite suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Makedonije i pozdravilo je ulogu UNPROFOR-a u zemlji. Odlučeno je da se jedinica UNPROFOR-a u Makedoniji preimenuje u UNPREDEP i da njen mandat treba da traje do 30. novembra 1995.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Cohen|first=Ben|title=With no peace to keep...: United Nations peacekeeping and the war in the former Yugoslavia|url=https://archive.org/details/isbn_0952711400|publisher=Grainpress|date=1995|page=[https://archive.org/details/isbn_0952711400/page/n69 68]}}&lt;/ref&gt; Pozvano je da se nastavi saradnja sa [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju]], a da države članice pruže svu potrebnu pomoć.

Od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] je zatraženo da obavještava Vijeće o razvoju događaja. Prethodno je Rezolucijom [[Rezolucija 981 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|981]] osnovana [[UNCRO|Operacija Ujedinjenih nacija za obnovu povjerenja u Hrvatskoj]].

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/983(1995) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 983}}

{{RVSUN_1995}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1995. u Sjevernoj Makedoniji|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Sjeverne Makedonije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Sjevernoj Makedoniji|983]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|983]]</text>
      <sha1>4qrlqf6lgtrvn3r91245cn0ounzapqy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1047 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521368</id>
    <revision>
      <id>3713385</id>
      <parentid>3710991</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:10:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3546" sha1="7as0up9rx83uhhgl29sa7qsf0fuk6ao" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1047
|Organ        = VS
|Datum        = 29. februar
|Godina       = 1996
|Sjednica     = 3637
|Oznaka       = S/RES/1047
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1047(1996)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Imenovanje tužioca na MKSJ-u i MKSR-u
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Louise Arbour.jpg
|Opis         = Louise Arbour
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1047''' je donesena 29. februara 1996, na 3637. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju jednoglasno usvojilo, nakon potvrđivanja rezolucija [[Rezolucija 808 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|808]] (1993), [[Rezolucija 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|827]] (1993), [[Rezolucija 936 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|936]] (1994) i [[Rezolucija 955 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|955]] (1994), Vijeće je imenovalo [[Louise Arbour]] za tužiteljicu [[Međunarodni krivični sud za Ruandu|Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu]] (MKSR) i [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ).&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1996/19960229.sc6187.html|title=Security Council appoints Canadian judge Louise Arbour Prosecutor  of war crimes tribunal|date=29 February 1996|publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Vijeće je primilo k znanju ostavku bivšeg tužioca, [[Richard Goldstone|Richarda Goldstonea]], koja je stupila na snagu 1. oktobra 1996, i odlučilo da mandat Louise Arbour, [[Kanada|kanadske]] sutkinje, počinje tog datuma.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jones|first=John R. W. D. |title=The practice of the International Criminal Tribunals for the former Yugoslavia and Rwanda|url=https://archive.org/details/practiceofintern0000jone|publisher=Transnational|date=1998|edition=2nd|page=[https://archive.org/details/practiceofintern0000jone/page/n107 88]|isbn=978-1-57105-079-3}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://undocs.org/S/RES/1047(1996) Text of the Resolution at undocs.org]
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1047}}

{{RVSUN_1996}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:1996. u Hrvatskoj|Rezolucije]]
[[Kategorija:1996. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]]
[[Kategorija:1996. na Kosovu|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Kosova|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1047]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1047]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|1047]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Kosovu|1047]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1047]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Međunarodnom krivičnom sudu za Ruandu|1047]]
[[Kategorija:1996. u Ruandi|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Ruande|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Ruandi|1047]]</text>
      <sha1>7as0up9rx83uhhgl29sa7qsf0fuk6ao</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1503 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521454</id>
    <revision>
      <id>3713463</id>
      <parentid>3711024</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T04:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8104" sha1="4nngp3qpyo72c17wdznycd0zrq4czkh" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1503
|Organ        = VS
|Datum        = 28. august
|Godina       = 2003
|Sjednica     = 4817
|Oznaka       = S/RES/1503
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1503(2003)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Međunarodni krivični sud za Ruandu i za bivšu Jugoslaviju
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Carla del Ponte 1.jpg
|Opis         = Carla del Ponte
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1503''' donesena je 28. augusta 2003, na 4817. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju jednoglasno usvojilo, nakon pozivanja na rezolucije [[Rezolucija 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|827]] (1993), [[Rezolucija 958 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|955]] (1994), [[Rezolucija 978 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|978]] (1995), [[Rezolucija 1165 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1165]] (1998), [[Rezolucija 1166 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1166]] (1998), [[Rezolucija 1329 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1329]] (2000), [[Rezolucija 1411 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1411]] (2002) i [[Rezolucija 1481 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1481]] (2003), Vijeće je odlučilo podijeliti tužilačke dužnosti [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) i [[Međunarodni krivični sud za Ruandu|Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu]] (ICTR) za koje je od 1999. bio odgovoran jedan zvaničnik, [[Carla del Ponte|Carla Del Ponte]].&lt;ref name=&quot;un&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2003/sc7858.doc.htm|title=Security Council splits prosecutorial duties for Rwanda, Yugoslavia tribunals|date=28 August 2003|publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt;

== Rezolucija ==
=== Zapažanja ===
Vijeće sigurnosti je pohvalilo napredak koji su oba tribunala postigla u doprinosu miru i sigurnosti u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]] i [[Ruanda|Ruandi]]. Pozdravljajući korake koje su preduzele zainteresovane države na [[Balkan]]u i regiji [[Afrička velika jezera|Afričkih velikih jezera]], istakla je cilj oba tribunala da uhapse sve preostale osobe na slobodi i pozvao na saradnju zemalja u tom pogledu. Vijeće je pozvalo države da uvedu mjere protiv pojedinaca koji pomažu bjeguncima kroz zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.

Preambula rezolucije također je predviđala završetak istraga MKSJ-a i MKSR-a do 2004, suđenja do kraja 2008. i sav rad u 2010. koncentrišući se na krivično gonjenje viših lidera.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Boas|first=Gideon|title=The Milošević trial: lessons for the conduct of complex international criminal proceedings|url=https://archive.org/details/milosevictrialle0000boas|year=2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-70039-9|page=lxxxv}}&lt;/ref&gt; Nižim zvaničnicima bi se sudilo na nacionalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Henham|first=Ralph J.|title=The criminal law of genocide: international, comparative and contextual aspects|year=2007|publisher=Ashgate Publishing, Ltd|isbn=978-0-7546-4898-7|last2=Behrens|first2=Paul |page=177}}&lt;/ref&gt; Jačanje nacionalnih pravosudnih sistema bilo je ključno za strategije završetka rada MKSJ-a i MKSR-a, uključujući uspostavljanje Odjela za [[Ratni zločin|ratne zločine]] pri MKSJ-u. Bilo je uvjereno da bi oba tribunala mogla efikasnije završiti svoj posao kada bi svaki imala svog tužioca.&lt;ref name=&quot;unnc&quot;&gt;{{cite news|title=Security Council splits prosecutor's job of two UN war crimes tribunals|url=https://www.un.org/apps/news/story.asp?newsid=8096&amp;cr=&amp;cr1=|date=28 August 2003|publisher=United Nations News Centre}}&lt;/ref&gt;

=== Akti ===
Postupajući u skladu sa [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je pozvalo međunarodnu zajednicu da pomogne nacionalnim jurisdikcijama u poboljšanju njihovih kapaciteta za krivično gonjenje slučajeva prenesenih od MKSJ-a i MKSR-a, podstičući razvoj programa na terenu. Pozvao je sve države, a posebno [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Srbija i Crna Gora|Srbiju i Crnu Goru]], te [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] u okviru Bosne i Hercegovine da sarađuju sa Haškim tribunalom u vezi sa [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] i [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]].&lt;ref name=&quot;unnc&quot; /&gt; U međuvremenu, od [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]], [[Kenija|Kenije]], [[Ruanda|Ruande]] i [[Republika Kongo|Republike Kongo]], između ostalih država, zatraženo je da sarađuju sa ICTR-om u vezi sa [[Félicien Kabuga|Félicienom Kabugom]] i [[Patriotska vojska Ruande|Patriotskom vojskom Ruande]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=van den Herik|first=Larissa J.|title=The contribution of the Rwanda Tribunal to the development of international law|year=2005|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=978-90-04-14580-1|page=72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Peskin|first=Victor|title=International justice in Rwanda and the Balkans: virtual trials and the struggle for state cooperation|url=https://archive.org/details/internationaljus0000pesk|year=2008|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-87230-0|page=[https://archive.org/details/internationaljus0000pesk/page/n240 217]}}&lt;/ref&gt;

Sve države su pozvane da sarađuju sa Interpolom u hapšenju bjegunaca, dok je od donatorske zajednice zatraženo da podrži [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] u stvaranju posebnog vijeća pri MKSJ-u koje će se baviti teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava. Od predsjednika i tužilaca oba tribunala zatraženo je da izvještavaju o implementaciji strategija završetka.

Konačno, [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar]] [[Kofi Annan]] dobio je instrukcije da imenuje tužioca za MKSR, dok je njegova odluka da imenuje Carlu Del Ponte za tužioca u MKSJ pozdravljena.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://undocs.org/S/RES/1503(2003) Text of the Resolution at undocs.org]
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1503}}

{{RVSUN_2003}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:2003. u Hrvatskoj|Rezolucije]]
[[Kategorija:2003. u Srbiji i Crnoj Gori|Rezolucije]]
[[Kategorija:2003. na Kosovu|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Srbije i Crne Gore|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Kosova|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1503]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|1503]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Srbiji i Crnoj Gori|1503]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Kosovu|1503]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1503]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju|1503]]
[[Kategorija:2003. u Ruandi|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Ruande|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Ruandi|1503]]
[[Kategorija:2003. u Demokratskoj Republici Kongo|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Demokratske Republike Kongo|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Demokratskoj Republici Kongo|1503]]
[[Kategorija:2003. u Keniji|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Kenije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Keniji|1503]]
[[Kategorija:2003. u Republici Kongo|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Republike Kongo|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Republici Kongo|1503]]</text>
      <sha1>4nngp3qpyo72c17wdznycd0zrq4czkh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ida Kar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521487</id>
    <revision>
      <id>3713400</id>
      <parentid>3709907</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T22:15:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6362" sha1="6kramjzp224ymkz33mgv8bjwzwzbbob" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Ida Kar
| slika              = Portrait_Ida_Kar.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Ida Kar 1934.
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1908|04|08}} 
| mjesto_rođenja     = [[Tambov]], [[Ruska Imperija]] 
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1974|12|24|1908|04|08}} 
| mjesto_smrti       = [[London]], [[UK]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = fotograf
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Ida Kar''' rođena 8. aprila 1908. u [[Tambovu]] kao Ida Karamian&lt;ref name=dnb&gt;Susan Bright (May 2006). [http://www.oxforddnb.com/view/article/64200 Kar, Ida (1908–1974)]. ''Oxford Dictionary of National Biography'', online edition. Oxford: Oxford University Press. {{doi|10.1093/ref:odnb/64200}} {{subscription required}}&lt;/ref&gt;(ili Karamanian&lt;ref name=pen&gt;Penelope Rosemont (1998). [https://books.google.com/books?id=hMIru5bweYgC&amp;pg=PA189 Ida Kar]; in ''Surrealist women: an international anthology''. London: Athlone Press. {{ISBN|0485300885}}. {{nowrap|p. 189.}}&lt;/ref&gt;) bila je britanska fotografkinja, armenskog porijekla, koja je uglavnom djelovala u Londonu nakon 1945.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Luce Lebart, Marie Robert |title=A World History of Women Photographers |url=https://archive.org/details/worldhistoryofwo0000luce |date=2022 |ISBN=978-0-500-02541-3|language =en}}&lt;/ref&gt; Kar je vrhunac svoje fotografske karijere doživjela tek u srednjim godinama. Na njezinu karizmu i umjetničke vještine utjecala je mladost u rodnoj [[Armenija|Armeniji]], studentske godine u [[Pariz]]u i živahni [[Kairo]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.npg.org.uk/whatson/exhibitions/2011/ida-kar-bohemian-photographer-minisite/ida-kar-explore | title =Explore: Ida Kar | authorlink = | last = | first = | date = | website =npg.org.uk | publisher =National Portrait Gallery | access-date =23. 5. 2025 | language =en }}&lt;/ref&gt; Umrla je u [[London]]u 24. decembra 1974. od posljedica cerebralnog krvarenja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; 

== Biografija ==
Ida Kar rođena je 1908. od roditelja Armenaca u Tambovu u Ruskoj Imperiji. Pohađala je Lycée Français u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], u [[Egipat|Egiptu]], prije nego što je otputovala u Pariz, gdje je studirala hemiju i medicinu, a zatim se prebacila na pjevanje. Zajedno s [[Heinrich Heidersberger|Heinrichom Heidersbergerom]], mladim njemačkim [[Nadrealizam|nadrealističkim|]] slikarom, imala je prva iskustva s fotografijom. Godine 1933. Kar se vratila u dom svojih roditelja u Aleksandriji. Nakon slučajnog susreta s mađarskim fotografom, počela je raditi kao njegova pomoćnica i recepcionarka. Mogla je iskoristiti prostor fotografa i snimila seriju portreta. Tokom tog vremena upoznala je i udala se za fotografa [[Edmond Belali|Edmonda Belalija]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zajedno su se preselili u Kairo i osnovali fotografski studio pod nazivom Idabel, koji je sudjelovao u gradskim nadrealističkim izložbama 1943. i 1944. Tokom Drugog svjetskog rata Kar se razvela od Belalija i udala za Victora Musgravea 1944. On je bio engleski oficir [[RAF]]-a stacioniran u Kairu. Nakon što su se Kar i Musgrave preselili u London 1945, Kar je počela raditi kao pozorišni fotograf, snimajući sofisticirane kastinge mladih glumaca. Godine 1949. par se preselio u ulicu Litchfield 1 blizu Charing Cross Roada. Ovdje je Kar postavila studio na jednom od gornjih spratova i pomogala Musgraveu u vođenju male komercijalne umjetničke galerije u istoj zgradi.

===Fotografska karijera ===
Početkom 1950-ih [[Jacob Epstein]] postao je jedan od Karovih prvih umjetničkih subjekata. Sljedećih godina Kar snima brojne fotografije umjetnika u njihovim ateljeima, od kojih su neke postale utjecajni portreti i važni društveni dokumenti kulturnog života. Godine 1967. Ida Kar fotografirala je niz umjetnika koji su radili u [[St Ives (Cornwall)|St. Ivesu]]. ''Quartier St Ives'' bilo je ime koje je dala svom životnom i radnom prostoru u St. Ivesu. U to je vrijeme St. Ives već bio na glasu kao umjetnička kolonija koju posjećuju slikari, kipari i drugi kreativci. Ida Kar je ondje pronašla inspirativno okruženje i uspostavila veze s drugim umjetnicima koji rade na tom području. Ona je umjetnike fotografirala u različitim životnim situacijama. I u svojim ateljeima i u svakodnevnom životu, a ponekad i sa svojim obiteljima. Na taj je način stvorila živopisan portret ribarskog mjesta i njegovih kreativnih stanovnika. Portfelj bilježi jedinstveni trenutak u razvoju umjetničke zajednice koja je uključivala [[Patrick Heron|Patricka Herona]], [[Terry Frost|Terryja Frosta]] i [[Barbara Hepworth|Barbaru Hepworth]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Godine 1999. [[Nacionalna galerija portreta u Londonu]] otkupila je fotografski arhiv Ide Kar i 2021. predstavila opsežnu izložbu pod nazivom &quot;Ida Kar: Bohemian Photographer 1908–1974&quot;. Izložba je bila značajan događaj. Bilo je to prvi put u više od 50 godina da je rad Ide Kar javno prikazan. Na izložbi je bilo preko stotinu dosad neobjavljenih fotografija.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Izložba u Whitechapelu ===
Retrospektivna izložba, otvorena 22. marta 1960. u umjetničkoj galeriji [[Umjetnička galerija Whitechapel|Whitechapel]], označila je vrhunac njenog uspjeha. Bila je to prva samostalna izložba fotografija u velikoj londonskoj umjetničkoj galeriji. Karove crno-bijele grafike velikog formata visokog kontrasta postavljene su na karton i prodavane kao pojedinačni radovi, čiji je učinak usporediv sa slikama. Neuramljene fotografije, raspoređene u nepravilan, ali strukturiran uzorak na bijelim zidovima galerije, inspirirane su njezinim posjetom izložbi [[Edwarda Steichena]] &quot;The House of Man&quot; iz 1956. u londonskom Royal Festival Hallu ([[The Family of Man]]). Hrabro predstavljanje njenih radova postavilo je presedan za naredne izložbe fotografije, uključujući retrospektivu Cecila Beatona 1968. u Nacionalnoj galeriji portreta, koju je dizajnirao [[Richard Buckle]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Kar, Ida}}
[[Kategorija:Rođeni 1908.]]
[[Kategorija:Umrli 1974.]]
[[Kategorija:Biografije, Tambov]]
[[Kategorija:Britanski fotografi]]
[[Kategorija:Sovjetski fotografi]]
[[Kategorija:Armenski fotografi]]</text>
      <sha1>6kramjzp224ymkz33mgv8bjwzwzbbob</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1046 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521760</id>
    <revision>
      <id>3713461</id>
      <parentid>3711161</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T03:39:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2320" sha1="1xgg6kjk3wuj9k9887ovsentu6no29l" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1046
|Organ        = VS
|Datum        = 13. februar
|Godina       = 1996
|Sjednica     = 3630
|Oznaka       = S/RES/1046
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1046(1996)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Makedonija
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Skopje Train Station from Mount Vodno.JPG
|Opis         = [[Skoplje]]
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1046''' je donesena 13. februara 1996, na 3630. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdila Rezoluciju [[Rezolucija 1027 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1027]] (1995) o produženju mandata [[Snage Ujedinjenih nacija za preventivno raspoređivanje|Snaga Ujedinjenih nacija za preventivno raspoređivanje]] (UNPREDEP) do 30. maja 1996, Vijeće je odobrilo povećanje snage UNPREDEP-a za dodatnih 50 vojnika za podršku u njegovim operacijama.&lt;ref&gt;{{cite book|last=United Nations, Dept. of Public Information|title=The Blue helmets: a review of United Nations peace-keeping|url=https://archive.org/details/bluehelmetsrevie0000unse_y7b1|publisher=United Nations, Dept. of Public Information|year=1996|isbn=978-92-1-100611-7|page=[https://archive.org/details/bluehelmetsrevie0000unse_y7b1/page/n582 565]}}&lt;/ref&gt;

Vijeće je također odobrilo uspostavljanje pozicije komandanta snaga UNPREDEP-a i zatražilo od Generalnog sekretara da do 20. maja 1996.  podnese izvještaj o situaciji u regiji i pitanjima koja se odnose na UNPREDEP.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1046(1996) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1046}}

{{RVSUN_1996}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1996. u Sjevernoj Makedoniji|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Sjeverne Makedonije|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Sjevernoj Makedoniji|1046]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1046]]</text>
      <sha1>1xgg6kjk3wuj9k9887ovsentu6no29l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bartolomeo Bulgarini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521839</id>
    <revision>
      <id>3713352</id>
      <parentid>3713049</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:56:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3713352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9795" sha1="m3ok8w7m1w4n6gd4zgtef45a47zzof2" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Bartolomeo Bulgarini
| slika             = 
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = 1300. (ili 1310.)
| mjesto_rođenja    = [[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       = 1378.
| mjesto_smrti      = Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]]
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             =  
| utjecao           =
| utjecali          = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Pietro Lorenzetti]], [[Ambrogio Lorenzetti]], [[Simone Martini]], [[Ugolino di Nerio]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Bartolomeo Bulgarini''' (1300. (ili 1310.) – 1378.) bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]] i pripadnik [[Sijenska škola|sijenske škole]], aktivan prije i poslije izbijanja epidemije [[Kuga|kuge]] između 1338. i 1378.
Bio je jedan od najpoznatijih sijenskih slikara u decenijama koje su obuhvatale sredinu 14. vijeka &lt;ref name= &quot;NGA&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.nga.gov/artists/37162-bartolomeo-bulgarini|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= nga.gov|access-date= 1. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; i još za života priznat kao jedan od najtalentovanijih sijenskih slikara tog vremena i jedini iz svoje generacije kojeg je spomenuo [[Giorgio Vasari]].
Bio je pripadnik [[Sijenska škola|sijenske slikarske škole]], radeći u [[Italijansko-bizantijski stil|italijansko-bizantijskom stilu]] na zlatnoj podlozi. Sa svojim savremenicima, [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]], [[Pietro Lorenzetti|Pietrom]] i [[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogiom Lorenzettijem]] i drugima, bio je dio generacije koja je slijedila [[Duccio di Buoninsegna|Duccia]].&lt;ref name= &quot;JSM&quot;&gt;Judith Steinhoff-Morrison (1990). ''Bartolomeo Bulgarini and Sienese painting of the mid-fourteenth century''. Princeton University. Retrieved 17 May 2012.&lt;/ref&gt;

== Biografija i karijera ==
=== Rane godine (1330-40) ===
Vrlo malo se zna o Bartolomeovom životu. Na osnovu pisanih dokumenata, istraživači povezuju imena Bartolomea, sina gospodina Simonea Bulgarinija, aristokrate koji je obavljao nekoliko važnih položaja u Sienskoj komuni. Neki istraživači u tom smislu vjeruju da se Bartolomeo radi zabave bavio [[slikarstvo]]m, kako i dolikuje [[Aristokratija|aristokrati]]. Međutim, dokumenti pokazuju da je umjetnost bila njegovo glavno zanimanje i da je bio plaćen za svoj rad. Nema podataka o njegovom školovanju u bilo kojoj slikarskoj radionici. Iz analize njegovih djela proizilazi da je u početku mogao biti učenik [[Ugolino di Nerio|Ugolina di Neria]], ali je kasnije došao pod utjecaj djela [[Pietro Lorenzetti|Pietra Lorenzettija]] i [[Simone Martini|Simonea Martinija]].

[[Giorgio Vasari]] spominje Bartolomea Bulgarinija u svojoj knjizi ''&quot;[[Biografije najvažnijih slikara, kipara i arhitekata]]&quot;''. On izvještava da je Bartolomeo bio učenik Pietra Lorenzettija, pa čak i naslikao portret svog učitelja, koji se ranije čuvao u Sieni.
Prvi dokumenti koji spominju Bartolomea pojavljuju se 1338. kada je, kao i u više navrata u narednim godinama, primao uplate za oslikavanje drvenih korica računovodstvenih knjiga gradskog ureda Siene ([[Biccherna|Biccherne]], ili tzv. tavolette di Biccherna). Kao i drugi sijenski slikari tog vremena i Bulgarini je slikao djela na religiozne teme. 

Jedno od njegovih najranijih djela su dva &quot;Raspeća' iz 1330. te 1335-40 i &quot;Sveta Katarina aleksandrijska&quot; naslikana približno 1335. (pogledati galeriju).
Ovo djelo nekada je bilo dio oltarnog [[poliptih]]a koji se prvobitno nalazio u crkvi San Cerbone u [[Toskana|toskanskom]] gradu [[Lucca]], a danas se čuva u [[Nacionalna galerija u Washingtonu D.C.|Nacionalnoj galeriji u Washingtonu D.C.]] Druga dva sačuvana panela s ovog oltarnog poliptiha nalaze se u Sieni. Njegov stil u prvim slikarskim djelima odražava utjecaj dva velika sijenska umjetnika ranije generacije: dekorativnu briljantnost Duccia i jednostavne, teže figure i nježnu humanost Pietra Lorenzettija.&lt;ref name= &quot;NGA&quot;/&gt; 
Slika predstavlja aleksandrijsku mučenicu prema uobičajenim ikonografskim kanonima u Toskani s početka 14. vijeka: s krunom na plavoj kosi, koja je razdijeljena na vrhu glave i skupljena na potiljku, s palmom mučeništva u lijevoj ruci i knjigom koju objema rukama pridržava uz točak (simbol njenog mučeništva), s oštrim, nazubljenim metalnim šiljcima duž ruba. Slika nije samodostatna, jer je pripadala petodijelnom oltarnom poliptihu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nga.gov/research/publications/italian-paintings-thirteenth-and-fourteenth-centuries-0/italian-paintings-thirteenth-and-fourteenth-centuries-saint-catherine-alexandria-c-13351340|title= ''Italian Paintings of the Thirteenth and Fourteenth Centuries: Saint Catherine of Alexandria, c. 1335/1340''|website= nga.gov|access-date= 5. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
Još jedno djelo iz približno 1335. je &quot;Madona s djetetom i svecima&quot; (poznato i kao &quot;Fogliano triptih&quot;), danas u Pinacoteci Nazionale u Sieni.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. Crucif. c.1330 Hermitage, Sanct Peterburg.jpg|&quot;Raspeće&quot;, [[Ermitaž muzej]], [[Sankt Peterburg]], 1330.
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Paneelschildering &quot;Kruisiging met Maria en Johannes&quot; op hout door Bartolomeo Bulgarini, circa 1335-1340, Siena - 0019 - Huis Bergh.jpg|&quot;Raspeće&quot;, [[Huis Berg]], dvorac u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], 1335-40
Datoteka:Ugilino Lorenzetti Ste Cathérine.gif|thumb|&quot;Sveta Katarina aleksandijska&quot;, Nacionalna galerija u Washintonu D.C. približno 1335.
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The-madonna-and-child-with-saints. about 1335. Siena, Pinacoteca Nazionale.jpg|&quot;Madona s djetetom i svecima&quot; (&quot;Fogliano triptih&quot;), Pinacoteca Nazionale, Siena, 1335.
&lt;/gallery&gt;

=== 1341-60 ===
Tokom ovog perioda Bulgarini je bio aktivan i u drugim italijanskim gradovima, a potvrda njegovog uspjeha je dokument iz [[Pistoia|Pistoje]] 1348–1349. koji ga svrstava ga među najbolje toskanske slikare tog vremena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nga.gov/artists/37162-bartolomeo-bulgarini|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= nga.gov|access-date= 3. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
Veliki udarac slikarskoj sceni Siene (kao i drugim italijanskim gradovima) bilo je izbijanje epidemije [[Kuga|kuge]] 1348. kada su umrli neki od najznačajnijih predstavnika sijenske škole (među kojima i braća Lorenzetti). Preživivši ovu opaku bolest, Bulgarini je po svoj prilici vodio najveću umjetničku radionicu u Sieni, gdje su nastajala djela mnogih poznatih sijenskih majstora.
&lt;ref name= &quot;JSM&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Berenson Polyptych. 1340s. Villa I Tatti. Florence..jpg|&quot;Berenson poliptih&quot;, [[Villa I Tatti]], [[Firenca]], 1340-e
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Madonna van de nederigheid.jpg|&quot;Madona s djetetom&quot;, [[Rijks muzej (Amsterdam)|Rijks muzej]] u [[Amsterdam]]u, 1350-55
Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Sestano Altarpiece. before 1350. Pinacoteca Nazionale, Siena.jpg|&quot;Sestano oltarni triptih&quot;, Pinacoteca Nazionale, Siena, prije 1350.
&lt;/gallery&gt;

== Ugolino Lorenzetti ==
[[Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Adoration of the Shepherds. 172.4 x 123.2 cm. c.1350. Fogg Art Museum, Harvard..jpg|thumb|250px|desno|&quot;Obožavanje pastira&quot;, [[Fogg Art Museum]] na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], približno 1351.]]
Dugo se vjerovalo da djela Bartolomea Bulgarinija nisu sačuvana. Međutim, ovaj umjetnik je &quot;ponovo otkriven&quot;.
Njegov &quot;otkrivač&quot;, historičar i poznavalac italijanske umjetnosti [[Bernard Berenson]], bio je prvi koji je identificirao krug stilski sličnih slika. Međutim, ne znajući ime autora, smislio je konvencionalni naziv &quot;Ugolino Lorenzetti&quot; za njega zbog bliskosti ovih slika i stilovima Ugolina di Neria i Pietra Lorenzettija. Drugu grupu slika, koja se djelimično poklapa s onom koju je identificirao Berenson, drugi istraživač, Dewald, pripisao je ruci anonimnog majstora, kojeg je nazvao &quot;Majstor Ovilea&quot; ([[Italijanski jezik|italijanski]]: Maestro d'Ovile) po slici koja se nalazi u sijenskoj crkvi San Pietro a Ovile. Godine 1936. [[Millard Myss]] identificirao je autorstvo obje grupe slika s likom Bartolomea Bulgarinija. Ne postoji nijedno njegovo potpisano djelo, što je izazvalo teškoće u identificiranju njegovog slikarskog stvaralaštva. U inventarima Sijenske katedrale (Duomo) iz 1591. i 1594. umjetnik po imenu Bulgarini imenovan je kao autor slike &quot;Rođenje Isusovo&quot;, koja je ukrašavala oltar svetog Viktora (svaki od četiri sveca zaštitnika Siene ima svoj zaseban oltar u katedrali, a oltar svetog Viktora je jedan od njih).
Zanimljivost je da je među umjetnicima koji su slikali slike za ove oltare bili: Simone Martini (&quot;Bogojavljenje&quot; sada u [[Galleria degli Ufizzi|Ufizzi galeriji]]) i [[Lippo Memmi]], Pietro Lorenzetti (&quot;Rođenje svete Marije&quot;, danas u Sijenskoj katedrali) i njegov brat Ambrogio Lorenzetti. Inventari govore da je Bulgarini slikao za oltar svetog Viktora 1351. i da su stručnjaci vremenom ustanovili da se radi o djelu &quot;Obožavanje pastira&quot; (koje je bilo čuvano u [[Fogg Art Museum]] na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]]). Upravo ovo djelo poslužilo kao polazište za rekonstrukciju umjetnikovog rada. &lt;ref name= &quot;NGA&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* J. Steinhoff-Morrison. ''Bartolomeo Bulgarini and Sienese Painting in the Fourteenth Century.'' Princeton University, 1990.
* D. Norman, ''Painting in Late Medieval and Renaissance Siena.'' Yale University Press, London, 2003, str. 115–116, 132-133.
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Bulgarini, Bartolomeo}}
[[Kategorija:Rođeni 1300.]]
[[Kategorija:Umrli 1378.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>m3ok8w7m1w4n6gd4zgtef45a47zzof2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gabriella Tucci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521844</id>
    <revision>
      <id>3713437</id>
      <parentid>3711992</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:10:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8355" sha1="kjv5fty5fkfrpoe6jrzy03xwhge2zb6" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Gabriella Tucci
| slika                  = Gabriella Tucci 1968.JPG
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1929|08|04|}}
| mjesto_rođenja         = [[Rim]], [[Italija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2020|07|09|1929|08|04|}}
| mjesto_smrti           = [[Rim]], [[Italija]]
| obrazovanje            = [[Accademia di Santa Cecilia]]
| zanimanje              = Operska sopranistica
| nagrade                = 
}}

'''Gabriella Tucci''' (4. august 1929 – 9. juli 2020) bila je [[Italija|italijanska]] [[Opera|operna]] sopranistica koja je bila posebno povezana s italijanskim repertoarom i nastupala je u poznatim opernim kućama širom svijeta. Pojavila se u 11 [[Giuseppe Verdi|Verdijevih]] uloga u okviru 13 sezona u Metropolitan operi, uključujući Violettu u operi La traviata i Desdemonu u Otellu.

== Život ==
Rođena je u Rimu&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|last=Kutsch|first=Karl J.|title=Großes Sängerlexikon|last2=Riemens|first2=Leo|date=|publisher=K. G. Saur|year=2012|isbn=978-3-598-44088-5|editor-last=Rost|editor-first=Hansjörg|edition=4.|location=Minhen|pages=4779}}&lt;/ref&gt; gdje se i školovala na [[Akademija Santa Cecilia|Akademiji Santa Cecilia]]&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lastampa.it/spettacoli/2020/07/12/news/morta-il-soprano-gabriella-tucci-aveva-90-anni-1.39074194/|title=Morta il soprano Gabriella Tucci, aveva 90 anni|date=2020-07-12|website=La Stampa|language=it|access-date=2025-06-01}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://operawire.com/obituary-italian-soprano-gabriella-tucci-dies-aged-90/|title=Obituary: Italian Soprano Gabriella Tucci Dies, Aged 90|last=Martell|first=Logan|date=2020-07-11|website=OperaWire|language=en-US|access-date=2025-06-01}}&lt;/ref&gt; kod Leonarda Filonija, za kojeg se kasnije udala.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Debitovala je 1951. godine u teatru [[Teatro del Giglio]] u Lucci kao Violetta u Verdijevoj operi La traviata.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Godine 1952. pobijedila je na takmičenju u Spoletu i nastupila u Teatro Lirico Sperimentale kao Leonora u Verdijevoj operi Moć sudbine, zajedno s Beniaminom Giglijem.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Zatim je 1953. godine učestvovala u poznatoj obnovi Cherubinijeve opere Medeja, u ulozi Glauce, nasuprot Marije Kalas, na festivalu [[Maggio Musicale Fiorentino]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Debitovala je u milanskoj Scali 1959. godine kao Mimì u [[Giacomo Puccini|Puccinijevoj]] operi La bohème,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; a iste godine ostvarila je i svoj američki debi u Operi San Francisca kao Maddalena u Giordanovoj operi Andrea Chénier. Sljedeće godine nastupila je prvi put i u Kraljevskoj operi u [[London|Londonu]] kao Tosca u istoimenoj Puccinijevoj operi, te u [[New York City|njujorškoj]] Metropolitan operi kao Cio-Cio-San u Madama Butterfly.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

U ukupno 260 nastupa u Metropolitanu između 29. oktobra 1960. i 25. decembra 1972. godine, pojavila se u dvadeset uloga, uključujući rekordnih jedanaest Verdijevih: poredane po učestalosti izvođenja, to su bile [[Aida (opera)|Aida]], Leonora u [[Il trovatore]], Alice Ford u [[Falstaff|Falstaffu]], Marguerite u [[Faust]] Gounoda, Violetta u [[La traviati]], Cio-Cio-San u [[Madama Butterfly]], Puccinijeva [[Tosca]], Desdemona u [[Otello|Otellu]], Mimì u [[La Bohème]], Euridice u [[Orfej i Euridika|Orfeju i Euridici]] od [[Christoph Willibald Gluck|Glucka]], Puccinijeva [[Turandot]], Leonora u [[Moć sudbine|Moći sudbine]], Elizabeth de Valois u [[Don Carlo|Don Carlu]], Gilda u [[Rigoletto|Rigolettu]], Maddalena u Andrea Chénier, Donna Elvira u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovom]] [[Don Giovanni|Don Giovanniju]], Amelia u [[Simon Boccanegra|Simonu Boccanegri]], Amelia u [[Bal pod maskama]], Luisa Miller i Micaëla u [[Carmen]] Bizeta.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Njeno izvođenje završnog trija iz Fausta s Nicolaijem Geddom i Jeromeom Hinesom bilo je pretposljednja tačka svečanog gala koncerta kojim je završeno djelovanje Metropolitana u njegovom prvom teatru 16. aprila 1966. godine. Kada se 1964. prvi put pojavila tamo kao Mimì uz partnera Franca Corellija, recenzent The New York Timesa je zapisao:&lt;ref&gt;{{Cite news|title=‘BOHEME’ AT MET MARKEDBY FIRSTS; Corelli Heard as Rodolfo—Gabriella Tucci ls Mimi|url=https://www.nytimes.com/1964/03/02/archives/boheme-at-met-markedby-firsts-corelli-heard-as-rodolfogabriella.html|newspaper=The New York Times|date=1964-03-02|access-date=2025-06-01|issn=0362-4331|language=en-US}}&lt;/ref&gt;  &lt;blockquote&gt;„Bila je to Mimì gospođice Tucci koja je večeri dala svoju najtopliju nijansu. Sopranistica možda nema najzavodljiviji glas, ali – izuzev nekoliko tonova van intonacije – koristila ga je dirljivo u mnogim izvrsnim frazama. Vitka i lijepa, stvorila je potpun lik – čas stidljiva, čas dirljiva, čas ushićena – uvijek uvjerljiva.“ &lt;/blockquote&gt;Tucci je također nastupala u Operi u [[Rim|Rimu]], Areni u [[Verona|Veroni]],&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Bečkoj državnoj operi,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; kao i u [[Berlin|Berlinu]], [[Moskva|Moskvi]], [[Tokio|Tokiju]] i [[Buenos Aires|Buenos Airesu]]. Putovala je s operom La Scala u Moskvu i Tokio, učestvujući u predstavama koje su zabilježene u snimcima uživo.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Svestrana [[Pjevanje|pjevačica]] i vrsna [[Glumac|glumica]], Tucci je bila sposobna izvoditi širok spektar opera, od bel canta u Bellinijevim I puritani do verističkih djela.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.connessiallopera.it/news/2020/si-e-spento-a-90-anni-il-soprano-gabriella-tucci/|title=Si è spento a 90 anni il soprano Gabriella Tucci|last=all'Opera|first=Connessi|date=2020-07-11|website=Connessi all'Opera|language=it-IT|access-date=2025-06-01}}&lt;/ref&gt; Njen repertoar obuhvatao je ukupno osamdeset uloga, uključujući i one na [[Engleski jezik|engleskom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Njemački jezik|njemačkom]] i [[Ruski jezik|ruskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Snimila je samo dva komercijalna izdanja: Pagliacci 1959. godine, uz Maria Del Monaca, i Il trovatore 1964. godine, uz Franca Corellija, ali se može čuti u brojnim snimcima uživo,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; uključujući Cherubinijevu Medeju i Donizettijevog Il furioso all'isola di San Domingo.

