Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.45.0-wmf.3 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Topic Sarajevo 0 35 3713656 3684271 2025-06-11T01:19:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713656 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Sarajevo (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sarajevo | službeni_naziv = Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/4 | image1 = Sarajevo City Panorama.JPG | image2 = JesusesHearthCathedral.jpg | image3 = Sarajevo ortodox church.JPG | image4 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG | image5 = Sebilj, Sarajevo.jpg | image6 = Latin Bridge 02 (22757259615).jpg | image7 = Academy of fine art and Festina lente.jpg | image8 = Sarajevo City Hall 01.jpg | image9 = National Museum of BiH Aerial.JPG | image10 = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-begovo turbe]], [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljacki]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra]] | slike_veličina = | slika_zastava = Flag of Sarajevo.svg | slika_grb = Coat of arms of Sarajevo.svg | nadimak = Jerusalem Evrope,<ref name="In Europe's Jerusalem">{{cite web|url=http://www.catholicculture.org/news/features/index.cfm?recnum=21006|title=In Europe's Jerusalem|website=catholicculture.org|publisher=Catholic World News|first=Josip|last=Stilinović|date=3. 1. 2002|access-date=24. 9. 2015|quote=The city's principal mosques are the Gazi Husrev-Bey's Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61)|language=en}}</ref> Jerusalem Balkana<ref name="google27">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=AxxBPfEk3_0C&q=Sarajevo#v=snippet&q=Sarajevo&f=false|title=The Jews and their Future: A Conversation on Judaism and Jewish Identities|first1=Esther|last1=Benbassa|first2=Jean-Christophe|last2=Attias|year=2004|location=London|publisher=Zed Books|page=27|isbn=1-84277-391-7}}</ref> | moto = | koordinate = {{coord|43|51|22.8|N|18|24|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | općina = [[Centar (Sarajevo)|Centar]]<br />[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]<br />[[Novo Sarajevo]]<br />[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | osnovan = 1461. | osnivač = [[Isa-beg Ishaković]] | gradonačelnik = [[Predrag Puharić]] | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_ukupno = 141.5 | površina_urban = 489 | površina_metro = 3350 | nadmorska_visina = 550 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = 275524 | stanovništvo_urban = 405930 | stanovništvo_metro = 555210 | stanovništvo_demonim = Sarajlija, Sarajka | poštanski_broj = 71000 | pozivni_broj = (+387) 33 | veb-sajt = {{URL|https://www.sarajevo.ba/}} }} '''Sarajevo''' je [[Glavni grad|glavni]] i najveći [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], njena [[metropola]]<ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20štampu.pdf|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906015449/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/pp/Prostorni_plan/PROSTORNI%20PLAN%20%20za%20%C5%A1tampu.pdf|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar. Ujedno, to je glavni grad [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] grad je po tadašnjoj strukturi sa deset općina imao 527.049, a po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] i trenutnoj teritorijalnoj podjeli sa četiri općine 275.524. Nalazi se u središnjem dijelu jugoistočne Evrope i Balkana. Kroz grad protiče [[rijeka]] [[Miljacka]], a u neposrednoj blizini grada u općini [[Ilidža]] je i izvorište rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], s izletištem [[Vrelo Bosne|Vrelom Bosne]]. Oko grada nalaze se planine: [[Jahorina]], [[Bjelašnica]], [[Igman]], [[Treskavica]] i [[Trebević]]. Sarajevo je političko, finansijsko, socijalno i kulturno središte Bosne i Hercegovine i istaknuto središte kulture na Balkanu, sa uticajem na čitavu regiju u oblasti zabave, medija, mode i umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |title=Sarajevo: The economic, administrative, cultural and educational center of Bosnia and Herzegovina |publisher=Mediterranea News |date=12. 5. 2011 |access-date=15. 7. 2021|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230137/http://www.mediterraneanews.com/index/2011/05/sarajevo-the-economic-administrative-cultural-and-educational-center-of-bosnia-and-herzegovina/ |archive-date=24. 4. 2012 }}</ref> Regionalni je centar u obrazovanju, dom je prve balkanske institucije tercijarnog obrazovanja, islamske [[Medresa|medrese]], koja je danas dio [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web|last=Agency|first=Anadolu|title=Saraybosna'da 476 yıldır yaşayan medrese! (Sarajevo Celebrates 476 Years of its Medresa!)|url=http://www.haber7.com/balkanlar/haber/974831-saraybosnada-476-yildir-yasayan-medrese|publisher=Haber7|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Grad je poznat po svojoj tradicionalnoj kulturnoj i religijskoj raznolikosti, sa pripadnicima [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]], [[Rimokatoličanstvo|katolicizma]] i [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|judaizma]] koji tu egzistiraju stoljećima. Zbog svoje duge i bogate historije, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva ''Jerusalem Evrope'' ili ''Jerusalem Balkana''. Jedan je od rijetkih evropskih gradova u čijem se centru, u neposrednoj blizini, nalaze bogomolje sve tri velike monoteističke religije: [[džamija]], [[Rimokatolička crkva|katolička crkva]], [[pravoslavna crkva]] i [[sinagoga]]. Iako su područja oko grada naseljena još od prahistorije, moderni grad nastao je kao osmanlijsko uporište u 15. vijeku. Sarajevo je tokom svoje historije nekoliko puta privuklo međunarodnu pažnju. 1885. godine Sarajevo je bio prvi grad u Evropi i drugi grad na svijetu koji je imao stalnu mrežu električnih tramvaja koji su saobraćali kroz grad, slijedeći u tom primjeru [[San Francisco]]. 1914. godine Sarajevo je bilo i mjesto [[Sarajevski atentat|atentata]] na nadvojvodu Franza Ferdinanda od strane lokalnog [[Mlada Bosna|mladobosanskog]] aktiviste [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] koji je pokrenuo [[Prvi svjetski rat]], koji je također okončao austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini i rezultirao stvaranjem Kraljevine Jugoslavije. Kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljanje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u okviru Druge Jugoslavije dovelo je do masovnog širenja Sarajeva, tada glavnog grada republike, što je kulminiralo domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine koje su obilježile prosperitetnu eru za grad. Međutim, početkom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], tokom 1.425 dana od aprila 1992. do februara 1996. godine, grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|najdužu opsadu glavnog grada u historiji modernog ratovanja]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkog rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]].<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article575571.ece |title=The New Siege of Sarajevo |last=Connelly |first=Charlie |date=8. 10. 2005 |work=The Times |location=UK |access-date=15. 7. 2021 |archive-date=5. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200505131350/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> Sarajevo je 2011. nominovano za [[Evropski glavni grad kulture]] 2014. a 2019. je zajedno sa [[Istočno Sarajevo|Istočnim Sarajevom]] bio domaćin [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]]<ref>{{cite web|url=http://www.bh-news.com/en/vijest_det.php?vid=3827&r=1 |title=Nomination of Sarajevo for European Capital of Culture 2014 |publisher=BH-News.com |access-date=15. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |title=Sarajevo: With Sarajevo as Europe's Capital of Culture 2014 we could send an... – 12/05/2011 – EPP Group |publisher=Group of the European People's Party (Christian Democrats) in the European Parliament |access-date=15. 9. 2011 |archive-date=2. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180802193159/http://www.eppgroup.eu/press/showpr.asp?prcontroldoctypeid=1&prcontrolid=10331&prcontentid=17480&prcontentlg=en |url-status=dead }}</ref> == Etimologija == Sarajevo je historijsko ime grada, koje po jednoj od teorija potiče od kovanice ''Saray Ovası'' što znači ''Dvor i polje oko dvora''. Sarajevo se ponekad naziva ''Šeher'' ([[Turski jezik|tur]]. şehir; [[Perzijski jezik|per]]. شهر ''šahr''), imenom koje je gradu dao njegov osnivač [[Isa-beg Ishaković]]. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom ''Damask sjevera'', a Jevreji [[Sefardi]] su ga nazvali ''Mali Jerusalem''. [[Abdulah Škaljić]], autor rječnika "Turcizmi u srpsko-hrvatskom jeziku", u istoj knjizi navodi sljedeće: {{Citat|...Složenica je nastala po uzoru na složenice [[Smederevo]], [[Kraljevo]], [[Popovo]], [[Mirijevo]], [[Trnovo (složenica)]] itd. Turski naziv za Sarajevo je "Saray-Bosna", ali se u jednoj od najstarijih bosanskih [[vakufnama]], u vakufnami [[Mustaj-beg Skenderpašić|Mustaj-bega Skenderpašića]] iz 1517. g. (čiji je original i prijevod objavio Dr [[Hazim Šabanović]] u POF-u II-IV, 1953, str.403) Sarajevo naziva i "Saray-ovasi", doslovce: "Sarajevsko polje". Iako sam ranije zastupao da je Sarajevo nastalo od tur. "Saray-ovasi", došao sam do zaključka da je ispravnije tumačenje koje sam gore naveo''".<ref name="Škaljić1989">{{cite book|author=Abdulah Škaljić|title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku|url=http://books.google.com/books?id=O5BiAAAAMAAJ|year=1989|publisher=Svjetlost|isbn=978-86-01-01459-6}}</ref>}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo_SPOT_1050.jpg|mini|lijevo|Snimak Sarajeva i okoline napravljen satelitom [[SPOT]]]] [[Datoteka:Pogled na Sarajevo.png|mini|250p|Pogled na Sarajevo sa [[Hrid (Sarajevo)|Hrida]]]] Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i zauzima površinu od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj [[Sarajevska kotlina|Sarajevskoj kotlini]], koja se pruža od [[istok]]a prema [[zapad]]u i završava u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]], okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevićem na jugoistoku, te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada ([[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Bistrik]], [[Hrid (Sarajevo)|Hrid]], [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]], [[Alifakovac]]) su na padinama okolnih bregova. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500&nbsp; m. Najzapadnija tačka polja je na 18<sup>○</sup> 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18<sup>○</sup> 27' istočne geografske dužine, najsjevernija je 43<sup>○</sup> 53’ sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43<sup>○</sup> 47' sjeverne geografske širine <ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|title=Grad Sarajevo: O Sarajevu|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411044233/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=31|archive-date=11. 4. 2015|url-status=dead}}</ref>. [[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|250px|mini]] Rijeka [[Miljacka]] jedno je od glavnih geografskih obilježja grada. Teče od istoka, kroz centar Sarajeva, do zapadnog dijela grada gdje se ulijeva u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Kao ''Sarajevska rijeka'', Miljacka izvire oko 2 kilometra južno od Pala, u podnožju Jahorine, nekoliko kilometara istočno od centra Sarajeva. Izvor Bosne, [[Vrelo Bosne]] nalazi se kod kod Ilidže i još je jedno značajna prirodna znamenitost i izletište Sarajlija i drugih turista. Nekoliko manjih rijeka i potoka poput Koševskog potoka također protječe kroz grad i okolicu. === Panorama === {{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}} === Klima === Sarajevo se nalazi u području umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]], sa uticajem kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske sa juga. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,5&nbsp;°C, a prosječna količina padavina je oko 919 l/&nbsp;mm. Najhladniji period tokom godine je januar sa prosječnih -1,3&nbsp;°C i jedini je mjesec sa negativnom srednjom vrijednošću temperature zraka.<ref name="klima">{{cite web|title=Sarajevo - klima|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1223/klima}}</ref> Juli je najtopliji sa prosječnom vrijednošću temperature zraka od 19,1&nbsp;°C. Najekstremnije temperature zraka zabilježene u Sarajevu su -26,4&nbsp;°C (zabilježena 4. januara 1942. godine) i 40.0&nbsp;°C (19. augusta 1946).<ref name="klima"/> Najviše sunčanih sati je tokom augusta sa prosječnih 270 sunčanih sati dok godišnji prosjek iznosi 1830 sunčanih sati po čemu se Sarajevo svrstava u srednje sunčane gradove.<ref name="klima"/> Nasuprot tome, stepen oblačnosti u prosjeku godišnje iznosi 59% a najizraženija je tokom decembra kada je oblačnost u prosjeku iznosi 75%.<ref name="klima"/> {{Vremenski okvir | naslov = <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = -0,5 | pt_feb = 1,4 | pt_mar = 5,7 | pt_apr = 10,0 | pt_maj = 14,8 | pt_jun = 17,7 | pt_jul = 19,7 | pt_aug = 19,7 | pt_sep = 15,3 | pt_okt = 11,0 | pt_nov = 5,4 | pt_dec = 0,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,0 | vt_mar = 10,9 | vt_apr = 15,6 | vt_maj = 21,4 | vt_jun = 24,5 | vt_jul = 27,0 | vt_aug = 27,2 | vt_sep = 22,0 | vt_okt = 17,0 | vt_nov = 9,7 | vt_dec = 4,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -3,3 | nt_feb = -2,5 | nt_mar = 1,1 | nt_apr = 4,8 | nt_maj = 9,0 | nt_jun = 11,9 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,7 | nt_sep = 10,0 | nt_okt = 6,4 | nt_nov = 1,9 | nt_dec = -1,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68 | p_feb = 64 | p_mar = 70 | p_apr = 77 | p_maj = 72 | p_jun = 90 | p_jul = 72 | p_aug = 66 | p_sep = 91 | p_okt = 86 | p_nov = 85 | p_dec = 86 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 8 | kd_feb = 10 | kd_mar = 13 | kd_apr = 17 | kd_maj = 17 | kd_jun = 16 | kd_jul = 14 | kd_aug = 13 | kd_sep = 15 | kd_okt = 13 | kd_nov = 12 | kd_dec = 11 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 79 | vz_feb = 74 | vz_mar = 68 | vz_apr = 67 | vz_maj = 68 | vz_jun = 70 | vz_jul = 69 | vz_aug = 69 | vz_sep = 75 | vz_okt = 77 | vz_nov = 76 | vz_dec = 81 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = | ss_feb = | ss_mar = | ss_apr = | ss_maj = | ss_jun = | ss_jul = | ss_aug = | ss_sep = | ss_okt = | ss_nov = | ss_dec = <!-- --> | dijagram = | izvor = Pogoda.ru.net<ref name = pogoda>{{cite web | url = http://www.pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | title = Weather and Climate: The Climate of Sarajevo | publisher = Weather and Climate (Погода и климат) | access-date=25. 8. 2016 | language = ruski | archive-url = https://web.archive.org/web/20120516141700/http://pogoda.ru.net/climate2/14654.htm | archive-date=16. 5. 2012 }}</ref> i [[NOAA]] (sun, 1961–1990)<ref name = NOAA>{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-VI/BH/14654.TXT | title = Sarajevo Climate Normals 1961–1990 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=25. 8. 2016}}</ref> }} === Zagađenje zraka === Kvalitet zraka je jedno od gorućih pitanja iz oblasti zaštite okoline grada Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/air-pollution-reaching-alarming-levels-in-bosnia-experts-warn-11-30-2015|title=Air Pollution is Choking Bosnia, Experts Warn :: Balkan Insight|website=www.balkaninsight.com|access-date=4. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2016/12/26/sarajevo-introduces-transport-restrictions-to-ease-pollution.html|title=Sarajevo introduces transport restrictions to ease pollution|date=26. 12. 2016|work=Fox News|access-date=4. 4. 2017|language=en-US}}</ref> Prema bazi podataka [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]] o kvaliteti zraka u 2016. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|title=WHO Global Urban Ambient Air Pollution Database (update 2016)|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017|archive-date=1. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170301221905/http://who.int/phe/health_topics/outdoorair/databases/cities/en/|url-status=dead}}</ref> prosječna godišnja koncentracija [[Sitne lebdeće čestice|sitnih lebdećih čestica (PM2.5)]] u 2010. godini procijenjena je na 30 μg/m<sup>3</sup> na osnovu mjerenja PM10, što je 3 puta više od vrijednosti datih u Smjernici za kvalitet zraka WHO-a<ref>{{Cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs313/en/|title=Ambient (outdoor) air quality and health|website=World Health Organization|language=en-GB|access-date=4. 4. 2017}}</ref> za godišnji prosjek PM2.5. U Sarajevu ne postoje novija direktna dugoročna mjerenja vrijednosti sitnih lebdećih čestica PM2.5 i mogu se dati samo procjene za vrijednost PM10, koji je manje štetan za zdravlje u odnosu na PM2.5.<ref>{{Cite web|url=https://cfpub.epa.gov/ncea/isa/recordisplay.cfm?deid=216546|title=Integrated Science Assessment (ISA) for Particulate Matter (Final Report, Dec 2009)|last=Group|first=US EPA National Center for Environmental Assessment, Research Triangle Park Nc, Environmental Media Assessment|last2=Sacks|first2=Jason|website=cfpub.epa.gov|language=en|access-date=4. 4. 2017}}</ref> Stvarni podaci o kvalitetu zraka u realnom vremenu u obliku vrijednosti PM10, ozona, NO2, CO i SO2 dostupni su na web stranici [[Federalni hidrometeorološki zavod|Federalnog hidrometeorološkog zavoda]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|title=Federalni hidrometeorološki zavod|website=www.fhmzbih.gov.ba|access-date=4. 4. 2017|archive-date=13. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180913190025/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/vrijednostiPolutanata.php|url-status=dead}}</ref> === Rijeke === [[Datoteka:06Sarajevo Miljacka03.jpg|mini|desno|Pogled na Miljacku s mosta na Skenderiji]] Miljacka je rijeka, koja najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo od [[istok]]a prema [[zapad]]u. Duga je 35,9&nbsp;kilometera. Nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina [[Romanija|Romanije]] i [[Jahorina|Jahorine]]. [[Paljanska Miljacka]] (12,9&nbsp;km) izvire na Palama. [[Mokranjska Miljacka]] izvire u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]]. Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu [[Dovlići]], ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče na zapad kroz Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva. U zapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na području općine [[Ilidža]], izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine [[Igman]], stvarajući park prirode - Vrelo Bosne. Pored rijeka Bosne, [[Željeznica|Željeznice]] i Miljacke, ostali veći stalni vodotoci su: [[Zujevina]], [[Ljubina (rijeka)|Ljubina]], [[Misoča]], [[Stavnja]], [[Tilava]], [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]], [[Bijela rijeka]], [[Crna rijeka (Željeznica|Crna rijeka]], [[Mošćanica]], [[Vogošćanska rijeka]] i dr.<ref>{{cite web|title=Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo|url=http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|website=portal.skola.ba|publisher=Zvanični web-portal osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150701143424/http://portal.skola.ba/start/RijekejezeraizvoriKantonaSarajevo/tabid/213/Default.aspx|archive-date=1. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Vodopad Skakavac]], visok 98&nbsp;metara, nalazi se oko 12&nbsp;km od centra grada. === Brežuljci, brda i planine === Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511&nbsp; metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima općina [[Ilidža]] sa 498&nbsp;m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: [[Grdonj]] i [[Hum]] na sjeveru, [[Borja|Borija]] na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900&nbsp; metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000&nbsp; metara: [[Treskavica]] (2088&nbsp; m), [[Bjelašnica]] (2067&nbsp; m), [[Jahorina]] (1916&nbsp; m), [[Igman]] (1502&nbsp; m) i [[Trebević]] (1629&nbsp;m). Obronci obližnjih planina bogati su šumom. [[Crnogorica]]: [[jela]], [[smrča]], [[ariš]] i [[bor (biljka)|bor]] i [[bjelogorica]]: [[breza]], [[topola]] i [[obična lijeska|lijeska]]. 1939. godine botaničar [[Karl Maly]] osnovao je [[Botanički vrt na Trebeviću|Botanički vrt]] na Trebeviću, koji je u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530&nbsp;m zasađen je [[rasadnik]], botanički [[arboretum]] [[Šumarski fakultet u Sarajevu|Šumarskog fakulteta]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-95. šumski fond je najvećim dijelom uništen. == Historija == {{Glavni|Historija Sarajeva|Hronologija Sarajeva}} === Mlađe kameno doba (neolit) === [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|thumb|Vaza iz perioda neolitke Butmirske kulture]] Jedno od najranijih arheoloških otkrića kojima se dokazuje naseljenost područja grada potiče iz [[neolit]]ske [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]]. Otkrića u [[Prahistorijsko naselje Butmir|Butmiru]] desila su se na teritoriji današnje sarajevske općine [[Ilidža|Ilidže]] 1893. godine.<ref name="naselje">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> Tada su austrougarske vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole otkrili arheološko nalazište. Bogatstvo kremena na ovom području bilo je privlačno neolitskim ljudima, a naselje se razvijalo i bilo u procvatu. Na tom području razvijena je jedinstvena keramika i njen dizaj, koji karakteriziraju narod Butmira kao jedinstvenu kulturu, kako je opisano na Međunarodnom kongresu arheologa i antropologa održanom u Sarajevu 1894. godine.<ref>[http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp "The Culture & History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212025705/http://www.sarajevo-tourism.com/eng/sarajevothroughhistory.wbsp |date=12. 12. 2007 }}, Tourism Association of Sarajevo Canton, Retrieved on 3 August 2006.</ref> === Doba Ilira === Sljedeća istaknuta kultura u Sarajevu bili su Iliri. Drevni narod, koji su većinu zapadnog Balkana smatrali svojom domovinom, imali su nekoliko ključnih naselja u regiji, uglavnom oko rijeke Miljacke i u sarajevskoj dolini. Iliri u sarajevskoj regiji pripadali su [[Desidijati]]ma, posljednjem Ilirskom narodu u Bosni i Hercegovini koji se odupro rimskoj okupaciji. === Rimsko doba === Njihov poraz od rimskog cara [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine nove ere označava početak [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimske vladavine u regiji]].<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Rimljani nikada nisu izgradili područje današnje Bosne, ali rimska kolonija ''[[Aquae S (Ilidža)|Aquae Sulphurae]]'' nalazila se u blizini današnje Ilidže i bila je najvažnije naselje tog vremena.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> Nakon Rimljana područje su naselili [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]],<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> a u 7. vijeku i [[Slaveni]].<ref>{{Cite web|url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013171041/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=50&lang=4&action=view&id=2498|url-status=dead|archive-date=13. 10. 2007|title=Commission to preserve national monuments|date=13. 10. 2007|access-date=14. 8. 2018}}</ref><ref name=Brit>"Sarajevo", ''New Britannica'', volume 10, edition 15 (1989). {{ISBN|0-85229-493-X}}.</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Sarajevo u srednjem vijeku}} [[Datoteka:Stecak Zmeljaski Muzej Sarajevo.jpg|mini|225p|lijevo|Stećak, Zemaljski muzej Sarajevo]] [[Datoteka:Day in Sarajevo.jpg|mini|180p|lijevo|[[Baščaršija]]]] [[Datoteka:Sarajevo Historic View.jpg|mini|desno|180p|Sarajevo oko 1900. godine]] [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|desno|180p|Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, [[1885]]. godine.]] Nakon perioda [[neolit]]a, [[Iliri|ilirske]] i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju [[Slaveni]]. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je bilo dio župe [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosna]]. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - [[stećak|stećci]]. Nedaleko od Sarajeva, u selu [[Hreša (Stari Grad)|Hreša]] pronađeno je 30 [[stećak]]a. Najljepši krase vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]]. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde [[Hodidjed]], na obalama Miljacke nastaju naselja iz kojih će se kasnije oformiti Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se [[Isa-beg Ishaković]], koji je 1462. izdao odredbu o formiranju grada, na lijevoj obali Miljacke sagradio [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]], prvu džamiju na ovom području; gradi [[saraj]], most, [[Tekija|tekiju]], [[hamam]], [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]], te nekoliko [[han]]ova<ref name="Holm">[[Holm Sundhaussen]], "Sarajevo - Die Geschichte einer Stadt", Böhlau Verlag Wien, Köln, Weimar {{ISBN|978-3-205-79517-9}} {{Simboli jezika|de|Njemački jezik}}</ref> 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (''ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora''). Intenzivni razvoj [[zanat]]stva i [[Trgovina|trgovine]] brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu [[religija]] i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U [[16. vijek]]u to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere [[arhitektura|arhitekture]] i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina [[vezir]]a [[Gazi Husrev-beg]]a otvorena i Visoka škola [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli-medresa]], koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena [[Gazi Husrev-begova džamija]] najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su [[imaret]], [[bezistan]]i i [[hamam]]i. Tih godina je izgrađena i [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]].<ref>{{cite web|url=http://www.staracrkva.org/hram.htm|title=Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|work=staracrkva.org|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120219191649/http://www.staracrkva.org/hram.htm|archive-date=19. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> ''Zlatno doba'' prekinut će požar [[1697]]. kada je austrijski princ [[Eugen Savojski|Eugen von Savoyen]] sa samo 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga spalio. Od [[1850]]. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U grad se doseljavaju [[Jevreji]] [[Sefardi]], poslije izgona iz [[Španija|Španije]], grade [[sinagoga|sinagoge]], a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke [[crkva|crkve]] i [[Katedrala Srca Isusova]]. === Moderno doba === {{Glavni|Sarajevo u austrougarsko doba|Sarajevo u prvoj i drugoj Jugoslaviji}} [[Datoteka:Latin (Princip) Bridge on Miljacka River2.jpg|mini|lijevo]] [[1878]]. dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominiuma]]. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade [[Zemaljski muzej]], gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], Gimnazija, sud, zgrada [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], pošta, bolnica, [[Gradska tržnica Markale|tržnica]], banke, vile na [[Marijin dvor]]u i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom ''evropeizacije'', austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Dana 28. juna 1914. pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Gavrilo Princip]] u Sarajevu je izveo [[atentat]] na austrijskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], što je poslužilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, a što je bio jedan od uzroka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Poslije tog rata grad ulazi u sastav jugoslavenskih državnih zajednica: [[Država SHS|Države SHS]], a potom i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Arhitektonska slika ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, društvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, između dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i štrajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije. Nakon Prvog svjetskog rata i pritiska [[Vojska Kraljevine Srbije|Vojske Kraljevine Srbije]], koja se našla na strani saveznika, i pored pobune slavenskih naroda u Austro-Ugarskoj, Sarajevo je postalo dio novouspostavljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Iako je imao određenu političku važnost kao središte, prvo regije, a potom i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], više nije bio nacionalna prijestonica, što je bio početak pada važnosti grada.<ref>{{cite web|url=https://www.latimes.com/travel/europe/la-tr-d-sarajevo-timeline-20140727-story.html|title=Timeline: A short history of Sarajevo and region|first=Los Angeles|last=Times|date=|work=latimes.com}}</ref> Takav status ostat će do završetka Drugog svjetskog rata, kada će Sarajevo ponovo dobiti na važnosti jer će postati glavni grad jedne od saveznih republika. [[Datoteka:Sarajevo - carrer Ferhadija.JPG|mini|180p|desno|Pogled na Štrosmajerovu ulicu]] ==== Drugi svjetski rat ==== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na ovim prostorima, njemačke i italijanske invazivne snage u kratkom roku su slomile otpor [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Kraljevine Jugoslavije]], koja je u tzv. Aprilskom ratu doživjela totalni raspad na različite frakcije. Nakon njemačke kampanje bombardiranja, u Sarajevo su 15. aprila 1941. ušle snage [[Wehrmacht]]ove [[16. pješadijska divizija|16. pješadijske divizije]]. [[Sile Osovine]] su uspostavile [[Marionetska država|marionetsku državu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH-a]] u čiji sastav je ušlo i Sarajevo. Tokom tog perioda grad je bio upravno središte [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]]. U Sarajevu je u progonima Ustaša, ubijena većina židovskog stanovništva, a na Vracama je strijeljeno oko 11.000 Srba, Židova, bosanskohercegovačkih komunista i protivnika ustaškog režima. ==== Jugoslavija ==== Nakon završetka rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od šest [[Republike SFRJ|republika]] [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. U gradu se razvija industrija, [[ekonomija]], a između ostalog školstvo i kultura čine ga glavnim centrom Republike. Osniva se [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitet]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti]], brojni muzeji i [[galerija|galerije]], naučne institucije, [[Radiotelevizija Sarajevo|radio-televizija]]. Broj stanovnika grada raste na više od 500.000. [[Međunarodni olimpijski odbor]] povjerava Sarajevu organizaciju [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV Zimskih olimpijskih igara]], koje su održane 1984. ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== {{Glavni|Opsada Sarajeva}} [[Datoteka:Sarajevo Siege Part III.jpg|mini|250p|desno|Pogled na grad i ruševine nastale tokom rata]] Društvene i političke promjene u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] dovele su do prvih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|općih izbora 1990.]] na kojima je izabrano [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništvo SR BiH]]. Predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]], raspisao je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|građanski referendum]] o samostalnosti SR BiH. To je dovelo do stvaranja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Neslaganjem vojnog vrha [[JNA]] i četveročlanog [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] s većinskom odlukom naroda SR BiH, dolazi do izbijanja međunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Grad Sarajevo, bio je pod opsadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i srpski paramiliternih jedinica ubijeno je 10.615 ljudi, među kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] u kojoj je bila smještena [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodna i Univerzitetska biblioteka]], a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oštećeni. == Grb i zastava == {{Glavni|Grb Grada Sarajeva|Zastava Sarajevskog kantona}} Grad Sarajevo od 2000. godine ima svoju novu [[Zastava Grada Sarajeva|zastavu]] i novi [[Grb Grada Sarajeva|grb]]. Na glavi štita su elementi tipičnih krovova, koji simboliziraju i brda u zelenoj boji. Ispod su nazubljene gradske zidine s dvije otvorene kapije u crnoj boji na bijeloj pozadini, koje simboliziraju Grad. U dnu grba je dolina, kroz koju teče rijeka u plavoj boji, koju premošćuje bijeli most. Okvir grba je zlatno-žut.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|title=Grad Sarajevo: Grb i zastava|author=daenet d.o.o.|work=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122629/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=63|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Politika == {{Glavni|Politička organizacija Sarajeva}} === Politička organizacija Grada Sarajeva === Organi Grada Sarajeva su Gradsko vijeće Grada Sarajeva i [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Grada Sarajeva]]. ===== Gradsko vijeće Grada Sarajeva===== Gradsko vijeće je, kao predstavničko tijelo građana Grada Sarajeva, najviši organ Grada Sarajeva. Gradsko vijeće se sastoji od 28 vijećnika. Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno garantira minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. ===== Gradonačelnik===== Gradonačelnik Grada Sarajeva je izvršni organ Grada Sarajeva. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Sarajevo. Gradonačelnik odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlaže Gradskom vijeću. Od novembra 2024. godine gradonačelnik Grada Sarajeva je [[Predrag Puharić]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/predrag-puharic-sdp-je-novi-gradonacelnik-sarajeva-dobio-podrsku-gradskog-vijeca/241129116|title=Predrag Puharić (SDP) je novi gradonačelnik Sarajeva, dobio podršku Gradskog vijeća|date=29. 11. 2024|access-date=29. 11. 2024|language=bs|author=V.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==== Gradska uprava ==== {{Glavni|Gradska uprava Grada Sarajeva}} Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su gradonačelnik, koji upravlja radom [[Gradske službe Sarajeva|Gradskim službama]], te [[Gradsko vijeće Sarajeva]] koje ima 28 članova. Upravu grada sačinjavaju: kabinet gradonačelnika, dva zamjenika gradonačelnika, sekretar gradske uprave, savjetnici gradonačelnika, Pravobranilac Grada Sarajeva i sedam gradskih službi za pitanja opće uprave, komunalne poslove, lokalno poslovanje i razvoj grada, urbano planiranje i stambene poslove, obrazovanje, kulturu i sport, Zavod za informatiku i telematiku, Gradski savjet i stručni kolegij gradonačelnika.<ref>{{cite web|url=http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|title=Šematski prikaz organizacije Grada Sarajeva na službenoj stranici|website=sarajevo.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131539/http://sarajevo.ba/public/photo/organizacija-1.jpg|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}}</ref>[[Datoteka:Sarajevo municipalities.PNG|mini|250|desno|Položaj grada (narandžasto) unutar kantona Sarajevo]] === Glavni grad === {{sekcija}} === Kanton Sarajevo === Osnivanjem Federacije Bosne i Hercegovine, osnovan je i Kanton Sarajevo, jedan od 10 kantona koji formiraju Federaciju BiH. Kanton Sarajevo se sastoji od 9 općina pri čemu su četiri ''gradske općine'' koje formiraju grad Sarajevo ([[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad Sarajevo]], [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]]) i pet ostalih općina: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Trnovo i Vogošća. == Administrativna podjela grada == === Gradske općine === ==== Teritorijalna podjela do 1995. ==== Do rata 1992–95. Grad Sarajevo je činilo šest gradskih općina: [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Vogošća]], te prigradske općine: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale (FBiH)|Pale]] i [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. ==== Teritorijalna podjela od 1995. ==== Nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] formira se Grad Sarajevo od četiri gradske općine: [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], a zajedno sa susjednim općinama čini [[Kanton Sarajevo]], koji je u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Pale i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993, te naselja [[Kasindo (naselje)|Kasindo]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] itd.<ref>{{cite web|title=Geografski položaj i prirodne odlike grada Istočno Sarajevo|url=http://www.gradistocnosarajevo.net/o-gradu/geografski-polozaj/|publisher=Grad Istočno Sarajevo|access-date=24. 9. 2015}}</ref> formiran je Grad [[Istočno Sarajevo]], koji je pripao entitetu [[Republika Srpska]]. Istočno Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvanično Istočno Sarajevo čine: [[Istočni Stari Grad]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Trnovo (RS)|Trnovo RS]] i [[Sokolac]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sarajeva}} Broj stanovnika Sarajeva se tokom historije uglavnom povećavao. Najbrži rast stanovništva bilježi se tokom perioda nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom usljed ubrzane industrijalizacije i povećanog priliva stanovništva u gradske centre. Prema procjeni u Sarajevu je 1945. živjelo oko 115.000 stanovnika da bi prema popisu stanovništva iz 1971. taj broj bio trostruko veći i iznosio 359.448 stanovnika. Porast broja stanovnika nastavio se a već za vrijeme zimske olimpijade 1984. grad je imao oko pola miliona stanovnika. Vrhunac po pitanju broja stanovnika, prema službenim rezultatima, grad je dostigao 1991. godine kada je Sarajevo prema popisu stanovništva naseljavalo 527.049 stanovnika. Usljed rata u BiH i dezintegracije grada (službeno manja površina grada), na području današnjeg Sarajeva prema popisu stanovništva iz 2013. godine živjelo je 275.524 stanovnika. === Etnicitet === Po posljednjem službenom [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013. godine]], Grad Sarajevo (područje 4 gradske općine na površini od 141,5&nbsp;km<sup>2</sup>: [[Novo Sarajevo]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]) imao je 275.524 stanovnika.<ref name = "RP_2013">{{RP 2013}}</ref> {{Stubičasti dijagram | naslov = Etnička struktura Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Etnička grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Bošnjaci]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=222457|tekst_stuba1=222.457 (81%) |ime_stuba2 = [[Srbi]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=10422 |tekst_stuba2=10.422 (4%) |ime_stuba3 = [[Hrvati]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=13604 |tekst_stuba3=13.604 (5%) |ime_stuba4 = Ostali i nep. |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=56470 |tekst_stuba4=56.470 (10%) |tekst = }} Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]]. godine, Grad Sarajevo (područje svih deset općina prema teritorijalnoj podjeli do 1995. godine) imao je 527.049 stanovnika.<ref name="SZS">{{cite web|title=Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf|publisher=Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ|access-date=24. 9. 2015|format=PDF}}</ref> Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika živjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 općina. === Religija === Većina stanovnika su muslimani, a sama konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa [[Jerusalem]]om. Sarajevo je sjedište [[Reisul-ulema|Reisul-uleme]], poglavara [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], sjedište [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Dabrobosanske mitropolije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], te sjedište [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[Katolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine 252.653 stanovnika Sarajeva je navelo svoju religijsku pripadnost. Prema tim podacima najviše je pripadnika islama 225.088 (81,69%), dok je kršćana 23.140 ili 8,4% (katolika 12.608 i pravoslavaca 10.532). Potpuna religijska struktura grada data je na sljedećem grafikonu. {{Stubičasti dijagram | naslov = Religijska pripadnost stanovništva Sarajeva 2013. god. | širina = 500px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Religijska grupa | desno1 = Broj stanovnika | maks = 275524 |ime_stuba1 = [[Islam]] |boja_stuba1=#99C68E|cifra_stuba1=225088|tekst_stuba1=225.088 (81,69%) |ime_stuba2 = [[Katoličanstvo]] |boja_stuba2=#FA8072|cifra_stuba2=12608|tekst_stuba2=12.608 (4,58%) |ime_stuba3 = [[Pravoslavlje]] |boja_stuba3=#87CEEB|cifra_stuba3=10532|tekst_stuba3=10.532 (3,82%) |ime_stuba4 = Ateisti, agnostici, ne izjašnjavaju se, bez odgovora |boja_stuba4=#D2B48C|cifra_stuba4=22871|tekst_stuba4=22.871 (8,30%) |ime_stuba5 = Ostali |boja_stuba5=#BEB48D|cifra_stuba5=4425 |tekst_stuba5=4.425 (1,61%) |tekst = }} Urbanu sliku grada krase brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: [[Džamija|džamije]] iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, [[sinagoga]] i drugi kulturno-historijski spomenici, koji se nalaze u samom centru grada Sarajeva, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. <gallery mode="packed" heights="175px"> Sarajevo Kaisermoschee.JPG|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] Sarajevo ortodox church.JPG|[[Saborna crkva u Sarajevu]] JesusesHearthCathedral.jpg| [[Sarajevska katedrala]] Sarajevo Synagoge 03.jpg|[[Sarajevska sinagoga]] </gallery> == Arhitektura == [[Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|mini|150p|desno|Begova džamija 1900. godine]] [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|150p|desno|Svrzina kuća]] [[Datoteka:Sarajevo princip bruecke.jpg|mini|150p|desno|Latinska ćuprija]] [[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|150p|desno|Muzički paviljon]] [[Datoteka:Sarajevo Sahatklula by Klackalica.jpg|mini|150p|desno|Sarajevska sahat-kula]] [[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|mini|150p|desno|ARIA Centar]] [[Datoteka:Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn.png|mini|180p|desno|Hotel Holiday u Sarajevu, prijašnji Holiday Inn]] [[Datoteka:Sarajevo city tour , Bosnia Herzegovina in Ultra 4K.webm|thumb|Sarajevo gradska tura video]] Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada, [[Baščaršija|Baščaršijom]], koja je nastala u periodu osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekture]], među kojima su brojne potkupolne [[džamija|džamije]], te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: [[konak]]a, [[han]]ova i [[bezistan]]a. Ratna uništavanja,<ref>{{cite web|last1=Perlez|first1=Jane|title=Ruins of Sarajevo Library Is Symbol of a Shattered Culture|url=http://www.nytimes.com/specials/bosnia/context/0812yugo-bosnia-sara.html|publisher=The New York Times|date=12. 8. 1996|access-date=24. 9. 2015}}</ref> kao i rekonstrukcija, brojnih uništenih kulturnih i vjerskih objekata, kao što su [[Gazi Husrev-begova biblioteka]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalna i univerzitetska biblioteka]], [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] i [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], doveli su do donošenja zakona o zaštiti kulture i kulturnih institucija. ==== Osmanski period ==== * [[Baščaršijska džamija]], 1516. * [[Gazi Husrev-begova džamija]], 1531. * [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medresa]], 1537/38. * [[Gazi Husrev-begov bezistan]], 1540. * [[Bijela tabija]], oko 1550. * [[Alipašina džamija]], 1560/61. * [[Ferhadija džamija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], 1561/62. * [[Kozija ćuprija]], prva polovina 16. stoljeća * [[Brusa bezistan]], 1561. * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], 1566. * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], 1580/81, današnji oblik 1821. * [[Morića han]], kraj 16. stoljeća * [[Sarajevska sahat-kula]], kraj 16. stoljeća * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], 1539. * [[Kapi-kula na Ploči]], početak 18. stoljeća * [[Višegradska kapi-kula]], početak 18. stoljeća * [[Sebilj]], 1754, današnji oblik 1891. * [[Latinska ćuprija]], bivši [[Principov most]], 1789. * [[Turbe sedam braće]], 1815. * [[Svrzina kuća]], tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832. * [[Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku]], 1854/56. * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]], 1863/72. * [[Konak na Bistriku]], 1867/69. === Austro-ugarski period === * [[Dom Armije u Sarajevu|Dom Armije]], 1880/81. * [[Hotel "Evropa"]], 1880/81. * [[Despića kuća]], 1881. * [[Katedrala Srca Isusova]], 1884/89. * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], 1885. * [[Ćumurija most]], 1886. * [[Marijin dvor (zgrada)|Palata Marijin dvor]], 1885/95. i 1897. * [[Čobanija (most)|Čobanija most]], 1888. * [[Eiffelov most]], 1893. * [[Careva ćuprija]], 1897. * [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]], 1887/89. * [[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]], kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96. * [[Inat kuća]], kraj 19. stoljeća * [[Gradska tržnica Markale]], 1894. * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], 1897/98. * [[Sarajevska pivara]], 1898. * [[Drvenija most]], 1899. * [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], bivša Evangelistička crkva, 1898/99. * [[Crkva svetih Ćirila i Metoda u Sarajevu|Crkva Sv. Ćirila i Metoda]], kraj 19. stoljeća * [[Sarajevska sinagoga|Aškenaška sinagoga]], 1902. * [[Crkva Kraljice svete krunice]] na Banjskom brijegu, 1910/11. * [[Franjevačka crkva svetog Ante Padovanskog]], 1912/14. * [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], 1912. * [[Rektorat Univerziteta]], 1912/14. * [[Zgrada "Napretka"]], 1912/13. * [[Banka na Obali]], 1913. * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej BiH]], 1913. * [[Zgrada glavne pošte u Sarajevu|Zgrada glavne pošte]], 1913. * [[Jajce (kasarna)]], 1913/14. * [[Muzički paviljon u Sarajevu|Muzički paviljon]], 1913. === Moderni period === * [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]], 1929. * [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog preobraženja]], 1939. * [[Crkva svetog Josipa (Sarajevo)|Crkva svetog Josipa]], 1940. * [[Higijenski zavod]], 1950. * [[Pozorište lutaka]], 1950. * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej]], 1958. * [[Skenderija]], sportski i kulturni centar, 1969. * [[Ledena dvorana]] * [[RTV Dom]], 1974. i 1983. * [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]], 1978. * [[Zgrada "Oslobođenja"]], 1981/82. * [[Hotel "Holiday Inn"]], 1983. * [[Olimpijska dvorana Zetra]], 1983. * [[UNITIC poslovno-upravne zgrade]], 1986. * [[Bošnjački institut]], 2001. * [[Avaz Business Center]], 2005. * [[Bosmalov gradski centar]], 2006. * [[Avaz Twist Tower]], 2008. * [[ARIA Centar]], 2009. * [[Importanne Centar]], 2010. * [[Alta Centar]], 2010. * [[Sarajevo City Center]], 2014. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu}} [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]], odabrala je 102 spomenika, građevine i komplekse građevina u Sarajevu za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025010656/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> Na privremenoj listi Komisije, nalazi se još 21 spomenik, čije će proglašenje uslijediti.<ref>{{cite web|url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|work=kons.gov.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416023757/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=86|archive-date=16. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> == Građevine == === Mostovi === {{Glavni|Mostovi u Sarajevu}} <!--http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=16 http://www.scribd.com/doc/31536540/Mostovi-u-BiH http://www.youtube.com/watch?v=6L76TGXJd8o--> Doline sarajevskih rijeka su predstavljale osnovu komunikacije i kretanja, koja povezuje istok i zapad kroz središte Balkana, već za [[Iliri|Ilire]] i njihovo pleme [[Desitijati|Desitijata]] u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], te [[Rimljani|Rimljane]], koji ovdje grade ceste, koje povezuju [[Narona|Naronu]] s [[Podrinje]]m i [[Podunavlje]]m. Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] to je dio ''bosanskog druma'', koji je iz [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i sa [[Jadran]]a prolazio kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] i [[Srbija|Srbiju]] do [[Carigrad]]a, čime tadašnja [[Vrhbosna]] postaje centrom domaće i strane trgovine. Iz doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]] potiču najstariji [[most]]ovi u Sarajevu: stari [[Rimski most]], nedaleko od Sarajeva, [[Kozija ćuprija]], [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] i [[Careva ćuprija]] u starom dijelu grada. Obale Miljacke premošćuju i noviji mostovi iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uprave: [[Ajfelov most]], [[Čobanija (most)]] ili [[Ćumurija most]], kao i savremeni mostovi: [[Most Skenderija]], [[Most Suade i Olge]], [[Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva]] i dr. Neki od sarajevskih mostova su isključivo pješački. === Trgovi i ulice === {{sekcija}} === Vjerski objekti === {{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Sarajevu}} ==== Mezarja/Groblja ==== {{Glavni|Spisak grobalja u Sarajevu}} <gallery mode="packed"> Mezarje Stadion Cemetery.jpg|Mezarje Stadion Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo (Sarajevo).jpg|Groblje Sveti arhanđeli, Georgije i Gavrilo </gallery> Najstarije [[Nekropola|nekropole]] [[Crkva bosanska|crkve bosanske]], [[Bogumili|bogumilske]], [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|pravoslavne]] i [[Katolička crkva Bosne i Hercegovine|katoličke]] i [[Mezarje|islamska mezarja]] razasuta su gradom. [[Stećak|Stećci]], monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz [[Srednji vijek|srednjevjekovnog perioda]] mogu se naći nedaleko od Sarajeva u selu [[Nekropola stećaka u selu Šabići|Šabići]] kod [[Trnovo (FBiH)|Trnova]] i selima [[Dolovi (Konjic)|Dolovi]] i [[Lukomir]] na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]]. Gradsko groblje [[Bare (groblje)|Bare]] je sa 33 ha površine, jedno od većih u Europi, a po konfiguraciji terena i položaju jedno je od interesantnijih i ljepših grobalja na [[Balkan]]u. Na groblju „Bare“ su grobljanske površine za pripadnike svih religija: [[musliman]]e, [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Rimokatoličanstvo|katolike]], [[Judaizam|judaiste]], [[evangelist]]e, [[adventist]]e, [[Starokatolička crkva|starokatolike]], kao i [[Ateizam|ateiste]]. <!--Na njemu počivaju:--> Novo gradsko groblje [[Vlakovo (groblje)|Vlakovo]] je izgrađeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje „Bare“ bilo gotovo popunjeno. Groblje se proteže na 25 ha, na kome se obavlja najveći broj sahrana. [[Stadion (groblje)|Stadion]] je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. Životnom nuždom, za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], 1992–95. godine kada su, usljed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih žrtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.<ref>{{cite web|url=http://cvijet.ba/gradska_groblja|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823060120/http://cvijet.ba/gradska_groblja|title=cvijet.ba - briga o grobljima Sarajevskog kantona|archive-date=23. 8. 2011|work=cvijet.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Neobično lijepa su stara groblja [[Alifakovac (groblje)|Alifakovac]] i [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejsko groblje]]. == Kultura == {{Glavni|Kultura u Sarajevu}} === Opere i pozorišta === Prve klasične, pozorišne predstave u gradu održavale su se u [[Despića kuća|Despića kući]], pa se ovaj objekat može smatrati pretečom savremenog [[pozorište|pozorišta]] u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=14|title=Official Destination Sarajevo Guide|work=Sarajevo.travel|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Danas je tu smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808150008/http://www.muzejsarajeva.ba/content/view/24/39/lang,ba/|title=Muzej Sarajeva - Despica kuca|author=Administrator|archive-date=8. 8. 2007|work=muzejsarajeva.ba|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], osnovano [[1921.]] kao dramski teatar, je najstariji bosanskohercegovački profesionalni teatar. Jedan od prvih direktora Narodnog pozorišta Sarajevo bio je [[Branislav Nušić]]. Od 1946. Narodno pozorište dobija i muzičke segmente djelovanja: [[Sarajevska opera|operu]] i [[Sarajevski balet|balet]]. Kao jedini operski i baletni teatar u državi, središnje je mjesto razvoja scenske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Veliki broj glumaca, režisera, scenografa, kostimografa, koreografa, dirigenata, baletnih i opernih umjetnika, sticali su slavu na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, kao što je [[Ljiljana Molnar-Talajić]], svjetski priznata [[primadona]], koja je ponijela slavu sarajevskog i bosanskohercegovačkog teatra i na pozornicama najznačajnijih svjetskih teatara. Narodno pozorište Sarajevo ima 225 zaposlenih, a svoju djelatnost ostavaruje u matičnoj kući na [[Obala Kulina bana|Obali Kulina bana]]<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/|title=Narodno pozorište Sarajevo|work=nps.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> , kao i u zgradi [[Terezija]], gdje se nalaze radionički prostor i produkcija scenografije. Narodno pozorište Sarajevo član je [[Nova evropska teatarska asocijacija|Nove evropske teatarske asocijacije]]. [[Kamerni teatar 55]] počeo je sa radom 7. marta 1955. godine. Njegov osnivač bio je [[Jurislav Korenić]] (1914–1974). Teatar je, na tragu novih teatarskih stremljenja u tadašnjoj Evropi, bio novost na ovim prostorima i primjer kojeg su slijedili brojni teatri. Prezentira novi vid dramaturgije, ”dramu apsurda” ili “anti dramu” ili “novu dramu”. Izvode se tekstovi [[Samuel Beckett|Becketta]], [[Alfred Jarry|Jarryja]], [[Jean Genet|Geneta]], [[Eugène Ionesco|Ionesca]], Schwartza, [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]]… i drugih autora, čija poetika u modernom teatru proizlazi iz “apsurdnog osjećanja života”. Karakterizira ga pozornica “ring”, okružena gledalištem, umjesto frontalnog tipa scene, s nepremostivom “rampom”, s intimnijom, prirodnijom i iskrenijom glumačkom igrom.<ref>{{cite web|title=Službena stranica Kamernog teatra 55 u Sarajevu|url=http://www.kamerniteatar55.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorište mladih]]<ref>{{cite web|title=Pozorište mladih Sarajevo|url=http://www.pozoristemladih.ba/|access-date=24. 9. 2015}}</ref> nastalo je 1977. godine udruživanjem dva pozorista: Pionirskog pozorišta i Pozorista lutaka, sa dvije samostalne scene, Lutkarskom i Dramskom. Oba teatra osnovana su 1950. godine. Prvih desetak godina postojanja Pionirsko pozoriste nema svog ansambla, pa po projektu angažuje glumce iz drugih teatara i "glumce" djecu, od koji su neki i danas poznati i priznati umjetnici. Pozorište lutaka u tom periodu njeguje marionetu kao osnovni izraz. Njime rukovodi [[Adolf Pomezni]]. Pionirsko pozorište 1960-tih godina osniva svoj profesionalni ansambl, mijenja naziv u ''Pozorište za mlade'', i počinje sa postavljanjem sve ambicioznijih projekata, koji nisu namijenjeni samo najmlađim, nego pretenduju animiranju što širih grupacija mladih. Na čelo Pozorišta lutaka dolazi pozorišni mag Jurislav Korenić i njegovim dolaskom nastaje novi period u razvoju teatra, što se ogleda u različitim lutkarskim tehnikama koje se primjenjuju, kao i u samom istraživanju mogućnosti daljeg razvoja lutkarstva uopće. Igraju se relevantna djela domaćih i svjetskih autora: J. Skupa i K. Venig: "Srećko među bubama", J. Vandot i V. Rabadan: "Kekec", zatim "Pinokio", D. Bibanovića, "Alisa u zemlji čuda", L. Paljetka, "Palčić Dugonja", G. Simića, "Pepeljuga", D. Todorovića, na Lutkarskoj, a [[William Shakespeare|Shakespeareove]] "Bura" i "Komedija zabuna", [[Aristofan]]ove "Ptice", Homerova "Odiseja", [[Jarry]]jev "Kralj Ibi", Držićeva "Novela od Stanca", [[Ionesco]]v "Kralj umire", Kurićeva "Ljepotica i zvijer". Lukićeve "I opet Nušić" i "Bašeskija, san o Sarajevu", i mnoge druge na Dramskoj sceni. U saradnji s domaćim i stranim režiserima, uz zajednički angažman [[MESS]]-a i glumaca u Sarajevu, u Pozorištu mladih tokom rata premijerno su izvedene brojne predstave: [[Samuel Beckett|Beckettov]] "Čekajući Godoa", [[Euripid]]esov "Alkestis", [[Schuman]]ov "Cirkus Veliko stopalo", [[Jarry]]jev "Okovani Ibi", [[Miller]]ova "Hamlet mašina", G. Simić: "Bajka o Sarajevu", F. Furaković: "Abeceda"…, a po završetku rata pozorište nastavlja svoju djelatnost predstavama "Tri jezika", [[F. Hohler]]a, "Dijete školjke", [[R. Herfurtner]]a, "Kraj igre", [[Samuel Beckett|S. Becketta]], "Familija" (Zeko, Zeko), [[C. Serreau]]a, "Tajna dvorske lude", [[Hazim Akmadžić|H. Akmadžića]], "Makbet",[[William Shakespeare|W. Shakespearea]], "Kad bi ovo bila predstava", [[Almir Imširević|A. Imširevića]], "Spaseni za dlaku", [[T. Wilder]]a, "Košmar o Bosni", N. Veličkovića i dr. [[SARTR|Sarajevski ratni teatar SARTR]]<ref>{{cite web|url=http://www.sartr.ba/|title=SARTR — Sarajevski ratni teatar|work=sartr.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807102353/http://www.sartr.ba/|url-status=dead}}</ref> utemeljen je 17. maja 1992. godine na inicijativu reditelja [[Dubravko Bibanović|Dubravka Bibanovića]] i [[Gradimir Gojer|Gradimira Gojera]], [[Đorđe Mačkić|ing. Đorđa Mačkića]] i pisca [[Safet Plakalo|Safeta Plakala]], a okupio je glumce i saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su, zbog rata u BiH, morala obustaviti svoj rad. U augustu 1992. SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine Odlukom Ratnog Predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. ulogu osnivača SARTR-a preuzeo je Kanton Sarajevo. Od 2003. Sarajevski ratni teatar SARTR je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade]]. Njegov pokretač i redatelj, [[Safet Plakalo]], opisuje SARTR kao "duhovno oružje protiv nadrealizma rata", zaokružujući njegov karakret u motu "teatrom protiv smrti". Unatoč ograničenim sredstvima, SARTR je danas uspješna profesionalna kuća s brojnim međunarodnim koprodukcijama, nastupima i nagradama. === Muzeji i galerije === {{Glavni|Spisak muzeja u Sarajevu|Spisak galerija u Sarajevu}} [[Datoteka:Sarajevo Haggadah.jpg|thumb|left|kopija [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]]]] Kao grad poznat po svojoj historiji i kulturi Sarajevo obiluje muzejima. Neki od njih su: [[Muzej Sarajeva]], [[Ars Aevi|Ars Aevi muzej umjetnosti]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine]], [[Olimpijski muzej Sarajevo|Olimpijski muzej]], [[Brusa bezistan]], [[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]], [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine]], [[Muzej ratnog djetinjstva]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]], [[Muzej "Alija Izetbegović"]] i [[Tunel spasa]]. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je dom [[Sarajevska hagada|Sarajevske hagade]], [[Iluminirani rukopisi|iluminiranog rukopisa]] i najstarijeg dokumenta [[Sefardi|sefardskih]] [[Jevreji|Jevreja]] na svijetu, objavljene u Barceloni oko 1350. a koja sadrži tradicionalne jevrejske [[Hagada|hagade]]. Ovaj dokument je stalno izložen u muzeju i jedina je preostala ilustrirana sefardska hagada na svijetu. Zemaljski muzej također je domaćin cjelogodišnjih izložbi koje se odnose na lokalnu, regionalnu i međunarodnu kulturu i historiju te je dom za preko 5.000 artefakata iz bosanske historije. Galerije Sarajeva su: [[Collegium Artisticum]], [[Gakerija Mak|Mak]], [[Galerija "Roman Petrović"|Roman Petrović]], [[Galerija Novi hram|Novi hram]], [[Atelje-zbirka Safet Zec]], [[Galerija Mersada Berbera 'E&A']], [[Galerija Paleta|Paleta]], [[Galerija Sveti Anto]], [[Galerija Boris Smoje|Boris Smoje]], [[Mala galerija]], [[Galerija Kicoš]] i dr. <gallery mode="packed"> Sarajevo, Baščaršija II.jpg|[[Bošnjački institut]] Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg|[[Muzej "Alija Izetbegović"]] Sarajevo 1914 museum IMG 1118.JPG|[[Muzej "Sarajevo 1878–1918."]] Exterior house - Sarajevo Tunnel Museum (2).jpg|[[Tunel spasa]] National Museum of BiH Aerial.JPG|[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] </gallery> === Festivali === {{Glavni|Spisak festivala u Sarajevu}} Sarajevo je međunarodno poznato po svojoj eklektičnoj i raznolikoj ponudi od preko 50 godišnjih festivala. [[Sarajevo Film Festival]] osnovan je 1995. godine za vrijeme rata u BiH i postao je premijerni i najveći filmski festival u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]].<ref name="About the Festival">{{cite web |url=http://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |title=About the Festival |publisher=Sarajevo Film Festival Official Website |access-date=3. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191719/https://www.sff.ba/en/page/about-the-festival |archive-date=8. 7. 2018 |url-status=dead }}</ref> Festival se održava u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu]], uz projekcije u Pozorištu na otvorenom ''Metalac'' i Bosanskom kulturnom centru. Sarajevo je proglašeno [[Grad filma|Gradom filma]].<ref>{{Cite web|url=https://en.unesco.org/creative-cities/events/unesco-designates-66-new-creative-cities|title=UNESCO designates 66 new Creative Cities {{!}} Creative Cities Network|website=en.unesco.org|access-date=23. 9. 2021}}</ref> Međunarodni festival [[MESS]] eksperimentalni je pozorišni festival i najstariji pozorišni festival na [[Balkan]]u.<ref>{{cite web|url=http://befestival.org/about/european-network/|title=MESS International Theatre Festival|publisher=befestival.org}}</ref> Godišnji [[Omladinski Film Festival Sarajevo]] prikazuje igrane, animirane i kratke filmove iz cijelog svijeta i premijerni je studentski filmski festival na Balkanu.<ref>{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/omladinski-film-festival-sarajevo-predstavlja-nove-mlade-autore|title=Omladinski filmski festival Sarajevo predstavlja nove mlade autore|publisher=Al Jazeera Balkans|date=4. 7. 2017}}</ref> Također poznati su i festivali kao što su: [[Sarajevska zima]], [[Sarajevski džez festival]], ljetni kulturni festival ''[[Baščaršijske noći]]'' i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. === Muzika === {{Glavni|Sarajevska muzička scena|Spisak bosanskohercegovačkih patriotskih pjesama}} [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|thumb|right|250px|[[Bijelo dugme]], muzička grupa koje se smatra najpopularnijim bendom koji je ikada postojao u bivšoj Jugoslaviji i jednim od najvažnijih aktera jugoslovenske rock scene. Na slici su Mladen Vojičić Tifa (lijevo) i Goran Bregović (desno)]] [[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|thumb|right|250px|[[Vedran Smailović]] svira violončelo na ruševinama [[Sarajevska vijećnica|Sarajevske vijećnice]] 1992.]] Sarajevo je kroz historiju bilo jedan od najvažnijih muzičkih centara u regiji. Sarajevska muzička scena ima dugu tradiciju a kao njena najplodonosnija era smatra se period između [[1961.]] i [[1991.]] U to doba počine se razvijati ''Sarajevska škola pop rocka'' a osnivaju se muzičke grupe kao što su: [[Indexi]] (1962), [[Ambasadori]] (1968), Pro Arte a na sceni se pojavljuju i kantautori poput [[Kemal Monteno|Kemala Montena]]. Period ekspanzije sarajevske muzičke scene nastavlja se i tokom 1980-ih, s bendovima: [[Plavi orkestar]], [[Crvena jabuka]] i [[Divlje jagode]], po većini kritičara, pionirima u regionalnom rokenrol pokretu. Sarajevo je takođe bilo dom i mjesto nastanka vjerojatno najpopularnijeg i najuticajnijeg jugoslovenskog rock sastava svih vremena, [[Bijelo dugme|Bijelog Dugmeta]] (1974), u velikoj mjeri jugoslavenske paralele sa [[The Rolling Stones|Rolling Stonesima]], kako po popularnosti tako i po utjecaju na druge muzičke sastave. Sarajevo je također bilo dom vrlo zapažene urbane subkulture post-punka poznate pod nazivom [[Novi primitivizam]], koja je započela početkom 1980-ih s Baglama Bandom koji je zabranjen nedugo nakon izdanja svog prvog LP-a a koji je uveden u ''mainstream'' bendove kao što je [[Zabranjeno pušenje]] i [[Elvis J. Kurtović & His Meteors]], kao i kroz prvobitno radio a potom i tv serijal [[Top lista nadrealista]]. Ostali značajni bendovi koji se smatraju dijelom ove subkulture su [[Bombaj štampa]]. Pored i odvojeno od Novog primitivizma, Sarajevo je rodni grad jednog od najznačajnijih bivših jugoslavenskih alternativnih industrijskih bendova, [[SCH (bend)|SCH]]-a. U periodu do 90-tih u Sarajevu su osnivani i mnogi drugi popularni bendovi kap što su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Bolero (muzička grupa)|Bolero]] i dr. S razlogom se sarajevska muzička scena, pogotovo 70-tih i 80tih godina smatra kao najuspješnija scena tadašnje Jugoslavije. Što je možda još važnije, Sarajevo je krajem 19. i tokom 20. vijeka bilo dom rastućem i velikom centru stvaranja zapisa [[Sevdalinke]] i u velikoj mjeri je doprinijelo tome da se ovaj historijski žanr muzike ponovo ''probije'' na glavnu scenu s obzirom da je sevdalinka dugi niz vijekova bila važan i jedan od najpoznatijih segmenata [[Kultura Bosne i Hercegovine|Bosanske kulture]]. Tekstopisci i muzičari kao što su [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Zehra Deović]], [[Halid Bešlić]], [[Hanka Paldum]], [[Nada Mamula]], [[Meho Puzić]] i mnogi drugi su tokom svoje karijere živjeli i komponovali u Sarajevu gdje su i napisali neke od svojih najvažnijih djela. Sarajevo je takođe u velikoj mjeri utjecalo na pop scenu Jugoslavije s muzičarima poput Zdravka Čolića, Kemala Montena, Dine Merlina, Seida Memića Vajte, Harija Mata Harija, Mladena Vojičića Tife, Željka Bebeka i mnogih drugih. Mnogi noviji sarajevski bendovi također su pronašli ime i afirmirali se u Sarajevu, poput [[Regina (grupa)|Regine]] koja je također snimila dva albuma za vrijeme Jugoslavije i [[Letu štuke]], koji je zapravo osnovan u Jugoslaviji sa poznatim bosanskohercegovačko-američkim piscem [[Aleksandar Hemon|Aleksandrom Hemonom]] ali je reputaciju stekao kasnije, tokom 2000-ih. Sarajevo je u novije vrijeme dom važne i eklektične kombinacije novih bendova i nezavisnih muzičara, koji nastavljaju djelovati i nastupati na sve većem broju festivala i koncerata širom države. U gradu se održava i najveći jazz festival u regiji, Sarajevski džez festival. Američki heavy metal sastav [[Savatage]] objavio je pjesmu pod nazivom ''Badnjak (Sarajevo 12/24)'' na svom albumu ''Dead Winter Dead'' 1995. godine, a govori o sviraču violončela koji je svirao zaboravljenu božićnu pjesmu u ratom razorenom Sarajevu. Pjesmu je kasnije isti bend ponovo objavio pod nazivom ''Transsibirski orkestar'' na svom prvom albumu ''Badnjak i druge priče'' 1996. godine, pri čemu je pjesma postigla trenutni uspjeh i popularnost. Nakon rata, irska rock grupa [[U2 (grupa)|U2]] je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu. === Kulturne institucije === Uz nekoliko nacionalnih i gradskih [[pozorište|pozorišnih]] kuća, [[muzej]]a i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Druge kulturne institucije uključuju [[Sarajevski kulturni centar]], Sarajevsku biblioteku, [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničku galeriju BiH]] i [[Bošnjački institut]]. === Gastronomija === {{sekcija}} == Turizam i rekreacija == {{Glavni|Turističke atrakcije u Sarajevu}} Svjetski poznat turistički vodič ''[[Lonely Planet]]'' svrstao je Sarajevo 2006. godine na 43. mjesto najljepših gradova svijeta,<ref name="Lonely Planet 2006">{{cite book|title=The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World|date=2006|publisher=Lonely Planet Publications|location=Melbourne|isbn=1-74104-731-5|url=https://archive.org/details/lonelyplanetciti00lone}}</ref> a u decembru 2009. je Sarajevo izabrano među deset gradova koje vrijedi posjetiti u 2010. godini.<ref>{{cite web |url=http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |title=Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 &#124; Lonely Planet's Top 10 Cities 2010 |publisher=News.com.au |access-date=19. 1. 2010 |archive-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2013. godine Sarajevo je posjetilo 302.570 turista, što je za 17,9% više u odnosu na prethodnu godinu, sa ostvarenih 595.637 noćenja, što je za 18% više nego u 2012. godini.<ref>{{cite web|url=http://ekapija.ba/bs/Vijest/kapital/u-ks-u-2013-je-najuspjesnija-turisticka-godina-od-kad-se-vodi-statistika/34489 |title=Kanton Sarajevo: Više turista u 2011 |publisher=Vijesti.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba/god.htm |title=Statistički Godišnjaci/Ljetopisi|publisher=Fzs.ba |access-date=12. 3. 2013}}</ref> Prema anketi koju je sproveo sajt Booking.com a u kojoj je učestvovalo preko 50.000 putnika Sarajevo je uvršteno na 7. mjesto od 10 najpopularnijih svjetskih destinacija za kušanje lokalnih kulinarskih specijaliteta u 2018. godini.<ref>{{cite web |title=Stats: Malaysia, Taiwan Top Destinations for Local Food |url=https://www.travelagentcentral.com/running-your-business/stats-malaysia-taiwan-top-destinations-for-local-food |website=www.travelagentcentral.com |access-date=7. 6. 2018}}</ref> Kao najpoželjniji grad je izabran malezijski grad Ipoh a na spisku su se našli uglavnom gradovi iz Azije a Sarajevo je uz [[peru]]ansku [[Lima|Limu]] jedini glavni grad neke od država. Sportski turizam uglavnom još uvijek koristi sportske objekte i terene sagrađene za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, posebno skijašta na obližnjim planinama Bjelašnica, Igman, Jahorina, Trebević i Treskavica. Primjeri popularnih destinacija Sarajeva i okoline su [[Vrelo Bosne]], [[Begova džamija]], [[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]] i džamija Gazi Husrev-bega. Turizam u Sarajevu uglavnom se fokusiran na historijskom, vjerskom, kulturnom i segmentu zimskih sportova. ==== Sarajevska žičara ==== {{Glavni|Sarajevska žičara}} [[Datoteka:Trebević CC (42065596011).jpg|mini|desno|250px|Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.]] Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je [[Bistrik]] (583 m/nv) sa Vidikovcem na [[Trebević]]u (1160 m/nv). Puštanju u promet uspinjače prisustvovao je veliki broj građana, koji su „okupirali“ polaznu stanicu, ali i padinske ulice i avlije iznad kojih je prolazila. Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića (u to vrijeme Dimitrija Tucovića) preko puta [[Sarajevska vijećnica|sarajevske Vijećnice]] na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na [[Trebević]]u na 1160 m/nv. Visinska razlika je bila preko 570 metara, a razdaljina među stanicama je iznosila 2070 m. Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom. Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova), a čija je visina bila između 8 i 24 metra. Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca. Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslavenske firme ''Impola'' iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistric]]<nowiki/>e, ''Termoelektro'' [[Beograd]], ''Jelšingrad'' [[Banja Luka]], te ''[[Energoinvest]]'' Sarajevo. Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme ''Transeksport''. Na polaznoj i dolaznoj stanici su izgrađene čekaonice sa bifeima, a na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran. Svojom dužinom od skoro 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada i za 12 minuta vas dovodi u netaknutu prirodu, oazu čistog zraka. Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na [[Trebević]]u, potpuno uništena.<ref>{{Cite web|url=https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|title=Prva izgradnja žičare {{!}} Žičara|website=www.zicara.ba|access-date=6. 10. 2018|archive-date=27. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200427135431/https://www.zicara.ba/bs/article/27/historija-zicare|url-status=dead}}</ref> Nova Sarajevska žičara službeno je otvorena 6. aprila 2018. godine, na dan Grada Sarajeva. Sa ukupno 33 moderne korpe čini novi sistem, koji može iz grada do Trebevića prevesti do 1.200 putnika na sat, sa vožnjom koja u jednom smjeru traje oko 9 minuta. ==== Parkovi i šetališta ==== {{Glavni|Spisak parkova u Sarajevu}} U Sarajevu i periferiji nalazi se mnogo parkova, šetališta i izletišta. Popularna aktivnost građana Sarajeva je ulični šah, koji se obično igra na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović. Veliki park je najveća zelena površina u centru grada u sklopu kojeg se nalazi i [[Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.|Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva]]. Park [[Hastahana]] je popularno mjesto za relaksaciju, također u gradu u naselju [[Marijin Dvor]]. Osim ovih parkova tu su i parkovi [[Prk Betanija|Betanija]], [[Da Riva]], [[Barice (Stari Grad)|Barice]] i dr. Od šetališta najpoznatije je [[Vilsonovo šetalište]], koje se proteže uz desnu obalu Miljacke kao i šetalište u blizini Sarajeva, [[Velika aleja]], koje povezuje Ilidžu sa vrelom Bosne. [[Kozija ćuprija]], u kanjonu Miljacka, istočno od Sarajeva također je popularna turistička destinacija. Zahvaljujući konfiguraciji zemljišta u Sarajevu i njegovoj okolini nalaze se mjesta odakle se pruža izvrstan panoramski pogled na Sarajevo. Jedno od takvih mjesta je [[Avaz Twist Tower]], restoran Park Prinčeva, Vidikovac (Trebević), [[Žuta tabija|žuta]]/[[Bijela tabija|bijela]] na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]], kao i brojni krovovi visokih zgrada širom grada. <gallery mode="packed" heights="150px"> Veliki Park Sarajevo.JPG|Veliki Park Koševo Park, Sarajevo.JPG|Koševski Park Vilsonovo šetalište.JPG|Vilsonovo šetalište Koševski potok via Pionirska dolina.JPG|Koševski potok teče kroz [[Pionirska dolina|Pionirsku dolinu]] (zoološki vrt) Sarajevo street chess.jpg|Ulični šah Hastahana Park, Sarajevo.jpg|Hastahana Park na Marijin Dvoru (u 2005.) Sarajevo Admejdan.jpg|Sarajevo Atmejdan ''Muzički paviljon'' </gallery> == Sport == [[Datoteka:Vucko.jpg|mini|120p|Vučko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine]] {{Glavni|Sport u Sarajevu|Spisak sportskih klubova u Sarajevu}} {{Dodatne informacije|Zimske olimpijske igre 1984.}} Iako u Sarajevu egzistiraju mnoga sportska društva i klubovi od kojih su neku postigli i evropski vrijedne rezultate ([[KK Bosna Royal|KK Bosna]] prvak Evrope 1979) Sarajevo je u svijetu sporta najpoznatije kao mjesto održavanja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]]. Neki od olimpijskih objekata su porušeni u zadnjem ratu ali su i obnovljeni kao što je slučaj sa [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijskom dvoranom Zetra]] i [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"]]. Od sportova u Sarajevu je najpopularniji nogomet i klubovi [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[NK Željezničar|Željezničar]] koji igraju zapaženu ulogu ne samo u okviru bosanskohercegovačke [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] već su dobre rezultate postigli i za vrijeme bivše Jugoslavije, te su najtrofejniji klubovi u državi. Od nogometnih klubova tu su još i [[FK Olimpik Sarajevo|FK Olimpic]] i [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|NK SAŠK Napredak]]. Od ostalih popularnih sportova tu su još i [[košarka]] pri čemu se ističe klub KK Bosna, jedini košarkaški klub u državi koji je u muškoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Evrope, višestruki osvajači prvenstva i kupa Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Rukomet, odbojka, tenis, plivanje, hokej na ledu, atletika i niz borilačkih sportova su ostali vidovi sportskog nadmetanja u kojem Sarajevo ima svoje predstavnike. Najtrofejniji klubovi u državi su i [[klub sjedeće odbojke “SPID“]], višestruki prvaci BiH i šestostruki prvaci Evropi kao i klub ''[[Odbojkaški klub invalida Fantomi|Fantomi]]'' sa jednako vrijednim rezultatima na domaćem i međunarodnom nivou. [[ŠK Bosna|Šahovski klub Bosna]] je najtrofejniji šahovski klub u BiH. Od 80-tih godina klub ostvaruje zapažene rezultate pri čemu vrijedi istaći da je klub od 1990tih godina osvojio 4 titule prvaka Evrope po čemu je trenutno trećerangirani šahovski klub u Evropi. Osvajanjem četvrte titule prvaka 2002. godine jedno su vrijeme bili i najtrofejniji svjetski klub, ispred ruskog [[CSKA]] sa tri titule. Za klub je jedno vrijeme nastupao i [[Gari Kasparov]], jedan od najboljih šahista u historiji. === Sportski klubovi === Sportski život se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih društava od kojih su poznatiji: [[SD Sarajevo]], [[SD Željezničar]] i [[USD "Bosna"|USD Bosna]], popularni ''studenti''. Sportska društva imaju sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu ističu se [[nogomet]]ni klubovi [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]], rukometni klubovi [[RK Željezničar|Željezničar]] i [[RK Bosna Sarajevo|Bosna]], muški košarkaški klubovi [[KK Bosna Royal|Bosna]], evropski prvak 1979 i Spars. Osim klubova iz najpopularnijih sportova u Sarajevu egzistiraju i klubovi iz ostalih sportova kao što su: [[Atletski klub Bosna|atletika]], [[Biciklistički klub Bosna|biciklizam]], [[Odbojkaški klub Bosna|odbojka]], [[Šahovski klub Bosna|šah]], [[vaterpolo]], klubovi iz različitih boriličkih sportova i dr. Također postoji i [[Aeroklub Sarajevo]] osnovan 1946. godine. Neki od najpopilarnijih sarajevskih klubova navedeni su u sljedećoj tebeli. {|class="wikitable" style="margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;" |- ! scope="col" |Klub ! scope="col" |Sport ! scope="col" |Takmiči se u ! scope="col" |Dvorana ! scope="col" |Osnovan |- |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] |[[Stadion Grbavica|Grbavica Stadium]] |1921. |- |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |Nogomet |Premijer liga Bosne i Hercegovine |[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] |1946. |- |[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] |Nogomet |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva nogometna liga FBiH]] |[[Stadion Otoka|Otoka Stadion]] |1993. |- |[[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]] |[[Rukometni savez Bosne i Hercegovine|Rukomet]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u rukometu]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1948. |- |[[KK Bosna Royal]] |[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarka]] |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] |[[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |1951. |- |[[HK Bosna]] |[[Hokejaški savez Bosne i Hercegovine|Hokej]] |[[Liga Bosne i Hercegovine u hokeju]] |[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]] |1980. |- |[[VK Bosna]] |Vaterpolo |[[Liga Bosne i Hercegovine u vaterpolu]] |[[Olimpijski bazen Otoka]] |1984. |- |[[SDI Spid]] |Sjedeća odbojka |[[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci]] |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1994. |- |[[OKI Fantomi]] |Sjedeća odbojka |Prvenstvo Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci |[[Olimpijska dvorana "Ramiz Salčin"]] |1995. |} === Sportske manifestacije === U Sarajevu se održava relativno veliki broj sportskih manifestacija i takmičenja, kako onih redovnih tako i periodičnih. Sportska događanja su uglavnom sa učešćem domaćih klubova i takmičara iako postoje i ona međunarodnog karaktera. Najznačanije takmičenje koje je održano u gradu su [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine a od ostalih međunarodnih takmičenja mogu se izdvojiti [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] (grupna faza) i [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropski zimski olimpijski festival mladih]] održan 2019 godine. == Privreda i infrastruktura == === Privreda === {{Glavni|Privreda Sarajeva}} [[Datoteka:Centralna_banka_BiH.JPG|mini|250p|desno|Zgrada [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke Bosne i Hercegovine]]]] Nakon socijalističkog perioda i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije.<ref>{{cite web|url=http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20081228003803/http://www.seerecon.org/bosnia/ec/sectors/sarajevo.htm|title=The EC reconstruction programme for Bosnia and Herzegovina detailed by sector - Europe for Sarajevo Programme|archive-date=28. 12. 2008|work=seerecon.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|url-status=dead}}</ref> Među brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena [[Centralna banka Bosne i Hercegovine]] i 2002. je počela sa radom [[Sarajevska berza]]. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tržištem,<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|title=The World Factbook|work=cia.gov|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|url-status=dead}}</ref> čini grad najvećim ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine. Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom socijalističkog perioda, samo je nekolicini preduzeća izvršila uspješnu tranziciju na kapitalističku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uključuje [[Fabrika duhana Sarajevo|industriju duhanskih proizvoda]], namještaja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smještene u Sarajevu su [[B&H Airlines]] (prijašni Air Bosna), [[BH Telecom]], [[Bosmalov gradski centar]], [[Bosnalijek]], [[Energopetrol]], [[Fabrika duhana Sarajevo]] i [[Sarajevska pivara]]. Sarajevo ima jaku turističku ponudu i [[Lonely Planet]] je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u [[2006]]. godini.<ref>Lonely Planet (3. 2006). Put kroz najbolje gradove u Evropi</ref> Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz [[1984]], na obližnjim planinama [[Bjelašnica|Bjelašnici]], [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Treskavica|Treskavici]]. Prosječna neto plaća u prva četiri mjeseca 2014. godine iznosila je 1.039 KM<ref>{{cite web|title=Uporedni pregled broja zaposlenih i nezaposlenih, prosječne bruto i neto plaće na području Kantona Sarajevo za 2014. godinu-prethodni podaci|url=http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|website=zis.ks.gov.ba|publisher=Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja|access-date=24. 9. 2015|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820194500/http://zis.ks.gov.ba/sites/zis.ks.gov.ba/files/45%20Pla%C4%87a%202014.pdf|url-status=dead}}</ref> dok je prosjek neto plaća u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] u istom periodu iznosio 836 [[KM]].<ref>{{cite web|url=http://www.fzs.ba|title=Federalni zavod za statistiku|work=fzs.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Pored toga, Sarajevo bilježi i najnižu stopu nezapolsenosti te najveći broj preduzeća po glavi stanovnika u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>{{cite web|title=Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.|url=http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|website=fzzpr.gov.ba|publisher=Federalni zavod za programiranje razvoja|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123030337/http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Makroekonomski%20pokazatelji%20po%20kantonima%202012%20-%2020%2006%202013%20.pdf|archive-date=23. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> Ekonomski, Sarajevo je najrazvijeniji grad Bosne i Hercegovine. === Telekomunikacije i mediji === ==== Internet ==== Internetska mreža u Sarajevu je prva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] po brzini, kvalitetu i veličini mreže. Neki od najvećih internetskih operatera su: Logosoft, HS-HKB net i Telemach (kablovski internet) kao i BH Telecom, Eronet, M:tel, Blic i drugi iz oblasti ADSL-a. ==== Elektronski i printani mediji ==== {{Glavni|Komunikacije i mediji u Sarajevu}} Kao glavni i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Sarajevo je medijski centar u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]] je pomogla modernizaciji medija.<ref>{{cite web|url=http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html|title=Bosnia and Herzegovina Media Landscape|archive-date=19. 5. 2005|work=ejc.nl|access-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995]].<ref>{{cite web|url=http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm|title=The Internet and the Public in Bosnia-Herzegovina|author=Jelenka Vockić-Avdagić|archive-date=7. 10. 2007|work=euv-frankfurt-o.de|access-date=24. 9. 2015|url-status=live}}</ref> [[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Drugi elektronski mediji u gradu su NRTV "Studio 99", [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija Sarajevo 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored nabrojanih, u gradu egzistiraju i [[Radio Slobodna Evropa]], kao i nekoliko američkih i zapadnoevropskih stanica. [[Oslobođenje]], osnovano [[1943]], najstarije su sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|title=Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM|first=Radenko|last=Udovičić|work=mediaonline.ba|date=5. 3. 2002|access-date=24. 9. 2015|archive-date=27. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211|url-status=dead}}</ref> U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i sedmične novine [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]]. === Vodovod === Kantonalno javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo bavi se osnovnim djelatnostima:<ref>{{cite web|url=http://www.viksa.ba/|title=KJKP 'Vodovod i kanalizacija' d.o.o. Sarajevo|work=viksa.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> * Proizvodnja i distribucija vode; * Prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda. === Zdravstvo === * [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu]] (Bolnica "Koševo"); * [[Opća bolnica "Prim.dr. Abdulah Nakaš"]] (Vojna bolnica); * [[Ambulantna njega|Ambulante]] porodične medicine; * Domovi zdravlja (Stari Grad, Vrazova Centar, "Omer Maslić" Novo Sarajevo, Novi Grad) * [[Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo]] (Jagomir) == Saobraćaj == {{Glavni|Javni promet u Sarajevu|JKP GRAS Sarajevo}} [[Datoteka:Boeing 737 BH Airlines.jpg|mini|225p|B&H Airlines B737-400 na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskom aerodromu]]]] Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]], na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča (RS)|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|A1]], sa mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko]] i [[Kakanj]], a od augusta 2014. godine izgradeno je nekoliko dionica autoput između Sarajeva i Zenice te sarajevska obilaznica na potezu Sarajevo-sjever – Sarajevo-zapad<ref>{{cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20131003774/dinamika-gradnje|title=Dinamika gradnje|author=Admin|work=jpautoceste.ba|access-date=24. 9. 2015}}</ref> Planirani evropski autoput, [[koridor Vc|koridor 5C]], prolazi kraj Sarajeva, povezujući ga sa [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i sa [[Ploče|Pločama]] na jugu.<ref>{{cite web|title=Koridor 5C|url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|publisher=Bosmal|access-date=24. 9. 2015|archive-date=28. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&nav_ID=14|url-status=dead}}</ref> === Gradski saobraćaj === {{Glavni|Gradski promet u Sarajevu}} Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju automobilski promet u gradu. U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara]] 1984. godine, grad je dobio dio [[Sarajevska zaobilaznica|zaobilaznice]], što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6&nbsp;km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane (naselje)|Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je 70-tih godina u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Titova ulica|Titova]] i [[Ulica Zmaja od Bosne]]. Električni [[Sarajevski tramvaji|tramvaji]] sa sedam tramvajskih linija, koji su u službi od [[1885]], su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu.<!-- Nije moguće pronaći funkcionalnu kopiju na web.archive.org <ref>O tramvajima na [http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm virtualnom Sarajevu]</ref> --> Naselja [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]] i [[Vogošća]] od 80-ih godina povezana su sa centrom grada [[Sarajevski trolejbusi|trolejbuskim linijama]]. Za vrijeme [[Rat u BiH|rata]], prekinuta trolejbuska veza sa Vogošćom je u obnovi. Danas u gradu postoji pet [[trolejbus]]kih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifičnim [[Spisak minibuskih linija u Sarajevu|minibusima]] (kombibus), strme i teško dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma [[JKP GRAS Sarajevo]]. === Međunarodni saobraćaj === {{Glavni|Međunarodni aerodrom Sarajevo}} [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] se nalazi u centralnom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i [[Ploče|Pločama]], a od 2002. ponovo sa [[Budimpešta|Budimpeštom]]. Dobro razgranatom autobuskom mrežom, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] (SJJ) smješten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. Otvoren je 1969. godine a dužina piste iznosi 2.700 [[metar|m]]. Sarajevo a i Bosna i Hercegovina je putem ovog aerodroma povezana sa mnogim, uglavnom evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] iz [[1996]]. godine, aerodrom je otvoren za putničke letove avionskih kompanija [[B&H Airlines]], [[Austrian Airlines]], [[Alitalia]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]], [[Croatia Airlines]] i drugih. U 2017. godini prevezeno je 957.969 putnika što je rekord od osnivanja aerodroma.<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=13. 1. 2018|url-status=dead}}</ref> Poređenja radi, tokom [[1996]]. godine putnički promet je iznosio oko 25.000 putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|title=Statatistički podaci za sarajevski aerodrom|first=Zahid|last=Krkić|work=archive.org|access-date=24. 9. 2015|language=en|archive-date=19. 6. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Sarajevu}} U Sarajevu, prema podacima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove ''Djeca Sarajeva'' egzistira 25 vrtića u kojima boravi 2090 djece. Na području grada, na snazi je obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u školskoj 2016/2017. godini nastavu u 47 osnovnih škola na području 4 gradske općine pohađalo je 22.477 učenika dok je u 4 škole za djecu sa posebnim potrebama bilo upisano 299 učenika.<ref name="fzs">{{cite web|title=Kanton Sarajevo u brojkama|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Sarajevo-u-brojkama.pdf|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2018}}</ref> U istom periodu, u 31 srednje škole različitih vrsta bilo je upisano 12.381 učenik.<ref name="fzs"/> === Visokoškolsko obrazovanje === {{Glavni|Univerzitet u Sarajevu|Međunarodni univerzitet u Sarajevu|Sarajevo School of Science and Technology|Međunarodni univerzitet Burch}} [[Datoteka:Sarajevo University building.JPG|mini|250p|Zgrada Univerziteta u Sarajevu]] Grad Sarajevo sjedište je najveće i najstarije visokoškolske ustanove u državi, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. Sarajevski univerzitet osnovan je 1949. godina i čine ga 30 organizacionih jedinica (25 fakulteta i akademija, 5 instituta).<ref name="unsa">{{cite web|title=Univerzitet u brojkama|url=http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|publisher=unsa.ba|access-date=23. 1. 2018|archive-date=12. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180112025924/http://www.unsa.ba/univerzitet-u-brojkama|url-status=dead}}</ref> Studij se izvodi na sva tri ciklusa prema [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskom procesu]], na ukupno 518 studijskih programa. Tokom 2016. godine na Univerzitetu su angažirana 877 nastavnika i 429 saradnika a krajem iste godine na univerzitetu je studiralo 30.442 studenta.<ref name="unsa"/> Osim sarajevskog univerziteta u gradu djeluje još nekoliko privatnih univerziteta, između ostalih i [[Međunarodni univerzitet u Sarajevu]] (osnovan 2003), [[Sarajevo School of Science and Technology]] (2004) i [[Međunarodni univerzitet Burch]] (2008). Tokom rata 1993. izgorjela je [[Gradska vijećnica Sarajevo|Nacionalna i Univerzitetska biblioteka]], sa najvećom literarnom zbirkom jugoistočne Evrope. [[Datoteka:Broj studenata u Sarajevu.jpg|mini|400px|Broj studenata u Sarajevu 2000. godine]] Prema podacima iz 2012. u gradu je studiralo 33.435 studenata. === Biblioteke === * Javna ustanova Biblioteka Sarajeva<ref>{{cite web|url=http://www.bgs.ba/aktuelnosti.html|title=Biblioteka Sarajeva|work=bgs.ba|access-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150810095346/http://bgs.ba/aktuelnosti.html|archive-date=10. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> Sopstvene biblioteke imaju svi fakulteti, kao i niz drugih institucija, udruženja i firmi. == Poznate osobe == Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac [[Ivo Andrić]] je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Isak Samokovlija]], [[Mak Dizdar]], [[Duško Trifunović]] i drugi. Slikari [[Mersad Berber]], [[Safet Zec]], kao i režiser [[Oskar]]ovac [[Danis Tanović]]. Dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za hemiju [[Vladimir Prelog]] rođen je u Sarajevu, kao i književnik i scenarista [[Zlatko Topčić]] te režiseri [[Dino Mustafić]], [[Jasmila Žbanić]], [[Benjamin Filipović]], [[Pjer Žalica]], [[Ademir Kenović]] i [[Emir Kusturica]]. === Ličnosti rođene u Sarajevu === {{Glavni|Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu}} {{div col||20em}} * [[Abdulah Sidran]], književnik * [[Ademir Kenović]], filmski režiser * [[Mula Mustafa Bašeskija]], ljetopisac, pjesnik, kaligraf i skupljač kulturnog naslijeđa * [[Aleksandar Hemon]], književnik * [[Aleksandar Obradović (književnik)|Aleksandar Obradović]], književnik i slikar * [[Asim Ferhatović]], nogometaš * [[Alen Škoro]], nogometaš * [[Bekim Fehmiu]], pozorišni i filmski glumac * [[Benjamin Filipović]], režiser * [[Boris Nemšić]], preduzetnik, Austrija * [[Boris Novković]], pjevač * [[Boris Tadić]], predsjednik [[Srbija|Srbije]] * [[Braco Dimitrijević]], umjetnik * [[Branko Crvenkovski]], bivši predsjednik [[Makedonija|Makedonije]] * [[Bulend Biščević]], nogometaš * [[David Elazar]], zapovjednik generalštaba izraelske vojske * [[Davorin Popović]], pjevač * [[Dalibor Brozović]], lingvista * [[Dino Mustafić]], režiser * [[Marko Brecelj]], muzičar, umjetnik * [[Đorđe Novković]], kompozitor * [[Džemaludin Mušović]], nogometni igrač i trener * [[Edin Dervišhalidović]], pjevač * [[Edin Džeko]], nogometaš * [[Emir Kusturica]], filmski režiser * [[Ervin Rustemagić]], strip autor, producent, distributer i filmski producent * [[Goran Bregović]], muzičar * [[Hajrudin Varešanović]], pjevač * [[Hans Fronius]], slikar i ilustrator, Austrija * [[Ivica Osim]], nogometni igrač i trener * [[Jadranka Stojaković]], pjevačica i autorica * [[Jasna Diklić]], glumica * [[Jasmila Žbanić]], filmska režiserka * [[Karlo Malý]], biolog i botaničar * [[Kemal Monteno]], pjevač * [[Mario Stanić]], nogometaš * [[Marko Pešić]], košarkaš * [[Mladen Jeličić-Troko]], glumac * [[Mladen Vojičić]] - Tifa, pjevač * [[Momo Kapor]], književnik * [[Miljenko Jergović]], književnik * [[Nenad Kecmanović]], politolog * [[Ognjen Tadić]], političar * [[Petar Rogulja]], hrvatski političar i novinar * [[Pjer Žalica]], režiser * [[Predrag Danilović]], košarkaš * [[Predrag Pašić]], nogometaš * [[Stjepan Kljujić]], političar * [[Vladimir Prelog]], hemičar, dobitnik Nobelove nagrade * [[Vojislav Šešelj]], ratni zločinac, srpski nacionalistički ideolog i političar * [[Vojo Dimitrijević]], slikar * [[Zdravko Čolić]], pjevač * [[Zlatan Filipović]], likovni umjetnik * [[Zlatko Topčić]], književnik i scenarista * [[Željko Bebek]], pjevač * [[Irfan Hozo]], likovni umjetnik, grafičar * [[Edin Numankadić]], umjetnik {{div col end}} === Ličnosti koje su živjele i radile u Sarajevu === {{div col||20em}} * [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik RBiH * [[Ivo Andrić]], književnik, dobitnik Nobelove nagrade * [[Dževad Karahasan]], književnik * [[Skender Kulenović]], književnik * [[Silvije Strahimir Kranjčević]], književnik * [[Tin Ujević]], književnik * [[Branislav Nušić]], književnik * [[Adeline Pauline Irby]], književnica * [[Staka Skenderova]], spisateljica * [[Safet Zec]], akademski slikar * [[Sinan Alimanović]], kompozitor * [[Avdo Smailović]], kompozitor * [[Mersad Berber]], akademski slikar * [[Meša Selimović]], književnik * [[Ahmet Hromadžić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Boro Stjepanović]], glumac * [[Admiral Mahić]], pjesnik * [[Bahrudin Čengić]], reditelj * [[Irfan Horozović]], književnik * [[Vitomir Lukić]], književnik * [[Vladimir Premec]], filozof * [[Ilija Ladin]], pjesnik * [[Semezdin Mehmedinović]], književnik * [[Miralem Srkalović|Miralem Lalo Srkalović]], akademski slikar * [[Isak Samokovlija]], književnik * [[Mak Dizdar]], pjesnik * [[Duško Trifunović]], pjesnik * [[Alija Isaković]], književnik i historičar jezika i književnosti * [[Friedrich Katzer]], geolog * [[Viktor Apfelbeck]], entomolog * [[Ivica Matić]], reditelj, scenarist * [[Tvrtko Kulenović]], književnik * [[Vanja Sutlić]], filozof * [[Derviš Sušić]], književnik {{div col end}} == Nagrade i priznanja == {{Glavni|Nagrade i priznanja Grada Sarajeva}} Sarajevo kao glavni grad u državi i centar od historijskog, kulturnog i privrednog značaja ustanovilo je i redovno dodjeljuje različite nagrade i priznanja zaslužnim osobama, kolektivima i institucijama. Pored zasigurno najznačajnije [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], koja se dodjeljuje još od 1956. godine u nekoliko kategorija, Grad Sarajevo dodjeljuje još i nagrade ''[[Sarajevska pahuljica]]'' (od 2014), ''[[Graham Bamford]]'' (od 2013) i ''[[Slovo Makovo – Mak Dizdar]]'' od 2017. godine.<ref name="nagrade i priznanja">{{cite web |title=Nagrade i priznanja Grada Sarajeva |url=http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |website=sarajevo.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190315234504/http://sarajevo.ba/nagrade-i-priznanja/ |archive-date=15. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref> Pored nagrada, Grad Sarajevo dodjeljuje još i priznanja: ''[[Ključ Grada Sarajeva]]'', ''[[Počasni građanin grada Sarajeva]]'', ''[[Plaketa Grada Sarajeva]]'' i ''[[Zahvalnica Grada Sarajeva]]''.<ref name="nagrade i priznanja"/> === Šestoaprilska nagrada === {{Glavni|Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva}} Predstavlja najznačajniju nagradu koju Grad Sarajevo dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i dostignuća na različitim poljima ljudskog djelovanja. Dodjeljuje se u tri kategorije, kao pojedinačna, grupna i kolektivna nagrada. Prvi put je dodijeljena na dan Sarajeva 1956. godine i to Voji Dimitrijeviću (u pojedinačnoj kategoriji) i Andriji-Šain Čačinu i Marijanu Baldazaru kao grupna nagrada. Kolektivna nagrada se dodjeluje periodično istaknutim kolektivima i institucijama a prvi put je dodijeljana 1961. godine [[Pozorište lutaka Sarajevo|Pozorištu lutaka Sarajevo]]. === Počasni građanin === {{Glavni|Počasni građanin grada Sarajeva}} Priznanje ''Počasni građanin Grada Sarajeva'' se dodjeljuje građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji su se naročito istakli u razvoju Grada, unaprijeđenju međunarodne saradnje i očuvanju [[mir]]a u zemlji i inostranstvu ili stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afitrmaciji Grada te razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa na načelima [[solidarnost]]i, [[demokratija|demokratičnosti]], [[humanost]]i i [[tolerancija|tolerancije]] među ljudima.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128195855/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=31 |archive-date=28. 11. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji === Prijateljske odnose Sarajevo je uspostavilo sa sljedećim gradovima:<ref>{{cite web|title=Međunarodna saradnja - gradovi prijatelji|url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|website=sarajevo.ba|access-date=23. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190207235415/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=7. 2. 2019|url-status=dead}}</ref> {{div col||20em}} * [[Zagreb]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2001)''</small> * [[Ljubljana]], [[Slovenija]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Salt Lake City]], [[Utah]], [[SAD]] <small>''(od 2002)''</small> * [[Kairo]], [[Egipat]] <small>''(od 2006)''</small> * [[Dubrovnik]], Hrvatska <small>''(od 2006)''</small> * [[Konya]], [[Turska]] <small>''(od 2007)''</small> * [[Vukovar]], Hrvatska <small>''(od 2011)''</small> * [[Bad Ischl]], [[Austrija]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Hirošima]], [[Japan]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Moskva]], [[Rusija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Beograd]], [[Srbija]] <small>''(od 2017)''</small> {{div col end}} === Gradovi pobratimi === Grad Sarajevo je uspostavilo pobratimske odnose sa mnogim gradovima svijeta.<ref>{{cite web |title=Međunarodna saradnja - gradovi pobratimi |url=https://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |website=sarajevo.ba |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117001810/http://sarajevo.ba/medunarodna-saradnja/gradovi-pobratimi/ |archive-date=17. 1. 2019 |url-status=dead }}</ref> {{div col||20em}} * [[Coventry]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] <small>''(od 1957)''</small> * [[Tlemcen]], [[Alžir]] <small>''(od 1964)''</small> * [[Baku]], [[Azerbejdžan]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Magdeburg]], [[Njemačka]] <small>''(od 1972)''</small> * [[Friedrichshafen]], Njemačka <small>''(od 1972)''</small> * [[Napulj]], [[Italija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Tripoli]], [[Libija]] <small>''(od 1976)''</small> * [[Ferrara]], Italija <small>''(od 1978)''</small> * [[Bursa]], [[Turska]] <small>''(od 1979)''</small> * [[Innsbruck]], [[Austrija]] <small>''(od 1980)''</small> * [[Tianjin]], [[Kina]] <small>''(od 1981)''</small> * [[Wolfsburg]], Njemačka <small>''(od 1985)''</small> * [[Calgary]], [[Kanada]] <small>''(od 1986)''</small> * [[Venecija]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Collegno]], Italija <small>''(od 1994)''</small> * [[Ankara]], Turska <small>''(od 1994)''</small> * [[Budimpešta]], [[Mađarska]] <small>''(od 1995)''<ref>{{cite web|title=Sister City - Budapest|publisher=Official website of New York City|url=http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|access-date=14. 5. 2008|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20080421215230/http://www.nyc.gov/html/unccp/scp/html/sc/budapest_main.shtml|archive-date=21. 4. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Sister cities of Budapest|language=hu|publisher=Official Website of Budapest|url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|access-date=31. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok|archive-date=9. 3. 2005|url-status=dead}}</ref></small> * [[Serre Chevalier]], [[Francuska]] <small>''(od 1995)''</small> * [[Prato]], Italija <small>''(od 1995)''</small> * [[Tirana]], [[Albanija]] <small>''(od 1996)''</small> * [[Istanbul]], Turska <small>''(od 1997)''<ref>{{cite web|url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|title=Sister Cities of Istanbul|access-date=8. 9. 2007|language=en|archive-date=17. 1. 2010|archive-url=https://www.webcitation.org/5mq0Igk9U?url=http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.radikal.com.tr/haber.php?haberno=94185|publisher=Radikal|language=tr|date=3. 11. 2003|quote=49 sister cities in 2003|title=İstanbul'a 49 kardeş|last=Erdem|first=Selim Efe}}</ref></small> * [[Stockholm]], [[Švedska]] <small>''(od 1997)''</small> * [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]], [[Kuvajt]] <small>''(od 1998)''</small> * [[Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <small>''(od 1999)''</small> * [[Barcelona]], [[Španija]] <small>''(od 2000)''<ref name="Barcelona">{{cite web|url=http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|title=Official Barcelona Website: ''Sister Cities''|access-date=11. 11. 2008|publisher=Ajuntament de Barcelona 1995-2008|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106163853/http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html|archive-date=6. 1. 2010|url-status=dead}}</ref></small> * [[Madrid]], Španija <small>''(od 2007)''</small> * [[Pula]], [[Hrvatska]] <small>''(od 2012)''</small> * [[Teheran]], [[Iran]] <small>''(od 2016)''</small> * [[Skoplje]], [[Makedonija]] <small>''(od 2017)''</small> * [[Doha]], [[Katar]] <small>''(od 2018)''</small> * [[Izmir]], Turska <small>''(od 2022)''</small> * [[Podgorica]], [[Crna Gora]] <small>''(od 2022)''</small> {{div col end}} == Također pogledajte == {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Spisak gradonačelnika Sarajeva]] * [[Počasni doktori nauka Univerziteta u Sarajevu]] * [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] * [[Apel sarajevskih intelektualaca svjetskoj savjesti]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Wikivoyage}} {{Wikicitat}} {{Wikivijesti|Category:Sarajevo|Sarajevo}} * [http://www.sarajevo.ba Službene stranice grada] {{bs simbol}} * [http://www.sarajevo-tourism.com Stranica turističke zajednice] {{bs simbol}} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20130519011211/http://navigator.ba/maps/sarajevo/dispmap.php Interaktivna mapa Sarajeva] {{bs simbol}} * [http://www.rutmap.ba/ Rutmap.ba - mapa Sarajeva] * [[Miljenko Jergović]],[https://web.archive.org/web/20130522141940/http://bhdani.com/arhiva/105/citanka05.htm Historijska čitanka] BH dani broj 105, 4. 6. 1999 {{Geografska lokacija |Centar = Sarajevo |Sjever = [[Zenica]], [[Doboj]] |Sjeveroistok = [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Brčko]] |Istok = [[Goražde]], [[Višegrad]] |Jugoistok = [[Foča (RS)|Foča]] |Jug = [[Trebinje]] |Jugozapad = [[Konjic]], [[Mostar]], [[Neum]] |Zapad = [[Bugojno]], [[Livno]] |Sjeverozapad = [[Travnik]], [[Banja Luka]], [[Bihać]] }} {{Sarajevo}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevska naselja}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Gradovi domaćini ZOI-a}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Istaknuti članak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Sarajevo|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Kantonu Sarajevo]] m2tvdvhekboixhcpu1z7h25rj6ebnta 1929. 0 734 3713643 3711993 2025-06-10T21:56:54Z Astrameri 151645 dodan link 3713643 wikitext text/x-wiki {{Godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1929.''' (MCMXXIX) je uobičajena godina koja počinje utorkom po gregorijanskom kalendaru, 1929. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 929. godina 2. milenija, 29. godina 20. stoljeća, i 10. i posljednja godina decenije 1920-ih. Ova godina je označila kraj perioda poznatog u američkoj historiji kao [[Roaring Twenties|bučne dvadesete]] nakon što [[Berzovni krah 1929.|je krah na Wall Streetu 1929. godine]] doveo do [[Velika depresija|Velike depresije]] širom svijeta. U Americi je postignut sporazum o okončanju [[Cristero rat]]a, katoličke [[Kontrarevolucija|kontrarevolucije]] u Meksiku. [[Sudski odbor Tajnog vijeća|Pravosudni komitet Tajnog vijeća]], britanski visoki sud, presudio je da su Kanađanke osobe u predmetu ''[[Edwards protiv Kanade (Glavni tužilac)|Edwards protiv Kanade (Generalni tužilac)]]''. [[1. dodjela Oskara|Prva dodjela filmskih nagrada]] održana je u Los Angelesu, dok je [[Muzej moderne umjetnosti (New York)|Muzej moderne umjetnosti]] otvoren u New Yorku. Stvorene su [[Peruansko vazduhoplovstvo|peruanske ratne snage]]. == Događaji == * [[6. januar]] ** Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandar I Karađorđević]] ukinuo je [[Vidovdanski ustav]], raspustio Narodnu skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi, što je označilo početak [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], kojom je kralj Aleksandar ukinuo [[skupština|parlamentarni]] život i uveo lični režim zasnovan na ideji „[[integralno jugoslavenstvo|integralnog jugoslavenstva]]”. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca dobija naziv [[Kraljevina Jugoslavija]] (a time Aleksandar postaje kralj Jugoslavije), tako da je promjenjena njena teritorijalna organizacija uvođenjem devet administrativnih jedinica ([[Dravska banovina]], [[Drinska banovina]], [[Moravska banovina]], [[Primorska banovina]], [[Savska banovina]], [[Vardarska banovina]], [[Vrbaska banovina]] i [[Zetska banovina]]). [[Beograd]] sa [[Pančevo]]m i [[Zemun]]om predstavljao je posebno upravno područje. ** [[Albanci|Albanska]] sestra misionarka ''Agnes Gonxha Bojaxhiu'', kasnije poznata kao [[Majka Tereza]], stiže u [[Kolkata|Kolkatu]] iz [[Irska|Irske]] i započinje svoj rad u [[Indija|Indiji]]. * [[25. oktobar]] – [[Berzovni krah 1929.|Berzovni krah]] na [[New York City|Njujorškoj]] berzi [[Wall Street]], nakon čega je uslijedila [[Velika depresija]]. * [[29. novembar]] – Američki admiral [[Richard Byrd]] postao prvi čovjek koji je preletio [[Južni pol]]. [[Datoteka:Crowd_outside_nyse.jpg|mini|171x171piksel|[[24. oktobar|24.]] – [[29. oktobar|29.]] oktobar: [[Berzovni krah 1929.|Slom na Wall Streetu 1929. godine]], početak [[Velika depresija|Velike depresije]].]] == 1929. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar === * [[3. januar]] – [[Sergio Leone]], [[italija]]nski [[režiser]] * [[15. januar]] – [[Martin Luther King]], američki teolog, borac za ljudska prava i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za mir|za mir]] 1964. * [[26. januar]] – [[Stanisław Styrczula]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac === Februar === * [[6. februar]] – [[Sixten Jernberg]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]] * [[25. februar]] – [[Zijo Kučukalić]], bosanskohercegovački muzikolog * [[28. februar]] – [[Frank Gehry]], kanadsko-američki arhitekt === Mart === === April === * [[1. april]] – [[Milan Kundera]], češko-francuski književnik * [[2. april]] – [[Hans Koschnick]], njemački političar * [[8. april]] – [[Jacques Brel]], francuski šansonijer i glumac === Maj === * [[12. maj]] - [[Nada Ludvig-Pečar]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[kompozitor]]ica * [[17. maj]] – [[Branko Zebec]], hrvatski nogometaš i trener * [[26. maj]] – [[Pentti Taskinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[29. maj]] – [[Peter Higgs|Peter Ware Higgs]], britanski [[Teorijska fizika|teoretski fizičar]] === Juni === * [[4. juni]] – [[Karolos Papoulias]], grčki političar i državnik * [[12. juni]] – [[Anne Frank]], žrtva holokausta (''[[Dnevnik Anne Frank]]'') * [[14. juni]] – [[Jaylee Burley Mead]], američka astronomkinja * [[17. juni]] – [[Tigran Petrosjan]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Armenija|armenski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] === Juli === * [[16. juli]] – [[Mileva Prvanović]], srbijanska matematičarka i članica SANU * [[19. juli]] – [[Ilija Ladin]], bosanskohercegovački pjesnik * [[29. juli]] – [[Jean Baudrillard]], francuski filozof === August === * [[3. august]] – [[Muhamed Filipović]], bosanskohercegovački historičar, pisac i filozof * [[4. august]] - [[Gabriella Tucci]], [[Italija|italijanska]] operska sopranistica * [[24. august]] – [[Jaser Arafat]], palestinski političar i vođa === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Elizabeth Roemer]], američka astronomkinja * [[17. septembar]] – [[Stirling Moss]], britanski vozač [[Formula 1|Formule 1]] * [[25. septembar]] – [[Barbara Walters]], američka [[novinarstvo|novinarka]] * [[29. septembar]] – [[Ivan Svitličnij]], ukrajinski pjesnik, književni kritičar, prevodilac, borac za ljudska prava i sovjetski disident === Oktobar === * [[15. oktobar]] – [[Milorad Pavić]], srpski pisac * [[31. oktobar]] – [[Bud Spencer]] (Carlo Pedersoli), [[italija]]nski [[plivač]], [[glumac]] i [[režiser]] === Novembar === * [[4. novembar]] – [[Mira Banjac]], srbijanska glumica * [[9. novembar]] – [[Imre Kertész]], mađarski književnik * 9. novembar – [[Norman Shutt]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[26. novembar]] – [[Slavko Avsenik]], [[Slovenija|slovenski]] muzičar i kompozitor za [[Harmonika|harmoniku]] === Decembar === * [[24. decembar]] – [[Mary Higgins Clark]], američka književnica == Umrli == === Januar=== * [[13. januar]] – [[Marie Andree-Eysn]], austrijska folkloristica, botaničarka i kolekcionarka. === Februar === === Mart === === April === * [[4. april]] – [[Karl Benz]], njemački izumitelj === Maj === === Juni === === Juli === === August === === Septembar === === Oktobar === * [[26. oktobar]] – [[Aby Warburg]], njemački historičar umjetnosti === Novembar === === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Louis de Broglie]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Arthur Harden]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Hans von Euler-Chelpin]], [[Švedska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Christiaan Eijkman]], [[Holandija]] ** [[Frederick Hopkins]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Thomas Mann]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Frank B. Kellogg]], [[USA]] {{Commonscat|1929|1929.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 5mohv9b234l8h4qbaqpatx2b8dnoplu FK Željezničar Sarajevo 0 1562 3713587 3712061 2025-06-10T14:57:35Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3713587 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Tunović]] | Trener = [[Admir Adžem]] | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2025/2026.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku sa beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ==== [[UEFA Intertoto kup]] ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 9. juni 2025.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 9. 6. 2025| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 9. 6. 2025| year = 2025| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=NIG|ime=[[Edwin Odinaka]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HRV|ime=[[Marin Karamarko]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sulejman Krpić]]|poz=FW}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Dan Lagumdžija]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HRV|ime=[[Filip Dangubić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Ernad Babaluk]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Huso Karjašević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Ognjen Laušević]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BRA|ime=[[Léo Simoni]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=CG|ime=[[Aleksandar Boljević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Marin Galić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Aiman Šemdin]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Malik Kolić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=BIH|ime=[[Azur Mahmić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BIH|ime=[[Vedad Garčević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72 |- |II mjesto |1970–71 |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78 |- |II mjesto |1953–54 |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20]] |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81 |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13 |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001 |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85 |- |1/4 finale |1971–72 |- |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SLO}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025–danas) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] 563ia894jxdgjy4q0y7gpw10gxnrs8a 3713588 3713587 2025-06-10T15:24:11Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3713588 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Tunović]] | Trener = [[Admir Adžem]] | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2025/2026.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim, klubovima Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku sa beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra sa bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ==== [[UEFA Intertoto kup]] ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 9. juni 2025.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 9. 6. 2025| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 9. 6. 2025| year = 2025| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=NIG|ime=[[Edwin Odinaka]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HRV|ime=[[Marin Karamarko]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sulejman Krpić]]|poz=FW}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Dan Lagumdžija]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HRV|ime=[[Filip Dangubić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Ernad Babaluk]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Huso Karjašević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Ognjen Laušević]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BRA|ime=[[Léo Simoni]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=CG|ime=[[Aleksandar Boljević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Marin Galić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Aiman Šemdin]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=[[Malik Kolić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=BIH|ime=[[Vedad Garčević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=BIH|ime=[[Azur Mahmić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72 |- |II mjesto |1970–71 |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78 |- |II mjesto |1953–54 |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20]] |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81 |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13 |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001 |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85 |- |1/4 finale |1971–72 |- |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SLO}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025–danas) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] 0q2ptmdy96422cv09xpxe7s79c121su 4. mart 0 4701 3713649 3686881 2025-06-10T22:14:14Z Astrameri 151645 nova osoba pod "rođeni" 3713649 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''4. mart / ožujak (4. 3)''' jest 63. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (64. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 302 dana. == Događaji == * [[1963]] – Održano 4. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1962.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Finska|finskom]] gradu [[Hämeenlinna]]. * [[1977]] – Snažan [[zemljotres]] od 7,2 stepena Richterove skale pogodio [[Rumunija|rumunsku]] oblast Vrancea. Poginulo je oko 1500 osoba, a preko 10.000 je povrijeđeno. * [[2015]] – Otvaranje 47. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|Svjetskog prvenstva u biatlonu]] u finskom [[Kontiolahti]]ju. == Rođeni == * [[1643]] – [[Fran Krsto Frankopan]], hrvatski plemić i pjesnik * [[1678]] – [[Antonio Vivaldi]], italijanski kompozitor * [[1904.|1904]]. – [[George Gamow]], sovjetski i američki polimat, teorijski fizičar i kosmolog; [[Bahrija Nuri Hadžić]], [[Sarajevo|sarajevska]] operska [[Sopran|sopranistica]] i primadona * [[1932]] – [[Miriam Makeba]], južnoafrička pjevačica * [[1943]] – [[Lucio Dalla]], italijanski kantautor * [[1951]] – [[Chris Rea]], britanski kantautor * [[1952]] – [[Umberto Tozzi]], italijanski pjevač == Umrli == * [[1832]] – [[Jean-François Champollion]], francuski egiptolog; * [[1852]] – [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]], ruski pisac; * [[2011]] – [[Alenuš Terian]], iransko-armenska astronomkinja * [[2015]] – [[Dušan Bilandžić]], hrvatski političar, historičar i pisac; * [[2018]] – [[Davide Astori]], italijanski nogometaš * [[2019]] – [[Luke Perry]], američki glumac ** [[Keith Flint]], britanski muzičar, član grupe [[The Prodigy]] ** [[Klaus Kinkel]], njemački političar * [[2020]] – [[Javier Pérez de Cuéllar]], peruanski političar i diplomat == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|4 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/4/ Na današnji dan (4. mart), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060712055625/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/4/ |date=12. 7. 2006 }} {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20150906040220/http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-4/ Na današnji dan (4. mart), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-04]] nqub18ydw167s2ayp94421ihzc4rmf6 1904. 0 4911 3713648 3700964 2025-06-10T22:13:01Z Astrameri 151645 3713648 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1904. ([[Rimski brojevi|MCMIV]])''' je bila prestupna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru i prijestupna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru, 1904. godine nove ere Era (CE) i Anno Domini (AD), 904. godina 2. milenija, 4. godina 20. vijeka i 5. godina decenije 1900. Od početka 1904. gregorijanski kalendar je bio 13 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine. == Događaji == * [[Datoteka:John Ambrose Fleming 1890.png|mini|John Ambrose Fleming|lijevo|199x199piksel]][[16. novembar]] - [[John Ambrose Fleming]] izumio vakuumsku cijev. * [[23. novembar]] - Zatvorene 3. Olimpijske igre u [[Saint Louis]]u. == 1904. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== === Februar === * [[2. februar]] **[[Bozorg Alavi]], iranski pisac i politički intelektualac ** [[Vera Šnajder]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[matematičar]]ka * [[23. februar]] – [[William L. Shirer]], američki novinar i historičar === Mart === * [[4. mart]] ** [[George Gamow]], sovjetski i američki polimat, teorijski fizičar i kosmolog ** [[Bahrija Nuri Hadžić]], jugoslavenska [[Opera|operska]] [[sopran]]istica i primadona; * [[7. mart]] - [[Reinhard Heydrich]], njemački političar, pripadnik SS-a; * [[18. mart]] - [[Srečko Kosovel]], slovenski pjesnik; * [[31. mart]] - [[Đorđe Andrejević Kun]], jugoslavenski i srpski slikar i grafičar, === April === * [[7. april]] - [[Alfred Tuček]], slovenski i jugoslavenski [[dirigent]] i [[kompozitor]] * [[6. april]] - [[Kurt Georg Kiesinger]], njemački političar i državnik; === Maj === * [[11. maj]] - [[Salvador Dali]], španski slikar; === Juni === === Juli === * [[12. juli]] - [[Pablo Neruda]], čileanski pjesnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost; * [[24. juli]] - [[Delmer Daves]], američki režiser i scenarist; * [[25. juni]] - [[Besim Korkut]], bosanskohercegovački književnik; === August === * [[19. august]] - [[Nikola Šop]], bosanski i hrvatski pjesnik; * [[26. august]] - [[Christopher Isherwood]], britanski pisac; === Septembar === * [[29. septembar]] – [[Greer Garson]], britansko-američka glumica i pjevačica === Oktobar === * [[1. oktobar]] - [[Otto Robert Frisch]], austrijski nuklearni fizičar; * [[2. oktobar]] - [[Graham Greene]], britanski pisac; === Novembar === * [[22. novembar]] - [[Louis Néel]], francuski fizičar; === Decembar === == Umrli == * [[1. maj]] - [[Antonín Dvořák]], češki kompozitor * [[8. maj]] - [[Eadweard Muybridge]], američki fotograf * [[15. juli]] - [[Anton Pavlovič Čehov]], ruski književnik * [[9. august]] - [[Friedrich Ratzel]], njemački geograf, sociolog i etnograf * [[29. august]] - [[Murat V]], osmanlijski sultan == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[John William Strutt|Lord Rayleigh]], [[Velika Britanija]] * [[Hemija]] ** Sir [[William Ramsay]], [[Velika Britanija]] * [[Medicina]] ** [[Ivan Pavlov]], [[Rusija]] * [[Literatura]] ** [[Frédéric Mistral]], [[Francuska]] ** [[José Echegaray]], [[Španija]] * Mir ** [[Institute of International Law]] {{Commonscat|1904|1904.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} rxll1stgrdq8n88k597axnz9v1rogl0 24. oktobar 0 5013 3713650 3707335 2025-06-10T22:15:57Z Astrameri 151645 nova osoba pod "umrli" 3713650 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''24. oktobar / listopad (24. 10)''' jest 297. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (298. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 68 dana. == Događaji == * [[1935]] – [[Italija]] okupirala [[Etiopija|Etiopiju]]. * [[1945]] – Stupila na snagu [[Povelja Ujedinjenih naroda]] potpisana u [[San Francisco|San Francisku]] na Konferenciji [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] o međunarodnim organizacijama. * [[1946]] – Osnovan [[FK Sarajevo]]. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1889]] – [[Mustafa Golubić]], jugoslavenski revolucionar i sovjetski obavještajac === 20. vijek === * [[1921]] – [[Srebrenka Jurinac]], [[opera (muzika)|operna]] [[pjevanje|pjevačica]] * [[1937]] – [[Petar Stipetić]], general Hrvatske vojske * [[1939]] – [[Mirjana Stefanović]], srbijanska književnica * [[1943]] – [[Jean-Claude Pascal]], [[Francuska|francuski]] [[komedija|komičar]] i pjevač * [[1953]] – [[Christoph Daum]], njemački nogometni trener * [[1960]] – [[Jaime Garzón]], [[Kolumbija|kolumbijski]] [[novinarstvo|novinar]] * [[1963]] – [[Imre Lestyan]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[1969]] – [[Adela Noriega]], meksička glumica * [[1970]] – [[Mustafa Zvizdić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književnik]] * [[1985]] – [[Wayne Rooney]], [[Engleka|engleski]] [[nogomet]]aš * [[1994]] – [[Nerman Fatić]], bosanskohercegovački [[tenis]]er == Umrli == === 17. vijek === * [[1601]] – [[Tycho Brahe]], [[Danska|danski]] [[astrologija|astrolog]] i [[alhemija|alhemičar]] * [[1635]] – [[Wilhelm Schickard]], njemački matematičar === 20. vijek === * [[1993]] – [[Bahrija Nuri Hadžić]], [[Sarajevo|sarajevska]] operska [[Sopran|sopranistica]] i primadona * [[1997]] – [[Milan Antončić (narodni heroj)|Milan Antončić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === 21. vijek === * [[2001]] – [[Jaromil Jireš]], češki režiser i scenarista * [[2005]] – [[Rosa Parks]], borac za [[građansko pravo|građanska prava]] [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]] == Praznici == * Dan Ujedinjenih nacija (od [[1948]]) * Svjetski dan informiranja o pitanjima razvoja (od [[1973]]) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|24 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/24 Na današnji dan (24. oktobar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-24 Na današnji dan (24. oktobar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-24]] crzzwpeihzo0vtgql8nbo457dyx879h Stjepan Ostoja, kralj Bosne 0 5702 3713585 3459255 2025-06-10T13:30:35Z 193.198.71.4 3713585 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime = Stjepan Ostoja | Nasljeđivanje = [[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] | Nasljeđivanje1 = Kralj Bosne | Slika = | Opis slike = | Vladavina = [[1398]] - [[1404]] | Vladavina1 = [[1409]] - [[1418]] | Krunidba = | Prethodnik = [[Jelena Gruba]] | Prethodnik1 = [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] | Nasljednik = [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] | Nasljednik1 = [[Stjepan Ostojić]] | Supružnik = [[Vitača]]<br>[[Kujava Radenović]]<br />[[Jelena Nelipčić]] | Djeca = [[Stjepan Ostojić]]<br>[[Radivoj Ostojić]]<br>[[Stjepan Tomaš]] | Dinastija = <nowiki>[[Kristić-Hrvatinić]</nowiki> | Otac = [[Vladislav Kotromanić]] | Majka = | Datum rođenja = | Mjesto rođenja = | Datum smrti = [[septembar]] [[1418.]] | Mjesto smrti = najvjerovatnije [[Bobovac]] | Mjesto sahrane = [[Bobovac]]| }} '''Stjepan Ostoja Kristić''' (umro u septembru 1418) bio je [[spisak bosanskih vladara|kralj Bosne]] u dva navrata. Na prijestolje je prvi put došao uz pomoć [[Veliki vojvoda bosanski|velikog vojvode]] bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], da bi ga isti uz pomoć vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]] zbacio šest godina kasnije. Povratio je konačno krunu [[1409]]. godine i održao se na prijestolju još devet godina, do svoje smrti. == Porijeklo == Stjepan Ostoja je pripadao dinastiji Kristić-Hrvatinić, što se može zaključiti iz dokumenata izdatih tokom njegove vladavine. Međutim, njegovo tačno porijeklo nije sasvim sigurno budući da se prije dolaska na prijestolje ne spominje u danas postojećim primarnim izvorima.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}</ref> Ostojin sin, kralj [[Stjepan Tomaš]], [[1444]]. godine u svojoj povelji svog prethodnika, kralja [[Tvrtko II|Stjepana Tvrtka II Tvrtkovića]], naziva "''patruus noster carissimus''" ([[bosanski jezik|bosanski]]: "naš najdraži stric"). Iz toga se može zaključiti da je kralj Stjepan Ostoja bio sin Vladislava Kotromanića, brat kralja [[Tvrtko I|Stjepana Tvrtka I]].<ref name="Klaić">Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine</ref> Orbini Ostoju ipak naziva sinom Pavla Krstića iz porodice Jablanoviće, ali je po Orbiniju Ostoja bio povezan sa Kotromanićima ženskom linijom.<ref>''Kraljevstvo Slavena'', Mauro Orbini</ref> == Prva vladavina == [[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|mini|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]]] U političkom životu Bosne Ostoja se javio kasno, kao pretendent [[1397]]. godine, a podržavali su ga najmoćniji velikaši [[Sandalj Hranić Kosača]], [[Pavle Radinović]] i [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]. U prvoj polovini [[1398]]. nastojao je suzbiti humske [[Bogavčići-Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići|Radivojeviće]] i Nikoliće. Odmah po dolasku na vlast izrazio je podršku napuljskom kralju [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislavu Anžuvinskom]] u njegovoj borbi za ugarsku krunu protiv [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]]. Kralj Sigismund je stoga iste godine pokušao napasti Bosnu, ali je bio spriječen. Međutim, napad su izvršile Osmanlije.<ref name="Fine"/> Dvije godine nakon dolaska na prijestolje požalio se Dubrovčanima zbog prodaje Bosanaca u roblje u tom gradu. Pošto rimokatolici nisu mogli biti prodavani kao robovi, pretpostavlja se da se radilo o pripadnicima [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], kojoj je zasigurno pripadao i sam Ostoja, kao jedini nekatolički kralj Bosne. U ovom nastojanju podržavao ga je veliki vojvoda bosanski [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], također pripadnik Crkve bosanske. Došlo je do kraćeg rata s Dubrovnikom, ali njihov uspjeh se očitovao šesnaest godina kasnije, kada je u Dubrovniku zabranjena prodaja robova.<ref name="Fine"/> Dobri odnosi Ostoje i Hrvatinića prekinuti su kada je kralj oduzeo zemlju jednom plemiću koji je bio pod vojvodinom zaštitom. Do marta [[1404]]. Ostoja je bio u zavadi i s Hrvatinićem i sa [[Sandalj Hranić Kosača|Sandaljem Hranićem Kosačom]], dvojicom najmoćnijih velikaša svoga kraljevstva. Nijedan od njih nije prisustvovao zasjedanju [[stanak|stanka]] kojeg je Ostoja sazvao krajem aprila [[1404]]. Već u maju plemstvo se sastalo i zbacilo Ostoju, te novim kraljem proglasilo Tvrtka II. Razlog za zbacivanje Ostoje bila je njegova tvrdoglavost, autoritativnost i želja da vlada nezavisno od moćnih velikaša, što je pokazao rat s Dubrovnikom kojeg nijedan plemić nije želio.<ref name="Fine"/> == Borba za krunu == Ostoja je izbjegao hapšenje i zatvaranje bježeći iz [[Bobovac|Bobovca]] na ugarski dvor kod kralja Sigismunda, s kojim se u međuvremnu pomirio. Sigismund mu je odmah obećao vojnu podršku. U junu 1404. ugarska vojska osvojila je Usoru i Bobovac, gdje je Ostoja od tada stolovao kao Sigismundov kandidat, dok je svo bosansko plemstvo podržavalo Tvrtka. Jedinu podršku unutar kraljevstva Ostoja je imao kod [[Radivojevići|Radivojevića]], ali su mu i oni ubrzo prestali biti lojalni. Ostoja je tako bio u posjedu kraljevske krune i prijestolnice, ali je cijelo kraljevstvo priznavalo za kralja njegovog polubrata. Sigismundom je nastavio napadati Tvrtka sve do presudne bitke kod Dobora u septembru [[1408]]. godine, kada je ugarska vojska odnijela odlučujuću pobjedu. Sljedeću godinu Tvrtko je proveo u Bosni, nazivajući se kraljem i korespondirajući s Dubrovnikom, ali je sve brže i brže gubio podršku. Do kraja iste godine Ostoja je ponovno bio neosporeni kralj Bosne. Mletački izvori navode da je Sandalj Hranić Kosača igrao veliku ulogu u vraćanju Ostoje na prijestolje, mada nije jasno zašto.<ref name="Fine"/> == Druga vladavina == Iako je do kraja [[1409]]. bio svugdje priznat kao kralj Bosne, Ostojina pozicija je još uvijek bila nestabilna. Njegovi vazali su mu bili neposlušni i vodili su računa samo o vlastitim interesima, te čak i sami pregovarali s ugarskim kraljem. Neki od njih, poput Hrvatinića, pokorili su se direktno Sigismundu, umjesto Ostoji kao Sigismundovom vazalu. Hrvatinić je bio posebno opasan pošto je, budući da je bio znatno moćniji od Ostoje, mogao s ugarskim kraljem raditi protiv njega. Nadalje, pojedini velikaši, kao što je bio Kosača, priznali su Ostoju, ali ne i Sigismunda, ostavši vjerni Ladislavu sve do [[1410]]. godine.<ref name="Fine"/> === Sukob s Ugarskom === [[Datoteka:Pisanello 024b.jpg|mini|[[Sigismund Luksemburški]]]] Ostoja je ostao neprijateljski raspoložen prema Hrvoju. Pokušao ga je onesposobiti dajući drugim plemićima zemlju koja je pripadala njemu ili njegovim vazalima. Vidjevši da se rasplamsava sukob između njih, Sigismund, koji je želio zadržati dobre odnose s moćnim vojvodom, počeo se hladiti prema Ostoji. Osjećajući prijetnju ove dvojice i ljubomoru prema Hrvoju, čija ga je prisutnost sprječavala da istinski upravlja kraljevstvom, Ostoja se istinski trudio da poboljšava svoj odnos s drugim velikašima, poput Kosače i [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]], brata svoje supruge [[Kujava Radinović|Kujave]]. Ostojin sukob s Hrvatinićem i popravljanje odnosa s Kosačom i Radinovićem, koji su još uvijek podržavali Ladislava Anžuvinskog, potakli su Hrvatinića i Sigismunda da pokrenu rat protiv Ostoje [[1410]]. godine. Ostoja je izgubio teritorij na sjeveroistoku Bosne, uključujući [[Vranduk]], [[Srebrenik]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]], te na kraju [[Visoko]], te je prisiljen na bijeg. Sigismund je tada razmišljao da se okruni kao kralj Bosne, ali se Hrvoje s tim nije slagao, tako da je napustio tu zamisao.<ref name="Fine"/> U zimu 1410/[[1411]]. Ostoja je otputovao u [[Đakovo]] i pokorio se Sigismundu. Sigismund ga je priznao kao kralja Bosne, a Ostoja njega zauzvrat kao svog [[suzeren|suveren]] i predao mu [[Usora|Usoru]] i Soli, teritorije koje su vjerovatno već bile pod mađarskom okupacijom.<ref name="Fine"/> === Sukob s Osmanlijama === U maju [[1414]]. Osmanlije su pokrenule veliku vojnu kampanju protiv Bosne s ciljem vraćanja Tvrtka II na prijestolje. Proglasili su Tvrtka kraljem i harali Ostojinom i Sandaljevom zemljom nadajući se da će oslabiti Bosnu izazivanjem građanskog rata. Ostojin šura, Pavle Radinović, odmah je stao na Tvrtkovu stranu. Većina plemstva bila je na Ostojinoj strani. Osmanlije su se ubrzo povukle, ostavivši Tvrtka da se sam bori, da bi se vratili u februaru sljedeće godine. Odnijeli su pobjedu, uz Hrvojevu pomoć, nad ugarskom vojskom, prisilivši Ostoju i Sandalja da se pomire s Hrvojem. I Osmanlije i Hrvoje su zatim iz nepoznatih razloga zaboravili na Tvrtka i priznali Ostoju kao kralja.<ref name="Fine"/> === Ubistvo Radinovića === Ostoja je zatim u augustu [[1415]]. godine s Kosačom organizirao ubistvo svog nelojalnog šure. Kralj ga je pozvao na sjednicu sabora bosanske vlastele kod [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] zajedno sa starijim sinom [[Petar Radinović|Petrom]], a zatim na jahanje. Kada su se udaljili, Ostoja, Sandalj i njihova pratnja je napala Radinoviće, ubivši oca i zarobivši sina. Ostoja se odmah potom razveo od Radinovićeve sestre Kujave, što mu je donijelo neprijateljstvo s vlastitim sinom kojeg mu je rodila Kujava, [[Stjepan Ostojić|Stjepanom Ostojićem]].<ref name="Fine"/> === Hrvojeva smrt === Godine [[1416]]. umro je Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Ostoja je odmah oženio njegovu udovicu, [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]], koja mu je donijela značajan teritorij; između ostalog, Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m. Ovaj brak ga je izuzetno osnažio, što nije odgovaralo osmanskom sultanu [[Mehmed I|Mehmedu I]]. Sultan je sazvao sastanak Ostojine opozicije, kojem su prisustvovali, između ostalih, Sandalj, Radoslav Pavlović (mlađi sin Pavla Radinovića) i Ostojin jedini zakoniti sin, Stjepan Ostojić. Na tom sastanku je optužen za ubistvo Pavla Radinovića. Vješto je uspio zavaditi nove saveznike, a prethodne rivale, Kosače i Radinoviće. Radinovići i Osmanlije su Ostoji pomogli da zauzme veliki dio Sandaljeve teritorije, zauzevši čak [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]].<ref name="Fine"/> Međutim, Ostoja umire iznenada [[1418]]. godine. Sahranjen je u kraljevskom mauzoleju na [[Bobovac|Bobovcu]]. Naslijedio ga je Stjepan Ostojić. == Brakovi i potomstvo == Stjepan Ostoja se ženio tri puta. Njegova prva žena zvala se [[Vitača]]. Od nje se raveo [[1399]]. godine, nakon što je izabran za kralja, pošto je želio oženiti ženu višeg roda. Iste godine oženio je [[Kujava Radenović|Kujavu Radenović]]. S kraljicom Kujavom imao je sina: * [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne]] (umro cca [[1422]]) Godine [[1415]]/[[1416|6]]. razveo se od Kujave i oženio [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]], udovicu [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. S njom nije imao djece. Ostoja je imao i dva vanbračna sina: *[[Radivoj Ostojić|Radivoj Ostojić, kralj Bosne]] (umro [[1463]]) *[[Stjepan Tomaš, kralj Bosne]] (umro [[1461]]) == Također pogledajte == * [[Kotromanići]] * [[Historija Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] == Reference == {{reference}} ==Literatura== * {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}} {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=[[1398]]-[[1404]] |prethodnik=[[Jelena Gruba]] |nasljednik=[[Stjepan Tvrtko II]] }} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=[[1412]]-[[1418]] |prethodnik=[[Stjepan Tvrtko II]] |nasljednik=[[Stjepan Ostojić]] }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Kotromanići}} {{Bosanski vladari i velikaši}} {{Commonscat| Stephen Ostoja of Bosnia}} [[Kategorija:Bosanski kraljevi]] [[Kategorija:Kotromanići]] msjbfth0v20apwcn6ja1t3l4lrp0t89 3713586 3713585 2025-06-10T13:32:48Z Srđan 73336 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/193.198.71.4|193.198.71.4]] ([[User talk:193.198.71.4|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3459255 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime =Stjepan Ostoja | Nasljeđivanje =[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] | Nasljeđivanje1 =Kralj Bosne | Slika = | Opis slike = | Vladavina =[[1398]] - [[1404]] | Vladavina1 =[[1409]] - [[1418]] | Krunidba = | Prethodnik =[[Jelena Gruba]] | Prethodnik1 =[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] | Nasljednik =[[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtko II]] | Nasljednik1 =[[Stjepan Ostojić]] | Supružnik =[[Vitača]]<br>[[Kujava Radenović]]<br />[[Jelena Nelipčić]] | Djeca =[[Stjepan Ostojić]]<br>[[Radivoj Ostojić]]<br>[[Stjepan Tomaš]] | Dinastija =[[Kotromanići]] | Otac =[[Vladislav Kotromanić]] | Majka = | Datum rođenja = | Mjesto rođenja = | Datum smrti =[[septembar]] [[1418.]] | Mjesto smrti =najvjerovatnije [[Bobovac]] | Mjesto sahrane =[[Bobovac]] |}} '''Stjepan Ostoja''' (umro u septembru 1418) bio je [[spisak bosanskih vladara|kralj Bosne]] u dva navrata. Na prijestolje je prvi put došao uz pomoć [[Veliki vojvoda bosanski|velikog vojvode]] bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], da bi ga isti uz pomoć vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]] zbacio šest godina kasnije. Povratio je konačno krunu [[1409]]. godine i održao se na prijestolju još devet godina, do svoje smrti. == Porijeklo == Stjepan Ostoja je pripadao dinastiji [[Kotromanići|Kotromanića]], što se može zaključiti iz dokumenata izdatih tokom njegove vladavine. Međutim, njegovo tačno porijeklo nije sasvim sigurno budući da se prije dolaska na prijestolje ne spominje u danas postojećim primarnim izvorima.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}</ref> Ostojin sin, kralj [[Stjepan Tomaš]], [[1444]]. godine u svojoj povelji svog prethodnika, kralja [[Tvrtko II|Stjepana Tvrtka II Tvrtkovića]], naziva "''patruus noster carissimus''" ([[bosanski jezik|bosanski]]: "naš najdraži stric"). Iz toga se može zaključiti da je kralj Stjepan Ostoja bio sin Vladislava Kotromanića, brat kralja [[Tvrtko I|Stjepana Tvrtka I]].<ref name="Klaić">Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine</ref> Orbini Ostoju ipak naziva sinom Pavla Krstića iz porodice Jablanoviće, ali je po Orbiniju Ostoja bio povezan sa Kotromanićima ženskom linijom.<ref>''Kraljevstvo Slavena'', Mauro Orbini</ref> == Prva vladavina == [[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|mini|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]]] U političkom životu Bosne Ostoja se javio kasno, kao pretendent [[1397]]. godine, a podržavali su ga najmoćniji velikaši [[Sandalj Hranić Kosača]], [[Pavle Radinović]] i [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]. U prvoj polovini [[1398]]. nastojao je suzbiti humske [[Bogavčići-Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići|Radivojeviće]] i Nikoliće. Odmah po dolasku na vlast izrazio je podršku napuljskom kralju [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislavu Anžuvinskom]] u njegovoj borbi za ugarsku krunu protiv [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]]. Kralj Sigismund je stoga iste godine pokušao napasti Bosnu, ali je bio spriječen. Međutim, napad su izvršile Osmanlije.<ref name="Fine"/> Dvije godine nakon dolaska na prijestolje požalio se Dubrovčanima zbog prodaje Bosanaca u roblje u tom gradu. Pošto rimokatolici nisu mogli biti prodavani kao robovi, pretpostavlja se da se radilo o pripadnicima [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], kojoj je zasigurno pripadao i sam Ostoja, kao jedini nekatolički kralj Bosne. U ovom nastojanju podržavao ga je veliki vojvoda bosanski [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], također pripadnik Crkve bosanske. Došlo je do kraćeg rata s Dubrovnikom, ali njihov uspjeh se očitovao šesnaest godina kasnije, kada je u Dubrovniku zabranjena prodaja robova.<ref name="Fine"/> Dobri odnosi Ostoje i Hrvatinića prekinuti su kada je kralj oduzeo zemlju jednom plemiću koji je bio pod vojvodinom zaštitom. Do marta [[1404]]. Ostoja je bio u zavadi i s Hrvatinićem i sa [[Sandalj Hranić Kosača|Sandaljem Hranićem Kosačom]], dvojicom najmoćnijih velikaša svoga kraljevstva. Nijedan od njih nije prisustvovao zasjedanju [[stanak|stanka]] kojeg je Ostoja sazvao krajem aprila [[1404]]. Već u maju plemstvo se sastalo i zbacilo Ostoju, te novim kraljem proglasilo Tvrtka II. Razlog za zbacivanje Ostoje bila je njegova tvrdoglavost, autoritativnost i želja da vlada nezavisno od moćnih velikaša, što je pokazao rat s Dubrovnikom kojeg nijedan plemić nije želio.<ref name="Fine"/> == Borba za krunu == Ostoja je izbjegao hapšenje i zatvaranje bježeći iz [[Bobovac|Bobovca]] na ugarski dvor kod kralja Sigismunda, s kojim se u međuvremnu pomirio. Sigismund mu je odmah obećao vojnu podršku. U junu 1404. ugarska vojska osvojila je Usoru i Bobovac, gdje je Ostoja od tada stolovao kao Sigismundov kandidat, dok je svo bosansko plemstvo podržavalo Tvrtka. Jedinu podršku unutar kraljevstva Ostoja je imao kod [[Radivojevići|Radivojevića]], ali su mu i oni ubrzo prestali biti lojalni. Ostoja je tako bio u posjedu kraljevske krune i prijestolnice, ali je cijelo kraljevstvo priznavalo za kralja njegovog polubrata. Sigismundom je nastavio napadati Tvrtka sve do presudne bitke kod Dobora u septembru [[1408]]. godine, kada je ugarska vojska odnijela odlučujuću pobjedu. Sljedeću godinu Tvrtko je proveo u Bosni, nazivajući se kraljem i korespondirajući s Dubrovnikom, ali je sve brže i brže gubio podršku. Do kraja iste godine Ostoja je ponovno bio neosporeni kralj Bosne. Mletački izvori navode da je Sandalj Hranić Kosača igrao veliku ulogu u vraćanju Ostoje na prijestolje, mada nije jasno zašto.<ref name="Fine"/> == Druga vladavina == Iako je do kraja [[1409]]. bio svugdje priznat kao kralj Bosne, Ostojina pozicija je još uvijek bila nestabilna. Njegovi vazali su mu bili neposlušni i vodili su računa samo o vlastitim interesima, te čak i sami pregovarali s ugarskim kraljem. Neki od njih, poput Hrvatinića, pokorili su se direktno Sigismundu, umjesto Ostoji kao Sigismundovom vazalu. Hrvatinić je bio posebno opasan pošto je, budući da je bio znatno moćniji od Ostoje, mogao s ugarskim kraljem raditi protiv njega. Nadalje, pojedini velikaši, kao što je bio Kosača, priznali su Ostoju, ali ne i Sigismunda, ostavši vjerni Ladislavu sve do [[1410]]. godine.<ref name="Fine"/> === Sukob s Ugarskom === [[Datoteka:Pisanello 024b.jpg|mini|[[Sigismund Luksemburški]]]] Ostoja je ostao neprijateljski raspoložen prema Hrvoju. Pokušao ga je onesposobiti dajući drugim plemićima zemlju koja je pripadala njemu ili njegovim vazalima. Vidjevši da se rasplamsava sukob između njih, Sigismund, koji je želio zadržati dobre odnose s moćnim vojvodom, počeo se hladiti prema Ostoji. Osjećajući prijetnju ove dvojice i ljubomoru prema Hrvoju, čija ga je prisutnost sprječavala da istinski upravlja kraljevstvom, Ostoja se istinski trudio da poboljšava svoj odnos s drugim velikašima, poput Kosače i [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]], brata svoje supruge [[Kujava Radinović|Kujave]]. Ostojin sukob s Hrvatinićem i popravljanje odnosa s Kosačom i Radinovićem, koji su još uvijek podržavali Ladislava Anžuvinskog, potakli su Hrvatinića i Sigismunda da pokrenu rat protiv Ostoje [[1410]]. godine. Ostoja je izgubio teritorij na sjeveroistoku Bosne, uključujući [[Vranduk]], [[Srebrenik]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]], te na kraju [[Visoko]], te je prisiljen na bijeg. Sigismund je tada razmišljao da se okruni kao kralj Bosne, ali se Hrvoje s tim nije slagao, tako da je napustio tu zamisao.<ref name="Fine"/> U zimu 1410/[[1411]]. Ostoja je otputovao u [[Đakovo]] i pokorio se Sigismundu. Sigismund ga je priznao kao kralja Bosne, a Ostoja njega zauzvrat kao svog [[suzeren|suveren]] i predao mu [[Usora|Usoru]] i Soli, teritorije koje su vjerovatno već bile pod mađarskom okupacijom.<ref name="Fine"/> === Sukob s Osmanlijama === U maju [[1414]]. Osmanlije su pokrenule veliku vojnu kampanju protiv Bosne s ciljem vraćanja Tvrtka II na prijestolje. Proglasili su Tvrtka kraljem i harali Ostojinom i Sandaljevom zemljom nadajući se da će oslabiti Bosnu izazivanjem građanskog rata. Ostojin šura, Pavle Radinović, odmah je stao na Tvrtkovu stranu. Većina plemstva bila je na Ostojinoj strani. Osmanlije su se ubrzo povukle, ostavivši Tvrtka da se sam bori, da bi se vratili u februaru sljedeće godine. Odnijeli su pobjedu, uz Hrvojevu pomoć, nad ugarskom vojskom, prisilivši Ostoju i Sandalja da se pomire s Hrvojem. I Osmanlije i Hrvoje su zatim iz nepoznatih razloga zaboravili na Tvrtka i priznali Ostoju kao kralja.<ref name="Fine"/> === Ubistvo Radinovića === Ostoja je zatim u augustu [[1415]]. godine s Kosačom organizirao ubistvo svog nelojalnog šure. Kralj ga je pozvao na sjednicu sabora bosanske vlastele kod [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] zajedno sa starijim sinom [[Petar Radinović|Petrom]], a zatim na jahanje. Kada su se udaljili, Ostoja, Sandalj i njihova pratnja je napala Radinoviće, ubivši oca i zarobivši sina. Ostoja se odmah potom razveo od Radinovićeve sestre Kujave, što mu je donijelo neprijateljstvo s vlastitim sinom kojeg mu je rodila Kujava, [[Stjepan Ostojić|Stjepanom Ostojićem]].<ref name="Fine"/> === Hrvojeva smrt === Godine [[1416]]. umro je Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Ostoja je odmah oženio njegovu udovicu, [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]], koja mu je donijela značajan teritorij; između ostalog, Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m. Ovaj brak ga je izuzetno osnažio, što nije odgovaralo osmanskom sultanu [[Mehmed I|Mehmedu I]]. Sultan je sazvao sastanak Ostojine opozicije, kojem su prisustvovali, između ostalih, Sandalj, Radoslav Pavlović (mlađi sin Pavla Radinovića) i Ostojin jedini zakoniti sin, Stjepan Ostojić. Na tom sastanku je optužen za ubistvo Pavla Radinovića. Vješto je uspio zavaditi nove saveznike, a prethodne rivale, Kosače i Radinoviće. Radinovići i Osmanlije su Ostoji pomogli da zauzme veliki dio Sandaljeve teritorije, zauzevši čak [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]].<ref name="Fine"/> Međutim, Ostoja umire iznenada [[1418]]. godine. Sahranjen je u kraljevskom mauzoleju na [[Bobovac|Bobovcu]]. Naslijedio ga je Stjepan Ostojić. == Brakovi i potomstvo == Stjepan Ostoja se ženio tri puta. Njegova prva žena zvala se [[Vitača]]. Od nje se raveo [[1399]]. godine, nakon što je izabran za kralja, pošto je želio oženiti ženu višeg roda. Iste godine oženio je [[Kujava Radenović|Kujavu Radenović]]. S kraljicom Kujavom imao je sina: * [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne]] (umro cca [[1422]]) Godine [[1415]]/[[1416|6]]. razveo se od Kujave i oženio [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]], udovicu [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. S njom nije imao djece. Ostoja je imao i dva vanbračna sina: *[[Radivoj Ostojić|Radivoj Ostojić, kralj Bosne]] (umro [[1463]]) *[[Stjepan Tomaš, kralj Bosne]] (umro [[1461]]) == Također pogledajte == * [[Kotromanići]] * [[Historija Bosne i Hercegovine]] * [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] == Reference == {{reference}} ==Literatura== * {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}} {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=[[1398]]-[[1404]] |prethodnik=[[Jelena Gruba]] |nasljednik=[[Stjepan Tvrtko II]] }} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=[[1412]]-[[1418]] |prethodnik=[[Stjepan Tvrtko II]] |nasljednik=[[Stjepan Ostojić]] }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Kotromanići}} {{Bosanski vladari i velikaši}} {{Commonscat| Stephen Ostoja of Bosnia}} [[Kategorija:Bosanski kraljevi]] [[Kategorija:Kotromanići]] ktneut8tsn8qy6l81yn874sosbadoak Antara ibn Šedad 0 5720 3713624 3552588 2025-06-10T21:06:16Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|2|0 */ 3713624 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Antarah ibn Shaddad & Abla.jpg|192px|desno|mini|Antara & Abla]] '''Antara ibn Šedad,''' (ʿAntara ibn Šaddād, {{jez-ar|عنترة بن شداد}}; oko 525.- oko 615.)<ref>{{Cite book|last=Ma`lūf|first=Luwīs|title=al-Munğid : fī al-luġa wa al-adab wa al-`ulūm|publisher=al-Maṭba`a al-Kāṯūlīkiyya|year=1956|location=Bayrūt}}</ref> arapski je [[Poezija|pjesnik]] i [[ratnik]] rođen kao sin crne robinje, uzdigao se ne samo do plemićkog ugleda, već do simbola viteške časti.U literaturi poznat i kao "Ahil arabljanskog herojskog doba", jer je nesumnjivo bio najslavniji ratnik prijeislamskog doba. Otac mu je bio slobodni Arabljanin iz plemena Abs, a majka robinja, crna Abisinka, po imenu Zubayba. Antara je djetinjstvo proveo kao rob, čuvajući stada deva u oblasti Nedžd.<ref>{{Cite book|title=Muallaqe : sedam zlatnih arabljanskih oda|publisher=Sarajevo Publishing|year=2004|isbn=9958-21-301-X|editor-last=Duraković|editor-first=Esad|location=Sarajevo|translator-last=Duraković|translator-first=Esad}}</ref> Pošto se zahvaljujući svojoj snazi i vještinama istakao u međuplemenskim borbama, stekao je slobodu i slavu. Ovaj biografski kostur, uskoro je odjenut brojnim legendama o njegovim viteškim podvizima, ljubavi prema Abli i uzaludnim nastojanjima da je osvoji.Osim što je bio hrabar ratnik, Antara je bio i nadaren pjesnik, autor je jedne od sedam najljepših prijeislamskih poema uvrštenih u zbirku Mualaka ''(Mu‘allaqa), Kaside o mejdanu i viteštvu.'' Fragmenti legendi i stihova doveli su u konačnici do formiranja slavne epopeje o ovom junaku, kao dokazu da je svojim vrlinama čovjek ropskog porijekla, čak miješane rase mogao steći status koji su imali i "čistokrvni" [[Arapi]]. == Roman o Antari == Kada je o obimu i zapisivanju ove predaje riječ, postoje različita i sukobljena mišljenja. U nekim redakcijama iznosi hiljade stranica sakupljenih u više tomova. Redakcija [[Jusuf ibn Ismail|Jusufa ibn Ismaila]] predstavlja osnovu za sve kasnije, koje su mahom njeni sažeci. Ono što na "prvo čitanje" pada u oči kao epsko jeste svakako ono o čemu se pripovijeda. [[Rat]]ovanja među plemenima, glasoviti Ayyamu-l- Arab centralna su tema. Ova međuplemenska "čarkanja" sa pohodima, otimačinom, presretanjem, viteškom čašću i sticanjem plijena tipična su epska situacija (u bošnjačkoj epskoj tradiciji, primjera radi, imaju svoj ekvivalent u četovanjima junaka na krajini, granici). Tu je naravno neizostavna i junakova draga, za koju je - da bi osvojio njenu ruku - spreman izvršiti svakojake, nejčešće nemoguće podvige. Naravno, ne smijemo zaboraviti da Antara nije ni Ahil, ni Orlando, ni Halil Hrnjica. On baštini posebnosti arabljanskog načina života, pogleda na stvarnost i vrijeme i tada važeće društvene norme, kao što svaki lik nosi u sebi trag duha koji ga je iznjedrio. Tema ratovanja za plemensku čast nije slučajna. Pojedinac se u tom svijetu može ostvariti samo boreći se opće. Važnost kolektiva, kao vrhovne vrijednosti, prema kojoj se sve mora ravnati i prilagoditi također je epska odlika ove predaje. Međutim, posebnost i ljepota leže u činjenici da nigdje kao u pustinji koja je Antarin dom, zajednica nije tako životno važna, u doslovnom smislu. Pojedinac izopčen iz svog plemena, dakle kolektiva, osuđen je na propast, ukoliko ga ne prihvati druga zajednica. Interesi i čast plemena uvijek su na prvom mjestu. Predaja i započinje ne sa svojim glavnim junakom, već indirektnim veličanjem njegovog plemena: Naselja plemena Abs rasprostirala su se naširoko oko terena s pitokom vodom u oblasti Nedžda, srca Arabijskog poluotoka, sjeverno od Medine, bolje reći, sjeveroistočno od nje. Antara, ma kakav njegov karakter, borilačke vještine ili pjesnički talenat bili, ne bi pomoću njih stekao slobodu da ih nije stavio u službu plemenu i njegovim interesima. Suplemenici, osim rijetkih iskrenih prijatelja, ovog tamnoputog junaka i trpe samo iz jednog razloga: on je u stanju priskrbiti plijen, ugled i snagu plemenu bolje nego iko drugi. Odgovori mu Urva Verd: :Ne raduj se Antarovoj pogibiji. Sunca mi, ako pogine taj zaštitnik Absija, niko od nas neće biti slobodan. Ne odmičući se od centralnih motiva: ratovanja i ljubavi, dolazimo do još jedne epske odlike – ponavljanja. Bilo da se radi o brojnim dvobojima, zarobljavanjima, dokazivanju, nesuglasicama s amidžom u čiju kćer Ablu je Antara zaljubljen,... ciklično se ponavljaju tri tipa okolnosti i dešavanja. * (1) Antaru gledaju neprijateljski, njegova ljubav sa Ablom je onemogućena zbog njegovog porijekla, trpi brojna negodovanja i neprijateljstva u plemenu u periodu relativnog mira i blagostanja. * (2) Teritorija, stoka, ugled ili sigurnost plemena dovedeni su u pitanje i suplemenici ga pozivaju u pomoć, obećavajući mu slobodu, a amidža (iz straha ili po nagovoru ostalih) Ablinu ruku. * (3) Uz pomoć Antare Abs pobjeđuje, ali suplemenici iznevjeravaju obećanja, a amidža smišlja novu nemoguću misiju na koju će poslati Antaru i za vrijeme koje će Ablu zaručiti za drugoga. Kada je riječ o izboru glavnih likova, iako su Antara i njegov polubrat Šejbub robovi, ispoštovana je epska težnja "uzvišenosti", jer je predaja ispunjena dešavanjima čiji su akteri kraljevi, prinčevi, njihovi namjesnici, najistaknutiji junaci isl, koju navedena dvojica kao dokazani junaci koje kraljevi uzimaju za prijatelje ne krše. Pored nabrojanog, viteški [[moral]] i čast, kodeksi ponašanja koji se moraju poštovati i koje krše samo izdajice, objektivnost i širina pripovijedanja koje smisao nalazi u opisu cijelog jednog svijeta bistvovanja elementi su epskog u ovoj impozantnoj predaji o junaku, po mnogo čemu posebnom i jedinstvenom. == Reference == {{reference}} == Također pogledajte == * [[Arapska književnost]] {{Commonscat|Antarah ibn Shaddad}} [[Kategorija:Biografije]] [[Kategorija:Arapski pjesnici]] suec24c6160p00f4xumxz1teno1ay67 Paralelni sistemi 0 5733 3713608 3684745 2025-06-10T20:56:36Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713608 wikitext text/x-wiki == Multiprocesorski sistemi == Kada govorimo o računalnim sistemima, najčešće mislimo na jednoprocesorske sisteme, odnosno sisteme s jednim [[CPU]]-om. Međutim, postoji trend razvoja sistema s više [[procesor]]a ili [[multiprocesor]]skih sistema. Ovi sistemi imaju više procesora koji blisko komuniciraju, dijeleći [[Sabirnica|sabirnicu]], sat, a ponekad i memoriju te periferne uređaje. Također se često nazivaju ''tightly coupled'' sistemima, što bi se moglo prevesti kao ''čvrsto povezani sistemi''. Osnovni razlog razvoja multiprocesorskih sistema jest povećanje brzine rješavanja korisničkih problema, odnosno omogućavanje obavljanja više zadataka u kraćem vremenskom periodu. U odnosu na više jednoprocesorskih sistema, jedan višeprocesorski sistem ima značajnu prednost i u uštedi troškova, s obzirom na to da procesori dijele iste resurse. Na primjer, isplativije je da se određeni podaci nalaze na jednom [[Tvrdi disk|hard disku]], s kojim radi više procesora, nego da postoji više računara, svaki sa svojim diskom i više kopija istih podataka. Još jedan razlog za razvoj višeprocesorskih sistema jest povećanje pouzdanosti sistema. Ako jedan procesor prestane s radom, to ne znači da će cijeli sistem stati, već će se samo usporiti, jer će se zadaci nastaviti izvršavati na preostalim procesorima. == Simetrično i asimetrično multiprocesiranje == Danas višeprocesorski sistemi najčešće koriste [[simetrično multiprocesiranje]] (SMP), pri čemu svaki procesor pokreće identičnu kopiju [[Operativni sistem|operativnog sistema]] te komuniciraju međusobno kada je to potrebno. Neki sistemi, pak, koriste [[asimetrično multiprocesiranje]] (AMP), pri kojem se svakom procesoru dodjeljuje određeni specifičan zadatak. Glavni procesor kontrolira sistem, dok ostali procesori primaju instrukcije od njega i izvršavaju dodijeljene zadatke. Ova komunikacijska šema između procesora poznata je i pod nazivom [[Master-slave relacija|''master-slave'' relacija]]. == Primjeri sistema == Primjer sistema sa simetričnim multiprocesiranjem jest [[Encore Computer|Encore]] verzija [[UNIX]]-a razvijena za [[Multimax]] računare. Međutim, kod ovih sistema potrebno je kontrolirati [[Ulazno-izlazni procesi|U/I procese]] kako bi se znalo kojem procesoru se dodjeljuju određeni podaci za obradu. Model asimetričnog multiprocesiranja zastupljen je kod ekstremno velikih sistema, u kojima je jedna od najsporijih operacija obično procesiranje [[Ulazno-izlazni sistem|U/I]]-a. Kao rješenje ovog problema, tačno određeni procesori zaduženi su za U/I aktivnosti. == Hardverska i softverska implementacija == Potrebno je naglasiti da razlika između simetričnog i asimetričnog multiprocesiranja može biti posljedica kako softverskih, tako i hardverskih faktora. Moguće je konstruirati poseban [[hardver]] koji će razlikovati više procesora, ali također je moguće napisati [[softver]] koji će procesore razlikovati na principu ''master-slave'' relacije. Na primjer: Sun-ov operativni sistem [[SunOS]] Version 4 omogućava asimetrično multiprocesiranje. Nasljednik SunOS-a, [[Solaris (operativni sistem)|Solaris 2]], namijenjen je za simetrično multiprocesiranje. == Prednosti i izazovi multiprocesorskih sistema == Multiprocesorski sistemi nude brojne prednosti, ali dolaze i s određenim izazovima: === Prednosti === Povećana obrada podataka – Omogućava paralelno izvršavanje zadataka. Bolja iskorištenost resursa – Više procesora dijeli memoriju, diskove i ulazno-izlazne uređaje. Povećana pouzdanost – U slučaju kvara jednog procesora, sistem može nastaviti s radom. === Izazovi === Kompleksnost upravljanja zadacima – Potrebni su efikasni algoritmi za raspodjelu poslova među procesorima. Sinhronizacija i komunikacija – Procesori moraju pravilno razmjenjivati podatke bez sukoba. Softverska podrška – Operativni sistemi moraju biti prilagođeni multiprocesorskim okruženjima. [[Kategorija:Operativni sistemi]] sd2nvlk0r8eojhkv4za64bfzjzcofur Silicij 0 6894 3713664 3635243 2025-06-11T02:47:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713664 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Silicij | Simbol = Si | Atomski broj = 14 | Serija = Polumetali | Grupa = 14 | Perioda = 3 | Blok = p | Slika = [[Datoteka:SiliconCroda.jpg|180px]] | Boja serije = Peru | Izgled = tamno sivi sa plavim nijansama | Zastupljenost = 25,8<ref name="binder" /> | Atomska masa = 28,085 (28,084–28,086)<ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 110 | Atomski radijus izračunat = 111 | Kovalentni radijus = 111 | Van der Waalsov radijus = 210 | Elektronska konfiguracija = [Ne] 3s<sup>2</sup> 3p<sup>2</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 4 | CAS registarski broj = 7440-21-3 | Energija ionizacije_1 = 786,5 | Energija ionizacije_2 = 1577,1 | Energija ionizacije_3 = 3231,6 | Energija ionizacije_4 = 4355,5 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 6,5 | Struktura kristala = dijamantna | Gustoća = 2336 (20 °C)<ref name="greenwood" /> | Koeficijent termalne ekspanzije = 2,6 | Magnetizam = dijamagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = −4,1 · 10<sup>−6</sup>)<ref name="Weast" /> | Tačka topljenja_K = 1687<ref name="rscorg" /> | Tačka topljenja_C = 1414 | Tačka ključanja_K = 3533<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 3260 | Molarni volumen = 12,06 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 383<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 50,66<ref name="neuer" /> | Pritisak pare = 1 | Pritisak pare_K = 1908 | Brzina zvuka = 8433 | Brzina zvuka_K = 293 | Specifična toplota = 703<ref name="binder" /> | Specifična toplota_K = 298 | Specifična električna provodljivost = 252· 10<sup>-6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 150 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = -4, (2) '''+4''' | Oksidi = SiO<sub>2</sub> | Potencijal elektroda = | Elektronegativnost = 1,90 | Oznaka upozorenja ='''Granulat'''<br />{{Oznake upozorenja|Xi}}<br />'''Prah'''<br />{{Oznake upozorenja|F|Xi}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|36/38}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|26|22|36/37/39}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Si | Maseni broj = 26 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,234 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 5,066 | Tipraspada1ZP = <sup>26</sup>Al }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Si | Maseni broj = 27 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 4,16 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 4,812 | Tipraspada1ZP = <sup>27</sup>Al }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Si | Maseni broj = 28 | Rasprostranjenost u prirodi = '''92,23''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Si | Maseni broj = 29 | Rasprostranjenost u prirodi = 4,67 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Si | Maseni broj = 30 | Rasprostranjenost u prirodi = 3,1 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Si | Maseni broj = 31 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 157,3 [[Minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,492 | Tipraspada1ZP = <sup>31</sup>P }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Si | Maseni broj = 32 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 276 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,224 | Tipraspada1ZP = <sup>32</sup>P }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Si | Maseni broj = 33 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 6,18 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 5,845 | Tipraspada1ZP = <sup>33</sup>P }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Si | Maseni broj = 34 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,77 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 4,601 | Tipraspada1ZP = <sup>34</sup>P }} |}} '''Silicij''' je [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|hemijskim simbolom]] '''Si''' i rednim brojem 14. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] nalazi se u [[14. grupa hemijskih elemenata|četvrtoj glavnoj grupi]] (grupa ugljika) i 3. periodi. Silicij je klasični [[polumetali|polumetal]], tako da ispoljava osobine [[metal (hemija)|metala]] kao i nemetala, a ima i osobinu poluprovodljivosti. Čisti elementarni silicij ima sivo-crnu boju, a može se primijetiti i tipičan metalni, često bronzano do plavičasti sjaj. Za čovjeka, elementarni silicij nije [[otrov]]an. U obliku svojih spojeva, silikata, silicij je veoma važan za čovjeka. Prosječni udio silicija u obliku spojeva u ljudskom tijelu iznosi oko 20&nbsp;mg/kg mase, a ta količina se smanjuje kod starijih osoba. == Historija == [[Antoine Lavoisier]] je bio prvi naučnik koji je 1787. godine primijetio da je [[silicij-dioksid|silika]] mogući oksid nekog, do tada još neotkrivenog, [[hemijski element|hemijskog elementa]].<ref name="Kerr" /> Nakon što je pokušao da iz silike izolira čisti silicij, [[Humphry Davy]] je 1808. godine predložio ime ''silicium'' za novi element, naziv izveden iz [[latinski jezik|latinskog]] ''silex'', ''silicis'' u značenju [[kremen]] i nastavka ''-ium'' jer je vjerovao da se radi o [[metal (hemija)|metalu]].<ref name="Davyh" /> Smatra se da su [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussac]] i [[Louis Jacques Thénard|Thénard]] 1811. godine dobili, nepotpuno čisti, amorfni silicij, tako što su zagrijavali, tada novootkriveni, metal [[kalij]] uz dodatak [[silicij-tetrafluorid]]a, međutim proizvod te reakcije nisu u dovoljnoj mjeri izdvojili i prečistili niti su mu odredili osobine, neznajući da se radi o novom elementu.<ref name="Thenard" /> Današnje ime siliciju je dao [[Škotska|škotski]] [[hemičar]] [[Thomas Thomson (hemičar)|Thomas Thomson]] 1817. godine. On je zadržao dio imena koji je dao Davy ali je umjesto dodatka ''-ium'' dodao ''-on'' ([[engleski jezik|engl.]] ''silicon'') jer je vjerovao da je silicij nemetal sličan kao [[Bor (element)|bor]] (engl. ''boron'') ili [[ugljik]] (engl. ''carbon'').<ref name="Thomasth" /> [[Jacob Berzelius|Berzelius]] je 1823. godine dobio amorfni silicij koristeći otprilike sličnu metodu kao Gay-Lussac (metal kalij i kalij-fluorosilikat), ali je proizvod reakcije prečistio ispirajući ga konstantno te dobio smeđi prah.<ref name="undersok" /> Zbog toga, danas se u literaturi vrlo često može pronaći da je on otkrio elementarni silicij.<ref name="elvira" /><ref name="Voronkov" /> Silicij, u svom mnogo više uobičajenom kristalnom obliku nije dobijen narednih 31 godinu, sve dok ga nije pronašao [[Henri Etienne Sainte-Claire Deville|Deville]]. On je 1854. godine pokušao dobiti metalni [[aluminij]] iz [[aluminij-hlorid]]a, a koji je bio znatno onečišćen [[silicij-hlorid]]om. Deville je koristio dvije metode za dobijanje aluminija: zagrijavanje aluminij-hlorida uz prisustvo natrija u intertnoj atmosferi (vodika); te topljenje aluminij-hlorida sa natrij hloridom i [[elektroliza|elektrolizom]] te mješavine. U oba slučaja nastajao je čisti silicij. On se rastvarao u istopljenom aluminiju ali se nakon njegovog hlađenja kristalizirao. Rastvaranjem čvrstog aluminija u [[Hlorovodična kiselina|hlorovodičnu kiselinu]] pojavljivale su se ljuskice kristalnog silicija.<ref name="Henris" /> Na kraju, Deville je dobio kristalni silicij zagrijavajući hlorid ili fluorid silicija sa metalnim natrijem, izolirao amorfni silicij, istopio taj amorfni oblik sa soli i zagrijao mješavinu dok sva so nije isparila.<ref name="Claires" /><ref name="etacude" /> Pomoću elektrolize nečistog natrij-aluminij hlorida koji sadrži oko 10% silicija, on je uspio 1854. godine dobiti relativno čisti alotrop silicija.<ref name="nautilusfis" /> Kasnije, pronađene su i razvijene mnogo jeftinije metode za izoliranje silicija u nekoliko [[Alotropske modifikacije|alotropskih modifikacija]], a jedna od najnovijih je [[silicen]]. Pošto je silicij jedan od vrlo važnih elemenata u industriji poluprovodnika i uređaja visoke tehnologije, mnoga mjesta na svijetu nose njegovo ime. Jedan od poznatijih primjera je ''Silikonska dolina'' (''Silicon Valley'') u [[Kalifornija|Kaliforniji]], koja nosi ime elementa jer je on, između ostalog, osnova brojnih današnjih industrija zasnovanih na računarskoj tehnologiji. I druga geografska mjesta koja imaju određenu vezu industrijom imaju u svom imenu neku povezanost sa silicijem. Primjeri uključuju ''Silicon Forest'' (bos. ''silicijska šuma'') u [[Oregon]]u, [[Silicon Hills]] u Austinu ([[Texas]]), ''silikonska Saksonija'' u [[Njemačka|Njemačkoj]], ''Silikonska dolina'' kod [[Bangalore]]a u [[Indija|Indiji]], ''Silikonska granica'' u [[Mexicali]] ([[Meksiko]]), ''Silicon Fen'' u [[Cambridge]]u, [[Engleska]], ''Silicon Glen'' u Škotskoj i ''Silicon Gorge'' u Bristolu, Engleska. == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Silicon-unit-cell-3D-balls.png|130px|thumb|lijevo|Silicij se kristalizira u dijamantsku kubičnu kristalnu strukturu]] Na sobnoj temperaturi, silicij je u čvrstom stanju i ima relativno visoku tačku topljenja i ključanja od 1410 i 3260&nbsp;°C, respektivno. U tečnom stanju ima mnogo veću [[gustoća|gustoću]] (2,533 g/cm<sup>3</sup> pri tački topljenja<ref name="specifikacija"/>) nego kada je čvrst. Kada prelazi u čvrsto stanje ne skuplja se kao većina supstanci, nego se širi, slično kao što se javlja kod [[led]]a i [[voda|vode]]. Sa relativno visokom [[Toplotna provodljivost|toplotnom provodljivošću]] od 150 W·m<sup>−1</sup>·K<sup>−1</sup>, silicij dobro provodi toplotu, pa se zbog toga ne koristi za toplotno izoliranje vrućih predmeta. U svom [[kristal]]iziranom obliku, čisti silicij je sive boje sa metalnim sjajem. Poput [[germanij]]a, silicij je prilično snažan, vrlo krhak i podložan lomljenju. Silicij, poput [[ugljik]]a i germanija, kristalizira se u dijamantsku kubičnu [[Kristalna struktura|kristalnu strukturu]], pri čemu mu razmak rešetke iznosi 0,5430710&nbsp;nm (5,430710 [[Ångstrom|Å]]).<ref name="Williamc" /> Vanjska elektronska orbitala silicija, slično kao i kod ugljika, ima četiri valentna elektrona. Ljuske 1''s'', 2''s'', 2''p'' i 3''s'' su potpuno popunjene dok 3''p'' ljuska sadrži samo dva elektrona od mogućih šest. Silicij je [[poluprovodnik]]. On ima negativan temperaturni koeficijent [[Električni otpor|električnog otpora]], pošto se broj slobodnih nosilaca naboja povećava porastom temperature. Električni otpor jediničnog kristala silicija se značajno mijenja pod uticajem mehaničkog stresa zbog piezootporničkog (piezorezistivnog) efekta.<ref name="Hullr" /> === Hemijske === [[Datoteka:Silizium pulver.jpg|130px|thumb|lijevo|Prah silicija]] Silicij je [[Polumetali|metaloid]], vrlo lahko otpušta ili dijeli svoja četiri vanjska elektrona, čime obično gradi četiri veze. Poput ugljika, njegova četiri valentna elektrona daju mu mogućnost vezanja za mnoge druge elemente. Za razliku od ugljika, silicij može primiti i dodatne elektrone i formirati pet ili šest veza u određenim nešto nestabilnijim silikatnim oblicima. Četverovalentni silicij je relativno inertan, ali i dalje može reagirati sa [[Halogeni elementi|halogenim elementima]] i razblaženim [[baza (hemija)|bazama]], dok najveći broj kiselina (osim nekih hiper reaktivnih kombinacija dušične i fluorovodične kiseline) nema utjecaja na silicij. === Izotopi === Silicij u prirodi je sastavljen iz tri stabilna izotopa: <sup>28</sup>Si, <sup>29</sup>Si i <sup>30</sup>Si. Među njima, najveći udio ima [[izotop]] <sup>28</sup>Si (92% udjela u prirodnom siliciju).<ref name="NNDC" /> Od njih, samo se izotop <sup>29</sup>Si koristi u [[nuklearna magnetna rezonanca|NMR]] i EPR [[spektroskopija|spektroskopiji]].<ref name="NMRmap" /> Poznato je oko 20 radioaktivnih izotopa, među kojima je najstabilniji izotop <sup>32</sup>Si sa vremenom poluraspada od 170 godina, a poslije njega izotop <sup>32</sup>Si koji ima [[vrijeme poluraspada]] od 157,3 minute.<ref name="NNDC"/> Svi ostali nestabilni izotopi imaju vremena poluraspada kraća od sedam sekundi, a većina od njih imaju ''životni vijek'' kraći od desetinke sekunde.<ref name="NNDC"/> Silicij nema nijedan poznati nuklearni izomer.<ref name="NNDC"/> Maseni brojevi izotopa se kreću u rasponu od 22 do 44.<ref name="NNDC"/> Najčešći način raspada kod šest izotopa sa masenim brojevima nižim od 28 je [[Beta-zraci|β<sup>+</sup>]], primarno dajući izotope aluminija (13 protona) kao proizvod raspada.<ref name="NNDC"/> Najčešći načini raspada za 16 izotopa sa masenim brojevima višim od 28 je [[Beta-zraci|β<sup>-</sup>]], dajući kao proizvod raspada izotope [[fosfor]]a (15 protona).<ref name="NNDC"/> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Quartz, Tibet.jpg|thumb|lijevo|160px|Klaster kristala [[kvarc]]a (SiO<sub>2</sub>) sa [[Tibet]]a.]] Mjereno po masi, silicij čini oko 27,7% [[Zemljina kora|Zemljine kore]] i drugi je element po rasprostranjenosti u kori, odmah iza [[kisik]]a.<ref name="geosurvey" /> Silicij se obično nalazi u obliku složenih [[silikatni minerali|silikatnih minerala]], a mnogo rjeđe kao [[silicij-dioksid]] (''silika'', jedan od najznačajnijih sastojaka običnog pijeska). Čiste silicijske kristale vrlo teško je naći u prirodi. Silikatni minerali, vrlo raznoliki minerali koji sadrže silicij, [[kisik]] i reaktivne metale, čine oko 90% ukupne mase Zemljine kore. Razlog za to treba tražiti u činjenici da pri izuzetno visokim temperaturama koje su karakterisale stvaranje unutrašnjeg Sunčevog sistema, silicij i kisik su imali veliki afinitet jedan prema drugom, gradeći mreže silicija i kisika u hemijskim spojevima vrlo niske stabilnosti. Pošto su kisik i silicij bili najčešći nemetalni elementi koji nisu bili u gasovitom stanju u ostacima prašine [[supernova]], koja je formirala protoplanetarni disk pri stvaranju i evoluciji Sunčevog sistema, oni su formirali mnoge kompleksne silikate koji su kasnije srasli i spojili se u veće stjenovite [[planetezimal]]e i [[planeta|planete]] slične Zemlji. Na taj način, reducirana matrica silikatnih minerala je ''zarobila'' metale dovoljno reaktivne da budu oksidirani ([[aluminij]], [[kalcij]], [[natrij]], [[kalij]] i [[magnezij]]). Nakon gubitka isparljivih gasova, kao i ugljika i [[sumpor]]a putem reakcije sa vodiko, ova silikatna mješavina elemenata načinila je veći dio Zemljine kore. Ti silikati su imali relativno nisku gustoću u odnosu na [[željezo]], [[nikl]] i druge metale koji nisu reaktivni sa kisikom, tako da je rezidij nevezanog željeza i nikla potonuo u jezgro Zemlje, ostavljajući debeli omotač izgrađen uglavnom iz magnezijevih i željeznih silikata. Tim silikatima se smatraju uglavnom silikatni perovksiti, kao i magnezij/željezo oksid feroperiklasi.<ref name="Andersond" /> Primjeri silikatnih minerala u kori uključuju one u sklopu [[piroksen]]a, [[amfibol]]a, [[tinjac]]a i grupa [[feldspar]]a. Ovi minerali se javljaju u glini i raznim vrstama [[stijena]] poput [[granit]]a i pješčara. [[Silika]] sadržana u [[mineral]]ima se sastoji od veoma čistog silicij-dioksida u različitim kristalnim oblicima, [[kvarc]]a, [[ahat]]a [[ametist]]a, stjenovitih kristala, [[kalcedon]]a, [[kremen]]a, [[jaspis]]a i [[opal]]a. Kristali imaju empirijsku formulu silicij dioksida, ali se ne sastoje iz odvojenih molekula silicij-dioksida na način kao kod stvrdnutog ugljik dioksida. Za razliku od njega, silika se strukturalno sastoji od čvrste mreže silicija i kisika u trodimenzionalnim kristalima, slično [[dijamant]]u. Manje čisti oblici silike formiraju prirodno staklo [[opsidijan]]. Biogena silika se javlja u strukturi [[diatom]]a, [[radiolaria]] i silikatnih spužvi. Silicij je jedan od osnovnih sastojaka mnogi [[meteorit]]a i sastojak je [[tektit]]a, silikatnog minerala mogućeg porijekla sa [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] ili (ako je zemaljskog porijekla) koji je možda nastao djelovanjem neuobičajene temperature i pritiska, moguće pri udaru meteorita. == Dobijanje == Elementarni silicij se ne legira u značajnim količinama sa drugim elementima, a najčešće se koristi čistoće > 95%, koji se naziva još i ''metalni silicij''. On čini oko 20% ukupne svjetske proizvodnje elementarnog silicija, a manje od 1 do 2% ukupnog elementarnog silicija (5-10% silicija metalurške čistoće) je ikad pročišćeno do višeg stepena čistoće za upotrebu u elektronici. Silicij metalurškog stepena se komercijalno dobija reakcijom vrlo čiste silike i [[ugalj|uglja]], [[treset]]a ili drveta u elektrolučnoj peći koristeći ugljične elektrode. Pri temperaturi preko 1900&nbsp;°C [[ugljik]] u navedenim materijalima i silicij stupaju u hemijsku reakciju SiO<sub>2</sub> + 2 C → Si + 2 CO. Tečni silicij se nakuplja na dnu peći, a kasnije se ispušta i hladi. Silicij dobijen na ovaj način se naziva ''silicij metalurške čistoće'' i uglavnom je 98% čist. Koristeći ovu metodu, [[silicij-karbid]] (SiC) se također može dobiti ukoliko se doda prevelika količina ugljika. Ta reakcija ide na sljedeći način: SiO<sub>2</sub> + C → SiO + CO ili SiO + 2 C → SiC + CO. Međutim, obično se koncentracija SiO<sub>2</sub> u procesu proizvodnje drži dovoljno visokom, a silicij-karbid se može odstraniti hemijskom reakcijom 2 SiC + SiO<sub>2</sub> → 3 Si + 2 CO. Kao što je navedeno, "metalni" silicij metalurške čistoće se najčešće koristi u prerađivačkoj industriji [[aluminij]]a za izradu aluminijsko-silicijskih legura. Ostatak (oko 45%) se koristi u [[hemijska industrija|hemijskoj industriji]], gdje se najčešće koristi za dobijanje pirogenske silike (sredstvo za zgrušnjavanje), te u proizvodnji drugih složenih hemikalija poput [[silan]]a i nekih vrsta [[silikon]]a.<ref name="USGS" /> Po podacima iz septembra 2008. godine, silicij [[metalurgija|metalurške]] čistoće je na svjetskom tržištu koštao oko 3,20 [[Američki dolar|US$]]/kg,<ref name="photon5" /> što je znatno više u odnosu na 2005. godine kada je cijena iznosila 1,70 US$/kg.<ref name="silicon8" /> === Silicij solarnog razreda === Za proizvodnju [[solarne ćelije|solarnih ćelija]] sirovi silicij se mora dalje pročistiti do stepena takozvanog solarnog razreda (Si<sub>sg</sub>, ''solarni silicij''). Taj proces se može odvijati pomoću Siemensovog procesa, pri čemu se prvo silicij prevodi u [[trihlorsilan]] (silikohloroform) u reaktoru za fluidiziranje pomoću gasovitog [[hlorovodik]]a na temperaturi od 300–350&nbsp;°C. :<math>\mathrm{Si + 3 \ HCl \longrightarrow H_2 + HSiCl_3}</math> Nakon neophodnih koraka [[destilacija|destilacije]] trihlorsilan u prisustvu vodika se termički razlaže pri temperaturi od 1000–1200&nbsp;°C u suprotnoj reakciji od navedene na potpuno čisti silicij. Pri tome se elementarni silicij veže u vidu duguljastih valjkastih kristala. Istovremeno se iz procesa oslobađa hlorovodik koji se opet vraća u ciklus. Kao sporedni proizvod dobija se [[silicij-tetrahlorid]], koji se vraća nazad u proces i razlaže u trihlorsilan ili se sagorijeva u mlazu kisika daju pirogenu silikatnu kiselinu. Pri klasičnom Siemensovom postupku po kilogramu čistog silicija nastaje 19&nbsp;kg sporednih proizvoda i nečistoća. Ovaj proces je zbog višestrukih koraka destilacije energetski najzahtjevnija faza proizvodnje solarnih modula.<ref name="vormann" /> Alternativni način gornjem postupku kojim se izbjegava upotrebe spojeva [[hlor]]a predstavlja raspadanje [[monosilan]]a, koji se također može dobiti iz elemenata a koji se ponovno raspada nakon nekoliko koraka prečišćavanja na zagrijanoj površini ili sprovođenjem kroz reaktor za fluidiziranje. :<math>\mathrm{SiH_4 \longrightarrow 2 \ H_2 + Si}</math> Tako dobijeni polikristalni silicij (polisilicij) se pogodan za izradu solarnih modula, a čistoća mu obično iznosi preko 99,99%. U solarnoj tehnologiji kao i kod njegove primjene u mikroelektronici najkorisnije su poluprovodničke osobine silicija. === Legiranje === [[Datoteka:Ferrosilicon.JPG|thumb|160px|Legura ferosilicij]] [[Ferosilicij]], legura [[željezo|željeza]] i silicija sadrži različite odnose elementarnog silicija i željeza, čini oko 80% ukupne svjetske proizvodnje elementarnog silicija. Vodeći izvoznik i proizvođač je [[Kina]] koja godišnje proizvede oko 4,6 miliona tona (ili oko 2/3 svjetske proizvodnje) silicija, najvećim dijelom u obliku ferosilicija. Slijede je [[Rusija]] (610.000 t), [[Norveška]] (330.000 t), [[Brazil]] (240.000 t) i SAD (170.000 t).<ref name="USGS" /> Ferosilicij se najviše koristi u industriji [[čelik]]a. [[Legura|Legure]] aluminija i silicija (zvane silumin) se mnogo koriste u industriji aluminijevih legura, gdje je silicij pojedinačno najznačajniji dodatak aluminiju za poboljšavanje njegovih osobina lijevanja. Pošto se lijevani aluminij koristi u automobilskoj industriji, ovaj vid upotrebe silicij predstavlja najznačajniji način industrijskog korištenja (oko 55% ukupnog) čistog silicija ''metalurškog stepena'' (kao takav pročišćeni silicij se dodaje čistom aluminiju, dok se ferosilicij nikad ne pročišćava prije dodavanja čeliku).<ref name="diecasting" /> == Upotreba == Najveći dio proizvedenog silicija se koristi u industriji bez daljnjeg pročišćavanja do elementarnog stanja i, zapravo, uz relativno malo prerade i obrade od onog oblika silicija koji se već nalazi u prirodi. Preko 90% cjelokupne Zemljine kore je sastavljeno iz silikatnih minerala, koji su većinom spojevi silicija sa kisikom, često i sa metalnim [[ion]]ima gdje naelektrisani silikatni anioni zahtijevaju katione radi uravnoteženja naboja. Mnogi od ovih spojeva ima direktnu komercijalnu upotrebu, poput [[glina|gline]], silikatnog pijeska i mnogih vrsta građevinskih materijala i [[kamen]]ja. Zbog toga, veliki je broj način korištenja silicija za građevinske i strukturne materijale, bilo kao silikatni minerali ili kao silika (čvrsti silicij dioksid). Naprimjer, silika je važan sastojak keramičkih cigli i pločica. Silikati se koriste za pravljenje Portland [[Cement (građevinski materijal)|cementa]] koji se upotrebljava u malteru i vezivom materijalu, ali još značajnija je njegova upotreba u kombinaciji sa silikatnim pijeskom i šljunkom (obično u sastavu silikatnih minerala poput [[granit]]a). Ovaj materijal se široko koristi kao osnova za beton u vrlo velikim industrijskim građevinskim projektima u cijelom svijetu.{{sfn|Greenwood|1997|p=356}} Spojevi silicija imaju i dosta sofisticiranu ulogu i funkciju kao visokotehnološki abraziv i nova vrlo snažna keramika zasnovana na [[silicij-karbid]]u. Silicij je također sastojak i nekih superlegura. Naizmjenični silicij-kisik lanci sa spojenim atomima vodika na preostale veze na siliciju formiraju sveprisutne polimerne materijale zasnovane na siliciju, poznate i kao [[silikon]]e. Ovi spojevi sadrže silicij-kisik a ponekad i silicij-ugljik veze, imaju sposobnost da djeluju kao vezujući spoj između [[staklo|stakla]] i [[Spisak organskih spojeva|organskih spojeva]], kao i za formiranje polimera sa brojnim korisnim osobinama poput nepromočivosti (hidrofobni), fleksibilnosti i otpornosti na hemikalije. Silikoni se često koriste za tretiranje predmeta u zaštiti od vode, u sredstvima za oblikovanje, sredstvima za podmazivanje kalupa, mehaničkim zaptivačima, podmazivačima i [[vosak|voskovima]] za visoke radne temperature i spojeve za zatvaranje pukotina. Silikoni se ponekad koriste i kao vještački umeci za [[Dojka|grudi]], kontakne leće, za eksplozive i u pirotehnici.<ref name="fuel" /> Čisti monokristalni silicij se koristi za proizvodnju silicijskih vafera koji se koriste u industriji poluprovodnika, u [[elektronika|elektronici]] i nekim skupim ali vrlo efikasnim fotoelektričnim uređajima. U pogledu provodljivosti struje, čisti silicij je intrinsički poluprovodnik što znači, za razliku od metala, on provodi elektronske rupe i elektrone koji se mogu otpustiti iz atoma unutar kristala djelovanjem toplote, te se time povećava [[Električna provodljivost|električna vodljivost]] silicija povišenjem temperature. Čisti silicij ima isuviše nisku vodljivost (tj. previsok [[Električni otpor|otpor]]) da bi se mogao koristiti u elektronici kao element u strujnim kolima. U praksi, čisti silicij se dopira malehnim količinama određenih elemenata, procesom kojim se znatno povećavanje njegova vodljivost i podešava njegov električni odgovor kontroliranjem broja i napona aktiviranih nosioca naboja (pozitivnog ili negativnog). Takva kontrola je neophodna za [[tranzistor]]e, solarne ćelije, poluprovodničke detektore i druge poluprovodničke uređaje, koji se koriste u računarskoj industriji i drugim tehničkim aplikacijama. Naprimjer, u silicijskoj fotonici, silicij se može koristiti kao medij u Ramanovom laseru za kontinuirani val pri dobijanju koherentne svjetlosti, mada on nije efikasan za svakodnevni izvor svjetlosti. U običnim [[Integralno kolo|integrisanim kolima]], vafer monokristalnog silicija služi kao mehanička podrška za kola, napravljena dopiranjem i izolirana jedno od drugih tankim slojem [[silicij-dioksid]]a, izolatora koji se vrlo lahko proizvodi izlažući element kisiku u određenim hemijskim uslovima. Silicij je vremenom postao jedan od najpopularnijih materijala za pravljenje vrlo snažnih poluprovodnika i integrisanih kola. Razlog za to je što je silicij poluprovodnik otporan na izuzetno visoke temperature i električne struje bez promjene u funkciji, otporan na fenomen ''lavinskog proboja'' (proces kada se stvara ''lavina'' elektrona putem lančanog procesa kada toplota proizvodi slobodne elektrone i rupe, koji dalje stvaraju kumulativni proces i više elektrona koji opet ubrzavaju taj proces). Osim toga, izolatorski oksid silicija nije rastvorljiv u vodi, što mu daje prednost nad [[germanij]]em (element sa sličnim osobinama koji se također koristi u poluprovodničkim uređajima) u određenim načinima tehničke proizvodnje.<ref name="poweruk" /> == Spojevi == [[Datoteka:PDMS.svg|160px|desno|thumb|[[Polidimetilsiloksan|PDMS]], spoj silicija]] * Silicij gradi binarne spojeve zvane silicidi sa mnogim metalnim elementima čije osobine se kreću u rasponu od reaktivnih spojeva npr. [[magnezij-silicid]], Mg<sub>2</sub>Si do vrlo teško topivih spojeva poput [[molibden-disilicid]]a, MoSi<sub>2</sub>.{{sfn|Greenwood|1997|pp=335–337}} * [[Silicij-karbid]], SiC (''karborundum'') je izuzetno tvrdi spoj visoke [[talište|tačke topljenja]], dobro poznati abraziv. Također se može sinterirati u vrstu vrlo čvrste keramike koju se koristi u [[tenk]]ovskim oklopima i pancirima. * [[Silan]], SiH<sub>4</sub> je piroforni gas, slične tetrahedralne strukture kao [[metan]], CH<sub>4</sub>. Kada je čist bez primjesa, ne reagira sa destilovanom vodom ili razblaženim kiselinama; međutim u prisustvu i najmanjih bazičnih nečistoća u [[laboratorijsko posuđe|laboratorijskom posuđu]] može dovesti do brze [[hidroliza|hidrolize]].{{sfn|Greenwood|1997|p=339}} Postoji cijeli niz lančanih silikatnih hidrida koji daju homolognu seriju spojeva, {{chem|Si|''n''|H|2''n''+2}} gdje je ''n'' = 2–8 (analogno [[alkani]]ma). Oni se lahko hidroliziraju i termalno su nestabilni, naročito teži članovi niza.{{sfn|Greenwood|1997|p=337}}<ref name = "Wiberg" /> * [[Disilen]]i sadrže dvostruku silicij-silicij vezu (analogno [[alkeni]]ma) i općenito su više reaktivni, te da bi se stabilizirali neophodno je uvesti neku veću supstituirajuću [[funkcionalna grupa|grupu]].<ref name="stonefg" /> Disilini sa trostrukom silicij-silicij vezom su prvi put izolirani 2004. godine; mada su kao spoj nelinearni, vezivanje dva atoma silicija nije isto kao kod [[alkini|alkina]].<ref name="ichinohe" /> * Tetrahalidi, SiX<sub>4</sub> se grade sa svim halogenim elementima.{{sfn|Greenwood|1997|pp=340–341}} [[Silicij-tetrahlorid]], naprimjer, reagira sa [[voda|vodom]], za razliku od analognog ugljikovog spoja [[ugljik-tetrahlorid]]a.{{sfn|Greenwood|1997|p=342}} Silicij-dihalidi se formiraju na visokim temperaturama reakcijom tetrahalida i silicija; sa strukturom poput karbena i sličnim reaktivnim osobinama. [[Silicij-difluorid]] se može kondenzirati u obliku polimera, {{chem|(SiF|2|)|''n''}}.<ref name = "Wiberg"/> * [[Silicij-dioksid]] je teško topljiva supstanca koja gradi mnogobrojne kristalne oblike. Jedan od najpoznatijih je mineral [[kvarc]]. U kvarcu svaki atom silicija je okružen sa četiri atoma kisika koji ga vežu sa drugim atomima silicija te tako formiraju trodimenzionalnu rešetku.{{sfn|Greenwood|1997|p=342}} Silika je rastvorljiva u vodi na visokim temperaturama dajući široki spektar spojeva zvanih ''monosilikatne kiseline'', Si(OH)<sub>4</sub>.{{sfn|Greenwood|1997|p=346}} * U povoljnim uslovima monosilikatne kiseline se lahko polimeriziraju dajući mnogo kompleksnije silikatne kiseline, počev od najjednostavnijeg kondenzata disilikatne kiseline (H<sub>6</sub>Si<sub>2</sub>O<sub>7</sub>) do linearnih, trakastih, slojevitih i rešetkastih struktura koje čine bazu mnogih silikatnih minerala zvanih ''polisilikatne kiseline'' {Si<sub>x</sub>(OH)<sub>4–2x</sub>}<sub>n</sub>.{{sfn|Greenwood|1997|p=346}}. * Silicij-dioksid može reagirati sa oksidima drugih elemenata pri visokim temperaturama dajući razne vrste [[staklo|stakla]] različitih osobina.{{sfn|Greenwood|1997|p=344}} Među primjerima poznate su vrste borosilikatnog stakla, olovno-kristalnog stakla i natron-kalk staklo. * [[Silicij-sulfid]], SiS<sub>2</sub>, je polimerna čvrsta supstanca (za razliku od svog ugljičnog analoga [[ugljik-disulfid]]a (CS<sub>2</sub>) koji je tečan na sobnoj temperaturi).{{sfn|Greenwood|1997|pp=359–360}} * Silicij gradi i nitride, [[silicij-nitrid]] (Si<sub>3</sub>N<sub>4</sub>) je vrsta tehničke [[keramika|keramike]].{{sfn|Greenwood|1997|p=360}} [[Silatran]]i, grupa tricikličnih spojeva koji sadrže peto-koordinirani silicij, mogu imati i fiziološke osobine.<ref name = "Lickiss" /> * Poznati su kompleksi mnogih prelaznih metala koji sadrže metal-silicij, uključujući komplekse koji sadrže {{chem|SiH|n|X|3−''n''}} ligande, SiX<sub>3</sub> ligande i Si(OR)<sub>3</sub> ligande.<ref name="Lickiss"/> * [[Silikon]]i su velika grupa polimernih spojeva koji u svom skeletu imaju Si-O-Si grupu. Primjer ovih spojeva je silikonsko ulje PDMS (polidimetilsiloksan). Ovi polimeri se mogu međusobno vezati dajući smole i elastomere.{{sfn|Greenwood|1997|pp=364–365}} * Poznati su mnogi organosilicijski spojevi koji sadrže jednostruku silicij-ugljik vezu. Mnogi od njih su zasnovani na centralnom tetrahedralnom atomu silicija, a neki su optički aktivni gdje postoji centralna hiralnost. Pronađeni su polimeri dugih lanaca sadrže kostur od silicija, poput polidimetilsililena {{chem|(SiMe|2|)|''n''}}.<ref name = "mark" /> Polikarbosilan, {{chem|[(SiMe|2|)|2|CH|2|]|''n''}} sa skeletom koji sadrži ponavljajuću jedinicu -Si-Si-C, je sirovina u proizvodnji silicijsko-karbidnih vlakana.<ref name = "mark"/> == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=199|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="iupac">Navedene su standardne vrijednosti preporučene od [[IUPAC]]a. Međutim, izotopski sastav ovog elementa može na nekim mjestima varirati, te su u zagradi navedene srednje vrijednosti raspona. Pogledajte: Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)''. u: ''Pure and Applied Chemistry''. 2010, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}.</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|year=1988|page=426|isbn=3-527-26169-9}}</ref> <ref name="Weast">{{Cite book|author=Robert C. Weast (gl.ur)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|isbn=0-8493-0470-9|pages=E-129 - E-145}}</ref> <ref name="rscorg">[http://www.rsc.org/periodic-table/element/14/silicon Silicon] na stranici rsc.org</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}.</ref> <ref name="neuer">W. Zulehner, B. Neuer, G. Rau: ''Silicon'' u ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry'', 2005 Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, Weinheim, {{doi|10.1002/14356007.a23_721}}</ref> <ref name="Kerr">iz Lavoisierove knjige [http://books.google.com/books?id=adYKAAAAIAAJ&pg=PA218 str 218] navedeno u: Robert Kerr, (prev.), ''Elements of Chemistry'', … , 4. izd. (Edinburgh, Škotska: William Creech, 1799). Originalni pasus u: Lavoisier, ''Traité Élémentaire de Chimie'', … (Pariz, Francuska: Cuchet, 1789), vol. 1, [http://books.google.com/books?id=hZch3yOrayUC&pg=PA174 str 174].)</ref> <ref name="Davyh">Davy, Humphry (1808) [http://books.google.com/books?id=Kg9GAAAAMAAJ&pg=PA333 "Electro chemical researches, on the decomposition of the earths; with observations on the metals obtained from the alkaline earths, and on the amalgam procured from ammonia,"] ''Philosophical Transactions of the Royal Society'' [of London], '''98''' : 333–370.</ref> <ref name="Thenard">Gay-Lussac i Thenard, ''Recherches physico-chimiques'' … (Paris, France: Deterville, 1811), vol. 1, [http://books.google.com/books?id=ruITAAAAQAAJ&pg=PA313 str. 313–314] ; vol. 2, [http://books.google.com/books?id=w8YPAAAAQAAJ&pg=PA55# str. 55–65].</ref> <ref name="Thomasth">Thomas Thomson, ''A System of Chemistry in Four Volumes'', 5. izd. (London, Engleska: Baldwin, Cradock, i Joy, 1817), vol. 1. [http://books.google.com/books?id=zVA0AQAAMAAJ&pg=PA252 str. 252]</ref> <ref name="undersok">Vidi: Berzelius, J. (1824) [http://books.google.com/books?id=pJlPAAAAYAAJ&pg=PA46 "Undersökning af flusspatssyran och dess märkvärdigaste föreningar"], ''Kongliga Vetenskaps-Academiens Handlingar'', '''12''' : 46–98.</ref> <ref name="elvira">{{cite journal|title =The discovery of the elements: XII. Other elements isolated with the aid of potassium and sodium: beryllium, boron, silicon, and aluminum|last = Weeks|first = Mary Elvira|year = 1932|journal = Journal of Chemical Education|volume = 9|issue = 8|pages = 1386–1412}} {{doi|10.1021/ed009p1386}}</ref> <ref name="Voronkov">{{cite journal| year =2007| journal =Russian Journal of Applied Chemistry|title =Silicon era|last =Voronkov|first =M. G.|volume =80|page =2190| issue =12}} {{doi|10.1134/S1070427207120397}}</ref> <ref name="Henris">Vidi: Henri Sainte-Claire Deville (1854) [http://books.google.com/books?id=C3VFAAAAcAAJ&pg=PA321 "Note sur deux procédés de préparation de l'aluminium et sur une nouvelle forme du silicium"], ''Comptes rendus'', '''39''' : 321–326.</ref> <ref name="Claires">Vidi: H. Sainte-Claire Deville (1855) [http://books.google.com/books?id=tZhDAQAAIAAJ&pg=PA1034 "Du silicium et du titane"], ''Comptes rendus'', '''40''' : 1034–1036.</ref> <ref name="etacude">[http://elements.etacude.com/Si.php Information on silicon – history, thermodynamic, chemical, physical and electronic properties: Etacude.com]. Elements.etacude.com. Pristupljeno dana 7.8.2011.</ref> <ref name="nautilusfis">[http://nautilus.fis.uc.pt/st2.5/scenes-e/elem/e01410.html Silicon: History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727141021/http://nautilus.fis.uc.pt/st2.5/scenes-e/elem/e01410.html |date=27. 7. 2011 }}. Nautilus.fis.uc.pt. Pristupljeno dana 7.8.2011.</ref> <ref name="specifikacija">[http://www.uqgoptics.com/pdf/Silicon%20data%20sheet.pdf Osobine silicija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223143252/http://www.uqgoptics.com/pdf/Silicon%20data%20sheet.pdf |date=23. 2. 2015 }}, na stranici Uqgoptics.com, pristupljeno 13. maja 2016.</ref> <ref name="Williamc">{{cite book |last=O'Mara |first=William C. |year=1990 |title=Handbook of Semiconductor Silicon Technology |pages=349–352 |publisher=William Andrew Inc. |isbn=0-8155-1237-6 |url=http://books.google.com/?id=COcVgAtqeKkC&pg=PA351 }}</ref> <ref name="Hullr">{{cite book|url = http://books.google.com/books?id=C_TWB_0rRLgC&pg=PA421|page = 421|title = Properties of crystalline silicon|author = Hull, Robert|year = 1999|isbn = 978-0-85296-933-5|publisher = IET}}</ref> <ref name="NNDC">{{cite web|url = http://www.nndc.bnl.gov/chart/|author = urednici NNDC|autor = Alejandro A. Sonzogni|title = Chart of Nuclides|izdavač = National Nuclear Data Center, Brookhaven National Laboratory|access-date = 13. 9. 2008|godina = 2008|archive-date = 10. 10. 2018|archive-url = https://web.archive.org/web/20181010070007/http://www.nndc.bnl.gov/chart/|url-status = dead}}</ref> <ref name="NMRmap">{{cite web| url = http://www.nyu.edu/cgi-bin/cgiwrap/aj39/NMRmap.cgi| access-date = 20. 10. 2011| title = Interactive NMR Frequency Map| autor = Jerschow, Alexej| izdavač = New York University}}</ref> <ref name="geosurvey">{{cite book|url = http://books.google.com/books?id=MrlUAAAAYAAJ&pg=SL1-PA54|title = Geological Survey professional paper|author = Geological Survey (SAD)|year = 1975}}</ref> <ref name="Andersond">{{Cite book|author=Anderson, Don L.|year=2007|title=New Theory of the Earth|url=https://archive.org/details/newtheoryofearth0000ande|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84959-3}}</ref> <ref name="USGS">{{cite web|url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/silicon/mcs-2011-simet.pdf|izdavač = USGS|title = Silicon Commodities Report 2011|access-date = 20. 10. 2011|archive-date = 9. 7. 2017|archive-url = https://web.archive.org/web/20170709121719/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/silicon/mcs-2011-simet.pdf|url-status = dead}}</ref> <ref name="photon5">{{cite web|title=Metallurgical silicon could become a rare commodity – just how quickly that happens depends to a certain extent on the current financial crisis|url=http://www.photon-magazine.com/news_archiv/details.aspx?cat=News_PI&sub=worldwide&pub=4&parent=1555|izdavač=Photon International|access-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110715082847/http://www.photon-magazine.com/news_archiv/details.aspx?cat=News_PI&sub=worldwide&pub=4&parent=1555|archive-date=15. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> <ref name="silicon8">{{cite web|title=Silicon|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/silicon/silicmcs06.pdf|publisher=usgs.gov|access-date=20. 2. 2008|archive-date=9. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170709135950/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/silicon/silicmcs06.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="vormann">{{Cite web|autor= Nicole Vormann; Murphy&Spitz|url= http://www.greencapital.de/index.php?id=228|title= Studie: Nachhaltigkeit und Social Responsibility in der Photovoltaik-Industrie|datum= januar 2010|access-date= 4. 3. 2010|archive-date= 27. 9. 2013|archive-url= https://web.archive.org/web/20130927120145/http://www.greencapital.de/index.php?id=228|url-status= dead}}</ref> <ref name="diecasting">Apelian, D. (2009) [http://www.diecasting.org/research/wwr/WWR_AluminumCastAlloys.pdf Aluminum Cast Alloys: Enabling Tools for Improved Performance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120106013105/http://www.diecasting.org/research/wwr/WWR_AluminumCastAlloys.pdf |date=6. 1. 2012 }}. North American Die Casting Association, Wheeling, Illinois.</ref> <ref name="fuel">{{cite journal |title=Special Materials in Pyrotechnics: VI. Silicon – An Old Fuel with New Perspectives |url=http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/abstract/114279686/ABSTRACT |author=Koch, E.C.; Clement D. |journal=Propellants, Explosives, Pyrotechnics |volume=32 |pages=205 |year=2007 |issue=3 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{doi|10.1002/prep.200700021}}</ref> <ref name="poweruk">[http://www.mpoweruk.com/semiconductors.htm Semiconductors Without the Quantum Physics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210813034833/https://mpoweruk.com/semiconductors.htm |date=13. 8. 2021 }}. Electropaedia</ref> <ref name="Wiberg">{{cite book|last=Holleman|first=Arnold F.; Wiberg, Nils|title=Lehrbuch der anorganischen Chemie|edition=102. izd.|publisher=de Gruyter; Berlin |year=2007|isbn=3-11-017770-6}}</ref> <ref name="stonefg">{{Cite book|author=Stone, F. G.; West, Robert|year=1996|title=Multiply Bonded Main Group Metals and Metalloids|publisher=Academic Press|isbn=0-12-031139-9|url=http://books.google.com/books?id=IrcORBkVjGQC&pg=PA255|page=255}}</ref> <ref name="ichinohe">{{cite journal|year=2004|last=Sekiguchi|first=A, ''et.al.''|title=A stable compound containing a silicon-silicon triple bond|volume=305|issue=5691|pages=1755–7|journal=Science}} {{doi|10.1126/science.1102209}}</ref> <ref name="Lickiss">{{cite book|last = Lickiss| first = Paul D.|title= Inorganic Compounds of Silicon, in Encyclopedia of Inorganic Chemistry|publisher=John Wiley & Sons|year=1994|isbn=0-471-93620-0| pages = 3770–3805}}</ref> <ref name="mark">{{cite book|last = Mark|first = James. E|title = Inorganic polymers|url = https://archive.org/details/inorganicpolymer00mark_763|publisher = Oxford University Press|year = 2005|isbn = 0-19-513119-3|pages = [https://archive.org/details/inorganicpolymer00mark_763/page/n214 200]–245}}</ref> }} == Literatura == *{{cite book}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Silicon}} *{{Cite journal|title=Silicon and bone health|author=R. Jugdaohsingh|journal=J Nutr Health Aging|year=2007|volume=11|issue=2|pages=99–110|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2658806/|pmc=2658806}} {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] rw546msuvjim2sirutors4ebxxx8yhb Rutenij 0 7262 3713595 3542150 2025-06-10T17:17:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Rutenij | Simbol = Ru | Atomski broj = 44 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 8 | Perioda = 5 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Ruthenium_crystals.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebreno bijeli metal | CAS registarski broj = 7440-18-8 | Zastupljenost = 0,000002<ref name="harry" /> | Atomska masa = 101,07<ref name="CIAAW" /> | Atomski radijus = 130 | Atomski radijus izračunat = 178 | Kovalentni radijus = 146 | Van der Waalsov radijus = | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Kripton|Kr]]&#x5D; 4d<sup>7</sup>5s<sup>1</sup> | Izlazna energija = | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 15, 1 | Energija ionizacije_1 = 710,2 | Energija ionizacije_2 = 1620 | Energija ionizacije_3 = 2747 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 6,5 | Struktura kristala = heksagonalna | Gustoća = 12370 | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 6,6 · 10<sup>−5</sup>)<ref name="weast" /> | Tačka topljenja_K = 2607 | Tačka topljenja_C = 2334 | Tačka ključanja_K = 4423<ref name="Zhang" /> | Tačka ključanja_C = 4150 | Molarni volumen = 8,17 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 619<ref name="Zhang"/> | Toplota topljenja = 25,7 | Pritisak pare = 1,4 | Pritisak pare_K = 2523 | Brzina zvuka = 5970 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 14,1 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 120 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 2, 3, '''4''', 6, 8 | Oksidi = | Elektrodni potencijal = | Elektronegativnost = 2,2 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16|22|24/25}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 94 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 51,8 [[minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,593 | Tipraspada1ZP = <sup>94</sup>Tc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 95 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,643 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,572 | Tipraspada1ZP = <sup>95</sup>Tc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada =1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 96 | Rasprostranjenost u prirodi = 5,52 | Vrijeme poluraspada = 6,9 x 10<sup>19</sup> [[godina|god]]<ref name="hult" /> | Tipraspada1ZM = [[Dvostruki beta raspad|β<sup>+</sup> β<sup>+</sup>]] | Tipraspada1ZE = 2,7188 | Tipraspada1ZP = <sup>96</sup>Mo }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 97 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,9 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,115 | Tipraspada1ZP = <sup>97</sup>Tc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 98 | Rasprostranjenost u prirodi = 1,88 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 99 | Rasprostranjenost u prirodi = 12,7 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 100 | Rasprostranjenost u prirodi = 12,6 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 101 | Rasprostranjenost u prirodi = 17,0 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ru | Maseni broj = 102 | Rasprostranjenost u prirodi = '''31,6''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 103 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 39,26 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,763 | Tipraspada1ZP = <sup>103</sup>Rh }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 104 | Rasprostranjenost u prirodi = 18,7 | Vrijeme poluraspada = 1,9 x 10<sup>20</sup> [[godina|god]]<ref name="hult" /> | Tipraspada1ZM = [[Dvostruki beta raspad|β<sup>-</sup> β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,2997 | Tipraspada1ZP = <sup>104</sup>Pd }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 105 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 4,44 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,917 | Tipraspada1ZP = <sup>105</sup>Rh }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ru | Maseni broj = 106 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 373,59 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,039 | Tipraspada1ZP = <sup>106</sup>Rh }} |}} '''Rutenij''' ({{la|ruthenia}} - Rusija) jeste [[hemijski element]] sa simbolom '''Ru''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 44. Pripada [[prelazni metal|prelaznim metalima]], a u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] nalazi se u [[Elementi 5. periode|5. periodi]] i [[8. grupa hemijskih elemenata|8. grupi]] (ranije dio 8. sporedne grupe) odnosno grupe željeza. Rutenij je srebreno-bijeli, tvrdi i krhki platinasti metal. Ovaj metal je 1844. otkrio [[Karl Karlovič Klaus]] (njem. ''Karl Ernst Claus'') ruski hemičar njemačko-estonskog porijekla, u rudi platine iz [[Sibir]]a. Rutenij je izuzetno rijedak i koristi se u veoma malehnim količinama. Glavna oblast upotrebe metala je elektronička industrija, naročito tehnologija zapisivanja podataka na [[računar]]ske [[Tvrdi disk|tvrde diskove]] te kao [[katalizator]] u različitim hemijskim procesima poput [[Hidrogenacija|hidriranja]], metaniziranja ili sinteze [[amonijak]]a. Neki spojevi rutenija, naprimjer Grubbsovi katalizatori igraju važne uloge u hemijskim sintezama. Za rutenij nije poznato da ima neku biološku funkciju. Međutim istražuju se neki kompleksi metala zbog njihovog mogućeg djelovanja kao sredstvo protiv [[Rak (bolest)|raka]]. == Historija == [[Datoteka:ClausKE.jpg|lijevo|thumb|K. K. Klaus, ruski hemičar i botaničar]] Nakon što su između 1803. i 1804. [[William Hyde Wollaston]] i [[Smithson Tennant]] u rudama [[platina|platine]] u vrlo kratkom vremenskom intervalu otkrili četiri platinska metala: [[paladij]], [[rodij]], [[iridij]] i [[osmij]], drugi hemičari su također pokušavali izolirati nepoznate elemente iz sličnih ruda. Najprije je [[Poljska|poljski]] hemičar [[Jędrzej Śniadecki]] 1808. objavio, da je godinu ranije otkrio novi element u jednoj rijetkoj [[Južna Amerika|južnoameričkoj]] platinskoj rudi. Nazvao ga je ''vestium'' po, tada novootkrivenom, [[asteroid]]u [[4 Vesta|Vesti]]. Nakon što to otkriće nisu potvrdili drugi hemičari, ono je odbačeno kao pogrešno.<ref name="Emsley"/> Nakon otkrića velikih nalazišta ruda platine na [[Ural (planina)|Uralu]] 1819. hemičari [[Jacob Berzelius]] u [[Stockholm]]u i [[Gottfried Osann]] u [[Tartu]] počeli su ih istraživati. Osann je 1828. prvi dobio nepoznati bijeli oksid, čije osobine nisu odgovarale ni jednom do tada poznatom oksidu, a nakon redukcije iz njega je dobio nepoznati zlatnožuti metal. Nazvao ga je ''rutenij'' po zemlji porijekla te rude, [[Rusija|Rusiji]].<ref name="fortse"/> Nakon što Berzelius nije uspio doći do istih rezultata kako bi potvrdio pronalazak, Osann je ponovio svoj rad, ali nakon toga nije uspio ponoviti izdvajanje ''rutenija'' pa je svoje otkriće poništio.<ref name="bericht"/><ref name="Helvih"/> Hemičar njemačko-estonskog porijekla [[Karl Karlovič Klaus]] je na Univerzitetu Kazan od 1841. pokušavao ponoviti Osannove eksperimente o izdvajanju nepoznatog elementa iz rude platine. To mu je napokon uspjelo 1844. godine kada je dobio šest grama jednog nepoznatog svijetlo-sivog metala. Novi element nazvao je isto kao i Osann, ''rutenij''. Također poput Osanna, Klaus je molio Berzeliusa da provjeri rezultate eksperimenta i potvrdi otkriće. Pošto je Berzelius 1845. to i potvrdio, od tada Klaus se smatra otkrivačem rutenija.<ref name="pitchov"/> == Osobine == === Fizičke === Rutenij je sreberno-bijeli, tvrdi i krhki metal. Sa gustoćom od 12,37 g/cm<sup>3</sup> je, nakon [[paladij]]a, drugi najlakši platinski metal. Topi se pri 2606 K, dok ključa pri oko 4592 K. Samo iridij i [[osmij]], među platinskim metalima, imaju više tačke topljenja i [[tačka ključanja|ključanja]].<ref name="Arblaster"/> Pri temperaturi ispod 0,49 K, ovaj element postaje superprovodnik.<ref name="webelements"/> Poput osmija, rutenij se također kristalizira u heksagonalnom, gusto pakovanom kristalnom sistemu u prostornoj grupi ''P''6<sub>3</sub>''/mmc'' (prostorna grupa 194) sa parametrima rešetke ''a'' = 270,6 pm i ''c'' = 428,1 pm kao i dvije formulske jedinice po elementarnoj ćeliji.<ref name="Modell"/> Osim toga, poznata su četiri različita polimorfna oblika rutenija u koja on prelazi zagrijavanjem na temperature 1308, 1473 i 1770 K. Međutim, ovi podaci se zasnivaju na kalorimetrijskim mjerenjima iz 1931. a nakon tog vremena još nikad nisu potvrđeni. Stoga je vrlo moguće da rutenij do tačke topljenja ne posjeduje niti jednu modifikaciju.<ref name="rard"/> === Hemijske === Unutar grupe željeza, rutenij ima slične osobine kao i [[osmij]], dok se istovremeno njegove osobine znatno razlikuju od osobina [[željezo|željeza]]. Rutenij je sličan ostalim platinskim metalima, a za razliku od željeza on je relativno inertni plemeniti metal. Sa [[kisik]]om iz zraka reagira tek pri temperaturama iznad 700&nbsp;°C a pri tome nastaje [[rutenij(VIII)-oksid]]. Time se razlikuje i od osmija, koji već pri sobnoj temperaturi pri kontaktu sa kisikom već u tragovima gradi odgovarajući oksid ([[osmij(VIII)-oksid]]). Rutenij također reagira s [[hlor]]om i [[fluor]]om tek pri zagrijavanju čime nastaju [[rutenij(III)-hlorid]] i [[rutenij(VI)-fluorid]], respektivno. Metal se ne rastvara u kiselinama kao npr. [[fluoridna kiselina|fluorovodičnoj]], [[sumporna kiselina|sumpornoj]], [[dušična kiselina|dušičnoj]], ali ni u [[Aqua regia|zlatotopki]].<ref name="vaccari" /> Međutim, polahko ga napadaju vodeni rastvori hlora i [[brom]]a, a vrlo brzo cijanidni rastvori i [[živa(II)-hlorid]]. Snažna oksidacijska sredstva poput [[kalij-hidroksid]]a i [[kalij-nitrat]]a ili istopljene smjese [[natrij-hidroksid]]a i [[natrij-peroksid|peroksida]] vrlo brzo mogu oksidirati rutenij.<ref name="rard"/> === Izotopi === Postoji ukupno 33 [[izotop]]a i šest [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]] rutenija između <sup>87</sup>Ru i <sup>120</sup>Ru. Među njima je sedam stabilno i javljaju se u prirodi. Od stabilnih izotopa najčešći je <sup>102</sup>Ru sa udjelom od 31,6% u prirodnoj izotopskoj smjesi. Četiri izotopa <sup>104</sup>Ru, <sup>101</sup>Ru, <sup>100</sup>Ru i <sup>99</sup>Ru sa udjelom između 12 i 19% su približno jednako česti. Najrjeđi stabilni izotopi su <sup>96</sup>Ru i <sup>98</sup>Ru sa udjelima od 5,52 odnosno 1,88%. Među nestabilnim izotopima izotopi <sup>97</sup>Ru, <sup>103</sup>Ru i <sup>106</sup>Ru imaju [[vrijeme poluraspada|vremena poluraspada]] od nekoliko dana, dok kod drugih izotopa to vrijeme iznosi od nekoliko milisekundi do nekoliko sati.<ref name="nubase"/> Izotopi rutenija, uglavnom <sup>101</sup>Ru, <sup>102</sup>Ru i <sup>104</sup>Ru nastaju raspadanjem težih atomskih jezgara te se rutenij može naći u potrošenim gorivim nuklearnim elementima. Naprimjer u jednoj [[tona|toni]] [[uranij]]skog goriva raspadnutog nuklearnom fisijom nalazi se oko 1,9 kilograma rutenija kao proizvod raspada. On se može ponovno preraditi (reciklirati) putem oksidacije do hlapljivog rutenij(VIII)-oksida te se iz smjese sa dušičnom kiselinom može lahko izdvojiti. Međutim, ovako dobijeni rutenij ima i određeni sadržaj radioaktivnog i relativno dugovječnog (vrijeme poluraspada 373 dana) radioizotopa <sup>106</sup>Ru, pa se ne može direktno koristiti u druge svrhe.<ref name="bushrp"/><ref name="Volkmer"/> == Rasprostranjenost == Rutenij se ubraja među najrjeđe neradioaktivne elemente na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. Njegov udio u Zemljinoj kori iznosi približno 0,000002%, što je približno udjelima elemenata poput [[rodij]]a, [[iridij]]a i [[renij]]a.<ref name="weast"/> On se uglavnom nalazi u [[parageneza|paragenezi]] sa drugim platinskim metalima. Tako naprimjer udio rutenija u najvažnijem ležištu platinskih metala, [[južnoafrička Republika|južnoafričkom]] kompleksu Bushveld, iznosi između osam i 12%.<ref name="ullmann"/> Poput drugih platinskih metala, on se također može naći u prirodi u [[samorodni elementi|elementarnom obliku]]. Stoga ga [[Međunarodna mineraloška organizacija]] ubraja u [[mineral]]e u grupu 1.AF.05 (sistematika po Struntzu, klasa ''elementi'', odjeljak: ''metali i međumetalni spojevi'', pododjeljak: ''elementi platinske grupe'').<ref name="uwsedu"/> Njegov tipski lokalitet, u kojem su mineral prvi put otkrili naučnici Urashima, Wakabayashi, Masaki i Terasaki 1974. godine, nalazi se u dolini rijeke Uryū na [[japan]]skom ostrvu [[Hokkaido]]. Osim ovog, poznato je još 21 nalazište elementarnog rutenija. To su između ostalih rijeke [[Nižnji Tagil]] i Mias u Rusiji, rijeka Yuba u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i kompleks Bushveld u Južnoafričkoj Republici.<ref name="Chau"/> Osim elementarnog rutenija, poznati su i razni minerali koji ga sadrže. Do danas (stanje 2016), poznato je 14<ref name="webminer"/> minerala koji sadrže rutenij u vidu legure sa drugim platinskim metalima, poput ruteniridosmina, sulfida poput [[laurit]]a (RuS<sub>2</sub>) ili arsenida poput [[rutenarsenit]]a (Ru,Ni)As. == Dobijanje == [[Datoteka:Ruthenium a half bar.jpg|thumb|lijevo|Polovina poluge rutenija, istopljena električnim lukom]] Zbog velike sličnosti i vrlo slabe reaktivnosti platinskih metala, izdvajanje ovog elementa je izuzetno teško. Postoji nekoliko načina za izdvajanje rutenija. Ako neka ruda sadrži dovoljno visoku koncentraciju ovog metala, najprije slijedi njegovo odvajanje i obogaćivanje putem [[destilacija|destilacije]]. Tada se pomoću oksidacijskih sredstava kao što su [[hlor]], hlorati ili [[kalij-permanganat]] razlaže [[rastvorljivost|rastvor]] koji sadrži tro- ili šestovalentni rutenij. Tim postupkom rutenij se oksidira do vrlo lahko isparljivog [[rutenij(VIII)-oksid]]a. Oksid se može ''uhvatiti'' razblaženom [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnom kiselinom]] te se reducirati do hlororutenatnih kompleksa rastvorljivih u vodi. Razlog ovog postupka su opasnosti pri nastanku rutenij(VIII)-oksida. Tako naprimjer putem reakcije rutenij(VIII)-oksida sa amonijevim solima mogu nastati eksplozivni spojevi dušika i hlora.<ref name="ullmann"/> U proizvedenom materijalu sadržane su vrlo malehne količine rutenija, a također se mora odvojiti od ostalih platinskih metala. Za različite metale postoje i različiti postupci izdvajanja, naročito ekstrakcija sa pogodnim rastvaračem ili taloženje teško rastvorljivih soli. Napokon, u rastvoru preostaje rastvoreni rutenij. Iz tog rastvora izdvaja se amonijak, a rutenij se oksidira do rutenij(VIII)-oksida te odvaja pomoću destilacije.<ref name="ullmann"/> Da bi se dobio metalni rutenij, on se mora istaložiti bilo kao [[amonij-heksahlororutenat]] ili u obliku [[rutenij(IV)-oksid]]a te se reducirati pri temperaturi od 800&nbsp;°C u atmosferi [[vodik]]a. :<math>\mathrm{RuO_2 + 2\ H_2 \longrightarrow Ru + 2\ H_2O}</math> Osim platinskih ruda, važna sirovina za dobijanje rutenija i drugih platinskih metala je [[anodni mulj]], koji nastaje pri proizvodnji [[nikl]]a. Drugi mogući izvor rutenija su potrošeni gorivi elementi, nastali pri radioaktivnom raspadanju nuklearnog goriva, čime mogu nastati mnogi platinski metali. U jednoj toni takvih gorivih elemenata sadržano je preko dva kilograma rutenija, ali i drugih platinskih metala poput [[rodij]]a i [[paladij]]a.<ref name="Kolarik"/> U 2008. svjetska proizvodnja rutenija iznosila je oko 20 tona.<ref name="usgs"/> == Upotreba == Rutenij se upotrebljava u vrlo ograničenom obimu. Najveći dio metala se koristi u elektroničkoj industriji. Od sredine 2000tih počela je šira primjena tehnologije takozvanog ''okomitog upisivanja'' ({{jez-en|Perpendicular Recording}}) na računarske tvrde diskove, procesa pri kojem se tanki sloj rutenija nanosi na leguru [[kobalt]]a, [[hrom]]a i [[platina|platine]] koja ga odvaja od mehkog magnetiziranog donjeg sloja. Razlog upotrebe rutenija leži u njegovoj heksagonalnoj [[kristalna struktura|kristalnoj strukturi]] koja ima konstantu rešetke sličnu kao i upotrebljena [[legura]] sloja za zapisivanje.<ref name="usgs"/><ref name="Influence"/> Tanki slojevi rutenija se postavljaju u električne kontakte poput kolektora i ''reed'' releja. U usporedbi sa drugim korištenim metalima poput zlata ojačanog [[kobalt]]om, rutenij je tvrđi i mnogo otporniji na trošenje.<ref name="Hydes"/> Kao i drugi platinski metali, i rutenij također djeluje [[katalizator|katalitički]]. Tako se on naprimjer može upotrijebiti za hidriranje [[aromatski spojevi|aromatskih spojeva]], kiselina i [[keton]]a.<ref name="römpp"/> On katalitički djeluje i pri metaniziranju, proizvodnji [[metan]]a iz [[vodik]]a i [[ugljik-monoksid]]a odnosno [[ugljik-dioksid]]a. Do danas rutenij je našao vrlo ograničenu primjenu za metaniziranje, jer se u tu svrhu uglavnom koriste katalizatori na bazi [[nikl]]a. Pošto su za metaniziranje sa rutenijem potrebne dosta niže temperature, ono može biti zanimljivo za dugoročne svemirske misije, gdje bi se ugljik-dioksid koji nastaje disanjem astronauta mogao pretvoriti u kisik i tako zatvoriti kruženje [[kisik]]a tokom misije.<ref name="traa"/><ref name="hiller"/> Analogno željezu i [[osmij]]u, rutenij također katalizira sintezu [[amonijak]]a iz [[dušik]]a i vodika. On posjeduje višu katalitičku aktivnost od željeza i tako omogućava viši prinos pri nižim pritiscima. Upotreba metala je uglavnom ograničena njihovom cijenom.<ref name="Maxa"/> Rutenijske katalizatora u industrijskoj proizvodnji, koji se nanose na matricu od ugljika te se poboljšavaju [[barij]]em i [[cezij]]em kao promotori, koriste dva proizvodna pogona kompanije KBR na [[Trinidad i Tobago|Trinidadu]]. Pošto sporo metaniziranje ugljičnih nosača smeta toku procesa, istražuju se rutenijski katalizatori bez ugljika za sintezu amonijaka.<ref name="Bielawa"/> U manjim količinama, rutenij se koristi za legiranje paladija ili platine radi povećanje njihove tvrdoće. Legure koje sadrže rutenij koriste se, između ostalog, za vrhove naliv-pera<ref name="römpp"/> ili za punjenje šupljine zuba u stomatologiji.<ref name="Kappert"/> Legurama [[titanij]]a se dodaju male količine rutenija (0,1%) da bi bile otpornije na koroziju, što je važno za hemijsku industriju i industriju nafte. On je pri tome jedna od mogućih alternativa paladiju.<ref name="rwschutz"/> Rutenij se također koristi i u superlegurama na bazi [[nikl]]a, koje se koriste za lopatice turbina, a rutenij može biti jedan od sastavnih dijelova legura koji utječe na povećanje fazne stabilnosti.<ref name="Yutaka"/> Veći dio rutenija se ne koristi u metalnom obliku, već u formi spojeva, prvenstveno kao [[rutenij(IV)-oksid]], koji se koristi kao materijal za otpornike i elektrode, naprimjer za oblaganje titanijskih anoda u hloroalkanom procesu elektrolize.<ref name="Emsley"/><ref name="römpp"/> == Spojevi == {{sekcija}} == Biološki značaj == {{sekcija}} == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Kappert">{{Cite book|author=Karl Eichner, Heinrich F. Kappert|title=Zahnärztliche Werkstoffe und ihre Verarbeitung|edition=8|publisher=Thieme|location=Stuttgart|year=2005|isbn=3-13-127148-5|page=93}}</ref> <ref name="rwschutz">{{Cite journal|author=R. W. Schutz|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v40-i2-054-061.pdf|title=Ruthenium Enhanced Titanium Alloys|format=pdf|journal=Platinum Metals Reviews|volume=40|number=2|year=1996|pages=54–61|access-date=12. 6. 2016|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074426/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v40-i2-054-061.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Yutaka">{{Cite journal|author=Yutaka Koizumi ''et al.''|url=http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2003/00916/pdf/igtc2003tokyo_ts119.pdf|title=Development of a Next-Generation Ni-base Single Crystal Superalloy|format=pdf|journal=Proceedings of the International Gas Turbine Congress 2003 Tokyo|year=2003}}</ref> <ref name="Bielawa">{{Cite journal|author=Hubert Bielawa, Olaf Hinrichsen, Alexander Birkner, Martin Muhler|title=Der Ammoniakkatalysator der nächsten Generation: Barium-promotiertes Ruthenium auf oxidischen Trägern|journal=Angewandte Chemie|volume=113|number=6|year=2001|pages=1093–1096|doi=10.1002/1521-3757(20010316)113:6<1093::AID-ANGE10930>3.0.CO;2-3}}</ref> <ref name="hiller">{{Cite book|author=Heinz Hiller ''et al.''|chapter=Gas Production|title=Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2001|doi=10.1002/14356007.a12_169.pub2}}</ref> <ref name="Maxa">{{Cite book|author=Max Appl|chapter=Ammonia|title=Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2006|doi=10.1002/14356007.a02_143.pub2}}</ref> <ref name="römpp">RömppOnline: [https://roempp.thieme.de/roempp4.0/do/data/RD-18-02130 Ruthenium], pristupljeno 26. maja 2014</ref> <ref name="traa">{{Cite journal|author=Yvonne Traa, Jens Weitkamp|title=Kinetik der Methanisierung von Kohlendioxid an Ruthenium auf Titandioxid|journal=Chemie Ingenieur Technik|volume=70|number=11|year=1998|pages=1428–1430|doi=10.1002/cite.330701115}}</ref> <ref name="Hydes">{{Cite journal|author=Paul C. Hydes|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v24-i2-050-055.pdf|title=Electrodeposited Ruthenium as an Electrical Contact Material|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|volume=24|number=2|year=1980|pages=50–55|access-date=11. 6. 2016|archive-date=31. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120131040127/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v24-i2-050-055.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Influence">{{Cite journal|author=J. Z. Shi et al.|title=Influence of dual-Ru intermediate layers on magnetic properties and recording performance of CoCrPt–SiO<sub>2</sub> perpendicular recording media|journal=Applied Physics Letters|volume=87|year=2005|pages=222503–222506|doi=10.1063/1.2137447}}</ref> <ref name="bushrp">{{Cite journal|author=R .P. Bush|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v35-i4-202-208.pdf|title=Recovery of Platinum Group Metals from High Level Radioactive Waste|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|volume=35|number=4|year=1991|pages=202–208|access-date=11. 6. 2016|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074421/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v35-i4-202-208.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Volkmer">{{Cite book|author=Martin Volkmer|title=Basiswissen Kernenergie|publisher=Informationskreis Kernenergie|location=Bonn|year=1996|isbn=3-925986-09-X|page=80}}</ref> <ref name="rard">{{Cite journal|author=Joseph A. Rard|title=Chemistry and thermodynamics of ruthenium and some of its inorganic compounds and aqueous species|journal=Chemical Reviews|volume=85|number=1|year=1985|pages=1–39|doi=10.1021/cr00065a001}}</ref> <ref name="nubase">{{cite journal|author=G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra|url=http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|title=The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties|format=pdf|journal=Nuclear Physics|volume=A729|year=2003|pages=3–128|access-date=11. 6. 2016|archive-date=15. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131215004241/http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="webelements">Mark Winter: ''[http://www.webelements.com/ruthenium/physics.html Ruthenium: physical properties].'' u: ''Webelements.com.'' pristupljeno 9. juna 2016.</ref> <ref name="Modell">{{Cite journal|author=K. Schubert|title=Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente|journal=Acta Crystallographica|volume=30|year=1974|pages=193–204|doi=10.1107/S0567740874002469}}</ref> <ref name="Arblaster">{{Cite journal|author=J. W. Arblaster|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/130-135-pmr-jul07.pdf|title=Vapour Pressure Equations for the Platinum Group Elements|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|volume=51|number=3|year=2007|pages=130–135|doi=10.1595/147106707X213830|access-date=9. 6. 2016|archive-date=31. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120131040120/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/130-135-pmr-jul07.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Kolarik">{{Cite journal|author=Zdenek Kolarik, Edouard V. Renard|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/79-90-pmr-apr05.pdf|title=Potential Applications of Fission Platinoids in Industry|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|year=2005|volume=49|pages=79–90|access-date=9. 6. 2016|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074216/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/79-90-pmr-apr05.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="webminer">[http://webmineral.com/chem/Chem-Ru.shtml Webmineral - Mineral Species sorted by the element Ru (Ruthenium)] {{Simboli jezika|en|engleski}}.</ref> <ref name="usgs">United States Geological Survey: ''[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/myb1-2008-plati.pdf 2008 Minerals Yearbook – Platinum-Group Metals] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131040107/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/platinum/myb1-2008-plati.pdf |date=31. 1. 2012 }} (PDF).'' 2007.</ref> <ref name="uwsedu">{{Cite web|url=http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf|title=IMA/CNMNC List of Mineral Names - Ruthenium|format=pdf|language=en|access-date=20. 1. 2018|page=247|archive-date=11. 9. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/6AbUV1zVO?url=http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Chau">{{Cite web|author=Jolyon Ralph, Ida Chau|url=http://www.mindat.org/min-3483.html|title=Ruthenium|website=mindat.org|access-date=8. 6. 2016|language=en}}</ref> <ref name="pitchov">{{Cite journal|author=V. N. Pitchkov|url=http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v40-i4-181-188.pdf|title=The Discovery of Ruthenium|format=pdf|journal=Platinum Metals Review|year=1996|volume=40|number=4|pages=181–188|access-date=3. 6. 2016|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074429/http://www.platinummetalsreview.com/pdf/pmr-v40-i4-181-188.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="ullmann">{{Cite book|author=Hermann Renner ''et al.''|chapter=Platinum Group Metals and Compounds|title=Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2001|doi=10.1002/14356007.a21_075}}</ref> <ref name="fortse">G. Osann: ''Fortsetzung der Untersuchung des Platins vom Ural.'' u: ''Poggendorffs Annalen der Physik und Chemie.'' 14, 1828, str. 329–257 ([http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k150998.image.f337.langDE cijeli tekst] na projektu "Gallica").</ref> <ref name="bericht">G. Osann: ''Berichtigung, meine Untersuchung des uralschen Platins betreffend.'' u: ''Poggendorffs Annalen der Physik und Chemie.'' 15, 1829, str. 158 ([http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k15100n.image.f168.langDE cijeli tekst] na projektu "Gallica").</ref> <ref name="Emsley">{{Cite book|author=John Emsley|title=Nature’s Building Blocks. An A–Z Guide to the Elements|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2001|isbn=978-0-19-850341-5|pages=368–369}}</ref> <ref name="Helvih">{{Cite journal|author=Helvi Hödrejärv|url=https://books.google.de/books?id=yODiuGynE-EC&pg=PA125#v=onepage&q&f=false|title=Gottfried Wilhelm Osann and ruthenium|journal=Proceedings of the Estonian Academy of Sciences, Chemistry|volume=53|number=3|year=2004|pages=125–144}}</ref> <ref name="hult">{{Cite journal|author=Andreotti E, Hult M, Marissens G, de Orduña RG, Vermaercke P.|year=2012|title=Study of the double beta decays of 96Ru and 104Ru|journal=Appl Radiat Isot|volume=70|number=9|pages=1985-9|doi=10.1016/j.apradiso.2012.02.042}}</ref> <ref name="vaccari">{{Cite book|author=J. A. Vaccari|title=Materials Handbook|publisher=McGraw Hill|year=2002|isbn=978-0-07-136076-0}}</ref> <ref name="harry">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="CIAAW">[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013]</ref> <ref name="weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1999|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ruthenium}} * [http://www.periodicvideos.com/videos/044.htm Rutenij] na ''The Periodic Table of Videos'' (University of Nottingham) * [https://web.archive.org/web/20160405094548/http://www.brightsurf.com/news/headlines/32014/nano-layer_of_ruthenium_stabilizes_magnetic_sensors.html Nano-layer of ruthenium stabilizes magnetic sensors (Nano slojevi rutenija stabiliziraju magnetne senzore)] {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] fbm7is18tefmnagrmfv6f9u6wuv95uc Rio de Janeiro 0 8255 3713591 3549206 2025-06-10T16:27:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713591 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje | ime = Rio de Janeiro | vrsta = grad | službeni_naziv = Município do Rio de Janeiro | slogan = | slika = Rio Collage.png | opis_slike = Rio de Janeiro | simbol = Brasão da cidade do Rio de Janeiro.svg | veličina_slike = 200px | država = {{ZID|Brazil}} | regija = [[Rio de Janeiro (savezna država)|Rio de Janeiro]] | općina = | nadmorska_visina = 0-1021 | širina_stepeni = 22| širina_minuta = 54| širina_sekundi = 30| širina_SJ = S | dužina_stepeni = 43| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 47| dužina_IZ = W | površina_metro = 1260 | stanovništvo_urban = 6453682 | stanovništvo_metro = 12090607 | stanovništvo urban godina = 2014 | stanovništvo procjena godina = | stanovništvo_gustoća = 4781 | poštanski_broj = 20000-000 | pozivni broj = (+55) 21 | gradonačelnik = Eduardo Paes (PMDB (2009–2016)) | autooznaka = | karta = Brazil_location_map.svg | karta_lokacija = Brazil | vremenska_zona = [[BRT]] | utc_odstupanje = -3 | vremenska_zona_DST = [[UTC-2]] | web_stranica = http://www.rio.rj.gov.br/ }} '''Rio de Janeiro''' ([[bosanski jezik|bos]]. ''Rijeka januara'') je grad u jugoistočnom [[Brazil]]u i [[glavni grad]] [[Rio de Janeiro (savezna država)|istoimene savezne države]]. Prema broju stanovnika, [[Spisak gradova u Brazilu po broju stanovnika|drugi]] je naveći grad Brazila. Smatra se kao najljepši ili jedan od najljepših gradova u svijetu. Rio je slavan po svojim plažama [[Copacabana]] i [[Ipanema]], sa lancem hotela koji su smješteni pokraj tih plaža, zatim po džinovskom kipu [[Isus]]a, poznatom kao "Cristo Redentor", na planini [[Corcovado]], te naročito po svom godišnjem [[Karneval u Rio de Janeiru|Karnevalu]]. Grad također ima najveću šumu unutar samog naseljenog regiona, po imenu "Floresta da Tijuca". == Geografija == Rio de Janeiro je geografski smješten na 22 stepena i 54 minute južno, te 43 stepena i 14 minuta zapadno (22°54' S 43°14' W). Broj stanovnika grada je oko 6.453.682 (procjena 2014), a površina koju zauzima je 1256&nbsp;km<sup>2</sup> (485 kv. milja). Šira [[Metropolitansko područje|metropolitanska oblast]] broji otprilike 10 do 13 miliona stanovnika. Rio je drugi po veličini brazilski grad poslije [[São Paulo|São Paula]],<ref>{{cite web |url=http://www.ibge.gov.br/home/presidencia/noticias/noticia_visualiza.php?id_noticia=1766&id_pagina=1 |title=Censo 2010: população do Brasil é de 190.732.694 pessoas |access-date=25. 12. 2011 |author=Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística (IBGE) |date=29. 11. 2010 |language=pt}}</ref> a bio je i glavni grad Brazila sve do 1960. godine, kada je grad [[Brasília]] zauzeo njegovo mjesto. == Historija == [[Datoteka:Rio de Janeiro's waterfront, 1919.jpg|mini|250p|Rio de Janeiro 1919. godine. Fotografiju je snimila ''[[Harriet Chalmers Adams]]''.]] Zaljev [[Guanabara (zaljev)|Guanabara]], mjesto budućeg grada, prvi put su vidjeli [[portugal]]ski istraživači u ekspediciji koju je vodio [[Gaspar de Lemos]], [[20. januar]]a, [[1502]]. godine, odakle i potiče naziv Rio de Janeiro (''Januarska rijeka''). Legenda kaže da su moreplovci ovaj zaljev nazvali rijekom zato što su i mislili da je u pitanju rijeka, međutim, to se teško može dogoditi iskusnim moreplovcima. Istina je da se u to vrijeme riječ ''rijeka'' koristila za sve veće vodene površine koje ulaze u kopno. [[Ferdinand Magellan]] je [[1519]]. godine, u zaljevu dopunjavao zalihe, a francuski krijumčari su ga koristili za šverc drveta pernambuco. Kada je francuski vitez [[Nicolas Durand de Villegaignon]] došao u zaliv sa 600 vojnika i kolonista, osnovao je prvo evropsko naselje u ovom dijelu Brazila, pod nazivom [[Francuski Antarktik]] (''France Antarctique''). Kolonisti su uglavnom bili [[Francuzi]] i [[Švicarci]]. Službeno, grad je osnovan [[1. mart]]a [[1565]]. godine, portugalski vitez, bratić tadašnjeg generalnog guvernera Brazila, [[Estácio de Sá]]. Prvobitni naziv grada je bio ''São Sebastião do Rio de Janeiro'' (Sveti Sebastijan Januarske Rijeke), u čast portugalskom kralju Sebastijanu I. Osnovni razlog osnivanja grada je bilo protjerivanje Francuza iz Brazila. U godinama koje slijede Rio će biti meta gusara, naročito onih čije su zemlje bili protivnici Portugala u ovom dijelu svijeta, [[Holandija|Holandije]] i [[Francuska|Francuske]]. Rio je osnovan na vrhu brda ''[[Šećerna Glava]]''. Kasnije je čitav jedan grad izrastao na vrhu ovog brda, oponašajući dotadašnje srednjovjekovne evropske gradove i njihovu strategiju odbrane. Kako je Šećerna Glava bila centar grada, postala je i centar širenja grada, na jug i zapad. Na kraju 16. vijeka portugalska kruna je više pažnje posvetila brazilskim mjestima na [[Atlantik]]u. Mjesta su postala vrlo bitne strateške tačke u brodskom prometu južnog Atlantika, između portugalskih kolonija u [[Afrika|Africi]] i [[Amerika|Americi]], kao i u prometu ka Evropi. Portugal gradi tvrđavu u Riju i sklapa saveze sa domorodcima kako bi branili grad od gusara. Uskoro je počeo i industrijski razvoj, u pitanju je bila proizvodnja i prerada [[šećerna trska|šećerne trske]], međutim, kako je sjeverni Brazil proizvodio kvalitetniji [[šećer]], ova grana industrije je polako počela odumirati. [[Datoteka:Corcovado statue01 2005-03-14.jpg|mini|250p| Rio de Janeiro, pogled iz helikoptera]] Do početka osamnaestog vijeka je napadan uglavnom od strane francuskih gusara. Poslije 1720. godine, kada su portugalski istraživači u planinama današnjeg [[Minas Gerais]]a pronašli [[zlato]] i dijamante, Rio je postao mnogo pogodnija luka za izvoz od dotadašnje najveće Brazilske luke [[Salvador, Brazil|Salvadora]] u [[Bahia|Bahiji]]. 1763 godine, Rio postaje i službeno administrativni centar Portugalske Amerike. Kada je [[1808]]. godine, portugalska kraljevska porodica, bježeći pred [[Napoleon]]om, stigla u Rio de Janeiro, Rio je postao glavni grad čitavog portugalskog carstva, čime je postao jedina [[Evropa|evropska]] prijestonica izvan Evrope. Mnogi stanovnici Rija su ovom prilikom istjerani iz svojih kuća kako bi plemići iz Portugala imali dovoljno komotan smještaj. Kada je [[Pedro I. od Brazila]] proglasio nezavisnost [[Brazil]]a, 1822. godine, odlučio je zadržati Rio kao prijestonicu njegovog novog carstva, ali je već tada grad počeo gubiti na značaju kako ekonomskom tako i političkom. Novi grad se uzdizao čak i iznad Rija, bio je to [[Sao Paulo]]. [[Datoteka:Hotel copacabana palace.jpg|thumb|250px|desno|Hotel ''Copacabana Palace'' na plaži [[Copacabana]]. Jedan od najpoznatijih i najluksuznijih hotela u Riju. Sagrađen je dvadesetih godina dvadesetog vijeka.]] Početkom 20. vijeka, grad je bio uglavnom ograničen na područje današnjeg historijskog centra na samim ustima zaliva Guanabara. Tada se težište gradskog života polahko počinje pomjerati intenzivnije ka jugu i zapadu u današnju Južnu Zonu (''Zona Sul''), a prekretnica je bilo bušenje tunela koji povezuje četvrti [[Botafogo]] i [[Copacabana]]. Prirodne ljepote plaže u kombinaciji sa luksuzom i stilom hotela Copacabana Palace, pomogao je Riju da stekne reputaciju grada zabave na plaži, primamljivog za turiste (iako je ova reputacija malo poljuljana u zadnje vrijeme, stvaranjem [[favela]] i nasiljem vezanim za trgovinu drogama). Rio je ostao brazilska prijestonica i poslije [[1889]]. godine, kada je vojska zbacila monarhiju i uspostavila republiku. Ipak, planovi o preseljavanju prijestonice u središnje dijelove zemlje, kako bi bila jednako udaljena od svih brazilskih krajeva, su postojali i u to vrijeme. Napokon je [[1955]]. godine, tadašnji predsjednik [[Juscelino Kubitschek]], odmah po svom izboru na ovo mjesto obećao izgradnju nove brazilske prijestonice. Iako su mnogi držali da je u pitanju politička retorika, Kubitschek je uspio stvoriti novi grad [[Brazilija|Braziliju]] do 1960. godine. Iste godine, 21. aprila, prijestonica je i službeno prebačena iz Rio de Janeira u Brasiliju. Sljedećih 15 godina, do [[1975]]. godine Rio je bio grad-država (kao što su [[Hamburg]] i [[Bremen]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]) pod nazivom [[Guanabara]], po zalivu koji ga okružuje. 1975. godine, predsjedničkim dekretom poznatim kao ''A Fusão'' (fuzija - spajanje), grad je izgubio federalni status i utopio se u državu Rio de Janeiro. I danas [[Carioca|Carioce]], traže da im se vrati općinska autonomija. == Dijelovi grada == [[Datoteka:Theatro Municipal Rio de Janeiro.jpg|mini|desno|250p|Nekadašnja opera, a danas gradsko pozorište, izgrađeno u klasičnom evropskom stilu, početkom 20. vijeka u centru Ria.]] Grad je podijeljen na: * Historijski centar (Centro); * Južna zona - turistička zona, sa poznatim plažama; * Sjeverna zona - industrijska zona; * Zapadna zona sa novim distriktom Barra da Tijuca. === Centar === ''Centro'' predstavlja historijski centar grada. Ovdje se nalazi kolonijalna zgrada 'Paço Imperial', koja je služila kao rezidencija [[portugal]]skim guvernerima kolonijalnog Brazila. Tu su također mnoge historijske crkve, uključujući i katedralu Candelária. Gradsko pozorište i nekoliko muzeja se također nalaze u centru. Centar je i dalje poslovno srce grada. Jedna od poznatih atrakcija grada je i tramvaj Bondinho, koji kruži po centru preko akvadukta ''Arcos da Lapa'' (sagrađenog [[1750]]. godine, pretvorenog u most [[1896]].) i obližnje četvrti [[Santa Teresa (Rio de Janeiro)|Santa Teresa]], nazad u centar. === Južna zona === [[Datoteka:Rio de Janeiro 20040119 054.jpg|mini|250p|Pogled na Ipanemu sa Corcovadoa]] Južna zona Rio de Janeira se sastoji od nekoliko četvrti, među kojima su [[São Conrado]], [[Leblon]], [[Ipanema]], [[Arpoador]], [[Copacabana]] i [[Leme (Rio de Janeiro)|Leme]], koji čine najpoznatiju obalnu liniju u Riju. Ostale četvrti u Južnoj zoni su [[Botafogo]], [[Flamengo]], [[Urca]], [[Lagoa (Rio de Janeiro)|Lagoa]], [[Gávea (Rio de Janeiro)|Gávea]], [[Jardim Botânico (Rio de Janeiro)|Jardim Botânico]] i [[Laranjeiras (Rio de Janeiro)|Laranjeiras]]. Copacabana je osim plaže poznata i po najspektakularnijem dočeku Nove godine, gdje više od dva miliona ljudi slavi Novu godinu na pijesku i gleda novogodišnji vatromet. Od [[2001]]. vatromet se ispaljuje iz čamaca radi sigurnosti učesnika i cijele četvrti. [[Datoteka:Rio_de_Janeiro-Ipanema_Beach.jpg|mini|250p|desno|Plaža Ipanema, u južnoj zoni]] Sjeverno od Lemea, na ulazu u zaljev [[Guanabara (zaljev)|Guanabara]], nalazi se četvrt Urca i brdo [[Šećerna Glava]] ('Pão de Açúcar'), poznata grba na krajoliku Rija, druga po visini u gradu, odmah iza [[Pedra da Gávea]]. Do njenog vrha se može doći žičarom sa plaže Praia Vermelha, sa zaustavljanjem na brdu Urca. Pogled koji se nudi sa ovog vrha se još jedino može vidjeti na vrhu brda Corcovado. Na obližnjem vrhu, Pedra Bonita, se upražnjava zmajarstvo. Zmajevi, let završavaju na plaži Praia do Pepino u četvrti Sao Conrado. Šuma [[Tijuca]] ("Floresta da Tijuca"), koja se nalazi u južnoj zoni Rija, je druga po veličini, šuma u urbanoj sredini. Najveća šuma u urbanoj sredini se također nalazi u Riju, i u pitanju je Floresta da Pedra Branca. Film [[Za sve je kriv Rio]] iz [[1984]]. godine je snimljen u blizini šume Tijuca, a kuće za iznajmljivanje, koje su i likovi u filmu iznajmili, sa ruba šume pružaju nevjerovatan pogled na poznate plaže. === Sjeverna zona === U sjevernoj zoni Rija se nalazi stadion [[Maracanã]], nekada najveći nogometni stadion, a danas poslije preuređenja može primiti oko 80.000 gledalaca (najveći stadion je [[Stadion Prvog maja]] u [[Pjongjang]]u, [[Sjeverna Koreja]]). Kapacitet stadiona je smanjen zbog sigurnosnih pravila. Poslije renoviranja Maracanã će moći primiti 120.000 gledalaca. Otvaranje i zatvaranje Panameričkih igara 2007. je održano na ovom stadionu. Osim Maracane, u sjevernoj zoni Rija se nalaze i druge turističke i historijske atrakcije, kao što je Manguinhos, biomedicinski institut u obliku maurskog dvorca, objekt ''Quinta da Boa Vista'' i stara imperijalna palača Paso u kojoj se sada nalazi [[Brazilski Nacionalni Muzej]]. U sjevernoj zoni se nalazi i međunarodni aerodrom ''Antônio Carlos Jobim'' (koji je dobio ime po poznatom brazilskom muzičaru), kao i glavni studentski kampus Federalnog Univerziteta Rio de Janeiro, na [[Fundão]]. Osim ostrva Fundão, na ostrvu [[Governador]] (četvrt: [[Portuguesa (Rio de Janeiro)|Portuguesa]]) se nalazi u sjevernoj zoni. === Zapadna zona === Zapadna zona je najudaljeniji od centra grada. Uključuje četvrti [[Barra da Tijuca]], Jacarepaguá, Recreio dos Bandeirantes, Vargem Grande, Campo Grande, Santa Cruz i Bangu. Četvrti u ovoj zoni najbolje otkrivaju međusobne socijalne razlike klasa građana u Brazulu. U ovoj se regiji nalaze i industrijske zone, ali i nekoliko manjih područja koja su i dalje okrenute poljoprivredi. Zapadno od starih četvrti ove zone je Barra da Tijuca, koja je trenutno dio koji se najviše gradi, zbog činjenice da su troškovi zemlje i gradnje najniži u čitavom Riju, a nije zanemarljiva ni činjenica da je četvrt na obali. Ovo privlači ne samo srednju, nego i višu klasu koja za sobom povlači i luksuz, trgovačke centre i određenu dozu ležernosti. Urbanistički planovi za ovo područje su rađeni u kasnim šestdesetim godinama 20. vijeka, miješajući predgrađa u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (kuće sa dvorištem) i nebodere. Plaže Bara da Tijuce postaju sve popularnije, a u ovoj četvrti bilo je i sportsko selo za pan-američke igre [[2007]]. Sve ovo predstavlja Baru u budućnosti, kao poseban grad. Osim Bare i Jacarepaguá i Campo Grande, također doživljavaju preporod i značajan privredni rast. [[Datoteka:Brasil.RioDeJaneiro.LeblonUndIpanemaVomCorcovado.jpg|thumb|800px|centar|Panorama Rija sa [[Corcovado]]a]] == Klima == Rio ima tipičnu tropsku klimu sa visokim temperaturama i vlažnošću tokom čitave godine. Ljetne vrućine dostižu i preko 40 [[Celzijus (jedinica)|°C]]. Ipak, veliki broj vodenih površina i blizina brda i planina čine ljeto u Riju podnošljivim. Padavine su česte, naročito u ljetnim mjesecima, kada su moguće i oluje, ali ne i tropski cikloni. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 29,4 | vt_feb = 30,2 | vt_mar = 29,4 | vt_apr = 27,8 | vt_maj = 26,4 | vt_jun = 25,2 | vt_jul = 25,3 | vt_aug = 25,6 | vt_sep = 25,0 | vt_okt = 26,0 | vt_nov = 27,4 | vt_dec = 28,6 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 23,3 | nt_feb = 23,5 | nt_mar = 23,3 | nt_apr = 21,9 | nt_maj = 20,4 | nt_jun = 18,7 | nt_jul = 18,4 | nt_aug = 18,9 | nt_sep = 19,2 | nt_okt = 20,2 | nt_nov = 21,4 | nt_dec = 22,4 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 114 | p_feb = 105 | p_mar = 103 | p_apr = 137 | p_maj = 85,6 | p_jun = 80 | p_jul = 56 | p_aug = 50,5 | p_sep = 87 | p_okt = 88 | p_nov = 95 | p_dec = 169 | izvor = [http://www.worldweather.org/136/c01080.htm worldweather.org] }} == Administrativne regije Rio de Janeira == ===== Zona Central ===== {| | * Centro * Praça da Bandeira * Rio Comprido * Praça Mauá | valign=top | * Gamboa * Santo Cristo * Santa Teresa * Praça Quinze | valign=top | * Estácio * Catumbi * Saúde * Cidade Nova |} ===== Zona Sul ===== {| | * Botafogo * Copacabana * Lagoa * Rocinha * Flamengo | valign=top | * Glória * Catete * São Conrado * Humaitá * Jardim Botânico | valign=top | * Gávea * Ipanema * Leblon * Joá * Urca |} ==== Zona Norte ==== {| | * VIII Tijuca | valign=top | * IX Vila Isabel | valign=top | * X Engenho de Dentro |} ==== Zona da Leopoldina ==== {| | * Ramos * Penha * Bonsucesso * Olaria * Manguinhos * Brás de Pina | valign=top | * Vila da Penha * Higienopólis * Vila Kosmos * Engenho da Rainha * Complexo do Alemão * Complexo da Maré | valign=top | * Inhaúma * Del Castilho * Maria da Graça * Ilha do Governador (''Ostrvo Governador'') * Vicente de Carvalho * Vila Kosmos | valign=top | * Vista Alegre |} ==== Central ==== {| | * XIV Irajá * XV Madureira | valign=top | * XXII Anchieta * XXV Pavuna | valign=top | * XXXI Vigário Geral |} ==== Barra ==== {| | * XVI Jacarepaguá | valign=top | * XXIV Barra da Tijuca | valign=top | * XXXIV Cidade de Deus (CDD) (''Božiji grad'') |} ==== Bangu ==== {| | * XVII Bangu | valign=top | * XXXIII Realengo |} ==== Campo Grande ==== {| | * XVIII Campo Grande * XIX Santa Cruz | valign=top | * XXVI Guaratiba * XXVI Quintino |} == Socijalno stanje == [[Datoteka:RiodeJaneiro-Favela.jpg|mini|250p|[[favela]] [[Rocinha]] u Rio de Janeiru]] Rio je tipičan brazilski grad u pogledu velikih razlika između bogatih i siromašnih. Iako je u pitanju jedan od najvećih svjetskih gradova, gotovo tri petine njegovih stanovnika živi u naseljima koje se ovdje nazivaju [[favela]]ma, a koje se najčešće nalaze na strminama na kojima nije ni moguće graditi neke trajnije i čvršće građevine,<ref>{{cite web |url=http://www.iets.org.br/article.php3?id_article=702 |title=Barracos em expansão |publisher=Iets.org.br |access-date=16. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101012123356/http://www.iets.org.br/article.php3?id_article=702 |archive-date=12. 10. 2010 |url-status=dead }}</ref> i gdje su i nesreće poput teških poplava u kišnom periodu najčešće. U favelama, oko 95% stanovništva živi ispod praga siromaštva, dok je ta stopa na nivou cijelog grada oko 40%.<ref>{{cite web |url=http://revistaepoca.globo.com/Revista/Epoca/0,,EMI167577-15223,00.html |title=FGV: desigualdade entre favela e asfalto cai no Rio |publisher=Revistaepoca.globo.com |date=31. 8. 2010 |access-date=16. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101009065937/http://revistaepoca.globo.com/Revista/Epoca/0%2C%2CEMI167577-15223%2C00.html |archive-date=9. 10. 2010 |url-status=dead }}</ref> U favelama su najviše stope [[kriminal]]a, zbog droga, borbi bandi i dugih kriminalnih oblika, najčešće prouzrokovanih siromaštvom. Ono što je neobično za favele u Riju je njihova blizina bogatim četvrtima. Tako su bogate četvrti poput Ipaneme i Copacabane, stiješnjene između plaža i brda, a na padinama ovih brda se nalaze siromašne favele. Postoje brojne vladine inicijative da se problemi u favelama riješe, počev od raseljavanja stanovništva iz njih u javne stambene zgrade poput [[Cidade de Deus (Rio de Janeiro)|Cidade de Deus]], a odnedavno postoje i pristup poboljšanja uvjeta života u favelama, kako bi se dovelo do nivoa u ostatku grada, kao što su to naprimjer programi "Favela Bairro" i raspoređivanje tzv. ''mirovnih policijskih jedinica''. U isto vrijeme (prema podacima iz 2000.) neka od četvrti u Riju imaju HDI indeks viši nego u mnogim visokorazvijenim zemljama svijeta:<ref>{{cite book|url=http://www.pnud.org.br/publicacoes/|title=HDI|publisher=PNUD|location=Rio, Brazil|format=PDF|isbn=85-240-3919-1|access-date=9. 1. 2008|year=2000|language=pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003192026/http://www.pnud.org.br/publicacoes/|archive-date=3. 10. 2011|url-status=dead}}</ref> * četvrt Leblon (sa HDI indeksom 0,967) što je u istom nivou kao i [[Norveška]], država na najvišim HDI indeksom * četvrt Bangu (sa HDI indeksom 0,794) što je na nivou kao i [[Argentina]] == Sport == [[Datoteka:EstádioMaracanã.jpg|thumb|250px|[[Stadion "Maracaná"]]]] Rio de Janeiro je bio domaćin pan-američkih igara 2007. godine. Finale Svjetskog prvenstva u [[odbojka|odbojci]] na pijesku se održava u Rio de Janeiru. U četvrti [[Jacarepaguá]] se održavala Velika Nagrada Brazila u [[Formula 1|Formuli 1]] od [[1978]]. do [[1990]]. godine. Prvenstvo u surfanju se održavalo na plažama Rija 17 godina za redom, od [[1985]]. do [[2001]]. godine. Pored samog hrama nogometa, stadiona Maracanã, se gradi novi stadion, kapaciteta 45.000 gledalaca. Stadion će nositi ime bivšeg predsjednika [[FIFA]]-e i građanina Rija, Joãa Avelanga. U sklopu kandidature za ljetne [[Olimpijske igre]] 2012. godine, na Copacabani su izgrađena borilišta za triatlon, odbojku na pijesku i jahting. === Nogomet === Ipak, najpopularniji sport u Riju je nogomet. U Riju se nalaze neki od najvećih brazilskih nogometnih klubova: * [[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]] * [[Clube de Regatas do Flamengo|Flamengo]] * [[Fluminense Football Club|Fluminense]] * [[Club de Regatas Vasco da Gama|Vasco]]. Vrlo je popularan i nogomet na plaži. == Saobraćaj == U Riju, osnovna forma javnog prevoza su [[autobus]]i. Postoji gotovo 440 općinskih autobuskih linija kojima se svakodnevno prevoze gotovo četiri miliona putnika. Osim njih postoje i mnogobrojne međugradske linije. Iako je jeftina i frekventna, politika javnog prevoza u Riju se sve više fokusira na gradsku i [[podzemna željeznica|podzemnu željeznicu]] u svrhu smanjenja ispuštanja automobilskih gasova i povećanja kapaciteta putnika. Usluge javnog prevoza u Riju su predmet mnogih kritika, kao i jedan od osnovnih motiva za proteste 2013. godine, koji su započeli u [[São Paulo|São Paulu]] i proširili se širom Brazila. Po navodima građana, povećanje cijena prevoza autobusa i metroa nisu bile potrebne, naglašavajući da su cijene bile isuviše visoke za ovako loš kvalitet usluga. === Metro === Rio de Janeiro ima dvije metro linije (''Metrô Rio'') ukupne dužine oko 42&nbsp;km, uz 32 metro stanice. Budući planovi su da se izgradi treća linija do [[Niterói]]a i [[São Gonçalo (Rio de Janeiro)|São Gonçala]], uključujući i podvodni tunel ispod zaliva Guanabara da bi pružio dodatne usluge trenutno postojećem sistemu feribota.<ref>{{cite web |url=http://odia.terra.com.br/rio/htm/linha_3_do_metro_vai_receber_r_35_milhoes_da_uniao_152725.asp |title=O DIA Online&nbsp;— Linha 3 do metrô vai receber R$35 milhões da União |publisher=odia.terra.com.br |date=21. 2. 2008 |access-date=6. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226043911/http://odia.terra.com.br/rio/htm/linha_3_do_metro_vai_receber_r_35_milhoes_da_uniao_152725.asp |archive-date=26. 2. 2008 |url-status=dead }}</ref> Metro u Riju se smatra najsigurniji i ekološki najbolje prihvatljiv način javnog prevoza.<ref>{{cite web |author=Do G1, no Rio, com informações da TV Globo |url=http://g1.globo.com/Noticias/Rio/0,,MUL1405729-5606,00.html |title=Metro Rio – Transport |publisher=G1.globo.com |access-date=17. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514194749/http://g1.globo.com/Noticias/Rio/0%2C%2CMUL1405729-5606%2C00.html |archive-date=14. 5. 2011 |url-status=dead }}</ref> == Televizijske stanice u Riju == * [[TVE Brasil]] - Kanali 02 ([[VHF]]) i 32 ([[UHF]]) * [[Rede Globo]] - Kanali 04 (VHF) i 28 (UHF) * [[Rede TV!]] - Kanali 06 (VHF) i 20 (UHF) * [[TV Bandeirantes]] - Kanali 07 (VHF) i 15 (UHF) * [[CNT (TV)|CNT]] - Kanali 09 (VHF) i 17 (UHF) * [[SBT]] - Kanali 11 (VHF) i 56 (UHF) * [[Rede Record]] - Kanali 13 (VHF) i 38 (UHF) * [[Rede Vida]] - Kanali 14, 22 i 34 (UHF) * [[MTV Brasil]] - Kanal 24 (UHF) * [[Rede NGT]] - Kanal 26 (UHF) * [[Tv Passa a Ponte]] - Kanal 32 (UHF) == Poznati stanovnici == {| | * [[Adolfo Lutz]] * [[Antônio Fagundes]] * [[Baden Powell de Aquino|Baden Powell]] * [[Bruno Barreto]] * [[Carlos Chagas Filho]] * [[Carlos Lacerda]] * [[Carolina Braun]] * [[Agenor de Miranda Araújo Neto|Cazuza]] * [[Carla Malafaia]] * [[Cássia Eller]] * [[Chico Buarque]] * [[Pedro II. od Brazila|Dom Pedro II]] * [[Fernanda Montenegro]] * [[Fernando Collor de Mello]] * [[Fernando Henrique Cardoso]] * [[Heitor Villa-Lobos]] * [[Ivo Pitanguy]] * [[Jorge Ben Jor]] | valign=top | * [[Jô Soares]] * [[Julia de Castro]] * [[Luis Gustavo Miranda]] * [[Machado de Assis]] * [[Marisa Monte]] * [[Milton Nascimento]] * [[Oscar Niemeyer]] * [[Paulo Coelho]] * [[Renato Manfredini Júnior|Renato Russo]] * [[Romário]] * [[Ronaldo]] * [[Sérgio Vieira de Mello]] * [[Silvio Santos]] * [[Tom Jobim]] * [[Vinícius de Morais]] * [[Walter Salles]] * [[Arthur Antunes Coimbra|Zico]] |} == Gradovi partneri == * [[Barcelona]], [[Španija]] * [[Atlanta]] , [[Georgia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * [[Istanbul]], [[Turska]] * [[Niterói]], [[Brazil]] * [[Cabo Frio]], [[Brazil]] * [[Teresópolis]], [[Brazil]] == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Christ the redeemer.jpg|Isus Iskupitelj (''Cristo Redentor'') Datoteka:LagoaRF.jpg|Laguna Rodrigo de Freitas Datoteka:Ipanema.jpg|Plaža Ipanema Datoteka:Paodeacucar.jpg|Brdo Šećerna Glava (''Pão de Açúcar'') (po noći) Datoteka:Brasil_Rio_de_Janeiro_2000-12-12.jpg|Slika iz svemira Datoteka:EnseadaBotafogo.jpg|Šećerna Glava Datoteka:CidadeRio.jpg|Panorama sa Isusa Iskupitelja </gallery> == Također pogledajte == * [[Vaz Lobo]] == Vanjski linkovi == === Službene stranice === * [http://www.rio.rj.gov.br Službena stranica] (portugalski) * [http://transito.rio.rj.gov.br/ web-kamere u Riu] * [https://web.archive.org/web/20070209045426/http://www.rio.rj.gov.br/riotur/en/ Rio-turneja] === Obrazovanje === * [http://www.puc-rio.br/ ''Univerzitet Rio de Janeira''] * [http://www.coppe.ufrj.br/ ''COPPE/UFRJ''] - najveći postdiplomski studiji i istraživački centar u Latinskoj Americi, dio Federalnog Univerziteta Rio de Janeira - [http://www.ufrj.br UFRJ] * [http://www.uerj.br/ UERJ] - Državni Univerzitet Rio de Janeira * [http://www.unirio.br/ UNIRIO] - Federalni Univerzitet lociran u Riu * [http://www.earj.com.br Američki univerzitet] === Fotografije === * [http://eayearbooks.com/rio_images.htm Slike Ria od 1920 do danas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051221051314/http://eayearbooks.com/rio_images.htm |date=21. 12. 2005 }} * [https://web.archive.org/web/20121125045728/http://www.riodejaneirophotoguide.com/ foto-vodič kroz Rio] * [http://www.travelmanual.info/visiting-rio-de-janeiro.php Slike Ria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061213180202/http://www.travelmanual.info/visiting-rio-de-janeiro.php |date=13. 12. 2006 }} === Turizam === * [http://www.braziltravelinformation.com/brazil_riodejaneiro.htm Turistički vodič kroz Rio de Janeiro i druge destinacije u Brazilu.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928090355/http://www.braziltravelinformation.com/brazil_riodejaneiro.htm |date=28. 9. 2007 }} == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Rio de Janeiro city}} {{Svjetska baština u Brazilu}} {{Gradovi domaćini LJOI-a}} {{Svjetska prijestonica knjige}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rio de Janeiro| ]] [[Kategorija:Gradovi u Brazilu|Rio de Janeiro]] [[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu|R]] 2i4dj9z0ayehspo8tlqkq6qat4vwda4 Stari Grad (Sarajevo) 0 9901 3713685 3562911 2025-06-11T07:41:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713685 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Stari Grad | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Stari Grad Sarajevo | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2 | image1 = Le Barcasija à Sarajevo.jpg | image2 = Sarajevo – Šeher-Ćehaja Bridge.jpg | image3 = Sarajevo Hrgica 2011-11-08 (3).jpg | image4 = Sarajevo street Zelenih Beretki (1).JPG | image5 = Vratnik Sarajevo 2.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Stari Grad Sarajevo.png | grb_alt = Grb općine Stari Grad Sarajevo | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Stari Grad.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Stari Grad u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43.866667|N|18.433333|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Kanton Sarajevo|Sarajevo]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Irfan Čengić | načelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | površina_naselja = 15.13 | površina_općine = 49.69 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 36339 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 36976 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 000 | pozivni_broj = (+387) 33 | matični_broj_naselja = 166499<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11584 | veb-sajt = {{URL|http://starigrad.ba/}} | fusnote = }} '''Stari Grad''' je [[naseljeno mjesto]] i [[općina]] u [[Kanton Sarajevo|Kantonu]] i [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]], te historijsko središte tog grada. Zahvata istočnu polovicu historijskog dijela Sarajeva, uključujući [[Alifakovac]], [[Baščaršija|Baščaršiju]], [[Bentbaša|Bentbašu]], [[Bistrik]] i [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]]. Graniči sa općinom [[Ilijaš]] na sjeveru, [[Istočni Stari Grad|Istočnim Starim Gradom]] na istoku, [[Istočno Novo Sarajevo|Istočnim Novim Sarajevom]] na jugu, te sa općinama [[Centar (Sarajevo)|Centar]] i [[Novo Sarajevo]] na zapadu. Općina se sastoji od 16 mjesnih zajednica sa površinom od 55&nbsp;km<sup>2</sup> i teritorijalno je najveća općina na području grada Sarajeva gdje zauzima oko 37% teritorije grada. Mnoge od najpoznatijih sarajevskih građevina se nalaze u Starom Gradu, uključujuči [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovu džamiju]] i [[Sarajevska vijećnica|Vijećnicu]]. Po popisu iz 1991. godine, u općini je živjelo 50.744 stanovnika, od čega u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 48.794, a ostalih 1.950 u 15 naseljenih mjesta u okolini. Dan općine Stari Grad Sarajevo je 2. maj.<ref>{{Cite web |url=http://www.starigrad.ba/bs2/txt.php?id=414&naslov=Historija%20Opcine |title=Historija općine Stari Grad |work=starigrad.ba |access-date=2. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160503220417/http://www.starigrad.ba/bs2/txt.php?id=414&naslov=Historija%20Opcine |archive-date=3. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Historija == {{sekcija}} == Geografija == {{sekcija}} == Politika == Općinom rukovodi [[Načelnik općine]] koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i [[Općinsko vijeće]], koje se sastoji od 31 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine.<ref>{{Cite web |url=http://www.starigrad.ba/bs/txt.php?id=124 |title=Općinsko vijeće općine Stari Grad |access-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120913213955/http://www.starigrad.ba/bs/txt.php?id=124 |archive-date=13. 9. 2012 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Starog Grada|Spisak naseljenih mjesta u općini Stari Grad}} Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stari Grad (u to vrijeme jedna od 5 gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 50.744 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio prijeratne općine Stari Grad ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta [[Blizanci (Istočni Stari Grad)|Blizanci]], [[Bulozi (Istočni Stari Grad)|Bulozi]], [[Donje Međuše]], [[Dovlići]], [[Gornje Međuše]], [[Kumane (Istočni Stari Grad)|Kumane]], [[Njemanica]], [[Studenkovići]], te dijelovi naseljenih mjesta [[Donje Biosko (Istočni Stari Grad)|Donje Biosko]], [[Faletići (Istočni Stari Grad)|Faletići]], [[Gornje Biosko (Istočni Stari Grad)|Gornje Biosko]], [[Hreša (Istočni Stari Grad)|Hreša]] i [[Vučja Luka (Istočni Stari Grad)|Vučja Luka]]. Od ovog područja formirana je općina [[Istočni Stari Grad]]. === Nacionalni sastav stanovništva - općina Stari Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Stari Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11584 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 9. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 9. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 36976 | g2013_bosnjaci = 32794 | g2013_srbi = 467 | g2013_hrvati = 685 | g2013_bosanci = 1192 | g2013_romi = 52 | g2013_muslimani = 221 | g2013_bosanciihercegovci = 465 | g2013_albanci = 209 | g2013_jugosloveni = 21 | g2013_crnogorci = 21 | g2013_turci = 18 | g2013_slovenci = 7 | g2013_pravoslavci = 4 | g2013_makedonci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 547 | g2013_nepoznato = 49 | g1991_ukupno = 50744 | g1991_muslimani = 39410 | g1991_srbi = 5150 | g1991_hrvati = 1126 | g1991_jugosloveni = 3374 | g1981_ukupno = 56181 | g1981_muslimani = 38841 | g1981_srbi = 6375 | g1981_hrvati = 1510 | g1981_jugosloveni = 7878 | g1981_albanci = 489 | g1981_romi = 62 | g1981_madari = 8 | g1981_makedonci = 38 | g1981_slovenci = 41 | g1981_crnogorci = 317 | g1971_ukupno = 126598 | g1971_muslimani = 74354 | g1971_srbi = 27658 | g1971_hrvati = 12903 | g1971_jugosloveni = 5944 | g1971_slovenci = 565 | g1971_crnogorci = 1687 | g1971_albanci = 749 | g1971_romi = 22 | g1971_madari = 137 | g1971_makedonci = 186 | g1961_ukupno = 118248 | g1961_muslimani = 20550 | g1961_srbi = 40091 | g1961_hrvati = 18259 | g1961_jugosloveni = 32595 | g1961_romi = 19 | g1961_albanci = 750 | g1961_madari = 201 | g1961_makedonci = 318 | g1961_slovenci = 874 | g1961_crnogorci = 3276 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Stari Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Stari Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 166499 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 36339 | g2013_bosnjaci = 32273 | g2013_srbi = 371 | g2013_hrvati = 684 | g2013_bosanci = 1186 | g2013_romi = 52 | g2013_muslimani = 214 | g2013_bosanciihercegovci = 465 | g2013_albanci = 208 | g2013_jugosloveni = 21 | g2013_crnogorci = 21 | g2013_turci = 18 | g2013_slovenci = 7 | g2013_pravoslavci = 4 | g2013_makedonci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 543 | g2013_nepoznato = 49 | g1991_ukupno = 48794 | g1991_muslimani = 39130 | g1991_srbi = 3509 | g1991_hrvati = 1121 | g1991_jugosloveni = 3356 | g1981_ukupno = 53813 | g1981_muslimani = 38582 | g1981_srbi = 4361 | g1981_hrvati = 1502 | g1981_jugosloveni = 7830 | g1981_albanci = 487 | g1981_romi = 62 | g1981_madari = 8 | g1981_makedonci = 37 | g1981_slovenci = 40 | g1981_crnogorci = 314 | g1971_ukupno = 121602 | g1971_muslimani = 73387 | g1971_srbi = 23712 | g1971_hrvati = 12887 | g1971_jugosloveni = 5925 | g1971_slovenci = 565 | g1971_crnogorci = 1674 | g1971_albanci = 749 | g1971_romi = 22 | g1971_madari = 132 | g1971_makedonci = 186 | g1961_ukupno = 109224 | g1961_muslimani = 19938 | g1961_srbi = 34199 | g1961_hrvati = 18098 | g1961_jugosloveni = 30330 | g1961_romi = 19 | g1961_albanci = 734 | g1961_madari = 200 | g1961_makedonci = 310 | g1961_slovenci = 868 | g1961_crnogorci = 3233 }} == Sport == * [[FK Vrbanjuša]] * [[HK Stari Grad]] * [[FK Mošćanica Sarajevo|FK Mošćanica]]<ref>{{Cite web|url=https://starigrad.ba/v2022/vijest.php?id=11387|title=Finansijska podrška FK „Mošćanica“ u njihovoj najuspješnijoj sezoni u historiji|website=starigrad.ba|access-date=30. 11. 2022|archive-date=10. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240110075842/https://starigrad.ba/v2022/vijest.php?id=11387|url-status=dead}}</ref> * [[FK Vratnik]] == Također pogledajte == * [[Sarajevo]] * [[Kanton Sarajevo]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Stari Grad, Sarajevo}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://starigrad.ba/v2/ Zvanični sajt općine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118020613/http://starigrad.ba/v2/ |date=18. 1. 2021 }} {{Općina Stari Grad (Sarajevo)}} {{Općine u Sarajevu}} {{Sarajevo}} {{Kanton Sarajevo}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Kantonu Sarajevo]] [[Kategorija:Općine u Sarajevu]] [[Kategorija:Stari Grad (Sarajevo)|*]] 12ft260t3pm4ntxopa7m90xvbl5z1m8 Apendektomija 0 10406 3713631 3278861 2025-06-10T21:09:36Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3713631 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Blinddarm-01.jpg|mini|Apendektomija]] '''Apendektomija''' je [[Hirurgija|hirurška]] procedura koja uključuje otvaranje trbušne duplje i uklanjanje crvuljka ([[Appendix vermicularis]]) obično zbog akutne ili hronične [[upala crvuljka|upale crvuljka]]. Apendektomija predstavlja jedan od najčešćih operativnih zahvata u [[opća hirurgija|općoj hirurgiji]]. == Historija apendektomije == U abdominalnoj hirurgiji operacija “slijepog crijeva” tj. apendektomija predstavlja jedan od najčešćih operativnih zahvata. Sam pojam apendektomija datira iz [[1889]]. godine kada je Reginald Fitz iz [[Boston]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] prvi objavio izdanje o upali crvuljka te nazvao operativno odstranjenje istoga apendektomija. Historijat seže unazad cca 3 vijeka tj. kada je prvu uspješnu apendektomiju izveo [[Claudius Amyand]], [[Engleska|engleski]] vojni [[hirurg]]. Dypuytren (1777-1835.) iz [[Pariz]]a je smatrao da akutna [[upala]] desne strane abdomena dolazi od oboljenja [[cekum]]a a ne [[apendix]]a. S obzirom da u to vrijeme hirurzi nisu često otvarali trbuh za ispitivanje, rana faza oboljenja je ostala nepoznanica. [[James Parkinson]] je [[1812]]. godine dao dobar opis fatalnog apendicitisa kada je post-mortem na lešu dječaka pronašao perforaciju upaljenog crvuljka sa posljedičnim [[peritonitis]]om. Neki hirurzi su uspješno drenirali apendikularne abscese. Prvo uspostavljanje dijagnoze te hirurško odstranjenje crvuljka učinio je [[Robert Lawson Tait]] [[1880]]. godine. Pred kraj 19. vijeka mnogi hirurzi tog doba među kojima se ističu Kronlein, Mikulicz, Morton te već spomenuti Fitz su doprinjeli da apendektomija bude široko prihvaćena u kliničkoj praksi širom [[Amerika|Amerike]] i [[Evropa|Evrope]]. 1894. godine je McBurney opisao novi način odstranjenja crvuljka kroz inciziju koja je i danas je poznata po ovom autoru. Skoro sto godina kasnije, tačnije 1983. godine, Kurt Semm, [[ginekolog]] iz [[Kiel]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]] je izveo prvu laparoskopsku apendektomiju. Od tog vremena u hirurškoj praksi širom svijeta laparoskopska apendektomija zauzima sve značajnije mjesto a naročito sa ekspanzijom [[endoskopska hirurgija|endoskopske hirurgije]] krajem 80-ih i početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Bez obzira na sve veću rasprostranjenost laparoskopske apendektomije u mnogim bolnicama širom svijeta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ovaj način zbrinjavanja upale crvuljka još uvijek nije zauzeo značajnije mjesto u hirurškoj praksi. Dosadašnja svjetska istraživanja pokazuju značajniju prednost laparoskopske u odnosu na klasičnu apendektomiju naročito kod debelih pacijenata, kod žena te u slučaju sumnje u tačnost dijagnoze. Također se smatra da je velika prednost laparoskopske operacije u veličini operativnog reza, manjem postoperativnom bolu te bržem oporavku i povratku svakodnevnim aktivnostima, dok se kao mane smatraju duži tok operacije te veća incidenca postoperativnih intraabdominalnih abscesa (samo u nekim studijama). == Crvuljak (Appendix vermiformis) == Crvoliki produžetak, crvuljak, jest crvolika tanka cijev koja započinje na dnu slijepog crijeva. Može biti dug od 5mm do 30 cm. Promjera je između 0.3 - 1 cm. Crvuljak postoji samo kod čovjeka, primata i nekih glodara. Prije se smatralo kako je crvuljak zakržljao i suvišan organ, a danas se smatra kako je to posebno oblikovan dio slijepog crijeva s osobitom građom. U njemu se nalazi mnogo limfnog tkiva zbog čega ga neki i nazivaju crijevni krajnik. U embrionalnom i fetalnom dobu te u djetinjstvu crvuljak je znatno širi u odnosu na veličinu debelog crijeva nego kod odraslih pa se teže začepi. Crvuljak postaje atrofičan, smanjuje se, u starosti čime se može objasniti znatno niža učestalost upale crvuljka u starijih osoba6. Postoji nekoliko varijacija položaja crvuljka. To su: ilijačni, retrocekalni, pelvični i subhepatalni. == Akutna upala crvuljka (appendicits acuta) == Akutna upala crvuljka predstavlja stanje koje treba da se hitno riješava jer može dovesti do teških komplikacija, sepse ili čak do smrtnog ishoda.Za razliku od hronične upale historija bolesti je kratka, počinje iz punog zdravlja sa bolovima najprije oko pupka koji se daljim razvojem upale premjeste u područke McBurneyeve tačke u desnom donjem dijelu trbuha. Razlog pojave bola na vom mjestu je upala peritoneuma trbušnog zida. Bol bilo kojeg dijela crijeva se reflektira u središnjoj liniji i zbog toga se početni bol često javlja u području pupka. Uzrok je obično začepljenje lumena crvuljka i do razvoja infekcije u zatvorenom dijelu crijeva koja se širi na zidove crvuljka i okolne organe. Može doći do pucanja zida crijava zbog gangrene crvuljka koja je posljedica tromboze krvnih sudova zida crvuljka. Pacijent ima bijel, obložen jezik, povišene leukocite i bolnu osjetljivost u McBurneyovoj tačci. Najnoviji konsenzus EAES-a koji je publiciran u EAES Guidelines for endoscopic Surgery, 2006<ref>EAES Guidelines for endoscopic Surgery, 2006:</ref> Laparoskopska apendektomija je efikasna nova metoda. Sigurnost i primjenjivost metode prikazani u objavljenoj literaturi dolaze uglavnom iz centara specijaliziranih za endoskopsku hirurgiju. Međutim, objavljeno je i nekoliko slučajeva ozbiljnih komplikacija. Mogu se očekivati sljedeće prednosti ove metode a to su mnogo preciznija dijagnoza, smanjena mogućnost infekcije rane, brži povratak na posao i svakodnevnim aktivnostima, bolji kozmetski učinak. == Hronična upala crvuljka (appendicits chronica) == Smatra se kako hronična upala crvuljka uzrokuje povremene bolove u donjem desnom kvadrantu [[trbuh]]a praćene probavnim poremećajima te da ga uzrokuju ponavljane blage upale crvuljka. U takvom stanju crvuljak zauzima različite morfološke oblike. Deformisan je atrofičan, stanjenih ili zadebljalih zidova. Postoje ožiljne promjene u samom apendixu i okolini. Usljed stagnacije njegovog [[sekret]]a ponekad je povećan i ispunjen mucilaginoznim sekretom što predstavlja apendikularnu mukokelu koju neki smatraju i prekancerozom19. Većina hirurga smatraju kako je u ovim slučajevima opravdano odstranjenje crvuljka, međutim prije treba isključiti prisutnost drugih bolesti koje dolaze u obzir u diferencijalnoj dijagnozi kao što su [[čir na dvanaestercu]], [[upala žučnog mjehura]], [[divertikulitis]]i, [[upala mokraćnih kanala]], mokraćni kamenci te u žena bolesti genitalnog trakta. Pojava upale crvuljka niža je u manje razvijenim zemljama, osobito u [[afrika|Africi]] te u nižim socioekonomskim grupama što bi se moglo pripisati razlici u [[ishrana|ishrani]]. Manja incidenca je u [[kultura]]ma koje unose više vlakana u hrani. [[Biljna vlakna]] povećavaju volumen stolice, smanjuju vrijeme prolaska stolice kroz [[debelo crijevo]] i stvaranje fekalita (stvrdnutih masa stolice) koji su preduvjet za nastanak ove bolesti. Crvuljak se najčešće začepi masama stolice koje se nakupljaju i zgrušavaju oko biljnih vlakana. Prošireno limfno tkivo zbog virusne infekcije (npr. [[ospice]], [[mononukleoza]]), zgusnuti barij, [[paraziti]] ([[Enterobius]], [[Ascaris]], [[Taenia]]) i [[tumor]]i (karcinoid, [[karcinom]]) također mogu zatvoriti crvuljak. Neki su hirurzi opisivali da čak i anomalije koje se mogu javiti u razvoju crvuljka utiču kao precipitirajući faktor na razvoj upale (dvostruki i potkovičasti crvuljak). Krajnja funkcija crvuljka i dalje ostaje misterija ali po nekim istraživanjima ima ulogu u razvoju mnogih crijevnih oboljenja a naročito u [[etiologija|etiologiji]] upalnih bolesti crijeva , gdje su neke studije pokazale da apendektomija reducira 70% rizik od razvijanja [[ulcerozni kolitis|ulceroznog kolitisa]] do tvrdnji da čak dolazi i do povećanja [[fertilnost]]i kod žena nakon u mladosti odstranjenog crvuljka. Jedna od indikacija za odstranjenje crvuljka je hronična upala. Hronična upala crvuljka uzrokuje povremene ili konstantne bolove različitog intenziteta koji su locirani u donjem desnom kvadrantu trbuha a mogu biti praćeni probavnim smetnjama. Zbog dosta velikog broja pacijenata koji dolaze zbog navedenih tegoba za pacijente kao i za hirurga je od velike važnosti klinički oporavak kao i ekonomski aspekt liječenja. Danas postoje dvije operativne tehnike odstranjenja crvuljka a to su klasična i laparoskopska apendektomija. U svijetu već od sredine 80-ih godina [[laparoskopska apendektomija]] ima svoje mjesto u hirurškoj praksi dok u BiH još nema širu kliničku primjenu. Još uvijek nije ustanovljeno da li je laparoskopska apendektomija klinički bolja od klasične te dali ima ekonomsku opravdanost. Prednost laparoskopske tehnike može biti: * bolja exploracija abdominalne šupljine * kraći postoperativni tok * brža rekonvalescencija * kozmetski učinak * ekonomski aspekt == Liječenja hronične upale crvuljka == Postoje dvije metode liječenja hronične upale crvuljka. To su laparoskopska te [[klasična apendektomija]]. Poznato je da je apendektomija jedan od najčeščih operativnih zahvata u abdominalnoj hirurgiji te da je broj pacijenata operiranih na hirurškim odjelima velik što za sobom povlači i povećane troškove liječenja. Za pacijente je od najvećeg značaja brz oporavak i što brži povratak normalnim aktivnostima. Ako je brži oporavak manji je broj bolesničkih dana te je i [[apsentizam]] skraćen a i sredstva utrošena za liječenje pacijenata su manja. === Klasična apendektomija === Za klasičnu apendektomiju koristi se standardni laparotomijski set za appendix bez potrebe za drugim dodatnim instrumentarijem. Pristup je ili naizmjeničnim McBurneyovim ili desnim pararektalnim rezom sa zbrinjavanjem bataljka apendixa obodnim šavom (šav duhan kese) ili Z šavom. Trbuh u principu se ne drenira a operativna rana se zatvara po uzusima klasične abdominalne hirurgije. === Laparoskopska apendektomija === Operativni tim sačinjavaju dva hirurga koji stoje na lijevoj strani pacijenta. Pacijent je u položaju Trendelenburga 20% te blago naget na lijevu stranu. Operativni zahvat se izvodi korištenjem tri troakara, dva od 10 mm i jedan od 5 mm, sa intraabdominalnim pritiskom od 10[[mmHg]]. Jedan 10mm troakar postavi se umbilikalno, jedan 5 mm u desnu ilijačnu jamu a drugi 10 mm paramedijalno lijevo iznad mons pubisa. Koristi se tehnika otvorene laparoskopije sa Hassonovim troakarom te 10mm, kosa optika i bazični set za laparoskopske operacije. Reseciranje [[mezoapendix]]a radi se sa monopolarnom kukicom i/ili bipolarom, a u može i sa sa harmoničnim skalpelom. Bazu crvuljkase zbrine sa Roederovom omčom. Pri zatvaranju otvora troakara ušiva se fascija na 10mm otvorima te kod većine pacijenata plasira intradermalni šav. == Također pogledajte == * [[Hirurgija]] * [[Hirurg]] * [[Medicina]] == Reference == {{Reference}} {{commonscat|Appendectomy}} [[Kategorija:Hirurgija]] qqfl3uxomsm1uf1lvnqcvd9uhz0nlyc Senegal 0 12987 3713662 3589337 2025-06-11T02:27:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| izvorno_ime =République du Sénégal| zvanično_ime =Republika Senegal| zastava =Flag of Senegal.svg| grb =Coat of arms of Senegal.svg| mapa =LocationSenegal.png| službeni_jezik =[[Francuski jezik|francuski]]| glavni_grad =[[Dakar]]| vrsta_prve_vlasti =Predsjednik| vladar_prva_vlast =[[Bassirou Diomaye Faye]]| vrsta_druge_vlasti =Predsjednik vlade| vladar_druga_vlast =[[Ousmane Sonko]]| po_površini_na_svijetu =86.| površina =196.722| procenat_vode =2,1| po_broju_stanovnika_na_svijetu =66.| stanovnika =18.384.660| gustoća = 93,3| nezavisnost =Od [[Francuska|Francuske]] [[4. april]]a [[1960]].| valuta =[[CFA franak]] (100 centima)| vremenska_zona =[[UTC]]| himna ="[[Pincez Tous vos Koras, Frappez les Balafons]]"| internetski_nastavak =[[.sn]]| pozivni_broj =221| |}} '''Senegal''' je država koja se nalazi u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]], na obali [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]]. Na sjeveru graniči s [[Mauritanija|Mauritanijom]], na istoku s [[Mali]]jem, na jugoistoku s [[Gvineja|Gvinejom]] i [[Gvineja Bisau|Gvinejom Bisau]] na jugozapadu. Osim toga, Senegal dijeli pomorsku granicu s malom [[Ostrvo|ostrvskom]] državom [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskim Ostrvima]]. Republika [[Gambija]], suverena enklava koja zauzima uski pojas teritorije duž [[Rijeka|rijeke]] [[Gambija (rijeka)|Gambija]], razdvaja Senegalsku južnu regiju [[Casamance]] od ostatka zemlje i s tri strane je okružena senegalskom teritorijom, a samo na zapadu izlazi na Atlantik. Najzapadnija je kopnena zemlja [[Stari svijet|Starog svijeta]], odnosno [[Afroevroazija|Afroevroazije]]. Svoj naziv duguje rijeci [[Senegal (rijeka)|Senegal]] koja dijelom tvori njenu državnu granicu na istoku i sjeveru. Zauzima površinu od gotovo 197.000&nbsp;km<sup>2</sup> sa populaciju od oko 13 miliona stanovnika. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države je [[Dakar]]. == Etimologija == Država Senegal je dobila ime po [[Senegal (rijeka)|rijeci Senegal]], čija je etimologija sporna.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/senegal|title=senegal {{!}} Origin and meaning of the name senegal by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> Jedna od prihvatljivijih teorija (predložena od Davida Boilata 1853. godine) pretpostavlja da termin proizlazi od fraze ''sunu gaal'' iz [[Wolofski jezik|wolofskog]] jezika što bi značilo "naš kanu" (ili piroga), a vezano za rezultat nesporazuma između [[portugal]]skih [[mornar]]a 15. stoljeća i volofskih ribara.<ref>{{Cite web|url=https://theculturetrip.com/africa/senegal/articles/the-real-story-behind-senegals-name/|title=The Real Story Behind Senegal’s Name|last=Holloway|first=Beetle|website=Culture Trip|access-date=27. 6. 2021|archive-date=6. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221206024446/https://theculturetrip.com/africa/senegal/articles/the-real-story-behind-senegals-name/|url-status=dead}}</ref> Moderni [[Historija|historičari]] vjeruju da se ime Senegala vjerovatno odnosi na Sanhaje, [[Berberi|berbersko]] pleme koje je živjelo na sjevernoj strani rijeke. Konkurentska teorija pretpostavlja da naziv proizilazi iz naziva srednjovjekovnog grada "Sanghana", kojeg je opisao [[Arapi|arapski]] [[Geografija|geograf]] El-Bakri kada se 1068. godine našao na ušću rijeke. Neki od pripadnika Serer naroda sa juga vjeruju da naziv rijeke potiče iz osnove sererskog termina ''Sene'' (vrhovno božanstvo serer religije) i termina ''O Gal'' (što znači "tijelo vode"). == Historija == {{Glavni|Historija Senegala}} === Rani i predkolonijalni period === Arheološki nalazi na teritoriji današnjeg Senegala ukazuju na to da je ovo područje bilo naseljeno još od [[Prahistorija|prahistorije]] i kontinuirano su ga naseljavale različite etničke grupe. Neka kraljevstva su nastala još u 7. vijeku, Takrur u 9. a Namandiru i Jolofsko carstvo tokom 13. i 14. vijeka. Istočni dio Senegala je nekada bio dio [[Carstvo Gana|Carstva Gane]]. Kontakt sa [[islam]]om je ostvaren kada su narodi Toucouleur i Soninke došli u dodir sa [[Almoravidi|Almoravidskom dinastijom]] koja je vladala [[Magreb]]om. U 13. i 14. vijeku, područje je potpalo pod uticaj carstava sa istokua. U isto vrijeme je osnovano i Jolofsko carstvo. U regiji Senegambia, bilo je između 1300 i 1900 stanovnika u ropstvu, otprilike jedna trećina stanovništva, uglavnom kao rezultat zarobljavanja tokom ratova.<ref>[http://www.britannica.com/blackhistory/article-24157 "Slavery"], ''Encyclopædia Britannica's Guide to Black History'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006131931/http://www.britannica.com/blackhistory/article-24157 |date=6 Oktobar 2014 }}</ref> U 14. vijeku moć Jolofskog carstva je rasla što je imalo za rezultat ujedinjenja Cayora i kraljevstva Baol, Sine, Saloum, Waalo, Futa Tooro i Bambouk. Carstvo je postala dobrovoljna konfederacija raznih država a ne carstvo izgrađeno kao rezultat vojnog osvajanja. <ref>Charles, Eunice A. Precolonial Senegal: the Jolof Kingdom, 1800–1890. African Studies Center, Boston University, 1977. p. 3</ref><ref>Ham, Anthony. ''West Africa.'' Lonely Planet. 2009. p. 670. {{ISBN|1-74104-821-4}}</ref> Carstvo je osnovao Ndiadiane Ndiaye, nakon čega je formirao koaliciju sastavljenu od pripadnika mnogih etničkih grupa, ali je carstvo nestalo 1549. godine, porazom i ubistvom Lelea Fouli Faka od strane Amari Ngone Sobel Falla. == Geografija == {{Glavni|Geografija Senegala}} Senegal se nalazi na zapadu afričkog kontinenta, između 12° i 17° sjeverne [[Geografska širina|geografske širine]] i 11° i 18° zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]]. Senegal je izvana omeđen Atlantskim okeanom na zapadu, Mauritanijom na sjeveru, na istoku graniči s Malijem, Gvinejom i Gvineja Bisao na jugu. Gambija je skoro kompletno okružena Senegalom, izuzev kratke atlantske obale na zapadu. Veći dio Senegala sastoji se od valovitih pješčanih ravnica zapadnog [[Sahel]]a. Brdovita područja nalaze se samo na jugoistoku zemlje, u nastavku masiva [[Fouta Djallon]] u [[Gvineja|Gvineji]]. Ovdje se nalazi i najviši vrh, neimenovani vrh na visini od 648 m, u blizini Nepen Diakha. Sjevernu granicu zemlje čini rijeka [[Senegal (rijeka)|Senegal]], druge veće rijeke su [[Gambia]] i [[Casamance]]. Glavni grad [[Dakar]] nalazi se na [[Zeleni rt|Zelenom rtu]], najzapadnijoj tački afričkog kontinenta. == Vlada == {{Proširiti sekciju}} == Administrativne podjele == {{Glavni|Regije Senegala}} == Privreda == Iako je udio [[poljoprivreda|poljoprivrede]] u senegalskom BDP-u pao na ispod 20%, u njoj je još uvijek zaposlena većina Senegalaca. [[Kikiriki]] je najvažniji izvozni proizvod i privredni rast je velikim dijelom zavisi od uroda te kulture i njenoj cijeni na svjetskom tržištu. Važno je i [[ribarstvo]]. U sklopu Vladinog reformskog programa od [[1993]]. liberalizirani su privredni i trgovinski propisi i uklonjena državna kontrola nad cijenama što je povećalo privredni rast. Velik problem Senegala ostaje [[nezaposlenost]] koja iznosi oko 40% radno sposobnog stanovništva. == Stanovništvo == {{Proširiti sekciju}} == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Sénégal}} {{Commonscat}} {{wikiatlas}} * {{CIA World Factbook link|sg|Senegal}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-14093674 Senegal] na [[BBC|BBC News]] * [https://www.britannica.com/place/Senegal Senegal] na ''[[Encyclopædia Britannica]]'' * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=SN Senegal] na "International Futures" {{Države Afrike}} {{Afrička unija}} {{CPLP}} {{OIK}} [[Kategorija:Senegal|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1960.]] [[Kategorija:Države francuskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Organizacije islamske konferencije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] gmbkoshu47aq4gj0pzotr4y2rndwlqu Zločin i kazna 0 15977 3713619 3461200 2025-06-10T21:02:27Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3713619 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija knjiga| |naziv=Zločin i kazna |naziv_originala=Преступление и наказание |slika=Russian Gazette 1866.jpg |autor=[[Fjodor Dostojevski]]; 1866. |vrsta_djela=Roman |žanr=Psihološki, kriminalistički |jezik=ruski |vrijeme i mjesto nastanka=1865–1866, [[Sankt Petersburg]], [[Rusija]] |pripovjedač=treće lice |gledište=većinom Raskoljnikovo |vrijeme=prošlo |vrijeme_radnje=1860-tih |mjesto_radnje=Sankt Petersburg, zatvor u [[Sibir]]u |glavni_lik=Rodion Raskoljnikov |vrhunac=Raskoljnikovo priznanje ubistva |teme=otuđenje od društva, psihologija zločina i kazne i dr. }} '''''Zločin i kazna''''' ({{jez-ru|Преступление и наказание}}) jest socio-psihološki i socio-filozofski roman [[Rusija|ruskog]] autora [[Fjodor Dostojevski|Fjodora Mihajloviča Dostojevskog]], na kojem je pisac radio u periodu od 1865. – 1866. godine. Prvi put je objavljen u 12 dijelova u književnom časopisu [[Ruski glasnik]] svakog mjeseca tokom 1866.<ref>{{cite web|url =http://www1.umn.edu/lol-russ/hpgary/Russ3421/lesson9.htm University of Minnesota – Study notes for Crime and Punishment|title=Study notes for Crime and Punishment|work=www1.um.edu|access-date=4. 7. 2019}}</ref> Godinu dana kasnije objavljeno je posebno izdanje, čija je struktura malo izmijenjena u odnosu na onu koju su pripremili urednici časopisa ''Ruski glasnik''. Pored toga, autor je napravio brojne skraćenice i stilske izmjene u verziji knjige kada je objavljen kao cjelokupno djelo. Koncept za [[roman]] "Zločin i kazna" sazrijevao je u Dostojevskom dugi niz godina, ali je središnja tema, povezana s idejom glavnog lika o "običnim" i "izvanrednim" ljudima, počela da se oblikuje tek 1863. godine u [[Italija|Italiji]]. Počevši da radi direktno na poslu, autor je objedinio nacrte nedovršenog romana „Pyanenkie“, koji je prikazao priču koja govori o porodici Marmeladov i skice romana priznanja, zamišljenog kao otkriće osuđenika. U tom procesu, plan se proširio, a zaplet se zasnivao na zločinu studenta Rodiona Raskoljnikovog, koji je ubio staru ženu da zaradi novac kako bi spasio svoje najmilije. Istovremeno, kriminalna historija postala je za autora ne samo tema, već i razlog za razmišljanje o društvenim okolnostima, guranje osobe u zločine, kao i prilika da se pokaže koji kompleksni "hemijski" procesi se dešavaju u dušama ljudi. Jedna od slika romana bio je veliki grad iz druge polovine 19. vijeka, u kojem je život pun sukoba i drama. Rad obnavlja prepoznatljive znakove vremena, reproducirajući pejzažnu topografiju. Radnja u romanu Zločin i kazna se usredsređuje na duševne muke i moralne dileme Rodiona Romanoviča Raskoljnikova, bivšeg studenta u [[Sankt Peterburg]]u koji podstaknut siromaštvom i turobnom budućnošću pravi plan da ubije i opljačka Aljonu Ivanovnu beskrupuloznu staricu koja lihvarenjem izrabljuje ljude. Prije ubistva, Raskoljnikov vjeruje da se sa novcem može osloboditi siromaštva i nastaviti da obavlja velika djela. Međutim, nakon izvršenog zločina, on se našao u konfuziji, paranoji i gađenju zbog onoga što je učinio. Njegova moralna opravdanja potpuno se raspadaju dok se bori sa krivicom i užasom tokom suočavanja sa stvarnim posljedicama svog nedjela. To je drugi roman Dostojevskog, nakon njegovog povratka iz petogodišnjeg izgnanstva u [[Sibir]]u. Zločin i kazna se smatra prvim velikim romanom njegovog "zrelog" perioda pisanja. Objavljivanje romana "Zločin i kazna" izazvalo je burne kontroverze u književnoj zajednici Rusije. Književne kritike su se kretale od ushićenja do potpunog odbacivanja. Savremenici Dostojevskog kao što su [[Dmitrij Pisarev]], [[Nikolaj Strahov]] i [[Nikolaj Ahšarumov]] napravili su temeljnu analizu ovog književnog djela. Rad je preveden na francuski, njemački, švedski, [[Engleski jezik|engleski]], poljski, mađarski, italijanski, danski, norveški i finski jezik. "Zločin i kazna" je utjecao na svjetski književni proces: na francuskom, italijanskom i njemačkom književnom romanu pojavila su se književna djela koja su nastavila razvoj teme koju je dao Dostojevski. Roman je više puta igran u pozorištu. Prve samostalne izvedbe pojavile su se 1880-ih, a prva pozorišna produkcija u Rusiji izvedena je 1899. godine. Prva inostrana scenska verzija predstavljena je u [[Pariz]]u 1888. godine.<ref>{{cite web|url =https://www.britannica.com/topic/Crime-and-Punishment-novel|title= "Zločin i kazna"|work= britannica.com|access-date=4. 7. 2019}}</ref> == O autoru == *[[Fjodor Dostojevski]] == Historija nastanka == === Put od zamisli do realizacije === Koncept rada o takozvanoj "jakoj ličnosti" koja se nije plašila kajanja ili ljudskog suda, počeo je da dozrijeva kod Dostojevskog još tokom teškog rada u sibirskom izgnanstvu. U jesen 1859. godine, Fjodor Mihajlovič je u pismu svom bratu rekao da planira da započne rad na novom priznanju u bliskoj budućnosti, čiji su glavni oblici nastali "dok je ležao u krevetu, u teškom trenutku tuge i samorazgradnje." Međutim, put od ideje do realizacije pokazao se duljim, a karakter osobe koja je "mogla beskrajno da se komanduje", autor je osuđenika Orlova prvobitno razradio u romanu [[Zapisi iz mrtvog doma]]. U ljeto 1865. godine, u teškoj novčanoj situaciji, pisac se obratio izdavaču književnog časopisa "[[Otečestvenije zapiski]]" ({{jez-ru|Отечественныя записки}}) [[Andrej Kraevski|Andreja Kraevskog]] sa zahtjevom da mu se unaprijed isplati 3.000 [[Rublja|rubalja]] za još nenapisani roman "Pjanenkie", u kome je "prikazana" radnja porodice Marmeladov. Dostojevski je poslao sličan prijedlog uredniku časopisa [[Sanktpeterburške Vedomosti]] [[Valentin Korš|Valentinu Koršu]], obećavajući da će završni rukopis dostaviti najkasnije do oktobra. U oba slučaja došlo je do odbijanja. Kao rezultat toga, pisac je dobio potrebnu svotu od izdavača [[Fjodor Stelovski|Fjodora Stelovskog]], koji je umjesto toga stekao sva prava za izdavanje tromjesečne zbirke Dostojevskog. Pored toga, Stelovski je od Fjodora Mihailovića dobio obećanje da će mu napisati novi roman (koji će kasnije dobiti naziv [[Kockar (roman)|Kockar]]) najkasnije do novembra 1866. godine. Sporazum sklopljen sa Stellovskim dao je piscu mogućnost da isplati svoje glavne dugove i ode u inostranstvo. Tamo su se novčani problemi Dostojevskog pogoršali jer je, dok je bio u [[Wiesbaden]]u, u pet dana u [[Kockarnica|kockarnici]] izgubio sav novac i neke lične predmete, uključujući džepne satove. U pismu upućenom [[Apolinarija Suslova|Apolinariji Suslovoj]] (august 1865.), Fjodor Mihajlovič je rekao da mu je uskraćen ručak i druge usluge u hotelu: {{Citat|"Ne čiste moju odjeću i čizme, te ne dolaze na moj poziv"}}. Tu je u maloj hotelskoj sobi, "bez novca, bez hrane i bez svjetlosti", pisac započeo rad na romanu Zločin i kazna. Prema književnom kritičaru [[Leonid Grossman|Leonidu Grossmanu]], ideje koje su dugo sazrijevale u trenutku novčarskog kolapsa Fjodora Dostojevskog "dale su novu kombinaciju i dovele u prvi plan zamisao o pisanju romana o zločinu". [[Datoteka:Page of notebook Dostoevsky.jpg|thumb|300px|desno|Stranica iz bilježnice Fjodora Mihailovića Dostojevskog u kojoj je zapisao ideju o romanu Zločin i kazna.]] U septembru iste 1865. godine Dostojevski je pozvao [[Mihail Katkov|Mihaila Katkova]], urednika časopisa "Ruski vestnik", da svoj novi rad objavi na stranicama svoje publikacije, rekavši da je posao koji je započeo bio "psihološki izvještaj o jednom zločinu": {{Citat|Radnja u knjizi je moderna za ove godine. Mladić izbačen sa studentskog univerziteta ... odlučio je ubiti jednu staricu, titularnog savjetnika koja daje [[novac]] koji joj donosi [[Kamata|kamate]] ... U mojoj se priči osim toga nalazi i nagovještaj da izrečena zakonska kazna za zločin plaši kriminalca mnogo manje nego što to zakonodavci misle, dijelom jer on to moralno zahtijeva.}} U oktobru te godine, Katkov je poslao Dostojevskom 300 [[Rublja|rubalja]] kao depozit. Istina, novac je u Wiesbaden stigao s određenim kašnjenjem, a pisac je do tada već bio otišao u Rusiju. Rad na romanu Zločin i kazna nastavljen je u Sankt Peterburgu, a u novembru 1865. Fjodor Mihajlovič je odbacio i spalio nacrt na više stranica i počeo ponovo pisati. Mjesec dana kasnije pružio je Katkovu prvih sedam stranica romana. Dalje, rad je poslan "Ruskom glasniku" u dijelovima kako su bili spremni. U jednom od pisama Dostojevski je rekao: {{Citat|"Sjedim na poslu poput osuđenika ... Cijelu zimu nisam nikome išao, nikoga nisam vidio, bio sam u pozorištu samo jednom ... I tako ću nastaviti do kraja romana - ako me ne strpaju u zatvor zbog dugovanja".}} Sudeći prema nacrtima Dostojevskog, prošao je kroz tri kreativne faze radeći na romanu Zločin i kazna. Rad koji je započeo u hotelskoj sobi u Wiesbadenu predstavljao je priznanje osobe koja je počinila zločin. U prvom licu je provedeno pripovijedanje: "Biću suđen i sve ću vam reći ... pišem za sebe, ali neka ga drugi pročitaju." U tom se procesu ideja promijenila - u rukopis su uvršteni dijelovi nedovršenog romana "Pianenki". Ova opcija koja je kombinovala dvije različite priče - osuđenik i porodica Marmeladov, opet nije odgovarala Fjodoru Mihajloviču, koji je prolazeći u treće - posljednje - izdanje Zločina i kazne, napravio sebi bilješku: "Priča iz sebe, a ne od njega ... Moramo pretpostaviti da je autor svemoguće stvorenje, a ne griješnik". U prvoj verziji djela glavni lik nije imao prezime - njegov prijatelj Razumikhin, lik je nazvao Vasilijem i Vasyukom. Istražitelj koji je radio na slučaju ubistva u radnim materijalima se spominjao kao Porfirije Stepanovič, zatim Porfirije Filipijevič Semenov. Među likovima je bila i mlada kćerka Lizaveta Syasya, sa kojom je kriminalac imao tople odnose. Kasnije se pojavila Sonya, a u odvojenim stavkama dvije su junakinje bile u blizini, ali tada je Syasya isključena iz romana. Svidrigailov (koji se prvobitno zvao Aristov) u prvim nacrtima sveske bio je epizodnog karaktera koji je heroja obavijestio da zna ime zločinca. Zaplet za Zločin i kaznu možda je Dostojevski preuzeo kada je čitao o tužbi u slučaju dvadesetdevetogodišnjeg moskovljanina Gerasima Chistova, šizmatičara, predstavnika trgovačke porodice koji je u januaru 1865. ubio dvije starije žene. Oružje sa kojim je izvršeno ubistvo bila je sjekira, a zločinac je iz odjeće i iz stana žrtve uzeo novac i dragocjenosti. Šest mjeseci kasnije, u augustu je počelo suđenje. Fjodor Mihailovič je bio upoznat sa doslovnim izvještajem slučaja. Prema Leonidu Grossmanu: {{Citat|Materijali sa ovog procesa mogli bi dati podsticaj njegovoj umjetničkoj mašti u prvoj fazi rada na romanu."}}. Autorov put bio je dovoljno dugačak kada je tražio odgovor na pitanje zašto je Raskoljnikov ubio staru lihvarku. U pismu Mihailu Katkovu, Fjodor Mihajlovič je ograničio ideju značenja njegovih herojskih postupaka na "jednostavnu aritmetiku": učenik je odlučio da oduzme život "gluhoj, glupoj, zloj i bolesnoj starici" kako bi drugim stradalim ljudima pružio priliku za spas - sebi, sestri i majci. U drugoj verziji romana postojala je i svojevrsna [[Filantropija|filantropska]] poruka lika: "Uzimam vlast, dobivam moć, novac, snagu i to koristim u dobre svrhe. Ja donosim sreću." Konačno je u završnoj verziji artikulirana Raskoljnikovljeva "ideja [[Napoleon]]a" o podjeli čovječanstva na "bića koja drhte" i "gospodare". == Objavljivanje romana == U početku su principi saradnje između časopisa ''Ruski glasnik'' i autora pobudili zbunjenost kod Dostojevskog. Urednik časopisa Mihail Katkov je nakon primanja preliminarnog plana "Zločina i kazne" u septembru 1865. poslao predujam od 300 [[Rublja|rubalja]] u Wiesbaden bez pratećeg pisma. Kad je nakon tri mjeseca Fjodor Mihajlovič poslao izdavaču prve stranice rukopisa, od časopisa nije bilo reakcije. Tišina je trajala nekoliko nedjelja, tokom kojih je pisac bio u potpunoj nedoumici oko sudbine svog književnog djela. U nekom trenutku, ne mogavši ​​to podnijeti, poslao je Katkovu pismo u kojem je zatražio barem neke informacije o uredničkim planovima: {{Citat|"Ako vam se moj roman ne sviđa ili ako ste ga odlučili štampati, pošaljite ga nazad. Vi ste neophodna osoba Mihail Nikiforovič i sa ljudskim osjećajem ... iskreno vas molim da brzo i jasno odgovorite na ovo pismo, kako bih mogao znati svoj stav i nešto preduzeti."}} [[Datoteka:Russian Gazette number 1866 1.jpg|thumb|205px|desno|Rusкi glasniк, prvi primjerak iz 1866. godine.]] Sredinom januara 1866. godine od časopisa je konačno dobio odgovor: urednici su se izvinili autoru jer ga je "predugo ostavljao na gubitku", i izvijestili da je početak romana Zločin i kazna već štampan u prvom broju, koji će biti objavljeni narednih dana. Kasnije je pisac otkrio da je za zaposlene u ''Ruskom glasniku'' neočekivana ponuda Dostojevskog bila pravi spas. U jednom od pisama Fedor Mihajlovič je rekao da: {{Citat|ove godine nisu imali ništa od fikcije, [[Ivan Turgenjev]] ne piše ništa, a već smo se posvađali s [[Lav Tolstoj|Lavom Tolstojem]]. Priskočio sam u pomoć, ali bili su veoma oprezni sa mnom i politizirani su.}} Saradnja se pokazala obostrano korisnom, zbog činjenice da je urednik časopisa Mihail Katkov, koji je plaćao naknade tokom godine, pomogao Dostojevskom da izbjegne novčano dugovanje. Tiraž ''Ruskog glasnika'' zahvaljujući romanu "Zločin i kazna" znatno se povećao. Čitaočevo zanimanje za roman bilo je povezano ne samo sa zločinačkim zapletom i čuvenom spletkom, već i sa izvanrednom podudarnošću stvarnih događaja i historije romana. U januaru iste 1866. godine, neposredno prije objave ''Ruskog glasnika'', "''Moskovski policijski glasnik''" prijavio je zločin koji je počinio univerzitetski student Danilov: mladić je ubio lihvara Popova i njegovu sluškinju Nordman, koji su neočekivano ušli u kuću kroz otključana vrata. Preglednik novina i časopisa ponovno je pročitao roman "Zločin i kazna" i uporedio detalje - na primjer, u časopisu [[Ruski invalid (časopis)|Ruski invalid]] napisano je tih dana: {{Citat|"Ako uporedite roman s ovim stvarnim incidentom, Raskoljnikovljeva će bol biti još veća."