Nastupala je i na koncertima. U februaru 1968. godine pjevala je u izvođenju Verdijevog Rekvijema, pod [[Dirigent|dirigentskom]] palicom [[George Szella|Georgea Szella]], uz Orkestar i hor iz Clevelanda, u onome što je opisano kao „vibrantan kvartet“ zajedno s Janet Baker, Pierreom Duvalom i Marttijem Talvelom.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Rosenberg|first=Donald|title=The Cleveland Orchestra story: second to none|date=|publisher=Gray &amp; Company publishers|year=2000|isbn=978-1-886228-24-5|edition=1.|location=Cleveland, [Ohio]|pages=[https://archive.org/details/clevelandorchest0000rose/page/n414 379]–380}}&lt;/ref&gt;

Umrla je u [[Rim|Rimu]] u devedesetoj godini života.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Diskografija ==

=== CD ===

* Verdi: [[Il trovatore|''Il trovatore'']], dirigent. Thomas Schippers, EMI
* Leoncavallo: ''Pagliacci'' (zajedno s Mascagnijevom ''Cavalleria rusticana'' ), dirigent. Francesco Molinari-Pradelli, Decca

=== DVD ===

* Leoncavallo: ''Pagliacci'', dirigent. Giuseppe Morelli, VAI
* Verdi: ''[[Aida (opera)|Aida]]'', dirigent. Franco Capuana, VAI
* Verdi: ''Otello'', dirigent. Alberto Erede, VAI

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Bibliografija ==

* ''Enciklopedija Metropolitanske opere'' (Simon i Schuster, New York 1987).{{ISBN|0-671-61732-X}}
* ''Guide de l'opéra'', Les indispensables de la musique (Fayard, 1995).{{ISBN|2-213-59567-4}}

== Vanjski linkovi ==

* {{AllMusic|id=mn0002199455}}
* {{Discogs artist}}
* [https://www.nytimes.com/2020/07/17/arts/music/gabriella-tucci-dead.html &quot;Gabriella Tucci, 90, Dies; Italian Soprano and Met Opera Mainstay&quot;]. ''[[The New York Times]]'', 17 July 2020
* [https://www.beckmesser.com/fallece-gabriella-tucci-a-los-90-anos/ &quot;Fallece Gabriella Tucci a los 90 años&quot;] (in Spanish) beckmesser.com, 12 July 2020
* {{YouTube|gBUxShx9sDs|&quot;Agnus Dei&quot; (1968, audio)}}, from Verdi's [[Requiem (Verdi)|''Messa da Requiem'']]; with [[Janet Baker]], George Szell conducting the [[Cleveland Orchestra]]


[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Soprani]]
[[Kategorija:Italijanski operski pjevači]]</text>
      <sha1>kjv5fty5fkfrpoe6jrzy03xwhge2zb6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konferencija u Dumbarton Oaksu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521859</id>
    <revision>
      <id>3713411</id>
      <parentid>3712823</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T23:13:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15778" sha1="a57zj7e029cgjt7a8naw5t57mgvcqbn" xml:space="preserve">{{Infokutija samit
| naziv               = Konferencija u Dumbarton Oaksu
| slika               = Washington conversations on international organization, Dumbarton Oaks, Washington, D.C., USA (August 1944).jpg
| opis_slike          = Učesnici Konferencije u Dumbarton Oaksu
| država              = [[Sjedinjene Američke Države]]
| datum               = {{nowrap|21. august – 7. oktobar 1944.}}
| moto                = 
| lokacija            = [[Washington, D.C.]]
| učesnici            = [[Sjedinjene Američke Države]]&lt;br/&gt;[[Sovjetski Savez]]&lt;br/&gt;[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]&lt;br/&gt;[[Republika Kina (1912–1949)|Republika Kina]]
| predsjedavajući     = [[Edward Stettinius Jr.]]
| prethodi            = [[Konferencija u Bretton Woodsu]]
| slijedi             = [[Druga konferencija u Québecu]]
| veb-sajt            = 
| ključne_tačke       = Sveopća sigurnost
}}
'''Konferencija u Dumbarton Oaksu''' (formalnije: '''Vašingtonski razgovori o međunarodnoj organizaciji za mir i sigurnost''') održana je u rezidenciji na imanju [[Dumbarton Oaks]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] od 21. augusta do 7. oktobra 1944, a na njoj je predloženo osnivanje &quot;opće [[međunarodne organizacije]]&quot;.

== Pregled ==
Konferencija je bila prvi važan korak u provođenju četvrtog paragrafa [[Moskovska deklaracija|Moskovske deklaracije]] iz 1943, kojom je prepoznata potreba za poslijeratnom međunarodnom organizacijom koja bi naslijedila [[Liga naroda|Ligu naroda]]. Na konferenciji su delegacije iz grupe Četiri policajca ([[Sjedinjene Američke Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sovjetski Savez]] i [[Republika Kina (1912–1949)|Republika Kina]]) raspravljale o prijedlozima za osnivanje organizacije za održavanje mira i sigurnosti u svijetu. Među predstavnicima su bili [[stalni zamjenik britanskog ministra vanjskih poslova]] [[Alexander Cadogan]], [[Spisak ruskih ambasadora u Sjedinjenim Američkim Državama|sovjetski ambasador]] u Sjedinjenim Američkim Državama [[Andrej Gromiko]], [[Spisak kineskih ambasadora u Sjedinjenim Američkim Državama|kineski ambasador]] [[Wellington Koo]] i zamjenik američkog državnog sekretara [[Edward Stettinius Jr.]],&lt;ref&gt;{{cite video |year= 1944 |title= Video: Allies Study Post-War Security Etc. (1944) |url= https://archive.org/details/gov.archives.arc.39024 |publisher= [[Universal Newsreel]] |access-date= 21. 2. 2012}}&lt;/ref&gt; od kojih je svaki predsjedavao svojom delegacijom. (Kada je Cadogan pozvan nazad u London nakon prve polovine konferencije, vodstvo delegacije preuzeo je [[Edward Frederick Lindley Wood|Edward Wood]], britanski ambasador u Washingtonu.&lt;ref&gt;{{cite news |author= James B. Reston |title= China Takes Place in Security Talks; Soviet Phase Ends}}&lt;/ref&gt;) Samom konferencijom predsjedavao je Stettinius,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bartleby.com/65/st/Stettini.html |title= Stettinius, Edward Reilly, Jr. ''The Columbia Encyclopedia'', šesto izdanje, 2001–2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070211155740/http://www.bartleby.com/65/st/Stettini.html |archive-date= 11. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; a američki [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|državni sekretar]] [[Cordell Hull]] održao je uvodni govor.

Razgovori su vođeni u dvije faze, s obzirom na to da se Sovjeti nisu bili voljni direktno sastati s Kinezima.&lt;ref&gt;{{cite news |author= James B. Reston |title= World Plan Talks Will Start Today |newspaper= [[The New York Times]] |date= 21. 8. 1944 |id={{ProQuest|106797230}}}}&lt;/ref&gt; U prvoj fazi predstavnici Sovjetskog Saveza, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država sastali su se između 21. augusta i 28. septembra, a u drugoj su predstavnici Republike Kine, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država održali razgovore između 29. septembra i 7. oktobra.

== Ambijent ==
[[Datoteka:Dumbarton Oaks - house photo with snow.jpg|mini|desno|200px|Rezidencija [[Dumbarton Oaks]], u kojoj je konferencija održana]]
[[Robert Woods Bliss]], koji je sa suprugom [[Mildred Barnes Bliss]] 1940. poklonio Dumbarton Oaks [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] za osnivanje naučno-istraživačkog instituta i muzeja bizantskih studija,&lt;ref&gt;{{Cite journal |title= Various articles |issn = 1939-0394 |volume=9 |issue=4 |pages=63–90 |journal= Bulletin of the Fogg Art Museum |date= 1. 3. 1941 |language=en |jstor=4301085}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last= Dumbarton Oaks |title= The Dumbarton Oaks Research Library and Collection, Harvard University, 1940–1950 |location= Washington, D.C. |series= Bulletin |year=1950 |language=en}}&lt;/ref&gt; odigrao je ključnu ulogu u organizaciji ovih sastanaka. Već u junu 1942, u ime direktora Johna S. Thachera i povjerenika Univerziteta Harvard, ponudio je da stavi objekte Dumbarton Oaksa na raspolaganje sekretaru Hullu. Kada je u junu 1944. Ministarstvo vanjskih poslova utvrdilo da se u Dumbarton Oaksu delegati mogu &quot;udobno smjestiti&quot; i da je &quot;okruženje idealno&quot;, ponudu je obnovio [[James B. Conant]], predsjednik Univerziteta Harvard, u pismu od 30. juna 1944.

== Tok ==
U knjizi ''Čin stvaranja: Osnivanje Ujedinjenih nacija'' Stephen Schlesinger pružio je prikaz potpune američke kontrole nad konferencijom, uključujući američku [[Vojnoobavještajni korpus Armije Sjedinjenih Američkih Država|vojnu obavještajnu službu]], koja je prenosila kablovski saobraćaj delegatima, i [[FBI]], koji je pratio njihovo kretanje u gradu: &quot;Vojnik zadužen za operaciju prisluškivanja i dešifriranja u [[San Francisco|San Francisku]] pokazao je vlastiti osjećaj postignuća: 'Pritisak posla konačno je popustio, a 24-satni radni dan skratio se. Osjećaj u odboru je da uspjeh Konferencije može uveliko dugovati njegovom doprinosu'.&quot;&lt;ref&gt;Stephen Schlesinger, ''Act of Creation: The Founding of the United Nations'', &quot;Basic Books&quot;, 2003, str. 331. {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

Robert Hilderbrand opisuje atmosferu oko konferencije i kako je Stettinius vodio britanske i sovjetske pregovarače u noćni klub &quot;Diamond Horseshoe&quot; i na koktele s [[Nelson Rockefeller|Nelsonom Rockefellerom]]. U međuvremenu, u gradu su svakodnevno besplatno prikazivani [[Kinematografija Sjedinjenih Američkih Država|holivudski filmovi]]. Zatim je &quot;povorka stigla u Stettiniusov dom, zatim u 'Horseshoe', gdje je grupa večerala na bazi švedskog stola i zabavljao ih je crnački kvartet, koji je pjevao duhovne pjesme&quot;.&lt;ref&gt;C. Hilderbrand, ''Dumbarton Oaks: The Origins of the United Nations and the Search for Postwar Security'', Chapel Hill, 1990, str. 82–83. {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

Dva pitanja bila su ključna u radu konferencije. Prvo se odnosilo na poziciju koju bi Sovjetski Savez imao unutar novonastale organizacije, s obzirom na to da je cilj prvobitne ideje [[Franklin D. Roosevelt|Franklina D. Roosevelta]] bio obuhvatiti američku globalnu moć. Drugo se doticalo prava veta stalnih članica Vijeća sigurnosti. &quot;Staljin je odmahivanjem ruke odbacio protivljenje američkoj verziji veta, odbacujući je kao beznačajno pitanje... Bio je sasvim spreman žrtvovati svaki nezavisni ulog u izgradnji UN-a, držeći se uvjerenja da će prava veta neutralisati svaku opasnost od toga.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|first=Peter|last=Gowan|title=A Calculus of Power|publisher=Verso |year=2010|pages=59–60|isbn=978-1-84467-620-0|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Uloga Nelsona Rockefellera ==
Schlesinger je primijetio da, iako Rockefeller nije imao službenu ulogu na konferenciji, zatražio je od FBI-a da on bude taj koji će prenositi izvještaje Stettiniusu. FBI je zaista proslijedio sve izvještaje Rockefelleru.&lt;ref&gt;Schlesinger, 2003, str. 87.&lt;/ref&gt; Schlesinger također objašnjava da je logo UN-a dizajniran na način da isključi Argentinu zbog njenog prijateljstva s [[Nacistička Njemačka|Nacističkom Njemačkom]]. Rockefeller je insistirao na tome da Argentini, uprkos njenoj [[Argentina tokom Drugog svjetskog rata|profašističkoj vladi]],&lt;ref&gt;History &quot;How South America Became a Nazi Haven&quot; [https://www.history.com/news/how-south-america-became-a-nazi-haven].&lt;/ref&gt; mora biti dozvoljeno da se pridruži UN-u. Imao je [[Latinska Amerika|latinoameričke]] delegacije na svojoj strani, što je razljutilo Nicola Tuccija, šefa Ureda za latinoamerička istraživanja u [[State Department]]u, koji je dao ostavku, izjavivši: &quot;Moj ured trebao je poništiti nacističku i fašističku propagandu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], ali Rockefeller poziva najgore fašiste i naciste u Washington.&lt;ref&gt;Peter Collier, David Horowitz, ''The Rockefellers. An American Dynasty'', New York City, 1976, str. 236.&lt;/ref&gt;

Dok je Washington težio stvaranju svjetske organizacije, Rockefeller je vršio pritisak na konferenciju da prihvati [[Konferencija u Chapultepecu|Pakt iz Chapultepeca]]. Uprkos protivljenju Stettiniusa i [[John Foster Dulles|Johna Fostera Dullesa]], Rockefeller je dobio bitku na konferenciji. Postignut je dogovor da se u Član 51 Povelje uključe neke riječi koje dozvoljavaju &quot;individualnu ili kolektivnu samoodbranu&quot; na regionalnom nivou. Nekoliko godina kasnije, Schlesinger dokumentira na večeri s Rockefellerom da je Dulles rekao: &quot;Dugujem vam izvinjenje. Da vi, momci, to niste učinili, možda nikad ne bismo imali [[NATO]].&quot;&lt;ref&gt;Schlesinger, 2003, str. 174.&lt;/ref&gt;

== Ciljevi i ishodi ==
Ciljevi predložene međunarodne organizacije bili su, kako je navedeno na konferenciji:
# održavanje međunarodnog mira i sigurnosti i preduzimanje efikasnih kolektivnih mjera za sprečavanje i uklanjanje prijetnji miru i suzbijanje agresije ili drugih kršenja mira te mirno rješavanje međunarodnih sporova koji mogu dovesti do kršenja mira;
# razvoj prijateljskih odnosa među državama i preduzimanje drugih odgovarajućih mjera za jačanje univerzalnog mira;
# ostvarivanje međunarodne saradnje u rješavanju međunarodnih ekonomskih, socijalnih i drugih humanitarnih problema;
# omogućavanje rada centra za usklađivanje djelovanja državau postizanju ovih zajedničkih ciljeva.

Delegati su se 7. oktobra 1944. složili o preliminarnom skupu prijedloga&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.ibiblio.org/pha/policy/1944/441007a.html |title= Prijedlozi za osnivanje Opće međunarodne organizacije |language=en}}&lt;/ref&gt; za postizanje ovih ciljeva. Rasprave na konferenciji o sastavu Ujedinjenih nacija uključivale su pitanje koje će države biti pozvane da postanu članice, zatim formiranje [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] i pravo veta koje će biti dato [[Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|stalnim članicama Vijeća]]. [[Charles E. Bohlen]] piše da je Konferencija u Dumbarton Oaksu &quot;riješila sva pitanja u vezi s organizacijom Ujedinjenih nacija osim dva: procedure glasanja u Vijeću sigurnosti i sovjetskog pritiska za prijem svih 16 sovjetskih republika u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnu skupštinu]]. Za to je bilo nekoliko razloga. Prvo, zapadne zemlje imale su nepovratnu većinu zbog, između ostalih, zemalja [[Commonwealth]]a, poput [[Kanada|Kanade]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Australija|Australije]] i [[Južnoafrička Unija|Južnoafričke Unije]]. To bi dovelo do ''de facto'' nemogućnosti SSSR-a da utječe na donošenje odluka. Drugo, zemlje [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] koje su prelazile na režim prijateljski nastrojen prema Moskvi uglavnom su bile zemlje koje su sarađivale sa silama Osovine i, kao takvima, nije im bilo dozvoljeno da se odmah pridruže UN-u. Na kraju, naizgled ekstravagantna priroda tog sovjetskog zahtjeva imala je za cilj jasno staviti do znanja da je svaka međunarodna organizacija koja je spremna upravljati novim svijetom bez ravnopravnog tretmana SSSR-a osuđena na propast. To je dovelo do prijema [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske]] i [[Bjeloruska SSR|Bjeloruske SSR]] kao punopravnih članica UN-a i potaklo Roosevelta da u [[Jalta|Jalti]] prihvati pravo veta u Vijeću sigurnosti. Kasnije, pod [[Harry S. Truman|Trumanom]], zapadne zemlje pokušale su prenijeti kompetencije u donošenju odluka o sigurnosnim pitanjima na Generalnu skupštinu kako bi se zaobišao sovjetski veto u Vijeću sigurnosti, s obzirom na to da su u ranim godinama UN-a većinu članica Generalne skupštine činile zapadne ili zemlje naklonjene Zapadu. Sovjetski Savez odlučno je odbacio te pokušaje potkopavanja onoga što je dogovoreno u Jalti. Bili su potrebni [[Konferencija u Jalti]] i daljnji pregovori s Moskvom prije nego što su ova pitanja riješena.&lt;ref&gt;{{cite book |last= Bohlen |first= C. E. |title= Witness to History, 1929–1969 |url= https://archive.org/details/witnesstohistory00bohl |url-access= registration |year=1973 |location= New York City |page= [https://archive.org/details/witnesstohistory00bohl/page/159 159] |isbn=978-0393074765}}&lt;/ref&gt; U Jalti je predložen i [[Teritorije pod starateljstvom Ujedinjenih nacija|sistem starateljstva]], koji bi zamijenio [[mandat Lige nacija]]. Na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji]], poznatoj i kao Konferencija u San Francisku, od aprila do juna 1945, utvrđena su prava veta u Vijeću sigurnosti i finaliziran je tekst [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]]. Također, na Konferenciji u Dumbarton Oaksu pet stalnih mjesta dodijeljeno je SAD-u, SSSR-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, [[Francuska|Francuskoj]] i Kini, pri čemu su Sovjeti odustali od protivljenja francuskom članstvu, a ostali su odbacili američki prijedlog za članstvo [[Brazil]]a.&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Robert C. Hilderbrand |title= Dumbarton Oaks: The Origins of the United Nations and the Search for Postwar Security |url= https://archive.org/details/dumbartonoaksori0000robe |date=2001 |publisher=UNC Press Books |isbn= 978-0807849507 |pages=[https://archive.org/details/dumbartonoaksori0000robe/page/n139 122]–126 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |author=Hilderbrand, Robert C. |title=Dumbarton Oaks: The Origins of the United Nations and the Search for Postwar Security |publisher= Štamparija Univerziteta Sjeverne Karoline |location= Chapel Hill |year=1990 |isbn=0-8078-1894-1}}
* ''Dumbarton Oaks Conversations, 1944–1994: a look behind the scenes: an exhibition catalogue'', Joachim Wolschke-Bulmahn, uz pomoć Linde Lott i predgovorom [[Angeliki E. Laiou]], Dumbarton Oaks Research Library and Collection, Washington, D. C., 1994; ISBN 978-0884022312
* Kelsen, Hans (1945), [https://www.cambridge.org/core/journals/american-journal-of-international-law/article/abs/old-and-the-new-league-the-covenant-and-the-dumbarton-oaks-proposals/C7C6610EB1F64A90FE51FAA7D8BE46E9 &quot;The Old and the New League: The Covenant and the dumbarton Oaks Proposals&quot;], ''American Journal of International Law'', '''39''' (1), 45–83.

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Dumbarton Oaks Conference}}
* [https://www.un.org/en/aboutun/history/dumbarton_yalta.shtml Dumbarton Oaks i Jalta] (''un.org'') {{en simbol}}
* [http://www.ibiblio.org/pha/policy/1944/441007a.html Prijedlozi za formiranje opće međunarodne organizacije] {{en simbol}}
* [http://www.nfb.ca/film/now_the_peace ''Now – The Peace''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201022213530/http://www.nfb.ca/film/now_the_peace/ |date=22. 10. 2020 }}, NFB-jev dokumentarac iz 1945. o Konferenciji u Dumbarton Oaksu {{en simbol}}

{{Diplomatija u Drugom svjetskom ratu}}
{{Povelja UN-a}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1944. u Washingtonu, D. C.]]
[[Kategorija:1944. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:1944. u međunarodnim odnosima]]
[[Kategorija:Konferencije iz 1944.]]
[[Kategorija:Diplomatske konferencije u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>a57zj7e029cgjt7a8naw5t57mgvcqbn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1184 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521886</id>
    <revision>
      <id>3713386</id>
      <parentid>3712181</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:11:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 1 book for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2897" sha1="ocr3uswzqj06hubs3rc2itni3l812zb" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1184
|Organ        = VS
|Datum        = 16. juli
|Godina       = 1998
|Sjednica     = 3909
|Oznaka       = S/RES/1184
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1184(1998)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Situacija u Bosni i Hercegovini 
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Odzak6.jpg
|Opis         = Odžak
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1184''' donesena je 16. jula 1998, na 3909. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon pozivanja na rezoluciju [[Rezolucija 1168 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1168]] (1998) i [[Rezolucija 1174 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1174]] (1998), Vijeće je uspostavilo program za praćenje [[Sudski sistem Bosne i Hercegovine|sudskog sistema u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1998/19980716.sc6551.html|title=Security Council authorises programme to monitor courts in Bosnia and Herzegovina|date=16 July 1998|publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti odobrilo je uspostavljanje programa za praćenje sudova od strane [[Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini|Misije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini]](UNMIBH) kao dio sveukupnog programa pravne reforme koji je predložio [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Europa Publications|title=The Europa directory of international organizations|url=https://archive.org/details/europadirectoryo00001ste|year=1999|publisher=Europa Publications|isbn=978-1-85743-068-4|page=[https://archive.org/details/europadirectoryo00001ste/page/n65 48]}}&lt;/ref&gt; Vlasti u Bosni i Hercegovini pozvane su da sarađuju i podržavaju zvaničnike povezane s programom. Od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]] zatraženo je da Vijeće obavještava o napretku programa praćenja kao dio svojih izvještaja o UNMIBH-u.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1184(1998) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1184}}

{{RVSUN_1998}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1184]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1184⁸]]</text>
      <sha1>ocr3uswzqj06hubs3rc2itni3l812zb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1551 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521954</id>
    <revision>
      <id>3713441</id>
      <parentid>3712988</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T01:44:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Adding 2 books for [[Wikipedia:Provjerljivost]] (20250608)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>3713441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5167" sha1="alwaeijvtrfnhets09ewathea64xzq3" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1551
|Organ        = VS
|Datum        = 9. juli
|Godina       = 2004
|Sjednica     = 5001
|Oznaka       = S/RES/1551
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1551(2004)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Situacija u Bosni i Hercegovini 
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = German CH-53 Helicopter assigned to the Stabilization Force and Portuguese Army Soldiers.jpg
|Opis         = Helikopter SFOR-a
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1551''' donesena je 9. jula 2004, na 5001. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon pozivanja na rezolucije  [[Rezolucija 1031 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1031]] (1995), [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996), [[Rezolucija 1423 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1423]] (2002) i [[Rezolucija 1491 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1491]] (2003) produžio mandat [[SFOR|Stabilizacijskih snaga]] u Bosni i Hercegovini za dodatni period od 6 mjeseci i pozdravila raspoređivanje [[Operacija &quot;Althea&quot; (EUFOR)|Althea (EUFOR)]] na kraju mandata SFOR-a.&lt;ref name=&quot;un&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2004/sc8144.doc.htm|title=Security Council authorises NATO force in Bosnia and Herzegovina for further six months, welcomes European Union follow on mission|date=9 July 2004|publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti naglasilo je važnost implementacije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i pozdravilo doprinose SFOR-a, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] i drugih međunarodnih organizacija. Situacija je i dalje predstavljala prijetnju miru i sigurnosti, a Vijeće je bilo odlučno da promoviše mirno rješavanje sukoba. Napomenulo je da [[Evropska unija]] namjerava pokrenuti nastavnu misiju s vojnom komponentom od decembra 2004.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Security Council authorizes 6-month extension of NATO force in Bosnia|url=https://www.un.org/apps/news/storyAr.asp?NewsID=11297&amp;Cr=bosnia&amp;Cr1=|date=9 July 2004|agency=United Nations News Centre}}&lt;/ref&gt;

Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je podsjetilo strane Dejtonskog sporazuma na njihovu odgovornost za provedbu sporazuma. Naglasilo je ulogu [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] u praćenju njegove provedbe. Također je pridalo važnost saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]].

Vijeće sigurnosti preporučilo je zemljama učesnicama SFOR-a i ovlastilo ih da nastave svoje operacije dodatnih 6 mjeseci; pozdravilo je uspostavljanje nastavne misije Evropske unije od decembra 2004. Također je ovlastilo upotrebu neophodnih mjera, uključujući upotrebu sile i samoodbrane, kako bi se osiguralo poštivanje sporazuma i sigurnost i sloboda kretanja osoblja SFOR-a.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Reichard|first1=Martin|last2=Schrijver|first2=Nico|title=The EU–NATO relationship: a legal and political perspective|url=https://archive.org/details/eunatorelationsh0000reic|year=2006|publisher=Ashgate Publishing, Ltd|isbn=978-0-7546-4759-1|page=[https://archive.org/details/eunatorelationsh0000reic/page/n276 257]}}&lt;/ref&gt; Svi sporazumi bi se primjenjivali na nastavnu misiju.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Blokker|first=Niels|title=The Security Council and the use of force: theory and reality—a need for change?|url=https://archive.org/details/securitycouncilu0000unse|year=2005|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=978-90-04-14642-6 |page=[https://archive.org/details/securitycouncilu0000unse/page/n46 23]}}&lt;/ref&gt;

Rezolucija je dalje pozdravila raspoređivanje Policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2003, koja je zamijenila [[Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini|Misiju Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini]]. Konačno, zatražilo je od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]] da podnese izvještaj o napretku koji su strane postigle u provedbi svojih mirovnih sporazuma.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1551(2004) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1551}}

{{RVSUN_2004}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1551]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1551]]</text>
      <sha1>alwaeijvtrfnhets09ewathea64xzq3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charles MacIvor (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521966</id>
    <revision>
      <id>3713285</id>
      <parentid>3713151</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:17:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6957" sha1="oi4jqpez3pyqbilderkxw21fs63ln4t" xml:space="preserve">{{About|britanskom biatloncu Charlesu MacIvoru|druge osobe s istim imenom|Charles MacIvor (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Charles MacIvor
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Charles MacIvor
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1957|01|23}}
| mjesto_rođenja       = [[Bettyhill]], [[Škotska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1984.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]]
| pobjede_SK           = '''0'''
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 7. 6. 2025.
}}

'''Charles MacIvor''' rođen 23. januara 1957. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ma/charles-macivor-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418040158/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ma/charles-macivor-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Charles MacIvor Olympic Results |accessdate=3. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;
 
== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|37]] 
|  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|12]]  
|}
MacIvor je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 37-o mjesto s 7 promašaja i zaostatkom od 11:44.8&amp;nbsp;min iza [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|zapadnonjemačkog]] biatlonca [[Peter Angerer|Petera Angerera]], koji je utrku završio s dva promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 12-o mjesto na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeti]] s [[Patrick Howdle|Patrickom Howdleom]], [[Tony McLeod|Tonyjem McLeodom]] i [[Tony McLeod|Tonyjem McLeodom]], kada su s 7:25.5&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]] i [[Sergej Buljigin]].

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
| align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 15 km|49]] 
| 
| 
| 
|}

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|55]]  
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|64]]  
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|15]] 
|} 
Charles MacIvor je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] nastupio dva puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 55-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 8 promašaja i zaostatkom od 13:06.5&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Patrick Howdle|Patrickom Howdleom]], [[Trevor King (biatlonac)|Trevorom Kingom]] i [[Tony McLeod|Tonyjem McLeodom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup MacIvor u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] u [[Holmenkollen]]u 7. marta 1984. u utrci na 20&amp;nbsp;km kada je osvojio 44-o mjesto iza pobjednika [[Peter Angerer|Petera Angerera]], što mu je ostalo i najbolji plasman. U ekipnim takmičenjima nije nastupio. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1986.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|456}}
* {{Sport365-2m|6928}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:MacIvor, Graeme}}
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Biografije, Bettyhill]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Britanski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u skijaškom trčanju]]</text>
      <sha1>oi4jqpez3pyqbilderkxw21fs63ln4t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1639 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521982</id>
    <revision>
      <id>3713361</id>
      <parentid>3713272</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T18:28:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3713361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4817" sha1="33o5a5g2a44pjgnge4vxc1hyd2ip9kf" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1639
|Organ        = VS
|Datum        =21. novembar
|Godina       = 2005
|Sjednica     = 5307
|Oznaka       = S/RES/1639
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1639(2005)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Situacija u Bosni i Hercegovini 
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = EUFOR Roundel.svg
|Opis         = EUFOR-ov znak
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1639''' donesena je 21. novembra 2005, na 5307. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon podsjećanja na prethodne rezolucije o [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|sukobima u bivšoj Jugoslaviji]], uključujući rezolucije [[Rezolucija 1031 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1031]] (1995), [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996), [[Rezolucija 1423 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1423]] (2002), [[Rezolucija 1491 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1491]] (2003),  [[Rezolucija 1551 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1551]] (2004) i [[Rezolucija 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1575]] (2004), Vijeće je produžilo mandat [[Operacija &quot;Althea&quot; (EUFOR)|Operacije &quot;Althea&quot;]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] kao pravnog nasljednika [[SFOR|Stabilizacijskih snaga]] za dodatnih 12 mjeseci.&lt;ref name=&quot;un&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2005/sc8560.doc.htm|title=Security Council authorises European Union force in Bosnia and Herzegovina for further 12 months|date=21 November 2005|publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti naglasilo je važnost pune provedbe [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i pozdravilo doprinose SFOR-a, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] i drugih međunarodnih organizacija. Situacija je i dalje predstavljala prijetnju miru i sigurnosti, a Vijeće je bilo odlučno promovisati mirno rješavanje sukoba. Nadalje, pozdravilo je povećani angažman [[Evropska unija|Evropske unije]] u Bosni i Hercegovini i napredak ka Evropskoj uniji.

Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je podsjetilo strane Dejtonskog sporazuma na njihovu odgovornost za provedbu sporazuma. Naglasilo je ulogu [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] u praćenju njegove provedbe. Također je pridalo važnost saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Häussler|first=Ulf|title=Ensuring and enforcing human security: the practice of international peace missions : legal framework, military operations, political ramifications|year=2007|publisher=Wolf Legal Publishers|isbn=978-90-5850-257-5|page=100}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti pohvalilo je zemlje učesnice EUFOR-a i produžilo misiju za još 12 mjeseci.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Kim|first=Julie|title=Bosnia and the European Union Military Force (EUFOR): Post-NATO Peacekeeping|journal=Congressional Research Service|year=2006}}&lt;/ref&gt; Također je odobrilo upotrebu neophodnih mjera, uključujući upotrebu sile i samoodbrane, kako bi se osiguralo poštivanje sporazuma i sigurnost i sloboda kretanja osoblja EUFOR-a ili NATO-a. Svi sporazumi bi se primjenjivali na narednu misiju.