}} == Radnja == Radnja romana počinje vrelog julskog dana u Sankt Peterburgu. Student Rodion Romanovič Raskoljnikov, primoran da napusti univerzitet zbog nedostatka novca, uputio se u stan kod Aljone Ivanove, stare lihvarke koja je uzimala stvari u zalog. Sa sobom je uzeo jedan predmet da ga založi, jer je bio potpuno bez novca, pa je želio dobiti koji dinar, ali i istovremeno da prouči gdje ta starica drži sve predmete koje joj ljudi nose kao zalog. Vraćajući se kući pošao je u jednu krčmu, jer je imao jaku želju da nešto stavi u svoja usta te da nešto popije. Vrativši se kući, legao je na krevet i zaspao. Ujutro ga je probudila Nastasja kada mu je ušla u sobu. Ona je bila kuharica i jedina gazdaričina pomoćnica. Donijela mu je nešto za pojesti, te ga je obavijestila da je gazdarica otišla na policiju da ga prijavi jer nije plaćao račune za smještaj. Prije nego što je otišla uručila mu je pismo njegove mame sa kojom se često dopisivao, a kada ga je dobio bio je toliko veseo da je takoreć potjerao Nastasiju van iz sobe, sjeo na krevet i započeo ga čitati. Dok je čitao to pismo osjećaji su ga toliko obuzdali da je plakao, međutim kada ga je pročitao do kraja raspoloženje mu se pokvarilo, jer je pročitao da bi mu se sestra (Dunja) trebala udati za jednog bogatog trgovca, ali on se zakleo da se taj brak neće dogoditi dok je on živ. Nakon toga otišao je do Razumihina, jednog svog prijatelja iz škole, možda i jedinog prijatelja kojeg je imao. Putem je vidio jednu pijanu djevojku koju je želio napasti jedan gospodin, ali je on to spriječio. Kada je došao kod Razumihina naglo je promijenio svoje raspoloženje i otišao je nazad kući. Vračajući se kući, otkrio je da će Aljona Ivanova biti sama kod kuće drugi dan oko sedam navečer, te je odlučio da će tada počiniti ubistvo. [[Datoteka:Karazin1.jpg|thumb|315px|Ilustracija za roman "Zločin i kazna", ruskog slikara i pisca [[Nikolaj Nikolajevič Karazin|Nikolaja Nikolajeviča Karazina]].]] U glavi heroja tokom proteklog mjeseca sazrela je ideja o ubijanju "gadne starice." Prema Raskoljikovu, jedan zločin promijeniće njegov život i spasiti sestru Dunju od potrebe da se uda za "dobročinitelja" Pjotra Petroviča Lužina. Tog dana odlučio je malo odspavati popodne, prije nego što ode do Aljone, međutim dosta se kasno probudio pa se bojao da će zakasniti. Prvo je otišao uzeti sjekiru u gazdaričin stan, a nakon toga se polako uputio prema stanu u kojem je ona živjela. Hodao je sporo te zaobilaznim putem, kako ne bi na sebe privukao pažnju. Došavši do njenog stana pokucao je na vrata, međutim ona se pravila da nije kod kuće, a tek onda kada se predstavio mogao je ući u kuću. Dao joj je zalog, te uzeo sjekiru i ubio je. Tada se užurbano uputio do mjesta gdje je ona držala stvari i uzeo neke stvari, međutim kao da je bio pijan, pa nije uzeo novac i sve stvari. Baš onda kada je htio otići začuo je jedan šum te je vidio da je u sobu došla Lizaveta, pa je i nju morao ubiti. Nakon toga je još imao problema, na vrata stana došla su i dva radnika, međutim uspio ih je prevariti i dok su oni otišli po pazikuću, on se sakrio u susjedni stan te je pobjegao nazad u svoj stan. Došavši kući sakrio je stvari te legao. Dobio je temperaturu, a kada je to Nastasja vidjela pozvala je doktora. Nakon što je ozdravio, jednog je dana uzeo stvari i zamalo da ih nije bacio u rijeku, pa ih je sakrio ispod jednog kamena. Kada se vratio kući ponovno se razbolio. Prije i poslije zločina, na putu Rodion Romanovič Raskoljnikov susreće mnogo različitih ljudi. U pivnici se upoznaje s titularnim savjetnikom Semjonom Zaharovičem Marmeladovim, a kasnije i sa suprugom Katerinom Ivanovnom i njenom starijom kćerkom Sonjom. Jednog je dana vraćajući se kući vidio nesreću u kojoj su konji pregazili jednog njegovog prijatelja, te ga je odnio kući kod njegove žene. To je bio Marmeladov, a njegovoj supruzi Katarini Ivanovnoj je dao nešto novca jer su oni bili siromašni, i otišao je kući. U međuvremenu su mu došli mama i sestra. Jednog je dana kod njega došla Sonja, koja mu je došla reći da joj je tata umro i pitala ga je hoće li mu doći na sprovod. Što je više vremena prolazilo, njega je sve više pekla savjest što je ubio staricu, ali ipak nije imao snage da to prizna policiji. Jedina osoba kojoj je on to priznao bila je Sonja, zato što ju je volio, a i ona njega. Nakon što joj je to rekao, ona se rastužila i zaplakala, te mu obećala da će zauvijek biti sa njim. Ubrzo se o tom ubistvu pročulo po gradu, a pažljivo osmišljen plan propada zbog unutrašnje panike Rodiona Romanoviča Raskoljnikova. Policijski istražitelj Porfir Petrovič, koji otkriva Raskoljnikovljev članak "O zločinu" u časopisu ''Periodični govor'', objavljen nekoliko nedelja prije ubistva. U njemu autor iznosi svoja razmišljanja o činjenici da su svi ljudi podijeljeni u dvije kategorije - "bića koja drhte" i "ona koja imaju moć." Razgovori s Porfirijem Petrovičem o suštini zločina toliko iscrpljuju heroja da se odluči na priznanje počinjenog zločina. Nedugo zatim predao se policiji, jer više nije mogao podnositi da on i drugi ljudi pate zbog toga. U epilogu romana radnja je prebačena u [[sibir]]ski zatvor, gdje se nalazi Raskoljnikov, kojega je sud osudio na osam godina napornog rada druge kategorije. Nakon njega, Sonja Marmeladova se također seli u Sibir, pokušavajući da pomogne heroju svojom požrtvovanom ljubavlju i nesebičnošću. Postepeno ponovno rođenje Rodiona Romanoviča Raskoljnikova povezano je sa odbacivanjem "napoleonske ideje" i uvjerenjem da će on biti u stanju da se ljubavlju i predanošću opravda za sve Sonjine patnje. Na mnogo načina Sonja je bila neodoljivo nadahnuće za studenta kriminalca u njegovoj nepobjedivoj žeđi za životom. Raskoljnikov zna da "novi život neće biti uzaludan za njega", ali da će za to morati platiti velikim budućim podvigom ... Nikad nećemo saznati kakav novi veliki podvig u budućnosti smjera Raskoljnikov, koji se sačuvao od samoubistva i uskrsnuo za novu bolju budućnost, te za novu priču o svojoj budućoj sudbini. == Epilog == Književni istraživači epilog romana "Zločin i kazna" nazivaju informativnim otvaranjem<ref name="SIN">Сухих И. Н. Русская литература XIX века // Звезда. — 2007. — № 1. Архивировано 15 августа 2016 года.</ref>: u njemu se s jedne strane opisuju događaji koji su se dogodili godinu i pol nakon priznanja Raskoljnikova (smrt Pulkherije Aleksandrovne, vjenčanja Avdotje Romanovne i Dmitrija Razumihina, njihovi planovi u vezi s mogućim preseljenjem u Sibir)<ref>Кирпотин В. Я. Разочарование и крушение Родиона Раскольникова. — М.: Художественная литература, 1986.</ref>; s druge strane, naznačena je perspektiva za novu priču o "postupnom obnavljanju i propadanju čovjeka."<ref name="SIN"/> Istina, junak ove priče više nije Rodion Romanovič, već "pozitivno divan čovjek" Lav Nikolajević Miškin iz "Idiota" - sljedećeg romana Dostojevskog. Završni dio "Zločina i kazne" počinje opisom sibirskog grada, u tvrđavi gdje je zatvor smješten i gdje Rodion Raskoljnikov služi osmogodišnju zatvorsku kaznu. Na ovoj slici zabilježene su uspomene Dostojevskog na zatvor u [[Omsk]]u, u kojem je Fjodor Mihajlović bio četiri godine. Druga kategorija osuđenika značila je da osuđenici ne bi trebali raditi u rudnicima, kao zločinci prve kategorije, već u tvrđavi. I sam Dostojevski je za vrijeme boravka u teškim porođajima bio među zatvorenicima druge kategorije. Kazna za Rodiona Romanovića (kako je napomenuto u epilogu), "ispostavila se milostivijom nego što se moglo očekivati." Sud je objasnio da je svoju presudu za počinjeno nedjelo donio po Krivičnom zakonu iz 1843. godine, te da je "ubistvo stare lihvarke i njene sestre počinjeno s predumišljajem, ali sa naglim emotivnim nagonom." Pored toga, "priznanje i neke druge okolnosti koje olakšavaju krivicu" uzete su u obzir. U prvim mjesecima boravka u zatvoru Raskoljnikov se nije osjećao krivim: {{Citat|"Moja savjest je mirna. Naravno, počinjeno je krivično djelo ... pa, uzmite mi glavu po slovu zakona ... i to je dovoljno."}}<ref name="SIN"/> Međutim, glavni lik u romanu sve više i više shvata da između njega i ostalih osuđenika postoji "nepremostivi jaz: "Čak su ga počeli mrziti ... smijali su se njegovom zločinu." Ovaj dio teksta iz romana podudara se s pismom brata Dostojevskog, u kojem piše: "Mi, plemići, susreli smo se sa neprijateljstvom i sa zlonamjernim zlom, na našu žalost."<ref name="ReferenceA">Белов С. В. Роман Ф. М. Достоевского «Преступление и наказание» / Под редакцией Д. С. Лихачёва. — Л.: Просвещение. Ленинградское отделение, 1979.</ref> Za vrijeme svoje bolesti, Rodionu Romanoviću počinju da se ukazuju "proročki snovi", gdje ​​u jednom od njih on vidi "kugu koja ide iz dubine Azije u Evropu." Kao rezultat toga, svi osim nekoliko "izabranih" ljudi trebali bi propasti. Ovaj san prethodi "posljednjem rođenju" heroja.<ref name="SIN"/> Njegova vizija se zasniva na 24. poglavlju [[Evanđelje po Mateju|Evanđelja po Mateju]], u kojem [[Isus]] poručuje svojim učenicima: {{Citat|Čućete ratove i glasine o ratovima. Gledajte da se ne uplašite jer sve to mora biti, ali nije ovo kraj; narod će se podići protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva i biće gladi i pomora, i zemlja će se tresti po svijetu. Ipak je ovo samo početak stradanja ... A da se ti dani nisu skratili, ne bi se spasilo ni tijelo; ali u ime izabranih, ti će se dani skratiti."}}<ref name="ReferenceA"/> U nacrtima Dostojevskog sačuvan je zapis koji svjedoči o tome da je piščeva zamisao romana zasnovana na tezi "pravoslavni pogled, u kojem postoji [[pravoslavlje]]." "U udobnosti nema sreće, sreću kupuje patnja"<ref name="Sokolov">Соколов Б. В. Расшифрованный Достоевский. — М.: Яуза, Эксмо, 2007. — ISBN 978-5-699-21498-3.</ref><ref name="ReferenceB">Опульская Л. Д., Коган Г. Ф., Григорьев А. Л., Фридлендер Г. М. Примечания // Ф. М. Достоевский. Полное собрание сочинений в 30 томах / Редактор В. В. Виноградов. — Л.: Наука. Ленинградское отделение, 1973. — Т. 7. — С. 299—412.</ref>, pa stoga Raskoljnikov prolazi kroz bol i muku u procesu "ponovnog rođenja". Prvo snovi, a potom dolazak Sonje Marmeladove, zajedničko čitanje [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] sa njom, vode junaka iz duhovnog zastoja.<ref name="Sokolov"/><ref name="ReferenceB"/> Dok je tražio završnu frazu, autor romana je zabilježio: {{Citat|"Posljednji red. Načini na koje [[bog]] pronalazi čovjeka su neumoljivi."}} U historiji Raskoljnikovih moralnih lutanja "bog je našao čovjeka", kaže književni kritičar Igor Sukkh.<ref name="SIN"/> Drugo gledište zauzeo je Jurij Karjakin, koji je napisao da Rodion Romanovič "nikada nije otvorio Evanđelje“; heroj je imao druge razloge za unutrašnju obnovu: "Mogu li njena [Sonjina] ubjeđenja sada da ne budu i moja uvjerenja?" Prema Karjakinu, "bili su uskrsnuti ljubavlju."<ref>Карякин Ю. Ф. Самообман Раскольникова. — М.: Художественная литература, 1976.</ref> Raskoljnikov spašava Sonju. Sudbina njenog brata i sestre odgovara samoubistvu Svidrigailova. Razumihin, zaljubljen u nju, pomaže Dunji. Još jedna osoba spašava osobu, ali rupa u postojanju se odgađa samo na ovom mjestu. Svi ostali problemi ostaju neriješeni. Hoće li biti dovoljno "vječne Sonje" za svu ljubav? Ko će spasiti svijet koji umire od ludila? Da li bog uvijek nađe osobu i šta učiniti ako je osoba ne nađe? [[Filozofija|Filozofski]] roman Dostojevskog ostavio je ta pitanja dvadesetom stoljeću.<ref name="SIN"/> == Struktura == Roman je podijeljen u šest dijelova, sa epilogom. Pojam "intrinzične dualnosti" u Zločinu i kazni komentiran je uz prijedlog da u knjizi postoji određena simetrija. [26] Edward Wasiolek koji tvrdi da je Dostojevski bio vješt majstor i veoma svjestan formalnog uzorka u svojoj umjetnosti rekavši: {{Citat|Dijelovi I-III poglavlja Zločina i kazne predstavljaju pretežno racionalnog i ponosnog Raskoljnikova: u dijelovima IV-VI poglavlja izranja "iracionalni" i skromni Raskoljnikov. Prva polovina romana prikazuje postepeni raspad prvog vladajućeg principa njegovog lika, dok se u drugoj polovini postepeno rađa novi vladajući princip. Tačka promjene dolazi u samoj sredini romana.}} Kompozicijska ravnoteža postiže se simetričnom raspodjelom određenih ključnih epizoda kroz šest dijelova romana. Ponavljanje tih epizoda u dvije polovine romana, kako je tvrdio David Bethea, organizirano je po principu ogledala, pri čemu "lijeva" polovina romana odražava "desnu" polovinu. Sedmi dio romana, epilog, privukao je veliku pažnju i kontroverzu. Neki su kritičari Dostojevskog kritizirali zbog završne stranice romana kao suvišne, antiklimaktične, nedostojne ostatka ovog književnog djela [28], dok su ga drugi branili nudeći razne sheme za koje tvrde da dokazuju njegovu neizbježnost i neophodnost. Steven Cassedy tvrdi da su Zločin i kazna "formalno dvije različite, ali usko povezane stvari, naime posebna vrsta tragedije po klasičnom grčkom kalupu i hrišćanska priča o uskrsnuću". Cassedy zaključuje da su "logični zahtjevi tragičnog modela kao takvog zadovoljeni bez epiloga u Zločinu i kazni ... Istovremeno, ova tragedija sadrži hrišćansku komponentu, a logični zahtjevi ovog elementa udovoljeni su samo uskrsnućem obećanom u epilogu."<ref>{{cite web|url=http://www.utoronto.ca/tsq/DS/03/171.shtml|title=" Formalni problem epiloga u Zločinu i kazni: logika tragičkih i hrišćanskih struktura"|work=archive.org|access-date=29. 3. 2020|archive-date=4. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121004133215/http://www.utoronto.ca/tsq/DS/03/171.shtml|url-status=bot: unknown}}</ref> == Jezik i stil == Roman Zločin i kazna napisan je u trećem licu iz sveznajuće perspektive. Ovo književno djelo je napisano uglavnom sa stanovišta glavnog lika Raskoljnikova, ali se s vremena na vrijeme prebacuje na perspektivu drugih likova poput Svidrigaïlova, Razumihina, Lužina, Sonje ili Dunje. Ova narativna tehnika, koja pripovjedača vrlo usko spaja sa sviješću i gledištem srediŝnjih likova, bila je originalna za vrijeme Dostjevskog. Vodeći svjetski stručnjak za književno djelo Fjodora Dostojevskog [[Joseph Frank]] primjećuje da se upotreba vremenskih pomaka sjećanja i manipuliranje vremenskom sekvencom Dostojevskog u romanu počinje približavati kasnijim eksperimentima [[Henry James|Henryja Jamesa]], [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]], [[Virginia Woolf|Virginije Woolf]] i [[James Joyce|Jamesa Joycea]].<ref>Frank, Joseph (1994). "The Making of Crime and Punishment". In Polhemus, Robert M.; Henkle, Roger B. (eds.). Critical Reconstructions: The Relationship of Fiction and Life. Stanford University Press. ISBN 0-8047-2243-9.</ref> Istraživači su primijetili da se, kako se zaplet razvija, ritam romana mijenjao: ako u glavnom dijelu romana nervozne, zbrkane bilješke često upadaju u naratorov narator, a zatim u epilogu "u trenucima posebnog prosvjetljenja" - autorov govor postaje smiren i nepristojan. Na početku i usred Zločina i kazne postoje mnoge uvredljive rečenice, konvencije, rezerve i retorika: "međutim", "kao da", "iako". Prilikom stvaranja likova slike, pisac koristi različite trikove: naprimjer, lik perkusioniste otkriva se uključivanjem umanjenih riječi u tekst - "sitna starica", "oštrim i zlim očima", dok se Raskoljnikovljevo psihološko stanje prikazuje upotrebom njegove "disharmonije sintaksi." Napuštajući svoj ormar, Raskoljnikov se polahko, kao u neodlučnosti, uputio prema K-tom mostu. Prema [[Vadim Kožinov|Vadimu Kožinovu]], riječ "neodlučnost" i onima koji su joj bliski "ne može se riješiti", "nerješivo", "neriješeno" su ključne: "Zločin i kazna" je roman nerješivih situacija i fatalnih odluka prepunih tragičnim posljedicama." Riječ "čudno" ("... mislio je s čudnim osmijehom") zauzima jednako istaknuto mjesto u rječniku romana: prema proračunima književnog kritičara Viktora Toporova, Dostojevski ga koristi u Zločinu i kazni oko 150 puta - i to velikim dijelom zahvaljujući njemu u zapletu izgradio je "atmosferu iznenađenja." Druga riječ - "iznenada, javlja se gotovo 560 puta. Obično se pojavljuje u situacijama povezanim sa promjenom raspoloženja likova ili iznenadnim zapletima. Posebna pažnja posvećena je istraživačima unutarnjeg govora Raskoljnikova, koja sadrži pitanja nevidljivim sagovornicima, njihove moguće odgovore, polemiku koja nastaje među njima. Rodion Romanovič se obično obraća svojim "unutrašnjim" protivnicima "ti" i vrlo je neoprezan; kao podrugljive primjedbe - u njihovo ime - ponekad se obraća i sebi. Kulturolog Mihail Bahtin odabrao je svoje misli kao uzor dramatiziranog unutrašnjeg monologa junaka nakon što je dobio pismo Pulherije Aleksandrovne: {{Citat|"Neću biti? I šta ćete učiniti da se ovo spriječi? ... Da, za deset godina, majka će imati vremena da se slijepi od marame, a možda će nestati i suza, a sestra? Pa, pomislite šta bi moglo biti sa mojom sestrom za deset godina, ili za tih deset godina? Pogodite?."}} Dostojevski koristi različite načine govora i rečenice različite dužine za različite likove u romanu. Oni koji koriste vještački jezik - na primjer Lužin - identifikovani su kao neprivlačni ljudi. Narušeni um gospođe Marmeladov odražava se u njenom jeziku. U originalnom ruskom tekstu imena glavnih likova imaju pomalo dvostruka značenja, ali u prijevodu se suptilnost ruskog jezika uglavnom gubi zbog razlika u jezičkoj strukturi i kulturi. Naprimjer, izvorni ruski naslov ("Преступление и наказание") nije izravno jednak na bosanskom naslovu "Zločin i kazna". "Prestupljenje" (Преступление) doslovno se prevodi kao "prelazak preko". Fizička slika zločina kao prelaska preko barijere ili granice gubi se u prijevodu, kao i vjerska implikacija prijestupa.<ref>Peace, Richard Arthur (2006). Fyodor Dostoevsky's Crime and Punishment: A Casebook. Oxford University Press. str 86, ISBN 0-19-517562-X.:</ref> == Literatura == * Бахтин М. М. Проблемы творчества поэтики Достоевского. — Киев: Next, 1994. — {{ISBN|5-88316-018-X}}. * Белов С. В. Роман Ф. М. Достоевского «Преступление и наказание» / Под редакцией Д. С. Лихачёва. — Л.: Просвещение. Ленинградское отделение, 1979. * Белов С. В. Петербург Достоевского. — СПб: Алетейя, 2002. — {{ISBN|5-89329-513-7}}. * Боград Г. Оказал ли влияние Эдгар По на творчество Достоевского? // Достоевский. Материалы и исследования. — СПб: Наука, 2010. — Т. 19. — С. 87—98. — {{ISBN|978-5-02-025597-5}}. * Frank, Joseph (1995). Dostoevsky: The Miraculous Years, 1865–1871. Princeton University Press. ISBN 0-691-01587-2. Katkov, Crime and Punishment. * Frank, Joseph (2002). "Introduction". Dostoevsky: The Mantle of the Prophet, 1871–1881. Princeton University Press. ISBN 0-691-11569-9. == Reference == {{refspisak}} {{Wikicitat|Zločin i kazna}} {{Commonscat|Crime and Punishment}} {{Fjodor Dostojevski}} [[Kategorija:Knjige iz 1866.]] [[Kategorija:Fjodor Dostojevski]] [[Kategorija:Ruska književnost]] f2gxxmoqrvbgydr0gz3kb0qth8qw1o4 Tečnost 0 20777 3713704 3658206 2025-06-11T11:25:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713704 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Solid liquid gas.svg|mini|desno|250px|Raspored molekula u plinovitom, tečnom i čvrstom stanju]] '''Tečnost''' ili '''tekućina''' jest materija tečnog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]].<ref>{{Cite web|url=https://chem.libretexts.org/Bookshelves/Introductory_Chemistry/Introductory_Chemistry/03:_Matter_and_Energy/3.03:_Classifying_Matter_According_to_Its_StateSolid_Liquid_and_Gas|title=3.3: Classifying Matter According to Its State—Solid, Liquid, and Gas|date=2016-04-04|website=Chemistry LibreTexts|language=en|access-date=2024-10-06}}</ref> Među [[molekula]]ma tečnosti supstance prisutne su privlačne sile. Ako su te privlačne sile bliske vrijednostima [[kinetička energija|kinetičke energije]] molekula plina, počinje udruživanje molekula supstance u krupnije nakupine čestica (agregate) i tako nastaje prvi kondenzirani oblik materije – tečnost. Tečno agregatno stanje viši je oblik organizacije supstance nego plinovito stanje. Čestice supstance nemaju apsolutnu slobodu individualnog kretanja kao u plinovitom stanju, prazan prostor između čestica plina znatno je smanjen, tako da tečnosti imaju znatno manju stišljivost nego [[plin]]ovi. Uređenost čestica supstance u tečnom stanju znatno je veća nego kod plinova, ali mogućnost kretanja molekula tečnosti još postoji, tako da tečnosti imaju vlastiti volumen, dok nemaju oblik, nego je on određen oblikom prostora u kojem se tečnost nalazi. S porastom [[temperatura|temperature]] intenzitet kretanja molekula tečnosti postaje sve veći, tako da neke molekule napuštaju tečnost i odlaze u prostor iznad tečnosti, formirajući paru tečnosti. U [[hemija|hemiji]] se tvari tečnog agregatnog stanja označavaju malim slovom ''l'' ({{jez-en|liquid}}). '''Tečnost''' je skoro [[Stišljivost|nestišljiv]] [[fluid]]<ref>{{Cite web|url=https://byjus.com/question-answer/liquids-are-practically-incompressible/|title=Liquids are practically incompressible.|website=byjus.com|language=en|access-date=2024-10-06}}{{Mrtav link}}</ref> koji je u skladu sa oblikom svoje posude, ali zadržava skoro konstantnu zapreminu nezavisno od pritiska. To je jedno od [[Agregatno stanje|četiri osnovna stanja materije]] (druga su [[Čvrsto stanje|čvrsta]], [[Plin|gasna]] i [[Plazma (fizika)|plazma]]) i jedino je stanje sa određenim volumenom, ali bez fiksnog oblika. [[Gustoća|Gustina]] tekućine je obično bliska gustoći čvrste materijei i mnogo veća od gustoće plina. Stoga se i tečnost i čvrsta materija nazivaju [[Fizika kondenzovane materije|kondenzovana materija]]. S druge strane, kako tečnosti i gasovi dijele sposobnost protoka, oboje se nazivaju fluidima. Tečnost se sastoji od sitnih vibrirajućih čestica materije, poput atoma, koje se drže zajedno [[Međumolekulska sila|međumolekularnim vezama]]. Poput gasa, tečnost može da teče i poprimi oblik posude. Za razliku od gasa, tečnost održava prilično konstantnu gustinu i ne raspršuje se da bi ispunila svaki prostor u posudi. Iako tečne vode ima u izobilju na Zemlji, ovo stanje materije je zapravo najmanje uobičajeno u poznatom svemiru, jer tečnosti zahtijevaju relativno uzak raspon temperature/pritiska da bi postojale. Najpoznatija materija u svemiru je ili plin (kao [[Međuzvjezdani oblak|međuzvjezdani oblaci]] ) ili plazma (kao [[Zvijezda|zvijezde]]). Tečnost je jedno od [[Agregatno stanje|četiri primarna stanja materije]], dok su ostala čvrsta, gas i [[Plazma (fizika)|plazma]]. Tečnost je [[fluid]]. Za razliku od čvrste materije, [[Molekula|molekule]] u tečnosti imaju mnogo veću slobodu kretanja. Sile koje vezuju molekule zajedno u čvrstom stanju su samo privremene u tečnosti, dozvoljavajući tečnosti da teče dok čvrsta materija ostaje kruta. == Uvod == Tečnost je jedno od [[Agregatno stanje|četiri primarna stanja materije]], dok su ostala čvrsta, gas i [[Plazma (fizika)|plazma]]. Tečnost je [[fluid]]. Za razliku od čvrste materije, [[Molekula|molekule]] u tečnosti imaju mnogo veću slobodu kretanja. Sile koje vezuju molekule zajedno u čvrstom stanju su samo privremene u tečnosti, dozvoljavajući tečnosti da teče dok čvrsta materija ostaje kruta. Tečnost, kao i gas, pokazuje svojstva fluida. Tečnost može da teče, poprimi oblik posude i, ako se stavi u zapečaćenu posudu, ravnomerno će rasporediti primijenjeni pritisak na svaku površinu u kontejneru. Ako se tečnost stavi u vrećicu, može se stisnuti u bilo koji oblik. Za razliku od gasa, tečnost je skoro nestišljiva, što znači da zauzima skoro konstantan volumen u širokom opsegu pritisaka; generalno se ne širi kako bi popunio raspoloživi prostor u posudi, već formira sopstvenu površinu i ne može se uvek lako mešati sa drugom tečnošću. Ova svojstva čine tečnost pogodnom za primjene kao što je [[hidraulika]]. Tečne čestice su vezane čvrsto, ali ne i striktno. One su u stanju da se slobodno kreću jedne oko drugih, što rezultira ograničenim stepenom pokretljivosti čestica. Kako temperatura raste, povećane vibracije molekula uzrokuju povećanje udaljenosti između molekula. Kada tečnost dostigne [[Tačka ključanja|tačku ključanja]], kohezivne sile koje usko vezuju molekule se prekidaju, a tečnost prelazi u gasovito stanje (osim ako ne dođe do [[Pregrijavanje|pregrijavanja]]). Ako se temperatura smanji, udaljenosti između molekula postaju manje. Kada tečnost dostigne [[Talište|tačku smrzavanja,]] molekule će se obično zaključati u vrlo specifičan redoslijed, koji se zove kristalizacija, a veze između njih postaju čvršće, mijenjajući tečnost u njeno čvrsto stanje (osim ako ne dođe do [[Supercooling|prehlađenja]]). == Primjeri == Samo dva [[Hemijski element|elementa]] su tečna pri [[Standardni uslovi za temperaturu i pritisak|standardnim uslovima za temperaturu i pritisak]]: [[živa]] i [[brom]]. Još četiri elementa imaju tačke topljenja nešto iznad [[Sobna temperatura|sobne temperature]]: [[francij]], [[cezij]], [[galij]] i [[rubidij]].<ref>Theodore Gray, The Elements: A Visual Exploration of Every Known Atom in the Universe New York: Workman Publishing, 2009, p. 127 {{ISBN|1-57912-814-9}}</ref> Osim toga, određene mješavine elemenata su tekuće na sobnoj temperaturi, čak i ako su pojedinačni elementi čvrsti pod istim uvjetima (vidi [[Eutektička tačka|eutektička mješavina]]). Primjer je legura metala natrij-kalij [[NaK]].<ref name="Leonchuk2022">{{Cite journal|last=Leonchuk|first=Sergei S.|last2=Falchevskaya|first2=Aleksandra S.|last3=Nikolaev|first3=Vitaly|last4=Vinogradov|first4=Vladimir V.|year=2022|title=NaK alloy: underrated liquid metal|journal=Journal of Materials Chemistry A|publisher=Royal Society of Chemistry (RSC)|volume=10|issue=43|pages=22955–22976|doi=10.1039/d2ta06882f|issn=2050-7488}}</ref> Ostale legure metala koje su tečne na sobnoj temperaturi uključuju [[galinstan]], koji je legura galij-indij-kalaj koja se topi na {{Convert|-19|°C|}}, kao i neki [[Amalgam (hemija)|amalgami]] (legure koje sadrže živu).<ref name="Surmann2005">{{Cite journal|last=Surmann|first=Peter|last2=Zeyat|first2=Hanan|date=2005-10-15|title=Voltammetric analysis using a self-renewable non-mercury electrode|journal=Analytical and Bioanalytical Chemistry|publisher=Springer Science and Business Media LLC|volume=383|issue=6|pages=1009–1013|doi=10.1007/s00216-005-0069-7|issn=1618-2642|pmid=16228199}}</ref> Čiste supstance koje su tečne u normalnim uslovima uključuju vodu, [[etanol]] i mnoge druge organske rastvarače. Tečna voda je od vitalnog značaja u hemiji i biologiji, a neophodna je za sve poznate oblike života.<ref name="MottlGlazerKaiser2007">{{Cite journal|last=Mottl|first=Michael J.|last2=Glazer|first2=Brian T.|last3=Kaiser|first3=Ralf I.|last4=Meech|first4=Karen J.|date=December 2007|title=Water and astrobiology|url=https://www.soest.hawaii.edu/oceanography/glazer/Brian_T._Glazer/downloads/Mottl07a.pdf|journal=Geochemistry|volume=67|issue=4|pages=253–282|bibcode=2007ChEG...67..253M|doi=10.1016/j.chemer.2007.09.002|issn=0009-2819}}</ref><ref name="ChybaHand2005">{{Cite journal|last=Chyba|first=Christopher F.|last2=Hand|first2=Kevin P.|date=1 September 2005|title=Astrobiology: The Study of the Living Universe|journal=Annual Review of Astronomy and Astrophysics|volume=43|issue=1|pages=31–74|bibcode=2005ARA&A..43...31C|doi=10.1146/annurev.astro.43.051804.102202|issn=0066-4146}}</ref> Neorganske tekućine uključuju vodu, [[Magma|magmu]], [[Neorganski nevodeni rastvarač|neorganske nevodene rastvarače]] i mnoge [[kiseline]]. Važne svakodnevne tekućine uključuju [[Vodeni rastvor|vodene otopine]] poput [[Izbjeljivač|izbjeljivača]] za domaćinstvo, druge [[Smjesa|mješavine]] različitih supstanci kao što su [[mineralno ulje]] i benzin, [[Emulzija|emulzije]] poput [[vinaigreta]] ili [[majoneza]], [[Suspenzija (hemija)|suspenzije]] poput krvi i [[Koloid|koloide]] poput [[Boja|boje]] i [[Mlijeko|mlijeka]]. Mnogi gasovi se mogu [[Ukapljivanje gasova|ukapljivati]] hlađenjem, stvarajući tečnosti kao što su [[tečni kiseonik]], [[tečni azot]], [[tečni vodonik]] i [[tečni helij]]. Međutim, ne mogu se svi plinovi ukapljiti pri atmosferskom pritisku. [[Ugljik-dioksid|Ugljični dioksid]], na primjer, može biti ukapljen samo pri pritiscima iznad 5,1 [[Standardna atmosfera|atm]].<ref>{{Citation|last=Silberberg|first=Martin S.|title=Chemistry: The Molecular Nature of Matter and Change|publisher=McGraw-Hill Higher Education|year=2009|isbn=978-0-07-304859-8|pages=448–449}}</ref> Neki materijali se ne mogu svrstati u klasična tri stanja materije. Na primjer, [[Tečni kristal|tečni kristali]] (koji se koriste u [[LCD monitor|displejima s tekućim kristalima]]) posjeduju svojstva slična čvrstim materijama i tekućinama i pripadaju vlastitom stanju materije koje se razlikuje od tekućine ili čvrstog stanja.<ref name="Andrienko2018">{{Cite journal|last=Andrienko|first=Denis|date=October 2018|title=Introduction to liquid crystals|journal=Journal of Molecular Liquids|volume=267|pages=520–541|doi=10.1016/j.molliq.2018.01.175|issn=0167-7322}}</ref> == Primjene == === Podmazivanje === Tečnosti su korisne kao [[Mazivo|maziva]] zbog svoje sposobnosti da formiraju tanak sloj koji slobodno teče između čvrstih materijala. Maziva kao što je ulje biraju se zbog karakteristike [[Viskoznost|viskoznosti]] i protoka koje su prikladne u cijelom [[Radna temperatura|radnom temperaturnom]] rasponu komponente. Ulja se često koriste u motorima, [[Mjenjač|mjenjačima]], [[Obrada metala|obradi metala]] i hidrauličkim sistemima zbog svojih dobrih svojstava podmazivanja.<ref>Theo Mang, Wilfried Dressel [https://books.google.com/books?id=UTdfxf2rkNcC& ''Lubricants and lubrication''], Wiley-VCH 2007 {{ISBN|3-527-31497-0}}</ref> [[Datoteka:Blue_Lava_lamp.JPG|mini|[[Lava lampa]] sadrži dvije tekućine koje se ne miješaju (otopljeni vosak i vodeni rastvor) koje dodaju kretanje zbog konvekcije. Osim gornje površine, između tekućina se formiraju i površine, koje zahtijevaju razbijanje napetosti da rekombinuje kapljice voska na dnu.]] [[Datoteka:Hot_and_cold_water_immiscibility_thermal_image.jpg|mini|Termalna slika sudopera punog tople vode sa dodanom hladnom vodom, koja pokazuje kako se topla i hladna voda prelivaju jedna u drugu]] [[Datoteka:Water_drop_001.jpg|mini|300x300piksel|Formiranje sferne [[Kap (tečnost)|kapljice]] tekuće vode minimizira [[Površina|površinu]], što je prirodni rezultat [[Površinski napon|površinske napetosti]] u tekućinama.]] == Voda == Najrasprostanjenija, najpoznatija, najvažnija i najneophodnija tečnost za [[čovjek]]a jest [[voda]]. Ona čini oko 70% površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]], a i oko 65% ljudskog [[organizam|organizma]], tako da bez nje ne bi bilo ni [[život]]a. Među molekulama vode prisutna je [[vodikova veza]]. == Također pogledajte == * [[Isparavanje]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Agregatna stanja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fazni prelazi]] [[Kategorija:Agregatna stanja]] [[Kategorija:Tečnosti]] [[Kategorija:Viskoznost]] ojni14ci3byzga0jgqyf0ia9h7a505b Izraelsko-arapski sukob 0 24882 3713695 3705389 2025-06-11T10:20:41Z 128.65.108.117 Dodavanje detalja 3713695 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} '''izraelsko-arapski sukob''' je neprestani politički i vojni sukob na području [[Bliski istok|Bliskog istoka]] koji traje od momenta stvaranja države [[Izrael]] i izvršavanja nakbe (katastrofa) 1948. == Podjela Palestine == Nijedno svjetsko žarište u proteklih pola vijeka nije bilo kontinuirano nestabilno, niti je imalo globalno važne posljedice kao područje prednjeg Bliskog istoka. Regija obuhvata države Bliskog istoka okrenute [[Mediteran]]u - [[Izrael]] s okupiranim područjima te [[Libanon]], [[Sirija|Siriju]], [[Egipat]] i [[Jordan]]. Početkom [[20. vijek]]a ta područja nalazila su se u sastavu [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]], s izuzetkom Egipta koji je bio britanski protektorat i Libanona u koji je prije djelomično prodrla francuska kolonijalna vlast. Naseljavala ga je apsolutna većina muslimanskog stanovništva arapskog porijekla s malim enklavama kršćanskih maronita, [[Židovi|Židova]] i [[Šiiti|šiitskih muslimana]]. Slabljenje Osmanlijskog carstva krajem 19. vijeka dalo je određenu nadu arapskim liderima da će svršetkom osmanlijske vlasti biti stvorena jedinstvena arapska država. Ali, razvoj događaja tekao je drugim smjerom. Važnost regije za strateške interese evropskih kolonijalnih sila bila je velika pa je područje Bliskog istoka krajem [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] i propasti osmanlijske imperije, uz blagoslov [[Liga naroda|Lige naroda]], bilo razdijeljeno između evropskih sila na više teritorija s različitim stepenom autonomije. Tako su na području prednjeg Bliskog istoka [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] kao mandatna područja pripali [[Palestina]], s obavezom stvaranja nacionalnog doma za [[Židovi|Židove]] (od koje će ona, ubrzo, otcijepiti 4/5 i od toga stvoriti državu [[Transjordan]], za svog saveznika, šerifa od Meke, koji je izgubio utjecaj u svojoj domovini, sada Saudijskoj Arabiji, i [[Židovi|Židove]], a [[Francuska|Francuskoj]] [[Sirija]] i [[Libanon]]. == Nastanak cionističkog pokreta i ideja židovske države == Kao odgovor na val antisemitizma, koji je u drugoj polovini 19. vijeka ponovo zapljusnuo Evropu, a u kontekstu nastajanja brojnih nacionalnih pokreta, među evropskim Židovima nastala je ideja stvaranja suverene židovske države, koja bi bila jamstvo opstanka Židova u svijetu. Na inicijativu austrougarskog Židova [[Theodora Herzla]] [[1897]]. godine osnovan je [[cionistički pokret]], koji je na svom prvom zasjedanju za mjesto osnivanja države izabrao biblijski Izrael. Pokret je dobio naziv po brdu Cion, na kojem je bio smješten jerusalemski hram, a tvorac naziva je bio austrijski filozof [[Nathan Birnbaum]]. Pokret je istovremeno zatražio međunarodnu potporu za svoj cilj, no ideja židovske državnosti isprva nije naišla na psoebno odobravanje u međunarodnim diplomatskim krugovima. No, realizacija ideje židovske državnosti ipak se pojavila na horizontu, nakon što je britanska vojska [[1917]]. zauzela taj dio Osmanlijskog carstva. U tom trenutku najvećim postignućem cionističkog pokreta pokazalo se donošenje tzv. Balfourove deklaracije u novembru 1917., nazvane po britanskom ministru vanjskih poslova Balfouru. Tom je deklaracijom britanska vlada, nastojeći pridobiti potporu svjetskih Židova za sile [[Antanta|Antante]], dala potporu ideji da se na području Palestine osnuje nacionalni dom za Židove. No, britanska je diplomacija vješto trgovala Palestinom u dva ranija slučaja. London je obećao Arapima stvaranje države na ruševinama Osmanlijskog Carstva u zamjenu za njihovu borbu protiv Turaka, o čemu svjedoči korespondencija britanskog predstavnika za Egipat McMahona i tada najutjecajnijeg arapskog vođe Huseina Ibn Alija vođena između [[1915]]. i [[1916]]. godine. U drugom dokumentu, [[Sporazum Sykes-Picot|tajnom dogovoru Sykes-Picot]] iz [[1916]]. [[Velika Britanija]] je obećala podjelu područja svojim saveznicama Francuskoj i [[Rusija|Rusiji]]. Balfourova je deklaracija otvorila put većem židovskom useljavanju u Palestinu. Ubrzo, podjelom Palestine na Palestinu i Transjordan, dio Palestine istočno od rijeke Jordan zatvoren je za židovsko useljavanje. Iako je u početku britanskog mandata u Palestini živjelo 590.000 Arapa i tek pedesetak hiljada Židova, taj se omjer ubrzo počeo mijenjati. Useljavanje Židova dodatno su potaknuli ekonomska depresija tridesetih godina i uspon [[Nacizam|nacizma]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Arapsko useljavanje ubrzano je ekonomskim razvojem regije. Iako su Britanci nastojali održati političku ravnotežu između doseljenih Židova i arapske većine hraneći ih kontradiktornim obećanjima, s rastom židovske imigracije u Palestinu jačalo je i arapsko nezadovoljstvo. Prvi napadi na doseljene Židove dogodili su se [[1920]] u [[Jerusalem]]u, a kulminirali su velikim arapskim ustancima [[1929]]. i [[1936]]. godine. Pobune su Britanci ugušili silom, a činjenica da je osim britanskih vojnih ciljeva na meti arapskih ustanika bilo i židovsko stanovništvo imala je za posljedicu stvaranje i naoružavanje židovskih milicija. Najveća židovska paravojna formacija bila je lijevo orijentirana grupa [[Hagana]] sa svojom elitnom jedinicom [[Palmach]], iz koje je potekao niz židovskih lidera 20. vijeka, kao što su [[Yitzhak Rabin]] i [[Moshe Dayan]]. Na drugoj strani nalazila se ideološki desna oružana grupa [[Irgun Zvai Leumi]], iz koje su pak potekli bardovi izraelske desnice [[Menachem Begin]] i [[Yitzhak Shamir]]. Obje grupe su učestvovale u okršajima s arapskim militantima te u napadima na britanske garnizone u Palestini, da bi poslije, tokom političke konsolidacije izraelskog vodstva, došlo i do kratkotrajnog oružanog sukoba između te dvije grupe. Tretirajući ga kao unutrašnje britansko pitanje, problem Palestine je [[1937]]. pokušala riješiti tzv. Peelova komisija koja je predložila novu podjelu Palestine na dva dijela. Uoči početka II. svjetskog rata Velika Britanija je i pored vijestima o progonu evropskih Židova, u nastojanju da da ustupke Arapima, primijenila još oštrije restrikcije kod židovskog (ali ne i arapskog) useljavanja u Palestinu i ograničila kontingent židovskih useljenika na 75.000 tokom pet godina, dok je za veći broj imigranata bila potrebna arapska suglasnost. No, sve ozbiljne pokušaje rješavanja arapsko-židovskog konflikta prekinuo je početak II. svjetskog rata. Ali ni rat u Evropi i Sjevernoj Africi nije okončao povremene međusobne sukobe Židova i Arapa, koji su [[1944]]. godine kulminirali oružanim ustankom židovske milicije Irgun protiv britanske vlasti u Palestini. Nakon što su na vidjelo izbila stradanja Židova za vrijeme [[holokaust]]a, ideja židovske državnosti na Zapadu je dobila simpatije i veće razumijevanje. Uprkos tome, Velika Britanija nije dopustila useljavanje stotinjak hiljada preživjelih zatvorenika koncentracijskih logora u Palestinu, pa su mnogi našli utočište ilegalno. U razdoblju nakon rata [[London]] je stvorio nekoliko planova političkog rješenja Palestine koji su bili odbijeni jedan za drugim. Na kraju, Velika Britanija oslabljena u II. svjetskom ratu shvatila je da više nije spremna nositi teret angažmana u Palestini te je u februaru [[1947]]. stavila svoj mandat u Palestini na raspolaganje [[UN|Ujedinjenim Narodima]] i odlučila se povući. U međuvremenu su se ostale zemlje regije polako izvlačile ispod kolonijalne vlasti: 1944. godine Libanon je postao nezavisan, [[1946]]. Transjordanija i Sirija, a Egipat je još [[1922]]. stekao formalnu nezavisnost uz britansku vojnu prisutnost na svom tlu koja se protegnula do [[1956]]. godine. Uprkos nezavisnosti, u većini zemalja na vlasti su ostale monarhije ili političke elite koje su odgovarale bivšim kolonijalnim posjednicima. Tek su revolucije koje su se dogodile deceniju kasnije otrgnule arapske države od kolonijalnog utjecaja. U Kairu su [[1945]]. Egipat, Libanon, Sirija, Transjordanija, Irak, [[Saudijska Arabija]] i [[Jemen]] osnovali [[Arapska liga|Arapsku ligu]], političku organizaciju arapskih država čiji je deklarirani cilj bio zajednička saradnja i koordinacija vanjske politike država članica. No, u trenutku stvaranja, jedna od najvažnijih političkih zadaća Arapske lige bilo je sprečavanje nastanka židovske države u Palestini, koja će proglašenjem države Izrael tri godine kasnije evoluirati u vojnu zadaću. U novembru 1947. Ujedinjeni narodi su Rezolucijom br. 181 odlučili da mandat Velike Britanije u Palestini prestaje u maju [[1948]]. i objavili plan o podjeli Palestine na dvije države, židovsku i arapsku. Prema planu, oba dijela su trebala biti ujedinjena ekonomskom unijom a podjela je predviđala posebni status grada Jerusalema kao područja pod direktnom jurisdikcijom Ujedinjenih naroda. Odluka je donesena uvjerljivom većinom glasova u Glavnoj skupštini, uz istodobnu potporu glasova [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Velika Britanija ostala je suzdržana, a protiv podjele glasale su sve arapske zemlje. Palestinski Židovi prihvatili su plan, dok ga je arapska zajednica odlučno odbacila. Različit stav dviju zajednica prema UN-ovom planu rezultirao je eskalacijom borbi. == Stvaranje države Izrael i prvi izraelsko-arapski rat == Na temelju odluke [[UN]]-a u novembru [[1947]]. britanski je mandat u Palestini prestao u ponoć [[14. maj]]a. Istog dana je Židovsko narodno vijeće na području koje mu je dodijeljeno planom podjele okrunilo svoju četiri decenije staru cionističku borbu za židovsku državnost i proglasilo izraelsku državu. Odmah su je priznale i [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Sovjetski Savez]], a do kraja godine učinila je to i većina suverenih država u svijetu, s izuzetkom arapskih. Nastojeći spriječiti podjelu Palestine, dan nakon proglašenja Izraela počeo je napad vojski arapskih zemalja na tek proglašenu židovsku državu. U napadu je učestvovalo šest arapskih država, članica Arapske lige: Egipat, Sirija, Transjordanija, Irak i Libanon te mali vojni kontingent iz Jemena, a arapskim vojskama svakako treba pribrojati i aktivne arapske borce iz Palestine, kojima je zapovijedao klerik al-Susayn. Sjever Izraela napadale su sirijske i libanonske snage, a transjordanska Arapska legija, ojačana iračkim vojnim kontingentom, prodrla je u smjeru grada [[Jerusalem]]a. Egipatske snage, koje su s otprilike 12.000 vojnika bile najbrojnija arapska vojska u ratu, napreduju s područja [[Sinaj]]skog poluostrva u smjeru grada [[Tel Aviv]]a. No, arapske vojske su djelovale bez jasno definiranih ciljeva i međusobne koordinacije što će se u drugoj fazi rata pokazati kobnim. Uoči rata na području cijele Palestine živjelo je milion i tri stotine hiljada Arapa te šesto hiljada Židova. Iako je Izrael od prije imao poluautonomnu vladu, a u trenutku napada arapskih država imao je pod oružjem 35.000 ljudi, nije bio spreman za rat većih razmjera. Najvažniji oslonac odbrane bile su milicije u koje su bili organizirani stanovnici malih poljoprivrednih komuna, [[kibuc]]a. S druge strane, palestinski [[Arapi]] se nisu nikad oporavili od poraza u ustanku [[1936]]. te je većina njihovih lidera bila u egzilu (najpoznatiji od kojih je jerusalemski muftija [[Hadž Amin al Huseini]], osnivač [[Handžar divizija|Handžar divizije]]), a veliki dio arapskih gerilaca razoružala je britanska vlast. Nakon dva tjedna borbi, transjordanska vojska zauzela je stari dio Jerusalema, koji su otprije opsjedali arapski militanti, dok su židovske snage ostale odsječene u novom dijelu grada. Na sjeveru Palestine sirijske snage osvojile su grad [[Mishmar Hayarden]], a na jugu su Egipćani zauzeli [[Pojas Gaze]] te pustinju [[Negev]] i grad [[Bersheva|Bershevu]]. Nekoliko dana kasnije egipatske snage južno od Tel Aviva su se spojile s transjordanskom vojskom, čime su arapska osvajanja u ratu 1948. dosegnula teritorijalni maksimum. Izrael se u tom trenutku nalazio u izrazito teškoj poziciji. Državnost i opstanak Židova u Palestini bili su dovedeni u pitanje, a jedini segment fronta kojim je još dominirala izraelska strana bio je zračni prostor. Na inicijativu Ujedinjenih naroda 11. juna 1948. borbe su zaustavljene. Izrael je iskoristio stanku u ratu za dopremanje oružja te reorganizaciju i pregrupiranje svojih snaga, a broj ljudi pod oružjem na izraelskoj strani u to je vrijeme narastao na šezdeset hiljada. Zanimljivo je da je presudnu ulogu u naoružavanju Izraela u Prvom izraelsko-arapskom ratu imao Sovjetski Savez preko Čehoslovačke. On je u nastanku Izraela vidio priliku za realizaciju vlastitih strateških interesa na Bliskom istoku. No, sljedećih godina fokus Moskve premjestio se s Izraela na mlade arapske socijalističke republike u izraelskom susjedstvu, a između Tel Aviva i [[Washington]]a počinje se stvarati blisko savezništvo. Vrijeme prekida vatre izraelski lider [[Ben Gurion]] je iskoristio i za konsolidaciju izraelskog vojnog zapovjedništva te je odlučeno da se sve naoružane grupe stave pod zajedničko zapovjedništvo. Ben Gurion je još krajem maja proglasio stvaranje Izraelskih odbrambenih snaga ili Zvah Haganah Le Yisrael, koje su zabranjivale druge oružane snage na izraelskoj teritoriji. Najveći problem izraelskom vodstvu bila je desna milicija Irgun Zvai Leumi, koja je poluautonomno vodila borbe protiv Arapa. U junu 1948. godine dolazi do oružanog incidenta i međužidovskog sukoba oko broda [[Altalena]] u kojem je poginulo više od osamdeset ljudi. Međužidovski građanski rat spriječen je nakon što je vodstvo Irguna prihvatilo zajedničko zapovjedništvo pod [[Ben Gurion]]om. No, međužidovsko prolijevanje krvi bacilo je sjenu na izraelsku unutrašnju politiku koja je trajala još godinama nakon događaja, a indirektno se osjećala u odnosima izraelske ljevice i desnice i decenijama kasnije. Uz međunarodno posredovanje predvođeno švedskim diplomatom grofom [[Bernadotte]]om, predstavnici dviju strana na grčkom ostrvu [[Rodos]]u počeli su pregovore o budućnosti Palestine. Bernadotte je predlagao davanje područja Galileje Židovima a pustinje Negev Arapima, no obje su strane odbile njegov prijedlog te su [[9. juli|9. jula]], nakon četiri sedmice obustave vatre, borbe obnovljene. Izrael je nizom manjih operacija nastojao vratiti pod svoju kontrolu teritoriju koji je izgubio tokom proteklih mjeseci, ali i proširiti se izvan područja koje mu je bilo namijenjeno UN-ovim planom. Operacija "Dani" izvedena je na središnjem dijelu fronta kod mjesta Lod i Ramle radi razdvajanja arapskih vojski. Izraelska ofanziva "Dekel" bila je na sjeveru Palestine, a rezultirala je izraelskim osvajanjem grada [[Nazaret]]a i donje [[Galileje]]. Istodobno je izraelsko ratno zrakoplovstvo napalo glavne arapske gradove [[Kairo]], [[Damask]] i [[Aman]]. Na pritisak UN-a 18. jula sklopljeno je novo primirje s namjerom oživljavanja pregovora, no konačni udarac mirnom rješenju sukoba zadalo je ubistvo međunarodnog posrednika grofa Bernadottea, kojeg su ubili židovski ekstremisti iz organizacije Lehi. Izraelske pobjede stvorile su nesuglasice između arapskih saveznika u pogledu daljnjeg vođenja rata, Jordan i Irak su bili spremni na pregovore s Izraelcima, dok je egipatski kralj [[Faruk I]]. odbio pred vlastitom javnosti priznati poraz te je i nadalje podržavao nastavak borbi. Završna faza rata počela je početkom oktobra izraelskom ofanzivom na južnom frontu. U njoj su nakon deset dana borbi Egipćani odbačeni u pojas Gaze. Krajem decembra 1948. godine Izraelci su krenuli u novu ofenzivu na području pustinje Negev. Nakon što je izraelska vojska odsjekla egipatske snage u Gazi, egipatski kralj Faruk pristao je na primirje. Prekid vatre između Izraela i Egipta potpisan je na ostrvu Rodosu [[24. februar]]a [[1949]]., čime je okončan Prvi izraelsko-arapski rat. Izraelska teritorija je nakon rata bila veća za otprilike 3.400 kvadratnih kilometara od onog koji mu je bio namijenjen UN-ovim planom podjele. Od dijelova Palestine koje su nadzirale arapske vojske prostor zapadne obale rijeke Jordan anektirala je Transjordanija koja je 1949. promijenila ime u [[Jordan]], dok je područje Gaze bilo pripojeno Egiptu. Poraz arapskih država u ratu 1948. godine doveo je do političkih previranja i krupnih promjena u arapskim zemljama. U Siriji je u martu 1949. izveden vojni udar generala Husnija al Zaima, koji je već nakon nekoliko mjeseci bio srušen, nakon toga je sljedećih godina uslijedila serija novih vojnih udara. Jordanskog kralja Abdulaha je u julu [[1950]]. ubio palestinski tinejdžer, nezadovoljan potpisivanjem primirja s Izraelom. Poraz u ratu 1948.-1949. bio je najvažniji razlog zbog kojega je [[1952]]. godine svrgnut egipatski kralj Faruk i proglašena Republika Egipat. Za razliku od svojih arapskih susjeda, koji su nakon rata bili u stalnom političkom previranju, Izrael se učvrstio kao stabilna parlamentarna demokratija. U zemlji su 1949. održani izbori, nakon kojih je Ben Gurion postao prvi premijer a bivši cionistički lider [[Chaim Weizmann]] prvi izraelski predsjednik. Prvi izraelsko-arapski rat je u pogledu ljudskih gubitaka bio najskuplji rat koji je Izrael vodio, u ratu je poginulo oko 6.000 Izraelaca, od toga trećina prilikom opsade Jerusalema, a ranjeno je oko 35.000 ljudi, što je bilo otprilike pet posto tadašnjeg židovskog stanovništva Palestine. Na arapskoj je strani poginulo oko 8.000 ljudi, od toga hiljadu civila. Obje su strane počinile više zločina nad civilnim stanovništvom. Tokom borbi i nakon rata oko devet stotina hiljada palestinskih Arapa prebjeglo je ili je protjerano na teritoriju susjednih zemalja, više stotina arapskih naselja je nestalo; iz arapskih je zemalja u to vrijeme pa do iza rata 1967. godine prognano između 800.000 i milion Židova. Iako je većina palestinskih Arapa pobjegla pred ratnim djelovanjima, određeni broj civila protjerale su židovske milicije silom. Proces djelomičnog protjerivanja izraelskih Arapa protegao se do 1951. godine, kada je protjerano nekoliko hiljada Arapa sa sjevera Izraela tokom projekta skretanja vodnih tokova. Arapski izbjeglički val biće povod mnogih regionalnih sukoba koji će uslijediti u budućnosti i stalni izvor destabilizacije cijele regije. Za njih će biti stvorena i posebna agencija UN-a za izbjeglice. Židovske izbjeglice pašće u zaborav. == Sueski rat == Početkom pedesetih godina Izrael je uz dotadašnje donacije svjetskih židovskih organizacija počeo primati i pomoć iz inostranstva, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. Ekonomska asistencija je pomogla da se privreda mlade izraelske države postavi na noge te izvuče iz teškoća izazvanih ratom i stalnim useljavanjem prvih godina postojanja. No, ratna prijetnja arapskog susjedstva bila je stvarna za Izrael i u poslijeratnom razdoblju. U razdoblju nakon rata 1948. godine zaredali su napadi palestinskih ''fedajina'' na ciljeve u Izraelu. Naime, arapske izbjeglice iz nekadašnje mandatne Palestine su regrutirane u izbjegličkim kampovima u susjednim arapskim zemljama te uz pomoć njihovih vlada ubacivani na izraelsku teritoriju, gdje su napadali civilne i vojne ciljeve. Napadi fedajina ostavili su iza sebe desetine žrtava te, uprkos izraelskom oružanom odgovoru, postaju uobičajena praksa sljedećih nekoliko decenija. Izrael je 1953. godine izveo osvetničke napade koji su imali za posljedicu velike civilne žrtve, pri napadu na izbjeglički kamp El-Bureig u pojasu Gaze, te na mjesto Quibyu na jordanskoj teritoriji, ubijeno je sedamdeset arapskih civila. Otprilike šestinu tadašnje populacije Izraela činili su Arapi koji nisu napustili svoje domove nakon rata 1948. Njih je Izrael držao pod vojnom upravom te ih je u više navrata preselio iz pograničnih zona. Izraelsko vodstvo je imalo na umu da će arapske zemlje teško prihvatiti postojanje Izraela te su uložili velike napore na uvježbavanje snažne, male vojske, koja je sredinom pedesetih brojala oko 200.000 rezervista. Mogućnost sklapanja mira između Izraela i najumjerenijeg arapskog lidera, jordanskog kralja Abdullaha, neslavno je propala nakon što su kralja Abdullaha u Jerusalemu 1950. ubili palestinski ekstremisti. Rušenje monarhije u Egiptu 1952. označilo je novu prekretnicu u odnosu snaga na Bliskom istoku. Tako je razdoblje političkih previranja u Egiptu, izazvanih porazom 1948., kulminiralo vojnim udarom kojim je srušen kralj Faruk. Zbivanja u Egiptu s pozornošću su bila praćena u Tel Avivu. Egipatska vojska se u ratu 1948. pokazala najtežim izraelskim protivnikom i najvećom opasnošću, dok je Egipat bio najčešća polazna tačka za ubacivanje arapskih komandosa na izraelsku teritoriju. Izrael je zabrinjavao rast arapskog nacionalizma, a činjenica je da je Egipat imao niz nabavki oružja iz istočnog bloka, zbog čega je bio na najboljem putu da se etablira kao regionalna velesila. Radi diskreditacije Egipta u očima Zapada, izraelska obavještajna služba je početkom pedesetih u Egiptu izvela niz protivameričkih terorističkih akcija u obliku podmetanja bombi. Nakon što je to otkriveno u javnosti nekoliko godina kasnije, cijela operacija je prozvana prema tadašnjem ministru odbrane koji je naredio cijelu akciju "Afera Lavon". No, veze između Egipta i Zapada nisu presjekli izraelski obavještajni agenti već sam egipatski predsjednik [[Gamal Abdel Naser]]. [[Sjedinjene Američke Države]] pokušale su posredovati u sukobu Egipta i Izraela obećavajući izdašnu ekonomsku pomoć objema zemljama. U Egiptu su tu pomoć namijenili gradnji Asuanske brane na rijeci [[Nil]]. No, dolaskom Gamala Abdela Nasera na čelo vojnog režima u Kairu u aprilu [[1954]]. godine Egipat se počeo približavati Sovjetskom Savezu. Zabrinut zbog egipatskog koketiranja sa Sovjetskim Savezom, američki predsjednik [[Eisenhower]] otkazao je Kairu zajam za financiranje Asuanske brane. Do kulminacije zaoštravanja odnosa Egipta sa zapadnim zemljama došlo je u julu 1956. godine egipatskom nacionalizacijom [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], koja je opravdana potrebom pronalaženja izvora financiranja gradnje Asuanske brane. U oktobru 1956. godine na tajnom su se sastanku našli premijeri triju država, čiji su strateški interesi u najvećoj mjeri bili povrijeđeni Naserovom politikom: premijer Francuske Mollet i Velike Britanije Eden te Izraela Ben-Gurion. Velika Britanija je odlučila zaštititi ugrožene interese svog kapitala u kompaniji koja je upravljala Sueskim kanalom te povratiti svoj izgubljeni utjecaj na Bliskom istoku. Francuska je, uz motive slične britanskim, računala na to da bi rušenjem Nasera izravno uticala i na slabljenje egipatske podrške tadašnjim protivfrancuskim ustancima u [[Alžir]]u, [[Maroko|Maroku]] i [[Tunis]]u. Posve prirodno, za zbivanja u Egiptu bio je zainteresiran i Izrael koji je želio eliminirati najsnažniju protivničku vojsku i neutralizirati baze palestinskih fedajina u pojasu Gaze. Na sastanku je postignut dogovor o zajedničkoj vojnoj akciji na [[Egipat]] i o rušenju Nasera, po sličnom obrascu kojim je američka [[CIA]] godinu dana prije srušila nacionalističkog iranskog predsjednika Mossadegha, koji je u [[Iran]]u pokušao nacionalizirati zapadne naftne kompanije. Plan nazvan '''Operacija Teleskop''' predviđao je napad Izraela na područje Sinajskog poluostrva nakon čega će se pod izlikom zaštite stranih brodova u Kanalu u sukob umiješati Velika Britanija i Francuska. Početni izraelski udar privući će egipatske snage na [[Sinaj]]sko poluostrvo, koje su onda zračnim desantima britanskih i francuskih jedinica u području Sueskog kanala trebale biti odsječene i uništene. Izrael je u tajnosti mobilizirao sve motorizirane jedinice kojima je raspolagao i pripremio se za iznenadni napad. Izraelski napad, kojim je zapovijedao proslavljeni general [[Moshe Dayan]], počeo je u popodnevnim satima 29. oktobra [[1956]]. zračnim desantom na području strateški važnog klanca Mitle na Sinajskom poluostrvu, koje je imalo važnu ulogu i u svim sljedećim izraelsko-arapskim ratovima. Usporedo s padobranskim desantom na područje Sinaja, ulaze i izraelske oklopne jednice. U skladu s prije dogovorenim, Velika Britanija i Francuska [[30. oktobar|30. oktobra]] diplomatskim putem traže povlačenje egipatskih i izraelskih jedinica iz područja Kanala prijeteći vojnom intervencijom. Egipat je očekivano odbio ultimatum te sljedeći dan počinju britanski i francuski zračni napadi na ciljeve širom Egipta. Zračni desanti britanskih trupa izvedeni su 5. novembra zapadno od [[Port Said]]a na zapadnoj obali Sueskog kanala te francuskih padobranaca na području [[Port Fuad]]a na istočnoj obali Kanala, koje u potpunosti ovladavaju područjem Sueskog kanala. Anglo-francuski napad na Egipat izazvao je oštru diplomatsku reakciju Sovjetskog Saveza, a akcija je naišla na neodobravanje u Washingtonu, gdje je Eisenhowerova administracija bila bijesna zbog poduzimanja napada bez prethodnih konsultacija sa Sjedinjenim Državama. [[Bijela kuća]] je u tom trenutku bila zabavljena situacijom u [[Mađarska|Mađarskoj]], gdje su sovjetski tenkovi skršili mađarski ustanak, a Eisenhoweru ta kriza nije odgovarala ni zbog predstojećih predsjedničkih izbora. Nakon američkog pritiska, Velika Britanija i Francuska bile su prisiljene poštovati odluku Ujedinjenih naroda o prekidu vatre. Britanske i francuske jedinice povukle su se 22. decembra [[1956]]. sa Sueskog Kanala, a izraelska vojska odlazi sa Sinajskog poluostrva u martu [[1957]]. godine. Egipatska vojska je tokom kratkog Sueskog rata 1956. teško stradala, zrakoplovstvo je gotovo uništeno, a uveliko je oslabljena i ratna mornarica. Sueski kanal je bio zatvoren do 1957., a Egipat je [[1962]]. nadoknadio vrijednost nacionalizirane imovine izvornim vlasnicima. Arapske zemlje su u znak protesta nakon Sueske krize smanjile isporuke nafte Zapadu, stvarajući mali naftni udar i blagi nagovještaj velike naftne krize koja će se dogoditi nakon rata [[1973]]. godine. Uprkos činjenici da je s vojne strane operacija bila uspješna, za Veliku Britaniju i Francusku je na političkoj i diplomatskoj razini bila potpuni fijasko i dovela je do velikih potresa na domaćim političkim scenama. Paradoksalno, pobjednicima Sueskog rata mogu se smatrati Izrael i Egipat. Izrael je dolaskom snaga UN-a na Sinajsko poluostrvo i svođenjem Egipta na razinu trećerazredne vojne sile ostvario svoj prvobitni cilj da osigura svoje južne granice za gotovo cijelu dolazeću deceniju. Izrael je također ishodio pravo prolaska brodova kroz Tiranski prolaz, a vojna saradnja Tel Aviva s Francuskom u idućim se godinama odrazila i na polju vojne industrije, koja je uz ostalo rezultirala i gradnjom nuklearnog reaktora u Dimoni u Izraelu. Rat 1956. godine je za Izrael bio uspješan test vlastitih oružanih snaga koje će idućih decenija igrati veliku ulogu u održanju Izraela. S druge strane, Egipat je uprkos vojnom porazu zadržao nadzor nad Sueskim kanalom, a još je važniji diplomatski prestiž koji je sebi Egipat donio. Naser je politički ojačao u vlastitoj zemlji te se nametnuo kao svearapski lider. Najveći dio tog utjecaja iskoristio je za stvaranje protivizraelske koalicije. Egipatski predsjednik Naser vješto je kapitalizirao politički prestiž stečen nakon Sueske krize te je pedesetih godina 20. vijeka figurirao kao neslužbeni lider arapskog svijeta. Naserov panarabizam konkretiziran je 1958. ujedinjenjem Egipta i Sirije u zajedničku državu nazvanu Ujedinjena Arapska Republika. Tu Naserov projekt nije stao, već se UAR povezala s Jemenom u konfederaciju ambiciozno prozvanu Sjedinjene Arapske Države. Kao protivteža socijalističkoj Ujedinjenoj Arapskoj Republici, u martu 1958. dvije prozapadne arapske monarhije Jordan i Irak su ušle u federaciju nazvanu Arapska Unija. No, već u julu 1958. na poticaj iz UAR-a srušena je iračka monarhija a irački kralj [[Fejsal II]] ubijen je u državnom udaru, čime je propao projekt Arapske unije. Ni Ujedinjena Arapska Republika neće biti dugog vijeka, sirijski entuzijazam je brzo splasnuo nakon što je postalo jasno da zajedničkom državom dominira [[Kairo]], dok su se [[Irak]], nakon rušenja monarhije, i [[Sudan]] odbili pridružiti UAR-u. Projekt Ujedinjene Arapske Republike neslavno je raspušten 1961. nakon vojnog udara u Siriji. Političke turbulencije u arapskom svijetu pedesetih godina bile su najteže u Jemenu gdje je trajao građanski rat u koji su bile upletene i egipatske trupe, te u Libanonu u kojem su političke napetosti, do kojih je dovela neravnomjerna raspodjela političke moći između etničkih zajednica, eksplodirale 1958. u kratkotrajni građanski rat s tri hiljade poginulih. Tek je američka vojna intervencija, kojom je Washington želio preduhitriti širenje panarabizma na Libanon i silazak prozapadnog kršćanskog predsjednika Chamouna s vlasti, smirila situaciju. == Šestodnevni rat == Najveću korist od razjedinjenosti arapskog svijeta u svakom je slučaju imao Izrael, koji je u to vrijeme i sam bio duboko u problemima. Ekonomska kriza i smanjenje useljavanja te rast broja Židova koji su napuštali Izrael, kao i velike kulturološke razlike između različitih židovskih zajednica, stvarale su sliku depresivnog društva u očekivanju novog rata. Razdoblje nakon Sueskog rata nije prolazilo bez sukoba Izraela i okolnih arapskih zemalja. Između 1965. i 1967. dogodio se niz ozbiljnih čarki na granici Izraela sa Sirijom i Jordanom. Sirijska podrška terorističkim napadima palestinskog [[Fatah]]a na židovska naselja u skladu s već ustaljenom praksom izazvala je seriju izraelskih vojnih odmazdi na sirijsku teritoriju. Početkom 1967. učestali su napadi sirijske artiljerije na Izrael, a u aprilu su vođeni zračni dvoboji između izraelskog i sirijskog zrakoplovstva u kojem je srušeno šest sirijskih letjelica. Nove tenzije u odnosima s arapskim susjedima izazvala je izraelska odluka da skrene dio toka rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]] radi navodnjavanja pustinje Negev, na što su arapske zemlje [[1965]]. godine odlučile osiromašiti tok Jordana skretanjem njegovih pritoka na svojoj teritoriji. Sredinom maja 1967. Egipat je počeo koncentrirati svoje vojne snage na Sinajskom poluostrvu uprkos činjenici da su njegove vojne efektive bile bitno ograničene angažmanom u građanskom ratu u Jemenu u kojem je učestvovalo 50 hiljada egipatskih vojnika. Na egipatski zahtjev [[18. maj]]a sa Sinaja su povučene snage UN-a, a potkraj maja Egipat je zabranio prolaz izraelskim brodovima kroz Tiranski tjesnac i tako blokirao južnu izraelsku luku [[Elat]] u [[Akapski zaljev|Akapskom zaljevu]]. Nakon što su [[30. maj]]a 1967. jordanski kralj Husein i egipatski predsjednik Naser potpisali sporazum kojim su dvije vojske stavljene pod zajedničko zapovjedništvo, procjene izraelske obavještajne službe govorile su da je napad arapskih zemalja na Izrael siguran. Najveća bojazan izraelskog zapovjedništva bila je istodobni rat na tri fronta, koji je mogao biti izbjegnut samo preventivnim izraelskim napadom. Na temelju takvih prosudbi izraelsko je vodstvo na čelu s premijerom Levijem Eshkolom donijelo odluku o brzoj mobilizaciji i grupiranju izraelskih snaga za napad. Dana [[5. juni|5. juna]] [[1967]]. u 8 sati i 45 minuta počeli su iznenadni udari izraelskog ratnog zrakoplovstva na deset egipatskih aerodroma te na sirijske i jordanske, pa čak i na jedan irački vojni aerodrom. Tako su samo tokom prvog dana rata bombardirane 23 zračne luke u kojima je uništeno gotovo sve egipatsko, sirijsko i jordansko borbeno zrakoplovstvo. Time je već u početku akcije ostvarena apsolutna izraelska nadmoć u zraku, koja će omogućiti zrakoplovstvu da se idućih dana koncentrira na podršku kopnenoj vojsci. Na jordanskom ratištu neprijateljstva počinju jordanskim granatiranjem izraelskih položaja i zračnim napadima, a jordansko zrakoplovstvo je bombardiralo Tel Aviv. Prvog dana rata oko podneva izraelske su snage prešle na sjeveru u napad u smjeru grada Genina, kojeg sljedeći dan zauzimaju. Na dijelu fronta prema Egiptu izraelske jedinice su prvog dana rata probile egipatske odbrambene crte i zauzele područje pojasa Gaze. Izraelske oklopne jedinice prodrle su uzduž obale Sredozemnog mora prema Sueskom kanalu te uprkos egipatskom otporu potkraj dana stigle na 30&nbsp;km od kanala. Nakon više neuspjelih protivnapada, trećeg dana rata egipatske snage se povlače sa Sinajskog poluostrva prema kanalu, dok ih Izraelci napadaju iz zraka i sa zemlje. Egipatska javnost nije bila obaviještena o stanju na frontu, već je pogrešno vjerovala da se događaji odvijaju u egipatsku korist. U noći 6. juna Izraelci su izbili na područje Sueskog kanala kod grada Al-Quantarahe, a druga izraelska grupa zauzela je klanac Mitla na središnjem dijelu Sinaja. Na krajnjem jugu Sinajskog poluostrva Izraelci su zračnim desantom zauzeli grad [[Sharm al-Sheik]], čime je otvoren ulaz u [[Akapski zaljev]]. Na istočnom ratištu, Izraelci su potisnuli jordansku vojsku i zauzeli stari dio grada Jerusalema, a istog dana zauzeli su i [[Šhem]] (biblijski naziv Šekem, arapski [[Nablus]]) i Arihu te izašli na zapadnu obalu rijeke Jordan, čime završavaju borbe na jordanskom dijelu fronta. Četvrtog dana rata na sinajskom frontu izraelske snage odbile su nekoliko slabih egipatskih protivnapada te su pred večer istoga dana osvojile obalu Sueskog kanala u cijeloj dužini. Posredovanjem UN-a kasno u noć istog dana prekinute su borbe na sinajskom frontu. Sirijski front je prva tri dana rata mirovao, što je u potpunosti odgovaralo Izraelu koji je tako oštricu svog napada mogao usmjeriti na Sinajsko poluostrvo. Ono postaje aktivno tek nakon što je Izrael stabilizirao situaciju na druga dva fronta, tako 8. juna Izraelci prelaze u masovni napad na sirijske položaje te su istu noć iz tri smjera probili sirijske položaje a sljedećeg dana zauzeli su najveću sirijsku utvrdu Tel Taffar i otvorili put prema daljnjem prodoru ka središnjim dijelovima Sirije. Idući dan je izraelska vojska ovladala cijelom [[Golanska visoravan|Golanskom visoravni]]. Posredovanjem UN-a [[10. juni|10. juna]] 1967. u 18 sati i 30 minuta prekinuta su borbena djelovanja na sirijskom frontu te je tako nakon 132 sata i 30 minuta borbenih djelovanja završen Šestodnevni rat. U Šestodnevnom ratu arapske su zemlje imale oko 30 hiljada poginulih ili nestalih vojnika. Izgubljeno je oko 70 posto naoružanja i opreme, a posebno teško su stradala zrakoplovstva arapskih zemalja. Novonastalom situacijom izraelska se vojska opasno približila trima arapskim prijestolnicama - Kairu na manje od 100&nbsp;km te Damasku i Amanu na manje od 50&nbsp;km. Izrael je ratnom pobjedom stekao nadzor nad cijelim biblijskim područjem Izraela ili četiri puta veću teritoriju od onog iz 1949. nakon Prvog arapsko-izraelskog rata. Još je milion palestinskih Arapa došlo pod izraelsku vlast, tako da je pod izraelskom vlašću bilo 1,5 milion Arapa. Izrael je anektirao stari dio Jerusalema, gdje je arapskom stanovništvu ponuđen izbor između izraelskog i jordanskog državljanstva, dok je u Judeji i Samariji (Zapadnoj obali) i pojasu Gaze uspostavljena vojna vlast. Za razliku od Jerusalema, arapskom stanovništvu u Judeji i Samariji (Zapadnoj obali) i Gazi nije ponuđeno izraelsko državljanstvo, a s obzirom na to da te teritorije nisu bile anektirane. Izraelska vojna okupacija novoosvojenih područja pod [[Moshe Dayan]]om na mjestu ministra odbrane pokazala se relativno blagom. Palestinskim Arapima je dopuštena određena razina političkih sloboda i ostavljene su im lokalne institucije vlasti a Izrael nije dirao ni u pravne sisteme koji su do okupacije postojali, jordanski na Zapadnoj obali i egipatski u Gazi. Arapsko stanovništvo se pokazalo izvorom jeftine radne snage za izraelsku privredu pa je počela dnevna migracija Arapa s okupiranih područja u izraelske gradove, koja je potrajala tri decenije. Izrael je objavio namjeru da na novoosvojena područja naseli židovske stanovnike koji su protjerani u ratu 1948. godine. Izraelski političar Yigal Allon bio je tvorac plana podizanja židovskih stambenih naselja na strateški važnim tačkama novoosvojenih područja, što je označilo početak novovjekovnog židovskog naseljavanja u njihovu drevnu domovinu Judeju i Samariju (Zapadnu obalu) i pojas Gaze, te istovremeno postalo najvažniji razlog nespremnosti Izraela da se tokom mirovnog procesa devedesetih godina povuče s okupiranih područja. Iako su u Šestodnevnom ratu uveliko smanjene vojne efektive arapskih zemalja i potvrđena izraelska vojna moć, nije dugoročno riješen niti jedan regionalni problem nego je područje i dalje ostalo žarište, što se potvrdilo već sljedećih mjeseci. == Pogranični sukobi i međuarapski sukob u Jordanu == Uvjerljiva izraelska pobjeda u ratu 1967. godine omogućila je Izraelu da odbaci sve pokušaje nagodbe s arapskim susjedima. U novembru 1967. [[Vijeće sigurnosti]] Ujedinjenih naroda donijelo je rezoluciju 242 kojom je pozvalo Izrael da se povuče s (većine) područja osvojena te godine na odbranjive granice u zamjenu za trajan mir, no rezoluciju su odbili i Izrael i arapske zemlje. Paralelno s diplomatskim naporima, arapske zemlje obnavljale su svoje oružane snage. Zahvaljujući isporukama oružja iz Istočnog bloka, Egipat (tada još uvijek pod nazivom Ujedinjena Arapska Republika) uspio je nadoknaditi gubitak ratnog materijala, a podizanju borbene spremnosti pridonijeti je i dolazak sovjetskih vojnih savjetnika. Izdvojene oružane provokacije na novostvorenoj crti razdvajanja uzduž Sueskog kanala, koje su trajale od ljeta 1967., postupno su prerasle u smišljenu strategiju slabljenja Izraela nanošenjem velikih ljudskih gubitaka izraelskim jedinicima koje su držale položaje na Sinajskom poluostrvu. Imajući na umu ograničene izraelske ljudske potencijale, egipatski stratezi su smatrali da će veći broj poginulih izraelskih vojnika prisiliti izraelsku javnost i izraelsku vladu na političke ustupke. U junu [[1968]]. počinju egipatski artiljerijski napadi na izraelske položaje uzduž sjevernog područja Sueskog kanala. Za odmazdu je Izrael poduzeo nekoliko vojnih akcija na egipatskoj strani kanala, uključujući i uništenje egipatskog elektroenergentskog sistema u oktobru 1968. nakon čega su egipatski artiljerijski napadi na nekoliko mjeseci oslabili. Izrael je, utvrđujući granicu duž Sueskog kanala, počeo gradnju opsežnog sistema fortifikacija koji je dobio naziv po tadašnjem ministru odbrane, [[Bar Lev]]u (porijeklom iz bivše Jugoslavije). Bar Levova linija trebala je osigurati izraelsku južnu granicu, dok je na sjeveru prema Siriji sagrađen niz utvrda na Golanskoj visoravni prozvan Golanskim zidom. Početkom marta [[1969]]. ponovo su eskalirali egipatski artiljerijski napadi uzduž Sueskog kanala u kojima su Izraelci imali velike ljudske gubitke i koji su se nastavili i sljedećih nekoliko mjeseci. Nakon iznenadne smrti izraelskog premijera [[Eshkol]]a i kratkog premijerskog mandata [[Yigal Allon]]a, na čelo vlade u Tel Avivu u martu 1969. dolazi beskompromisna [[Golda Meir]]. Ona je izmijenila strategiju odgovora na egipatske napade prekidajući iscrpljujuće artiljerijske dvoboje na granici i ubacujući u borbu izraelsko ratno zrakoplovstvo. Od jula 1969. Izrael iz zraka sistematski bombardira egipatske protivzračne postaje te artiljerijske i tenkovske položaje duž Sueskog kanala. Izraelska zračna ofanziva nastavila se do decembra, kada se zbog uništenja egipatskih baza protivzračne odbrane mogla protegnuti i na unutrašnjost egipatske teritorije. Pokušaj Egipta da se nosi s moćnim izraelskim zračnim snagama pokazao se neuspješnim te se egipatska vojska potkraj 1969. bila je na rubu novog uništenja. Nakon što su u januaru 1970. izraelski zračni udari dotakli i predgrađe Kaira, Naser je otputovao na tajni put u Moskvu gdje je bio prisiljen zatražiti pomoć od Sovjetskog Saveza. Moskva je nevoljno udovoljila egipatskom traženju, te je poslala nove protivzračne stanice i borbene pilote. Povećan broj protivzračnih stanica na području kanala stvorio je kišobran za egipatska artiljerija i uveliko ograničio učinkovitost izraelskog zrakoplovstva. Sovjetski angažman u Egiptu stvorio je probleme izraelskoj vojsci koja više nije dominirala na frontu, a pojačano uplitanje Moskve u zbivanja na Bliskom istoku zabrinulo je i Sjedinjene Američke Države koje su pritiskale Izrael da prekine zračnu kampanju. Washington je još potkraj 1969. poslao državnog tajnika Rogersa sa zadaćom da postigne primirje. Pokušavajući privoljeti Izrael na prestanak zračnih akcija, Sjedinjene Države su zaprijetile obustavom ranije dogovorene prodaje borbenih zrakoplova. Pritisak iz Washingtona, uz jasne dokaze o izravnom sovjetskom vojnom angažmanu, omekšao je izraelski stav te su naposljetku Izrael i Egipat u augustu 1970. potpisali primirje koje je prihvatio i Jordan. Tokom dvogodišnje krize uzduž Sueskog kanala, Izrael je imao gotovo 1.500 poginulih vojnika, dok se egipatski gubici procjenjuju na nekoliko puta veći broj, a rat iscrpljivanja ostavio je fatalne posljedice na čelne ljude Izraela i Egipta. Naime, u februaru 1969. umro je izraelski premijer Eshkol, a nedugo nakon potpisivanja primirja od srčanog je udara u septembru 1970. preminuo i egipatski predsjednik Naser. Suprotno odredbama potpisanog prekida vatre, Egipat je nastavio premještati protivzračne stanice u područje Sueskog kanala, što će se pokazati vrlo važnim za uspješan prelazak kanala tokom [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] 1973. Miješanje Sovjetskog Saveza u regiju prisililo je Washington da izjednači protivtežu, zbog čega se američka vojna pomoć Izraelu višestruko povećala početkom sedamdesetih godina, u 1967. iznosila je tek 13 miliona američkih dolara, a godinu kasnije 76 miliona, da bi se 1971. popela na 600 miliona dolara. Osim aktivnog područja Sueskog kanala, krajem šezdesetih godina ni sjeverna izraelska granica nije mirovala. U napadima na Izrael iz uporišta na jordanskoj i libanonskoj teritoriji bili su aktivni i palestinski fedajini. Izrael je, po već ustaljenom obrascu, odgovarao napadima na Jordan i Libanon, što je imalo za posljedicu jačanje pritiska libanonske i jordanske vlade na palestinske grupe na svojoj teritoriji. U martu 1968. Izrael je na jordanskoj teritoriji poduzeo operaciju '''Inferno''' usmjerenu na uništenje fedajinske baze, no zbog loše koordinacije izraelskih jedinica akcija je propala, a u arapskoj javnosti je slavljena kao pobjeda palestinskih gerilaca nad izraelskom vojskom. Porazi u ratovima 1948. i 1967. godine stvorili su veliku palestinsku izbjegličku zajednicu u Jordanu. Njen vojni i politički utjecaj je tokom godina rastao i rezultirao je uspostavom paralelnog sistema vlasti u izbjegličkim naseljima. Prvo miješanje Palestinaca u jordansku politiku dogodilo se još [[1951]]. godine ubistvom jordanskog kralja Abdulaha. U julu 1966. Jordan je prvi put uskratio podršku [[PLO]]-u, no zbog pritiska arapskog svijeta ona je nastavljena. Postupno se težište aktivnosti palestinskih militanata u Jordanu preusmjerilo s borbe protiv Izraela u pokušaje svrgavanja jordanskog kralja Huseina, a oružani sukob izbjegnut je zahvaljujući posredovanju arapskih zemalja. U ljeto 1970. imenovana je nova jordanska vlada u kojoj je učestvovalo nekoliko simpatizera PLO-a. Između jordanske vlade i PLO-a potpisan je sporazum kojim je fedajinima dopuštena sloboda kretanja, a PLO je pristao priznati autoritet jordanskog kralja. No, jordansko prihvatanje prekida vatre s Izraelom u augustu iste godine izazvalo je sukobe jordanskih snaga sigurnosti i fedajina, a početkom septembra kralj Husein jedva je izbjegao i drugi pokušaj atentata u istoj godini. Događaji u Jordanu kulminirali su u septembru 1970. koordiniranom otmicom pet međunarodnih putničkih aviona, koje je izvela jedna od brojnih palestinskih grupa aktivnih u Jordanu. Uništenje nekoliko otetih aviona bila je kap koja je prelila čašu jordanskog kralja Huseina. Sredinom septembra počeo je napad jordanske vojske na paravojne palestinske formacije, koji je prerastao u otvoreni rat u jordanskim gradovima. U arapskom svijetu on je poznat kao [[Crni septembar]]. Sukob je dobio međunarodni karakter kada su 20. septembra Palestincima u pomoć stigli tenkovi sirijske vojske. Uplitanje Sirije dovelo je u tešku situaciju malu jordansku vojsku. Kralj Husein bio je prisiljen obratiti se za pomoć Izraelu. Nakon gubitka više od polovine tenkova i mogućnosti ulaska Izraela u rat, sirijska vojska je četvrti dan operacije počela s povlačenjem iz Jordana. Naposljetku, 25. septembra dogovoren je prekid vatre između palestinskih fedajina i jordanskih vlasti, na temelju kojeg se fedajini trebaju povući iz Jordana. U završnim jordanskim operacijama u ljeto 1971. likvidirane su posljednje palestinske grupe na jordanskom tlu. Posljedice nasilnog obračuna s Palestincima za Jordan su u arapskom svijetu bile velike. Kralj Husein bio je potpuno politički izoliran u arapskim političkim krugovima, jer su ga smatrali najodgovornijim za izbijanje međuarapskog rata. PLO i veliki dio palestinskih izbjeglica otišao je susjedni Libanon, koji će se sedamdesetih godina pretvoriti u novo ratno žarište regije. == [[Terorizam]] == Šezdesetih godina je bliskoistočni konflikt izašao izvan okvira regije. Nakon što je arapska nemoć na bojnom polju dokazana u tri rata s ponižavajućim ishodom za arapske zemlje, Palestinci su posegnuli za drugim metodama borbe. Desetine mladih Arapa čiji su roditelji izbjegli iz nekadašnjeg britanskog mandata Palestine, a koji su rođeni i odrasli u izbjegličkim logorima jer im je bila zabranjena repatrijacija od strane arapskih režima gdje su se nalazili, bili su sedamdesetih godina spremni umrijeti za palestinsku stvar u spektakularnim terorističkim podvizima. Sedamdesetih godina su svjetske agencije gotovo sedmičnim ritmom izvještavale o nekoj terorističkoj akciji, ponekad izvedenoj hiljadama kilometara daleko od Bliskog istoka, iza koje su stajali Palestinci. Ubrzo nakon završetka Prvog izraelsko-arapskog rata [[1949]]. godine počinju upadi palestinskih fedajina na izraelsku teritoriju gdje su meta često bili izraelski civili, za što se Izrael revanširao oružanim odgovorom na teritoriju zemlje iz koje je napad došao. Osim u Izraelu, palestinske izbjeglice su 1951. godine izvele ubistvo jordanskog kralja Husseina I. Palestinski gerilski i teroristički napadi na Izrael dobili su politički okvir na summitu Arapske lige u junu [[1964]]. godine, u tada još uvijek arapskom Jerusalemu, stvaranjem Palestinske oslobodilačke organizacije. [[PLO]] [[Yasser Arafat|Yassera Arafata]] će u kasnijem stadiju postojanja odbaciti terorizam i izgraditi image političkog pokreta, no i dalje će zadržati veze s radikalnim palestinskim grupama. Izraelske obavještajne službe su i same izvodile atentate i akcije terorističkog karaktera u inostranstvu. Najznačajnija izraelska kampanja je bila tzv. Afera Lavon, usmjerena protiv Egipta, a nazvana po izraelskom ministru odbrane Pinchasu Lavonu. Naime, početkom pedesetih godina su agenti izraelskog [[Mossad]]a širom Egipta postavljali bombe na zapadne ciljeve, s namjerom diskreditacije novog egipatskog režima i sprečavanja britanskog povlačenja iz Egipta. * '''Serija palestinskih terorističkih akcija''' U junu [[1968]]. godine trojica Palestinaca su otela avion izraelske kompanije [[El Al]] na letu iz [[Rim]]a u [[Tel Aviv]]. Iako su se otmice avona događale i ranije, El Alov avion je bio prvi koji je otet u političke svrhe. Zahvaljujući publicitetu koji je otmica priskrbila palestinskoj stvari, došlo je do eksplozije sličnih akcija u čemu su ponovo prednjačili Palestinci. Uslijedile su nove velike palestinske terorističke akcije; u augustu 1970. godine su simultano oteta četiri aviona koja su uništena u jordanskoj pustinji i iniciran je međuarapski rat u Jordanu. U septembru [[1972]]. godine, nekoliko dana nakon početka [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] u [[München]]u, osam terorista iz grupe "Crni septembar" upalo je u Olimpijsko selo i uzelo grupu izraelskih sportista za taoce. Zahvaljujući prisutnim TV kamerama iz cijelog svijeta, milioni ljudi su bili u prilici pratiti krvave događaje u Olimpijskom selu kada je nakon traljave akcije [[Zapadna Njemačka|njemačke]] policije poginulo svih devet talaca. U junu [[1976]]. godine grupa palestinskih terorista povezanih s njemačkom grupom [[Baader Meinhoff]] otela je avion [[Air France]]a na letu iz Izraela u Francusku i preusmjerila ga prema [[Uganda|Ugandi]] u srcu Afrike. Otmičari su tražili puštanje zatvorenih palestinskih boraca u Izraelu, [[Kenija|Keniji]], [[Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], prijeteći početkom likvidacije taoca. Iako je izraelski stav prema terorizmu bio tradicionalno nepopustljiv, izraelska vlada se upustila u pregovore dok je vojska užurbano radila na planu oslobađanja taoca. U iznimno rizičnoj operaciji uprkos udaljenosti od nekoliko hiljada kilometara, izraelski komandosi su, koje su vodili budući izraelski premijer [[Ehud Barak]] i brat izraelskog premijera [[Benjamin Netanyahu|Benjamina Netanyahua]], [[Yonatan Netanyahu]], savladali ugandske vojnike i otmičare. Taoci su oslobođeni uz minimalne gubitke te dopremljeni u Izrael. Operacija izraelskih komandosa u [[Entebbe]]u 1976. godine ostala je do danas jedna od najsmjelijih komandoskih akcija svih vremena. Posebno teške su bile palestinske terorističke akcije s velikim civilnim žrtvama, među kojima je bilo i mnogo djece. Otmica autobusa u mjestu Avivim Moshav [[1970]]. godine, rušenje stambene zgrade u naselju Kyrjat Shmona 1974. godine te škole u kibucu Maalot mjesec dana kasnije, a veliki medijski publicitet dobio je PLO kada je zauzeo brod "[[Achille Lauro]]" [[1985]]. godine. Postepeno su terorizam kao oblik političke borbe prihvatili gotovo svi politički pokreti širom regije. U Egiptu je sedamdesetih godina terorističku djelatnost prihvatio pokret'' Muslimanska braća'' osnovan još dvadesetih godina XX. vijeka. Najpoznatija akcija izvedena u saradnji s drugom egipatskom grupom Islamskim Jihadom jest ubistvo egipatskog predsjednika [[Sadat]]a [[1981]]. godine, kao odmazda za represalije prema egipatskim fundamentalistima i približavanje Egipta Izraelu. Muslimanska braća su igrala ulogu u zbivanjima u regiji; u vojnom udaru u [[Sudan]]u [[1989]]. godine te u neuspjelom ustanku protiv sirijskog režima u gradu Hammahu [[1982]]. godine. Nakon što su Muslimanska braća prihvatila politiku kao modus djelovanja, devedesetih godina su glavninu terorističkih aktivnosti u Egiptu preuzele terorističke organizacije [[Islamski Jihad]] i [[Gamma al Islamya]]. U [[Libanon]]u je pak utjecaj [[Iran]]a na lokalne šijite imao za posljedicu organiziranje terorističke grupe [[Hezbollah]] i pojavu samoubilačkog terorizma. U aprilu [[1983]]. godine izveden je prvi veliki samoubilački napad čiji je cilj bila američka ambasada u [[Bejrut]]u. Zgrada ambasade je gotovo u potpunosti uništena, a akcija je odvela u smrt 63 čovjeka. [[23. oktobar|23. oktobra]] iste godine izvedena je nova velika samoubilačka akcija; simultani napadi automobilima bombama na bazu američkih marinaca na bejrutskom aerodromu te na kasarnu francuskih padobranaca. Poginuo je 241 američki marinac i 58 francuskih vojnika! Za američke oružane snage samoubilačke akcije u Bejrutu su bile težak udarac i najveći ljudski gubitak nakon Vijetnamskog rata, kao i za francusku vojsku nakon Alžirskog rata. Samoubilački napadi Hezbollaha imali su direktne političke konzekvence. Naime [[Sjedinjene Američke Države]], [[Velika Britanija]] i [[Italija]] u februaru [[1984]]. godine su povukli svoje vojnike iz Libanona, a nekoliko mjeseci kasnije je to učinila i Francuska. Nakon što su izgubili zapadne vojnike kao metu, Hezbollah se okrenuo samoubilačkim akcijama protiv izraelskih trupa u Libanonu i regularne libanonske vojske. Ukupno je u Libanonu od 1983. do [[1999]]. godine izvedeno pedesetak samoubilačkih akcija, od čega se gotovo polovina može pripisati Hezbollahu. Medijski najeksponiranije terorističke akcije devedesetih godina su u svakom slučaju bile samoubilačke akcije palestinskih terorističkih grupa s ciljem potkopavanja bliskoistočnog mirovnog procesa. S praksom samoubilačkih napada palestinske grupe počinju razmjerno kasno, prvi napad je zabilježen tek [[1994]]. godine. Dvije najvažnije palestinske terorističke grupe koje su prakticirale samoubilačke napade jesu [[Hamas]] i [[Islamski Jihad]], kojima se od početka [[2002]]. godine pridružila i grupa [[Brigade mučenika Al Aqse]]. Mete palestinskih bombaša samoubica su gotovo isključivo civili. {{Commonscat|Arab-Israeli conflict}} {{Hladni rat}} [[Kategorija:izraelsko-arapski sukob| ]] [[Kategorija:Historija Izraela]] [[Kategorija:Historija Palestine]] [[Kategorija:Konflikti u toku]] 66zm7a9r1j2r9wvpuyptov8czuff0pd 3713698 3713695 2025-06-11T10:27:20Z 128.65.108.117 3713698 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} '''izraelsko-arapski sukob''' je neprestani politički i vojni sukob na području [[Bliski istok|Bliskog istoka]] koji traje od momenta stvaranja države [[Izrael]] i izvršavanja nakbe (katastrofa) 1948. == Podjela Palestine == Nijedno svjetsko žarište u proteklih pola vijeka nije bilo kontinuirano nestabilno, niti je imalo globalno važne posljedice kao područje prednjeg Bliskog istoka. Regija obuhvata države Bliskog istoka okrenute [[Mediteran]]u - [[Izrael]] s okupiranim područjima te [[Libanon]], [[Sirija|Siriju]], [[Egipat]] i [[Jordan]]. Početkom [[20. vijek]]a ta područja nalazila su se u sastavu [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]], s izuzetkom Egipta koji je bio britanski protektorat i Libanona u koji je prije djelomično prodrla francuska kolonijalna vlast. Naseljavala ga je apsolutna većina muslimanskog stanovništva arapskog porijekla s malim enklavama kršćanskih maronita, [[Židovi|Židova]] i [[Šiiti|šiitskih muslimana]]. Slabljenje Osmanlijskog carstva krajem 19. vijeka dalo je određenu nadu arapskim liderima da će svršetkom osmanlijske vlasti biti stvorena jedinstvena arapska država. Ali, razvoj događaja tekao je drugim smjerom. Važnost regije za strateške interese evropskih kolonijalnih sila bila je velika pa je područje Bliskog istoka krajem [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] i propasti osmanlijske imperije, uz blagoslov [[Liga naroda|Lige naroda]], bilo razdijeljeno između evropskih sila na više teritorija s različitim stepenom autonomije. Tako su na području prednjeg Bliskog istoka [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] kao mandatna područja pripali [[Palestina]], s obavezom stvaranja nacionalnog doma za [[Židovi|Židove]] (od koje će ona, ubrzo, otcijepiti 4/5 i od toga stvoriti državu [[Transjordan]], za svog saveznika, šerifa od Meke, koji je izgubio utjecaj u svojoj domovini, sada Saudijskoj Arabiji, i [[Židovi|Židove]], a [[Francuska|Francuskoj]] [[Sirija]] i [[Libanon]]. == Nastanak cionističkog pokreta i ideja židovske države == Kao odgovor na val antisemitizma, koji je u drugoj polovini 19. vijeka ponovo zapljusnuo Evropu, a u kontekstu nastajanja brojnih nacionalnih pokreta, među evropskim Židovima nastala je ideja stvaranja suverene židovske države, koja bi bila jamstvo opstanka Židova u svijetu. Na inicijativu austrougarskog Židova [[Theodora Herzla]] [[1897]]. godine osnovan je [[cionistički pokret]], koji je na svom prvom zasjedanju za mjesto osnivanja države izabrao biblijski Izrael. Pokret je dobio naziv po brdu Cion, na kojem je bio smješten jerusalemski hram, a tvorac naziva je bio austrijski filozof [[Nathan Birnbaum]]. Pokret je istovremeno zatražio međunarodnu potporu za svoj cilj, no ideja židovske državnosti isprva nije naišla na psoebno odobravanje u međunarodnim diplomatskim krugovima. No, realizacija ideje židovske državnosti ipak se pojavila na horizontu, nakon što je britanska vojska [[1917]]. zauzela taj dio Osmanlijskog carstva. U tom trenutku najvećim postignućem cionističkog pokreta pokazalo se donošenje tzv. Balfourove deklaracije u novembru 1917., nazvane po britanskom ministru vanjskih poslova Balfouru. Tom je deklaracijom britanska vlada, nastojeći pridobiti potporu svjetskih Židova za sile [[Antanta|Antante]], dala potporu ideji da se na području Palestine osnuje nacionalni dom za Židove. No, britanska je diplomacija vješto trgovala Palestinom u dva ranija slučaja. London je obećao Arapima stvaranje države na ruševinama Osmanlijskog Carstva u zamjenu za njihovu borbu protiv Turaka, o čemu svjedoči korespondencija britanskog predstavnika za Egipat McMahona i tada najutjecajnijeg arapskog vođe Huseina Ibn Alija vođena između [[1915]]. i [[1916]]. godine. U drugom dokumentu, [[Sporazum Sykes-Picot|tajnom dogovoru Sykes-Picot]] iz [[1916]]. [[Velika Britanija]] je obećala podjelu područja svojim saveznicama Francuskoj i [[Rusija|Rusiji]]. Balfourova je deklaracija otvorila put većem židovskom useljavanju u Palestinu. Ubrzo, podjelom Palestine na Palestinu i Transjordan, dio Palestine istočno od rijeke Jordan zatvoren je za židovsko useljavanje. Iako je u početku britanskog mandata u Palestini živjelo 590.000 Arapa i tek pedesetak hiljada Židova, taj se omjer ubrzo počeo mijenjati tako što su židovi prisilno iseljavali Arape a naseljavali židove. Useljavanje Židova dodatno su potaknuli ekonomska depresija tridesetih godina i uspon [[Nacizam|nacizma]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Arapsko useljavanje ubrzano je ekonomskim razvojem regije. Iako su Britanci nastojali održati političku ravnotežu između doseljenih Židova i arapske većine hraneći ih kontradiktornim obećanjima, s rastom židovske imigracije u Palestinu jačalo je i arapsko nezadovoljstvo. Prvi napadi na doseljene Židove dogodili su se [[1920]] u [[Jerusalem]]u, a kulminirali su velikim arapskim ustancima [[1929]]. i [[1936]]. godine. Pobune su Britanci ugušili silom, a činjenica da je osim britanskih vojnih ciljeva na meti arapskih ustanika bilo i židovsko stanovništvo imala je za posljedicu stvaranje i naoružavanje židovskih milicija. Najveća židovska paravojna formacija bila je lijevo orijentirana grupa [[Hagana]] sa svojom elitnom jedinicom [[Palmach]], iz koje je potekao niz židovskih lidera 20. vijeka, kao što su [[Yitzhak Rabin]] i [[Moshe Dayan]]. Na drugoj strani nalazila se ideološki desna oružana grupa [[Irgun Zvai Leumi]], iz koje su pak potekli bardovi izraelske desnice [[Menachem Begin]] i [[Yitzhak Shamir]]. Obje grupe su učestvovale u okršajima s arapskim militantima te u napadima na britanske garnizone u Palestini, da bi poslije, tokom političke konsolidacije izraelskog vodstva, došlo i do kratkotrajnog oružanog sukoba između te dvije grupe. Tretirajući ga kao unutrašnje britansko pitanje, problem Palestine je [[1937]]. pokušala riješiti tzv. Peelova komisija koja je predložila novu podjelu Palestine na dva dijela. Uoči početka II. svjetskog rata Velika Britanija je i pored vijestima o progonu evropskih Židova, u nastojanju da da ustupke Arapima, primijenila još oštrije restrikcije kod židovskog (ali ne i arapskog) useljavanja u Palestinu i ograničila kontingent židovskih useljenika na 75.000 tokom pet godina, dok je za veći broj imigranata bila potrebna arapska suglasnost. No, sve ozbiljne pokušaje rješavanja arapsko-židovskog konflikta prekinuo je početak II. svjetskog rata. Ali ni rat u Evropi i Sjevernoj Africi nije okončao povremene međusobne sukobe Židova i Arapa, koji su [[1944]]. godine kulminirali oružanim ustankom židovske milicije Irgun protiv britanske vlasti u Palestini. Nakon što su na vidjelo izbila stradanja Židova za vrijeme [[holokaust]]a, ideja židovske državnosti na Zapadu je dobila simpatije i veće razumijevanje. Uprkos tome, Velika Britanija nije dopustila useljavanje stotinjak hiljada preživjelih zatvorenika koncentracijskih logora u Palestinu, pa su mnogi našli utočište ilegalno. U razdoblju nakon rata [[London]] je stvorio nekoliko planova političkog rješenja Palestine koji su bili odbijeni jedan za drugim. Na kraju, Velika Britanija oslabljena u II. svjetskom ratu shvatila je da više nije spremna nositi teret angažmana u Palestini te je u februaru [[1947]]. stavila svoj mandat u Palestini na raspolaganje [[UN|Ujedinjenim Narodima]] i odlučila se povući. U međuvremenu su se ostale zemlje regije polako izvlačile ispod kolonijalne vlasti: 1944. godine Libanon je postao nezavisan, [[1946]]. Transjordanija i Sirija, a Egipat je još [[1922]]. stekao formalnu nezavisnost uz britansku vojnu prisutnost na svom tlu koja se protegnula do [[1956]]. godine. Uprkos nezavisnosti, u većini zemalja na vlasti su ostale monarhije ili političke elite koje su odgovarale bivšim kolonijalnim posjednicima. Tek su revolucije koje su se dogodile deceniju kasnije otrgnule arapske države od kolonijalnog utjecaja. U Kairu su [[1945]]. Egipat, Libanon, Sirija, Transjordanija, Irak, [[Saudijska Arabija]] i [[Jemen]] osnovali [[Arapska liga|Arapsku ligu]], političku organizaciju arapskih država čiji je deklarirani cilj bio zajednička saradnja i koordinacija vanjske politike država članica. No, u trenutku stvaranja, jedna od najvažnijih političkih zadaća Arapske lige bilo je sprečavanje nastanka židovske države u Palestini, koja će proglašenjem države Izrael tri godine kasnije evoluirati u vojnu zadaću. U novembru 1947. Ujedinjeni narodi su Rezolucijom br. 181 odlučili da mandat Velike Britanije u Palestini prestaje u maju [[1948]]. i objavili plan o podjeli Palestine na dvije države, židovsku i arapsku. Prema planu, oba dijela su trebala biti ujedinjena ekonomskom unijom a podjela je predviđala posebni status grada Jerusalema kao područja pod direktnom jurisdikcijom Ujedinjenih naroda. Odluka je donesena uvjerljivom većinom glasova u Glavnoj skupštini, uz istodobnu potporu glasova [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Velika Britanija ostala je suzdržana, a protiv podjele glasale su sve arapske zemlje. Palestinski Židovi prihvatili su plan, dok ga je arapska zajednica odlučno odbacila. Različit stav dviju zajednica prema UN-ovom planu rezultirao je eskalacijom borbe. == Stvaranje države Izrael i prvi izraelsko-arapski rat == Na temelju odluke [[UN]]-a u novembru [[1947]]. britanski je mandat u Palestini prestao u ponoć [[14. maj]]a. Istog dana je Židovsko narodno vijeće na području koje mu je dodijeljeno planom podjele okrunilo svoju četiri decenije staru cionističku borbu za židovsku državnost i proglasilo izraelsku državu. Odmah su je priznale i [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Sovjetski Savez]], a do kraja godine učinila je to i većina suverenih država u svijetu, s izuzetkom arapskih. Nastojeći spriječiti podjelu Palestine, dan nakon proglašenja Izraela počeo je napad vojski arapskih zemalja na tek proglašenu židovsku državu. U napadu je učestvovalo šest arapskih država, članica Arapske lige: Egipat, Sirija, Transjordanija, Irak i Libanon te mali vojni kontingent iz Jemena, a arapskim vojskama svakako treba pribrojati i aktivne arapske borce iz Palestine, kojima je zapovijedao klerik al-Susayn. Sjever Izraela napadale su sirijske i libanonske snage, a transjordanska Arapska legija, ojačana iračkim vojnim kontingentom, prodrla je u smjeru grada [[Jerusalem]]a. Egipatske snage, koje su s otprilike 12.000 vojnika bile najbrojnija arapska vojska u ratu, napreduju s područja [[Sinaj]]skog poluostrva u smjeru grada [[Tel Aviv]]a. No, arapske vojske su djelovale bez jasno definiranih ciljeva i međusobne koordinacije što će se u drugoj fazi rata pokazati kobnim. Uoči rata na području cijele Palestine živjelo je milion i tri stotine hiljada Arapa te šesto hiljada Židova. Iako je Izrael od prije imao poluautonomnu vladu, a u trenutku napada arapskih država imao je pod oružjem 35.000 ljudi, nije bio spreman za rat većih razmjera. Najvažniji oslonac odbrane bile su milicije u koje su bili organizirani stanovnici malih poljoprivrednih komuna, [[kibuc]]a. S druge strane, palestinski [[Arapi]] se nisu nikad oporavili od poraza u ustanku [[1936]]. te je većina njihovih lidera bila u egzilu (najpoznatiji od kojih je jerusalemski muftija [[Hadž Amin al Huseini]], osnivač [[Handžar divizija|Handžar divizije]]), a veliki dio arapskih gerilaca razoružala je britanska vlast. Nakon dva tjedna borbi, transjordanska vojska zauzela je stari dio Jerusalema, koji su otprije opsjedali arapski militanti, dok su židovske snage ostale odsječene u novom dijelu grada. Na sjeveru Palestine sirijske snage osvojile su grad [[Mishmar Hayarden]], a na jugu su Egipćani zauzeli [[Pojas Gaze]] te pustinju [[Negev]] i grad [[Bersheva|Bershevu]]. Nekoliko dana kasnije egipatske snage južno od Tel Aviva su se spojile s transjordanskom vojskom, čime su arapska osvajanja u ratu 1948. dosegnula teritorijalni maksimum. Izrael se u tom trenutku nalazio u izrazito teškoj poziciji. Državnost i opstanak Židova u Palestini bili su dovedeni u pitanje, a jedini segment fronta kojim je još dominirala izraelska strana bio je zračni prostor. Na inicijativu Ujedinjenih naroda 11. juna 1948. borbe su zaustavljene. Izrael je iskoristio stanku u ratu za dopremanje oružja te reorganizaciju i pregrupiranje svojih snaga, a broj ljudi pod oružjem na izraelskoj strani u to je vrijeme narastao na šezdeset hiljada. Zanimljivo je da je presudnu ulogu u naoružavanju Izraela u Prvom izraelsko-arapskom ratu imao Sovjetski Savez preko Čehoslovačke. On je u nastanku Izraela vidio priliku za realizaciju vlastitih strateških interesa na Bliskom istoku. No, sljedećih godina fokus Moskve premjestio se s Izraela na mlade arapske socijalističke republike u izraelskom susjedstvu, a između Tel Aviva i [[Washington]]a počinje se stvarati blisko savezništvo. Vrijeme prekida vatre izraelski lider [[Ben Gurion]] je iskoristio i za konsolidaciju izraelskog vojnog zapovjedništva te je odlučeno da se sve naoružane grupe stave pod zajedničko zapovjedništvo. Ben Gurion je još krajem maja proglasio stvaranje Izraelskih odbrambenih snaga ili Zvah Haganah Le Yisrael, koje su zabranjivale druge oružane snage na izraelskoj teritoriji. Najveći problem izraelskom vodstvu bila je desna milicija Irgun Zvai Leumi, koja je poluautonomno vodila borbe protiv Arapa. U junu 1948. godine dolazi do oružanog incidenta i međužidovskog sukoba oko broda [[Altalena]] u kojem je poginulo više od osamdeset ljudi. Međužidovski građanski rat spriječen je nakon što je vodstvo Irguna prihvatilo zajedničko zapovjedništvo pod [[Ben Gurion]]om. No, međužidovsko prolijevanje krvi bacilo je sjenu na izraelsku unutrašnju politiku koja je trajala još godinama nakon događaja, a indirektno se osjećala u odnosima izraelske ljevice i desnice i decenijama kasnije. Uz međunarodno posredovanje predvođeno švedskim diplomatom grofom [[Bernadotte]]om, predstavnici dviju strana na grčkom ostrvu [[Rodos]]u počeli su pregovore o budućnosti Palestine. Bernadotte je predlagao davanje područja Galileje Židovima a pustinje Negev Arapima, no obje su strane odbile njegov prijedlog te su [[9. juli|9. jula]], nakon četiri sedmice obustave vatre, borbe obnovljene. Izrael je nizom manjih operacija nastojao vratiti pod svoju kontrolu teritoriju koji je izgubio tokom proteklih mjeseci, ali i proširiti se izvan područja koje mu je bilo namijenjeno UN-ovim planom. Operacija "Dani" izvedena je na središnjem dijelu fronta kod mjesta Lod i Ramle radi razdvajanja arapskih vojski. Izraelska ofanziva "Dekel" bila je na sjeveru Palestine, a rezultirala je izraelskim osvajanjem grada [[Nazaret]]a i donje [[Galileje]]. Istodobno je izraelsko ratno zrakoplovstvo napalo glavne arapske gradove [[Kairo]], [[Damask]] i [[Aman]]. Na pritisak UN-a 18. jula sklopljeno je novo primirje s namjerom oživljavanja pregovora, no konačni udarac mirnom rješenju sukoba zadalo je ubistvo međunarodnog posrednika grofa Bernadottea, kojeg su ubili židovski ekstremisti iz organizacije Lehi. Izraelske pobjede stvorile su nesuglasice između arapskih saveznika u pogledu daljnjeg vođenja rata, Jordan i Irak su bili spremni na pregovore s Izraelcima, dok je egipatski kralj [[Faruk I]]. odbio pred vlastitom javnosti priznati poraz te je i nadalje podržavao nastavak borbi. Završna faza rata počela je početkom oktobra izraelskom ofanzivom na južnom frontu. U njoj su nakon deset dana borbi Egipćani odbačeni u pojas Gaze. Krajem decembra 1948. godine Izraelci su krenuli u novu ofenzivu na području pustinje Negev. Nakon što je izraelska vojska odsjekla egipatske snage u Gazi, egipatski kralj Faruk pristao je na primirje. Prekid vatre između Izraela i Egipta potpisan je na ostrvu Rodosu [[24. februar]]a [[1949]]., čime je okončan Prvi izraelsko-arapski rat. Izraelska teritorija je nakon rata bila veća za otprilike 3.400 kvadratnih kilometara od onog koji mu je bio namijenjen UN-ovim planom podjele. Od dijelova Palestine koje su nadzirale arapske vojske prostor zapadne obale rijeke Jordan anektirala je Transjordanija koja je 1949. promijenila ime u [[Jordan]], dok je područje Gaze bilo pripojeno Egiptu. Poraz arapskih država u ratu 1948. godine doveo je do političkih previranja i krupnih promjena u arapskim zemljama. U Siriji je u martu 1949. izveden vojni udar generala Husnija al Zaima, koji je već nakon nekoliko mjeseci bio srušen, nakon toga je sljedećih godina uslijedila serija novih vojnih udara. Jordanskog kralja Abdulaha je u julu [[1950]]. ubio palestinski tinejdžer, nezadovoljan potpisivanjem primirja s Izraelom. Poraz u ratu 1948.-1949. bio je najvažniji razlog zbog kojega je [[1952]]. godine svrgnut egipatski kralj Faruk i proglašena Republika Egipat. Za razliku od svojih arapskih susjeda, koji su nakon rata bili u stalnom političkom previranju, Izrael se učvrstio kao stabilna parlamentarna demokratija. U zemlji su 1949. održani izbori, nakon kojih je Ben Gurion postao prvi premijer a bivši cionistički lider [[Chaim Weizmann]] prvi izraelski predsjednik. Prvi izraelsko-arapski rat je u pogledu ljudskih gubitaka bio najskuplji rat koji je Izrael vodio, u ratu je poginulo oko 6.000 Izraelaca, od toga trećina prilikom opsade Jerusalema, a ranjeno je oko 35.000 ljudi, što je bilo otprilike pet posto tadašnjeg židovskog stanovništva Palestine. Na arapskoj je strani poginulo oko 8.000 ljudi, od toga hiljadu civila. Obje su strane počinile više zločina nad civilnim stanovništvom. Tokom borbi i nakon rata oko devet stotina hiljada palestinskih Arapa prebjeglo je ili je protjerano na teritoriju susjednih zemalja, više stotina arapskih naselja je nestalo; iz arapskih je zemalja u to vrijeme pa do iza rata 1967. godine prognano između 800.000 i milion Židova. Iako je većina palestinskih Arapa pobjegla pred ratnim djelovanjima, određeni broj civila protjerale su židovske milicije silom. Proces djelomičnog protjerivanja izraelskih Arapa protegao se do 1951. godine, kada je protjerano nekoliko hiljada Arapa sa sjevera Izraela tokom projekta skretanja vodnih tokova. Arapski izbjeglički val biće povod mnogih regionalnih sukoba koji će uslijediti u budućnosti i stalni izvor destabilizacije cijele regije. Za njih će biti stvorena i posebna agencija UN-a za izbjeglice. Židovske izbjeglice pašće u zaborav. == Sueski rat == Početkom pedesetih godina Izrael je uz dotadašnje donacije svjetskih židovskih organizacija počeo primati i pomoć iz inostranstva, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. Ekonomska asistencija je pomogla da se privreda mlade izraelske države postavi na noge te izvuče iz teškoća izazvanih ratom i stalnim useljavanjem prvih godina postojanja. No, ratna prijetnja arapskog susjedstva bila je stvarna za Izrael i u poslijeratnom razdoblju. U razdoblju nakon rata 1948. godine zaredali su napadi palestinskih ''fedajina'' na ciljeve u Izraelu. Naime, arapske izbjeglice iz nekadašnje mandatne Palestine su regrutirane u izbjegličkim kampovima u susjednim arapskim zemljama te uz pomoć njihovih vlada ubacivani na izraelsku teritoriju, gdje su napadali civilne i vojne ciljeve. Napadi fedajina ostavili su iza sebe desetine žrtava te, uprkos izraelskom oružanom odgovoru, postaju uobičajena praksa sljedećih nekoliko decenija. Izrael je 1953. godine izveo osvetničke napade koji su imali za posljedicu velike civilne žrtve, pri napadu na izbjeglički kamp El-Bureig u pojasu Gaze, te na mjesto Quibyu na jordanskoj teritoriji, ubijeno je sedamdeset arapskih civila. Otprilike šestinu tadašnje populacije Izraela činili su Arapi koji nisu napustili svoje domove nakon rata 1948. Njih je Izrael držao pod vojnom upravom te ih je u više navrata preselio iz pograničnih zona. Izraelsko vodstvo je imalo na umu da će arapske zemlje teško prihvatiti postojanje Izraela te su uložili velike napore na uvježbavanje snažne, male vojske, koja je sredinom pedesetih brojala oko 200.000 rezervista. Mogućnost sklapanja mira između Izraela i najumjerenijeg arapskog lidera, jordanskog kralja Abdullaha, neslavno je propala nakon što su kralja Abdullaha u Jerusalemu 1950. ubili palestinski ekstremisti. Rušenje monarhije u Egiptu 1952. označilo je novu prekretnicu u odnosu snaga na Bliskom istoku. Tako je razdoblje političkih previranja u Egiptu, izazvanih porazom 1948., kulminiralo vojnim udarom kojim je srušen kralj Faruk. Zbivanja u Egiptu s pozornošću su bila praćena u Tel Avivu. Egipatska vojska se u ratu 1948. pokazala najtežim izraelskim protivnikom i najvećom opasnošću, dok je Egipat bio najčešća polazna tačka za ubacivanje arapskih komandosa na izraelsku teritoriju. Izrael je zabrinjavao rast arapskog nacionalizma, a činjenica je da je Egipat imao niz nabavki oružja iz istočnog bloka, zbog čega je bio na najboljem putu da se etablira kao regionalna velesila. Radi diskreditacije Egipta u očima Zapada, izraelska obavještajna služba je početkom pedesetih u Egiptu izvela niz protivameričkih terorističkih akcija u obliku podmetanja bombi. Nakon što je to otkriveno u javnosti nekoliko godina kasnije, cijela operacija je prozvana prema tadašnjem ministru odbrane koji je naredio cijelu akciju "Afera Lavon". No, veze između Egipta i Zapada nisu presjekli izraelski obavještajni agenti već sam egipatski predsjednik [[Gamal Abdel Naser]]. [[Sjedinjene Američke Države]] pokušale su posredovati u sukobu Egipta i Izraela obećavajući izdašnu ekonomsku pomoć objema zemljama. U Egiptu su tu pomoć namijenili gradnji Asuanske brane na rijeci [[Nil]]. No, dolaskom Gamala Abdela Nasera na čelo vojnog režima u Kairu u aprilu [[1954]]. godine Egipat se počeo približavati Sovjetskom Savezu. Zabrinut zbog egipatskog koketiranja sa Sovjetskim Savezom, američki predsjednik [[Eisenhower]] otkazao je Kairu zajam za financiranje Asuanske brane. Do kulminacije zaoštravanja odnosa Egipta sa zapadnim zemljama došlo je u julu 1956. godine egipatskom nacionalizacijom [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], koja je opravdana potrebom pronalaženja izvora financiranja gradnje Asuanske brane. U oktobru 1956. godine na tajnom su se sastanku našli premijeri triju država, čiji su strateški interesi u najvećoj mjeri bili povrijeđeni Naserovom politikom: premijer Francuske Mollet i Velike Britanije Eden te Izraela Ben-Gurion. Velika Britanija je odlučila zaštititi ugrožene interese svog kapitala u kompaniji koja je upravljala Sueskim kanalom te povratiti svoj izgubljeni utjecaj na Bliskom istoku. Francuska je, uz motive slične britanskim, računala na to da bi rušenjem Nasera izravno uticala i na slabljenje egipatske podrške tadašnjim protivfrancuskim ustancima u [[Alžir]]u, [[Maroko|Maroku]] i [[Tunis]]u. Posve prirodno, za zbivanja u Egiptu bio je zainteresiran i Izrael koji je želio eliminirati najsnažniju protivničku vojsku i neutralizirati baze palestinskih fedajina u pojasu Gaze. Na sastanku je postignut dogovor o zajedničkoj vojnoj akciji na [[Egipat]] i o rušenju Nasera, po sličnom obrascu kojim je američka [[CIA]] godinu dana prije srušila nacionalističkog iranskog predsjednika Mossadegha, koji je u [[Iran]]u pokušao nacionalizirati zapadne naftne kompanije. Plan nazvan '''Operacija Teleskop''' predviđao je napad Izraela na područje Sinajskog poluostrva nakon čega će se pod izlikom zaštite stranih brodova u Kanalu u sukob umiješati Velika Britanija i Francuska. Početni izraelski udar privući će egipatske snage na [[Sinaj]]sko poluostrvo, koje su onda zračnim desantima britanskih i francuskih jedinica u području Sueskog kanala trebale biti odsječene i uništene. Izrael je u tajnosti mobilizirao sve motorizirane jedinice kojima je raspolagao i pripremio se za iznenadni napad. Izraelski napad, kojim je zapovijedao proslavljeni general [[Moshe Dayan]], počeo je u popodnevnim satima 29. oktobra [[1956]]. zračnim desantom na području strateški važnog klanca Mitle na Sinajskom poluostrvu, koje je imalo važnu ulogu i u svim sljedećim izraelsko-arapskim ratovima. Usporedo s padobranskim desantom na područje Sinaja, ulaze i izraelske oklopne jednice. U skladu s prije dogovorenim, Velika Britanija i Francuska [[30. oktobar|30. oktobra]] diplomatskim putem traže povlačenje egipatskih i izraelskih jedinica iz područja Kanala prijeteći vojnom intervencijom. Egipat je očekivano odbio ultimatum te sljedeći dan počinju britanski i francuski zračni napadi na ciljeve širom Egipta. Zračni desanti britanskih trupa izvedeni su 5. novembra zapadno od [[Port Said]]a na zapadnoj obali Sueskog kanala te francuskih padobranaca na području [[Port Fuad]]a na istočnoj obali Kanala, koje u potpunosti ovladavaju područjem Sueskog kanala. Anglo-francuski napad na Egipat izazvao je oštru diplomatsku reakciju Sovjetskog Saveza, a akcija je naišla na neodobravanje u Washingtonu, gdje je Eisenhowerova administracija bila bijesna zbog poduzimanja napada bez prethodnih konsultacija sa Sjedinjenim Državama. [[Bijela kuća]] je u tom trenutku bila zabavljena situacijom u [[Mađarska|Mađarskoj]], gdje su sovjetski tenkovi skršili mađarski ustanak, a Eisenhoweru ta kriza nije odgovarala ni zbog predstojećih predsjedničkih izbora. Nakon američkog pritiska, Velika Britanija i Francuska bile su prisiljene poštovati odluku Ujedinjenih naroda o prekidu vatre. Britanske i francuske jedinice povukle su se 22. decembra [[1956]]. sa Sueskog Kanala, a izraelska vojska odlazi sa Sinajskog poluostrva u martu [[1957]]. godine. Egipatska vojska je tokom kratkog Sueskog rata 1956. teško stradala, zrakoplovstvo je gotovo uništeno, a uveliko je oslabljena i ratna mornarica. Sueski kanal je bio zatvoren do 1957., a Egipat je [[1962]]. nadoknadio vrijednost nacionalizirane imovine izvornim vlasnicima. Arapske zemlje su u znak protesta nakon Sueske krize smanjile isporuke nafte Zapadu, stvarajući mali naftni udar i blagi nagovještaj velike naftne krize koja će se dogoditi nakon rata [[1973]]. godine. Uprkos činjenici da je s vojne strane operacija bila uspješna, za Veliku Britaniju i Francusku je na političkoj i diplomatskoj razini bila potpuni fijasko i dovela je do velikih potresa na domaćim političkim scenama. Paradoksalno, pobjednicima Sueskog rata mogu se smatrati Izrael i Egipat. Izrael je dolaskom snaga UN-a na Sinajsko poluostrvo i svođenjem Egipta na razinu trećerazredne vojne sile ostvario svoj prvobitni cilj da osigura svoje južne granice za gotovo cijelu dolazeću deceniju. Izrael je također ishodio pravo prolaska brodova kroz Tiranski prolaz, a vojna saradnja Tel Aviva s Francuskom u idućim se godinama odrazila i na polju vojne industrije, koja je uz ostalo rezultirala i gradnjom nuklearnog reaktora u Dimoni u Izraelu. Rat 1956. godine je za Izrael bio uspješan test vlastitih oružanih snaga koje će idućih decenija igrati veliku ulogu u održanju Izraela. S druge strane, Egipat je uprkos vojnom porazu zadržao nadzor nad Sueskim kanalom, a još je važniji diplomatski prestiž koji je sebi Egipat donio. Naser je politički ojačao u vlastitoj zemlji te se nametnuo kao svearapski lider. Najveći dio tog utjecaja iskoristio je za stvaranje protivizraelske koalicije. Egipatski predsjednik Naser vješto je kapitalizirao politički prestiž stečen nakon Sueske krize te je pedesetih godina 20. vijeka figurirao kao neslužbeni lider arapskog svijeta. Naserov panarabizam konkretiziran je 1958. ujedinjenjem Egipta i Sirije u zajedničku državu nazvanu Ujedinjena Arapska Republika. Tu Naserov projekt nije stao, već se UAR povezala s Jemenom u konfederaciju ambiciozno prozvanu Sjedinjene Arapske Države. Kao protivteža socijalističkoj Ujedinjenoj Arapskoj Republici, u martu 1958. dvije prozapadne arapske monarhije Jordan i Irak su ušle u federaciju nazvanu Arapska Unija. No, već u julu 1958. na poticaj iz UAR-a srušena je iračka monarhija a irački kralj [[Fejsal II]] ubijen je u državnom udaru, čime je propao projekt Arapske unije. Ni Ujedinjena Arapska Republika neće biti dugog vijeka, sirijski entuzijazam je brzo splasnuo nakon što je postalo jasno da zajedničkom državom dominira [[Kairo]], dok su se [[Irak]], nakon rušenja monarhije, i [[Sudan]] odbili pridružiti UAR-u. Projekt Ujedinjene Arapske Republike neslavno je raspušten 1961. nakon vojnog udara u Siriji. Političke turbulencije u arapskom svijetu pedesetih godina bile su najteže u Jemenu gdje je trajao građanski rat u koji su bile upletene i egipatske trupe, te u Libanonu u kojem su političke napetosti, do kojih je dovela neravnomjerna raspodjela političke moći između etničkih zajednica, eksplodirale 1958. u kratkotrajni građanski rat s tri hiljade poginulih. Tek je američka vojna intervencija, kojom je Washington želio preduhitriti širenje panarabizma na Libanon i silazak prozapadnog kršćanskog predsjednika Chamouna s vlasti, smirila situaciju. == Šestodnevni rat == Najveću korist od razjedinjenosti arapskog svijeta u svakom je slučaju imao Izrael, koji je u to vrijeme i sam bio duboko u problemima. Ekonomska kriza i smanjenje useljavanja te rast broja Židova koji su napuštali Izrael, kao i velike kulturološke razlike između različitih židovskih zajednica, stvarale su sliku depresivnog društva u očekivanju novog rata. Razdoblje nakon Sueskog rata nije prolazilo bez sukoba Izraela i okolnih arapskih zemalja. Između 1965. i 1967. dogodio se niz ozbiljnih čarki na granici Izraela sa Sirijom i Jordanom. Sirijska podrška terorističkim napadima palestinskog [[Fatah]]a na židovska naselja u skladu s već ustaljenom praksom izazvala je seriju izraelskih vojnih odmazdi na sirijsku teritoriju. Početkom 1967. učestali su napadi sirijske artiljerije na Izrael, a u aprilu su vođeni zračni dvoboji između izraelskog i sirijskog zrakoplovstva u kojem je srušeno šest sirijskih letjelica. Nove tenzije u odnosima s arapskim susjedima izazvala je izraelska odluka da skrene dio toka rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]] radi navodnjavanja pustinje Negev, na što su arapske zemlje [[1965]]. godine odlučile osiromašiti tok Jordana skretanjem njegovih pritoka na svojoj teritoriji. Sredinom maja 1967. Egipat je počeo koncentrirati svoje vojne snage na Sinajskom poluostrvu uprkos činjenici da su njegove vojne efektive bile bitno ograničene angažmanom u građanskom ratu u Jemenu u kojem je učestvovalo 50 hiljada egipatskih vojnika. Na egipatski zahtjev [[18. maj]]a sa Sinaja su povučene snage UN-a, a potkraj maja Egipat je zabranio prolaz izraelskim brodovima kroz Tiranski tjesnac i tako blokirao južnu izraelsku luku [[Elat]] u [[Akapski zaljev|Akapskom zaljevu]]. Nakon što su [[30. maj]]a 1967. jordanski kralj Husein i egipatski predsjednik Naser potpisali sporazum kojim su dvije vojske stavljene pod zajedničko zapovjedništvo, procjene izraelske obavještajne službe govorile su da je napad arapskih zemalja na Izrael siguran. Najveća bojazan izraelskog zapovjedništva bila je istodobni rat na tri fronta, koji je mogao biti izbjegnut samo preventivnim izraelskim napadom. Na temelju takvih prosudbi izraelsko je vodstvo na čelu s premijerom Levijem Eshkolom donijelo odluku o brzoj mobilizaciji i grupiranju izraelskih snaga za napad. Dana [[5. juni|5. juna]] [[1967]]. u 8 sati i 45 minuta počeli su iznenadni udari izraelskog ratnog zrakoplovstva na deset egipatskih aerodroma te na sirijske i jordanske, pa čak i na jedan irački vojni aerodrom. Tako su samo tokom prvog dana rata bombardirane 23 zračne luke u kojima je uništeno gotovo sve egipatsko, sirijsko i jordansko borbeno zrakoplovstvo. Time je već u početku akcije ostvarena apsolutna izraelska nadmoć u zraku, koja će omogućiti zrakoplovstvu da se idućih dana koncentrira na podršku kopnenoj vojsci. Na jordanskom ratištu neprijateljstva počinju jordanskim granatiranjem izraelskih položaja i zračnim napadima, a jordansko zrakoplovstvo je bombardiralo Tel Aviv. Prvog dana rata oko podneva izraelske su snage prešle na sjeveru u napad u smjeru grada Genina, kojeg sljedeći dan zauzimaju. Na dijelu fronta prema Egiptu izraelske jedinice su prvog dana rata probile egipatske odbrambene crte i zauzele područje pojasa Gaze. Izraelske oklopne jedinice prodrle su uzduž obale Sredozemnog mora prema Sueskom kanalu te uprkos egipatskom otporu potkraj dana stigle na 30&nbsp;km od kanala. Nakon više neuspjelih protivnapada, trećeg dana rata egipatske snage se povlače sa Sinajskog poluostrva prema kanalu, dok ih Izraelci napadaju iz zraka i sa zemlje. Egipatska javnost nije bila obaviještena o stanju na frontu, već je pogrešno vjerovala da se događaji odvijaju u egipatsku korist. U noći 6. juna Izraelci su izbili na područje Sueskog kanala kod grada Al-Quantarahe, a druga izraelska grupa zauzela je klanac Mitla na središnjem dijelu Sinaja. Na krajnjem jugu Sinajskog poluostrva Izraelci su zračnim desantom zauzeli grad [[Sharm al-Sheik]], čime je otvoren ulaz u [[Akapski zaljev]]. Na istočnom ratištu, Izraelci su potisnuli jordansku vojsku i zauzeli stari dio grada Jerusalema, a istog dana zauzeli su i [[Šhem]] (biblijski naziv Šekem, arapski [[Nablus]]) i Arihu te izašli na zapadnu obalu rijeke Jordan, čime završavaju borbe na jordanskom dijelu fronta. Četvrtog dana rata na sinajskom frontu izraelske snage odbile su nekoliko slabih egipatskih protivnapada te su pred večer istoga dana osvojile obalu Sueskog kanala u cijeloj dužini. Posredovanjem UN-a kasno u noć istog dana prekinute su borbe na sinajskom frontu. Sirijski front je prva tri dana rata mirovao, što je u potpunosti odgovaralo Izraelu koji je tako oštricu svog napada mogao usmjeriti na Sinajsko poluostrvo. Ono postaje aktivno tek nakon što je Izrael stabilizirao situaciju na druga dva fronta, tako 8. juna Izraelci prelaze u masovni napad na sirijske položaje te su istu noć iz tri smjera probili sirijske položaje a sljedećeg dana zauzeli su najveću sirijsku utvrdu Tel Taffar i otvorili put prema daljnjem prodoru ka središnjim dijelovima Sirije. Idući dan je izraelska vojska ovladala cijelom [[Golanska visoravan|Golanskom visoravni]]. Posredovanjem UN-a [[10. juni|10. juna]] 1967. u 18 sati i 30 minuta prekinuta su borbena djelovanja na sirijskom frontu te je tako nakon 132 sata i 30 minuta borbenih djelovanja završen Šestodnevni rat. U Šestodnevnom ratu arapske su zemlje imale oko 30 hiljada poginulih ili nestalih vojnika. Izgubljeno je oko 70 posto naoružanja i opreme, a posebno teško su stradala zrakoplovstva arapskih zemalja. Novonastalom situacijom izraelska se vojska opasno približila trima arapskim prijestolnicama - Kairu na manje od 100&nbsp;km te Damasku i Amanu na manje od 50&nbsp;km. Izrael je ratnom pobjedom stekao nadzor nad cijelim biblijskim područjem Izraela ili četiri puta veću teritoriju od onog iz 1949. nakon Prvog arapsko-izraelskog rata. Još je milion palestinskih Arapa došlo pod izraelsku vlast, tako da je pod izraelskom vlašću bilo 1,5 milion Arapa. Izrael je anektirao stari dio Jerusalema, gdje je arapskom stanovništvu ponuđen izbor između izraelskog i jordanskog državljanstva, dok je u Judeji i Samariji (Zapadnoj obali) i pojasu Gaze uspostavljena vojna vlast. Za razliku od Jerusalema, arapskom stanovništvu u Judeji i Samariji (Zapadnoj obali) i Gazi nije ponuđeno izraelsko državljanstvo, a s obzirom na to da te teritorije nisu bile anektirane. Izraelska vojna okupacija novoosvojenih područja pod [[Moshe Dayan]]om na mjestu ministra odbrane pokazala se relativno blagom. Palestinskim Arapima je dopuštena određena razina političkih sloboda i ostavljene su im lokalne institucije vlasti a Izrael nije dirao ni u pravne sisteme koji su do okupacije postojali, jordanski na Zapadnoj obali i egipatski u Gazi. Arapsko stanovništvo se pokazalo izvorom jeftine radne snage za izraelsku privredu pa je počela dnevna migracija Arapa s okupiranih područja u izraelske gradove, koja je potrajala tri decenije. Izrael je objavio namjeru da na novoosvojena područja naseli židovske stanovnike koji su protjerani u ratu 1948. godine. Izraelski političar Yigal Allon bio je tvorac plana podizanja židovskih stambenih naselja na strateški važnim tačkama novoosvojenih područja, što je označilo početak novovjekovnog židovskog naseljavanja u njihovu drevnu domovinu Judeju i Samariju (Zapadnu obalu) i pojas Gaze, te istovremeno postalo najvažniji razlog nespremnosti Izraela da se tokom mirovnog procesa devedesetih godina povuče s okupiranih područja. Iako su u Šestodnevnom ratu uveliko smanjene vojne efektive arapskih zemalja i potvrđena izraelska vojna moć, nije dugoročno riješen niti jedan regionalni problem nego je područje i dalje ostalo žarište, što se potvrdilo već sljedećih mjeseci. == Pogranični sukobi i međuarapski sukob u Jordanu == Uvjerljiva izraelska pobjeda u ratu 1967. godine omogućila je Izraelu da odbaci sve pokušaje nagodbe s arapskim susjedima. U novembru 1967. [[Vijeće sigurnosti]] Ujedinjenih naroda donijelo je rezoluciju 242 kojom je pozvalo Izrael da se povuče s (većine) područja osvojena te godine na odbranjive granice u zamjenu za trajan mir, no rezoluciju su odbili i Izrael i arapske zemlje. Paralelno s diplomatskim naporima, arapske zemlje obnavljale su svoje oružane snage. Zahvaljujući isporukama oružja iz Istočnog bloka, Egipat (tada još uvijek pod nazivom Ujedinjena Arapska Republika) uspio je nadoknaditi gubitak ratnog materijala, a podizanju borbene spremnosti pridonijeti je i dolazak sovjetskih vojnih savjetnika. Izdvojene oružane provokacije na novostvorenoj crti razdvajanja uzduž Sueskog kanala, koje su trajale od ljeta 1967., postupno su prerasle u smišljenu strategiju slabljenja Izraela nanošenjem velikih ljudskih gubitaka izraelskim jedinicima koje su držale položaje na Sinajskom poluostrvu. Imajući na umu ograničene izraelske ljudske potencijale, egipatski stratezi su smatrali da će veći broj poginulih izraelskih vojnika prisiliti izraelsku javnost i izraelsku vladu na političke ustupke. U junu [[1968]]. počinju egipatski artiljerijski napadi na izraelske položaje uzduž sjevernog područja Sueskog kanala. Za odmazdu je Izrael poduzeo nekoliko vojnih akcija na egipatskoj strani kanala, uključujući i uništenje egipatskog elektroenergentskog sistema u oktobru 1968. nakon čega su egipatski artiljerijski napadi na nekoliko mjeseci oslabili. Izrael je, utvrđujući granicu duž Sueskog kanala, počeo gradnju opsežnog sistema fortifikacija koji je dobio naziv po tadašnjem ministru odbrane, [[Bar Lev]]u (porijeklom iz bivše Jugoslavije). Bar Levova linija trebala je osigurati izraelsku južnu granicu, dok je na sjeveru prema Siriji sagrađen niz utvrda na Golanskoj visoravni prozvan Golanskim zidom. Početkom marta [[1969]]. ponovo su eskalirali egipatski artiljerijski napadi uzduž Sueskog kanala u kojima su Izraelci imali velike ljudske gubitke i koji su se nastavili i sljedećih nekoliko mjeseci. Nakon iznenadne smrti izraelskog premijera [[Eshkol]]a i kratkog premijerskog mandata [[Yigal Allon]]a, na čelo vlade u Tel Avivu u martu 1969. dolazi beskompromisna [[Golda Meir]]. Ona je izmijenila strategiju odgovora na egipatske napade prekidajući iscrpljujuće artiljerijske dvoboje na granici i ubacujući u borbu izraelsko ratno zrakoplovstvo. Od jula 1969. Izrael iz zraka sistematski bombardira egipatske protivzračne postaje te artiljerijske i tenkovske položaje duž Sueskog kanala. Izraelska zračna ofanziva nastavila se do decembra, kada se zbog uništenja egipatskih baza protivzračne odbrane mogla protegnuti i na unutrašnjost egipatske teritorije. Pokušaj Egipta da se nosi s moćnim izraelskim zračnim snagama pokazao se neuspješnim te se egipatska vojska potkraj 1969. bila je na rubu novog uništenja. Nakon što su u januaru 1970. izraelski zračni udari dotakli i predgrađe Kaira, Naser je otputovao na tajni put u Moskvu gdje je bio prisiljen zatražiti pomoć od Sovjetskog Saveza. Moskva je nevoljno udovoljila egipatskom traženju, te je poslala nove protivzračne stanice i borbene pilote. Povećan broj protivzračnih stanica na području kanala stvorio je kišobran za egipatska artiljerija i uveliko ograničio učinkovitost izraelskog zrakoplovstva. Sovjetski angažman u Egiptu stvorio je probleme izraelskoj vojsci koja više nije dominirala na frontu, a pojačano uplitanje Moskve u zbivanja na Bliskom istoku zabrinulo je i Sjedinjene Američke Države koje su pritiskale Izrael da prekine zračnu kampanju. Washington je još potkraj 1969. poslao državnog tajnika Rogersa sa zadaćom da postigne primirje. Pokušavajući privoljeti Izrael na prestanak zračnih akcija, Sjedinjene Države su zaprijetile obustavom ranije dogovorene prodaje borbenih zrakoplova. Pritisak iz Washingtona, uz jasne dokaze o izravnom sovjetskom vojnom angažmanu, omekšao je izraelski stav te su naposljetku Izrael i Egipat u augustu 1970. potpisali primirje koje je prihvatio i Jordan. Tokom dvogodišnje krize uzduž Sueskog kanala, Izrael je imao gotovo 1.500 poginulih vojnika, dok se egipatski gubici procjenjuju na nekoliko puta veći broj, a rat iscrpljivanja ostavio je fatalne posljedice na čelne ljude Izraela i Egipta. Naime, u februaru 1969. umro je izraelski premijer Eshkol, a nedugo nakon potpisivanja primirja od srčanog je udara u septembru 1970. preminuo i egipatski predsjednik Naser. Suprotno odredbama potpisanog prekida vatre, Egipat je nastavio premještati protivzračne stanice u područje Sueskog kanala, što će se pokazati vrlo važnim za uspješan prelazak kanala tokom [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] 1973. Miješanje Sovjetskog Saveza u regiju prisililo je Washington da izjednači protivtežu, zbog čega se američka vojna pomoć Izraelu višestruko povećala početkom sedamdesetih godina, u 1967. iznosila je tek 13 miliona američkih dolara, a godinu kasnije 76 miliona, da bi se 1971. popela na 600 miliona dolara. Osim aktivnog područja Sueskog kanala, krajem šezdesetih godina ni sjeverna izraelska granica nije mirovala. U napadima na Izrael iz uporišta na jordanskoj i libanonskoj teritoriji bili su aktivni i palestinski fedajini. Izrael je, po već ustaljenom obrascu, odgovarao napadima na Jordan i Libanon, što je imalo za posljedicu jačanje pritiska libanonske i jordanske vlade na palestinske grupe na svojoj teritoriji. U martu 1968. Izrael je na jordanskoj teritoriji poduzeo operaciju '''Inferno''' usmjerenu na uništenje fedajinske baze, no zbog loše koordinacije izraelskih jedinica akcija je propala, a u arapskoj javnosti je slavljena kao pobjeda palestinskih gerilaca nad izraelskom vojskom. Porazi u ratovima 1948. i 1967. godine stvorili su veliku palestinsku izbjegličku zajednicu u Jordanu. Njen vojni i politički utjecaj je tokom godina rastao i rezultirao je uspostavom paralelnog sistema vlasti u izbjegličkim naseljima. Prvo miješanje Palestinaca u jordansku politiku dogodilo se još [[1951]]. godine ubistvom jordanskog kralja Abdulaha. U julu 1966. Jordan je prvi put uskratio podršku [[PLO]]-u, no zbog pritiska arapskog svijeta ona je nastavljena. Postupno se težište aktivnosti palestinskih militanata u Jordanu preusmjerilo s borbe protiv Izraela u pokušaje svrgavanja jordanskog kralja Huseina, a oružani sukob izbjegnut je zahvaljujući posredovanju arapskih zemalja. U ljeto 1970. imenovana je nova jordanska vlada u kojoj je učestvovalo nekoliko simpatizera PLO-a. Između jordanske vlade i PLO-a potpisan je sporazum kojim je fedajinima dopuštena sloboda kretanja, a PLO je pristao priznati autoritet jordanskog kralja. No, jordansko prihvatanje prekida vatre s Izraelom u augustu iste godine izazvalo je sukobe jordanskih snaga sigurnosti i fedajina, a početkom septembra kralj Husein jedva je izbjegao i drugi pokušaj atentata u istoj godini. Događaji u Jordanu kulminirali su u septembru 1970. koordiniranom otmicom pet međunarodnih putničkih aviona, koje je izvela jedna od brojnih palestinskih grupa aktivnih u Jordanu. Uništenje nekoliko otetih aviona bila je kap koja je prelila čašu jordanskog kralja Huseina. Sredinom septembra počeo je napad jordanske vojske na paravojne palestinske formacije, koji je prerastao u otvoreni rat u jordanskim gradovima. U arapskom svijetu on je poznat kao [[Crni septembar]]. Sukob je dobio međunarodni karakter kada su 20. septembra Palestincima u pomoć stigli tenkovi sirijske vojske. Uplitanje Sirije dovelo je u tešku situaciju malu jordansku vojsku. Kralj Husein bio je prisiljen obratiti se za pomoć Izraelu. Nakon gubitka više od polovine tenkova i mogućnosti ulaska Izraela u rat, sirijska vojska je četvrti dan operacije počela s povlačenjem iz Jordana. Naposljetku, 25. septembra dogovoren je prekid vatre između palestinskih fedajina i jordanskih vlasti, na temelju kojeg se fedajini trebaju povući iz Jordana. U završnim jordanskim operacijama u ljeto 1971. likvidirane su posljednje palestinske grupe na jordanskom tlu. Posljedice nasilnog obračuna s Palestincima za Jordan su u arapskom svijetu bile velike. Kralj Husein bio je potpuno politički izoliran u arapskim političkim krugovima, jer su ga smatrali najodgovornijim za izbijanje međuarapskog rata. PLO i veliki dio palestinskih izbjeglica otišao je susjedni Libanon, koji će se sedamdesetih godina pretvoriti u novo ratno žarište regije. == [[Terorizam]] == Šezdesetih godina je bliskoistočni konflikt izašao izvan okvira regije. Nakon što je arapska nemoć na bojnom polju dokazana u tri rata s ponižavajućim ishodom za arapske zemlje, Palestinci su posegnuli za drugim metodama borbe. Desetine mladih Arapa čiji su roditelji izbjegli iz nekadašnjeg britanskog mandata Palestine, a koji su rođeni i odrasli u izbjegličkim logorima jer im je bila zabranjena repatrijacija od strane arapskih režima gdje su se nalazili, bili su sedamdesetih godina spremni umrijeti za palestinsku stvar u spektakularnim terorističkim podvizima. Sedamdesetih godina su svjetske agencije gotovo sedmičnim ritmom izvještavale o nekoj terorističkoj akciji, ponekad izvedenoj hiljadama kilometara daleko od Bliskog istoka, iza koje su stajali Palestinci. Ubrzo nakon završetka Prvog izraelsko-arapskog rata [[1949]]. godine počinju upadi palestinskih fedajina na izraelsku teritoriju gdje su meta često bili izraelski civili, za što se Izrael revanširao oružanim odgovorom na teritoriju zemlje iz koje je napad došao. Osim u Izraelu, palestinske izbjeglice su 1951. godine izvele ubistvo jordanskog kralja Husseina I. Palestinski gerilski i teroristički napadi na Izrael dobili su politički okvir na summitu Arapske lige u junu [[1964]]. godine, u tada još uvijek arapskom Jerusalemu, stvaranjem Palestinske oslobodilačke organizacije. [[PLO]] [[Yasser Arafat|Yassera Arafata]] će u kasnijem stadiju postojanja odbaciti terorizam i izgraditi image političkog pokreta, no i dalje će zadržati veze s radikalnim palestinskim grupama. Izraelske obavještajne službe su i same izvodile atentate i akcije terorističkog karaktera u inostranstvu. Najznačajnija izraelska kampanja je bila tzv. Afera Lavon, usmjerena protiv Egipta, a nazvana po izraelskom ministru odbrane Pinchasu Lavonu. Naime, početkom pedesetih godina su agenti izraelskog [[Mossad]]a širom Egipta postavljali bombe na zapadne ciljeve, s namjerom diskreditacije novog egipatskog režima i sprečavanja britanskog povlačenja iz Egipta. * '''Serija palestinskih terorističkih akcija''' U junu [[1968]]. godine trojica Palestinaca su otela avion izraelske kompanije [[El Al]] na letu iz [[Rim]]a u [[Tel Aviv]]. Iako su se otmice avona događale i ranije, El Alov avion je bio prvi koji je otet u političke svrhe. Zahvaljujući publicitetu koji je otmica priskrbila palestinskoj stvari, došlo je do eksplozije sličnih akcija u čemu su ponovo prednjačili Palestinci. Uslijedile su nove velike palestinske terorističke akcije; u augustu 1970. godine su simultano oteta četiri aviona koja su uništena u jordanskoj pustinji i iniciran je međuarapski rat u Jordanu. U septembru [[1972]]. godine, nekoliko dana nakon početka [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] u [[München]]u, osam terorista iz grupe "Crni septembar" upalo je u Olimpijsko selo i uzelo grupu izraelskih sportista za taoce. Zahvaljujući prisutnim TV kamerama iz cijelog svijeta, milioni ljudi su bili u prilici pratiti krvave događaje u Olimpijskom selu kada je nakon traljave akcije [[Zapadna Njemačka|njemačke]] policije poginulo svih devet talaca. U junu [[1976]]. godine grupa palestinskih terorista povezanih s njemačkom grupom [[Baader Meinhoff]] otela je avion [[Air France]]a na letu iz Izraela u Francusku i preusmjerila ga prema [[Uganda|Ugandi]] u srcu Afrike. Otmičari su tražili puštanje zatvorenih palestinskih boraca u Izraelu, [[Kenija|Keniji]], [[Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], prijeteći početkom likvidacije taoca. Iako je izraelski stav prema terorizmu bio tradicionalno nepopustljiv, izraelska vlada se upustila u pregovore dok je vojska užurbano radila na planu oslobađanja taoca. U iznimno rizičnoj operaciji uprkos udaljenosti od nekoliko hiljada kilometara, izraelski komandosi su, koje su vodili budući izraelski premijer [[Ehud Barak]] i brat izraelskog premijera [[Benjamin Netanyahu|Benjamina Netanyahua]], [[Yonatan Netanyahu]], savladali ugandske vojnike i otmičare. Taoci su oslobođeni uz minimalne gubitke te dopremljeni u Izrael. Operacija izraelskih komandosa u [[Entebbe]]u 1976. godine ostala je do danas jedna od najsmjelijih komandoskih akcija svih vremena. Posebno teške su bile palestinske terorističke akcije s velikim civilnim žrtvama, među kojima je bilo i mnogo djece. Otmica autobusa u mjestu Avivim Moshav [[1970]]. godine, rušenje stambene zgrade u naselju Kyrjat Shmona 1974. godine te škole u kibucu Maalot mjesec dana kasnije, a veliki medijski publicitet dobio je PLO kada je zauzeo brod "[[Achille Lauro]]" [[1985]]. godine. Postepeno su terorizam kao oblik političke borbe prihvatili gotovo svi politički pokreti širom regije. U Egiptu je sedamdesetih godina terorističku djelatnost prihvatio pokret'' Muslimanska braća'' osnovan još dvadesetih godina XX. vijeka. Najpoznatija akcija izvedena u saradnji s drugom egipatskom grupom Islamskim Jihadom jest ubistvo egipatskog predsjednika [[Sadat]]a [[1981]]. godine, kao odmazda za represalije prema egipatskim fundamentalistima i približavanje Egipta Izraelu. Muslimanska braća su igrala ulogu u zbivanjima u regiji; u vojnom udaru u [[Sudan]]u [[1989]]. godine te u neuspjelom ustanku protiv sirijskog režima u gradu Hammahu [[1982]]. godine. Nakon što su Muslimanska braća prihvatila politiku kao modus djelovanja, devedesetih godina su glavninu terorističkih aktivnosti u Egiptu preuzele terorističke organizacije [[Islamski Jihad]] i [[Gamma al Islamya]]. U [[Libanon]]u je pak utjecaj [[Iran]]a na lokalne šijite imao za posljedicu organiziranje terorističke grupe [[Hezbollah]] i pojavu samoubilačkog terorizma. U aprilu [[1983]]. godine izveden je prvi veliki samoubilački napad čiji je cilj bila američka ambasada u [[Bejrut]]u. Zgrada ambasade je gotovo u potpunosti uništena, a akcija je odvela u smrt 63 čovjeka. [[23. oktobar|23. oktobra]] iste godine izvedena je nova velika samoubilačka akcija; simultani napadi automobilima bombama na bazu američkih marinaca na bejrutskom aerodromu te na kasarnu francuskih padobranaca. Poginuo je 241 američki marinac i 58 francuskih vojnika! Za američke oružane snage samoubilačke akcije u Bejrutu su bile težak udarac i najveći ljudski gubitak nakon Vijetnamskog rata, kao i za francusku vojsku nakon Alžirskog rata. Samoubilački napadi Hezbollaha imali su direktne političke konzekvence. Naime [[Sjedinjene Američke Države]], [[Velika Britanija]] i [[Italija]] u februaru [[1984]]. godine su povukli svoje vojnike iz Libanona, a nekoliko mjeseci kasnije je to učinila i Francuska. Nakon što su izgubili zapadne vojnike kao metu, Hezbollah se okrenuo samoubilačkim akcijama protiv izraelskih trupa u Libanonu i regularne libanonske vojske. Ukupno je u Libanonu od 1983. do [[1999]]. godine izvedeno pedesetak samoubilačkih akcija, od čega se gotovo polovina može pripisati Hezbollahu. Medijski najeksponiranije terorističke akcije devedesetih godina su u svakom slučaju bile samoubilačke akcije palestinskih terorističkih grupa s ciljem potkopavanja bliskoistočnog mirovnog procesa. S praksom samoubilačkih napada palestinske grupe počinju razmjerno kasno, prvi napad je zabilježen tek [[1994]]. godine. Dvije najvažnije palestinske terorističke grupe koje su prakticirale samoubilačke napade jesu [[Hamas]] i [[Islamski Jihad]], kojima se od početka [[2002]]. godine pridružila i grupa [[Brigade mučenika Al Aqse]]. Mete palestinskih bombaša samoubica su gotovo isključivo civili. {{Commonscat|Arab-Israeli conflict}} {{Hladni rat}} [[Kategorija:izraelsko-arapski sukob| ]] [[Kategorija:Historija Izraela]] [[Kategorija:Historija Palestine]] [[Kategorija:Konflikti u toku]] 6qiqvm219q7a87mv61eb64vgbaf0h8p Zjenica svijeta 0 25035 3713630 3632991 2025-06-10T21:08:48Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 3713630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Zjenica svijeta | naziv_originala = ''The Eye of the World'' | prijevod = | slika = The Eye of the World.jpg | opis_slike = | autor = [[Robert Jordan]] | ilustrator = [[Darrell K. Sweet]] | dizajn korica = | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | žanr = [[Fantastika]] | vrsta_djela = [[roman]] | izdavač = Tor Books (SAD) & Orbit (UK) | datum_izdanja = [[15. januar]] [[1990]]. | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = nepoznat | gledište = 3 lice | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = Dvije Rijeke, [[Andor]], Pustoš | glavni_lik = Rand al'Tor | vrhunac = Borba sa Izgubljenima i bitka u kojoj se snage Šijenara bore protiv Troloka | teme = | isbn = {{ISBN|0-312-85009-3}} }} {{točak_vremena_serijal}} '''''Zjenica svijeta''''' ({{jez-en|The Eye of the World)}} je fantastični roman američkog pisca [[Robert Jordan|Roberta Jordana]], prva knjiga serije [[Točak vremena]]. Objavio ju je Tor Books 15. januara 1990. Neskraćenu audio-knjigu čitaju Michael Kramer i Kate Reading. Po prvom objavljivanju, Zjenica svijeta sastojala se od jednog prologa i 53 poglavlja, s dodatnim prologom koji je autor dodao prilikom reizdanja. Knjiga je bila kritički i komercijalno uspješna. Kritičari su hvalili ton, teme i sličnost sa [[Gospodar prstenova|Gospodarom prstenova]] (iako su ga neki kritikovali zbog toga). == Sažetak radnje == Priča romana vrti se oko protagonista Rand al'Thora, Matrim (Mat) Cauthon, Perrin Aybara, Egwene al'Vere i Nynaeve al'Meara, nakon što je njihov rodni grad Emond's Field neočekivano napadnut od strane Troloka (vojnika antagonista) i Myrddraal (oficir nalik nemrtvim koji zapovijeda Trolocima) s namjerom da zarobi Randa, Mata i Perrina. Kako bi spasili svoje selo od daljnjih napada, Rand, Mat, Perrin i Egwene bježe iz njega, u pratnji [[Aes Sedai]] Moiraine Damodred, njenog čuvara Al'Lan Mandragorana i zabavljača Thoma Merrilina, a kasnije im se pridružila Nynaeve al'Meara (Mudrac sela). Progonjeni sve većim brojem Troloka i Myrddraala, putnici se sklanjaju u napušteni grad Shadar Logoth, gdje Mat krade prokleti bodež i tako se zarazi zlin Mashadarom. Prilikom bijega iz grada putnici su razdvojeni; Rand, Mat i Thom putuju brodom do Whitebridgea, gdje se Thom gubi a što dopušta Randu i Matu da pobjegnu iz Myrddraala. U Caemlynu, Rand se sprijatelji sa Ogierom po imenu Loial. Pokušavajući baciti pogled na nedavno zarobljenog lažnog Zmaja, Rand se sprijateljuje s Elayne Trakand, nasljednicom prijestolja Andora, i njenom braćom Gawynom Trakandom i Galadom Damodredom. Rand je zatim odveden pred kraljicu Morgazu, Elaidu, njenu Aes Sedai savjetnicu; i kapetana-generala kraljičine garde Garetha Brynea, te je pušten bez optužbe, uprkos Elaidinim ozbiljnim izjavama u vezi s Random. Egwene i Perrin do Caemlyna Elyas Machera, vodi čovjek koji može telepatski komunicirati s vukovima i koji tvrdi da Perrin može učiniti isto. Trojica se sukobljavaju s Djecom svjetlosti ({{jez-en|Children of the Light)}}, gdje Perrin ubija dvoje zbog smrti vuka od njihove ruke i osuđen je na smrt. Moiraine, Lan i Nynaeve spašavaju Egwene i Perrin, i svi se ponovo ujedinjuju s Random i Matom. Nakon toga Moiraine odlučuje da Mat mora otputovati u Tar Valon, centar moći Aes Sedai, kako bi prevladao utjecaj Shadar Logotha. Loial upozorava Moiraine na prijetnju Zjenici svijeta, bazenu Saidina netaknutog utjecajem Mračnog, što potvrđuju živi i uznemirujući snovi koje su Mat, Rand i Perrin imali. Zjenica svijeta zaštićeno je Someshtom (Zelenim čovjekom) i sadrži jedan od sedam pečata na zatvoru Mračnog, zmajevu zastavu Lewsa Therina Telamona i Valereov rog. Na granici civiliziranog svijeta, grupa ulazi u Blight (zagađenu regiju pod kontrolom Mračnog) kako bi zaštitila Oko. Nakon potjere, upoznaju Zelenog čovjeka i on otkriva Oko. Grupa se tada suočava sa Izgubljenim Aginorom i Baltamelom. Kako bitka uslijedi, Balthamel i Zeleni čovjek se međusobno ubijaju. Ubrzo nakon toga, Rand pobjeđuje Aginora i koristi Oko da desetkuje vojsku Troloka i porazi Ba'alzamona. Kao rezultat toga, Moiraine zaključuje da je Rand [[Ponovorođeni Zmaj]], ali se njeno mišljenje i svi ostali detalji završne bitke skrivaju od svih muških članova grupe osim Lana. == Likovi == === Rand al'Thor: === pastir iz two Rivers, i, bez njegovog znanja, Ponovorođeni Zmaj. Bio je jedan od trojice dječaka za koje je Moiraine zaključila da bi mogao biti Ponovorođeni Zmaj. On, Mat i Perrin se smatraju ta'verenima. On može kanalisati sayin, i to je pokazao nesvjesnim iscjeljenjem Bele (njegovog konja) kada su bježali od Myrddraala i Troloka. Takođe je spasio snage Fal Dare kroz svoje snove. On je (usvojeni) sin Tama i Kari al'Thor. On i Mat su odvojeni od ostatka grupe tokom romana. Opisano je da ima sive oči i "crvenkastu" kosu i da je izuzetno tvrdoglav. === Matrim Cauthon: === pastir iz Two Rivers, šaljivdžija, kojeg većina smatra nepouzdanim, osim njegovih prijatelja. Bio je jedan od tri dječaka za koje je Moiriaine zaključila da bi mogao biti Ponovorođeni Zmaj. On, Rand i Perrin se smatraju ta'verenima. Njegov ta'veren funkcionira na način da mu pruža sreću. === Perrin Aybara: === Kovač iz Two Rivers. Bio je jedan od trojice dječaka za koje je Moiraine zaključila da bi mogao biti Ponovorođeni Zmaj. On je "Vukobrat", neko ko može da komunicira sa vukovima, kao i da stekne neke od njihovih sposobnosti. On, Rand i Mat se smatraju ta'verenima. On i Egwene bili su odvojeni od ostatka grupe tokom romana, ali se kasnije ponovo susreću s njima. Zbog toga što je Vukobrat, ima "uglađene zlatne" oči koje svijetle u mraku, on je i "spor", kako ne bi povredio druge. === Egwene al'Vere: === Žena iz Two Rivers, šegrt Nynaeve al'Meara, (Mudrac sela), i koja ima blisku vezu sa Random al'Thorom, Matrim Cauthon i Perrin Aybara. Moiraine ju je odabrala da trenira u Tar Valonu jer ima "iskru" koja joj omogućava da kanališe. Ona i Perrin su odvojeni od ostatka grupe tokom romana, ali se kasnije ponovo susreću s njima. Opisuju je kao da ima "ogromne smeđe oči" i tamnu kosu. === Nynaeve al'Meara: === Žena iz Two Rivers, "Mudrac sela" Emond's Field, najmlađa ikad izabrana. Ona odlazi da vrati Randa, Perrina, Mata i Egwene u selo, ali putuje s njima kada shvati da ih ne može uvjeritim, te da ima moć kanalisanja. Ona, Moiraine i Lan su odvojene od ostatka grupe. Za to vrijeme ona počinje razvijati osjećaje prema Lanu. Opisuju je kao da ima temperament i da je posebno svojeglava. == Teme i aluzije == [[Robert Jordan]] je izjavio da je svjesno namjeravao da rana poglavlja Zjenice svijeta dočaraju Shire iz Middle-earth u [[Gospodar prstenova|Gospodaru prstenova]] [[J. R. R. Tolkien]]a.<ref name="Glimmers-Interview">{{Cite book |title=An Interview with Robert Jordan (from Crossroads of Twilight Prologue) |publisher=Tor Books |year=2002 |isbn=0-7432-4493-1 |pages=134}}</ref> Uprkos sličnosti, ova dva rada se razlikuju i po temama. Na primjer, i Jordan i Tolkien kreirali su narative koji su istraživali moć. Međutim, Zjenica svijeta raspravljala je o tome kako se može primijeniti, dok je Gospodar prstenova bio više fokusiran na njegovo odricanje.<ref>{{Cite book |last=Westfahl |first=Gary |title=The Greenwood Encyclopedia of Science Fiction and Fantasy: Themes, Works, and Wonders, Volume 3 |publisher=Greenwood Press |year=2005 |isbn=0-313-32952-4 |location=Westport |pages=1026}}</ref> Rand je morao da koristi svoju moć kako bi se mogao uspješno boriti u nastajanju rata s Mračnim. Ova tema je suprotna [[Frodo]]voj potrazi da uništi [[Sauron]]ov prsten, izvor ogromne moći koji je također pokvario svog nosioca.{{Wikicitat|Zjenica svijeta}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Knjige Točka vremena]] [[Kategorija:Romani iz 1990.]] [[Kategorija:Knjige Roberta Jordana]] n08jp7irxfft6607z96y4nnnftow37k Slovenski tolar 0 28838 3713668 3712526 2025-06-11T03:52:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija valuta |ime_valute =Slovenski tolar |izvorno_ime =Tolar |slika_1 = |opis_1 =Novčić od 1 tolara |slika_2 = |opis_2 = |iso_kod =SIT |korisnik_država =[[Slovenija]] |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica =stotina |kovanice =10, 20, 50 stotina, 1, 2, 5, 10, 20, 50 tolara |novčanice =10, 20, 50, 100, 200, 500, 1.000, 5.000 i 10.000 tolara |oznaka =SIT |nacionalna_banka =Narodna banka <br> Slovenije |web_banka = |štamparija = |web_tiskara = |kovnica = |web_kovnica = }} '''Slovenski tolar''' ('''SIT''') je bila valuta koja se koristila u Republici [[Slovenija|Sloveniji]] od 1991.do 2007. godine. Njegova oznaka po standardu ISO 4217 je SIT. Uveden je po isteku [[Brijunska deklaracija|Brijunske deklaracije]], [[8. oktobar|8. oktobra]] [[1991]]. Jedan tolar se sastojao od 100 stotina. ==Historija== ===Novčani bonovi=== Novac koji je uveden [[1991]] nazvan je tolar, sa oznakom ISO 4217 SLT. To zapravo bili [[bon]]ovi slovenskog ministarstva financija <ref>[http://www.bsi.si/bankovci-in-kovanci.asp?MapaId=219 Izgled novčanih bonova na web stranici Slovenačke narodne banke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071109145532/http://bsi.si/bankovci-in-kovanci.asp?MapaId=219 |date=9. 11. 