Rezolucija je dalje pozdravila raspoređivanje [[Policijska misija Evropske unije|Policijske misije Evropske unije]] u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2003, koja je zamijenila [[Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.|Misiju Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini]]. Konačno, zatražilo je od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]] da podnese izvještaj o napretku koji su strane postigle u provedbi mirovnih sporazuma.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1639(2005) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1639}}

{{RVSUN_2005}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:2005. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1639]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1639]]</text>
      <sha1>33o5a5g2a44pjgnge4vxc1hyd2ip9kf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paul Romand</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521985</id>
    <revision>
      <id>3713287</id>
      <timestamp>2025-06-08T14:33:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Paul Romand | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Paul Andre Abel Romand | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Francuska}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1930|09|25}} | mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]] | država_rođenja       = [[Francuska]] | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|08|2...</comment>
      <origin>3713287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9044" sha1="cuqsut7q7lc5hjdoeqaxoicflekdqs3" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Paul Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Paul Andre Abel Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1930|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|08|26|1930|05|18}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Paul Romand''' rođen 25. decembra 1930. u [[Les Rousses]]u, francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|Francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]..&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195253/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Paul Romand Olympic Results =30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 1. jula 2011. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudeu]], [[Jura (departman)|Jura]].&lt;ref name=&quot;Obituary&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.libramemoria.com/defunts/romand--paul/7cf270ac3b9b4a349f6bce2f4c79adf0|title = Monsieur Paul ROMAND |date = 5. 7. 2011 |publisher = Libra Memoria |access-date = 7. 5. 2020|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|28]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|32]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Romand je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je predzadnje 30-o mjesto na ZOI 1960. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 50 km|50&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 44:09.0&amp;nbsp;min bio spooriji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|finskog]] skijaša [[Kalevi Hämäläinen|Kalevija Hämäläinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Paul Dent (biatlonac)|Paulom Dentom]], [[David Rees (Francuski biatlonac)|Davidom Reesom]] i [[Roderick Tuck|Roderickom Tuckom]] osvojio je predzadnje 14-o mjesto. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno (muškarci)|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno (muškarci)|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno (muškarci)|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|26]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno (muškarci)|7]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|23]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta (muškarci)|8]] 
|} 
Paul Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat mu je 28-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 30 promašaja i zaostatkom od 36:55.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 25:21.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Kalevi Huuskonen|Kalevija Huuskonena]]. U ekipnim utrkama je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno (muškarci)|ekipnoj]] utrci s [[Robert Holland|Robertom Hollandom]] i [[Paul Dent|Paulom Dentom]] osvojio zadnje, deseto mjesto. --&gt;

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3415}}
* {{Sport365-2m|1071}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>cuqsut7q7lc5hjdoeqaxoicflekdqs3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713290</id>
      <parentid>3713287</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:43:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9176" sha1="pegcnx3llp1a252m7cvtzcjpol50xdz" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Paul Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Paul Andre Abel Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1930|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|08|26|1930|05|18}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Paul Romand''' rođen 25. decembra 1930. u [[Les Rousses]]u, francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|Francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195253/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Paul Romand Olympic Results =30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 1. jula 2011. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudeu]], [[Jura (departman)|Jura]].&lt;ref name=&quot;Obituary&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.libramemoria.com/defunts/romand--paul/7cf270ac3b9b4a349f6bce2f4c79adf0|title = Monsieur Paul ROMAND |date = 5. 7. 2011 |publisher = Libra Memoria |access-date = 7. 5. 2020|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|28]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|32]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Romand je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno (muškarci)|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno (muškarci)|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno (muškarci)|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|26]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – ekipno (muškarci)|7]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|23]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta (muškarci)|8]] 
|} 
Paul Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat mu je 28-o mjesto na na SP 1959. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 30 promašaja i zaostatkom od 36:55.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961.|SP 1961.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1961 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 25:21.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Kalevi Huuskonen|Kalevija Huuskonena]]. U ekipnim utrkama je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno (muškarci)|ekipnoj]] utrci s [[Robert Holland|Robertom Hollandom]] i [[Paul Dent|Paulom Dentom]] osvojio zadnje, deseto mjesto. --&gt;

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3415}}
* {{Sport365-2m|1071}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>pegcnx3llp1a252m7cvtzcjpol50xdz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713291</id>
      <parentid>3713290</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:51:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9170" sha1="k9t7372hxnvytmwepjde7juhkzu2eq0" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Paul Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Paul Andre Abel Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1930|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|08|26|1930|05|18}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Paul Romand''' rođen 25. decembra 1930. u [[Les Rousses]]u, francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|Francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195253/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Paul Romand Olympic Results|archive-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 1. jula 2011. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudeu]], [[Jura (departman)|Jura]].&lt;ref name=&quot;Obituary&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.libramemoria.com/defunts/romand--paul/7cf270ac3b9b4a349f6bce2f4c79adf0|title = Monsieur Paul ROMAND |date = 5. 7. 2011 |publisher = Libra Memoria |access-date = 7. 5. 2020|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|28]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|32]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Romand je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|26]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|23]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Paul Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Serge Legrand]] i [[Louis Romand|Louis Romand]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Louis Romand]] je nekadašnji francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3415}}
* {{Sport365-2m|1071}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>k9t7372hxnvytmwepjde7juhkzu2eq0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713292</id>
      <parentid>3713291</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:52:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9172" sha1="h0ed9umuzs2i8p7w9u4150ubnkav1sb" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Paul Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Paul Andre Abel Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1930|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|08|26|1930|05|18}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Paul Romand''' rođen 25. decembra 1930. u [[Les Rousses]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195253/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Paul Romand Olympic Results|archive-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 1. jula 2011. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudeu]], [[Jura (departman)|Jura]].&lt;ref name=&quot;Obituary&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.libramemoria.com/defunts/romand--paul/7cf270ac3b9b4a349f6bce2f4c79adf0|title = Monsieur Paul ROMAND |date = 5. 7. 2011 |publisher = Libra Memoria |access-date = 7. 5. 2020|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|28]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|32]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Romand je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|26]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|23]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Paul Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Serge Legrand]] i [[Louis Romand|Louis Romand]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Louis Romand]] je nekadašnji francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3415}}
* {{Sport365-2m|1071}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>h0ed9umuzs2i8p7w9u4150ubnkav1sb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713297</id>
      <parentid>3713292</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T14:56:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biatlon */</comment>
      <origin>3713297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9180" sha1="o2xwa0i37oewl9su783as8l8dgfilrq" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Paul Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Paul Andre Abel Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1930|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|08|26|1930|05|18}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Paul Romand''' rođen 25. decembra 1930. u [[Les Rousses]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195253/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Paul Romand Olympic Results|archive-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 1. jula 2011. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudeu]], [[Jura (departman)|Jura]].&lt;ref name=&quot;Obituary&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.libramemoria.com/defunts/romand--paul/7cf270ac3b9b4a349f6bce2f4c79adf0|title = Monsieur Paul ROMAND |date = 5. 7. 2011 |publisher = Libra Memoria |access-date = 7. 5. 2020|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|28]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|32]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Romand je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|26]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|23]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Paul Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Romand|Louisom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Louis Romand]] je nekadašnji francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3415}}
* {{Sport365-2m|1071}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]</text>
      <sha1>o2xwa0i37oewl9su783as8l8dgfilrq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713298</id>
      <parentid>3713297</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:05:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9222" sha1="pzmr58wrmeo24sxef1eboswcif81o1p" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Paul Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Paul Andre Abel Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1930|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|08|26|1930|05|18}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Paul Romand''' rođen 25. decembra 1930. u [[Les Rousses]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195253/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Paul Romand Olympic Results|archive-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 1. jula 2011. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudeu]], [[Jura (departman)|Jura]].&lt;ref name=&quot;Obituary&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.libramemoria.com/defunts/romand--paul/7cf270ac3b9b4a349f6bce2f4c79adf0|title = Monsieur Paul ROMAND |date = 5. 7. 2011 |publisher = Libra Memoria |access-date = 7. 5. 2020|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|28]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|32]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Romand je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|26]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|23]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Paul Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Romand|Louisom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Louis Romand]] je nekadašnji francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3415}}
* {{Sport365-2m|1071}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]</text>
      <sha1>pzmr58wrmeo24sxef1eboswcif81o1p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713322</id>
      <parentid>3713298</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T16:51:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9222" sha1="cf01ei0h5z3ifpdy2301lidj6ppappd" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Paul Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Paul Andre Abel Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1930|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|08|26|1930|09|25}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''2''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Paul Romand''' rođen 25. decembra 1930. u [[Les Rousses]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195253/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/paul-romand-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Paul Romand Olympic Results|archive-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 1. jula 2011. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudeu]], [[Jura (departman)|Jura]].&lt;ref name=&quot;Obituary&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.libramemoria.com/defunts/romand--paul/7cf270ac3b9b4a349f6bce2f4c79adf0|title = Monsieur Paul ROMAND |date = 5. 7. 2011 |publisher = Libra Memoria |access-date = 7. 5. 2020|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|28]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|32]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Romand je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|9]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|25]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|26]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|23]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Paul Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Romand|Louisom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Louis Romand]] je nekadašnji francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3415}}
* {{Sport365-2m|1071}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]</text>
      <sha1>cf01ei0h5z3ifpdy2301lidj6ppappd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gilbert Mercier</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521986</id>
    <revision>
      <id>3713299</id>
      <timestamp>2025-06-08T15:05:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Gilbert Mercier | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = GilbertMercier | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Francuska}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1931|03|02}} | mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]] | država_rođenja       = [[Francuska]] | datum_smrti          =  | mjesto_smr...</comment>
      <origin>3713299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6191" sha1="h7i7xz1kty5zrh5gkwapfwpwnkzvvbn" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gilbert Mercier
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = GilbertMercier
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1931|03|02}}
| mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1967.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Gilbert Mercier''' rođen 2. marta 1931. u [[Sainte-Foy-Tarentaise]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Savoie (departman)|Savoie]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195246/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Gilbert Mercier Olympic Results |access-date=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|27]] 
| 
| 
|}
Mercier je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 27-o mjesto s 17 promašaja i zaostatkom od 29:55.0&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|42]] 
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|33]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|42]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Gilbert Mercier je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Mercier|Louisom Mercierom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Mercier|Louisom Mercierom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].
 --&gt;
==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3449}}
* {{Sport365-2m|2572}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mercier, Gilbert}}
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Sainte-Foy-Tarentaise]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>h7i7xz1kty5zrh5gkwapfwpwnkzvvbn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713300</id>
      <parentid>3713299</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:07:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6192" sha1="a8ez3s68405o2a8nnkia4yt83hlsyxc" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gilbert Mercier
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Gilbert Mercier
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1931|03|02}}
| mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1967.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Gilbert Mercier''' rođen 2. marta 1931. u [[Sainte-Foy-Tarentaise]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Savoie (departman)|Savoie]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195246/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Gilbert Mercier Olympic Results |access-date=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|27]] 
| 
| 
|}
Mercier je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 27-o mjesto s 17 promašaja i zaostatkom od 29:55.0&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|42]] 
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|33]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|42]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Gilbert Mercier je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Mercier|Louisom Mercierom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Mercier|Louisom Mercierom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].
 --&gt;
==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3449}}
* {{Sport365-2m|2572}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mercier, Gilbert}}
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Sainte-Foy-Tarentaise]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>a8ez3s68405o2a8nnkia4yt83hlsyxc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713303</id>
      <parentid>3713300</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:11:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5991" sha1="fi1qmj60zyvodfgkw41ljznomcpi0z5" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gilbert Mercier
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Gilbert Mercier
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1931|03|02}}
| mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1967.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Gilbert Mercier''' rođen 2. marta 1931. u [[Sainte-Foy-Tarentaise]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Savoie (departman)|Savoie]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195246/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Gilbert Mercier Olympic Results |access-date=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|27]] 
| 
| 
|}
Mercier je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 27-o mjesto s 17 promašaja i zaostatkom od 29:55.0&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|42]] 
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|33]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|42]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Gilbert Mercier je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1963. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 21:27.5&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Paul Romand|Paul Romand]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3449}}
* {{Sport365-2m|2572}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mercier, Gilbert}}
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Sainte-Foy-Tarentaise]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>fi1qmj60zyvodfgkw41ljznomcpi0z5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713305</id>
      <parentid>3713303</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:16:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>3713305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6130" sha1="gu3oyyefgarwqt6syzpnpum05d7w0eh" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gilbert Mercier
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Gilbert Mercier
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1931|03|02}}
| mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1967.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Gilbert Mercier''' rođen 2. marta 1931. u [[Sainte-Foy-Tarentaise]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Savoie (departman)|Savoie]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195246/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Gilbert Mercier Olympic Results |access-date=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|27]] 
| 
| 
|}
Mercier je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 27-o mjesto s 17 promašaja i zaostatkom od 29:55.0&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|42]] 
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|33]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|42]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Gilbert Mercier je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1963. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 21:27.5&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Paul Romand|Paul Romand]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov stariji brat [[René Mercier (biatlonac)|René Mercier]] je nekadašnji francuski olimpijski biatlonac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3449}}
* {{Sport365-2m|2572}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mercier, Gilbert}}
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Sainte-Foy-Tarentaise]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>gu3oyyefgarwqt6syzpnpum05d7w0eh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713306</id>
      <parentid>3713305</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:18:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biatlon */</comment>
      <origin>3713306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6134" sha1="4bsbmu5ci9kw3ts32ln506c1mxdru5o" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gilbert Mercier
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Gilbert Mercier
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1931|03|02}}
| mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1967.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Gilbert Mercier''' rođen 2. marta 1931. u [[Sainte-Foy-Tarentaise]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Savoie (departman)|Savoie]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195246/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Gilbert Mercier Olympic Results |access-date=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|27]] 
| 
| 
|}
Mercier je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 27-o mjesto s 17 promašaja i zaostatkom od 29:55.0&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|42]] 
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|33]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|42]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Gilbert Mercier je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1963. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 21:27.5&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Paul Romand|Paulom Romandom]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov stariji brat [[René Mercier (biatlonac)|René Mercier]] je nekadašnji francuski olimpijski biatlonac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3449}}
* {{Sport365-2m|2572}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mercier, Gilbert}}
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Sainte-Foy-Tarentaise]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>4bsbmu5ci9kw3ts32ln506c1mxdru5o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713307</id>
      <parentid>3713306</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:23:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Privatni život */</comment>
      <origin>3713307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6133" sha1="fxceqa4urgwzbfiy4b27xsxu06nu6kd" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Gilbert Mercier
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Gilbert Mercier
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1931|03|02}}
| mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1967.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958.]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Gilbert Mercier''' rođen 2. marta 1931. u [[Sainte-Foy-Tarentaise]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Savoie (departman)|Savoie]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195246/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/gilbert-mercier-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Gilbert Mercier Olympic Results |access-date=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|27]] 
| 
| 
|}
Mercier je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 27-o mjesto s 17 promašaja i zaostatkom od 29:55.0&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|29]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|42]] 
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|33]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|42]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Gilbert Mercier je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 29-o mjesto na na SP 1963. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 22 promašaja i zaostatkom od 21:27.5&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Paul Romand|Paulom Romandom]].

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1967.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[René Mercier (biatlonac)|René Mercier]] je nekadašnji francuski olimpijski biatlonac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3449}}
* {{Sport365-2m|2572}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mercier, Gilbert}}
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Sainte-Foy-Tarentaise]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>fxceqa4urgwzbfiy4b27xsxu06nu6kd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>René Mercier (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521987</id>
    <revision>
      <id>3713308</id>
      <timestamp>2025-06-08T15:24:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = René Mercier | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = René Mercier | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Francuska}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1937|01|22}} | mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]] | država_rođenja       = [[Francuska]] | datum_smrti          =  | mjesto_smrti...</comment>
      <origin>3713308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4824" sha1="ph1xfbz6uwxtvx8b3u82tdf2kewsqk4" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = René Mercier
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = René Mercier
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1937|01|22}}
| mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1962.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962.]]
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''René Mercier''' rođen 22. januara 1937. u [[Sainte-Foy-Tarentaise]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Savoie (departman)|Savoie]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/rene-mercier-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195249/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/rene-mercier-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=René Mercier Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|22]] 
| 
| 
|}
Mercier je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 22-o mjesto s 15 promašaja i zaostatkom od 22:51.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|34]] 
| 
|
|} 
René Mercier je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 34-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 26:39.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama nije nastupao. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1962.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov stariji brat [[Gilbert Mercier]] bio je francuski olimpijski biatlonac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3444}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mercier, René}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Biografije, Sainte-Foy-Tarentaise]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>ph1xfbz6uwxtvx8b3u82tdf2kewsqk4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713309</id>
      <parentid>3713308</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:25:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4920" sha1="18agi01no53xn7r4bebbm6yw2jhdmqk" xml:space="preserve">{{About|francuskom biatloncu Renéu Mercieru|druge osobe s istim imenom|René Mercier (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = René Mercier
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = René Mercier
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1937|01|22}}
| mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1962.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962.]]
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''René Mercier''' rođen 22. januara 1937. u [[Sainte-Foy-Tarentaise]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Savoie (departman)|Savoie]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/rene-mercier-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195249/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/rene-mercier-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=René Mercier Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|22]] 
| 
| 
|}
Mercier je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 22-o mjesto s 15 promašaja i zaostatkom od 22:51.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|34]] 
| 
|
|} 
René Mercier je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 34-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 26:39.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama nije nastupao. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1962.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov stariji brat [[Gilbert Mercier]] bio je francuski olimpijski biatlonac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3444}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mercier, René}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Biografije, Sainte-Foy-Tarentaise]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>18agi01no53xn7r4bebbm6yw2jhdmqk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713321</id>
      <parentid>3713309</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T16:16:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4921" sha1="ib68xsqyv3mi4o6xkq0u2crhm2bw2s8" xml:space="preserve">{{About|francuskom biatloncu Renéu Mercieru|druge osobe s istim imenom|René Mercier (čvor)}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = René Mercier
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = René Mercier
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1937|01|22}}
| mjesto_rođenja       = [[Sainte-Foy-Tarentaise]], [[Savoie (departman)|Savoie]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1962.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''René Mercier''' rođen 22. januara 1937. u [[Sainte-Foy-Tarentaise]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Savoie (departman)|Savoie]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/rene-mercier-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195249/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/me/rene-mercier-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=René Mercier Olympic Results |accessdate=30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|22]] 
| 
| 
|}
Mercier je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 22-o mjesto s 15 promašaja i zaostatkom od 22:51.6&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|34]] 
| 
|
|} 
René Mercier je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 34-o mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 14 promašaja i zaostatkom od 26:39.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama nije nastupao. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1962.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov stariji brat [[Gilbert Mercier]] bio je francuski olimpijski biatlonac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3444}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Mercier, René}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Biografije, Sainte-Foy-Tarentaise]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>ib68xsqyv3mi4o6xkq0u2crhm2bw2s8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Victor Arbez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521988</id>
    <revision>
      <id>3713313</id>
      <timestamp>2025-06-08T15:40:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Victor Arbez | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Victor Andre Abel Arbez | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Francuska}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|17}} | mjesto_rođenja       = [[Bellefontaine (Jura)|Bellefontaine]], [[Jura (departman)|Jura]] | država_rođenja       = [[Francuska]] | datum_smrti          = {{Datum...</comment>
      <origin>3713313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7329" sha1="9fsqtwlzyk8ha694moj5l6wik431znw" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Victor Arbez
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Victor Andre Abel Arbez
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Bellefontaine (Jura)|Bellefontaine]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|01|22|1934|05|17}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1966.|1966]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Victor Arbez''' rođen 17. maja 1934. u [[Bellefontaine (Jura)|Bellefontaine]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/victor-arbez-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195247/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/victor-arbez-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Victor Arbez Olympic Results |access-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 22. januara 2016. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudu]], [[Jura (departman)|Jura]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|25]] 
| 
| 
|}
Arbez je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 25-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 28:36.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{&lt;!-- | class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Arbez je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
Victor Arbez nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. 

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Maurice Arbez]] bio je francuski olimpijski skijaš-skakač, a njegova nećakinja drugog stupnja je francuska alpska skijašica [[Tess Arbez]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/sport/other-sports/tess-arbez-s-complex-path-to-pyeongchang-is-now-all-downhill-1.3383541 |title=Tess Arbez’s complex path to Pyeongchang is now all downhill |language=en |access-date=19. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3447}}
* {{Sport365-2m|1027}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Arbez, Victor}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]</text>
      <sha1>9fsqtwlzyk8ha694moj5l6wik431znw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713314</id>
      <parentid>3713313</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7323" sha1="pqgo1kjau7yo1ml54yypxpywblr1gfl" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Victor Arbez
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Victor Arbez
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Bellefontaine (Jura)|Bellefontaine]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|01|22|1934|05|17}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 80
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1966.|1966]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Victor Arbez''' rođen 17. maja 1934. u [[Bellefontaine (Jura)|Bellefontaine]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/victor-arbez-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195247/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/victor-arbez-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Victor Arbez Olympic Results |access-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 22. januara 2016. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudu]], [[Jura (departman)|Jura]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|25]] 
| 
| 
|}
Arbez je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 25-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 28:36.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|50]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 30 km|35]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
|  
|
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|6]]
|}
Arbez je u skijaškom trčanju nastupio dva puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
Victor Arbez nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. 

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Maurice Arbez]] bio je francuski olimpijski skijaš-skakač, a njegova nećakinja drugog stupnja je francuska alpska skijašica [[Tess Arbez]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/sport/other-sports/tess-arbez-s-complex-path-to-pyeongchang-is-now-all-downhill-1.3383541 |title=Tess Arbez’s complex path to Pyeongchang is now all downhill |language=en |access-date=19. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3447}}
* {{Sport365-2m|1027}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Arbez, Victor}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]</text>
      <sha1>pqgo1kjau7yo1ml54yypxpywblr1gfl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713315</id>
      <parentid>3713314</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T15:47:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skijaško trčanje */</comment>
      <origin>3713315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8208" sha1="7k8ii8sbizuhuu8dldz9hfdi8iun5u4" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Victor Arbez
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Victor Arbez
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Bellefontaine (Jura)|Bellefontaine]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2016|01|22|1934|05|17}}
| mjesto_smrti         = [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 80
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = '''4''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI_NS        = '''0'''
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1958.|1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1966.|1966]])
| medalje_SP_NS        = '''0'''
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Victor Arbez''' rođen 17. maja 1934. u [[Bellefontaine (Jura)|Bellefontaine]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]].&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/victor-arbez-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417195247/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/victor-arbez-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Victor Arbez Olympic Results |access-date= 30. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 22. januara 2016. u [[Saint-Claude (Jura)|Saint-Claudu]], [[Jura (departman)|Jura]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
==== Biatlon ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|25]] 
| 
| 
|}
Arbez je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], kada je biatlon prvi put uveden kao zvanični sport. Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 25-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 28:36.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja.

==== Skijaško trčanje ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1956}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 15 km|52]] 
| 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – štafeta (muškarci)|6]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1960}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 15 km|26]] 
| 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – štafeta (muškarci)|7]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 15 km|20]]   
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 30 km|20]]
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta (muškarci)|6]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 15 km|15]]   
| 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|11]]
|}
Arbez je u skijaškom trčanju nastupio četiri puta na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|ZOI 1956]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|ZOI 1960]], [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]]

 &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 35-o mjesto na ZOI 1956. u utrci [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – 35 km|35&amp;nbsp;km]], kada je sa zaostatkom od 14.56&amp;nbsp;min bio sporiji od [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1956.|finskog]] skijaša [[Veikko Hakulinen|Veikka Hakulinena]]. Na ZOI 1964. u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – štafeta|štafeti]] s [[Victor Arbez|Victorom Arbezom]], [[Félix Mathieu|Félixom Mathieuom]] i [[Roger Pires|Rogerom Piresom]] osvojio je šesto mjesto sa zaostatkom od 7:56.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|švedske]] štafete u sastavu: [[Karl-Åke Asph]], [[Sixten Jernberg]], [[Janne Stefansson]] i [[Assar Rönnlund]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
==== Biatlon ====
Victor Arbez nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. 

==== Skijaško trčanje ====
{{sekcija}}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov mlađi brat [[Maurice Arbez]] bio je francuski olimpijski skijaš-skakač, a njegova nećakinja drugog stupnja je francuska alpska skijašica [[Tess Arbez]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irishtimes.com/sport/other-sports/tess-arbez-s-complex-path-to-pyeongchang-is-now-all-downhill-1.3383541 |title=Tess Arbez’s complex path to Pyeongchang is now all downhill |language=en |access-date=19. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3447}}
* {{Sport365-2m|1027}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Arbez, Victor}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju]]
[[Kategorija:Francuski skijaši-trkači]]</text>
      <sha1>7k8ii8sbizuhuu8dldz9hfdi8iun5u4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Francuski olimpijci u skijašom trčanju</title>
    <ns>14</ns>
    <id>521989</id>
    <revision>
      <id>3713316</id>
      <timestamp>2025-06-08T15:49:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Olimpijci u skijaškom trčanju po državama|Francuski}}</comment>
      <origin>3713316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="szxiu964kn9w1maj4lnjwsunprabou2" xml:space="preserve">{{Olimpijci u skijaškom trčanju po državama|Francuski}}</text>
      <sha1>szxiu964kn9w1maj4lnjwsunprabou2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Louis Romand</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521990</id>
    <revision>
      <id>3713323</id>
      <timestamp>2025-06-08T16:58:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Louis Romand | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Louis Felix Romand | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Francuska}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|16}} | mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]] | država_rođenja       = [[Francuska]] | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2000|06|19|1...</comment>
      <origin>3713323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6258" sha1="ayuoh61wtb7tltm2b0ofwh2an31hco5" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Louis Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Louis Felix Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|16}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2000|06|19|1934|05|16}}
| mjesto_smrti         = [[Hauts de Bienne]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Louis Romand''' rođen 16. mja 1934. u [[Les Rousses]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/louis-romand-1.html |title=Louis Romand Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110813145309/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/louis-romand-1.html |archivedate=13. 8. 2011 |url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 19. juna 2000. u [[Hauts de Bienne|Hauts de Bienneu]], [[Jura (departman)|Jura]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|57]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 57-o mjesto s 24:09.3 promašaja i zaostatkom od 24:09.3&amp;nbsp;min iza [[Norveka na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|29]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|21]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Louis Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Romand|Louisom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov stariji brat [[Paul Romand]] bio je francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3383}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Louis}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>ayuoh61wtb7tltm2b0ofwh2an31hco5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713324</id>
      <parentid>3713323</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T16:59:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6236" sha1="h1icmkm8q7hlsmzidupq51xlaobyxfs" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Louis Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Louis Felix Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|16}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2000|06|19|1934|05|16}}
| mjesto_smrti         = [[Hauts de Bienne]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Louis Romand''' rođen 16. mja 1934. u [[Les Rousses]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/louis-romand-1.html |title=Louis Romand Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110813145309/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/louis-romand-1.html |archivedate=13. 8. 2011 |url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 19. juna 2000. u [[Hauts de Bienne|Hauts de Bienneu]], [[Jura (departman)|Jura]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|57]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 57-o mjesto s 24:09.3 promašaja i zaostatkom od 24:09.3&amp;nbsp;min iza [[Norveka na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|29]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|21]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Louis Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21- mjesto na na SP 1967. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 17 promašaja i zaostatkom od 19:59.4&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Viktor Mamatov|Viktora Mamatova]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Paul Romand|Paulom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Paul Romand|Paulom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]],

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov stariji brat [[Paul Romand]] bio je francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3383}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Louis}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>h1icmkm8q7hlsmzidupq51xlaobyxfs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713325</id>
      <parentid>3713324</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:00:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6237" sha1="32kik9rc32ki92mrur68gief8q63fi9" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Louis Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Louis Felix Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|16}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2000|06|19|1934|05|16}}
| mjesto_smrti         = [[Hauts de Bienne]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Louis Romand''' rođen 16. maja 1934. u [[Les Rousses]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/louis-romand-1.html |title=Louis Romand Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110813145309/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/louis-romand-1.html |archivedate=13. 8. 2011 |url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 19. juna 2000. u [[Hauts de Bienne|Hauts de Bienneu]], [[Jura (departman)|Jura]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|57]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 57-o mjesto s 24:09.3 promašaja i zaostatkom od 24:09.3&amp;nbsp;min iza [[Norveka na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|29]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|21]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Louis Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21- mjesto na na SP 1967. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 17 promašaja i zaostatkom od 19:59.4&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Viktor Mamatov|Viktora Mamatova]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Paul Romand|Paulom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Paul Romand|Paulom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]],

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov stariji brat [[Paul Romand]] bio je francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3383}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Louis}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>32kik9rc32ki92mrur68gief8q63fi9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713330</id>
      <parentid>3713325</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:06:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3713330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6232" sha1="k2pag0qtwjgdr0kiq46x138hu3bp0em" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Louis Romand
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Louis Felix Romand
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1934|05|16}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Rousses]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2000|06|19|1934|05|16}}
| mjesto_smrti         = [[Hauts de Bienne]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1964.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|1962]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963.|1963]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965.|1965]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Louis Romand''' rođen 16. maja 1934. u [[Les Rousses]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/louis-romand-1.html |title=Louis Romand Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110813145309/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ro/louis-romand-1.html |archivedate=13. 8. 2011 |url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 19. juna 2000. u [[Hauts de Bienne|Hauts de Bienneu]], [[Jura (departman)|Jura]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|57]] 
| 
| 
|}
Romand je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 57-o mjesto s 12 promašaja i zaostatkom od 24:09.3&amp;nbsp;min iza [[Norveka na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1962}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|7]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1963}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – 20 km|38]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1963 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1965}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1965 – ekipno|8]]  
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|29]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|7]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|21]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]] 
|} 
Louis Romand je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21- mjesto na na SP 1967. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 17 promašaja i zaostatkom od 19:59.4&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Viktor Mamatov|Viktora Mamatova]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Paul Romand|Paulom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Paul Romand|Paulom Romandom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]],

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
Njegov stariji brat [[Paul Romand]] bio je francuski olimpijski biatlonac.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3383}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Romand, Louis}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Rousses]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>k2pag0qtwjgdr0kiq46x138hu3bp0em</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Guy Duraffourg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521991</id>
    <revision>
      <id>3713331</id>
      <timestamp>2025-06-08T17:08:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Guy Duraffourg | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Guy Duraffourg | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Francuska}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|12|15}} | mjesto_rođenja       = [[Les Molunes]], [[Jura (departman)|Jura]] | država_rođenja       = [[Francuska]] | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =...</comment>
      <origin>3713331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4626" sha1="27tesc78jwcmtgms5vfh8x5c2d4wdk5" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Guy Duraffourg
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Guy Duraffourg
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja  i godine|1936|12|15}}
| mjesto_rođenja       = [[Les Molunes]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Guy Duraffourg''' rođen 15. decembra 1936. u [[Les Molunes]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] nekadašnji je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/du/guy-duraffourg-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417201423/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/du/guy-duraffourg-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Guy Duraffourg Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|58]] 
| 
| 
|}
Duraffourg je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] Najbolji rezultat ostvario je u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 58-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 28:05.5&amp;nbsp;min iza [[Norveka na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|48]] 
|  
| 
|} 
Guy Duraffourg je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 48- mjesto na na SP 1967. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s 26 promašaja i zaostatkom od 33:05.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Viktor Mamatov|Viktora Mamatova]]. U ekipnim utrkama nije nastupio.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1968.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3384}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Duraffourg, Guy}}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Les Molunes]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>27tesc78jwcmtgms5vfh8x5c2d4wdk5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aimé Gruet-Masson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521992</id>
    <revision>
      <id>3713333</id>
      <timestamp>2025-06-08T17:19:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Aimé Gruet-Masson | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Aimé Gruet-Masson | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Francuska}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1940|09|25}} | mjesto_rođenja       = [[Septmoncel]], [[Jura (departman)|Jura]] | država_rođenja       = [[Francuska]] | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|08...</comment>
      <origin>3713333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7121" sha1="cgb0j70gbow4zigdknwzh139ql3wk8n" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aimé Gruet-Masson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aimé Gruet-Masson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1940|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Septmoncel]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|08|26|1940|09|25}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|19672.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Aimé Gruet-Masson''' rođen 25. septembra 1940. u [[Septmoncel]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417200218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Aimé Gruet-Masson Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 26. augusta 2014. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|42]] 
| 
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|51]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|13]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|42]] 
| 
| 
|}
Gruet-Masson je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]]   

&lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|26]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|35]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Aimé Gruet-Masson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Gruet-Masson|Louisom Gruet-Massonom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Gruet-Masson|Louisom Gruet-Massonom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3280}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gruet-Masson, Aimé}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Septmoncel]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>cgb0j70gbow4zigdknwzh139ql3wk8n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713334</id>
      <parentid>3713333</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:21:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3713334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7184" sha1="7gibc85s5laj2kzxz06zw27pgc3h1uq" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aimé Gruet-Masson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aimé Gruet-Masson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1940|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Septmoncel]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|08|26|1940|09|25}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|19672.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Aimé Gruet-Masson''' rođen 25. septembra 1940. u [[Septmoncel]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417200218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Aimé Gruet-Masson Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 26. augusta 2014. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|42]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|51]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|13]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|42]] 
| 
|  
|}
Gruet-Masson je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]   

&lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|26]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|35]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Aimé Gruet-Masson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Gruet-Masson|Louisom Gruet-Massonom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Gruet-Masson|Louisom Gruet-Massonom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3280}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gruet-Masson, Aimé}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Septmoncel]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>7gibc85s5laj2kzxz06zw27pgc3h1uq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713335</id>
      <parentid>3713334</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:21:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]] uklonjena; [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3713335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7062" sha1="dg19z1kd7altqsuf6hk1ccdgy0668st" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aimé Gruet-Masson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aimé Gruet-Masson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1940|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Septmoncel]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|08|26|1940|09|25}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|19672.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Aimé Gruet-Masson''' rođen 25. septembra 1940. u [[Septmoncel]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417200218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Aimé Gruet-Masson Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 26. augusta 2014. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|42]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|51]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|13]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|42]] 
| 
|  
|}
Gruet-Masson je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]   

&lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1960. u jedinoj disciplini, [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 28-o mjesto s 18 promašaja i zaostatkom od 31:26.8&amp;nbsp;min iza [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|švedskog]] biatlonca [[Klas Lestander|Klasa Lestandera]], koji je utrku završio bez promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|26]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|35]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Aimé Gruet-Masson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deveto mjesto na na SP 1962. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 9:36.0&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama je dva puta bio sedmi: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|SP 1962.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962 – ekipno|ekipnoj]] utrci s [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Louis Gruet-Masson|Louisom Gruet-Massonom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Gruet-Masson|Louisom Gruet-Massonom]], [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]] i [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3280}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gruet-Masson, Aimé}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Septmoncel]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>dg19z1kd7altqsuf6hk1ccdgy0668st</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713336</id>
      <parentid>3713335</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:29:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7159" sha1="d5bnj44lrkqsbj2f90513sf2blskhuh" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aimé Gruet-Masson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aimé Gruet-Masson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1940|09|25}}
| mjesto_rođenja       = [[Septmoncel]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|08|26|1940|09|25}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|19672.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Aimé Gruet-Masson''' rođen 25. septembra 1940. u [[Septmoncel]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417200218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Aimé Gruet-Masson Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 26. augusta 2014. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|42]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|51]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|13]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|42]] 
| 
|  
|}
Gruet-Masson je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 42-o mjesto s 11 promašaja i zaostatkom od 18:04.5&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja; te na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s 9 promašaja i zaostatkom od 13:23.6&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. 