2007 }} {{Simboli jezika|si|slovenski}}</ref> i na njima osim vrijednosti i natpisa ''Republika Slovenija'' nije bilo naziva novca. Svi bonovi su imali isti izgled, ali su bili štampani u raznim bojama. Razlog štampanja je potreba za vlastitom valutom i monetarnim otcjepljenjem od [[SFRJ]] nakon proglašavanja nezavisnosti 1991. godine i zamjenom [[jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]]. {| class="wikitable center" style="text-align:center" |- bgcolor="#DCE5E5" ! width="7%" |Nominalna<br>vrijednost ! width="33%" |Prednja<br>strana ! width="33%" |Stražnja<br>strana ! width="13%" |Veličina ! width="9%" |Prvo<br>izdanje ! width="5%" |Kat.broj |- | 1&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:1 SLT lice.jpg|frameless|centar]] <br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:1 SLT nalicje.jpg|frameless|centar]] <br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 8. oktobar 1991 | |- | 2&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:2 SLT lice.jpg|frameless|centar]] <br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:2 SLT nalicje.jpg|frameless|centar]] <br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 8. oktobar 1991 | |- | 5&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:5 SLT lice.jpg|frameless|centar]] <br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:5 SLT nalicje.jpg|frameless|centar]] <br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 8. oktobar 1991 | |- | 10&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:10 SLT lice.jpg|frameless|centar]] <br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:10 SLT nalicje.jpg|frameless|centar]] <br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 8. oktobar 1991 | |- | 50&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:50 tolara, prednji dio.jpg|mini]]<br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:50 tolara, stražnja strana.jpg|mini]]<br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 8. oktobar 1991 | |- | 100&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:100 SLT lice.jpg|frameless|centar]] <br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:100 SLT nalicje.jpg|frameless|centar]] <br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 8. oktobar 1991 | |- | 200&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | <br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | <br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 8. oktobar 1991 | |- | 500&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | <br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | <br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 8. oktobar 1991 | |- | 1000&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | <br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | <br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 8. oktobar 1991 | |- | 5000&nbsp;SLT | style="vertical-align:top; text-align:left" | <br /> | style="vertical-align:top; text-align:left" | <br /> | 150&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;73&nbsp;mm | 27. maj 1992 | |- |} ===Tolari=== Tek 1992. godine izlaze novčanice koje izdaje [[Narodna banka Slovenije]] i to u apoenima od 10, 50, 100, 200, 500, 1.000, 5.000 i 10.000 tolara, te novčićima od 10, 20 i 50 stotina, 1, 2, 5, 10, 20 i 50 tolara. Osim redovnih izdanja poznata su i prigodna izdanja novčića, kao i izdanja u srebru koja imaju veću [[numizmatika|numizmatičku]] vrijednost. ====Novčanice==== {| class="wikitable center" style="text-align:center" |- bgcolor="#DCE5E5" ! width="7%" |Nominalna<br>vrijednost ! width="33%" |Prednja<br>strana ! width="33%" |Stražnja<br>strana ! width="13%" |Veličina ! width="9%" |Prvo<br>izdanje ! width="5%" |Kat.broj |- | 10&nbsp;SIT | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:Bankovec 10-1992-front.jpg|frameless|centar]] <br /> Primož Trubar | style="vertical-align:top; text-align:left" | [[Datoteka:Bankovec 10-1992-back.jpg|frameless|centar]] <br /> Ursulinska crkva u Ljubljani | 120&nbsp;mm&nbsp;×&nbsp;60&nbsp;mm | 15. januar 1992 | |- |} Na novčanicama se nalaze poznate osobe iz slovenske [[Politika|politike]], [[historija|historije]], poput [[Primož Trubar|Primoža Trubara]], [[Jurij Vega|Jurija Vege]], [[Jože Plečnik|Jože Plečnika]], [[Ivan Cankar|Ivana Cankara]], [[Janez Vajkard Valvasor|Janeza Vajkarda Valvasora]] und [[France Prešeren|Francea Prešerena]]. ===Kovanice=== {|class="wikitable centered" style="text-align:center;" |- bgcolor="#DCE5E5" ! width="10%"| Nazivna<br> vrijednost ! width="10%"| Lice ! width="10%"| Naličje ! width="24%"| Metal ! width="12%"| Prečnik ! width="10%"| Debljina ! width="10%"| Masa ! width="12%"| Period opticaja |- | 10 stotina | | | style="text-align:left" | | &nbsp;mm | &nbsp; | &nbsp; | |- |} ==Zamjena za euro == Od [[1. januar]]a 2007. slovenski tolar je zamijenjen [[euro|eurom]] po kursu : '''1 € = 239,640 SIT''' odnosno '''100 SIT = 0,41729 EUR''' ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.bsi.si Banka Slovenije] {{sl simbol}} * [http://balkanofil.ru/index.php/component/content/article/107.html Katalog i galerija novčanica iz Slovenije] {{Commonscat|Coins of Slovenia}} {{Evropske valute}} [[Kategorija:Slovenija]] [[Kategorija:Ekonomija Slovenije]] [[Kategorija:Historijske valute]] [[Kategorija:Valute zamijenjene eurom]] 8b2fhi103ixr7u22m3gc99ul2i3dwcy San ljetne noći 0 30548 3713653 2885400 2025-06-11T01:04:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713653 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:MND title page.jpg|mini|Prva stranica romana "San ljetne noći"]] '''San ljetne noći''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''A Midsummer Night's Dream'') je jedna od najpoznatijih [[Fantastika|fantastičnih]] [[komedija]] engleskog pisca [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]]. Napisana je sredinom [[1590te|1590-ih]], vjerovatno neposredno prije nego što je Shakespeare napisao [[Romeo i Julija]]. ''San ljetne noći'' je jedna od njegovih najčudnijih i najzabavnijih djela i označava odstupanje od njegovih ranijih radova i od drugih radova iz vremena engleske [[Renesansa|renesanse]]. Predstava pokazuje kako obim shakespeareovog učenja tako i širinu njegove mašte. <ref name="sparknotes"> http://www.sparknotes.com/shakespeare/msnd/context.html </ref> == O piscu == {{Glavni|William Shakespeare}} == Radnja == Tezej, vojvoda od Atine priprema se za ženidbu sa Hipolitom, kraljicom Amazonki, uz četvorodnevni festival pompe i zabave. On naručuje od Filostrata da pronađe odgovarajuće zabave za ovu priliku. Egej, [[Atina (država)|atinski]] plemić, maršira u dvor Tezeja sa svojom kćerkom Hermiom, i dva mladića, Demetriusom i Lisanderom. Egeus želi da se Hermia uda za Demetriusa (koji voli Hermiu), ali Hermia je zaljubljena u Lisandera i odbija da se podvrgne volji svog oca. Egej traži punu zakonsku kaznu za Hermiu ako se ona suprotstavi volji njenog oca. Tezej daje Hermiji vremena da razmisli do njegovog vjenčanja, upozoravajući je da nepoštovanje želje njenog oca može dovesti do njenog izgnanstva u manastir ili čak njenog ubistva. Bez obzira na to, Hermia i Lisander planiraju da pobjegnu iz Atine sljedeće noći i da se vjenčaju u kući lisanderove tetke, nekih 11 [[Kilometar|kilometara]] daleko od grada. Oni upoznaju sa svojim namjerama hermijinu prijateljicu Helenu, koja je nekada bila vjerena sa Demetreusom, ali ga i dalje ga voli iako ju je prevario nakon sastanka sa Hermiom. U nadi da će povratiti njegovu ljubav, Helena govori Demetriusu o bjekstvu koje su planirali Hermia i Lisander. U zakazano vrijeme Demetrius zajedno sa Helenom tajno prati u šumi njemu namijenjenu mladu i njenog ljubavnika. [[Datoteka:Simmons-Hermia and Lysander. A Midsummer Night's Dream.jpg|thumb|200px|lijevo|Hermia i Lisander, slika Johna Simmonsa iz 1870. godine.]] U toj istoj šumi bile su dvije vrlo različite grupe likova. Prva je grupa vilenjaka, uključujući i Oberona, njihovog kralja i Titanie njegove kraljice koji su se nedavno vratili iz [[Indija|Indije]] da blagoslove brak Tezeja i Hipolite. Druga je grupa atinskih zanatlija koja je uvježbavala predstavu nadajući se da će je izvesti za vojvodu i njegovu mladu. Oberon i Titania su u sukobu oko mladog indijskog princa koji je dat Titaniji od strane prinčeve majke. Dječak je toliko lijep da ga Oberon želi načiniti vitezom, ali Titania odbija. Tražeći osvetu Oberon šalje svog veselog slugu Pucka da ubere čarobni cvijet, od čijeg soka (koji se prospe po kapcima osobe koja spava) se može načiniti da se ta osoba zaljubi u prva stvar koju on ili ona vidi prilikom buđenja. Puck dobija cvijet, i Oberon mu govori o svom planu za sipanje njegovog soka po očnim kapcima uspavane Titanije. Vidjevši da se Demetrius okrutno odnosio prema Heleni, on naređuje Pucku da pospe malo soka po kapcima mladog atinjanina. Puck susreće Lisandera i Hermiju misleći da je Lisander atinjanin o kojem je Oberon govorio, Puck upotrijebi malo ljubavnog napitka po njemu. Lisanderu se nakon buđenja pričinjava da vidi Helenu i zaljubljuje se u nju napuštajući Hermiu. Tokom noći Puck pokušava da ispravi svoju grešku, i Lisander i Demetreus se zaljubljuju u Helenu koja misli da je oni ismijavaju. Hermia postaje toliko ljubomorna da ona pokušava da izazove Helenu na borbu. Demetreus i Lisander se gotovo sukobljavaju da bi pridobili heleninu ljubav, ali Puck ih zbunjuje oponašajući njihove glasove vodeći ih sve dalje dok se nisu izgubili odvojeni u šumi. Kada se Titania probudila prva osoba koju je vidjela je Bottom, najgluplji iz grupe atinskih zanatlija, čiju glavu Puck podrugljivo pretvara u glavu magarca. Titania prolazi kroz smiješnu međuigru brižnosti misleći da je njen voljeni. Na kraju, Oberon dobija odobrenje od Titanije da indijskog dječaka načini vitezom, Puck širi ljubav napitak po lisanderovim kapcima, a do jutra je sve bilo u redu. Tezej i Hipolita otkrivaju uspavane ljubavnike u šumi i vraćaju ih u Atinu da se vjenčaju. Demetrius sada voli Helenu, i Lisander sada voli Hermiu. Nakon grupnog vjenčanja ljubavnici gledaju Bottom-a i njegove kolege zanatlije kako izvode svoju predstavu mumljajući govori urnebesnu verziju priče o Piramusu i Tisbe. Na kraju predstave ljubavnici idu u krevet, a vile se kratko pojavljuju da blagoslove spavanje parovima sa zaštitnim šarmom i zatim nestaju. Samo Puck ostaje pitajući publiku za svoj oprost i odobravanje i da pozove publiku da zapamti predstavu kao da je sve bio san. <ref name="sparknotes"/> == Jezik i stil == Predstava San ljetne noći sadrži predstavu unutar predstave koja se odlikuje komično nespretnim pisanjem, siromašnom scenografijom, jeftinim kostimima i groznom glumom. Shakespeare je pozajmio likove Tezej i Hipolita iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. On je napisao ovu predstavu kao i većinu njegovih drama u stilu slobodnog stiha. Ovaj stil je bio prilično nov tokom [[1500te|1500-ih]]. Shakespeare koristi različite stilove pisanja kako bi odgovarali različitim karakterima. Na primjer, Bottom i njegovi prijatelji uglavnom govore u prozi koja im daje jednostavan, zastarjeli kvalitet. Za govore Oberona i Titania pisac koristi mnogo složeniji oblik poezije, implicirajući izvrsnu ljepotu i magiju kraljevstva mašte. Ova priča o frustriranoj ljubavi i pogrešnom identitetu nasmijava publiku sa lahkoćom s kojom ljubavnici mijenjaju predmet njihove naklonosti, još uvijek vjerujući da su njihovi osjećaji potpuno iskreni. Međutim, iako je komedija ova predstava postavlja također neka duboka i teška pitanja:Šta je ljubav? Kako i zašto se ljudi zaljubljuju i zašto prestaju biti zaljubljeni? Kako je ljubav vezana za pitanja identiteta oba ljubavnika? Da li ljubavnici kontrolišu sebe i svoje sudbine? Šta je stvarnije, "dnevno svjetlo" svijeta razuma i zakona ili "noćni" svijet strasti i haosa? Shakespeare ostavlja publici da odgovori na ova pitanja. <ref>http://www.glencoe.com/sec/literature/litlibrary/pdf/midsummer_nights_dream.pdf{{Mrtav link}}</ref> == Likovi i njihova uloga u predstavi == * ''Puck'' - poznat i kao Robin Goodfellow, je oberonov nestašni vilenjak koji uživa u igrama podvala običnim smrtnicima. Njegov očaravajući, nestašni duh prožima atmosferu u predstavi, a njegovi nestašluci su uzrokuju mnoge komplikacije koje pokreću druge važne događaje u predstavi. * ''Oberon'' - je kralj vilenjaka koji je u početku bio u sukobu sa svojom suprugom Titanijom koja odbija da se odrekne kontrole nad mladim indijskim princom koga Oberon želi za viteza. Njegova želja da se osveti Titaniji ga navodi da pošalje Pucka da dobije ljubavni napitak iz cvijeta koji stvara toliko konfuzije i farse u predstavi. * ''Titania'' - prekrasna kraljica vilenjaka koja se opire pokušajima njenog muža, Oberona da načini vitezom mladog indijskog princa koji joj je dat. * ''Lisander'' - je mladi Atinjanin zaljubljen u Hermiju. Njegov odnos sa Hermijom navodi na temu o ljubavnim poteškoćama: on je ne može otvoreno oženiti jer Egej njen otac je želi udati za Demetriusa. * ''Demetrius'' - mladi Atinjanin koji je u početku zaljubljen u Hermiju, ali se na kraju zaljubljuje u Helenu. Demetriusova tvrdoglava potraga za Hermijom izbacuje ljubav iz ravnoteže među kvartetom atinskih mladića i djevojaka omogućavajući simetrični aranžman između dva para. * ''Hermia'' - mlada Atinjanka, kćerka Egeja. Hermija je zaljubljena u Lisandera i helenina prijateljica iz djetinjstva. Kao rezultat nestašluka vilenjaka sa oberonovim ljubavnim napitkom Lisander i Demetreus se iznenada zaljubljuju u Helenu. * ''Helena'' - mlada Atinjanka zaljubljena u Demetriusa sa kojim je nekada bila zaručena. Nakon što je Demetrius upoznao heleninu prijateljicu Hermiju zaljubljuje se u nju i napušta Helenu. U nedostatku povjerenja u svoj izgled, Helena misli da joj se Demetreus i Lisander rugaju nakon vilenjakovog nestašluka što uzrokuje da se oba zaljube u nju. * ''Egej'' - hermijin otac koji se žali protiv njegove kćerke Tezeju. Egej daje dozvolu da se Hermia uda za Demetriusa, ali Hermia koja je zaljubljena u Lisandera odbija da se uda za Demetriusa. Egejevo insistiranje na tome da Hermia mora poštovati njegove želje ili će biti odgovorna po atinskom zakonu što ga direktno stavlja izvan hirovitog sna carstva šume. * ''Hipolita'' - legendarna kraljica Amazonki, zaručnica Tezeja. Kao i Tezej ona simbolizira red. ...i ostali sporedni likovi. <ref name="sparknotes"/> == Reference == <references> </references> {{Shakespeare}} {{Commonscat|A Midsummer Night's Dream}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Shakespeareove komedije]] qo88zmw7qz696w2klrd87ur4n48eru8 Solun 0 31617 3713671 3643286 2025-06-11T04:19:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713671 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Solun (čvor)}} {{Infokutija naselje |Grb = Flag of Thessaloniki.svg |Karta = Thessaloniki.png |Država = {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Periferije Grčke |SrednjiNivoVlasti = [[Centralna Makedonija]] |Općina = |Stanovništvo = 363987 |StanovništvoGodina = 2001 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = 1057825 |StanovništvoMetroGodina = 2001 |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 17.8 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = |Poštanski broj = 53x xx, 54x xx, 55x xx, 56x xx |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Vassilios Papageorgopoulos |NačelnikIzabran = 1999 |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = ND |Web = www.thessalonikicity.gr |Slika = Thessalonica_Montage_L.png |SlikaInfo = Solun }} '''Solun''' ili '''Tesaloniki''' ([[grčki]]: ''Θεσσαλονίκη'', [[latinica|latinično]]: ''Thessaloníki'') je drugi po veličini grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Ovo je glavno mjesto grčke [[Makedonija (Grčka)|regije Makedonije]] i smatra se drugim grčkim glavnim gradom zbog svoje velike historijske i strateške važnosti. Grad se rasprostire na 17&nbsp;km, duž [[Solunski zaliv|Solunskog zaliva]] i sastoji se od 13 općina. U grčkom jeziku, grad je još poznat pod nazivom Σαλονίκη (''Saloniki''), u [[turski jezik|turskom]] kao ''Selânik'', u [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]] kao '''Solun''' (''Солун''), na [[arumunjski jezik|arumunjskom]] kao ''Săruna'' i na [[ladino|ladinu]] kao ''Selanik''. U Grčkoj je grad drugo po veličini privredno, industrijsko, trgovačko i kulturno središte, kao i važno prometno mjesto u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Trgovačka luka grada je vrlo važna za Grčku i za druge zemlje na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Grad je poznat po mnogobrojnim spomenicima i zgradama iz [[Bizantijsko carstvo|bizantskog]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] perioda. == Historija == === [[Helenistička Grčka|Helenističko]] doba === Grad je oko [[315. p. n. e.|315. godine p. n. e.]] osnovao [[Kasander]], kralj Makedonije (''Μακεδών'') na ili blizu mjesta starog grada Terme i na 26 drugih okolnih sela. Nazvao je grad po svojoj ženi Tesaloniki, sestri [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], njoj je ime dao njen otac Filip II Makedonski, koji je na dan njenog rođenja ostvario pobjedu (grčki, latinično: ''nike'') protiv [[Tesalija]]ca. Solun se počeo naglo razvijati, i u 2. vijeku p. n. e. je dobio zidove. Grad je bio autonomni dio Kraljevine Makedonije, sa vlastitim parlamentom u kojem je kralj imao svog predstavnika. === [[Rimsko Carstvo|Rimsko]] doba === Poslije pada Kraljevine Makedonije, [[168. p. n. e.]], Solun je postao grad u [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]]. Postao je važno trgovačko središte na [[Via Egnatia|Via Egnatiji]], rimskoj cesti koja je spajala [[Bizantion]] ([[latinski]]: ''Byzantium'', kasnije [[Konstantinopol]]) sa [[Dyrrachium]]om (danas [[Drač]], [[albanski jezik|albanski]]: ''Durrës'') u [[Albanija|Albaniji]]. Ta cesta je omogućavala trgovinu između Evrope i Azije. Grad je postao glavno mjesto jednog od četiri rimska okruga u Makedoniji. Zadržao je svoje povlastice, ali je njime vladao [[pretor]] (latinski: ''praetor'') i imao je rimski vojni garnizon. U jednom kratkom periodu u 1. vijeku p. n. e., sve grčke provincije su bile pod Solunom. Zbog velike trgovačke važnosti, Rimljani su gradu izgradili prostranu luku (Σκαπτός Λιμήν), koja je opsluživala grad sve do 18. vijeka. [[Datoteka:Thessaloniki-Arch of Galerius (eastern face).jpg|mini|200p|[[Galerije]]v slavoluk u Solunu]] Solunska akropola koja se nalazi na sjevernim brdima je izgrađena [[55. p. n. e.|55 godine p. n. e.]], nakon napada [[Tračka|Tračana]]. U gradu je tokom 1. vijeka osnovana [[jevreji|jevrejska]] kolonija, a i bio je jedan od ranih centara [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Na svom drugom misionarskom putovanju [[Sveti Pavao|Pavao iz Tarza]] je propovijedao u gradskoj [[sinagoga|sinagogi]] i postavio temelje nove [[crkva|crkve]]. Pobunjeni Jevreji su ga izbacili iz grada i on je pobjegao u Veroiju. Pavlova poslanica Solunjanima je poslana kršćanskoj zajednici u Solunu. Zaštitnika, [[Sveti Dimitrije|Svetog Dimitrija]], grad je dobio [[306]]. godine. Njemu se pripisuje veliki broj čuda koja su spasila grad. On je bio rimski [[prokonzul]] ([[latinski]]: ''Proconsul'') Grčke, za vrijeme protivkršćanskog cara [[Maksimijan]]a i bio je mučen u rimskom zatvoru, na čijem mjestu je danas crkva Svetog Dimetrija. Crkvu je sagradio rimski [[podprefekt]] [[Ilirik]]a, 463. godine. === Bizantsko doba === [[Datoteka:Saint George Rotunda.jpg|mini|desno|200p|Rotunda - najstarija zgrada u središtu grada]] Nako podjele [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] na istočni i zapadni dio kojima se vladalo iz [[Konstantinopol]]a i [[Rim]]a, Solun je potpao pod [[Istočno Rimsko Carstvo]] (Bizant). Solun je bio drugi po važnosti grad poslije Konstantinopola. [[390]]. godine, grad je postao mjesto revolta protiv cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija Prvog]] i njegovih [[Goti|gotskih]] plaćenika. Rimski general i nekoliko drugih visokih funkcionera su ubijeni u pobuni, što je rezultiralo masakrom od 7.000 do 15.000 stanovnika na gradskom hipodromu. Nakon ovoga slijedi zlatno doba grada, sve do pada Rimskog carstva i najezda [[Barbari|barbara]]. [[620]]. godine veliki [[potres]] je pogodio grad u kojem je srušen veliki broj zgrada, uključujući i rimski forum. U [[7. vijek]]u, [[Slaveni]] su napali grad, ali ga nisu uspjeli osvojiti. Bizantska braća [[Ćirilo i Metodije]], koji su rođeni u Solunu su poslani od strane bizantskog cara [[Mihajlo III|Mihajla Trećeg]] u misionarsku misiju u sjeverne regije zemlje. Tamo su uzeli [[južnoslavenski jezici|južnoslavenski govor]] za osnovu [[starocrkvenoslavenski jezik|starocrkvenoslavenskog jezika]]. U 9. vijeku, Bizantinci su odlučili preseliti tržnicu za [[bugarska]] dobra iz [[Carigrad]]a u Solun. Bugarski [[car]] [[Simeon I]] je napao [[Tračka|Tračku]], pobijedio bizantsku vojsku i prisilio Carstvo da vrati tržnicu u Carigrad. [[904]]. godine [[Saraceni]] sa [[Kreta|Krete]] su napali grad i nakon deset dana pljačkanja, otišli sa bogatim plijenom i 22.000 [[rob]]ova, većinom mlađeg stanovništva. Usprkos ovom, grad se brzo oporavio i zajedno sa Bizantom doživio procvat u 10, 11. i 12. vijeku. Broj stanovnika grada se naglo povećavao, zajedno sa velikom jevrejskom zajednicom. Svakog oktobra, izvan gradskih zidina se održavao sajam sv. Dimitrija, koji je trajao šest dana. U to vrijeme ovo je bio jedan od najvećih sajmova u tom dijelu svijeta. Ekonomski razvoj grada je nastavljen i u 12. vijeku za vrijeme dinastije Komneni, koja je proširila bizantsku vladu na sjever u [[Srbija|Srbiju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. U gradu se tad nalazila kovnica novca, što je u to vrijeme bio veliki znak bogatstva. Poslije smrti cara [[Manuel I|Manuela I]], [[1180]]. godine, Bizantsko carstvo je započelo svoj pad. 1185. godine [[Normani|normanski]] vladari [[Sicilija|Sicilije]] su napali i okupirali grad, što je rezultiralo njegovim popriličnim uništenjem. Njihova vladavina je trajala manje od godinu dana, jer ih je Bizant pobijedio u dvije bitke i prisilio na evakuaciju. Solun je nestao sa karte Bizanta [[1204]]. godine, kada su [[Carigrad]] osvojili [[križari]] u [[Četvrti križarski rat|Četvrtom križarskom ratu]]. Solun i okolna teritorija su postali dio Solunskog Kraljevstva u [[Latinsko carstvo|Latinskom carstvu]]. Grad je vraćen u [[Bizantsko carstvo]] [[1246]]. godine. Iako je ovo vrijeme raznih invazija, Solun je imao veliki broj stanovnika i razvijenu trgovinu. Ovo je rezultiralo intelektualnim i umjetničkim procvatom, čiji tragovi se i danas mogu naći u mnogim crkvama i njihovim freskama. U 14. vijeku grad je zahvatio zelotski pokret, koji je započeo kao religijski sukob između konzervativnog [[biskup]]a Gregoriosa Palamasa (''Γρηγόριος Παλαμάς'') i redovnika [[Barlaam]]a. Brzo se ovo pretvorilo u politički sukob u kojem su zeloti nakratko osvojili vlast nad gradom. === Osmanlijsko doba === [[Datoteka:White Tower Thessaloniki 2009.jpg|mini|200p|desno|Bijeli Toranj, osmanlijska utvrda]] Bizantsko carstvo, koje nije uspijevalo zaštititi grad od najezda Osmanlija, je prodala Solun Mletačkoj Republici, koja je kontrolirala grad do osmanlijskog napada [[29. mart]]a [[1430]]. godine, pod vodstvom [[Murat II|Murata Drugog]], koji je nakon trodnevne opsade zauzeo grad. Tokom [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijske]] vlasti, grad je postao multikulturalan, a stanovništvo su činili [[Jevreji]] (najveća zajednica), [[Turci]], [[Slaveni]], [[Albanci]] i [[Grci]] koji su činili četvrtinu stanovništva. Od oko 130.000 stanovnika koji su živjeli u gradu početkom vijeka, 60.000 su bili [[Sefardi|Sefardski Jevreji]], čiji su preci prognani iz [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a poslije [[1492]]. Grad je ostao u rukama Osmanlija idućih pet vijekova i postao je jedan od najvažnijih gradova u Carstvu i jedno od najvažnijih trgovačkih središta [[Balkan]]a. [[Željeznička pruga]] je stigla u grad 1888. godine, a u periodu od 1896. do 1904. je izgrađena nova luka. Osnivač moderne Turske, [[Kemal Atatürk]] je rođen u gradu 1881. godine, a ovdje se i nalazilo sjedište pokreta [[Mladi Turci|Mladih Turaka]], početkom 20. vijeka. Solun je prvo bio središte [[Sandžak (osmanlijska upravna oblast)|sandžak]]a u [[vilajet]]u [[Rumeli]] između 1393. i 1402. i opet, između 1430. i 1864. godine, nakon čega je postao pokrajina. Solunska pokrajina se sastojala od sandžaka Selânik (''Solun''), [[Drama (grad)|Drama]] i [[Serres]] (''Siroz'' ili ''Serez''). Građevine iz osmanlijskog perioda se mogu najviše naći u dijelu grada 'Ano Poli' (Gornji grad), u kojem se nalaze jedine tradicionalne drvene kuće i fontane koje su preživjele veliki požar. U središtu grada je opstalo i nekoliko [[džamija]], kao "Hamza-Bej džamija", Alatza Imaret džamija", "Bezesteni" i "Jahudi Hamam". Skoro svi od više od 40 [[minaret]]a su izgorjeli u požaru ili su maknuti poslije 1912. Samo je jedan preživio u Rotundi. Također je preživjelo i nekoliko turskih kupališta. [[Datoteka:Thessaloniki Upper Town2.jpg|mini|centar|600p|Solunski 'Ano Poli' (Stari grad)]] === Moderno doba === [[Datoteka:Greek soldiers marching in Thessaloniki 1916.jpg|mini|desno|Marš grčkih vojnika u Solunu, 1916. godine]] Solun je bio meta [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]], 1912. godine, tokom kojeg je [[Grčka]] ujedinjena, [[26. oktobar|26. oktobra]] [[1912]]. godine, što je u Grčkoj praznik. Kralj [[Đuro I|Đuro Prvi]] je ubijen u [[atentat]]u tokom svog posjeta Solunu, [[18. mart]]a [[1913]]. 1915. godine, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], savezničke snage su se iskrcale u Solunu i koristili grad kao bazu za ofanzivu protiv pronjemačke [[Bugarska|Bugarske]]. Prosavezničku privremenu vladu je odavde vodio [[Elefterios Venizelos]], suprotno volji neutralnog kralja Grčke. Veći dio grada je uništen u požaru [[18. august]]a [[1917]]. godine, kojeg su slučajno uzrokovali [[Francuska|francuski]] vojnici. Požar je u beskućnike pretvorio 72.000 ljudi, od ukupno 271.157 ljudi koji su živjeli tad u gradu. Obnova središta grada je bila zabranjena, sve dok se nije donio moderni razvojni plan grada. Taj plan je napravio francuski arhitekt [[Ernest Hebrard]]. Njegov plan je uklonio istočnjački izgled grada i pretvorio ga u moderni evropski grad. Jedna od glavnih posljedica požara je bilo i uništenje polovine domova Jevreja, što je dovelo do njihovog masovnog iseljenja. Veliki broj njih se preselio u [[Palestina|Palestinu]], a manji u [[Francuska|Francusku]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Njih su zamijenili grčke izbjeglice, koje su bježale iz Smirne u Turskoj, 1922. pred [[Grčko-turski rat|Grčko-turskim ratom]]. Kao rezultat ove humanitarne krize, gradsko stanovništvo se naglo povećalo. Solun je zauzela [[Nacistička Njemačka]], [[9. april]]a [[1941]]. godine i držala ga pod okupacijom sve do [[30. oktobar|30. oktobra]] [[1944]]. Grad je teško oštećen u Savezničkom bombardiranju, a jevrejsko stanovništvo su gotovo u potpunosti istrijebili [[nacisti]]. Jedva je hiljadu Jevreja preživjelo. Poslije rata je Solun brzo obnovljen i broj stanovništva se naglo povećao. Grad se najviše razvijao od 1950-ih do 1980-tih, ali bez urbanističkog plana, što je dovelo do velikih prometnih gužvi, koje su ostale do danas. [[20. juni|20. juna]] [[1978]]. godine, grad je pogodio jak potres jačine 6,5 stepeni. Ovaj potres je prouzrokovao štetu na mnogim zgradama i historijskim spomenicima, kao i smrt 40 ljudi. Grad se opet brzo oporavio i nakon ove prirodne katastrofe. Raniji kršćanski i bizantski spomenici u Solunu su stavljeni na [[UNESCO]]-ov popis [[Spomenici svjetske baštine|Svjetske baštine]], [[1988]]. godine. Solun je postao [[Evropski grad kulture]] za [[1997]]. godinu. Solun je vrlo važan univerzitetski centar [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]] i u njemu živi veliki broj studenata iz cijele zemlje. U gradu se nalazi Aristotelov Univerzitet, najveći u Grčkoj, i Makedonski Univerzitet. == Ekonomija == Solunska ekonomija najviše ovisi o luci, kao i o industrijskom i trgovačkom sektoru. Industrijski se u gradu proizvodi: rafinirano ulje, hemikalije, [[tekstil]], mašine, [[brašno]], [[cement (materijal)|cement]], farmaceutika i alkohol. Veliki broj obližnjih država koriste ovaj grad kao luku. Većina ljudi u gradu je zaposlena u manjim poduzećima. Službeno je 2002. godine stopa [[nezaposlenost]]i bila 10%, ali pravi brojevi su vjerovatno mnogo niži. == Stanovništvo == === Statistički podaci === Stanovništvo u Solunskoj općini- {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! Godina !! Stanovništvo !! Promjena |- | 1981 || 406,413 || - |- | 1991 || 383,967 || -22,446/-5.52% |- | 2001 || 363,987 || -19,980/-5.20% |} Iako se stanovništvo općine Solun konstantno smanjuje, aglomerizacijsko područje grada raste, budući da se stanovništvo preseljava u predgrađa. === Solunski Jevreji === [[Datoteka:Street in Ladidaka neighbourhood of Thessaloniki July 2006.jpg|200p|mini|desno|Dućani u četvrti Ladadika, koja je prije bila jevrejska četvrt]] Solunska jevrejska zajednica je bila većinom [[sefardi]]jskog porijekla, iako je postojala i manja grupa starih [[Romanioti|Romaniota]]. Tokom osmanlijske vladavine Jevreji u Solunu su činili više od polovine stanovništva i postojala je jaka jevrejska vladavina u trgovini, sve dok Grčka nije preuzela grad u 1912. godini. Kao rezultat jevrejskog uticaja na grad, veliki broj nejevrejskog stanovništva je govorila [[ladino]], a grad se praktički gasio u subotu, na jevrejski [[sabat]]. Najveće opadanje broja Jevreja počinje nakon velikog požara 1917. Grčka vlada je u svojim naporima heleniziranja grada, namjerno onemogućavala povratak Jevreja svojim domovima, iako je kompenzirala njihove gubitke. Veliki broj Jevreja se tad preselio u [[Turska|Tursku]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Evropa|Evropu]] i [[Aleksandrija|Aleksandriju]] u [[Egipat|Egiptu]]. [[1922]]. godine zakon koji je zabranio trgovinu nedjeljom je dodatno uzdrmao jevrejske trgovce. Solunski Jevreji su i dalje bili važan dio grada, sve do nacističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata. Nacisti su ubili 96% solunskih Jevreja u [[holokaust]]u, čime su uništili jevrejsku zajednicu grada. Danas u gradu živi oko 1.000 Jevreja, iako postoje značajne zajednice solunskih Jevreja u SAD-u i [[Izrael]]u. '''Jevreji u Solunu'''<ref>{{Cite web |url=http://www.jmth.gr/web/thejews/pages/pages/history/pages/his.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 12. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081226001725/http://www.jmth.gr/web/thejews/pages/pages/history/pages/his.htm |archive-date=26. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" ! Godina ! Ukupno stanovništva ! Jevrejsko stanovništvo ! postotak Jevreja |- |1842 | align="right" |70.000 | align="right" |36.000 | align="right" |51% |- |1870 | align="right" |90.000 | align="right" |50.000 | align="right" |56% |- |1882/84 | align="right" |85.000 | align="right" |48.000 | align="right" |56% |- |1902 | align="right" |126.000 | align="right" |62.000 | align="right" |49% |- |1913 | align="right" |157.889 | align="right" |61.439 | align="right" |39% |- |1943 | align="right" | | align="right" |53.000 | align="right" | |- |2000 | align="right" |363.987 | align="right" |1.000 | align="right" |0% |} == Kultura == [[Datoteka:Thessaloniki odeion August 2 2006.jpg|mini|200p|desno|Dio Hipodroma]] [[Datoteka:Agia Sofia front July 2006.jpg|mini|200p|desno|Aja Sofija]] === Muzeji === * [http://www.jmth.gr/ Jevrejski muzej u Solunu] (Museo Djudio de Salonik) * Makedonski muzej savremene umjetnosti * [http://www.greekstatemuseum.com Državni muzej savremene umjetnosti] * Makedonsko-trački folklorni i etnološki muzej * [http://www.mbp.gr/ Muzej Bizantske kulture] * [https://web.archive.org/web/20061206012106/http://alexander.macedonia.culture.gr/2/21/211/21116/e211pm01.html Solunski arheološki muzej] * [http://www.cinemuseum.gr Solunski kinematografski muzej] * Solunski muzej makedonske borbe * [http://www.sportmuseum.gr/index.php?lan=1 Solunski sportski muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061222080321/http://www.sportmuseum.gr/index.php?lan=1 |date=22. 12. 2006 }} * [http://www.eyath.gr/ Vodeni muzej] * Bijeli toranj, muzej i spomenik * [http://www.tmth.edu.gr/ Tehnički muzej ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111014723/http://www.tmth.edu.gr/ |date=11. 1. 2007 }} * [http://www.thmphoto.gr/ Muzej fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061224214900/http://www.thmphoto.gr/ |date=24. 12. 2006 }} * [https://web.archive.org/web/20070406234057/http://web.auth.gr/teloglion/ Zaklada za umjetnost Teloglion] === Arheološka nalazišta === * Kripta crkve sv. Dimitrija * Agia Paraskevi, Solun, staro groblje * Stara Agora u Solunu * Manastir Latomos u Solunu * Rimska palača i Hipodrom === Spomenici === * Galerijev slavoluk i grobnica * Gradske zidine * Trigonijski toranj * Stara Agora * Rotunda * Rimska palača i Hipodrom * Crkva Aje Sofije === Manifestacije === * [https://web.archive.org/web/20060502095655/http://www.tif.gr/ Solunski međunarodni trgovački sajam] * [http://www.filmfestival.gr/ Solunski međunarodni filmski festival] * [https://web.archive.org/web/20070806104925/http://www.filmfestival.gr/docfestival/index.htm Solunski festival dokumentarnog filma] * [http://www.photosynkyria.gr/ Solunski međunarodni festival fotografije] * Dimitria * Video Dance Festival * DMC DJ Championship === Mediji === {| width="100%" |- valign="top" | width="50%" | ==== Novine ==== * Makedonia-Thessaloniki * Agelioforos ==== Televizija ==== * [[ERT3]] [http://www.ert3.gr] - odjeljak [[Elliniki Radiophoniki Tileorasi]] (ERT) * [[TV Macedonia]] [http://www.maketv.gr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121127163728/http://www.maketv.gr/ |date=27. 11. 2012 }} * TV100 * Apollon TV * Best TV (lokalna) * TV Balkania * [http://www.europeone.gr Europe One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210620223252/https://europeone.gr/ |date=20. 6. 2021 }} * Omega TV * Orion TV * Panorama TV * Gnomi TV * TV Thessaloniki * Vergina TV * 4E, Crkvena TV stanica | width="50%" | ==== Radio ==== * [https://web.archive.org/web/20181215172521/http://www.984.gr/ Panorama FM - 98.4 FM] * [https://web.archive.org/web/20191207043432/http://www.starfm.gr/ Star FM - 97.1 FM] * [http://www.laikos.fm Laikos FM - 87.6 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818051714/http://laikos.fm/ |date=18. 8. 2019 }} * [https://web.archive.org/web/20190818063009/http://88miso.gr/ Mylos FM - 88.5 FM] * [https://web.archive.org/web/20180307080501/http://radiodj89.gr/ Thessaloniki Radio Deejay - 89.0 FM] * [http://www.zooradio.gr Zoo Radio - 90.8 FM] * [http://www.ellinikosfm.gr Ellinikos FM - 92.8 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210619155722/http://www.ellinikosfm.gr/ |date=19. 6. 2021 }} * [http://www.heartfm.gr Heart FM - 93.1 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190916131950/http://heartfm.gr/ |date=16. 9. 2019 }} * [https://web.archive.org/web/20180809061523/http://www.radiothessaloniki.gr/ Radio Thessaloniki - 94.5 FM] * [https://web.archive.org/web/20060224074951/http://www.eroticosfm.gr/ Eroticos FM - 94.8 FM] * [http://www.cosmoradio.gr Cosmoradio - 95.1 FM] * [https://web.archive.org/web/20140210230846/http://www.metropolisfm.gr/ Athlitiko Metropolis - 95.5 FM] * [http://www.ert3.gr ERT 3 95.8 FM - public - 95.8 FM] * [http://www.ert3.gr ERT 3 102 FM - public - 102.0 FM] * [http://www.extrasports.gr Extra Sport - 103.0 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320233306/http://www.extrasports.gr/ |date=20. 3. 2021 }} * [https://web.archive.org/web/20110502083204/http://bananafm.gr/ Banana FM - 104.0 FM] * [http://www.rockradio.gr Rock Radio 104.7 - 104.7 FM] * [http://www.1055rock.gr 1055 Rock - 105.5 FM] * [http://www.cityinternational.gr City International -106.1 FM ] * [http://www.safari.gr Safari FM - 107.1 FM] * [http://www.republicradio.gr Republic Radio - 100.3 FM] |} === Sportski klubovi === [[Datoteka:Toumba-Stadium7.jpg|mini|desno|200p| Navijači '''PAOK'''-a na utakmici]] [[Datoteka:Aris-Basket2.jpg|mini|desno|200p|[[Alexandreio Melathron]] (Palais des Sports) Košarkaška dvorana (kapacitet: 5.500). Dom historijske košarkaške ekipe '''Aris''']] * [[Iraklis]] FC [http://www.iraklis-fc.gr/] Igra u prvoj ligi. (2005-2006: 4. mjesto) * [[PAOK FC]] [http://www.paokfc.gr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924211614/http://www.paokfc.gr/ |date=24. 9. 2020 }} Igra u prvoj ligi. (2004-2005: 5. mjesto) * [[Aris FC]] [https://web.archive.org/web/20120312071340/http://www.arisfc.gr/] Igra u prvoj ligi. (2004-2005: 14. mjesto) * [[Apollon Kalamarias]] [https://web.archive.org/web/20081017162242/http://www.apollonkalamariasfc.gr/] Igra u prvoj ligi (2004-2005: 12. mjesto) * Agrotikos Asteras - treća liga * Epanomi (bivši ILTEX Lykoi, danas su to spojeni klubovi) - treća liga * Pavlos Melas FC - treća liga === Bolnice i klinički centri === * Međubalkanski medicinski centar [http://www.iatriko.gr] * AHEPA univerzitetska bolnica [http://www.ahepahosp.gr] * [http://www.papageorgiou-hospital.gr Bolnica Papageorgiou] * [http://www.gpapanikolaou.gr/gr/index_gr Bolnica Papanicolaou]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Solunska Hipokratova bolnica * bolnica Georgia Gennimatasa * Bolnica sv. Dimitrija * [http://www.klinikiagiosloukas.gr Klinika sv. Luke] * [https://web.archive.org/web/20050414154612/http://www.euromedica.com.gr/DisplayCenterInfo.asp?un_id=68 Kyanous Stavros (Crveni Križ)] == Prijevoz == Prvi autoput je kroz Solun prošao u 1970-ima. Solun je dostupan sa autoputem GR-1/E75 iz [[Atina|Atine]], GR-4, GR-2, (Via Egnatia) /E90 i GR-12/E85 iz Serresa i [[Sofija|Sofije]]. Autoput GR-1 je u 1970-ima dosegnuo Solun i to je bio kraj njegove gradnje. U 1980-ima započela je gradnja solunske obilaznice, koja je otvorena 1988. Nedavno je postojeća infrastruktura na autoputevima dograđena. Gradnja 9,6&nbsp;km duge mreže [[metro]]a je počela u junu 2006, a završetak gradnje planiran je 2018. godine. Ovo će bitno smanjiti velike gužve u središtu grada. Javni prijevoz u gradu se trenutno odvija samo [[autobus]]ima. Grad je veliki željeznički čvor na Balkanu, sa direktnim vezama za Sofiju, [[Skoplje]], [[Beograd]], [[Moskva|Moskvu]], [[Beč]], [[Budimpešta|Budimpeštu]], [[Istanbul]] i [[Zagreb]], kao i za Atinu i druga odredišta u Grčkoj. Aviosaobraćaj se odvija preko Makedonskog međunarodnog aerodroma. Budući da su piste na aerodromu dosta kratke, aerodrom ne može primati prevelike [[avion]]e, u budućnosti se planira njegovo proširenje. == Klima == Solun se nalazi u području izmijenjene [[Sredozemna klima|sredozemne klime]], zahvaljujući otvorenosti grada i okoline utjecajima iz unutrašnjosti [[Balkan]]a. Zbog toga su [[zima|zime]] sa negativnim temperaturama i manjim količinama snijega normalna pojava, što je bitno drugačije od južne [[Grčka|Grčke]] i [[Atina|Atine]]. [[Mraz]] je također česta pojava zimi. [[Ljeto|Ljeta]] su topla, ali ne žarka sa rijetkim padavinama u vidu jakih pljuskova. Godišnja količina oborina je 451&nbsp;mm. {| class="wikitable" | style="background: #99CCCC; color: #000080" height="17" | [[Mjesec]] | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Jan | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Feb | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Mart | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | April | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Maj | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Juni | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Juli | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Aug | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Sept | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Okt | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Nov | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Dec |----- | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Maks. [°C] | style="background: #FFFF99; color:#000080;" | 9 | style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 10 | style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 13 | style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 18 | style="background: #FFCC00; color:#000080;" | 23 | style="background: #FF9900; color:#000080;" | 28 | style="background: #FF9900; color:#000080;" | 31 | style="background: #FF9900; color:#000080;" | 30 | style="background: #FFCC00; color:#000080;" | 26 | style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 21 | style="background: #FFFF66; color:#000080;" | 14 | style="background: #FFFF66; color:#000080;" | 10 |----- | style="background: #99CCCC; color:#000080;" height="16;" | Min. [°C] | style="background: #FFFFCC; color: black;" | 1 | style="background: #FFFFCC; color: black;" | 2 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 5 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 7 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 12 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 16 | style="background: #FFFF66; color: black;" | 18 | style="background: #FFFF66; color: black;" | 18 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 15 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 11 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 6 | style="background: #FFFFCC; color: black;" | 2 |----- | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Padavine (mm) | style="background: #0033FF; color: black;" | 40 | style="background: #66CCFF; color: black;" | 38 | style="background: #0033FF; color: black;" | 43 | style="background: #66CCFF; color: black;" | 35 | style="background: #0033FF; color: black;" | 43 | style="background: #66CCFF; color: black;" | 30 | style="background: #66FFFF; color: black;" | 22 | style="background: #66FFFF; color: black;" | 20 | style="background: #66FFFF; color: black;" | 27 | style="background: #0033FF; color: black;" | 45 | style="background: #0033FF; color: black;" | 58 | style="background: #0033FF; color: black;" | 50 |----- | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Najveće temp. [°C] | style="background: #FFFF99;" | 20 || style="background: #FFFF99;" | 22 | style="background: #FFCC66;" | 25 | style="background: #FFCC00;" | 31 || style="background: #FF9900;" | 36 | style="background: #FF9900;" | 39 | style="background: #FF9900;" | 42 || style="background: #FF9900;" | 39 | style="background: #FF9900;" | 36 | style="background: #FFCC00;" | 32 || style="background: #FFCC66;" | 27 | style="background: #FFCC66;" | 26 |} == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Thessaloniki_from_Karabournaki.jpg|Djelimični pogled na grad Datoteka:Thessaloniki Eptapyrgio entrance.jpg|Ulaz u Eptapirgio Datoteka:07Thessaloniki Agia Sophia01.jpg|Trg '''Aja Sofija''' Datoteka:07Thessaloniki Aristoteles-Str1.jpg|Božićne lampice na Aristotelovom trgu </gallery> == Poznate ličnosti == * [[Sveti Ćiril]] i [[Sveti Metod]], apostoli Slavenima. * [[Manolis Anagnostakis]], doktor i ljevičarski pisac * [[Pavle Savić]], srpski fizičar * [[Stavros Koujioumtzis]] (1932-2005), grčki kompozitor * [[Dionisis Savvopoulos]] (rođen 1944.), grčki pjevač i kompozitor * [[Arif Hikmet]] (umro 1978.), turski arhitekt * [[Stratos Dionisiou]] (umro 1990.), pjevač * [[Zoe Laskari]] (rođena 1938.), grčka glumica * [[Marinella]] (rođena 1935.), grčka pjevačica * [[Kostas Voutsas]] ( rođen 1930.), grčki glumac * [[Calliope Tatti]] (1897 - 1978) * [[Mustafa Kemal Atatürk]] (1881 - 1938), političar, osnivač moderne Turske * [[Nazım Hikmet]], (1902 - 1963), turski pjesnik * [[Cahit Arf]] (1910 - 1997), turski matematičar * [[Salih Omurtak]] (1889 - 1954) turski general * [[Peja Stojaković]], srpsko-grčki [[NBA]] košarkaš == Gradovi partneri == (u hronološkom redu) * {{ZD|SAD}} [[Hartford, Connecticut|Hartford]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od 5. maja [[1962]]. * {{ZD|BUG}} [[Plovdiv]], [[Bugarska]], od 27. februara [[1984]]. * {{ZD|AUS}} [[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Australija]], od 19. marta [[1984]]. * {{ZD|KIP}} [[Limassol]], [[Kipar]], od 30. juna [[1984]]. * {{ZD|NJE}} [[Leipzig]], [[Saska]], [[Njemačka]], od 10. oktobra [[1984]]. * {{ZD|ITA}} [[Bologna]], [[Emilia-Romagna]], [[Italija]], od 20. oktobra [[1984]]. * {{ZD|SLK}} [[Bratislava]], [[Slovačka]], od 23. aprila [[1986]]. * {{ZD|NJE}} [[Köln]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], [[Njemačka]], od 3. maja [[1988]]. * {{ZD|RUM}} [[Constanţa]], [[Rumunija]], od 5. jula [[1988]]. * {{ZD|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od 6. augusta [[1990]]. * {{ZD|FRA}} [[Nica]], [[Provansa-Alpe-Azurna obala]], [[Francuska]], od 20. marta [[1992]]. * {{ZD|EGI}} [[Aleksandrija]], [[Egipat]], od 12. jula [[1993]]. * {{ZD|IZR}} [[Tel Aviv]], [[Izrael]], od 24. novembra [[1994]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Thessaloniki}} * [https://web.archive.org/web/20070927020700/http://www.sonbaski.com/selaniki.htm Thessaloníki Photos] * [https://web.archive.org/web/20080118232140/http://www.thessalonikicity.gr/ Službena stranica] * [http://www.cityportal.gr Vodič kroz grad] * [http://www.filmfestival.gr/ Solunski filmski festival] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?tb=1&city=Thessaloniki&country=GR Mapquest - Solun] * [http://www.travel-to-thessaloniki.com/ Vodič] * [http://www.saloniki.org www.saloniki.org Solun] * [https://web.archive.org/web/20060103151442/http://www.superbgreece.com/Makedonia/Thessaloniki/index.htm Vodič za posjetioce] * [https://web.archive.org/web/20070107065913/http://sabin.ro/gallery/thessaloniki Galerija fotografija] * [https://web.archive.org/web/20070927073224/http://lahana.org/blog/Thessaloniki%20postcard.htm Stare razglednice] * [https://web.archive.org/web/20070206191234/http://www.in-chalkidiki.com/thessaloniki.htm Solun današnjice] * [http://www.greece-map.net/thessaloniki.htm Karta grada] * [http://www.auth.gr/ Aristotelov Univerzitet u Solunu] * [https://web.archive.org/web/20070927073232/http://lahana.org/blog/Thessaloniki.htm Tramvaj u Solunu] * [http://www.uom.gr/ Makedonski Univerzitet] {{Evropski gradovi kulture}} [[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]] [[Kategorija:Solun|*]] c7ojjowek48svvmdxgxy5deixuqeuec SOKO J-22 Orao 0 32679 3713652 3709565 2025-06-11T00:31:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713652 wikitext text/x-wiki {{Infokutija avion |naziv = J-22 Orao |model = |proizvođač = [[SOKO]] |slika =slika:J-22 Orao 25121 241 LBAE 98 VBR RV I PVO VS 03.jpg| |opis slike = |designer = |prvi let = 31. oktobar 1974. |prvi komercijalni let = |prekinut = |status = |glavni korisnik = [[SFRJ]] |više korisnika = Srbija |produced = 1978. |broj napravljeni = 210 |cijena = |varijante = J-22,NJ-22,INJ-22 }} '''SOKO J-22 Orao''' ime je [[jurišni avion|jurišnog aviona]] koji je izrastao u 1970-tim godinama iz kooperativnog projekta između [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] i [[Rumunija|Rumunije]] zvano [[JUROM]]. == Historija == [[Datoteka:IJ-22 Orao spomenik 353 IAE 98 VBR 01.jpg|lijevo|mini|200px|Izviđačka varijanta Orla IJ-22 u oznakama [[JRV i PVO|JRV]] izložen kao eksponat na aerodromu Lađevci, Kraljevo.]] [[Datoteka:J-22 Orao 25207 241 LBAE 98 VBR RV I PVO VS 19.jpg|Avion Orao iz sastava 241. LBAE "Tigrovi“ na stajanci aerodroma Lađevci kod [[Kraljevo|Kraljeva]].|desno|mini|200px]] Nakon potpisivanja sporazuma o saradnji 1971, kooperativno udruženje [[JUROM]] bacilo se na istraživanje i obradu podataka o tadašnjim dostignućima u vojnim [[avion]]ima. JUROM, umjesto da je stvorio novi avion, za osnovni uzor uzima francusko-britanski avion [[SEPECAT Jaguar|Jaguar]], koji je se tada približavao serijskoj proizvodnji, i prilagoditi ga prema svojim proizvodno/tehnološkim mogućnostima. J-22 Orao je visoko krilni avion koji je bio izrađen od [[duralumij]]a, s konzervativnim rješenjima. Za serijsku proizvodnju bile su zaslužne tvornice [[Soko Mostar]] za Jugoslaviju i Centrul National al Industriei Aeronautice Romane (CNIAR). Prvi [[prototip]]ovi [[jednosjed]]i poletjeli su simultano u Jugoslaviji (J-22 Orao) i Rumuniji (IAR-93) 31. oktobra 1974, nedugo poslje 23. januara 1977. poletjeli su dvosjedni prototip [[NJ-22]]. Serijska proizvodnja započela je u Rumuniji 1979, dok je serijska proizvodnja u Jugoslaviji započela 1980. U prvoj seriji tvornica Soko Mostar napravila je 20 primjeraka, koji su imali određene razlike u odnosu na prototipne avione. Zbog male snage motora, napravljen po licenci već zastarjelog engleskog [[Rolls-Royce]] motora Viper Mk 622-41R, J-22 Orao nije bio dorastao ulozi za blisku podršku već je bio korišten kao izviđački avion. Motor Rolls-Royce Viper Mk-622-41R, je bio jedini motor koji je bio dostupan JUROM u to vrijeme i razlog tome bio je tehnološki embargo koji je tada postojao za Jugoslaviju i Rumuniju. Inače, motor Rolls-Royce Viper Mk-622-41R bio je razvijen početkom 1960-ih i bio je tehnološko nazadni, s velikom potrošnjom goriva i niskim potiskom (17,79 [[kN]]). [[Datoteka:NJ-22 Orao 25529 241 LBAE 98 VBR 1-003.jpg|mini|lijevo|200px|Nastavni NJ-22 Orao dvosjed.]] [[Datoteka:Orlovi 241lbae 98 VBR 08.jpg|Orlovi iz 241. LBAE "Tigrovi“ u formaciji.|desno|mini|200px]] Dobijanje licence za motore za naknadno sagorijevanje Viper Mk 633-41 početkom 1980-ih omogućuje se stvaranje nove varijante J-22(NS) nazvana Orao 2 sa boljim performansama. Osim novog motora ova verzija dobila je i novu avioniku, koja je uključivala i Thomson-CSF VE-120T [[Head Up Display|HUD]], krila sa hibridnim pretkrilom, veći prostor za nošenje goriva. Avion je sada mogao ponijeti i veći teret: 2 x 1000&nbsp;kg ispod svakog krila, te 800&nbsp;kg ispod središnje ose. Prototip Orao 2 poletjeo je 20. oktobra, dok je u serijsku proizvodnju ulazi 1984. Dvosjedna verzija Orla 2 nosila je oznaku NJ-22(NS). Ono po čemu je ovaj avion najpoznatiji jest činjenica da je probni pilot Marijan Jelen u njemu probio zvučnu barijeru i tako je Orao postao prvi (i jedini) avion domaće konstrukcije, brži od zvuka (1,03 Macha). Za tako nešto je doduše avion trebalo uvesti u poniranje od 30 stepeni. U praktičnoj primjeni ova karakteristika Orlu nije značila baš ništa, ali je to bio dokaz da domaća avionska industrija može u dogledno vrijeme proizvesti supersonični avion, što se je i imalo u planu. Ta namjera je u užoj javnosti bila poznata kao projekat NA (novi avion) ili Yu-supersonic. Zbog raspada države nije nikada došlo do realizacije NA-a.<ref>Gunston, Bill. Encyclopedia Of World Air Power. London: Crescent, 1987. {{ISBN|0-517-49969-X}}.</ref> == Varijante == * J-22 * jedno pilotna letjelica * Raspon krila: m * Dužina trupa: m * Visina : m * Potisak: 2 motora, licencno proizvedena Rolls-Royce Viper Mk 632-41 sa 17,79&nbsp;kN potiska * Površina krila: m<sup> 2</sup> * Prazna težina: kg * Maksimalna poletna težina: kg * Maksimalna brzina: maha * Maksimalna visina leta: m * Dolet: km * Naoružanje: 2 x topa [[GSh-23L]] od 23mm, 2 x podvjesne tačke s po kg tereta, 1 x podvjesna tačka ispod trupa od kg * Ukupno korisnog tereta: kg * Vrste oružja na podvjesnim tačkama: * nevođene rakete od 57&nbsp;mm ili 128&nbsp;mm * NJ-22(NS) Orao 2 * dvosjed * Raspon krila: 9,62 m * Dužina trupa: 13,96 m * Visina : 4,5 m * Potisak: 2 motora, licencno proizvedena Rolls-Royce Viper Mk 632-47 od 44&nbsp;kN potiska s nakladnim sagorjevanjem * Površina krila: 26,00 m<sup> 2</sup> * Prazna težina: 5.700&nbsp;kg * Maksimalna poletna težina: 10.900&nbsp;kg * Maksimalna brzina: 0,98 Macha (1,03 Mach-a u poniranju) * Maksimalna visina leta: 13.000 m * Dolet: 1.320&nbsp;km * Naoružanje: 2 x topa [[GSh-23L]] od 23mm, 2 x podvjesne tačke s po 500&nbsp;kg tereta, 1 x podvjesna tačka ispod trupa od 800&nbsp;kg * Ukupno korisnog tereta: 2.800&nbsp;kg * Vrste oružja na podvjesnim tačkama: * TV navođene rakete [[AGM-65 Maverick]], radio vođeni projektil zrak-zemlja [[Grom (projektil)|Grom]], kazetna bomba [[BL-755]] * nevođene rakete od 57&nbsp;mm ili 128&nbsp;mm, projektil zrak-zrak [[AA-2 Atoll]]/R-13, napalm bombe, probojne bombe<ref>Lambert, Mark (ed.). Jane's All The World's Aircraft 1993-94. Coulsdon, UK: Jane's Data Division, 1993. {{ISBN|0-7106-1066-1}}.</ref> ==Modernizacija== [[Datoteka:Orao 2.0.jpg|mini|lijevo|280px|Cockpit modernizovanog Orla 2.0 iz Mostara.]] U Srbiji je odlučeno da se na postojećim avionima Orao, koji su proizvedeni u fabrici aviona u Mostaru, izvrši modernizacija kako bi se produžio radni vijek jugoslavenskim domaćim avionima. U planu je da se modernizuju 12 aparata novim tehnologijama i time približe 4 generaciji borbenih aviona. U prvoj fazi izvršiće se ugradnja optoelektronskog i napadno navigacionog sistema, računara naoružanja i misije, digitalne magistrale podataka i nterfejsa ka postojećim i novougrađenim senzorima i monitoru. U planu je da se na postojeći nišanski sistem (HUD - Head up display) ugradi Head Level Display/monitor koji će omogućiti pilotu da sliku sa optoelektronskih uređaja, sa superponiranom nišanskom simbologijom i navigacionim parametrima, vidi pred sobom bez spuštanja pogleda na druge uređaje u osetljivim trenucima izvršavanja zadatka. Modernizovan Orao imaće termovizijskeu kameru treće generacije, kao i laserski daljinomer za precizno utvrđivanje daljine cilja, novi balistički računar kao i najsavrijemeniji inecijalno navigacioni sistem koji trenutno koriste zapadni lovci četvrte generaciije. Ugradnjom ove opreme postićiće se efikasnije gađanje postojećim naoružanjem (top, nevođene rakete i avio-bombe). Najveću novinu prijedstavljaće sistemi za upotrebu vođenog naoružanja. Druga faza modernizacije predviđa ugradnju kompleksnih sistema za samozaštitu aviona. U planu je da se ugradi senzor koji će posadu upozoravati da je avion radarski ili laserski ozračen, odnosno da je ugrožen vođenim protivvazduhoplovnim raketama sa radarskim ili infracrvenim vođenjem poput onih koje se lansiraju sa ramena strijelca, uključujući i senzore koji detektuju njihovo približavanje avionu. Osim toga, imaće i aktivne (radarske) i pasivne uređaje za ometanje, uključujući i infracrvene mamce nove generacije, kao i nove radio stanice i uređaj za identifikaciju (IFF-transponder). == Brojnost == ;[[Srbija]]: * Zrakoplovstvo Srbije koristi oko 33 aviona Orao u varijantama J-22, NJ-22, IJ-22 i INJ-22. Svi Orlovi Srbijanskog zrakoplovstva nalaze se u 98. zračnoj bazi kod [[Kraljevo|Kraljeva]]. ;[[Bosna i Hercegovina]] *Vazduhoplovstvo [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] je posjedovalo 7 aviona Orao u verziji J-22. Nakon što je VRS postala dio Oružanih Snaga BiH, zrakoplovstvo VRS je rasformirano, a prema riječima ministra odbrane, OS BiH nemaju sredstava za mlaznu avijaciju te je sudbina Orlova u BiH nepoznata. == Borbena upotreba == === [[Rat u Bosni i Hercegovini]] === Orlovi su u BiH stigli 1991. kad su se jedinice JNA povukle iz Slovenije. Proglašenjem nezavisnosti BiH, 239. LBAE (Lovačko-bombarderska avijacijska eskadrila), koju čini 12 Orlova, bazirana u Bosni i Hercegovini na banjalučkom vojnom aerodromu, postaje jedinica [[VRS]]. Eskadrila ubrzo dobija nadimak "Risovi Vrbas". Djelovanjem HVO i vojske Republike Bosne i Hercegovine uništeno je nekoliko Orlova dok su jedan greškom oborile srbijanske protivzračne snage. Orlovi su slabo učestvovali tokom rata zbog zabrane leta. === [[Rat u Hrvatskoj]] === Tokom rata u Hrvatskoj Orlovi su djelovali u službi avijacije [[JNA]] te avijacije [[VRS]] s aerodroma u Udbini. Orao je korišten za blisku podršku, napade na komunikacije te za izviđačke zadaće. U bliskoj podršci korištene su kasetne bombe [[BL-755]] te navođene rakete od 57&nbsp;mm te 128&nbsp;mm. Zbog slabe oklopljenosti, niskog potiska motora i nepostojećih protivmjera za navođene toplinske i radarske protivavionske rakete Orlovi su bili lahka meta za hrvatsku protivzračnu odbranu. === Kosovo === Orlovi su se dobro pokazali na Kosovu, te za vrijeme NATO interbencije protiv Savezne republike Jugoslavije. Zbog raznih elektronskih komponenti NATO snage nisu mogle spriječiti upotrebu Orla, kao što su mogli protiv aviona sovjetske proizvodnje. Zbog mogućnosti da polete s nepripremljenih pista mnogi Orlovi bili su skriveni po šumama i tako su izbjegli uništenje. Prema tvrdnjama srpskih vojnih izvora, Orlovi su bili korišteni za obaranje krstarećih raketa [[BGM-109 Tomahawk|Tomahawk]], u čemu su bili prilično uspješni.{{izvor}} == Reference == {{reference}} ==Literatura== * {{Cite book| ref=harv|title= Orao – pogled iz jugoslavenskog ugla|year=2012|publisher= Medija centar Odbrana|isbn=978-86-335-0356-3 |url=http://www.odbrana.mod.gov.rs/sadrzaj.php?id_sadrzaja=725|author= Aleksandar Radić}} * {{Cite book|ref= harv|title= Izviđači Jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva|year= 2011|publisher= Medija centar Odbrana|isbn= 978-86-335-0323-5|url= http://www.knjizara.com/Izvidjaci-Jugoslovenskog-ratnog-vazduhoplovstva-Bojan-Dimitrijevic-142433|author= Dr Bojan Dimitrijević|access-date= 4. 6. 2021|archive-date= 5. 6. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210605152947/https://www.knjizara.com/Izvidjaci-Jugoslovenskog-ratnog-vazduhoplovstva-Bojan-Dimitrijevic-142433|url-status= dead}} * {{Cite book|ref= harv|title= Jugoslavensko pomorsko vazduhoplovstvo 1918—1991|year= 2014|publisher= Institut za savremenu historiju|isbn= 978-86-7403-191-9|url= http://www.knjizara.com/Jugoslovensko-pomorsko-vazduhoplovstvo-1918-1991-Predrag-Miladinovic-Milan-Micevski-Bojan-B-Dimitrijevic-141329|author= Predrag Miladinović, Milan Micevski i Bojan B. Dimitrijević}}{{Mrtav link}} * {{Cite book|ref=harv|last=Dimitrijević|first=Bojan|authorlink=Bojan Dimitrijević|title=Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992|location=Beograd|publisher=Institut za savremenu historiju|year=2012|url=http://knjizara.com/Jugoslovensko-ratno-vazduhoplovstvo-1942-1992-Bojan-B-Dimitrijevic-115144|isbn=978-86-7403-163-6|pages=415|access-date=4. 6. 2021|archive-date=27. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170227062537/https://www.knjizara.com/Jugoslovensko-ratno-vazduhoplovstvo-1942-1992-Bojan-B-Dimitrijevic-115144|url-status=dead}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|J-22 Orao}} * [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/97/Arsenal%2097.pdf Naš orao - četrdeset godina od prvog leta], str 9, magazin ''Odbrana'', Arsenal br. 97, Aleksandar Radić, 15. januar 2015. * [http://www.odbrana.mod.gov.rs/arsenal/61/152%20Odbrana%20Arsenal%2061.pdf Namenske platforme - mornarički izviđači], str. 28, magazin ''Odbrana'', Arsenal br. 61, Aleksandar Radić, 15. januar 2012. * [https://www.youtube.com/watch?v=qRY25zIWO4c Orao J-22 (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=sQGqibyTSpM Majstori za Orlove (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=6Mbry3Ue9SU Simulator za avion Orao (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=wsdVnUlO3gw Modernizacija aviona Orao (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=H3FnzRzDIq0 Hi-Tech - Teleoptik Žiroskopi (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=o4Cr0Hb2wS4 Novi simulator za avion Orao (RTS Dozvolite - Zvanični kanal)] * [https://web.archive.org/web/20050907172116/http://www.utvaaviation.co.yu/menu/orao_en.html Avioni Utva] {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20090123010659/http://www.incas.ro/english/departments/aviation%20programs/iar-93-eng.htm Rumunski nacionalni institut za aeronautiku "Elie Carafoli"] {{en simbol}} {{Avioni SOKO}} [[Kategorija:Lovačko-bombarderski avioni]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Avioni SOKO]] e73d7m1mybcmu6t4u245w7zdz5294ln Ångermanland 0 33551 3713693 3676027 2025-06-11T09:49:39Z Nerko65 55647 3713693 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Ångermanland | naselje_vrsta = [[Švedske pokrajine|Pokrajina]] | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = | slika_zastava = | slika_grb = Ångermanland coat of arms, PD.png | karta_opis = Geografski položaj u [[Švedska|Švedskoj]] | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Švedska}} | podjela_vrsta1 = Regija | slika_karta = FC-Ångermanland, Sweden.png | podjela_ime1 = [[Norrland]] | podjela_vrsta2 = [[Okruzi u Švedskoj|Okrug]] | podjela_ime2 = [[Västerbottens län]], [[Västernorrlands län]], [[Jämtlands län]] | vođa_titula = | vođa_ime = | površina_ukupno_km2 = 19800 | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = 140188 | stanovništvo_gustoća_km2 = 7 | veb-sajt = }} '''Ångermanland''' (fon. ''Ongermanland'') je historijska pokrajina u Norrlandu na sjeveru [[Švedska|Švedske]]. Graniči sa pokrajinama [[Medelpad]] na jugu, [[Jämtland]] na zapadu, [[Lappland]] i [[Västerbotten]] na sjeveru, dok je na istoku okružuje [[Botnijsko more]] (''Bottenhavet'').<ref name="p638">{{cite book | last=Vilborg | first=Ebbe | title=Norstedts svensk-latinska ordbok | date=2009 | isbn=978-91-7227-572-0 | language=sv | page=| publisher=Norstedts akademiska förlag }}</ref> == Geografija == Veliki dio pokrajine je u sastavu okruga [[Okrug Västernorrland|Västernorrland]], dok su ostali manji dijelovi pripali okruzima [[Okrug Västerbotten|Västerbotten]] i [[Okrug Jämtland|Jämtland]]. Pokrajina se prostire na površini od 19.800 km<sup>2</sup> i broji 140.188 stanovnika. Najnaseljeniji gradovi pokrajine su Örnsköldsvik i Härnösand. Bunkfjället (740m) je najveća [[planina]] pokrajine, a Tåsjön najveće [[jezero]]. U Ångermanlandu se nalazi i [[nacionalni park]] [[Skuleskogen]], brdovito obalno područje [[Baltičko more|Baltičkog mora]] južno od Örnsköldsvika na površini od 2.950 [[hektar]]a. Ova pokrajina poznata je u svijetu po svom geološkom fenomenu, drevnim liticama koje se uzdižu iz mora i naziva se ''Visoka obala (Höga Kusten). Službeno je uvrštena na [[Svjetska baština|UNESCO-ovu listu svjetske baštine]].<ref>{{Cite web|url= https://biveros.com/exploring-sweden/angermanland/|title= ''Exploring Sweden: Ångermanland''|website= biveros.com|access-date= 11. 6. 2025}}</ref> == Gradovi == *[[Härnösand]] *[[Örnsköldsvik]] *[[Sollefteå]] *[[Kramfors]] == Jezera == *[[Betarsjön]] *[[Gissjön]] *[[Graningesjön]] *[[Lemesjön]] *[[Stora Degersjön]] *[[Ödsbysjön]] *[[Önskasjön]] == Rijeke == *[[Hörnån]] *[[Öreälven]] *[[Leduån]] *[[Lögdeälven]] *[[Husån]] *[[Gideälven]] *[[Moälven]] *[[Nätraån]] *[[Ångermanälven]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20131208231441/http://www.sverigeguiden.com/landskap/ange.htm Karta i info o Ångermanlandu] {{commonscat|Ångermanland}} {{Pokrajine u Švedskoj}} qhg7qhv0s9xs5od78mmvi41ifr5zyd5 Palazzo Pitti 0 34531 3713645 3351607 2025-06-10T22:03:41Z Astrameri 151645 Proširen članak i dodane reference 3713645 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Palazzo Pitti, Florence.jpg|mini|desno|300p|Palazzo Pitti]] '''Palazzo Pitti''' (Palača Piti) je velika [[Renesansa|renesansna]] palača u [[Firenca|Firenci]]. Projektovao ju je [[Filippo Brunelleschi]] ili, vjerovatnije, njegov učenik [[Luca Fancelli]] za ambicioznog firentinskog bankara Lucu [[Piti (porodica)|Pitija]]. Palača se nalazi na južnoj obali rijeke [[Arno]], blizu [[Ponte Vecchio|Ponte Vecchia]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museumsinflorence.com/musei/Pitti_palace.html|title=Pitti Palace - Florence|website=www.museumsinflorence.com|access-date=2025-06-10}}</ref> Rana historija ove građevine je mješavina mita i činjenica. Po priči, Pittijeva namjera je bila da sagradi palaču koja bi zasjenila [[Palazzo Medici]]. Tvrdi se da je Pitti zahtjevao da prozori palače budu veći nego ulaz u Palazzo Medici. Međutim, građevina u stvarnosti nije mogla da se mjeri sa veličinom ni luksuzom palače porodice Medici. Luca Pitti je umro [[1472]]., a građevina je ostala nedovršena. Arhitektonski značaj ove palače je u njenoj jednostavnosti i strogim linijama. Kamena fasada je grubo obrađena u seoskom stilu. Najveći dioo građevine potiče iz [[1458]]. [[Porodica Medici]] je kupila ovu palaču [[1539]]. i pretvorila je u rezidenciju vladara Velikog vojvodstva [[Toskana|Toskane]]. Kasniji vladari iz ove loze dograđivali su palaču i uredili vrtove oko nje (park Boboli). Većina dogradnji potiče iz [[17. vijek|17.]] i ranog [[18. vijek]]a. Palata je postala vlasništvo [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] 1860. godine kada je [[Toskana]] postala jedna od provincija Kraljevine Italije. Kralj [[Viktor Emanuel II]] koristio je Palatu Pitti kao rezidenciju dok je Firenca bila glavni grad Italije. Kasnije, 1919. godine, njegov unuk, Viktor Emanuel III, donirao je Palatu Pitti italijanskoj državi, koja je postala sjedište važnih muzeja u gradu. Tokom [[19. vijek|devetnaestog vijeka]], ovu građevinu je koristio [[Napoleon Bonaparta]], a kasnije je bila rezidencija kralja ujedinjene [[Italija|Italije]]. Danas je palača Pitti velika umjetnička galerija otvorena za javnost. U njoj se nalazi i pet muzeja. Ukupno ima 140 soba otvorenih za posjetioce. U njima su, između ostalih, izložena djela [[Ticijan]]a, [[Giorgione]]a, [[Rafael]]a i [[Rubens]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.florence-museum.com/pitti-palace.php|title=Pitti Palace of Florence - Useful Information – Florence Museums|website=www.florence-museum.com|language=en|access-date=2025-06-10}}</ref> Vanjski linkovi *[http://www.palazzopitti.it/ Službena stranica palače Pitti] *[http://www.polomuseale.firenze.it/musei/palazzopitti/ Webstranica o muzejima u palači Pitti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070122071406/http://www.polomuseale.firenze.it/musei/palazzopitti/ |date=22. 1. 2007 }} {{Commonscat}} == Reference == <references /> [[Kategorija:Građevine i strukture u Italiji]] e5y3dmmipwba9h0toqwxqi0gay7waye Steleks 0 34773 3713687 3453133 2025-06-11T07:57:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713687 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} {{Standardi}} {{Sporna_autorska_prava}} '''Steleks''' je matično udruženje studenata [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu]]. Steleks je osnovan 22.11. [[1968]] godine kao udruženje građana. Stvoren je da bi pomogao studentima pri ostvarivanju njihovih osnovnih prava tokom studija, što je ujedno i njegov primarni zadatak. Tokom vremena ova organizacija je dobijala na svome značaju i zauzela glavno mjesto u organiziranju studenata elektrotehnike. U okviru Steleksa organizovane su razne aktivnosti edukativnog, kulturnog, sportskog sadržaja.<ref>Steleks Sarajevo [http://steleks.etf.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120627085945/http://steleks.etf.ba/ |date=27 Juni 2012 }}</ref> == Historija == Društvo Studenata Elektrotehnike Steleks je osnovano 22.11.1968 u Sarajevu. Inicijatori cijele ideje i osnivači Steleksa su Pavle Blum, Gojko Babić (prvi predsjednik Društva), Mašo Užičanin, Nikolina Milošević, Miro Vego, Zoran Dropulić, Andrija Batrolović, Dunja Uzunović, Mina Pilav, Mirsad Pirić, Pero Boro, Ibrahim Polimac, Emir Sefo i Mustafa Trklja (drugi predsjednik Društva). Ime Steleks je predložio Miro Vego, kao skraćenicu za STudentski ELEktrotehnički Klub i Servis. Steleks je svojim radom i zalaganjem članova 1976. godine od strane grada Sarajevo primio najveće priznanje, Šestoaprilsku Nagradu grada Sarajeva. Stari Steleks je bio lociran na desnoj obali Miljacke, uzvodno od mosta Vrbanja, na adresi Gundulićeva 2 i tadasnjim brojem telefona 24-160. Poslije rata na tom mjestu je napravljen parking, te je Steleks premjesten u prostorije glavne zgrade Elektrotehnickog Fakulteta u Sarajevu.<ref>{{Cite web |url=http://steleks.org/ |title=Steleks Alumni |access-date=18. 6. 2008 |archive-date=26. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080526051532/http://www.steleks.org/ |url-status=dead }}</ref> ==Nagrade== * '''1975.''' - [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]]; ==References== {{reflist|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20180806130521/http://steleks.ba/ Steleks] * [http://www.etf.ba Steleks ETF Studentski Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202011849/http://etf.ba/ |date=2. 2. 2007 }} * [http://steleks.org Steleks Alumni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526051532/http://www.steleks.org/ |date=26. 5. 2008 }} [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] 558mkj8fptc5p37ajdilqv9um0znjc4 Trigonometrijska funkcija 0 36203 3713621 3385616 2025-06-10T21:05:03Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713621 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Trigonometrija}} '''Trigonometrija''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''trigonon'' [trougao] + ''metron'' [mjera] - "mjerenje trougla") jest dio [[matematika|matematike]] koji proučava odnose među segmentima pravi (dužinama) i [[ugao|uglovima]] [[trougao|trougla]] u [[prava i ravan|ravni]] ili na površini [[sfera|sfere]]. Pomoću trigonometrijskih funklcija moguće je odrediti nepoznatu dimenziju, ugao nagiba u matematičkim i tehničkim proračunima. ==Definicija== '''Trigonometrijske funkcije''' su: sinus (sin), kosinus (cos), tangens (tg), kotangens (ctg), sekans (sec) i kosekans (csc). <ref>{{Cite web |url=http://www.puskice.org/download/matematika_1/Tablice.pdf |title=sinus, kosinus, tagens |access-date=5. 5. 2016 |archive-date=17. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170517060429/http://www.puskice.org/download/matematika_1/Tablice.pdf |url-status=dead }}</ref> Odnosno: :<math> \sin \alpha = {\mbox{a} \over \mbox{c}}</math> [[Sinus ugla]] uz vrh A jednak je odnosu suprotne katete i hipotenuze [[Pravougli trougao|pravouglog trougla]]. <math> \csc \alpha= {\mbox{c} \over \mbox{a}}</math> [[Kosekans ugla]] je recipročna vrijednost od sinus ugla. <math> \cos \alpha= {\mbox{b} \over \mbox{c}}</math> [[Kosinus ugla]] uz vrh A jednak je odnosu bliže katete i hipotenuze pravouglog trougla. <math> \sec \alpha = {\mbox{c} \over \mbox{b}}</math> [[Sekans ugla]] je recipročna vrijednost od kosinus ugla. <math> \tan \alpha = {\mbox{tg} A} = {\mbox{a} \over \mbox{b}}</math> [[Tangens ugla]] uz vrh A jednak je odnosu suprotne i bliže katete pravouglog trougla. <math> \cot \alpha = {\mbox{ctg} A} = {\mbox{b} \over \mbox{a}}</math> [[Kotangens ugla]] uz vrh A jednak je odnosu bliže i suprotne katete pravouglog trougla. [[Kotangens ugla]] je recipročna vrijednost od tangens ugla. [[Inverzne trigonometrijske funkcije]] su: arkussinus (arcsin), arkuskosinus (arccos), arkustangens (arctg), arcuskotangens (arcctg), arcussekans (arcsec) i arkuskosekans (arccsc). ==Trigonometrijska kružnica== Trigonometrijska kružnica je kružnica sa centrom u centrom u koordinantnom početku <math> O(0,0)</math> , tj. <math> x^2+y^2=1</math> ;Definicija 1 Trigonometrijske realne funkcije ugla <math> \varphi</math> definišu se jednakostima # <math>\cos^2\phi+\sin^2\phi=1,\,</math> sinus i kosinus su [[Realan broj|realni brojevi]]. #<math>\operatorname{tg}\phi=\frac{\sin\phi}{\cos\phi},\; \operatorname{ctg}\phi=\frac{\cos\phi}{\sin\phi},</math> tangens i kotangens # <math>\sec\phi=\frac{1}{\cos\phi},\; \csc\phi=\frac{1}{\sin\phi},</math> sekans i kosenkans # <math>\operatorname{vercos}\phi=1-\sin\phi,\; \operatorname{versin}=1-\cos\phi,</math> kosinus versus i sinus versus Funkcije sekans, kosenkans, kosinus versus i sinus versus rijetko se susreću Neka je trigonimetrijska kružnica predstavljena u Dekartovom pravouglom koordinantnom sistenu i tačka D na trigonometrijskoj kružnici. Krečući se po kružnici tačka D prolazi redom kroz prvi, drugi, treći i četvrti kvadrant, a zatim ponovo po istom krugu. Dakle, ugao <math> \varphi</math> može rasti do <math> 360^o</math> i dalje. Pri tome se projekcije tačke D na apscisu i ordinatu uvijek računaju kao kosinus i sinus ugla <math> \varphi</math> . To znači da je kosinus pozitivan kada je tačka D u prvom i četvrtom kvadrantu, a da je sinus pozitivan kada je tačka D u prvom i drugom kvadrantu. To se vidi iz tabele <ref>[http://www.matematika.urrgb.com/index.php?topic=152.0 znak]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| border="1" cellpadding="2" style="margin:auto;" |+''Trigonometrijske funkcije po kvadrantima'' |- style="text-align:center;" ! Kvadrant !! 1. (0°-90°) !! 2. (90°-180°) !! 3. (180°-270°) !! 4. (270°-360°) |- style="text-align:center;" ! sinus | + || + || - || - |- style="text-align:center;" ! kosinus | + || - || - || + |- style="text-align:center;" ! tangens | + || - || + || - |} ==Svođenje na prvi kvadrant== Lahko je preko trigonometrijske kružnice ili adicionih formula provjeriti tačnost formula za svođenje vrijednosti trigonometrijskih funkcija na funkcije uglova iz prvog kvadranta: <ref>[https://drive.google.com/file/d/0B2WewiYnVQM0ZTMxZTQ3YWItNWRkNS00ZTBjLWE2NzYtOTczNmJiMGRkOWVj/view Adicione formule]</ref> : <math>\cos(\pi-\phi)=-\cos\phi, \; \sin(\pi-\phi)=\sin\phi,</math> : <math>\cos(\pi+\phi)=-\cos\phi, \; \sin(\pi+\phi)=-\sin\phi,</math> : <math>\cos(-\phi)=\cos\phi, \; \sin(-\phi)=-\sin\phi.</math> Funkcije kosinus i sinus imaju period <math> 2\pi</math> , a tangens <math> \pi</math> : :<math>\cos(2\pi+\phi)=\cos\phi,\; \sin(2\pi+\phi)=\sin\phi,\; \operatorname{tg}(\pi+\phi)=\operatorname{tg}\phi.</math> Period sinusne i kosinusne funkcije nalazimo iz formule <ref>[http://matematika.urrgb.com/index.php?topic=149.msg157#msg157 Periodičnost]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> :<math>T = \frac{2\pi}{\omega}</math> Period funkcije <math>\sin{2\alpha}</math> je :<math>T= \frac{2\pi}{2}</math>, odnosno <math>\pi</math>. Funkcije uglova većih od 360 stepeni prethodnim formulama se svode na funkcije manjih uglova, a zatim dalje, ako je potrebno, na prvi kvadrant, na način vidljiv u sljedećoj tabeli {| class="wikitable" |- ! <math>\beta\,</math> !! <math>\frac{\pi}{2} + \alpha</math> !! <math>\pi + \alpha\,</math> !! <math>\frac{3\,\pi}{2} + \alpha</math> !! T<math>\frac{\pi}{2} - \alpha</math> !! <math>\pi - \alpha\,</math> !! <math>\frac{3\,\pi}{2} - \alpha</math> !! <math>2\,\pi - \alpha</math> |- | <math>\sin\beta\,</math> || <math>\cos\alpha\,</math> || <math>-\sin\alpha\,</math> || <math>-\cos\alpha\,</math> || <math>\cos\alpha\,</math>|| <math>\sin\alpha\,</math> || <math>-\cos\alpha\,</math>|| <math>-\sin\alpha\,</math> |- | <math>\cos\beta\,</math> || <math>-\sin\alpha\,</math> || <math>-\cos\alpha\,</math> || <math>\sin\alpha\,</math> || <math>\sin\alpha\,</math>|| <math>-\cos\alpha\,</math> || <math>-\sin\alpha\,</math> || <math>\cos\alpha\,</math> |- | <math>\operatorname{tg}\,\beta</math> || <math>-\operatorname{ctg}\,\alpha</math>|| <math>\operatorname{tg}\,\alpha</math> || <math>-\operatorname{ctg}\,\alpha</math> ||<math>\operatorname{ctg}\,\alpha</math> || <math>-\operatorname{tg}\,\alpha</math> || <math>\operatorname{ctg}\,\alpha</math> || <math>\operatorname{tg}\,\alpha</math> |- | <math>\operatorname{ctg}\,\beta</math>|| <math>-\operatorname{tg}\,\alpha</math> || <math>\operatorname{ctg}\,\alpha</math> || <math>-\operatorname{tg}\,\alpha</math>|| <math>\operatorname{tg}\,\alpha</math> ||<math>-\operatorname{ctg}\,\alpha</math>|| <math>\operatorname{tg}\,\alpha</math> || <math>\operatorname{ctg}\,\alpha</math> |- |} U opšte slučaju to se može zapisati na sljedeći način : <math> f (n \pi + \alpha ) = \pm f (\alpha)</math> : <math> f (n \pi - \alpha ) = \pm f (\alpha)</math> : <math> f \left(\frac{(2n+1) \pi}{2} + \alpha\right) = \pm g (\alpha)</math> : <math> f \left(\frac{(2n+1) \pi}{2} - \alpha\right) = \pm g (\alpha)</math> :f — proizvoljna trigonometrijska funkcija, :g — odgovarajuća joj funkcija (kosinus za sinusa, sinus za kosinus i analogno za ostale funkcije), a n — cio broj. ==Vrijednosti trigonometrijskih funkcija== Za neke od uglova iz prvog kvadranta funkcije selakše izračunavaju: <ref>[http://matematika.urrgb.com/index.php?topic=143.0 vrijednosti]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| border="1" cellpadding="2" style="margin:auto; width:400px;" |+''Najčešće vrijednosti trigonometrijskih funkcija'' |- style="text-align:center;" ! <math>\phi\,</math> !! 0° !! 30° !! 45° !! 60° !! 90° |- style="text-align:center;" ! <math>\sin\phi\,</math> | 0 || <math>\frac{1}{2}</math> || <math>\frac{\sqrt{2}}{2}</math> || <math>\frac{\sqrt{3}}{2}</math> || 1 |- style="text-align:center;" ! <math>\cos\phi\,</math> | 1 || <math>\frac{\sqrt{3}}{2}</math> || <math>\frac{\sqrt{2}}{2}</math> || <math>\frac{1}{2}</math> || 0 |- style="text-align:center;" ! <math>\operatorname{tg}\phi</math> | 0 || <math>\frac{\sqrt{3}}{3}</math> || 1 || <math>\sqrt{3}</math> || <math>\pm\infty</math> |} Vrijednosti trigonometrijskih funkcija nekih [[Ugao|uglova]] koje se nešto dužim putem izračunavaju dati su u sljedećoj tabeli: {| class="standard" cellpadding="5" |- style="text-align:center;" |<math>\alpha\,</math> |<math>\frac{\pi}{12} = 15^\circ</math> |<math>\frac{\pi}{10} = 18^\circ</math> |<math>\frac{\pi}{8} = 22.5^\circ</math> |<math>\frac{\pi}{5} = 36^\circ</math> |<math>\frac{3\,\pi}{10} = 54^\circ</math> |<math>\frac{3\,\pi}{8} = 67.5^\circ</math> |<math>\frac{2\,\pi}{5} = 72^\circ</math> |- style="text-align:center;" |<math>\sin \alpha\,</math> |<math>\frac{\sqrt{3}-1}{2\,\sqrt{2}}</math><!-- math>\frac{\sqrt{6}-\sqrt{2}}{4}</math --> |<math>\frac{\sqrt{5}-1}{4}</math> |<math>\frac{\sqrt{2-\sqrt{2}}}{2}</math> |<math>\frac{\sqrt{5-\sqrt{5}}}{2\,\sqrt{2}}</math> |<math>\frac{\sqrt{5}+1}{4}</math> |<math>\frac{\sqrt{2+\sqrt{2}}}{2}</math> |<math>\frac{\sqrt{5+\sqrt{5}}}{2\,\sqrt{2}}</math> |- style="text-align:center;" |<math>\cos \alpha\,</math> |<math>\frac{\sqrt{3}+1}{2\,\sqrt{2}}</math><!--math>\frac{\sqrt{6}+\sqrt{2}}{4}</math--> |<math>\frac{\sqrt{5+\sqrt{5}}}{2\,\sqrt{2}}</math> |<math>\frac{\sqrt{2+\sqrt{2}}}{2}</math> |<math>\frac{\sqrt{5}+1}{4}</math> |<math>\frac{\sqrt{5-\sqrt{5}}}{2\,\sqrt{2}}</math> |<math>\frac{\sqrt{2-\sqrt{2}}}{2}</math> |<math>\frac{\sqrt{5}-1}{4}</math> |- style="text-align:center;" |<math>\operatorname{tg}\,\alpha</math> |<math>2-\sqrt{3}</math> |<math>\sqrt{1-\frac{2}{\sqrt{5}}}</math> |<math>\sqrt{\frac{\sqrt{2}-1}{\sqrt{2}+1}}</math> |<math>\sqrt{5-2\,\sqrt{5}}</math> |<math>\sqrt{1+\frac{2}{\sqrt{5}}}</math> |<math>\sqrt{\frac{\sqrt{2}+1}{\sqrt{2}-1}}</math> |<math>\sqrt{5+2\,\sqrt{5}}</math> |- style="text-align:center;" |<math>\operatorname{ctg}\,\alpha</math> |<math>2 + \sqrt{3}</math> |<math>\sqrt{5+2\,\sqrt{5}}</math> |<math>\sqrt{\frac{\sqrt{2}+1}{\sqrt{2}-1}}</math> |<math>\sqrt{1+\frac{2}{\sqrt{5}}}</math> |<math>\sqrt{5-2\,\sqrt{5}}</math> |<math>\sqrt{\frac{\sqrt{2}-1}{\sqrt{2}+1}}</math> |<math>\sqrt{1-\frac{2}{\sqrt{5}}}</math> |} ==Redovi== Trigonometrijske funkcije se mogu predstavljati (beskonačnim) redovima. : <math>\sin x=x-\frac{x^3}{3!}+\frac{x^5}{5!}-\frac{x^7}{7!}+... = \sum_{n=0}^\infty\frac{(-1)^nx^{2n+1}}{(2n+1)!}</math> : <math>\cos x=1-\frac{x^2}{2!}+\frac{x^4}{4!}-\frac{x^6}{6!}+... = = \sum_{n=0}^\infty\frac{(-1)^nx^{2n}}{(2n)!}</math> Ovi redovi se mogu upotrebiti i za definisanje trigonometrijskih funkcija kompleksnog broja z, i [[Hiperboličke funkcije|hiperboličkih funkcija]]. majući u vidu jednakosti :<math>\operatorname{tg}\,x=\frac{\sin x}{\cos x},</math> :<math>\operatorname{ctg}\,x=\frac{\cos x}{\sin x}</math>, :<math>\sec x=\frac{1}{\cos x}</math> :<math>\operatorname{cosec}\,x=\frac{1}{\sin x},</math> u Tejlorov red se mogu razložiti sledeće funkcije: : <math>{\operatorname{tg}\,x=x+\frac{1}{3}\,x^3 + \frac{2}{15}\,x^5 + \frac{17}{315}\,x^7 + \frac{62}{2835}\,x^9 + \cdots = \sum_{n=1}^\infty\frac{2^{2n}(2^{2n}-1)|B_{2n}|}{(2n)!}x^{2n-1} \quad \left(-\frac{\pi}{2}<x<\frac{\pi}{2}\right),}</math> : <math>{\operatorname{ctg}\,x = \frac{1}{x} - \frac{x}{3} - \frac{x^3}{45} - \frac{2x^5}{945} - \frac{x^7}{4725} - \cdots = \frac{1}{x} + \sum_{n=1}^\infty \frac{(-1)^n 2^{2n}|B_{2n}|}{(2n)!}\,x^{2n-1} \quad \left(-\pi < x < \pi\right),}</math> : <math>{\sec x=1+\frac{1}{2}\,x^2+\frac{5}{24}\,x^4+\frac{61}{720}\,x^6+\frac{277}{8064}\,x^8+\cdots = 1 + \sum_{n=1}^\infty\frac{E_{n}}{(2n)!}\,x^{2n}, \quad \left(-\frac{\pi}{2} < x < \frac{\pi}{2}\right),}</math> : <math>{\csc x = \frac{1}{x} + \frac{1}{6}\,x + \frac{7}{360}\,x^3 + \frac{31}{15120}\,x^5 + \frac{127}{604800}\,x^7 + \cdots = \frac{1}{x} + \sum_{n=1}^\infty \frac{2\,(2^{2n-1}-1)B_{n}}{(2n)!}x^{2n-1} \quad \left(-\pi < x < \pi\right),}</math> ==Parnost== Kosinus i sekans su parne funkcije, dok su preostale četiri neparne funkcije: : <math> \sin \left(- \alpha \right) = - \sin \alpha \,,</math> : <math> \cos \left(- \alpha \right) = \cos \alpha \,,</math> : <math> \mathop{\mathrm{tg}}\, \left(- \alpha \right) = - \mathop{\mathrm{tg}}\, \alpha \,,</math> : <math> \mathop{\mathrm{ctg}}\, \left(- \alpha \right) = - \mathop{\mathrm{ctg}}\, \alpha \,,</math> : <math> \sec \left(- \alpha \right) = \sec \alpha \,,</math> : <math> \mathop{\mathrm{cosec}}\, \left(- \alpha \right) = - \mathop{\mathrm{cosec}}\, \alpha \,.</math> ==Granična vrijednost== :<math>\lim_{\phi\to 0}\sin\phi=0,\;\lim_{\phi\to 0}\cos\phi=1.</math> :<math>\lim_{x\to +0}\operatorname{ctg}x=+\infty,\; \lim_{x\to -0}\operatorname{ctg}x=-\infty.</math> З :<math>\lim_{x\to\ 0}\frac{\sin x}{x}=1.</math> ==Izvod== Izvod funkcije f(x) po definiciji je granična vrijednost <math>f'(x)=\lim_{\Delta x\to 0}\frac{\Delta f(x)}{\Delta x}=\lim_{\Delta x\to 0}\frac{f(x+\Delta x)-f(x)}{\Delta x}.</math> : <math>(\sin x)'=\cos x,\,</math> : <math>(\cos x)'=-\sin x,\,</math> : <math>(\operatorname{tg}x)'=\sec^2x.\,</math> : <math>(\operatorname{ctg}x)'=-\csc^2x.\,</math> ;Dokaz :<math>\Delta \sin x=\sin(x+\Delta x)-\sin x=2\cos\left(x+\frac{\Delta x}{2}\right)\sin\frac{\Delta x}{2},</math> pa je : <math>\frac{\Delta \sin x}{\Delta x}=\frac{\cos(x+\frac{\Delta x}{2})}{\frac{\Delta x}{2}}\rightarrow\cos x,</math> kada <math>\Delta x\rightarrow 0</math> : Zbog <math>\cos x = \sin(\frac{\pi}{2}-x),</math> биће <math>(\cos x)'=\cos(\frac{\pi}{2}-x)\cdot (\frac{\pi}{2}-x)'=-\cos(\frac{\pi}{2}-x)=-\sin x.</math> : Izvod količnika <math>(\operatorname{tg}x)'=\left(\frac{\sin x}{\cos x}\right)'=</math> :: <math>=\frac{\sin'x\cos x-\cos'x\sin x}{\cos^2x}=\frac{\cos^2x+\sin^2x}{\cos^2x}=\frac{1}{\cos^2x}=\sec^2x.</math> : Izvod količnika <math>(\operatorname{ctg}x)'=\left(\frac{\cos x}{\sin x}\right)'=</math> :: <math>=\frac{\cos'x\sin x-\sin'x\cos x}{\sin^2x}=\frac{-\sin^2x-\cos^2x}{\sin^2x}=-\frac{1}{\sin^2x}=-\csc^2x.</math> ==Integrali trigonometrijskih funkcija== Integrali nekih trigonometrijskih funkcija prikazani su ovdje: :{| class="wikitable" |- | <math>\ \ \ \ f(x)</math> | <math>\ \ \ \ f'(x)</math> | <math>\int f(x)\,dx</math> |- | <math>\,\ \sin x</math> | <math>\,\ \cos x</math> | <math>\,\ -\cos x + C</math> |- | <math>\,\ \cos x</math> | <math>\,\ -\sin x</math> | <math>\,\ \sin x + C</math> |- | <math>\,\ \tan x</math> | <math>\,\ \sec^2 x = 1+\tan^2 x</math> | <math>-\ln \left |\cos x\right | + C</math> |- | <math>\,\ \cot x</math> | <math>\,\ -\csc^2 x = -(1+\cot^2 x)</math> | <math>\ln \left |\sin x\right | + C</math> |- | <math>\,\ \sec x</math> | <math>\,\ \sec x\tan x</math> | <math>\ln \left |\sec x + \tan x\right | + C</math> |- | <math>\,\ \csc x</math> | <math>\,\ -\csc x \cot x</math> | <math>\ -\ln \left |\csc x + \cot x\right | + C</math> |} ==Trigonometrijske funkcije kao rješenja diferencijalnih jednačina== Trigonometrijske funkcije kosinus i sinus mogu se predstaviti kao rešenja [[Diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]]: :<math>\frac{d^2}{d\varphi^2}R(\varphi) = - R(\varphi),</math> :uslov <math>\cos(0) = \sin '(0) = 1</math>. : <math>\ \cos '' x = - \cos x,</math> : <math>\ \sin '' x = - \sin x.</math> ==Inverzne trigonometrijske funkcije== Inverzne trigonometrijske funkcije su : <math>arcsin x</math> arkus sinus : <math>arccos x</math> arkus kosinus : <math> arctg x</math> arkus tangens : <math>arcctg x</math> arkus kotangens One su inverzne trigonometrijskim funkcijama sinusa, kosinusa, tangensa, kotangensa. Prefiks arkus potiče od latinske riječi arcus - luk, ugao. Nazivaju se još i ciklometrijskim funkcijama. : <math> \begin{matrix} \mbox{za} & -\frac{\pi}{2} \le y \le \frac{\pi}{2}, & y = \arcsin x & \mbox{ako} & x = \sin y \,;\\ \\ \mbox{za} & 0 \le y \le \pi, & y = \arccos x & \mbox{ako} & x = \cos y \,;\\ \\ \mbox{za} & -\frac{\pi}{2} < y < \frac{\pi}{2}, & y = \arctan x & \mbox{ako} & x = \tan y \,;\\ \\ \mbox{za} & -\frac{\pi}{2} \le y \le \frac{\pi}{2}, y \ne 0, & y = \arccsc x & \mbox{ako} & x = \csc y \,;\\ \\ \mbox{za} & 0 \le y \le \pi, y \ne \frac{\pi}{2}, & y = \arcsec x & \mbox{ako} & x = \sec y \,;\\ \\ \mbox{za} & 0 < y < \pi, & y = \arccot x & \mbox{ako} & x = \cot y \,. \end{matrix} </math> inus versus je trigonometrijska funkcija <math>y=\operatorname{versin}x=1-\cos x</math> Funkcija se naziva i versinus. Ovi nazivi se rijetko upotrebljavaju. Graf versinusa je kosinusoida translirana za jedan gore. Svugdje je definisana. Nule su u tackama <math>\left(2k\pi,0\right)</math>, a na ostalim mjestima je pozitivna, osnovni period je <math>2 \pi</math>, minimumi su u nulama, a maksimumi <math>((2k+1)\pi,2)</math> ==Versine funkcije== Funkcija sinus versus ugla alfa je :<math> \textrm{versin} (\alpha)=1- cos\alpha</math>. Pojam sinusa versusa uveden je u XVII vijeku i danas se skoro uopšte ne upotrebljava. Ruski matematičar P. L. Cebisev je smatrao da će sinus versus igrati važnu ulogu u matematici. (Latinski: sinus - ispupčenost, nadutost, versus - (prije) okrenut, sinvers - (prije) okrenuti sinus.) {| class="wikitable" |- | <math>\textrm{versin} (\theta) = 2\sin^2\!\left(\frac{\theta}{2}\right) = 1 - \cos (\theta) \,</math> |- | <math>\textrm{vercosin} (\theta) = 2\cos^2\!\left(\frac{\theta}{2}\right) = 1 + \cos (\theta) \,</math> |- | <math>\textrm{coversin}(\theta) = \textrm{versin}\!\left(\frac{\pi}{2} - \theta\right) = 1 - \sin(\theta) \,</math> |- | <math>\textrm{covercosin}(\theta) = \textrm{vercosin}\!\left(\frac{\pi}{2} - \theta\right) = 1 + \sin(\theta) \,</math> |- | <math>\textrm{haversin}(\theta) = \frac {\textrm{versin}(\theta)} {2} = \frac{1 - \cos (\theta)}{2} \,</math> |- | <math>\textrm{havercosin}(\theta) = \frac {\textrm{vercosin}(\theta)} {2} = \frac{1 + \cos (\theta)}{2} \,</math> |- | <math>\textrm{hacoversin}(\theta) = \frac {\textrm{coversin}(\theta)} {2} = \frac{1 - \sin (\theta)}{2} \,</math> |- | <math>\textrm{hacovercosin}(\theta) = \frac {\textrm{covercosin}(\theta)} {2} = \frac{1 + \sin (\theta)}{2} \,</math> |} {| class="wikitable" |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{versin}(x) = \sin{x}</math> | <math>\int\mathrm{versin}(x) \,\mathrm{d}x = x - \sin{x} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{vercosin}(x) = -\sin{x}</math> | <math>\int\mathrm{vercosin}(x) \,\mathrm{d}x = x + \sin{x} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{coversin}(x) = -\cos{x}</math> | <math>\int\mathrm{coversin}(x) \,\mathrm{d}x = x + \cos{x} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{covercosin}(x) = \cos{x}</math> | <math>\int\mathrm{covercosin}(x) \,\mathrm{d}x = x - \cos{x} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{haversin}(x) = \frac{\sin{x}}{2}</math> | <math>\int\mathrm{haversin}(x) \,\mathrm{d}x = \frac{x - \sin{x}}{2} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{havercosin}(x) = \frac{-\sin{x}}{2}</math> | <math>\int\mathrm{havercosin}(x) \,\mathrm{d}x = \frac{x + \sin{x}}{2} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{hacoversin}(x) = \frac{-\cos{x}}{2}</math> | <math>\int\mathrm{hacoversin}(x) \,\mathrm{d}x = \frac{x + \cos{x}}{2} + C</math> |- | <math>\frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}x}\mathrm{hacovercosin}(x) = \frac{\cos{x}}{2}</math> | <math>\int\mathrm{hacovercosin}(x) \,\mathrm{d}x = \frac{x - \cos{x}}{2} + C</math> |} ==Primjena u fizici== Primjena trigonometrije i trigonometrijskih funkcija u fizici je velika. Koristi se u analizi prostiranja talasa, opisivanju harmonijskih oscilacija kao periodičnog kretanja, predstavljanja naizmjenične struje itd. == Također pogledajte == * [[Eulerova formula]] * [[Hiperbolička funkcija]] *[[Spisak integrala trigonometrijskih funkcija]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == # [http://tkrajina.github.io/Salabahteri/trigonometrija.pdf Trigonometrija - osnovne formule] # [http://mapmf.pmfst.unist.hr/~pero/of3/vjezbe/OF3%20%20Brojevna%20kruznica%20i%20trigonometrijske%20funkcije.pdf Petar Stipanovid: Brojevna kružnica i trigonometrijske funkcije] # [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62273 trigonometrijske funkcije] # [https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Trigonometric_functions Trigonometric functions] # [http://www.puskice.org/download/matematika_1/Tablice.pdf Tablica izvoda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517060429/http://www.puskice.org/download/matematika_1/Tablice.pdf |date=17. 5. 2017 }} # [http://mathworld.wolfram.com/Versine.html Versine] # [http://mathworld.wolfram.com/Coversine.html Coversine] [[Kategorija:Trigonometrija]] [[Kategorija:Elementarne posebne funkcije]] [[Kategorija:Transcendentalni brojevi]] rad5735z9eqzvadj02end2pzw6c86i6 Sanda Krgo 0 36348 3713654 3393482 2025-06-11T01:06:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713654 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sanda Krgo | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1955|2|23}} | mjesto_rođenja = Glamoč, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Sanda Krgo''', rođena 23. februara 1955. u [[Glamoč]]u, je bosanskohercegovačka pozorišna i televizijska glumica. == Biografija == Glumu je diplomirala na Odsjeku za opću [[književnost]], [[bibliotekarstvo]] i [[scenska umjetnost|scensku umjetnost]] [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bila je član ansambla [[Narodno pozorište Mostar|Narodnog pozorišta u Mostaru]] od 1984. do 1993. Osnivanjem [[HNK Mostar|Hrvatskog narodnog pozorišta]] u [[Mostar]]u 11. juna 1993. godine postaje član ove pozorišne kuće. Glumila je u [[pozorište|pozorišnim]] predstavama "U Agoniji" ([[Miroslav Krleža]]), "Druga savjest" (Josip Muselimović), "Sve o ženama" ([[Miro Gavran]]) i mnogim drugim. Ostvarila je uloge u [[TV-serija]]ma "[[Viza za budućnost]]" (2002.), "[[Aleksa Šantić]]" (1990.) i "[[Brisani prostor]]" (1985). Dobitnica je nagrade "Mala liska" koja se dodjeljuje u okviru "[[Mostarska liska|Mostarske liske]]", [[Festival komedije Bosne i Hercegovine|Festivala komedije Bosne i Hercegovine]] kojeg je pokrenuo bosanskohercegovački režiser, pisac i direktor Narodnog pozorišta u Mostaru [[Ahmed Obradović]] 1991. godine. == Reference == <references /> <ref>{{Cite web|url=https://halobing.net/serije/br-pr.php|title=Brisani prostor (1985) - besplatno gledanje Online|website=halobing.net|access-date=2022-01-22}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/filmosearch?role=nm1572734&job_type=actress|title=Sanda Krgo|website=IMDb|language=en|access-date=2022-01-22}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.npm.ba/mostarska-liska/2016-01-22-02-07-09/mostarska-liska-2005|title=Narodno pozorište Mostar - Mostarska liska 2005|website=www.npm.ba|access-date=2022-01-22|archive-date=22. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122091637/https://www.npm.ba/mostarska-liska/2016-01-22-02-07-09/mostarska-liska-2005|url-status=dead}}</ref> {{DEFAULTSORT:Krgo, Sanda}} [[Kategorija:Biografije, Glamoč]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice]] [[Kategorija:Rođeni 1955.]] muweqcqez2222ldqn17xcfrgb5oio5r Sulejman Ugljanin 0 56587 3713692 3453144 2025-06-11T09:08:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713692 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Sulejman Ugljanin | slika = Sulejman Ugljanin MC.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1953|11|20}} | mjesto_rođenja = Titova Mitrovica, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Sulejman Ugljanin''' je predsjednik [[Stranka demokratske akcije Sandžaka|Stranke demokratske akcije Sandžaka]], rođen je [[20. novembar|20.novembra]] [[1953]]. godine u bošnjačkoj mahali<ref>{{Cite web |url=http://www.pressonline.rs/info/politika/147679/bokser-koji-voli-ruze.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 3. 2019 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304112847/http://www.pressonline.rs/info/politika/147679/bokser-koji-voli-ruze.html |url-status=dead }}</ref> u [[Kosovska Mitrovica|Titovoj Mitrovici]], od oca Murata i majke Vehibe, peti po redu od ukupno sedmoro djece.<ref>https://www.istinomer.rs/akter/222/Sulejman-Ugljanin</ref> Oženjen je Mersijom (Čaprić). Ima četvoro djece, tri kćerke i sina. Doktor je stomatologije i specijalista stomatološke protetike. Osnovnu školu završio je u Kosovskoj Mitrovici, a srednju zubotehničku školu u Prištini. Pet godina stomatološkog fakulteta i tri godine specijalizacije stomatološke protetike završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Postdiplomske studije prekinuo je u četvrtom semestru zbog početka rata u BIH, aprila [[1992]]. godine. Aktivno se bavio sportom od [[1969]]. do 1979. godine. 12 godina radio kao stomatolog u Medicinskom centru u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]], bavio se naučnim istraživanjem, od početka jugoslavenske krize svoj rad je posvetio zaštiti ljudskih, građanskih i nacionalnih prava [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i izgradnji demokratije na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. ==Politički rad== *Član izvršnog odbora SDA od njenog osnivanja u Sarajevu [[26. maj]]a [[1990]]. godine, *Predsjednik SDA Sandžaka od [[29. juli|29. jula]] [[1990]]. godine,<ref>https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licnost-danas-sulejman-ugljanin/</ref> *Na izborima za predsjednika [[Srbija|Srbije]] decembra 1990. godine dobio 109.500 glasova (četvrto mjesto od 33 kandidata ), *Predsjednik BNV Sandzaka od 11. maja 1991. godine, *10. jula 1991. godine SDA Sandžaka (tada SDA Novi Pazar) pod rukovodstvom dr. Sulejmana Ugljanina uputilo je pismo koje traži od saveznih organa raspisivanje referenduma o autonomiji Sandžaka rukovodstvu SFRJ, Srbije i Crne Gore, kao i State departmentu, Evropskom parlamentu itd. Pošto odgovor nije uslijedio, tri mjeseca kasnije 11. oktobra 1991. Muslimansko nacionalno vijeće Sandžaka donosi odluku o raspisivanju neobavezujućeg referenduma. Odlučeno je da referendumsko pitanje glasi: "Da li ste za potpunu političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka sa pravom priključenja jednoj od suverenih republika?". Centralnu komisiju za sprovođenje referenduma o izjašnjavanju građana Sandžaka o potpunoj političkoj i teritorijalnoj autonomiji Sandžaka činili su: predsjednik dr Rasim Ljajić, zamjenik predsjednika dr Fevzija Murić i članovi prof. Azem Hajdarević, Hadija Jakupović i Kasim Zoranić.<ref>https://www.blic.rs/vesti/politika/ugljanin-hoce-drzavu-sandzak/x9mvtsm</ref> *Potpredsjednik SDA za bivšu Jugoslaviju (izabran na Kongresu SDA u Sarajevu 30.11.1991. godine), *Dana [[29. juli|29. jula]] [[1995]]. godine na Skupštini SDA Sandžaka ponovo izabran za njenog predsjednika, *Na Skupštini BNVS-a ponovo izabran 10.05.1998. godine za predsjednika BNVS-a za naredni petogodišnji mandat, *Na novembarskim izborima [[1996]]. godine u SRJ izabran za saveznog poslanika u Vijeću građana Savezne Skupštine SRJ ispred Koalicije "Lista za Sandak dr Sulejman Ugljanin", *Od [[1991]]. godine aktivno učestvovao u međunarodnim forumima na razrješenju jugoslavenske krize kao naprimjer: **Učešće na Međunarodnoj konferenciji o manjinama 1991. godine, **Govor u Evropskom parlamentu na komisiji za jugoistočnu Evropu septembra [[1991]]. godine, **Učešće na Mirovnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji u Hagu-Holandija, septembra, oktobra i novembra 1991. godine, **Prisustvovao zasjedanju KEBS-a u Helsinkiju 29. juna 1992. godine, kada je donesena odluka o uplićivanju Misije KEBS-a za [[Sandžak]], [[Kosovo]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]], **Učešće na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji u [[London]]u 26-28 augusta 1992. godine, **Učešće u radu Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u [[Ženeva|Ženevi]], tokom [[1992]]., [[1993]]. i [[1994]]. godine, **Učešće na Samitu lidera OIC u [[Casablanca|Casablanci]]-[[Maroko]], 12-15. decembra 1994. godine, **Učešće na Osmom samitu OIC-a u [[Teheran]]u, 9-11. decembra [[1997]]. godine, **Učešće u radu Generalne Skupštine UNP-a u [[Haag]]u-[[Holandija]], 20-26. januara [[1995]]. godine i govor na Konferenciji o sprečavanju konflikta, **Govor u Evropskom parlamentu, [[Brisel]]-[[Belgija]] 24. maja 1995. godine, *Od 14.09.1993. godine do 30.09.1996. godine proveo je u egzilu, jer su mu vlasti u [[Beograd]]u spriječile povratak u zemlju, izdavanjem potjernice protiv njega dok se, u vrijeme diplomatske aktivnosti u okviru Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji nalazio u Ženevi, *Nakon što mu je Odbor za mandatsko-imunitetska pitanja Savezne Skupštine SRJ oduzeo poslanički imunitet, 11.07.1997. godine, otpocet je montirani politički proces protiv Sulejmana Ugljanina u kojem se kao predsjednik BNVS-a i predsjednik SDA Sandžaka neosnovano optužuje za secesiju i neprijateljsku djelatnost.<ref>http://sandzakpress.net/zavrsen-maratonski-sudski-proces-protiv-sandzacke-grupe{{Mrtav link}}</ref> *Svojevoljno priznanje za svoj politički rad i opredjeljenje za politiku nenasilja je Izvještaj međunarodne nevladine organizacije UNPO, Generalne Skupštine održane u [[Talin]]u u [[Estonija|Estoniji]] [[1997]]. godine u okviru koje je održana Konferencija o ne nasilju gdje izmedu ostalog stoji: "Najisprofilisaniji i najuspješniji pokreti ne nasilja koji su urezani u naše pamćenje su svakako Indijski oslobodilački pokret i američki pokret za građanska prava. Zajednička osobina im je da su imali svoje jake, harizmatične i dosljedne lidere. Teško je i zamisliti uspjeh bilo kojeg od ova dva pokreta bez velikog udjela ličnih sposobnosti njihovoh lidera da galvaniziraju svoj narod i svjetsko javno mnjenje u korist svog kursa posjedujući veliku snagu i disciplinu da istraju u korišćenju metoda nenasilja. Oba njihova lidera, i [[Mahatma Gandhi]] i Reverend [[Martin Luther King]] bili su izuzetne ličnosti, bez kojih ovi pokreti nikada ne bi postali efikasni. Savremeni primjeri takvih lidera su njegova svjetlost [[Dalaj Lama]] sa [[Tibet]]a, [[San Su Kui]] iz [[Burma|Burme]], [[Ibrahim Rugova]] s Kosova, [[Mustafa Jamijev]] sa [[Krim]]a, preminuli Ken Saro Viva voda Ogona, te Sulejman Ugljanin iz Sandžaka". ==Reference== {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Ugljanin, Sulejman}} [[Kategorija:Srbijanski političari]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Biografije, Kosovska Mitrovica]] [[Kategorija:Rođeni 1953.]] hrsa468hvg5uczn0ogk6ld5349tyvp0 Prvi zakon termodinamike 0 58635 3713615 3162196 2025-06-10T20:59:53Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 3713615 wikitext text/x-wiki '''Prvi zakon [[termodinamika|termodinamike]]''' možemo shvatiti kao jednu formulaciju zakona održanja (očuvanja) energije, prema kojemu je toplota tek jedan oblik energije, te i za toplotu vrijedi [[zakon očuvanja energije]]. Ako neki sistem vrši [[rad]] i dovedena mu je [[toplota]] (vrste energije), zakon očuvanja energije i dalje vrijedi. Stoga je ta energija sadržana u sistemu u konačnom stanju, u obliku koji nazivamo [[unutrašnja energija]] U. Ako označimo sa ''W'' rad koji se vrši na sistemu, ''q'' [[Energija|energiju]] prenesenu na sistem kao toplotu i ΔU rezultirajuću promjenu unutrašnje energije, matematički izraz za prvi zakon termodinamike je: :<math>\ \Delta U=q+W</math> Unutrašnja energija zatvorenog sistema je jednaka energiji koja prolazi kroz njegovu granicu kao toplota i rad. Ako ništa ne prolazi (izoliran sistem), onda je ΔU = 0.<ref name="Atkins">P. W. Atkins: Physical Chemistry, Fourth edition, 1990, Oxford University press</ref> Prvi zakon termodinamike često se izražava kao: [[Perpetuum mobile prve vrste]] nije moguć. [[Perpetuum mobile]] prve vrste bio bi uređaj koji bi u nekom procesu proizvodio energiju "ni iz čega". === Konvencija o predznaku === Prema konvenciji q i W su pozitivni kada se sistemu dovodi energija kao toplota ili rad. Kada energija napušta sistem (izlazi iz sistema) kao toplota ili rad, onda su q i W negativni.<ref name="Atkins">P. W. Atkins: Physical Chemistry, Fourth edition, 1990, Oxford University press</ref> == Također pogledajte == * [[Termodinamika]] == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Termodinamika]] rtr4k7c2v5lgqfm3uzlwnrgdgvtyjh3 Višestruki integral 0 68820 3713614 3703736 2025-06-10T20:59:36Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713614 wikitext text/x-wiki {{Infinitezimalni račun|multivariable}} [[Datoteka:Areabetweentwographs.svg|mini|desno|Integral kao površina između dvije krive.]] '''Višestruki integral''' je vrsta ''određenog'' '''[[integral]]a''' za [[Funkcija (matematika)|funkcije]] sa više od jedne realne [[varijabla|varijable]], naprimjer, <math>f(x,y)</math> ili <math>f(x,y,z)</math>. [[Datoteka:Volume under surface.png|desno|mini|Dvostruki integral kao zapremina ispod površine. Pravougli region na dnu tijela je domen integracije, dok je površina grafik funkcije sa dvije promjenljive koja se integrali.]] == Uvod == Baš kao što određeni integral pozitivne funkcije sa jednom varijablom predstavlja [[površinu]] u području između grafa funkcije i'' x''-ose, '''dvostruki integral''' pozitivne funkcije dviju varijabli predstavlja [[zapreminu]] u područje između površine definisane funkcije i ravnine koja sadrži njihove [[domen (matematika)|domene]]. (Imajte na umu da se ista zapremina može dobiti preko '''trostrukog integrala''' - integral funkcije u tri varijable - konstantne funkcije ''f'' od ('' x'','' y'' ,'' z'') = 1 preko spomenutog područja između površine i ravnine.) Ako postoji više varijabli, višestruki integral će dati [[hyper-zapreminu]] i višedimenzionalnu funkciju. Višestruka integracija funkcija u <math>\;n</math> variablama: <math>\;f(x_1,x_2,\ldots,x_n)</math> preko domena <math>\;D</math> najčešće predstavlja postavljanje integralnih znakova u obrnutom redoslijedu rješavanja (krajnji lijevi integralni znak se izračunava zadnji) nastavljajući po funkciji i integrand argumentimaa u pravilnom redoslijedu (krajnji desni argument se izračunava zadnji). Domena integracije ili je zastupljena simbolično za svaki integrand preko svakog integralnog znaka, ili je često skraćena od strane varijable na krajnjem desnom integralnom znaku: :<math> \iint \ldots \int_\mathbf{D}\;f(x_1,x_2,\ldots,x_n) \;\mathbf{d}x_1 \mathbf{d}x_2\!\ldots\mathbf{d}x_n </math> Budući da je nemoguće izračunati [[antiderivative]] od funkcija sa više od jedne varijable,'' neodređeni'' višestruki integrali ne postoje. Zbog toga su svi višestruki integrali ''određeni'' integrali. == Primjeri == Na primjer, zapremina [[paralelopiped]]a stranica 4×6×5 može se izračunati na dva načina: * Dvostrukim integralom :: <math>\iint_D 5 \ dx\, dy</math> : funkcije ''f''(''x'', ''y'') = 5 izračunatu u oblasti ''D'' u ''xy''-ravni koja predstavlja bazu paralelopipeda. * Trostrukim integralom ::<math>\iiint_\mathrm{paralelopiped} 1 \, dx\, dy\, dz</math> :konstantne funkcije 1 izračunate na paralelopipedu. == Matematička definicija == Neka je ''n'' [[cijeli broj]] veći od 1. Uzmimo takozvani'' poluotvoreni'' '' n-dimenzionalni pravougaonik'' (nazovimo ga jednostavno '' pravougaonik''). Za [[ravan]],'' N'' = 2, i ''višestruki integral'' je samo dvostruki integral. : <math>T=[a_1, b_1)\times [a_2, b_2)\times\cdots \times [a_n, b_n)\subset \mathbb R^n.</math> Podijelimo svaki interval <math>[a_i, b_i)</math> na određeni broj nepreklapajućih podintervala, sa svakim podintervalom zatvorenom na lijevom kraju, i otvorenom na desnom kraju. Označimo takve podintervale sa <math>I_i.</math> Zatim, porodicu subrectangles u obliku : <math>C=I_1\times I_2\times \cdots\times I_n</math> je [[partition (set theory)|particija]] od <math>T,</math> što daje subrectangles <math>C</math> koji su ne-preklapajući i njihova unija je <math>T.</math>. ''Diameter'' subrectangle <math>C</math> su po definiciji najveće dužine intervala čiji proizvod je <math>C,</math> u diametru date particije od <math>T</math> su definisane kao najveći diametri subrectangles u particiji. Neka je <math>f:T\to \mathbb R</math> funkcija definisana pravougaonikom <math>T.</math> Razmotrimo particiju :<math>T=C_1\cup C_2\cup \cdots \cup C_m</math> od <math>T</math> definisanom iznad, gdje je <math>m</math> pozitivni integer. '''Riemannov zbir''' je zbir od oblika :<math>\sum_{k=1}^m f(P_k)\, \operatorname{m}(C_k)</math> gdje za svaku <math>k</math> tačku <math>P_k</math> je u <math>C_k,</math> i <math>\operatorname{m}(C_k)</math> je proizvod dužina intervala čiji Kartezijev proizvod je <math>C_k.</math> Funkcija <math>f</math> je '''Riemann integrabilna''' ako je [[limit (mathematics)|granica]] :<math>S = \lim_{\delta \to 0} \sum_{k=1}^m f(P_k)\, \operatorname{m}\, (C_k)</math> postoji, gdje je granica preuzela sve particije od <math>T</math> od diametra najviše <math>\delta.</math> Ako je <math>f</math> Riemann integrabilna, <math>S</math> se zove '''Riemann integral''' od <math>f</math> nad <math>T,</math> i označava se : <math>\int_T\!f(x)\,dx.</math> Riemann integral funkcije definisane nad proizvoljno omeđenom <math>n</math>-dimenzionalnom postavkom se može definisati proširivanjem te funkcije na funkciju definisanu preko poluotvorenog pravoganika čije vrijednosti su nula izvan domena izvorne funkcije. Zatim, integral izvorne funkcije preko izvornog domena definiše se kao integral proširene funkcije nad njegovim pravougaonim domenom, ako postoji. Ono što slijedi Riemannov integral u ''n'' dimenzijama će se zvati '''višestruki integral'''. === Osobine === Višestruki integrali imaju mnoge iste osobine integrala funkcija sa jednom varijablom (linearnost, aditivnost, monotonicity, itd.). Čak šta više, baš kao što je u jednoj varijabli, može se koristiti višestruki integral da se pronađe prosjek funkcije u datoj postavci. Još preciznije, data postavka <math>D\subset \mathbb R^n</math> i integrabilna funkcija <math>f</math> nad <math>D</math>, prosječna vrijednost od <math>f</math> nad njenim domenom je data :<math>\bar{f} = \frac{1}{m(D)} \int_D f(x)\, dx,</math> gdje je <math>\;m(D)</math> [[Mjera (matematika)|mjera]] od <math>\;D</math>. === Posebni slučajevi === U slučaju <math>T \subseteq \mathbb{R}^2,</math> integral :<math>\ell = \iint_T f(x,y)\, dx\, dy </math> je '''dvostruki integral''' od ''F'' na ''T'', i ako <math>T \subseteq \mathbb{R}^3</math> integral :<math>\ell = \iiint_T f(x,y,z)\, dx\, dy\, dz</math> je '''trostruki integral''' od ''F'' na ''T''. Onda, prema uobičajenom načinu obilježavanja u matematici, dvostruki integral ima dva integralna znaka, a trostruki integral ima tri, a to je samo zbog praktičnosti u označavanju, a zgodno je prilikom računanja višestrukih integrala kao ponovljenog integrala (kao što je prikazano u nastavku članka). == Metode integracije == Rješavanje problema s višestrukim integralima sastoji se (u većini slučajeva) u pronalaženju načina da se višestruki integral smanji u nizove integrala sa jednom varijablom, gdje je svaki pojedinačno i direktno rješiv. === Direktno izračunavanje === Ponekad je moguće odrediti rezultat integracije bez ikakvih proračuna. ==== Konstante ==== U slučaju [[konstantna funkcija|konstantne funkcije]], rezultat je jednostavan: jednostavno pomnožite mjeru stalnom funkcijom ''c''. Ako je ''c'' = 1, te je integriran preko podregije od '''R'''<sup>2</sup> to daje prostor u regiji, dok je u '''R'''<sup>3</sup> to je volumen regije. * Naprimjer: ::<math>D = \{ (x,y) \in \mathbb{R}^2 \ : \ 2 \le x \le 4 \ ; \ 3 \le y \le 6 \}</math> and <math>f(x,y) = 2\,\!</math> :Integrirajmo ''f'' od ''D'': ::<math>\int_3^6 \int_2^4 \ 2 \ dx\, dy = \mbox{area}(D) \cdot 2 = (2 \cdot 3) \cdot 2 = 12.</math> ==== Korištenje mogućih simetričnosti ==== U slučaju domena gdje postoji simetrija poštujući barem jednu od osa i gdje funkcija ima barem jedan [[Paritet (matematika)|paritet]] u odnosu na varijable, integral postaje ništavan (zbir suprotnih i jednakih vrijednosti je nula). Dovoljno je da je-u funkcijama na '''R'''<sup>''n''</sup> - zavisna varijabla nije jednaka sa osama simetrije. * Primjer (1): :S obzirom da je <math>f(x,y) = 2 \ \sin(x) - 3 \ y^3 + 5</math> i <math>T = x^2 + y^2 \le 1</math> je integralno područje (disk sa [[radius]]om 1 u središtu presjeka osa, [[granica]] uključena). :Korištenjem svojstva linearnosti, integral se može rastaviti u tri dijela: ::<math>\iint_T (2 \ \sin(x) - 3 \ y^3 + 5) \ dx \, dy = \iint_T 2 \ \sin(x) \ dx \, dy - \iint_T 3 \ y^3 \ dx \ dy + \iint_T 5 \ dx \ dy</math> :2 sin(''x'') and 3''y''<sup>3</sup> su obje neparne funkcije i štoviše očito je da'' T'' disk ima simetriju za'' x'', pa čak i'' y'' osu, dakle jedini doprinos konačnom rezultatu integrala je ta od stalne funkcije ''5'', jer su ostala dva komada nula. * Primjer (2): :Razmotrimo funkciju <math>f(x,y,z) = x \ e^{y^2 + z^2}</math> i - kao integraciono područje - [[sfera]] sa radiusom 2 i središtem u presjeku osa <math>T = x^2 + y^2 + z^2 \le 4</math>. "Lopta" je simetrična oko sve tri ose, ali to je dovoljno da se integriraju s obzirom na ' x''-osu da pokaže da je integral 0, jer je funkcija neparna funkcija te varijable. === Formule redukcije (smanjenja) === Formule smanjenja koriste koncept [[jednostavan domen|jednostavne domene]] da omogući raščlanjivanje višestrukog integrala kao proizvoda drugih jednovarijabilnih integrala. Ovi se moraju riješiti s desna na lijevo s obzirom na druge varijable kao konstante (što je isti postupak kao pri računanju [[Parcijalna derivacija|parcijalne derivacije]] s). ==== Normalne domene na '''R'''<sup>2</sup> ==== ===== ''x''-osa ===== Ako je '' D'' mjerljiv domen okomit na ''x''-osu i <math>f: D \longrightarrow \mathbb{R}</math> je [[kontinuirana funkcija]]; onda su α(''x'') i β(''x'') (definisane u [''a'',''b''] intervalu) dvije funkcije koje određuju ''D''. Onda je: :<math>\iint_T f(x,y)\ dx\, dy = \int_a^b dx \int_{ \alpha (x)}^{ \beta (x)} f(x,y)\, dy.</math> ===== ''y''-osa ===== Ako je ''D'' mjerljiv domen okomit na ''y''-osu i <math>f: D \longrightarrow \mathbb{R}</math> je kontinuirana funkcija; onda su ''α(y)'' i β(''y'') (definisani u [''a'',''b''] intervalu) su dvije funlcije koje određuju ''D''. Onda je: :<math>\iint_T f(x,y)\ dx\, dy = \int_a^b dy \int_{ \alpha (y)}^{ \beta (y)} f(x,y)\, dx.</math> [[Datoteka:Esempio-formulediriduzione-r2.svg|mini|160px|desno|Primjer: D područje za integral po formulama redukcije.]] ===== Primjer ===== :Razmotrimo ovo područje: <math>D = \{ (x,y) \ : \ x=0, y=1, y=x^2 \}</math> (pogledati grafik primjera). Izračunaj ::<math>\iint_D (x+y) \, dx \, dy.</math> :Ovaj domen je okomit na obje x i y ose.Za primjenu formule moramo pronaći funkcije koje određuju'' D'', i njegovu interval definiciju. :U ovom slučaju dvije funkcije su: ::<math>\alpha (x) = x^2\,\!</math> and <math>\beta (x) = 1\,\!</math> :dok je interval dobijen iz ukrštanja funkcija sa <math>x = 0\,\!</math>, tako da je interval <math>[a,b] = [0,1]\,\!</math> (normalitet u odnosu na x-osu je izabrana zbog boljeg vizualnog razumijevanja). :Sad je moguće primijeniti formule: ::<math>\iint_D (x+y) \, dx \, dy = \int_0^1 dx \int_{x^2}^1 (x+y) \, dy = \int_0^1 dx \ \left[xy \ + \ \frac{y^2}{2} \ \right]^1_{x^2}</math> :(Prvo se izračunava drugi integral uzimajući ''x'' kao konstantu). Preostale operacije se sastoje od primjenjivanja osnovnih tehnika integracije: ::<math>\int_0^1 \left[xy \ + \ \frac{y^2}{2} \ \right]^1_{x^2} \, dx = \int_0^1 \left(x + \frac{1}{2} - x^3 - \frac{x^4}{2} \right) dx = \cdots = \frac{13}{20}.</math> :Ako izaberemo normalitet u odnosu na y-osu možemo izračunati ::<math>\int_0^1 dy \int_0^{\sqrt{y}} (x+y) \, dx.</math> :i dobiti istu vrijednost. [[Datoteka:Dominio-normalità r3 esempio.svg|mini|160px|desno|Primjer normalnog domena u R3 (''xy''-ravni).]] ==== Normalne domene na R<sup>3</sup> ==== Proširenje ovih formula na trostruke integrale bi trebalo biti očigledna: ''T'' je domen okomit na ''xy''-ravan u odnosu na α (''x'',''y'',''z'') i β(''x'',''y'',''z'') funkcije. Onda je: :<math>\iiint_T f(x,y,z) \ dx\, dy\, dz = \iint_D dx\, dy \int_{\alpha (x,y,z)}^{\beta (x,y,z)} f(x,y,z) \, dz</math> (ova definicija je ista za ostalih 5 slučajeva normaliteta na '''R'''<sup>3</sup>). === Promjena varijabli === Granice integracije često nisu lahko zamjenljive (bez normaliteta ili sa složenim formulama da se integriraju), možemo uraditi ''promjenu varijabli'' i prepisati integral u "boljem" području, što može biti opisano u jednostavnijim formulama. Da bismo to učinili, funkcija mora biti prilagođena novim koordinatama. :<u>Primjer (1-a)</u>: ::Funkcija je <math>f(x, y) = (x-1)^2 +\sqrt y</math>; ::ako usvojimo ovu zamjenu <math>x' = x-1, \ y'= y \, \!</math> onda je <math>x = x' + 1, \ y=y' \,\!</math> ::dobijamo novu funkciju <math>f_2(x,y) = (x')^2 +\sqrt y</math>. * Slično za domen jer je omeđen izvornim varijablama koje su pretvorene prije u ('' x'' i'' y'' primjeru). * diferencijali'' dx'' i'' dy'' transformirani preko [[matrica Jacobijeve determinante|matrice Jacobijeve determinante]] sadrži parcijalne derivacije transformacija u odnosu na novu varijablu (uzeti u obzir kao primjer, diferencijalnu transformaciju u polarnim koordinatama). Postoje tri glavne "vrste" promjena varijabli (jedna u '''R'''<sup>2</sup>, druga u '''R'''<sup>3</sup>); međutim, pogodna zamjena se može naći pomoću istog principa na uopćeniji način. ==== Polarne koordinate ==== {{Glavni|Polarni koordinatni sistem}} [[Datoteka:Passaggio in coordinate polari.svg|mini|270px|desno|Promjena od ''kartezijeve ka polarnim koordinatama.]] U '''R'''<sup>2</sup> ako domen ima kružnu "simetriju", a funkcija ima neke "posebne" karakteristike možemo primijeniti ''transformaciju na polarnim koordinatama'' (vidi primjer na slici), što znači da tačke ''P (x, y)'' u Kartezijevim koordinatama prebacimo na njihova mjesta u polarnim koordinatama. To omogućuje da promijenimo "oblik" u domenu i pojednostavimo operacije. Temeljni odnos da bi uradili transformaciju je sljedeći: :<math>f(x,y) \rightarrow f(\rho \ \cos \phi,\rho \ \sin \phi ).</math> <u>Primjer (2-a)</u>:<br /> :Funkcija je <math>f(x,y) = x + y\,\!</math> :i primjenom transformacije dobivamo ::<math>f(\rho, \phi) = \rho \cos \phi + \rho \sin \phi = \rho \ (\cos \phi + \sin \phi ).</math> <u>Primjer (2-b)</u>: :Funkcija je <math>f(x,y) = x^2 + y^2\,\!</math> :U ovom slučaju imamo: ::<math>f(\rho, \phi) = \rho^2 (\cos^2 \phi + \sin^2 \phi) = \rho^2\,\!</math> :koristeći [[Pitagorin trigonometrijski identitet]] (veoma koristan u pojednostavljivanju ove operacije). Promjena domena je urađena kroz definisanje glavne dužine radijusa i amplitude opisanog ugla da bi definisali ρ, φ intervale počevši od'' x'','' y''. [[Datoteka:Esempio trasformazione dominio da cartesiano polare.svg|mini|230px|desno|Primjer promjene domena od ''kartezijevog ka polarnom''.]] <u>Primjer (2-c)</u>: :Domen je <math>D = x^2 + y^2 \le 4\,\!</math>, da je opseg radijusa 2, očito je da je pokriveni ugao kružni ugao, tako da φ varira od 0 do 2π, dok glavni radijus varira 0-2 (kruna s unutrašnjim radijusom nula je samo krug). <u>Primjer (2-d)</u>: :Domen je <math>D = \{ x^2 + y^2 \le 9, \ x^2 + y^2 \ge 4, \ y \ge 0 \}</math>, da je kružna kruna u pozitivnom dijelu ''y'' poluravnine (pogledajte sliku u primjeru); napomena da φ opisuje ugao ravnine dok ρ varira dva-tri. Stoga promjena domena će biti sljedeći [[pravougaonik]]: ::<math>T = \{ 2 \le \rho \le 3, \ 0 \le \phi \le \pi \}</math>. [[Jacobian determinant|Jakobova determinanta]] ove transformacije je sljedeća: :<math>\frac{\partial (x,y)}{\partial (\rho, \phi)} = \begin{vmatrix} \cos \phi & - \rho \sin \phi \\ \sin \phi & \rho \cos \phi \end{vmatrix} = \rho </math> koji je dobijen umetanjem parcijalne derivacije'' x'' = ρ cos (φ),'' y'' = ρ sin (φ) u prvom reduu u odnosu na ρ i u drugom u odnosu na φ, tako da '' dx dy'' diferencijacije u ovoj transformaciji postaje ρ'' d'' ρ'' d'' φ. Nakon što se funkcija transformira i domen vrednuje, moguće je definisati formulu za promjenu varijabli u polarnim koordinatama: :<math>\iint_D f(x,y) \ dx\, dy = \iint_T f(\rho \cos \phi, \rho \sin \phi) \rho \, d \rho\, d \phi.</math> Trebamo imati na umu da φ vrijedi u [0, 2π] intervalu, dok ρ, jer je to mjera dužine, može imati samo pozitivne vrijednosti. <u>Primjer (2-e)</u>: :Funkcija je <math>f(x,y) = x\,\!</math>. i pošto je domen isti kao u 2-D primjeru. : Iz prethodne analize'' D'' znamo intervale od ρ (2 do 3) i φ (od 0 do π). Sada ćemo promijeniti funkciju: ::<math>f(x,y) = x \longrightarrow f(\rho,\phi) = \rho \ \cos \phi.</math> :napokon primjenjujemo formulu integracije: ::<math>\iint_D x \, dx\, dy = \iint_T \rho \cos \phi \ \rho \, d\rho\, d\phi.</math> :Nakon što su intervali poznati, imamo ::<math>\int_0^{\pi} \int_2^3 \rho^2 \cos \phi \ d \rho \ d \phi = \int_0^{\pi} \cos \phi \ d \phi \left[ \frac{\rho^3}{3} \right]_2^3 = \left[ \sin \phi \right]_0^{\pi} \ \left(9 - \frac{8}{3} \right) = 0.</math> ==== Cilindrične koordinate ==== [[Datoteka:Cylindrical coordinates2.svg|mini|desno|190px|Cilindrične koordinate.]] U '''R'''<sup>3</sup> integracija na domenima s kružnom osnovom može se uraditi prolazom u cilindričnim koordinatama; transformacija funkcije je napravljen prema sljedećem odnosu: <center><math>f(x,y,z) \rightarrow f(\rho \ \cos \phi,\rho \ \sin \phi, z)</math> </center> Transformacija domene se može grafički postići, jer samo oblik baze varira, a visina slijedi oblik početne regije. <u>Example (3-a)</u>: <br /> :Region je <math>D = \{ x^2 + y^2 \le 9, \ x^2 + y^2 \ge 4, \ 0 \le z \le 5 \}</math> (to je "cijev" čija je osnovica kružna kruna 2-d primjer i čija visina je 5), ako je transformacija primjenjena, ovo područje se dobiva: <math>T = \{ 2 \le \rho \le 3, \ 0 \le \phi \le \pi, \ 0 \le z \le 5 \}</math> (to je paralelopiped čija osnova je pravougaonik u 2-d primjer i čija visina je 5). Zbog toga što se ''z'' komponenta ne mijenja tokom transformacije, i'' dx dy dz'' diferencijali se razlikuju kao u prolazu u polarnim koordinatama: dakle, oni postaju''ρ dρ dφ dz''. Konačno, moguće je primijeniti završnu formulu u cilindričnim koordinatama: :<math>\iiint_D f(x,y,z) \, dx\, dy\, dz = \iiint_T f(\rho \cos \phi, \rho \sin \phi, z) \rho \, d\rho\, d\phi\, dz.</math> Ova metoda je prikladna kod cilindričnih ili konusnih domena ili u područjima gdje je lahko izdvojiti ''z'' interval, pa čak i transformisati kružnu osnovicu i funkciju <u>Primjer (3-b)</u>: :Funkcija je <math>f(x,y,z) = x^2 + y^2 + z\,\!</math> i kao domen integracije ovog [[cylinder(geometry)|cilindra]]: <math>D = \{ x^2 + y^2 \le 9, \ -5 \le z \le 5 \}</math>. :Transformacija ''D'' u cilindričnim koordinatama je sljedeća: ::<math>T = \{ 0 \le \rho \le 3, \ 0 \le \phi \le 2 \pi, \ -5 \le z \le 5 \}.</math> :dok funkcija postaje ::<math>f(\rho \ \cos \phi,\rho \ \sin \phi, z) = \rho^2 + z\,\!</math> :Konačno možemo primijeniti formulu integracije: ::<math>\iiint_D (x^2 + y^2 +z) \, dx\, dy\, dz = \iiint_T ( \rho^2 + z) \rho \, d\rho\, d\phi\, dz;</math> :razvijajući formulu koju imamo ::<math>\int_{-5}^5 dz \int_0^{2 \pi} d\phi \int_0^3 ( \rho^3 + \rho z )\, d\rho = 2 \pi \int_{-5}^5 \left[ \frac{\rho^4}{4} + \frac{\rho^2 z}{2} \right]_0^3 \, dz</math> ::<math>= 2 \pi \int_{-5}^5 \left( \frac{81}{4} + \frac{9}{2} z\right)\, dz = \cdots = 855 \pi.</math> ==== Sferne koordinate ==== [[Datoteka:Spherical Coordinates.svg|mini|desno|190px|Sferne koordinate.]] U '''R'''<sup>3</sup> neke domene imaju sfernu simetriju, tako da je moguće odrediti koordinate svake tačke integracije regije dva ugla i jedne udaljenosti. Te je stoga moguće koristiti '' prolaz u [[Sferni koordinatni sistem|sferne koordinate]]''; funkcija je promijenjena ovim odnosom: <center> <math>f(x,y,z) \longrightarrow f(\rho \cos \theta \sin \phi, \rho \sin \theta \sin \phi, \rho \cos \phi)\,\!</math> </center> Imajmo na umu da tačke na ''z'' osi nemaju preciznu karakterizaciju u sfernim koordinatama, tako''<math>\phi</math>'' može varirati između 0 i π . Očigledno je da je sfera bolji domen integracije za ovaj prolaz. <u>Primjer (4-a)</u>: <br /> :Domen je <math>D = x^2 + y^2 + z^2 \le 16</math> (sfera sa radijusom 4 i centrom u osnovici); uvođenjem transformacije dobijamo područje: <math>T = \{ 0 \le \rho \le 4, \ 0 \le \phi \le 2 \pi, \ 0 \le \theta \le \pi \}.</math> :Jakobova determinanta ove transformacije je sljedeća: ::<math>\frac{\partial (x,y,z)}{\partial (\rho, \theta, \phi)} = \begin{vmatrix} \cos \theta \sin \phi & - \rho \sin \theta \sin \phi & \rho \cos \theta \cos \phi \\ \sin \theta \sin \phi & \rho \cos \theta \sin \phi & \rho \sin \theta \cos \phi \\ \cos \theta & - \rho \sin \theta & 0 \end{vmatrix} = \rho^2 \sin \theta </math> :''dx dy dz'' diferencijali su onda transformisani u ρ<sup>2</sup> sin(θ) ''d''ρ ''d''θ ''d''φ. :Konačno dobijamo završnu formulu integracije: ::<math>\iiint_D f(x,y,z) \, dx\, dy\, dz = \iiint_T f(\rho \sin \theta \cos \phi, \rho \sin \theta \sin \phi, \rho \cos \theta) \rho^2 \sin \theta \, d\rho\, d\theta\, d\phi.</math> :Bolju integraciju domena za ovaj prolaz očito dobijamo upotrebom sfere. Bolje je koristiti ovu metodu u slučaju sfernih domena '''i''' u slučaju funkcija koje se mogu lahko pojednostaviti, sa prvim temeljnim odnosom trigonometrije, produženim u '''R'''<sup>3</sup> (pogledajte primjer 4-b); u drugim slučajevima bolje je koristiti cilindrične koordinate (pogledajte primjer 4-c). <math>\iiint_T f(a,b,c) \rho^2 \sin \theta \, d\rho\, d\theta\, d\phi.</math> Imajmo na umu da dodatni <math>\rho^2</math> i <math>\sin \theta</math> dolazi od Jakobove determinante. <u>Primjer (4-b)</u>:<br /> :''D'' je isto područje iz primjera 4-a i <math>f(x,y,z) = x^2 + y^2 + z^2\,\!</math> je funkcija koja se integriše. :Njena transformacija je veoma jednostavna: ::<math>f(\rho \sin \theta \cos \phi, \rho \sin \theta \sin \phi, \rho \cos \theta) = \rho^2,\,</math> :dok znamo intervale transformisanog područja ''T'' od ''D'': ::<math>(0 \le \rho \le 4, \ 0 \le \phi \le 2 \pi, \ 0 \le \theta \le \pi).\,</math> :Stoga primjenjujemo formulu integracije: ::<math>\iiint_D (x^2 + y^2 +z^2) \, dx\, dy\, dz = \iiint_T \rho^2 \ \rho^2 \sin \theta \, d\rho\, d\theta\, d\phi,</math> :i razvijanjem dobijamo: ::<math>\iiint_T \rho^4 \sin \theta \, d\rho\, d\theta\, d\phi = \int_0^{\pi} \sin \theta \,d\theta \int_0^4 \rho^4 d \rho \int_0^{2 \pi} d\phi = 2 \pi \int_0^{\pi} \sin \theta \left[ \frac{\rho^5}{5} \right]_0^4 \, d \theta</math> ::<math>= 2 \pi \left[ \frac{\rho^5}{5} \right]_0^4 \left[- \cos \theta \right]_0^{\pi} = 4 \pi \cdot \frac{1024}{5} = \frac{4096 \pi}{5}.</math> <u>Primjer (4-c)</u>: :Domen ''D'' je lopta sa centrom u osnovi i radijusom ''3a'' (<math>D = x^2 + y^2 + z^2 \le 9a^2 \,\!</math>) i <math>f(x,y,z) = x^2 + y^2\,\!</math> je funkcija koja se integrira. :Gledajući na domen, čini se prikladnim prihvatiti prolaz u sfernim koordinatama, u stvari, intervali varijabli koje razgraničavaju novo ''T'' područje su očito: ::<math>0 \le \rho \le 3a, \ 0 \le \phi \le 2 \pi, \ 0 \le \theta \le \pi.\,</math> :Međutim, uvodeći transformaciju dobijamo ::<math>f(x,y,z) = x^2 + y^2 \longrightarrow \rho^2 \sin^2 \theta \cos^2 \phi + \rho^2 \sin^2 \theta \sin^2 \phi = \rho^2 \sin^2 \theta</math>. :Primjenjujući formulu za integraciju dobili bismo: ::<math>\iiint_T \rho^2 \sin^2 \theta \rho^2 \sin \theta \, d\rho\, d\theta\, d\phi = \iiint_T \rho^4 \sin^3 \theta \, d\rho\, d\theta\, d\phi</math> :koju je veoma teško riješiti. Ovaj problem će se riješiti koristeći prolaz u cilindričnim koordinatama. Novi ''T'' intervali su ::<math>0 \le \rho \le 3a, \ 0 \le \phi \le 2 \pi, \ - \sqrt{9a^2 - \rho^2} \le z \le \sqrt{9a^2 - \rho^2};</math> :''z'' interval je bio dobijen dijeljem lopte na dvije hemisfere jednostavno rješavanjem [[nejednakosti]] iz formule od ''D'' (a zatim direktno mijenjajući ''x<sup>2</sup> + y<sup>2</sup>'' u ''ρ<sup>2</sup>''). Nova funkcija je jednostavno ''ρ<sup>2</sup>''. Primjenjujući formulu integracije ::<math>\iiint_T \rho^2 \rho \ d \rho d \phi dz</math>. :Zatim dobijamo ::<math>\int_0^{2 \pi} d\phi \int_0^{3a} \rho^3 d\rho \int_{- \sqrt{9a^2 - \rho^2} }^{\sqrt{9 a^2 - \rho^2} }\, dz = 2 \pi \int_0^{3a} 2 \rho^3 \sqrt{9 a^2 - \rho^2} \, d\rho.</math> :Sad primijenimo transformaciju ::<math>9 a^2 - \rho^2 = t\,\! \longrightarrow dt = -2 \rho\, d\rho \longrightarrow d\rho = \frac{d t}{- 2 \rho}\,\!</math> :(novi intervali postaju <math>0, 3a \longrightarrow 9 a^2, 0</math>). Dobijamo ::<math>- 2 \pi \int_{9 a^2}^{0} \rho^2 \sqrt{t}\, dt</math> :je <math>\rho^2 = 9 a^2 - t\,\!</math>, dobijamo ::<math>-2 \pi \int_{9 a^2}^0 (9 a^2 - t) \sqrt{t}\, dt,</math> :nakon preokretanja granica integracije i množenjem uslova između zagrada, moguće je rastaviti integral u dva dijela koji se mogu direktno riješiti: ::<math>2 \pi \left[ \int_0^{9 a^2} 9 a^2 \sqrt{t} \, dt - \int_0^{9 a^2} t \sqrt{t} \, dt\right] = 2 \pi \left[9 a^2 \frac{2}{3} t^{ \frac{3}{2} } - \frac{2}{5} t^{ \frac{5}{2}} \right]_0^{9 a^2}</math> ::<math>= 2 \cdot 27 \pi a^5 ( 6 - \frac{2}{5} ) = 54 \pi \frac{28}{5} a^5 = \frac{1512 \pi}{5} a^5.</math> :Zahvaljujući prolazu u cilindričnim koordinatama bilo je moguće svesti trostruki integral na lakši jednovarijabilni integral. Pogledati također ulaz razlika u zapremini [[nabla u cilindričnim i sfernim koordinatama]]. == Primjer matematičke primjene - izračunavanje zapremine == Zahvaljujući prethodno opisanim metodama moguće je odrediti zapreminu nekim tijela. * '''[[Cilindar (geometrija)|Cilindar]]''': Zamislimo oblast integracije kao kružnu bazu poluprečnika ''R'' i konstantnu funkciju kao konstantu na visini ''h''. Moguće je ovo zapisati u polarnim koordinatama na ovaj način: ::<math>\mathrm{Zapremina} = \int_0^{2 \pi } d \phi \int_0^R h \rho \ d \rho = h 2 \pi \left[\frac{\rho^2}{2 }\right]_0^R = \pi R^2 h</math> : ''Provjera'': Zapremina = [[površina]] baze * visina = <math>\pi R^2 \cdot h</math> * '''[[Sfera]]''': Za ovaj primjer možemo upotrijebiti sferne koordinate na konstantnu integracionu funkciju ''1'' na sferi istog poluprečnika ''R'': ::<math>\mathrm{Zapremina} = \int_0^{2 \pi }\, d \phi \int_0^{ \pi } \sin \theta\, d \theta \int_0^R \rho^2\, d \rho = 2 \pi \int_0^{ \pi } \sin \theta \frac{R^3}{3 }\, d \theta = \frac{2}{3 } \pi R^3 [- \cos \theta]_0^{ \pi } = \frac{4}{3 } \pi R^3.</math> * '''[[Tetraedar]]''' (trouglasta [[piramida]] ili 3-[[simpleks]]): Zapremina tetraedra iznosi: :: <math>\mathrm{Zapremina} = \int_0^\ell dx \int_0^{\ell-x }\, dy \int_0^{\ell-x-y }\, dz = \int_0^\ell dx \int_0^{\ell-x } (\ell - x - y)\, dy</math> :: <math>= \int_0^\ell (\ell^2 - 2\ell x + x^2 - \frac{ (\ell-x)^2 }{2 })\, dx = \ell^3 - \ell \ell^2 + \frac{\ell^3}{3 } - \left[\frac{\ell^2}{2 } - \ell x + \frac{x^2}{2 }\right]_0^\ell = </math> :: <math> = \frac{\ell^3}{3 } - \frac{\ell^3}{6 } = \frac{\ell^3}{6}</math> : ''Provjera'': Zapremina = površina baze × visina/3 = <math>\frac{\ell^2}{2 } \cdot \ell/3 = \frac{\ell^3}{6}.</math> [[Datoteka:Dominio improprio.svg|mini|desno|140px|Primjer loše definisane oblasti integracije.]] == Višestruki nepravi integral == U slučaju slobodnih domena ili neograđenih funkcija u blizini granice domene, moramo uvesti dvostruki [[nepravi integral]] ili '''trostruki nepravi, integral'''. == Višestruki integrali i iterativni integrali == [[Fubinijeva teorema]] kaže da, ako je :<math>\int_{A\times B} |f(x,y)|\,d(x,y)<\infty,</math> tada je integral [[Apsolutna konvergencija|apsolutno konvergentan]], i tada će višestruki integral dati isti rezultat kao [[iterativni integral]], :<math>\int_{A\times B} f(x,y)\,d(x,y)=\int_A\left(\int_B f(x,y)\,dy\right)\,dx=\int_B\left(\int_A f(x,y)\,dx\right)\,dy.</math> To će se posebno dogoditi ako <math>|f(x,y)|</math> je [[ograničena funkcija]] i ''A'' i ''B'' [[ograničen skup|ograničeni skupovi]]. Ako integral nije apsolutno konvergentan, potrebno je paziti da se ne miješaju pojmovi'' višestruki integral'' i'' iterativni integral'', pogotovo jer se isto označavanje često koristi za obje koncepcije. Označavanje :<math>\int_0^1\int_0^1 f(x,y)\,dy\,dx</math> znači u nekim slučajevima, iterativni integral radije nego pravi dvostruki integral. U iterativnom integralu, vanjski integral :<math>\int_0^1 \cdots \, dx</math> je integral u odnosu na'' x'' u sljedećoj funkciji od '' x'': :<math>g(x)=\int_0^1 f(x,y)\,dy.</math> Dvostruki integral, s druge strane, je definisan s obzirom na područje u ''xy''-ravnini. Ako dvostruki integral postoji, onda je jednak za svaki od dva iterativna integrala(ili "''dy&nbsp;dx''" ili "''dx&nbsp;dy''") i često ga izračunavamo izračunavajući pojedinačno svaki iterativni integral. Ponekad dva iterativna integrala postoje kad dvostruki integral ne postoji, a u nekim slučajevima su dva iterativna integrala različiti brojevi, tj. jedan ima :<math>\int_0^1\int_0^1 f(x,y)\,dy\,dx \neq \int_0^1\int_0^1 f(x,y)\,dx\,dy.</math> Ovo je primjer preuređenja [[uslovna konvergencija|uslovne konvergencije]] integrala. Označavanje :<math>\int_{[0,1]\times[0,1]} f(x,y)\,dx\,dy</math> može se koristiti ako želimo da budemo jasniji u namjeri oko dvostrukog integrala nego iterativnog integrala.<ref>Robert A. Adams, "Calculus: A Complete Course"</ref> == Neke praktične primjene == Ovi integrali se koriste u mnogim aplikacijama u [[fizika|fizici]]. U [[mehanika|mehanici]] [[moment inercije]] se izračunava kao zapremina integrala (koji je trostruki integral) od [[gustoće]] u odnosu na kvadrat udaljenosti od ose: :<math>I_z = \int_V^. \rho r^2\, dV.</math> U [[elektromagnetizam|elektromagnetizmu]], [[Maxwellove jednačine|Maxwellova jednačina]] se može napisati pomoću višestrukih integrala za izračunavanje ukupnog magnetnog i električnog polja. U sljedećem primjeru, [[električno polje]] proizvedeno [[Električni napon|distribucijom napona]] je dobiveno sa ''trostrukim integralom'' vektorske funkcije: :<math>\vec E = \frac {1}{4 \pi \epsilon_0} \int \frac {\vec r - \vec r'}{\left \| \vec r - \vec r' \right \|^3} \rho (\vec r')\, \operatorname{d}^3 r'.</math> <ref>R.K.Jain and S.R.K Iyengar, "Advanced Engineering Mathematics"</ref> == Također pogledajte == * [[Teorema divergencije]] * [[Stokesov teorem]] * [[Greenov teorem]] == Reference == <references/> == Literatura == * Robert A. Adams - Calculus: A Complete Course (5th Edition) {{ISBN|0-201-79131-5}}. * R.K.Jain and S.R.K Iyengar- Advanced Engineering Mathematics (Third edition) 2009, Narosa Publishing House {{ISBN|978-81-7319-730-7}} [[Kategorija:Matematička analiza]] spjcn49mq01t9z6pq0dmsbgh80rmyph Službeni gradovi Bosne i Hercegovine 0 69258 3713670 3643912 2025-06-11T03:54:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713670 wikitext text/x-wiki Osim entiteta, kantona, i općina, [[Bosna i Hercegovina]] također ima i svoja 35 službena grada. Službeni gradovi imaju svoja gradska vijeća ili skupštine. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !colspan=6 |Spisak gradova u Bosni i Hercegovini |- ! width=15% | Grad ! width=10% | Broj naselja ! width=15% | Broj stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]) ! width=15% | Gustoća (km<sup>2</sup>) ! width=15% | Površina grada (km<sup>2</sup>) ! width=10% | {{Tooltip|Ref.|Reference i ostali izvori}} |- | align=left| [[Banja Luka]]||54||185.042||149,36||1.238,91||<ref name=":0">{{Cite web|url=https://predstavnistvorsbg.rs/sr-Latn/kategorija-ltn/gradovi-u-republici-srpskoj-sr-latn/|title=Gradovi u Republici Srpskoj – Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji|website=predstavnistvorsbg.rs|access-date=19. 3. 2024}}</ref> |- | align=left| [[Bihać]]||59||56.261||62,51||900,00|| |- | align=left| [[Bijeljina]]||67||107.715||146,72||733,85||<ref name=":0" /> |- | align="left" | [[Bosanska Krupa]]||37||25.545||45,07||566,73 ||<ref name=":1">{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/konjic-zavidovici-stolac-orasje-bosanska-krupa-i-lukavac-od-veceras-su-gradovi/115627|title=Konjic, Zavidovići, Stolac, Orašje, Bosanska Krupa i Lukavac od večeras su gradovi|website=faktor.ba|language=en|access-date=19. 3. 2024}}</ref> |- | align=left|[[Brčko]]||59||83.516||169,2 ||493,60|| |- | align=left| [[Cazin]]||54||66.149||187,07||353,60|| |- | align=left| [[Čapljina]]||32||26.157||102,18||256,00|| |- | align=left| [[Derventa]]||56||27.404||53,00||516,84||<ref name=":0" /> |- | align=left| [[Doboj]]||83||71.441||92,49||772,09||<ref name=":0" /> |- | align=left| [[Goražde]]||144||20.897||84,23||248,08|| |- | align=left| [[Gračanica]]||23||45.220||209,35||216,00|| |- | align=left| [[Gradačac]]||34||39.340||180,46||218,00|| |- | align=left| [[Gradiška]]||68||51.727||67,91||761,74||<ref name=":0" /> |- | align=left| [[Istočno Sarajevo]]||0||61.516||42,87||1.434,88||<ref name=":0" /> |- | align=left| [[Konjic]]||168||25.148||21,97||1.144,45||<ref name=":1" /> |- | align=left| [[Laktaši]]||37||34.966||90,0||388,34||<ref name=":0" /><ref>{{Cite news|url=https://www.paragraf.ba/dnevne-vijesti/21042022/21042022-vijest4.html|title=ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O TERITORIJALNOJ ORGANIZACIJI RS: Utvrđena promjena statusa Opštine Laktaši u status Grada Laktaši|date=21. 4. 2022|work=Paragraf.ba}}</ref> |- | align=left| [[Livno]]||59||34.133||34,34||994,00|| |- | align=left| [[Lukavac]]||44||44.520||131,58 ||338,36 ||<ref name=":1" /> |- | align=left| [[Ljubuški]]||35||28.184||96,29||292,70|| |- | align=left| [[Mostar]]||60||105.797||90,19||1.175,00|| |- | align=left| [[Novi Travnik]]||52||23.832||98,29||242,47||<ref>{{Cite web|url=https://www.ont.gov.ba/index.php/novosti/1402-zakon-o-gradu-novi-travnik|title=Zakon o gradu Novi Travnik|last=|first=|date=29. 7. 2024|website=ont.gov.ba|language=|access-date=8. 8. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> |- | align=left| [[Orašje]]||14||19.861||154,36 ||128,67 ||<ref name=":1" /> |- | align=left| [[Prijedor]]||71||89.397||107,18||834,06||<ref name=":0" /> |- | align=left| [[Prnjavor]]||63||35.956||57,08||629,95 |<ref name=":0" /> |- | align=left| [[Sarajevo]]||0||275.524||1.947,17||141,50|| |- | align=left| [[Srebrenik]]||49||39.678||159,35||249,00|| |- | align=left| [[Stolac]]||26||14.502||51,83||279,79||<ref name=":1" /> |- | align=left| [[Široki Brijeg]]||34||28.929||74,64||387,60|| |- | align=left| [[Trebinje]]||141||29.198||34,17||854,50||<ref name=":0" /> |- | align=left| [[Tuzla]]||66||110.979||377,48||294,00|| |- | align=left| [[Visoko]]||88||39.938||173,04||230,80|| |- | align=left| [[Zavidovići]]||47||35.988||64,76||555,69||<ref name=":1" /> |- | align=left| [[Zenica]]||83||110.663||198,14||558,50|| |- | align=left| [[Zvornik]]||69||58.856||156,47||376,14||<ref name=":0" /> |- | align=left| [[Živinice]]||29||57.765||198,51||291,00|| |} == Također pogledajte == * [[Općine Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Spiskovi]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|*]] 2kpomw5o97vkaa42anjwl296iq9d04d Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini 0 77705 3713681 3709700 2025-06-11T06:42:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713681 wikitext text/x-wiki Ovaj članak predstavlja spisak svih [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Javni univerziteti == {| class="wikitable sortable" |- ! Univerzitet !Entitet!! Lokacija !Fakulteti!! Osnovan !! Broj studenata (2023/2024) ! Web adresa |- | [[Univerzitet u Banjoj Luci]] |[[Republika Srpska]]||[[Banja Luka]] |17<ref>{{Cite web|url=https://www.unibl.org/sr-lat/clanice/fakulteti|title=Факултети|last=Београду|first=Рачунски центар, Електротехнички факултет, Универзитет у|website=UNIBL|language=|access-date=2025-05-03}}</ref>|| style="text-align:right;" |1975. || style="text-align:right;"|'''10.671''' <ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/obrazovanje/visoko_obrazovanje/Bilten_VisokoObrazovanje_2023_2024_WEB.pdf|title=Visoko obrazovanje, Republički zavod za statistiku RS}}</ref>||{{URL|http://www.unibl.org}} |- | [[Univerzitet u Bihaću]] |[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Bihać]] |7<ref>{{Cite web|url=https://unbi.ba/sadrzaj/fakulteti/9|title=UNBI|website=UNBI|language=|access-date=2025-05-03}}</ref>|| style="text-align:right;" |1997. || style="text-align:right;"|'''1.503''' <ref name=":1">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2024/06/Visoko-obrazovanje.pdf|title=Visoko obrazovanje, Zavod za statistiku FBiH}}</ref>||{{URL|http://www.unbi.ba}} |- | [[Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar]] |[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Mostar]] |8<ref>{{Cite web|url=https://www.unmo.ba/univerzitet/fakulteti/|title=Fakulteti u sklopu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru|website=Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|language=|access-date=2025-05-03}}</ref>|| style="text-align:right;" |1977. || style="text-align:right;"|'''2.808''' <ref name=":1" />||{{URL|http://www.unmo.ba}} |- | [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu]] |[[Republika Srpska]]||[[Istočno Sarajevo]] |17<ref>{{Cite web|url=https://www.ues.rs.ba/la/fakulteti-2/|title=Univerzitet u Istočnom Sarajevu - Fakulteti i Akademije|website=Univerzitet u Istočnom Sarajevu|language=|access-date=2025-05-03}}</ref>|| style="text-align:right;" |1992. || style="text-align:right;"|'''7.224''' <ref name=":0" />||{{URL|http://www.unssa.rs.ba}} |- | [[Univerzitet u Mostaru]] |[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Mostar]] |11<ref>{{Cite web|url=https://www.sum.ba/sum/universitas-mostariensis/|title=- SUM|website=www.sum.ba|access-date=2025-05-03}}</ref>|| style="text-align:right;" |1977. || style="text-align:right;"|'''6.867''' <ref name=":1" />||{{URL|http://www.sum.ba}} |- |[[Univerzitet u Sarajevu]] |[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Sarajevo]] |25<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/org-jedinica|title=Members of the University|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=2025-05-03}}</ref>|| style="text-align:right;" |1949. || style="text-align:right;"|'''20.474''' <ref name=":1" />||{{URL|http://www.unsa.ba}} |- | [[Univerzitet u Tuzli]] |[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Tuzla]] |13<ref>{{Cite web|url=http://untz.ba/organizacione-jedinice/|title=Organizacione jedinice|website=Univerzitet u Tuzli|language=bs-BA|access-date=2025-05-03}}</ref>|| style="text-align:right;" |1976. || style="text-align:right;"|'''6.323''' <ref name=":1" />||{{URL|http://www.untz.ba}} |- | [[Univerzitet u Zenici]] |[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]||[[Zenica]] |8<ref>{{Cite web|url=https://unze.ba/organizacione-jedinice/fakulteti/|title=Fakulteti - Univerzitet u Zenici|date=2015-10-09|language=bs|access-date=2025-05-03}}</ref>|| style="text-align:right;" |2000. || style="text-align:right;"|'''2.925''' <ref name=":1" />||{{URL|http://www.unze.ba}} |} == Broj studenata 2023/2024. akademske godine == {| class="wikitable sortable" |- ! !! Studenti na javnim univerzitetima !! Studenti na privatnim univerzitetima !! Ukupno studenata |- |Federacija Bosne i Hercegovine<ref name=":1" />|| style="text-align:right;" |37.884 (72,96 %) || style="text-align:right;" |14.056 (27,04 %) || style="text-align:right;" |51.940 (100 %) |- |Republika Srpska<ref name=":0" />|| style="text-align:right;" |17.895 (67,98 %) || style="text-align:right;" |8.437 (32,02 %) || style="text-align:right;" |26.332 (100 %) |- | Brčko distrikt<ref name=":2">{{Cite web|url=https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2024/BRC_05_2023_TB_1_BS.pdf|title=Statistika obrazovanja, Brčko distrikt}}</ref>|| style="text-align:right;" |0 (0 %) || style="text-align:right;" |941 (100 %) || style="text-align:right;" |941 (100 %) |- |'''Bosna i Hercegovina'''|| style="text-align:right;" |'''55.779 (70,41 %)'''|| style="text-align:right;" |'''23.434 (29,59 %)'''|| style="text-align:right;" |'''79.213 (100 %)''' |} == Broj studenata za aktuelnu i prethodne akademske godine == {| class="wikitable" |+ ! !2019/2020 !2020/2021 !2021/2022 !2022/2023 !2023/2024 |- |Federacija Bosne i Hercegovine<ref name=":1" /> |58.048 |58.057 |55.577 |53.618 |51.940 |- |Republika Srpska<ref name=":0" /> |29.440 |28.523 |27.583 |26.774 |26.332 |- |Brčko distrikt<ref name=":2" /> |1.036 |879 |782 |831 |941 |- |'''Bosna i Hercegovina''' |88.524 |{{Gubitak}} 87.459 |{{Gubitak}} 83.942 |{{Gubitak}} 81.223 |{{Gubitak}} 79.213 |} == Privatni univerziteti (uključujući samostalne visoke škole i koledže) == * [[Internacionalni univerzitet u Sarajevu]] ([[Sarajevo]]);<ref>{{Cite web|url=https://www.ius.edu.ba/en|title=International University of Sarajevo - IUS|date=2025-04-29|website=www.ius.edu.ba|language=en|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Međunarodni univerzitet Burch]] ([[Sarajevo]]);<ref>{{Cite web|url=https://www.ibu.edu.ba/|title=International Burch University {{!}} IBU|website=www.ibu.edu.ba|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Sarajevo School of Science and Technology|Škola nauke i tehnologije u Sarajevu]] ([[Sarajevo]]);<ref>{{Cite web|url=https://ssst.edu.ba/en|title=SSST - Sarajevo School of Science and Technology|date=2025-04-28|website=ssst.edu.ba/|language=en|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultet javne uprave]] ([[Sarajevo]]);<ref>{{Cite web|url=http://www.fju.edu.ba/|title=Fakultet za javnu upravu|date=2008-05-03|website=web.archive.org|access-date=2025-05-03|archive-date=3. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080503202848/http://www.fju.edu.ba/|url-status=bot: unknown}}</ref> * [[Komunikološki koledž u Banjoj Luci "Kapa Fi"]] (Banja Luka);<ref>{{Cite web|url=https://kfbl.edu.ba/|title=Komunikološki koledž u Banjaluci Kapa Fi – Banja Luka College of Communications Kappa Phi – Visokoškolski studij za komunikologiju, dizajn i engleski jezik – Higher education studies in communications, design and English|website=kfbl.edu.ba|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Panevropski univerzitet Apeiron Banjaluka]] (Banja Luka);<ref>{{Cite web|url=https://apeiron-uni.eu/|title=Panevropski univerzitet Apeiron {{!}} Banja Luka – Univerzitet Evropskih Znanja|date=2008-02-14|language=bs-BA|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[eMPIRICA|Visoka škola računarstva i poslovnih komunikacija eMPIRICA u Brčko distriktu BiH]] ([[Brčko distrikt|Brčko Distrikt]]);<ref>{{Cite web|url=https://empiricom.ba/|title=Početna|website=eMPIRICOM|language=bs-BA|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Evropski univerzitet "Kallos" Tuzla|Evropski univerzitet "Kallos"]] ([[Tuzla]]);<ref>{{Cite web|url=http://eukallos.edu.ba/|title=Evropski univerzitet Kallos Tuzla|website=Evropski univerzitet "Kallos" Tuzla|language=en-US|access-date=20. 4. 2024}}</ref> * [[Univerzitet u Travniku]] ([[Travnik]]);<ref>{{Cite web|url=http://www.unt.ba/|title=Početna - Univerzitet u Travniku|website=www.unt.ba|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Univerzitet Hercegovina]] ([[Međugorje]] i [[Mostar]]);<ref>{{Cite web|url=http://www.sveherc-edu.com/|title=Univerzitet Hercegovina|access-date=28. 2. 2011|archive-date=27. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201127193959/http://www.sveherc-edu.com/|url-status=dead}}</ref> * [[Međunarodni univerzitet "Phillip Noel Baker"]] (Sarajevo);<ref>{{Cite web|url=http://www.iupnb.edu.ba/|title=Internacionalni univerzitet Philip Noel-Baker - Sarajevo - BiH - PO�ETNA|date=2008-08-28|website=web.archive.org|access-date=2025-05-03|archive-date=28. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080828104727/http://www.iupnb.edu.ba/|url-status=bot: unknown}}</ref> * [[Američki Univerzitet u Bosni i i Hercegovini]] (Tuzla, Sarajevo i Banja Luka);<ref>{{Cite web|url=http://www.aubih.edu.ba|title=Američki Univerzitet u BiH}}</ref> * [[Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment]] (Banja Luka);<ref>{{Cite web|url=https://univerzitetpim.edu.ba/|title=Univerzitet PIM – Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment|language=en-US|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Univerzitet za poslovne studije]] (Banja Luka);<ref>{{Cite web|url=http://www.univerzitetps.com|title=One moment, please...|website=www.univerzitetps.com|language=en|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Koledž u Banjoj Luci]] (Banja Luka);<ref>{{Cite web|url=https://blc.edu.ba/|title=Banja Luka College – Akreditovana visokoškolska institucija|language=bs-BA|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Koledž za primjenjene i pravne nauke "Prometej"]] (Banja Luka);<ref>{{Cite web|url=http://www.prometej-bl.com/|title=Koledž za primjenjene i pravne nauke Banja Luka|access-date=24. 7. 2008|archive-date=3. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200803083541/http://prometej-bl.com/|url-status=dead}}</ref> * [[Univerzitet Slobomir P]] ([[Doboj]] i [[Bijeljina]]);<ref>{{Cite web|url=https://spu.ba/|title=Slobomir P Univerzitet|language=bs-BA|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Visoka škola za ekonomiju i informatiku]] ([[Prijedor]]);<ref>{{Cite web|url=https://koledzprijedor.org/|title=College of Informatics and Management Janjoš Prijedor 2004-2010, info contact|last=contact|first=College of Informatics and Management Janjoš Prijedor 2004-2010, info|website=College of Informatics and Management Janjoš Prijedor 2004-2010, info contact|language=en-PH|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Univerzitet Sinergija]] (Bijeljina);<ref>{{Cite web|url=https://sinergija.edu.ba/|title=Univerzitet Sinergija|last=com>|first=Milan Tair (web developer) <milan dot tair at gmail dot|website=sinergija.edu.ba|language=bs-BA|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Univerzitet "VITEZ" Travnik]] ([[Travnik]]);<ref>{{Cite web|url=http://out.edu.ba/|title=Univerzitet "Vitez" u Travniku - Naslovnica|date=2010-07-23|website=web.archive.org|access-date=2025-05-03|archive-date=23. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100723173844/http://out.edu.ba/|url-status=dead}}</ref> * [[Koledž za poslovni menadžment "PRIMUS"]] ([[Gradiška]]);<ref>{{Cite web|url=http://primus-gradiska.com/|title=primus-gradiska.com - V;Š Primus Visoka škola Gradiška Banjakrstvo Javna uprava Marketing Poslovna informatika Resources and Information.|date=2018-04-19|website=web.archive.org|access-date=2025-05-03|archive-date=19. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419101017/http://primus-gradiska.com/|url-status=dead}}</ref> * [[Nezavisni univerzitet Banja Luka]] ([[Banja Luka]]);<ref>{{Cite web|url=https://nubl.org/|title=NUBL|website=NUBL|language=en-US|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Evropski univerzitet Brčko Distrikt]] ([[Brčko distrikt|Brčko Distrikt]])<ref>{{Cite web |url=http://www.bdcentral.net/index.php/ba/aktuelno/vijesti/478-univerzitet-u-brkom |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120327114609/http://www.bdcentral.net/index.php/ba/aktuelno/vijesti/478-univerzitet-u-brkom |archive-date=27. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> * [[Internacionalni Univerzitet Travnik]] ([[Travnik]]);<ref>{{Cite web|url=https://iu-travnik.com/|title=Početna|website=Internacionalni Univerzitet Travnik|language=en-US|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Pravni fakultet Univerziteta u Travniku]] ([[Kiseljak]]);<ref>{{Cite web|url=https://pfk.edu.ba/v2/bs/|title=Početna|website=pfk.edu.ba|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Visoka škola „CEPS-Centar za poslovne studije“]] ([[Kiseljak]]);<ref>{{Cite web|url=https://www.ceps.edu.ba/Default|title=Visoka škola "CEPS-Centar za poslovne studije" Kiseljak|website=www.ceps.edu.ba|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Univerzitet "Bijeljina"]] ([[Bijeljina]]);<ref>{{Cite web|url=https://www.ubn.rs.ba/|title=Pocetna {{!}} Univerzitet "BIJELJINA" Bijeljina|website=www.ubn.rs.ba|access-date=2025-05-03}}</ref> * [[Visoka međunarodna škola Cazin]] ([[Cazin]])<ref>{{Cite web|url=https://www.4icu.org/reviews/universities-english/18033.html|title=Cazin International College Ranking & Overview 2024|website=www.4icu.org|language=en|access-date=20. 4. 2024}}</ref> == Također pogledajte == * [[Obrazovanje]] * [[Univerzitet]] * [[Fakultet]] == Reference == {{Reference}} {{Univerziteti u BiH}} [[Kategorija:Spiskovi univerziteta i koledža|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu|Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija:Spiskovi univerziteta i koledža po državama|Bosna i Hercegovina]] rny0b2d2azls5j2f7ucmb0kvzujjuvv Bahrija Nuri Hadžić 0 79878 3713647 3630401 2025-06-10T22:12:04Z Astrameri 151645 3713647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Bahrija Nuri – Hadžić | slika = Bahrija_Nuri_Hadzic.jpg | veličina_slike = | opis = Lik Bahrije Nuri-Hadžić na poštanskoj marki [[BH Pošta|BH Pošte]] Sarajevo, 1996. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1904|3|4}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1993|10|24|1904|3|4}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Bahrija Nuri Hadžić''' (4. mart 1904 – 24. oktobar 1993) bila je [[Opera|operska]] [[sopran]]istica i [[primadona]].<ref>Rōmanou, Kaitē (ed.) (2009). [https://books.google.com/books?id=u4kZUcgRYGsC&dq=Bahrija+Nuri+Had%C5%BEi%C4%87&pg=PA34 ''Serbian and Greek Art Music: A Patch to Western Music History''], str. 30, 34, 37. Intellect Books edited by</ref> == Rani život == Rano djetinjstvo provela je u [[Mostar]]u, odakle je njen otac, književnik [[Osman Nuri Hadžić]]. Prve časove muzike pohađala je u privatnoj muzičkoj školi Franje Matějovskog u [[Sarajevo|Sarajevu]] prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref name=":0">{{Cite journal|last=Hadžić|first=Fatima|date=2014|title=BAHRIJA NURI HADŽIĆ: PRVA LULU I NEPREVAZIĐENA SALOMA|journal=ZBORNIK RADOVA PROSLAVA 110 GODINA ROĐENJA PRVE BOSANSKOHERCEGOVAČKE ETNOKOREOLOGINJE JELENE DOPUĐE}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}</ref> Nakon završene osnovne škole, obrazuje se u katoličkom samostanu gdje pohađa časove [[klavir]]a i [[Violina|violine]]. == Obrazovanje == Nakon selidbe u Beograd, Bahrija pohađa lokalnu muzičku školu, gdje nastavlja studij klavira. Istovremeno, pohađa časove [[Pjevanje|pjevanja]] u klasi profesorice [[Ivanka Milojević|Ivanke Milojević]], koja savjetuje Bahriju i njene roditelje da nastavi studij. Godine 1923, nakon položenog prijemnog ispita, nastavlja studij na [[Muzička akademija u Beču|Muzičkoj akademiji u Beču]], u klasi profesora [[Theo Lierhammer|Thea Lierhammera]]. == Profesionalni angažman == Od 1928. do 1931. boravi u [[Bern]]u, gdje je otpjevala 23 [[Opera|operne premijere]] ili premijerne obnove, od kojih je jedna uloga u operi "[[Salome (opera)|Salome]]", jedno od njenih najviših umjetničkih dometa i jedna od najboljih interpretacija Salome. Istu ulogu pjevala je u [[Zürich]]u 1939. pod [[dirigent]]skom palicom sámog [[kompozitor]]a, [[Richard Strauss|Richarda Straussa]], povodom njegovog 75. rođendana. Antologijska je i njena interpretacija u operi "[[Lulu]]", [[Austrija|austrijskog]] kompozitora [[Alban Berg|Albana Berga]], koju je pjevala na svjetskoj premijeri također u Zürichu, 1937.<ref name=":0" /> Pjevala je u najpoznatijim [[Evropa|evropskim]] operskim kućama (Beč, Bern, Zürich), a karijeru je završila po vlastitom izboru u [[Narodno pozorište u Beogradu|Beogradskoj operi]] 1960.<ref name=":1" /> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Hadžić, Bahrija Nuri}} [[Kategorija:Rođeni 1904.]] [[Kategorija:Umrli 1993.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački operski pjevači]] [[Kategorija:Soprani]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] 7amphnqn19qtna420xpzeslyfmwg5fl Binom 0 83131 3713627 3708882 2025-06-10T21:07:36Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|1|0 */ 3713627 wikitext text/x-wiki '''Binom''' je matematički izraz koji se sastoji od dva člana, obično povezana znakom sabiranja ili [[Oduzimanje|oduzimanja]].<ref>{{Cite web|url=https://staje.rs/pojmovi/sta-je-binom/|title=Šta je Binom? {{!}} Šta je Enciklopedija|website=Šta je|language=en-US|access-date=2025-05-19}}</ref> U [[elementarna algebra|elementarnoj algebri]], '''binom''' je [[polinom]] sa dva člana; to je suma dva [[monom]]a. Binom je najjednostavniji oblik polinoma, osim monoma. binom <math> a^2 - b^2 </math> može se rastaviti na faktore kao proizvod dva druga binoma: :<math> a^2 - b^2 = (a + b)(a - b). </math> (Ovo je poseban slučaj općenitije formule <math> a^{n+1} - b^{n+1} = (a - b)\sum_{k=0}^{n} a^{k}\,b^{n-k}</math>.) Proizvod dva linearna binoma ''a x + b'' i ''c x + d'' je: :<math> (a x + b)(c x + d) = a c x^2 + (a d + b c) x + b d.</math> Binom podignut na ''n<sup>-ti</sup>'' [[stepenovanje|stepen]]<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/binom|title=binom|last=enciklopedija|first=Hrvatska|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr|access-date=2025-05-19}}</ref>, predstavljen je kao :<math> (a + b)^n </math> može se proširiti uz pomoć [[binomni teorem|binomnog teorema]]<ref>{{Cite web|url=https://www.mathreference.org/index/page/id/49/lg/sr|title=Binomna teorema|website=www.mathreference.org|access-date=2025-05-19}}</ref> ili, ekvivalentno, koristeći [[Pascalov trougao]]<ref>{{Cite web|url=https://www.guru99.com/hr/pascals-triangle-formula-examples.html|title=Pascalov trokut – formula, obrasci i primjeri|date=2024-09-26|website=www.guru99.com|language=hr|access-date=2025-05-19}}</ref>. === Primjer === Jednostavan, ali interesantna primjena navedene binomne formule je "(m,n)-formula" stvaranje [[Pitagorina trojka|Pitagorinih trojki]]<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/pitagorine-trojke|title=Pitagorine trojke|last=enciklopedija|first=Hrvatska|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr|access-date=2025-05-19}}</ref>: za ''m < n'', neka je <math>a=n^2-m^2,\ b=2mn,\ c=n^2+m^2</math>, tada je <math>a^2+b^2=c^2</math>. == Također pogledajte == * [[Binomna distribucija]] * [[Binomni koeficijent]] * [[Spisak tema o faktorijelima i binomima]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20080803080716/http://www.allmathwords.org/binomial.html Binomial] All Math Words Encyclopedia for grades 7-10. {{Commonscat|Binomial theorem}} [[Kategorija:Algebra]] l6jmz26dv3anry2m8ie8wad85dag1oi Wings 0 90127 3713622 3265846 2025-06-10T21:05:28Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713622 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} '''Wings''' (Krila) nekad napisano kao '''Paul McCartney and Wings''' je bio naziv jedne britanske muzičke grupe što je stvorio bivši član Beatles-a [[Paul McCartney]]. Bili su aktivni samo 10 godina, ali su najduže-trajni bend što bi i jedno od Beatles-a stvorio poslje njihovog rastanka. U njihovoj karijeri, Wings su mnoge promjene postava pretrpili. Jedina tri člana grupe koji nikad nisu otišli su bili Paul McCartney ([[Pjevanje|vokal]]), njegova supruga Linda (klavijature), i Moody Blues-ov bivši gitarist/basist/mnogo instrumentalist Denny Laine. Dva puta bend je imao redukciju na ta tri glavna člana. Na prvoj redukiji su snimili vjerovatno njihov najbolji i najuspješni album "Band on the Run." Wings su, u svojoj karjeri, imali tri solo gitariste, i 4 bubnjara. ==Formacija== ===Prva postava=== Dok su se [[Beatles]]-i rastajali oko 1971 godine, [[Paul McCartney]] je poćeo snimanje prvog solo album-a jednostavno nazvan [[McCartney]] (izdat 1970). Prateći vokal su pjevali [[Yoko Ono]], i njegova žena [[Linda McCartney|Linda]]. Kad je album bio izdat, Paul je predložio da Linda bude uvezana u njegovoj muzićkoj karjeri (ona je već pjevala na album-u [[Let it Be]] od Beatles-a) tako da nebi bili razdvojeni kada bude turneja. Linda je odmah na to pristala, i postala je drugi član grupe za klavijaturama. Drugi album [[Ram]] izlazi 1971 godine, i ima pjesme: "Too Many People", "Give Ireland Back to the Irish" na odgovor o eventama Bloody Sunday-a u Irskoj 1970 godine (druga je bila na BBC-u zabranjena). Paul McCartney je onda stvorio Wings oko ljeta 1971 godine. Dodali su bubnjar-a [[Denny Seiwell]]-a koji je imao tajnu audiciju pred Paul i Lind-om. Tada je i Denny Laine bio priznat kao član grupe. Bend je izdao singl Hi Hi Hi, ali zbog mišljenja da je o drogi je isto tako bila zabranjena i b-side C'Moon je ipak bio na ridi-u. Wings su izdali djećiju pjesmu "Mary Had a Little Lamb" 1972 godine. Prvi album, [[Wild Life]], je bio izdat 1971 godine, i Paul McCartney je dodao gitaristu [[Henry McCollough]] iz [[Spooky Tooth]]-a. 1972 godine izlazi album [[Red Rose Speedaway]]. 