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|26]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|35]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Aimé Gruet-Masson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]  u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:27.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[René Arpin|Renéom Arpinom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjem]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3280}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gruet-Masson, Aimé}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Septmoncel]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>d5bnj44lrkqsbj2f90513sf2blskhuh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713338</id>
      <parentid>3713336</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:31:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7154" sha1="s1ycet2gzshyggtrr24uusz5ktwz68f" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aimé Gruet-Masson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aimé Gruet-Masson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1940|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Septmoncel]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|07|12|1940|12|08}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|19672.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Aimé Gruet-Masson''' rođen 8. decembra 1940. u [[Septmoncel]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417200218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Aimé Gruet-Masson Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 12. jula 2014. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|42]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|51]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|13]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|42]] 
| 
|  
|}
Gruet-Masson je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 42-o mjesto s 11 promašaja i zaostatkom od 18:04.5&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja; te na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s 9 promašaja i zaostatkom od 13:23.6&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. 

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|26]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|35]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Aimé Gruet-Masson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]  u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:27.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[René Arpin|Renéom Arpinom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjem]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3280}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gruet-Masson, Aimé}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Septmoncel]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>s1ycet2gzshyggtrr24uusz5ktwz68f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713344</id>
      <parentid>3713338</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:34:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3713344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7276" sha1="dpu6dnn06e6d1actoilx5liaovlkwun" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aimé Gruet-Masson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aimé Gruet-Masson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1940|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Septmoncel]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|07|12|1940|12|08}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|19672.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Aimé Gruet-Masson''' rođen 8. decembra 1940. u [[Septmoncel]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417200218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Aimé Gruet-Masson Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 12. jula 2014. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|42]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|51]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|13]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|42]] 
| 
|  
|}
Gruet-Masson je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 42-o mjesto s 11 promašaja i zaostatkom od 18:04.5&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja; te na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s 9 promašaja i zaostatkom od 13:23.6&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. 

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|26]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|35]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Aimé Gruet-Masson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]  u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:27.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[René Arpin|Renéom Arpinom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjem]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3280}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gruet-Masson, Aimé}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Septmoncel]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>dpu6dnn06e6d1actoilx5liaovlkwun</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713346</id>
      <parentid>3713344</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:38:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7685" sha1="b6dsqqa8mxpidkx6qqmwxq7xfcxfjw3" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aimé Gruet-Masson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aimé Gruet-Masson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1940|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Septmoncel]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|07|12|1940|12|08}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|19672.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Aimé Gruet-Masson''' rođen 8. decembra 1940. u [[Septmoncel]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417200218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Aimé Gruet-Masson Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 12. jula 2014. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|42]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|51]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|13]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|42]] 
| 
|  
|}
Gruet-Masson je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 42-o mjesto s 11 promašaja i zaostatkom od 18:04.5&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja; te na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s 9 promašaja i zaostatkom od 13:23.6&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. Na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjem]] je osvojio desto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|26]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|35]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Aimé Gruet-Masson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]  u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:27.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[René Arpin|Renéom Arpinom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjem]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3280}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gruet-Masson, Aimé}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Septmoncel]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>b6dsqqa8mxpidkx6qqmwxq7xfcxfjw3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713348</id>
      <parentid>3713346</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:42:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7684" sha1="pzz4ibd0nbqgmf6btbvq9vc2i5zcmnw" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Aimé Gruet-Masson
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Aimé Gruet-Masson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1940|12|08}}
| mjesto_rođenja       = [[Septmoncel]], [[Jura (departman)|Jura]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2014|07|12|1940|12|08}}
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Aimé Gruet-Masson''' rođen 8. decembra 1940. u [[Septmoncel]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Jura (departman)|Jura]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417200218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/gr/aime-gruet-masson-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Aimé Gruet-Masson Olympic Results |accessdate=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt; Umro je 12. jula 2014. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|42]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1972}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|51]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|13]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|42]] 
| 
|  
|}
Gruet-Masson je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|ZOI 1972.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 42-o mjesto s 11 promašaja i zaostatkom od 18:04.5&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja; te na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s 9 promašaja i zaostatkom od 13:23.6&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. Na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjem]] je osvojio desto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|40]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|26]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|35]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|25]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|21]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Aimé Gruet-Masson je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]  u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:27.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[René Arpin|Renéom Arpinom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjem]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3280}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gruet-Masson, Aimé}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Septmoncel]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>pzz4ibd0nbqgmf6btbvq9vc2i5zcmnw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jean-Claude Viry</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521993</id>
    <revision>
      <id>3713350</id>
      <timestamp>2025-06-08T17:48:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Jean-Claude Viry | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Jean-Claude Viry | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Francuska}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1943|08|15}} | mjesto_rođenja       = [[La Bresse]], [[Vosges (departman)|Vosges]] | država_rođenja       = [[Francuska]] | datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|04|...</comment>
      <origin>3713350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7793" sha1="8rex71k5x8z17jxon57fyq0d3s63mjw" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jean-Claude Viry
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Jean-Claude Viry
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1943|08|15}}
| mjesto_rođenja       = [[La Bresse]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|04|20|1943|08|15}}
| mjesto_smrti         = [[Gérardmer]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]],[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Jean-Claude Viry''' rođen 15. augusta 1943. u [[La Bresse]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Vosges (departman)|Vosges]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac..&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/jean-claude-viry-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417201433/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/jean-claude-viry-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Jean-Claude Viry Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;
Umro je 20. aprila 2011. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|33]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|7]]   
|}
Viry je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] &lt;!-- Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 42-o mjesto s 11 promašaja i zaostatkom od 18:04.5&amp;nbsp;min iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|norveškog]] biatlonca [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]], koji je utrku završio bez promašaja; te na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s 9 promašaja i zaostatkom od 13:23.6&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. Na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[Serge Legrand|Sergeom Legrandom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjem]] je osvojio desto mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|35]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|36]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|37]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|41]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|30]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|35]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|45]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|60]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Jean-Claude Viry je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Najbolji rezultat mu je 21-o mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]  u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 6:27.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Heikki Ikola|Heikkija Ikole]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[René Arpin|Renéom Arpinom]] i [[Jean-Claude Viry|Jean-Claudeom Viryjem]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3274}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Viry, Jean-Claude}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, La Bresse]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>8rex71k5x8z17jxon57fyq0d3s63mjw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713353</id>
      <parentid>3713350</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T17:57:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7716" sha1="dy5bq5rzpjrqxe6b6exlbwayqvmhu96" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jean-Claude Viry
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Jean-Claude Viry
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1943|08|15}}
| mjesto_rođenja       = [[La Bresse]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|04|20|1943|08|15}}
| mjesto_smrti         = [[Gérardmer]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]],[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Jean-Claude Viry''' rođen 15. augusta 1943. u [[La Bresse]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Vosges (departman)|Vosges]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/jean-claude-viry-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417201433/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/jean-claude-viry-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Jean-Claude Viry Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;
Umro je 20. aprila 2011. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|33]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|7]]   
|}
Viry je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] 

Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 33-o mjesto s 7 promašaja i zaostatkom od 10:57.3&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja.Na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[René Arpin|Renéom Arpinom]], [[Yvon Mougel|Yvonom Mougelom]] i [[Marius Falquy|Mariusom Falquyom]] je osvojio sedmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|35]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|36]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|37]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|41]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|30]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|35]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|45]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|60]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Jean-Claude Viry je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deseto mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]]  u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 4:40.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]] i [[Paul Romand|Paulom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[René Arpin|Renéom Arpinom]] i [[Aimé Gruet-Masson|Aiméom Gruet-Massonom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3274}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Viry, Jean-Claude}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, La Bresse]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>dy5bq5rzpjrqxe6b6exlbwayqvmhu96</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713359</id>
      <parentid>3713353</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T18:09:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Karijera */</comment>
      <origin>3713359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7714" sha1="arj8j74g1uhykixe63re7hn8qkkp9ku" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jean-Claude Viry
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Jean-Claude Viry
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1943|08|15}}
| mjesto_rođenja       = [[La Bresse]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|04|20|1943|08|15}}
| mjesto_smrti         = [[Gérardmer]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]],[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Jean-Claude Viry''' rođen 15. augusta 1943. u [[La Bresse]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Vosges (departman)|Vosges]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/jean-claude-viry-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417201433/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/jean-claude-viry-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Jean-Claude Viry Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;
Umro je 20. aprila 2011. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|33]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|7]]   
|}
Viry je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 33-o mjesto s 7 promašaja i zaostatkom od 10:57.3&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. Na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[René Arpin|Renéom Arpinom]], [[Yvon Mougel|Yvonom Mougelom]] i [[Marius Falquy|Mariusom Falquyom]] je osvojio sedmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|35]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|36]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|37]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|41]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|30]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|35]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|45]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|60]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|} 
Jean-Claude Viry je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] nastupio osam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deseto mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 4:40.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]] i [[Paul Romand|Paulom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[René Arpin|Renéom Arpinom]] i [[Aimé Gruet-Masson|Aiméom Gruet-Massonom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3274}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Viry, Jean-Claude}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, La Bresse]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>arj8j74g1uhykixe63re7hn8qkkp9ku</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713360</id>
      <parentid>3713359</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T18:12:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3713360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7862" sha1="eq08t0pdte9hjoj0tjerz2s49x4fmso" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jean-Claude Viry
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Jean-Claude Viry
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Francuska}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1943|08|15}}
| mjesto_rođenja       = [[La Bresse]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_rođenja       = [[Francuska]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2011|04|20|1943|08|15}}
| mjesto_smrti         = [[Gérardmer]], [[Vosges (departman)|Vosges]]
| država_smrti         = [[Francuska]]
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 
| težina               = 
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1976.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI_NS         = 
| medalje_OI_NS        = 
| zlato_OI_NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967]],[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|1969]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971.|1971]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973.|1973]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup_SP_NS         = 
| medalje_SP_NS        = 
| zlato_SP_NS          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 8. 6. 2025.
}}

'''Jean-Claude Viry''' rođen 15. augusta 1943. u [[La Bresse]]u, u francuskom [[Francuski departmani|departmanu]] [[Vosges (departman)|Vosges]] bio je [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/jean-claude-viry-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417201433/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/vi/jean-claude-viry-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Jean-Claude Viry Olympic Results |accessdate=1. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;
Umro je 20. aprila 2011. 

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|35]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|10]]  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|33]] 
|   
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|7]]   
|}
Viry je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] Najbolji rezultat ostvario je na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je osvojio 33-o mjesto s 7 promašaja i zaostatkom od 10:57.3&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetskog]] biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s dva promašaja. Na ZOI 1972. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|štafeti]] s [[René Arpin|Renéom Arpinom]], [[Yvon Mougel|Yvonom Mougelom]] i [[Marius Falquy|Mariusom Falquyom]] je osvojio sedmo mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|35]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|36]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1969}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – 20 km|28]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1970}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – 20 km|37]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970 – štafeta|11]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1971}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – 20 km|41]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1971 – štafeta|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1973}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1973 – 20 km|30]] 
|  
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1974}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 20 km|10]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|35]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – štafeta|9]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|45]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|60]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|11]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|27]]   
| 
|} 
Jean-Claude Viry je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|SP 1976.]] nastupio devet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Najbolji rezultat mu je deseto mjesto na na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974.|SP 1974.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1974 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 4:40.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Juhani Suutarinen|Juhanija Suutarinena]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Louis Romand|Louisom Romandom]], [[Gilbert Mercier|Gilbertom Mercierom]] i [[Paul Romand|Paulom Romandom]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969.|SP 1969.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1969 – štafeta|štafetnoj]] utrci s [[Daniel Claudon|Danielom Claudonom]], [[René Arpin|Renéom Arpinom]] i [[Aimé Gruet-Masson|Aiméom Gruet-Massonom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1976.  

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3274}}

{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Viry, Jean-Claude}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, La Bresse]]
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>eq08t0pdte9hjoj0tjerz2s49x4fmso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija 1722 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521994</id>
    <revision>
      <id>3713351</id>
      <timestamp>2025-06-08T17:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj         = 1722 |Organ        = VS |Datum        =21. novembar |Godina       = 2006 |Sjednica     = 5567 |Oznaka       = S/RES/1722 |Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1722(2006) |Za           = 15 |Suzdržani    = 0 |Protiv       = 0 |Odsutni      = 0 |Tema         = Situacija u Bosni i Hercegovini  |Rezultat     = usvojeno |Slika        = Sana in Bosnia and Hercegovina map.png |Opis         = Bosna i Hercegovina  }} '''Rezolucija Vije...</comment>
      <origin>3713351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4729" sha1="ew3gq8mvh3e0tdua9imgng8ndy699ne" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1722
|Organ        = VS
|Datum        =21. novembar
|Godina       = 2006
|Sjednica     = 5567
|Oznaka       = S/RES/1722
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/1722(2006)
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Odsutni      = 0
|Tema         = Situacija u Bosni i Hercegovini 
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Sana in Bosnia and Hercegovina map.png
|Opis         = Bosna i Hercegovina 
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1722''' donesena je 21. novembra 2006, na 5567. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon podsjećanja na prethodne rezolucije o sukobima u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], uključujući rezolucije [[Rezolucija 1031 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1031]] (1995), [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996), [[Rezolucija 1423 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1423]] (2002), [[Rezolucija 1491 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1491]] (2003),  [[Rezolucija 1551 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1551]] (2004), [[Rezolucija 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1575]] (2004) i [[Rezolucija 1639 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1639]] (2005). Vijeće je produžilo mandat [[Operacija &quot;Althea&quot; (EUFOR)|Altheae]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] kao pravnog nasljednika [[SFOR|Stabilizacijskih snaga]] za dodatnih 12 mjeseci.&lt;ref name=&quot;un&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2006/sc8871.doc.htm|title=Security Council authorises European Union force in Bosnia and Herzegovina for further 12 months|date=November 21, 2006|publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Vijeće sigurnosti naglasilo je važnost pune provedbe [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i pozdravilo doprinose SFOR-a, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] i drugih međunarodnih organizacija. Situacija je i dalje predstavljala prijetnju miru i sigurnosti, a Vijeće je bilo odlučno da promoviše mirno rješavanje sukoba. Nadalje, pozdravila je povećani angažman [[Evropska unija|Evropske unije]] u Bosni i Hercegovini i napredak ka Evropskoj uniji.

Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je podsjetilo strane Dejtonskog sporazuma na njihovu odgovornost za provedbu sporazuma. Naglasilo je ulogu [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] u praćenju njegove provedbe. Također je pridalo važnost saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]].

Vijeće sigurnosti pohvalilo je zemlje učesnice EUFOR-a i produžilo misiju za još 12 mjeseci. Također je odobrilo upotrebu neophodnih mjera, uključujući upotrebu sile i samoodbrane, kako bi se osiguralo poštivanje sporazuma i sigurnost i sloboda kretanja osoblja EUFOR-a ili NATO-a.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Security Council extends European Union Force in Bosnia and Herzegovina for 1 year|url=https://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=20679&amp;Cr=bosnia&amp;Cr1=herzegovina|date=21 November 2006|agency=United Nations News Centre}}&lt;/ref&gt; Svi sporazumi bi se primjenjivali na narednu misiju.

Rezolucija je dalje pozdravila raspoređivanje [[Policijska misija Evropske unije|Policijske misije Evropske unije]] u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2003, koja je zamijenila [[Misija Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini|Misiju Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini]]. Konačno, zatražila je od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara]] [[Kofi Annan|Kofija Annana]] da podnese izvještaj o napretku koji su strane postigle u provedbi svojih mirovnih sporazuma.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]
* [[Raspad Jugoslavije]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Sloveniji]]
* [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/1722(2006) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1722}}

{{RVSUN_2006}}
{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:2006. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1722]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1722]]</text>
      <sha1>ew3gq8mvh3e0tdua9imgng8ndy699ne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aime Gruet-Masson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521995</id>
    <redirect title="Aimé Gruet-Masson" />
    <revision>
      <id>3713369</id>
      <timestamp>2025-06-08T19:16:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Aimé Gruet-Masson]]</comment>
      <origin>3713369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="7lcxyuu11sf8m3zxwxrif7xjmjp4a72" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Aimé Gruet-Masson]]</text>
      <sha1>7lcxyuu11sf8m3zxwxrif7xjmjp4a72</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barjamovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521996</id>
    <redirect title="Bajramovci" />
    <revision>
      <id>3713375</id>
      <timestamp>2025-06-08T20:53:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Frank b26</username>
        <id>113484</id>
      </contributor>
      <comment>Frank b26 premjestio je stranicu [[Barjamovci]] na [[Bajramovci]]: Naselje je preimenovano nakon popisa 1991. što se vidi i u popisu 2013. u statutu općine Kupres</comment>
      <origin>3713375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="2kejppoe5hdlxq25s6ke6npiqlv5cgc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bajramovci]]</text>
      <sha1>2kejppoe5hdlxq25s6ke6npiqlv5cgc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dafne (opera)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521998</id>
    <revision>
      <id>3713388</id>
      <timestamp>2025-06-08T21:14:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1292265974|Dafne]]&quot;</comment>
      <origin>3713388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9130" sha1="tqil4glam8p3mmgsh0srcci5lec9q0n" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vevent&quot;
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-above summary&quot; style=&quot;font-style: italic;&quot; |Dafne
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-subheader&quot; style=&quot;font-weight: bold;&quot; | [[Opera]] od [[Jacopo Peri|Jacopo Perija]] i [[Jacopo Corsi|Jacopo Corsija]] 
|-
| colspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Daphne chased by Apollo.jpg|centar|mini|Dafne koju progoni Apolon, [[Giovanni Battista Tiepolo]], 1744.]]
|-
|'''Libertista'''
|[[Ottavio Rinuccini]]
|-
|'''Jezik'''
|[[Italijanski jezik|Italijanski]]
|-
|'''Zasnovano na'''
|Mit o [[Dafne]]
|-
|'''Premijera'''
|1598. Palazzo Corsi, [[Firenca]]
|}
'''Dafne''' je najranije poznato djelo koje se, prema savremenim standardima, može smatrati [[Opera|operom]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sonneck|first=O. G.|author-link=Oscar Sonneck|year=1913|title=&quot;Dafne&quot;, the First Opera. A Chronological Study|journal=Sammelbände der Internationalen Musikgesellschaft|volume=15|issue=1|pages=102–110|jstor=929391}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abc.net.au/tv/quest/txt/s1487531.htm|title=How the Quest Was Won: OPERA (21/10/2005)|website=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060519115601/http://www.abc.net.au/tv/quest/txt/s1487531.htm|archive-date=19 May 2006|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1998/05/03/travel/travel-advisory-opera-s-400th-birthday-is-celebrated-in-vienna.html|title=Travel Advisory; Opera's 400th Birthday Is Celebrated in Vienna|date=3 May 1998|work=[[The New York Times]]|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt; Libreto je napisao [[Ottavio Rinuccini]], a zasniva se na ranijem ''intermediju'' iz 1589. godine pod nazivom ''&quot;Combattimento di Apollo col serpente Pitone&quot;'', na koji je muziku tada komponovao [[Luca Marenzio]]. Taj libreto je u potpunosti sačuvan.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sonneck|first=O. G.|date=1913|title=&quot;Dafne&quot;, the First Opera. A Chronological Study|url=https://www.jstor.org/stable/929391|journal=Sammelbände der Internationalen Musikgesellschaft|volume=15|issue=1|pages=102–110|issn=1612-0124|jstor=929391}}&lt;/ref&gt; Ova opera se smatra prvom savremenom muzičkom dramom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hoxby|first=Blair|date=2005|title=The Doleful Airs of Euripides: The Origins of Opera and the Spirit of Tragedy Reconsidered|url=https://www.jstor.org/stable/3878297|journal=Cambridge Opera Journal|volume=17|issue=3|pages=253–269|doi=10.1017/S0954586706002035|issn=0954-5867|jstor=3878297|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

Većinom izgubljenu muziku dovršio je [[Jacopo Peri]], ali su barem dva od šest sačuvanih fragmenata djelo [[Jacopo Corsi|Jacopa Corsija]]. Dafne je prvi put izvedena tokom [[Karneval|karnevala]] 1598. godine u Palati Corsi (Palazzo Corsi).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/view/10.1093/gmo/9781561592630.001.0001/omo-9781561592630-e-0000006571|title=Corsi, Jacopo|last=Strainchamps|first=Edmond|date=2001|work=Oxford Music Online|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.06571|accessdate=2023-07-27}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Većina Perijeve muzike je izgubljena, uprkos njenoj popularnosti i slavi u [[Evropa|Evropi]] u vrijeme kada je komponovana, ali je libreto od 455 stihova objavljen i sačuvan. Vladajuća firentinska porodica [[Medici|Mediči]] bila je toliko oduševljena Dafne da je dozvolila da se Perijevo sljedeće djelo, Euridice, izvede kao dio svečanosti povodom vjenčanja [[Marija Medici|Marije de' Medici]] i [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrika IV]] 1600. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.news.com.au/travel/story/0,23483,20827633-5010927,00.html|title=Music to the ears|date=27 November 2006|website=[[news.com.au]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604160329/http://www.news.com.au/music-to-the-ears/story-0-1111112591568|archive-date=4 June 2011|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicwithease.com/opera-before-gluck.html|title=Opera Before Gluck|website=Music With Ease|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt;

Opera je napisana za elitni krug [[Humanitarna pomoć|humanista]] u [[Firenca|Firenci]], poznat kao Firentinska kamerata, između 1594. i 1597. godine, uz podršku, a moguće i saradnju, [[Kompozitor|kompozitora]] i mecene Jacopa Corsija.&lt;ref name=&quot;at&quot;&gt;{{Cite web|url=https://archive.today/20121130170806/http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:cejxVYY_gLYJ:at.or.at/hans/misc/itp/newmediahistory/dafne.xhtml&amp;hl=en&amp;ct=clnk&amp;cd=41|title=1597 - Dafne, by Jacopo Peri|website=archive.today|access-date=8. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal|last=Porter|first=William V.|year=1965|title=Peri and Corsi's ''Dafne'': Some New Discoveries and Observations|journal=[[Journal of the American Musicological Society]]|volume=18|issue=2|pages=170–196|doi=10.2307/830682|jstor=830682}}&lt;/ref&gt; Međutim, prva potvrđena, nejavna izvedba djela za Don Giovannija de' Medici održana je 1597. godine zahvaljujući Marcu da Gaglianu. Prema Perijevom vlastitom svjedočenju, čini se da je opera izvedena tokom tri karnevalske sezone (1595–1598), pri čemu je komponovana godinu ranije. Opera je kasnije izvedena 1599. godine u [[Palazzo Pitti|Palati Pitti]] i u Palati Guicciardini Corsi Salviati, najkasnije u januaru iste godine, ali su tačni datumi izvođenja predmet rasprave među istraživačima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Iako je bila pokušaj oživljavanja grčke drame,&lt;ref name=&quot;na&quot;&gt;{{cite book|last=Otten|first=Joseph|url=http://www.newadvent.org/cathen/10657a.htm|title=Catholic Encyclopedia|date=1911|publisher=Robert Appleton Company|location=New York|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt; bila je daleko od onoga što bi [[Antička Grčka|antički Grci]] prepoznali kao dramsku umjetnost.&lt;ref name=&quot;at&quot; /&gt;

== Priča ==
Radnja opere, u kojoj se [[Apolon]] zaljubljuje u [[Nimfa|nimfu]] [[Dafne]], inspirisana je [[Ovidije|Ovidijem]] i njegovom narativnom [[Poezija|poezijom]] „[[Metamorfoze]]“, djelom koje je često korišteno u operama nastalim u firentinskom, mantovanskom i rimskom opernom krugu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sternfeld|first=F. W.|date=1978|title=The First Printed Opera Libretto|url=https://www.jstor.org/stable/734132|journal=Music &amp; Letters|volume=59|issue=2|pages=121–138|doi=10.1093/ml/59.2.121|issn=0027-4224|jstor=734132|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

Prema Rinuccinijevom libretu, Apolon spašava čovječanstvo tako što ubija Pitona, a zatim izaziva [[Kupid|Kupida]] na takmičenje u streličarstvu kako bi dokazao ko je bolji strijelac. Kao način osvete, Kupido ga pogodi strijelom i navede ga da se zaljubi u Dafne. Kako bi pobjegla od Apolona, Dafne se pretvara u [[Lovor|lovorovo]] drvo, od kojeg Apolon potom pravi vijenac, koji postaje simbol [[Poezija|poezije]], [[Muzika|muzike]] i slobode.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Savage|first=Roger|date=1989|title=Prologue: Daphne Transformed|url=https://www.jstor.org/stable/3127017|journal=Early Music|volume=17|issue=4|pages=485–493|doi=10.1093/earlyj/XVII.4.485|issn=0306-1078|jstor=3127017|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

== Muzika ==
Dafne je napisana za znatno manji ansambl u poređenju s nešto kasnijim operama [[Claudio Monteverdi|Claudia Monteverdija]], i to za [[čembalo]], lautu, [[Viola|violu]], chitarrone i trostruku frulu.&lt;ref name=&quot;na&quot; /&gt; Oslanjajući se na tadašnji novi muzički razvoj, Peri je utemeljio recitative – melodični govor uz muzičku pratnju – kao središnji element opere.&lt;ref name=&quot;at&quot; /&gt;

Perijev muzički izraz bio je spoj uticaja njegovih savremenika i eksperimentisanja s prikazivanjem ljudskog govora kroz recitativ i muzičku prozodiju. Peri je nastojao da u svom pisanju oponaša tok i muzikalnost govora, dok su njegovi savremenici Emilio de' Cavalieri i Giulio Caccini težili sličnim, ali različitim kompozitorskim ciljevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Carlton|first=Richard A.|date=2000|title=Florentine Humanism and the Birth of Opera: The Roots of Operatic &quot;Conventions&quot;|url=https://www.jstor.org/stable/3108425|journal=International Review of the Aesthetics and Sociology of Music|volume=31|issue=1|pages=67–78|doi=10.2307/3108425|issn=0351-5796|jstor=3108425|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, muzika napisana za operu možda je djelimično nastala uz pomoć Caccinija, ali savremena istraživanja to ne potvrđuju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gerard|first=Helen|date=1924|title=THE FIRST OPERA: Presented at Florence in 1600 and again in 1923|url=https://www.jstor.org/stable/23929390|journal=The American Magazine of Art|volume=15|issue=9|pages=463–466|issn=2151-254X|jstor=23929390}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==

* ''La Dafne'' (Gagliano), 1608.
* &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwlw&quot;&gt;Dafne&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; (Opitz-Schütz), 1627
* ''Dafne u lavru (Fux),'' 1714.
* ''Dafne'' (Strauss), 1983.

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.hoasm.org/VA/Dafne%20Libretto.pdf Libreto s prijevodom] u HOASM-u
* [https://web.archive.org/web/20061001161535/http://www.pwcenter.org/files/works/StarryMessenger-FLEMING.pdf ''Zvjezdani glasnik''] Justina Fleminga, predstava o prvoj produkciji ''Dafne''

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Opere]]
[[Kategorija:Italijanska opera]]</text>
      <sha1>tqil4glam8p3mmgsh0srcci5lec9q0n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713390</id>
      <parentid>3713388</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:16:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <origin>3713390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9159" sha1="aissr3qfeu5kd5m2k9c5aqtjtxwxqq1" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vevent&quot;
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-above summary&quot; style=&quot;font-style: italic;&quot; |Dafne
{| class=&quot;infobox vevent&quot;
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-subheader&quot; style=&quot;font-weight: bold;&quot; | [[Opera]] od [[Jacopo Peri|Jacopo Perija]] i [[Jacopo Corsi|Jacopo Corsija]] 
|}
|-
| colspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Daphne chased by Apollo.jpg|centar|mini|Dafne koju progoni Apolon, [[Giovanni Battista Tiepolo]], 1744.]]
|-
|'''Libertista'''
|[[Ottavio Rinuccini]]
|-
|'''Jezik'''
|[[Italijanski jezik|Italijanski]]
|-
|'''Zasnovano na'''
|Mit o [[Dafne]]
|-
|'''Premijera'''
|1598. Palazzo Corsi, [[Firenca]]
|}
'''Dafne''' je najranije poznato djelo koje se, prema savremenim standardima, može smatrati [[Opera|operom]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sonneck|first=O. G.|author-link=Oscar Sonneck|year=1913|title=&quot;Dafne&quot;, the First Opera. A Chronological Study|journal=Sammelbände der Internationalen Musikgesellschaft|volume=15|issue=1|pages=102–110|jstor=929391}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abc.net.au/tv/quest/txt/s1487531.htm|title=How the Quest Was Won: OPERA (21/10/2005)|website=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060519115601/http://www.abc.net.au/tv/quest/txt/s1487531.htm|archive-date=19 May 2006|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1998/05/03/travel/travel-advisory-opera-s-400th-birthday-is-celebrated-in-vienna.html|title=Travel Advisory; Opera's 400th Birthday Is Celebrated in Vienna|date=3 May 1998|work=[[The New York Times]]|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt; Libreto je napisao [[Ottavio Rinuccini]], a zasniva se na ranijem ''intermediju'' iz 1589. godine pod nazivom ''&quot;Combattimento di Apollo col serpente Pitone&quot;'', na koji je muziku tada komponovao [[Luca Marenzio]]. Taj libreto je u potpunosti sačuvan.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sonneck|first=O. G.|date=1913|title=&quot;Dafne&quot;, the First Opera. A Chronological Study|url=https://www.jstor.org/stable/929391|journal=Sammelbände der Internationalen Musikgesellschaft|volume=15|issue=1|pages=102–110|issn=1612-0124|jstor=929391}}&lt;/ref&gt; Ova opera se smatra prvom savremenom muzičkom dramom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hoxby|first=Blair|date=2005|title=The Doleful Airs of Euripides: The Origins of Opera and the Spirit of Tragedy Reconsidered|url=https://www.jstor.org/stable/3878297|journal=Cambridge Opera Journal|volume=17|issue=3|pages=253–269|doi=10.1017/S0954586706002035|issn=0954-5867|jstor=3878297|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

Većinom izgubljenu muziku dovršio je [[Jacopo Peri]], ali su barem dva od šest sačuvanih fragmenata djelo [[Jacopo Corsi|Jacopa Corsija]]. Dafne je prvi put izvedena tokom [[Karneval|karnevala]] 1598. godine u Palati Corsi (Palazzo Corsi).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/view/10.1093/gmo/9781561592630.001.0001/omo-9781561592630-e-0000006571|title=Corsi, Jacopo|last=Strainchamps|first=Edmond|date=2001|work=Oxford Music Online|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.06571|accessdate=2023-07-27}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Većina Perijeve muzike je izgubljena, uprkos njenoj popularnosti i slavi u [[Evropa|Evropi]] u vrijeme kada je komponovana, ali je libreto od 455 stihova objavljen i sačuvan. Vladajuća firentinska porodica [[Medici|Mediči]] bila je toliko oduševljena Dafne da je dozvolila da se Perijevo sljedeće djelo, Euridice, izvede kao dio svečanosti povodom vjenčanja [[Marija Medici|Marije de' Medici]] i [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrika IV]] 1600. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.news.com.au/travel/story/0,23483,20827633-5010927,00.html|title=Music to the ears|date=27 November 2006|website=[[news.com.au]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604160329/http://www.news.com.au/music-to-the-ears/story-0-1111112591568|archive-date=4 June 2011|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicwithease.com/opera-before-gluck.html|title=Opera Before Gluck|website=Music With Ease|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt;

Opera je napisana za elitni krug [[Humanitarna pomoć|humanista]] u [[Firenca|Firenci]], poznat kao Firentinska kamerata, između 1594. i 1597. godine, uz podršku, a moguće i saradnju, [[Kompozitor|kompozitora]] i mecene Jacopa Corsija.&lt;ref name=&quot;at&quot;&gt;{{Cite web|url=https://archive.today/20121130170806/http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:cejxVYY_gLYJ:at.or.at/hans/misc/itp/newmediahistory/dafne.xhtml&amp;hl=en&amp;ct=clnk&amp;cd=41|title=1597 - Dafne, by Jacopo Peri|website=archive.today|access-date=8. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal|last=Porter|first=William V.|year=1965|title=Peri and Corsi's ''Dafne'': Some New Discoveries and Observations|journal=[[Journal of the American Musicological Society]]|volume=18|issue=2|pages=170–196|doi=10.2307/830682|jstor=830682}}&lt;/ref&gt; Međutim, prva potvrđena, nejavna izvedba djela za Don Giovannija de' Medici održana je 1597. godine zahvaljujući Marcu da Gaglianu. Prema Perijevom vlastitom svjedočenju, čini se da je opera izvedena tokom tri karnevalske sezone (1595–1598), pri čemu je komponovana godinu ranije. Opera je kasnije izvedena 1599. godine u [[Palazzo Pitti|Palati Pitti]] i u Palati Guicciardini Corsi Salviati, najkasnije u januaru iste godine, ali su tačni datumi izvođenja predmet rasprave među istraživačima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Iako je bila pokušaj oživljavanja grčke drame,&lt;ref name=&quot;na&quot;&gt;{{cite book|last=Otten|first=Joseph|url=http://www.newadvent.org/cathen/10657a.htm|title=Catholic Encyclopedia|date=1911|publisher=Robert Appleton Company|location=New York|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt; bila je daleko od onoga što bi [[Antička Grčka|antički Grci]] prepoznali kao dramsku umjetnost.&lt;ref name=&quot;at&quot; /&gt;

== Priča ==
Radnja opere, u kojoj se [[Apolon]] zaljubljuje u [[Nimfa|nimfu]] [[Dafne]], inspirisana je [[Ovidije|Ovidijem]] i njegovom narativnom [[Poezija|poezijom]] „[[Metamorfoze]]“, djelom koje je često korišteno u operama nastalim u firentinskom, mantovanskom i rimskom opernom krugu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sternfeld|first=F. W.|date=1978|title=The First Printed Opera Libretto|url=https://www.jstor.org/stable/734132|journal=Music &amp; Letters|volume=59|issue=2|pages=121–138|doi=10.1093/ml/59.2.121|issn=0027-4224|jstor=734132|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

Prema Rinuccinijevom libretu, Apolon spašava čovječanstvo tako što ubija Pitona, a zatim izaziva [[Kupid|Kupida]] na takmičenje u streličarstvu kako bi dokazao ko je bolji strijelac. Kao način osvete, Kupido ga pogodi strijelom i navede ga da se zaljubi u Dafne. Kako bi pobjegla od Apolona, Dafne se pretvara u [[Lovor|lovorovo]] drvo, od kojeg Apolon potom pravi vijenac, koji postaje simbol [[Poezija|poezije]], [[Muzika|muzike]] i slobode.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Savage|first=Roger|date=1989|title=Prologue: Daphne Transformed|url=https://www.jstor.org/stable/3127017|journal=Early Music|volume=17|issue=4|pages=485–493|doi=10.1093/earlyj/XVII.4.485|issn=0306-1078|jstor=3127017|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

== Muzika ==
Dafne je napisana za znatno manji ansambl u poređenju s nešto kasnijim operama [[Claudio Monteverdi|Claudia Monteverdija]], i to za [[čembalo]], lautu, [[Viola|violu]], chitarrone i trostruku frulu.&lt;ref name=&quot;na&quot; /&gt; Oslanjajući se na tadašnji novi muzički razvoj, Peri je utemeljio recitative – melodični govor uz muzičku pratnju – kao središnji element opere.&lt;ref name=&quot;at&quot; /&gt;

Perijev muzički izraz bio je spoj uticaja njegovih savremenika i eksperimentisanja s prikazivanjem ljudskog govora kroz recitativ i muzičku prozodiju. Peri je nastojao da u svom pisanju oponaša tok i muzikalnost govora, dok su njegovi savremenici Emilio de' Cavalieri i Giulio Caccini težili sličnim, ali različitim kompozitorskim ciljevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Carlton|first=Richard A.|date=2000|title=Florentine Humanism and the Birth of Opera: The Roots of Operatic &quot;Conventions&quot;|url=https://www.jstor.org/stable/3108425|journal=International Review of the Aesthetics and Sociology of Music|volume=31|issue=1|pages=67–78|doi=10.2307/3108425|issn=0351-5796|jstor=3108425|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, muzika napisana za operu možda je djelimično nastala uz pomoć Caccinija, ali savremena istraživanja to ne potvrđuju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gerard|first=Helen|date=1924|title=THE FIRST OPERA: Presented at Florence in 1600 and again in 1923|url=https://www.jstor.org/stable/23929390|journal=The American Magazine of Art|volume=15|issue=9|pages=463–466|issn=2151-254X|jstor=23929390}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==

* ''La Dafne'' (Gagliano), 1608.
* &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwlw&quot;&gt;Dafne&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; (Opitz-Schütz), 1627
* ''Dafne u lavru (Fux),'' 1714.
* ''Dafne'' (Strauss), 1983.