1973 godine Paul je bio zamoljen da napiše pjesmu za [[James Bond]] film. Pjesma "Live and Let Die" je odmah postala veliki uspjeh i još uvjek je jedno od njegovih najvećih hitova, i bila je prepravljena mnogo puta i još uvjek ostaje na setlist-u koncert-a. Wings su poćeli da snimaju treći album u [[Afrika|Africi]], ali Henry McCollough se odmah izkljućio, a Denny Seiwell ide sledećeg dana. Ovo samo ostavilo McCartney-e i Denny Laine-a da snime vjerovatno jedan od Wings-ovih najboljih album-a [[Band on the Run]] 1973. Odmah su titl, "Jet", "Let me Roll It", i "1985" postali hitovi oko 1973-74 godine. Na albumu ovom se isto tako nalazi pjesma "Helen Wheels" koja se nije pojavila u ranijim britanskim/evropskim verzijama album-a, ali su bili na svakom drugom izdavanju. ===Druga postava=== U 1974 godini, Wings su poćeli novi sastanak. Prvo na mjesto je bio gitarist [[Jimmy McCollough]], a i bubnjar [[Geoffery Briton]]. Izlazi im četvrti album [[Venus and Mars]] te iste godine, i ima hit pjesme "Listen to What the Man Said", "Venus and Mars/Rock Show", i Junior's Farm. Ovaj se album opet snimijo u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], i Geoff Briton odmah odlazi da bi ga 1975 godine zamijenio Joe English (kao Seiwell 1971 godine, English je imao tajnu audiciju). 1975 godine izlazi album [[Wings at the Speed of Sound]] sa hitovima "Let 'em In", i McCartney-ev prvi pokušaj na disko sa pjesmom "Silly Love Songs". Bend je imao tada veliku turneja koja ih je i u [[SAD]] povela za prvi put. Snima ze uživo [[Wings Over America]] sa hit pjesmom "Maybe I'm Amazed" (prvi slabiji uspjeh 1971 godine), ali 1977 godine još veći hit. 1978 godine izlazi [[London Town]] sa pjesmom "With a Little Luck". Kao "Band on the Run", album su simili tri glavna člana grupe. ===Zadnja postava=== Oko 1978 godine, McCartney je poćeo da skuplja članove se grupu "Rochestra" prozvana tako za razlog što bi bio orkestar, i svirali su na album-u [[Concerts for the People of Kampucha]]. 1979 godine izlazi zadnji album Wings-a koji bi se zvao [[Back to the Egg]]. Na njemu svira solo gitarist Laurence Juber, bivši [[Elton Jhon]]-ov bubnjar [[Steve Holly]]. 1980 godine Paul McCartney je bio uhapšen u Japan-u za poseciju maruan-e. 1982 godine je bilo prglašeno da je i Denny Laine otišao od bend-a i da je ovo oznaćava kraj Wings-a, ali Paul je rekao da se bend "rastao na drugraski naćin. ===Poslje Wings-a=== Paul McCartney opet ide da snimi treći album [[McCartney II]] koji ima novi zvuk 80-ih. 1984 godine je bio film [[Risky Business]] za koji je Paul McCartney napisao pjesmu 'No More Lonely Nights," ali nikad više nije imao onakav uspjeh koji je stekao sa Wings-ima. Mnoge kritike su rekle da je Paul bio to što su i Beatles-i mogli biti. Linda McCartney umrjela je 1997 godine nakon duge borbe sa srčanim rakom. ===Potencijalno Reujedinjenje=== 2007 godine, tri preživjela člana Wings-a (Denny Laine, Denny Seiwell, i Laurence Juber) su se sastali i svirali klasike Wings-a i Beatles-a. Paul McCartney nije na to učestovao iz razloga da nije bio tada zainteresovan. Poslje koncerata tih je postala mogućnost za reujednjinje. ==Članovi grupe== '''1971-1972''' *Paul McCartney - bas i vokal *Linda McCartney - klavijature *Denny Laine - solo i bas-gitare *Denny Seiwell - bubnjevi '''1972-1973''' *Paul McCartney - vokal *Linda McCartney - klavijature *Denny Laine - bas *Denny Seiwell - bubnjevi *Henry McCollough - solo gitara '''1973''' *Paul McCartney - vokal *Linda McCartney - klavijature *Denny Laine - [[gitara]] i bas Gosti: *Ginger Baker - bubnjevi *Howie Cassey - saksofon '''1974-1975''' *Paul McCartney - vokal *Linda McCartney - klavijature *Denny Laine - bas *Jimmy McCollough - gitara *Geoffry Briton - bubnjevi '''1975-1977''' *Paul McCartney - vokal *Linda McCartney - klavijature/prateći vokal *Denny Laine - bas *Jimmy McCollough - solo gitara *Joe English - bubnjevi Gosti: Howie Cassey - saksofon '''1978''' *Paul McCartney - vokal *Linda McCartney - klavijature *Denny Laine - gitara/bas Gosti: *Jimmy McCollough - solo gitara '''1979-1981''' *Paul McCartney - vokal *Linda McCartney - klavijature *Denny Laine - bas *Steve Holly - bubnjevi *Laurence Juber - solo gitara ==Diskografija== {{Glavni|Paul McCartney diskografija}} ===Studijiski albumi=== #[[Wild Life]] - (1971) #[[Red Rose Speedaway]] - (1972) #[[Band on the Run]] - (1973) #[[Venus and Mars]] - (1974) #[[Wings at the Speed of Sound]] - (1975) #[[London Town]] - (1978) #[[Back to the Egg]] - (1979) [[Kategorija:Britanske muzičke grupe|W]] i8kvwjjpd9w89mssfifdn9tafq05pj1 Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovenija 0 99458 3713597 3703355 2025-06-10T19:00:56Z Semso98 54573 3713597 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SLO|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 5 |Broj pobjeda ekipe 1 = 4 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 11 |Broj datih golova ekipe 2 = 6 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 10. novembar 1996. | Lokacija = [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | Domaćin = {{NOG-D|SLO}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|BIH|1992}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za SP 1998.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Slovenia 1-2 Bosnia and Herzegovina {{!}} 1998 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/893/913/8163?date=10. 11. 1996 |website=FIFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 10. septembar 1997. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH|1992}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|SLO}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 1998. | Reference = <ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-0 Slovenia {{!}} 1998 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/893/913/8572 |website=FIFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 19. novembar 2008. | Lokacija = [[Maribor]], Slovenija | Domaćin = {{NOG-D|SLO}} | Rezultat = 3–4 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Slovenia 3-4 Bosnia and Herzegovina {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/304513/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 6. februar 2013. | Lokacija = Ljubljana, Slovenija | Domaćin = {{NOG-D|SLO}} | Rezultat = 0–3 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Slovenia-Bosnia and Herzegovina {{!}} Friendly match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2011283/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 10. juni 2025. | Lokacija = [[Celje]], Slovenija | Domaćin = {{NOG-D|SLO}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Slovenia vs Bosnia and Herzegovina {{!}} Friendly match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044863/ |website=UEFA.com |access-date=24. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=181 Bosna i Hercegovina–Slovenija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/169/Bosnia_Herzegovina_vs_Slovenia.html Bosna i Hercegovina–Slovenija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Slovenije}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Slovenija]] [[Kategorija:Utakmice slovenske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] ei6q25q31lvxlbt2kdw2drfj6sswere Nogometne utakmice Češka – Hrvatska 0 109117 3713599 3713530 2025-06-10T19:05:16Z Semso98 54573 3713599 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|ČEŠ|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 5 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 3 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 7 |Broj datih golova ekipe 2 = 13 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 12. decembar 1996. | Lokacija = [[Casablanca]], [[Maroko]] | Domaćin = {{NOG-D|ČEŠ}} | Rezultat = 1–1 {{pso|2–5}} | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Kup kralja Hassana | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 9. februar 2011. | Lokacija = [[Pula]], [[Hrvatska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 4–2 | Gost = {{NOG|ČEŠ}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 17. juni 2016. | Lokacija = [[Saint-Étienne]], [[Francuska]] | Domaćin = {{NOG-D|ČEŠ}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 18. juni 2021. | Lokacija = [[Glasgow]], [[Škotska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|ČEŠ}} | Takmičenje = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Evropsko prvenstvo 2020.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia-Czech Republic {{!}} UEFA EURO 2020 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2024462 |website=UEFA.com |access-date=14. 6. 2021 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 9. juni 2025. | Lokacija = [[Osijek]], Hrvatska | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 5–1 | Gost = {{NOG|ČEŠ}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia vs Czechia {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044197/ |website=UEFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 9. oktobar 2025. | Lokacija = [[Češka]] | Domaćin = {{NOG-D|ČEŠ}} | Rezultat = | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2026. | Reference = <ref>{{cite web |title=Czechia vs Croatia {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044257/ |website=UEFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&oppo=95 Češka–Hrvatska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/50/Croatia_vs_Czechia.html Češka–Hrvatska] na National-Football-Teams.com {{Nogometne utakmice reprezentacije Hrvatske}} [[Kategorija:Utakmice hrvatske nogometne reprezentacije|Češka]] [[Kategorija:Utakmice češke nogometne reprezentacije|Hrvatska]] 74gdpew7jueermu2ziqhm8ts3wi85jl Lipom 0 116780 3713623 3496691 2025-06-10T21:05:44Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713623 wikitext text/x-wiki '''Lipom''' (lat. ''lipoma'') je [[benigni tumor]] sastavljen iz [[masno tkivo|masnog tkiva]]. To je najčešći oblik tumora [[meko tkivo|mekih tkiva]]<ref>{{cite journal |author=Bancroft LW, Kransdorf MJ, Peterson JJ, O'Connor MI |title=Benign fatty tumors: classification, clinical course, imaging appearance, and treatment |url=https://archive.org/details/sim_skeletal-radiology_2006-10_35_10/page/719 |journal=Skeletal Radiol. |volume=35 |issue=10 |pages=719–33 |year=2006 |month=October |pmid=16927086 |doi=10.1007/s00256-006-0189-y}}</ref>. Lipomi su mekani na dodir, obično pomični, te su općenito bezbolni. Mnogi lipomi su mali (ispod jedan centimetar promjera), ali mogu narasti i do šest centimetara. Obično se nalaze u odraslih osoba od 40 do 60 godina starosti, ali može se naći i u djece. Neki izvori tvrde da se maligna pretvorba može dogoditi,<ref name=Schepens>[http://www.hms.harvard.edu/news/pressreleases/Schepens/0400ObesityGene.html 'Obesity Gene' Causes Cancer of Fat Tissue, Schepens Scientists Find] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050426184455/http://www.hms.harvard.edu/news/pressreleases/Schepens/0400ObesityGene.html |date=26. 4. 2005 }} Schepens Eye Research Institute (Harvard Medical School affiliate). April 26, 2000</ref> dok drugi tvrde da nema uvjerljivih dokumenata koji to dokazuju.<ref name=emedicine2720>http://emedicine.medscape.com/article/191233-overview</ref> == Tipovi== [[Datoteka:Lipoma.JPG|desno|mini|Lipom odsranjen sa trupa čovjeka]] Postoji nekoliko tipova lipoma<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref> <sup>624-5:</sup> * '''[[Angiolipoleiomyoma]]''' je stečeni solitarni asimptomatični čvor, obično na ekstremitetima koji sadrži mišićno, masno i [[vezivno tkivo]].<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref><sup>627</sup> * '''Angiolipoma''' je na dodir bolno osjetljiv potkožni čvor sa svim osobinama tipičnog lipoma.<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref><sup>624</sup><ref name="Bolognia">{{cite book |author=Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages=1838 |isbn=1-4160-2999-0 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> * '''Lipoma chondroides (hrskavičavi lipom)''' je duboki, čvrsti žuti [[tumor]] koji se obično nađe na nogama žena.<ref>William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref> <sup>625</sup> * '''[[Hibernoma]]''' je lipom porijeklom od smeđe masti. * '''Intradermalni lipom vretenastih ćelija''' uglavnom se nalazi kod žena sa podjednakom distribucijom na glavi, trupu, vratu rukama i nogama.<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref><sup>625</sup><ref>{{cite book |author=Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages=1838–9 |isbn=1-4160-2999-0 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> * '''Neuralni fibrolipom''' je tumor masnog i vezivnog tkiva koji raste u blizini nerava i često vrši kompresiju na živce.<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref><sup>625</sup> Neurofibromatoza je karakterizirana mnoštvom ovakvih tumora. * '''Pleomorfni lipom''', poput lipoma vretenastih ćelija se nalazi na leđima i vratu starijih muškaraca karakteriziran sa džinovskim ćelijama.<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref><sup>625</sup> * '''Lipom vretenastih ćelija''' je asimptomatski, spororastući potkožni tumor koji se obično nalazi na ramenim, vratu i leđima starijih muškaraca.<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref><sup>625</sup> * '''Površni potkožni lipom ''', je najčešći tip i nalazi se obično ispod kože.<ref name="Andrews">James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.</ref><sup>625</sup> Najčešći je na trupu, bedrima i podlakticama mada se može naćibilo gdje gdje ima masnog tkiva. == Prevalencija == Oko jedan posto opće populacije ima lipome.<ref name=emedicine2720>emedicine2720</ref> Ovi tumori se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešći su u srednjoj dobi, često se pojavljuje u ljudi od 40 do 60 godina starosti. .<ref name=Salam>{{cite journal |author=Salam GA |title=Lipoma excision |journal=Am Fam Physician |volume=65 |issue=5 |pages=901–4 |year=2002 |month=March |pmid=11898962 |url=http://www.aafp.org/afp/20020301/901.html |access-date=1. 6. 2010 |archive-date=11. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080511190508/http://www.aafp.org/afp/20020301/901.html |url-status=dead }}</ref> Kožni lipomi su rijetki u djece , ali ovi tumori se mogu pojaviti kao dio nasljedne bolesti Bannayan-Zonana sindrom.<ref>{{cite journal |author=Buisson P, Leclair MD, Jacquemont S, ''et al.'' |title=Cutaneous lipoma in children: 5 cases with Bannayan-Riley-Ruvalcaba syndrome |journal=J. Pediatr. Surg. |volume=41 |issue=9 |pages=1601–3 |year=2006 |month=September |pmid=16952599 |doi=10.1016/j.jpedsurg.2006.05.013}}</ref><ref>{{cite journal |author=Gujrati M, Thomas C, Zelby A, Jensen E, Lee JM |title=Bannayan-Zonana syndrome: a rare autosomal dominant syndrome with multiple lipomas and hemangiomas: a case report and review of literature |journal=Surg Neurol |volume=50 |issue=2 |pages=164–8 |year=1998 |month=August |pmid=9701122 |doi= 10.1016/S0090-3019(98)00039-1|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0090-3019(98)00039-1}}</ref> == Uzroci == Tendencija nastanka lipoma nije uvijek urođena mada postoje i urođene bolesti kao multipla familijarna lipomatoza.<ref>{{cite journal |author=Leffell DJ, Braverman IM |title=Familial multiple lipomatosis. Report of a case and a review of the literature |journal=J. Am. Acad. Dermatol. |volume=15 |issue=2 Pt 1 |pages=275–9 |year=1986 |month=August |pmid=3745530 |doi=10.1016/S0190-9622(86)70166-7}}</ref><ref>{{cite journal |author=Toy BR |title=Familial multiple lipomatosis |journal=Dermatol. Online J. |volume=9 |issue=4 |pages=9 |year=2003 |month=October |pmid=14594582 |url=http://dermatology.cdlib.org/94/NYU/Jan2002/2.html}}</ref> Genetička ispitivanja miševa u laboratoriji su pokazala korelaciju između ''HMG I-C'' gena za koji je utvrđeno da je u relaciji sa pretilosti.<ref>{{cite journal | author=Arlotta P, Tai AK, Manfioletti G, Clifford C, Jay G, Ono SJ. |title= Transgenic mice expressing a truncated form of the high mobility group I-C protein develop adiposity and an abnormally high prevalence of lipomas. |journal=J Biol Chem.|volume=275|issue=19 |pages=14394–400|year=2000|month=May |pmid=10747931 | doi=10.1074/jbc.M000564200}}</ref> Postoje slučajevi gdje se lipomi javljaju nakon manjih povreda za koje se smatra da su uzrok početka rasta posttraumatskih lipoma.<ref>{{cite journal |author=Signorini M, Campiglio GL |title=Posttraumatic lipomas: where do they really come from? |journal=Plast. Reconstr. Surg. |volume=101 |issue=3 |pages=699–705 |year=1998 |month=March |pmid=9500386 |doi=10.1097/00006534-199803000-00017}}</ref> Međutim, veza između razvoja lipoma i traume je kontraverzna.<ref>{{cite journal |author=Aust MC, Spies M, Kall S, Jokuszies A, Gohritz A, Vogt P |title=Posttraumatic lipoma: fact or fiction? |journal=Skinmed |volume=6 |issue=6 |pages=266–70 |year=2007 |pmid=17975353 |url=http://www.lejacq.com/articleDetail.cfm?pid=SKINmed_6;6:266 |doi=10.1111/j.1540-9740.2007.06361.x |access-date=4. 6. 2010 |archive-date=15. 2. 2009 |archive-url=https://archive.today/20090215143117/http://www.lejacq.com/articleDetail.cfm?pid=SKINmed_6;6:266 |url-status=dead }}</ref> == Simptomatologia == U većini slučajeva lipomi su bez simptoma. Često predstavljaju kozmetski problem a u rijetkim slučajvima mogu da pritisnu nerve ili [[Krvni sud|krvne sudove]]. == Terapija == Terapija lipoma je hirurška a sastoji se od hirurše ekcizije (izrezivanja) lipoma. Operacija se može uraditi ulokalnoj anesteziji a izuzetno je potrebna opća anestezija kod većih lipoma. == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Lipoma}} [[Kategorija:Kožne bolesti]] [[Kategorija:Hirurgija]] 8k98xspo1679z5cx5asm5oesvjjzgpa Lejla Jusić 0 148400 3713646 3710160 2025-06-10T22:09:00Z Astrameri 151645 biografska standardizacija 3713646 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Lejla Jusić | slika = Lejla+Jusic+0.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = operski pjevač, pedagog | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Lejla Jusić''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Opera|operska]] pjevačica, [[sopran]]istica, i profesorica na predmetu glas na sarajevskoj [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]]<ref>http://www.azramag.ba/teme/3231-lejla-jusic-odbila-snimati-album-samo-u-turskoj.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>. Također je i dopisni član bosanskohercegovačko-američke Akademije nauka i umjetnosti, savjetnik za kulturu Turskog kulturnog centra ''Yunus Emre'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] i član upravnog odbora [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta Sarajevo]].<ref>{{Cite web|url= https://n1info.ba/vijesti/a23160-lejla-jusic-na-n1/|title= ''Jusić: Studente treba motivisati da uče i nakon fakulteta''|work= n1info.ba|access-date= 26. 4. 2024}}</ref> == Biografija == Rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završila studije solo-pjevanja na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji]], u klasi prof. Paše Gackić.<ref>{{Cite web |url=http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=72&Itemid=80&lang=hr |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100802073825/http://www.asu.unsa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=72&Itemid=80&lang=hr |archive-date=2. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Između ostalog, radila je na produkciji predstave "Pobuna u Narodnom pozorištu", kao i produkciji predstave “[[Hamlet]]”, Narodnog pozorišta u Sarajevu. Godine 2007. snimila je album tradicionalnih bosanskih pjesama, [[Sevdalinka|sevdalinki]], pod naslovom “[[O ljubavi (album)|O ljubavi]]”. [[Brano Likić]] i njegov [[World Music Orchestra]] nastupaju u svim pjesmama na albumu. Album također sadrži i par [[Turska|turskih]] tradicionalnih [[Pjesma|pjesama]], koje ona [[Pjevanje|pjeva]] na [[Turski jezik|turskom jeziku]]. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *http://www.last.fm/music/Lejla+Jusi%C4%87 *http://www.kaportal.hr/otvoren-4-etno-jazz-festival {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100703222346/http://www.kaportal.hr/otvoren-4-etno-jazz-festival |date=3. 7. 2010 }} *http://www.24sata.info/zabava/muzika/49104-Sevdah-Novi-Lejle-Jusic-priznanje-Turske.html{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *http://www.turskikulturnicentar.ba/en/vijesti/detaljno.asp?id=16{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{DEFAULTSORT:Jusić, Lejla}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački operski pjevači]] fpvxrb036cksb4yg94dkf1ly4obz95x Sarajevski tramvaji 0 170976 3713657 3708631 2025-06-11T01:39:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713657 wikitext text/x-wiki {{Infokutija javni saobraćaj | ime = Sarajevski tramvaji | slika = Sarajevo Stadler Tango NF3 009 May2024 (cropped).JPG | opis slike = Tramvaj [[Stadler Tango NF3]] u Sarajevu | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | mjesto = [[Slika:Flag of Sarajevo.svg|border|25px]] [[Sarajevo]] | organizator = [[GRAS Sarajevo]] | prijevoznik = GRAS Sarajevo | broj linija = 6 | otvaranje = [[1. januar]]a [[1885.]] | elektrifikacija = [[1. maj]]a [[1895.]] | ukidanje = | broj putnika dnevno = | broj putnika godišnje = | veb-sajt = gras.ba | dijagram = Sarajevo tramway network map.svg | dužina trase = 10,7 km | širina kolosijeka = 1435 mm | napon kontaktne mreže = 600 V DC | broj stanica = | broj depoa = 1 | broj vozila = }} [[Datoteka:Tramway map Sarajevo.png|250px|mini|desno|Neslužbena karta tramvajskih linija u Sarajevu.]] {{Sarajevski tramvaj}} '''Sarajevski tramvaji''' su tramvajski sistem u glavnom gradu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Sarajevo|Sarajevu]]. Vlasnik tramvaja je [[JKP GRAS Sarajevo|Javno komunalno preduzeće – Gradski saobraćaj Sarajevo]] (GRAS), koje ujedno i organizuje javni promet u Sarajevu. == Historija == [[Datoteka:Tramvajska karta Sarajevo 1990.jpg|100px|desno|mini|Jednokratna karta Sarajevskih tramvaja iz 1990.]] Prvi tramvaj kog su vukli konji prošao je Sarajevom 1. januara 1885. godine.<ref name="Dani">{{Cite web |url=http://www.bhdani.com/arhiva/183/t18304.shtml |title='''Veranda na šinama''', ''Snježana Mulić-Bušatlija''; članak u tjedniku ''Dani'' 1. decembar 2000. godine |access-date=21. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130122013616/http://www.bhdani.com/arhiva/183/t18304.shtml |archive-date=22. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref> Jednosmjerna trasa je bila duga 3,1&nbsp;km, a pruga je počinjala od današnjeg Ekonomskog fakulteta, pružala se [[Ferhadija|Ferhadijom]] i dalje glavnom gradskom ulicom (današnjom Titovom) preko [[Marindvor]]a i završavala na Uzanoj željezničkoj stanici.<ref name="Dani" /> Tramvaj je mogao povesti 28 osoba, a cijena karte je bila 5 krajcera.<ref name="Dani" /> Isprva je bio na širini kolosijeka od 760&nbsp;mm. 1. maja 1895. godine je elektriziran. Ujedno je trasa tramvaja proširena, te je od željezničke stanice na [[Pofalići]]ma, koja se tada nalazila kod današnjeg hotela ''Bristol,'' pa do [[Latinska ćuprija|Latinske ćuprije]].<ref name="Dani" /> Vozila koja su korištena, proizvela je njemačka firma "[[Siemens-Schuckertwerke]]" i bili su to prvi tramvaji nastali u njenim pogonima.<ref name="Dani" /> Godine 1960. promijenjena je širina kolosijeka na 1435&nbsp;mm. Mreža tramvaja, danas je duga 10,7&nbsp;km i prostire se u pravcu istok-zapad od dijela grada zvanog ''[[Baščaršija]]'', te u smjeru kazaljke na satu do općine [[Ilidža]]. Dodatno postoji 400 m dugačak odvojak prema [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu|Željezničkoj stanici]], koja je povezana linijama {{SaTram|1}} i {{SaTram|4}}. Glavna linija prolazi kroz najprometniju ulicu u Sarajevu, sa zapada prolazi kroz ''Bulevar Meše Selimovića'' (ranije: ''6. proleterske brigade''), koja se od stanice Čengić Vila zove ''Zmaja od Bosne'' (ranije: ''Vojvode Radomira Putnika''). Kroz stari dio grada prolazi ''Obalom Kulina bana'' (ranije: ''Obala Vojvode Stepe Stepanovića'') do zadnje stanice na ''Baščaršiji'', te nazad prema ''Skenderiji'' paralelno ulicama ''Mula Mustafe Bašeskije'' i ''[[Ulica maršala Tita (Sarajevo)|Ulicom maršala Tita]]''. U 2012. urađena je rekonstrukcija tramvajske pruge na dionici od Baščaršije do Marijin-Dvora (S-krivina).<ref>[http://metropola.ba/index.php/vijesti/1901-zavtrsena-rekonstrukcija-tramvajske-pruge Prilog o završetku rekonstrukcije tramvajske pruge na portalu metropola.ba]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Modernizacija === Godine 2022. naručeno je 15 tramvaja Tango NF3<ref>[https://www.railway.supply/en/delivery-of-tango-nf3-trams-from-stadler-rail/]{{Mrtav link}}</ref> od švicarske firme Stadler<ref>[https://www.klix.ba/biznis/investicije/u-sarajevo-dosao-prvi-od-15-novih-tramvaja-nakon-testiranja-bit-ce-pusten-u-redovan-saobracaj/231213201]</ref>, a potom još deset, s rokom isporuke do 2025.<ref>[https://radiosarajevo.ba/amp/vijesti/lokalne-teme/adnan-steta-potpisao-ugovor-sarajevo-ce-dobiti-jos-10-novih-tramvaja/525261]</ref> Trenutno se vrše radovi na konstrukciji tramvajske pruge i kontaktne mreže do prigradskog naselja [[Hrasnica (Ilidža)|Hrasnica]]. Radovi bi trebali biti završeni do kraja 2025. godine.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/gradi-se-tramvajska-pruga-do-hrasnice-sigurno-da-gradjani-nece-u-velikoj-mjeri-koristiti-ovaj-vid-transporta/|title=Gradi se tramvajska pruga do Hrasnice: "Sigurno da građani neće u velikoj mjeri koristiti ovaj vid transporta"|last=Gajić|first=Dragica|date=3. 6. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=7. 2. 2025}}</ref> Ta trasa bi se nastavljala na trenutnu i nastavljala preko [[Ilidža|Ilidže]], [[Sokolović Kolonija|Sokolović Kolonije]] pa do okretaljke u [[Hrasnica (Ilidža)|Hrasnici]]. ==Linije== Mreža tramvajskog prometa sastoji se od 27 stanica, sa šest linija: * {{SaTram|1}}: [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu|Željeznička stanica]] – [[Baščaršija]] * {{SaTram|2}}: [[Čengić Vila]] – [[Baščaršija]] * {{SaTram|3}}: [[Ilidža]] – [[Baščaršija]] * {{SaTram|4}}: [[Ilidža]] – [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu|Željeznička stanica]] * {{SaTram|5}}: [[Nedžarići]] – [[Baščaršija]] * {{SaTram|6}}: [[Ilidža]] – [[Skenderija]] * {{SaTram|7}}: [[Nedžarići]] – [[Skenderija]] (ukinuta krajem 1990-ih, vraćena u funkciju 2024. godine) Glavna i najduža linija {{SaTram|3}} vozi od 5:00 do 23:30 sati. Ostale linije služe kao rasterećenje dionica od Baščaršije do Ilidže, te saobraćaju od 6:00 sati do 17:30 i 22:30 sati. Na svakoj zadnjoj stanici, nalaze se okretišta. == Tramvaji == {|class="wikitable" |- ! ! Proizvođač ! Tip ! Vrsta ! Komada ! Serijski broj ! Godina proizvodnje ! Godina kupovine ! Napomene |- | | St. Louis Car Company / Pullman Standard | [[PCC]] | | 74 | 1-74 |1945 |1960 | PCC (Presidents’ Conference Committee) Streetcar, kupljeni 1960. godine u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. Više ne rade od 1983. godine. Broj 71 sačuvan. |- | |St. Louis Car Company / Pullman Standard |[[PCC]] | |7? |101-107 |1967 |1967 |Napravljeni od baze običnog PCC-a 1945. godišta. Više ne rade od 1983. godine. Nijedan nije sačuvan. |- | |ČKD Tatra |[[Tatra T3|T3YU]] | |20 |120-139 |1967-69 |1967-69 |Solo tramvaji. Prestali su sa radom 1983. godine zato što nije više bilo korist nakon što su svi K2YU došli. Sačuvani su bili 125 (Muzejski), 128 (radni) i 13x. Nakon rata 125 je isječen, također i 13x. 128 leži u remizi, ali nije u voznom stanju. |- | [[Datoteka:Sarajevo, Tatra K2 (1).jpg|100px]] | [[ČKD Tatra]] | [[Tatra K2|K2YU]] | šestoosovinski | 25<ref name="PTN">[http://public-transport.net/bim/Sarajevo.htm Fotografije sarajevskih tramvaja na portalu public-transport.net]</ref> |201, 206, 209-210, 212, 217, 227, 235, 237, 240, 244, 255, 257-258, 261, 263, 271, 275, 277, 289 | 1973–83. |1973-83 | Serijski brojevi prvih 90 tramvaja tipa ''K2YU'', zamijenili su kasnije tipovi ''Satra II'' i ''Satra III''. Tramvaji su dugi 21,6 m sa pogonom od 4x40kW. Kapacitet im je 49 mjesta za sjedenje i 108 mjesta za stajanje<ref name="PTN" />. 238, 260, 268 i 276 su u kvaru. |- | |ČKD Tatra |K2 |šestoosovinski |1 |291 |1973 |1997 |Donirani 1997. godine iz Bratislave. 292 do nedavno je radio. |- |[[Datoteka:Taubenplatz02.JPG|100px]] |Lohner |C1 + c1 | |13 |400+4000-412+4012 |1956-59 |1996 |Donacija iz Beča C1 je tramvaj motor, a c1 je prikolica - tako su zvani "garniture". Svi su isječeni osim 407+4007 koji se čuva kao muzejski pimjerak. Remont mu još nije urađen. |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-300 Line-5 2011-11-09.jpg|100px]] | ČKD Tatra | [[Tatra KT8D5|KT8D5K]] | osmooosovinski |4 |300, 302-304 | 1989–90. |1990 (300), 1997(301-302), 2002 (303-304) | Prototip 300 je iz serije proizvedene za [[Pyongyang]], te K u oznaci označava Koreju. Tramvaji 301–304 su preuzeti od Gradskog prometa u [[Košice|Košicama]] 301 već nekoliko godina ne radi. |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-507 Line-3 2011-10-28 (4).jpg|100px]] | ČKD Pragoimex | [[Satra II]] | šestoosovinski |12 | 500–511 | vidi K2YU (baza). Modernizirani 1998 (500), 2004 (501), 2005 (502-503), 2006 (504-506) 2007 (507-509) 2009 (510) 2011 (511) | | Serijski broj 500 i 501 preuzeti od Gradskog prometa u Brnu. Ostala vozila su između 2004-11. prepravljena od tipova K2YU. Od svih navedenih tramvaja ostao je jedino g.b. 544 (po staroj numeraciji 510) |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-601 Line-3 2011-10-28 (2).jpg|100px]] | ČKD Pragoimex | [[Satra III]] | osmoosovinski |4 | 601–604 | vidi K2YU (baza). Modernizirani 2005 (601-602) 2010 (603) 2016 (604) |2005 (601-602), 2010 (603), 2016 (604) | Serijski broj 601 je preuzet od Gradskog prometa u Brnu. Ostala vozila su prepravljena od tipa K2YU. Ostao g.b. 548 (ex. 603) |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-712 Line-1 2011-10-28 (4).jpg|100px]] | [[Lohner-Werke|Lohner]] | E | šestoosovinski | 3 | 709, 713-714 | 1962–64. | 2005-2009 | Kupljeni između 2005-09. godine od Gradskog prometa u [[Beč]]u. Tramvaji su dugi 20,34 m i imaju masu od 22,5 tone. Kapacitet im je 38 mjesta za sjedenje i 73 mjesta za stajanje.<ref name="PTN" /> |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-802 Line-3 2011-10-28 (3).jpg|100px]] | [[Linke-Hofmann-Busch|LHB]] | 9G | osmoosovinski | 3<ref name="PTN" /> | 802, 805, 811 | 1979–80. | 2009 | Kupljeni 2009. godine od Gradskog prometa u [[Amsterdam]]u. Tramvaji su dugi 25,5 m.<ref name="PTN" />. |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-816 Line-3 2011-10-05 (2).jpg|100px]] | LHB | 10G | šestoosovinski | {{0}}<ref name="PTN" /> 1 | 815 | 1980. | 2009 | Kupljeni 2009. godine od Gradskog prometa u Amsterdamu.<ref name="PTN" /> |- | [[Datoteka:GRASsarajevoGT8-901.jpg|100px]] | Düwag | GT8 Köln | osmoosovinski | 25 | 901-920 | 1963 | 2014 | Donacija grada Konya.<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/en/article/4124/gradonacelnik-komsic-uskoro-stize-i-donacija-od-20-tramvaja-pobratimskog-turskog-grada-konya-e|title=Gradonačelnik Komšić: uskoro stiže i donacija od 20 tramvaja pobratimskog turskog grada Konya-e {{!}} Sarajevo.ba|website=www.sarajevo.ba|language=en|access-date=27. 5. 2024}}</ref> |- | [[Datoteka:Sarajevo Stadler Tango NF3 009 May2024.JPG|100px]] | [[Stadler Rail]] | [[Stadler Tango NF3|Tango&nbsp;NF3]] | šestoosovinski | 15 | 001-015 | 2021 | 2021 | Kupljeni 2021. godine od švicarske firme Stadler.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/bih-novi-sarajevski-tramvaji-koje-proizovodi-stadler-sti%C5%BEu-krajem-godine/2997000|title=BiH: Novi sarajevski tramvaji, koje proizovodi Stadler, stižu krajem godine|website=www.aa.com.tr|access-date=27. 5. 2024}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat|Trams in Sarajevo|Sarajevski tramvaji}} *[https://gras.ba/ Službeni veb-sajt JKP GRAS Sarajevo] *[http://photo.tramvaj.ru/sarajevo.htm Sarajevski tramvaji na photo.tramvaj.ru] *[http://hampage.hu/trams/e_szarajevo.html Sarajevski tramvaji na hampage.hu] {{Sarajevo}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sarajevu]] [[Kategorija:Tramvajski saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:GRAS]] lzorqi57n3k8up1f9k27m4a8hzwpu4e Stephan El Shaarawy 0 174182 3713688 3709733 2025-06-11T08:00:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713688 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Stephan El Shaarawy | slika = 20150616 - Portugal - Italie - Genève - Stephan El Shaarawy.jpg | punoime = | nadimak = ''Il [[Faraon]]e'' | datumrođenja = 27. oktobar 1992. | rodnigrad = [[Savona]] | rodnadržava = {{ZID|Italija}} | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 177 cm | pozicija = [[Napadač]] | trenutniklub = [[AS Roma|Roma]] | brojnadresu = 92 | datumimjestodebija = 21. 12. 2008, [[Verona]] (protiv [[AC ChievoVerona|Chieva]]) | omladinskegodine = 2001-2006. <br/> 2006-2010. | omladinskipogoni = Legino <br/> [[Genoa CFC|Genoa]] | godine1 = 2008-2011. <br/> 2010–2011. <br/> 2011–2016. <br/> 2015–2016. <br/> 2016. <br/> 2016–2019. <br/> 2019–2021. <br/> 2021– | klubovi1 = [[Genoa CFC|Genoa]] <br/> → [[Calcio Padova|Padova]] <br/> [[AC Milan|Milan]] <br/> → [[AS Monaco FC|Monaco]] <br/> → [[AS Roma|Roma]] <br/> [[AS Roma|Roma]] <br/> {{nowrap|[[Shanghai Greenland Shenhua FC|Shanghai Shenhua]]}} <br/> [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)1 = 3 (0) <br/> 29 (9) <br/> 82 (21) <br/> 15 (0) <br/> 16 (8) <br/> 109 (34)<br/> 16 (1) <br/> 99 (14) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2008. <br/> 2008–2009. <br/> 2010. <br/> 2010. <br/> 2011–2012. <br/> 2012– | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Italije U-16|Italija U-16]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Italije U-17|Italija U-17]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Italije U-18|Italija U-18]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Italije U-19|Italija U-19]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Italije U-21|Italija U-21]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] <br/> | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (4) <br/> 15 (2) <br/> 3 (1) <br/> 5 (1) <br/> 5 (3) <br/> 32 (7) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 16. 7. 2024 }} '''Stephan Kareem El Shaarawy''' ([[arapski jezik|arap.]] '''ستيفان الشعراوي''') [[italija]]nski je [[nogomet]]aš. Igra na poziciji [[napadač]]a, a trenutno nastupa za [[AS Roma|Romu]], u koju je došao prvo na posudbu iz [[AC Milan|Milana]] da bi zatim potpisao puni ugovor s njom. Član je [[Nogometna reprezentacija Italije|reprezentacije Italije]]. Godine 2012. zauzeo je 52. mjesto na ''[[The Guardian|Guardianovom]]'' spisku ''100 najboljih nogometaša na svijetu''.<ref>{{cite web|title=The 100 best footballers in the world|url=http://www.guardian.co.uk/football/interactive/2012/dec/20/top-100-footballers-in-the-world-interactive?CMP=twt_gu|publisher=The Guardian|access-date=14. 7. 2015}}</ref> == Karijera == === Rane godine === Otac mu je [[Egipat|Egipćanin]], a majka [[Italijani|Italijanka]]. Po [[vjera|vjeri]] je [[musliman]], ali ne prakticira [[ramazanski post]].<ref name="yahoo1">{{cite web|title=The Little Pharaoh with a big reputation|url=http://uk.eurosport.yahoo.com/blogs/pitchside-europe/little-pharoah-big-reputation-171323580.html |publisher=Yahoo! Sports|access-date=1. 2. 2013}}</ref> === Genoa === Kad je imao 13 godina, priključio se omladinskom pogonu [[Genoa CFC|Genoe]].<ref name="yahoo1"/> Dana 21. decembra 2008, u dobi od 16 godina i 55 dana, debitirao je u [[Serie A|Seriji A]]. Odigrao je 10 minuta na gostovanju u [[Verona|Veroni]] kod [[AC Chievo Verona|Chieva]] i postao [[Nogometni rekordi u Italiji#Najmlađi igrači|četvrti najmlađi igrač]] u historiji Serie A. To mu je bio jedini nastup te sezone iako je često bio na klupi. === Padova === U junu 2010. posuđen je [[Calcio Padova|Padovi]] za sezonu [[Serie B 2010/2011.|2010/11.]] u [[Serie B]].<ref>{{cite web |date= 27. 6. 2010 |url= http://www.padovacalcio.it/news/2010/0-News/3197-ec_il_baby_talento_stephan_el_shaarawy_il_primo_volto_nuovo_del_padova_2010-11 |title= E' il baby talento Stephan El Shaarawy il primo volto nuovo del Padova 2010-11 |website= PadovaCalcio.it |access-date= 17. 11. 2012 |archive-date= 16. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140116210000/http://www.padovacalcio.it/news/2010/0-News/3197-ec_il_baby_talento_stephan_el_shaarawy_il_primo_volto_nuovo_del_padova_2010-11}} {{it simbol}}</ref> Ubrzo je postao jedan od ključnih igrača, dovevši svoj tim u finale doigravanja za Serie A, u kojem je Padova ipak izgubila od [[Novara Calcio|Novare]] i ostala u Seriji B. === Milan === [[Datoteka:Robinho laughing with Stephan El Shaarawy, August 2012.jpg|mini|lijevo|200px|El Shaarawy i [[Robinho]] u pripremnoj utakmici protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]]]] ==== 2011/2012. ==== Dana 25. juna 2011. El Shaarawy je potpisao za AC Milan.<ref>{{cite web |url= http://www.goal.com/en/news/10/italy/2011/06/25/2547322/official-stephen-el-shaarawy-completes-ac-milan-transfer |title= Stephan El Shaarawy completes AC Milan transfer |website= [[Goal.com]] |date= 25. 6. 2011}}</ref> Dana 18. septembra debitirao je za Milan u [[Serie A 2011/2012.|prvenstvu]] u gostujućem porazu 3:1 od [[SSC Napoli|Napolija]] na [[Stadion "San Paolo"|"San Paolu"]]. Tri dana kasnije, nakon što je ušao kao zamjena za [[Alexandre Pato|Pata]], postigao je svoj prvijenac za Milan, spasivši svoj tim od poraza na [[San Siro|San Siru]] od [[Udinese Calcio|Udinesea]] (1:1). U prvih pola godine u Milanu nastupio je sedam puta (ukupno samo 175 minuta), što je dovelo do medijskih izvještaja o njegovoj mogućoj posudbi kako bi se pomoglo njegovom napretku. Međutim, direktor Milana [[Adriano Galliani|Galliani]], trener [[Massimiliano Allegri|Allegri]] i sam El Shaarawy dogovorili su se da ostane u klubu u skorijoj budućnosti. Upravo nakon toga desio se napredak u njegovoj igri i El Shaarawy je postao jedan od najcjenjenijih mladih nogometaša u Italiji. Dana 23. januara 2012. zabilježio je svoju prvu asistenciju u Milanovom dresu; namjestio je gol [[Robinho|Robinhu]] za 3:0 protiv [[AC Cesena|Cesene]]. Dvije sedmice kasnije, 8. februara, bio je strijelac u domaćem porazu od [[Juventus FC|Juventusa]] 1:2 u prvoj utakmici polufinala [[Italijanski kup|Italijanskog kupa]]. Tri dana kasnije postigao je izuzetno važan pobjednički gol u prvenstvu protiv Udinesea. To je bio prvi Udineseov poraz na domaćem terenu u sezoni, koji je označio preokret u formi Milana. El Shaarawy je 25. jula produžio ugovor s ''rossonerima'' do 2017.<ref>{{cite web |url= http://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=1843352.html |title= El Shaarawy extends Milan contract until 2017 |publisher= [[UEFA]] |date= 25. 7. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.goal.com/en-gh/news/4369/italy/2012/07/25/3265114/el-shaarawy-renews-ac-milan-deal |title= El Shaarawy renews AC Milan deal |website= Goal.com |date= 25. 7. 2012}}</ref> ==== 2012/2013. ==== Dana 3. oktobra postigao je svoj prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] u gostima kod [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenita]] u [[Sankt Peterburg]]u, postavši s 19 godina i 342 dana najmlađi strijelac Milana u tom takmičenju ikad.<ref>{{cite web |author= Pietro Mazzara |url= http://www.milannews.it/?action=read&idnotizia=92685 |title= El Shaarawy entra nella storia del Milan: è il suo marcatore più giovane in Champions |website= Milannews.it |date= 3. 10. 2012}} {{it simbol}}</ref> Dana 17. novembra bio je dvostruki strijelac u gostima kod Napolija (2:2), spasivši bod u 82. minuti. Nastavio je s dobrim igrama postigavši dva gola u gostujućoj pobjedi protiv [[Calcio Catania|Catanije]] 1:3.<ref>{{cite web|title=Catania vs AC Milan Report|url=http://www.goal.com/en/match/88187/catania-vs-ac-milan/report|publisher=Goal.com|access-date=3. 2. 2013|archive-date=13. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121213042613/http://www.goal.com/en/match/88187/catania-vs-ac-milan/report|url-status=dead}}</ref> Zatim je u pobjedi 2:4 kod [[Torino FC|Torina]] bio strijelac u 76. minuti, a nakon toga i u domaćem trijumfu 4:1 protiv [[Pescara Calcio|Pescare]], što je bila Milanova četvrta uzastopna pobjeda.<ref>{{cite web|title=Torino vs AC Milan Report|url=http://www.goal.com/en/match/88205/torino-vs-ac-milan/report|publisher=Goal.com|access-date=3. 2. 2013}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web|title=AC Milan vs Pescara Report|url=http://www.goal.com/en/match/88212/ac-milan-vs-pescara/report|publisher=Goal.com|access-date=3. 2. 2013|archive-date=14. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130114192414/http://www.goal.com/en/match/88212/ac-milan-vs-pescara/report|url-status=dead}}</ref> Jesenski dio prvenstva završio je kao najbolji strijelac Serie A sa 14 golova te kao najbolji strijelac Milana u svim takmičenjima sa 16 golova.<ref>{{cite web|title= Mid-season Top Scorers in Europe's Top Leagues|url= http://sportige.com/mid-season-top-scorers-in-europes-top-leagues-12-2012/|publisher= Sportige|access-date= 30. 1. 2013|archive-date= 26. 9. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220926192838/https://sportige.com/mid-season-top-scorers-in-europes-top-leagues-12-2012/|url-status= dead}}</ref> Dana 28. februara 2013. okončao je špekulacije u vezi sa svojom budućnošću potpisavši produženje već postojećeg ugovora s Milanom za još godinu, tj. do juna 2018.<ref>{{cite web|url=http://www1.skysports.com/news/11095/8529794/ |title=Serie A: AC Milan striker Stephan El Shaarawy has signed a new contract |publisher=Sky Sports |date=28. 2. 2013 |access-date=25. 3. 2013}}</ref> U proljetnom dijelu ove sezone mučio se s formom, ali je Galliani stao na njegovu stranu izjavivši da su njegovi golovi ostavili Milan u utrci za jedno od prva tri mjesta.<ref>{{cite web |url= http://www.goal.com/en/news/10/italy/2013/05/10/3968408/el-shaarawy-kept-milan-alive-says-galliani |title= 'El Shaarawy Kept Milan Alive', Says Galliani |website=Goal.com|date= 10. 5. 2013}}</ref> ==== 2013–2015: Problemi s povredama ==== Nakon sedmica nagađanja o njegovoj budućnosti Milan je 2. jula 2013. službeno objavio da El Shaarawy neće napustiti klub u ljetnom prelaznom roku.<ref>{{cite web|url=http://espnfc.com/blog/_/name/acmilan/id/1653?cc=5739 |title=AC Milan Blog |publisher= ESPN FC |date= |access-date=28. 7. 2015}}</ref> Dana 20. augusta 2013. postigao je prvi gol u takmičarskim utakmicama nakon pola godine, i to u prvoj utakmici doigravanja za ulazak u [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|Ligu prvaka]] protiv [[PSV Eindhoven|PSV-a]].<ref>{{cite web|url=http://www.goal.com/en/news/10/italy/2013/08/20/4201327/el-shaarawy-thrilled-to-end-goal-drought |title=El Shaarawy thrilled to end goal drought |publisher=Goal.com |date=20. 8. 2013 |access-date=3. 2. 2016}}</ref> U prvoj polovini sezone mučio se s povredama i zabilježio je samo sedam nastupa u svim takmičenjima.<ref>{{cite web |url=http://www.goal.com/en/news/10/italy/2013/12/12/4474891/el-shaarawy-to-miss-rest-of-2013-with-injury?ICID=PP_27076 |title=El Shaarawy to miss three weeks with injury |publisher=Goal.com|date=23. 7. 2015 |access-date=28. 7. 2015}}</ref> Nakon neuspješnog oporavka od operacije pete, 28. decembra stavljen je van pogona dodatnih deset sedmica.<ref>{{cite web|url=http://football-italia.net/43211/el-shaarawy-out-10-weeks |title=El Shaarawy out for 10 weeks |publisher=Football Italia|date=28. 12. 2013 |access-date=28. 7. 2015}}</ref> Vratio se 11. maja 2014. u porazu 1:2 od [[Atalanta BC|Atalante]].<ref>{{cite web|url=http://www.goal.com/en/news/10/italy/2014/05/11/4810882/el-shaarawy-targets-world-cup-spot-after-ac-milan-comeback |title=El Shaarawy targets World Cup spot after AC Milan comeback |website=Goal.com|date=23. 7. 2015 |access-date= 28. 7. 2015}}</ref> U Milanovoj prvoj prvenstvenoj utakmici u [[Serie A 2014/2015.|sezoni 2014/15.]] protiv [[SS Lazio|Lazija]] El Shaarawy je asistirao [[Keisuke Honda|Hondi]] u sedmoj minuti. Dana 8. novembra postigao je svoj prvi gol u prvenstvu nakon 622 dana i pao na zemlju u suzama.<ref>{{cite web |url= http://www.espnfc.com/club/ac-milan/103/blog/post/2139389/stephan-el-shaarawy-rediscovering-the-form-that-made-him-the-pharaoh-of-milan |title=Stephan El Shaarawy rediscovering the form that made him the Pharaoh of Milan |publisher=Espn Fc |date=10. 11. 2014 |access-date=28. 7. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.livesoccertv.com/news/12162/shaarawy-breaks-down-in-tears-after-ending-goalscoring-drought-with-wonder-strike-vs-sampdoria-vine/ |title=Shaarawy breaks down in tears after ending goalscoring drought with wonder strike vs Sampdoria [VINE] |publisher= Live Soccer TV |date= |access-date=28. 7. 2015}}</ref> Nakon dugog odsustva zbog nove povrede postigao je dva gola u domaćoj pobjedi 3:0 protiv Torina 24. maja 2015.<ref>{{cite web|author=Alessandra Gozzini|title=Milan-Torino 3-0: 2 gol di El Shaarawy, Pazzini fa 100, Ventura fuori dall'Europa |url=http://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/24-05-2015/milan-torino-3-0-2-gol-el-shaarawy-pazzini-fa-100-ventura-fuori-europa-110965183312.shtml|publisher=La Gazzetta dello Sport|access-date=24. 5. 2015 |date=24. 5. 2015}} {{it simbol}}</ref> Tokom te dvije sezone odigrao je samo 28 utakmica u svim takmičenjima.<ref>{{cite web|last=Gholam |first=Simeon |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3157488/Stephan-El-Shaarawy-set-leave-AC-Milan-join-Ligue-1-Monaco.html#ixzz3fnpgMGig |title=Stephan El Shaarawy set to leave AC Milan to join Ligue 1 side Monaco &#124; Daily Mail Online |publisher=[[Daily Mail]]|date=11. 7. 2015 |access-date=28. 7. 2015}}</ref> ==== Monaco ==== Dana 13. 7. 2015. posuđen je [[AS Monaco FC|Monacu]] na jednu sezonu s mogućnošću otkupa ugovora.<ref>{{Cite news |title=Monaco sign El Shaarawy from AC Milan |url=http://www.goal.com/en-sg/news/3875/transfer-zone/2015/07/14/13556072/monaco-sign-el-shaarawy-from-ac-milan |publisher=Goal |date=13. 7. 2015}}</ref> Debitirao je 15 dana kasnije zamijenivši [[Anthony Martial|Anthonyja Martiala]] sedam minuta prije kraja u gostujućoj pobjedi 3:1 protiv [[BSC Young Boys|Young Boysa]] u trećem kolu kvalifikacija za [[UEFA liga prvaka 2015/2016.|Ligu prvaka]].<ref>{{cite news |title= BSC Young Boys Bern 1-3 Monaco|url=http://www.skysports.com/football/young-boys-vs-monaco/348008|access-date=5. 8. 2015|publisher= [[Sky Sports]] |date=28. 7. 2015}}</ref> U revanš-utakmici, koju je Monaco dobio 4:0, prvi put je bio starter, a postigao je i prvi gol za taj klub.<ref>{{cite news|title=CL: El Shaarawy on target|url=http://www.football-italia.net/70580/cl-el-shaarawy-target|access-date=5. 8. 2015|publisher=Football Italia|date=4. 8. 2015}}{{Mrtav link}}</ref> Prije početka januarskog prelaznog roka njegov status u Monacu zamrznut je zato što je već odigrao 24 utakmice u svim takmičenjima, jednu manje od broja utakmica potrebnog za aktivaciju klauzule koja obavezuje klub da ga odmah (ot)kupi.<ref>{{cite web|url=http://www.gazzetta.it/Calciomercato/30-12-2015/milan-el-shaarawy-torna-monaco-andra-via-ora-sfumano-13-milioni-140106866784.shtml |title= Milan, El Shaarawy torna da Monaco e andrà via. Per ora sfumano 13 milioni |date=30. 12. 2015 |access-date=31. 12. 2015 |work= La Gazetta dello Sport}} {{it simbol}}</ref> ==== Roma ==== Dana 26. januara 2016. pridružio se [[AS Roma|Romi]], kojoj je posuđen do 30. juna iste godine za 1,4 miliona €. Dogovor je uključivao opciju kupovine za 13 miliona € prije početka sezone 2016/17.<ref>{{cite news|url=http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-stephan-el-shaarawy-signing|title=AS Roma complete Stephan El Shaarawy signing|publisher=AS Roma|date=26. 1. 2016|access-date=31. 1. 2016|archive-date=29. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129065951/http://www.asroma.com/en/news/2016/1/as-roma-complete-stephan-el-shaarawy-signing|url-status=dead}}</ref> Četiri dana kasnije, u debiju za Romu, postigao je atraktivan gol petom u 48. minuti prvenstvene utakmice protiv [[Frosinone Calcio|Frosinonea]], koju je Roma dobila s 3:1.<ref>{{cite web|url=http://www.football-italia.net/79175/el-shaarawys-dream-roma-debut|title=El Shaarawy's dream Roma debut |publisher= Football Italia|date=30. 1. 2016|access-date=30. 1. 2016}}</ref> Samo tri dana kasnije ponovo je bio strijelac zapečativši gostujuću pobjedu 0:2 protiv [[US Sassuolo Calcio|Sassuola]] u 94. minuti.<ref>{{cite web|url=http://www.football-italia.net/79343/el-shaarawy-roma-heart|title=El Shaarawy: 'Roma heart'|publisher=Football Italia|date=2. 2. 2016|access-date=2. 2. 2016}}</ref> Dana 21. juna 2016. Roma je odlučila otkupiti El Shaarawyjev ugovor od Milana za 13 miliona €, zadržavajući ga u klubu do 2020.<ref>{{cite web |url= http://www.football-italia.net/86179/official-roma-buy-el-shaarawy?|title=Official: Roma buy El Shaarawy|publisher=Football Italia|date= 21. 6. 2016 |access-date=21. 6. 2016}}</ref> Dana 20. maja 2017. postiggao je dva gola protiv Chieva u pobjedi Rome 5:3, nastavivši niz od tri utakmice na kojima je bio strijelac.<ref>{{cite web |url= http://www.chiesaditotti.com/2017/5/20/15669764/braces-from-el-shaarawy-and-salah-power-roma-to-5-3-victory-over-chievo |title= El Shaarawy & Salah Power Roma to Victory}}</ref> === Shanghai Shenhua === Dana 8. jula 2019. prešao je u kineski klub [[Shanghai Greenland Shenhua FC|Shanghai Shenhua]] za 16 miliona €.<ref>{{cite web |url= https://sports.sina.cn/china/2019-07-08/detail-ihytcitm0410222.d.html |title=重磅！申花官方宣布沙拉维加盟 意大利国脚战中超 |date= 8. 7. 2019 |access-date= 8. 7. 2019}} {{zh simbol}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.goal.com/en-gb/news/shanghai-shenhua-complete-16m-deal-to-sign-roma-forward-el/jky5myv4blrw1j0jdn0i5v9w1 |title= Shanghai Shenhua complete €16m deal to sign Roma forward El Shaarawy |publisher= goal.com |date= 8. 7. 2019 |access-date= 30. 1. 2020 |archive-date= 27. 3. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200327055128/https://www.goal.com/en-gb/news/shanghai-shenhua-complete-16m-deal-to-sign-roma-forward-el/jky5myv4blrw1j0jdn0i5v9w1 |url-status= dead }}</ref> Debitirao je 2. augusta 2019. u prvenstvenoj utakmici protiv [[Wuhan Zall FC|Wuhan Zalla]].<ref>{{cite web |url= https://www.sohu.com/a/331142278_463728|title=中超-金信煜梅开二度陈钊扑点 申花2–2卓尔无缘4连胜 |publisher= sohu.com |language=zh |date= 2. 8. 2019 |access-date= 30. 1. 2020}}</ref> Trinaest dana kasnije postigao je i prvi gol za novi klub protiv [[Tianjin Tianhai FC|Tianjin Tianhaija]].<ref>{{cite web |url= https://www.sohu.com/a/334011101_463728|title=中超-沙拉维首球莫雷诺杨旭雷鸟建功 天海2–2申花 |publisher= sohu.com |language= zh |date= 15. 8. 2019 |access-date= 30. 1. 2020}}</ref> Na kraju debitantske sezone osvojio je [[Kineski FA kup 2019.|Kineski FA kup]] pobjedom njegove ekipe protiv [[Shandong Luneng Taishan FC|Shandong Lunenga]] u finalu.<ref>{{cite news |url= https://sports.sina.com.cn/china/cfacup/2019-12-06/doc-iihnzhfz4146419.shtml |title= 申花打破足协杯先主后客夺冠魔咒 并终结尴尬纪录 |publisher= sports.sina.com.cn |language= zh |date= 6. 12. 2019 |access-date= 6. 12. 2019}}</ref> === Povratak u Romu === Dana 30. januara 2021. vratio se u Romu kao slobodan igrač.<ref>{{cite web |url= https://www.football-italia.net/165641/official-el-shaarawy-returns-roma |title= Official: El Shaarawy returns to Roma |publisher= Football Italia |date= 30. 1. 2021 |access-date= 7. 3. 2021 |archive-date= 30. 1. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210130152004/https://www.football-italia.net/165641/official-el-shaarawy-returns-roma |url-status= dead }}</ref> Prvi gol po povratku postigao je 11. marta u pobjedi 3:0 protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a u osmini finala [[Evropska liga 2020/2021.|Evropske lige]], 677 dana nakon posljednjeg u crveno-žutom dresu.<ref>{{cite news|url=https://www.asroma.com/en/news/2021/3/in-stats-10-numbers-from-first-leg-win-over-shakhtar|title=In Stats: 10 numbers from first leg win over Shakhtar|publisher=AS Roma|date=11. 3. 2021|access-date=16. 3. 2021|archive-date=8. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220908082250/https://www.asroma.com/en/news/2021/3/in-stats-10-numbers-from-first-leg-win-over-shakhtar|url-status=dead}}</ref> == Reprezentacija == === Mlade selekcije === U početku je bio kvalificiran da igra za [[Nogometna reprezentacija Egipta|reprezentaciju Egipta]], ali ga selektor [[Hassan Shehata]] nije želio pozvati izjavivši da "ne može se svaki Egipćanin koji igra u stranoj ligi kvalificirati da igra za reprezentaciju (Egipta)", pošto je ona tada bila veoma uspješna osvojivši 3 uzastopna [[Afrički kup nacija|Afrička kupa nacija]], uz dobar nastup na [[FIFA Kup konfederacija 2009.|Kupu konfederacija 2009.]] El Shaarawy je tada počeo igrati za [[Nogometna reprezentacija Italije U-17|U-17 reprezentaciju]] Italije, s kojom je učestvovao na [[Evropsko prvenstvo u nogometu U-17 2009.|Euru U-17]] 2009. i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu U-17 2009.|SP-u U-17]] iste godine. Za [[Nogometna reprezentacija Italije U-21|reprezentaciju U-21]] debitirao je 15. novembra 2011. u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Mađarske U-21|Mađarske]]. === A-reprezentacija === [[Datoteka:Italy-Haiti 2-2, 2013-06-11 (03) cropped.jpg|mini|El Shaarawy u utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Haitija|Haitija]] 2013.]] Za [[Nogometna reprezentacija Italije|A-reprezentaciju]] debitirao je 15. augusta 2012. počevši od prve minute prijateljsku utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]].<ref>{{cite web |author= Alistair Magowan |url= http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/19238374 |title= "England 2-1 Italy" |publisher= [[BBC Sport]] |date= 15. 8. 2012}}</ref> Svoj prvi gol postigao je 14. novembra u još jednoj prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]].<ref>{{cite web |url= http://www1.skysports.com/football/live/match/257628/report |title= "Bafetimbi Gomis netted France's winner in their friendly against Italy" |publisher= [[Sky Sports]] |date= 14. 11. 2012}}</ref> Bio je u sastavu reprezentacije na [[FIFA Kup konfederacija 2013.|Kupu konfederacija 2013]], a u igru je prvi put ušao u posljednjoj utakmici grupne faze, onoj protiv [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]], zamijenivši [[Alessandro Diamanti|Alessandra Diamantija]] 19 minuta prije kraja.<ref>{{cite news |author= Ben Smith |title= Italy 2-4 Brazil |url= http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/22924999 |access-date=8. 9. 2014 |work= BBC Sport |date= 22. 6. 2014}}</ref> Vratio se u utakmici za treće mjesto protiv [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaja]], koju je odigrao cijelu, a realizirao je i penal nakon što se utakmica završila 2:2, doprinijevši pobjedi Italije.<ref>{{cite news |author= Chris McKenna |title= Uruguay 2-2 Italy |url= http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/23093790 |access-date=8. 9. 2014 |work= BBC Sport |date=30. 6. 2013}}</ref> Usljed toga što je veći dio sezone [[Serie A 2013/2014.|2013/14.]] propustio zbog povrede, nije pozvan u reprezentaciju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014.]]<ref>{{cite news|url=http://www.goal.com/en-gb/news/2892/transfer-zone/2014/05/23/4836434/my-future-is-with-ac-milan-insists-el-shaarawy |title=My future is with AC Milan, insists El Shaarawy|date=23. 5. 2014|access-date=1. 6. 2014|publisher= Goal.com}}</ref> Dana 10. oktobra 2015. prekinuo je period od tri godine bez gola za reprezentaciju postigavši pobjednički gol u gostujućoj pobjedi 3:1 protiv [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžana]] u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|EP 2016.]] Tom pobjedom Italija je osigurala učešće na prvenstvu.<ref>{{cite web |url= http://news.yahoo.com/el-shaarawy-ends-drought-italy-qualifies-euro-2016-180113828.html |title= El Shaarawy ends drought as Italy qualifies for Euro 2016 |publisher= [[Yahoo!]] |author= Andrew Dampf |date= 10. 10. 2015 |access-date= 12. 10. 2015 |archive-date= 17. 11. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151117020333/http://news.yahoo.com/el-shaarawy-ends-drought-italy-qualifies-euro-2016-180113828.html |url-status= dead }}</ref> Dana 31. maja 2016. selektor [[Antonio Conte]] uvrstio ga je na spisak od 23 igrača za nadolazeće prvenstvo.<ref>{{cite web |url= http://www.football-italia.net/85206/official-italy-squad-euro-2016 |title= OFFICIAL: Italy squad for Euro 2016 |publisher= Football Italia |date= 31. 5. 2016 |access-date= 31. 5. 2016 |archive-date= 3. 6. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160603085529/http://www.football-italia.net/85206/official-italy-squad-euro-2016 |url-status= dead }}</ref> Jedinu utakmicu odigrao je 22. juna, ušavši s klupe u posljednjoj utakmici grupne faze, koju je Italija izgubila 1:0 od [[Nogometna reprezentacija Irske|Irske]].<ref>{{cite news |author= Sam Adams |title= Brady sends euphoric Ireland into the last 16 |url= http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000448/match=2017958/postmatch/report/index.html |publisher= UEFA |date= 22. 6. 2016 |access-date= 22. 6. 2016}}</ref> == Stil igre == Otkad se probio u prvi plan u sezoni 2012/13, smatraju ga nadolazećim i potencijalnim igračem svjetske klase. Primarno igra po lijevom krilu, ali također može igrati i kao ofanzivni veznjak ili centralni napadač. Poznat je po izvanrednom driblingu i tehnici. Udarcima izvan šesnaesterca pokazao je snagu koju ima u nogama. Također je i iznadprosječan dodavač i stvara slobodan prostor vještim prvim dodirom.<ref>{{cite web |author= Eric Steitz |url= http://www.bleacherreport.com/articles/1361462-ac-milan-5-reasons-stephan-el-shaarwy-will-keep-improving-this-season |title= AC Milan: 5 Reasons Stephan El Shaarawy Will Keep Improving This Season |publisher=Bleacher Report|date= 8. 10. 2012}}</ref> Njegov stil igre upoređuju sa stilom [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]], dobitnika nagrade za [[FIFA-in nogometaš godine|FIFA-inog nogometaša godine]].<ref>{{cite web |author= Sam Lopresti |url= http://bleacherreport.com/articles/1388253-ac-milan-can-build-a-new-dynasty-around-el-shaarawy |title= AC Milan Can Build a New Dynasty Around El Shaarawy |publisher=Bleacher Report|date= 30. 10. 2012}}</ref> Kao svog uzora naveo je bivšeg Milanovog igrača, [[Kaká|Kaku]].<ref>{{cite web |author= Andrea Platini |url= http://www.blogs.bettor.com/El-Shaarawy-reveals-Premier-League-admiration-but-wants-to-remain-at-A-C-Milan-for-life-a105729 |title= El-Shaarawy reveals Premier League admiration but wants to remain at A.C Milan for life |website= bettor.com |access-date= 21. 1. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130106100416/http://blogs.bettor.com/El-Shaarawy-reveals-Premier-League-admiration-but-wants-to-remain-at-A-C-Milan-for-life-a105729 |archive-date= 6. 1. 2013 }}</ref> Legenda ''Rossonera'' [[José Altafini]] uporedio je mladog Italijana s brazilskom zvijezdom [[Neymar]]om i trostrukim osvajačem [[FIFA-ina "Zlatna lopta"|FIFA-ine "Zlatne lopte"]] [[Lionel Messi|Lionelom Messijem]]: "El Shaarawy me podsjeća na Neymara i Messija. Oni imaju nizak centar [[gravitacija|gravitacije]]. Igraju loptom zalijepljenom za stopala. Već je dokazao da je dobar igrač. Važna je stvar ne nadebljati ga previše."<ref>{{cite web |author= Ian Hudson |url= http://www.goal.com/en-ie/news/3908/main/2012/10/06/3430260/shevchenko-el-shaarawy-reminds-me-of-myself |title= Shevchenko: El Shaarawy reminds me of myself |website= Goal.com |date= 6. 10. 2012}}</ref> Uprkos talentu, često ima problema s povredama.<ref>{{cite web |url= https://theworldgame.sbs.com.au/el-shaarawy-s-transformation-mirrors-that-of-roma |title= El Shaarawy's transformation mirrors that of Roma|publisher=theworldgame.sbs.com |date= 2. 11. 2017 |access-date= 21. 5. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.espn.co.uk/football/club/ac-milan/103/blog/post/2523698/stephan-el-shaarawy-ac-milan-exit-is-bitterly-disappointing |title= Stephan El Shaarawy's AC Milan exit may be another poor transfer decision |publisher= ESPN FC |author= Sumeet Paul |date= 15. 7. 2015 |access-date= 21. 5. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url= https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-italy-roma/el-shaarawy-joins-roma-in-bid-to-revive-career-idUKKCN0V42P0 |title= El Shaarawy joins Roma in bid to revive career |publisher= [[Reuters]] |date= 26. 1. 2016 |access-date= 21. 5. 2018 |archive-date= 22. 5. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180522042221/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-italy-roma/el-shaarawy-joins-roma-in-bid-to-revive-career-idUKKCN0V42P0 |url-status= dead }}</ref> == Sponzorstvo == Godine 2012. potpisao je sponzorski [[ugovor]] s američkim proizvođačem [[sport]]ske opreme ''[[Nike (kompanija)|Nikeom]]''. U novembru iste godine pojavio se u reklami za nove kopačke ''Nike Green Speed II'', a učestvovali su još i [[Eden Hazard]], [[Mario Götze]], [[Raheem Sterling]], [[Christian Eriksen]] i [[Theo Walcott]].<ref>{{cite web |url= http://www.footballboots.co.uk/7911-nike-gs2squad.html |title= Nike announce #GS2SQUAD – Nike GS2 Boots Launch Imminent |publisher= Football Boots |date= 21. 11. 2012 |access-date= 1. 12. 2012 |archive-date= 16. 12. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181216000653/https://www.footballboots.co.uk/7911-nike-gs2squad.html |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |title= GS II Boots |url= http://www.footballboots.co.uk/nike-gs.html |publisher= Football Boots |access-date= 1. 12. 2012 |archive-date= 15. 5. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160515225201/http://www.footballboots.co.uk/nike-gs.html |url-status= dead }}</ref> == Statistika karijere == === Klubovi === :''Do 26. 5. 2024.'' <!-- NAPOMENA: Kad ažurirate podatke, ažurirajte i infokutiju i kategoriju "UKUPNO"! --> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! rowspan="2" style="width:100px;"| Ekipa ! rowspan="2"| Sezona ! colspan="2"| Liga ! colspan="2"| Kup{{Napomena|Uključuje kup-takmičenja kao što su [[Italijanski kup|Italijanski]] i [[Francuski kup]].}} ! colspan="2"| [[Francuski liga-kup|Liga-kup]] ! colspan="2"| [[UEFA|Evropa]] ! colspan="2"| Ostalo ! colspan="2"| Ukupno |- !{{tooltip|Uta|Utakmice}} !{{tooltip|Gol|Golovi}} !{{tooltip|Uta|Utakmice}} !{{tooltip|Gol|Golovi}} !{{tooltip|Uta|Utakmice}} !{{tooltip|Gol|Golovi}} !{{tooltip|Uta|Utakmice}} !{{tooltip|Gol|Golovi}} !{{tooltip|Uta|Utakmice}} !{{tooltip|Gol|Golovi}} !{{tooltip|Uta|Utakmice}} !{{tooltip|Gol|Golovi}} |- | rowspan="3" style="text-align:center;"|[[Genoa CFC|Genoa]] |[[Serie A 2008/2009.|2008/09.]] |1||0||0||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||1||0 |- |[[Serie A 2009/2010.|2009/10.]] |2||0||0||0||colspan="2"|—||0||0||colspan="2"|—||2||0 |- !Ukupno!!3!!0!!0!!0!!colspan="2"|—!!0!!0!!colspan="2"|—!!3!!0 |- | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[Calcio Padova|Padova]] (posudba) |[[Serie B 2010/2011.|2010/11.]] |29||9||1||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||30||9 |- !Ukupno!!29!!9!!1!!0!!colspan="2"|—!!colspan="2"|—!!colspan="2"|—!!30!!9 |- | rowspan="5" style="text-align:center;"|[[AC Milan|Milan]] |[[Serie A 2011/2012.|2011/12.]] |22||2||4||2||colspan="2"|—||2<ref group="lower-alpha" name="UCL">Svi nastupi bili su u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].</ref>||0||0||0||28||4 |- |[[Serie A 2012/2013.|2012/13.]] |37||16||1||1||colspan="2"|—||8<ref group="lower-alpha" name="UCL"/>||2||colspan="2"|—||46||19 |- |[[Serie A 2013/2014.|2013/14.]] |6||0||0||0||colspan="2"|—||3<ref group="lower-alpha" name="UCL"/>||1||colspan="2"|—||9||1 |- |[[Serie A 2014/2015.|2014/15.]] |18||3||1||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||19||3 |- !Ukupno!!83!!21!!6!!3!!colspan="2"|—!!13!!3!!0!!0!!102!!27 |- | rowspan="2" style="text-align:center;"|[[AS Monaco FC|Monaco]] (posudba) |[[Ligue 1 2015/2016.|2015/16.]] |15||0||0||0||colspan="2"|—||9||3||colspan="2"|—||24||3 |- !Ukupno!!15!!0!!0!!0!!colspan="2"|—!!9!!3!!colspan="2"|—!!24!!3 |- | style="text-align:center;"|[[AS Roma|Roma]] (posudba) |[[Serie A 2015/2016.|2015/16.]] |16||8||colspan="2"|—||colspan="2"|—||2||0||colspan="2"|—||18||8 |- | rowspan="4" style="text-align:center;" |[[AS Roma|Roma]] |[[Serie A 2016/2017.|2016/17.]] |32||8||4||2||colspan="2"|—||8||2||colspan="2"|—||44||12 |- |[[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] |33||7||1||0||colspan="2"|—||10||2||colspan="2"|—||44||9 |- |[[Serie A 2018/2019.|2018/19.]] |28||11||1||0||colspan="2"|—||4||0||colspan="2"|—||33||11 |- !Ukupno!!109!!34!!5!!2!! colspan="2" |—!!23!!4!! colspan="2" |—!!139!!40 |- |rowspan=3|[[Shanghai Greenland Shenhua FC|Shanghai Shenhua]] |[[Kineska Superliga 2019.|2019.]] |10||1||3||3||colspan="2" |—||colspan="2" |—||colspan="2" |—||13||4 |- |[[Kineska Superliga 2020.|2020.]] |6||0||0||0||colspan="2" |—||0||0||0||0||6||0 |- !Ukupno!!16!!1!!3!!3!!colspan="2"|—!!0!!0!!0!!0!!19!!4 |- |rowspan="5"|Roma |[[Serie A 2020/2021.|2020/21.]] |10||1||0||0||colspan="2" |—||4{{efn|name=UEL|Nastupi u UEFA Europskoj ligi}}||1||colspan="2" |—||14||2 |- |[[Serie A 2021/2022.|2021/22.]] |27||3||1||0||colspan="2" |—||8{{efn|Nastupi u [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]]}}||4||colspan="2" |—||36||7 |- |[[Serie A 2022/2023.|2022/23.]] |29||7||2||0||colspan="2" |—||11{{efn|name=UEL}}||2||colspan="2" |—||42||9 |- |[[Serie A 2023/2024.|2023/24.]] |33||3||2||0||colspan="2" |—||13{{efn|name=UEL}}||0||colspan="2" |—||48||3 |- !Ukupno!!99!!14!!5!!0!!colspan="2" |—!!36!!7!!colspan="2" |—!!140!!21 |- !colspan=2|Sveukupno !354!!79!!20!!8!!colspan="2" |—!!82!!17!!0!!0!!456!!104 |} === Reprezentacija === ''Do 29. 6. 2024.'' {{Reprezentativna statistika nogometaša|ITA}} |- |2012.||3||1 |- |2013.||7||0 |- |2014.||1||0 |- |2015.||6||1 |- |2016.||3||1 |- |2017.||3||0 |- |2018.||–||– |- |2019.||2||1 |- |2020.||3||2 |- |2021.||1||0 |- |2022.||0||0 |- |2023.||2||1 |- |2024.||1||0 |- !Ukupno||32||7 |} === Golovi za reprezentaciju === {| class="wikitable sortable" |- ! Gol !! Datum !! Stadion !! Protivnik !! Gol !! Rezultat !! Takmičenje |- | align=center|1. || 14. 11. 2012. || [[Stadion "Ennio Tardini"]], [[Parma]] || {{NOG|FRA}} || align=center|'''1''':0 || align=center|1:2 || Prijateljska |- | align=center|2. || 10. 10. 2015. || [[Olimpijski stadion (Baku)|Olimpijski stadion]], [[Baku]] || {{NOG|AZE}} || align=center|'''2''':1 || align=center|3:1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 – grupa H|Kval. za EP 2016.]] |- | align=center|3. || 29. 3. 2016. || [[Allianz Arena]], [[München]] || {{NOG|NJE}} || align=center|'''1''':4 || align=center|1:4 || Prijateljska |- | align=center|4. || 15. 10. 2019. || [[Stadion "Rheinpark"]], [[Vaduz]] || {{NOG|LIH}} || align=center|'''4''':0 || align=center|5:0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 – grupa J|Kval. za EP 2020.]] |- | align=center|5. || rowspan=2|7. 10. 2020 || rowspan=2|[[Stadion "Artemio Franchi"]], [[Firenca]] || rowspan=2|{{NOG|MOL}} || align=center|'''3''':0 || rowspan=2 align=center|6:0 || rowspan=2|Prijateljska |- | align=center|6. | align=center|'''5''':0 |- | align=center|7. || 17. 11. 2023. || [[Stadion "Olimpico"]], [[Rim]] || {{NOG|MAK}} || align=center|'''5''':2 || align=center|5:2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa C|Kval. za EP 2024.]] |} == Trofeji i priznanja == === Klubovi === '''[[AC Milan|Milan]]''' * [[Italijanski superkup]]: [[Italijanski superkup 2011.|2011.]] '''[[Shanghai Greenland Shenhua FC|Shanghai Shenhua]]''' * [[Kineski FA kup]]: [[Kineski FA kup 2019.|2019.]] === Pojedinačno === * Najbolji mladi igrač godine u Seriji A (1): [[Serie A 2011/2012.|2012.]] * [[Nogometni Oscar (AIC)|Najbolji igrač godine]] (1): [[Serie B 2010/2011.|2011]]<ref>{{cite web |url= http://www.aia-figc.it/dettaglio.asp?ID=6050 |title= Gran Cala' del Calcio 2011: Rizzoli premiato miglior arbitro |publisher= FIGC |date= 24. 1. 2012 |access-date= 25. 1. 2015 |archive-date= 3. 11. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20131103212125/http://aia-figc.it/dettaglio.asp?ID=6050 |url-status= dead }} {{it simbol}}</ref> * [[Srebrna lopta USSI-a]] (1): 2012/13<ref>{{cite web |url= http://www.acmilan.com/it/news/breaking_news_show/40820 |title= PALLONE D'ARGENTO A EL SHAARAWY: L'ALBO D'ORO |publisher= AC Milan |date= 12. 5. 2013 |access-date= 13. 4. 2015}} {{it simbol}}</ref> == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Stephan El Shaarawy}} * {{FIFA igrač|309406}} * {{UEFA igrač|250006202}} * {{soccerbase|53741}} * {{NFT igrač|pid=48323}} {{AS Roma - ekipa}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Najbolji mladi nogometaš u Seriji A}} }} {{Navkutije |ime = Sastavi Italije |naslov = Sastavi Italije |naslovstil = background-color:#0066bc; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000; |podaci1 = {{Sastav Italije na FIFA Kupu konfederacija 2013.}} {{Sastav Italije na EP 2016. u nogometu}} {{Sastav Italije na EP 2024. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:El Shaarawy, Stephan}} [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Savona]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Genoe]] [[Kategorija:Nogometaši Padove]] [[Kategorija:Nogometaši AC Milana]] [[Kategorija:Nogometaši AS Monaca]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Shanghai Shenhue]] [[Kategorija:Igrači FIFA Kupa konfederacija 2013.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]] 8txz7falijyjusu12dcs1b07nhfakvt Sinquefield Cup 0 267867 3713665 3709658 2025-06-11T03:01:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713665 wikitext text/x-wiki [[File:SinquefieldCup2015.jpg|thumb|Sinquefield Cup 2015.]] '''Sinquefield Cup''' je [[šahovski turnir]] u [[St. Louis]]u, [[Missouri]], [[SAD]], u čast Rexa Sinquefielda i njegove supruge Jeanne, osnivača [[Chess Club and Scholastic Center of Saint Louis]]. == 2013. == Prvo izdanje (2013 Saint Louis International) održavalo se od 9. do 15. septembra 2013. na [[Chess Club and Scholastic Center of Saint Louis]] [[St. Louis]]u, [[Missouri]], [[SAD]].<ref>{{Cite web |url=http://www.chess-news.ru/en/node/12429 |title=Chess-News.ru: St. Louis To Host Four Leaders |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923202631/http://www.chess-news.ru/en/node/12429 |url-status=dead }}</ref> Četiri šahovska velemajstora igrali su klasičnu [[vremenska kontrola|vremensku konstrolu]] (40 poteza u 90 minuta sa inkrementom od 30 sekundi od prvog poteza, koje prati 30 minuta za ostatak igre) u duplom [[round-robin turnir]]u. [[Magnus Carlsen]], [[Levon Aronjan]], [[Hikaru Nakamura]] i [[Gata Kamsky]] suočavali su se jedni s drugima.<ref>{{Cite web |url=http://www.uschesschamps.com/top-2-world-top-2-us-battle-sinquefield-cup |title=U.S. Chess Champs: Top 2 in World, Top 2 in U.S. Battle for Sinquefield Cup |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=23. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623022105/http://www.uschesschamps.com/top-2-world-top-2-us-battle-sinquefield-cup |url-status=dead }}</ref> Ukupni [[nagradni fond]] bio je 170.000 $,<ref>[http://www.chessbase.com/Home/TabId/211/PostId/4010198/carlsen-and-aronian-to-play-in-us-in-sinquefield-cup-180613.aspx ChessBase: Carlsen and Aronian to play in US Super-GM]</ref> od kojih je 70.000 $ za pobjednika, 50.000 $ za drugo mjesto, 30.000 $ za treće i 20.000 $ za četvrto.<ref>{{Cite web |url=http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |title=U.S. Chess Champs: The Sinquefield Cup |access-date=24. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |archive-date=10. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> Prosječan [[FIDE rating]] bio je 2797, dotad najveći u historiji šaha. Ceremonija otvaranja održana je 8. septembra 2013, a prvo kolo počelo je sljedećeg dana.<ref>{{Cite web |url=http://www.chessvibes.com/carlsen-aronian-nakamura-kamsky-to-play-in-first-sinquefield-cup |title=ChessVibes.com: Carlsen, Aronian, Nakamura, Kamsky to play in first "Sinquefield Cup" |access-date=2. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813005842/http://www.chessvibes.com/carlsen-aronian-nakamura-kamsky-to-play-in-first-sinquefield-cup |archive-date=13. 8. 2017 |url-status=dead }}</ref> Ovo je bio posljednji turnir za Magnusa Carlsena prije njegovog [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.|meča za titulu svjetskog prvaka 2013.]] s [[Viswanathan Anand|Viswanathanom Anandom]] u [[Chennai]]ju ([[Indija]]).<ref>[http://www.chessdom.com/sinquefield-chess-cup-2013-live/ Sinquefield Chess Cup 2013]</ref> :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|FIDE rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! Poeni |- | 1. || align=left | {{ZD|NOR}} [[Magnus Carlsen]] || 2862 | X || ½ || ½ || 1 || X || ½ || 1 || 1 || '''4,5''' |- | 2. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Hikaru Nakamura]] || 2772 | ½ || X || 1 || 1 || ½ || X || 0 || ½ || '''3,5''' |- | 3. || align=left | {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]] || 2813 | ½ || 0 || X || ½ || 0 || 1 || X || ½ || '''2,5''' |- | 4. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Gata Kamsky]] || 2741 | 0 || 0 || ½ || X || 0 || ½ || ½ || X || '''1,5''' |} == 2014. == Drugo izdanje održano je od 27. augusta do 7. septembra, opet u [[Chess Club and Scholastic Center of Saint Louis]].<ref>{{Cite web |url=http://uschesschamps.com/live |title=U.S. Chess Champs - LIVE: Sinquefield Cup 2014 |access-date=2. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141113200154/http://www.uschesschamps.com/live |archive-date=13. 11. 2014 |url-status=dead }}</ref> Događaj u 2013. bio je najjači šahovski turnir ikada održan u SAD-u dotad. Ipak, izdanje za 2014 numerički je najjači turnir u ukupnoj historiji šaha ako se mjeri prema prosječnim [[Elov sistem rejtingovanja|Elo-rejtinzima]] od 2802 za šest takmičara, svi u top deset [[FIDE-ina rang-lista|FIDE-inog Elo sistema]]. Šest velemajstora opet je igralo po moderniziranoj klasičnoj kontroli vremena od 40 poteza u 90 minuta sa dodatkom od 30 sekundi za svaki potez, koje prati dodatnih 30 minuta plus dodatak po potezu za ostatak igre, u dvokružnom turniru po [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]]. Sa šest igrača koji su bili prisutni ([[Magnus Carlsen]], [[Levon Aronjan]], [[Fabiano Caruana]], [[Hikaru Nakamura]], [[Veselin Topalov]] i [[Maxime Vachier-Lagrave]]), turnir se sastojao od deset rundi sa 10 igara za svakog učesnika.<ref>{{Cite web |url=http://uschesschamps.com/node/499 |title=The 2014 Sinquefield Cup |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=5. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905123219/http://www.uschesschamps.com/node/499 |url-status=dead }}</ref> Prema FIDE rejtingu, igrači su bili: 1, 2, 3, 5, 8 i 9 u svijetu. Ukupan nagradni fond je porastao na 315.000 $.<ref>{{Cite web |url=http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |archive-date=10. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Mjesto !! Nagrada |- | 1. || 100.000 $ |- | 2. || 75.000 $ |- | 3. || 50.000 $ |- | 4. || 40.000 $ |- | 5. || 30.000 $ |- | 6. || 20.000 $ |- |Ukupno || 315.000 $ |} Finalni rezultati su bili prema sljedećoj tabeli: :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|FIDE rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Poeni !! Pobjede !! [[Sonneborn-Bergerov kriterij|S-B]] |- | 1. || align=left | {{ZD|ITA}} [[Fabiano Caruana]] || 2801 | 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || '''8,5''' || 7 || 36,75 |- | 2. || align=left | {{ZD|NOR}} [[Magnus Carlsen]] || 2877 | ½ || ½ || 0 || ½ || 1 || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || '''5,5''' || 2 || 23,75 |- | 3. || align=left | {{ZD|BUG}} [[Veselin Topalov]] || 2772 | 0 || 0 || 1 || ½ || 1 || 0 || ½ || 1 || ½ || ½ || '''5,0''' || 3 || 19,5 |- | 4. || align=left | {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]] || 2804 | ½ || 1 || 0 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || '''4,0''' || 1 || 19,5 |- | 5. || align=left | {{ZD|FRA}} [[Maxime Vachier-Lagrave]] || 2768 | ½ || 0 || 1 || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || '''4,0''' || 1 || 17 |- | 6. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Hikaru Nakamura]] || 2787 | ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || '''3,0''' || 0 || 15 |} Nakon 7. kola Caruana je ostvario 7-0, što je Aronjan opisao kao "historijski podvig".<ref name=538Caruana>{{cite news|last1=Roeder|first1=Oliver|title=Fabiano Caruana Is Doing The Impossible At Chess’s Most Competitive Tournament|url=http://fivethirtyeight.com/datalab/fabiano-caruana-is-doing-the-impossible-at-chesss-most-competitive-tournament/|access-date=5. 9. 2014|work=Five Thirty Eight|date=5. 9. 2014}}</ref> Caruana je konačno završio turnir sa 8,5/10, s najboljim rejting-performansom ikad na jednom turniru, pobjeđujući rezultat Magnusa Carlsena iz Nanjinga 2009. i [[Anatolij Karpov|Anatolija Karpova]] iz [[Šahovski turnir u Linaresu|Linaresa 1994.]]<ref name=SlateCaruana>{{cite news|last1=Stevenson|first1=Seth|title=Grandmaster Clash|url=http://www.slate.com/articles/sports/sports_nut/2014/09/sinquefield_cup_one_of_the_most_amazing_feats_in_chess_history_just_happened.single.html|work=Slate|date=18. 9. 2014}}</ref> Poredi se sa [[Bobby Fischer|Fischerovom]] 20. igrom pobjednosnog niza tokom 1970-71.<ref name=SlateCaruana/><ref>{{cite news|last1=Campbell|first1=Bradley|title=The Italian Bobby Fischer is making chess history in St. Louis|url=http://www.pri.org/stories/2014-09-04/biggest-chess-upset-history-may-be-happening-right-now-st-louis|work=PRI|date=4. 9. 2014}}</ref> == 2015. == Treće izdanje održano je od 22. augusta do 3. septembra, na istom mjestu kao revanš u [[Grand Chess Tour]]u 2015. Turnir je predstavio sedam top igrača svijeta, podvig koji je nadmašio samo turnir [[AVRO 1938.]]<ref>[http://www.chess.com/news/top-players-return-to-st-louis-third-sinquefield-cup-to-start-sunday-4838 Top Players Return To St. Louis]</ref> Sinquefield Cup je također najjači turnir predstavljen 2015. na [[Grand Chess Tour]]u s prosječnim FIDE rejtingom od 2795.<ref name=Sinquefield2015Overview>{{Cite web |url=http://grandchesstour.com/2015-sinquefield-cup/overview |title=Sinquefield 2015: Overview |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=18. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150818183253/http://grandchesstour.com/2015-sinquefield-cup/overview |url-status=dead }}</ref> Turnir je igran u 9. kola. Vremenska kontrola za svako kolo bila je 40 poteza u 2 sata, zatim 1 sat za ostatak partije sa dodatkom od 30 sekundi od 41. poteza.<ref>{{Cite web |url=http://grandchesstour.com/content/rules-regulations |title=Chess Grand Tour: Rules & Regulations |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=29. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150829121003/http://grandchesstour.com/content/rules-regulations |url-status=dead }}</ref> [[Wesley So]] je pozvan na turnir i pridružio se devetorici ostalih koji su sudjelovali u [[Grand Chess Tour]]u.<ref name=Sinquefield2015Overview /> :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|FIDE rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Poeni !! Pobjede !! S-B !! [[Grand Chess Tour|GCT-bodovi]] |- | 1. || align=left | {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]] || 2765 || X || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || '''6''' || 3 ||25,25 || 13 |- | 2. || align=left | {{ZD|NOR}} [[Magnus Carlsen]] || 2853 || ½ || X || ½ || 1 || ½ || 0 || 0 || 1 || ½ || 1 || '''5''' || 3 || 21,25 || 10 |- | 3. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Hikaru Nakamura]] || 2814 || 0 || ½ || X || ½ || ½ || 1 || 0 || ½ || 1 || 1 || '''5''' || 3 || 20,25 || 8 |- | 4. || align=left | {{ZD|FRA}} [[Maxime Vachier-Lagrave]] || 2731 || ½ || 0 || ½ || X || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || '''5''' || 2 || 21,25 || 7 |- | 5. || align=left | {{ZD|HOL}} [[Anish Giri]] || 2793 || ½ || ½ || ½ || ½ || X || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || '''5''' || 1 || 22,25 || 6 |- | 6. || align=left | {{ZD|RUS}} [[Aleksandar Griščuk]] || 2771 || ½ || 1 || 0 || ½ || 0 || X || ½ || 1 || 1 || 0 || '''4,5''' || 3 || 19,75 || 5 |- | 7. || align=left | {{ZD|BUG}} [[Veselin Topalov]] || 2816 || ½ || 1 || 1 || 0 || ½ || ½ || X || 0 || ½ || ½ || '''4,5''' || 2 || 21 || 4 |- | 8. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Fabiano Caruana]] || 2808 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || 1 || X|| ½ || ½ || '''3,5''' || 1 || 15,25 || 3 |- | 9. || align=left | {{ZD|IND}} [[Viswanathan Anand]] || 2816 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || X || ½ || '''3,5''' || 0 || 16 || 2 |- | 10. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Wesley So]] || 2779 || 0 || 0 || 0 || 0 || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || X || '''3''' || 1 || 12,75 || 1 |- |} <ref>http://www.chess-results.com/tnr184011.aspx?lan=1&art=4&flag=30&wi=821</ref> == 2016. == 4. Sinquefield Cup održan je od 4. do 16. augusta 2016. i bio je drugi turnir u sklopu 2. Grand Chess Toura. Termin je bio pomjeren zbog preklapanja sa [[Šahovska olimpijada 2016.|Šahovskom olimpijadom]] u [[Baku]]u. Pozivnicu organizatora dobio je [[Ding Liren]].<ref>{{cite web|title=Grand Chess Tour Announces 2016 Participants|url=https://www.chess.com/news/grand-chess-tour-announces-2016-participants-2088|website=chess.com|access-date=9. 4. 2016}}</ref> [[Vladimir Kramnik]] povukao se zbog zdravstvenih razloga. Zamijenio ga je njegov zemljak [[Pjotr Svidler]].<ref>{{cite web|title=Vladimir Kramnik withdraws from Sinquefield Cup|url=https://en.chessbase.com/post/vladimir-kramnik-withdraws-from-sinquefield-cup|access-date=1. 8. 2016}}</ref> Nagradni fond bio je 300.000 $, od čega je pobjedniku pripalo 75.000, kao i bodovi za ukupni plasman u Grand Chess Touru. Tempo igre bio je 120 minuta za prvih 40 poteza, a zatim 60 minuta za ostatak partije uz dodatak od 30 sekundi po potezu počevši od 41. poteza. U slučaju da dva igrača podijele mjesto igrale bi se 2 partije po ubrzanom tempu (10 minuta + 5 sekundi po potezu počevši od 1. poteza). Ako bi rezultat i dalje bio neriješen, uslijedile bi 2 blic-partije (5 minuta + 2 sekunde po potezu počevši od 1. poteza), a zatim Armagedon-partija. (Svi rejtinzi navedeni u donjoj tabeli uzeti su prema stanju u augustu 2016.<ref>{{cite web|title=Standard Top 100 Players August 2016|url=http://ratings.fide.com/top.phtml?list=men|access-date=1. 8. 2016}}</ref>) Turnir je osvojio [[Wesley So]] s 5,5 bodova iz 9 partija (+2, -0, =7) ispred [[Veselin Topalov|Veselina Topalova]], [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]] i bivših pobjednika ovog turnira, [[Levon Aronjan|Levona Aronjana]] i [[Fabiano Caruana|Fabiana Caruane]]. <!-- U slučaju diobe mjesta kriteriji za plasman bili su sljedeći: 1. broj pobjeda; 2; međusobni omjer; 3 SB; 4. Prošireni Koya-sistem. (http://grandchesstour.com/tie-break-regulations) --> :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! Rejting !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Bodovi !! Pobjede !! [[Sonneborn-Bergerov kriterij|SB]] !! TPR !! [[Grand Chess Tour|GCT-bodovi]] |- |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align=left | {{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} || 2771 || * || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || '''5½''' || 2 || 24,50 || 2859 || 13 |- | 2. || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}} || 2770 || ½ || * || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || '''5''' || 1 || 22,25 || 2822 || 7.75 |- | 3. || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}} || 2792 || ½ || ½ || * || ½ || ½ || 0 || 1 || ½ || 1 || ½ || '''5''' || 2 || 21,75 || 2820 || 7.75 |- | 4. || align=left | {{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2807 || ½ || ½ || ½ || * || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || '''5''' || 1 || 21,50 || 2818 || 7.75 |- | 5. || align=left | {{flagathlete|[[Veselin Topalov]]|BUG}} || 2761 || 0 || ½ || ½ || ½ || * || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || '''5''' || 2 || 21,00 || 2823 || 7.75 |- | 6. || align=left | {{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}} || 2819 || ½ || 0 || 1 || ½ || ½ || * || ½ || ½ || ½ || ½ || '''4½''' || 1 || 20.25 || 2774 || 4.5 |- | 7. || align=left | {{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} || 2791 || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || * || 1 || ½ || 1 || '''4½''' || 2 || 18,50 || 2777 || 4.5 |- | 8. || align=left | {{flagathlete|[[Ding Liren]]|KIN}} || 2755 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || * || 1 || ½ || '''4''' || 1 || 17,50 || 2738 || 3 |- | 9. || align=left | {{flagathlete|[[Pjotr Svidler]]|RUS}} || 2751 || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || * || 1 || '''3½''' || 1 || 15,25 || 2701 || 2 |- | 10. || align=left | {{flagathlete|[[Anish Giri]]|HOL}} || 2769 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || * || '''3''' || 0 || 14,50 || 2654 || 1 |} <ref>{{Cite web |url=http://chesshive.com/event/grand-chess-tour-2016/ |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827172338/http://chesshive.com/event/grand-chess-tour-2016/ |archive-date=27. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=http://theweekinchess.com/chessnews/events/sinquefield-cup-2016 |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2016 |archive-date=16. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160816061846/http://theweekinchess.com/chessnews/events/sinquefield-cup-2016 |url-status=dead }}</ref> == 2017. == Peti Sinquefield Cup je održan od 2. augusta do 11. augusta 2017, i bio je treći dio [[Grand Chess Tour]]-a 2017. Osvojio ga je [[Maxime Vachier-Lagrave]], sa 6 od 9 poena (+3-0=6). :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! Rejting !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Bodovi !! Pobjede !! [[Sonneborn-Bergerov kriterij|SB]] !! TPR !! [[Grand Chess Tour|GCT-bodovi]] |- |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align=left | {{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}} || 2789 || * || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || '''6''' || 3 || ||2907 || 13 |- | 2. || align=left | {{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}} || 2822 || 0 || * || ½ || 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || '''5½''' || 3 ||23,25 ||2862 || 9 |- | 3. || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}} || 2783 || ½ || ½ || * || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || '''5½''' || 2 ||23,25 ||2866 || 9 |- | 4. || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}} || 2799 || ½ || 0 || ½ || * || ½ || ½ || 0 || 1 || 1 || 1 || '''5''' || 3 ||20,00 ||2825 || 6.5 |- | 5. || align=left | {{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|RUS}} || 2773 || ½ || 0 || ½ || ½ || * || 1 || ½ || ½ || 1 || ½ || '''5''' || 2 ||21,00 ||2828 || 6.5 |- | 6. || align=left | {{flagathlete|[[Pjotr Svidler]]|RUS}} || 2751 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || * || 1 || ½ || ½ || ½ || '''4½''' || 1 || ||2792 || 5 |- | 7. || align=left | {{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2807 || ½ || ½ || 0 || 1 || ½ || 0 || * || ½ || ½ || ½ || '''4''' || 1 || ||2747 || 4 |- | 8. || align=left | {{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} || 2792 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || * || ½ || 0 || '''3½''' || 0 || ||2709 || 3 |- | 9. || align=left | {{flagathlete|[[Jan Nepomnjašči]]|RUS}} || 2751 || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || 1 || 0 || * || '''3''' || 1 ||13,00 ||2672 || 1.5 |- | 10. || align=left | {{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} || 2810 || 0 || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || * || 1 || '''3''' || 1 ||11,75 ||2665 || 1.5 |} == 2018. == :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 6. Sinquefield Cup, 18–28. august 2018, [[St. Louis]], [[Kategorije šahovskih turnira|Kategorija XXII (2787,5)]] ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Bodovi !! {{tooltip|H2H|Rezultati partija između igrača u pitanju}} !! {{tooltip|Pobjede|Broj pobjeda svakog igrača u pitanju}} || {{tooltip|Crni|Broj pobjeda s crnim figurama svakog igrača u pitanju}} || TPR !! [[Grand Chess Tour|Bodovi za GCT]] |- |-style="background:#ccffcc;" | 1–3. || align=left | '''{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}} || 2842 || || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || '''5½ || 1 || 2 || 0 || 2861 || 15 |- |-style="background:#ccffcc;" | 1–3. || align=left | '''{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2822 || ½ || || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || '''5½ || 1 || 2 || 0 || 2864 || 15 |- |-style="background:#ccffcc;" | 1–3. || align=left | '''{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}} || 2767 || ½ || ½ || || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || '''5½ || 1 || 2 || 0 || 2870 || 15 |- | 4. || align=left | {{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|AZE}} || 2801 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || '''5 || || 1 || 0 || 2829 || 10 |- | 5. || align=left | {{flagathlete|[[Aleksandar Griščuk]]|RUS}} || 2766 || ½ || ½ || 0 || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || '''4½ || 1 || 1 || 1 || 2790 || 6 |- | 6–7. || align=left | {{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}} || 2779 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || '''4½ || 1 || 0 || 0 || 2788 || 6 |- | 6–7. || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}} || 2768 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || '''4½ || 1 || 0 || 0 || 2790 || 6 |- | 8. || align=left | {{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} || 2780 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || '''4 || || 0 || 0 || 2745 || 3 |- | 9–10. || align=left | {{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} || 2777 || 0 || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || '''3 || ½ || 0 || 0 || 2664 || 1.5 |- | 9–10. || align=left | {{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|RUS}} || 2773 || 0 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || '''3 || ½ || 0 || 0 || 2664 || 1.5 |} Šesti Sinquefield Cup bio je četvrta stanica [[Grand Chess Tour#Grand Chess Tour 2018.|Grand Chess Toura 2018]]; Carlsen, Caruana i Aronjan podijelili su prvo mjesto, s 5½ bodova iz devet partija (+2 −0 =7). Izvlačenjem kuglica trebalo je biti određeno koja će dvojica razigravati za titulu. Carlsen je prigovorio takvom slučajnom odabiru i predložio da sva trojica razigravaju. Caruana se nije složio s time jer je već imao zakazano razigravanje s Wesleyjem Soom za mjesto na [[London Chess Classic|London Chess Classicu 2018.]] istog dana (Caruana je kasnije dobio Soa 1,5–0,5). Trojka je došla do kompromisa da podijele titulu.<ref>{{cite web|url =https://en.chessbase.com/post/sinquefield-cup-2018-round-9|title =Sinquefield Cup: Three winners (one playoff)!|first =Venkatachalam|last =Saravanan|publisher =ChessBase|date =28. 8. 2018}}</ref> == 2019. == Sedmi Sinquefield Cup održan je od 17. do 29. augusta 2019. i bio je peta stanica [[Grand Chess Tour]]a 2019. Turnir je osvojio [[Ding Liren]] nakon razigravanja protiv [[Magnus Carlsen|Magnusa Carlsena]]. Obojica su imala 6½ bodova iz 11 partija (+2 −0 =9). Nagradni fond iznosio je 325.000 $, a pobjedniku je pripalo 82.500 $. :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 7. Sinquefield Cup, 17–29. august 2019, [[St. Louis]], [[Kategorije šahovskih turnira|Kategorija XXII (2783)]] ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! 11. !! 12. !! Bodovi !! {{tooltip|DK|Dodatni kriterij}} !! Plasman !! TPR !! [[Grand Chess Tour|Bodovi za GCT]] |- |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align=left|{{flagathlete|'''[[Ding Liren]]|KIN}} || 2805 || || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ ||'''6½ || 3 || 1 || 2845 || 16½ |- | 2. || align=left|{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}} || 2882 || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || ½ ||'''6½ || 1 || 2 || 2838 || 16½ |- | 3. || align=left|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}} || 2756 || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ ||'''6 || || 3–4 || 2820 || 11 |- | 4. || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|RUS}} || 2750 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ ||'''6 || || 3–4 || 2821 || 11 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2818 || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 ||'''5½ || || 5–8 || 2779 || 6½ |- | 6. || align=left|{{flagathlete|[[Anish Giri]]|HOL}} || 2779 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ ||'''5½ || || 5–8 || 2782 || 6½ |- | 7. || align=left|{{flagathlete|[[Jan Nepomnjašči]]|RUS}} || 2774 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || {{CNone}} || ½ || 0 || 1 || 1 || 1 ||'''5½ || || 5–8 || 2783 || 6½ |- | 8. || align=left|{{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|AZE}} || 2764 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ ||'''5½ || || 5–8 || 2784 || 6½ |- | 9. || align=left|{{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}} || 2778 || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || 1 || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ ||'''5 || || 9–10 || 2746 || 3½ |- | 10. || align=left|{{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} || 2743 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ ||'''5 || || 9–10 || 2750 || 3½ |- | 11. || align=left|{{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} || 2776 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ ||'''4½ || || 11–12 || 2718 || 1½ |- | 12. || align=left|{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}} || 2765 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} ||'''4½ || || 11–12 || 2719 || 1½ |} :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Razigravanje za prvo mjesto ! Igrač!! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting u ubrzanom šahu]] !! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting u brzopoteznom šahu]] !! colspan="2" | [[Ubrzani šah|Ubrzani]] !! colspan="2" | [[Brzopotezni šah|Brzopotezni]] !! Plasman |- | align=left|'''{{flagathlete|[[Ding Liren]]|KIN}} || 2786 || 2779 | style="background: black; color: white" | ½ | style="background: white; color: black" | ½ | style="background: white; color: black" | 1 | style="background: black; color: white" | 1 || '''1 |- | align=left|{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}} || 2895 || 2920 | style="background: white; color: black" | ½ | style="background: black; color: white" | ½ | style="background: black; color: white" | 0 | style="background: white; color: black" | 0 || 2 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup Službena stranica] [[Kategorija:Šah u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:2013. u šahu]] [[Kategorija:2014. u šahu]] [[Kategorija:2015. u šahu]] hcng1aqipmcu2ap36hdju37epq2b51e Sukošan 0 355849 3713691 3502291 2025-06-11T09:06:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713691 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Sukošan |vrsta = Općina <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Općina Sukošan |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Sukosan Kirche der gnädigen Madonna.jpg |opis_slike = Sukošan, rimokatolička crkva"Gospa od Milosti" |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = Sukošan (grb).gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|20px|border]] [[Zadarska županija|Zadarska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 49| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 18| dužina_sekundi = 54| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 3 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 19.82 |površina općina = 53.16 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 4583 |stanovništvo grad = 2808 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 86.21 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Ante Martinac |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 23206 Sukošan |pozivni broj = (+385) 23 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.opcina-sukosan.hr/ Općina Sukošan] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Sukošan''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Općini Sukošan, s naseljima Sukošan, [[Debeljak]], [[Glavica (Sukošan)|Glavica]] i [[Gorica (Sukošan)|Gorica]], pripada prostor od 53,16&nbsp;km<sup>2</sup>, što iznosi 1,44% teritorija u odnosu na cjelokupan teritorij Zadarske županije. Do političko-teritorijalne reorganizacije Republike Hrvatske 1992, Sukošan je pripadao tadašnjoj općini [[Zadar]]. == Uprava == Na lokalnim izborima 16. maja 2021. za općinskog načelnika izabran je Anto Martinac ([[HDZ]]). Za 13 vijećnika u novom sazivu Općinskog vijeća natjecalo se 5 lista. Aktualni sastav općinskog vijeća: HDZ 8 mjesta, neovisna lista Mojmira Torbarine 2 mjesta, koalicija Domovinski pokret i Most 1 mjesto, koalicija SDP-a, HSS-a i Akcije mladih 1 mjesto, i HNS 1 mjesto. Prethodni sastav općinskog vijeća (2017 – 2021): HDZ 8 mjesta, neovisna lista Mojmira Torbarine 3 mjesta, SDP 1 mjesto, koalicija Akcije mladih i HNS-a 1 mjesto, a HSP dr. Ante Starčević nije prešao izborni prag. Hrvatska demokratska zajednica održava kontinuitet vlasti od prvih lokalnih izbora u novoformiranoj općini Sukošan 7. veljače 1993. do danas, a Ante Martinac obavlja dužnost općinskog načelnika od 1997. godine (s kraćim prekidom).<ref>{{Cite web|url=https://opcina-sukosan.hr/wp-content/uploads/2021/05/Rezultati-izbora-c%CC%8Clanova-Opc%CC%81inskog-vijec%CC%81a-Opc%CC%81ine-Sukos%CC%8Can.pdf|title=Općina Sukošan|last=[[Općina Sukošan]]}}{{Mrtav link}}</ref> == Geogeafija == Sukošan je naselje u prostranom zaljevu Zlatna luka ({{la|Portus aureus}}), 11&nbsp;km jugoistočno od [[Zadar|Zadra]]. Nalazi se na Jadranskoj turističkoj cesti. Naselja Sukošana su: Čukovice, Vrisje, Dešenj, Ždralovac, Makarska, Vrljica, Goleš, Tratica, Barbir, Punta. Sukošan ima marinu Dalmacija,s 1.200 vezova u moru i više od 500 na kopnu, te s ukupnom površinom od 70 ha, najveća je na hrvatskom dijelu jadranske obale, prirodni kompleks Tustica, više plaža i malih kampirališta, povijesna zdanja, maslinike i vinograde. Prirodne vrijednosti registrirane sukladno Zakonu o zaštiti prirode,<ref>{{Cite web|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1994_04_30_521.html|title=Zakon o zaštiti prirode|website=narodne-novine.nn.hr|access-date=20. 4. 2022}}</ref> su spilja Rupine i spilja Zrakunjača, obje neiskorišteni krški fenomeni. U blizini Sukošana nalazi se više nacionalnih parkova i parkova prirode. Udaljenost do nacionalnih parkova: Kornati: 11 Nm, Krka: 60&nbsp;km, Paklenica: 50&nbsp;km. Udaljenost do parkova prirode: Telašćica: 9 Nm, Vransko jezero: 22&nbsp;km, Velebit: 50&nbsp;km. Udaljenost Sukošana od većih centara: Zadar: 13&nbsp;km, Šibenik: 63&nbsp;km, Split: 150&nbsp;km, Dubrovnik: 377&nbsp;km, Rijeka: 297&nbsp;km, Pula: 393&nbsp;km, Zagreb: 289&nbsp;km. == Historija == === Antika i srednji vijek === Nije poznato vrijeme nastanka naselja, no pretpostavlja se da je nastalo još u doba rimske vladavine, o čemu svjedoče villa rustica na Barbiru, ostatci starog rimskog vodovoda (''"Vilinski zid"''), a na više mjesta u selu ima ostataka rimskih građevina i grobova. Kada su se posve smirile seobe naroda, Sukošan je u teritorijalno-političkom pogledu pripadao Dalmatinskoj Hrvatskoj, i to župi Sidraga. O kontinuitetu života u Sukošanu svjedoče ostaci pleterne ornamentike, karakteristične za hrvatsku predromaničku crkvenu umjetnost, ugrađeni u kasnije građevine. U vrijeme mletačkog zauzimanja grada Zadra i zadarskih pobuna, Sukošan je, kao zemljište, pripadao zadarskom gradskom ageru, odnosno kasnije užem gradskom kopnenom distriktu, te je narednih stoljeća dijelio sudbinu grada Zadra.<ref>{{Citation|title=Eduard Peričić|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Eduard_Peri%C4%8Di%C4%87&oldid=5706790|date=28. 12. 2020|access-date=20. 4. 2022|language=hr}}</ref> Poslije zadarskih pobuna, Sukošan je zajedno s gradom Zadrom 1358. godine došao pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca. Nakon što je hrvatsko-ugarski kralj [[Ladislav Napuljski]] prodao svoja dinastička prava na Dalmaciju Veneciji za 100.000 dukata, Venecija je ponovno preuzela zadarsko područje 31. maja 1409. godine, te je vladala ovim krajevima sve do 1797. Sukošan se prvi put spominje u ispravi od 24. maja 1289. godine kada je sklopljen jedan ugovor o prodaji zemljišta u mjestu ''Sanctus Casianus''. Mjestu je ime nastalo po titularu mjesne crkve, svetom Kasijanu Imolskom. U kasnijim izvorima na italijanskom jeziku Sukošan se spominje kao ''San Cassiano''. U razdoblju od 13. do 15. stoljeća, stanovništvo Sukošana se, pored zemljoradnje, stočarstva i ribolova, bavilo i proizvodnjom morske soli, no sukošanske solane je zacijelo uništila mletačka vlast sredinom 15. stoljeća.<ref>{{Citation|title=Šime Peričić|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ime_Peri%C4%8Di%C4%87&oldid=6199990|date=25. 12. 2021|access-date=20. 4. 2022|language=hr}}</ref> Unutar mjesta nalazi se župna crkva svetog Kasijana s detaljima romanike i baroka koja u ovom obliku potječe iz 17. stoljeća, ali mnogo skromnija postojala je i znatno prije prvog pisanog spomena Sukošana. U srednjem vijeku okolicu Sukošana ("Sutkošana", prema tadašnjim glagoljaškim zapisima) činila su sela i zaselci: Zlošane, Mokro (nadomak Makarske), Prljane (istočno od crkvice sv. Martina), Brižine (jugozapadno od sv. Martina) i Račice (kod današnjeg Debeljaka, ispod Dubrave). === Borbe s Turcima === U doba turskih provala na zadarsko područje u drugoj polovini 15. stoljeća, podignut je obrambeni zid oko Sukošana, te su se u Sukošan sklanjali stanovnici okolnih sela. O sukošanskoj povijesti i danas svjedoče i Gornja vrata koja su ostaci obrambenih zidina podignutih od strane Mletaka između 1468. i 1470. godine. Usred sukošanske uvale nalaze se ostaci ljetnikovca zadarske nadbiskupije, ''"Palac"'', izgrađenog na zahtjev zadarskog nadbiskupa Mathea Valaressa 1470, a koji je također u više navrata poslužio za zaštitu Sukošanaca od turskih napada. O učestalosti turskih napada svjedoči i podatak da su 29. maja 1482. godine župnici s teritorija zadarske nadbiskupije i ninske biskupije pokušali od Mletaka isposlovati oslobođenje lokalnog stanovništva od plaćanja desetine zbog stalnih provala Turaka. Među župnicima iz zadarske nadbiskupije bio je i župnik Sukošana. U tim danima, dio njegovih stanovnika je završio u ropstvu, a i samo je selo bilo u više navrata pljačkano i pustošeno, tako da 1527. u njemu ima samo 130 stanovnika, a okolna sela su potpuno napuštena. Velik broj stanovnika sukošanskog kraja se preselio na obližnje otoke, pa i dalje, u Istru i Italiju. Izvan mjesta Sukošana, nalazi se crkvica svetog Martina koja datira iz 1387. godine, župna crkva srednjovjekovnog sela Prljana koje je potpuno uništeno već u prvim naletima Turaka na zadarsko područje, kao i tadašnje selo Mokro u blizini turske utvrde Vrčevo. Od 1639. Sukošanci su se više puta zalijetali duboko u tursku pozadinu i tamo nanosili znatne štete, a najveći podvig su napravili 1648. kada su provalili čak u Bosnu, gdje su napravili Turcima veliku štetu i ubili nekoliko stotina ljudi. Ratnim nedaćama pridružila se kuga. Budući da od pošasti u Sukošanu nije stradalo nego samo nekoliko osoba, zahvalni mještani podižu pred vratima sela crkvicu Gospe od Milosti sagrađenu 1650. godine u vrijeme Kandijskog rata. Tek nakon prestanka opasnosti od Turaka, krajem 17. stoljeća, započela je potpuna obnova Sukošana, kada je i župna crkva svetog Kasijana dobila današnji oblik. [[Datoteka:Map of Dalmatia in 1791 by Reilly 024b.jpg|mini|Mapa sjeverne Dalmacije iz 1791. s označenim Sukošanom ''(S. Cassan)'']] === Od 18. do 20. stoljeća === Dok je u vrijeme turskih navala, broj stanovnika Sukošana bio vrlo mali, od početka 18. stoljeća, čim su nastupili nešto bolji životni uvjeti, broj žitelja Sukošana je počeo rasti. Nakon pada Mletačke Republike 1797, Sukošan je, kao i čitava mletačka Dalmacija, došao pod austrijsku vlast. Od početka 1806. do potkraj 1813. ovi su krajevi bili pod francuskom upravom, kao dio Provincije Dalmacije unutar Ilirskih pokrajina. [[Datoteka:Ottův slovník naučný - 36 Dalmacie, Bosna a Hercegovina.jpg|mini|Mapa Dalmacije i Bosne i Hercegovine iz 1892. s označenim Sukošanom ''(Sukošen, S. Cassiago)'']] Nakon bitke kod Leipziga 1813. pa do kraja Prvog svjetskog rata 1918. razdoblje je druge austrijske vladavine kad su ovi krajevi bili unutar Kraljevine Dalmacije. Sukošan je bio u sastavu političkog kotara Zadar i Sudbenog kotara Zadar. Prema popisu stanovništva iz 1900, Sukošan je zajedno s okolnim naseljima imao 1592 stanovnika, svih 1592 rimokatolici, a po jezicima: hrvatski 1590, talijanski 1 i ostali jezici 1. Stanovništvo prema naseljima: Cerodevo 262, Debeljak 220, Dubrava 195, Goleša 20, Lasac 19, Makarska 59, Nađevica 24, Podvršje 195, Stani 164, Sukošan 413, Vrljica 21. Po završetku Prvog svjetskog rata, Rapallskim ugovorom 12. novembra 1920. Zadar je pripao Italiji. U političkom pogledu priključen je Biogradu (općina Zemunik, srez Preko-Biogradski, oblast Split), a u vjerskom je pripao zadarskoj apostolskoj administraturi kojom je upravljao šibenski biskup. Nakon kratkotrajne Države SHS, šira politička cjelina kojoj je Sukošan tada pripadao je bila Kraljevina SHS, odnosno kasnije Kraljevina Jugoslavija. Tijekom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1943, Sukošan je prema Rimskim ugovorima od 18. maja 1941. kao dio općine Zemunik, priključen Zadarskoj provinciji pod italijanskom upravom. [[Datoteka:Dalmaziaitaliana.jpg|mini|Prikaz jugoslavensko-talijanske granice između dva svjetska rata, s označenim Sukošanom ''(S. Cassian)'']] Nakon kapitulacije Italije u septembtu 1943, u Sukošan su ušle ustaše i domobrani, te je Sukošan u skladu s "Proglasom o preuzimanju vlasti u Dalmaciji" od 9. septembra 1943. priključen Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, odnosno velikoj župi Sidraga - Ravni kotari s formalnim sjedištem u Zadru, a stvarnim u Zemuniku. Grad Zadar je potpao pod njemačku upravu pod kojom je ostao sve do 31. oktobra 1944. kada je njemačka vojska napustila grad, a u grad su ušli partizani. Nakon što je i grad Zadar u skladu s "Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj" od 20. septembra 1943. vraćen NR Hrvatskoj, a time i novoj Jugoslaviji. Od razdruživanja Hrvatske od Jugoslavije 1991, Sukošan je dio današnje Republike Hrvatske. === Domovinski rat === Početkom Domovinskog rata, dana 18. septembra 1991. mještani Sukošana i Debeljaka, hrvatski bojovnici i redarstvenici, spriječili su tenkovski prodor agresora na prilazu Sukošanu i Debeljaku, i time onemogućili agresorski pokušaj presijecanja Hrvatske. U maju 1992. vojno-redarstvenom operacijom "Jaguar" oslobođeno je brdo Križ (tzv. "Radar") iznad Bibinja, kada je JNA pretrpjela prve velike gubitke na zadarskom području, a operacijom "Maslenica" u januaru 1993. zauzeta je i Zračna luka Zadar. Kao odmazdu za operaciju Maslenica, 2. veljače 1993. JNA je iz Benkovca prema Zadru uputili željeznički vagon pun eksploziva, kojemu je cilj bilo razaranje kemijskog postrojenja u Zadru (Gaženici), a koji je eksplodirao pred tunelom u Debeljaku. == Privreda == Gospodarska je osnova poljodjelstvo (najviše povrće: blitva, grašak, grah, krumpir i rajčica), vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo i turizam. ===Turizam === Sukošan je odredište brojnih turista iz svih dijelova Europe. Povijest turizma u Sukošanu je započela dvadesetih godina prošlog stoljeća. Tada su ga posjećivali pretežito Česi i Nijemci koji su i nadjenuli ime najvećoj sukošanskoj plaži ''"Dječji raj"''. Danas mjesto ima preko 3.000 ležaja u apartmanima, pansionima i hotelima, a posebno je posjećen velik broj malih autokampova. Sukošan se odlikuje brojnim plažama kao što su pješčana plaža Dječji raj, te plaže Zlatna luka i Makarska. Sukošan ima nekoliko prodavaonica, autopraonica, poštu, ljekarnu, benzinsku pumpu, kozmetički salon. Unutar mjesta nalazi se velik broj restorana i tradicionalnih konoba. Sukošan se smatra pravim rajem za nautičare upravo zbog Marine Dalmacija koja pruža preko 1.200 vezova u moru i 500 na kopnu. Sukošan je pogodno mjesto za windsurfing, boćanje, ribolov, ronjenje, vožnju bicikla, te rafting na rijeci Zrmanji. Posebnu pažnju privlači mjesna fešta na blagdan sv. Kasijana (13. kolovoza), te ''"Trka tovarov memorijal kenje (magarice) Vijole"'' i ''"Svićarenje"'' (natjecanje u noćnom ribolovu ostima). Tijekom ljeta u Sukošanu se održavaju mnogobrojni koncerti i zabavno-kulturne manifestacije == Općinska obilježja == [[Datoteka:Sukošan (grb).gif|mini|Grb Sukošana]] === Grb i zastava === Grb općine Sukošan je plavi štit na kojem je prikazana ruka, u zlatnom rukavu, koja izlazi iz lijevog ruba grba i drži srebreno pisaće pero, a u desnom gornjem kutu je zlatno sidro. Ruka s perom atribut je sv. Kasijana Imolskog, zaštitnika općine. Zlatno sidro odnosi se na zaljev Zlatna luka. Zastava je žuta s grbom u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Svečana zastava je žuti gonfalon s tri repa s resama na dnu, s grbom u sredini, natpisom "OPĆINA SUKOŠAN" u luku iznad grba i ukrštenim grančicama vinove loze i masline ispod grba. Grb i zastava su prihvaćeni Odlukom o grbu i zastavi Općine Sukošan, od 8. travnja 1999., objavljenom u Službenom glasniku Zadarske županije, br. 4/1999. === Dan općine === Dan općine Sukošan i Dan obrane Sukošana i Debeljaka obilježava se 18. septembra, u spomen na dan kad su 1991. godine mještani, hrvatski vojnici spriječili prodor JNA iz pravca aerobaze Zemunik na Jadransku magistralu. === Svetac zaštitnik === Svetac zaštitnik Sukošana, po kojem je Sukošan i dobio ime, je Sveti Kasijan Imolski čiji se blagdan slavi 13. augusta Sveti Kasijan (lat. ''Sanctus Cassianus'', tal. ''San Cassiano'') (oko 240 – 304.) bio je, prema kršćanskoj predaji, liječnik u Rimu, biskup u južnom Tirolu i učitelj i mučenik u Imoli. Svetac zaštitnik je učitelja, župnih činovnika i stenografa. == Spomenici i znamenitosti == * [[Ostaci ljetnikovca zadarske nadbiskupije Palac]] * [[Župna crkva svetog Kasijana u Sukošanu]] * [[Crkvica svetog Martina u Sukošanu]] * [[Crkvica Gospe od milosti u Sukošanu]] * [[Crkva Svih Svetih u Sukošanu]] * Gornja vrata [[Datoteka:Vrcevo.jpg|mini|Vrcevo]] ==== Ostali spomenici kulture ==== Prema evidenciji Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, na prostoru općine Sukošan nepokretni spomenici kulture su još i: * '''Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije''' u Debeljaku * '''Crkva svetog Ivana Krstitelja''' u Gorici * '''Vrčevo''', prapovijesna gradina ''"Turska kula"'', Glavica * '''Čičikan''', prapovijesna gradina, Debeljak * '''Kosmatac''', ostaci rimske građevine u blizini trase rimskog akvadukta * '''Polačine''' s ostacima ville rustike podno brda Kaštelina i Crkve sv. Martina * '''Crkvina''', ostaci srednjovjekovne crkve u blizini Račanske lokve, Debeljak * '''Barbir''', podmorski arheološki lokalitet južno od rta Plitkača * '''podmorski arheološki lokalitet''' nedaleko uvale Vodotoč i rta Kažela * '''ostaci grobnih humaka''' u blizini Gorice * '''urbanistička cjelina''' Sukošana (stara jezgra naselja) * '''pučko graditeljstvo''' u Debeljaku * '''etnološke građevine''' u Glavi == Poznate osobe == * [[Toni Dijan]], košarkaš * [[Natali Dizdar]], pjevačica * [[Božo Peričić|Dr. Božo Peričić]], doktor medicine, jezikoslovac, prevodilac (1865–1947) * [[Eduard Peričić|Dr. Eduard Peričić]], crkveni historičar (1935–2018) * [[Josip Peričić]], književnik i preporoditelj (1833–1901) * [[Šime Peričić|Dr. Šime Peričić]], historičar (1936–2019) == Obrazovanje == Još početkom 19. stoljeća bilo je prijedloga da se u Sukošanu otvori osnovna škola, ali ta zamisao tada nije bila ostvarena. Tek 1846. uspostavljena je pomoćna muška niža pučka škola. Bila je to trorazredna škola u kojoj je župnik don Krševan Torbarina dječake podučavao čitanju, pisanju, računanju i katekizmu. Sredinom 1875. godine školske vlasti su dale privolu da u Sukošanu počne djelovati redovita državna pučka škola, iako u neprikladnom prostoru privatne kuće. Današnja zgrada Osnovne škole Sukošan je useljena 1986. godine.<ref>{{Cite web|url=http://os-sukosan.skole.hr/skola/povijest|title=Osnovna škola Sukošan - Povijest|website=os-sukosan.skole.hr|access-date=20. 4. 2022}}</ref> Na području općine Sukošan djeluju sljedeće obrazovne ustanove: * Dječji vrtić Zlatna lučica u Sukošanu * Osnovna škola Sukošan * Dječji vrtić Debeljak * Područna škola Debeljak * Područna škola Gorica == Kultura == Najveća mjesna fešta je blagdan sv. Kasijana (13. augusta) kada se održava svečana misa i procesija, a u tjednu prije blagdana sv. Kasijana, od 1966. održava se ''"Trka tovarov memorijal kenje Vijole"'' i ''"Svićarenje"'' (natjecanje u noćnom ribolovu ostima, održava se od 2004.). Ljeti se u Sukošanu održavaju mnogobrojni koncerti pjevača i klapa, uključujući klapske koncerte ''"Ispod kampanela"'' i ''"Zapivajmo Kasijanu"''. A održavaju se i manifestacije ''"Domovini s ljubavlju"'' za Dan državnosti, ''"Glazbena večer u Sv. Kasijanu"'', ''"Dječji festival poznatih melodija"'', ''"Smotra pisme, plesa i folklora"'', ''"Folklorna večer"'', ''"Kreativna večer"'', ''"Brudetijada"'', ''"Ribarske feštice četvrtkom"'' i drugo. Za vrijeme karnevala Sukošanci su poznati po ''lužarima'' (babe luže, "ružne maškare") – maškarama koje se oblače u krzna ovaca i s vrećom luga i zvonima obješenim o pas obilaze cijelo selo. Na večer se pali slamnati ''did'' optužen za sve nedaće koje su protekle godine zadesile ovo mjesto. Pored toga, još uvijek se čuvaju i drugi stari narodni običaji vezani uz pojedine crkvene blagdane.<ref>{{Cite web|url=https://narodni.net/tradicija-obicaji-sukosana-okolice/|title=Tradicija i običaji Sukošana i okolice|date=8. 3. 2012|website=Narodni.NET|language=hr|access-date=20. 4. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://narodni.net/tradicija-uskrsnji-obicaji-na-sukosanu/|title=Tradicija i Uskršnji običaji na Sukošanu|date=14. 2. 2016|website=Narodni.NET|language=hr|access-date=20. 4. 2022}}</ref> U izdanju komunalnog društva "Zlatna luka" izdaje se ''"Sukošanski glasnik"'', glasilo Sukošana sa zanimljivostima, informacijama i reportažama iz Sukošana.<ref>{{Cite web|url=https://opcina-sukosan.hr/sukosanski-glasnik/|title=Sukošanski glasnik|date=2. 11. 2014|website=Općina Sukošan|language=hr|access-date=20. 4. 2022}}</ref> Na području općine Sukošan djeluju kulturno-umjetnička društva: * Ženska klapa "Uzorita" * Muška klapa "Sukošan" * Kulturno-umjetničko društvo "Zlatna luka" iz Sukošana * Kulturno-umjetničko društvo "Debeljak" * Kulturno-umjetničko društvo "Sveti Ivan Krstitelj" iz Gorice ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Sukošan)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Sukošan)|popisu stanovništva 2011]]. godine, općina Sukošan je imala 4.583 stanovnika, od čega u samom Sukošanu 2.808. === Općina Sukošan === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 1.190 || 1.342 || 1.491 || 1.795 || 2.048 || 2.167 || 2.568 || 2.690 || 3.069 || 3.314 || 3.825 || 3.839 || 3.894 || 4.363 || 4.402 || 4.583 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Zadar]].''</small> === Sukošan (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name="autogenerated1"/> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 943 || 1.055 || 1.155 || 900 || 939 || 1.030 || 1.430 || 1.563 || 1.415 || 1.486 || 1.619 || 1.855 || 2.020 || 2.275 || 2.603 || 2.808 |- |} <small>'''Napomena''': ''Sadrži podatke za naselje [[Debeljak]] u 1857. i 1869. te dio podataka u 1880.''</small> ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zadar)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zadar)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Sukošan je imalo 2.275 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Sukošan |- | [[1991]]. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 2,275 | label1 = [[Hrvati]] 2,175 | value1 = 95.60 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 33 | value2 = 1.45 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 10 | value3 = 0.43 | color3 = #228B22 | label4 = [[Albanci]] 5 | value4 = 0.21 | color4 = #4B3621 | label5 = [[Jugoslaveni]] 3 | value5 = 0.13 | color5 = #8B008B | label6 = [[Mađari]] 2 | value6 = 0.08 | color6 = #665D1E | label7 = [[Makedonci]] 2 | value7 = 0.08 | color7 = #FF7E00 | label8 = [[Česi]] 1 | value8 = 0.04 | color8 = #B94E48 | label9 = [[Slovenci]] 1 | value9 = 0.04 | color9 = #FF55A3 | label10 = ostali 8 | value10 = 0.35 | color10 = #FFBF00 | label11 = neopredijeljeni 12 | value11 = 0.52 | color11 = #C154C1 | label12 = region. opr. 5 | value12 = 0.21 | color12 = #66424D | label13 = nepoznato 18 | value13 = 0.79 | color13 = #A2A2D0 }} |- |} == Sport == Sukošan ima Sportski centar u kojem se osim utakmica i treninga, održavaju i koncerti i drugi zabavni programi. Nogomet i mali nogomet vrlo su popularni, te se svakog ljeta u Sportskom centru održavaju malonogometni turniri. Sukošan ima i nogometno igralište Dešenj koje može primiti 1.000 gledatelja. U sklopu osnovne škole smještena je sportska dvorana, a postoji i više otvorenih košarkaških igrališta. Preko ljeta se organizira i dječji kamp košarke, a organiziraju se i turniri, te natjecanja u street ballu. Odbojka na pijesku igra se na igralištima na plaži „kod Križa” i u „Makarskoj”, a svake godine krajem srpnja održava se turnir u odbojci na pijesku. Boćanje je tipična igra za dalmatinska mjesta pa tako i za Sukošan. Svake nedjelje i blagdana muškarci se okupljaju na sukošanskim boćalištima. Na području općine Sukošan aktivno je više sportskih klubova: * Košarkaški klub "Sukošan" * Nogometni klub "Zlatna luka", Sukošan * Malonogometni klub "Sukošan" * Odbojkaški klub "Sukošan" * Ronilački klub "Zlatna luka", Sukošan * Boćarski klub "Zlatna luka", Sukošan * Sportsko-ribolovno društvo "Lostura", Sukošan * Nogometni klub "Gorica" * Nogometni klub "Vrčevo", Glavica * Nogometni klub "Debeljak" * Košarkaški klub "Debeljak" * Boćarski klub "Debeljak" * Boćarski klub "Gornje Podvršje", Debeljak == Udruge == Na području Sukošana djeluju sljedeće udruge: * Dobrovoljno vatrogasno društvo općine Sukošan * Ekološko društvo "Zlatna luka", Sukošan * Matica umirovljenika Sukošan * Udruga dobrovoljnih darivatelja krvi, Sukošan * Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, općina Sukošan == Galerija == <gallery> Datoteka:Sukosan Palac.JPG|ostaci ljetnikovca Zadarske nadbiskupije Datoteka:Suk5.jpg|zvonik župne crkve "Sv. Kasijana" Datoteka:Vrcevo.jpg|Vrčevo Datoteka:Sukošan Croatia 26.jpg|Grb Zmajevića Datoteka:Sukošan Z-3082.jpg|Sukošan uvala Datoteka:Sukošan Croatia 35.jpg|Ulaz u Marinu Datoteka:Sukošan Croatia 04.jpg|Trg Gornja vrata Datoteka:Sukošan Croatia 09.jpg Datoteka:Sukošan Croatia 08.jpg|Crkva Gospe od milosti Datoteka:Sukošan Croatia 02.jpg|Spomenik poginulim braniteljima Datoteka:Sukošan Croatia 10.jpg|Gornja vrata Datoteka:Marina Dalmacija bei Sukosan - panoramio.jpg|Marina Dalmacija Sukošan </gallery> ==Također pogledajte== * [[Spisak općina u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://opcina-sukosan.hr/ Službena stranica općine Sukošan] * [http://wifi.opcina-sukosan.hr/ Wi-Fi portal općine Sukošan] * [https://www.sukosan.hr/ Turistička zajednica općine Sukošan] * [http://www.zlatnaluka-sukosan.hr/ Komunalno poduzeće Zlatna luka Sukošan] * [http://os-sukosan.skole.hr/ Osnovna škola Sukošan]  Inačica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015. * [https://djecjivrticzlatnalucica.hr/ Dječji vrtić Zlatna lučica] * [https://www.google.com/maps/@44.0530507,15.3681494,13z Sukošan na Google Maps] * [https://www.openstreetmap.org/search?query=suko%C5%A1an#map=19/44.04528/15.31621 Sukošan na OpenStreetMap] * Republički zavod za statistiku Republike Srbije{{stub-općina-Hrvatska}} {{Sukošan}} {{Gradovi i općine u Zadarskoj županiji}} [[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Sukošanu]] [[Kategorija:Sukošan|*]] a5rrsobncu13a76raiw40vo064tcmi4 Stari zatvor Umeå 0 357566 3713686 3347039 2025-06-11T07:46:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713686 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Stari zatvor u Umeu | nativno_ime = Umeå gamla fängelse | domaći_jezik = sv | bivši_nazivi = Cellfängelset | alternativna_imena = Länscellfängelset | status = sagrađen | slika = Cellfängelset, Umeå.jpg | alt_slika = | veličina_slike = | tekst = Stari zatvor u Umeu, pogled sa [[Storgatan (Umeå)|Storgatan]]a. | vrsta_zgrade = Zatvor | owner = [[Odbor nacionalnih objekata Švedske]] | adresa = Storgatan 62 | lokacija_grad = [[Umeå]] | država = [[Švedska]] | iso_region = SE-AC | coordinates = {{coord|63|49|20.4|N|20|16|31.4|E|display=inline,title|region:SE_type:landmark}} | groundbreaking_date = | početak = 1859. | datum_završetka = 1862. | arhitekt = [[Theodor Anckarsvärd]] | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer= | ostali_dizajneri = | potpisnik_ugovora = | nagrade = | poznato_po = | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri= | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = <!-- ili |broj_jedinica = --> | parking = | web-sajt = <!-- [http://.... ] --> | reference = | fusnote = }} '''Stari zatvor Umeå''' ([[Švedski jezik|švedski]]: ''Umeå gamla fängelse'' ili ''länscellfängelset'') je izgrađen [[1861]] godine. Zatvor je bio jedan od rijetkih objekata koji nisu spaljeni u gradskom požaru 1888. godine. Jedna je od najstarijih preostalih građevina u Umeu i uvrštena je na [[Spisak građevina u Švedskoj|spisak građevina]] od 1992. godine. Do 1981. godine u zatvoru su bili smješteni stanovnici, a tokom [[1980te|1980-ih]] i [[1990te|1990-ih]] tu su organizovane [[Pozorište|pozorišne]] predstave. U periodu između 2007. - 2008. godine zatvor je obnovljen, a namjena mu je preinačena u hotel. == Historija == Stari zatvor Umeå je bio jedan od 20 pokrajinskih zatvora koje je dizajnirao [[arhitekta]] [[Wilhelm Theodor Anckarsvärd]]. Bio je na dužnosti kao kustos u zatvorskom odboru u okviru sistema švedskih zatvora i servisa uslovnog otpusta zatvorenika (švedski: Fångvårdsstyrelsen) u periodu između [[1855]]. - [[1877]]. godine.<ref name="sfv">{{cite web |url=http://www.sfv.se/sv/fastigheter/sverige/vasterbottens-lan-ac/fd-cellfangelset-umea/ |title=Statens fastighetsverks sida: F.d. cellfängelset i Umeå, numera hotell |access-date=13. april 2014 |archive-date=12. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212055113/http://www.sfv.se/sv/fastigheter/sverige/vasterbottens-lan-ac/fd-cellfangelset-umea/ |url-status=dead }}</ref> Ovaj zatvor je izgrađen po [[Filadelfijski sistem|filadelfijskom sistemu]] gdje su zajedničke [[Zatvorska ćelija|ćelije]] bile zamijenjene pojedinačnim ćelijama u kojima su zatvorenici mogli razmišljati o njihovoj sudbini. U zatvoru su se nalazile ukupno 24 ćelije na dva sprata koje su bile smještene duž vanjskih zidova, tako da su svi imali dnevno [[svjetlo]]. U zgradi zatvora su također bile smještene kancelarije i stambeni prostori. Zgrada je bila jedna od rijetkih koja je preživjela veliki požar iz [[1888]]. godine. Također, južna palisada je preživjela požar te ona savremenim posjetiocima daje ideju o obliku dvorišta zatvora.<ref name="sfv"/> Tadašnji urednik lokalnih novina [[Västerbottens-Kuriren]], [[Gustav Rosén]] (1876-1942), je [[1916]]. godine proveo tri mjeseca u zatvoru. Osuđen je za klevetu kod najvišeg gradskog policijskog funkcionera u gradu (švedski: [[Stadsfiskal]]). To je bio vrhunac tzv. [[Umeå borbe|Umeå borbi]] (švedski: ''Umeåbråken''), koje su privukle veliku pažnju u cijeloj [[Švedska|Švedskoj]].<ref>{{cite web |last=Petersson |first=Birgit |title=E J Gustav Rosén |url=http://sok.riksarkivet.se/sbl/Presentation.aspx?id=6880 |serije=[[Svenskt biografiskt lexikon]] |access-date=13. april 2014}}</ref><ref>{{cite web |last=Ullenhag |first=Kersti |title=Rosén, Gustav 1876 - 1942 |url=http://www.ohlininstitutet.se/liberala-biblioteket/personer/rosen-gustav/ |publisher=Ohlininstitutet |access-date=13. april 2014}}</ref> Zatvor je trenutno najstarija sačuvana kamena građevina u Umeu i i jedan je od najbolje sačuvanih zatvora u državi. Bio je u upotrebi do [[1981]]. godine nakon čega je izgrađen novi gradski zatvor u ovom gradu.<ref name="SFV">{{cite web |title=F.d. cellfängelset i Umeå, numera hotell |url=http://www.sfv.se/sv/fastigheter/sverige/vasterbottens-lan-ac/fd-cellfangelset-umea/ |publisher=Statens fastighetsverk |access-date=7. decembar 2013 |archive-date=12. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212055113/http://www.sfv.se/sv/fastigheter/sverige/vasterbottens-lan-ac/fd-cellfangelset-umea/ |url-status=dead }}</ref> Zatvor je u vlasništvu [[Odbor nacionalnih objekata Švedske|Odbora nacionalnih objekata Švedske]] (švedski: Statens fastighetsverk, ili skraćeno SFV) i postao je nacionalni spomenik od [[1992]]. godine.<ref name="SFV"/> == Pozorište == OD [[1987]]. godine i najviše tokom [[1990te|1990-ih]], zgrada i dvorište zatvora su korišteni od strane [[amater]]ske pozorišne grupe [[Grotteatern]] i nezavisne pozorišne grupe [[Profilteatern]]. Povodom stogodišnjice od razornog požara iz [[1888]]. godine, Grotteatern je [[1988]]. godine napravio pozorišnu predstavu ''Igra velike vatre'' (''Spelet om den stora branden'') (po [[Frank Kelber|Franku Kelberu]]) u dvorištu starog zatvora. [[Grotteatern]] i [[Profilteatern]] su pripremali predstave tokom ljeta u dvorištu dugi niz godina nakon toga.<ref>{{cite web |url=http://www.andersssvensson.se/branden/garden.htm |title=Spelplatsen – rastgården till gamla cellfängelset i Umeå |authors=Anders S. Svensson |access-date=13. april 2014 |access-date=4. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140414113751/http://www.andersssvensson.se/branden/garden.htm |archive-date=14. 4. 2014 }}</ref> == Hotel == U periodu između [[2007]]. - [[2008]]. godine zgrada je pretvorena u [[hotel]] sa 23 jednokrevetne sobe, 2 porodične sobe i jednu dvokrevetnu sobu sa salom za sastanke i proslave koja može primiti do 50 ljudi. Hotel nudi sobe sa komunalnim tuševima i toaletima, te sobu za druženje.<ref>{{cite web |title=Hotell Gamla Fängelset |url=http://www2.visitumea.se/sv/boende/a470448/hotell-gamla-fangelset/detaljer?page=19 |publisher=visitumea.se |access-date=7. decembar 2013 |archive-date=12. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212094820/http://www2.visitumea.se/sv/boende/a470448/hotell-gamla-fangelset/detaljer?page=19 |url-status=dead }}</ref> U aneksu na dvorištu nalazi se kafić ''Café Göteborg''.<ref>{{cite web |title=Café Göteborg |url=http://www.hotellgf.se/cafe.htm |publisher=Hotell Gamla Fängelset i Umeå |access-date=13. april 2014 |archive-date=18. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130218071517/http://www.hotellgf.se/cafe.htm |url-status=dead }}</ref> == Galerija == <gallery widths=250 heights=200 perrow=3 mode=nolines> File:Umeå gamla fängelse huvudbyggnad framsidan.jpg|Na slici je prikazana glavna zgrada zatvora gledana sa prednje strane glavnog ulaza prema Storgatanu. File:Umeå gamla fängelse tingssalen.jpg|Stara sudnica sada kuća ''Café Göteborg''. File:Umeå stadsarkiv-1888-stadsbrand-Umeå.jpg|Fotografija sa krova zatvora prema sjeverozapadu nakon razornog požara 1888. </gallery> == Reference == <references/> == Vanjski linkovi == {{Commons category|Umeå gamla fängelse}} * [http://www.hotellgf.se/ Hotel Gamla Fängelset] * [https://web.archive.org/web/20140403033249/http://www.cafegbg.se/ Café Göteborg] {{Umepedia}} {{DEFAULTSORT:Umea Old Prison}} [[Kategorija:Građevine u Umeu]] [[Kategorija:Bivši zatvori u Švedskoj]] [[Kategorija:1861. u arhitekturi]] n514v1u6q75ojz5nq57q55sd4mlm711 Spisak makedonskih autora stripa 0 360463 3713678 3593806 2025-06-11T05:40:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713678 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalazi spisak [[Makedonija|makedonskih]] autora [[strip]]a: == A == * [[Toni Anastasovski]]<ref name=autogenerated1>Tomislav Osmanli, [http://makedonija.rastko.net/cms/files/books/4c293dcfd205f „Razvojot na stripot vo Makedonija – sedum decenii stripovno tvoreštvo“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170819234139/http://makedonija.rastko.net/cms/files/books/4c293dcfd205f |date=19. 8. 2017 }}, ''Strip, zapis so čovečki lik'', „Mlad borec“, 1987; „Kultura“, Skopje 2002.</ref><ref name=autogenerated2>{{Cite web |url=http://www.makstrip.com.mk/web/%D0%90%D0%B2%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8/ |title=Makedonski strip forum: autori |access-date=15. 6. 2014 |archive-date=5. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140605160941/http://www.makstrip.com.mk/web/%D0%90%D0%B2%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8/ |url-status=dead }}</ref> * [[Tome Andreevski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Ivanka Apostolova]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /> == B == * [[Marina Baleva]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Dine Baltakov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Darko Bogdanov]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Atanas Botev]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Đuro Varga]]<ref name=autogenerated1 /> == C == * [[Goce Cvetanovski]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Smile Cvetanovski]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /> * [[Zoran Cvetković (umjetnik)|Zoran Cvetković]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Siniša Cvetkovski]] - Šiljo<ref name=autogenerated1 /> == D == * [[Jordančo Davidovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Robert Dandarov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Goran Dacev]] <ref name=autogenerated2 /> * [[Goran Dačev]] - Gorand<ref name=autogenerated1 /> * [[Mihajlo Dimitrievski]] - The Mičo<ref name=autogenerated2 /> * [[Rade Dičoski]] * [[Kiro Donev]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Davor Dramićanin]]<ref name=autogenerated2 /> == Dž == * [[Spiro Džajkov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Tomi Džurovski]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Lasko Džurovski]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /> == F == * [[Ljubomir Filipovski]] (Ljupčo Filipov)<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /><ref name=autogenerated3 /> == G == * [[Nikola Gelevski]] alijas Pandalf Vulkanski<ref name=autogenerated1 /> * [[Zdravko Girov]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Petar Gligorovski (umjetnik)|Petar Gligorovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Miroslav Grčev]]<ref name=autogenerated1 /> == I == * [[Dime Ivanov]] - Dimano<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /><ref name=autogenerated3>Živojin Tamburić, Zdravko Zupan i Zoran Stefanović. ''Stripovi koje smo voleli: Izbor stripova i stvaralaca sa prostora bivše Jugoslavije u XX veku • The Comics We Loved: Selection of 20th Century Comics and Creators from the Region of Former Yugoslavia'', „Omnibus“, Beograd, 2011.</ref> * [[Tode Ivanovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Ilija Ilievski]]<ref name=autogenerated1 /> == J == * [[Zoran Janevski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Vlado Janevski (ilustrator)|Vlado Janevski]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Slavko Janevski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Pande Jarevski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Dukan Jelen]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Ljupčo Jovanov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Igor Jovčevski]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Ilija Jordanovski]]<ref name=autogenerated1 /> == K == * [[Marjan Kamilovski]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /><ref name=autogenerated3 /> * [[Aco Karamanov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Živko Kozar]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Dragan Kostić]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Miroslav Kostić]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Igor Kostovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Stefan Kocevski]] - Stef<ref name=autogenerated2 /> * [[Igor Kralevski]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Boro Krstevski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Zlatko Krstevski]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /> * [[Vasil Kunovski]]<ref name=autogenerated1 /> == L == * [[Miho Lazarov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Borko Lazeski]]<ref name=autogenerated1 /> == M == * [[Vlado Maleski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Jordan Manasievski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Slavomir Marinković]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Nikola Marinoski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Darko Marković]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /> * [[Blagoja Milevski]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Darko Mitrevski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Dragan Mitrevski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Damjan Mihailov]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Delčo Mihajlov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Miki Mladenov]]<ref name=autogenerated2 /> == N == * [[Rumena Najčevska]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Stevan Nestorovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Ivančo Nikolov]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Vlado Nikolovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Mile Ničevski]]<ref name=autogenerated1 /> == O == * [[Tomislav Osmanli]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated3 /> == P == * [[Aco Palitov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Boro Pejčinov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Dušan Perčinkov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Toni Pešev]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Boban Pešov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Lazo Plavevski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Mirko Popov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Vasilie Popović Cico]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Aleksandar Popovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Ilija Popovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Sašo Popovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Aleksandar Prokopiev]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Psilo i Ventolina]] (dvije djevojke sa pseudonimima)<ref name=autogenerated1 /> == R == * [[Darko Ristevski]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Antonio Rusevski]]<ref name=autogenerated1 /> == S == * [[Dragan Sekulić]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Jovančo Sekulovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Riste Sekulovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Aleksandar Sotirovski]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /><ref name=autogenerated3 /> * [[Ivica Spasovski]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Aleksandar Stankovski]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /> * [[Ljubomir Stefanov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Ljubiša Sulimanović]]<ref name=autogenerated2 /> == Š == * [[Branko Šotra]]<ref name=autogenerated1 /> == T == * [[Zoran Tanev]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /><ref name=autogenerated3 /> * [[Slavčo Temkov]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Nikola Temkov]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Mile Topuz]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /> * [[Igor Toševski]]<ref name=autogenerated1 /><ref name=autogenerated2 /><ref name=autogenerated3 /> * [[Kostadin Trajanovski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Mladen Tunić]]<ref name=autogenerated1 /> == U == * [[Vlada Urošević]]<ref name=autogenerated1 /> == V == * [[Bruno Veljanovski]]<ref name=autogenerated2 /> * [[Tomo Vladimirski]]<ref name=autogenerated1 /> * [[Tanja Vukobrat]]<ref name=autogenerated2 /> == Z == * [[Dijano Zdravković]]<ref name=autogenerated1 /> == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} == Literatura == * [[Tomislav Osmanli]], [http://makedonija.rastko.net/cms/files/books/4c293dcfd205f „Razvojot na stripot vo Makedonija – sedum decenii stripovno tvoreštvo“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170819234139/http://makedonija.rastko.net/cms/files/books/4c293dcfd205f |date=19. 8. 2017 }}, ''Strip, zapis so čovečki lik'', „Mlad borec“, 1987; „Kultura“, Skopje 2002. * [http://www.makstrip.com.mk/web/%D0%90%D0%B2%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8/ Makedonski strip forum: autori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140605160941/http://www.makstrip.com.mk/web/%D0%90%D0%B2%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8/ |date=5. 6. 2014 }} * Živojin Tamburić, Zdravko Zupan i Zoran Stefanović. ''Stripovi koje smo voleli: Izbor stripova i stvaralaca sa prostora bivše Jugoslavije u XX veku • The Comics We Loved: Selection of 20th Century Comics and Creators from the Region of Former Yugoslavia'', „Omnibus“, Beograd, 2011. [[Kategorija:Makedonska kultura]] [[Kategorija:Strip umjetnici]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za umjetnost]] jt8iabvecg4u6wzbu31ghr7tut9dojf Matematički principi prirodne filozofije 0 361075 3713628 3659179 2025-06-10T21:08:14Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3713628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Matematički principi prirodne filozofije | naziv_originala = ''Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica'' | prijevod = | slika = Newton's Principia title page.png | opis_slike = Naslovna stranica 1. izdanja (1686/1687) | autor = [[Isaac Newton]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | jezik = [[latinski jezik|latinski]] | žanr = | vrsta_djela = | izdavač = [[Edmond Halley]] | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = 1687. | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | vrhunac = | teme = [[kretanje]] tijela, [[sila]] | isbn = }} '''''Matematički principi prirodne filozofije'''''<ref name="Prvi prevod Newtona na srpski">{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=59014 |title=Prvi prevod Newtona na srpski: „Matematički principi prirodne filozofije“ |author= |authorlink= |coauthors= |date=3. 4. 2012 |format= |work= |publisher=Radio-televizija Republike Srpske |pages= |archive-url= |archive-date= |quote= |access-date=3. 4. 2012 }}</ref> ([[latinski jezik|lat.]] ''Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica'' ili samo ''Principia'') jest djelo [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]] u tri toma, koje je prvi put objavljeno 5. jula 1687.<ref>''[https://cudl.lib.cam.ac.uk/view/PR-ADV-B-00039-00001/1 Philosophiae naturalis principia mathematica]'', auctore Is. Newton, Londini, iussu Societatis Regiae ac typis Josephi Streater, anno MDCLXXXVII (1687, Newtonov vlastiti primjerak)</ref><ref name="Principia">[http://www.archive.org/details/newtonspmathema00newtrich Prvo američko izdanje: Newton's Principia: the mathematical principles of natural philosophy], preveo s latinskog: Andrew Motte, objavljeno 1846.</ref><ref name="Motte">Prvi tom engleskog prijevoda iz 1729. dostupan je kao [http://books.google.com/books?id=Tm0FAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Newton+mathematical+principles+Motte&lr=&as_drrb_is=b&as_minm_is=12&as_miny_is=1720&as_maxm_is=12&as_maxy_is=1800&num=20&as_brr=3 ''online'' sken]; odlomci prijevoda na engleski iz 1729 (pogrešno identificirani kao zasnovani na izdanju iz 1687) također se mogu naći [http://members.tripod.com/~gravitee/axioms.htm transkribirani na internetu].</ref> Newton je osim toga objavio 2 naknadna izdanja, 1713. i 1726.<ref name="variorum">(Na latinskom:) Isaac Newton, ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica: the Third edition (1726) with variant readings'', sastavili i uredili: Alexandre Koyré i Bernard Cohen uz pomoć Anne Whitman (Cambridge, MA, 1972, Harvard UP</ref> U ovom djelu Newton je iznio svoje [[Newtonovi zakoni kretanja|zakone kretanja]], čime je udario temelje [[klasična mehanika|klasičnoj mehanici]], kao i [[Newtonov zakon gravitacije|zakon opće gravitacije]] te izvođenje [[Keplerovi zakoni|Keplerovih zakona planetarnog kretanja]] (koje je [[Johannes Kepler|Kepler]] otkrio [[empirizam|empirijski]]). ''Principia'' se "s pravom smatra jednim od najvažnijih djela u historiji nauke".<ref>J. M. Steele, [[Univerzitet u Torontu]], [http://www.cap.ca/brms/Reviews/Reading-Steele.html} (pregled na stranici Kanadskog saveza fizičara)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}} o: N. Guicciardini, "Reading the Principia: The Debate on Newton’s Mathematical Methods for Natural Philosophy from 1687 to 1736" (Cambridge UP, 1999), knjiga u kojoj između ostalog stoji (u dijelu prije naslovne stranice) da se 'Principia' "smatra jednim od remek-djela u historiji nauke".</ref> [[Francuska|Francuski]] matematički [[fizičar]] [[Alexis Clairaut]] 1747. izjavio: "Čuvena knjiga o ''matematičkim principima [[prirodne filozofije]]'' označila je epohu velike revolucije u [[Fizika|fizici]]. Metoda koju je koristio njen blistavi autor sir Newton (...) obasjala je svjetlom matematike nauku koja je sve dotad ležala u tami pretpostavki i hipoteza."<ref>Alexis Clairaut, "Du systeme du monde, dans les principes de la gravitation universelle" u: "Histoires (& Memoires) de l'Academie Royale des Sciences" for 1745 (objavljeno 1749), str. 329 (prema napomeni na str. 329, Clairautov rad pročitan je na sjednici u novembru 1747).</ref> Jedna novija analiza pokazala je da, iako prihvatanje Newtonovih teorija nije bilo trenutno, do kraja stoljeća nakon objavljivanja 1687. "niko nije mogao poreći" (da je iz 'Principia') "proistekla nauka koja je, barem u određenim pogledima, daleko prevazišla sve što je postojalo ranije i da je jedinstvena kao ultimativni egzemplar nauke uopće".<ref>G. E .Smith, [http://plato.stanford.edu/archives/win2008/entries/newton-principia/ "Newton's Philosophiae Naturalis Principia Mathematica"], The Stanford Encyclopedia of Philosophy (izdanje za zimu 2008), E. N. Zalta (ur.).</ref> U formuliranju svojih fizičkih teorija Newton je razvio i koristio matematičke metode koje danas spadaju u oblast [[matematička analiza|matematičke analize]]. Međutim, rječnik matematičke analize kakav je danas poznat u velikoj mjeri nije bio prisutan u djelu ''Principia''; Newton je mnoge svoje dokaze dao u [[geometrija|geometrijskom]] obliku infinitezimalne analize, zasnovane na limesima malih geometrijskih veličina.<ref name="geomcalc">Sadržaj infinitezimalne matematičke analize u djelu 'Principia' priznat je i za Newtonovog života i kasnije, između ostalih, od strane [[Gillaume de l'Hôpital|markiza De l'Hôpitala]], koji u predgovoru svog djela ''Analyse des infiniment petits'' (''Infinitezimalna analiza'') iz 1696. u prijevodu kaže o 'Principia' da je 'gotovo cijela o matematičkoj analizi' ('lequel est presque tout de ce calcul'). Takoder pogledajte: D. T. Whiteside (1970), "The mathematical principles underlying Newton's ''Principia Mathematica''", ''Journal for the History of Astronomy'', vol. 1 (1970), 116-138, posebno na str. 120.</ref> == Također pogledajte == * Raniji Newtonovi spisi, uključujući ''[[De motu corporum in gyrum]]'', ''[[Quaestiones quadem philosophicae]]'' * [[Atomizam]] *[[René Descartes|Descartes]] * [[Elementi Newtonove filozofije]] * [[Galileo Galilei|Galileo]], [[Robert Hooke]] i [[Christiaan Huygens]] == Reference == {{reflist}} == Dodatna literatura == * E. A. Burtt, ''Metaphysical Foundations of Modern Science'', "Doubleday and Company", [[Garden City (New York)|Garden City]], '''1954'''. * Brian Ellis, "The Origin and Nature of Newton's Laws of Motion" u ''Beyond the Edge of Certainty'', ur. R. G. Colodny, Pittsburgh University Press, [[Pittsburgh]], 1965, 29-68. * John Herivel, ''The background to Newton’s Principia; a study of Newton’s dynamical researches in the years 1664-84'', "Clarendon Press", Oxford, 1965. * Alexandre Koyré, ''Newtonian studies'', Chapman and Hall, [[London]], 1965. * I. Bernard Cohen, ''Introduction to Newton's "Principia"'', [[Harvard University Press]], 1971. * Richard S. Westfall, ''Force in Newton’s physics; the science of dynamics in the seventeenth century'', ''[[American Elsevier]]'', [[New York City]], 1971. * [[Subrahmanyan Chandrasekhar|S. Chandrasekhar]], ''Newton’s Principia for the common reader'', [[Oxford University Press]], New York City, 1995. * François De Gandt, ''Force and geometry in Newton’s Principia'', [[Princeton University Press]], [[Princeton]], 1995. * N. Guicciardini (2005), "Philosophia Naturalis..." u: I. Grattan-Guinness (ur.), ''Landmark Writings in Western Mathematics'', ''Elsevier'': 59-87. * Andrew Janiak, ''Newton as Philosopher'', [[Cambridge University Press]], '''2008'''. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Philosophiae Naturalis Principia Mathematica}} *1687: ** [http://www.ntnu.no/ub/spesialsamlingene/ebok/02a019654.html Newtonova 'Principia', prvo izdanje (latinski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130417182012/http://www.ntnu.no/ub/spesialsamlingene/ebok/02a019654.html |date=17. 4. 2013 }} - prezentacija primjerka iz Biblioteke Gunerus u visokoj rezoluciji ** [http://books.google.com/books?id=XJwx0lnKvOgC&pg=PP2 Newtonova 'Principia', 1. izdanje (na latinskom)]. * [https://web.archive.org/web/20110814140250/http://www3.babson.edu/Archives/museums_collections/Principia-Mathematica.cfm Babson College Archives & Special Collections], sva tri izdanja na latinskom (1687, 1713, 1726). [[Kategorija:Knjige iz 1687.]] [[Kategorija:1680-e u nauci]] [[Kategorija:1687. u nauci]] [[Kategorija:1687. u Engleskoj]] [[Kategorija:Filozofija prirode]] [[Kategorija:Isaac Newton]] [[Kategorija:Knjige o fizici]] [[Kategorija:Knjige o matematici]] edn0xd2qbyaiti9cpp6b0dv6lp3aekf Nogometne utakmice Albanija – Srbija 0 367369 3713600 3689857 2025-06-10T19:06:36Z Semso98 54573 3713600 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Srbije|Srbija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|ALB|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SRB|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 3 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 14. oktobar 2014. | Lokacija = [[Beograd]], [[Srbija]] | Domaćin = {{NOG-D|SRB}} | Rezultat = 0–3 | Gost = {{NOG|ALB}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Serbia vs Albania {{!}} UEFA Euro 2016 Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2013890/ |website=UEFA.com |access-date=23. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 8. oktobar 2015. | Lokacija = [[Elbasan]], [[Albanija]] | Domaćin = {{NOG-D|ALB}} | Rezultat = 0–2 | Gost = {{NOG|SRB}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2016. | Reference = <ref>{{cite web |title=Albania vs Serbia {{!}} UEFA Euro 2016 Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2014028/ |website=UEFA.com |access-date=23. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 7. juni 2025. | Lokacija = [[Tirana]], Albanija | Domaćin = {{NOG-D|ALB}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|SRB}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Albania vs Serbia {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044191/ |website=UEFA.com |access-date=23. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 11. oktobar 2025. | Lokacija = Srbija | Domaćin = {{NOG-D|SRB}} | Rezultat = | Gost = {{NOG|ALB}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2026. | Reference = <ref>{{cite web |title=Serbia vs Albania {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044280/ |website=UEFA.com |access-date=23. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=4&oppo=222 Albanija–Srbija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/2/164/Albania_vs_Serbia.html Albanija–Srbija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Srbije}} [[Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije|Srbija]] [[Kategorija:Utakmice srbijanske nogometne reprezentacije|Albanija]] pu3dsxuusrfkv5jmsmgdry0kro14zjz Philae (lander) 0 389064 3713625 3508869 2025-06-10T21:06:41Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713625 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Philae lander (transparent bg).png|mini|Philae lander]] '''''Philae''''' ({{IPAc-en|'|f|aɪ|l|iː}}<ref>{{cite dictionary |url = http://dictionary.reference.com/browse/philae|title = philae|encyclopedia = Dictionary.com Unabridged|publisher = Random House|access-date = 13. 11. 2014}}</ref> ili {{IPAc-en|'|f|i:|l|eɪ}}<ref>{{cite news |url = http://www.cnn.com/2014/11/12/world/comet-landing-countdown/index.html|title = Space probe scores a 310-million-mile bull's-eye with comet landing|work = CNN|first = Ralph|last = Ellis|date = 12. 11. 2014|access-date = 13. 11. 2014}}</ref>) je robotizovani lander [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]]<nowiki/>u pratnji svemirske letjelice [[Rosetta (svemirska letjelica)|''Rosetta '']] sve do njenog slijetanja na [[Kometa|kometu]] [[67P/Čurjumov–Gerasimenko]], više od deset godina nakon napuštanja Zemlje.<ref name="UlamecActa">{{cite journal |title = Rosetta Lander—Philae: Implications of an alternative mission|journal = Acta Astronautica|first1 = S.|last1 = Ulamec|first2 = S.|last2 = Espinasse|first3 = B.|last3 = Feuerbacher|first4 = M.|last4 = Hilchenbach|first5 = D.|last5 = Moura|first6 = H.|last6 = Rosenbauer|first7 = H.|last7 = Scheuerle|first8 = R.