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.hoasm.org/VA/Dafne%20Libretto.pdf Libreto s prijevodom] u HOASM-u
* [https://web.archive.org/web/20061001161535/http://www.pwcenter.org/files/works/StarryMessenger-FLEMING.pdf ''Zvjezdani glasnik''] Justina Fleminga, predstava o prvoj produkciji ''Dafne''

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Opere]]
[[Kategorija:Italijanska opera]]</text>
      <sha1>aissr3qfeu5kd5m2k9c5aqtjtxwxqq1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713391</id>
      <parentid>3713390</parentid>
      <timestamp>2025-06-08T21:20:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Astrameri</username>
        <id>151645</id>
      </contributor>
      <origin>3713391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9130" sha1="ibpxajb6kdawbdor903nz0v9t3v1k6t" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vevent&quot;
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-above summary&quot; style=&quot;font-style: italic;&quot; |Dafne
{| class=&quot;infobox vevent&quot;
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-subheader&quot; style=&quot;font-weight: bold;&quot; | [[Opera]] od [[Jacopo Peri|Jacopo Perija]] i [[Jacopo Corsi|Jacopo Corsija]] 
|}
|-
| colspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Daphne chased by Apollo.jpg|centar|mini|Dafne koju progoni Apolon, [[Giovanni Battista Tiepolo]], 1744.]]
|-
|'''Libertista'''
|[[Ottavio Rinuccini]]
|-
|'''Jezik'''
|[[Italijanski jezik|Italijanski]]
|-
|'''Zasnovano na'''
|Mit o [[Dafne]]
|-
|'''Premijera'''
|1598. Palazzo Corsi, [[Firenca]]
|}
'''Dafne''' je najranije poznato djelo koje se, prema savremenim standardima, može smatrati [[Opera|operom]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sonneck|first=O. G.|author-link=Oscar Sonneck|year=1913|title=&quot;Dafne&quot;, the First Opera. A Chronological Study|journal=Sammelbände der Internationalen Musikgesellschaft|volume=15|issue=1|pages=102–110|jstor=929391}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abc.net.au/tv/quest/txt/s1487531.htm|title=How the Quest Was Won: OPERA (21/10/2005)|website=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060519115601/http://www.abc.net.au/tv/quest/txt/s1487531.htm|archive-date=19 May 2006|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1998/05/03/travel/travel-advisory-opera-s-400th-birthday-is-celebrated-in-vienna.html|title=Travel Advisory; Opera's 400th Birthday Is Celebrated in Vienna|date=3 May 1998|work=[[The New York Times]]|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt; Libreto je napisao [[Ottavio Rinuccini]], a zasniva se na ranijem ''intermediju'' iz 1589. godine pod nazivom ''&quot;Combattimento di Apollo col serpente Pitone&quot;'', na koji je muziku tada komponovao [[Luca Marenzio]]. Taj libreto je u potpunosti sačuvan.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sonneck|first=O. G.|date=1913|title=&quot;Dafne&quot;, the First Opera. A Chronological Study|url=https://www.jstor.org/stable/929391|journal=Sammelbände der Internationalen Musikgesellschaft|volume=15|issue=1|pages=102–110|issn=1612-0124|jstor=929391}}&lt;/ref&gt; Ova opera se smatra prvom savremenom muzičkom dramom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hoxby|first=Blair|date=2005|title=The Doleful Airs of Euripides: The Origins of Opera and the Spirit of Tragedy Reconsidered|url=https://www.jstor.org/stable/3878297|journal=Cambridge Opera Journal|volume=17|issue=3|pages=253–269|doi=10.1017/S0954586706002035|issn=0954-5867|jstor=3878297|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

Većinom izgubljenu muziku dovršio je [[Jacopo Peri]], ali su barem dva od šest sačuvanih fragmenata djelo [[Jacopo Corsi|Jacopa Corsija]]. Dafne je prvi put izvedena tokom [[Karneval|karnevala]] 1598. godine u Palati Corsi (Palazzo Corsi).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic/view/10.1093/gmo/9781561592630.001.0001/omo-9781561592630-e-0000006571|title=Corsi, Jacopo|last=Strainchamps|first=Edmond|date=2001|work=Oxford Music Online|doi=10.1093/gmo/9781561592630.article.06571|accessdate=2023-07-27}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Većina Perijeve muzike je izgubljena, uprkos njenoj popularnosti i slavi u [[Evropa|Evropi]] u vrijeme kada je komponovana, ali je libreto od 455 stihova objavljen i sačuvan. Vladajuća firentinska porodica [[Medici|Mediči]] bila je toliko oduševljena Dafne da je dozvolila da se Perijevo sljedeće djelo, Euridice, izvede kao dio svečanosti povodom vjenčanja [[Marija Medici|Marije de' Medici]] i [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrika IV]] 1600. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.news.com.au/travel/story/0,23483,20827633-5010927,00.html|title=Music to the ears|date=27 November 2006|website=[[news.com.au]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604160329/http://www.news.com.au/music-to-the-ears/story-0-1111112591568|archive-date=4 June 2011|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicwithease.com/opera-before-gluck.html|title=Opera Before Gluck|website=Music With Ease|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt;

Opera je napisana za elitni krug [[Humanitarna pomoć|humanista]] u [[Firenca|Firenci]], poznat kao Firentinska kamerata, između 1594. i 1597. godine, uz podršku, a moguće i saradnju, [[Kompozitor|kompozitora]] i mecene Jacopa Corsija.&lt;ref name=&quot;at&quot;&gt;{{Cite web|url=https://archive.today/20121130170806/http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:cejxVYY_gLYJ:at.or.at/hans/misc/itp/newmediahistory/dafne.xhtml&amp;hl=en&amp;ct=clnk&amp;cd=41|title=1597 - Dafne, by Jacopo Peri|website=archive.today|access-date=8. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal|last=Porter|first=William V.|year=1965|title=Peri and Corsi's ''Dafne'': Some New Discoveries and Observations|journal=[[Journal of the American Musicological Society]]|volume=18|issue=2|pages=170–196|doi=10.2307/830682|jstor=830682}}&lt;/ref&gt; Međutim, prva potvrđena, nejavna izvedba djela za Don Giovannija de' Medici održana je 1597. godine zahvaljujući Marcu da Gaglianu. Prema Perijevom vlastitom svjedočenju, čini se da je opera izvedena tokom tri karnevalske sezone (1595–1598), pri čemu je komponovana godinu ranije. Opera je kasnije izvedena 1599. godine u [[Palazzo Pitti|Palati Pitti]] i u Palati Guicciardini Corsi Salviati, najkasnije u januaru iste godine, ali su tačni datumi izvođenja predmet rasprave među istraživačima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Iako je bila pokušaj oživljavanja grčke drame,&lt;ref name=&quot;na&quot;&gt;{{cite book|last=Otten|first=Joseph|url=http://www.newadvent.org/cathen/10657a.htm|title=Catholic Encyclopedia|date=1911|publisher=Robert Appleton Company|location=New York|access-date=7 August 2007}}&lt;/ref&gt; bila je daleko od onoga što bi [[Antička Grčka|antički Grci]] prepoznali kao dramsku umjetnost.&lt;ref name=&quot;at&quot; /&gt;

== Priča ==
Radnja opere, u kojoj se [[Apolon]] zaljubljuje u [[Nimfa|nimfu]] [[Dafne]], inspirisana je [[Ovidije|Ovidijem]] i njegovom narativnom [[Poezija|poezijom]] „[[Metamorfoze]]“, djelom koje je često korišteno u operama nastalim u firentinskom, mantovanskom i rimskom opernom krugu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sternfeld|first=F. W.|date=1978|title=The First Printed Opera Libretto|url=https://www.jstor.org/stable/734132|journal=Music &amp; Letters|volume=59|issue=2|pages=121–138|doi=10.1093/ml/59.2.121|issn=0027-4224|jstor=734132|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

Prema Rinuccinijevom libretu, Apolon spašava čovječanstvo tako što ubija Pitona, a zatim izaziva [[Kupid|Kupida]] na takmičenje u streličarstvu kako bi dokazao ko je bolji strijelac. Kao način osvete, Kupido ga pogodi strijelom i navede ga da se zaljubi u Dafne. Kako bi pobjegla od Apolona, Dafne se pretvara u [[Lovor|lovorovo]] drvo, od kojeg Apolon potom pravi vijenac, koji postaje simbol [[Poezija|poezije]], [[Muzika|muzike]] i slobode.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Savage|first=Roger|date=1989|title=Prologue: Daphne Transformed|url=https://www.jstor.org/stable/3127017|journal=Early Music|volume=17|issue=4|pages=485–493|doi=10.1093/earlyj/XVII.4.485|issn=0306-1078|jstor=3127017|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

== Muzika ==
Dafne je napisana za znatno manji ansambl u poređenju s nešto kasnijim operama [[Claudio Monteverdi|Claudia Monteverdija]], i to za [[čembalo]], lautu, [[Viola|violu]], chitarrone i trostruku frulu.&lt;ref name=&quot;na&quot; /&gt; Oslanjajući se na tadašnji novi muzički razvoj, Peri je utemeljio recitative – melodični govor uz muzičku pratnju – kao središnji element opere.&lt;ref name=&quot;at&quot; /&gt;

Perijev muzički izraz bio je spoj uticaja njegovih savremenika i eksperimentisanja s prikazivanjem ljudskog govora kroz recitativ i muzičku prozodiju. Peri je nastojao da u svom pisanju oponaša tok i muzikalnost govora, dok su njegovi savremenici Emilio de' Cavalieri i Giulio Caccini težili sličnim, ali različitim kompozitorskim ciljevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Carlton|first=Richard A.|date=2000|title=Florentine Humanism and the Birth of Opera: The Roots of Operatic &quot;Conventions&quot;|url=https://www.jstor.org/stable/3108425|journal=International Review of the Aesthetics and Sociology of Music|volume=31|issue=1|pages=67–78|doi=10.2307/3108425|issn=0351-5796|jstor=3108425|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, muzika napisana za operu možda je djelimično nastala uz pomoć Caccinija, ali savremena istraživanja to ne potvrđuju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gerard|first=Helen|date=1924|title=THE FIRST OPERA: Presented at Florence in 1600 and again in 1923|url=https://www.jstor.org/stable/23929390|journal=The American Magazine of Art|volume=15|issue=9|pages=463–466|issn=2151-254X|jstor=23929390}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==

* ''La Dafne'' (Gagliano), 1608
* ''Dafne'' (Opitz–Schütz), 1627
* ''Dafne in lauro'' (Fux), 1714
* ''Daphne'' (Strauss), 1938

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.hoasm.org/VA/Dafne%20Libretto.pdf Libreto s prijevodom] u HOASM-u
* [https://web.archive.org/web/20061001161535/http://www.pwcenter.org/files/works/StarryMessenger-FLEMING.pdf ''Zvjezdani glasnik''] Justina Fleminga, predstava o prvoj produkciji ''Dafne''

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Opere]]
[[Kategorija:Italijanska opera]]</text>
      <sha1>ibpxajb6kdawbdor903nz0v9t3v1k6t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521999</id>
    <revision>
      <id>3713465</id>
      <timestamp>2025-06-09T07:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija događaj | naziv                 = Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije | slika                 = Serbia and Montenegro.svg | veličina_slike        =  | alt_slike             =  | tekst                 =  | izvorni_naziv         =  | izvorni_naziv_jez     =  | lokalni_naziv         =  | vrijeme               =  | trajanje              =  | datum                 = 8. novembar 1991 – 1995&lt;br/&gt;30. maj 1992 – 22. novembar 1995&lt;br/&gt; mart 1998 – oktobar 2...</comment>
      <origin>3713465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28270" sha1="25g4fqduzggp42cc235k0uavfjmcf4i" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
| naziv                 = Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije
| slika                 = Serbia and Montenegro.svg
| veličina_slike        = 
| alt_slike             = 
| tekst                 = 
| izvorni_naziv         = 
| izvorni_naziv_jez     = 
| lokalni_naziv         = 
| vrijeme               = 
| trajanje              = 
| datum                 = 8. novembar 1991 – 1995&lt;br/&gt;30. maj 1992 – 22. novembar 1995&lt;br/&gt; mart 1998 – oktobar 2000
| mjesto                =
| lokacija              = 
| koordinate            = &lt;!-- {{coord|ŠIR|DUŽ|region:XXXX_type:event|display=inline,title}} --&gt;
| također_poznato_kao   = 
| vrsta                 = [[Međunarodne sankcije]]
| tema                  = 
| uzrok                 =
| razlog                = [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
| prvi_reporter         = 
| budžet                = 
| pokrovitelj           = &lt;!-- ili | pokrovitelji = --&gt;
| organizatori          = 
| snimili               = 
| učesnici              = 
| ishod                 = 
| žrtve1                = 
| žrtve2                = 
| žrtve3                = 
| broj_mrtvih           = 
| broj_povrijeđenih     = 
| prijavljeni_nestanci  = 
| oštećenje_imovine     = 
| sahrana               = 
| ispitivanja           = 
| istraga               = 
| mrtvozornik           = 
| hapšenja              = 
| osumnjičeni           = 
| optuženi              = 
| osuđeni               = 
| prijave               = 
| suđenje               = 
| presuda               = 
| osude                 = 
| kazna                 = 
| zabrane_objavljivanja = 
| parnica               = 
| nagrade               = 
| snimci                = 
| prazna_oznaka1        = &lt;!-- ili | prazni_podaci1 = --&gt;
| prazna_oznaka2        = &lt;!-- ili | prazni_podaci2 = --&gt;
| prazna_oznaka3        = &lt;!-- ili | prazni_podaci3 = --&gt;
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| napomene              = 
}}
Tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] 1990-ih i ranih 2000-ih, nekoliko rundi međunarodnih sankcija uvedeno je protiv [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivših jugoslavenskih]] republika [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] koje su formirale novu državu pod nazivom [[Savezna Republika Jugoslavija]]. Sankcije su uključivale zabranu sve međunarodne trgovine, naučne i tehničke saradnje, sportske i kulturne razmjene, te zračnog i pomorskog saobraćaja.{{sfn|The Mandala Projects|2012}}&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;/&gt;

U prvoj rundi sankcija, koje su uvedene kao odgovor na [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u Bosni]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], a trajale su između aprila 1992. i oktobra 1995, SR Jugoslavija je stavljena pod embargo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). Embargo je ukinut nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], kojim je okončan sukob.{{sfn|Agence France Presse|2000}}&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web |date=30 March 1996 |title=Dayton Peace Accords on Bosnia |url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html |archive-date=22 May 2011 |access-date=19 March 2006 |publisher=US Department of State}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Says |first=P. Morra |date=2015-12-14 |title=A flawed recipe for how to end a war and build a state: 20 years since the Dayton Agreement |url=https://blogs.lse.ac.uk/europpblog/2015/12/14/a-flawed-recipe-for-how-to-end-a-war-and-build-a-state-20-years-since-the-dayton-agreement/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220824220725/https://blogs.lse.ac.uk/europpblog/2015/12/14/a-flawed-recipe-for-how-to-end-a-war-and-build-a-state-20-years-since-the-dayton-agreement/ |archive-date=24 August 2022 |access-date=2022-08-24 |website=EUROPP}}&lt;/ref&gt; Tokom i nakon [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]] 1998–1999, SR Jugoslavija je ponovo bila sankcionisana od strane UN-a, [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU){{refn|group=note|[[European Union]] countries: [[France]], [[Germany]], [[Belgium]], [[Netherlands]], [[Luxembourg]], [[Italy]], [[United Kingdom]], [[Republic of Ireland|Ireland]], [[Denmark]], [[Greece]], [[Spain]], [[Portugal]], [[Austria]], [[Finland]] and [[Sweden]].}} i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].{{sfn|Agence France Presse|2000}} Nakon svrgavanja predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u oktobru 2000, sankcije protiv SR Jugoslavije su počele da se povlače, a većina je ukinuta do 19. januara 2001.{{sfn|Jovanovic|Sukovic|2001}}

Sankcije su imale veliki utjecaj na ekonomiju Srbije i Crne Gore i njeno društvo, pri čemu je Srbija bila najteže pogođena, čiji je [[Bruto domaći proizvod|BDP]] pao sa 24 milijarde dolara 1990. na ispod 10 milijardi dolara 1993,{{sfn|Becker|2005}} te na 8,66 milijardi dolara 2000.{{sfn|IMF|2014}} Također su imale značajan utjecaj na jugoslavensku industriju.{{sfn|The Mandala Projects|2012}} Siromaštvo je bilo najviše 1993, kada je 39 posto stanovništva živjelo s manje od 2 dolara mjesečno. Nivo siromaštva ponovo je porastao kada su međunarodne sankcije ponovo uvedene 1998.{{sfn|Jovanovic|Sukovic|2001}} Procjenjuje se da je 800.000 ljudi emigriralo iz Srbije 1990-ih, od kojih je 20 posto imalo visoko obrazovanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emg.rs/en/news/serbia/61642.html |title=Serbia seeks to fill the '90s brain-drainage gap |publisher=EMG.rs |date=5 September 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529021627/http://www.emg.rs/en/news/serbia/61642.html |archive-date=May 29, 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pregled-rs.com/article.php?pid=208&amp;id=19625&amp;lang=en|title=Survey S&amp;M 1/2003|publisher=Yugoslav Survey|access-date=2016-06-18|archive-url=https://archive.today/20130111073313/http://www.pregled-rs.com/article.php?pid=208&amp;id=19625&amp;lang=en|archive-date=2013-01-11|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Tokom 1991, [[raspad Jugoslavije]] je bio u toku, a najzapadnije republike [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] su proglasile nezavisnost, a u drugom dijelu godine, [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatski rat za nezavisnost]] je bio u punom jeku sa jugoslavenskom kampanjom u Hrvatskoj 1991. Dana 25. septembra 1991, [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] uspostavila je [[embargo]] na oružje i vojnu opremu Jugoslaviji, što je trebalo da podrži [[Badinterova komisija|Konferenciju o Jugoslaviji]], koja je trebala riješiti situaciju mirno i putem pregovora.

Dana 8. novembra 1991, [[Evropska ekonomska zajednica]] uvela je prve ekonomske sankcije protiv bivših jugoslavenskih republika, dok je 2. decembra ukinula sankcije i ponovo uspostavila ekonomsku pomoć svim republikama osim Srbiji i Crnoj Gori.{{sfn|Jovanovic|Sukovic|2001}} Sankcije su zabranile članicama EEZ uvoz tekstila iz Jugoslavije i obustavile ukupno 1,9 milijardi dolara paketa pomoći EEZ koji su obećani Jugoslaviji prije nego što dvanaest prekida vatre nije uspjelo da se ostvari u hrvatskoj ratnoj zoni.&lt;ref name=&quot;LATY&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-11-09-mn-1055-story.html|author=William D. Montalbano|title=''Yugoslavia Hit by Trade Sanctions''|date=November 9, 1991|access-date=February 10, 2019}}&lt;/ref&gt;

Krajem 1992, raspad SFR Jugoslavije je međunarodno priznat. Bivše jugoslovenske republike Srbija i Crna Gora formirale su novu, manju državu pod nazivom Savezna Republika Jugoslavija. Do kraja proljeća 1992, u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]] je počeo rat.

== Historija ==
[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] usvojilo je Rezoluciju 757 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija sa 13 glasova za i 0 protiv 30. maja 1992. Njom je zabranjena sva međunarodna trgovina, naučna i tehnička saradnja, sportska i kulturna razmjena, zračni i pomorski saobraćaj, te putovanja vladinih zvaničnika iz Savezne Republike Jugoslavije.{{sfn|The Mandala Projects|2012}}&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;/&gt; Sljedećeg dana, [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[George H. W. Bush]] naredio je [[Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvu finansija]] da zaplijeni svu imovinu jugoslavenske vlade sa sjedištem u SAD-u, vrijednu približno 200 miliona dolara u to vrijeme.&lt;ref name=&quot;NYTUNY&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1992/05/31/world/un-votes-13-0-for-embargo-on-trade-with-yugoslavia-air-travel-and-oil-curbed.html|author=Paul Lewis|title=''U.N. VOTES 13-0 FOR EMBARGO ON TRADE WITH YUGOSLAVIA; AIR TRAVEL AND OIL CURBED''|newspaper=The New York Times |agency=[[The New York Times]]|date=May 31, 1992|access-date=February 10, 2019}}&lt;/ref&gt; [[Predsjednik Francuske|Francuski predsjednik]] [[François Mitterrand]] je u početku odgađao usvajanje [[Rezolucija 757 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucije 757]] kada je predložio da se ukine zabrana sporta, ali se umjesto toga odlučio da zadrži zabranu sporta u zamjenu za pismeno pojašnjenje da srpski borci nisu isključivo odgovorni za rat u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;NYTUNY&quot;/&gt; Uprkos Mitterrandovom amandmanu, Rezolucija 757 bila je isključivo usmjerena na SR Jugoslaviju, a ne na bilo koju od država koje su proglasile nezavisnost.&lt;ref name=&quot;NYTUNY&quot;/&gt;

Dana 16. novembra 1992, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je [[Rezolucija 787 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 787]], kojom se nameće široka zabrana isporuka robe u i iz Jugoslavije.{{sfn|The Mandala Projects|2012}} Nakon ove Rezolucije uslijedio je niz pomorskih blokada, počevši od [[Operacija Pomorska straža|Operacije Pomorska straža]], a kasnije i [[Operacija Oštra straža|Operacije Oštra straža]]. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je preko stotinu rezolucija tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, a neke su bile usmjerene na srpske entitete izvan SR Jugoslavije. Rezolucije [[Rezolucija 820 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|820]] i [[Rezolucija 942 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|942]] posebno su zabranile uvozno-izvoznu razmjenu i zamrznule imovinu [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], u to vrijeme nepriznate srpske države uspostavljene ratom u Bosni i Hercegovini.{{sfn|The Mandala Projects|2012}} [[Rezolucija 1022 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 1022]] formalno je suspendovala sankcije Srbiji dan nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], 22. novembra 1995.{{sfn|Comras|2012}}

Kada je završen [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u Bosni]], sankcije UN-a protiv Jugoslavije su u potpunosti ukinute nakon bosanskohercegovačkih izbora 14. septembra 1996, iako je ostao &quot;vanjski zid&quot; sankcija - članstvo u međunarodnim finansijskim institucijama - povezano sa saradnjom sa [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-om i ljudskim pravima na Kosovu.&lt;ref name=&quot;GMYS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.gmu.edu/programs/icar/ijps/vol3_1/Delvic.htm|work=International Journal of Peace Studies|author=Milica Delević|title=''ECONOMIC SANCTIONS AS A FOREIGN POLICY TOOL: THE CASE OF YUGOSLAVIA''|access-date=May 2, 2019}}&lt;/ref&gt; [[Rezolucija 1074 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 1074]] od 1. oktobra 1996.  ukinula je sve prethodne rezolucije protiv SR Jugoslavije. Uprkos ukidanju sankcija UN-a, Sjedinjene Američke Države su zadržale &quot;vanjski zid&quot; sankcija, sprječavajući Jugoslaviju da postane članica međunarodnih institucija.&lt;ref name=&quot;GMYS&quot; /&gt;

Druga serija međunarodnih sankcija uvedena je protiv SR Jugoslavije 1998. kada se [[Rat na Kosovu|nasilje na Kosovu]] intenziviralo. Dana 31. marta 1998, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je [[Rezolucija 1160 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 1160]], kojom je uveden embargo na oružje SR Jugoslaviji.{{sfn|Agence France Presse|2000}} Nakon ovih mjera uslijedila je zabrana letova Jugoslavenske aviokompanije JAT u države članice EU od strane Evropske unije i zamrzavanje imovine jugoslavenske vlade u državama članicama EU.{{sfn|Agence France Presse|2000}} Dana 24. marta 1999, NATO je počeo [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|bombardirati Jugoslaviju]], a Sjedinjene Američke Države i Evropska unija donijele su daljnje zabrane trgovine i finansijske pomoći, uključujući zabranu izvoza nafte u Jugoslaviju.{{sfn|Agence France Presse|2000}} Evropska unija je ukinula sankcije Jugoslaviji 9. oktobra 2000, omogućivši članicama EU da dijele komercijalne letove i trguju naftom s Jugoslavijom.&lt;ref name=&quot;GEUE&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2000/oct/09/balkans5|agency=[[The Guardian]]|title=''EU lifts economic sanctions against Serbia''|date=October 9, 2000|access-date=February 10, 2019}}&lt;/ref&gt;

== Hiperinflacija jugoslavenskog dinara pod sankcijama ==
[[File:500000000000 dinars.jpg|thumbnail|right|Novčanica od 500 milijardi jugoslavenskih dinara štampana 1993. Prva hiperinflacija dinara trajala je od 1992. do 1994.]]

Počevši od 1992, ponuda novca u ekonomiji SR Jugoslavije enormno je porasla kako bi se finansirali ratovi, što je rezultiralo produženom epizodom hiperinflacije koja je trajala ukupno 25 mjeseci.&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.suedosteuropa.uni-graz.at/cse/sites/default/files/papers/Bajic_Embargo_Cake.pdf|author=Ivana Bajić-Hajduković|title=Remembering the &quot;Embargo Cake:&quot; The Legacy of Hyperinflation and the UN Sanctions in Serbia|date=2014|access-date=June 26, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170430133521/http://www.suedosteuropa.uni-graz.at/cse/sites/default/files/papers/Bajic_Embargo_Cake.pdf|archive-date=April 30, 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1993. dinar je zabilježio mjesečnu stopu inflacije od 313 miliona posto.&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;/&gt; [[Hiperinflacija]] je dostigla vrhunac kada je mjesečna inflacija dinara dostigla zapanjujućih 5,578 kvintiliona posto.&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;/&gt;

Tokom vrhunca hiperinflacije u januaru 1994, SR Jugoslavenska vlada je angažovala [[Dragoslav Avramović|Dragoslava Avramovića]], bivšeg ekonomistu [[Svjetska banka|Svjetske banke]], kao ekonomskog savjetnika. Dana 24. januara 1994, Avramović je uveo novi jugoslovenski dinar sa odnosom vrijednosti 1:1 prema [[Njemačka marka|njemačkoj marki]].&lt;ref name=&quot;OdlazakAvrama&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vreme.com/arhiva_html/530/08.html|author=Dimitrije Boarov|work=[[Vreme]]|title=''Odlazak Deda Avrama''|language=Serbian|date=March 1, 2001|access-date=June 26, 2017|archive-date=February 22, 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050222155621/http://www.vreme.com/arhiva_html/530/08.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nekoliko mjeseci nakon toga, ponuda novca se stabilizovala, tako da dinar praktično nije zabilježio devalvaciju, a nestašice raznih potrepština su primjetno smanjene.&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1994/05/30/world/embargo-leaves-serbia-thriving.html?pagewanted=all|author=Roger Cohen|agency=[[The New York Times]]|title=''Embargo Leaves Serbia Thriving''|newspaper=The New York Times |date=May 29, 1994|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat uspjeha novog dinara, Avramović je imenovan za [[Guverner Narodne banke Jugoslavije|guvernera ]] [[Narodna banka Jugoslavije|Narodne banke Jugoslavije]] 2. marta 1994.&lt;ref name=&quot;BlicAvram&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/vesti/ekonomija/deda-avram-nas-je-spasao-pre-tacno-20-godina/jb8z47t|work=[[Blic]]|title=''Deda Avram nas je spasao pre tačno 20 godina''|language=Serbian|date=January 24, 2014|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Avramović je za [[The New York Times]] izjavio da misli da se njegov fiskalni program može održati uprkos sankcijama, rekavši sljedeće:

{{Citat|Valuta je stabilna, postigli smo poljoprivrednu nezavisnost, a industrijska proizvodnja je porasla za 40 posto od kraja prošle godine. Nadamo se da će sankcije biti ukinute, jer one samo stvaraju neprijatelje. Ali naš program je održiv šta god da se desi.&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;/&gt;}}

Ekonomisti se nisu slagali oko toga da li se hiperinflacija može izbjeći međunarodnim sankcijama.&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;/&gt; U istom članku NYT-a citiran je i [[Ljubomir Madžar]], ekonomista, koji je rekao sljedeće:

{{Citat|Devizne rezerve nisu dovoljne, proizvodnja ne može postići održivo širenje pod embargom, te stoga budžetski deficit mora rasti do kraja godine, što dovodi do nove hiperinflacije.&quot;&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;/&gt;}}

Avramović je smijenjen s te pozicije 1996. od [[Narodna skupština SR Jugoslavije|Narodne skupštine SR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;RFE&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/deda-avram-secanje-na-spasioca-dinara/25241541.html|author=Zoran Glavonjić|agency=[[Radio Free Europe]]|title=''Deda Avram: Sećanje na spasioca dinara''|language=Serbian|date=January 24, 2014|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Međunarodne sankcije su ponovo uvedene 1998. zbog rata na Kosovu, a do 1999. jugoslavenski dinar je devalvirao na 30 dinara za njemačku marku.&lt;ref name=&quot;RFE&quot;/&gt;

== Posljedice na stanovništvo == 
Godine 1989. prosječni prihod stanovnika Jugoslavije iznosio je približno 3.000 dolara godišnje.&lt;ref name=&quot;NYTzima92&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1992/10/29/world/yugoslavs-face-hard-winter-as-the-blockade-bites.html|author=Paul Lewis|agency=[[The New York Times]]|title=''Yugoslavs Face Hard Winter as the Blockade Bites''|newspaper=The New York Times |date=October 29, 1992|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; U oktobru 1992, manje od godinu dana nakon uvođenja prvih sankcija, ekonomista [[Miroljub Labus]] procijenio je da je prosječni prihod u to vrijeme pao na približno 1.500 dolara godišnje.&lt;ref name=&quot;NYTzima92&quot;/&gt; U septembru 1992, kada je benzin još uvijek bio dostupan na nekim benzinskim pumpama, galon (3,8 litara) prodavao se za ekvivalent od 15 američkih dolara.&lt;ref name=&quot;CTYU&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.chicagotribune.com/1992/09/13/embargo-strangling-yugoslavia/|author=Thom Shanker|agency=[[Chicago Tribune]]|title=''Embargo Strangling Yugoslavia''|date=September 13, 1992|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat ograničenja nafte i plina nametnutih sankcijama, vlasnicima privatnih vozila u Jugoslaviji do oktobra 1992. dodijeljeno je 3,5 galona benzina mjesečno.&lt;ref name=&quot;NYT92&quot;/&gt; Do novembra 1992, država je počela prodavati javne benzinske pumpe pojedincima u nadi da će zaobići sankcije na gorivo.&lt;ref name=&quot;CSYG&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.csmonitor.com/1992/1106/06022.html|author=Louise Branson|agency=[[The Christian Science Monitor]]|title=''Young Gangs Rule Belgrade Streets''|date=November 6, 1992|access-date=November 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Benzinske pumpe su prodate pojedincima s velikim količinama novca i uličnim autoritetom; paravojni vođa [[Željko Ražnatović]] je u to vrijeme od države stekao nekoliko benzinskih pumpi.&lt;ref name=&quot;CSYG&quot;/&gt; Kao rezultat sankcija, mnogi ljudi su prestali voziti svoje automobile. Javni autobuski prevoznik u Beogradu, GSP, više nije ostvarivao prihod jer se njegov vozni park smanjio zbog nedostatka finansiranja, što je dovelo do prenatrpanosti autobusa nakon čega se karte više nisu mogle naplaćivati ​​od putnika.&lt;ref name=&quot;Watkins&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rogershermansociety.org/yugoslavia.htm|author=Thayer Watkins, Ph.D.|title=The Worst Episode of Hyperinflation in History: Yugoslavia 1993-94|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, sigurnosni autobusi GSP-a su postepeno zanemareni, do te mjere da je krajem 1990-ih (nakon čega su sankcije ponovo uvedene nakon početka pobune na Kosovu) putnik koji je sjedio preko jednog od točkova u autobusu propao kroz zahrđali pod i na licu mjesta poginuo.&lt;ref&gt;Živković, Marko. ''Serbian Dreambook''. Indiana University Press, 2011, p. 23.&lt;/ref&gt;