|last8 = Willnecker|display-authors = 5|volume = 58|issue = 8|pages = 435–441|date = april 2006|doi = 10.1016/j.actaastro.2005.12.009|bibcode = 2006AcAau..58..435U}}</ref><ref name="Biele2002">{{cite journal |title = The Experiments Onboard the ROSETTA Lander|journal = Earth, Moon, and Planets|first = Jens|last = Biele|volume = 90|issue = 1–4|pages = 445–458|year=2002|doi = 10.1023/A:1021523227314|bibcode = 2002EM&P...90..445B}}</ref><ref name="NASA-201401017">{{cite web |url = http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-015|title = Rosetta: To Chase a Comet|publisher = [[NASA]]|last1 = Agle|first1 = D. C.|last2 = Cook|first2 = Jia-Rui|last3 = Brown|first3 = Dwayne|last4 = Bauer|first4 = Markus|date = 17. 1. 2014|access-date = 18. 1. 2014}}</ref> Dana 12. novembra 2014., letjelica je uspjela da mehko sleti na nukleus komete.<ref name="NASA-20141112-DCA">{{cite web |url = http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-394|title = Rosetta's 'Philae' Makes Historic First Landing on a Comet|publisher = NASA|last1 = Agle|first1 = D. C.|last2 = Webster|first2 = Guy|last3 = Brown|first3 = Dwayne|last4 = Bauer|first4 = Markus|date = 12. 11. 2014|access-date = 13. 11. 2014}}</ref><ref name="NYT-20141112-KC">{{cite news |url = http://www.nytimes.com/2014/11/13/science/space/european-space-agencys-spacecraft-lands-on-comets-surface.html|title = European Space Agency's Spacecraft Lands on Comet’s Surface|work = [[The New York Times]]|last = Chang|first = Kenneth|date = 12. novembar 2014|access-date = 12. 11. 2014}}</ref> Njeni instrumenti su napravili prve snimke sa površine komete.<ref name="esa20140116">{{cite news |url = http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/Rosetta/Europe_s_comet_chaser/|title = Europe's Comet Chaser – Historic mission|publisher = European Space Agency|date = 16. 1. 2014|access-date = 5. august 2014.}}</ref> ''Philae'' se nadgleda i upravlja iz [[German Aerospace Center|DLR]] Lander Control Center u [[Köln]]u, [[Njemačka]].<ref>{{cite web |url = http://www.dlr.de/rb/en/desktopdefault.aspx/tabid-4539/|title = Rosetta Lander Control Center|publisher = German Aerospace Center|access-date = 20. 3. 2015}}</ref> Nekoliko instrumenata na ''Philae'' je sačinilo direktnu analizu komete, vraćajući podatke na analizu i određivanje sastava površine.<ref>{{cite web |url = http://www.esa.int/Our_Activities/Space_Science/Rosetta/Pioneering_Philae_completes_main_mission_before_hibernation|title = Pioneering Philae completes main mission before hibernation|publisher = European Space Agency|date = 15. novembar 2014.|access-date = 3. 3. 2015}}</ref> Dana 15. novembra 2014., ''Philae'' je ušao u [[Safe mode (svemirska letjelica)|sigurnosni režim rada]], ili hibernaciju, nakon što su mu se ispraznile baterije zbog smanjenog dotoka sunčeve svjetlosti i nepovoljne orijentacije [[Svemirska letjelica|svemirske letjelice]] na neplaniranom mjestu slijetanja. Kontrolori misije se nadaju da će dodatna sunčeva [[svjetlost]] na sunčevim panelima u augustu 2015. biti dovoljna za ponovno funkcionisanje lendera.<ref name="CNN-20141118">{{cite news |url=http://www.cnn.com/2014/11/14/world/comet-landing/ |title=On a comet 10 years away, Philae conks out, maybe for good |last1=Brumfield |first1=Ben |last2=Carter |first2=Chelsea J. |work=[[CNN]] |date=18. 11. 2014 |access-date=28. 12. 2014}}</ref> Dana 13. juna 2015., ''Philae'' je počeo ponovno komunicirati sa ''Rosetta''-om.<ref name="NAT-20150614">{{cite journal |title=Philae comet lander wakes up and phones home |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |first1=Celeste |last1=Biever |first2=Elizabeth |last2=Gibney |date=14. 6. 2015 |doi=10.1038/nature.2015.17756}}</ref><ref name="NYT-20140614">{{cite news |url=http://www.nytimes.com/aponline/2015/06/14/science/ap-eu-sci-comet-landing.html |title=Spacecraft That Landed on Comet Finally Wakes Up |work=[[The New York Times]] |agency=Associated Press |date=14. 6. 2015 |access-date=14. 6. 2015}}</ref> [[Datoteka:ESA_Rosetta_NAVCAM_Agilkia_landing_site_on_comet_67P_20141106_mosaic.jpg|mini|desno|200px|Željeno i predviđeno mjesto slijetanja lendera.]] == Reference == {{Reflist|30em}} q2jvqhp5kb8vcox3s1b6ueo04yzvqyv Spisak postavljenih kamenova spoticanja 0 389411 3713679 3669681 2025-06-11T06:35:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713679 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} U '''spisku postavljenih kamenova spoticanja''' su prikazane sve općine i gradovi u kojima su postavljeni kamenovi spoticanja, po ideji njemačkog umjetnika [[Gunter Demnig]]a == Austrija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Austriji}} == Belgija== {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Belgiji}} == Njemačka == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! Pokrajina ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- |[[Aachen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-01-16}} | align="right" | 28 | align="right" | 17. decembar 2012<ref>[http://www.aachen.de/de/kultur_freizeit/kultur/geschichte/nationalsozialismus/stolpersteine.html ''Stolpersteine in Aachen'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Aachen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Aachen]] |- | [[Achim (Landkreis Verden)|Achim]] | {{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-23}} | align="right" | 22 | align="right" | 7. novembar 2011<ref>[http://www.weser-kurier.de/region/verden_artikel,-Achim-hat-vier-weitere-Stolpersteine-_arid,178502.html ''Achim hat vier weitere Stolpersteine.''] In: ''[[Weser-Kurier]]'', 7. novembar 2011</ref> | align="center" | | align="center" | <!-- Acholdshausen Ortsteil von Gaukönigshofen; siehe dort --> |- |[[Adelsheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-15}} | align="right" | | align="right" | 2. decembar 2014 | align="center" | | align="center" | |- |[[Adendorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-10}} | align="right" | 1 | align="right" | 10. oktobar 2012<ref>[http://schule-adendorf.de/?p=18217 ''Stolpersteinverlegung für Wolfgang Mirosch'']</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Ahaus]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-23}} | align="right" | 57 | align="right" | 21. septembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.ahaus.de/stolpersteine.0.html |title=ahaus.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130731050511/http://www.ahaus.de/stolpersteine.0.html |archive-date=31. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ahaus]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ahaus]] |- |[[Ahlen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-06}} | align="right" | 85 | align="right" | 8. mart 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Warendorf/Ahlen/2013/03/Zehnte-Stolperstein-Verlegung-Dem-Vergessen-entrissen |title=Zehnte Stolpersteinverlegung |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304102828/http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Warendorf/Ahlen/2013/03/Zehnte-Stolperstein-Verlegung-Dem-Vergessen-entrissen |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ahlen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ahlen]] |- |[[Ahrensburg]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-05}} | align="right" | 2 | align="right" | 26. novembar 2009<ref name="akens">[http://www.akens.org/akens/texte/stolpersteine/Stolpersteineliste.htm Arbeitskreis zur Erforschung des Nationalsozialismus in Schleswig-Holstein e.&nbsp;V. (Akens): ''Liste der verlegten Stolpersteine in Schleswig-Holstein'']</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ahrensburg]] |- |[[Ahrenshoop]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2010-08-25}} | align="right" | 2 | align="right" | 25. august 2010<ref name="akens"/> | | <!-- Albaum Teil der Gemeinde Kirchhundem, siehe dort --> |- |[[Alfter]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-29}} | align="right" | 9 | align="right" | 29. oktobar 2008 <ref>{{Cite web |url=http://www.general-anzeiger-bonn.de/lokales/region/Stolpersteine-fuer-drei-Familien-in-Alfter-article181442.html |title=„Stolpersteine“ für drei Familien in Alfter |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924070413/http://www.general-anzeiger-bonn.de/lokales/region/Stolpersteine-fuer-drei-Familien-in-Alfter-article181442.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Alfter]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Alfter]] |- |[[Alpen (Niederrhein)]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-12-18}} | align="right" | 14 | align="right" | 18. decembar 2012<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/rheinberg/demnig-verlegt-14-stolpersteine-in-alpen-aid-1.2942310 Demnig verlegt 14 Stolpersteine in Alpen]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Alsfeld]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-24}} | align="right" | 35 | align="right" | 29. maj 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.juedische-geschichte-vogelsberg.de/infos/stolpersteine-leuchten-wieder.html |title=Stolpersteine für Alsfeld |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103211620/http://www.juedische-geschichte-vogelsberg.de/infos/stolpersteine-leuchten-wieder.html |archive-date=3. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Altenbeken]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-31}} | align="right" | 11 | align="right" | 31. maj 2007<ref>[http://www.altenbeken.de/eggerundblick012.htm ''Stolpersteine halten Erinnerung wach.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304073650/http://www.altenbeken.de/eggerundblick012.htm |date=4. 3. 2016 }} In: Gemeinde-News im »Egge-Rundblick«, 21. juni 2007.</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Altenbeken]] |- |[[Altenburg]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-26}} | align="right" | 28 | align="right" | 6. juni 2010<ref>[http://www.kora-abg.de/aktuelles/15-27-und-28-stolperstein-verlegt Kommunalpolitische Ring Altenburger Land (KORA): ''27. und 28. Stolperstein verlegt.'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Altenburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Altenburg]] |- |[[Altlandsberg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-05}} | align="right" | 5 | align="right" | 5. juli 2010<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Amberg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-03-21}} | align="right" | 15 | align="right" | 21. mart 2012<ref>[http://www.oberpfalznetz.de/zeitung/3183691-125-erinnerung_an_ehrbare_leben,1,0.html ''Erinnerung an ehrbare Leben.''] In: ''[[Amberger Zeitung]]'', 21. mart 2012</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine_in_Amberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Amberg]] |- |[[Andernach]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-01-20}} | align="right" | 18 | align="right" | 29. novembar 2011 <ref>[http://hiergeblieben.de/pages/textanzeige.php?limit=10&order=quelle&richtung=ASC&z=1744&id=32961 www.hiergeblieben.de]</ref> | | |- |[[Angermünde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-27}} | align="right" | 6 | align="right" | 27. oktobar 2012<ref name="brandenburg">{{Cite web |url=http://www.aktionsbuendnis-brandenburg.de/aktionen-positionen/stolpersteine |title=Aktionsbündnis Brandenburg: ''Stolpersteine in Brandenburg'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140104211021/http://www.aktionsbuendnis-brandenburg.de/aktionen-positionen/stolpersteine |archive-date=4. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Apolda]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-07}} | align="right" | 48 | align="right" | 8. maj 2013<ref>[http://apolda.thueringer-allgemeine.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Sechs-neue-Stolpersteine-auf-Apoldaer-Fusswegen-1297601728 ''Sechs neue Stolpersteine auf Apoldaer Fußwegen.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130730104708/http://apolda.thueringer-allgemeine.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Sechs-neue-Stolpersteine-auf-Apoldaer-Fusswegen-1297601728 |date=30. 7. 2013 }} In: ''[[Thüringer Allgemeine]]'', 8. maj 2013</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Apolda]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Apolda]] |- |[[Arendsee (Altmark)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-03}} | align="right" | 2 | align="right" | 3. Jun 2013<ref name="Volksstimme 2013">Helga Räßler: ''[http://www.volksstimme.de/nachrichten/lokal/salzwedel/1086244_Stolpersteine-sollen-erinnern-und-mahnen.html Stolpersteine sollen erinnern und mahnen]'', [[Magdeburger Volksstimme|volksstimme.de]], 4. juni 2013. Abgerufen am 26. juli 2014.</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Arendsee (Altmark)]] |- |[[Armsheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-02}} | align="right" | 4 | align="right" | <!-- Keine Quelle gefunden --> | | |- |[[Arnsberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-08-14}} | align="right" data-sort-value="5" | mind. 5 | align="right" | 27. oktobar 2010<ref>[http://www.lokalkompass.de/arnsberg/politik/3-weitere-stolpersteine-in-arnsberg-verlegt-d22110.html ''3 weitere Stolpersteine in Arnsberg verlegt'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Arnsberg]] | |- |[[Arnstadt]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-21}} | align="right" | 128 | align="right" | 27. juni 2013<ref>[http://www.arnstadt.de/index.php?structureId=2120 arnstadt.de: ''Stolpersteine'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Arnstadt]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Arnstadt]] |- |[[Aschaffenburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-20}} | align="right" | 82 | align="right" | 13. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.aschaffenburg-stolpersteine.de/stolpersteine/index2.htm |title=Aschaffenburger Stolpersteine – die Opfer |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150328180954/http://www.aschaffenburg-stolpersteine.de/stolpersteine/index2.htm |archive-date=28. 3. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine (Aschaffenburg)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Aschaffenburg]] |- |[[Ascheberg (Westfalen)|Ascheberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-12-16}} | align="right" | 4 | align="right" | 16. decembar 2013<ref>[: http://www.spd-ascheberg-nrw.de/2013/12/19/verlegung-der-stolpersteinen/ ''Verlegung von Stolpersteinen in Ascheberg'']</ref> | | |- |[[Aschersleben]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-13}} | align="right" | 20 | align="right" | 19. decembar 2013<ref>[http://www.mz-web.de/aschersleben/zweiter-weltkrieg-in-aschersleben-arbeitskreis-verlegt-neue-stolpersteine,20640874,25682618.html Arbeitskreis verlegt neue Stolpersteine]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Aschersleben]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Aschersleben]] |- |[[Attendorn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-15}} | align="right" | 14 | align="right" | 1. septembar 2008<ref>[http://www.derwesten.de/wr/staedte/nachrichten-aus-attendorn-und-finnentrop/neue-stolpersteine-werden-montag-verlegt-id1005079.html ''Neue „Stolpersteine“ werden Montag verlegt.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416113122/http://www.derwesten.de/wr/staedte/nachrichten-aus-attendorn-und-finnentrop/neue-stolpersteine-werden-montag-verlegt-id1005079.html|date=16. 4. 2015}} In: ''[[Westfälische Rundschau]]'', 29. august 2008</ref> | | |- |[[Aub]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2010-01-25}} | align="right" | 20 | align="right" | 25. Januar 2010 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Aub]] |- |[[Augsburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2014-05-26}} | align="right" | 2 | align="right" | 26. maj 2014<ref>[http://www.augsburger-allgemeine.de/augsburg/Die-ersten-Stolpersteine-sind-gesetzt-id29983882.html ''Die ersten Stolpersteine sind gesetzt.''] In: ''[[Augsburger Allgemeine]]'', 27. maj 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Augsburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Augsburg]] |- |[[Aurich]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-08}} | align="right" | 156 | align="right" | 23. decembar 2013 <ref>[http://stolpersteineaurich.wordpress.com/2011/11/15/1-stolpersteinverlegung-osterstrase-30-11-und-8-markstrase-15-norderstrase-8-und-28-2/ 1. Stolpersteinverlegung am 8. novembar 2011 in Aurich]</ref> | | |- |[[Babenhausen (Hessen)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-18}} | align="right" | 21 | align="right" | 29. maj 2014<ref>[http://www.op-online.de/lokales/nachrichten/babenhausen/erinnerung-wachhalten-2964244.html op-online.de „Erinnerung wachhalten“]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Backnang]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2012-09-17}} | align="right" | 21 | align="right" | 24. novembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-backnang.de/pages/steinverlegungen.php |title=Initiative Stolpersteine Backnang: ''Steinverlegungen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150222175752/http://www.stolpersteine-backnang.de/pages/steinverlegungen.php |archive-date=22. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Bad Bentheim]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-21}} | align="right" | 57 | align="right" | 26. maj 2009 <ref>[http://spurensucheobergrafschaft.wordpress.com/2009/05/26/stolpersteine-in-bad-bentheim/ Stolpersteine in Bad Bentheim]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine_in_Bad_Bentheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Bentheim]] |- |[[Bad Berleburg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-02}} | align="right" | 59 | align="right" | 8. decembar 2010<ref>[http://neu.swa-wwa.de/PDF/05.12.2010/SSA.S21-D-X.05.pdf ''Stolpersteine im Edertal.'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} In: ''Sonntags-Anzeiger Wittgenstein'', 5. decembar 2010</ref> | | |- |[[Bad Blankenburg]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-01}} | align="right" | 1 | align="right" | 1. juni 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.bad-blankenburg.de/vv/hs/contents/mod/content.php?usid=4e71cf79d8fa31b8e68999d8d80c90b8&eid=1401 |title=„Stolpersteine“ erinnern an jüdische Mitbürger (Stadt Bad Blankenburg) |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102101213/http://www.bad-blankenburg.de/vv/hs/contents/mod/content.php?usid=4e71cf79d8fa31b8e68999d8d80c90b8&eid=1401 |archive-date=2. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Blankenburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Blankenburg]] |- |[[Bad Camberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-13}} | align="right" | 13 | align="right" | 21. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.bad-camberg.info/cms/index.php/wissenswertes/stolpersteine/news/2388-verlegung-der-ersten-stolpersteine-in-bad-camberg |title=Verlegung der ersten Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305003109/http://www.bad-camberg.info/cms/index.php/wissenswertes/stolpersteine/news/2388-verlegung-der-ersten-stolpersteine-in-bad-camberg |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Bad Dürrenberg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-17}} | align="right" | 1 | align="right" | 17. oktobar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.mz-web.de/merseburg-querfurt/saalekreis--es-waren-bittere-tage-,20641044,17510244.html |title=''«Es waren bittere Tage»'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103205914/http://www.mz-web.de/merseburg-querfurt/saalekreis--es-waren-bittere-tage-,20641044,17510244.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Dürrenberg]] |- |[[Bad Ems]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-01-21}} | align="right" | 19 | align="right" | 5. april 2011 | | |- |[[Bad Freienwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-25}} | align="right" | 4 | align="right" | 25. mart 2010<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Bad Hersfeld]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-09-06}} | align="right" | 43 | align="right" | 29. mart 2011<ref>[http://stolpersteine.hersfeld.hassia-judaica.de/ Stolpersteine für Bad Hersfeld]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Hersfeld]] | |- |[[Bad Honnef]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-28}} | align="right" | 18 | align="right" | 4. juli 2006<ref>[http://www.art-pr.de/pdfs/05_Demnig_Stolpersteine.pdf ''Stolpern über Honnefer Schicksale.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150108132002/http://www.art-pr.de/pdfs/05_Demnig_Stolpersteine.pdf |date=8. 1. 2015 }} In: ''Honnefer Sonntagszeitung'', 9. juli 2006</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Honnef]] |- |[[Bad Kissingen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-19}} | align="right" | 57 | align="right" | 13. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.badkissingen.de/de/tourismus-kurort-bayern/kultur/veranstaltungen/bad-kissinger-stolpersteine/liste/ |title=badkissingen.de: ''Stolperstein-Liste'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060305/http://www.badkissingen.de/de/tourismus-kurort-bayern/kultur/veranstaltungen/bad-kissinger-stolpersteine/liste/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Kissingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Kissingen]] |- |[[Bad Laasphe]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-15}} | align="right" | 72 | align="right" | 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.bad-laasphe.de/doc.cfm?seite=167&urlDoc=pfaddownloads%2F167downloads%2FDer_Verein.pdf |title=Bad Laaspher Freundeskreis für christlich-jüdische Zusammenarbeit e. V. |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002000/http://www.bad-laasphe.de/doc.cfm?seite=167&urlDoc=pfaddownloads%2F167downloads%2FDer_Verein.pdf |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref><!--Angabe 8. decembar 2010 auf stolpersteine.eu falsch, siehe http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-bad-berleburg-bad-laasphe-und-erndtebrueck/stolperstein-projekt-wird-id4213359.html--> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Laasphe]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Laasphe]] |- |[[Bad Münstereifel]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-05}} | align="right" | 28 | align="right" | 16. decembar 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.bad-muenstereifel.de/seiten/leben_wohnen/die_stadt/dokumente/Mahnmal.pdf |title=''Mahnmal Bad Münstereifel'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923181459/http://www.bad-muenstereifel.de/seiten/leben_wohnen/die_stadt/dokumente/Mahnmal.pdf |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Münstereifel]] | |- |[[Bad Nenndorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-17}} | align="right" | 7 | align="right" | 20. oktobar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.badnenndorf.de/Stolpersteine-Verlegung.467.0.html |title=badnenndorf.de: ''Stolpersteine – Verlegungen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100817211825/http://www.badnenndorf.de/Stolpersteine-Verlegung.467.0.html |archive-date=17. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Bad Neuenahr-Ahrweiler]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-04-19}} | align="right" | 42 | align="right" | 10. april 2013 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Neuenahr]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Neuenahr-Ahrweiler]] |- |[[Bad Orb]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-02}} | align="right" data-sort-value="22" | mind. 22 | align="right" | 3. decembar 2014<ref>[http://www.gelnhaeuser-tageblatt.de/lokales/majn-kinzig-kreis/bad-orb/sechs-weitere-stolpersteine-fuer-bad-orb_14813859.htm ''Sechs weitere Stolpersteine für Bad Orb'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Bad Oeynhausen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-20}} | align="right" | 14 | align="right" | 21. septembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-badoeynhausen.de/ ''Stolpersteine für Bad Oeynhausen e.&nbsp;V.'']</ref> | | |- |[[Bad Pyrmont]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-01-25}} | align="right" | 4 | align="right" | 25. Januar 2005<ref>[http://www.hiergeblieben.de/pages/textanzeige.php?limit=50&order=datum&richtung=DESC&z=575&id=4461 ''„Stolpersteine“ sollen an die Opfer erinnern.''] In: ''Deister- und Weserzeitung'', 20. Januar 2005</ref> | | |- |[[Bad Saarow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-20}} | align="right" | 24 | align="right" | 22. oktobar 2010<ref name="brandenburg" /> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Saarow]] |- |[[Bad Salzuflen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-26}} | align="right" | 21 | align="right" | 8. decembar 2011 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Salzuflen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Stolpersteine in Bad Salzuflen]] |- |[[Bad Salzungen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-11}} | align="right" | 16 | align="right" | {{SortDate|2012-07-31}}<ref>{{Cite web |url=http://www.badsalzungen.de/de/stolpersteine-in-bad-salzungen.html |title=''Stolpersteine in Bad Salzungen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150405052838/http://www.badsalzungen.de/de/stolpersteine-in-bad-salzungen.html |archive-date=5. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bad Schwalbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-01-23}} | align="right" | 3 | align="right" | 23. Januar 2009<ref>{{Cite web |url=http://stadt.bad-schwalbach.de/index.php?pid=379 |title=stadt.bad-schwalbach.de: ''Stolpersteine gegen das Vergessen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=10. 3. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140310064304/http://stadt.bad-schwalbach.de/index.php?pid=379 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bad Schwartau]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2004-08-19}} | align="right" | 4 | align="right" | august 2004<ref name="akens" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Schwartau]] | |- |[[Bad Segeberg]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-20}} | align="right" data-sort-value="8" | mind. 8 | align="right" | 13. februar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.infoarchiv-norderstedt.org/kurzmeldungen/neuer-stolperstein-bad-segeberg.html |title=Acht Stolpersteine in Bad Segeberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131171428/http://www.infoarchiv-norderstedt.org/kurzmeldungen/neuer-stolperstein-bad-segeberg.html |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.bad-segeberg.de/index.phtml?NavID=1824.101&La=1 Stolpersteine in Bad Segeberg]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | |- |[[Bad Urach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05-21}} | align="right" | 1 | align="right" | {{SortDate|2019-05-21}} | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Urach]] |- |[[Bad Vilbel]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-21}} | align="right" | 25 | align="right" | 18. februar 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.kultur-bad-vilbel.de/stadtgeschichte/stolpersteine/ |title=kultur-bad-vilbel.de: ''Stolpersteine für Bad Vilbel'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=18. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518103322/http://www.kultur-bad-vilbel.de/stadtgeschichte/stolpersteine/ |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bad Wildungen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-16}} | align="right" | 77 | align="right" | 20. oktobar 2012<ref>[http://www.bad-wildungen.de/stolpersteine/ bad-wildungen.de: ''„Stolpersteine“ erinnern an Schicksale'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Wildungen]] | |- |[[Bad Zwesten]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03}} | align="right" | 20 | align="right" | 30. maj 2012 <ref>[http://www.alemannia-judaica.de/bad_zwesten_synagoge.htm Zur Geschichte der jüdischen Gemeinde in Bad Zwesten]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Zwesten]] | |- |[[Baden-Baden]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-04}} | align="right" | 114 | align="right" | 8. novembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-baden-baden.de/ |title=''Stolpersteine Baden-Baden'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151216010338/http://stolpersteine-baden-baden.de/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Baden-Baden]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Baden-Baden]] |- |[[Badenweiler]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-22}} | align="right" | 8 | align="right" | 22. juli 2008<ref>[http://www.denkmalprojekt.org/sonder/badenweiler_stolpersteine_odf_bw.htm Onlineprojekt Gefallenendenkmäler]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Badenweiler]] | |- |[[Baesweiler]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-02-03}} | align="right" | 9 | align="right" | 12. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://geschichtsverein-baesweiler.de/14-Stolperstein.pdf |title=Geschichtsverein Baesweiler: ''Erste Stolpersteine in Baesweiler'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160216090433/http://geschichtsverein-baesweiler.de/14-Stolperstein.pdf |archive-date=16. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Baiersdorf]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-22}} | align="right" | 2 | align="right" | 22. mart 2009 <ref>[http://www.alemannia-judaica.de/images/Images%20349/Baiersdorf%20Gemeinhardt%20Rede%20Kohn.pdf Gedenkrede zur Anbringung der Stolpersteine in Baiersdorf]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Baiersdorf]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Baiersdorf]] |- |[[Bamberg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-12}} | align="right" | 98 | align="right" | 12. septembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-bamberg.de/ ''Stolpersteine Bamberg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bamberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bamberg]] |- |[[Bargteheide]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-26}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>[http://www.arabues.de/Erste%20Stolperstein-Verlegung%20in%20Bargteheide.pdf Erster Stolperstein gesetzt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151123011416/http://www.arabues.de/Erste%20Stolperstein-Verlegung%20in%20Bargteheide.pdf |date=23. 11. 2015 }} (PDF)</ref> | align="center" | | |- |[[Barnstorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-10}} | align="right" | 7 | align="right" | 9. novembar 2010 | align="center" | | |- |[[Barsinghausen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-03-08}} | align="right" | 45 | align="right" | 5. decembar 2007<ref>[http://www.barsinghausen.de/bergbau-geschichte/stolpersteine/ barsinghausen.de: ''Stolpersteine'']</ref> | | |- |[[Barßel]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-16}} | align="right" | 1 | align="right" | 16. juli 2009<ref>[http://www.ga-online.de/-news/artikel/17828/Messingplatte-soll-Erinnerung-wachhalten ''Messingplatte soll Erinnerung wachhalten.''] In: ''General-Anzeiger'', 10. juli 2009</ref> | | |- |[[Bassum]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-01}} | align="right" | 4 | align="right" | 1. decembar 2009<ref>[http://www.kreiszeitung.de/lokales/diepholz/bassum-twistringen/eine-verbeugung-opfern-545760.html ''Eine Verbeugung vor den Opfern.''] In: ''Kreiszeitung'', 2. decembar 2009</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bassum]] |- |[[Bautzen]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-10}} | align="right" | 26 | align="right" | 22. juni 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.bautzen.de/dokumente/Amtsblatt12_2010.pdf |title=Amtsblatt der Stadt Bautzen vom 19. juni 2010 |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116221504/http://www.bautzen.de/dokumente/Amtsblatt12_2010.pdf |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bechtolsheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-05}} | align="right" | 1 | align="right" | 5. juni 2007<ref>[http://www.bechtolsheim-rheinhessen.de/a_Stolpersteine-auch-in-Bechtolsheim_492.html Stolpersteine auch in Bechtolsheim] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227223557/http://www.bechtolsheim-rheinhessen.de/a_Stolpersteine-auch-in-Bechtolsheim_492.html |date=27. 2. 2014 }} vom 1. juni 2007</ref> | | |- |[[Beckedorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-03-14}} | align="right" | 4 | align="right" | 14. mart 2011<ref>[http://www.sn-online.de/Schaumburg/Umland-Stadthagen/Lindhorst/Beckedorf/Stolperstein-fuer-Beckedorf ''Stolperstein für Beckedorf.'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} in: ''Schaumburger Nachrichten'', 11. mart 2011</ref> | | |- |[[Beckum]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-13}} | align="right" | 32 | align="right" | 5. juni 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.beckum.de/stolpersteine.html |title=beckum.de ''Aktion Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923183213/http://www.beckum.de/stolpersteine.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Beckum]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Beckum]] |- |[[Bendorf]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-05}} | align="right" | | align="right" | 21. Januar 2009 | | |- |[[Bergen auf Rügen]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-15}} | align="right" | 2 | align="right" | 15. septembar 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.stadt-bergen-auf-ruegen.de/index.phtml?object=tx%7C1838.1.1&ModID=7&FID=579.969.1&sNavID=1838.86&La=1 |title=stadt-bergen-auf-ruegen.de: ''Projekt „Stolpersteine“ für Demokratie und Toleranz'' |access-date=19. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305090626/http://stadt-bergen-auf-ruegen.de/index.phtml?fid=579.969.1&la=1&modid=7&object=tx%7C1838.1.1&snavid=1838.86 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bergisch Gladbach]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-09}} | align="right" | 8 | align="right" | 7. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.archive.nrw.de/kommunalarchive/kommunalarchive_a-d/b/BergischGladbach/InformationenUndService/AllgemeineInformationen/Stolpersteine.php |title=Stadtarchiv Bergisch Gladbach: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923221133/http://www.archive.nrw.de/kommunalarchive/kommunalarchive_a-d/b/BergischGladbach/InformationenUndService/AllgemeineInformationen/Stolpersteine.php |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bergisch Gladbach]] |- |[[Berlin]] |{{ZID|DE-BE}} | align="right" | {{SortDate|1996}} | align="right" | 5220 | align="right" | 20. decembar 2014<ref>[http://www.stolpersteine-berlin.de/ ''Stolpersteine in Berlin'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Berlin]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Berlin]] |- |[[Bernau bei Berlin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-05}} | align="right" | 5 | align="right" | 5. mart 2009<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Bernkastel-Kues]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-27}} | align="right" | 17 | align="right" | 27. oktobar 2008 | | |- |[[Besigheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-09-17}} | align="right" | 4 | align="right" | 12. februar 2014<ref>[http://www.swp.de/bietigheim/lokales/besigheim/art1188791,2447238 Drei weitere Stolpersteine für Besigheim]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | |- |[[Beverungen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-31}} | align="right" | 7 | align="right" | 31. maj 2007 | | |- |[[Biedenkopf]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-01}} | align="right" data-sort-value="3" | mind. 3 | align="right" | 1. septembar 2008<ref>[http://www.terno.de/stolpersteine Stolpersteine in Biedenkopf]</ref> | | |- |[[Bielefeld]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-10}} | align="right" | 73 | align="right" | 6. decembar 2012<ref>[http://www.stolpersteine-bielefeld.de/ Stolpersteine Bielefeld]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bielefeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bielefeld]] |- |[[Bingen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-02-13}} | align="right" | 90 | align="right" | 5. novembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.juedisches-bingen.de/26.0.html |title=juedisches-bingen.de: ''Chronologie der Verlegung der Stolpersteine in Bingen, Bingerbrück, Bingen-Büdesheim und Bingen-Gaulsheim'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=12. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912202605/http://www.juedisches-bingen.de/26.0.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Blankenfelde-Mahlow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-02}} | align="right" | 2 | align="right" | 2. juli 2010<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Bleicherode]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-04}} | align="right" | 2 | align="right" | 4. maj 2006 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bleicherode]] |- |[[Bocholt]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-09}} | align="right" | 44 | align="right" | 24. novembar 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-bocholt.de/ |title=Stolpersteine Bocholt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=26. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211226033955/http://stolpersteine-bocholt.de/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bocholt]] | |- |[[Bochum]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-11-09}} | align="right" | 179 | align="right" | 17. septembar 2013<ref>[http://www.bochum.de/stolpersteine bochum.de: ''Projekt Stolpersteine'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bochum]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bochum]] |- |[[Bohmte]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 10. novembar 2008<ref name="radoeyn">[http://www.rad-oeynhausen.de/html/stolpersteine.html Stolpersteine in der Region Oeynhausen]</ref> | | |- |[[Bonn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2002-06-27}} | align="right" | 275 | align="right" | 5. decembar 2014<ref name="Chronik2003" /><ref>{{Cite web |url=http://www.ns-gedenkstaetten.de/nrw/bonn/forschung-und-projekte/bonner-stolpersteine.html |title=Arbeitskreis der NS-Gedenkstätten und -Erinnerungsorte in NRW e. V.: ''Die Bonner Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141231190310/http://www.ns-gedenkstaetten.de/nrw/bonn/forschung-und-projekte/bonner-stolpersteine.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bonn]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bonn]] |- |[[Böchingen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-09}} | align="right" | 36 | align="right" | 9. novembar 2013<ref>[http://www.alemannia-judaica.de/boechingen_synagoge.htm Alemannia Judaica: ''Böchingen – Erinnerungsarbeit vor Ort – einzelne Berichte'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Böchingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Böchingen]] |- |[[Bönen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-04}} | align="right" | 8 | align="right" | 29. april 2013<ref>[http://www.wa.de/lokales/boenen/gunter-demnig-setzt-ersten-stolperstein-boenen-1230135.html ''Stolperstein wird in Zechenstraße gelegt'']</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bönen]] <!-- Borghorst Ortsteil von Steinfurt; siehe dort --> |- |[[Borna]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-20}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2009-08-20}}<ref>{{Cite web |url=https://boncourage.de/projekte/stolpersteinverlegung |title=Verlegung von Stolpersteinen zum Gedenken an Familie Rose |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304090929/https://boncourage.de/projekte/stolpersteinverlegung |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bornheim (Rheinland)|Bornheim]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-23}} | align="right" | 49 | align="right" | 12. decembar 2014<ref>[http://www.bornheim.de/aktuelles/news-einzelansicht/article/acht-weitere-stolpersteine-in-merten-und-sechtem-verlegt.html ''Acht weitere Stolpersteine in Merten und Sechtem verlegt.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160204230248/http://www.bornheim.de/aktuelles/news-einzelansicht/article/acht-weitere-stolpersteine-in-merten-und-sechtem-verlegt.html |date=4. 2. 2016 }} auf bornheim.de</ref> | | |- |[[Bottrop]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-12}} | align="right" | 65 | align="right" | {{SortDate|2011-12-05}}<ref>{{Cite web |url=http://www.meinbottrop.de/2011/11/28/elf-neue-stolpersteine-werden-in-bottrop-gesetzt/ |title=Stolpersteine in Bottrop |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=28. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150128132636/http://www.meinbottrop.de/2011/11/28/elf-neue-stolpersteine-werden-in-bottrop-gesetzt/ |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bottrop]] |- |[[Bovenau]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2008-06}} | align="right" | 1 | align="right" | juni 2008<ref>[http://www.shz.de/schleswig-holstein/panorama/aerger-um-den-stolperstein-id851961.html ''Ärger um den Stolperstein'']</ref> | | |- |[[Brandenburg an der Havel]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-09}} | align="right" | 2 | align="right" | 19. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.rbb-online.de/kultur/beitrag/2013/09/Erste-Stolpersteine-in-Brandenburg-an-der-Havel.html |title=Erste „Stolpersteine“ für Brandenburg an der Havel |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140404120714/http://www.rbb-online.de/kultur/beitrag/2013/09/Erste-Stolpersteine-in-Brandenburg-an-der-Havel.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Braunsbedra]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-07}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.gedenkbuch.halle.de/gbdatensatz.php?num=314 |title=Gedenkbuch Halle – Pinkus Sochaczewski |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924040535/http://www.gedenkbuch.halle.de/gbdatensatz.php?num=314 |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Braunsbedra]] |- |[[Braunschweig]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-03-09}} | align="right" data-sort-value="250" | mind. 250 | align="right" | 3. maj 2013<ref>[http://www.stolpersteine-fuer-braunschweig.de/ Stolpersteine für Braunschweig]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Braunschweig]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Braunschweig]] |- |[[Bremen]] |{{ZID|DE-HB}} | align="right" | {{SortDate|2004-08-27}} | align="right" | 614 | align="right" | 3. mart 2014<ref>[http://www.stolpersteine-bremen.de/ Stolpersteine in Bremen] <small>In der Datenbank ist zusätzlich ein Stein in Ritterhude-Platjenwerbe (Niedersachsen) registriert.</small></ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bremen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bremen]] |- |[[Bremerhaven]] |{{ZID|DE-HB}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-12}} | align="right" | 78 | align="right" | 8. oktobar 2013<ref>[http://www.bremerhaven.de/buergerservice/aemter-einrichtungen/stadtverwaltung/kulturamt/stolpersteine.13387.html bremerhaven.de: ''Stolpersteine'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bremerhaven]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bremerhaven]] |- |[[Bretten]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2004-11}} | align="right" | 30 | align="right" | 5. novembar 2008<ref>[http://ka.stadtwiki.net/Stolpersteine_in_Bretten Stadtwiki Karlsruhe: ''Stolpersteine in Bretten'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bretten]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bretten|Bretten]] |- |[[Breuberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-18}} | align="right" | 8 | align="right" | 18. mart 2009 <ref>[http://www.breuberg.de/index.php?bereich=2&seite=show.php&id=6628 breuberg.de: ''Zum Jahrestag Gedenktafel und Stolperstein'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Bruchsal]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-19}} | align="right" | 10 | align="right" | 19. april 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-bruchsal.de/aktuelles-termine.html |title=''Stolpersteine in Bruchsal'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160208004953/http://www.stolpersteine-bruchsal.de/aktuelles-termine.html |archive-date=8. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Brühl (Baden)|Brühl]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-20}} | align="right" | 3 | align="right" | 20. februar 2014<ref>[http://www.rnz.de/MetropolBruehl/00_20140222060000_110633001-Stolpersteine_fuer_Kopf_und_Herz_in_Bruehl.html ''Stolpersteine für Kopf und Herz in Brühl.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328131055/http://www.rnz.de/MetropolBruehl/00_20140222060000_110633001-Stolpersteine_fuer_Kopf_und_Herz_in_Bruehl.html|date=28. 3. 2014}} In: ''[[Rhein-Neckar-Zeitung]]'', 22. februar 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Brühl (Baden)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Brühl (Baden)]] |- |[[Brühl (Rheinland)|Brühl]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-07-11}} | align="right" data-sort-value="66" | mind. 66 | align="right" | <ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.ksta.de/bruehl/judenverfolgung-stolpersteine-am-gymnasium-vergessen,15189176,25498186.html ''Stolpersteine am Gymnasium vergessen.''] In: ''[[Kölner Stadtanzeiger]]'', 2. decembar 2013</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Brühl]] | |- |[[Bückeburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-21}} | align="right" | 49 | align="right" | 11. mart 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.bueckeburg.de/de/Leben-in-B%C3%BCckeburg/Stadtportrait/Stolpersteine- |title=''„Stolpersteine“ in Bückeburg'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150408102714/http://www.bueckeburg.de/de/Leben-in-B%C3%BCckeburg/Stadtportrait/Stolpersteine- |archive-date=8. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Büdingen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-04}} | align="right" data-sort-value="50" | mind. 50 | align="right" | 25. oktobar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.jungborn-buedingen.de/index.php?option=com_content&view=article&id=196:verlegung-von-stolpersteinen-in-duedelsheim-und-eckartshausen-&catid=14:geschichte-allgemein&Itemid=14 |title=Verlegung von „Stolpersteinen“ in Düdelsheim und Eckartshausen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160129191410/http://www.jungborn-buedingen.de/index.php?option=com_content&view=article&id=196:verlegung-von-stolpersteinen-in-duedelsheim-und-eckartshausen-&catid=14:geschichte-allgemein&Itemid=14 |archive-date=29. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bünde]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-07-29}} | align="right" data-sort-value="40" | mind. 40 | align="right" | 12. oktobar 2013<ref name="Chronik2003" /><ref>[https://web.archive.org/web/20060824081626/http://www.gruppe-netzwerk.de/stolpersteine.htm ''Bericht von der 1. Verlegung der Stolpersteine in Bünde'']</ref><ref>[http://www.nw-news.de/owl/kreis_herford/buende/buende/9412247_Steine_gegen_das_Vergessen.html ''Steine gegen das Vergessen.''] In: ''[[Neue Westfälische]]'', 15. oktobar 2013</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bünde]] | |- |[[Burg (bei Magdeburg)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-27}} | align="right" data-sort-value="5" | 5 | align="right" | 28. mart 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stadt-burg.de/cms/nachricht/items/burg-beginnt-mit-der-verlegung-von-stolpersteinen.html |title=Burg beginnt mit der Verlegung von Stolpersteinen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130406062836/http://www.stadt-burg.de/cms/nachricht/items/burg-beginnt-mit-der-verlegung-von-stolpersteinen.html |archive-date=6. 4. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Burg (bei Magdeburg)]] <!-- Burg Waldeck (Hunsrück) gehört zur Gemeinde Dommershausen, siehe dort --> |- |[[Burgdorf (Region Hannover)|Burgdorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-08-17}} | align="right" | 19 | align="right" | 14. septembar 2008<ref>[http://www.burgdorf.de/portal/seiten/burgdorfer-stolpersteine-ein-projekt-des-kuenstlers-gunter-demnig-zum-gedenken-an-juedische-opfer-in-burgdorf-902000038-20500.html ''Burgdorfer Stolpersteine'']</ref> | | |- |[[Burghaun]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10}} | align="right" | 35 | align="right" | 9. novembar 2012<ref>[http://stolpersteine-burghaun.jimdo.com/kunstprojekt-stolpersteine/stolpersteine-in-burghaun/ Stolpersteine in Burghaun]</ref> | align="center" | | <!-- Burgsteinfurt Ortsteil von Steinfurt; siehe dort --> |- |[[Buseck]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-14}} | align="right" | 11 | align="right" | 15. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Buseck/Artikel,-Elf-Stolpersteine-in-Buseck-wider-das-Vergessen-_arid,477668_regid,1_puid,1_pageid,35.html |title=Stolpersteine wider das Vergessen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409142349/http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Buseck/Artikel,-Elf-Stolpersteine-in-Buseck-wider-das-Vergessen-_arid,477668_regid,1_puid,1_pageid,35.html |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Busenberg]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-21}} | align="right" | 10 | align="right" | 21. novembar 2007<ref name="lagrlp">{{Cite web |url=http://www.lagrlp.de/index.php/projekte/stolpersteine?1c034251ab43be0511d90a9c656e628a=a422c9c61dde87b6cff313327290208d |title=''Stolpersteinverzeichnis Rheinland-Pfalz'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101182825/http://www.lagrlp.de/index.php/projekte/stolpersteine?1c034251ab43be0511d90a9c656e628a=a422c9c61dde87b6cff313327290208d |archive-date=1. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Büttelborn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-03}} | align="right" data-sort-value="6" | mind. 6 | align="right" | 4. juli 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.buettelborn.de/magazin/artikel.php?artikel=2361&menuid=194 |title=Stolpersteine in Büttelborn |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=6. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306012146/http://buettelborn.de/magazin/artikel.php?artikel=2361&menuid=194 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Buttstädt]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-15}} | align="right" | 5 | align="right" | 8. maj 2013<ref>[http://soemmerda.thueringer-allgemeine.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Erinnerung-an-juedisches-Paar-das-aus-Buttstaedt-fliehen-musste-573750404 ''Erinnerung an jüdisches Paar, das aus Buttstädt fliehen musste.'']{{Mrtav link}} In: ''[[Thüringer Allgemeine]]'', 9. maj 2013</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Buttstädt]] | |- |[[Butzbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-13}} | align="right" data-sort-value="56" | mind. 56 | align="right" | 14. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stadt-butzbach.de/879.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=2695&tx_ttnews%5BbackPid%5D=700&cHash=80c116dd99b4c9d03319288eb39309a8 |title=stadt-butzbach.de: ''Gunter Demnig kommt und verlegt „Stolpersteine gegen das Vergessen“'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100312102648/http://www.stadt-butzbach.de/879.html |archive-date=12. 3. 2010 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Butzbach]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Butzbach]] <!-- Caputh Ortsteil von Schwielowsee; siehe dort --> |- |[[Calvörde]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-12}} | align="right" data-sort-value="6" | 6 <ref>{{Cite web |url=http://deinreport.de/dr/index.jsf?la=DE&bu=ST&kr=15362&ge=1536202022&ti=0000021879 |title=Stolpersteine am 12. septembar 2009 |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130809075141/http://deinreport.de/dr/index.jsf?la=DE&bu=ST&kr=15362&ge=1536202022&ti=0000021879 |archive-date=9. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Calvörde]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Calvörde]] |- |[[Castrop-Rauxel]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-05}} | align="right" | 46 | align="right" | 11. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.ruhrnachrichten.de/staedte/castrop/Gedenktafeln-in-Castrop-Rauxel-Hier-werden-die-neuen-Stolpersteine-verlegt;art934,2557457 |title=''Gedenktafeln in Castrop-Rauxel / Hier werden die neuen Stolpersteine verlegt.'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924125834/http://www.ruhrnachrichten.de/staedte/castrop/Gedenktafeln-in-Castrop-Rauxel-Hier-werden-die-neuen-Stolpersteine-verlegt;art934,2557457 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Castrop-Rauxel]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Castrop-Rauxel]] |- |[[Celle]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-25}} | align="right" | 61 | align="right" | 10. septembar 2009<ref>[http://www.celle.de/Kultur/Stadtarchiv/Synagoge/Stolpersteine-gegen-das-Vergessen celle.de ''Stolpersteine'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Celle]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Celle]] |- |[[Chemnitz]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-06}} | align="right" | 82 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Chemnitz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Chemnitz]] |- |[[Cloppenburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-08}} | align="right" | 39 | align="right" | 8. novembar 2010<ref>[http://www.nwzonline.de/cloppenburg/kultur/39-stolpersteine-fuer-cloppenburg_a_1,0,813375052.html ''39 Stolpersteine für Cloppenburg.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 24. august 2010</ref> | align="center" | | |- |[[Coburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-14}} | align="right" data-sort-value="28" | mind. 28 | align="right" | 15. juli 2013<ref>[http://www.coburg.de/desktopdefault.aspx/tabid-922/278_read-7703/usetemplate-Druckansicht/ weitere Stolpersteine in Coburg]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Coburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Coburg]] |- |[[Cottbus]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-28}} | align="right" | 70 | align="right" | 26. oktobar 2012<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Cottbus]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Cottbus]] |- |[[Crailsheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-13}} | align="right" | 9 | align="right" | 14. novembar 2012<ref>[http://weisse-rose-crailsheim.de/index.php?seite=aktionskuenstler-gunter-demnig-verlegt-erste-neun-stolpersteine-in-crailsheim Aktionskünstler verlegt erste neun „Stolpersteine“]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Crimmitschau]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | | align="right" | 9 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Crimmitschau]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Crimmitschau]] |- |[[Cuxhaven]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-13}} | align="right" | 22 | align="right" | 30. septembar 2014<ref>[http://www.cuxpedia.de/index.php/Stolperstein Stadtwiki Cuxhaven: ''Stolperstein'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Cuxhaven]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Cuxhaven]] |- |[[Dachau]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-09}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>[http://www.dachau.de/Stolpersteine.1231.0.html Dachau: Stolpersteine]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Dachau]] | |- |[[Dahn]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-28}} | align="right" | 23 <ref>http://www.denkmalprojekt.org/sonder/sb_dahn_stolpersteine_rp.htm</ref> | align="right" | 21. septembar 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.dahn.de/stolpersteine.htm |title=Dahn: Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130304083658/http://www.dahn.de/stolpersteine.htm |archive-date=4. 3. 2013 |url-status=dead }}</ref><ref group="F">Vier am 21. novembar 2007 in Dahn verlegte Stolpersteine wurden nach Protesten von Angehörigen wieder entfernt ([http://www.hagalil.com/01/de/Israel.php?itemid=1827 Die Familie von Holocaustopfern protestierte gegen die Verewigung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201074409/http://www.hagalil.com/01/de/Israel.php?itemid=1827 |date=1. 2. 2016 }}).</ref> | | |- |[[Dallgow-Döberitz]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-18}} | align="right" | 1 | align="right" | 18. novembar 2009<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Darmstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-11}} | align="right" | 45 | align="right" | 18. april 2008<ref>[http://www.presse-darmstadt.de/index.php?id=einzelansicht0&no_cache=1&tx_ttnews%5Bcat%5D=43&tx_ttnews%5BpS%5D=1230766473&tx_ttnews%5Bpointer%5D=1&tx_ttnews%5Btt_news%5D=1590&tx_ttnews%5BbackPid%5D=11 „Stolpersteine“ in Darmstadt: Projekt erinnert an während des Nationalsozialismus deportierte und ermordete Darmstädter Bürger]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Darmstadt]] | |- |[[Deggendorf]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-02}} | align="right" | 8 | align="right" | 2. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.pnp.de/region_und_lokal/landkreis_deggendorf/deggendorf/546773_Acht-Stolpersteine-als-Mahnung.html |title=Acht Stolpersteine als Mahnung |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=8. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121008065237/http://www.pnp.de/region_und_lokal/landkreis_deggendorf/deggendorf/546773_Acht-Stolpersteine-als-Mahnung.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Delitzsch]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-22}} | align="right" | 7 | align="right" | 22. septembar 2006<ref>{{Cite web |url=http://www.delitzsch.de/dz.site,postext,Stolpersteine.html |title=Daten zu Stolpersteinen in Delitzsch |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150406074631/http://www.delitzsch.de/dz.site,postext,Stolpersteine.html |archive-date=6. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Delmenhorst]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-31}} | align="right" | 37 | align="right" | 4. august 2008 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Delmenhorst]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Delmenhorst]] |- |[[Dessau-Roßlau]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-19}} | align="right" | 69 | align="right" | 14. maj 2013<ref>[http://www.supersonntag-web.de/wisl_s-cms/_supersonntag/7218/Koethen/18563/Zehn_neue_Stolpersteine_in_Dessau_Rosslau.html Zehn neue Stolpersteine]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dessau-Roßlau]] | |- |[[Detmold]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-12}} | align="right" | 1 | align="right" | 12. maj 2011<ref>[http://www.lz.de/lippe/detmold/4478556_Gunter-Demnig-setzt-Stolperstein-an-der-Hubertusstrasse-ein.html ''Gunter Demnig setzt „Stolperstein“ an der Hubertusstraße ein'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Detmold]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Detmold]] |- |[[Dieburg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-12}} | align="right" | 3 | align="right" | {{SortDate|2011-12-08}}<ref>[http://www.echo-online.de/region/darmstadt-dieburg/dieburg/Sie-sind-da-wo-sie-hingehoeren;art1283,499265 Sie sind da, wo sie hingehören]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Verlegung Dieburg</ref> | | |- |[[Dietzenbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-25}} | align="right" | 22 | align="right" | 18. februar 2014<ref>[http://www.fr-online.de/kreis-offenbach/dietzenbach-aus-der-heimat-verjagt,1473032,26233672.htm Aus der Heimat verjagt]</ref> | | |- |[[Dillingen/Saar]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-16}} | align="right" | 10 | align="right" | 16. mart 2013 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dillingen/Saar]] | align="center" | |- |[[Dinkelsbühl]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-02}} | align="right" data-sort-value="4" | mind. 4 | align="right" | 2. oktobar 2009 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dinkelsbühl]] | |- |[[Dinslaken]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-02-07}} | align="right" | 24 | align="right" | 17. april 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-dinslaken.de/?q=node%2F17 |title=Stolpersteine Dinslaken |access-date=20. 1. 2021 |archive-date=30. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180830163427/http://stolpersteine-dinslaken.de/?q=node%2F17 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Dirmstein]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-18}} | align="right" | 10 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.mein-herz-schlaegt-links.de/index.php?option=com_content&view=article&id=182:stolpersteine-qdirmstein-erinnert-sichq&catid=1:aktuelle-nachrichten&Itemid=50 |title=Dirmstein erinnert sich |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208060725/http://www.mein-herz-schlaegt-links.de/index.php?option=com_content&view=article&id=182:stolpersteine-qdirmstein-erinnert-sichq&catid=1:aktuelle-nachrichten&Itemid=50 |archive-date=8. 12. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dirmstein]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dirmstein]] |- |[[Döbeln]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-25}} | align="right" | 4 | align="right" | 26. maj 2007<ref>[http://www.judentum-projekt.de/kursaktivitaeten/stolpersteine/ Stolpersteine Döbeln]</ref> | | |- |[[Dommershausen]]<!--Burg Waldeck (Hunsrück--> |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-01-19}} | align="right" data-sort-value="1" | 1 | align="right" | 19. Januar 2009<ref name="lagrlp" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Dommershausen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dommershausen]] |- |[[Dormagen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005}} | align="right" | 39 | align="right" | 17. decembar 2011<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/dormagen/stolperstein-stele-erinnert-an-ns-opfer-aid-1.3749215 ''Stolperstein-Stele erinnert an NS-Opfer'']</ref><ref>{{Cite web |url=https://kulturbuerodormagen.wordpress.com/category/stolpersteine/ |title=''Kulturbüro Dormagen: ''Stolpersteine'''' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194938/https://kulturbuerodormagen.wordpress.com/category/stolpersteine/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Dorsten]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-29}} | align="right" | 38 | align="right" | 30. maj 2008<ref>http://www.stolpersteine-dorsten.de/</ref> | | |- |[[Dortmund]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-19}} | align="right" | 241 | align="right" | 11. decembar 2014<ref>[http://bvb-fanabteilung.de/neuigkeiten/bvb-familie-verlegt-stolpersteine-in-dortmund/ ''BVB-Familie verlegt Stolpersteine in Dortmund.'']{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dortmund]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dortmund]] |- |[[Dransfeld]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-13}} | align="right" | 13 | align="right" | 13. maj 2013<ref>[http://www.hna.de/lokales/hann-muenden/ersten-stolpersteine-dransfeld-sind-verlegt-2903013.html ''Die ersten 13 Stolpersteine in Dransfeld sind verlegt.''] In: ''[[Hessische/Niedersächsische Allgemeine]]'', 13. maj 2013</ref> | align="center" | | |- |[[Dreieich]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-25}} | align="right" | 6 | align="right" | 25. Januar 2009<ref>[http://www.op-online.de/lokales/nachrichten/dreieich/erinnerung-mahnung-61910.html Erinnerung und Mahnung]</ref> | | |- |[[Drensteinfurt]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-10}} | align="right" data-sort-value="7" | mind. 7 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.realschule.drensteinfurt.de/index.php?section=16&page=119 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=9. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409005253/http://www.realschule.drensteinfurt.de/index.php?section=16&page=119 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Dresden]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-09}} | align="right" | 141 | align="right" | {{SortDate|2015-05-26}}<ref>[http://stolpersteine-dresden.de/ Stolpersteine in Dresden e.&nbsp;V.]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Dresden]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dresden]] |- |[[Duderstadt]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-30}} | align="right" | 26 | align="right" | 26. novembar 2008<ref>[http://www.geschichtswerkstatt-duderstadt.de/stolpersteine.htm Geschichtswerkstatt Duderstadt: ''Stolpersteine in Duderstadt'']</ref> | | |- |[[Dülmen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-19}} | align="right" | 40 | align="right" | 21. novembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.duelmen.de/1020.html?&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=429&cHash=3e9c025e4c7a50bc99421d1adc00d89d |title=Stolpersteine Nr. 39 und 40 verlegt |access-date=18. 4. 2023 |archive-date=24. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220124225217/https://www.duelmen.de/1020.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=429&cHash=3e9c025e4c7a50bc99421d1adc00d89d |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Dülmen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dülmen]] |- |[[Düren]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-06-21}} | align="right" | 61 | align="right" | 18. oktobar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.duereninfo.de/stolpersteine/stolper.html |title=Initiative Stolpersteine in Düren |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923220838/http://www.duereninfo.de/stolpersteine/stolper.html |archive-date=23. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Düren]] | |- |[[Düsseldorf]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-08-28}} | align="right" | 178 | align="right" | 2008<ref name="Chronik2003" /><ref>{{Cite web |url=http://www.ns-gedenkstaetten.de/nrw/projekte/projekt.php?pID=54&eID=6&sID=1&einrichtung=duesseldorf |title=Stolpersteine in Düsseldorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160216102041/http://www.ns-gedenkstaetten.de/nrw/projekte/projekt.php?pID=54&eID=6&sID=1&einrichtung=duesseldorf |archive-date=16. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Düsseldorf]] | |- |[[Duisburg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-03-27}} | align="right" data-sort-value="226" | mind. 226 <ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-online.com/neuigkeiten.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160109230628/http://www.stolpersteine-online.com/neuigkeiten.htm |archive-date=9. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="right" | <ref name="Chronik2003" /><ref>http://www.fbw-duisburg.de/development/fabian_duisburg/content/e3/e17/e622/e625/StolpersteineII.pdf{{Mrtav link}} Biografie-Daten zu Stolpersteinen in Duisburg in einem PDF (56 Seiten)</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Duisburg]] | |- |[[Eberswalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2004-10-18}} | align="right" | 7 | align="right" | 18. oktobar 2004<ref name="brandenburg" /> | | <!-- Eckstever Ortsteil von Ottersberg; siehe dort --> |- |[[Egelsbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-15}} | align="right" | 16 | align="right" | 16. septembar 2009<ref>[http://www.op-online.de/lokales/nachrichten/egelsbach/erinnerung-verblasst-nicht-494647.htmlStolpersteine Erinnerung verblasst nicht]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Eichstätt]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" |{{SortDate|2015-05-27}} | align="right" | 7 | align="right" |{{SortDate|2015-05-27}}<ref>[http://www.donaukurier.de/lokales/eichstaett/art575,3058119 ''Verbeugung vor den Eichstätter NS-Opfern''] In: ''[[Donaukurier|Eichstätter Kurier]]'', 29. maj 2015</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Eichstätt]] | align="center" | |- |[[Eichstetten]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-08}} | align="right" | 47 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.eichstetten.de/ortsinfo/geschichte/stolpersteine/stolpersteine.htm |title=Stolpersteine in Eichstetten |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202141508/http://www.eichstetten.de/ortsinfo/geschichte/stolpersteine/stolpersteine.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Eilenburg]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2014-05-03}} | align="right" | 5 | align="right" | 7. maj 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.eilenburg.de/geschichtliches-im-detail/2014-05-07_kuenstler-verlegt-stolpersteine.html |title=Künstler verlegt Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131085612/http://www.eilenburg.de/geschichtliches-im-detail/2014-05-07_kuenstler-verlegt-stolpersteine.html |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Eisenach]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" |{{SortDate|2009-08-10}} | align="right" | 94 | align="right" |{{SortDate|2014-03-17}}<ref>{{Cite web |url=http://www.eisenach.de/Stolpersteine.3133.0.html |title=Stolpersteine in Eisenach |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=29. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150629174737/http://www.eisenach.de/Stolpersteine.3133.0.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Eisenach]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Eisenach]] |- |[[Eisenhüttenstadt]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2005-07-28}} | align="right" | 2 | align="right" | 28. juli 2005<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Eislingen/Fils]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-10}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Eitorf]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-31}} | align="right" | 24 | align="right" | 31. august 2009<ref>[http://www.stolpersteine-eitorf.de/ Stolpersteine Eitorf]</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Eitorf]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Eitorf]] |- |[[Elmshorn]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-14}} | align="right" | 15 | align="right" | 15. april 2008<ref name="akens" /><ref>[http://www.abendblatt.de/daten/2008/04/16/870009.html Elmshorn: Acht weitere Gedenktafeln wurden gestern eingeweiht]</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine_Elmshorn]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Elmshorn]] |- |[[Emden]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-15}} | align="right" | 72 | align="right" | 7. oktobar 2013<ref>{{Cite web |url=https://www.emden.de/kultur/stolpersteine/aktuelles-st/ |title=emden.de: ''Stolpersteine in Emden'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092416/https://www.emden.de/kultur/stolpersteine/aktuelles-st/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Emlichheim]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-22}} | align="right" | | align="right" | 22. april 2005 | | |- |[[Emmerich am Rhein]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-02-25}} | align="right" | 99<ref>[https://www.emmerich.de/C125747B00264310/html/3A0640AB8A7882C5C1257959002AA2B0?opendocument&nid1=15377 Stolpersteine Emmerich]</ref> | align="right" | {{SortDate|2012-06-27}}<ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/nrz/staedte/emmerich/99-stolpersteine-sind-komplett-id6823531.html |title=99 Stolpersteine sind komplett |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=11. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150611011825/http://www.derwesten.de/nrz/staedte/emmerich/99-stolpersteine-sind-komplett-id6823531.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Emmerich am Rhein]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Emmerich am Rhein]] |- |[[Eppendorf]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-15}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Eppertshausen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-06}} | align="right" | 6 | align="right" | 22. juni 2013<ref>[http://www.op-online.de/lokales/nachrichten/eppertshausen/stolpersteine-eppertshausen-verlegt-2968273.html Verlegung erster Stolpersteine]</ref> | | |- |[[Erftstadt]]<!-- Ortsteil Lechenich --> |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-15}} | align="right" | 28 | align="right" | <ref>[http://www.kirche-lechenich.de/Stolpersteine.pdf Stolpersteine für Lechenich – wider das Vergessen]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Erftstadt]] | |- |[[Erkelenz]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2002-07-11}} | align="right" data-sort-value="23" | mind. 23 | align="right" | 15. decembar 2011<ref name="Chronik2003" /><ref name="Stolpersteine verlegt">[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/erkelenz/33-stolpersteine-verlegt-aid-1.2640171 Stolpersteine verlegt]</ref> | | |- |[[Erkner]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-09}} | align="right" | 16 | align="right" | 4. juli 2008<ref>[http://www.erkner.de/fileadmin/templates/majn/pdf/stolpersteine.pdf Aktion „Stolpersteine“ in Erkner]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Erkrath]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-01-28}} | align="right" | 6 | align="right" | mart 2013<ref>{{Cite web |url=https://www.erkrath.de/index.phtml?NavID=1630.198&La=1 |title=Stolpersteine in Erkrath |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160508164323/https://www.erkrath.de/index.phtml?NavID=1630.198&La=1 |archive-date=8. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Erlangen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-12}} | align="right" | 54 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://hshedenus.de/ProjektSite4/st_steine_a.htm |title=Stolpersteine in Erlangen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140419014119/http://hshedenus.de/ProjektSite4/st_steine_a.htm |archive-date=19. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Erlangen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Erlangen]] |- |[[Erlenbach bei Dahn]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-21}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Erndtebrück]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-04}} | align="right" | 10 | align="right" | 4. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-bad-berleburg-bad-laasphe-und-erndtebrueck/zehn-stolpersteine-mahnen-in-erndtebrueck-aimp-id7802216.html |title=''Zehn Stolpersteine mahnen in Erndtebrück'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924151737/http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-bad-berleburg-bad-laasphe-und-erndtebrueck/zehn-stolpersteine-mahnen-in-erndtebrueck-aimp-id7802216.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Erndtebrück]] |- |[[Eschwege]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-11}} | align="right" | 114 | align="right" | 4. novembar 2013<ref>[http://www.eschwege.de/city_info/webaccessibility/index.cfm?waid=28&item_id=850668&old_item_id=850669&oldrecord=26137&oldmodul=5&olddesign=0 Stolpersteine zur Erinnerung]</ref> | align="center" | | |- |[[Eschweiler]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-18}} | align="right" | 42 | align="right" | 13. decembar 2014<ref>[http://www.aachener-zeitung.de/lokales/eschweiler/gunter-demnig-verlegt-14-weitere-stolpersteine-1.980409 ''Gunter Demnig verlegt 14 weitere „Stolpersteine“.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150929202205/http://www.aachener-zeitung.de/lokales/eschweiler/gunter-demnig-verlegt-14-weitere-stolpersteine-1.980409|date=29. 9. 2015}} In: ''[[Aachener Zeitung]]'' vom 14. decembar 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Eschweiler]] | |- |[[Essen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" data-sort-value="180" | mind. 180 | align="right" | 2. septembar 2009<ref>[https://www.uni-due.de/de/presse/meldung.php?id=1715 Stolpersteine für NS-Opfer]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Essen]] | |- |[[Esslingen am Neckar]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-25}} | align="right" | 14 | align="right" | 25. septembar 2008 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Esslingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Esslingen am Neckar]] |- |[[Estenfeld]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-23}} | align="right" | 11 | align="right" | <ref>[http://www.hs-estenfeld.de/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=34 Projekt Stolpersteine der Hauptschule Estenfeld]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Ettlingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-11}} | align="right" | 24 | align="right" | <ref>[http://ka.stadtwiki.net/Stolpersteine_in_Ettlingen Stolpersteine in Ettlingen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ettlingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ettlingen]] |- |[[Ettenheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-07}} | align="right" data-sort-value="3" | mind. 3 | align="right" | <ref>[http://www.ettenheim.de/dynasite.cfm?dsmid=1601&dspaid=73766 Drei weitere Stolpersteine werden verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Euskirchen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2002-05-27}} | align="right" data-sort-value="74" | mind. 74 | align="right" | 11. juli 2012<ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.ksta.de/euskirchen/stolpersteine-juedisches-internat-an-der-oststrasse,15188884,16605064.html ''Jüdisches Internat an der Oststraße'']</ref> | | |- |[[Falkensee]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-20}} | align="right" | 14 | align="right" | 9. maj 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Fehrbellin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2015-03-28}} | align="right" | 1 | align="right" | 28. mart 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1379464 |title=''Erster Stolperstein für Fehrbellin'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402093117/http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1379464 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Finnentrop]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-06}} | align="right" | 7 | align="right" | 6. februar 2014<ref name="Stolpersteine Lehnhausen">{{Cite web |url=http://www.heimatbund-finnentrop.de/bilderweb2/seiten/118stolpersteine_lenhausen.htm |title=Stolpersteine Lehnhausen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150210225151/http://www.heimatbund-finnentrop.de/bilderweb2/seiten/118stolpersteine_lenhausen.htm |archive-date=10. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Finnentrop]] |- |[[Finsterwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-11}} | align="right" | 9 | align="right" | 11. novembar 2009<ref name="brandenburg" /> | | <!-- Flamersheim Ortsteil von Euskirchen; siehe dort --> |- |[[Flensburg]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-09-01}} | align="right" data-sort-value="24" | mind. 24 <!--20 2006, 3 2007, eine Verlegung unbk. Anzahl 2014--> | align="right" | 6. mart 2014<ref>[http://www.kreis-schleswig-flensburg-mobil.de/sehenswertes/stolpersteine-in-flensburg.html ''Stolpersteine in Flensburg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Flensburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Flensburg]] |- |[[Frankenberg (Eder)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-01}} | align="right" data-sort-value="16" | mind. 16 | align="right" | <ref>[http://www.erinnern-in-hessen.de/01_nicht_LAG/frankenberg_stolpersteine/index_frankenberg.htm Initiativgruppe Stolpersteine Frankenberg]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Frankenthal (Pfalz)|Frankenthal]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-12}} | align="right" | 44 | align="right" | 12. septembar 2013<ref>[http://mrn-news.de/2013/09/12/frankenthal-foerderverein-fuer-juedisches-gedenken-erinnert-mit-vortrag-und-fuehrungen-82195/ Förderverein erinnert]</ref> | align="center" | | |- |[[Frankenwinheim]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-12}} | align="right" | 11 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.frankenwinheim.de/gemeinde/Stolpersteine-2013/ |title=Stolpersteine in Frankenwinheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160224142209/http://www.frankenwinheim.de/gemeinde/Stolpersteine-2013/ |archive-date=24. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Frankfurt (Oder)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-08}} | align="right" | 124 | align="right" | 7. maj 2012<ref>[http://www.stolpersteine-ffo.de/ Stolpersteine für Frankfurt (Oder)]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Frankfurt (Oder)]] | |- |[[Frankfurt am majn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2003-11-11}} | align="right" data-sort-value="950" | mind. 950 | align="right" | 28. decembar 2014<ref>[http://www.stolpersteine-frankfurt.de/ Stolpersteine in Frankfurt am majn]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Frankfurt am majn]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Frankfurt am majn]] |- |[[Frechen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-03}} | align="right" | 51 | align="right" | 16. oktobar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.frechener-geschichtsverein.de/cms/index.php/projekte/stolpersteine |title=Stolpersteine für Frechen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924015342/http://www.frechener-geschichtsverein.de/cms/index.php/projekte/stolpersteine |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Frechen]] | |- |[[Freiberg]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-06}} | align="right" | 8 | align="right" | 6. juli 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.juden-in-mittelsachsen.de/stolpersteine/index.html |title=Stolpersteine in Freiberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216175757/http://juden-in-mittelsachsen.de/stolpersteine/index.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Freiberg]] | |- |[[Freiburg im Breisgau]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2002-10-21}} | align="right" | 196 | align="right" | 28. septembar 2007<ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.freiburg-im-netz.de/stolpersteine/stolpdoku.php Freiburg im Netz: Stolpersteine – Dokumentation]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Freiburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Freiburg im Breisgau]] |- |[[Freising]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-29}} | align="right" | 13 | align="right" | 9. august 2007<ref>{{Cite web |url=http://alt.stolpersteine-muenchen.de/Archiv/Presse/070809-mm-freising.htm |title=Archiv Münchner Merkur |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=10. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160610121653/http://alt.stolpersteine-muenchen.de/Archiv/Presse/070809-mm-freising.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Freren]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-06-12}} | align="right" | 27 | align="right" | 12. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.freren.de/aktuell/2012/stolpersteine/Bericht%20Stolpersteine.htm |title=freren.de: ''Stolpersteine in Freren'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=15. 3. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140315091138/http://www.freren.de/aktuell/2012/stolpersteine/Bericht%20Stolpersteine.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Friedrichroda]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-09}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Friedrichroda]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine im Landkreis und in der Stadt Gotha]] |- |[[Friedrichsdorf]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Friedrichshafen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013}} | align="right" | 1 | align="right" | 9. novembar 2013<ref>[http://www.schwaebische.de/region/bodensee/friedrichshafen/stadtnachrichten-friedrichshafen_artikel,-Stolperstein-fuer-Elsa-Hammer-_arid,5496429.html Stolperstein Elsa Hammer]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Friedrichshafen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Friedrichshafen]] |- |[[Friedrichstadt]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-09-02}} | align="right" | 25 | align="right" | <ref>[http://www.akens.org/akens/texte/stolpersteine/Friedrichstadt.pdf Verlegung von Stolpersteinen in Friedrichstadt] (PDF)</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Friedrichstadt]] | |- |[[Fritzlar]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03-07}} | align="right" data-sort-value="53" | mind. 53 | align="right" | 2007<ref>{{Cite web |url=http://kulturvereinfritzlar.de/drupal/?q=node%2F76 |title=Kulturverein Fritzlar |access-date=19. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323131431/http://kulturvereinfritzlar.de/drupal/?q=node%2F76 |archive-date=23. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Fritzlar]] | |- |[[Fröndenberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-21}} | align="right" | 26 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/wp/staedte/froendenberg/neue-stolpersteine-sind-verlegt-id2233400.html |title=Neue Stolpersteine sind verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924160532/http://www.derwesten.de/wp/staedte/froendenberg/neue-stolpersteine-sind-verlegt-id2233400.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Fürstenwalde/Spree]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-30}} | align="right" | 42 | align="right" | 7. maj 2013<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Fürstenwalde/Spree]] | |- |[[Gaggenau]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-07}} | align="right" | 10 | align="right" | 9. novembar 2013<ref>[http://ka.stadtwiki.net/Stolpersteine_Gaggenau Stolpersteine in Gaggenau]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gaggenau]] | |- |[[Gartz (Oder)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-08}} | align="right" | 5 | align="right" | 8. august 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Garz/Rügen]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-02}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Gau-Bickelheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-04}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Gaukönigshofen]]<!--auch Ortsteil Acholdshausen--> |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-24}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Gehrden]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-12}} | align="right" | 2 | align="right" | 12. novembar 2008 | | |- |[[Geilenkirchen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-05}} | align="right" | 8 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.geilenkirchen.de/aktuelles/details/Erste-Stolpersteine-in-Geilenkirchen-verlegt-865f/ |title=Erste Stolpersteinverlegung in Geilenkirchen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924021233/http://www.geilenkirchen.de/aktuelles/details/Erste-Stolpersteine-in-Geilenkirchen-verlegt-865f/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Geldern]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-12-15}} | align="right" | 39 | align="right" | 17. august 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-fuer-geldern.de/Stolpersteine_in_Geldern.html |title=''Stolpersteine in Geldern'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203090016/http://www.stolpersteine-fuer-geldern.de/Stolpersteine_in_Geldern.html |archive-date=3. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Geldern]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Geldern]] |- |[[Gelnhausen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-20}} | align="right" data-sort-value="35" | mind. 35 | align="right" | <ref>[http://www.stolpersteins-gelnhausen.org/index.php/de/ Interessengemeinschaft Gelnhausen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gelnhausen]] | |- |[[Gelsenkirchen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-07}} | align="right" | 119 | align="right" | 12. decembar 2014<ref>[http://www.stolpersteine-gelsenkirchen.de/ ''Stolpersteine Gelsenkirchen'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gelsenkirchen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Gelsenkirchen]] |- |[[Gemünden am majn]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-28}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2009-09-28}}<ref>[http://www.majnpost.de/regional/majn-spessart/Sechs-Stolpersteine-in-Gemuenden-verlegt;art768,5307546 ''Sechs Stolpersteine in Gemünden verlegt'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Gengenbach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05-26}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2009-05-26}}<ref>[http://www.bo.de/lokales/kinzigtal/gengenbach-erhaelt-sechs-denkwuerdige-stolpersteine ''Gengenbach erhält sechs denkwürdige »Stolpersteine«'']</ref> | | |- |[[Georgsmarienhütte]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-28}} | align="right" | 5 | align="right" | 28. februar 2014<ref>[http://www.georgsmarienhuette.de/internet/page.php?site=14&id=14001238 georgsmarienhuette.de: ''Fünf Stolpersteine im Stadtgebiet verlegt'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Gera]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-07}} | align="right" | 51 | align="right" | 9. decembar 2013<ref>[http://gera.otz.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Gera-hat-10-neue-Stolpersteine-Schicksale-im-Strassenpflaster-824716664 Gera hat 10 neue Stolpersteine]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gera]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Gera]] |- |[[Gerlingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-13}} | align="right" | 1 | align="right" | 11. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.gerlingen.de/,Lde/start/Stadtinfo/Stolperstein+Johanna+Schweizer.html |title=Stolperstein Gerlingen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305124444/http://www.gerlingen.de/,Lde/start/Stadtinfo/Stolperstein+Johanna+Schweizer.html |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Gernsheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-25}} | align="right" | 4 | align="right" | 25. juni 2013<ref>[http://www.echo-online.de/region/gross-gerau/gernsheim/Stolpersteine-in-Gernsheim-verlegt;art1236,4059852 Stolpersteine in Gernsheim verlegt]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Gerolzhofen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2014-12-01}} | align="right" | 3 | align="right" | 1. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.gerolzhofen.de/Verlegung-von-Stolpersteinen-in-Gerolzhofen-Marktstrasse-7_Veranstaltungen_60990_kkdetail_view_verans.html |title=''Verlegung von Stolpersteinen in Gerolzhofen, Marktstraße 7'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924021858/http://www.gerolzhofen.de/Verlegung-von-Stolpersteinen-in-Gerolzhofen-Marktstrasse-7_Veranstaltungen_60990_kkdetail_view_verans.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Gladbeck]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-31}} | align="right" | 70 | align="right" | 11. decembar 2012<ref>[http://www.gladbeck.de/Leben_Wohnen/Stadtportrait/Stolpersteine/autostart.asp?highmajn=4&highsub=3&highsubsub=4 Das Projekt „Stolpersteine in Gladbeck“]</ref> | align="center" | | <!-- Gleidingen Ortsteil von Laatzen; siehe dort --> |- |[[Glinde]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-06}} | align="right" data-sort-value="1" | 1<ref group="F">Es handelt sich um eine Stolperschwelle (100 x 10&nbsp;cm)</ref> | align="right" | 6. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.glinde.de/index.php?id=92&tx_ttnews%5Btt_news%5D=1855 |title=glinde.de: ''Stolperschwelle in Glinde erinnert an das Lager Glinde Wiesenfeld'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=27. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160127150331/http://www.glinde.de/index.php?id=92&tx_ttnews%5Btt_news%5D=1855 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Gießen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-26}} | align="right" | 126 | align="right" | {{SortDate|2013-08-26}}<ref>[http://www.stolpersteine-giessen.de/ Stolpersteine Gießen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gießen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Gießen]] |- |[[Goch]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-10-04}} | align="right" | 43 | align="right" | 9. decembar 2014<ref>[http://wp.ge-mittelkreis.de/index.html ''20 neue Stolpersteine in Goch'']</ref> | | |- |[[Göppingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-27}} | align="right" data-sort-value="15" | mind. 15 | align="right" | 28. august 2012<ref>[http://www.swp.de/goeppingen/lokales/goeppingen/15-Stolpersteine-in-Goeppingen-verlegt;art5583,1608320 Neue Stolpersteine verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Görlitz]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-09}} | align="right" | 15 | align="right" | 26. juli 2012<ref>[http://www.stadtwiki-goerlitz.de/index.php?title=Stolpersteine Stadtwiki Görlitz]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Görlitz]] | |- |[[Gotha]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-05}} | align="right" | 44 | align="right" | 8. novembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.gotha.de/rathaus-politik/detail-neues-aus-dem-gothaer-rathaus/article/nacht_der_erinnerung_am_9_novembar.html |title=Nacht der Erinnerung am 9. novembar |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=25. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160325175358/http://www.gotha.de/rathaus-politik/detail-neues-aus-dem-gothaer-rathaus/article/nacht_der_erinnerung_am_9_novembar.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gotha]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine im Landkreis und in der Stadt Gotha]] |- |[[Göttingen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-26}} | align="right" | 5 | align="right" | 26. maj 2012 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Göttingen]] | |- |[[Grafrath]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2015-05-27}} | align="right" | 1 | align="right" | 27. maj 2015 <ref>[http://www.merkur.de/lokales/fuerstenfeldbruck/grafrath/grafrath-bekommt-einen-stolperstein-4975199.html ''Grafrath bekommt einen Stolperstein'']</ref> | | |- |[[Greifswald]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-10}} | align="right" | 13 | align="right" | 23. maj 2013 <ref>{{Cite web |url=http://www.uni-greifswald.de/leben/engagement/stolpersteine-2013.html |title=Stolpersteinweg 2013 |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140429204100/http://www.uni-greifswald.de/leben/engagement/stolpersteine-2013.html |archive-date=29. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Greifswald]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Greifswald]] |- |[[Greimerath (bei Trier)]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-21}} | align="right" | 5 | align="right" | {{SortDate|2011-09-21}}<ref>[http://www.volksfreund.de/nachrichten/region/hochwald/aktuell/Heute-in-der-Hochwald-Zeitung-Stolpern-mit-Kopf-und-Herz;art804,2206116 ''Stolpern mit Kopf und Herz''] Verlegung Greimerath</ref> | | |- |[[Grevenbroich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-10}} | align="right" data-sort-value="40" | ca. 40 | align="right" | 9. decembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-grevenbroich.de/16.html Übersicht Stolpersteine Grevenbroich]</ref><ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/grevenbroich/gunter-demnig-verlegt-neue-stolpersteine-aid-1.3879040 ''Gunter Demnig verlegt neue „Stolpersteine“'']</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Grevenbroich]] |- |[[Griesheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-04}} | align="right" data-sort-value="2" | mind. 2 | align="right" | mart 2013<ref>[http://www.ghs-griesheim.eu/index.php/praeventions-und-gesundheitsfoerderung/schule-ohne-rassismus-schule-mit-courage Stolpersteine zum zweiten Mal verlegt]</ref> | align="center" | | |- |[[Grimma]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2010-08-20}} | align="right" | 18 | align="right" | <ref>[http://www.ndk-wurzen.de/Aktuelles/Pressespiegel/9--novembar---Mahnwache-und-Stolpersteine-putzen-in-Grimma/448d1569s50/ Stolpersteine putzen in Grimma]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Gröbenzell]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-03-22}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>[http://www.merkur-online.de/lokales/fuerstenfeldbruck/landkreis/groebenzell-bekommt-stolperstein-holocaust-opfer-1138830.html Gröbenzell bekommt Stolperstein]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gröbenzell]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Gröbenzell]] |- |[[Gronau (Westf.)]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-11}} | align="right" | 42 | align="right" | 9. decembar 2014<ref>[http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Borken/Gronau/1815231-Erinnerung-an-Rudi-Steffens-Stolpersteine-verhindern-Vergessen ''Stolpersteine verhindern Vergessen'']</ref> | | |- |[[Groß-Gerau]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-16}} | align="right" | 18 | align="right" | april 2014<ref>[http://www.erinnerung.org/gg/stst.html Stolpersteine für Groß-Gerau]</ref> | | |- |[[Großkarlbach]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-04}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Grünheide (Mark)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-02}} | align="right" | 8 | align="right" | 2. april 2013<ref name="brandenburg" /><ref>[http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1097841 ''Stolpersteine können in Grünheide verlegt werden .''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306110556/http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1097841|date=6. 3. 2016}} In: ''[[Märkische Oderzeitung]]'', 2. februar 2013.</ref> | | |- |[[Guben]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-09}} | align="right" | 23 | align="right" | 21. mart 2011<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Guben]] | |- |[[Gudensberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-11}} | align="right" | 31 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.gudensberg.de/index.php?option=com_content&view=article&id=67&Itemid=233 |title=Stolpersteine in Gudensberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305020601/http://gudensberg.de/index.php?id=67&itemid=233&option=com_content&view=article |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Güstrow]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-27}} | align="right" | 17 | align="right" | 4. novembar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.guestrow-tourismus.de/stolpersteine-erinnern-g%C3%BCstrower-holocaust-opfer |title=''„Stolpersteine“ erinnern an Güstrower Holocaust- Opfer'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103215003/http://www.guestrow-tourismus.de/stolpersteine-erinnern-g%C3%BCstrower-holocaust-opfer |archive-date=3. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Gütersloh]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-11}} | align="right" | 44 | align="right" | 18. decembar 2012<ref>[http://www.guetersloh.de/Z3VldGVyc2xvaGQ0Y21zOjY0NjM2.x4s Stolpersteine zum Gedenken an jüdische Mitbürger]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Guxhagen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Haan]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-16}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hachenburg]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-09}} | align="right" | 42 | align="right" | 27. august 2013<ref>[http://www.ak-kurier.de/akkurier/www/artikel/23704-auch-in-hachenburg-stolpersteine-verlegt Zweite Verlegeaktion in Hachenburg]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hachenburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hachenburg]] |- |[[Hagen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-27}} | align="right" data-sort-value="12" | mind. 12 | align="right" | 17. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-hagen.de/ |title=Förderverein Stolpersteine Hagen e. V. |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=18. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141218093441/http://stolpersteine-hagen.de/ |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Hagen am Teutoburger Wald]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 12. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.hagen-atw.de/magazin/artikel.php?artikel=439&menuid=29 |title=hagen-atw.de: ''Ein Mensch ist erst vergessen, wenn sein Name vergessen ist'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304214555/http://www.hagen-atw.de/magazin/artikel.php?artikel=439&menuid=29 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Halberstadt]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2014-08-11}} | align="right" | 1 | align="right" | 11. august 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.halberstadt.de/de/index/stolpersteinlegung-fuer-mary-rosner-20050643.html |title=''Stolpersteinlegung für Mary Rosner'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140912150324/http://www.halberstadt.de/de/index/stolpersteinlegung-fuer-mary-rosner-20050643.html |archive-date=12. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Halberstadt]] |- |[[Halle (Saale)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2004-05-06}} | align="right" | 212 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.halle.de/index.asp?MenuID=2126 |title=Stolpersteine für Halle – zum Projekt und zum Künstler |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022062419/http://www.halle.de/index.asp?MenuID=2126 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Halle (Saale)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Halle (Saale)]] |- |[[Haltern am See]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-02}} | align="right" | 11 | align="right" | <ref>[http://www.haltern.de/Inhalte/Startseite/Sport_Kultur_Freizeit/Kultur/Stolpersteine/_Kuenstler.asp?seite=angebot&id=15926Das Projekt Stolpersteine]</ref> | | |- |[[Hamburg]] |{{ZID|DE-HH}} | align="right" | {{SortDate|2002-07-04}} | align="right" | 4575 | align="right" | 10. oktobar 2013<ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.stolpersteine-hamburg.de/ ''Stolpersteine in Hamburg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hamburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hamburg]] |- |[[Hameln]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-11-26}} | align="right" | 10 | align="right" | 26. novembar 2013<ref>[http://stolpersteine.geschichte-hameln.de/ Stolpersteine in Hameln]</ref> | align="center" | | |- |[[Hamm]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-04}} | align="right" | 67 | align="right" | 16. decembar 2013<ref>[http://www.hammwiki.de/wiki/Stolpersteine Hammwiki]</ref> | | |- |[[Hammersbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2015-02-11}} | align="right" | 6 | align="right" | 11. februar 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.hanauer.de/ha_20_110844019-29_Gunter-Demnig-verlegt-erste-Stolpersteine-in-Markoumlbel.html |title=''Gunter Demnig verlegt erste Stolpersteine in Marköbel'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402173725/http://www.hanauer.de/ha_20_110844019-29_Gunter-Demnig-verlegt-erste-Stolpersteine-in-Markoumlbel.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Hannover]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-12-06}} | align="right" | 270 | align="right" | 18. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.hannover.de/Kultur-Freizeit/Architektur-Geschichte/Stadtgeschichte/Stolpersteine/Liste-der-verlegten-Stolpersteine |title=hannover.de: ''Liste der verlegten Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429053656/http://www.hannover.de/Kultur-Freizeit/Architektur-Geschichte/Stadtgeschichte/Stolpersteine/Liste-der-verlegten-Stolpersteine |archive-date=29. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hannover]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hannover]] |- |[[Haren (Ems)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-15}} | align="right" | 12 | align="right" | 15. juli 2009<ref>[http://hiebing.de/majn/front_content.php?idcat=77&idart=330 ''Steine gegen das Vergessen.'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019|bot=InternetArchiveBot}} In: ''[[Meppener Tagespost]]'', 17. juli 2009</ref> | align="center" | | <!-- Harmuthsachsen Stadtteil von Waldkappel; siehe dort --> |- |[[Haselünne]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2004-11-10}} | align="right" data-sort-value="12" | mind. 12 | align="right" | 4. oktobar 2006 | | |- |[[Hattersheim am majn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-09}} | align="right" | 78 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.hattersheim.de/stolpersteine/ |title=Stolpersteine in Hattersheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=25. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200725165819/https://www.hattersheim.de/stolpersteine |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Eddersheim]] | |- |[[Hattingen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-12-13}} | align="right" | 11 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.archiv.hattingen.de/stolpersteine.php |title=Hattinger Kurzchronik |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20131017175043/http://www.archiv.hattingen.de/stolpersteine.php |archive-date=17. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hattingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hattingen]] |- |[[Hausach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05-23}} | align="right" | 3 | align="right" | {{SortDate|2009-05-23}}<ref>[http://www.hausach.de/BUeRGERINFO/Geschichte-Hausachs/STOLPERSTEINE-fuer-Hausach ''Stolpersteine für Hausach'']</ref> | | |- |[[Havelberg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2014-10-23}} | align="right" | 4 | align="right" | 23. oktobar 2014 | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Havelberg]] |- |[[Havixbeck]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-05}} | align="right" | 7 | align="right" | | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Havixbeck]] |- |[[Heide (Holstein)|Heide]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-21}} | align="right" | 7 | align="right" | <ref name="akens" /><ref name="stolpersteine-dithmarschen.tk">{{Cite web |url=http://stolpersteine-dithmarschen.tk/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=19. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219230717/http://www.stolpersteine-dithmarschen.tk/ |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Heidelberg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-12}} | align="right" | | align="right" | 13. oktobar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.bruchsal.org/story/heidelberg-erste-stolpersteine-verlegt |title=erste Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808055927/http://www.bruchsal.org/story/heidelberg-erste-stolpersteine-verlegt |archive-date=8. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Heidelberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Heidelberg]] |- |[[Heidenheim an der Brenz]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-27}} | align="right" | 12 | align="right" | 10. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.swp.de/heidenheim/lokales/heidenheim/Heidenheim-hat-fuenf-neue-Stolpersteine;art1168893,2194769 |title=Heidenheim hat fünf neue Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=15. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130915171428/http://www.swp.de/heidenheim/lokales/heidenheim/Heidenheim-hat-fuenf-neue-Stolpersteine;art1168893,2194769 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Heilbad Heiligenstadt]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Heilbronn]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05}} | align="right" | 41 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.stimmt.de/news/webreporter/vorort/2011/april/art2930,19022 |title=weitere Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131022819/http://www.stimmt.de/news/webreporter/vorort/2011/april/art2930,19022 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Heilbronn]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Heilbronn]] |- |[[Heiligenhaus]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-28}} | align="right" | 4 | align="right" | 24. juni 2008<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/ratingen/vierter-stolperstein-wird-verlegt-aid-1.902293 Heiligenhaus – Vierter Stolperstein wird verlegt]</ref> | | |- |[[Helgoland]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2010-04-17}} | align="right" | 6 | align="right" | 17. april 2010<ref>[http://www.cn-online.de/lokales/news/stolpersteine-auf-helgoland.html ''Stolpersteine auf Helgoland.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100524051317/http://www.cn-online.de/lokales/news/stolpersteine-auf-helgoland.html |date=24. 5. 2010 }} In: ''Cuxhavener Nachrichten'', 16. april 2010</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine auf Helgoland]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Helgoland]] |- |[[Hellenthal]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013}} | align="right" data-sort-value="4" | mind. 4 | align="right" | 25. oktobar 2013<ref>[http://www.volksfreund.de/nachrichten/region/pruem/aktuell/Heute-in-der-Pruemer-Zeitung-Erste-Stolpersteine-in-Hellenthal-verlegt;art8111,3684155 Erste Stolpersteine in Hellenthal verlegt]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Helmstedt]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-07}} | align="right" | 9 | align="right" | 7. oktobar 2011<ref name="hemlstedtwiki">[http://www.helmstedt-wiki.de/wiki/Stolpersteine Helmstedt-Wiki: ''Stolpersteine'']</ref> | | |- |[[Hemdingen]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hemer]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-07}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hemsbach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-11}} | align="right" | 22 | align="right" | 24. mart 2009<ref>{{Cite web |url=http://ehemalige-synagoge-hemsbach.de/Stolpersteine-17.html |title=Stolpersteine Hemsbach |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203190049/http://ehemalige-synagoge-hemsbach.de/Stolpersteine-17.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Hennef]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-28}} | align="right" | 12 | align="right" | <ref>[http://www.ksta.de/hennef/denkmal-stolpersteine-gegen-das-vergessen,15189210,22162270.html Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | | |- |[[Hennigsdorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-11}} | align="right" | 9 | align="right" | 11. maj 2006<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Herborn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-12}} | align="right" | 15 | align="right" | <ref>[http://www.lahn-dill.com/johanneum/joomla/index.php?option=com_content&task=view&id=480&Itemid=60 Webseite des Johanneum Gymnasiums zu Stolpersteinen]</ref> | | |- |[[Herbstein]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-05}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Herdecke]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-05}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Herford]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-06}} | align="right" | 123 | align="right" | 5. maj 2011<ref>[http://www.herford.de/Freizeit-Kultur/Geschichte/Stolpersteine Stolpersteine in Herford] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150720220304/http://www.herford.de/Freizeit-Kultur/Geschichte/Stolpersteine |date=20. 7. 2015 }}(PDF)</ref> | align="center" | | |- |[[Hermannsburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-03}} | align="right" | 1 | align="right" | 3. novembar 2011 | | |- |[[Hermaringen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-03}} | align="right" | 1 | align="right" | {{SortDate|2009-10-03}}<ref>[http://www.georg-elser-arbeitskreis.de/texts/hnp20091005.htm ''Vor Georg Elser verneigen''] Verlegung Hermaringen</ref> | | |- |[[Hermeskeil]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-30}} | align="right" | 3 | align="right" | 30. oktobar 2006 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hermeskeil]] |- |[[Herzlake]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-28}} | align="right" | 5 | align="right" | 28. august 2011<ref>[http://www.noz.de/lokales/herzlake/artikel/179237/stolpersteine-erinnern-in-herzlake-an-das-schicksal-der-familie-meyer ''„Stolpersteine“ erinnern in Herzlake an das Schicksal der Familie Meyer. ''] In: ''[[Neue Osnabrücker Zeitung]]'', 30. august 2011</ref> | | |- |[[Herzogenrath]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-18}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Heusenstamm]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-07}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hiddensee]]<!--Ortsteil Vitte--> |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-14}} | align="right" | 6 | align="right" | 16. septembar 2011<ref>[http://blog.insel-hiddensee.eu/2011/09/neue-stolpersteine-auf-hiddensee/ Neue Stolpersteine auf Hiddensee]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Insel Hiddensee]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Insel Hiddensee]] |- |[[Hilchenbach]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-30}} | align="right" | 12 | align="right" | 30. april 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.hilchenbach.de/standard/page.sys/664.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150122121156/http://www.hilchenbach.de/standard/page.sys/664.htm |archive-date=22. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hilchenbach]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hilchenbach]] |- |[[Hildburghausen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-05}} | align="right" data-sort-value="25" | mind. 25 | align="right" | {{SortDate|2010-05-31}}<ref>[http://www.insuedthueringen.de/lokal/hildburghausen/hildburghausen/Wider-das-Vergessen;art83436,1548048?fCMS=t87orka1hjj1i47sds7garja86 Wider das Vergessen]</ref> | | |- |[[Hilden]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004}} | align="right" | 35 | align="right" | 14. juli 2009<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/hilden/elf-neue-stolpersteine-aid-1.913002 neue Stolpersteine in Hilden]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hilden]] | |- |[[Hildesheim]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-25}} | align="right" | 41 | align="right" | 9. mart 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.hildesheim.de/staticsite/staticsite.php?menuid=1853&topmenu=404 |title=hildesheim.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924030256/http://www.hildesheim.de/staticsite/staticsite.php?menuid=1853&topmenu=404 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Höchberg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-23}} | align="right" | | align="right" | | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Höchberg]] |- |[[Hochheim am majn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-05}} | align="right" | 43 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.hochheim.de/Buergerservice/Leben-in-Hochheim/Kultur-Freizeit/Kunst-Kultur2/Stolpersteine |title=Stolpersteine in Hochheim am majn |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203065343/http://www.hochheim.de/Buergerservice/Leben-in-Hochheim/Kultur-Freizeit/Kunst-Kultur2/Stolpersteine |archive-date=3. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Massenheim (Hochheim am majn)]] | |- |[[Hockenheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-11-07}} | align="right" | 17 | align="right" | 14. oktobar 2013<ref>[http://www.morgenweb.de/region/schwetzinger-zeitung-hockenheimer-tageszeitung/hockenheim/den-opfern-wieder-einen-namen-geben-1.1241071 Den Opfern wieder einen Namen geben]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hockenheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hockenheim]] |- |[[Hofheim am Taunus]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-22}} | align="right" | 13 | align="right" | 22. april 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.hofheim.de/Themen/Stadtportrait/Stolpersteine/ |title=Stolpersteine in Hofheim am Taunus |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121117002050/http://www.hofheim.de/Themen/Stadtportrait/Stolpersteine/ |archive-date=17. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hofheim am Taunus]] | <!-- Hohenlimburg Ortsteil von Hagen; siehe dort --> |- |[[Hohen Neuendorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-30}} | align="right" | 11 | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}}<ref name="moz.de">{{Cite web |url=http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1379771 |title=''Fünf glänzende Gesten der Versöhnung'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150531012128/http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1379771 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Homberg (Efze)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03}} | align="right" | 6 | align="right" | 2004<ref>[http://www.boelling.de/homberg/bilderbuch/bilder/stolpersteine/stolpersteine_05.htm Stolpersteine in Homberg]</ref> | | |- |[[Horb am Neckar]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2011-11}} | align="right" | 3 | align="right" | 28. novembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.neckar-chronik.de/Home/nachrichten/nachrichten-horb_artikel,-Stolpersteine-erinnern-an-das-Schicksal-einstiger-juedischer-Mitbuerger-_arid,154805.html |title=Stolpersteine erinnern |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=9. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150209055908/http://www.neckar-chronik.de/Home/nachrichten/nachrichten-horb_artikel,-Stolpersteine-erinnern-an-das-Schicksal-einstiger-juedischer-Mitbuerger-_arid,154805.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | <!-- Hörlitz Ortsteil von Schipkau; siehe dort --> |- |[[Horstmar]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-10}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hötensleben]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2014-04-23}} | align="right" | 3 | align="right" | 24. april 2014<ref>[http://www.obere-aller.de/news/1/236426/nachrichten/236426.html Nur der Kopf stolpert]</ref> | | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hötensleben]] |- |[[Höxter]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-10}} | align="right" | 50 | align="right" | {{SortDate|2010-03-18}}<ref>[http://www.jacob-pins.de/?article_id=32 Stolpersteine in Höxter]</ref><ref>[http://dorf-ottbergen.de.tl/Stolpersteine-_-Erinnerungen.htm Stolpersteine in Höxter-Ottbergen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Höxter]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Höxter]] |- |[[Hoya]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-20}} | align="right" | 33 | align="right" | 28. maj 2013<ref>[http://www.kreiszeitung.de/lokales/nienburg/hoya-eystrup/neue-stolpersteine-hoya-2810089.html ''15 neue Stolpersteine in Hoya.''] In: ''[[Kreiszeitung]]'', 20. mart 2013</ref> | | |- |[[Hünfeld]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-23}} | align="right" | 14 | align="right" | 23. oktobar 2009<ref>[http://www.juedspurenhuenfelderland.de/zeichen-der-erinnerung/stolpersteine-in-h%C3%BCnfeld/ ''STOLPERSTEINE in Hünfeld'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hünfeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hünfeld]] |- |[[Hungen]]<!--Ortsteil Steinheim--> |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-25}} | align="right" | 29 | align="right" | 4. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.michaelgamer.de/page77/index.html |title=''Steinheimer Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150813091409/http://www.michaelgamer.de/page77/index.html |archive-date=13. 8. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Hürth]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-29}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Igel (Mosel)|Igel]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-28}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Ihlienworth]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2014-07-17}} | align="right" | 1 | align="right" | 17. juli 2014 | | |- |[[Illingen (Saar)|Illingen]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-19}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Ilmenau]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-22}} | align="right" | 18 | align="right" | 6. maj 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.ilmenau.de/stolpersteine_2008.htm |title=Neue Stolpersteine in Ilmenau |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=11. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100611015407/http://www.ilmenau.de/stolpersteine_2008.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Ilsenburg (Harz)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-30}} | align="right" | 10 | align="right" |<ref>{{Cite web |url=http://www.dielinke-harz.de/partei/ortsverbaende/ilsenburg/detail/zurueck/ilsenburg/artikel/verlegung-von-stolpersteinen-in-ilsenburg-am-30102010/ |title=Die Linke, Kreisverband Harz. Abgerufen am 5. juni 2014. |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160309232432/http://dielinke-harz.de/partei/ortsverbaende/ilsenburg/detail/zurueck/ilsenburg/artikel/verlegung-von-stolpersteinen-in-ilsenburg-am-30102010 |archive-date=9. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ilsenburg]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ilsenburg (Harz)]] |- |[[Ingelbach]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-04}} | align="right" | 4 | align="right" | 5. novembar 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.ingelbach.de/Ereignisse/stolpersteine/stolpersteine.html |title=Stolpersteine in Ingelbach |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141216015436/http://www.ingelbach.de/Ereignisse/stolpersteine/stolpersteine.html |archive-date=16. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ingelbach]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ingelbach]] |- |[[Ingelheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-08-07}} | align="right" | 24 | align="right" | 30. oktobar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.dif-ingelheim.de/content/view/25/53/ |title=Deutsch-Israelischer Freundeskreis Ingelheim e. V.: Stolpersteine – Verbeugung vor den Opfern |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120628113059/http://www.dif-ingelheim.de/content/view/25/53 |archive-date=28. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ingelheim]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ingelheim am Rhein]] |- |[[Irsee]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-05-16}} | align="right" | 3 | align="right" | 2. april 2014<ref name="Stolpersteine Lehnhausen"/> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Irsee]] | align="center" | |- |[[Iserlohn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-01-19}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>[http://www.stolpersteine-iserlohn.de/ Stolpersteine in Iserlohn]</ref> | | |- |[[Issum]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-11}} | align="right" | 10 | align="right" | {{SortDate|2011-11-11}}<ref>{{Cite web |url=https://www.issum.de/C12574F3003766B0/html/A1FD8A17F85BD589C12577ED0025E271?opendocument&nid1=71366 |title=''Stolpersteine in Issum |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=29. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229164248/http://www.issum.de/C12574F3003766B0/html/A1FD8A17F85BD589C12577ED0025E271?opendocument&nid1=71366 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Itzehoe]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-09}} | align="right" | 11 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | |- |[[Jena]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-23}} | align="right" | 16 | align="right" | 7. maj 2008<ref>{{Cite web |url=http://www2.jena.de/stolpersteine/index.htm |title=Stolpersteine in Jena |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109022151/http://www2.jena.de/stolpersteine/index.htm |archive-date=9. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Jena]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Jena]] |- |[[Joachimsthal (Barnim)|Joachimsthal]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-18}} | align="right" | 2 | align="right" | 18. juli 2007<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Joachimsthal (Brandenburg)]] | |- |[[Kaiserslautern]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-03}} | align="right" data-sort-value="57" | 57 | align="right" | 5. februar 2015<ref>{{Cite web |url=http://stolpersteine.pinyto.de/sonstige_skripte/02_namen.html |title=Stolpersteine in KL |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=17. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417141205/http://stolpersteine.pinyto.de/sonstige_skripte/02_namen.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kaiserslautern]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kaiserslautern]] <!-- Kaldenkirchen Ortsteil von Nettetal; siehe dort --> |- |[[Kall]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-08-31}} | align="right" | 23 | align="right" | 3. septembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://eifeler-presse-agentur.de/2012/09/leben-juedischer-buerger-wieder-sichtbar-gemacht/ |title=Leben jüdischer Bürger wieder sichtbar |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324074908/http://eifeler-presse-agentur.de/2012/09/leben-juedischer-buerger-wieder-sichtbar-gemacht/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Kamen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-07}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Kamenz]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-13}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kamenz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kamenz]] |- |[[Kampen (Sylt)]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-07}} | align="right" | 1 | align="right" | 2008-05<ref name="akens" /> | align="center" | | |- |[[Kappeln]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2004-08-20}} | align="right" | 7 | align="right" | 2008-05<ref name="akens" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kappeln]] | |- |[[Karben]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-04}} | align="right" | 56 | align="right" | maj 2012<ref>[http://stolpersteine-in-karben.de/ Stolpersteine in Karben]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Karben]] |- |[[Karlsruhe]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-03-18}} | align="right" | 244 | align="right" | 31. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-karlsruhe.de/verlegung-2013/ |title=Stolpersteine Karlsruhe |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150523065007/http://www.stolpersteine-karlsruhe.de/verlegung-2013/ |archive-date=23. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Karlsruhe]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Karlsruhe]] |- |[[Kassel]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-26}} | align="right" | 65 | align="right" | 14. oktobar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kassel]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kassel]] |- |[[Kastellaun]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-22}} | align="right" | 20 | align="right" | {{SortDate|2009-09-22}}<ref>{{Cite web |url=http://www.mehr-hunsrueck.de/reportagen/2009_02/09_22_kastellaun_stolpersteine/index.html |title=''Stolpersteine in Kastellaun'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313202602/http://www.mehr-hunsrueck.de/reportagen/2009_02/09_22_kastellaun_stolpersteine/index.html |archive-date=13. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Kehl]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2011-07-15}} | align="right" | 33 | align="right" | <ref>[http://www.alemannia-judaica.de/kehl_synagoge.htm Stolpersteine werden verlegt]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kehl]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kehl]] |- |[[Kellinghusen]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-14}} | align="right" | | align="right" | | <!-- Keitum Ortsteil der Gemeinde Sylt; siehe dort --> | |- |[[Kempten (Allgäu)]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-15}} | align="right" | 21 | align="right" | 20. juli 2010<ref>[http://www.kreisbote.de/lokales/kempten/unvergessliche-stolpersteine-2570119.html Unvergessliche Stolpersteine]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kempten (Allgäu)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kempten (Allgäu)]] |- |[[Kenzingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-27}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Kiedrich]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-16}} | align="right" | 3 | align="right" | 16. mart 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.kiedrich-geschichte.de/cms/front_content.php?idcatart=67&lang=1&client=1 |title=''Förderkreis Kiedricher Geschichts- und Kulturzeugen e. V.: Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203051916/http://www.kiedrich-geschichte.de/cms/front_content.php?idcatart=67&lang=1&client=1 |archive-date=3. 2. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kiedrich]] | |- |[[Kiel]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-11}} | align="right" | 213 | align="right" | 5. mart 2015 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Kiel]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kiel]] |- |[[Kippenheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-01-13}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.kippenheim.de/kultur-bildung/Stolpersteine.php |title=Projekt „Stolpersteine“ nun auch in Kippenheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=9. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409044600/http://www.kippenheim.de/kultur-bildung/Stolpersteine.php |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Kippenheim]] | |- |[[Kirchen (Sieg)]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2015-02-11}} | align="right" | 3 | align="right" | 11. februar 2015<ref>[http://www.rhein-zeitung.de/region/lokales/altenkirchen-betzdorf_artikel,-Verbeugung-vor-der-juedischen-Familie-Moses-_arid,1271035.html Verbeugung vor der jüdischen Familie Moses Stolpersteine in Kirchen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Kirchen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kirchen]] |- |[[Kirchheim unter Teck]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-10}} | align="right" | 14 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.kirchheim-teck.de/de/entdecken/In+und+um+Kirchheim/Stolpersteine#faqAnchor_1 |title=Kirchheimer „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140525040436/http://www.kirchheim-teck.de/de/entdecken/In+und+um+Kirchheim/Stolpersteine#faqAnchor_1 |archive-date=25. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kirchheim unter Teck]] | |- |[[Kirchhundem]]<!-- Ortsteil Albaum --> |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-09-17}} | align="right" | 3 | align="right" | 17. septembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.albaum.info/index.php?option=com_content&view=article&id=87:bericht-aktion-stolpersteine&catid=48:mitteilungen&Itemid=64 |title=„Bericht Aktion Stolpersteine“ (Albaum) |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102102621/http://www.albaum.info/index.php?option=com_content&view=article&id=87:bericht-aktion-stolpersteine&catid=48:mitteilungen&Itemid=64 |archive-date=2. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Kirchhundem]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kirchhundem]] |- |[[Kirchlinteln]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-16}} | align="right" | 3 | align="right" | 16. maj 2011<ref>[http://www.weser-kurier.de/region/verden_artikel,-Stolpersteine-sind-sofort-ein-Blickfang-_arid,239378.html ''Stolpersteine sind sofort ein Blickfang.''] In: ''[[Weser-Kurier]]'', 18. maj 2011</ref> | align="center" | | |- |[[Kirkel]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-18}} | align="right" | 3 | align="right" | {{SortDate|2015-04-18}}<ref>{{Cite web |url=http://www.pfaelzischer-merkur.de/lokales/kirkel/kirkel/Kirkel-Kirkel-Hadamar-Nationalsozialisten;art447684,5712371 |title=''Stolpersteine erinnern nun auch in Kirkel an Nazi-Opfer'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=11. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150611014803/http://www.pfaelzischer-merkur.de/lokales/kirkel/kirkel/Kirkel-Kirkel-Hadamar-Nationalsozialisten;art447684,5712371 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Kitzingen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Kleinmachnow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-26}} | align="right" | 22 | align="right" | 26. april 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Klingenmünster]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-15}} | align="right" data-sort-value="2" | mind. 2 | align="right" | {{SortDate|2006-06-27}} | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Klingenmünster]] |- |[[Klostermansfeld]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-21}} | align="right" | 2 | align="right" | <ref>[http://www.synagoge-eisleben.de/start/Tagebuch/Eintrage/2008/11/21_Stolpersteine_fur_die_Familie_Bluhm_in_Klostermansfeld.html Synagoge Eisleben – Stolpersteine für die Familie Blum in Klostermansfeld]</ref> | align="center" | <!--[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Aachen]]--> | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Klostermansfeld]] |- |[[Knüllwald]]<!--Ortsteil Rengshausen--> |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Koblenz]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-01-27}} | align="right" | 51 | align="right" | 21. Januar 2009<ref>[http://mahnmal-koblenz.de/index.php/das-mahnmal/stolpersteine-in-koblenz.html „Stolpersteine“ in Koblenz]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Koblenz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Koblenz]] |- |[[Köln]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|1995-01-04}} | align="right" | 2.026 | align="right" | 9.-11. mart 2015<ref>[http://www.museenkoeln.de/ns-dokumentationszentrum/pages/1194.aspx?s=1194 NS-Dokumentationszentrum der Stadt Köln: ''Stolpersteine | Erinnerungsmale für die Opfer des Nationalsozialismus'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Cologne]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Köln]] |- |[[Kommern]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-04-23}} | align="right" | | align="right" | <ref name="Chronik2003" /> | | |- |[[Königs-Wusterhausen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2005-06-05}} | align="right" | 18 | align="right" | 11. oktobar 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Königslutter am Elm]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-02}} | align="right" | 2 | align="right" | 2. august 2011<ref name="hemlstedtwiki" /> | | |- |[[Königstein im Taunus]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-11-18}} | align="right" | 18 | align="right" | 18. novembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-koenigstein.de/ Stolpersteine in Königstein]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Königswinter]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-15}} | align="right" | 13 | align="right" | 1. decembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.brueckenhofmuseum.de/sonderausst/stolpersteine.html |title=Die Aktion Stolpersteine in Königswinter |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120629021228/http://www.brueckenhofmuseum.de/sonderausst/stolpersteine.html |archive-date=29. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Königswinter]] | align="center" | |- |[[Konstanz]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-14}} | align="right" data-sort-value="18" | 159 | align="right" | 28. juni 2014<ref>[http://www.stolpersteine-konstanz.de/ VVN-BdA Kreisvereinigung Konstanz: »Projekte«]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.bodensee-woche.de/denkmaler-gegen-das-vergessen-verlegung-von-18-weiteren-stolpersteinen-in-konstanz-60804/ |title=18 weitere Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923193031/http://www.bodensee-woche.de/denkmaler-gegen-das-vergessen-verlegung-von-18-weiteren-stolpersteinen-in-konstanz-60804/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Konstanz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Konstanz]] |- |[[Konz]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-20}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2008-10-28}}<ref>{{Cite web |url=http://www.konz.eu/vg_konz/Leben%20in%20Konz/Kunst%20und%20Kultur/Stolpersteine/ |title='' Stolpersteine in der Konzer Martinstraße'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150611012607/http://www.konz.eu/vg_konz/Leben%20in%20Konz/Kunst%20und%20Kultur/Stolpersteine/ |archive-date=11. 6. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Konz]] |- |[[Korschenbroich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-10-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Köthen (Anhalt)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-28}} | align="right" | 8 | align="right" | 28. oktobar 2010<ref>[http://www.koethen-anhalt.de/de/aktuelles/dieerstenstolpersteinesindverlegt-104003013273-20013273.html koethen-anhalt.de: ''Die ersten Stolpersteine sind verlegt '']</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Köthen (Anhalt)]] |- |[[Krefeld]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-20}} | align="right" | 41 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.ktginfo.de/Stolpersteine/Startseite |title=Stolpersteine für Krefeld |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120808194928/http://www.ktginfo.de/Stolpersteine/Startseite |archive-date=8. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Krefeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Krefeld]] |- |[[Kremmen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2012-04-30}} | align="right" | 5 | align="right" | 30. april 2012<ref name="brandenburg" /> | align="center" | | align="center" | <!-- Krofdorf-Gleiberg Ortsteil von Wettenberg; siehe dort --> |- |[[Kreuztal]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-11}} | align="right" | 12 | align="right" | {{SortDate|2013-03-11}}<ref>{{Cite web |url=http://www.littfeld.de/die-stolpersteine/ |title=''Zwölf Stolpersteine erinnern an das Schicksal von Kreuztaler Juden'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150617220612/http://www.littfeld.de/die-stolpersteine/ |archive-date=17. 6. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Kronberg im Taunus]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Kronshagen]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-24}} | align="right" | 2 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.kronshagen.de/1074.html |title=Stolpersteine in Kronshagen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150404010157/http://www.kronshagen.de/1074.html |archive-date=4. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kronshagen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kronshagen]] |- |[[Külsheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2014-07-10}} | align="right" data-sort-value="7" | mind. 7 | align="right" | 10. juli 2014<ref>[http://pags-kuelsheim.de/wordpress/?p=1342 ''Geschichte wird lebendig!'']{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Künzelsau]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007}} | align="right" | 24 | align="right" | 9. februar 2015<ref>[http://www.kuenzelsau.de/de/leben---verwalten/Presse/Nachricht?id=1238 ''Stolpersteine zur Erinnerung''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150209191939/http://www.kuenzelsau.de/de/leben---verwalten/Presse/Nachricht?id=1238 |date=9. 2. 2015 }} auf kuenzelsau.de</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Künzelsau]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Künzelsau]] |- |[[Kuppenheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-05}} | align="right" | 10 | align="right" | 2013<ref>[http://realschule-kuppenheim.de/aktuelles-1/ Stolpersteine Kuppenheim]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kuppenheim]] | |- |[[Kusel]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-14}} | align="right" | 26 | align="right" | 20. novembar 2007 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kusel]] |- |[[Laatzen]]<!--u.&nbsp;a. Ortsteil Gleidingen--> |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-12}} | align="right" | 16 | align="right" | 6. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.laatzen.de/Stolpersteine.837.0.html |title=laatzen.de: ''Stolpersteine in Laatzen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140313033254/http://www.laatzen.de/Stolpersteine.837.0.html |archive-date=13. 3. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Ladenburg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-05}} | align="right" | 37 | align="right" | 5. mart 2014<ref>[http://www.ladenburg.de/pdf/stadtarchiv/Stolpersteine_in_Ladenburg.pdf ''Stolpersteine in Ladenburg'' (PDF)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ladenburg]] | |- |[[Lahr/Schwarzwald|Lahr]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2004-01-12}} | align="right" | 20 | align="right" | 16. april 2013<ref name="Chronik 2004">[https://web.archive.org/web/20050207182636/http://www.stolpersteine.com/chronik.htm Stolperstein-Chronik 2004]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.bo.de/lokales/lahr/stolperstein-gegen-vergessen |title=bo.de ''Stolpersteine gegen das Vergessen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130419045850/http://www.bo.de/Lokales/Lahr/Stolperstein-gegen-Vergessen |archive-date=19. 4. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lahr/Schwarzwald]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Lahr/Schwarzwald]] |- |[[Lampertheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-23}} | align="right" | 8 | align="right" | 21. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.lampertheimer-zeitung.de/lokales/lampertheim/verbeugung-vor-dem-schicksal_13893897.htm |title=Lampertheim Verbeugung vor dem Schicksal |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160130174447/http://www.lampertheimer-zeitung.de/lokales/lampertheim/verbeugung-vor-dem-schicksal_13893897.htm |archive-date=30. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Lamspringe]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-18}} | align="right" | 4 | align="right" | 18. septembar 2013 | | |- |[[Landau in der Pfalz]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-05}} | align="right" | 119 | align="right" | 30. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.landau.de/index.phtml?object=tx%7C1815.20.1&ModID=7&FID=1815.2888.1&sNavID=1815.44 |title=Neue »Stolpersteine« im Ostring |access-date=19. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308223134/http://landau.de/index.phtml?fid=1815.2888.1&modid=7&object=tx%7C1815.20.1&snavid=1815.44 |archive-date=8. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Landshut]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-10}} | align="right" | 20 | align="right" | 11. septembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-landshut.de/ Verein Stolpersteine Landshut]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Langen (Hessen)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Langenfeld (Rheinland)]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Langenlonsheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2011-08}} | align="right" | 11 | align="right" | 1. septembar 2011<ref>[http://www.rhein-zeitung.de/region/lokales/bad-kreuznach_artikel,-Stolpersteine-erinnern-an-das-Leid-der-Langenlonsheimer-Juden-_arid,299270.html Stolpersteine erinnern]</ref> | | |- |[[Langenselbold]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-14}} | align="right" | | align="right" | 2. decembar 2014 | | |- |[[Langerwehe]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-12-12}} | align="right" | 18 | align="right" | {{SortDate|2011-12-12}}<ref>{{Cite web |url=http://st-martin-langerwehe.kibac.de/gruppen-/kfd |title=„Stolpersteine“ für Langerwehe |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409142519/http://st-martin-langerwehe.kibac.de/gruppen-/kfd |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Langerwehe]] |- |[[Langwedel (Weser)|Langwedel]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-16}} | align="right" | | align="right" | 16. maj 2011 | | |- |[[Lathen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-30}} | align="right" | 29 | align="right" | 30. mart 2010<ref>[http://www.lathen.de/cms/front_content.php?client=1&lang=1&parent=653&subid=653&idcat=657&idart=3191 ''In Lathen erinnern „Stolpersteine“ an neun jüdische Familien.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150410015210/http://www.lathen.de/cms/front_content.php?client=1&lang=1&parent=653&subid=653&idcat=657&idart=3191|date=10. 4. 2015}} In: ''[[Ems-Zeitung]]'', 1. april 2010.</ref> | | |- |[[Lauenförde]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-12-10}} | align="right" | 5 | align="right" | 10. decembar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.lauenfoerde.com/stolpersteine/ |title=''Stolpersteine in Lauenförde'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130725104656/http://www.lauenfoerde.com/stolpersteine/ |archive-date=25. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Lauterbach (Hessen)|Lauterbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-05}} | align="right" | 30 | align="right" | <ref>[http://osthessen-news.de/n1203915/lauterbach-drei-weitere-stolpersteine-zum-gedenken-ermordeter-j-discher-mitb-rger.html Drei weitere Stolpersteine]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lauterbach (Hessen)]] | |- |[[Lebach]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2013-08-29}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.gsglebach.de/unterricht/arbeitsgemeinschaften/stolpersteine.html |title=Verlegung von Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=5. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160205085132/http://www.gsglebach.de/unterricht/arbeitsgemeinschaften/stolpersteine.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | <!-- Lechenich ist ein Ortsteil von Erftstadt; siehe dort --> |- |[[Legden]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-11}} | align="right" | 4 | align="right" | 11. decembar 2008<ref>[http://www.gemeinde-legden.de/cgi-bin/baseportal.pl?htx=/aktuell_vkarte&Id==41 Legden gedenkt der früheren jüdischen Mitbürger]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Lehrte]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-06-06}} | align="right" | 21 | align="right" | 6. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.lehrte.de/Rathaus/Stadtgeschichte/Stolpersteine/Stolpersteine-verlegt.aspx |title=lehrte.de: ''Stolpersteine in der Stadt Lehrte'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203185142/http://www.lehrte.de/Rathaus/Stadtgeschichte/Stolpersteine/Stolpersteine-verlegt.aspx |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Leipzig]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-03}} | align="right" | 202 | align="right" | Dezember 2013<ref>[https://www.stsg.de/cms/stsg/veranstaltungen/gedenkveranstaltung-verlegung-von-23-neuen-stolp Stolpersteine Leipzig]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Leipzig]] | |- |[[Lemgo]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-03}} | align="right" | 51 | align="right" | 9. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-lemgo.de/www.stolpersteine-lemgo.de/Home.html |title=Stolpersteine in Lemgo |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160128141253/http://www.stolpersteine-lemgo.de/www.stolpersteine-lemgo.de/Home.html |archive-date=28. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lemgo]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Lemgo]] |- |[[Lengede]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-24}} | align="right" | 1 | align="right" | 24. novembar 2008<ref>[http://rs-lengede.de/presse/items/pn-realschuelerinnen-erinnern-an-leben-und-tod-des-ns-opfers-karl-zobel.html?file=tl_files/presse/2008_11_25_PN.pdf ''Realschülerinnen erinnern an Leben und Tod des NS-Opfers Karl Zobel.'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}} In: ''[[Peiner Nachrichten]]'', 25. novembar 2008.