Procjena [[Centralna obavještajna agencija|Centralne obavještajne agencije]] o sankcijama podnesena 1993. navodi da su se &quot;Srbi navikli na periodične nestašice, duge redove u trgovinama, hladne domove zimi i ograničenja električne energije&quot;.&lt;ref name=&quot;CIAVN&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:456612-CIA-o-Srbiji-1993-Sankcije-ne-pogadjaju-dovoljno|author=V. Mijatović|work=[[Večernje novosti]]|title=''CIA o Srbiji 1993: Sankcije ne pogađaju dovoljno''|language=Serbian|date=September 30, 2013|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Medicinske zalihe u bolnicama su se suočile s nestašicom [[antibiotik]]a, [[vakcina]] i lijekova protiv raka.&lt;ref name=&quot;NYT92&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1992/08/31/world/sanctions-driving-yugoslav-economy-into-deep-decline.html?pagewanted=all|author=Stephen Kinzer|agency=[[The New York Times]]|title=''SANCTIONS DRIVING YUGOSLAV ECONOMY INTO DEEP DECLINE''|newspaper=The New York Times |date=August 31, 1992|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; U oktobru 1993, [[Ured Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice]] u Beogradu procijenio je da približno 3 miliona ljudi koji žive u Srbiji i Crnoj Gori živi na ili ispod granice siromaštva.&lt;ref name=&quot;WPoct93&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1993/10/20/sanctions-cripple-serbia-but-not-its-money-presses/9f11b429-481f-40bc-9664-e1e8f4e41865/|author=David B. Ottoway|agency=[[The Washington Post]]|title=''SANCTIONS CRIPPLE SERBIA, BUT NOT ITS MONEY PRESSES''|date=October 20, 1993|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Do kraja 1993, bolnicama je nedostajao osnovni antibiotik i funkcionalna oprema poput rendgenskih uređaja.&lt;ref name=&quot;WPoct93&quot;/&gt; U tom trenutku benzinske pumpe su prestale da obezbjeđuju gorivo.&lt;ref name=&quot;WPoct93&quot;/&gt; U oktobru 1993, u pokušaju da uštedi energiju, jugoslavenska vlada je počela da isključuje grijanje i struju u svim stambenim zgradama.&lt;ref name=&quot;Watkins&quot;/&gt; U novembru 1994, 87 pacijenata je umrlo u Beogradskom institutu za mentalno zdravlje, koji nije imao grijanje, hranu ni lijekove.&lt;ref name=&quot;Watkins&quot;/&gt; Pacijenti u bolnici su navodno hodali goli uz malo nadzora.&lt;ref name=&quot;Watkins&quot;/&gt; U maju 1994, [[The New York Times]] je izvijestio da je stopa samoubistava porasla za 22% od kada su sankcije prvi put uvedene protiv SR Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;/&gt;

U Crnoj Gori, najveća topionica aluminija u regionu, Aluminijumski kombinat Podgorica, prestala je sa radom nakon uvođenja sankcija.&lt;ref name=&quot;Vijesti93&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vijesti.me/vijesti/dukanoviceva-strategija-za-pripajanje-srpske-881034|author=Miloš Rudović|work=[[Vijesti]]|title=''Đukanovićeva strategija za pripajanje Srpske''|format=via [[Wayback Machine]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112021508/http://www.vijesti.me/vijesti/dukanoviceva-strategija-za-pripajanje-srpske-881034|language=Serbian|date=March 27, 2016|archive-date=January 12, 2018|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Godine 1993, predsjednik Republike Crne Gore u okviru Jugoslavije, [[Momir Bulatović]], izjavio je da sankcije uzrokuju masovnu nestašicu hrane u Crnoj Gori.&lt;ref name=&quot;Vijesti93&quot;/&gt;

== Siva ekonomija ==
Sprovođenje sankcija poklapalo se s pojavom sive ekonomije. Iako tokom sankcija nije bilo legalnog uvoza cigareta, na njihovo mjesto je stupilo tržište nekvalitetnih i lažnih cigareta, alkohola i raznih uličnih droga.&lt;ref name=&quot;Vice&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vice.com/sr/article/kako-smo-se-zabavljali-u-srbiji-pod-sankcijama-devedesetih-godina/|author=Daniel Bukumirović|work=[[Vice News]]|title=''Tinejdžeri u Srbiji pod sankcijama devedesetih''|language=Serbian|date=June 19, 2015|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Poreklo&quot;&gt;{{cite web|url=https://pavlusko.wordpress.com/2009/08/10/poreklo-organizovanog-kriminala-na-balkanu/|author=Pavluško Imširović|title=Poreklo organizovanog kriminala na Balkanu|language=Serbian|date=August 10, 2009|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt;

Iako su sankcije uključivale ograničenja na benzin, krijumčari su pokušavali profitirati kupujući benzin preko jugoslovenske granice.&lt;ref name=&quot;Vijesti92&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vijesti.me/ekonomija/sverc-goriva-90-ih-desetak-ljudi-misteriozno-nestalo-77418|author=Milorad Milošević|work=[[Vijesti]]|title=''Šverc goriva 90-ih: Desetak ljudi misteriozno nestalo''|format=via [[Wayback Machine]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150131211919/https://www.vijesti.me/ekonomija/sverc-goriva-90-ih-desetak-ljudi-misteriozno-nestalo-77418|language=Serbian|date=June 9, 2012|archive-date=January 31, 2015|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Iako su neki krijumčari ostvarivali veliku zaradu, posao je bio vrlo rizičan, jer su kupovinu obavljali u gotovini.&lt;ref name=&quot;Vijesti92&quot;/&gt; U nekim slučajevima bili su idealna meta za razne mafijaške grupe, koje su mogle profitirati ubijajući krijumčare i uzimajući njihov novac namijenjen uvozu benzina u Jugoslaviju. Bivši krijumčar koji je bio aktivan u Crnoj Gori tokom sankcija, [[Zoran Ilinčić]], rekao je za Vijesti da je do kraja 1992. na granicama [[Mađarska|Mađarske]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Bugarska|Bugarske]] ubijeno najmanje 10 krijumčara.&lt;ref name=&quot;Vijesti92&quot;/&gt;

Kako su postojeće banke prolazile kroz masovno zatvaranje, došlo je do nekoliko piramidalnih šema. Prevarantske banke, poput Jugoskandika i ozloglašene Dafiment banke, osnovali su oportunistički kriminalci kako bi namamili ljude izvanrednim kamatnim stopama.&lt;ref name=&quot;BlicZaborav&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/vesti/drustvo/godine-koje-bismo-da-zaboravimo-srdan-veljovic-fotografijama-dokumentovao-devedesete/p15v7sq|author=Ranko Pivljanin|work=[[Blic]]|title=''GODINE KOJE BISMO DA ZABORAVIMO Srđan Veljović fotografijama dokumentovao devedesete u Srbiji''|language=Serbian|date=February 5, 2017|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Mnogi ljudi koji su nasjeli na piramidalne banke ostali su bez domova.&lt;ref name=&quot;BlicZaborav&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
*{{cite web|author=The Mandala Projects|year=2012|title=Serbia Sanctions (SERBSANC)|publisher=The Mandala Projects|id=391|url=http://www1.american.edu/ted/serbsanc.htm|access-date=2016-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20150512131225/http://www1.american.edu/ted/serbsanc.htm|archive-date=2015-05-12|url-status=dead}}
*{{cite web|author=IMF|year=2014|title=Report for Selected Countries and Subjects: Serbia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/01/weodata/weorept.aspx?sy=1997&amp;ey=2019&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;pr1.x=43&amp;pr1.y=14&amp;c=942&amp;s=NGDP_RPCH%2CNGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CNID_NGDP%2CNGSD_NGDP%2CLUR%2CLP&amp;grp=0&amp;a=|website=imf.org|publisher=IMF|access-date=5 April 2015}}
*{{cite web|last1=Jovanovic|first1=Predrag|last2=Sukovic|first2=Danilo|title=A decade under sanctions|year=2001|publisher=Transparentnost|url=http://www.transparentnost.org.rs/stari/dokumenti/d012.html | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20160813233234/http://www.transparentnost.org.rs/stari/dokumenti/d012.html | archive-date = 2016-08-13 }}
*{{cite web|title=Successful Sanctions – Serbia and Montenegro, 1992-1995 |date=6 November 2012 |publisher=International Relations and Security Network (ISN) ETH Zurich |url=http://www.isn.ethz.ch/Digital-Library/Articles/Special-Feature/Detail/?lng=en&amp;id=154572&amp;tabid=1453376834&amp;contextid774=154572&amp;contextid775=154574 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202090019/http://www.isn.ethz.ch/Digital-Library/Articles/Special-Feature/Detail/?lng=en&amp;id=154572&amp;tabid=1453376834&amp;contextid774=154572&amp;contextid775=154574 |archive-date=February 2, 2016 | first = Victor D | last = Comras }}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book|author1=Vesna Bojičić|author2=David A. Dyker|title=Sanctions on Serbia: Sledgehammer Or Scalpel?|url=https://books.google.com/books?id=XKZIAAAAYAAJ|year=1993|publisher=Sussex European Institute}}
*{{cite book|author=Council on Foreign Relations|title=Economic Sanctions and American Diplomacy|url=https://books.google.com/books?id=urvIo1FQWZwC&amp;pg=PA187|year=1998|publisher=Council on Foreign Relations|isbn=978-0-87609-212-5|pages=187–}}

[[Kategorija:Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Međunarodne sankcije]]
[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Sport u SR Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>25g4fqduzggp42cc235k0uavfjmcf4i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713466</id>
      <parentid>3713465</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T08:18:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3713466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28361" sha1="b3po2y6953260j8gld04ibnq3u3ad5v" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
| naziv                 = Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije
| slika                 = Serbia and Montenegro.svg
| veličina_slike        = 
| alt_slike             = 
| tekst                 = 
| izvorni_naziv         = 
| izvorni_naziv_jez     = 
| lokalni_naziv         = 
| vrijeme               = 
| trajanje              = 
| datum                 = 8. novembar 1991 – 1995&lt;br/&gt;30. maj 1992 – 22. novembar 1995&lt;br/&gt; mart 1998 – oktobar 2000
| mjesto                =
| lokacija              = 
| koordinate            = &lt;!-- {{coord|ŠIR|DUŽ|region:XXXX_type:event|display=inline,title}} --&gt;
| također_poznato_kao   = 
| vrsta                 = [[Međunarodne sankcije]]
| tema                  = 
| uzrok                 =
| razlog                = [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
| prvi_reporter         = 
| budžet                = 
| pokrovitelj           = &lt;!-- ili | pokrovitelji = --&gt;
| organizatori          = 
| snimili               = 
| učesnici              = 
| ishod                 = 
| žrtve1                = 
| žrtve2                = 
| žrtve3                = 
| broj_mrtvih           = 
| broj_povrijeđenih     = 
| prijavljeni_nestanci  = 
| oštećenje_imovine     = 
| sahrana               = 
| ispitivanja           = 
| istraga               = 
| mrtvozornik           = 
| hapšenja              = 
| osumnjičeni           = 
| optuženi              = 
| osuđeni               = 
| prijave               = 
| suđenje               = 
| presuda               = 
| osude                 = 
| kazna                 = 
| zabrane_objavljivanja = 
| parnica               = 
| nagrade               = 
| snimci                = 
| prazna_oznaka1        = &lt;!-- ili | prazni_podaci1 = --&gt;
| prazna_oznaka2        = &lt;!-- ili | prazni_podaci2 = --&gt;
| prazna_oznaka3        = &lt;!-- ili | prazni_podaci3 = --&gt;
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| napomene              = 
}}
Tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] 1990-ih i ranih 2000-ih, nekoliko rundi međunarodnih sankcija uvedeno je protiv [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivših jugoslavenskih]] republika [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] koje su formirale novu državu pod nazivom [[Savezna Republika Jugoslavija]]. Sankcije su uključivale zabranu sve međunarodne trgovine, naučne i tehničke saradnje, sportske i kulturne razmjene, te zračnog i pomorskog saobraćaja.{{sfn|The Mandala Projects|2012}}&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;/&gt;

U prvoj rundi sankcija, koje su uvedene kao odgovor na [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u Bosni]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], a trajale su između aprila 1992. i oktobra 1995, SR Jugoslavija je stavljena pod embargo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). Embargo je ukinut nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], kojim je okončan sukob.{{sfn|Agence France Presse|2000}}&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web |date=30 March 1996 |title=Dayton Peace Accords on Bosnia |url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html |archive-date=22 May 2011 |access-date=19 March 2006 |publisher=US Department of State}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Says |first=P. Morra |date=2015-12-14 |title=A flawed recipe for how to end a war and build a state: 20 years since the Dayton Agreement |url=https://blogs.lse.ac.uk/europpblog/2015/12/14/a-flawed-recipe-for-how-to-end-a-war-and-build-a-state-20-years-since-the-dayton-agreement/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220824220725/https://blogs.lse.ac.uk/europpblog/2015/12/14/a-flawed-recipe-for-how-to-end-a-war-and-build-a-state-20-years-since-the-dayton-agreement/ |archive-date=24 August 2022 |access-date=2022-08-24 |website=EUROPP}}&lt;/ref&gt; Tokom i nakon [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]] 1998–1999, SR Jugoslavija je ponovo bila sankcionisana od strane UN-a, [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU){{refn|group=note|Zemlje [[Evropska unija|Evropske unije]]: [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Belgija]], [[Nizozemska]], [[Luksemburg]], [[Italija]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Irska]], [[Danska]], [[Grčka]], [[Španija]], [[Portugal]], [[Austrija]], [[Finska]] i [[Švedska]].}} i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].{{sfn|Agence France Presse|2000}} Nakon svrgavanja predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u oktobru 2000, sankcije protiv SR Jugoslavije su počele da se povlače, a većina je ukinuta do 19. januara 2001.{{sfn|Jovanovic|Sukovic|2001}}

Sankcije su imale veliki utjecaj na ekonomiju Srbije i Crne Gore i njeno društvo, pri čemu je Srbija bila najteže pogođena, čiji je [[Bruto domaći proizvod|BDP]] pao sa 24 milijarde dolara 1990. na ispod 10 milijardi dolara 1993,{{sfn|Becker|2005}} te na 8,66 milijardi dolara 2000.{{sfn|IMF|2014}} Također su imale značajan utjecaj na jugoslavensku industriju.{{sfn|The Mandala Projects|2012}} Siromaštvo je bilo najviše 1993, kada je 39 posto stanovništva živjelo s manje od 2 dolara mjesečno. Nivo siromaštva ponovo je porastao kada su međunarodne sankcije ponovo uvedene 1998.{{sfn|Jovanovic|Sukovic|2001}} Procjenjuje se da je 800.000 ljudi emigriralo iz Srbije 1990-ih, od kojih je 20 posto imalo visoko obrazovanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emg.rs/en/news/serbia/61642.html |title=Serbia seeks to fill the '90s brain-drainage gap |publisher=EMG.rs |date=5 September 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120529021627/http://www.emg.rs/en/news/serbia/61642.html |archive-date=May 29, 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pregled-rs.com/article.php?pid=208&amp;id=19625&amp;lang=en|title=Survey S&amp;M 1/2003|publisher=Yugoslav Survey|access-date=2016-06-18|archive-url=https://archive.today/20130111073313/http://www.pregled-rs.com/article.php?pid=208&amp;id=19625&amp;lang=en|archive-date=2013-01-11|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Tokom 1991, [[raspad Jugoslavije]] je bio u toku, a najzapadnije republike [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] su proglasile nezavisnost, a u drugom dijelu godine, [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatski rat za nezavisnost]] je bio u punom jeku sa jugoslavenskom kampanjom u Hrvatskoj 1991. Dana 25. septembra 1991, [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] uspostavila je [[embargo]] na oružje i vojnu opremu Jugoslaviji, što je trebalo da podrži [[Badinterova komisija|Konferenciju o Jugoslaviji]], koja je trebala riješiti situaciju mirno i putem pregovora.

Dana 8. novembra 1991, [[Evropska ekonomska zajednica]] uvela je prve ekonomske sankcije protiv bivših jugoslavenskih republika, dok je 2. decembra ukinula sankcije i ponovo uspostavila ekonomsku pomoć svim republikama osim Srbiji i Crnoj Gori.{{sfn|Jovanovic|Sukovic|2001}} Sankcije su zabranile članicama EEZ uvoz tekstila iz Jugoslavije i obustavile ukupno 1,9 milijardi dolara paketa pomoći EEZ koji su obećani Jugoslaviji prije nego što dvanaest prekida vatre nije uspjelo da se ostvari u hrvatskoj ratnoj zoni.&lt;ref name=&quot;LATY&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-11-09-mn-1055-story.html|author=William D. Montalbano|title=''Yugoslavia Hit by Trade Sanctions''|date=November 9, 1991|access-date=February 10, 2019}}&lt;/ref&gt;

Krajem 1992, raspad SFR Jugoslavije je međunarodno priznat. Bivše jugoslovenske republike Srbija i Crna Gora formirale su novu, manju državu pod nazivom Savezna Republika Jugoslavija. Do kraja proljeća 1992, u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]] je počeo rat.

== Historija ==
[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] usvojilo je Rezoluciju 757 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija sa 13 glasova za i 0 protiv 30. maja 1992. Njom je zabranjena sva međunarodna trgovina, naučna i tehnička saradnja, sportska i kulturna razmjena, zračni i pomorski saobraćaj, te putovanja vladinih zvaničnika iz Savezne Republike Jugoslavije.{{sfn|The Mandala Projects|2012}}&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;/&gt; Sljedećeg dana, [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[George H. W. Bush]] naredio je [[Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvu finansija]] da zaplijeni svu imovinu jugoslavenske vlade sa sjedištem u SAD-u, vrijednu približno 200 miliona dolara u to vrijeme.&lt;ref name=&quot;NYTUNY&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1992/05/31/world/un-votes-13-0-for-embargo-on-trade-with-yugoslavia-air-travel-and-oil-curbed.html|author=Paul Lewis|title=''U.N. VOTES 13-0 FOR EMBARGO ON TRADE WITH YUGOSLAVIA; AIR TRAVEL AND OIL CURBED''|newspaper=The New York Times |agency=[[The New York Times]]|date=May 31, 1992|access-date=February 10, 2019}}&lt;/ref&gt; [[Predsjednik Francuske|Francuski predsjednik]] [[François Mitterrand]] je u početku odgađao usvajanje [[Rezolucija 757 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucije 757]] kada je predložio da se ukine zabrana sporta, ali se umjesto toga odlučio da zadrži zabranu sporta u zamjenu za pismeno pojašnjenje da srpski borci nisu isključivo odgovorni za rat u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;NYTUNY&quot;/&gt; Uprkos Mitterrandovom amandmanu, Rezolucija 757 bila je isključivo usmjerena na SR Jugoslaviju, a ne na bilo koju od država koje su proglasile nezavisnost.&lt;ref name=&quot;NYTUNY&quot;/&gt;

Dana 16. novembra 1992, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je [[Rezolucija 787 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 787]], kojom se nameće široka zabrana isporuka robe u i iz Jugoslavije.{{sfn|The Mandala Projects|2012}} Nakon ove Rezolucije uslijedio je niz pomorskih blokada, počevši od [[Operacija Pomorska straža|Operacije Pomorska straža]], a kasnije i [[Operacija Oštra straža|Operacije Oštra straža]]. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je preko stotinu rezolucija tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, a neke su bile usmjerene na srpske entitete izvan SR Jugoslavije. Rezolucije [[Rezolucija 820 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|820]] i [[Rezolucija 942 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|942]] posebno su zabranile uvozno-izvoznu razmjenu i zamrznule imovinu [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], u to vrijeme nepriznate srpske države uspostavljene ratom u Bosni i Hercegovini.{{sfn|The Mandala Projects|2012}} [[Rezolucija 1022 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 1022]] formalno je suspendovala sankcije Srbiji dan nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], 22. novembra 1995.{{sfn|Comras|2012}}

Kada je završen [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u Bosni]], sankcije UN-a protiv Jugoslavije su u potpunosti ukinute nakon bosanskohercegovačkih izbora 14. septembra 1996, iako je ostao &quot;vanjski zid&quot; sankcija - članstvo u međunarodnim finansijskim institucijama - povezano sa saradnjom sa [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-om i ljudskim pravima na Kosovu.&lt;ref name=&quot;GMYS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.gmu.edu/programs/icar/ijps/vol3_1/Delvic.htm|work=International Journal of Peace Studies|author=Milica Delević|title=''ECONOMIC SANCTIONS AS A FOREIGN POLICY TOOL: THE CASE OF YUGOSLAVIA''|access-date=May 2, 2019}}&lt;/ref&gt; [[Rezolucija 1074 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 1074]] od 1. oktobra 1996.  ukinula je sve prethodne rezolucije protiv SR Jugoslavije. Uprkos ukidanju sankcija UN-a, Sjedinjene Američke Države su zadržale &quot;vanjski zid&quot; sankcija, sprječavajući Jugoslaviju da postane članica međunarodnih institucija.&lt;ref name=&quot;GMYS&quot; /&gt;

Druga serija međunarodnih sankcija uvedena je protiv SR Jugoslavije 1998. kada se [[Rat na Kosovu|nasilje na Kosovu]] intenziviralo. Dana 31. marta 1998, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je [[Rezolucija 1160 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 1160]], kojom je uveden embargo na oružje SR Jugoslaviji.{{sfn|Agence France Presse|2000}} Nakon ovih mjera uslijedila je zabrana letova Jugoslavenske aviokompanije JAT u države članice EU od strane Evropske unije i zamrzavanje imovine jugoslavenske vlade u državama članicama EU.{{sfn|Agence France Presse|2000}} Dana 24. marta 1999, NATO je počeo [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|bombardirati Jugoslaviju]], a Sjedinjene Američke Države i Evropska unija donijele su daljnje zabrane trgovine i finansijske pomoći, uključujući zabranu izvoza nafte u Jugoslaviju.{{sfn|Agence France Presse|2000}} Evropska unija je ukinula sankcije Jugoslaviji 9. oktobra 2000, omogućivši članicama EU da dijele komercijalne letove i trguju naftom s Jugoslavijom.&lt;ref name=&quot;GEUE&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2000/oct/09/balkans5|agency=[[The Guardian]]|title=''EU lifts economic sanctions against Serbia''|date=October 9, 2000|access-date=February 10, 2019}}&lt;/ref&gt;

== Hiperinflacija jugoslavenskog dinara pod sankcijama ==
[[File:500000000000 dinars.jpg|thumbnail|right|Novčanica od 500 milijardi jugoslavenskih dinara štampana 1993. Prva hiperinflacija dinara trajala je od 1992. do 1994.]]

Počevši od 1992, ponuda novca u ekonomiji SR Jugoslavije enormno je porasla kako bi se finansirali ratovi, što je rezultiralo produženom epizodom hiperinflacije koja je trajala ukupno 25 mjeseci.&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.suedosteuropa.uni-graz.at/cse/sites/default/files/papers/Bajic_Embargo_Cake.pdf|author=Ivana Bajić-Hajduković|title=Remembering the &quot;Embargo Cake:&quot; The Legacy of Hyperinflation and the UN Sanctions in Serbia|date=2014|access-date=June 26, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170430133521/http://www.suedosteuropa.uni-graz.at/cse/sites/default/files/papers/Bajic_Embargo_Cake.pdf|archive-date=April 30, 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1993. dinar je zabilježio mjesečnu stopu inflacije od 313 miliona posto.&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;/&gt; [[Hiperinflacija]] je dostigla vrhunac kada je mjesečna inflacija dinara dostigla zapanjujućih 5,578 kvintiliona posto.&lt;ref name=&quot;Bajic&quot;/&gt;

Tokom vrhunca hiperinflacije u januaru 1994, SR Jugoslavenska vlada je angažovala [[Dragoslav Avramović|Dragoslava Avramovića]], bivšeg ekonomistu [[Svjetska banka|Svjetske banke]], kao ekonomskog savjetnika. Dana 24. januara 1994, Avramović je uveo novi jugoslovenski dinar sa odnosom vrijednosti 1:1 prema [[Njemačka marka|njemačkoj marki]].&lt;ref name=&quot;OdlazakAvrama&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vreme.com/arhiva_html/530/08.html|author=Dimitrije Boarov|work=[[Vreme]]|title=''Odlazak Deda Avrama''|language=Serbian|date=March 1, 2001|access-date=June 26, 2017|archive-date=February 22, 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050222155621/http://www.vreme.com/arhiva_html/530/08.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nekoliko mjeseci nakon toga, ponuda novca se stabilizovala, tako da dinar praktično nije zabilježio devalvaciju, a nestašice raznih potrepština su primjetno smanjene.&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1994/05/30/world/embargo-leaves-serbia-thriving.html?pagewanted=all|author=Roger Cohen|agency=[[The New York Times]]|title=''Embargo Leaves Serbia Thriving''|newspaper=The New York Times |date=May 29, 1994|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat uspjeha novog dinara, Avramović je imenovan za [[Guverner Narodne banke Jugoslavije|guvernera ]] [[Narodna banka Jugoslavije|Narodne banke Jugoslavije]] 2. marta 1994.&lt;ref name=&quot;BlicAvram&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/vesti/ekonomija/deda-avram-nas-je-spasao-pre-tacno-20-godina/jb8z47t|work=[[Blic]]|title=''Deda Avram nas je spasao pre tačno 20 godina''|language=Serbian|date=January 24, 2014|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Avramović je za [[The New York Times]] izjavio da misli da se njegov fiskalni program može održati uprkos sankcijama, rekavši sljedeće:

{{Citat|Valuta je stabilna, postigli smo poljoprivrednu nezavisnost, a industrijska proizvodnja je porasla za 40 posto od kraja prošle godine. Nadamo se da će sankcije biti ukinute, jer one samo stvaraju neprijatelje. Ali naš program je održiv šta god da se desi.&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;/&gt;}}

Ekonomisti se nisu slagali oko toga da li se hiperinflacija može izbjeći međunarodnim sankcijama.&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;/&gt; U istom članku NYT-a citiran je i [[Ljubomir Madžar]], ekonomista, koji je rekao sljedeće:

{{Citat|Devizne rezerve nisu dovoljne, proizvodnja ne može postići održivo širenje pod embargom, te stoga budžetski deficit mora rasti do kraja godine, što dovodi do nove hiperinflacije.&quot;&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;/&gt;}}

Avramović je smijenjen s te pozicije 1996. od [[Narodna skupština SR Jugoslavije|Narodne skupštine SR Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;RFE&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/deda-avram-secanje-na-spasioca-dinara/25241541.html|author=Zoran Glavonjić|agency=[[Radio Free Europe]]|title=''Deda Avram: Sećanje na spasioca dinara''|language=Serbian|date=January 24, 2014|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Međunarodne sankcije su ponovo uvedene 1998. zbog rata na Kosovu, a do 1999. jugoslavenski dinar je devalvirao na 30 dinara za njemačku marku.&lt;ref name=&quot;RFE&quot;/&gt;

== Posljedice na stanovništvo == 
Godine 1989. prosječni prihod stanovnika Jugoslavije iznosio je približno 3.000 dolara godišnje.&lt;ref name=&quot;NYTzima92&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1992/10/29/world/yugoslavs-face-hard-winter-as-the-blockade-bites.html|author=Paul Lewis|agency=[[The New York Times]]|title=''Yugoslavs Face Hard Winter as the Blockade Bites''|newspaper=The New York Times |date=October 29, 1992|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; U oktobru 1992, manje od godinu dana nakon uvođenja prvih sankcija, ekonomista [[Miroljub Labus]] procijenio je da je prosječni prihod u to vrijeme pao na približno 1.500 dolara godišnje.&lt;ref name=&quot;NYTzima92&quot;/&gt; U septembru 1992, kada je benzin još uvijek bio dostupan na nekim benzinskim pumpama, galon (3,8 litara) prodavao se za ekvivalent od 15 američkih dolara.&lt;ref name=&quot;CTYU&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.chicagotribune.com/1992/09/13/embargo-strangling-yugoslavia/|author=Thom Shanker|agency=[[Chicago Tribune]]|title=''Embargo Strangling Yugoslavia''|date=September 13, 1992|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat ograničenja nafte i plina nametnutih sankcijama, vlasnicima privatnih vozila u Jugoslaviji do oktobra 1992. dodijeljeno je 3,5 galona benzina mjesečno.&lt;ref name=&quot;NYT92&quot;/&gt; Do novembra 1992, država je počela prodavati javne benzinske pumpe pojedincima u nadi da će zaobići sankcije na gorivo.&lt;ref name=&quot;CSYG&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.csmonitor.com/1992/1106/06022.html|author=Louise Branson|agency=[[The Christian Science Monitor]]|title=''Young Gangs Rule Belgrade Streets''|date=November 6, 1992|access-date=November 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Benzinske pumpe su prodate pojedincima s velikim količinama novca i uličnim autoritetom; paravojni vođa [[Željko Ražnatović]] je u to vrijeme od države stekao nekoliko benzinskih pumpi.&lt;ref name=&quot;CSYG&quot;/&gt; Kao rezultat sankcija, mnogi ljudi su prestali voziti svoje automobile. Javni autobuski prevoznik u Beogradu, GSP, više nije ostvarivao prihod jer se njegov vozni park smanjio zbog nedostatka finansiranja, što je dovelo do prenatrpanosti autobusa nakon čega se karte više nisu mogle naplaćivati ​​od putnika.&lt;ref name=&quot;Watkins&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rogershermansociety.org/yugoslavia.htm|author=Thayer Watkins, Ph.D.|title=The Worst Episode of Hyperinflation in History: Yugoslavia 1993-94|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, sigurnosni autobusi GSP-a su postepeno zanemareni, do te mjere da je krajem 1990-ih (nakon čega su sankcije ponovo uvedene nakon početka pobune na Kosovu) putnik koji je sjedio preko jednog od točkova u autobusu propao kroz zahrđali pod i na licu mjesta poginuo.&lt;ref&gt;Živković, Marko. ''Serbian Dreambook''. Indiana University Press, 2011, p. 23.&lt;/ref&gt;

Procjena [[Centralna obavještajna agencija|Centralne obavještajne agencije]] o sankcijama podnesena 1993. navodi da su se &quot;Srbi navikli na periodične nestašice, duge redove u trgovinama, hladne domove zimi i ograničenja električne energije&quot;.&lt;ref name=&quot;CIAVN&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:456612-CIA-o-Srbiji-1993-Sankcije-ne-pogadjaju-dovoljno|author=V. Mijatović|work=[[Večernje novosti]]|title=''CIA o Srbiji 1993: Sankcije ne pogađaju dovoljno''|language=Serbian|date=September 30, 2013|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Medicinske zalihe u bolnicama su se suočile s nestašicom [[antibiotik]]a, [[vakcina]] i lijekova protiv raka.&lt;ref name=&quot;NYT92&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1992/08/31/world/sanctions-driving-yugoslav-economy-into-deep-decline.html?pagewanted=all|author=Stephen Kinzer|agency=[[The New York Times]]|title=''SANCTIONS DRIVING YUGOSLAV ECONOMY INTO DEEP DECLINE''|newspaper=The New York Times |date=August 31, 1992|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; U oktobru 1993, [[Ured Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice]] u Beogradu procijenio je da približno 3 miliona ljudi koji žive u Srbiji i Crnoj Gori živi na ili ispod granice siromaštva.&lt;ref name=&quot;WPoct93&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1993/10/20/sanctions-cripple-serbia-but-not-its-money-presses/9f11b429-481f-40bc-9664-e1e8f4e41865/|author=David B. Ottoway|agency=[[The Washington Post]]|title=''SANCTIONS CRIPPLE SERBIA, BUT NOT ITS MONEY PRESSES''|date=October 20, 1993|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Do kraja 1993, bolnicama je nedostajao osnovni antibiotik i funkcionalna oprema poput rendgenskih uređaja.&lt;ref name=&quot;WPoct93&quot;/&gt; U tom trenutku benzinske pumpe su prestale da obezbjeđuju gorivo.&lt;ref name=&quot;WPoct93&quot;/&gt; U oktobru 1993, u pokušaju da uštedi energiju, jugoslavenska vlada je počela da isključuje grijanje i struju u svim stambenim zgradama.&lt;ref name=&quot;Watkins&quot;/&gt; U novembru 1994, 87 pacijenata je umrlo u Beogradskom institutu za mentalno zdravlje, koji nije imao grijanje, hranu ni lijekove.&lt;ref name=&quot;Watkins&quot;/&gt; Pacijenti u bolnici su navodno hodali goli uz malo nadzora.&lt;ref name=&quot;Watkins&quot;/&gt; U maju 1994, [[The New York Times]] je izvijestio da je stopa samoubistava porasla za 22% od kada su sankcije prvi put uvedene protiv SR Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;NYT94&quot;/&gt;

U Crnoj Gori, najveća topionica aluminija u regionu, Aluminijumski kombinat Podgorica, prestala je sa radom nakon uvođenja sankcija.&lt;ref name=&quot;Vijesti93&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vijesti.me/vijesti/dukanoviceva-strategija-za-pripajanje-srpske-881034|author=Miloš Rudović|work=[[Vijesti]]|title=''Đukanovićeva strategija za pripajanje Srpske''|format=via [[Wayback Machine]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112021508/http://www.vijesti.me/vijesti/dukanoviceva-strategija-za-pripajanje-srpske-881034|language=Serbian|date=March 27, 2016|archive-date=January 12, 2018|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Godine 1993, predsjednik Republike Crne Gore u okviru Jugoslavije, [[Momir Bulatović]], izjavio je da sankcije uzrokuju masovnu nestašicu hrane u Crnoj Gori.&lt;ref name=&quot;Vijesti93&quot;/&gt;

== Siva ekonomija ==
Sprovođenje sankcija poklapalo se s pojavom sive ekonomije. Iako tokom sankcija nije bilo legalnog uvoza cigareta, na njihovo mjesto je stupilo tržište nekvalitetnih i lažnih cigareta, alkohola i raznih uličnih droga.&lt;ref name=&quot;Vice&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vice.com/sr/article/kako-smo-se-zabavljali-u-srbiji-pod-sankcijama-devedesetih-godina/|author=Daniel Bukumirović|work=[[Vice News]]|title=''Tinejdžeri u Srbiji pod sankcijama devedesetih''|language=Serbian|date=June 19, 2015|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Poreklo&quot;&gt;{{cite web|url=https://pavlusko.wordpress.com/2009/08/10/poreklo-organizovanog-kriminala-na-balkanu/|author=Pavluško Imširović|title=Poreklo organizovanog kriminala na Balkanu|language=Serbian|date=August 10, 2009|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt;

Iako su sankcije uključivale ograničenja na benzin, krijumčari su pokušavali profitirati kupujući benzin preko jugoslovenske granice.&lt;ref name=&quot;Vijesti92&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vijesti.me/ekonomija/sverc-goriva-90-ih-desetak-ljudi-misteriozno-nestalo-77418|author=Milorad Milošević|work=[[Vijesti]]|title=''Šverc goriva 90-ih: Desetak ljudi misteriozno nestalo''|format=via [[Wayback Machine]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150131211919/https://www.vijesti.me/ekonomija/sverc-goriva-90-ih-desetak-ljudi-misteriozno-nestalo-77418|language=Serbian|date=June 9, 2012|archive-date=January 31, 2015|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Iako su neki krijumčari ostvarivali veliku zaradu, posao je bio vrlo rizičan, jer su kupovinu obavljali u gotovini.&lt;ref name=&quot;Vijesti92&quot;/&gt; U nekim slučajevima bili su idealna meta za razne mafijaške grupe, koje su mogle profitirati ubijajući krijumčare i uzimajući njihov novac namijenjen uvozu benzina u Jugoslaviju. Bivši krijumčar koji je bio aktivan u Crnoj Gori tokom sankcija, [[Zoran Ilinčić]], rekao je za Vijesti da je do kraja 1992. na granicama [[Mađarska|Mađarske]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Bugarska|Bugarske]] ubijeno najmanje 10 krijumčara.&lt;ref name=&quot;Vijesti92&quot;/&gt;

Kako su postojeće banke prolazile kroz masovno zatvaranje, došlo je do nekoliko piramidalnih šema. Prevarantske banke, poput Jugoskandika i ozloglašene Dafiment banke, osnovali su oportunistički kriminalci kako bi namamili ljude izvanrednim kamatnim stopama.&lt;ref name=&quot;BlicZaborav&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/vesti/drustvo/godine-koje-bismo-da-zaboravimo-srdan-veljovic-fotografijama-dokumentovao-devedesete/p15v7sq|author=Ranko Pivljanin|work=[[Blic]]|title=''GODINE KOJE BISMO DA ZABORAVIMO Srđan Veljović fotografijama dokumentovao devedesete u Srbiji''|language=Serbian|date=February 5, 2017|access-date=June 26, 2017}}&lt;/ref&gt; Mnogi ljudi koji su nasjeli na piramidalne banke ostali su bez domova.&lt;ref name=&quot;BlicZaborav&quot;/&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|group=&quot;note&quot;}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
*{{cite web|author=The Mandala Projects|year=2012|title=Serbia Sanctions (SERBSANC)|publisher=The Mandala Projects|id=391|url=http://www1.american.edu/ted/serbsanc.htm|access-date=2016-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20150512131225/http://www1.american.edu/ted/serbsanc.htm|archive-date=2015-05-12|url-status=dead}}
*{{cite web|author=IMF|year=2014|title=Report for Selected Countries and Subjects: Serbia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/01/weodata/weorept.aspx?sy=1997&amp;ey=2019&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;pr1.x=43&amp;pr1.y=14&amp;c=942&amp;s=NGDP_RPCH%2CNGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CNID_NGDP%2CNGSD_NGDP%2CLUR%2CLP&amp;grp=0&amp;a=|website=imf.org|publisher=IMF|access-date=5 April 2015}}
*{{cite web|last1=Jovanovic|first1=Predrag|last2=Sukovic|first2=Danilo|title=A decade under sanctions|year=2001|publisher=Transparentnost|url=http://www.transparentnost.org.rs/stari/dokumenti/d012.html | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20160813233234/http://www.transparentnost.org.rs/stari/dokumenti/d012.html | archive-date = 2016-08-13 }}
*{{cite web|title=Successful Sanctions – Serbia and Montenegro, 1992-1995 |date=6 November 2012 |publisher=International Relations and Security Network (ISN) ETH Zurich |url=http://www.isn.ethz.ch/Digital-Library/Articles/Special-Feature/Detail/?lng=en&amp;id=154572&amp;tabid=1453376834&amp;contextid774=154572&amp;contextid775=154574 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202090019/http://www.isn.ethz.ch/Digital-Library/Articles/Special-Feature/Detail/?lng=en&amp;id=154572&amp;tabid=1453376834&amp;contextid774=154572&amp;contextid775=154574 |archive-date=February 2, 2016 | first = Victor D | last = Comras }}

== Dodatna literatura ==
*{{cite book|author1=Vesna Bojičić|author2=David A. Dyker|title=Sanctions on Serbia: Sledgehammer Or Scalpel?|url=https://books.google.com/books?id=XKZIAAAAYAAJ|year=1993|publisher=Sussex European Institute}}
*{{cite book|author=Council on Foreign Relations|title=Economic Sanctions and American Diplomacy|url=https://books.google.com/books?id=urvIo1FQWZwC&amp;pg=PA187|year=1998|publisher=Council on Foreign Relations|isbn=978-0-87609-212-5|pages=187–}}

{{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Međunarodne sankcije]]
[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Sport u SR Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>b3po2y6953260j8gld04ibnq3u3ad5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522000</id>
    <revision>
      <id>3713484</id>
      <timestamp>2025-06-09T11:55:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Može li neko pogledati zastavu Kraljevine Afganistana, pa zamijeniti ovdje?</comment>
      <origin>3713484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15884" sha1="4lvdj00uw0ammeqq9xlzkjbj3mxlmo8" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                 = Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
| tijelo                   = 
| nativni_naziv            = 
| oznaka                   = Emblem of the United Nations.svg
| oznakavel                = 140px
| oznakatekst              = Amblem Ujedinjenih nacija
| oznakaalt                = 
| zastava                  = Flag of the United Nations.svg
| zastavavel               = 140px
| zastavaalt               = 
| zastavaokvir             = 
| zastavatekst             = [[Zastava Ujedinjenih nacija]]
| slika                    = Philemon Yang, Prime Minister of Cameroon in London, 21 June 2010. (4720521915) cropped.jpg
| slikavel                 = 
| alt                      = 
| slikatekst               = 
| trenutno                 = [[Philémon Yang]] ( od 10 septembra 2024)
| vršilac_dužnosti         = 
| trenutnood               = 
| odjel                    = 
| stil                     = Njegova Ekselencija
| vrsta                    = 
| status                   = Predsjedavajući/a
| skraćenica               = 
| član                     = [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]]
| izvještava               = 
| prebivalište             = [[New York City]]
| sjedište                 = [[Sjedište Ujedinjenih nacija]]
| predlagač                = 
| imenujega                = [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Države članice Generalne skupštine]]
| imenujega_kvalificiran   = 
| mandat                   = 1 godina
| mandat_kvalificiran      = 
| osnivački_akt            = [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
| prethodnik               = 
| inauguralni              = [[Paul-Henri Spaak]]
| osnivanje                = 
| prvi                     = 
| posljednji               = 
| ukinuto                  = 
| zamijenjeno              = 
| sukcesija                = 
| neslužbeni_nazivi        = 
| zamjenik                 = 
| plata                    = 
| veb-sajt                 = 
| fusnote                  = 
}}
'''Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija''' je pozicija koju biraju predstavnici u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija]] (GSUN) na godišnjem nivou. Predsjednik je predsjedavajući Generalne skupštine.

== Izbori ==
[[File:UNGA President states.svg|thumb|left|300px|Karta svijeta koja prikazuje matične zemlje predsjednika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija do 76. zasjedanja Generalne skupštine 2021-22, s umetnutim historijskim prikazom država članica.]]

Zasjedanje skupštine zakazuje se svake godine počevši od septembra - svim posebnim ili hitnim posebnim skupštinama tokom sljedeće godine predsjedavat će predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Predsjedavanje se rotira godišnje između pet geografskih grupa: afričke, azijsko-pacifičke, istočnoevropske, latinoameričke i karipske, te zapadnoevropske i druge države.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=About the General Assembly |url=https://www.un.org/en/ga/about/background.shtml |access-date=7 March 2022 |website=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog moćnog statusa na globalnom nivou, neke od najvećih i najmoćnijih zemalja nikada nisu predsjedavale, uključujući pet [[Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] i [[Japan]].

Nekoliko zemalja imalo je državljanina izabranog za predsjednika Generalne skupštine dva puta: [[Argentina]], [[Čile]], [[Ekvador]], [[Mađarska]] i [[Nigerija]]; sve ostale države članice imale su državljanina koji je ovu funkciju obavljao jednom (ne računajući dodatne posebne i hitne posebne sjednice Generalne skupštine UN-a, a također ne uzimajući u obzir da su tada odvojene [[Zapadna Njemačka]] i [[Istočna Njemačka]] predsjedavale po jednom tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]). Pored predsjednika, za svaku sjednicu Generalne skupštine bira se i 21 potpredsjednik. Potpredsjednici imaju ista ovlaštenja i dužnosti kao i predsjednik, a predsjednik može odrediti jednog od njih da zamijeni njegovo odsustvo sa bilo kojeg sastanka ili njegovog dijela.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Who are the Vice-Presidents of the General Assembly? |url=https://ask.un.org/faq/14364 |website=Dag Hammarskjöld Library |publisher=United Nations |access-date=1 April 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=UNGA: Rules of procedure |url=https://www.un.org/en/ga/about/ropga/prez.shtml |publisher=United Nations |access-date=1 April 2024}}&lt;/ref&gt;

== Spisak predsjednika ==
== List of presidents ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;
|-
!Godina izbora
!Fotografija
!Ime&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Past Presidents |url=https://www.un.org/en/ga/president/index.shtml |access-date=7 March 2022 |website=General Assembly of the United Nations}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Rođenje–Smrt)&lt;/small&gt;
!Članica UN-a
|-
|1946
|[[File:Bundesarchiv Bild 183-39998-0427, Paul-Henri Spaak.jpg|60px]]
|[[Paul-Henri Spaak]]&lt;br /&gt;{{small|(1889–1972)}}
|{{ZID|Belgija}}
|-
|1947
|[[File:Osvaldo Euclides de Sousa Aranha, Ministro das Relações Exteriores..tif|60px]]
|[[Oswaldo Aranha]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1960)}}
|{{ZID|Brazil|1889}}
|-
|{{sort|1948.1|1948}}
|[[File:José Arce.jpg|60px]]
|[[José Arce]]&lt;br /&gt;{{small|(1881–1968)}}
|{{ZID|Argentina}}
|-
|{{sort|1948.2|1948}}
|[[File:Herbert V. Evatt.jpg|60px]]
|[[H. V. Evatt|Herbert Vere Evatt]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1965)}}
|{{ZID|Australija}}
|-
|1949
|[[File:Carlos P. Romulo (1949 UN photo).jpg|60px]]
|[[Carlos P. Romulo]]&lt;br /&gt;{{small|(1898–1985)}}
|{{ZID|Filipini|1936}}
|-
|1950
|[[File:Nas entezam.jpg|60px]]
|[[Nasrollah Entezam]]&lt;br /&gt;{{small|(1900–1980)}}
|{{ZID|Iran|1925}}
|-
|1951
|[[File:Luis Padilla Nervo in Paris (1951 UN photo) (cropped).jpg|60px]]
|[[Luis Padilla Nervo]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1985)}}
|{{ZID|Meksiko|1934}}
|-
|1952
|[[File:Lester B. Pearson (1963 ABC press photo).jpg|60px]]
|[[Lester B. Pearson]]&lt;br /&gt;{{small|(1897–1972)}}
|{{ZID|Kanada|1921}}
|-
|1953
|[[File:Vijaya Lakshmi Pandit 1965b.jpg|60px]]
|[[Vijaya Lakshmi Pandit]]&lt;br /&gt;{{small|(1900–1990)}}
|{{ZID|Indija}}
|-
|1954
|[[File:Eelco van Kleffens 1945.jpg|60px]]
|[[Eelco van Kleffens]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1983)}}
|{{ZID|Nizozemska}}
|-
|1955
|[[File:José Maza Fernández (1955 UN photo).jpg|60px]]
|[[José Maza Fernández]]&lt;br /&gt;{{small|(1889–1964)}}
|{{ZID|Čile}}
|-
|{{sort|1956.1|1956}}
|[[File:Rudecindo Ortega Mason (cropped).png|60px]]
|[[Rudecindo Ortega Mason]]&lt;br /&gt;{{small|(1896–1962)}}
|{{ZID|Čile}}
|-
|{{sort|1956.2|1956}}
|[[File:นราธิปพงศ์ประพันธ์.jpg|60px]]
|[[Wan Waithayakon]]&lt;br /&gt;{{small|(1891–1976)}}
|{{ZID|Tajland}}
|-
|1957
|[[File:Sir Leslie Munro (1957 UN photo).jpg|60px]]
|[[Leslie Munro]]&lt;br /&gt;{{small|(1901–1974)}}
|{{ZID|Novi Zeland}}
|-
|1958
|[[File:Dr Charles Malik Emergency Session (1958 UN photo).jpg|60px]]
|[[Charles Malik]]&lt;br /&gt;{{small|(1906–1987)}}
|{{ZID|Liban}}
|-
|1959
|[[File:Víctor Andrés Belaúnde.jpg|60px]]
|[[Víctor Andrés Belaúnde]]&lt;br /&gt;{{small|(1893–1966)}}
|{{ZID|Peru}}
|-
|1960
|[[File:Frederick H. Boland (cropped).png|60px]]
|[[Frederick Boland]]&lt;br /&gt;{{small|(1904–1985)}}
|{{ZID|Irska}}
|-
|1961
|[[File:Mongi Slim portrait (1957 UN photo).jpg|60px]]
|[[Mongi Slim]]&lt;br /&gt;{{small|(1908–1969)}}
|{{ZID|Tunis|1959}}
|-
|1962
|[[File:Muhammad Zafarullah Khan (1961).jpg|60px]]
|[[Muhammad Zafarullah Khan]]&lt;br /&gt;{{small|(1893–1985)}}
|{{ZID|Pakistan}}
|-
|1963
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Carlos Sosa Rodríguez]]&lt;br /&gt;{{small|(1912–1997)}}
|{{ZID|Venecuela|1954}}
|-
|1964
|[[File:Alex Quaison Sackey (portrait).jpg|60px]]
|[[Alex Quaison-Sackey]]&lt;br /&gt;{{small|(1924–1992)}}
|{{ZID|Gana|1964}}
|-
|1965
|[[File:Amintore Fanfani 1965.jpg|60px]]
|[[Amintore Fanfani]]&lt;br /&gt;{{small|(1908–1999)}}
|{{ZID|Italija}}
|-
|1966
|
|[[Abdul Rahman Pazhwak]]&lt;br /&gt;{{small|(1919–1995)}}
|{{ZID|Afganistan}}
|-
|1967
|[[File:Corneliu Manescu (1967 UN photo).jpg|60px]]
|[[Corneliu Mănescu]]&lt;br /&gt;{{small|(1916–2000)}}
|{{ZID|Rumunija|1965}}
|-
|1968
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Emilio Arenales Catalán]]&lt;br /&gt;{{small|(1922–1969)}}
|{{ZID|Gvatemala}}
|-
|1969
|[[File:Françoise Foliot - Togo - 035 - Angie Brooks-Randolph.jpg|60px]]
|[[Angie Brooks]]&lt;br /&gt;{{small|(1928–2007)}}
|{{ZID|Liberija}}
|-
|1970
|[[File:Edvard Hambro (1971 UN photo).jpg|60px]]
|[[Edvard Hambro]]&lt;br /&gt;{{small|(1911–1977)}}
|{{ZID|Norveška}}
|-
|1971
|[[File:Adam Malik 1970.jpg|60px]]
|[[Adam Malik]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–1984)}}
|{{ZID|Indonezija}}
|-
|1972
|[[File:Stanislaw Trepczynski (1972 UN photo).jpg|60px]]
|[[Stanisław Trepczyński]]&lt;br /&gt;{{small|(1924–2002)}}
|{{ZID|Poljska}}
|-
|1973
|[[File:Leopoldo Benites (cropped).jpg|60px]]
|[[Leopoldo Benites]]&lt;br /&gt;{{small|(1905–1996)}}
|{{ZID|Ekvador}}
|-
|1974
|[[File:Abdelaziz Bouteflika 1975 (cropped 3x4).jpg|60px]]
|[[Abdelaziz Bouteflika]]&lt;br /&gt;{{small|(1937–2021)}}
|{{ZID|Alžir}}
|-
|1975
|[[File:Gaston Thorn (cropped).jpg|60px]]
|[[Gaston Thorn]]&lt;br /&gt;{{small|(1928–2007)}}
|{{ZID|Luksemburg}}
|-
|1976
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Hamilton Shirley Amerasinghe]]&lt;br /&gt;{{small|(1913–1980)}}
|{{ZID|Šri Lanka}}
|-
|1977
|[[File:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|60px]]
|[[Lazar Mojsov]]&lt;br /&gt;{{small|(1920–2011)}}
|{{ZID|Jugoslavija}}
|-
|1978
|
|[[Indalecio Liévano]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–1982)}}
|{{ZID|Kolumbija}}
|-
|1979
|[[File:Salim.JPG|60px]]
|[[Salim Ahmed Salim]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1942)}}
|{{ZID|Tanzanija}}
|-
|1980
|[[File:Rudiger Freiherr von Wechmar (1974 UN photo).jpg|60px]]
|[[Rüdiger von Wechmar]]&lt;br /&gt;{{small|(1923–2007)}}
|{{ZID|Zapadna Njemačka}}
|-
|1981
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Ismat T. Kittani]]&lt;br /&gt;{{small|(1929–2001)}}
|{{ZID|Irak|1963}}
|-
|1982
|[[File:Hollai Imre.jpg|60px]]
|[[Imre Hollai]]&lt;br /&gt;{{small|(1925–2017)}}
|{{ZID|Mađarska}}
|-
|1983
|[[File:Jorge Illueca 1984 (cropped).jpg|60px]]
|[[Jorge Illueca]]&lt;br /&gt;{{small|(1918–2012)}}
|{{ZID|Panama}}
|-
|1984
|
|[[Paul J. F. Lusaka]]&lt;br /&gt;{{small|(1935–1996)}}
|{{ZID|Zambija|1964}}
|-
|1985
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Jaime de Piniés]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–2003)}}
|{{ZID|Španija}}
|-
|1986
|
|[[Humayun Rashid Choudhury]]&lt;br /&gt;{{small|(1928–2001)}}
|{{ZID|Bangladeš}}
|-
|1987
|[[File:Peter Florin (cropped).jpg|60px]]
|[[Peter Florin]]&lt;br /&gt;{{small|(1921–2014)}}
|{{ZID|Istočna Njemačka}}
|-
|1988
|[[File:Dante Caputo 1984.jpg|60px]]
|[[Dante Caputo]]&lt;br /&gt;{{small|(1943–2018)}}
|{{ZID|Argentina}}
|-
|1989
|[[File:Joseph Nanven Garba 2.jpg|60px]]
|[[Joseph Nanven Garba]]&lt;br /&gt;{{small|(1943–2002)}}
|{{ZID|Nigerija}}
|-
|1990
|[[File:Guido de Marco 2003 crop.jpg|60px]]
|[[Guido de Marco]]&lt;br /&gt;{{small|(1931–2010)}}
|{{ZID|Malta}}
|-
|1991
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Samir Shihabi]]&lt;br /&gt;{{small|(1925–2010)}}
|{{ZID|Saudijska Arabija}}
|-
|1992
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Stoyan Ganev]]&lt;br /&gt;{{small|(1955–2013)}}
|{{ZID|Bugarska}}
|-
|1993
|[[File:Rudy Insanally 2006.jpg|60px]]
|[[Rudy Insanally]]&lt;br /&gt;{{small|(1936–2023)}}
|{{ZID|Gvajana}}
|-
|1994
|[[File:Essy.jpg|60px]]
|[[Amara Essy]]&lt;br /&gt;{{small|(1944–2025)}}
|{{ZID|Obala Slonovače}}
|-
|1995
|[[File:Freitas do Amaral, XV Cimeira Ibero-Americana - Salamanca, Espanha (cropped).jpg|60px]]
|[[Diogo de Freitas do Amaral]]&lt;br /&gt;{{small|(1941–2019)}}
|{{ZID|Portugal}}
|-
|1996
|[[File:Tan Sri Razali Ismail (cropped).jpg|60px]]
|[[Razali Ismail]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1939)}}
|{{ZID|Malezija}}
|-
|1997
|[[File:Hennadiy Udovenko.jpg|60px]]
|[[Hennadiy Udovenko]]&lt;br /&gt;{{small|(1931–2013)}}
|{{ZID|Ukrajina}}
|-
|1998
|[[File:Opertti.jpg|60px]]
|[[Didier Opertti]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1937)}}
|{{ZID|Urugvaj}}
|-
|1999
|[[File:Theo-Ben Gurirab (cropped) 01.jpg|60px]]
|[[Theo-Ben Gurirab]]&lt;br /&gt;{{small|(1938–2018)}}
|{{ZID|Namibija}}
|-
|2000
|[[File:Holkeri-2.jpg|60px]]
|[[Harri Holkeri]]&lt;br /&gt;{{small|(1937–2011)}}
|{{ZID|Finska}}
|-
|2001
|[[File:Closeup Han Seung-soo.jpg|60px]]
|[[Han Seung-soo]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1936)}}
|{{ZID|Južna Koreja}}
|-
|2002
|[[File:Jan Kavan, IEIS conference «Russia and the EU the question of trust»-101.jpg|60px]]
|[[Jan Kavan]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1946)}}
|{{ZID|Češka}}
|-
|2003
|[[File:Julian Hunte.jpg|60px]]
|[[Julian Hunte]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1940)}}
|{{ZID|Sveta Lucija}}}
|-
|2004
|[[File:Jean Ping 080202-F-1644L-081 0YWDF.jpg|60px]]
|[[Jean Ping]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1942)}}
|{{GZID|Gabon}
|-
|2005
|[[File:Jan Eliasson at Tällberg Forum 2009 cropped.jpg|60px]]
|[[Jan Eliasson]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1940)}}
|{{ZID|Švedska}}
|-
|2006
|[[File:Haya Rashed Al Khalifa (cropped).jpg|60px]]
|[[Haya Rashed Al-Khalifa]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1952)}}
|{{ZID|Bahrein}}
|-
|2007
|[[File:Dr. Srgjan Kerim (cropped).jpg|60px]]
|[[Srgjan Kerim]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1948)}}
|{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
|-
|2008
|[[File:Miguel d'Escoto Brockmann2.jpg|60px]]
|[[Miguel d'Escoto Brockmann]]&lt;br /&gt;{{small|(1933–2017)}}
|{{ZID|Nikaragva}}
|-
|2009
|[[File:Ali Treki.JPG|60px]]
|[[Ali Treki]]&lt;br /&gt;{{small|(1937–2015)}}
|{{ZID|Libija|1977|name=Libya}}
|-
|2010
|[[File:Joseph Deiss.gif|60px]]
|[[Joseph Deiss]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1946)}}
|{{ZID|Švicarska}}
|-
|2011
|[[File:Nassir Abdulaziz Al-Nasser.jpg|60px]]
|[[Nassir Abdulaziz Al-Nasser|Nassir Al-Nasser]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=22 June 2011 |title=Nassir Abdulaziz Al-Nasser of Qatar Elected President of General Assembly's Sixty-Sixth Session; Vice-Presidents, Main Committee Chairs Also Named |url=https://www.un.org/press/en/2011/ga11105.doc.htm |access-date=7 March 2022 |website=United Nations}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{small|(born 1952)}}
|{{ZID|Katar}}
|-
|2012
|[[File:Vuk-Jeremic-cirsd-2014.jpg|60px]]
|[[Vuk Jeremić]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1975)}}
|{{ZID|Srbija}}
|-
|2013
|[[File:John William Ashe.jpg|60px]]
|[[John William Ashe]]&lt;br /&gt;{{small|(1954–2016)}}
|{{ZID|Antigva i Barbuda}}
|-
|2014
|[[File:Sam Kutesa - 2018 (32521275868) (cropped).jpg|60px]]
|[[Sam Kutesa]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1949)}}
|{{ZID|Uganda}}
|-
|2015
|[[File:Mogens Lykketoft-2011-09-03.jpg|60px]]
|[[Mogens Lykketoft]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1946)}}
|{{ZID|Danska}}
|-
|2016
|[[File:Peter Thomson at IMO Headquarters in London - 2017 (37102010524) (cropped).jpg|60px]]
|[[Peter Thomson (diplomat)|Peter Thomson]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1948)}}
|{{ZID|Fidži}}
|-
|2017
|[[File:Miroslav Lajcak 2014 (11981540724).jpg|60px]]
|[[Miroslav Lajčák]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1963)}}
|{{ZID|Slovačka}}
|-
|2018
|[[File:Entrevista de Canciller María Fernanda Espinosa (36388035054) (cropped).jpg|60px]]
|[[María Fernanda Espinosa]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1964)}}
|{{ZID|Ekvador}}
|-
|2019
|[[File:Tijjani Muhammad-Bande (48791461812) (cropped).jpg|60px]]
|[[Tijjani Muhammad-Bande]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1957)}}
|{{ZID|Nigerija}}
|-
|2020
|[[File:Volkan Bozkır April 2016 (26358127551) (cropped).jpg|60px]]
|[[Volkan Bozkır]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1950)}}
|{{ZID|Turska}}
|-
|2021
|[[File:Abdulla Shahid April 2021.png|60px]]
|[[Abdulla Shahid]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1962)}}
|{{ZID|Maldivi}}
|-
|2022
|[[File:Csaba Kőrösi 20230217.jpg|60px]]
|[[Csaba Kőrösi]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1958)}}
|{{ZID|Mađarska}}
|-
|2023
|[[File:Dennis Francis 20240215.jpg|60px]]
|[[Dennis Francis (diplomat)|Dennis Francis]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1956)}}
|{{ZID|Trinidan i Tobago}}
|-
|2024
|[[File:Philemon Yang, Prime Minister of Cameroon in London, 21 June 2010. (4720521915) cropped.jpg|60px]]
|[[Philémon Yang]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1947)}}
|{{ZID|Kamerun}}
|-
|2025
|[[File:2024-05-27 Event, Konferenz, re-publica STP 5327 by Stepro (cropped).jpg|60px]]
|[[Annalena Baerbock]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1980)}}
|{{ZID|Njemačka}}
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Ujedinjene nacije|Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Predsjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>4lvdj00uw0ammeqq9xlzkjbj3mxlmo8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713485</id>
      <parentid>3713484</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T11:58:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3713485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15905" sha1="lja3v61pk10s0jws8eb398e0jrfpize" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                 = Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
| tijelo                   = [[Ujedinjene nacije]]
| nativni_naziv            = 
| oznaka                   = Emblem of the United Nations.svg
| oznakavel                = 140px
| oznakatekst              = Amblem Ujedinjenih nacija
| oznakaalt                = 
| zastava                  = Flag of the United Nations.svg
| zastavavel               = 140px
| zastavaalt               = 
| zastavaokvir             = 
| zastavatekst             = [[Zastava Ujedinjenih nacija]]
| slika                    = Philemon Yang, Prime Minister of Cameroon in London, 21 June 2010. (4720521915) cropped.jpg
| slikavel                 = 
| alt                      = 
| slikatekst               = 
| trenutno                 = [[Philémon Yang]] ( od 10 septembra 2024)
| vršilac_dužnosti         = 
| trenutnood               = 
| odjel                    = 
| stil                     = Njegova Ekselencija
| vrsta                    = 
| status                   = Predsjedavajući/a
| skraćenica               = 
| član                     = [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]]
| izvještava               = 
| prebivalište             = [[New York City]]
| sjedište                 = [[Sjedište Ujedinjenih nacija]]
| predlagač                = 
| imenujega                = [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Države članice Generalne skupštine]]
| imenujega_kvalificiran   = 
| mandat                   = 1 godina
| mandat_kvalificiran      = 
| osnivački_akt            = [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
| prethodnik               = 
| inauguralni              = [[Paul-Henri Spaak]]
| osnivanje                = 
| prvi                     = 
| posljednji               = 
| ukinuto                  = 
| zamijenjeno              = 
| sukcesija                = 
| neslužbeni_nazivi        = 
| zamjenik                 = 
| plata                    = 
| veb-sajt                 = 
| fusnote                  = 
}}
'''Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija''' je pozicija koju biraju predstavnici u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija]] (GSUN) na godišnjem nivou. Predsjednik je predsjedavajući Generalne skupštine.

== Izbori ==
[[File:UNGA President states.svg|thumb|left|300px|Karta svijeta koja prikazuje matične zemlje predsjednika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija do 76. zasjedanja Generalne skupštine 2021-22, s umetnutim historijskim prikazom država članica.]]

Zasjedanje skupštine zakazuje se svake godine počevši od septembra - svim posebnim ili hitnim posebnim skupštinama tokom sljedeće godine predsjedavat će predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Predsjedavanje se rotira godišnje između pet geografskih grupa: afričke, azijsko-pacifičke, istočnoevropske, latinoameričke i karipske, te zapadnoevropske i druge države.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=About the General Assembly |url=https://www.un.org/en/ga/about/background.shtml |access-date=7 March 2022 |website=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog moćnog statusa na globalnom nivou, neke od najvećih i najmoćnijih zemalja nikada nisu predsjedavale, uključujući pet [[Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] i [[Japan]].

Nekoliko zemalja imalo je državljanina izabranog za predsjednika Generalne skupštine dva puta: [[Argentina]], [[Čile]], [[Ekvador]], [[Mađarska]] i [[Nigerija]]; sve ostale države članice imale su državljanina koji je ovu funkciju obavljao jednom (ne računajući dodatne posebne i hitne posebne sjednice Generalne skupštine UN-a, a također ne uzimajući u obzir da su tada odvojene [[Zapadna Njemačka]] i [[Istočna Njemačka]] predsjedavale po jednom tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]). Pored predsjednika, za svaku sjednicu Generalne skupštine bira se i 21 potpredsjednik. Potpredsjednici imaju ista ovlaštenja i dužnosti kao i predsjednik, a predsjednik može odrediti jednog od njih da zamijeni njegovo odsustvo sa bilo kojeg sastanka ili njegovog dijela.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Who are the Vice-Presidents of the General Assembly? |url=https://ask.un.org/faq/14364 |website=Dag Hammarskjöld Library |publisher=United Nations |access-date=1 April 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=UNGA: Rules of procedure |url=https://www.un.org/en/ga/about/ropga/prez.shtml |publisher=United Nations |access-date=1 April 2024}}&lt;/ref&gt;

== Spisak predsjednika ==
== List of presidents ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;
|-
!Godina izbora
!Fotografija
!Ime&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Past Presidents |url=https://www.un.org/en/ga/president/index.shtml |access-date=7 March 2022 |website=General Assembly of the United Nations}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Rođenje–Smrt)&lt;/small&gt;
!Članica UN-a
|-
|1946
|[[File:Bundesarchiv Bild 183-39998-0427, Paul-Henri Spaak.jpg|60px]]
|[[Paul-Henri Spaak]]&lt;br /&gt;{{small|(1889–1972)}}
|{{ZID|Belgija}}
|-
|1947
|[[File:Osvaldo Euclides de Sousa Aranha, Ministro das Relações Exteriores..tif|60px]]
|[[Oswaldo Aranha]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1960)}}
|{{ZID|Brazil|1889}}
|-
|{{sort|1948.1|1948}}
|[[File:José Arce.jpg|60px]]
|[[José Arce]]&lt;br /&gt;{{small|(1881–1968)}}
|{{ZID|Argentina}}
|-
|{{sort|1948.2|1948}}
|[[File:Herbert V. Evatt.jpg|60px]]
|[[H. V. Evatt|Herbert Vere Evatt]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1965)}}
|{{ZID|Australija}}
|-
|1949
|[[File:Carlos P. Romulo (1949 UN photo).jpg|60px]]
|[[Carlos P. Romulo]]&lt;br /&gt;{{small|(1898–1985)}}
|{{ZID|Filipini|1936}}
|-
|1950
|[[File:Nas entezam.jpg|60px]]
|[[Nasrollah Entezam]]&lt;br /&gt;{{small|(1900–1980)}}
|{{ZID|Iran|1925}}
|-
|1951
|[[File:Luis Padilla Nervo in Paris (1951 UN photo) (cropped).jpg|60px]]
|[[Luis Padilla Nervo]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1985)}}
|{{ZID|Meksiko|1934}}
|-
|1952
|[[File:Lester B. Pearson (1963 ABC press photo).jpg|60px]]
|[[Lester B. Pearson]]&lt;br /&gt;{{small|(1897–1972)}}
|{{ZID|Kanada|1921}}
|-
|1953
|[[File:Vijaya Lakshmi Pandit 1965b.jpg|60px]]
|[[Vijaya Lakshmi Pandit]]&lt;br /&gt;{{small|(1900–1990)}}
|{{ZID|Indija}}
|-
|1954
|[[File:Eelco van Kleffens 1945.jpg|60px]]
|[[Eelco van Kleffens]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1983)}}
|{{ZID|Nizozemska}}
|-
|1955
|[[File:José Maza Fernández (1955 UN photo).jpg|60px]]
|[[José Maza Fernández]]&lt;br /&gt;{{small|(1889–1964)}}
|{{ZID|Čile}}
|-
|{{sort|1956.1|1956}}
|[[File:Rudecindo Ortega Mason (cropped).png|60px]]
|[[Rudecindo Ortega Mason]]&lt;br /&gt;{{small|(1896–1962)}}
|{{ZID|Čile}}
|-
|{{sort|1956.2|1956}}
|[[File:นราธิปพงศ์ประพันธ์.jpg|60px]]
|[[Wan Waithayakon]]&lt;br /&gt;{{small|(1891–1976)}}
|{{ZID|Tajland}}
|-
|1957
|[[File:Sir Leslie Munro (1957 UN photo).jpg|60px]]
|[[Leslie Munro]]&lt;br /&gt;{{small|(1901–1974)}}
|{{ZID|Novi Zeland}}
|-
|1958
|[[File:Dr Charles Malik Emergency Session (1958 UN photo).jpg|60px]]
|[[Charles Malik]]&lt;br /&gt;{{small|(1906–1987)}}
|{{ZID|Liban}}
|-
|1959
|[[File:Víctor Andrés Belaúnde.jpg|60px]]
|[[Víctor Andrés Belaúnde]]&lt;br /&gt;{{small|(1893–1966)}}
|{{ZID|Peru}}
|-
|1960
|[[File:Frederick H. Boland (cropped).png|60px]]
|[[Frederick Boland]]&lt;br /&gt;{{small|(1904–1985)}}
|{{ZID|Irska}}
|-
|1961
|[[File:Mongi Slim portrait (1957 UN photo).jpg|60px]]
|[[Mongi Slim]]&lt;br /&gt;{{small|(1908–1969)}}
|{{ZID|Tunis|1959}}
|-
|1962
|[[File:Muhammad Zafarullah Khan (1961).jpg|60px]]
|[[Muhammad Zafarullah Khan]]&lt;br /&gt;{{small|(1893–1985)}}
|{{ZID|Pakistan}}
|-
|1963
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Carlos Sosa Rodríguez]]&lt;br /&gt;{{small|(1912–1997)}}
|{{ZID|Venecuela|1954}}
|-
|1964
|[[File:Alex Quaison Sackey (portrait).jpg|60px]]
|[[Alex Quaison-Sackey]]&lt;br /&gt;{{small|(1924–1992)}}
|{{ZID|Gana|1964}}
|-
|1965
|[[File:Amintore Fanfani 1965.jpg|60px]]
|[[Amintore Fanfani]]&lt;br /&gt;{{small|(1908–1999)}}
|{{ZID|Italija}}
|-
|1966
|
|[[Abdul Rahman Pazhwak]]&lt;br /&gt;{{small|(1919–1995)}}
|{{ZID|Afganistan}}
|-
|1967
|[[File:Corneliu Manescu (1967 UN photo).jpg|60px]]
|[[Corneliu Mănescu]]&lt;br /&gt;{{small|(1916–2000)}}
|{{ZID|Rumunija|1965}}
|-
|1968
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Emilio Arenales Catalán]]&lt;br /&gt;{{small|(1922–1969)}}
|{{ZID|Gvatemala}}
|-
|1969
|[[File:Françoise Foliot - Togo - 035 - Angie Brooks-Randolph.jpg|60px]]
|[[Angie Brooks]]&lt;br /&gt;{{small|(1928–2007)}}
|{{ZID|Liberija}}
|-
|1970
|[[File:Edvard Hambro (1971 UN photo).jpg|60px]]
|[[Edvard Hambro]]&lt;br /&gt;{{small|(1911–1977)}}
|{{ZID|Norveška}}
|-
|1971
|[[File:Adam Malik 1970.jpg|60px]]
|[[Adam Malik]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–1984)}}
|{{ZID|Indonezija}}
|-
|1972
|[[File:Stanislaw Trepczynski (1972 UN photo).jpg|60px]]
|[[Stanisław Trepczyński]]&lt;br /&gt;{{small|(1924–2002)}}
|{{ZID|Poljska}}
|-
|1973
|[[File:Leopoldo Benites (cropped).jpg|60px]]
|[[Leopoldo Benites]]&lt;br /&gt;{{small|(1905–1996)}}
|{{ZID|Ekvador}}
|-
|1974
|[[File:Abdelaziz Bouteflika 1975 (cropped 3x4).jpg|60px]]
|[[Abdelaziz Bouteflika]]&lt;br /&gt;{{small|(1937–2021)}}
|{{ZID|Alžir}}
|-
|1975
|[[File:Gaston Thorn (cropped).jpg|60px]]
|[[Gaston Thorn]]&lt;br /&gt;{{small|(1928–2007)}}
|{{ZID|Luksemburg}}
|-
|1976
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Hamilton Shirley Amerasinghe]]&lt;br /&gt;{{small|(1913–1980)}}
|{{ZID|Šri Lanka}}
|-
|1977
|[[File:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|60px]]
|[[Lazar Mojsov]]&lt;br /&gt;{{small|(1920–2011)}}
|{{ZID|Jugoslavija}}
|-
|1978
|
|[[Indalecio Liévano]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–1982)}}
|{{ZID|Kolumbija}}
|-
|1979
|[[File:Salim.JPG|60px]]
|[[Salim Ahmed Salim]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1942)}}
|{{ZID|Tanzanija}}
|-
|1980
|[[File:Rudiger Freiherr von Wechmar (1974 UN photo).jpg|60px]]
|[[Rüdiger von Wechmar]]&lt;br /&gt;{{small|(1923–2007)}}
|{{ZID|Zapadna Njemačka}}
|-
|1981
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Ismat T. Kittani]]&lt;br /&gt;{{small|(1929–2001)}}
|{{ZID|Irak|1963}}
|-
|1982
|[[File:Hollai Imre.jpg|60px]]
|[[Imre Hollai]]&lt;br /&gt;{{small|(1925–2017)}}
|{{ZID|Mađarska}}
|-
|1983
|[[File:Jorge Illueca 1984 (cropped).jpg|60px]]
|[[Jorge Illueca]]&lt;br /&gt;{{small|(1918–2012)}}
|{{ZID|Panama}}
|-
|1984
|
|[[Paul J. F. Lusaka]]&lt;br /&gt;{{small|(1935–1996)}}
|{{ZID|Zambija|1964}}
|-
|1985
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Jaime de Piniés]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–2003)}}
|{{ZID|Španija}}
|-
|1986
|
|[[Humayun Rashid Choudhury]]&lt;br /&gt;{{small|(1928–2001)}}
|{{ZID|Bangladeš}}
|-
|1987
|[[File:Peter Florin (cropped).jpg|60px]]
|[[Peter Florin]]&lt;br /&gt;{{small|(1921–2014)}}
|{{ZID|Istočna Njemačka}}
|-
|1988
|[[File:Dante Caputo 1984.jpg|60px]]
|[[Dante Caputo]]&lt;br /&gt;{{small|(1943–2018)}}
|{{ZID|Argentina}}
|-
|1989
|[[File:Joseph Nanven Garba 2.jpg|60px]]
|[[Joseph Nanven Garba]]&lt;br /&gt;{{small|(1943–2002)}}
|{{ZID|Nigerija}}
|-
|1990
|[[File:Guido de Marco 2003 crop.jpg|60px]]
|[[Guido de Marco]]&lt;br /&gt;{{small|(1931–2010)}}
|{{ZID|Malta}}
|-
|1991
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Samir Shihabi]]&lt;br /&gt;{{small|(1925–2010)}}
|{{ZID|Saudijska Arabija}}
|-
|1992
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Stoyan Ganev]]&lt;br /&gt;{{small|(1955–2013)}}
|{{ZID|Bugarska}}
|-
|1993
|[[File:Rudy Insanally 2006.jpg|60px]]
|[[Rudy Insanally]]&lt;br /&gt;{{small|(1936–2023)}}
|{{ZID|Gvajana}}
|-
|1994
|[[File:Essy.jpg|60px]]
|[[Amara Essy]]&lt;br /&gt;{{small|(1944–2025)}}
|{{ZID|Obala Slonovače}}
|-
|1995
|[[File:Freitas do Amaral, XV Cimeira Ibero-Americana - Salamanca, Espanha (cropped).jpg|60px]]
|[[Diogo de Freitas do Amaral]]&lt;br /&gt;{{small|(1941–2019)}}
|{{ZID|Portugal}}
|-
|1996
|[[File:Tan Sri Razali Ismail (cropped).jpg|60px]]
|[[Razali Ismail]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1939)}}
|{{ZID|Malezija}}
|-
|1997
|[[File:Hennadiy Udovenko.jpg|60px]]
|[[Hennadiy Udovenko]]&lt;br /&gt;{{small|(1931–2013)}}
|{{ZID|Ukrajina}}
|-
|1998
|[[File:Opertti.jpg|60px]]
|[[Didier Opertti]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1937)}}
|{{ZID|Urugvaj}}
|-
|1999
|[[File:Theo-Ben Gurirab (cropped) 01.jpg|60px]]
|[[Theo-Ben Gurirab]]&lt;br /&gt;{{small|(1938–2018)}}
|{{ZID|Namibija}}
|-
|2000
|[[File:Holkeri-2.jpg|60px]]
|[[Harri Holkeri]]&lt;br /&gt;{{small|(1937–2011)}}
|{{ZID|Finska}}
|-
|2001
|[[File:Closeup Han Seung-soo.jpg|60px]]
|[[Han Seung-soo]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1936)}}
|{{ZID|Južna Koreja}}
|-
|2002
|[[File:Jan Kavan, IEIS conference «Russia and the EU the question of trust»-101.jpg|60px]]
|[[Jan Kavan]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1946)}}
|{{ZID|Češka}}
|-
|2003
|[[File:Julian Hunte.jpg|60px]]
|[[Julian Hunte]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1940)}}
|{{ZID|Sveta Lucija}}}
|-
|2004
|[[File:Jean Ping 080202-F-1644L-081 0YWDF.jpg|60px]]
|[[Jean Ping]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1942)}}
|{{GZID|Gabon}
|-
|2005
|[[File:Jan Eliasson at Tällberg Forum 2009 cropped.jpg|60px]]
|[[Jan Eliasson]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1940)}}
|{{ZID|Švedska}}
|-
|2006
|[[File:Haya Rashed Al Khalifa (cropped).jpg|60px]]
|[[Haya Rashed Al-Khalifa]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1952)}}
|{{ZID|Bahrein}}
|-
|2007
|[[File:Dr. Srgjan Kerim (cropped).jpg|60px]]
|[[Srgjan Kerim]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1948)}}
|{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
|-
|2008
|[[File:Miguel d'Escoto Brockmann2.jpg|60px]]
|[[Miguel d'Escoto Brockmann]]&lt;br /&gt;{{small|(1933–2017)}}
|{{ZID|Nikaragva}}
|-
|2009
|[[File:Ali Treki.JPG|60px]]
|[[Ali Treki]]&lt;br /&gt;{{small|(1937–2015)}}
|{{ZID|Libija|1977|name=Libya}}
|-
|2010
|[[File:Joseph Deiss.gif|60px]]
|[[Joseph Deiss]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1946)}}
|{{ZID|Švicarska}}
|-
|2011
|[[File:Nassir Abdulaziz Al-Nasser.jpg|60px]]
|[[Nassir Abdulaziz Al-Nasser|Nassir Al-Nasser]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=22 June 2011 |title=Nassir Abdulaziz Al-Nasser of Qatar Elected President of General Assembly's Sixty-Sixth Session; Vice-Presidents, Main Committee Chairs Also Named |url=https://www.un.org/press/en/2011/ga11105.doc.htm |access-date=7 March 2022 |website=United Nations}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{small|(born 1952)}}
|{{ZID|Katar}}
|-
|2012
|[[File:Vuk-Jeremic-cirsd-2014.jpg|60px]]
|[[Vuk Jeremić]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1975)}}
|{{ZID|Srbija}}
|-
|2013
|[[File:John William Ashe.jpg|60px]]
|[[John William Ashe]]&lt;br /&gt;{{small|(1954–2016)}}
|{{ZID|Antigva i Barbuda}}
|-
|2014
|[[File:Sam Kutesa - 2018 (32521275868) (cropped).jpg|60px]]
|[[Sam Kutesa]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1949)}}
|{{ZID|Uganda}}
|-
|2015
|[[File:Mogens Lykketoft-2011-09-03.jpg|60px]]
|[[Mogens Lykketoft]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1946)}}
|{{ZID|Danska}}
|-
|2016
|[[File:Peter Thomson at IMO Headquarters in London - 2017 (37102010524) (cropped).jpg|60px]]
|[[Peter Thomson (diplomat)|Peter Thomson]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1948)}}
|{{ZID|Fidži}}
|-
|2017
|[[File:Miroslav Lajcak 2014 (11981540724).jpg|60px]]
|[[Miroslav Lajčák]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1963)}}
|{{ZID|Slovačka}}
|-
|2018
|[[File:Entrevista de Canciller María Fernanda Espinosa (36388035054) (cropped).jpg|60px]]
|[[María Fernanda Espinosa]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1964)}}
|{{ZID|Ekvador}}
|-
|2019
|[[File:Tijjani Muhammad-Bande (48791461812) (cropped).jpg|60px]]
|[[Tijjani Muhammad-Bande]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1957)}}
|{{ZID|Nigerija}}
|-
|2020
|[[File:Volkan Bozkır April 2016 (26358127551) (cropped).jpg|60px]]
|[[Volkan Bozkır]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1950)}}
|{{ZID|Turska}}
|-
|2021
|[[File:Abdulla Shahid April 2021.png|60px]]
|[[Abdulla Shahid]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1962)}}
|{{ZID|Maldivi}}
|-
|2022
|[[File:Csaba Kőrösi 20230217.jpg|60px]]
|[[Csaba Kőrösi]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1958)}}
|{{ZID|Mađarska}}
|-
|2023
|[[File:Dennis Francis 20240215.jpg|60px]]
|[[Dennis Francis (diplomat)|Dennis Francis]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1956)}}
|{{ZID|Trinidan i Tobago}}
|-
|2024
|[[File:Philemon Yang, Prime Minister of Cameroon in London, 21 June 2010. (4720521915) cropped.jpg|60px]]
|[[Philémon Yang]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1947)}}
|{{ZID|Kamerun}}
|-
|2025
|[[File:2024-05-27 Event, Konferenz, re-publica STP 5327 by Stepro (cropped).jpg|60px]]
|[[Annalena Baerbock]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1980)}}
|{{ZID|Njemačka}}
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Ujedinjene nacije|Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Predsjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>lja3v61pk10s0jws8eb398e0jrfpize</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3713486</id>
      <parentid>3713485</parentid>
      <timestamp>2025-06-09T11:58:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3713486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15906" sha1="rst5ec7d11sf7yt3f4hnzcgsl9zcpwd" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                 = Predsjednik Generalne skupštine 
| tijelo                   = [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]
| nativni_naziv            = 
| oznaka                   = Emblem of the United Nations.svg
| oznakavel                = 140px
| oznakatekst              = Amblem Ujedinjenih nacija
| oznakaalt                = 
| zastava                  = Flag of the United Nations.svg
| zastavavel               = 140px
| zastavaalt               = 
| zastavaokvir             = 
| zastavatekst             = [[Zastava Ujedinjenih nacija]]
| slika                    = Philemon Yang, Prime Minister of Cameroon in London, 21 June 2010. (4720521915) cropped.jpg
| slikavel                 = 
| alt                      = 
| slikatekst               = 
| trenutno                 = [[Philémon Yang]] ( od 10 septembra 2024)
| vršilac_dužnosti         = 
| trenutnood               = 
| odjel                    = 
| stil                     = Njegova Ekselencija
| vrsta                    = 
| status                   = Predsjedavajući/a
| skraćenica               = 
| član                     = [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]]
| izvještava               = 
| prebivalište             = [[New York City]]
| sjedište                 = [[Sjedište Ujedinjenih nacija]]
| predlagač                = 
| imenujega                = [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Države članice Generalne skupštine]]
| imenujega_kvalificiran   = 
| mandat                   = 1 godina
| mandat_kvalificiran      = 
| osnivački_akt            = [[Povelja Ujedinjenih nacija]]
| prethodnik               = 
| inauguralni              = [[Paul-Henri Spaak]]
| osnivanje                = 
| prvi                     = 
| posljednji               = 
| ukinuto                  = 
| zamijenjeno              = 
| sukcesija                = 
| neslužbeni_nazivi        = 
| zamjenik                 = 
| plata                    = 
| veb-sajt                 = 
| fusnote                  = 
}}
'''Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija''' je pozicija koju biraju predstavnici u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija]] (GSUN) na godišnjem nivou. Predsjednik je predsjedavajući Generalne skupštine.

== Izbori ==
[[File:UNGA President states.svg|thumb|left|300px|Karta svijeta koja prikazuje matične zemlje predsjednika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija do 76. zasjedanja Generalne skupštine 2021-22, s umetnutim historijskim prikazom država članica.]]

Zasjedanje skupštine zakazuje se svake godine počevši od septembra - svim posebnim ili hitnim posebnim skupštinama tokom sljedeće godine predsjedavat će predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Predsjedavanje se rotira godišnje između pet geografskih grupa: afričke, azijsko-pacifičke, istočnoevropske, latinoameričke i karipske, te zapadnoevropske i druge države.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=About the General Assembly |url=https://www.un.org/en/ga/about/background.shtml |access-date=7 March 2022 |website=United Nations}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog moćnog statusa na globalnom nivou, neke od najvećih i najmoćnijih zemalja nikada nisu predsjedavale, uključujući pet [[Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] i [[Japan]].

Nekoliko zemalja imalo je državljanina izabranog za predsjednika Generalne skupštine dva puta: [[Argentina]], [[Čile]], [[Ekvador]], [[Mađarska]] i [[Nigerija]]; sve ostale države članice imale su državljanina koji je ovu funkciju obavljao jednom (ne računajući dodatne posebne i hitne posebne sjednice Generalne skupštine UN-a, a također ne uzimajući u obzir da su tada odvojene [[Zapadna Njemačka]] i [[Istočna Njemačka]] predsjedavale po jednom tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]). Pored predsjednika, za svaku sjednicu Generalne skupštine bira se i 21 potpredsjednik. Potpredsjednici imaju ista ovlaštenja i dužnosti kao i predsjednik, a predsjednik može odrediti jednog od njih da zamijeni njegovo odsustvo sa bilo kojeg sastanka ili njegovog dijela.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Who are the Vice-Presidents of the General Assembly? |url=https://ask.un.org/faq/14364 |website=Dag Hammarskjöld Library |publisher=United Nations |access-date=1 April 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=UNGA: Rules of procedure |url=https://www.un.org/en/ga/about/ropga/prez.shtml |publisher=United Nations |access-date=1 April 2024}}&lt;/ref&gt;

== Spisak predsjednika ==
== List of presidents ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;
|-
!Godina izbora
!Fotografija
!Ime&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Past Presidents |url=https://www.un.org/en/ga/president/index.shtml |access-date=7 March 2022 |website=General Assembly of the United Nations}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(Rođenje–Smrt)&lt;/small&gt;
!Članica UN-a
|-
|1946
|[[File:Bundesarchiv Bild 183-39998-0427, Paul-Henri Spaak.jpg|60px]]
|[[Paul-Henri Spaak]]&lt;br /&gt;{{small|(1889–1972)}}
|{{ZID|Belgija}}
|-
|1947
|[[File:Osvaldo Euclides de Sousa Aranha, Ministro das Relações Exteriores..tif|60px]]
|[[Oswaldo Aranha]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1960)}}
|{{ZID|Brazil|1889}}
|-
|{{sort|1948.1|1948}}
|[[File:José Arce.jpg|60px]]
|[[José Arce]]&lt;br /&gt;{{small|(1881–1968)}}
|{{ZID|Argentina}}
|-
|{{sort|1948.2|1948}}
|[[File:Herbert V. Evatt.jpg|60px]]
|[[H. V. Evatt|Herbert Vere Evatt]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1965)}}
|{{ZID|Australija}}
|-
|1949
|[[File:Carlos P. Romulo (1949 UN photo).jpg|60px]]
|[[Carlos P. Romulo]]&lt;br /&gt;{{small|(1898–1985)}}
|{{ZID|Filipini|1936}}
|-
|1950
|[[File:Nas entezam.jpg|60px]]
|[[Nasrollah Entezam]]&lt;br /&gt;{{small|(1900–1980)}}
|{{ZID|Iran|1925}}
|-
|1951
|[[File:Luis Padilla Nervo in Paris (1951 UN photo) (cropped).jpg|60px]]
|[[Luis Padilla Nervo]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1985)}}
|{{ZID|Meksiko|1934}}
|-
|1952
|[[File:Lester B. Pearson (1963 ABC press photo).jpg|60px]]
|[[Lester B. Pearson]]&lt;br /&gt;{{small|(1897–1972)}}
|{{ZID|Kanada|1921}}
|-
|1953
|[[File:Vijaya Lakshmi Pandit 1965b.jpg|60px]]
|[[Vijaya Lakshmi Pandit]]&lt;br /&gt;{{small|(1900–1990)}}
|{{ZID|Indija}}
|-
|1954
|[[File:Eelco van Kleffens 1945.jpg|60px]]
|[[Eelco van Kleffens]]&lt;br /&gt;{{small|(1894–1983)}}
|{{ZID|Nizozemska}}
|-
|1955
|[[File:José Maza Fernández (1955 UN photo).jpg|60px]]
|[[José Maza Fernández]]&lt;br /&gt;{{small|(1889–1964)}}
|{{ZID|Čile}}
|-
|{{sort|1956.1|1956}}
|[[File:Rudecindo Ortega Mason (cropped).png|60px]]
|[[Rudecindo Ortega Mason]]&lt;br /&gt;{{small|(1896–1962)}}
|{{ZID|Čile}}
|-
|{{sort|1956.2|1956}}
|[[File:นราธิปพงศ์ประพันธ์.jpg|60px]]
|[[Wan Waithayakon]]&lt;br /&gt;{{small|(1891–1976)}}
|{{ZID|Tajland}}
|-
|1957
|[[File:Sir Leslie Munro (1957 UN photo).jpg|60px]]
|[[Leslie Munro]]&lt;br /&gt;{{small|(1901–1974)}}
|{{ZID|Novi Zeland}}
|-
|1958
|[[File:Dr Charles Malik Emergency Session (1958 UN photo).jpg|60px]]
|[[Charles Malik]]&lt;br /&gt;{{small|(1906–1987)}}
|{{ZID|Liban}}
|-
|1959
|[[File:Víctor Andrés Belaúnde.jpg|60px]]
|[[Víctor Andrés Belaúnde]]&lt;br /&gt;{{small|(1893–1966)}}
|{{ZID|Peru}}
|-
|1960
|[[File:Frederick H. Boland (cropped).png|60px]]
|[[Frederick Boland]]&lt;br /&gt;{{small|(1904–1985)}}
|{{ZID|Irska}}
|-
|1961
|[[File:Mongi Slim portrait (1957 UN photo).jpg|60px]]
|[[Mongi Slim]]&lt;br /&gt;{{small|(1908–1969)}}
|{{ZID|Tunis|1959}}
|-
|1962
|[[File:Muhammad Zafarullah Khan (1961).jpg|60px]]
|[[Muhammad Zafarullah Khan]]&lt;br /&gt;{{small|(1893–1985)}}
|{{ZID|Pakistan}}
|-
|1963
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Carlos Sosa Rodríguez]]&lt;br /&gt;{{small|(1912–1997)}}
|{{ZID|Venecuela|1954}}
|-
|1964
|[[File:Alex Quaison Sackey (portrait).jpg|60px]]
|[[Alex Quaison-Sackey]]&lt;br /&gt;{{small|(1924–1992)}}
|{{ZID|Gana|1964}}
|-
|1965
|[[File:Amintore Fanfani 1965.jpg|60px]]
|[[Amintore Fanfani]]&lt;br /&gt;{{small|(1908–1999)}}
|{{ZID|Italija}}
|-
|1966
|
|[[Abdul Rahman Pazhwak]]&lt;br /&gt;{{small|(1919–1995)}}
|{{ZID|Afganistan}}
|-
|1967
|[[File:Corneliu Manescu (1967 UN photo).jpg|60px]]
|[[Corneliu Mănescu]]&lt;br /&gt;{{small|(1916–2000)}}
|{{ZID|Rumunija|1965}}
|-
|1968
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Emilio Arenales Catalán]]&lt;br /&gt;{{small|(1922–1969)}}
|{{ZID|Gvatemala}}
|-
|1969
|[[File:Françoise Foliot - Togo - 035 - Angie Brooks-Randolph.jpg|60px]]
|[[Angie Brooks]]&lt;br /&gt;{{small|(1928–2007)}}
|{{ZID|Liberija}}
|-
|1970
|[[File:Edvard Hambro (1971 UN photo).jpg|60px]]
|[[Edvard Hambro]]&lt;br /&gt;{{small|(1911–1977)}}
|{{ZID|Norveška}}
|-
|1971
|[[File:Adam Malik 1970.jpg|60px]]
|[[Adam Malik]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–1984)}}
|{{ZID|Indonezija}}
|-
|1972
|[[File:Stanislaw Trepczynski (1972 UN photo).jpg|60px]]
|[[Stanisław Trepczyński]]&lt;br /&gt;{{small|(1924–2002)}}
|{{ZID|Poljska}}
|-
|1973
|[[File:Leopoldo Benites (cropped).jpg|60px]]
|[[Leopoldo Benites]]&lt;br /&gt;{{small|(1905–1996)}}
|{{ZID|Ekvador}}
|-
|1974
|[[File:Abdelaziz Bouteflika 1975 (cropped 3x4).jpg|60px]]
|[[Abdelaziz Bouteflika]]&lt;br /&gt;{{small|(1937–2021)}}
|{{ZID|Alžir}}
|-
|1975
|[[File:Gaston Thorn (cropped).jpg|60px]]
|[[Gaston Thorn]]&lt;br /&gt;{{small|(1928–2007)}}
|{{ZID|Luksemburg}}
|-
|1976
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Hamilton Shirley Amerasinghe]]&lt;br /&gt;{{small|(1913–1980)}}
|{{ZID|Šri Lanka}}
|-
|1977
|[[File:Lazar Mojsov (1977 UN photo).jpg|60px]]
|[[Lazar Mojsov]]&lt;br /&gt;{{small|(1920–2011)}}
|{{ZID|Jugoslavija}}
|-
|1978
|
|[[Indalecio Liévano]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–1982)}}
|{{ZID|Kolumbija}}
|-
|1979
|[[File:Salim.JPG|60px]]
|[[Salim Ahmed Salim]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1942)}}
|{{ZID|Tanzanija}}
|-
|1980
|[[File:Rudiger Freiherr von Wechmar (1974 UN photo).jpg|60px]]
|[[Rüdiger von Wechmar]]&lt;br /&gt;{{small|(1923–2007)}}
|{{ZID|Zapadna Njemačka}}
|-
|1981
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Ismat T. Kittani]]&lt;br /&gt;{{small|(1929–2001)}}
|{{ZID|Irak|1963}}
|-
|1982
|[[File:Hollai Imre.jpg|60px]]
|[[Imre Hollai]]&lt;br /&gt;{{small|(1925–2017)}}
|{{ZID|Mađarska}}
|-
|1983
|[[File:Jorge Illueca 1984 (cropped).jpg|60px]]
|[[Jorge Illueca]]&lt;br /&gt;{{small|(1918–2012)}}
|{{ZID|Panama}}
|-
|1984
|
|[[Paul J. F. Lusaka]]&lt;br /&gt;{{small|(1935–1996)}}
|{{ZID|Zambija|1964}}
|-
|1985
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Jaime de Piniés]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–2003)}}
|{{ZID|Španija}}
|-
|1986
|
|[[Humayun Rashid Choudhury]]&lt;br /&gt;{{small|(1928–2001)}}
|{{ZID|Bangladeš}}
|-
|1987
|[[File:Peter Florin (cropped).jpg|60px]]
|[[Peter Florin]]&lt;br /&gt;{{small|(1921–2014)}}
|{{ZID|Istočna Njemačka}}
|-
|1988
|[[File:Dante Caputo 1984.jpg|60px]]
|[[Dante Caputo]]&lt;br /&gt;{{small|(1943–2018)}}
|{{ZID|Argentina}}
|-
|1989
|[[File:Joseph Nanven Garba 2.jpg|60px]]
|[[Joseph Nanven Garba]]&lt;br /&gt;{{small|(1943–2002)}}
|{{ZID|Nigerija}}
|-
|1990
|[[File:Guido de Marco 2003 crop.jpg|60px]]
|[[Guido de Marco]]&lt;br /&gt;{{small|(1931–2010)}}
|{{ZID|Malta}}
|-
|1991
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Samir Shihabi]]&lt;br /&gt;{{small|(1925–2010)}}
|{{ZID|Saudijska Arabija}}
|-
|1992
|[[File:Blank.png|60px]]
|[[Stoyan Ganev]]&lt;br /&gt;{{small|(1955–2013)}}
|{{ZID|Bugarska}}
|-
|1993
|[[File:Rudy Insanally 2006.jpg|60px]]
|[[Rudy Insanally]]&lt;br /&gt;{{small|(1936–2023)}}
|{{ZID|Gvajana}}
|-
|1994
|[[File:Essy.jpg|60px]]
|[[Amara Essy]]&lt;br /&gt;{{small|(1944–2025)}}
|{{ZID|Obala Slonovače}}
|-
|1995
|[[File:Freitas do Amaral, XV Cimeira Ibero-Americana - Salamanca, Espanha (cropped).jpg|60px]]
|[[Diogo de Freitas do Amaral]]&lt;br /&gt;{{small|(1941–2019)}}
|{{ZID|Portugal}}
|-
|1996
|[[File:Tan Sri Razali Ismail (cropped).jpg|60px]]
|[[Razali Ismail]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1939)}}
|{{ZID|Malezija}}
|-
|1997
|[[File:Hennadiy Udovenko.jpg|60px]]
|[[Hennadiy Udovenko]]&lt;br /&gt;{{small|(1931–2013)}}
|{{ZID|Ukrajina}}
|-
|1998
|[[File:Opertti.jpg|60px]]
|[[Didier Opertti]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1937)}}
|{{ZID|Urugvaj}}
|-
|1999
|[[File:Theo-Ben Gurirab (cropped) 01.jpg|60px]]
|[[Theo-Ben Gurirab]]&lt;br /&gt;{{small|(1938–2018)}}
|{{ZID|Namibija}}
|-
|2000
|[[File:Holkeri-2.jpg|60px]]
|[[Harri Holkeri]]&lt;br /&gt;{{small|(1937–2011)}}
|{{ZID|Finska}}
|-
|2001
|[[File:Closeup Han Seung-soo.jpg|60px]]
|[[Han Seung-soo]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1936)}}
|{{ZID|Južna Koreja}}
|-
|2002
|[[File:Jan Kavan, IEIS conference «Russia and the EU the question of trust»-101.jpg|60px]]
|[[Jan Kavan]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1946)}}
|{{ZID|Češka}}
|-
|2003
|[[File:Julian Hunte.jpg|60px]]
|[[Julian Hunte]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1940)}}
|{{ZID|Sveta Lucija}}}
|-
|2004
|[[File:Jean Ping 080202-F-1644L-081 0YWDF.jpg|60px]]
|[[Jean Ping]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1942)}}
|{{GZID|Gabon}
|-
|2005
|[[File:Jan Eliasson at Tällberg Forum 2009 cropped.jpg|60px]]
|[[Jan Eliasson]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1940)}}
|{{ZID|Švedska}}
|-
|2006
|[[File:Haya Rashed Al Khalifa (cropped).jpg|60px]]
|[[Haya Rashed Al-Khalifa]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1952)}}
|{{ZID|Bahrein}}
|-
|2007
|[[File:Dr. Srgjan Kerim (cropped).jpg|60px]]
|[[Srgjan Kerim]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1948)}}
|{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
|-
|2008
|[[File:Miguel d'Escoto Brockmann2.jpg|60px]]
|[[Miguel d'Escoto Brockmann]]&lt;br /&gt;{{small|(1933–2017)}}
|{{ZID|Nikaragva}}
|-
|2009
|[[File:Ali Treki.JPG|60px]]
|[[Ali Treki]]&lt;br /&gt;{{small|(1937–2015)}}
|{{ZID|Libija|1977|name=Libya}}
|-
|2010
|[[File:Joseph Deiss.gif|60px]]
|[[Joseph Deiss]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1946)}}
|{{ZID|Švicarska}}
|-
|2011
|[[File:Nassir Abdulaziz Al-Nasser.jpg|60px]]
|[[Nassir Abdulaziz Al-Nasser|Nassir Al-Nasser]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=22 June 2011 |title=Nassir Abdulaziz Al-Nasser of Qatar Elected President of General Assembly's Sixty-Sixth Session; Vice-Presidents, Main Committee Chairs Also Named |url=https://www.un.org/press/en/2011/ga11105.doc.htm |access-date=7 March 2022 |website=United Nations}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{small|(born 1952)}}
|{{ZID|Katar}}
|-
|2012
|[[File:Vuk-Jeremic-cirsd-2014.jpg|60px]]
|[[Vuk Jeremić]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1975)}}
|{{ZID|Srbija}}
|-
|2013
|[[File:John William Ashe.jpg|60px]]
|[[John William Ashe]]&lt;br /&gt;{{small|(1954–2016)}}
|{{ZID|Antigva i Barbuda}}
|-
|2014
|[[File:Sam Kutesa - 2018 (32521275868) (cropped).jpg|60px]]
|[[Sam Kutesa]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1949)}}
|{{ZID|Uganda}}
|-
|2015
|[[File:Mogens Lykketoft-2011-09-03.jpg|60px]]
|[[Mogens Lykketoft]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1946)}}
|{{ZID|Danska}}
|-
|2016
|[[File:Peter Thomson at IMO Headquarters in London - 2017 (37102010524) (cropped).jpg|60px]]
|[[Peter Thomson (diplomat)|Peter Thomson]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1948)}}
|{{ZID|Fidži}}
|-
|2017
|[[File:Miroslav Lajcak 2014 (11981540724).jpg|60px]]
|[[Miroslav Lajčák]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1963)}}
|{{ZID|Slovačka}}
|-
|2018
|[[File:Entrevista de Canciller María Fernanda Espinosa (36388035054) (cropped).jpg|60px]]
|[[María Fernanda Espinosa]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1964)}}
|{{ZID|Ekvador}}
|-
|2019
|[[File:Tijjani Muhammad-Bande (48791461812) (cropped).jpg|60px]]
|[[Tijjani Muhammad-Bande]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1957)}}
|{{ZID|Nigerija}}
|-
|2020
|[[File:Volkan Bozkır April 2016 (26358127551) (cropped).jpg|60px]]
|[[Volkan Bozkır]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1950)}}
|{{ZID|Turska}}
|-
|2021
|[[File:Abdulla Shahid April 2021.png|60px]]
|[[Abdulla Shahid]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1962)}}
|{{ZID|Maldivi}}
|-
|2022
|[[File:Csaba Kőrösi 20230217.jpg|60px]]
|[[Csaba Kőrösi]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1958)}}
|{{ZID|Mađarska}}
|-
|2023
|[[File:Dennis Francis 20240215.jpg|60px]]
|[[Dennis Francis (diplomat)|Dennis Francis]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1956)}}
|{{ZID|Trinidan i Tobago}}
|-
|2024
|[[File:Philemon Yang, Prime Minister of Cameroon in London, 21 June 2010. (4720521915) cropped.jpg|60px]]
|[[Philémon Yang]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1947)}}
|{{ZID|Kamerun}}
|-
|2025
|[[File:2024-05-27 Event, Konferenz, re-publica STP 5327 by Stepro (cropped).jpg|60px]]
|[[Annalena Baerbock]]&lt;br /&gt;{{small|(born 1980)}}
|{{ZID|Njemačka}}
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Ujedinjene nacije}}

[[Kategorija:Ujedinjene nacije|Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Predsjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>rst5ec7d11sf7yt3f4hnzcgsl9zcpwd</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>