</ref> | | |- |[[Lengerich (Westfalen)|Lengerich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-16}} | align="right" | | align="right" | | | <!-- Lenhausen Ortsteil von Finnentrop; siehe dort --> |- |[[Lennestadt]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-30}} | align="right" | 15 | align="right" | 30. april 2008 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lennestadt]] | align="center" | |- |[[Letschin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-12}} | align="right" | 1 | align="right" | 12. juli 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.spd-letschin.de/index.php?mod=content&menu=15&page_id=2048 |title=Erster Stolperstein |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202075905/http://www.spd-letschin.de/index.php?mod=content&menu=15&page_id=2048 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Leubsdorf (am Rhein)|Leubsdorf]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-12-17}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Leuna]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-17}} | align="right" | 1 | align="right" | 17. oktobar 2011<ref>[http://www.geschichtswerkstatt-merseburg.de/historische-und-erinnerungsorte/stolpersteine.php Stolpersteine in Leuna]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Leuna]] |- |[[Leverkusen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2001-05}} | align="right" data-sort-value="14" | mind. 14 | align="right" | 16. maj 2006<ref name="Chronik2003" /> | align="right" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Leverkusen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Leverkusen]] |- |[[Liebenburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-01-23}} | align="right" | 10 | align="right" | 23. Januar 2012<ref>[http://www.klinik-dr-fontheim.de/fileadmin/media/Downloads/Presseartikel/Geschichte_GS-Ztg_04.07.12Stolpersteine_Liebenburg.JPG ''Israelis an den Stolpersteinen.''] In: ''[[Goslarsche Zeitung]]'', 4. juli 2012.</ref> | | |- |[[Liebenwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-30}} | align="right" | 8 | align="right" | 30. juni 2010<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Lieberose]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-12}} | align="right" | 7 | align="right" | 12. oktobar 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Lilienthal]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-18}} | align="right" | | align="right" | 18. april 2006 | | |- |[[Linden (Hessen)|Linden]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-26}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Lindenberg im Allgäu]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-13}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Lindow (Mark)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-09}} | align="right" | 2 | align="right" | 9. august 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.lindow-mark.de/index.php/stolpersteine |title=lindow-mark.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710221349/http://www.lindow-mark.de/index.php/stolpersteine |archive-date=10. 7. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lindow (Mark)]] | |- |[[Lingen (Ems)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-21}} | align="right" | 38 | align="right" | 18. februar 2011<ref>[http://www.lingen.de/leben_und_wohnen/stadtportraet/sehenswertes/stolpersteine_1.html lingen.de: ''Stolpersteine'']</ref> | | |- |[[List (Sylt)|List]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-07}} | align="right" | 1 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | |- |[[Losheim am See]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-21}} | align="right" | 4 | align="right" | {{SortDate|2009-09-21}}<ref>{{Cite web |url=http://www.losheim-stausee.de/gemeinde-losheim/presseinformation/pressemeldung-anzeigen/artikel/1/mit-den-sto.html |title=''Erinnerungsmale für Losheimer jüdische Nazi-Opfer verlegt'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20150616073344/http://www.losheim-stausee.de/gemeinde-losheim/presseinformation/pressemeldung-anzeigen/artikel/1/mit-den-sto.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Löningen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 10. novembar 2011<ref>[http://www.nwzonline.de/cloppenburg/bildung/stolpersteine-erinnern-an-geschwister-steinburg_a_1,0,556640442.html ''„Stolpersteine“ erinnern an Geschwister Steinburg.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 11. novembar 2011</ref> | | |- |[[Lübben (Spreewald)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2004-03-11}} | align="right" | 8 | align="right" | 10. septembar 2009<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Lübbenau/Spreewald]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-20}} | align="right" | 1 <!-- Verlegung von zweitem Stolperstein für 2015 geplant --> | align="right" | 20. mart 2014<ref>[http://www.lr-online.de/regionen/luebbenau-calau/Erster-Stolperstein-in-Luebbenau-verlegt;art13825,4532470 Erster „Stolperstein“ in Lübbenau verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Lübeck]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-04-01}} | align="right" | 162 | align="right" | 6. maj 2014<ref name="akens" /><ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.stolpersteine-luebeck.de/ Stolpersteine für Lübeck]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lübeck]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Lübeck]] |- |[[Lübtheen]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-16}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Luckau]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 10. septembar 2008<ref>[http://www.lr-online.de/regionen/luckau/Stolpersteine-in-Luckau;art1062,2167329,0 ''Stolpersteine in Luckau.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308033226/http://www.lr-online.de/regionen/luckau/Stolpersteine-in-Luckau;art1062,2167329,0|date=8. 3. 2016}} In: ''[[Lausitzer Rundschau]]'', 11. septembar 2008.</ref> | | |- |[[Luckenwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-22}} | align="right" | 12 | align="right" | 13. oktobar 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Lüdinghausen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-06-02}} | align="right" | 28 | align="right" | 3. juni 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Coesfeld/Luedinghausen/2009/04/Luedinghausen-Noch-mehr-Stolpersteine-und-ein-Buch |title=Noch mehr Stolpersteine und ein Buch |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402140523/http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Coesfeld/Luedinghausen/2009/04/Luedinghausen-Noch-mehr-Stolpersteine-und-ein-Buch |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Ludwigsburg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-27}} | align="right" | 50 | align="right" | 21. februar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ludwigsburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ludwigsburg]] |- |[[Ludwigshafen am Rhein]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-22}} | align="right" | 145 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.ludwigshafen-setzt-stolpersteine.de/startseite/ |title=Ludwigshafen setzt Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=27. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150627212808/http://www.ludwigshafen-setzt-stolpersteine.de/startseite/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ludwigshafen am Rhein]] | |- |[[Lüneburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-03-31}} | align="right" | 36 | align="right" | 19. februar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-lueneburg.de/ |title=''Stolpersteine in Lüneburg'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=13. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150813095912/http://www.stolpersteine-lueneburg.de/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.lueneburg.de/desktopdefault.aspx/tabid-3553/ |title=lueneburg.de: ''Stolpersteine im Lüneburger Stadtgebiet'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405071046/http://www.lueneburg.de/desktopdefault.aspx/tabid-3553/ |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Lünen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-07}} | align="right" | 7 | align="right" | 22. april 2014<ref>[http://www.ruhrnachrichten.de/staedte/luenen/Erinnerung-an-juedische-Mitbuerger;art928,655786 ''Erinnerung an jüdische Mitbürger.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924130228/http://www.ruhrnachrichten.de/staedte/luenen/Erinnerung-an-juedische-Mitbuerger;art928,655786|date=24. 9. 2015}} In: ''[[Ruhr-Nachrichten]]'', 31. august 2009.</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste_der_Stolpersteine_in_Lünen]] |- |[[Lutherstadt Eisleben]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-22}} | align="right" data-sort-value="16" | 16 | align="right" | 26. juli 2010<ref>[http://www.mz-web.de/eisleben/mansfeld-suedharz-drei-stolpersteine-fuer-familie-bratel,20640972,17710084.html 3 Stolpersteine für Familie Bratel]{{Mrtav link}}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste_der_Stolpersteine_in_Lutherstadt_Eisleben]] |- |[[Lutherstadt Wittenberg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-19}} | align="right" | 30 | align="right" | 25. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.wittenberg.de/staticsite/staticsite.php?menuid=1720&topmenu=1076 |title=Lutherstadt Wittenberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=22. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222095736/http://www.wittenberg.de/staticsite/staticsite.php?menuid=1720&topmenu=1076 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste_der_Stolpersteine_in_Lutherstadt_Wittenberg]] |- |[[Magdeburg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-18}} | align="right" | 389 | align="right" | 24. oktobar 2014<ref>[http://www.unser-magdeburg.de/magdeburg-akutell/magdeburg-aktuell/134-18-weitere-stolpersteine-erinnern-an-das-schicksal-magdeburger-opfer-des-nationalsozialismus.html ''18 weitere Stolpersteine erinnern an das Schicksal Magdeburger Opfer des Nationalsozialismus'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | <!-- Mahlow Ortsteil von Blankenfelde-Mahlow; siehe dort --> |- |[[Mainbernheim]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-12}} | align="right" data-sort-value="9" | mind. 9 | align="right" | 15. februar 2008<ref name="majnPost">[http://www.majnpost.de/regional/kitzingen/Stolpersteine-gegen-das-Vergessen;art773,4347419 Stolpersteine – gegen das Vergessen]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in majnbernheim]] | |- |[[Maintal]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-06}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Mainz]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-05}} | align="right" | 15 | align="right" | 23. Januar 2009<ref>[http://www.majn-rheiner.de/region/objekt.php3?artikel_id=3596571 majn-Rheiner vom 20. Januar 2009: Topographie des Gedenkens / Elf neue „Stolpersteine“ in Finthen und Kaiserstraße erinnern an NS-Opfer]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Malsch (Landkreis Karlsruhe)|Malsch]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-11}} | align="right" | 30 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.heimatfreunde-malsch.de/stolpersteine.htm |title=Stolpersteine in Malsch |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130917031653/http://www.heimatfreunde-malsch.de/stolpersteine.htm |archive-date=17. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Malsch]] | align="center" | |- |[[Mannheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-05}} | align="right" | 91 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Mannheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Mannheim]] |- |[[Marburg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-03-20}} | align="right" | 30 | align="right" | <ref>[http://www.geschichtswerkstatt-marburg.de/projekte/ststmrkarten.php Stolpersteine Marburg]</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Marburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Marburg]] |- |[[Markkleeberg]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-05}} | align="right" | 4 | align="right" | 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.kompetent-mit-medien.de/Material/Holocaust/Begegnungen/Orte/Orte_Markkleeb/Orte_Markkleeb.html |title=Stolpersteine in Markkleeberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102123119/http://www.kompetent-mit-medien.de/Material/Holocaust/Begegnungen/Orte/Orte_Markkleeb/Orte_Markkleeb.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Marktbreit]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-12}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Marl]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-07}} | align="right" | 2 | align="right" | <ref>[http://www.lokalkompass.de/marl/politik/stolpersteine-in-der-huelser-fussgaengerzone-erinnern-an-die-reichspogromnacht-am-9-novembar-1938-d367731.html Stolpersteine in Marl Hüls]</ref> | | |- |[[Maßbach]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-04}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.hauptschule-massbach.de/index.php/aktionen/11-schuljahr-2012-13/19-verlegung-der-stolpersteine |title=Stolpersteinverlegung in Maßbach |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131031215754/http://www.hauptschule-massbach.de/index.php/aktionen/11-schuljahr-2012-13/19-verlegung-der-stolpersteine |archive-date=31. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Mechernich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-19}} | align="right" | 5 | align="right" | 19. septembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.mechernich.de/seiten/aktuelles/2008/09/Stolpersteinaktion_Mechernich.php |title=Erste Stolpersteinaktion in Mechernich |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110938/http://mechernich.de/seiten/aktuelles/2008/09/Stolpersteinaktion_Mechernich.php |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Meckenheim (Rheinland)|Meckenheim]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-16}} | align="right" | 25 | align="right" | 16. decembar 2009<ref>[http://www.meckenheim.de/cms117/aktuelles/mitteilungen_rathaus/artikel/18896/ ''Meckenheim erinnert an ermordete jüdische Bürger / Gunter Demnig verlegt „Stolpersteine“'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meckenheim]] | |- |[[Meerbusch]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-12-10}} | align="right" | 14 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meerbusch]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Osterath]] |- |[[Meinerzhagen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-26}} | align="right" | 34 | align="right" | 17. novembar 2014<ref>[http://www.come-on.de/lokales/meinerzhagen/stolpersteine-erinnern-opfer-nazi-terrors-4457204.html]</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Meinerzhagen]] |- |[[Meiningen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-31}} | align="right" | 14 | align="right" | 25. septembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.weltkulturwoche.net/index.php/Links/102 |title=Weltkulturwoche.de 2011 |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714113230/http://www.weltkulturwoche.net/index.php/Links/102 |archive-date=14. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meiningen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Meiningen]] |- |[[Meisenheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-23}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Meißen]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-26}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2013-12-05}}<ref>{{Cite web |url=http://www.stadt-meissen.de/6207.html |title=Vier neue Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161016123422/http://www.stadt-meissen.de/6207.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meißen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Meißen]] |- |[[Meitingen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-12}} | align="right" | 3 | align="right" | 12. novembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.stadtzeitung.de/nachrichten/augsburg-land/Meitingen-Stolpersteine-erinnern-an-Naziopfer;art479,5185 |title=''Meitingen: „Stolpersteine“ erinnern an Naziopfer'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409172453/http://www.stadtzeitung.de/nachrichten/augsburg-land/Meitingen-Stolpersteine-erinnern-an-Naziopfer;art479,5185 |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meitingen]] | |- |[[Meldorf]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2008-08-08}} | align="right" | 2 | align="right" | 9. august 2008<ref name="stolpersteine-dithmarschen.tk"/><ref>{{Cite web |url=http://de.indymedia.org/2008/08/224193.shtml |title=Stolpersteine in Meldorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=8. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150408234257/http://de.indymedia.org/2008/08/224193.shtml |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Melle]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-19}} | align="right" | 14 | align="right" | 4. juni 2012 | | |- |[[Melsungen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-28}} | align="right" | 42 | align="right" | 26. mart 2014<ref>[http://www.stolpersteine-melsungen.de/ Stolpersteine Melsungen]</ref> | | |- |[[Meppen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-27}} | align="right" | 25 | align="right" | 2008-02-20<ref>{{Cite web |url=http://www.meppen.de/stadtportraetgeschichte/stolpersteine.html |title=Stolpersteine in Meppen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130628083140/http://www.meppen.de/stadtportraetgeschichte/stolpersteine.html |archive-date=28. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Merseburg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-15}} | align="right" data-sort-value="8" | 8 | align="right" | <ref name="MZ 14">{{Cite web |url=http://www.mz-web.de/merseburg-querfurt/stolpersteine-etwa-32-000-in-europa-verlegt,20641044,17415872.html |title=Stolpersteine Merseburg Querfurt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160117071638/http://www.mz-web.de/merseburg-querfurt/stolpersteine-etwa-32-000-in-europa-verlegt,20641044,17415872.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Merseburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Merseburg]] |- |[[Merzig]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2012-11}} | align="right" | 20 | align="right" | 25. februar 2014<ref>[http://www.wochenspiegelonline.de/content/nachrichten/gemeindencat/article/kuenstler-verlegt-stolpersteine/ Künstler verlegt „Stolpersteine“]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | |- |[[Meschede]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-31}} | align="right" | 11 | align="right" | Januar 2013<ref>[http://www.meschede.de/freizeit_u_tourismus/sehenswuerdigkeiten/sehenswertes_meschede_kernstadt/geschichte_alte_synagoge/DokuStolpersteine11.pdf Stolpersteine Meschede]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}(PDF)</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Meschede]] |- |[[Metelen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-16}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Mettmann]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-10-30}} | align="right" | 18 | align="right" | <ref>[http://www.mettmann.de/denkmaeler/stolpersteine.php Stadt Mettmann Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Mettmann]] |- |[[Minden]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-21}} | align="right" | 88 | align="right" | 26. novembar 2013<ref>[http://www.mt.de/lokales/minden/9752292_Sieben_neue_Stolpersteine_fuer_ermordete_Sinti_aus_Minden_gesetzt.html Mindener Tageblatt Sieben neue Stolpersteine für ermordete Sinti aus Minden gesetzt]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Minden]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Minden]] |- |[[Mittenwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-13}} | align="right" | 4 | align="right" | 22. oktobar 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Mittweida]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-16}} | align="right" | 14 | align="right" | 26. maj 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.mittelsachsen-tv.de/default.aspx?ID=1539&showNews=228225 |title=Stolpersteine und der Zug der Erinnerung |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116221532/http://www.mittelsachsen-tv.de/default.aspx?ID=1539&showNews=228225 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Moers]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-27}} | align="right" | 11 | align="right" | 29. maj 2013<ref>[http://www.moers.de/C12571D1004756A0/html/D4C3281DF648CDA2C1257B7A0024EBC1?opendocument Stolpersteine erinnern an NS-Opfer]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Moers]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Moers]] |- |[[Mönchengladbach]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-01-27}} | align="right" | 228 | align="right" | 14. novembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.bz-mg.de/stadtbezirk-west/wanlo/letzter-stolperstein-in-wanlo-verlegt.html |title=Letzter Stolperstein verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923195609/http://www.bz-mg.de/stadtbezirk-west/wanlo/letzter-stolperstein-in-wanlo-verlegt.html |archive-date=23. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Mönchengladbach]] | |- |[[Montabaur]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-09-07}} | align="right" | 27 | align="right" | 23. august 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.montabaur.de/montabaur/de/AKTUELLES/Pressearchiv/Stolpersteine%20erinnern%20an%20NS-Opfer/ |title=Stolpersteine erinnern an NS-Opfer |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304134917/http://www.montabaur.de/montabaur/de/AKTUELLES/Pressearchiv/Stolpersteine%20erinnern%20an%20NS-Opfer/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in der Verbandsgemeinde Montabaur]] |- |[[Mörfelden-Walldorf]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-05}} | align="right" | 51 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.moerfelden-walldorf.de/default.asp?action=article&ID=1819 |title=Stolpersteine in Mörfelden-Walldorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160604134000/http://www.moerfelden-walldorf.de/default.asp?action=article&ID=1819 |archive-date=4. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Moringen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-09}} | align="right" | 16 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.gedenkstaette-moringen.de/thema/Stolpersteine/HauserStoplersteine/hauserstoplersteine.html |title=Die Stolperstein in Moringen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120831214708/http://www.gedenkstaette-moringen.de/thema/Stolpersteine/HauserStoplersteine/hauserstoplersteine.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Monheim am Rhein]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-12-03}} | align="right" | 13 | align="right" | 3. decembar 2003<ref>{{Cite web |url=http://www.monheim.de/stadtprofil/historisches/stolpersteine/index.html |title=Monheim am Rhein: Das Projekt Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090218151349/http://www.monheim.de/stadtprofil/historisches/stolpersteine/index.html |archive-date=18. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Mücheln (Geiseltal)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-07}} | align="right" | 1 | align="right" | 7. maj 2013 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Mücheln (Geiseltal)]] |- |[[Mühlacker]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05}} | align="right" | 20 | align="right" | 2011<ref>[http://www.hav-muehlacker.de/de/download/Broschuere_Stolpersteine.pdf Stolpersteine Mühlacker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414175602/http://www.hav-muehlacker.de/de/download/Broschuere_Stolpersteine.pdf |date=14. 4. 2016 }}(PDF)</ref> | align="center" | | |- |[[Mühlhausen/Thüringen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2010-05}} | align="right" data-sort-value="12" | mind. 12 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.muehlhausen.de/de/buerger-stadt/aktuelles/neuigkeiten-aus-der-stadt/ |title=Neuigkeiten aus der Stadt Mühlhausen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150517034738/http://www.muehlhausen.de/de/buerger-stadt/aktuelles/neuigkeiten-aus-der-stadt/ |archive-date=17. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.alemannia-judaica.de/muehlhausen_synagoge.htm Stolpersteinverlegung]</ref> | | |- |[[Mülheim an der Ruhr]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-12-18}} | align="right" | 44 | align="right" | 5. decembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.muelheim-ruhr.de/cms/index.php?fuid=7df41165bae77c676e9de88730f333d3 |title=Das Projekt „Stolpersteine“ in Mülheim an der Ruhr |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=22. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100122034131/http://www.muelheim-ruhr.de/cms/index.php?fuid=7df41165bae77c676e9de88730f333d3 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Mülheim an der Ruhr]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Mülheim an der Ruhr]] |- |[[Müllheim (Baden)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[München]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-05-25}}<ref group="F">Die ersten Steine wurden durch die Stadt München entfernt. Am 1. septembar 2007 wurden erneut Stolpersteine, nun auf Privatgrund, in München verlegt.</ref> | align="right" | 26 | align="right" | 18. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-muenchen.de/stolpersteine/verlegt.php |title=Initiative Stolpersteine für München e. V. |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20120911070422/http://www.stolpersteine-muenchen.de/stolpersteine/verlegt.php |archive-date=11. 9. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in München]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in München]] |- |[[Münsingen (Württemberg)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2015-02-02}} | align="right" | 2 | align="right" | {{SortDate|2015-02-02}}<ref>[http://www.gea.de/region+reutlingen/ueber+die+alb/verdraengtes+zurueck+in+der+stadt.1546840.htm ''21 Stolpersteine verlegt: ''Verdrängtes zurück in der Stadt'']</ref> | | |- |[[Münster (Westfalen)|Münster]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-01-26}} | align="right" | 256 <ref>{{Cite web |url=http://www.muenster.org/spurenfinden/vor-die-tuer-gelegt/stolpersteine-in-muenster.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304023833/http://www.muenster.org/spurenfinden/vor-die-tuer-gelegt/stolpersteine-in-muenster.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="right" | 5. juni 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.villa-ten-hompel.findbuch.net/free.php?ar_id=3647&kind=ve&id=10165 |title=Westfälische Nachrichten vom 5. juni 2008: Schon 192 Stolpersteine in Münster / Schüler erinnern an deportierte Familie |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=28. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141228122912/http://www.villa-ten-hompel.findbuch.net/free.php?ar_id=3647&kind=ve&id=10165 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.muenster.org/spurenfinden/08_stolpersteine/ |title=Erinnern und Gedenken an die Opfer des Nationalsozialismus im Münsterland e. V.: Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150221110649/http://www.muenster.org/spurenfinden/08_stolpersteine/ |archive-date=21. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Münster]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Münster]] |- |[[Nabburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-12}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Nabburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Nabburg]] |- |[[Nauen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-11}} | align="right" | 3 | align="right" | 11. juni 2013<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Naumburg (Hessen)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-12-26}} | align="right" | 48 | align="right" | 17. mart 2014<ref>[http://www.hna.de/lokales/wolfhagen/stolpersteine-gedenken-naumburger-juden-werden-verlegt-3287629.html Stolpersteine Naumburg]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.naumburg.eu/de/aktuelles/newsdetails.html?tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=938&cHash=d86a39c4358af94a377208ec4546fbe0 |title=''Verlegung der Stolpersteine in Naumburg'' |access-date=8. 5. 2022 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307052932/http://naumburg.eu/de/aktuelles/newsdetails.html?chash=d86a39c4358af94a377208ec4546fbe0&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=938 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Naumburg (Saale)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-19}} | align="right" | 12 | align="right" | 3. juni 2010<ref>[http://www.myheimat.de/naumburg-saale/politik/stolpersteine-in-naumburg-d512996.html ''Stolpersteine in Naumburg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Naumburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Naumburg (Saale)]] |- |[[Netphen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-12-12}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2012-12-12}}<ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-siegen-kreuztal-netphen-hilchenbach-und-freudenberg/stolpersteine-vor-dem-kapitaenshaus-id7387685.html |title=''Stolpersteine vor dem Kapitänshaus'' Verlegung in Netphen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=20. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150620061930/http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-siegen-kreuztal-netphen-hilchenbach-und-freudenberg/stolpersteine-vor-dem-kapitaenshaus-id7387685.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Nettetal]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-11}} | align="right" | 61 | align="right" | 9. novembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.ge-nettetal.de/de/aktuelles/nachrichten/presseartikel/gn_stolpersteine_in_hinsbeck_und_kaldenkirchen.xhtml |title=''GN: Stolpersteine in Hinsbeck und Kaldenkirchen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=1. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101162304/http://www.ge-nettetal.de/de/aktuelles/nachrichten/presseartikel/gn_stolpersteine_in_hinsbeck_und_kaldenkirchen.xhtml |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | <!-- Nettesheim Ortsteil von Rommerskirchen; siehe dort --> |- |[[Neu-Anspach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-04}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Neu-Isenburg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-18}} | align="right" | 28 | align="right" | 24. oktobar 2011<ref>{{Cite web |url=http://sdp.fnp.de/lokales/kreise_of_gross-gerau/Stolpersteine-fuer-12-Fluechtlinge;art688,485529 |title=Stolpersteine für 12 Flüchtlinge |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103230356/http://sdp.fnp.de/lokales/kreise_of_gross-gerau/Stolpersteine-fuer-12-Fluechtlinge;art688,485529 |archive-date=3. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Neubrandenburg]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-12}} | align="right" | 5 | align="right" | 12. juni 2009<ref>[http://www.links-lang.de/presse/8850.php ''Stolpersteine wecken die Erinnerungen'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neubrandenburg]] | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Neubrandenburg]] |- |[[Neuenhaus]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-10}} | align="right" | 18 | align="right" | 10. novembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.neuenhaus.de/staticsite/staticsite.php?menuid=473&topmenu=10 |title=neuenhaus.de: ''Gedenkstätten'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=15. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160215020826/http://www.neuenhaus.de/staticsite/staticsite.php?menuid=473&topmenu=10 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Neukirchen-Vluyn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-12-08}} | align="right" | 2 | align="right" | 8. decembar 2014<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/neukirchen-vluyn/zwei-stolpersteine-fuer-familie-kaufmann-aid-1.4725714 ''Zwei Stolpersteine für Familie Kaufmann'']</ref> | align="center" | | |- |[[Neunkirchen (Saar)]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-19}} | align="right" | 28 | align="right" | 20. april 2015 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neunkirchen]] | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Neunkirchen (Saar)]] |- |[[Neumünster]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-22}} | align="right" | 22 | align="right" | 10. oktobar 2006<ref name="akens" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neumünster]] | |- |[[Neuruppin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2003-11-17}} | align="right" | 14 | align="right" | 19. oktobar 2004<ref>{{Cite web |url=http://www.gruene-opr.de/stolperstein.htm |title=Stolpersteine in Neuruppin |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719033207/http://www.gruene-opr.de/stolperstein.htm |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neuruppin]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Neuruppin]] |- |[[Neuss]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-02-22}} | align="right" | 38 | align="right" | <ref>[http://www.wz-newsline.de/lokales/rhein-kreis-neuss/neuss/neuss-gedenken-100-schueler-verlegen-8222stolpersteine-8220-am-buechel-1.249208 100 Schüler verlegen „Stolpersteine“ am Büchel]</ref> | | |- |[[Neustadt am Rübenberge]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-27}} | align="right" | 7 | align="right" | 27. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.ak-regionalgeschichte.de/html/erste_stolpersteine_in_neustad.html |title=erste Stolpersteine in Neustadt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305145441/http://ak-regionalgeschichte.de/html/erste_stolpersteine_in_neustad.html |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Neustadt an der Weinstraße]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2002-12-15}} | align="right" | 41 | align="right" | <ref name="Chronik2003" /><ref>{{Cite web |url=https://www.neustadt.eu/index.php?NavID=1441.324&La=1 |title=Stolpersteine in Neustadt an der Weinstraße |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150424163312/http://www.neustadt.eu/index.php?NavID=1441.324&La=1 |archive-date=24. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neustadt an der Weinstraße]] | |- |[[Neuwied]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2004-01-20}} | align="right" | 27 | align="right" | <ref>[http://wiki-de.genealogy.net/Neuwied/Synagoge_und_Stolpersteine GenWiki Neuwied]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Neuwied]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Neuwied]] |- |[[Nidda]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-15}} | align="right" | 5 | align="right" | 15. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.kreis-anzeiger.de/lokales/wetteraukreis/nidda/stolpersteine-erinnern-an-emanuel-eckstein_13855438.htm |title=Stolpersteine erinnern |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140208172814/http://www.kreis-anzeiger.de/lokales/wetteraukreis/nidda/stolpersteine-erinnern-an-emanuel-eckstein_13855438.htm |archive-date=8. 2. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Nidderau]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-04}} | align="right" | 80 | align="right" | 29. juni 2013<ref>[https://www.google.de/search?q=verlegung+stolpersteine+ostheim&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:de:official&client=firefox-a&channel=sb&gfe_rd=cr&ei=ImEtU8qbOuml8wfdpYDgCg Nidderauer Stolpersteine im neuen Glanz]</ref> | | |- |[[Niedergörsdorf]] <!-- Ortsteil Altes Lager --> |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-30}} | align="right" | 3 | align="right" | 30. septembar 2006<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Nienburg/Weser]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-06-05}} | align="right" | 34 | align="right" | 6. maj 2015<ref>[https://www.nienburg.de/portal/meldungen/acht-weitere-stolpersteine-fuer-nienburg-902004597-21501.html?rubrik=2000001 nienburg.de: ''Weitere 8 Stolpersteine am 6. maj 2015'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Nienburg/Weser]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Nienburg/Weser]] |- |[[Nierstein]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-22}} | align="right" | 30 | align="right" | 22. juni 2013<ref>[http://www.geschichtsverein-nierstein.de/stolpersteine2013.htm Geschichtsverein Nierstein e.V: ''30 Stolpersteine in Nierstein verlegt'']</ref> | | |- |[[Norden (Ostfriesland)|Norden]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-17}} | align="right" | 47 | align="right" | 14. april 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.norden.de/index.phtml?La=1&sNavID=1652.4&mNavID=1652.4&ffsm=1&object=tx%7C512.2170.1&FID=512.2170.1 |title=norden.de: ''Stolpersteine in Norden'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305200913/http://www.norden.de/index.phtml?La=1&sNavID=1652.4&mNavID=1652.4&ffsm=1&object=tx%7C512.2170.1&FID=512.2170.1 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Nordenham]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-09-26}} | align="right" | 24 | align="right" | 26. septembar 2010<ref>[http://www.nwzonline.de/wesermarsch/politik/stolpersteine-erinnern-an-nazi-opfer_a_1,0,796075698.html ''„Stolpersteine“ erinnern an Nazi-Opfer.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 2. septembar 2010</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Norderney]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-02-22}} | align="right" | 8 | align="right" | 24. februar 2013<ref>[http://www.nomo-online.de/stolpersteine_auf_norderney Stolpersteine auf Norderne]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Norderney]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Norderney]] |- |[[Nordhausen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2004-10}} | align="right" | 22 | align="right" | 2010<ref>[http://www.nordhausen-wiki.de/index.php?title=Stolpersteine Stolpersteine in Nordhausen]</ref> | | |- |[[Nordhorn]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-23}} | align="right" | 44 | align="right" | 12. oktobar 2006<ref>{{Cite web |url=http://www.nordhorn.de/staticsite/staticsite.php?menuid=297&topmenu=1290 |title=nordhorn.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305140921/http://www.nordhorn.de/staticsite/staticsite.php?menuid=297&topmenu=1290 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Nördlingen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-08}} | align="right" | 52 | align="right" | 26. septembar 2008<ref>[http://www.augsburger-allgemeine.de/noerdlingen/Die-letzten-Stolpersteine-id4216791.html Die letzten Stolpersteine in Nördlingen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Nördlingen]] | |- |[[Nordstemmen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-19}} | align="right" | 4 | align="right" | 19. novembar 2009<ref>[http://www.myheimat.de/nordstemmen/gedanken/mahnung-und-erinnerung-stolpersteine-in-roessing-d190504.html ''Mahnung und Erinnerung: „Stolpersteine“ in Rössing'']</ref> | | |- |[[Northeim]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-09}} | align="right" | 36 | align="right" | 26. novembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.northeim.de/index.php?id=893&tx_ttnews%5Btt_news%5D=785&cHash=b9c4a136bd67add44ed26b22306c69e9 |title=northeim.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304205400/http://www.northeim.de/index.php?id=893&tx_ttnews%5Btt_news%5D=785&cHash=b9c4a136bd67add44ed26b22306c69e9 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Nottuln]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-13}} | align="right" | 6 | align="right" | 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.fi-nottuln.de/HolocaustSeite.htm |title=Erinnerung und Gedenken in Nottuln |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304064414/http://www.fi-nottuln.de/HolocaustSeite.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Nürnberg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" | 52 | align="right" | 21. septembar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.nordbayern.de/nuernberger-nachrichten/nuernberg/acht-neue-stolpersteine-1.183550 |title=Acht neue Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=30. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100930200152/http://www.nordbayern.de/nuernberger-nachrichten/nuernberg/acht-neue-stolpersteine-1.183550 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Nürnberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Nürnberg]] |- |[[Nuthetal]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-03}} | align="right" | 3 | align="right" | 9. mart 2009<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Oberaula]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Oberhausen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-01-29}} | align="right" | 51 | align="right" | 13. Januar 2009<ref>[http://www.oberhausen.de/CC065700325B47AD9C929AA208B530FA.php Stadt Oberhausen: Die Stolpersteine]</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Oberhausen]] | |- |[[Oberwesel]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2015-02-02}} | align="right" | 21 | align="right" | {{SortDate|2015-02-02}}<ref>[http://www.rhein-zeitung.de/startseite_artikel,-21-Stolpersteine-verlegt-Oberweseler-gedenken-ihrer-juedischen-Mitbuerger-_arid,1267070.html ''21 Stolpersteine verlegt: Oberweseler gedenken ihrer jüdischen Mitbürger'']</ref> | | |- |[[Ober-Ramstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-10}} | align="right" | 19 | align="right" | {{SortDate|2012-05-14}} <ref>{{Cite web |url=http://www.gcls.de/stolpersteine1.html |title=Verlegen der Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150111213531/http://www.gcls.de/stolpersteine1.html |archive-date=11. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ober-Ramstadt]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ober-Ramstadt]] |- |[[Ochtendung]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Ochtrup]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-16}} | align="right" data-sort-value="19" | 19 | align="right" | {{SortDate|2008-03-05}}<ref>[https://jugendmalteser.wordpress.com/2014/03/06/malteser-jugend-unterstutzt-woche-der-bruderlichkeit/ Stolpersteine werden geputzt]</ref> | | |- |[[Oedheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-15}} | align="right" | 12 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.kolping-oedheim.de/Rueckblick/130215_Stolpersteinverlegung.htm |title=Stolpersteinverlegung in Oedheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202144214/http://www.kolping-oedheim.de/Rueckblick/130215_Stolpersteinverlegung.htm |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Offenbach am majn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-25}} | align="right" | 135 | align="right" | {{SortDate|2013-06-19}}<ref>{{Cite web |url=http://www.offenbach.de/offenbach/themen/unterwegs-in-offenbach/stadtinfo/stadtgeschichte/offenbacher-stolpersteine/ |title=Stolpersteine in Offenbach |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110627160102/http://www.offenbach.de/offenbach/themen/unterwegs-in-offenbach/stadtinfo/stadtgeschichte/offenbacher-stolpersteine |archive-date=27. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Offenbach am majn]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Offenbach am majn]] |- |[[Offenburg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2003-03}} | align="right" | 103 | align="right" | <ref>[http://www.offenburg.de/html/liste/offenburgabisz.html?tab=detail&scene=detail&id=3661&m=2044&highlight_text=stolpersteine Stolpersteine Offenburg]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Offenburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Offenburg]] |- |[[Oldenburg (Oldenburg)|Oldenburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-08}} | align="right" | 4 | align="right" | 8. novembar 2011<ref>[http://www.nwzonline.de/oldenburg/bildung/stolpersteine-erinnern-an-nazi-opfer_a_1,0,556111634.html ''Stolpersteine erinnern an Nazi-Opfer.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 9. novembar 2011</ref> | align="center" | | align="center" | |- |- |[[Oldenburg in Holstein]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2010-09-28}} | align="right" | 8 | align="right" | 28. septembar 2010<ref>SPD-Ortsverein Oldenburg in Holstein: [http://www.spd-oldenburg-holstein.de/index.php?nr=2281&menu=1 ''Acht Stolpersteine für Oldenburg'']</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Oppenheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-02}} | align="right" data-sort-value="22" | mind. 22 | align="right" | 6. oktobar 2012<ref>[http://www.allgemeine-zeitung.de/lokales/oppenheim/oppenheim/22-stolpersteine-in-oppenheim-verlegt_12483606.htmStolpersteine 22 Stolpersteine in Oppenheim verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Oranienburg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-10}} | align="right" | 61 | align="right" | 10. juni 2013<ref>[http://www.flickr.com/photos/soerenkohlhuber/sets/72157634044594539/ ''10. juni 2013 Oranienburg – Stolpersteinverlegung'']</ref> | | |- |[[Osnabrück]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-15}} | align="right" | 250 | align="right" | 12. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://stolpersteine.osnabrueck.de/ |title=Projekt Stolpersteine der Stadt Osnabrück |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409100705/http://stolpersteine.osnabrueck.de/ |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.bszw.de/aktuelles/250-stolpersteine-verlegt/ |title=''250 „Stolpersteine“ im Osnabrück verlegt – und die Schüler der BFS Bautechnik waren (fast) immer dabei!'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150410060137/http://www.bszw.de/aktuelles/250-stolpersteine-verlegt/ |archive-date=10. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Osnabrück]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Osnabrück]] |- |[[Ostercappeln]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-11}} | align="right" | 6 | align="right" | 11. novembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.ostercappeln.de/magazin/artikel.php?artikel=1126&type=2&menuid=15&topmenu=15 |title=ostercappeln.de: ''Stolpersteine in Ostercappeln'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151224231922/http://www.ostercappeln.de/magazin/artikel.php?artikel=1126&type=2&menuid=15&topmenu=15 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Ostheim vor der Rhön]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2003-11-09}} | align="right" | 2 | align="right" | 9. novembar 2003<ref>[http://www.alemannia-judaica.de/oberwaldbehrungen_synagoge.htm ''novembar 2003: Die ersten „Stolpersteine“ Unterfrankens werden in Ostheim verlegt'']</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ostheim vor der Rhön]] |- |[[Ottersberg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-02-18}} | align="right" | 2 | align="right" | 18. februar 2013<ref>[http://www.kreiszeitung.de/lokales/verden/oyten-ottersberg/wollten-nach-hause-2759999.html ''Sie wollten nur nach Hause.''] In: ''[[Kreiszeitung]]'', 20. februar 2013.</ref> | | |- |[[Ottweiler]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-21}} | align="right" | 10 | align="right" | 4. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://ottweiler-direkt.de/2014/03/04/erste-verlegung-von-stolpersteinen-in-ottweiler-fuer-verfolgte-und-ermordete-juedische-familien/ |title=Erste Verlegung von Stolpersteinen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219042426/http://ottweiler-direkt.de/2014/03/04/erste-verlegung-von-stolpersteinen-in-ottweiler-fuer-verfolgte-und-ermordete-juedische-familien/ |archive-date=19. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Panketal]]<!--Ortsteil Zepernick--> |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-13}} | align="right" | 2 | align="right" | 13. maj 2006<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Papenburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-16}} | align="right" | 39 | align="right" | 13. april 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.papenburg.de/index.php?m=1&hid=24&bid=1152 |title=papenburg.de: ''Stolpersteine zum Gedenken an Lina und Isaak Polak verlegt'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160130050427/http://www.papenburg.de/index.php?m=1&hid=24&bid=1152 |archive-date=30. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Papenburg]] | |- |[[Parchim]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-17}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Pasewalk]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-01}} | align="right" | 55 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.pasewalk.de/cms/wm-cms,341.html |title=Stolpersteine in Pasewalk |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150406140150/http://www.pasewalk.de/cms/wm-cms,341.html |archive-date=6. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Pattensen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-15}} | align="right" | 13 | align="right" | 24. maj 2008<ref>[http://www.erinnerungundzukunft.de/fileadmin/pdf/Stolpersteine/Stolpersteine_Pattensen/Stolpersteine_Chronik.pdf ''Arbeitskreis Stolpersteine [Pattensen], Zahl der Sitzungen und kleine Chronik der wichtigsten Beschlüsse.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417100508/http://www.erinnerungundzukunft.de/fileadmin/pdf/Stolpersteine/Stolpersteine_Pattensen/Stolpersteine_Chronik.pdf |date=17. 4. 2014 }} (PDF)</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Pattensen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Pattensen]] |- |[[Peine]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2004-09}} | align="right" | 49 | align="right" | 2. novembar 2011<ref>[http://peine.vvn-bda.de/4-stolpersteinverlegung-in-peine/ Bund der Antifaschistinnen und Antifaschisten, Kreisvereinigung Peine: ''4. Stolpersteinverlegung in Peine'']</ref> | | |- |[[Perleberg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-11}} | align="right" | 4 | align="right" | 11. juni 2009<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Perleberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Perleberg]] |- |[[Petersberg (Saalekreis)|Petersberg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-07}} | align="right" | 1 | align="right" | 7. maj 2013 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Petersberg (Saalekreis)]] |- |[[Petershagen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-04}} | align="right" | 36 | align="right" | 5. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.synagoge-petershagen.de/Alte_Synagoge_Petershagen/Gans-Familie.html |title=Arbeitskreis Stolpersteine Verlegeaktion 2012 |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924112546/http://www.synagoge-petershagen.de/Alte_Synagoge_Petershagen/Gans-Familie.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Petershagen]] |- |[[Petershagen/Eggersdorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-19}} | align="right" | 1 | align="right" | 19. mart 2007<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Pirna]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2013-12}} | align="right" | 1 | align="right" | 6. decembar 2013<ref>[http://www.pirna-tv.de/?p=10253 Pirna erhält ersten Stolperstein]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Pforzheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-13}} | align="right" | 13 | align="right" | 13. mart 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.pfenz.de/wiki/Stolpersteine_Pforzheim |title=Stadtwiki Pforzheim-Enz: Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=28. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160128081832/http://www.pfenz.de/wiki/Stolpersteine_Pforzheim |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Pforzheim]] | |- |[[Pfullendorf]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-08}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>[http://www.suedkurier.de/region/linzgau-zollern-alb/pfullendorf/Stolperstein-in-Pfullendorf;art372570,1478775 Stolpersteine in Pfullendorf]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Pfungstadt]]<!-- Stadtteil Eschollbrücken --> |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-10}} | align="right" | 8 | align="right" | 12. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.echo-online.de/region/darmstadt-dieburg/pfungstadt/Acht-Gedenksteine-fuer-Eschollbruecker-Juden;art1297,3837037 |title=Gedenksteine für Eschollbrücker Juden |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 5. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140503170147/http://www.echo-online.de/region/darmstadt-dieburg/pfungstadt/Acht-Gedenksteine-fuer-Eschollbruecker-Juden;art1297,3837037 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Plauen]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-08}} | align="right" | 18 | align="right" | {{SortDate|2011-06-18}}<ref>{{Cite web |url=http://www.move-vogtland.de/pressespiegel-details/items/schicksal-der-juden-nicht-vergessen.html |title=''Schicksal der Juden nicht vergessen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150614102356/http://www.move-vogtland.de/pressespiegel-details/items/schicksal-der-juden-nicht-vergessen.html |archive-date=14. 6. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Plauen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Plauen]] |- |[[Plettenberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-27}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.plettenberg-lexikon.de/a-z/s1.htm |title=Erstmals sechs „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074349/http://www.plettenberg-lexikon.de/a-z/s1.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Pößneck]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-08}} | align="right" | 11 | align="right" | mart 2014<ref>[http://www.alemannia-judaica.de/poessneck_juedgeschichte.htm Stolpersteine in Pößneck]</ref> | | |- |[[Pohlheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-21}} | align="right" | 20 | align="right" | 27. Januar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Pohlheim/Artikel,-Initiative-Stolpersteine-erinnert-an-den-Holocaust-_arid,235888_regid,1_puid,1_pageid,43.html |title=Initiative erinnert an Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131102534/http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Pohlheim/Artikel,-Initiative-Stolpersteine-erinnert-an-den-Holocaust-_arid,235888_regid,1_puid,1_pageid,43.html |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Pohlheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Pohlheim]] |- |[[Potsdam]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-03}} | align="right" | 25 | align="right" | 5. maj 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.potsdam.de/cms/beitrag/10043252/620526/ |title=Stolpersteine in der Landeshauptstadt Potsdam |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=29. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160129032015/http://www.potsdam.de/cms/beitrag/10043252/620526/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Potsdam]] | |- |[[Prenzlau]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-06}} | align="right" | 9 | align="right" | 6. maj 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Quakenbrück]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-09-22}} | align="right" | 39 | align="right" | 1. mart 2014<ref>[http://www.noz.de/lokales/artland/artikel/455501/20-weitere-stolpersteine-in-quakenbruck-verlegt ''20 weitere Stolpersteine in Quakenbrück verlegt.''] In: ''[[Osnabrücker Zeitung]]'', 2. mart 2014</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Querfurt]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-17}} | align="right" | 3 | align="right" | <ref name="MZ 14" /> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Querfurt]] |- |[[Quickborn]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-27}} | align="right" | 5 | align="right" | <ref>[http://www.abendblatt.de/daten/2009/02/14/1048881.html Stolpersteine für Opfer der NS-Diktatur]</ref> | | |- |[[Radebeul]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2005-07-26}} | align="right" | 5 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Radebeul]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Radebeul]] |- |[[Radolfzell am Bodensee]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2014-06-28}} | align="right" | 8 | align="right" | 28. juni 2014 | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Radolfzell]] |- |- |[[Raesfeld]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-31}} | align="right" | 19 | align="right" | {{SortDate|2013-12-11}}<ref>[http://www.spdraesfeld.de/index.php?nr=57535&menu=1 weitere Stolpersteine in Raesfeld]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dorstenerzeitung.de/staedte/raesfeld/Stolpersteine-und-Gedenktafel-am-Judenhaus;art4288,1170492 |title=genehmigte Verlegung 2011 |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923220131/http://www.dorstenerzeitung.de/staedte/raesfeld/Stolpersteine-und-Gedenktafel-am-Judenhaus;art4288,1170492 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Raesfeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Raesfeld]] |- |[[Rastatt]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-16}} | align="right" | 13 | align="right" | 16. mart 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.rastatt.de/index.php?id=1351 |title=Erste 13 Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131084055/http://www.rastatt.de/index.php?id=1351 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rastatt]] | align="center" | |- |[[Rathenow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-18}} | align="right" | 4 | align="right" | 18. mart 2007<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rathenow]] | |- |[[Ratingen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-12-22}} | align="right" | 9 | align="right" | <ref>[http://wiki-de.genealogy.net/Ratingen/Stolpersteine GenWiki Ratingen]</ref> | | |- |[[Raunheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2011}} | align="right" | 4 | align="right" | 30. august 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.fjgk.de/cms/artikel.351.htm |title=Stolpersteine in Raunheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=27. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160127180535/http://www.fjgk.de/cms/artikel.351.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Ravensburg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-13}} | align="right" | 27 | align="right" | 5. oktobar 2007<ref>[http://www.ravensburg.de/5161_5851.htm Stadt Ravensburg: Neue Stolpersteine gegen das Vergessen]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ravensburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ravensburg]] |- |[[Recklinghausen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-30}} | align="right" data-sort-value="2" | mind. 2 | align="right" | 19. april 2014<ref>[http://www.hertener-allgemeine.de/lokales/recklinghausen/Gedenken-Weitere-Stolpersteine-kommen;art1000,1279832 Weitere Stolpersteine kommen]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Rees]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-23}} | align="right" | 34 | align="right" | 30. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=https://www.rees-erleben.de/index.asp?Ueb=2&Kategorie=Rees%20erkunden&Linkkennung=1000003896 |title=''Rees setzt Stolpersteine '' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160130061124/https://www.rees-erleben.de/index.asp?Ueb=2&Kategorie=Rees%20erkunden&Linkkennung=1000003896 |archive-date=30. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rees]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Rees]] |- |[[Regensburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-12}} | align="right" | 119 | align="right" | 8. septembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-regensburg.de/ Stolpersteine Regensburg]</ref><ref>[http://www.mittelbayerische.de/region/regensburg/artikel/26-weitere-stolpersteine/959179/26-weitere-stolpersteine.html 26 weitere Stolpersteine]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Regensburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Regensburg]] <!-- Rehbrücke, siehe Nuthetal --> |- |[[Reinbek]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-09}} | align="right" | 5 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | |- |[[Reinfeld (Holstein)]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-07}} | align="right" | 2 | align="right" | 7. mart 2014<ref>[http://www.shz.de/lokales/stormarner-tageblatt/verbeugung-vor-den-nazi-opfern-id5939391.html ''Verbeugung vor den Nazi-Opfern.''] In: ''[[Stormarner Tageblatt]]'', 7. mart 2014</ref> | | |- |[[Remagen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-01}} | align="right" | 4 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.aw-wiki.de/index.php/Arbeitskreis_%22Stolpersteine%22_Remagen |title=Arbeitskreis „Stolpersteine“ Remagen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=8. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150408220729/http://www.aw-wiki.de/index.php/Arbeitskreis_%22Stolpersteine%22_Remagen |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Remscheid]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-12-13}} | align="right" | 161 | align="right" | {{SortDate|2008-10-24}}<ref>https://geoportal.remscheid.de/stolpersteine {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160326180704/https://geoportal.remscheid.de/stolpersteine/ |date=26. 3. 2016 }} Liste der Stolpersteine in Remscheid/</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Remscheid]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Remscheid]] |- |[[Rendsburg]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-11}} | align="right" | 15 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | <!-- Rengshausen Ortsteil von Knüllwald; siehe dort --> |- |[[Rhauderfehn]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-09}} | align="right" | 10 | align="right" | 9. novembar 2011<ref>[http://www.ga-online.de/-bilder/galerie/3381/Stolpersteine-in-Rhauderfehn-verlegt ''Stolpersteine in Rhauderfehn verlegt.''] In: ''[[General-Anzeiger]]'', 9. novembar 2011.</ref> | | |- |[[Rhaunen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-09}} | align="right" | 48 | align="right" | 23. februar 2014<ref>[http://www.rhaunen.de/stolpersteine/die-verlegung-2014/index.html#w2dptab565420a2eb11fad0a Rhaunen: Verlegung Stolpersteine 2014]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Rheda-Wiedenbrück]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-28}} | align="right" | 16 | align="right" | 30. maj 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.spd-rheda-wiedenbrueck.de/meldungen/16902/132694/Verlegung-der-Stolpersteine---endlich.html |title=Verlegung der Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304051010/http://www.spd-rheda-wiedenbrueck.de/meldungen/16902/132694/Verlegung-der-Stolpersteine---endlich.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Rheinberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-31}} | align="right" | 10 | align="right" | 1. novembar 2009<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/rheinberg/zeichen-der-erinnerung-aid-1.1044108 Zeichen der Erinnerung]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rheinberg]] | |- |[[Rheinbrohl]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-01}} | align="right" | | align="right" | 1. septembar 2005<ref name="lagrlp" /> | align="center" | | |- |[[Rheine]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-04-21}} | align="right" | 2 | align="right" | 21. april 2004<ref>{{Cite web |url=http://www.emsland-gymnasium-rheine.de/?page_id=118 |title=Emsland-Gymnasium Rheine: Stolpersteine gegen das Vergessen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=13. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150813062435/http://www.emsland-gymnasium-rheine.de/?page_id=118 |url-status=dead }}</ref> | | <!-- Ribbeck ist Ortsteil von Nauen, siehe dort --> |- |[[Riedstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-19}} | align="right" data-sort-value="4" | mind. 4 | align="right" | 28. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.fjgk.de/cms/artikel.547.htm |title=An jüdische Bürger erinnert |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305055637/http://www.fjgk.de/cms/artikel.547.htm |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Riegelsberg]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-20}} | align="right" | 13 | align="right" | {{SortDate|2015-04-20}}<ref>[https://stolpersteineriegelsberg.wordpress.com/ Stolpersteine für Riegelsberg]</ref> | | |- |[[Rimpar]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-20}} | align="right" | 13 | align="right" | 21. septembar 2008<ref>[http://www.majnpost.de/regional/wuerzburg/Mit-Kopf-und-Herzen-stolpern;art736,4710436 Mit Kopf und Herzen stolpern]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Rinteln]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-11-27}} | align="right" | 15 | align="right" | 27. novembar 2013<ref>Gymnasium Ernestinum Rinteln: [http://www.gym-rinteln.de/wordpress/?page_id=2504 ''Stolpersteinprojekt: Erinnerung an Rintelner Opfer des Nationalsozialismus''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150911210131/http://www.gym-rinteln.de/wordpress/?page_id=2504 |date=11. 9. 2015 }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rinteln]] | |- |[[Ritterhude]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-10}} | align="right" | 6 | align="right" | 9. maj 2014<ref>Stolpersteine Bramen: [http://www.stolpersteine-bremen.de/detail.php?id=577 ''Leopold Sinasohn, *1877'']</ref><ref>Pressestelle des Senats Freie Hansestadt Bremen: [http://www.senatspressestelle.bremen.de/sixcms/detail.php?gsid=bremen146.c.17634.de&asl=bremen146.c.25714.de ''Projekt „Stolpersteine“ – Ankündigung von Gedenkfeiern (1. novembar 2005)'']</ref><ref>[http://www.weser-kurier.de/region/osterholz_artikel,-Fuenf-Stolpersteine-verlegt-_arid,846206.html 5 Stolpersteine für Ritterhude]</ref> | | |- |[[Rödelsee]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-12}} | align="right" data-sort-value="4" | mind. 4 | align="right" | 15. februar 2008<ref name="majnPost" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rödelsee]] | |- |[[Rodenberg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-12-05}} | align="right" | 1 | align="right" | 5. decembar 2012<ref>Bündnis Rodenberg: [http://www.buero-rodenberg.de/?page_id=207 ''Stolpersteine'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Rommerskirchen]]<!--Ortsteil Nettesheim--> |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-02}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Ronnenberg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-09}} | align="right" | 3 | align="right" | 9. maj 2005<ref>Netzwerk Erinnerung und Zukunft in der Region Hannover, Orte der Erinnerung: [http://www.erinnerungundzukunft.de/index.php?id=45 ''Ronnenberg'']</ref> | | <!-- Rössing Ortsteil von Nordstemmen; siehe dort --> |- |[[Rosendahl]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-10-05}} | align="right" | 42 | align="right" | 25. Januar 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.azonline.de/Rosendahl/1859425-25-Stolpersteine-halten-in-Osterwick-das-Gedenken-an-juedische-Nachbarn-und-Mitbuerger-wach-Die-Erinnerung-geht-nicht-verloren |title=25 Stolpersteine halten in Osterwick das Gedenken an jüdische Nachbarn und Mitbürger wach '' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923181247/http://www.azonline.de/Rosendahl/1859425-25-Stolpersteine-halten-in-Osterwick-das-Gedenken-an-juedische-Nachbarn-und-Mitbuerger-wach-Die-Erinnerung-geht-nicht-verloren |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Rotenburg (Wümme)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-03}} | align="right" | 11 | align="right" | 27. maj 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.rotenburg-wuemme.de/city_info/webaccessibility/index.cfm?waid=11&item_id=0&region_id=165&design_id=0&modul_id=33&record_id=47270&fsize=1&contrast=0&search=Stolpersteine |title=rotenburg-wuemme.de: ''Stolpersteine zum Gedenken der Opfer der Eugenik (13)'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=13. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230413113902/https://www.rotenburg-wuemme.de/city_info/webaccessibility/index.cfm?waid=11&item_id=0&region_id=165&design_id=0&modul_id=33&record_id=47270&fsize=1&contrast=0&search=Stolpersteine |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rotenburg (Wümme)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Rotenburg (Wümme)]] |- |[[Rotenburg an der Fulda]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-25}} | align="right" | 43 | align="right" | 27. maj 2011<ref>[http://stolpersteine.rotenburg.hassia-judaica.de/ ''Stolpersteine für Rotenburg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rotenburg an der Fulda]] | |- |[[Rothenburg ob der Tauber]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-26}} | align="right" | | align="right" | <ref>[http://www.rothenburgtauber-evangelisch.de/tourismus/zeiger.php?action=2&menu_id=11&amenu_id=122&umenu_id=&id=434 Stolpersteine in Rothenburg]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rothenburg ob der Tauber]] | |- |[[Rudolstadt]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-02}} | align="right" | 1 | align="right" | 2. juni 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.rudolstadt.de/cms/website.php?id=%2Fde%2Fstadt_buerger%2Fprojekte%2F100924514069.htm |title=''PROJEKT „STOLPERSTEIN“ in Rudolstadt'' |access-date=19. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131100451/http://www.rudolstadt.de/cms/website.php?id=%2Fde%2Fstadt_buerger%2Fprojekte%2F100924514069.htm |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rudolstadt]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Rudolstadt]] |- |[[Rüsselsheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-02}} | align="right" | 32 | align="right" | <ref>[http://www.stolpersteine-ruesselsheim.de/seiten/projekt.php Stolpersteine in Rüsselsheim]</ref> | | |- |[[Saalfeld]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-08}} | align="right" | 3 | align="right" | 8. maj 2008<ref>[http://www.saalfeld.de/files/1163DDDA3BF/Amtsblatt+2007-20.pdf Amtsblatt der Stadt Saalfeld/Saale vom 14. novembar 2007: Aktion „Stolpersteine“ startete mit Friedensgebet]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Saalfeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Saalfeld]] |- |[[Saarbrücken]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-10}} | align="right" | 32 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.saarbruecken.de/de/kultur/stadtgeschichte/stolpersteine_in_saarbruecken |title=Stolpersteine in Saarbrücken |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924093229/http://www.saarbruecken.de/de/kultur/stadtgeschichte/stolpersteine_in_saarbruecken |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Saarbrücken]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Saarbrücken]] |- |[[Saarburg]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2013-08-30}} | align="right" | 32 | align="right" | 1. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.wochenspiegellive.de/trier/staedte-gemeinden/kreis-trier-saarburg/saarburg/nachrichtendetails/obj/2013/09/01/kuenstler-gunter-demnig-verlegt-32-stolpersteine-in-saarburg/ |title=32 Stolpersteine für Saarburg |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130906021302/http://www.wochenspiegellive.de/trier/staedte-gemeinden/kreis-trier-saarburg/saarburg/nachrichtendetails/obj/2013/09/01/kuenstler-gunter-demnig-verlegt-32-stolpersteine-in-saarburg/ |archive-date=6. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Saarburg]] | align="center" | |- |[[Saffig]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-01}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Salzkotten]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-12}} | align="right" | 31 | align="right" | {{SortDate|2011-12-08}}<ref>[http://www.judentum-in-salzkotten.de/Stolpersteine/stolpersteine.html ''Stolpersteine in Salzkotten'']</ref> | | |- |[[Salzwedel]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-26}} | align="right" | 16 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.sachsen-anhalt-wiki.de/index.php/Stolpersteine_in_Salzwedel |title=Sachsen-Anhalt-Wiki |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924093449/http://www.sachsen-anhalt-wiki.de/index.php/Stolpersteine_in_Salzwedel |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Salzwedel]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Salzwedel]] |- |[[Sandstedt]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2004-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Sangerhausen]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-05}} | align="right" | 12 | align="right" | 10. oktobar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.erinnern-und-gedenken.de/stolpersteine.html |title=Sangerhausen hat die ersten Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150813202832/http://erinnern-und-gedenken.de/stolpersteine.html |archive-date=13. 8. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Sangerhausen]] |- |[[Sarstedt]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-04-23}} | align="right" | 14 | align="right" | 23. april 2012<ref>[http://www.sarstedt.de/Bildung_Kultur/Stolpersteine/ Stolpersteine in Sarstedt]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Sassnitz]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-17}} | align="right" | 14 | align="right" | 19. septembar 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.rueganer-anzeiger.de/archiv/artikel/ruegen-vieles-ist-nicht-nur-geschichte/ |title=Stolpersteine in Sassnitz |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160201062016/http://www.rueganer-anzeiger.de/archiv/artikel/ruegen-vieles-ist-nicht-nur-geschichte/ |archive-date=1. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Sassnitz]] | |- |[[Scheinfeld]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-23}} | align="right" | 1 | align="right" | 23. septembar 2008 <ref>{{Cite web |url=http://bbz-scheinfeld.de/index.php?option=com_content&view=article&id=101&Itemid=106&lang=de |title=Mit dem Herzen stolpern (BBZ Scheinfeld) |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714171458/http://bbz-scheinfeld.de/index.php?option=com_content&view=article&id=101&Itemid=106&lang=de |archive-date=14. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Scheinfeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Scheinfeld]] |- |[[Schipkau]]<!-- Ortsteil Hörlitz --> |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-10}} | align="right" | 1 | align="right" | 10. juli 2007<ref name="brandenburg" /> | align="center" | | |- |[[Schleiden]]<!-- Ortsteil Gemünd --> |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-07-01}} | align="right" | 11 | align="right" | 1. juli 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.rundschau-online.de/eifelland/verlegung-der-stolpersteine-die-decke-des-schweigens-weggewischt,16064602,23562642,view,asTicker.html |title=Verlegung der Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924093204/http://www.rundschau-online.de/eifelland/verlegung-der-stolpersteine-die-decke-des-schweigens-weggewischt,16064602,23562642,view,asTicker.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schleiden]] | |- |[[Schleswig]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-09-02}} | align="right" | 3 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schleswig]] | |- |[[Schmallenberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-31}} | align="right" | 36 | align="right" | 31. maj 2012<ref>[http://www.sauerlandkurier.de/vermischtes/stolpersteine-werden-verlegt/ ''Verlegung in Schmallenberg'']</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Schmelz (Saar)]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2012-02-25}} | align="right" | 10 | align="right" | 25. februar 2012<ref>[http://www.adolfbender.de/index.php?id=348 ''Stolpersteine in Schmelz'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schmelz (Saar)]] | align="center" | |- |[[Schmitten (Hochtaunus)|Schmitten]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-13}} | align="right" | 3 | align="right" | 13. Okt 2009<ref>[http://www.fr-online.de/bad-homburg/schmitten-stolpersteine-aengstigen-anwohner,1472864,3001840.html ''Stolpersteine ängstigen Anwohner.''] In: ''[[Frankfurter Rundschau]]'', 13. oktobar 2009</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schmitten (Taunus)]] | |- |[[Schnaittach]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-19}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Schneeberg (Erzgebirge)|Schneeberg]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2003-06-16}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref name="zwickau" /> | | |- |[[Schönebeck (Elbe)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-03-16}} | align="right" | 79 | align="right" | 23. april 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.schoenebeck.de/03/index.php?option=com_content&view=article&id=3518:neue-qstolpersteineq-mit-schuelerengagement-verlegt&catid=224:04--2014&Itemid=841 |title=''Neue „Stolpersteine“ mit Schülerengagement verlegt'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409153808/http://www.schoenebeck.de/03/index.php?option=com_content&view=article&id=3518:neue-qstolpersteineq-mit-schuelerengagement-verlegt&catid=224:04--2014&Itemid=841 |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Schöneck (Hessen)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-12}} | align="right" data-sort-value="36" | mind. 36 | align="right" | 2. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.nnp.de/lokales/wetterau/Neue-Stolpersteine-fuer-drei-Buedesheimer-Familien;art677,1158716 |title=''Neue Stolpersteine für drei Büdesheimer Familien'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141231185233/http://www.nnp.de/lokales/wetterau/Neue-Stolpersteine-fuer-drei-Buedesheimer-Familien;art677,1158716 |archive-date=31. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Schöneiche bei Berlin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-10}} | align="right" | 22 | align="right" | 4. juli 2008<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schöneiche bei Berlin]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Schöneiche bei Berlin]] |- |[[Schöningen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-21}} | align="right" | 16 | align="right" | 27. novembar 2013<ref name="hemlstedtwiki" /> | | |- |[[Schorfheide]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}} | align="right" | 7 | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}}<ref>[http://www.grossschoenebeck.de/component/jevents/icalrepeat.detail/2015/03/30/1178/-/verlegung-von-stolpersteinen-fuer-die-ermordete-familie-leiser.html?Itemid=544 Fünf glänzende Gesten der Versöhnung Verlegung von Stolpersteinen für die ermordete Familie Leiser]</ref> | | |- |[[Schorndorf]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-25}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.schopedia.de/wiki/Stolpersteine |title=Stadtwiki Schorndorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203223652/http://www.schopedia.de/wiki/Stolpersteine |archive-date=3. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Schriesheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" |{{SortDate|2012-04-11}} | align="right" | 21 | align="right" | 25. juni 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.schriesheim.de/index.php?id=967 |title=Stolpersteine“ in Schriesheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=7. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160207040417/http://www.schriesheim.de/index.php?id=967 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schriesheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Schriesheim]] |- |[[Schwaan]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" |{{SortDate|2014-03-07}} | align="right" | 1 | align="right" | 7. mart 2014<ref>[http://www.svz.de/lokales/buetzower-zeitung/stolperstein-erinnert-und-mahnt-id5938281.html ''Stolperstein erinnert und mahnt.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160204151846/http://www.svz.de/lokales/buetzower-zeitung/stolperstein-erinnert-und-mahnt-id5938281.html |date=4. 2. 2016 }} In: ''Bützower Zeitung'', 8. mart 2014</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Schwandorf]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-24}} | align="right" | 17 | align="right" |<ref>[http://www.mrsstjosef.de/archiv/schuljahr_2012_13/13_apr/24_04_stolpersteine/stolpersteine.htm Stolpersteine gegen das Vergessen] Mädchenrealschule St. Josef</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schwandorf]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Schwandorf]] |- |[[Schwäbisch Gmünd]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-15}} | align="right" | 17 | align="right" | 9. novembar 2014<ref>[http://remszeitung.de/2014/11/9/den-namen-ein-gesicht-geben-der-arbeitskreis-stolpersteine-erinnerte-an-die-reichspogromnacht/ ''Den Namen ein Gesicht geben: Der Arbeitskreis Stolpersteine erinnerte an die Reichspogromnacht''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141228112752/http://remszeitung.de/2014/11/9/den-namen-ein-gesicht-geben-der-arbeitskreis-stolpersteine-erinnerte-an-die-reichspogromnacht/ |date=28. 12. 2014 }} In: ''Rems-Zeitung'', 9. novembar 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schwäbisch Gmünd]] | |- |[[Schwäbisch Hall]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-13}} | align="right" | 21 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.schwaebischhall.de/buergerstadt/geschichte/gedenkorte-fuer-ns-opfer/innenstadt.html |title=Gedenkorte in der Innenstadt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=20. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150320092051/http://www.schwaebischhall.de/buergerstadt/geschichte/gedenkorte-fuer-ns-opfer/innenstadt.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Schwalmstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2004-02}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Schwalmstadt]] |- |[[Schwedt/Oder]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-25}} | align="right" | 17 | align="right" | 4. juni 2013<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Schwelm]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-19}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Schwerin]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-16}} | align="right" | 51 | align="right" | 8. mart 2014<ref>[https://www.svz.de/nachrichten/newsticker-nord/neue-stolpersteine-erinnern-in-schwerin-an-ns-opfer-id5943356.html ''Neue Stolpersteine erinnern in Schwerin an NS-Opfer.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140311023611/https://www.svz.de/nachrichten/newsticker-nord/neue-stolpersteine-erinnern-in-schwerin-an-ns-opfer-id5943356.html|date=11. 3. 2014}} In: ''[[Schweriner Volkszeitung]]'', 10. mart 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schwerin]] | |- |[[Schwerte]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-05}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schwerte]] | |- |[[Schwielowsee (Gemeinde)|Schwielowsee]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 1. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.aktionsbuendnis-brandenburg.de/stolperstein/gertrud-feiertag |title=erster Stolperstein Schwielowsee |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160602225438/http://www.aktionsbuendnis-brandenburg.de/stolperstein/gertrud-feiertag |archive-date=2. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.blickpunkt-brandenburg.de/nachrichten/potsdam-mittelmark/artikel/11833.html |title=Stolperstein für Marie Goslich |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052520/http://www.blickpunkt-brandenburg.de/nachrichten/potsdam-mittelmark/artikel/11833.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Seeheim-Jugenheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-10}} | align="right" data-sort-value="13" | mind. 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.seeheim-jugenheim.de/index.php/rathaus-service/aktuelles/aktuelles-stolpersteine |title=Stolpersteine erinnern in Seeheim-Jugenheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150511075200/http://www.seeheim-jugenheim.de/index.php/rathaus-service/aktuelles/aktuelles-stolpersteine |archive-date=11. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Seelow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-08}} | align="right" | 12 | align="right" | 8. august 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Seesen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-25}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>[http://www.stadtverwaltung-seesen.de/B%C3%BCrgerservice/Stadtinfo/index.php?La=1&NavID=1601.15&object=tx|1601.97.1&sub=0 "Stolpersteine“ – Gegen das Vergessen]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Segnitz]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-12}} | align="right" | 4 | align="right" | <ref>[http://www.majnpost.de/regional/kitzingen/Stolpersteine-gesetzt;art773,7438982 Segnitz Stolpersteine gesetzt]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Sehnde]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-12-03}} | align="right" | 9 | align="right" | 3. decembar 2012<ref>[http://www.myheimat.de/sehnde/gedanken/sehnde-stolpersteine-gegen-das-vergessen-d2471743.html Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | | |- |[[Selb]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2011-07-02}} | align="right" | 4 | align="right" | <ref>[http://www.selb-live.de/news/984-stolpersteine-erinnern-an-geschichte.html Stolpersteine in Selb]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Selb]] |- |[[Seligenstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-07}} | align="right" | 43 | align="right" | 4. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.seligenstadt.de/index.phtml?sNavID=1803.231&La=1 |title=Stolpersteine in Seligenstadt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141228131256/http://www.seligenstadt.de/index.phtml?sNavID=1803.231&La=1 |archive-date=28. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolperstein (Seligenstadt)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Seligenstadt]] |- |[[Selm]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-10}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Senftenberg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-10}} | align="right" | 13 | align="right" | 27. Januar 2013<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Senftenberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Senftenberg]] |- |[[Siegburg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-06-24}} | align="right" | 77 | align="right" | 13. februar 2014<ref name="Chronik2003" /><ref>{{Cite web |url=http://www.general-anzeiger-bonn.de/region/rhein-sieg-kreis/siegburg/gunter-demnig-verlegt-gedenksteine-fuer-juedische-familie-article1266652.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402164847/http://www.general-anzeiger-bonn.de/region/rhein-sieg-kreis/siegburg/gunter-demnig-verlegt-gedenksteine-fuer-juedische-familie-article1266652.html |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Siegburg]] |- |[[Siegen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-03}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Siegen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Siegen]] |- |[[Singen (Hohentwiel)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-13}} | align="right" data-sort-value="50" | ca. 50 | align="right" | 10. mart 2013<ref>[http://www.suedkurier.de/region/kreis-konstanz/singen/Singen-bekommt-weitere-Stolpersteine;art372458,5935024 ''Singen bekommt weitere Stolpersteine'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Singen (Hohentwiel)]] | |- |[[Soest]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-12}} | align="right" | 36 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Soest]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Soest]] |- |[[Solingen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" | 107 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www2.solingen.de/C12572F80037DB19/0/A6D009B0515D1757C125751900434EB7?OpenDocument |title=neue Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304064527/http://www2.solingen.de/C12572F80037DB19/0/A6D009B0515D1757C125751900434EB7?OpenDocument |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Solingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Solingen]] |- |[[Spangenberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-08}} | align="right" | 29 | align="right" | 13. maj 2012<ref>[http://www.hna.de/lokales/melsungen/anstoss-stolpersteine-2316048.htmlneue Anstoß für 13 neue Stolpersteine]</ref> | | |- |[[Sprendlingen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-28}} | align="right" | 13 | align="right" | 1. februar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.sprendlingen.de/fhaupt.php?do=xb9e7x |title=Informationen zum Arbeitskreis „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305185114/http://www.sprendlingen.de/fhaupt.php?do=xb9e7x |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Springe]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[St. Ingbert]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2014-08-19}} | align="right" | 19 | align="right" | {{SortDate|2015-04-20}}<ref>[http://www.wochenspiegelonline.de/content/nachrichten/gemeinden/st-ingbert/article/stolpersteine-werden-verlegt/ ''Stolpersteine werden verlegt'' St. Inbert]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[St. Wendel]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2011-04-09}} | align="right" | 20 | align="right" | 17. novembar 2012<ref>[http://www.saarbruecker-zeitung.de/saarland/stwendel/Gunter-Demnig-St-Wendel-Nohfelden-Stolpersteine;art2799,4515036 Steine wider das Vergessen]</ref> | | |- |[[Stade]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-04-19}} | align="right" | 21 | align="right" | 21. februar 2011 | | |- |[[Stadtlohn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-24}} | align="right" data-sort-value="9" | mind. 9 | align="right" | 9. decembar 2014<ref>[http://www.muensterlandzeitung.de/staedte/stadtlohn/Erinnern-an-verfolgte-Familie;art959,1850489Steine Erinnern an verfolgte Familie]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Stadtoldendorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-12-15}} | align="right" | 11 | align="right" | 15. decembar 2007 | | |- |[[Stahnsdorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-10}} | align="right" | 2 | align="right" | {{SortDate|2009-03-10}}<ref>[http://www.pnn.de/pm/160991/ ''Entrechtet, ermordet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150613024016/http://www.pnn.de/pm/160991/ |date=13. 6. 2015 }} Verlegung Stahnsdorf</ref> | | |- |[[Staßfurt]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-14}} | align="right" | 23 | align="right" | 26. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stassfurt.de/index.php?id=131049000191&cid=131049023654 |title=stassfurt.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=22. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422205344/https://www.stassfurt.de/index.php?id=131049000191&cid=131049023654 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Staßfurt]] |- |[[Stavenhagen]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Stegen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2004-07}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://geschichtsatlas.de/~gc21/stegen2004.htm |title=Stolpersteine in Stegen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202061217/http://geschichtsatlas.de/~gc21/stegen2004.htm |archive-date=2. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Steinfurt]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-19}} | align="right" | 31 | align="right" | 24. juli 2007<ref>[http://www.stolpersteine-steinfurt.de/ Stolperstein-Initiative Steinfurt]</ref><ref>[http://wiki-de.genealogy.net/Borghorst_%28Steinfurt%29/Stolpersteine GenWiki Borghorst]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Steinfurt]] | <!-- Steinheim Ortsteil von Hungen, siehe dort --> |- |[[Stendal]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-18}} | align="right" | 6 | align="right" | 2./3. august 2011 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Stendal]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Stendal]] |- |[[Stockach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-10-04}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>[http://www.suedkurier.de/region/blitzmeldungen/kreis_konstanz/stockach/Am-4-oktobar-werden-Stolpersteine-verlegt;art3818,2781944 Am 4. oktobar werden Stolpersteine verlegt]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.suedkurier.de/region/kreis-konstanz/stockach/Stolpersteine-vor-vier-Haeusern;art372461,2258875 Stolpersteine vor vier Häusern]</ref> | | |- |[[Stralsund]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2006-08-25}} | align="right" | 52 | align="right" | 8. novembar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.stralsundwiki.de/index.php/Stolpersteine |title=''Stolpersteine'' im Stralsund-Wiki |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150630062741/http://www.stralsundwiki.de/index.php/Stolpersteine |archive-date=30. 6. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Stralsund]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Stralsund]] |- |[[Straubing]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-08-13}} | align="right" data-sort-value="10" | 18 | align="right" | 24. april 2013<ref>[http://www.koetztinger-zeitung.de/anzeigen/archiv/artikel/2013/04/25/stolpern-um-nicht-darueber-hinwegzusehen Stolpern, um nicht darüber hinwegzusehen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Straubing]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Straubing]] |- |[[Strausberg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-10}} | align="right" | 14 | align="right" | 19. juli 2007<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Stuttgart]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2003-10-10}} | align="right" | 787 | align="right" | 28. decembar 2014<ref>[http://www.stolpersteine-stuttgart.de/ Stolpersteine für Stuttgart]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Stuttgart]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Stuttgart]] |- |[[Südlohn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-20}} | align="right" | 21 | align="right" | <ref>[http://www.suedlohn.de/index.php?id=181 Aktion Stolpersteine Südlohn]</ref> | | |- |[[Süßen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-16}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.suessen.de/stolpersteine-in-suessen.html |title=Stolpersteine in Süßen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130705064316/http://www.suessen.de/stolpersteine-in-suessen.html |archive-date=5. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Suhl]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-24}} | align="right" | 30 | align="right" | | | |- |[[Sulingen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-20}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Syke]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-11}} | align="right" | 18 | align="right" | <ref>''„Stolpersteine“ Der Erinnerung einen Namen geben. Informationen zu den achtzehn Syker „Stolpersteinen“, verlegt am 11. juni 2006 und 18. april 2007 von Gunter Demnig. Eine Dokumentation zur Geschichte der jüdischen Gemeinde in Syke von [[Hermann Greve]].'' (Hrsg.: Stadt Syke), Syke 2007</ref> | | |- |[[Sylt (Gemeinde)|Sylt]]<!-- Ortsteile Westerland und Keitum --> |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-07}} | align="right" | 2 | align="right" | 2008-05<ref name="akens" /><ref>[http://www.stadt-westerland.de/content/view/281/54.html „Stolpersteine" in Westerland]</ref> | | |- |[[Tabarz/Thür. Wald]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 10. maj 2013<ref>[http://gotha.thueringer-allgemeine.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Stolperstein-in-Tabarz-verlegt-1927887545 Stolperstein in Tabarz verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Tabarz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine im Landkreis und in der Stadt Gotha]] |- |[[Telgte]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Telgte]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Telgte]] |- |[[Teltow]]<!-- inkl. Ortsteile Seehof und Ruhlsdorf --> |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-07}} | align="right" | 16 | align="right" | 7. decembar 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Teupitz]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2004-10}} | align="right" | 3 | align="right" | <ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Themar]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-19}} | align="right" | 7 | align="right" | 20. mart 2014<ref>[http://www.insuedthueringen.de/lokal/hildburghausen/hildburghausen/Sieben-Stolpersteine-gegen-das-Vergessen;art83436,3221081 Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | align="center" | | |- |[[Torgelow]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Tornesch]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-04-19}} | align="right" | 1 | align="right" | 19. april 2010 | | |- |[[Treuenbrietzen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-12}} | align="right" | 2 | align="right" | 12. decembar 2006<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Trier]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-02-12}} | align="right" | 11<ref>[http://www.fwg-trier.com/nachrichten/stolpersteine-verlegt-fuer-11-juedische-abiturienten-des-fwg-2202-352.html Stolpersteine verlegt für jüdische Abiturienten]</ref> | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-trier.de/ |title=Stolpersteine in Trier |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141218073605/http://stolpersteine-trier.de/ |archive-date=18. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Troisdorf]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-17}} | align="right" | 21 | align="right" | 6. decembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://stolpersteine.taxi-troisdorf.de/ |title=Stolpersteine – Troisdorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=25. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925125848/http://stolpersteine.taxi-troisdorf.de/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Troisdorf]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Troisdorf]] |- |[[Tübingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-25}} | align="right" | 27 | align="right" | 23. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.tagblatt.de/Home/nachrichten/tuebingen_artikel,-Stolpersteine-geben-Nazi-Opfern-ihre-Namen-zurueck-_arid,154782.html |title=''Stolpersteine geben Nazi-Opfern ihre Namen zurück'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103091122/http://www.tagblatt.de/Home/nachrichten/tuebingen_artikel,-Stolpersteine-geben-Nazi-Opfern-ihre-Namen-zurueck-_arid,154782.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://old.stiftskirche-tuebingen.de/aktuelles.php?mId=11091&cId=146 |title=''„Stolperstein“ für Richard Gölz'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20150103000000/http://old.stiftskirche-tuebingen.de/aktuelles.php?mId=11091&cId=146 |archive-date=3. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Tübingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Tübingen]] |- |[[Überlingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-09}} | align="right" data-sort-value="5" | mind. 5 | align="right" | 13. mart 2013<ref>[http://www.suedkurier.de/region/bodenseekreis-oberschwaben/ueberlingen/Nazi-Unrecht-8222-Stolpersteine-8220-erinnern-an-Familie-Levi;art372495,5953758 „Stolpersteine“ erinnern an Familie Levi]</ref> | | |- |[[Uedem]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-02-26}} | align="right" | 38 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.uedem.de/C125722D004DBAC3/html/40F9F36FD64FDCBFC1257BC1002F3D6C?opendocument&nid1=02431 |title=Stolpersteine in Uedem |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=17. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150717040810/http://www.uedem.de/C125722D004DBAC3/html/40F9F36FD64FDCBFC1257BC1002F3D6C?opendocument&nid1=02431 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Uetersen]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2012-03-02}} | align="right" | 3 | align="right" | <ref>[http://www.spd-uetersen.de/index.php?id=15&sub=2&aktuell=20&PHPSESSID=4n94lfavsda86jip98bu4c6vs0 Drei Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Uetersen]] | |- |[[Ulm]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2015-05-26}} | align="right" | 14 | align="right" | 26. maj 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.swp.de/ulm/lokales/ulm_neu_ulm/Stolpersteine-erinnern-in-Ulm-an-Holocaust-Opfer;art4329,3233495 |title=''Stolpersteine in Ulm'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=28. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528070610/https://www.swp.de/ulm/lokales/ulm_neu_ulm/Stolpersteine-erinnern-in-Ulm-an-Holocaust-Opfer;art4329,3233495 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Unna]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-14}} | align="right" data-sort-value="264" | mind. 264 | align="right" | {{SortDate|2014-06-06}}<ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-unna-kamen-bergkamen-holzwickede-und-boenen/100-stolperstein-erinnert-an-unnaer-juden-id6713925.html |title=WAZ 100. Stolperstein erinnert an Unnaer Juden |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924153313/http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-unna-kamen-bergkamen-holzwickede-und-boenen/100-stolperstein-erinnert-an-unnaer-juden-id6713925.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Unna]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Unna]] |- |[[Uslar]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-01-23}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.sollingschule-uslar.de/themen/news/stolpersteine/index.html |title=Das Projekt „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120731234011/http://www.sollingschule-uslar.de/themen/news/stolpersteine/index.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Uslar]] | |- |[[Vallendar]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-07}} | align="right" | 12 | align="right" | 24. februar 2014<ref>[http://www.rhein-zeitung.de/region/lokales/koblenz_artikel,-Stolpersteine-in-Vallendar-erinnern-an-juedische-Schicksale-_arid,1114008.html Stolpersteine in Vallendar erinnern an jüdische Schicksale]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Vechta]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-10}} | align="right" | 20 | align="right" | 11. mart 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.vechta.de/Kultur-Bildung/Stolpersteine.aspx |title=Stolpersteine Vechta |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703195330/http://www.vechta.de/Kultur-Bildung/Stolpersteine.aspx |archive-date=3. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Veitshöchheim]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-29}} | align="right" | 15 | align="right" | 1. oktobar 2009<ref>[http://www.majnpost.de/regional/wuerzburg/15-Stolpersteine-verlegt;art736,5311090 15 Stolpersteine verlegt]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | |- |[[Velbert]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-28}} | align="right" data-sort-value="26" | mind. 26 | align="right" | 7. mart 2014<ref>[http://www.wz-newsline.de/lokales/kreis-mettmann/velbert/14-weitere-stolpersteine-erinnern-an-opfer-der-nazis-1.1578199 14 weitere Stolpersteine]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Velbert]] | |- |[[Velten]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}} | align="right" | 4 | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}}<ref name="moz.de"/> | | |- |[[Verden (Aller)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-10-16}} | align="right" | 85 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Verden (Aller)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Verden]] |- |[[Viernheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-25}} | align="right" | 18 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.viernheim.de/unsere-stadt/bildungundkultur/stadtarchiv/stolpersteine.html |title=Erste Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150708072848/http://www.viernheim.de/unsere-stadt/bildungundkultur/stadtarchiv/stolpersteine.html |archive-date=8. 7. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Viersen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-02}} | align="right" | 28 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.viersen.de/C125704A004B545A/html/F2B73189383B4936C12571A40039F5DC?opendocument&nid1=24445 |title=„Stolpersteine“ – Erinnerung an die Opfer des NS-Regimes in Viersen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120319025407/http://www.viersen.de/C125704A004B545A/html/F2B73189383B4936C12571A40039F5DC?opendocument&nid1=24445 |archive-date=19. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Vilseck]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-26}} | align="right" | 5 | align="right" | 16. juli 2010 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Vilseck]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Vilseck]] |- |[[Vilshofen an der Donau]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-01-27}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Vilshofen an der Donau]] | <!-- Vitte Ortsteil von Hiddensee; siehe dort --> |- |[[Vlotho]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-03-10}} | align="right" | 12 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.mendel-grundmann-gesellschaft.de/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=61 |title=Stolpersteine in Vlotho |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304065548/http://www.mendel-grundmann-gesellschaft.de/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=61 |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Vlotho]] | |- |[[Vöhringen (Iller)]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-10}} | align="right" data-sort-value="17" | mind. 17 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.augsburger-allgemeine.de/illertissen/Sichtbare-Zeichen-gegen-das-Vergessen-id26947921.html |title=Stolpersteine erinnern in Vöhringen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161210023115/http://www.augsburger-allgemeine.de/illertissen/Sichtbare-Zeichen-gegen-das-Vergessen-id26947921.html |archive-date=10. 12. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Völklingen]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-05}} | align="right" | 13 | align="right" | 18. mart 2013<ref>[http://www.voelklingen-im-wandel.de/vk-stolpersteine.php Die Stolpersteine in Völklingen]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Vreden]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-06-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Waldkappel]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-01-25}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>[http://www.waldkappel.de/w3a/cms/Aktuelles/Verlegung_von_Stolpersteinen.330451.html;jsessionid=87EEE2D9FD5BB570183D62A1B0975F32 Verlegung der ersten Stolpersteine in Harmuthsachsen]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Waldrach]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-23}} | align="right" | 6 | align="right" | 23. februar 2007<ref>[http://www.volksfreund.de/nachrichten/region/trierland/aktuell/Heute-in-der-Zeitung-fuer-Trier-Land-Hier-wohnte-Josef-Meyer;art8128,1301222 Bericht über die Erstverlegung ''Hier wohnte Josef Meyer'' ]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Waldrach]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Waldrach]] |- |[[Walldorf (Baden)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-02}} | align="right" | 20 | align="right" | 2. maj 2010<ref>[http://www.walldorf.de/2010/?seite=95 Verlegung der Stolpersteine in Walldorf (Baden)]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Walldorf (Baden)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Walldorf (Baden)]] |- |[[Walsrode]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-30}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2011-11-30}}<ref>[https://geschichtswerkstatthannover.wordpress.com/2009/11/16/30-11-2009-verlegung-von-stolpersteinen-in-walsrode-14-uhr/ ''Stolpersteine in Walsrode'']</ref> | | |- |[[Waltershausen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-09}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Waltershausen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine im Landkreis und in der Stadt Gotha]] |- |[[Walzbachtal]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-06}} | align="right" | 6 | align="right" | 6. novembar 2008<ref>[http://www.alemannia-judaica.de/joehlingen_synagoge.htm Jöhlingen (Gemeinde Walzbachtal, Kreis Karlsruhe)]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Walzbachtal]] |- |[[Waren (Müritz)]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-09}} | align="right" | 4 | align="right" | 9. novembar 2008<ref>[http://de.news.yahoo.com/17/20081109/tde-unbekannte-stoeren-gedenkfeier-fuer-08c524b_1.html Unbekannte stören Gedenkfeier für Juden in Waren]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Warendorf]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-10-14}} | align="right" data-sort-value="20" | mind. 20 | align="right" | 28. Januar 2014<ref>[http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Warendorf/Warendorf/Stolperstein-Initiative-Weitere-Stolpersteine-werden-verlegt Weitere Stolpersteine werden verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | |- |[[Warstein]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2015-03-16}} | align="right" | 12 | align="right" | {{SortDate|2015-03-16}}<ref>[http://www.soester-anzeiger.de/lokales/warstein/stolpersteine-erinnern-juedische-mitbuerger-warstein-4825441.html Stolpersteine erinnern an jüdische Mitbürger in Warstein]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Warstein]] |- |[[Wassenberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-12}} | align="right" | 10 | align="right" | 15. decembar 2011<ref name="Stolpersteine verlegt"/> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wassenberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wassenberg]] |- |[[Weeze]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-01}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>[https://www.weeze.de/C12575FC00360427/html/B10E8A756681997DC12576B80048FF61?opendocument Stolpersteine Weeze]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Weeze]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Weeze]] |- |[[Weilerswist]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-09}} | align="right" data-sort-value="9" | mind. 9 | align="right" | 11. mart 2012<ref>[http://energieundgelassenheit.de/artikel/chor-leuchtfeuer/verlegung-stolpersteine-in-weilerswist vierte Stolpersteinverlegung in Weilerswist]</ref> | | |- |[[Weimar]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-23}} | align="right" | 17 | align="right" | 7. novembar 2013<ref>[http://weimar.tlz.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Neue-Spur-des-Erinnerns-17-Stolperstein-in-Weimar-387124665 17. Stolperstein verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Weingarten (Baden)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-07}} | align="right" | 15 | align="right" | 7. maj 2007<ref>[http://ka.stadtwiki.net/Stolpersteine_Weingarten Stadtwiki Karlsruhe: Stolpersteine Weingarten]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Weingarten (Baden)]] | align="center" | |- |[[Weingarten (Württemberg)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-17}} | align="right" | 3 | align="right" | 15. mart 2014<ref>[http://www.schwaebische.de/region/oberschwaben/weingarten/stadtnachrichten-weingarten_artikel,-Stolpersteine-erinnern-an-Nazi-Terror-_arid,5424839.html Stolpersteine erinnern an Nazi-Terror]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Weingarten (Württemberg)]] |- |[[Weinheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-06}} | align="right" | 44 | align="right" | 24. mart 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.weinheim.de/servlet/PB/menu/1279703_l1/index.html?QUERYSTRING=Stolpersteine |title=Weinheim: Die ersten „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409074920/http://www.weinheim.de/servlet/PB/menu/1279703_l1/index.html?QUERYSTRING=Stolpersteine |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Weinheim]] | |- |[[Weisenheim am Berg]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-07}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Weissach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-01}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Weißenfels]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-15}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Wermelskirchen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2002-05-17}} | align="right" | 9 | align="right" | 17. maj 2002<ref name="Chronik2003">[https://web.archive.org/web/20040110192117/http://www.stolpersteine.com/chronik.htm Stolperstein-Chronik vom 21. novembar 2003]</ref> | | |- |[[Werne]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-29}} | align="right" | 40 | align="right" | {{SortDate|2014-01-27}}<ref>[http://www.wa.de/lokales/werne/werne-widmet-holocaust-gedenktag-juedischen-buergern-weitere-stolpersteine-3312030.html Stolpersteine erinnern]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Werne]] | |- |[[Wernigerode]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-14}} | align="right" | 22 | align="right" | 15. april 2009<ref>[http://www.volksstimme.de/nachrichten/lokal/wernigerode/653426_22-Taefelchen-aus-Messing-als-Erinnerung-an-juedisches-Leid.html 22 Stolpersteine als Erinnerung]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Wernigerode]] | |- |[[Wertheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-29}} | align="right" | 75 | align="right" | <ref>[http://www.fnweb.de/region/majn-tauber/wertheim-freudenberg-kulsheim-kreuzwertheim/eine-wichtige-initiative-gegen-das-vergessen-1.983731 Eine wichtige Initiative gegen das Vergessen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Wertheim]] | |- |[[Wesel]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-03}} | align="right" data-sort-value="10" | 84 | align="right" | {{SortDate|2015-04-29}}<ref>{{Cite web |url=https://www.wesel.de/de/aktuelles/rege-beteiligung-an-der-sechsten-stolpersteinverlegung-in-wesel./ |title=Rege Beteiligung an der sechsten Stolpersteinverlegung in Wesel. |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=19. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719220744/https://www.wesel.de/de/aktuelles/rege-beteiligung-an-der-sechsten-stolpersteinverlegung-in-wesel./ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Wesseling]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-12-13}} | align="right" | 8 | align="right" | 13. decembar 2014<ref>[http://www.wesseling.de/verwaltung/presseservice/pressemitteilungen/106090100000049933.php ''Die ersten „Stolpersteine“ werden verlegt / Erinnerung an jüdische Familien, die von den Nazis ermordet wurden.'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pressemitteilung der Stadt Wesseling</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Westerkappeln]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-01}} | align="right" | 8 | align="right" | 1. mart 2014<ref>[http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Steinfurt/Westerkappeln/Bildhauer-Gunter-Demnig-verlegt-Stolpersteine-Acht-Mahnmale-fuer-Westerkappeln ''Acht Mahnmale für Westerkappeln.'']{{Mrtav link}} In: ''[[Westfälische Nachrichten]]'', 2. mart 2014</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Westerkappeln]] |- |[[Wettenberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-08-26}} | align="right" | 8 | align="right" | 3. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Wettenberg/Artikel,-Stolpersteine-gegen-Vergessen-in-Wettenberg-_arid,538417_regid,1_puid,1_pageid,33.html |title=''Stolpersteine gegen Vergessen in Wettenberg'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924022400/http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Wettenberg/Artikel,-Stolpersteine-gegen-Vergessen-in-Wettenberg-_arid,538417_regid,1_puid,1_pageid,33.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wettenberg]] <!-- Westerland Ortsteil der Gemeinde Sylt; siehe dort --> |- |[[Wettin-Löbejün]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-07}} | align="right" | 2 | align="right" | 7. maj 2013<ref name="MZ 2013">Kornelia Privenau: ''[http://www.mz-web.de/halle-saalekreis/holocaust-opfer-stolpersteine-sind-gelegt,20640778,22707830.html Stolpersteine sind gelegt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130606231749/http://www.mz-web.de/halle-saalekreis/holocaust-opfer-stolpersteine-sind-gelegt,20640778,22707830.html|date=6. 6. 2013}}'', [[Mitteldeutsche Zeitung]], 7. maj 2013. Abgerufen am 26. juli 2014.</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wettin-Löbejün]] |- |[[Wetzlar]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-22}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.wetzlar.de/showobject.phtml?La=1&object=tx%7C370.8865.1%3F%3D0 |title=Stolpersteine in Wetzlar |access-date=24. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160406015717/http://www.wetzlar.de/showobject.phtml?La=1&object=tx%7C370.8865.1%3F%3D0 |archive-date=6. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wetzlar]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wetzlar]] |- |[[Weyhe]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-07}} | align="right" | 2 | align="right" | 7. novembar 2011 | | |- |[[Wiesbaden]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-15}} | align="right" | 527 | align="right" | 31. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.am-spiegelgasse.de/willkommen-in-der-spiegelgasse/geschichte-und-erinnerung/stolpersteine/ |title=Aktives Museum Spiegelgasse für Deutsch-Jüdische Geschichte in Wiesbaden e. V.: Stolpersteine in Wiesbaden |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=18. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518092537/http://www.am-spiegelgasse.de/willkommen-in-der-spiegelgasse/geschichte-und-erinnerung/stolpersteine/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Wiesbaden]] | |- |[[Wiesloch]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-15}} | align="right" | 15 | align="right" | 16. novembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.lokalmatador.de/article/f33e6b7c3dd84ab7870fa8b59a72cc34/nachrichten/politik/erste-stolpersteine-in-wiesloch-verlegtErste |title=„Stolpersteine“ in Wiesloch verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150408173530/http://www.lokalmatador.de/article/f33e6b7c3dd84ab7870fa8b59a72cc34/nachrichten/politik/erste-stolpersteine-in-wiesloch-verlegtErste |archive-date=8. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Wildeshausen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-01}} | align="right" | 12 | align="right" | 1. mart 2014<ref>[http://www.nwzonline.de/oldenburg-kreis/politik/zwoelf-stolpersteine-werden-verlegt_a_13,5,3685788056.html ''Zwölf Stolpersteine werden verlegt.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 22. februar 2014</ref> | align="center" | | |- |[[Willich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-02-06}} | align="right" data-sort-value="62" | mind. 62 | align="right" | 8. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=https://www.stadt-willich.de/de/kulturundbildung/stolpersteine/%26nid1%3D11226_51447 |title=Stadt Willich: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220124160803/https://www.stadt-willich.de/de/kulturundbildung/stolpersteine/%26nid1%3D11226_51447 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Wiltingen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-24}} | align="right" | 5 | align="right" | 24. februar 2007<ref>[http://www.konz.eu/vg_konz/.../Stolpersteine/TV_Meyer_300807.pdf Zurück zu den Wurzeln]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wiltingen]] |- |[[Windeck]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-09-17}} | align="right" | 61 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Windeck]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Windeck]] |- |[[Winsen (Luhe)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-26}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Winsen (Luhe)]] | |- |[[Wismar]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-01}} | align="right" | 17 | align="right" | <ref>[http://www.wismar.de/B%C3%BCrger/Kultur-/-Freizeit-/-Sport/Stadtarchiv/Projekte/Stolpersteine Stolpersteine in Wismar]</ref> | | |- |[[Wissen (Stadt)]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-12-17}} | align="right" | 7 | align="right" | 28. Januar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.wissen.eu/Leben-Wohnen/Historisches/Stolpersteine |title=Stolpersteine in Wissen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150415090306/http://wissen.eu/Leben-Wohnen/Historisches/Stolpersteine |archive-date=15. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wissen (Verbandsgemeinde)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in der Verbandsgemeinde Wissen]] |- |[[Witten]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-04-04}} | align="right"| 108 | align="right" | 12. novembar 2019 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Witten]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Witten]] |- |[[Wittenberge]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-11}} | align="right" | 24 | align="right" | 9. august 2011<ref>[http://www.wittenberge.de/seite/65112/stolpersteine.html wittenberge.de: ''Stolpersteine in Wittenberge'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wittenberge]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wittenberge]] |- |[[Wittenburg]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-08}} | align="right" | 2 | align="right" | 8. mart 2014<ref>[http://www.ndr.de/regional/mecklenburg-vorpommern/stolpersteine181.html Stolpersteine geben Opfern ihre Namen zurück]</ref> | | align="center" | |- |[[Wittichenau]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-26}} | align="right" | 5 | align="right" | <ref>[http://stolpersteine.wittichenauer-pfadfinder.de/stolperstein-verlegungbekommt Stolperstein-Verlegung]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wittichenau]] |- |[[Wittlich]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-22}} | align="right" | 2 | align="right" | 22. februar 2014<ref>[http://www.meistermann-gesellschaft.de/html/projekte.html Stolperstein-Initiative für Wittlich]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wittlich]] |- |[[Woltersdorf (bei Berlin)|Woltersdorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-25}} | align="right" | 2 | align="right" | 25. juli 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Worms]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-06}} | align="right" data-sort-value="76" | mind. 76 | align="right" | 1. oktobar 2008<ref>[http://www.warmajsa.de/index.php?id=5950 Stolpersteine in Worms]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.worms.de/de/tourismus/sehenswertes/listen/stolpersteine.php Übersicht der verlegten Stolpersteine in Worms]</ref> | | |- |[[Wriezen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-23}} | align="right" | 2 | align="right" | 23. septembar 2013<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Wülfrath]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-28}} | align="right" | 1 | align="right" | 28. februar 2008<ref>[http://www.rp-online.de/public/article/mettmann/538430/Ein-Stein-fuer-Johanna-Beyth.html Wülfrath: Ein Stein für Johanna Beyth]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Wuppertal]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-01-07}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wuppertal]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wuppertal]] |- |[[Würselen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-12}} | align="right" | 28 | align="right" | 15. decembar 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.aachener-zeitung.de/lokales/nordkreis/stolperstein-erinnert-an-tragische-geschichte-1.336567 |title=Stolperstein erinnert an tragische Geschichte |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101155/http://www.aachener-zeitung.de/lokales/nordkreis/stolperstein-erinnert-an-tragische-geschichte-1.336567 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Würzburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-17}} | align="right" | 430 | align="right" | 1. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-wuerzburg.de/ |title=Würzburger Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409145905/http://www.stolpersteine-wuerzburg.de/ |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Würzburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Würzburg]] |- |[[Wurzen]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-03}} | align="right" | 10 | align="right" | 26. septembar 2013<ref>[http://www.ndk-wurzen.de/Aktuelles/Stolpersteine-erinnern-an-Kaufmannsfamilie-Luchtenstein/42d1767s10/ Stolpersteine erinnern an Kaufmannsfamilie]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Wyk auf Föhr]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2004-08-22}} | align="right" | 1 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | |- |[[Xanten]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-12}} | align="right" | 37 | align="right" | 30. novembar 2007<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/xanten/reihe-der-stolpersteine-ist-komplett-aid-1.974986 Reihe der Stolpersteine ist komplett]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Xanten]] | |- |[[Zehdenick]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-30}} | align="right" | 3 | align="right" | 30. septembar 2006<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zehdenick]] | |- |[[Zeitz]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-25}} | align="right" | 10 | align="right" | 26. novembar 2012 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Zeitz]] <!-- Zepernick Ortsteil von Panketal; siehe dort --> |- |[[Zell (Mosel)]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-23}}<ref>{{Cite web |url=http://www.zell-mosel.com/html/seiten_unsere_Stadt/stadtbote/Stadtbote_2015/stadtbote_4.html |title=Zeller Stadtbote 'Stolpersteine wurden in Zell (Mosel) und Zell-Merl verlegt.' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304043828/http://www.zell-mosel.com/html/seiten_unsere_Stadt/stadtbote/Stadtbote_2015/stadtbote_4.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="right" data-sort-value="12" |12 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zell (Mosel)]] | |- |[[Zerbst/Anhalt]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-29}} | align="right" | 40 | align="right" | 15. oktobar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.volksstimme.de/nachrichten/lokal/zerbst/579545_40-Stolpersteine-erinnern-an-die-Ermordung-Zerbster-Juden.html |title=40 „Stolpersteine“ erinnern |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=30. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141230234953/http://www.volksstimme.de/nachrichten/lokal/zerbst/579545_40-Stolpersteine-erinnern-an-die-Ermordung-Zerbster-Juden.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Zittau]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2005-07-27}} | align="right" data-sort-value="8" | mind. 8 | align="right" | <ref>[http://www.hillerschevilla.de/cms/de/121/Stolpersteine-fuer-Zittau Stolpersteine für Zittau]</ref> | align="center" | | |- |[[Zossen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-20}} | align="right" | 7 | align="right" | 30. novembar 2012<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zossen]] | |- |[[Zwickau]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2003-06-16}} | align="right" data-sort-value="7" | mind. 7 | align="right" | <ref name="zwickau">{{Cite web |url=https://www.zwickau.de/de/aktuelles/pressemitteilungen/2004/06/15725_3.php.php |title=Stolpersteine in Zwickau |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828201120/https://www.zwickau.de/de/aktuelles/pressemitteilungen/2004/06/15725_3.php.php |archive-date=28. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |} == Francuska == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Francuskoj}} == Hrvatska == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Hrvatskoj}} == Italija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Italiji}} == Luksemburg == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Luksemburgu}} == Holandija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Holandiji}} == Norveška == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Norveškoj}} == Poljska == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Poljskoj}} == Rumunija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Rumuniji}} == Russland == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad | '''Oblast''' ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Kromy (Orjol)|Kromy]] | {{RU-ORL}} | align="right" | {{SortDate|2013-07-30}} | align="right" | | align="right" | 30. juli 2013 | | |- | [[Orjol]] | {{RU-ORL}} | align="right" | {{SortDate|2013-07-30}} | align="right" | | align="right" | 30. juli 2013 | | |} == Schweiz == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! '''Kanton''' ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- |[[Kreuzlingen]] | {{ZID|CH-TG}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-08}} | align="right" | 2 | align="right" | 8. septembar 2013<ref>[http://www.nzz.ch/aktuell/schweiz/erste-stolpersteine-in-der-schweiz-1.18144848 ''Erste «Stolpersteine» in der Schweiz.''] In: ''[[Neue Zürcher Zeitung]]'', 5. septembar 2013</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kreuzlingen]] |} == Slowakei == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! '''Kraj''' ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Banská Bystrica]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-31}} | align="right" | | align="right" | 18. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Bratislava]] | [[Bratislavský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-22}} | align="right" | | align="right" | 22. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Brezno (Slovačka)|Brezno]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-31}} | align="right" | | align="right" | 31. oktobar 2012 | align="center" | | |- | [[Častá]] | [[Bratislavský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-22}} | align="right" | | align="right" | 22. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Halič]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-22}} | align="right" | | align="right" | 22. juli 2013 | align="center" | | |- | [[Komárno]] | [[Nitriansky kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-26}} | align="right" | | align="right" | 26. juli 2013 | align="center" | | |- | [[Lučenec]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-18}} | align="right" | | align="right" | 18. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Prešov]] | [[Prešovský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-23}} | align="right" | | align="right" | 23. juli 2013 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine (Prešov)]] | |- | [[Ratková]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-18}} | align="right" | | align="right" | 18. septembar 2014 | align="center" | | |} == Slovenija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Sloveniji}} == Spanien == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! Region ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Navàs]] | align="right"|{{ES-CT}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-09}} | align="right" | 3 | align="right" | 9. april 2015 <ref>{{Cite web |url=http://www.catalangovernment.eu/pres_gov/AppJava/government/news/282268/navas-municipality-spanish-state-commemorate-nazi-victims-stolperstein-plaques.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304042604/http://www.catalangovernment.eu/pres_gov/AppJava/government/news/282268/navas-municipality-spanish-state-commemorate-nazi-victims-stolperstein-plaques.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |} == Tschechien == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! Regija ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Boršice]] | [[Zlínský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-18}} | | align="right" | 18. juli 2013 | | |- | [[Brno]] | [[Jihomoravský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2010-06-09}} | | align="right" | 16. juni 2011 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Brno]] | |- | [[České Budějovice]] | [[Jihomoravský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-14}} | | align="right" | 14. septembar 2014 | | <!-- České Budějovice siehe bei Budweis --> |- | [[Český Těšín]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-30}} | | align="right" | 30. oktobar 2012 | | |- | [[Chlum u Třeboně]] | [[Jihočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-17}} | | align="right" | 17. juli 2013 | | <!-- Debř Teil der Stadt Mladá Boleslav, siehe dort --> |- | [[Děčín]] | [[Ústecký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-12}} | | align="right" | 12. septembar 2014 | | |- | [[Doubrava u Orlové]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-16}} | | align="right" | 16. septembar 2014 | | |- | [[Havlíčkův Brod]] | [[Kraj Vysočina]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-15}} | | align="right" | 15. septembar 2014 | | |- | [[Horažďovice]] | [[Plzeňský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-14}} | | align="right" | 14. septembar 2014 | | |- | [[Kolín]] | [[Středočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2008-10-10}} | | align="right" | 6. novembar 2009 | | |- | [[Kostelec nad Orlicí]] | [[Královéhradecký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-29}} | | align="right" | 29. oktobar 2012 | | |- | [[Krnov]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-19}} | | align="right" | 19. septembar 2014 | | |- | [[Kroměříž]] | [[Zlínský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-16}} | | align="right" | 16. septembar 2014 | | |- | [[Mikulov]] | [[Jihomoravský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-30}} | | align="right" | 30. oktobar 2012 | | |- | [[Milovice nad Labem]] | [[Středočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-13}} | | align="right" | 13. septembar 2014 | | |- | [[Mladá Boleslav]] | [[Středočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-13}} | | align="right" | 13. septembar 2014 | | |- | [[Olomouc]] | [[Olomoucký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2011-06-16}} | | align="right" | 16. septembar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Olomouc]] | |- | [[Ostrava]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2010-06-10}} | | align="right" | 10. juni 2010 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ostrava]] | |- | [[Pacov]] | [[Kraj Vysočina]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-14}} | | align="right" | 14. septembar 2014 | | |- | [[Pilsen]] | [[Plzeňský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-28}} | | align="right" | 28. oktobar 2012 | | |- | [[Prag]] | [[Prag]] | align="right" | {{SortDate|2008-10-08}} | | align="right" | 17. juli 2013 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Prague]] | |- | [[Příbor]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-19}} | | align="right" | 19. juli 2013 | | |- | [[Ratenice]] | [[Středočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-29}} | | align="right" | 29. oktobar 2012 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ratenice]] | |- | [[Slavkov u Brna]] | [[Jihomoravský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-15}} | | align="right" | 15. septembar 2014 | | |- | [[Svitavy]] | [[Pardubický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-15}} | | align="right" | 15. septembar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Svitavy]] | |- | [[Teplice]] | [[Ústecký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2011-06-15}} | | align="right" | 17. juli 2013 | | |- | [[Tišnov]] | [[Okres Brno-venkov]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-15}} | | align="right" | 15. septembar 2014 | | |- | [[Třebíč]] | [[Kraj Vysočina]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-18}} | | align="right" | 18. juli 2013 | | |- | [[Žatec]] | [[Ústecký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-12}} | | align="right" | 12. septembar 2014 | | |} == Ukraine == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! '''[[Liste der Oblaste der Ukraine|Oblast]]''' ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Perejaslaw-Chmelnyzkyj]] | [[Oblast Kiew]] | align="right" | {{SortDate|2009-07-03}} | align="right" | 4 | align="right" | 3. juli 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.kiew.diplo.de/Vertretung/kiew/de/05/Meldungen__RK__2009/Stolpersteine__PK.html |title=Deutsche Botschaft Kiew: ''„Stolpersteine“ in der Ukraine '' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090704114212/http://www.kiew.diplo.de/Vertretung/kiew/de/05/Meldungen__RK__2009/Stolpersteine__PK.html |archive-date=4. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> | | |} == Ungarn == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! Regija ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Balatonfüred]] | [[Mitteltransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-24}} | align="right" | 3 | align="right" | 27. august 2007<ref name="macskako">[https://web.archive.org/web/20121018070017/http://www.macskako.net/ ungarische Stolperstein-Projektseite]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Balatonfüred]] | |- | [[Békéscsaba]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2012-09-30}} | align="right" | | align="right" | 30. septembar 2012 | align="center" | | |- | [[Budapest]] | [[Mittelungarn]] | align="right" | {{SortDate|2007-04-27}} | align="right" | | align="right" | 20. septembar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Budapest]] | |- | [[Celldömölk]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-21}} | align="right" | | align="right" | 21. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Kiskunhalas]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-19}} | align="right" | 4 | align="right" | 19. juni 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kiskunhalas]] | |- | [[Kisvárda]] | [[Nördliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-22}} | align="right" | 1 | align="right" | 22. juni 2007<ref name="macskako" /> | | |- | [[Kőszeg]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2010-07-23}} | align="right" | | align="right" | 23. juli 2010 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kőszeg]] | |- | [[Magyarmecske]] | [[Südtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-21}} | align="right" | | align="right" | 21. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Makó]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-20}} | align="right" | 4 | align="right" | 20. juni 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Makó]] | |- | [[Mátészalka]] | [[Nördliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-22}} | align="right" | 1 | align="right" | 22. juni 2007<ref name="macskako" /> | | |- | [[Nagykanizsa]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-28}} | align="right" | 4 | align="right" | 28. august 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Nagykanizsa]] | |- | [[Nagykőrös]] | [[Mittelungarn]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-18}} | align="right" | 1 | align="right" | 18. juni 2007<ref name="macskako" /> | | |- | [[Pécs]] | [[Südtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-30}} | align="right" data-sort-value="8" | mind. 8 | align="right" | 21. septembar 2014<ref name="macskako" /> | | |- | [[Sopron]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-23}} | align="right" | | align="right" | 23. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Szeged]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-20}} | align="right" | 5 | align="right" | 20. juni 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Szeged]] | |- | [[Szentes]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2012-09-29}} | align="right" | | align="right" | 29. septembar 2012 | align="center" | | |- | [[Szolnok]] | [[Nördliche Große Tiefebene]] | align="right" | | align="right" | 3 | align="right" | <ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Szolnok]] | |- | [[Szombathely]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-29}} | align="right" | 4 | align="right" | 29. august 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Szombathely]] | |- | [[Újfehértó]] | [[Nördliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-21}} | align="right" | 1 | align="right" | 21. juni 2007<ref name="macskako" /> | | |- | [[Zalaegerszeg]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-28}} | align="right" | 3 | align="right" | 28. august 2007<ref name="macskako" /> | | |} == Fußnoten == <references group="F" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.stolpersteine.eu/chronik/ Chronik] auf der Projektseite stolpersteine.eu [[Kategorija:Stolpersteine]] 05m4rb5p94xn85mnvvxmcnir8wgamzs Kobilje (Slovenija) 0 399556 3713639 3656445 2025-06-10T21:15:29Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3611872 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kobilje |vrsta = Općina <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Občina Kobilje |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = 58 Kobilje (4494075382).jpg |opis_slike = Kobilje, detalj |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = Občina Kobilje grb.gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 41| širina_sekundi = 07| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 23| dužina_sekundi = 37| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 186 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 19.736 |površina općina = 19.736 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 618 |stanovništvo grad = |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 31.37 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Robert Ščap |gradonačelnik stranka = [[Slovenska ljudska stranka|SLS]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9227 Kobilje |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.kobilje.si/ Općina Kobilje] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Kobilje''' ({{jez-hu|Kebeleszentmárton}}) je naseljeno mjesto i općina u [[Slovenija|Sloveniji]], u [[Pomurska statistička regija|Pomurskoj regiji]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazilo se u sastavu stare općine [[Lendava (Slovenija)|Lendava]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, općina, odn. naseljeno mjesto Kobilje je imala 618 stanovnika. === Općina Kobilje === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=13. 11. 2015 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 658 || 570 || 618 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Lendava (Slovenija)|Lendava]].''</small> === Kobilje (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 658 || 570 || 618 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Kobilje}} {{stub-općina-Slovenija}} {{Kobilje}} {{Gradovi i općine u Pomurskoj regiji}} {{Općine Slovenije}} [[Kategorija:Općine u Sloveniji]] [[Kategorija:Općine u Pomurskoj regiji]] [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] [[Kategorija:Naselja u Kobilju]] [[Kategorija:Kobilje|*]] qqlijboial558uda244cgxkl3l4bn3g Rakičan 0 408549 3713638 3669652 2025-06-10T21:13:51Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3613517 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Rakičan |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = GradRakican1.JPG |opis_slike = Rakičanski grad |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Murska Sobota]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 39| širina_sekundi = 02| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 44| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 185 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 9.207 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 1560 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9000 Murska Sobota |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Križ na pokopališču Rakičan.jpg|mini|280px|Rakičan, križ na seoskom groblju]] '''Rakičan''' ({{jez-hu|Battyánfalva}}) je naseljeno mjesto u sastavu gradske općine [[Murska Sobota]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazio se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Rakičan je imao 1.560 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=24. 2. 2016 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 1.241 || 1.523 || 1.560 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Murska Sobota}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] dyiz1x43ohe660ptcerd2wwk8q6xum6 Bratonci 0 416404 3713641 3650331 2025-06-10T21:16:12Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3610533 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Bratonci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Kapela v Bratoncih.jpg |opis_slike = Bratonci, rimokatolička kapela |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Beltinci]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 37| širina_sekundi = 06| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 56| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 180 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 3.182 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 698 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9231 Beltinci |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Pil1 s Kristusom.jpg|mini|280px|Bratonci, pil]] '''Bratonci''' ({{jez-hu|Murabaráti}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Beltinci]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Bratonci su imali 698 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=28. 8. 2016 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 712 || 705 || 698 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Beltinci}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] 5cnjcymy7dexlki0pxgb7qp86klr620 Sebeborci 0 416418 3713633 3705534 2025-06-10T21:11:25Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3613739 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Sebeborci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Kapela Sebeborci 3.jpg |opis_slike = Sebeborci, rimokatolička kapela |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Moravske Toplice]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 42| širina_sekundi = 30| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 58| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 222 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 7.820 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 473 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9221 Martjanci |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Stara kmecka iza, Sebeborci.JPG|mini|280px|Sebeborci, stara seoska kuća]] '''Sebeborci''' ({{jez-hu|Szentbibor}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Moravske Toplice]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Sebeborci su imali 473 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=28. 8. 2016 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 500 || 485 || 473 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Moravske Toplice}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] 56s841g4tk5jbzryhfnj2onprp7gw4m Spomen-park Vraca 0 418371 3713684 3635316 2025-06-11T06:53:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713684 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sarajevo Vraca Spomen Park 2.jpg|thumb|Monument u Spomen-parku]] '''Spomen-park Vraca''' nalazi se u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Lokacija == Spomen-park nalazi se na dominantnoj koti, na prostoru od oko 6 ha, oko austrougarske tvrđave, u dijelu sarajevskog naselja Vraca, na sjevernim padinama [[Trebević]]a. Prostor kompleksa je sa svih strana ograničen kolskim komunikacijama. Položaj kompleksa u odnosu na grad je takav da on dominira iznad [[Grbavica (naselje)|Grbavice]] i Kovačića. == Historija == [[Datoteka:Sarajevo Vraca Fort 1.jpg|thumb|Tvrđava Vraca]] U toku 1898. Godine, [[Austro-Ugarska]] na obroncima [[Trebević]]a, na južnom dijelu grada, izgradila je vojnu tvrđavu. Na austrougarskim kartama lokacija označena je imenom VRATCA (mala vrata). Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], kada je Sarajevo bilo u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj državi Hrvatskoj]], objekat tvrđave Vraca pretvoren je u službeno stratište i gubilište gdje su ubijani građani grada Sarajeva. Istovremeno vršena su i deportiranja građana Sarajeva u [[Nacizam|nacističke]] logore širom Evrope. Do decembra 1942. godine iz Sarajeva, bez suđenja, odvedeno je u koncentracione logore preko 1300 ljudi. Budući da su Vraca, postala sinonim otpora i borbe građana protiv [[Fašizam|fašizma]], na ovom mjestu izgrađen je i otvoren 25. novembra 1981. godine Spomen-park, a tvrđavi je data muzejska namjena. U atriju bilo je upisano 9.091 ime žrtava rata koje su ubijene u Sarajevu i oko njega. [[Rat u Bosni i Hercegovini|U ratu 1992-1995]]. godine, tokom [[Opsada Sarajeva|Opsade Sarajeva]], spomen park služio je kao mjesto odakle je grad Sarajevo gađan iz teškog topovskog naoružanja i snajpera. Tada, i jedno vrijeme nakon rata, cijeli kompleks je devastiran, kako tvrđava i pojedinačna spomen-obilježja, tako i parkovske površine, platoi, stepeništa i dr. == Opis == Kompleks Spomen-parka se sastoji od sljedećih elemenata/sadržaja: ulazni plato, obilježje na stratištu, skulptura - spomenik Ženi borcu, vidikovac, vječna vatra sa fontanom, ceremonijalni plato, obilježje posvećeno poginulim borcima grada, obilježje narodnim herojima sa kosturnicom, obilježje posvećeno borcima pokreta otpora u gradu sa Titovim priznanjem borcima u okupiranim gradovima, obilježje žrtvama fašizma sa Titovom porukom, izložba “Svjedočanstvo o borbi” smještena u tvrđavi, obilježje posvećeno jedinicama NOV-e koje su učestvovale u operaciji oslobođenja Sarajeva.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2559 |title=Spomen-park Vrace |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=24. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180924102228/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2559 |url-status=dead }}</ref> Spomen-park Vraca proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-Amra%C4%8C.pdf |title=AMRA ČUSTO - KOLEKTIVNA MEMORIJA GRADA Vječna vatra i Spomen-park Vraca |work=Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Sarajevo |access-date=13. 9. 2019 |archive-date=16. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240616094749/https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-Amra%C4%8C.pdf |url-status=dead }}</ref> == Literatura == * Darko Karačić, Tamara Banjeglav, Nataša Govedarica, Asocijacija alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (acipS) Zmaja od Bosne 8 71 000 Sarajevo Sarajevo, 2012 -RE:VIZIJA PROŠLOSTI. Službene politike sjećanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Spomen-park Vraca}} * [http://sarajevski.ba/vraca-spomenik-koji-umire/13366 Spomenik koji umire] {{Sarajevo}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Spomenici narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini]] g4f86wzxouxrz8i1dgy5g5ylok96yj4 Musculi pectinati 0 421864 3713596 3632961 2025-06-10T18:11:09Z LovGvo 137918 3713596 wikitext text/x-wiki {{Italic title|Musculi pectinati}} {{Infokutija anatomija | Ime = Pektinatni mišići | Latinski =''Musculi pectinati atrii dextri'', <br>''Musculi pectinati atrii sinistri'' | GraySubject = 138 | GrayPage = 529 | Image = Gray internal structure of heart.png | Caption = Presjek srca na kojem je prikazana međukomorska pregrada.<br>(Pektinatni mišići su obilježeni u centru lijevo.) | Image2 = | Caption2 = | System = | Precursor = | MeshName = | MeshNumber = | DorlandsPre = m_22 | DorlandsSuf = 12550106 }} '''Raščešljani mišići''' ('''musculi pectinati''') su paralelni grebenovi u zidovima [[srčana pretkomora|srčanih pretkomora]]. Tako su imenovani zbog sličnosti s zubacima češlja, kao u [[Pekten (biologija)|pektenu]]. Iza grebena (''[[crista terminalis]]'') [[desna pretkomora|desne pretkomore]] unutrašnja površina je glatka. Raščešljani mišići čine dio zida ispred toga, kao dodatak desnoj pretkomori.<ref>Guyton, A. C., Hall, J. E. (2006): Textbook of Medical Physiology (11th ed.); Elsevier Saunder, Philadelphia, {{ISBN|0-7216-0240-1}}</ref><ref name=<"Campbell">{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref> U [[leva pretkomora|lijevoj pretkomori]] su ovi mišići nešto manji nego u [[desna pretkomora|desnoj pretkomori]] i ograničeni su na unutrašnje površine njene aurikule. To je zbog embriološka porijekla aurikule, koju pravi pretkomora. Neki izvori navode da su češljasti mišići korisni u povećavanju snage kontrakcije, bez značajnog povećanja srčane mase. Češljasti mišići pretkomora se razlikuju od [[trabeculae carneae]] koji se nalaze na unutrašnjim zidovima obje komore. ==Također mogledajte== *[[Srčani mišić]] *[[Srčana pretkomora]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Pectinate muscle}} {{srce}} mkqcy0qb33ltc62yizysd0bprz8z8sj Beznovci 0 429183 3713635 3693328 2025-06-10T21:12:44Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3610422 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Beznovci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Vaško gasilski dom Beznovci.jpg |opis_slike = Beznovci, vatrogasni dom |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Puconci]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 56| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 232 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 2.770 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 169 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9265 Bodonci |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Beznovci''' ({{jez-hu|Búzahely}}, {{jez-de|Pernstein}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Puconci]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Beznovci su imali 169 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=12. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 184 || 174 || 169 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1952. nastalo spajanjem naselja '''Novi Beznovci''' i '''Stari Beznovci''' koja su ukinuta.''</small> ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Puconci}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] gel7j8ryoh507azd2krl1lgt9uvn41h Brezovci (Puconci) 0 429188 3713632 3707029 2025-06-10T21:10:09Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3610624 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Brezovci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Vaško gasilski dom Brezovci.jpg |opis_slike = Brezovci, vatrogasni dom |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Puconci]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 42| širina_sekundi = 21| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 16| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 203 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 4.228 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 255 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9201 Puconci |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Kapela Brezovci.jpg|mini|280px|Brezovci, rimokatolička kapela]] '''Brezovci''' ({{jez-hu|Vasnyíres}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Puconci]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Brezovci su imali 255 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=12. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 278 || 264 || 255 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1984. povećano za dio naselja [[Predanovci]].''</small> ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Brezovci, Puconci}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Puconci}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] 0ahfajq1pojlymvc1lu18kohha9rp28 Krnci 0 429244 3713634 3705488 2025-06-10T21:12:09Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3612073 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Krnci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Zvonik v Krncih.jpg |opis_slike = Krnci, kapelica |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Moravske Toplice]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 44| širina_sekundi = 04| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 35| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 239 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 2.629 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 59 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9221 Martjanci |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Krnci''' ({{jez-hu|Lendvakislak}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Moravske Toplice]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Krnci su imali 59 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=14. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 63 || 59 || 59 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Moravske Toplice}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] qbyo5w2hu6lyk1w5zdvrz9lm4eqa2b4 Kupšinci 0 429248 3713602 3712308 2025-06-10T19:33:33Z Doncsecz~bswiki 2894 3713602 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kupšinci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Kipsinci5.JPG |opis_slike = Glavna ulica u Kupšincima |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Murska Sobota]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 195 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 5.833 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 362 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9000 Murska Sobota |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Kupšinci''' ({{jez-hu|Murahalmos}}, [[prekmurski jezik|prekmurski]]: ''Kipšinci,'' {{jez-de|Küpschintzen}}) su naseljeno mjesto u sastavu gradske općine [[Murska Sobota]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Kupšinci su imali 362 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=14. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 360 || 361 || 362 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Murska Sobota}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] 0uv04m9w1ctwc37ug849lj6n5mryfup 3713605 3713602 2025-06-10T20:33:59Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] 3612116 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kupšinci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Kapela v Kupšincih.jpg |opis_slike = Kupšinci, rimokatolička kapela |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Murska Sobota]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 195 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 5.833 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 362 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9000 Murska Sobota |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Kriz, kupsinski cintor.jpg|mini|280px|Kupšinci, križ]] '''Kupšinci''' ({{jez-hu|Murahalmos}}, {{jez-de|Küpschintzen}}) su naseljeno mjesto u sastavu gradske općine [[Murska Sobota]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Kupšinci su imali 362 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=14. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 360 || 361 || 362 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Murska Sobota}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] b5atlcdrg87urwfqudan6t404q0y1ad 3713606 3713605 2025-06-10T20:34:46Z AnToni 2325 Zaštitio je stranicu "[[Kupšinci]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (ističe 20:34, 17 juni 2025 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (ističe 20:34, 17 juni 2025 (UTC))) 3612116 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kupšinci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Kapela v Kupšincih.jpg |opis_slike = Kupšinci, rimokatolička kapela |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Murska Sobota]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 195 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 5.833 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 362 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9000 Murska Sobota |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Kriz, kupsinski cintor.jpg|mini|280px|Kupšinci, križ]] '''Kupšinci''' ({{jez-hu|Murahalmos}}, {{jez-de|Küpschintzen}}) su naseljeno mjesto u sastavu gradske općine [[Murska Sobota]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Kupšinci su imali 362 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=14. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 360 || 361 || 362 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Murska Sobota}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] b5atlcdrg87urwfqudan6t404q0y1ad Kuštanovci 0 429249 3713637 3679867 2025-06-10T21:13:27Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3612125 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Kuštanovci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Kapela Kuštanovci.jpg |opis_slike = Kuštanovci, rimokatolička kapela |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Puconci]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 40| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 11| dužina_sekundi = 15| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 320 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 5.871 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 181 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9202 Mačkovci |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Gasilski dom Kuštanovci.jpg|mini|280px|Kuštanovci, vatrogasni dom]] '''Kuštanovci''' ({{jez-hu|Gesztenyés}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Puconci]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Kuštanovci su imali 181 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=14. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 217 || 194 || 181 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Puconci}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] c0d7jgbp1r2ipgptroxfzlq7dumqpf4 Polana (Murska Sobota) 0 429299 3713642 3642058 2025-06-10T21:16:25Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3613214 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Polana |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Vaško gasilski dom Polana.jpg |opis_slike = Polana, vatrogasni dom |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Murska Sobota]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 52| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 08| dužina_sekundi = 19| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 194 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 2.283 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 209 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9000 Murska Sobota |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Polana''' ({{jez-hu|Vaspolony}}) je naseljeno mjesto u sastavu gradske općine [[Murska Sobota]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Polana je imala 209 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=16. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 215 || 198 || 209 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Polana, Murska Sobota}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Murska Sobota}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] ahj69qbqza1dkm2q3gar8rdo8vznffm Poznanovci 0 429302 3713636 3689736 2025-06-10T21:13:09Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] 3658072 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Poznanovci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Kapela Poznanovci1.jpg |opis_slike = Poznanovci, luteranska kapela |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Puconci]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 15| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 07| dužina_sekundi = 43| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 258 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 3.731 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 190 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9202 Mačkovci |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Vaško gasilski dom Poznanovci.jpg|mini|280px|Poznanovci, vatrogasni dom]] '''Poznanovci''' ({{jez-hu|Pálhegy}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Puconci]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Poznanovci su imali 190 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=16. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 228 || 211 || 190 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Puconci}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] 5z8wwgt2i819rbx59myh0miwvw2xcy8 Tešanovci 0 429345 3713640 3652842 2025-06-10T21:15:44Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3614379 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Tešanovci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Katoliška kapela v Tešanovcih.jpg |opis_slike = Tešanovci, rimokatolička kapela |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Moravske Toplice]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 40| širina_sekundi = 47| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 14| dužina_sekundi = 17| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 185 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 7.373 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 371 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9221 Moravske Toplice |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Evangeličanski zvon v Tešanovcih.jpg|mini|280px|Tešanovci, luteranska kapela]] '''Tešanovci''' ({{jez-hu|Mezővár}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Moravske Toplice]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Tešanovci su imali 371 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=17. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 416 || 375 || 371 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1989. smanjeno za dio naselja koji je priključen naselju [[Suhi Vrh (Moravske Toplice)|Suhi Vrh]].''</small> == Galerija == ===Seoski križevi=== <gallery> Datoteka:Tisanovski kriz, cintor (1886).JPG Datoteka:Tisanovski kriz.JPG </gallery> ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Moravske Toplice}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] kqsg37j0dok66zwck8rdqrxfytuwzok Zenkovci 0 429388 3713603 3615051 2025-06-10T19:34:09Z Doncsecz~bswiki 2894 slika 3713603 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Zenkovci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Zenkouvci2.JPG |opis_slike = Zenkovci, glavna ulica |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Puconci]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 24| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 49| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 221 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 4.213 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 371 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9265 Bodonci |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Zenkovci''' ({{jez-hu|Zoltánháza}}, {{jez-de|Zelting}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Puconci]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Zenkovci su imali 371 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=18. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 437 || 354 || 371 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Puconci}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] pufip86n0t1ethc2lj98m87sztodie5 3713604 3713603 2025-06-10T20:33:30Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[User talk:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3615051 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Sloveniji <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Zenkovci |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Gasilski dom Zenkovci.jpg |opis_slike = Zenkovci, vatrogasni dom |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |statistička regija = [[Pomurska statistička regija|Pomurska]] |općina = [[Puconci]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 46| širina_minuta = 43| širina_sekundi = 24| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 04| dužina_sekundi = 49| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 221 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = 4.213 |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 371 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 9265 Bodonci |pozivni broj = (+386) 2 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Slovenija | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Zenkovci''' ({{jez-hu|Zoltánháza}}, {{jez-de|Zelting}}) su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Puconci]], regija [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Slovenija]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazili su se u sastavu stare općine [[Murska Sobota]]. ==Stanovništvo== Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Zenkovci su imali 371 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="3" | Broj stanovnika po popisima<ref>{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=18. 4. 2017 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}</ref> |- | [[1991]] || [[2002]] || [[2011]] |- | 437 || 354 || 371 |- |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} {{stub-naselje-Slovenija}} {{Puconci}} [[Kategorija:Naselja u Sloveniji]] [[Kategorija:Naselja u Pomurskoj regiji]] 3f7afi5cswg30sbjhspz31fzokntz2b Spisak džamija u Rusiji 0 447075 3713675 3510500 2025-06-11T05:03:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713675 wikitext text/x-wiki '''Spisak džamija u Rusiji''' obuhvata samo najpoznatije džamije u [[Rusija|Rusiji]]. S obzirom na činjenicu da je najveća država na svijetu, s relativno velikim brojem muslimana, te njenom, u historijskom kontekstu gledano povezanošću sa islamom, na teritoriji ove transkontinentalne države nalazi se veliki broj [[džamija]]. Prema nekim procjenama taj broj iznosi oko 8.000 džamija.<ref>{{cite web |title=Osam hiljada džamija: U kojoj europskoj zemlji živi najviše muslimana |url=https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/svijet/osam-hiljada-dzamija-u-kojoj-europskoj-zemlji-zivi-najvise-muslimana/262041 |website=www.radiosarajevo.ba |access-date=4. 7. 2018}}</ref><ref>{{cite web |title=Delegacija Mešihata okončala posjetu Islamskoj zajednici u Rusiji |url=http://sandzakpress.net/delegacija-mesihata-okoncala-posjetu-islamskoj-zajednici-u-rusiji |website=sandzakpress.net |access-date=4. 7. 2018 |archive-date=8. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180408063328/http://sandzakpress.net/delegacija-mesihata-okoncala-posjetu-islamskoj-zajednici-u-rusiji |url-status=dead }}</ref> == Spisak džamija == Spisak džamija je poredan po abecednom redu mjesta gdje se džamija nalazi, nije kompletan i može se proširiti. {|class="wikitable sortable" |- !Džamija !class=unsortable|Slika !Grad ![[Ruski federalni subjekt|Federalni subjekt]] !class=unsortable|Godina izgradnje/napomena |- valign=top |[[Bijela džamija u Astrahanu]] |[[Datoteka:Астрахань._Белая_мечеть.JPG|120px]] |[[Astrahan]] |[[Astrahanska oblast]] |1810. |- valign=top |[[Crna džamija u Astrahanu]] |[[Datoteka:Астрахань._Черная_мечеть.jpg|120px]] |Astrahan |Astrahanska oblast | |- valign=top |[[Crvena džamija u Astrahanu]] |[[Datoteka:Астрахань._Красная_мечеть.JPG|120px]] |Astrahan |Astrahanska oblast | |- valign=top |[[Džamija Aleksejevka]] | |[[Aleksejevka (Baškortostan)|Aleksejevka]] |[[Baškortostan]] | |- valign=top |[[Džamija Azija]] | |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] | |- valign=top |[[Džamija Gufran]] | |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] |1909.<ref>{{cite web |title=Džamija na padini iznad Ufe |url=http://posredi.ru/blog10_10_5_Sob_metchet.html |website=posredi.ru |access-date=4. 7. 2018}}</ref> (nova džamija izgrađena 1994) |- valign=top |[[Džamija Hakimija]] | |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] |Prvobitno izgrađena 1908. (zatvorena i pretvorena u školu 1930; prvobitna funkcija vraćena 2002) |- valign=top |[[Džamija hadži Hamze]] | |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] |2006. |- valign=top |[[Džamija Ihlas]] | |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] |2001. |- valign=top |[[Džamija Munira]] | |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] |2011. |- valign=top |[[Džamija Sufija]] | |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] | |- valign=top |[[Džamija Salavat]] |[[Datoteka:Mechet_Salavat.JPG|120px]] |[[Salavat (Rusija)|Salavat]] |[[Baškortostan]] |1985. |- valign=top |[[Džamija u Učali]] |[[Datoteka:Мечеть г. Учалы.jpg|120px]] |[[Učala]] |[[Baškortostan]] |1994. |- valign=top |[[Džamija Zejnule Rasulev]] |[[Datoteka:Мечеть имени Зайнуллы Ишана.jpg|120px]] |[[Učala]] |[[Baškortostan]] |2009. |- valign=top |[[Džamija hadži Hamze (Ufa)|Džamija hadži Hamze]] |[[Datoteka:Hamza4.JPG|120px]] |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] |2006. |- valign=top |[[Lala Tulip džamija]] |[[Datoteka:Ljalja-Tjulpan.jpg|120px]] |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] |1998. |- valign=top |[[Džamija dvadesetpet poslanika]] |[[Datoteka:Mechet_25_prorokov.JPG|120px]] |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] |2010. |- valign=top |[[Stara džamija (Ufa)|Stara džamija]] |[[Datoteka:UfaBashkirMosque.jpg|120px]] |[[Ufa]] |[[Baškortostan]] |1830. |- valign=top |[[Memorijalna džamija]] |[[Datoteka:Memorial_mosque.jpg|120px]] |[[Moskva]] |Moskva |1830. |- valign=top |[[Moskovska saborna džamija]] |[[Datoteka:Moscow_Cathedral_Mosque_01-2016.jpg|120px]] |[[Moskva]] |Moskva |1904. |- valign=top |[[Stara džamija (Moskva)|Stara džamija]] |[[Datoteka:Moscow_HistoricalMosque2.jpg|120px]] |[[Moskva]] |Moskva |1712. |- valign=top |[[Džamija Ahmeda Kadirova]] |[[Datoteka:Groz-50.PNG|120px]] |[[Grozni]] |[[Čečenija]] |2008. |- valign=top |[[Džamija u Čeboksariju]] |[[Datoteka:Groz-50.PNG|120px]] |[[Čeboksari]] |[[Čuvašija]] |2005. |- valign=top |[[Velika džamija u Mahačkali]] |[[Datoteka:Джума_мечеть_Махачкалы.jpeg|120px]] |[[Mahačkala]] |[[Dagestan]] |1996. |} == Također pogledajte == {{Commons category|List of mosques in Russia}} * [[Islam u Rusiji]] == Reference == {{Reference}} {{Spisak džamija u Evropi}} [[Kategorija:Spiskovi|Džamija]] [[Kategorija:Džamije u Rusiji|*]] [[Kategorija:Spiskovi džamija po državama|Rusija]] [[Kategorija:Islam u Rusiji]] [[Kategorija:Džamije u Evropi]] bxu5fq8od33oilqstl5li92ya502mfx Spisak zemalja po stopi nezaposlenosti 0 447718 3713683 3643301 2025-06-11T06:45:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713683 wikitext text/x-wiki [[File:Unemployment rate map of the world (ILO).svg|thumb|Stopa nezaposlenosti po zemlju u 2013.]] Ovo je '''spisak zemalja po stopi nezaposlenosti'''. Metode obračuna i prezentacije stope nezaposlenosti variraju od zemlje do zemlje. {| class="wikitable sortable" |+ |- style="background:#ececec; vertical-align:top;" !Zemlja!! data-sort-type="number" | Stopa nezposlenosti (%) !! Izvori / datum informacije |- |{{flag|Afganistan}}||35.0||2008<ref name="CIA">{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2129.html|title=CIA The World Factbook|publisher=[[CIA]]|access-date=14. 2. 2017|archive-date=21. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821073349/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2129.html|url-status=dead}}</ref> |- |{{flag|Albanija}}||12.5||2018 (K1)<ref>{{cite web|url=http://www.instat.gov.al/en/themes/labour-market-and-education/employment-and-unemployment-from-lfs/|title=Instituti i Statistikave|last=|first=|date=|website=|publisher=Instituti i Statistikave – Tiranë|access-date=6. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170313090356/http://www.instat.gov.al/al/themes/tregu-i-pun%C3%ABs/publications/books/2016/anketa-tremujore-e-forcave-t%C3%AB-pun%C3%ABs,-t4-2016.aspx|archive-date=13. 3. 2017|df=}}</ref> |- |{{flag|Alžir}}||11.2||2015 (septembar)<ref>{{cite web|url=http://www.ons.dz/IMG/pdf/DSEmploi0915.pdf |title=Emploi et Chômage |publisher=Office National des Statistiques |date= |access-date=6. 5. 2015}}</ref> |- |''{{flag|Američka Samoa}} ([[Sjedinjene Američke Države]])''|| 46.9 ||2011 (april)<ref>{{cite web|url=http://americansamoarenewal.org/sites/default/files/resource_documents/Am%20Sam%20Disaster%20NEG%20WFD%20Plan.pdf|title=American Samoa National Emergency Grant (AS NEG) – Workforce Development Plan|publisher=AS NEG|date=30. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013}}</ref> |- |{{flag|Andora}}||2.9||2013 |- |''{{flag|Angvila}} ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])''||7.8||2013 (juli)<ref>{{cite web |url=http://www.gov.ai/statistics/labour_force_survey.htm |title=Statistics |publisher=Anguilla Statistics Department |year=2002 |access-date=24. 2. 2013 |archive-date=25. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025123117/http://www.gov.ai/statistics/labour_force_survey.htm |url-status=dead }}</ref> |- |{{flag|Antigva i Barbuda}}||11.0||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Argentina}}||7.2||2017 (K4)<ref>{{cite web|url=https://www.indec.gov.ar/uploads/informesdeprensa/EPH_cont_4trim17.pdf|title=Informes Tecnicos. Trabajos e Ingresos. INDEC|last=|first=|date=20. 3. 2018|work=INDEC|archive-url=https://web.archive.org/web/20180413043343/https://www.indec.gov.ar/uploads/informesdeprensa/EPH_cont_4trim17.pdf|archive-date=13. 4. 2018|dead-url=|access-date=}}</ref> |- |{{flag|Armenija}}||18.5||2015<ref>{{cite web|url=http://www.armstat.am/en/?nid=126&id=08010|title=Unemployment Armenia |publisher=Armenian Statistical Service of Republic of Armenia |date= |access-date=6. 5. 2016}}</ref> |- |''{{flag|Aruba}} ([[Holandija]])''||15.7||2012<ref>{{cite web |author=Country: Aruba |url=http://www.cbs.aw/cbs/manageDocument.do?dispatch=view&id=22 |title=Publications and Key Figures – Ba.1.01 People Employed, Unemployed and Not in the Labor Force, by sexe |publisher=Central Bureau of Statistics – Aruba |date= |access-date=24. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113150840/http://www.cbs.aw/cbs/manageDocument.do?dispatch=view&id=22 |archive-date=13. 11. 2012 |df= }}</ref> |- |{{flag|Australija}}||5.8||2017 (februar)<ref>{{cite web|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/mf/6202.0|title= Labour Force, Australia, Jan 2017|publisher=[[Australian Bureau of Statistics|ABS]]|access-date=17. 2. 2017}}</ref> |- |{{flag|Austrija}}||4.6||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Azerbejdžan}}||6.4||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Bahrein}}||4.1||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Bangladeš}}||4.9||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Barbados}}||9.9||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Bjelorusija}}||5.6 |2017<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html CIA World Factbook: Belarus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200430160950/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html |date=30. 4. 2020 }}. Citation: "1%... official registered unemployed; large number of underemployed workers" Official unemployment rate is lower than 1%, but it includes only registered as unemployed. ([http://telegraf.by/2011/03/unemployment_rate_in_belarus_is_less_than_1_belstat Unemployment Rate in Belarus is Less than 1%, Belstat]). [https://finance.tut.by/news582804.html Official real numbers from Belstat (26 Feb 2018)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180502013504/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html |date=2. 5. 2018 }}</ref> |- |{{flag|Belgija}}||6.0||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Beliz}}||12.9||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Bermudi}}||9.0||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Butan}}||2.6||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Bolivija}}||7.4||2015<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Bosna i Hercegovina}}||20.5||2017<ref>{{cite web|url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2017/ARS_2017G12_001_01_bos.pdf|title=State Statistics Agency|publisher=|access-date=3. 8. 2018|archive-date=20. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171120021855/http://www.bhas.ba/saopstenja/2017/ARS_2017G12_001_01_bos.pdf|url-status=dead}}</ref> |- |{{flag|Bocvana}}||20.0||2013<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Brazil}}||11.8||2018 (januar){{citation needed|date=mart 2018}} |- |''{{flag|Britanska Djevičanska ostrva}} ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])''||3.1||2007<ref>{{cite web |url=http://www.dpu.gov.vg/index.php?option=com_content&view=article&id=53&Itemid=63 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903090154/http://www.dpu.gov.vg/index.php?option=com_content&view=article&id=53&Itemid=63 |archive-date=3. 9. 2009 |title=Development Planning Unit |publisher=DPU, Virgin Islands |date= |access-date=24. 2. 2013 }}</ref> |- |{{flag|Brunej}}||6.9||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Bugarska}}||5.0||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Kambodža}}||0.5||2015<ref>"Countries with large informal sectors, such as Cambodia, Indonesia and Myanmar, continue to have high shares of vulnerable employment, in the order of 60 per cent" [https://www.cambodiadaily.com/news/cambodias-low-jobless-rate-hides-harsh-reality-106803/ Cambodia's Low Jobless Rate Hides Harsh Reality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180221041437/https://www.cambodiadaily.com/news/cambodias-low-jobless-rate-hides-harsh-reality-106803/ |date=21. 2. 2018 }}, The Cambodia Daily 29 Januar 2016.</ref> |- |{{flag|Kamerun}}||4.4 (nedostatak – 75.8) 30.0<ref name="CIA" /> (CIA procjena)||2005<ref>{{cite web |url=http://www.statistics-cameroon.org/fr5/index.php |title=Actualités |publisher=Institut National de la Statistique du Cameroun |date=15. 6. 2010 |access-date=24. 2. 2013 |archive-date=23. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190423190825/http://www.statistics-cameroon.org/fr5/index.php |url-status=dead }}</ref> |- |{{flag|Kanada}}||5.9||2018 (februar)<ref>{{cite web|url=http://www.statcan.gc.ca/tables-tableaux/sum-som/l01/cst01/lfss01a-eng.htm|date=9. 2. 2018|publisher=Statistics Canada|access-date=10. 2. 2018|title=Statistics}}</ref> |- |{{flag|Zelenortska ostrva}}||15.8||2014<ref>{{cite web|url=http://www.ine.cv/ |title=Tx. Desemprego |publisher=Portal do Instituto Nacional de Estatística |date= |access-date=6. 5. 2016}}</ref> |- |''{{flag|Kajmanska ostrva}} ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])''||4.2 ||fall 2016<ref>{{cite web|url=http://www.eso.ky/|title=Economics and Statistics Office |publisher=Cayman Islands – The Economics & Statistics Office |access-date=5. 5. 2017}}</ref> |- |{{flag|Srednjoafrička Republika}}||8.0||2001<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Čad}}||22.6||2006<ref>{{Cite report |author= |authorlink= |coauthors= |date= |title=ECOSIT2 |url=http://www.inseedtchad.com/IMG/pdf/rapport_final_ecosit2.pdf |publisher=Institut National de la Statistique, des Études Économiques et Démographiques |page=24 |quote=L enquête révèle également que le taux de chômage est élevé au Tchad car 22,6% de la population active âgée de 10 ans et pl us sont en situation de chômage. |access-date=3. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303222619/http://www.inseedtchad.com/IMG/pdf/rapport_final_ecosit2.pdf |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |{{flag|Čile}}||5.9||2015 (mart)<ref>{{cite web |url=http://www.ine.cl/canales/chile_estadistico/mercado_del_trabajo/nene/trimestrales/DEF2016/xls/101_Coyunturales_DEF2016.xls |title=Labour force – March 2016 |language=Spanish |publisher=Instituto Nacional de Estadísticas |access-date=6. 5. 2016}}</ref> |- |{{flag|Kina}}||4.1||2015<ref>{{cite web|url=https://www.focus-economics.com/country-indicator/china/unemployment |title=China – Unemployment |publisher=Xinhua |date= |access-date=6. 5. 2016}}</ref> |- |''{{flag|Kokosova ostrva}} ([[Australija]])''||6.7||2011<ref>{{cite web|url=http://stat.abs.gov.au/itt/r.jsp?RegionSummary&region=90102&dataset=ABS_REGIONAL_ASGS&geoconcept=REGION&datasetASGS=ABS_REGIONAL_ASGS&datasetLGA=ABS_REGIONAL_LGA&regionLGA=REGION&regionASGS=REGION|title=Cocos (Keeling) Islands : Region Data Summary|publisher=|access-date=3. 8. 2018|archive-date=15. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015212025/http://stat.abs.gov.au/itt/r.jsp?RegionSummary&region=90102&dataset=ABS_REGIONAL_ASGS&geoconcept=REGION&datasetASGS=ABS_REGIONAL_ASGS&datasetLGA=ABS_REGIONAL_LGA&regionLGA=REGION&regionASGS=REGION|url-status=dead}}</ref> |- |{{flag|Kolumbija}}||9.4||2017<ref>{{cite web|url=http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/boletines/ech/ech/CP_empleo_dic_17.pdf|title=Departamento Administrativo Nacional de Estadistica|last=|first=|date=|website=|publisher=DANE|access-date=30. 1. 2018}}</ref> |- |{{flag|Komori}}||6.5||2014<ref name="CIA" /> |- |''{{flag|Cookova Ostrva}}''||13.1||2005 <ref name="CIA" /> |- |{{flag|Kostarika}}||8.5||2017 (K1)<ref>{{cite web|url=http://www.inec.go.cr/ |title=Instituto Nacional de Estadística y Censos |publisher=INEC |date=17. 8. 2017 |access-date=30. 1. 2018}}</ref> |- |{{flag|Hrvatska}}||8.9||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Kuba}}||2.6||2017 <ref name=":0" /> |- |{{flag|Kipar}}||8.4||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018">{{cite|url=http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9034240/3-02072018-AP-EN.pdf/bfcf5c1a-fca8-4541-aa0a-2d5dc2e090da|title=May 2018, Euro area unemployment at 8.4%|date=2. 7. 2018|work=Eurostat Press Office}}</ref> |- |{{flag|Češka}}||2.3||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Danska}}||5.2||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Džibuti}}||60.0||2017<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Dominika}}||23.0||2000<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Dominikanska Republika}}||14.4||2010 (april)<ref>{{cite web |url=http://www.dominicantoday.com/dr/economy/2010/6/22/36093/Dominican-Republics-75-growth-births-05-more-jobs |title=Dominican Republic's 7.5% growth births 0.5% more jobs |publisher=DominicanToday.com |date= |access-date=24. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307231552/http://www.dominicantoday.com/dr/economy/2010/6/22/36093/Dominican-Republics-75-growth-births-05-more-jobs |archive-date=7. 3. 2012 |df= }}</ref> |- |{{flag|Istočni Timor}}||20.0||2006 |- |{{flag|Ekvador}}||5.5||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Egipat}}||11.3 ||2017 (K4) <ref>{{cite web|url=http://www.capmas.gov.eg/HomePage.aspx|title=الجهاز المركزي للتعبئة العامة والإحصاء|last=CAPMAS|website=www.capmas.gov.eg|access-date=17. 4. 2018}}</ref> |- |{{flag|El Salvador}}||5.5||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Ekvatorska Gvineja}}||22.3||2009<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Estonija}}||5.0||2018 (april)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |''{{flag|Evropska unija}}''||7.0||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |''{{flag|Farska ostrva}} ([[Danska]])''||2.2||2017 (avgust)<ref>{{cite web |url=http://www.hagstova.fo/fo |title=Statistics |publisher=Statistics Faroe Island |date= |access-date=24. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171123092428/http://www.hagstova.fo/fo |archive-date=23. 11. 2017 |url-status=dead }}</ref> |- |{{flag|Fidži}}||8.6||2007<ref>{{cite web |url=http://www.statsfiji.gov.fj/Census2007/census07_index2.htm |title=Overseas Merchandise Trade |publisher=Fiji Islands Bureau of Statistics |date= |access-date=24. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130121143209/http://www.statsfiji.gov.fj/Census2007/census07_index2.htm |archive-date=21. 1. 2013 |df= }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fijilive.com/news/2010/05/23/25917.Fijilive |title=Fiji targets 4.2 percent unemployment rate |publisher=Fijilive.com |date=23. 5. 2010 |access-date=24. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120320054647/http://www.fijilive.com/news/2010/05/23/25917.Fijilive |archive-date=20. 3. 2012 |df= }}</ref> |- |{{flag|Finska}}||7.9||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Francuska}}||9.2||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |''{{flag|Francuska Polinezija}} ([[Francuska]])''||11.7||2007<ref>[http://www.ispf.pf/ISPF/Chiffres/Emploi/chomage.aspx] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091113154823/http://www.ispf.pf/ISPF/Chiffres/Emploi/chomage.aspx|date=13. 11. 2009}}</ref> |- |{{flag|Gabon}}||28.0||2015<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Gruzija}}||11.8||2016<ref>{{cite web|url=http://www.geostat.ge/index.php?action=page&p_id=146&lang=eng |title=GeoStat.Ge |publisher=GeoStat.Ge |date= |access-date=3. 5. 2013}}</ref> |- |{{flag|Njemačka}}||3.4||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Gana}}||11.9||2015 <ref>{{cite web |url=https://www.myjoyonline.com/business/2017/March-26th/more-than-12-million-people-in-ghana-are-unemployed-report.php |title=Publications |publisher=Ghana Statical Service |date=26. 3. 2017 |access-date=22. 1. 2018 |archive-date=23. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180123072626/https://www.myjoyonline.com/business/2017/March-26th/more-than-12-million-people-in-ghana-are-unemployed-report.php |url-status=dead }}</ref> |- |''{{flag|Gibraltar}} ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])''||1.8||2011<ref>{{cite web |url=http://www.recruitmentgibraltar.com/unemploymentingibraltar.php |title=Recruitment Gibraltar |publisher=Recruitment Gibraltar |date= |access-date=24. 2. 2013 |archive-date=4. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180904001123/http://www.recruitmentgibraltar.com/unemploymentingibraltar.php |url-status=dead }}</ref> |- |{{flag|Grčka}}||20.1||2018 (mart)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |''{{flag|Grenland}} ([[Danska]])''||7.8||2009<ref>[http://www.stat.gl/Statistik/tabid/57/language/en-US/Default.aspx] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091030120816/http://www.stat.gl/Statistik/tabid/57/language/en-US/Default.aspx|date=30. 10. 2009}}</ref> |- |{{flag|Grenada}}||24.5||2009 (juni)<ref name="isla" /> |- |''{{flag|Guam}} ([[Sjedinjene Američke Države]])''||7.4||2014 (mart)<ref>{{cite press release|url=http://bls.guam.gov/|title=Department of Labor|publisher=Department of Labor, Guam|date=22. 3. 2014|access-date=28. 2. 2015}}</ref> |- |{{flag|Gvatemala}}||2.9||2014<ref name="CIA" /> |- |''{{flag|Guernsey}} ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])''||1.5||2010 (K2)<ref>{{cite web |url=http://www.gov.gg/ccm/navigation/government/facts---figures/labour-market/ |title=States of Guernsey |publisher=States of Guernsey |date=15. 1. 2013 |access-date=24. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111209052656/http://www.gov.gg/ccm/navigation/government/facts---figures/labour-market/ |archive-date=9. 12. 2011 |df= }}</ref> |- |{{flag|Gvajana}}||9.0||2009 (juli)<ref name="bg">{{cite web|url=http://www.stabroeknews.com/2009/business/07/10/rupturing-an-old-friendship/|title=Rupturing an old friendship|date=10. 7. 2009|publisher=|access-date=17. 7. 2018}}</ref> |- |{{flag|Honduras}}||3.9||2016<ref name="CIA" /> |- |''{{flag|Hong Kong}} ([[Kina]])''||3.3||2014 (oktobar–decembar)<ref>{{cite web|url=http://www.censtatd.gov.hk/hkstat/sub/sp200.jsp?tableID=006&ID=0&productType=8 |title=Labour Force, Unemployment and Underemployment |publisher=censtatd.gov.hk |date=19. 1. 2015 |access-date=30. 1. 2015}}</ref> |- |{{flag|Mađarska}}||3.7||2018 (april)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Island}}||1.9||2017 (oktobar)<ref>{{cite web |url=https://vinnumalastofnun.is/en/announcements/2017/11/the-labour-market-in-october-2017 |title=The labour market in October 2017 |publisher=Directorate of labour |date= |access-date=8. 12. 2017 |archive-date=8. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171208175109/https://vinnumalastofnun.is/en/announcements/2017/11/the-labour-market-in-october-2017 |url-status=dead }}</ref> |- |{{flag|Indija}}||3.4 ||2017 (januar)<ref>{{cite web |url=http://labourbureaunew.gov.in/UserContent/EUS_5th_1.pdf |title=Report on Fifth Annual Employment – Unemployment Survey |publisher=Government of India – Ministry of Labour & Employment |date= |access-date=30. 12. 2016 |archive-date=25. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161125043238/http://labourbureaunew.gov.in/UserContent/EUS_5th_1.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/unemployment-in-india-to-increase-marginally-in-2017-18-un-report/articleshow/56512962.cms|title=Unemployment in India to increase marginally in 2017-18: UN Report – Times of India|work=The Times of India|access-date=3. 3. 2017}}</ref> |- |{{flag|Indonezija}}||5.33||2017 (februar)<ref>{{cite web |url=https://www.bps.go.id/index.php/brs/1376 |title=Tingkat Pengangguran Terbuka (TPT) Sebesar 5,33 Persen |publisher=Badan Pusat Statistik |date=5. 5. 2017 |access-date=24. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171114145201/https://www.bps.go.id/index.php/brs/1376 |archive-date=14. 11. 2017 |df= }}</ref> |- |{{flag|Iran}}||10.7||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Irak}}||16.0||2012<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Irska}}||5.3||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Ostrvo Man}}||1.8||2010 (avgust)<ref>{{cite web |url=http://www.gov.im/treasury/economic/data/labour.xml |title=Archived copy |access-date=24. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100902142439/http://www.gov.im/treasury/economic/data/labour.xml |archive-date=2. 9. 2010 |df= }}</ref> |- |{{flag|Izrael}}||3.7||2018 (januar)<ref>{{cite web|url=http://www.cbs.gov.il/reader|title=data|website=www.cbs.gov.il|access-date=3. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20120804011114/http://www.cbs.gov.il/reader|archive-date=4. 8. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |{{flag|Italija}}||10.7||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Jamajka}}||13.8||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Japan}}||2.4||2018 (mart)<ref>{{Cite news|url=https://www.japantimes.co.jp/news/2018/03/02/business/economy-business/japans-jobless-rate-falls-24-year-low-2-4-january/|title=Japan’s jobless rate falls to 24-year low of 2.4% in January|date=2. 3. 2018|work=The Japan Times Online|access-date=3. 3. 2018|language=en-US|issn=0447-5763|archive-date=26. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180826005053/https://www.japantimes.co.jp/news/2018/03/02/business/economy-business/japans-jobless-rate-falls-24-year-low-2-4-january/|url-status=dead}}</ref> |- |''{{flag|Jersey}} ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])''||2.7||2009 (juli)<ref>http://[http://www.gov.je/Government/JerseyInFigures/EmploymentEarnings/Pages/RegisteredUnemployment.aspx] States of Jersey Statistics Unit</ref> |- |{{flag|Jordan}}||11.1||2014 <ref name=":0">{{cite web|url=http://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS/countries|title=Unemployment, total (% of total labor force) {{!}} Data {{!}} Table|website=data.worldbank.org|access-date=23. 3. 2016}}</ref> |- |{{flag|Kazahstan}}||6.1||2010 (maj)<ref>{{cite web |url=http://www.eng.stat.kz/digital/Labour/Pages/default.aspx |title=Archived copy |access-date=24. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100113033831/http://www.eng.stat.kz/digital/Labour/Pages/default.aspx |archive-date=13. 1. 2010 |df= }} The Agency of Statistics of the Republic of Kazakhstan</ref> |- |{{flag|Kenija}}||42.0||2009<ref>Krishnamurthy Sriramesh and Dejan Verčič. ''The Global Public Relations Handbook Revised Edition'', 331. (Taylor & Francis: 2009).</ref> |- |{{flag|Kiribati}}||38.2||2006<ref>[http://www.spc.int/prism/country/ki/stats/CensusSurveys/censurveys-index.htm] Kiribati National Statistics Office</ref> |- |''{{flag|Kosovo}}''||27.5||2016 (K3)<ref>{{cite web|url=http://ask.rks-gov.net/sq/agjencia-e-statistikave-te-kosoves/add-news/rezultatet-e-ankete-se-fuqise-punetore-afp-ne-kosove-tm3-2016|title=Rezultatet e ''Anketë së Fuqisë Punëtore (AFP) në Kosovë", TM3 2016 {{!}}|website=ask.rks-gov.net|language=en|access-date=30. 1. 2017|archive-date=17. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190517204510/http://ask.rks-gov.net/sq/agjencia-e-statistikave-te-kosoves/add-news/rezultatet-e-ankete-se-fuqise-punetore-afp-ne-kosove-tm3-2016|url-status=dead}}</ref> |- |{{flag|Kuvajt}}||3.0||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Kirgistan}}||8.0||2013<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Laos}}||1.4||2013<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Latvija}}||7.4||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Liban}}||10.0||2009 (juli)<ref>[http://www.dailystar.com.lb/article.asp?edition_id=1&categ_id=3&article_id=103969 Major reforms needed to reduce Lebanon's unemployment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091220150644/http://www.dailystar.com.lb/article.asp?edition_id=1&categ_id=3&article_id=103969 |date=20. 12. 2009 }} The Daily Star</ref> |- |{{flag|Lesoto}}||28.1||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Libija}}||13.0||2005 (maj)<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4515919.stm Libya grapples with unemployment] BBC News</ref> |- |{{flag|Lihtenštajn}}||2.3||2012<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Litvanija}}||6.8||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Luksemburg}}||5.2||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |''{{flag|Makao}} ([[Kina]])''||1.9||2013<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Makedonija}}||22.9||2017 (K1)<ref>{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/PrikaziSoopstenie_en.aspx?rbrtxt=98|title=Active population |publisher=State Statistical Office of the Republic of Macedonia |date= |access-date=12. 11. 2015}}</ref> |- |{{flag|Malezija}}||3.5||2017 (mart)<ref>{{cite web|url=http://www.thestar.com.my/news/nation/2017/03/23/500000-currently-jobless-riot-number-considered-low-going-by-international-benchmarks/%5D|title=404 Page Not Found - The Star Online|website=www.thestar.com.my|access-date=17. 7. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |{{flag|Mali}}||30.0||2015<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Malta}}||3.9||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Maršalska Ostrva}}||36.0||2006<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Mauritanija}}||31.0||2013<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Mauricijus}}||7.1||2016<ref name="CIA" /> |- |''{{flag|Mayotte}} ([[Francuska]])''||25.4||2005<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Meksiko}}||3.7||2016 (decembar)<ref>{{cite web|url=http://www.proceso.com.mx/471072/tasa-desocupacion-se-mantiene-en-3-7-anual-en-diciembre-inegi/|title=Tasa de desocupación se mantiene en 3.7% anual en diciembre: INEGI|work=Proceso|date=20. januar 2017.|access-date=3. 8. 2018|archive-date=15. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115020626/http://www.proceso.com.mx/471072/tasa-desocupacion-se-mantiene-en-3-7-anual-en-diciembre-inegi|url-status=dead}}</ref> |- |{{flag|Savezne Države Mikronezije}}||22.0||2000<ref>[http://www.spc.int/prism/country/fm/stats/Census%20&%20Surveys/census-index.htm] Federated States of Micronesia Division of Statistics</ref> |- |{{flag|Mjanmar}}||4.8||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Moldavija}}||4.2||2015 (K4)<ref>Moldovei Statistica: [http://statbank.statistica.md/pxweb/pxweb/en/30%20Statistica%20sociala/30%20Statistica%20sociala__03%20FM__03%20MUN__MUN010/MUN010200.px/ Activity, employment and unemployment rates by sex, area and quarters, 2000-2016] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171114202442/http://statbank.statistica.md/pxweb/pxweb/en/30%20Statistica%20sociala/30%20Statistica%20sociala__03%20FM__03%20MUN__MUN010/MUN010200.px/ |date=14. 11. 2017 }} <!-- chose "Unemploymnent rate" + "Both sexes" + "Whole country" + "Year" + "Quarter", and finally click Continue --></ref> |- |{{flag|Monako}}||2.0||2012<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Mongolija}}||7.7||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Crna Gora}}||18.3||2016 (mart)<ref>{{cite web|url=http://monstat.org/userfiles/file/publikacije/2016/4/3.zarade.pdf |title=Data |date=2016 |website=monstat.org |format=PDF}}</ref> |- |''{{flag|Montserrat}} ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])''||6.0||1998<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Maroko}}||10.7||2017 (K1)<ref>{{cite web|title=Morocco Unemployment Rate {{!}} Forecast {{!}} Economic Projections|url=https://ieconomics.com/morocco-unemployment-rate-forecast|website=ieconomics.com|language=en|access-date=3. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20141221195111/http://ieconomics.com/morocco-unemployment-rate-forecast|archive-date=21. 12. 2014|url-status=dead}}</ref> |- |{{flag|Mozambik}}||22.4||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Namibija}}||28.1||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Nauru}}||23.0||2011<ref>[http://www.spc.int/prism/nauru] Nauru Bureau of Statistics</ref> |- |{{flag|Nepal}}||3.3||2008<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Holandija}}||3.9||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |''{{flag|Holandski Antili}} ([[Holandija]])''||10.0||2008<ref>{{cite web |url=http://www.cbs.an/labour/labour_tables.asp |title=Archived copy |access-date=26. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100807094249/http://www.cbs.an/labour/labour_tables.asp |archive-date=7. 8. 2010 |df= }} Central Bureau of Statistics Netherlands Antilles</ref> |- ||''{{flag|Nova Kaledonija}} ([[Francuska]])''||17.1||2004<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Novi Zeland}}||5.1||2016 (juni)<ref>[http://www.stats.govt.nz/browse_for_stats/income-and-work/employment_and_unemployment/LabourMarketStatistics_HOTPJun16qtr-incl-HLFS.aspx] Statistics New Zealand</ref> |- |{{flag|Nikaragva}}||6.0||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Nigerija}}||13.9||2016 (K3)<ref>{{Cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2016/12/nigerias-unemployment-rate-rises-13-9-nbs/|title=Nigeria's unemployment rate rises to 13. 9 % – NBS – Vanguard News|date=16. 12. 2016|work=Vanguard News|access-date=5. 4. 2017|language=en-US}}</ref> |- |{{flag|Sjeverna Koreja}}||25.6||2013<ref name="CIA" /> |- |''{{flag|Sjeverna Marijanska ostrva}} ([[Sjedinjene Američke Države]])''|| 11.2 ||2010<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Norveška}}||4.0||2017 (novembar)<ref>{{cite web|url=https://www.ssb.no/en/akumnd|title=2018-06-27|publisher=|access-date=17. 7. 2018}}</ref> |- |''{{flag|Niue}}''||10.7||2006<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:AGSEeXrwptoJ:www.stats.govt.nz/~/media/Statistics/Publications/Census/2006-reports/Pacific%2520Profiles/Niuean-Profile-updated-May2008.ashx+niue+census+2006+site:stats.govt.nz&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESjPwskeqyqxCXaBa3XNVX] Niue Census 2006</ref> |- |{{flag|Pakistan}}||6.7||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Palau}}||4.2||2005<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Palestina}}||28.45||2015 (K2)<ref name="PCBSQ215">{{cite web |url=http://www.pcbs.gov.ps/portals/_pcbs/PressRelease/Press_En_english%20press.pdf |title=Labour Force Survey (April–June 2015) Round (Q2/2015) |publisher=[[Palestinian Central Bureau of Statistics]] |date=6. 8. 2015 |access-date=3. 8. 2018 |archive-date=3. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180803125755/http://www.pcbs.gov.ps/portals/_pcbs/PressRelease/Press_En_english |url-status=dead }}</ref><ref name="UNQ215">{{cite web|url=https://unispal.un.org/unispal.nsf/47d4e277b48d9d3685256ddc00612265/e2d31631d7c1361e85257ede0053a2a4?OpenDocument#sthash.S5k7z8g1.dpuf|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20151019023347/http://unispal.un.org/UNISPAL.NSF/47d4e277b48d9d3685256ddc00612265/e2d31631d7c1361e85257ede0053a2a4?OpenDocument|archive-date=19. 10. 2015|title=UNSCO Socio-Economic Report: Overview of the Palestinian Economy in Q2/2015|publisher=[[United Nations Special Coordinator for the Middle East Peace Process]]|date=12. 10. 2015}}</ref> |- |{{flag|Panama}}||4.5||2015<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Papua Nova Gvineja}}||1.9||2008<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Paragvaj}}||6.2||2016<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Peru}}||6.1||2015 (avgust)<ref>{{cite web |author=INEI |url=http://www.inei.gob.pe/ |title=Tasa de desempleo JJA 2015 |language=Spanish |publisher=INEI |date=12. 10. 2015 |access-date=12. 10. 2015 |archive-date=12. 4. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/19970412040139/http://www.inei.gob.pe/ |url-status=dead }}</ref> |- |{{flag|Filipini}}||5.5||2018 (april)<ref>{{cite web|title=Employment rate in April 2018|url=https://psa.gov.ph/statistics/survey/labor-and-employment/labor-force-survey/title/Employment%20Rate%20in%20April%202018%20is%20Estimated%20at%2094.5%20Percent|publisher=[[Philippine Statistics Authority]]}}</ref> |- |{{flag|Poljska}}||3.8||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Portugal}}||7.3||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |''{{flag|Portoriko}} ([[Sjedinjene Američke Države]])''||13.7||2014 (decembar)<ref>[http://www.bls.gov/eag/eag.pr.htm] United States Bureau of Labor Statistics</ref> |- |{{flag|Katar}}||0.4||2015<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Rumunija}}||4.6||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Rusija}}||6.0||2016 (mart)<ref>{{cite web|url=http://www.gks.ru/bgd/regl/b15_12/IssWWW.exe/stg/d01/06-11.htm|title=Number of unemployed|website=www.gks.ru|access-date=17. 7. 2018|archive-date=22. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170222024943/http://www.gks.ru/bgd/regl/b15_12/IssWWW.exe/stg/d01/06-11.htm|url-status=dead}}</ref> |- |{{flag|Ruanda}}||13.2||2017 (maj)<ref>{{cite web|url=http://www.statistics.gov.rw/|title=Home - National Institute of Statistics Rwanda|website=www.statistics.gov.rw|access-date=17. 7. 2018}}</ref> |- |''{{flag|Sveta Helena}} ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])''||14.0||1998<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Sveti Kristofor i Nevis}}||5.1||2006<ref>[https://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2341.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180130163435/https://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2341.htm |date=30. 1. 2018 }} U.S. Department of State</ref> |- |{{flag|Sveta Lucija}}||15.7||2006<ref>[http://www.stats.gov.lc/na_main/na_mainpage.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121030091552/http://www.stats.gov.lc/na_main/na_mainpage.htm |date=30. 10. 2012 }} Saint Lucia's Official Statistics</ref> |- |''{{flag|Sveti Petar i Mikelon}} ([[Francuska]])''||9.9||2008<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Sveti Vincent i Grenadini}}||18.0||2009 (juni)<ref name="isla">[http://www.trinidadexpress.com/index.pl/article_news?id=161496351 pm: T&T reaching out]{{dead link|date=decembar 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Trinidad and Tobago Express</ref> |- |{{flag|San Marino}}||8.7||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Saudijska Arabija}}||12.8||2017 (K2)<ref>{{cite web |url = http://www.cdsi.gov.sa/en/indicators/46 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160620191350/http://www.cdsi.gov.sa/en/indicators/46 |archive-date = 20. 6. 2016 |title = data }}</ref> |- |{{flag|Senegal}}||48.0 (30.0 među odraslim osobama do 24. godine)<ref name="ls">[http://www.voanews.com/english/2009-06-15-voa43.cfm Multinational Companies Tackle Youth Unemployment in West Africa] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090619213552/http://www.voanews.com/english/2009-06-15-voa43.cfm |date=19. 6. 2009 }} VOA News</ref>||2007<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Srbija}}||11.8||2017 (K2)<ref>{{Cite web |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/PageView.aspx?pKey=2 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131217084736/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/PageView.aspx?pKey=2 |archive-date=17. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> |- |{{flag|Sijera Leone}}||8.6||2015<ref>[https://www.statistics.sl/wp-content/uploads/2017/01/2015_census_fact-sheet.pdf ''2015 Population and Housing Census, Key Figures.'' Statistics Sierra Leone.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202001303/https://www.statistics.sl/wp-content/uploads/2017/01/2015_census_fact-sheet.pdf |date=2. 2. 2017 }} accessed on March 6, 2017.</ref> |- |{{flag|Singapur}}||2.2||2017 (K2)<ref name="momgov-q2-2017">[http://stats.mom.gov.sg/Pages/Infographic-Labour-Market-Advance-Release-Q2-2017.aspx]</ref> |- |{{flag|Slovačka}}||6.8||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Slovenija}}||5.6||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Južnoafrička Republika}}||27.2||2018 (K2)<ref>{{Cite web |url=http://www.statssa.gov.za/publications/P0211/P02112ndQuarter2018.pdf |title=Quarterly Labour Force Survey |date=31. 7. 2018 |website=statssa.gov.za |access-date=31. 7. 2018}}</ref> |- |{{flag|Južna Koreja}}||4.9||2016 (februar)<ref>[http://www.index.go.kr/egams/stts/jsp/potal/stts/PO_STTS_IdxMain.jsp?idx_cd=1063] Statistics Korea Unemployment Rate</ref> |- |{{flag|Španija}}||15.8||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Šri Lanka}}||4||2017 (K1)<ref>[http://www.statistics.gov.lk/price/press_rel.htm#Announcement] Department of Census and Statistics Sri Lanka</ref> |- |{{flag|Sudan}}||13.6||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Surinam}}||8.9||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Svazi}}||28.0||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Švedska}}||6.2||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Švicarska}}||5.2||2017 (mart) |- |{{flag|Sirija}}||40.0||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Tajvan}}||3.9||2016 (april)<ref>[http://eng.stat.gov.tw/point.asp?index=3] National Statistics, Taiwan -- Latest indicators</ref> |- |{{flag|Tadžikistan}}||2.4||2015 (mart)<ref>[http://ceres.georgetown.edu/esp/ponarsmemos/page/55924.html PONARS Eurasia Policy Memo No. 28] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617205247/http://ceres.georgetown.edu/esp/ponarsmemos/page/55924.html |date=17. 6. 2010 }} Georgetown University Eurasian Strategy Project</ref> |- |{{flag|Tajland}}||0.9||2014 (maj)<ref>[http://web.nso.go.th/en/survey/data_survey/560624_Summary_Labor_%20May57.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112020930/http://web.nso.go.th/en/survey/data_survey/560624_Summary_Labor_%20May57.pdf |date=12. 11. 2015 }} TNSO The National Statistical Office of Thailand. "over half of all Thailand's workers are in vulnerable employment (defined as the sum of own-account work and unpaid family work) and more than 60 per cent are informally employed, with no access to any social security mechanisms." [http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---asia/---ro-bangkok/documents/publication/wcms_205099.pdf Thailand. A labour market profile], International Labour Organization, 2013.</ref> |- |{{flag|Bahami}}||15.0||2014<ref name="CIA" /> |- |{{flag|Tonga}}||6.5||2011<ref>[http://tonga.prism.spc.int/economic/labour-market-statistics] Tonga Department of Statistics</ref> |- |{{flag|Trinidad i Tobago}}||4.5||2017 (januar) |- |{{flag|Tunis}}||15.2||2014<ref>{{cite web|url=http://www.ins.nat.tn/indexen.php |title=Archived copy |access-date=12. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150904023615/http://www.ins.nat.tn/indexen.php |archive-date=4. 9. 2015 |df= }} NATIONAL INSTITUTE OF STATISTICS – TUNISIA</ref> |- |{{flag|Turska}}||10.3||2017 (novembar)<ref>{{cite web |url=http://www.turkstat.gov.tr/Start.do;jsessionid=yL2bhNnY0QzHL59YMLFJcYMX9FQtJJQRnJcD0hG2TK1QHckvDph9!562794103 |title=::Welcome to Turkish Statistical Institute(TurkStat)'s Web Pages:: |publisher=TurkStat |date=1. 1. 1970 |access-date=25. 7. 2018 |archive-date=21. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180221161937/http://www.turkstat.gov.tr/Start.do;jsessionid=yL2bhNnY0QzHL59YMLFJcYMX9FQtJJQRnJcD0hG2TK1QHckvDph9!562794103 |url-status=dead }}</ref> |- |{{flag|Turkmenistan}}||8.6||2016 <ref>[https://ieconomics.com/turkmenistan-unemployment-rate-forecast Turkmenistan Unemployment Rate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180903215315/https://ieconomics.com/turkmenistan-unemployment-rate-forecast |date=3. 9. 2018 }}, ieconomics.com</ref> |- |''{{flag|Turks i Caicos}}''||5.4||2007<ref>{{cite web|url=http://www.depstc.org/quickstats/qstat1.html |title=Archived copy |access-date=13. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140913165548/http://depstc.org/quickstats/qstat1.html |archive-date=13. 9. 2014 |df= }} Department of Economic Planning and Statistics – Turks and Caicos</ref> |- |{{flag|Ukrajina}}||1.2||2018 (maj)<ref>{{cite web|url=http://www.ukrstat.gov.ua/operativ/operativ2018/rp/sz_br/sz_br_u/kzbr_ta_vakan_u2018.htm|title=Кількість зареєстрованих безробітних та кількість вакансій у 2018 році|website=www.ukrstat.gov.ua|access-date=17. 7. 2018}}</ref> |- |{{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}}||4.3||2010<ref>{{cite web|url=http://jobs.spotpages.com/category/unemployment/ |title=Middle East Unemployment |publisher=spotjobs |date=29. 1. 2012 |access-date=24. 2. 2013}}</ref> |- |{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}||4.1||2018 (mart)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Sjedinjene Američke Države}}||3.8||2018 (maj)<ref name="eurostat2Jul2018"/> |- |{{flag|Urugvaj}}||9.0||2017 (mart)<ref>{{cite web|url=http://www.ine.gub.uy/|title=Inicio - Instituto Nacional de Estadística|website=www.ine.gub.uy}}</ref> |- |{{flag|Uzbekistan}}||8.0||2008 (decembar)<ref>[https://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2924.htm Background Note: Uzbekistan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180214170458/https://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2924.htm |date=14. 2. 2018 }} U.S. Department of State</ref> |- |{{flag|Vanuatu}}||4.6||2009<ref>{{cite web |url=http://www.vnso.gov.vu/index.php/social-statistics.html |title=Archived copy |access-date=22. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140812170041/http://www.vnso.gov.vu/index.php/social-statistics.html |archive-date=12. 8. 2014 |df= }} The Vanuatu National Statistics Office (VNSO)- Social statistics</ref> |- |{{flag|Venecuela}}||33.3||2018 |- |{{flag|Vijetnam}}||3.4||2014<ref name="CIA" /> |- |''{{flag|Američka Djevičanska ostrva}} ([[Sjedinjene Američke Države]])''||12.3||2014 (decembar)<ref>[http://www.vidolviews.org/gsipub/index.asp?docid=430] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170731171529/http://www.vidolviews.org/gsipub/index.asp?docid=430 |date=31. 7. 2017 }} The Virgin Islands Department of Labor</ref> |- |''{{flag|Wallis i Futuna}} ([[Francuska]])''||12.2||2008<ref>[http://www.spc.int/prism/country/wf/stats/Statistics/Economic/eco-index.html] Service Territorial de la Statistique et des Etudes Economiques (STSEE)</ref> |- |{{flag|Jemen}}||35.0||2009 (juni)<ref>[http://www.zawya.com/Story.cfm/sidZAWYA20090611071908/Microcredit%20and%20microfinance%20the%20solution%20to%20Yemen's%20employment%20problem%20/ Microcredit and microfinance the solution to Yemen's employment problem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511203321/http://www.zawya.com/Story.cfm/sidZAWYA20090611071908/Microcredit%20and%20microfinance%20the%20solution%20to%20Yemen%27s%20employment%20problem%20/ |date=11. 5. 2011 }} Zawya</ref> |- |{{flag|Zambija}}||15.0||2008 <ref name="CIA" /> |- |{{flag|Zimbabve}}||11.3 - 95.0||2009 <ref name="CIA" /><ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/business-42116932 |title=Reality Check: Are 90% of Zimbabweans unemployed? |date=3. 12. 2015 |website=bbc.com}}</ref> |} == Reference == {{Reflist|30em}} [[Kategorija:Nezaposlenost po zemlji]] [[Kategorija:Spisak država|Stopa nezaposlenosti]] famzzv2cb7bp4unqvvqwkgnqbn00j6h Shaderwan Code 0 449213 3713663 3628623 2025-06-11T02:34:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Shaderwan Code | slika = | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = skupina | alias = | porijeklo = [[Zagreb]] | žanr = [[sevdalinka]], [[ilahija]], [[rokenrol]], [[džez]] | karijera = 2006–danas | izdavač = Reflektor Music, Tropik | povezani_umjetnici = [[Zabranjeno pušenje]], [[Zbor Arabeske]] | veb-sajt = {{URL|http://www.shaderwancode.com/bih/|shaderwancode.com}} | trenutni_članovi = | bivši_članovi = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Shaderwan Code''' je supergrupa [[Sevdalinka|bosanske sevdalinke]] formirana u [[Zagreb]]u 2006. godine kao prijateljski spoj članova rock grupe [[Zabranjeno pušenje]] i ženskog zbora Zagrebačke džamije [[Hor Arabeske|Arabeske]]. Naziv grupe se referiše na [[šadrvan]]ova pravila. Pjesme ove grupe u idealnom odnosu spajaju [[Muzika u Bosni i Hercegovini|folk tradiciju Zapadnog Balkana]], [[Ilahija|islamsku poetika]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Muslimani (narod)|bosanskih muslimana]], ideju [[rokenrol]]a kao prvenstveno progresivne i za različite utjecaje otvorene glazbe, ali i klasični [[džez]] zvuk.<ref name="ogrupi">{{cite web |title=O grupi Shaderwan Code |url=http://www.shaderwancode.com/bih/ |website=shaderwancode.com |access-date=13. 10. 2018}}</ref> == Historija == Zabranjeno pušenje i ženski zbor Zagrebačke džamije Arabeske sarađuje na različitim projektima od 2001. godine.<ref>{{cite web |title=Novi album grupe Shaderwan Code “Ah, što ćemo ljubav kriti” |url=http://glazbeni.info/novi-album-grupe-shaderwan-code-ah-sto-cemo-ljubav-kriti/ |website=glazbeni.info |access-date=13. 10. 2018}}</ref> U prvom redu, zbor Arabeske predstavljen je na pjesmi Zabranjenog pušenja "Lijepa Alma" (''[[Bog vozi Mercedes]]'', 2001). Saradnja popularnog rock banda i zboga Zagrebačke džamije došla je do vrhunca tokom pisanja i formiranja [[Filmska muzika|filmske muzike]] za bosanskohercegovačku akcijsku komediju ''[[Nafaka (film)|Nafaka]]'' 2006. godine u režiji [[Jasmin Duraković|Jasmina Durakovića]]. Tom prilikom formiran je Shaderwan Code.<ref name="menart">{{cite web |title=Novi album grupe Shaderwan Code "Ah, što ćemo ljubav kriti" |url=https://www.menart.hr/glazba/hr/novosti/novi-album-grupe-shaderwan-code-ah-sto-cemo-ljubav-kriti/ |website=menart.hr |access-date=13. 10. 2018}}</ref> [[Davor Sučić]], utemeljitelj Zabranjenog pušenja, već je uvrštavao [[ilahije]], muslimanske vjerske pjesme, u aranžmane za svoj band. Tako se pjesme, "Test za džennet" (''[[Fildžan viška]]'', 2001.) i "Lijepa Alma" (''Bog vozi Mercedes'', 2001.) nastale prije, kao i "Domovina" i "Laku noć stari" (obje ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]'', 2006.) nastale nakon saradnje na filmu 2006. sa zborom Arabeske, mogu smatrati svojevrsnom inauguracijom ove grupe.<ref name="ogrupi"/> U 2011. godini grupa je izdava svoj debitantski [[album]] ''[[Kad procvatu behari]]''. Album su producirali Davor Sučić, [[Branko Trajkov]] i [[Paul Kempf]]. ''Kad procvatu behari'' je predstavljen sa dva [[singl]]a: "Puče puška"<ref>{{cite web |title=Shaderwan Code - Puče puška (spot) |url=https://www.youtube.com/watch?v=tTmUfQT6kB8 |website=on Youtube}}</ref> i "Kad procvatu behari".<ref>{{cite web |title=Shaderwan Code - Kad procvatu behari (spot) |url=https://www.youtube.com/watch?v=U1dfMlK2FjI |website=on [[YouTube]]}}</ref> Godine 2018. grupa je objavila svoj drugi studijski album ''[[Ah, što ćemo ljubav kriti]]''. Producenti albuma su Davor Sučić, Branko Trajkov, Paul Kempf i [[Toni Lović]].<ref name="menart"/><ref>{{cite web |title=SHADERWAN CODE – Ah, što ćemo ljubav kriti |url=http://barikada.com/shaderwan-code-ah-sto-cemo-ljubav-kriti/ |website=barikada.com |access-date=13. 10. 2018}}</ref> Dana 19. januara 2018. godine grupa je na svom [[YouTube]] kanalu objavila prvi singl pod nazivom "Akšam".<ref>{{cite web |title=Shaderwan Code - Akšam (spot) |url=https://www.youtube.com/watch?v=Q26_T1_M3vk |website=on [[Youtube]]}}</ref> == Članovi == * [[Davor Sučić]] – ritam gitara * [[Branko Trajkov]] – [[bubnjevi]], [[električna gitara]], udaraljke * [[Paul Kempf]] – [[klavijature]] * Alma Srebreniković – vokali * Amina Kazaferović – vokali * Belma Hadžović – vokali * Merima Salkić – vokali * Selma Ibrulj – vokali * [[Robert Boldižar]] – [[violina]] * Mario Perčinić – [[bas-gitara]] == Diskografija == === Studijski albumi=== *''[[Kad procvatu behari]]'' (2011.) *''[[Ah, što ćemo ljubav kriti]]'' (2018.) == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *[http://www.shaderwancode.com/bih/ Službena stranica] *[https://www.discogs.com/artist/4633595-Shaderwan-Code Shaderwan Code] na Discogsu *[http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ Zabranjeno Pušenje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112213930/http://www.zabranjeno-pusenje.com/home/ |date=12. 11. 2015 }} *[http://www.arabeske-zagreb.com/ Zbor Arabeske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081021045158/http://www.arabeske-zagreb.com/ |date=21. 10. 2008 }} {{Zabranjeno pušenje}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Hrvatske muzičke grupe]] [[Kategorija:Sevdalinka]] [[Kategorija:Zabranjeno pušenje]] b8gq17f73fq4g05r2p4j7iwubcpkulf Kapsaicin 0 449737 3713629 3670056 2025-06-10T21:08:33Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3713629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Kapsaicyna.svg|220px]] | Hemijski spoj = Kapsaicin | Druga imena = Kapsicin, KPS, (E)-Kapsaicin, (6E)-N-[(4-hidroksi-3-metoksifenil)metil]-8-metilnon-6-enamid | Sumarna formula = {{Chem|C|18|H|27|N|O|3}} | CAS registarski broj = 404-86-4 | SMILES = O=C(NCc1cc(OC)c(O)cc1)CCCC/C=C/C(C)C | InChI = 1S/C18H27NO3/c1-14(2)8-6-4-5-7-9-18(21)19-13-15-10-11-16(20)17(12-15)22-3/h6,8,10-12,14,20H,4-5,7,9,13H2,1-3H3,(H,19,21)/b8-6+ | Kratki opis = bezbojni kristalni prah<ref name="merck"/> | Molarna masa = 305,42 g/mol | Agregatno stanje = čvrsto<ref name="merck"/> | Gustoća = | Tačka topljenja = 65 do 66 °C<ref name="merck"/> | Tačka ključanja = 210 do 220 °C | Pritisak pare = 1,32×10<sup>−8</sup> mmHg pri 25 °C<ref name=PubChem/> | Rastvorljivost = 0,0013 g/100 mL (voda)<br/>slabo rastvorljiv u etanolu | Dipolni moment = | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 2 |F = 1| R = 0}} }} '''Kapsaicin''' ([[Međunarodni nevlasnički naziv|INN]]: '''8-metil-''N''-vanilil-6-nonenamid''') jeste aktivna supstanca ljutih [[paprika]], [[čili]]ja i drugih biljaka iz roda ''[[Capsicum]]''. Za većinu sisara, kao i za [[čovjek]]a, kapsaicin je iritantno sredstvo koje izaziva snažan osjećaj žarenja bilo kojeg [[tkivo|tkiva]] s kojim dođe u kontakt. Kapsaicin i nekoliko sličnih spojeva nazivaju se zbirnim imenom ''kapsaicinoidi'', a proizvode se kao sekundarni metaboliti čilija, vjerovatno u svrhu odbrane tih biljaka od određenih sisara i gljivica.<ref name="totn"/> Čisti kapsaicin je hidrofobna, bezbojna, izuzetno ljuta kristalna supstanca.<ref name=PubChem/> U hemijskom smislu, kapsaicin je karboksamid [[masne kiseline]], tačnije [[vanilin|vanililamid]] masne kiseline ''trans''-8-metil-6-nonen kiseline. == Historija == Spoj je prvi izdvojio njemački farmaceut i hemičar [[Christian Friedrich Bucholz]], doduše u nečistom obliku, 1816. godine.<ref name="Bucholz"/> Bucholz je spoj nazvao ''kapsicin'', po rodu biljaka ''Capsicum'' iz kojeg ga je izdvojio. John Clough Thresh je 1876. izdvojio ovaj spoj u gotovo potpuno čistom obliku i nazvao ga ''kapsaicin''.<ref name="isol"/><ref name="princ"/> Karl Micko je također izdvojio kapsaicin u čistom obliku 1898. godine. Hemijski sastav kapsaicina odredio je E. K. Nelson 1919. godine, koji je također djelimično razjasnio i njegovu hemijsku strukturu. Prvi koji su sintetizirali kapsaicin 1930. godine bili su Ernst Spath i Stephen F. Darling. Godine 1961. japanski hemičari S. Kosuge i Y. Inagaki izdvojili su iz plodova čilija neke supstance dosta slične kapsaicinu, koje su kasnije nazvane kapsaicinoidima. Godine 1873. njemački farmakolog Rudolf Buchheim kao i pet godina kasnije mađarski ljekar Endre Hőgyes opisali su kako ''kapsikol'' (djelimično pročišćeni kapsaicin) uzrokuje osjećaj žarenja pri kontaktu sa membranom sluznice, pojačavajući izlučivanje želučanih sokova. == Rasprostranjenost == Kapsaicin se nalazi u raznim vrstama iz [[Rod (biologija)|roda]] ''[[Paprika|Capsicum]]'' (''paprika'') iz porodice ''Solanaceae'', u kojim je sadržan u udjelima od 0,3 do 0,5 %,<ref name="roempp"/> a najviše do 0,85 %.<ref name="bfrbund"/> Pretežno se nalazi u plodovima biljaka iz ovog roda, koji u botaničkom smislu spadaju u bobice. Kapsaicin i drugi ljuti spojevi dobijeni iz biljaka iz roda ''Capsicum'', nazvani su kapsaicinoidi. === Kapsaicinoidi === Kapsaicinoidi kapsaicin i [[dihidrokapsaicin]] su glavni ljuti sastojci čilija i paprike. Oba spoja su po [[Scovillova skala|Scovillovoj skali]] gotovo dvostruko ljuća od kapsacinoida koji su javljaju u manjim količinama poput [[nordihidrokapsaicin]]a, [[homokapsaicin]]a i [[homodihidrokapsaicin]]a.<ref name="Bennett Kirby 1968"/><ref name="Govindarajan Sathyanarayana 1991"/> {| class="wikitable centered" style="text-align:center" |- ! Kapsaicinoid || Skraćenica || Uobičajeni udio || Jedinica<br/>[[Scovillova skala|po Scovillu]] || Strukturna formula |- | Kapsaicin || C || 69 %<ref name="Bennett Kirby 1968" /> || 16.000.000<ref name="Govindarajan Sathyanarayana 1991" /> || style="background:#FFFFFF;" | [[Datoteka:Kapsaicyna.svg|200px|Hemijska struktura of capsaicin]] |- | [[Dihidrokapsaicin]] || DHC || 22 %<ref name="Bennett Kirby 1968" /> || 16.000.000<ref name="Govindarajan Sathyanarayana 1991" /> || style="background:#FFFFFF;" | [[Datoteka:Dihydrocapsaicin chemical structure.png|220px|Hemijska struktura of dihydrocapsaicin]] |- | [[Nordihidrokapsaicin]] || NDHC || 7 %<ref name="Bennett Kirby 1968" /> || 9.100.000<ref name="Govindarajan Sathyanarayana 1991" /> || style="background:#FFFFFF;" | [[Datoteka:Nordihydrocapsaicin chemical structure.png|200px|Hemijska struktura of nordihydrocapsaicin]] |- | [[Homokapsaicin]] || HC || 1 %<ref name="Bennett Kirby 1968" /> || 8.600.000<ref name="Govindarajan Sathyanarayana 1991" /> || style="background:#FFFFFF;" | [[Datoteka:Homocapsaicin chemical structure.png|200px|Hemijska struktura of homocapsaicin]] |- | [[Homodihidrokapsaicin]] || HDHC || 1 %<ref name="Bennett Kirby 1968" /> || 8.600.000<ref name="Govindarajan Sathyanarayana 1991" /> || style="background:#FFFFFF;" | [[Datoteka:Homodihydrocapsaicin chemical structure.png|200px|Hemijska struktura of homodihydrocapsaicin]] |- | [[Nonivamid]] || PAVA || sintetički || 9.200.000<ref name="Govindarajan Sathyanarayana 1991" /> || style="background:#FFFFFF;" | [[Datoteka:Nonivamide.svg|200px|Hemijska struktura of nonivamide]] |} === Sintetički analozi === Kao sintetička zamjena postoji i pseudokapsaicin [[nonivamid]]. Osim njega, koristi se i analog kapsaicina, [[kapsacepin]],<ref name="zepin"/> kao specifični antagonist kapsaicina. == Osobine == Kapsaicin, kao i većina kapsaicinoida, je bezbojan i relativno stabilan na visokim temperaturama tj. ne raspada se prilikom kuhanja niti pri zamrzavanju. Rastvara se u [[etanol]]u i [[Lipidi|mastima]] ali ne i u [[Voda|vodi]]. On ima izražene antibakterijske i [[fungicid]]ne osobine, pa se zbog toga koristi kao konzervans. [[Datoteka:Cubanelle Peppers.jpg|thumb|200px|desno|Plodovi čilija]] Kapsaicinoidi općenito pobuđuju [[Živac|nervne]] završetke određenih [[nociceptor]]a, koji obično prepoznaju bol izazvanu visokom temperaturom ili agresivnim hemijskim sredstvima. Sličan osjećaj "vrućeg" i "ljutog" (u engleskom jeziku oba pojma se opisuju kao "hot") može se objasniti već i na nivou receptora: kapsaicin se veže na TRP-[[Ionski kanal|kanal]] ''[[TRPV1]]'', koji se također aktivira i pri naglom povećanju temperature. Iz ovog stanja izvodi se i izraz "gorenja" ili "žarenja" pri kontaktu kapsaicina sa tkivom. Postoji i suprotan efekt npr. kada djelovanjem malih koncentracija [[mentol]]a dolazi do osjećaja "hlađenja". Na bolne, subjektivne podražaje koje izazivaju kapsaicinoidi, organizam reagira tako što povećava prokrvljenost tkiva, ujedno ispuštajući [[endorfin]]e, a koji dalje izazivaju osjećaj zadovoljstva i sreće, što se ponekad na engleskom govorom području opisuje pojmom "Pepper-High".<ref name="weltde"/> (aludirajući na osjećaj nakon uživanja droga) U augustu 2010. kineski naučnici iz [[Chongqing]]a dokazali su, eksperimentima provedenim na pacovima, da kapsaicin opuštajuće djeluje na krvne sudove i zbog toga snižava krvni pritisak. Stalni unos kapsaicina putem hrane kod pokusnih životinja imalo je za posljedicu povećanje otpuštanja [[dušik-monoksid]]a. Ovaj spoj izuzetno je značajan za [[Krvotok|cirkulaciju krvi]] u organizmu jer opušta krvne sudove i time snižava krvni pritisak.<ref name="spie"/> == Evolucija == Mogućnost proizvodnje kapsaicina u svojim plodovima smatra se za [[evolucija|evolutivnu]] prednost nekih biljaka, koja se ogleda u lakšem širenju svog potomstva i daljnjem razmnožavanju. Naučnici su utvrdili da su kasaicinoidi ljuti samo za sisare ali ne i za [[ptice]],<ref name="Joshua"/> čije su nervne ćelije nešto drugačije od istih ćelija kod sisara. To daje biljkama vrlo važan faktor selekcije: pošto ih [[sisari]] izbjegavaju,<ref name="Joshua"/> njihove plodove jedu samo ptice. One u prosjeku imaju znatno širi radijus kretanja od sisara, pa time mogu efektivnije širiti sjemenke biljaka. Osim toga, probavljanjem plodova ptice ne melju sjemenke kao što to čine sisari žvakanjem. Sjemenke tako izlaze iz probavnog sistema ptica neprobavljene a usput im izmet ptica pomaže pri rastu, jer im služi kao đubrivo. Drugu mogućnost proizvodnje kapsaicina opisali su ekolozi i evolucioni biolozi Joshua J. Tewksbury i Douglas Levey.<ref name="newres"/> Oni su proučavali rasprostranjenost biljaka u [[Bolivija|Boliviji]] a naročito koncentraciju kapsaicinoida u plodovima čilija u odnosu sa ekološkim faktorima u području rasprostranjenja i uočili su direktnu vezu između rizika od plijesni i broja kukaca riličara (red ''[[Hemiptera]]''). Tako naprimjer čili u područjima gdje postoji veći rizik od plijesni, naročito roda ''Fusarium'', ima povišen udio fungicidnog kapsaicina, čime se osigurava preživljavanje plodova u tim uslovima. Ovo je posljedica selekcije gdje mogu preživiti samo plodovi sa povišenim sadržajem kapsaicina. Kod drugih vrsta, kod kojih udio kapsaicina nije toliko visok, rastu samo u područjima gdje nije toliko visok rizik za pojavu plijesni. Drugu povezanost evolucioni biolozi su utvrdili kod područja rasprostranjenosti riličara (polukrilaca). Tako su plodovi čilija bili posebno ljuti u području sa većim brojem insekata, koji pri potrazi za hranom često probuše plod čilija i tako omoguće prodor plijesni u unutrašnjost ploda. Zaključili su da su čiliji sa povišenim nivoom kapsaicina direktna posljedica selekcije, gdje su biljke sa djelotvornom zaštitom od napada plijesni jedine u mogućnosti preživjeti u takvim uslovima.<ref name="Tewksbury"/><ref name="wissker"/><ref name="bus"/> Na taj način, kapsaicin ne služi samo za odbijanje predatora, već i za zaštitu plodova i njegovih sjemenki od plijesni kao i lakše širenje sjemena pomoću ptica. == Mjerenje udjela == {{Glavni|Scovillova skala}} Ljutina čilija i srodnih vrsta paprika mjeri se u jedinicama Scovilla (SHU&nbsp;= [[engleski jezik|engl.]] '''S'''coville '''H'''eat '''U'''nits). Ovu skalu sačinio je [[Wilbur Scoville|Wilbur L. Scoville]], a ona ide od 0&nbsp;SHU (''nema nikakve ljutine'') do najviše 16&nbsp;miliona SHU (čisti kapsaicin u kristalnom obliku). Scoville zapravo mjeri ljutinu neke "supstance" (u užem smislu plodova čilija ili ekstrakta) putem njihove neutralizacije. Odnos količine vode koja je potrebna da se razrijedi neka supstanca do neutralizacije njene ljutine ispod granice osjetljivosti, daje njenu ljutinu u jedinicama Scovilla. Naprimjer ako je za neutralizaciju jedne kapi sosa paprike potrebno 234.000&nbsp;kapi vode, onda je taj sos ''ljut'' 234.000&nbsp;jedinica Scovilla. Ovakvo mjerenje i danas se još uvijek primjenjuje, mada se sadržaj kapsaicina može znatno tačnije izmjeriti [[HPLC|HPLC metodom]]. Ektremni nivoi ljutine na bazi ekstrakcije kapsaicina, iz aspekta isplativost, po pravilu se ne baziraju više na čisto biljne izvore, a takvi ekstrakti su na skali ljutine od 100.000 SHU pa i više. Korištenje čistih čilija sorte [[habanero]] moguće je dostići ekstremno ljute ekstrakte (od 100.000 do 350.000 SHU). Danas najljući, čisto biljni ekstrakti, mogu se dobiti iz jedne od najljućih sorti čilija na svijetu, indijskih [[Naga jolokia]], čija prosječna ljutina iznosi od 850.000 do 1.050.000 jedinica Scovilla. Dobijanje čistog, gotovo kristalnog kapsaicina (od 16 miliona SHU) izrazito je težak hemijski proces, a proizvod je zbog toga odgovarajuće skup. Jedan od najljućih ekstrakta na svijetu koji je dostupan na tržištu je ''Mad Dog 357 No.9 Plutonium'' (neračunajući posebno izrađene kolekcionarske primjerke) ima devet miliona SHU.<ref name="madfo"/> == Upotreba == Efekat kapsaicina da povećava cirkulaciju krvi koristi se u [[medicina|humanoj]] kao i u [[veterinarska medicina|veterinarskoj medicini]] (naprimjer u toplotnim flasterima). Osobe koje koriste kapsaicinoide moraju biti posebno pažljive pri kontaktu tih preparata s golom kožom i [[Sluznica|sluznicom]], naročito pri preradi ljutih papričica. Posebna pažnja se treba obratiti da se nakon kontakta sa kapsicinoidima ne diraju i ne trljaju [[oko|oči]]. Zbog toga se preporučuje korištenje rukavica za zaštitu kože. Pri unosu ljutih jela koja sadrže kapsaicin dolazi do osjećaja žarenja i pečenja u ustima. Za ublažavanje tog efekta mogu pomoći namirnice koje sadrže prirodna ulja i emulzije sa većim udjelom masnoća poput jogurta, punomasnog mlijeka i sira. Osim toga, jaka alkoholna pića sa velikim postotkom alkohola također ublažavaju ljutoću kapsaicina, jer se on rastvara u [[etanol]]u;<ref name="MerckIndex" /> dok je u hladnoj vodi praktično nerastvorljiv,<ref name="MerckIndex" /> pa tako [[voda]] ne može ublažiti ljutoću. Čak se može desiti da nakon ispiranja usta vodom, poraste osjećaj žarenja, jer se time kapsaicinoidi dodatno raspršavaju po usnoj šupljini. Utvrđeno je da je 10%-ni rastvor šećera gotovo isto efektivan kao i mlijeko. Šećer ili sok od [[paradajz]]a također mogu umanjiti ljutoću jela. Žarenje po koži uzrokovano kapsaicinom može se malo ublažiti utrljavanjem alkohola. Pri žarenju osjetljivih dijelova tijela (oči, spolni organi) jestivo ulje također može ublažiti tegobe. Proizvodnja kapsaicina odvija se uglavnom u placenti, svijetlonarandžasto obojenom dijelu ploda čilija.<ref name="Hänsel"/> Nasuprot široko uvriježenom mišljenju, sjemenke čilija obično ne sadrže kapsaicin, ali se on može difuzijom prenijeti i u sjemenke, a koncentracija tamo zavisi od njegovog udjela u placenti.<ref name="wiley"/> Mišljenje da su manji plodovi čilija naročito ljuti, samo je djelimično tačno. Intenzitet ljutine može značajno varirati između plodova čilija iste sorte pa čak i plodova ubranih sa iste biljke i u isto vrijeme. Iako kapsaicin nije [[aroma]] jer zapravo nema nikakvog okusa, već samo izaziva nadražaj sluznice i kože, njegovu upotrebu ipak regulira uredba Evropskog parlamenta i Evropskog vijeća broj: 1334/2008<ref name="lexeu"/> (prilog&nbsp;III, dio&nbsp;A). U vidu čiste supstance, kapsaicin se ne može dodavati namirnicama, ali su kapsaicinoidi dozvoljeni u neograničenim količinama u vidu ekstrakata plodova čilija. U industriji prehrambenih dodataka, ekstrakti čilija obično imaju udio kapsaicinoida oko 6,6 % (oko&nbsp;1.000.000&nbsp;SHU). Izmijenjena percepcija bola nakon primjene kapsaicina na sluznici ili koži prenosi se putem napada na periferna senzorna c-vlakna nerava i sastoji se iz dvije faze:<ref name="oehme"/> prvobitne stimulacije neurona otpuštanjem supstance P<ref name="Onmeda"/> i drugih neuropeptida (uz iritaciju i hiperanesteziju) nakon čega slijedi duža refraktorna faza. U toj fazi, neuron nije više neosjetljiv samo protiv nove stimulacije kapsaicinom, nego i protiv drugih faktora koji izazivaju bol. Time dolazi i do dugotrajnije neosjetljivosti na bol. Taj efekt se ne javlja samo na koži i sluznici<ref name="Slapke"/> pa se zbog toga javlja veliki medicinski interes za njegovo proučavanje.<ref name="roske"/> Aktuelna istraživanja koja provodi John E. Mendelson na Istraživačkom institutu medicinskog centra California Pacific pokazala su da postoji međudjelovanje između kapsaicina i [[kokain]]a, a koje smrtnost uzrokovanu zloupotrebom kokaina mnogostruko povećava.<ref name="Bryan"/> U provedenim eksperimentima dovoljno je bilo 10&nbsp;mg/kg kapsaicina da se smrtnost doze od 60&nbsp;mg/kg kokaina poveća sa 13 na 53 %. Tih 10&nbsp;mg/kg kapsaicina također je uzrokovalo i povećanje smrtnosti sa 53 na 90 % pri dozi kokaina od 75&nbsp;mg/kg. Mendelson je time pokazao da se time mogu objasniti smrtni slučajevi osoba koji su bile pod uticajem droge, a koje su bile izložene djelovanju ljutog spreja.<ref name="spiegel.53/2009"/> Časopis ''Der Spiegel'' pisao je o tri slučaja iz Njemačke koja su završila tragično kada su osobe pod uticajem droge bile naprskane ljutim sprejom i kratko nakon toga preminule.<ref name=panorama/> Ti događaji pojačali su kritike koje su uzdrmale mišljenje o neupitnoj neškodljivosti ljutog spreja na zdravlje ljudi. Američko udruženje za zaštitu ljudskih prava (ACLU) objavilo je da je preminulo 26 osoba između 1993. i 1995. godine samo u [[Kalifornija|Kaliforniji]], a koje su bile izložene ljutom spreju neposredno prije [[smrt]]i. Također sumnja se da postoji međusobno djelovanje kapsaicina sa drugim psihofarmaceutskim sredstvima i [[droga]]ma. Prema pisanju ''Spiegela'', kada su ljuti sprejevi uvedeni u upotrebu, vlasti su tvrdile da su takvi preparati pogodni za upotrebu protiv psihički oboljenih osoba i osoba pod uticajem droga.<ref name="spiegel.53/2009" /> Ljuti sprej (''biber-sprej'') se u mnogim državama u Evropi smatra [[Hladno oružje|hladnim oružjem]]. Pri tome, zakonskim aktima je uglavnom propisano koliko dugo i u kojim količinama organi reda (policijski službenici) mogu koristiti sprej za onesposobljavanje osoba. Međutim, sličan ljuti sprej koji je namijenjen za odvraćanje i odbranu od agresivnih životinja zakonski se ne smatra se oružjem, pa se za takvu upotrebu nije potrebno pridržavati ograničenja o količini, dužini trajanja i slično. Prema studiji iz 2007. ne postoji dokaz koji bi pokazao direktnu korelaciju između uzimanja kapsaicina u hrani i gubitka tjelesne težine. Precizne dizajnirane kliničke studije još uvijek nisu provedene jer ljutina kapsaicina u propisanim dozama sprječava usklađenost istraživanja.<ref name="ajpregu"/> Meta-analiza o daljnjim pokusima izvršena 2014. godina pronašla je slabe dokaze koji sugeriraju da konzumiranje kapsaicina prije jela može neznatno smanjiti količinu hrane koju neka osoba uzima, te može ponukati tu osobu da izabere hranu bogatiju [[ugljikohidrati]]ma.<ref name="Derbyshire"/> Kapsaicin je zabranjena supstanca za upotrebu u [[konjički sport|konjičkom sportu]] zbog svojih hipersenzivirajućih i analgetičkih osobina. Tokom takmičenja u disciplinama konjičkih prepona na [[Olimpijske igre 2008.|Olimpijskim igrama 2008]], četiri [[konj]]a su pozitivno testirana na kapsaicin što je rezultiralo njihovom diskvalifikacijom.<ref name="questria"/> == Literatura == * Abdel-Salam, Omar M. E. [ur.]: ''Capsaicin as a Therapeutic Molecule''. Springer, 2014. {{ISBN|978-3-0348-0827-9}} (štamp.); {{ISBN|978-3-0348-0828-6}} (eBook). == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="merck">{{Cite web|language=de|format=pdf|url=http://www.merckmillipore.com/INTERSHOP/web/WFS/Merck-DE-Site/de_DE/-/EUR/ShowDocument-File?ProductSKU=EMD_BIO-211274&DocumentId=211274English.pdf|title=(E)-Capsaicin|website=Calbiochem|access-date=4. 11. 2018|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304202249/http://www.merckmillipore.com/INTERSHOP/web/WFS/Merck-DE-Site/de_DE/-/EUR/ShowDocument-File?ProductSKU=EMD_BIO-211274&DocumentId=211274English.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="PubChem">{{cite web|url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/Capsaicin#section=Experimental-Properties|publisher=PubChem, US National Library of Medicine|title=Capsaicin, Experimental Properties|date=2. 6. 2018|access-date=9. 6. 2018}}</ref> <ref name="totn">[https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=93636630 What Made Chili Peppers So Spicy?] Talk of the Nation, 15. august 2008.</ref> <ref name="Bucholz">{{cite book|author=C. F. Bucholz|year=1816|chapter=Chemische Untersuchung der trockenen reifen spanischen Pfeffers|title=Almanach oder Taschenbuch für Scheidekünstler und Apotheker|location=Weimar|volume=37|pages=1–30}}</ref> <ref name="isol">J. C. Thresh (1876) "Isolation of capsaicin," ''The Pharmaceutical Journal and Transactions'', 3. serija, vol. 6, str. 941–947.</ref> <ref name="princ">J. C. Thresh (8. juli 1876) "Capsaicin, the active principle in ''Capsicum'' fruits," ''The Pharmaceutical Journal and Transactions'', 3. serija, vol. 7, br. 315, str. 21– {{doi|10.1039/AN876010148B}}</ref> <ref name="roempp">{{cite web|title=Capsaicin|url=https://roempp.thieme.de/roempp4.0/do/data/RD-03-00334|date=14. 5. 2014|website=Römpp Online|language=de}}</ref> <ref name="bfrbund">''[http://www.bfr.bund.de/cm/343/zu-scharf-ist-nicht-gesund-lebensmittel-mit-sehr-hohen-capsaicingehalten-koennen-der-gesundheit-schaden.pdf Zu scharf ist nicht gesund - Lebensmittel mit sehr hohen Capsaicingehalten können der Gesundheit schaden.]'' (PDF), Njemački institut za ocjenu rizika (BfR) broj: 053/2011 od 18. oktobra 2011.</ref> <ref name="Bennett Kirby 1968">{{Cite journal|author=D. J. Bennett, G. W. Kirby|year=1968|title=Constitution and biosynthesis of capsaicin|journal= J. Chem. Soc. C|pages= 442-446|language=en|doi=10.1039/j39680000442}}</ref> <ref name="Govindarajan Sathyanarayana 1991">{{Cite book|author=Govindarajan, Sathyanarayana|year=1991|title=Capsicum — Production, Technology, Chemistry, and Quality. Part V. Impact on Physiology, Pharmacology, Nutrition, and Metabolism; Structure, Pungency, Pain, and Desensitization Sequences|work= Critical Reviews in Food Science and Nutrition |volume=29|issue=6|pages=435-474|language=en}}</ref> <ref name="zepin">{{Cite web|title=Capsazepin|url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/capsazepine}}</ref> <ref name="weltde">[https://www.welt.de/lifestyle/article1156477/Warum-Chilischoten-gluecklich-machen.html Warum Chilischoten glücklich machen.] Welt Online; pristupljeno 21. jula 2014.</ref> <ref name="spie">{{cite web |url=http://www.spiegel.de/wissenschaft/medizin/0,1518,709979,00.html |title=Chili-Nahrung senkt Blutdruck bei Ratten |publisher=Spiegel Online|access-date=4. 8. 2010}}</ref> <ref name="Joshua">{{Cite journal|author=Joshua J. Tewksbury; Gary P. Nabhan|title=Directed deterrence by capsaicin in chillies|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-07-26_412_6845/page/403|journal=Nature|volume=412|pages=403–404|date=26. 7. 2001|doi=10.1038/35086653}}</ref> <ref name="newres">University of Florida News: {{Cite web|title=New research reveals why chili peppers are hot.|url=http://news.ufl.edu/2008/08/11/peppers-2|date=23. 9. 2008|access-date=28. 11. 2018|archive-date=23. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080923235657/http://news.ufl.edu/2008/08/11/peppers-2|url-status=bot: unknown}}.</ref> <ref name="Tewksbury">J. J. Tewksbury, K. M. Reagan, N. J. Machnicki et al.: ''Evolutionary ecology of pungency in wild chilies.'' u: ''Proceedings of the National Academy of Sciences.'' 105, 2008, str.&nbsp;11808, {{doi|10.1073/pnas.0802691105}}.</ref> <ref name="wissker">[http://www.wissenswerkstatt.net/2008/08/20/die-wunderbare-schaerfe-der-chilis-capsaicin-als-antwort-auf-die-konzertierten-attacken-von-insekten-und-pilzen-werkstattnotiz-111/ ''Die wunderbare Schärfe der Chilis – Capsaicin als Antwort auf die konzertierten Attacken von Insekten und Pilzen.''], 20. august 2008, {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="bus">[http://esciencenews.com/articles/2008/08/11/bugs.put.heat.chili.peppers ''Bugs put the heat in chili peppers.''] u: ''e! Science News.'' 11. august 2008.</ref> <ref name="madfo">[https://www.scovilla.com/de/hot-sauces/373/mad-dog-357-no.9-plutonium-9-million-scoville-pepper-extract-29ml# ''Mad Dog 357 No.9 Plutonium 9 Million Scoville Pepper Extract''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180612141723/https://www.scovilla.com/de/hot-sauces/373/mad-dog-357-no.9-plutonium-9-million-scoville-pepper-extract-29ml |date=12. 6. 2018 }} na stranici scovilla.com.</ref> <ref name="MerckIndex">''The Merck Index. An Encyclopaedia of Chemicals, Drugs and Biologicals''. 14. izd, 2006, str. 286, {{ISBN|978-0-911910-00-1}}</ref> <ref name="Hänsel">Rudolf Hänsel, Otto Sticher: ''Pharmakognosie - Phytopharmazie.'' 9. izd, Springer, 2010, {{ISBN|978-3-642-00962-4}}, str.&nbsp;1379.</ref> <ref name="wiley">[https://application.wiley-vch.de/books/sample/3527337393_c01.pdf ''Manche mögen’s scharf''], na stranici application.wiley-vch.de, pristupljeno 1. augusta 2018, u Klaus Roth: ''Chemische Leckerbissen.'' Wiley-VCH, 2014, {{ISBN|978-3-527-33739-2}}, str.&nbsp;136–149.</ref> <ref name="lexeu">{{Cite web|url=https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32008R1334&from=EN|year=2008|title=Uredba (EZ) br. 1334/2008 Evropskog parlamenta i vijeća od 16. decembra 2008. o aromama i nekim sastojcima hrane s osobinama aroma za upotrebu u i na hrani, te o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91, uredbi (EZ) br. 2232/96 i (EZ) br. 110/2008 te Direktive 2000/13/EZ|language=hr|format=pdf|access-date=6. 12. 2018}}</ref> <ref name="oehme">{{Cite journal|author=Oehme, P.|year=2001|title=Arzneistoffportrat-Capsaicin in der lokalen Schmerztherapie-Renaissance und Fortentwicklung eines Naturstoffs|journal=Deutsche Apotheker Zeitung|volume=141|issue=38|pages=157-159}}</ref> <ref name="Onmeda">Onmeda: [http://medikamente.onmeda.de/Medikament/Hansaplast+med+ABC+W%E4rme-Pflaster/med_wirk-medikament-10.html ''Capsaicin.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723024947/http://medikamente.onmeda.de/Medikament/Hansaplast+med+ABC+W%E4rme-Pflaster/med_wirk-medikament-10.html |date=23. 7. 2013 }}, pristupljeno 1. septembra 2011.</ref> <ref name="Slapke">{{Cite journal|author=J. Schreiber, J. Slapke, K. Nieber, P. Oehme|title=Influence of capsaicin on the reagibility of the isolated guinea pig trachea|journal=Biomed. Biochim. Acta|year=1990|volume=49|pages=97–101|pmid=1694426}}</ref> <ref name="roske">Oehme, P., I. Roske, W. Krause, E. Göres: ''Capsaicin – lang bekannter Naturstoff mit neuer therapeutischer Perspektive.'' u: ''Arzneimitteltherapie.'' vol. 12, 1993, str. 389-391.</ref> <ref name="Bryan">John E. Mendelson, Bryan K. Tolliver ''et al.'': ''Capsaicin, an active ingredient in pepper sprays, increases the lethality of cocaine.'' u: ''Forensic Toxicology.'' 28, 2010, str.&nbsp;33, {{doi|10.1007/s11419-009-0079-9}}.</ref> <ref name="spiegel.53/2009">{{Cite news|title=Gefährliches Chili-Gemisch|number=53/2009|date=28. 12. 2009|url=http://www.spiegel.de/spiegel/print/d-68425662.html|language=de|newspaper=Spiegel}}</ref> <ref name=panorama>{{Cite news|url=http://www.spiegel.de/panorama/justiz/0,1518,668996,00.html|title=Mögliche Wechselwirkung mit Drogen: Todesfälle nach Pfefferspray-Einsatz|newspaper=Spiegel Online|date=26. 12. 2009|language=de}}</ref> <ref name="ajpregu">{{cite journal | url=http://ajpregu.physiology.org/content/292/1/R77.long | title=Obesity and thermogenesis related to the consumption of caffeine, ephedrine, capsaicin, and green tea | author=Diepvens K, Westerterp KR, Westerterp-Plantenga MS | journal=Am J Physiol: Regulatory, Integrative and Comparative Physiology | year=2007 | volume=292 | issue=1 | pages=R77–85 | pmid=16840650 | doi=10.1152/ajpregu.00832.2005 }}{{Mrtav link}}</ref> <ref name="Derbyshire">{{cite journal |author=Whiting S; Derbyshire EJ; Tiwari B |title=Could capsaicinoids help to support weight management? A systematic review and meta-analysis of energy intake data. |journal=Appetite |date=1. 2. 2014 |volume=73 |pages=183-8 |doi=10.1016/j.appet.2013.11.005 |pmid=24246368}}</ref> <ref name="questria">{{Cite news| url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/olympics/equestrian/7574220.stm | work=BBC News | title=Olympic horses fail drugs tests | date=21. 8. 2008 |access-date=1. 4. 2010}}</ref> }} == Vanjski linkovi == * [http://npic.orst.edu/factsheets/Capsaicintech.pdf Tehnički podaci o kapsaicinu] * [http://antoine.frostburg.edu/chem/senese/101/features/capsaicin.shtml Fire and Spice: The molecular basis for flavor] * [https://www.wissenschaft.de/umwelt-natur/toedliche-schaerfe/ Smrtonosna ljutina.] Kapsaicin ubija ćelije raka prostate u laboratorijskim uslovima, na stranici www.wissenschaft.de * [https://www.wissenschaft.de/umwelt-natur/mit-chili-gegen-fett/ S čilijem protiv masnoće.] Kapsaicin ubija masne ćelije u epruveti, na stranici www.wissenschaft.de [[Kategorija:Alkeni]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Alkaloidi]] [[Kategorija:Fenol eteri]] [[Kategorija:Karboksamidi]] fqni4rre9v9gdyeeqoev6q1epxssjdi Snabdjevač identiteta 0 452796 3713609 3685090 2025-06-10T20:57:06Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3713609 wikitext text/x-wiki '''Snabdjevač (Provajder) identiteta''' (skraćeno '''IdP''' ) je sistemski entitet koji kreira, održava i upravlja informacijama o identitetu za [[Glavni (Računarska sigurnost)|glavnog]] dok pruža usluge autentifikacije za oslonjene aplikacije unutar federacije ili distribuirane mreže.<ref>[http://kb.mit.edu/confluence/display/glossary/IdP+(Identity+Provider) IdP (Identity Provider)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329085957/http://kb.mit.edu/confluence/display/glossary/IdP%2B(Identity%2BProvider) |date=29 Mart 2019 }} , ''mit.edu'' .</ref><ref>[https://www.oasis-open.org/committees/download.php/21111/saml-glossary-2.0-os.html#Identity%20Provider Glossary for the OASIS Security Assertion Markup Language (SAML) V2.0] , 2005, ''oasis-open.org'' .</ref> S nabdjevači identiteta nude autentifikaciju korisnika kao uslugu. Oslanjajući se na vanjske aplikacije, kao što su veb aplikacije, davanje autentifikacionog koraka provjerenom s nabdjevaču identiteta. Za takvu, oslanjajuću, aplikaciju kaže se da je ''federirana'', to jest, ona konzumira [[federalni identitet]] . Dobavljač identiteta je "pouzdai dobavljač koji omogućava se koristi [[Single sign-on|jedna zajednička prijava]] (SSO) za pristup drugim veb stranicama." <ref>[https://help.salesforce.com/HTViewHelpDoc?id=identity_provider_about.htm Identity Providers and Service Providers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022095847/https://help.salesforce.com/HTViewHelpDoc?id=identity_provider_about.htm |date=22 Oktobar 2016 }} , ''salesforce.com'' .</ref> SSO poboljšava upotrebljivost smanjenjem [[Password fatigue|iscrpljenosti pistupnih šifri]]. On takođe obezbeđuje veću sigurnost smanjenjem potencijalne površine napada. == Dodatne informacije i uloga u modernom IT okruženju == Ovaj koncept identiteta ima ključnu ulogu u modernim distribuiranim sistemima i cloud infrastrukturi, gdje se omogućava centralizovana kontrola pristupa. Snabdjevači identiteta (IdP) omogućavaju ne samo pojednostavljenu administraciju korisničkih naloga, već i smanjenje troškova održavanja sigurnosnih sistema. Uloga IdP-a raste kako se povećava broj aplikacija i servisa unutar organizacija, što dodatno potiče primjenu federiranog identiteta u različitim sektorima, uključujući obrazovanje, zdravstvo i korporativno poslovanje. == Tehnička arhitektura i funkcionalnosti == IdP sistemi obično implementiraju napredne sigurnosne protokole i standarde, kao što su SAML, OpenID Connect i OAuth, kako bi se osigurala visoka interoperabilnost među različitim sistemima i aplikacijama. Ključne funkcionalnosti uključuju: * Upravljanje korisničkim identitetima i pristupnim pravima * Pružanje sigurnih tokena za autentifikaciju * Omogućavanje [[Single sign-on|jedne zajedničke prijave]] (SSO) koja smanjuje potrebu za višestrukim unosom lozinki * Podrška za višefaktorsku autentifikaciju (MFA) u cilju povećanja nivoa sigurnosti Ovi sistemi često koriste centralizovane [[Baza podataka|baze podataka]] i distribuirane arhitekture kako bi osigurali visoku dostupnost i skalabilnost, čime se omogućava pouzdan pristup resursima čak i u dinamičkim i velikim mrežnim okruženjima. == Vrste snabdjevača identiteta == === SAML snabdjevač identiteta === SAML ([[Security Assertion Markup Language]]) je skup profila za razmjenu podataka provjere autentičnosti i autorizacije preko sigurnosnih domena. U modelu SAML domene, s nabdjevač identiteta je posebna vrsta autoriteta za provjeru autentičnosti. Konkretno, [[Identity provider (SAML)|SAML snabdjevač identiteta]] je sistemski entitet koji izdaje tvrdnje o provjeri autentičnosti u vezi sa SSO profilom SAML-a. Oslanjajuća strana koja koristi ove tvrdnje o provjeri autentičnosti naziva se [[Service provider (SAML)|SAML s nabdjevač usluga]]. === OpenID snabdjevač === [[OpenID Connect]] (OIDC) je sloj identiteta na vrhu [[OAuth]]-a. U modelu domene koji je povezan s OIDC, s nabdjevač identiteta je poseban tip OAuth 2.0 servera za autorizaciju. Naime, sistemski entitet poziva OpenID S nabdjevač preko [[JSON]]-oblikovanog identiteta žetona na OIDC pouzdane partnere preko [[RESTful]] [[Hypertext Transfer Protocol|HTTP]] [[Aplikativni programski interfejs|API]]-ja. == Primjeri IdP-a == * [https://web.archive.org/web/20191126061159/https://www.okta.com/ Okta]: Gartner/Forrester #1 Rated IDaaS.{{cn|date=mart 2019}} Only independent & neutral IAM with FedRAMP Authorization.{{cn|date=mart 2019}} Single sign on (SSO), Adaptive Multi Factoring Authentication, Provisioning, Secure [[Server]] Access (Zero Trust), API Access. Provides highly scalable, Always On for all size organizations. * [https://web.archive.org/web/20190328081042/https://www.onelogin.com/ OneLogin]: Enterprise-class IdP.{{cn|date=mart 2019}} On-prem, Hybrid and Cloud solutions. Single sign on, Multi-factor authentication, password reset, Provisioning and adaptive authentication * [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://hitachi-id.com/password-manager/ Hitachi ID Password Manager]: On-Prem and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise. IDP is SAMLv2. SP can also do OAuth. Various authentication options/combinations available. * [https://web.archive.org/web/20190329090508/https://www.pingidentity.com/en.html Ping Identity]: On-Prem, Hybrid, and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise, OIDC/SAML/OAuth - Standards based solution. * [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://www.secureauth.com/company SecureAuth Identity]: On-Prem and Cloud Based IDP (and SP) for Enterprise, Adaptive Authentication * [https://web.archive.org/web/20190402111421/https://github.com/pwdless/cierge Cierge]: Open source, provides email-based OIDC passwordless authentication * [http://www.keycloak.org/ Keycloak]: Open source, [[Java]]-based OIDC/SAML IdP * [https://web.archive.org/web/20190329092301/https://auth0.com/ Auth0]: Commercial OIDC IdP * [https://web.archive.org/web/20190329090506/https://www.gluu.org/ Gluu]: Commercial OIDC/SAML IdP * [https://web.archive.org/web/20190617170919/https://idp.miniorange.com/ miniOrange]: On-Premise and Cloud Based IDP (and SAML SP) for Enterprise, SAML/OAuth * [https://web.archive.org/web/20190329090507/https://www.forgerock.com/ ForgeRock]: On-Prem, Hybrid, and Cloud Based IDP, OIDC/SAML/OAuth/UMA, Intelligent Authentication * [https://web.archive.org/web/20190715194430/https://www.onegini.com/ Onegini] : On-Premise and Cloud Based IDP, OIDC/SAML/OAuth * [https://web.archive.org/web/20190422074257/https://www.iwelcome.com/ / iWelcome] : Cloud Based IDP, OIDC/SAML/OAuth * [https://web.archive.org/web/20191212192732/https://docs.microsoft.com/en-us/windows-server/identity/active-directory-federation-services ADFS] : On-Prem identity provider included as a part of Windows Server == Primjena i značaj u suvremenim mrežnim arhitekturama == U eri digitalne transformacije, IdP sistemi predstavljaju osnovu sigurnosne infrastrukture u mnogim organizacijama. Implementacijom jedinstvenog pristupa (SSO) i centralizovanog upravljanja identitetima, omogućeno je: * Povećanje sigurnosti i smanjenje mogućnosti neautorizovanog pristupa * Efikasnije upravljanje korisničkim podacima * Povećanje produktivnosti krajnjih korisnika zbog smanjenog broja lozinki koje treba pamtiti * Jednostavniju integraciju novih aplikacija u postojeću IT infrastrukturu Ova tehnologija takođe omogućava organizacijama da se brže prilagode promjenama na tržištu i implementiraju nove servise bez potrebe za dugotrajnim konfiguracijama pojedinačnih sistema. == Također pogledajte == * [[Federalni identitet]] * Upravljanje identitetom * [[Sistem upravljanja identitetom]] * [[SAML snadbjevač identiteta|SAML snabdjevač identiteta]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Sistemi za upravljanje identitetima]] [[Kategorija:Menadžment identiteta]] [[Kategorija:Federacija identiteta]] [[Kategorija:Pristupne kontrole u računarstvu]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] 32r82wgy0s5t0dslxmcmme4o4ufgpcy Spisak epizoda serije "Smrtonosno oružje" 0 453578 3713618 3512243 2025-06-10T21:01:53Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 3713618 wikitext text/x-wiki [[Smrtonosno oružje (serija)]] je američki prijatelj policajac akcija komedija-drama [[Televizijska serija|televizijske serije]] koja se bazira na filmu seriji istog imena stvorio Shane Black . Serija glumi Damona Wayansa kao Rogera Murtaugha , starijegdetektiva Policijske uprave Los Angelesa koji se vraća u silu, nakon oporavka od [[Infarkt miokarda|srčanog udara]], i udružuje se sa [[Teksas|Texas]] transferom Martinom Rigsom , kojeg igra Clayne Crawford . Riggs, mornarički pečat - policajac iz El Paso, Texasse seli u [[Los Angeles]] nakon smrti svoje supruge i nerođenog djeteta, prebacujući iz šerifove kancelarije okruga El Paso u Odjel za pljačku i ubojstva LAPD-a. Serija je naručena 10. maja 2016. i premijerno prikazana na Foxu 21. septembra 2016.<ref>{{cite web|url=http://deadline.com/2016/05/the-exorcist-lethal-weapon-making-history-pitch-the-mick-apb-fox-series-orders-1201752948/|title='The Exorcist', 'Lethal Weapon', 'Making History', 'Pitch', 'The Mick' & 'APB' Get Fox Series Orders|website=[[Deadline Hollywood]]|access-date=26. 9. 2017|date=10. 5. 2016|first=Nellie|last=Andreeva|publisher=[[Penske Media Corporation]]|location=United States}}</ref> 13. maja 2018. serija je obnovljena za treću sezonu od 15 epizoda, a Seann William Scott zamijenio je Clayne Crawford kao seriju co-lead, svira novi lik Wesley Cole.<ref name="S3Order">{{cite web|url=http://deadline.com/2018/05/lethal-weapon-season-3-renewal-casting-shakeup-shorter-reduced-order-fox-seann-william-scott-1202391155/|title=‘Lethal Weapon’ Season 3 Renewal After Casting Shakeup Comes With Caveat – A Shorter Order|work=Deadline Hollywood|last=Andreeva|first=Nellie|date=14. 5. 2018|access-date=14. 5. 2018}}</ref> Tokom serije, 55 epizoda Lethal Weapon emitovano je tokom tri sezone. == Pregled Serije == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" |- ! scope="col" style="padding: 0 8px" colspan="2" rowspan="2"| Sezona ! scope="col" style="padding: 0 8px" rowspan="2"| Epizode ! colspan="2"| Datumi emitiranja |- ! style="width:10.25em;" | Premijera sezone ! style="width:10.25em;" | Finale sezone |- ! scope="row" style="background:#004391;width:10px;" | |1 |18 | 21 Septembra 2016 | 15 Marta 2017 |- ! scope="row" style="background:#961C1B;width:10px;" | |2 |22 | 26 Septembra 2017 | 8 Maja 2018 |- ! scope="row" style="background:#005F6B;width:10px;" | |3 |15 | 25 Septembra 2018 | 26 Februara 2019 |- |} [[Kategorija:Spiskovi epizoda američkih TV-serija]] 2fcuu2532k3fi5kmrc7e8cvbh1wliuv Sorbus 0 457836 3713672 3076954 2025-06-11T04:31:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713672 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir | boja =lightblue | naziv =''Sorbus'' <br/>(Rod jarebikâ) | slika = Sorbus-torminalis.JPG | slika_širina = 250px | slika_opis ='' Sorbus torminalis'', s duboko urezanim listovima <br/> i malim jabučastim plodovima | status = (vidi IUCN-ov crveni spisak za skraćenice) | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Rosales]] | familia ='' [[Rosaceae]]'' | subfamilia =[[Amygdaloideae]] | tribus =[[Maleae]] | genus ='''''Sorbus''''' | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Sorbus''''' je veliki [[rod (biologija)|rod]] '''jarebikâ''' ili '''oskorušâ''', koji uključuje preko 360 [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz porodice ''[[Rosaceae]]''.<ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/48b512434ea11c0559d6663acdade55d |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=6. 12. 2019 |archive-date=6. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191206204724/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/48b512434ea11c0559d6663acdade55d |url-status=dead }}</ref> Tačan broj vrsta osporava se ovisno o opisu roda, pa zbog broja [[Apomiksija| apomiksijskih]] mikrovrsta (''microspecies'') koje neki tretiraju kao zasebne vrste, a drugi kao manji broj varijabilnih vrsta.<ref name=Robertson>Robertson, K. R., J. B. Phipps, J. R. Rohrer, and P. G. Smith. 1991. A Synopsis of Genera in Maloideae (Rosaceae). ''Systematic Botany'' '''16''': 376–394.</ref><ref name=McAllister>McAllister, H. 2005. The Genus ''Sorbus'': Mountain Ash and Other Rowans. Richmond, Surrey, UK: Royal Botanic Gardens, Kew.</ref><ref name=Potter2>Potter, D., T. Eriksson, R. C. Evans, S.-H. Oh, J. E. E. Smedmark, D.R. Morgan, M. S. Kerr, and C. S. Campbell. (2007). Phylogeny and classification of Rosaceae. ''Plant Systematics and Evolution''. 266(1–2): 5–43.</ref><ref name=Campbell>Campbell C. S., R. C. Evans, D. R. Morgan, T. A. Dickinson, and M. P. Arsenault. 2007. Phylogeny of subtribe Pyrinae (formerly the Maloideae, Rosaceae): Limited resolution of a complex evolutionary history. ''Pl. Syst. Evol.'' '''266''': 119–145.</ref> To su listopadni [[grm]]ovi i [[Drvo|drveće]], od kojih mnogi imaju jestive [[plod]]ove. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim kontinentalnim zemljama raste oko osam vrsta, kao što su [[oskoruša]] ili [[mukinja]], [[planinska oskoruša]], planinska mukinja, [[patuljasta mukinja]] ili [[patuljasta jarebika]] ili [[mukinjica]], [[domaća oskoruša]], divlja oskoruša ili [[brekinja]]. == Vrste == {{div col|2}} # ''[[Sorbus albopilosa]]'' <small>T.T.Yu & L.T.Lu</small> # ''[[Sorbus alnifolia]]'' <small>(Siebold & Zucc.) K.Koch</small> # ''[[Sorbus ambrozyana]]'' <small>C.K.Schneid.</small> # ''[[Sorbus americana]]'' <small>Marshall</small> # ''[[Sorbus amoena]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus arachnoidea]]'' <small>Koehne</small> # ''[[Sorbus armeniaca]]'' <small>Hedl.</small> # ''[[Sorbus aronioides]]'' <small>Rehder</small> # ''[[Sorbus astateria]]'' <small>(Cardot) Hand.-Mazz.</small> # ''[[Sorbus atrata]]'' <small>Hedrén & J.Levin</small> # ''[[Sorbus atrosanguinea]]'' <small>T.T.Yu & H.T.Tsai</small> # ''[[Sorbus aucuparia]]'' <small>L.</small> # ''[[Sorbus bissetii]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus brevipetiolata]]'' <small>T.H.Nguyên & Yakovlev</small> # ''[[Sorbus bulleyana]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus burtonsmithiorum]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus californica]]'' <small>Greene</small> # ''[[Sorbus caloneura]]'' <small>(Stapf) Rehder</small> # ''[[Sorbus carmesina]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus cashmiriana]]'' <small>Hedl.</small> # ''[[Sorbus chengii]]'' <small>C.J.Qi</small> # ''[[Sorbus cinereopubescens]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus colchica]]'' <small>Zinserl.</small> # ''[[Sorbus commixta]]'' <small>Hedl.</small> # ''[[Sorbus coronata]]'' <small>(Cardot) T.T.Yu & H.T.Tsai</small> # ''[[Sorbus corymbifera]]'' <small>(Miq.) T.H.Nguyên & Yakovlev</small> # ''[[Sorbus coxii]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus decora]]'' <small>(Sarg.) C.K.Schneid.</small> # ''[[Sorbus detergibilis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Sorbus discolor]]'' <small>(Maxim.) Maxim.</small> # ''[[Sorbus domugledica]]'' <small>Kárpáti</small> # ''[[Sorbus dunnii]]'' <small>Rehder</small> # ''[[Sorbus eburnea]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus eleonorae]]'' <small>Aldasoro, Aedo & C.Navarro</small> # ''[[Sorbus ellipsoidalis]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus epidendron]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Sorbus esserteauana]]'' <small>Koehne</small> # ''[[Sorbus fansipanensis]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus faohraei]]'' <small>Hedrén & J.Levin</small> # ''[[Sorbus ferruginea]]'' <small>(Wenz.) Rehder</small> # ''[[Sorbus filipes]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Sorbus folgneri]]'' <small>(C.K.Schneid.) Rehder</small> # ''[[Sorbus foliolosa]]'' <small>(Wall.) Spach</small> # ''[[Sorbus forrestii]]'' <small>McAll. & Gillham</small> # ''[[Sorbus frutescens]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus gilgitana]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus glabriuscula]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus globosa]]'' <small>T.T.Yu & H.T.Tsai</small> # ''[[Sorbus glomerulata]]'' <small>Koehne</small> # ''[[Sorbus gonggashanica]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus gracilis]]'' <small>(Siebold & Zucc.) K.Koch</small> # ''[[Sorbus granulosa]]'' <small>(Bertol.) Rehder</small> # ''[[Sorbus guanii]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus guanxianensis]]'' <small>T.C.Ku</small> # ''[[Sorbus hajastana]]'' <small>Gabrieljan</small> # ''[[Sorbus hedlundii]]'' <small>C.K.Schneid.</small> # ''[[Sorbus helenae]]'' <small>Koehne</small> # ''[[Sorbus hemsleyi]]'' <small>(C.K.Schneid.) Rehder</small> # ''[[Sorbus henryi]]'' <small>Rehder</small> # ''[[Sorbus herculis]]'' <small>Kárpáti</small> # ''[[Sorbus heseltinei]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus himalaica]]'' <small>Gabrieljan</small> # ''[[Sorbus hudsonii]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus hunanica]]'' <small>C.J.Qi</small> # ''[[Sorbus hupehensis]]'' <small>C.K.Schneid.</small> # ''[[Sorbus insignis]]'' <small>(Hook.f.) Hedl.</small> # ''[[Sorbus karchungii]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus keissleri]]'' <small>(C.K.Schneid.) Rehder</small> # ''[[Sorbus khasiana]]'' <small>(Decne.) Rehder</small> # ''[[Sorbus khumbuensis]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus kiukiangensis]]'' <small>T.T.Yu</small> # ''[[Sorbus koehneana]]'' <small>C.K.Schneid.</small> # ''[[Sorbus kohimensis]]'' <small>(G.Watt ex C.B.Clarke) Rehder</small> # ''[[Sorbus kongboensis]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus kurzii]]'' <small>(G.Watt ex Prain) C.K.Schneid.</small> # ''[[Sorbus kusnetzovii]]'' <small>Zinserl.</small> # ''[[Sorbus lanata]]'' <small>(D.Don) S.Schauer</small> # ''[[Sorbus lanpingensis]]'' <small>L.T.Lu</small> # ''[[Sorbus ligustrifolia]]'' <small>(A.Chev.) J.E.Vidal</small> # ''[[Sorbus lingshiensis]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus longii]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus luristanica]]'' <small>(Bornm.) Schönb.-Tem.</small> # ''[[Sorbus macallisteri]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus macrantha]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Sorbus maderensis]]'' <small>(Lowe) Dode</small> # ''[[Sorbus matsumurana]]'' <small>(Makino) Koehne</small> # ''[[Sorbus megalocarpa]]'' <small>Rehder</small> # ''[[Sorbus meliosmifolia]]'' <small>Rehder</small> # ''[[Sorbus microphylla]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Wenz.</small> # ''[[Sorbus monbeigii]]'' <small>(Cardot) N.P.Balakr.</small> # ''[[Sorbus muliensis]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus needhamii]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus nubium]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Sorbus obsoletidentata]]'' <small>(Cardot) T.T.Yu</small> # ''[[Sorbus occidentalis]]'' <small>(S.Watson) Greene</small> # ''[[Sorbus ochracea]]'' <small>(Hand.-Mazz.) J.E.Vidal</small> # ''[[Sorbus oligodonta]]'' <small>(Cardot) Hand.-Mazz.</small> # ''[[Sorbus olivacea]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus ovalis]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus pallescens]]'' <small>Rehder</small> # ''[[Sorbus paniculata]]'' <small>T.T.Yu & H.T.Tsai</small> # ''[[Sorbus parva]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus parvifructa]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus persica]]'' <small>Hedl.</small> # ''[[Sorbus pontica]]'' <small>Zaik.</small> # ''[[Sorbus poteriifolia]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Sorbus prattii]]'' <small>Koehne</small> # ''[[Sorbus × proctoriana]]'' <small>T.C.G.Rich</small> # ''[[Sorbus prunifolia]]'' <small>W.B.Liao & H.J.Jing</small> # ''[[Sorbus pseudohupehensis]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus pseudovilmorinii]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus randaiensis]]'' <small>(Hayata) Koidz.</small> # ''[[Sorbus reducta]]'' <small>Diels</small> # ''[[Sorbus rehderiana]]'' <small>Koehne</small> # ''[[Sorbus rinzenii]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus rosea]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus rubescens]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus rufopilosa]]'' <small>C.K.Schneid.</small> # ''[[Sorbus rushforthii]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus rutilans]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus sambucifolia]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) M.Roem.</small> # ''[[Sorbus sargentiana]]'' <small>Koehne</small> # ''[[Sorbus scalaris]]'' <small>Koehne</small> # ''[[Sorbus scopulina]]'' <small>Greene</small> # ''[[Sorbus setschwanensis]]'' <small>(C.K.Schneid.) Koehne</small> # ''[[Sorbus sharmae]]'' <small>M.F.Watson, V.Manandhar & Rushforth</small> # ''[[Sorbus sitchensis]]'' <small>M.Roem.</small> # ''[[Sorbus spongbergii]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus subfusca]]'' <small>(Ledeb. ex Nordm.) Boiss.</small> # ''[[Sorbus subochracea]]'' <small>T.T.Yu & L.T.Lu</small> # ''[[Sorbus subulata]]'' <small>(J.E.Vidal) T.H.Nguyên & Yakovlev</small> # ''[[Sorbus takhtajanii]]'' <small>Gabrieljan</small> # ''[[Sorbus tamamschjanae]]'' <small>Gabrieljan</small> # ''[[Sorbus tenuis]]'' <small>McAll.</small> # ''[[Sorbus thibetica]]'' <small>(Cardot) Hand.-Mazz.</small> # ''[[Sorbus thomsonii]]'' <small>(King ex Hook.f.) Rehder</small> # ''[[Sorbus tianschanica]]'' <small>Rupr.</small> # ''[[Sorbus tiantangensis]]'' <small>X.M.Liu & C.L.Wang</small> # ''[[Sorbus tiliifolia]]'' <small>H.Zare, Amini & Assadi</small> # ''[[Sorbus tsinlingensis]]'' <small>C.L.Tang</small> # ''[[Sorbus turkestanica]]'' <small>(Franch.) Hedl.</small> # ''[[Sorbus ulleungensis]]'' <small>Chin S.Chang</small> # ''[[Sorbus ursina]]'' <small>(Wall. ex G.Don) S.Schauer</small> # ''[[Sorbus verticillata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Sorbus vestita]]'' <small>(Wall. ex G.Don) Lodd.</small> # ''[[Sorbus vilmorinii]]'' <small>C.K.Schneid.</small> # ''[[Sorbus wallichii]]'' <small>(Hook.f.) T.T.Yu</small> # ''[[Sorbus wardii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Sorbus wilsoniana]]'' <small>C.K.Schneid.</small> # ''[[Sorbus yondeensis]]'' <small>Rushforth</small> # ''[[Sorbus yuana]]'' <small>Spongberg</small> # ''[[Sorbus zahlbruckneri]]'' <small>(C.K.Schneid.) Rehder</small> # ''[[Sorbus zayuensis]]'' <small>T.T.Yu & L.T.Lu</small> {{div col end}} '''''Catalogue of Life: 2019 Annual Checklist:''''' <div style="height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;"> {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Sorbus albopilosa]]'' # ''[[Sorbus amabilis]]'' # ''[[Sorbus americana]]'' # ''[[Sorbus amoena]]'' # ''[[Sorbus apicidens]]'' # ''[[Sorbus arguta]]'' # ''[[Sorbus armeniaca]]'' # ''[[Sorbus arnoldiana]]'' # ''[[Sorbus astateria]]'' # ''[[Sorbus aucuparia]]'' # ''[[Sorbus bissetii]]'' # ''[[Sorbus brevipetiolata]]'' # ''[[Sorbus bulleyana]]'' # ''[[Sorbus burtonsmithiorum]]'' # ''[[Sorbus calcicola]]'' # ''[[Sorbus californica]]'' # ''[[Sorbus carmesina]]'' # ''[[Sorbus cashmiriana]]'' # ''[[Sorbus cibagouensis]]'' # ''[[Sorbus cinereopubescens]]'' # ''[[Sorbus colchica]]'' # ''[[Sorbus commixta]]'' # ''[[Sorbus coronata]]'' # ''[[Sorbus coxii]]'' # ''[[Sorbus cuspidata]]'' # ''[[Sorbus decora]]'' # ''[[Sorbus discolor]]'' # ''[[Sorbus dolichofoliolatus]]'' # ''[[Sorbus dumosa]]'' # ''[[Sorbus dunnii]]'' # ''[[Sorbus eburnea]]'' # ''[[Sorbus eleonorae]]'' # ''[[Sorbus ellipsoidalis]]'' # ''[[Sorbus esserteauiana]]'' # ''[[Sorbus fansipanensis]]'' # ''[[Sorbus filipes]]'' # ''[[Sorbus foliolosa]]'' # ''[[Sorbus frutescens]]'' # ''[[Sorbus gilgitana]]'' # ''[[Sorbus glabriuscula]]'' # ''[[Sorbus globosa]]'' # ''[[Sorbus glomerulata]]'' # ''[[Sorbus gonggashanica]]'' # ''[[Sorbus gracilis]]'' # ''[[Sorbus groenlandica]]'' # ''[[Sorbus guanii]]'' # ''[[Sorbus guanxiensis]]'' # ''[[Sorbus hajastana]]'' # ''[[Sorbus hedlundii]]'' # ''[[Sorbus helenae]]'' # ''[[Sorbus heseltinei]]'' # ''[[Sorbus hudsonii]]'' # ''[[Sorbus hugh-mcallisteri]]'' # ''[[Sorbus hupehensis]]'' # ''[[Sorbus insignis]]'' # ''[[Sorbus kachinensis]]'' # ''[[Sorbus karchungii]]'' # ''[[Sorbus keenanii]]'' # ''[[Sorbus khumbuensis]]'' # ''[[Sorbus kiukiangensis]]'' # ''[[Sorbus koehneana]]'' # ''[[Sorbus kongboensis]]'' # ''[[Sorbus kurzii]]'' # ''[[Sorbus kusnetzovii]]'' # ''[[Sorbus lanata]]'' # ''[[Sorbus lanpingensis]]'' # ''[[Sorbus ligustrifolia]]'' # ''[[Sorbus lingshiensis]]'' # ''[[Sorbus longii]]'' # ''[[Sorbus luristanica]]'' # ''[[Sorbus macallisteri]]'' # ''[[Sorbus macrantha]]'' # ''[[Sorbus matsumurana]]'' # ''[[Sorbus medogensis]]'' # ''[[Sorbus megacarpa]]'' # ''[[Sorbus megalocarpa]]'' # ''[[Sorbus microphylla]]'' # ''[[Sorbus monbeigii]]'' # ''[[Sorbus muliensis]]'' # ''[[Sorbus multijuga]]'' # ''[[Sorbus needhamii]]'' # ''[[Sorbus obsoletidentata]]'' # ''[[Sorbus ochracea]]'' # ''[[Sorbus oligodonta]]'' # ''[[Sorbus olivacea]]'' # ''[[Sorbus ovalis]]'' # ''[[Sorbus pallescens]]'' # ''[[Sorbus parva]]'' # ''[[Sorbus parvifolia]]'' # ''[[Sorbus parvifructa]]'' # ''[[Sorbus paucijuga]]'' # ''[[Sorbus paucinervia]]'' # ''[[Sorbus persica]]'' # ''[[Sorbus pontica]]'' # ''[[Sorbus poteriifolia]]'' # ''[[Sorbus prattii]]'' # ''[[Sorbus prunifolia]]'' # ''[[Sorbus pseudohupehensis]]'' # ''[[Sorbus pseudovilmorinii]]'' # ''[[Sorbus pteridophylla]]'' # ''[[Sorbus randaiensis]]'' # ''[[Sorbus reducta]]'' # ''[[Sorbus rehderiana]]'' # ''[[Sorbus rhombifolia]]'' # ''[[Sorbus rinzenii]]'' # ''[[Sorbus rosea]]'' # ''[[Sorbus rubescens]]'' # ''[[Sorbus rufopilosa]]'' # ''[[Sorbus rushforthii]]'' # ''[[Sorbus rutilans]]'' # ''[[Sorbus salwinensis]]'' # ''[[Sorbus sambucifolia]]'' # ''[[Sorbus sargentiana]]'' # ''[[Sorbus scalaris]]'' # ''[[Sorbus scopulina]]'' # ''[[Sorbus setschwanensis]]'' # ''[[Sorbus sharmae]]'' # ''[[Sorbus shirinensis]]'' # ''[[Sorbus sitchensis]]'' # ''[[Sorbus spongbergii]]'' # ''[[Sorbus subfusca]]'' # ''[[Sorbus subochracea]]'' # ''[[Sorbus sujoyi]]'' # ''[[Sorbus takhtajanii]]'' # ''[[Sorbus tamamschjanae]]'' # ''[[Sorbus tangoensis]]'' # ''[[Sorbus tapashana]]'' # ''[[Sorbus tenuis]]'' # ''[[Sorbus thibetica]]'' # ''[[Sorbus tianschanica]]'' # ''[[Sorbus tiantangensis]]'' # ''[[Sorbus tiliifolia]]'' # ''[[Sorbus tsinlingensis]]'' # ''[[Sorbus turkestanica]]'' # ''[[Sorbus ursina]]'' # ''[[Sorbus uzenensis]]'' # ''[[Sorbus vilmorinii]]'' # ''[[Sorbus wilsoniana]]'' # ''[[Sorbus yokouchii]]'' # ''[[Sorbus yondeensis]]'' # ''[[Sorbus yuana]]'' # ''[[Sorbus yunnanensis]]'' # ''[[Sorbus zahlbruckneri]]'' # ''[[Sorbus zayuensis]]'' {{div col end}} </div> == Također pogledajte == * [[Cvjetnica]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{commonscat-inline|Sorbus}} [[Kategorija:Maleae]] bh74ln1skigwmmn9nwl9quei2rfogc8 Altay (tenk) 0 461454 3713620 3439199 2025-06-10T21:03:30Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3713620 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo | ime= Altay MBT | slika= [[Datoteka:TankAltayT1 (1).jpg|300 px]] | opaska= | posada= 4 | dužina= 10.3 m | širina= 3.9 m | visina= 2.6 m | težina= 65 t | oklop= kompozitni | primarno= Mkek 120 mm glatkocijevni [[top]] | sekundarno= 1x STAMP/II 12.7 mm daljinski kontrolisana kupola<br /> 1x 7.62 mm [[mitraljez]] | pogon= vodomhlađeni 12-cilindrični [[dizelski motor]] | snaga= 1500 KS (1100 kW) | suspenzija= hidropneumatska | cestovna_brzina= 70 km/h | omjer_snage_i_težine= | domet= 500 km }} '''Altay''' je naziv za [[Turska|turski]] moderni glavni borbeni [[tenk]]<ref>[[Südkurier]]: [http://www.genios.de/presse-archiv/artikel/SK/20130225/die-tuerkei-baut-ihren-eigenen-leo/GO4MRVUV.html ''Die Türkei baut ihren eigenen Leo.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190814045811/http://www.genios.de/presse-archiv/artikel/SK/20130225/die-tuerkei-baut-ihren-eigenen-leo/GO4MRVUV.html|date=14. 8. 2019}} Abgerufen am 27. Oktober 2014.</ref> baziran na osnovu južnkorejskog [[K2 Black Panther]] tenka. Prvi put je predstvaljen javnosti 2012. godine. Njegovo uvođenje u operativnu upotrebu turske vojske se očekuje 2021. godine. == Historija == 30. marta 2007. godine Turska se odlučila na projekat vlastitog tenka Altay. 2008. godine potpisani su ugovori sa kompanijom Hyundai Rotem iz [[Južna Koreja|Južne Koreje]]. Turska verzija tenka je ponijela naziv Altay u čijem projektu i proizvodnji učestvuju kompanije BMC, Aselsan, MKEK i Roketsan. Tenk je dobio ime po turskom [[general]]u [[Fahrettin Altay]]u iz [[Turski rat za nezavisnost|turskog rata za nezavisnost]]. Prema tadašnjim planovima u vremenskom periodu od deset godina trebalo bi biti završeno 1000 serijskih primjeraka i da ukupno 1700 [[M48 Patton|M48 ]] i [[M60 Patton]] iz rezerve i oko 400 [[Leopard 1]] tenkova zamijeni u upotrebi. Do maja 2016. godine završena su 4 prototipa.<ref>[http://www.asmz.ch/fileadmin/asmz/Dokumente/Mai_2016/ASMZ_05_2016_GESAMT.pdf ''Wie weiter mit dem ALTAY?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160927145714/http://www.asmz.ch/fileadmin/asmz/Dokumente/Mai_2016/ASMZ_05_2016_GESAMT.pdf|date=27. 9. 2016}} In: ''[[Allgemeine Schweizerische Militärzeitschrift|ASMZ]]'' Nr. 5, 2016, S. 50f, abgerufen am 27. September 2016</ref> Njemačka kompanija Rheinmetall je u martu 2017. godine objavila da želi na budućim natječajima u Turskoj kroz zajedničko ulaganje (Rheinmetall BMC Savunma Sanayi ve Tic. A.Ş. (RBSS)) s turskim proizvođačem komercijalnih vozila BMC i holdingom Etika Strategi iz [[Malezija|Malezije]], pri tome se i očekuje natječaj za proizodnju glavnog borbenog tenka.<ref>[http://www.spiegel.de/wirtschaft/unternehmen/rheinmetall-buhlt-um-ruestungsauftraege-in-der-tuerkei-a-1137852.html ''spiegel.de: Rheinmetall buhlt um Aufträge in der Türkei.'']</ref> 9. novvembra 2018. tursko ministarstvo odbrane je obznanilo da je potpisan ugovor o proizvodnju prvih 250 pimjeraka tenka sa kompanijom BMC. Ugovorom je predviđeno održavanje tenkova i druga serija od 210 komada. Prva isporuka tenkova očekuje se sredinom 2020. godine. Kao glavnonaoruđanje tenka upotrijebljen je Rheinmetall 120 mm top, koji se koristi i kod Leopard 2 tenkova. Ovaj top pod licencom proizvodi komapnija Firma Makina ve Kimya Endüstrisi Kurumu (MKEK) iz Turske.<ref>[https://turkishpress.de/news/panorama/09-11-2018/tuerkischer-kampfpanzer-altay-geht-serienproduktion ''Türkischer Kampfpanzer Altay geht in Serienproduktion.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181109234743/https://turkishpress.de/news/panorama/09-11-2018/tuerkischer-kampfpanzer-altay-geht-serienproduktion |date=9. 11. 2018 }} auf turkishpress.de vom 9. November 2018</ref> 11 mjeseci poslije, u oktobru 2019. godine, direktor kompanije BMC Ethem Sancak najavio je probijanje roka za još dvije godine. Kao glavni razlog produživanja navedeno je izostajanje zapadnih industrijskih partnera i proizlazeće poteškoće u proizvodnji. [[Austrija|Austrijski]] proizvođač motora AVL List je prekinuo saradnju nakon tri mjeseca 2015. godine, kompanija Tümosan je prekinula zejdničke radove.<ref>https://web.archive.org/web/20180826025232/https://turkishpress.de/news/wirtschaft/18-01-2017/tuerkischer-kampfpanzer-ohne-oesterreichische-hilfe</ref> Njemački proizvođač motora MTU i proizvođač prijenosa Renk, od kojih je pogonska grupa ugrađena u prototipovima također nisu dostupni. Saradnja Rheinmetalla sa BMC-om je također okončana.<ref>[https://www.bits.de/public/unv_a/original-201119.htm BITS ''Türkischer Panzer Altay – Verzögerung mangels Technologie.'']</ref><ref>[https://www.stern.de/politik/deutschland/rheinmetall-will-doch-keine-panzer-fuer-erdogan-bauen-8526166.html ''Rheinmetall will doch keine Panzer für Erdogan bauen.'']</ref> == Opis tenka == === Zaštita === Tenk Altay posjeduje oklopnu zađtitu koja se sastoji od kompozitnog i reaktivnog oklopa treće generacije. Podvozje tenka posjeduje protivminsku i NBH zaštitu. Pored toga tenk je opremljen upozoravajućim sistemom laserskog zračenja, SIF sistemom prema STANAG 4579. Jačina oklopa se može uporediti sa oklopom ameičkog tenka [[M1 Abrams|M1A2 Abrams]]. Reaktvni oklop je postavljen na slabije zaštićenim dijelovima i na krovu kupole tenka, dok je kompozitni oklop na tenku najdeblji sa prednje strane trupa. Između ostalog povećana je mobilnost tenka na bojnom polju, a smanjena potrošnja goriva. Tenkje također opremljen aktivnim zaštitnim sistemom. Nazvan je AKKOR, obuhvaća obje vrste zaštite (soft i hard-kill) i treba biti uveden u operativnu upotrebu do 2020. godine. Čine ga tri glavne komponente: centralna procesorska jedinica koja je glavnid dio cijelog sistema, četiri M-pojasna radarska senzora te dva lansera za ispaljivanje četiriju pametnih presretača. Svaki radarski senzor kontinuirano skenira luk od 100 stepeni, gradeći punu sposobnost otkrivanja od 360 stepeni s preklapanjem. AKKOR-ove radarske ploče u trenutačnoj konfiguraciji mogu otkriti dolazak prijetnje s elevacijom do 75 stepeni ali na krov kupole mogu se integrirati dodatni senzori radi zaštite od projektila koji napadaju odozgo.<ref>https://hrvatski-vojnik.hr/turski-tenk-altay/</ref> === Naoružanje === Glavno oružje tenka predstvalja [[top]] kalibra 120 mm L/55 glatke cijevi, koji na ustima ima deflektor za automatski proračun savijanja cijevi tokom gađanja. Borbeni komplet topa ima 40 metaka. Spregnuti mitraljez [[FN MAG]] ima kalibar 7,62 mm. Teški [[mitraljez]] 12,7 mm montiran je na stražnjem dijelu kupole, na daljinski upravljanu Aselsanovu oružanoj stanico STAMP-2 ili SARP, kojom upravlja komandir ili punitelj. Platforma je stabilizirana, a komandir za ciljanje i navođenje koristi zasebne uređaje i komande te ima mogućnost kružnog djelovanja. Pogodna je za gađanje ciljeva koji nadvisuju tenk, što posebno dolazi do izražaja u urbanim područjima i na brdsko-planinskom zemljištu. U daljinski upravljanu stanicu STAMP može se ugraditi mitraljez Gatling GAU-19A u kalibru 12,7 mm, mitraljez 7,62 mm ([[M240]] ili FN MAG58) ili automatski bacač granata 40 mm Mk 19 Mod3. Dodatno se na lijevoj strani krova kupole može montirati daljinski upravljana stanica SARP sa mitraljezom kalibra 7,62 mm (M240, MG3 ili FN MAG58) i njom upravlja punitelj. Bacači dimnih kutija nalaze se na obodu bočnih strana stražnjeg dijela kupole, po osam na objema stranama. Sva električna oprema za kontrolu topa integrisana je u digitalni SUP TAKS s balističkim računarom, kako bi se osigurala visoka vjerojatnost pogotka stacionarnih i pokretnih ciljeva prvim hicem.<ref>https://hrvatski-vojnik.hr/turski-tenk-altay/</ref> === Pokretljivost === Tenk je pokretan dizelskim turbopunjivim motorom MT 883 Ka-501 od 1500 KS (1100 kW) i RENK-ovom hidromehaničkom automatskom transmisijom HSWL 295 s mjenjačem za pet stepeni prijenosa naprijed i tri nazad. Ovaj motor je specijano prilagođen uslovima kretanja tenka po psutinjskom terenu. Tenk je također opremljen sistemom hlađenja na osnovu kojeg se tenk može koristiti u đirokom rasponu temepratura. Maksimalna cestovna brzina vozila iznosi 70 km/h, dok brzina van ceste iznosi 45 km/h i 30 km/h pri kretanju unazad. Operatvni radijus kretanja tenka iznosi oko 500 km. == Reference == {{hrvatski vojnik}} {{reference}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Turski tenkovi]] d44ipb08o9z83ilirbge75pedcp92xn Santalaceae 0 462274 3713655 3171816 2025-06-11T01:12:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713655 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv =''Santalaceae'' <br>(Porodica santalovki) | slika = Starr 021209-0017 Santalum ellipticum.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis =''[[Santalum ellipticum]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Santalales]] | familia ='''''Santalaceae''''' | familia_autorstvo = <small>[[R. Br.]]</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Santalaceae''''' ili po [[tuđica|tuđici]] '''santalovice''' ('''santalovke''') je velika [[porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]] [[red (biologija)|reda]] [[Santalales]], koji je po njoj imenovan, a ona po [[tipski rod|tipskom rodu]] ''[[Santalum]]''. Porodica uključuje preko 1000 vrsta, od kojih je 17 u tipskom rodu. [[Indijski santal]] ili bijelo santal-drvo (''[[Santalum albu]]'') je korisno, mirisno, zimzelena[[stabla]]šica koja je [[unesena vrsta]] u mnogim dijelovima svijeta, kao što su [[Tajland]], [[Nepal]], [[Kina]], otok [[Java (otok)|Javu]], [[Palau]], [[Pohnpei]], [[Tahiti]], [[Mauricijus]], [[Madagaskar]], [[Rodrigues]], [[Vijetnam]], [[Réunion]], [[Mjanmar]].<ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/9dc78a8e710474a3c18aabc35ae9f0a8/source/tree |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist Santalum album |access-date=5. 4. 2020 |archive-date=12. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190712050739/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/9dc78a8e710474a3c18aabc35ae9f0a8/source/tree |url-status=dead }}</ref> Drvo mnogim vrsta ovog roda poznato je [[sandalovina]] ili santalovo drvo, kod nas i kao sandalovina. Destilacijom, od njega dobija santalovo ulje koje se koristi u proizvodnji mirisa, za masiranje tijela i za [[balzam]]iranje. Bijelo santal-drvo iz [[Karnataka|Karnatake]], [[Hajderabad]]a i [[Sundski otoci|Sundskih otoka]] otporno je na napad [[Termiti|termita]], zahvaljujući vrlo velikoj gustoći, zbog koje se teško cijepa. == Rodovi == {{div col|cols=3}} * [[Acanthosyris]] * [[Amphorogyne]] * [[Antidaphne]] * [[Arceuthobium]] * [[Austroamericium]] * [[Buckleya]] * [[Cervantesia]] * [[Choretrum]] * [[Chrysothesium]] * [[Cladomyza]] * [[Comandra]] * [[Daenikera]] * [[Dendromyza]] * [[Dendrophthora]] * [[Dendrotrophe]] * [[Dufrenoya]] * [[Elaphanthera]] * [[Eubrachion]] * [[Exocarpos]] * [[Geocaulon]] * [[Ginalloa]] * [[Jodina]] * [[Korthalsella]] * [[Lacomucinaea]] * [[Lepidoceras]] * [[Leptomeria]] * [[Mida]] * [[Myoschilos]] * [[Nanodea]] * [[Nestronia]] * [[Notothixos]] * [[Okoubaka]] * [[Omphacomeria]] * [[Osyridicarpos]] * [[Osyris]] * [[Phacellaria]] * [[Phoradendron]] * [[Pilgerina]] * [[Pyrularia]] * [[Rhoiacarpos]] * [[Santalum]] * [[Scleropyrum]] * [[Spirogardnera]] * [[Staufferia]] * [[Thesium]] * [[Viscum]] {{div col end|3}} ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Santalaceae}} {{wikivrste|Santalaceae}} *[http://www.parasiticplants.siu.edu/Santalaceae/index.html Parasitic Plants: Santalaceae] [[Kategorija:Santalaceae]] [[Kategorija:Santalales]] tl8ys5yo0savd59a9x71y33gdjs1va7 Sljez 0 463479 3713667 3297083 2025-06-11T03:36:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713667 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Sljez<br>(Rod ''Malva'') | slika =Malva sylvestris ajax.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis =[[Tipska vrsta]] ''[[Malva sylvestris]]'' | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Malvales]] | familia =[[Malvaceae]] | subfamilia =[[Malvoideae]] | tribus =[[Malveae]] | genus ='''''Malva''''' | genus_autorstvo =<small>[[L.]], 1753</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | sinonimi= * ''Anthema'' <small>Medik.</small> * ''Axolopha'' <small>Alef.</small> * ''Bismalva'' <small>Medik.</small> * ''Dinacrusa'' <small>G.Krebs</small> * ''Lavatera'' <small>L.</small> * ''Navaea'' <small>Webb & Berthel.</small> * ''Olbia'' <small>Medik.</small> * ''Saviniona'' <small>Webb & Berthel.</small> * ''Stegia'' <small>DC.</small> }} '''Sljez''' ([[Latinski|lat.]] ''Malva'') je [[rod (biologija)|rod]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Malvaceae]]'', [[red (biologija)|red]] [[Malvales]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]]. To su široko rasprostranjene [[jednogodišnja biljka|jednogodišnje]] i dvogodišnje biljke i [[trajnice]].<ref>{{cite book|last=Simpson|first=Michael G.|title=Plant Systematics|year=2011|publisher=Academic Press|isbn=0-08-051404-9|url=https://books.google.com/books?id=Ia2eIPVksMMC|ref=harv}}</ref><ref>{{cite book |last=Dahlgren |first=R.M. |last2=Clifford |first2=H.T. |last3=Yeo |first3=P.F. |title=The families of the monocotyledons |year=1985 |publisher=Springer-Verlag |location=Berlin|url=https://books.google.com/books?id=3iGndTFY0skC|isbn= 978-3-642-64903-5| access-date=10. 2. 2014|ref=harv}}</ref><ref name="Raven">{{cite book|author=Raven P. H., Johanson G. B.|year=1999|title=Biology|url=https://archive.org/details/biologyjohn00rave|publisher= WCB/McGraw–Hill, New York}}</ref> [[Datoteka:Malva_neglecta01.jpg|thumb|left|250px|''Malva neglecta'']] [[Datoteka:پنیرک یا توله، بهبهان.jpg|thumb|left|250px|Sljez zvani sirasti korov, [[Behbahan]]]] Predstavnici ovog roda rasprostranjrni su u [[umjereni pojas|umjerenom]], suptropskom i [[tropi|tropskim]] područjima. <ref>{{Cite web |url=http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/genus.pl?7216 |title=''Malva'' L. |work=Germplasm Resources Information Network |publisher=United States Department of Agriculture |date=12. 3. 2007 |access-date=16. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090506210831/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/genus.pl?7216 |archive-date=6. 5. 2009}}</ref><ref name="ing">{{Cite web | url = http://botany.si.edu/ing/INGsearch.cfm?searchword=Malva | title = ''Malva'' L. | access-date = 9. 5. 2008 | date = 9. 2. 1996 | work = ndex Nominum Genericorum | publisher = International Association for Plant Taxonomy }}</ref> [[List]]ovi su naizmjenični, prstasto režnjeviti. [[Cvijet|Cvjetovi]] prečnika 0,5–5&nbsp;cm , sa pet ljubičastih, ružičastih, lila ili bijelih [[latica]]. Mnoge vrste, za koje se ranije smatralo da pripadaju rodu ''[[Lavatera]]'', premještene su u sljezove. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i okolnim [[balkan]]skim zemljama raste nekoliko vrsta: *''[[Malva alcea]]'', *''[[Malva moschata]]'', *''[[Malva neglecta]], *''[[Malva nicaeensis]]'', *''[[Malva parviflora]]'', *''[[Malva pusilla]], *''[[Malva sylvestris]]'', i *''[[Malva verticillata]]. Prema [[katalog života|Katalogu života]], u rodu ''Malva'' do sada je opisano 56 vrsta<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/ae2e5bb0cd39392435adbfdb94a4b35a Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist]{{Mrtav link}}</ref> == Vrste == {{div col|2}} * ''[[Malva acerifolia]]'' <small>(Cav.) Alef.</small> * ''[[Malva × adulterina]]'' <small>Wallr.</small> * ''[[Malva aegyptia]]'' <small>L.</small> * ''[[Malva aethiopica]]'' <small>C.J.S.Davis</small> * ''[[Malva agrigentina]]'' <small>(Tineo) Soldano, Banfi & Galasso</small> * ''[[Malva alcea]]'' <small>L.</small> * ''[[Malva arborea]]'' <small>(L.) Webb & Berthel.</small> * ''[[Malva × arbosii]]'' <small>Sennen</small> * ''[[Malva assurgentiflora]]'' <small>(Kellogg) M.F.Ray</small> * ''[[Malva bucharica]]'' <small>Iljin</small> * ''[[Malva cachemiriana]]'' <small>(Cambess.) Alef.</small> * ''[[Malva cavanillesiana]]'' <small>Raizada</small> * ''[[Malva × clementii]]'' <small>(Cheek) Stace</small> * ''[[Malva × columbretensis]]'' <small>(Juan & M.B.Crespo) Juan & M.B.Crespo</small> * ''[[Malva cretica]]'' <small>Cav.</small> * ''[[Malva durieui]]'' <small>Spach</small> * ''[[Malva × egarensis]]'' <small>Cadevall</small> * ''[[Malva flava]]'' <small>(Desf.) Alef.</small> * ''[[Malva hispanica]]'' <small>L.</small> * ''[[Malva × inodora]]'' <small>Ponert</small> * ''[[Malva × intermedia]]'' <small>Boreau</small> * ''[[Malva leonardii]]'' <small>I.Riedl</small> * ''[[Malva lindsayi]]'' <small>(Moran) M.F.Ray</small> * ''[[Malva × litoralis]]'' <small>Dethard. ex Rchb.</small> * ''[[Malva longiflora]]'' <small>(Boiss. & Reut.) Soldano, Banfi & Galasso</small> * ''[[Malva ludwigii]]'' <small>(L.) Soldano, Banfi & Galasso</small> * ''[[Malva lusitanica]]'' <small>(L.) Valdés</small> * ''[[Malva maroccana]]'' <small>(Batt. & Trab.) Verloove & Lambinon</small> * ''[[Malva microphylla]]'' <small>(Baker f.) Molero & J.M.Monts.</small> * ''[[Malva moschata]]'' <small>L.</small> * ''[[Malva multiflora]]'' <small>(Cav.) Soldano, Banfi & Galasso</small> * ''[[Malva neglecta]]'' <small>Wallr.</small>, * ''[[Malva nicaeensis]]'' <small>All.</small> * ''[[Malva oblongifolia]]'' <small>(Boiss.) Soldano, Banfi & Galasso</small> * ''[[Malva occidentalis]]'' <small>(S.Watson) M.F.Ray</small> * ''[[Malva olbia]]'' <small>(L.) Alef.</small> * ''[[Malva oxyloba]]'' <small>Boiss.</small> * ''[[Malva pacifica]]'' <small>M.F.Ray</small> * ''[[Malva pamiroalaica]]'' <small>Iljin</small> * ''[[Malva parviflora]]'' <small>L.</small> * ''[[Malva phoenicea]]'' <small>(Vent.) Alef.</small> * ''[[Malva preissiana]]'' <small>Miq.</small> * ''[[Malva punctata]]'' <small>(All.) Alef.</small> * ''[[Malva pusilla]]'' <small>Sm.</small> * ''[[Malva qaiseri]]'' <small>Abedin</small> * ''[[Malva setigera]]'' <small>K.F.Schimp. & Spenn.</small> * ''[[Malva stenopetala]]'' <small>(Coss. & Durieu ex Batt.) Soldano, Banfi & Galasso</small> * ''[[Malva stipulacea]]'' <small>Cav.</small> * ''[[Malva subovata]]'' <small>(DC.) Molero & J.M.Monts.</small> * ''[[Malva sylvestris]]'' <small>L.</small> * ''[[Malva × tetuanensis]]'' <small>Pau</small> * ''[[Malva thuringiaca]]'' <small>(L.) Vis.</small> * ''[[Malva tournefortiana]]'' <small>L.</small> * ''[[Malva transcaucasica]]'' <small>Sosn.</small> * ''[[Malva trimestris]]'' <small>(L.) Salisb.</small> * ''[[Malva unguiculata]]'' <small>(Desf.) Alef.</small> * ''[[Malva valdesii]]'' <small>(Molero & J.M.Monts.) Soldano, Banfi & Galasso</small> * ''[[Malva verticillata]]'' <small>L.</small> * ''[[Malva vidalii]]'' <small>(Pau) Molero & J.M.Monts.</small> * ''[[Malva waziristanensis]]'' <small>Blatt.</small> * ''[[Malva weinmanniana]]'' <small>(Besser ex Rchb.) Conran</small> * ''[[Malva xizangensis]]'' <small>Y.S.Ye, L.Fu & D.X.Duan</small> {{div col end|2}} ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{wikivrste|Malva}} * {{commonscat-inline|Malva}} [[Kategorija:Malvales]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] fx635b01xjhcxxswnlkscq1ydd5jvc8 Ticodendron incognitum 0 465501 3713708 3202144 2025-06-11T11:48:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713708 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Ticodendron incognitum'' | slika =Ticodendron incognitum 1zz.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis =''T. incognitum'' | status = VU | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Fagales]] | familia ='''''Ticodendraceae''''' | familia_autorstvo =<small>Gómez-Laur. & L.D. Gómez, 1991</small> | genus ='''''Ticodendron''''' | genus_autorstvo = <small>Gómez-Laur. & L.D. Gómez, 1989</small> | species =''T. incognitum'' | subspecies = | dvoimeno =''Ticodendron incognitum'' | dvoimeno_autorstvo =<small>Gómez-Laur. & L.D. Gómez, 1989</small> | karta_raspon = }} '''''Ticodendron incognitum''''' je [[vrsta]] monotipskog [[rod (biologija)|roda]] ''Ticodendron'' u zasebnoj, monotipskoj [[porodica (biologija)|porodici]] ''Ticodendraceae'', [[cvjetnica]] u [[red (biologija)|redu]] [[Fagales]], [[razred (biologija)|razred]] [[Magnoliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]].<ref name=APGIV>{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}</ref> Ova vrsta – rod – porodica nađena je u vlažnim zapadnoatlantskim nizijama [[Honduras]]a, [[Meksiko|Meksika]] ([[Veracruz]], [[Oaxaca]], [[Chiapas]]), [[Nikaragva|Nikaragve]] i [[Panama|Paname]].<ref>{{Cite web |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/0c738a1274b0d671dbd37d2105883418 |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=13. 6. 2020 |archive-date=13. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200613220356/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/0c738a1274b0d671dbd37d2105883418 |url-status=dead }}</ref>. ''Ticodendron incognitum'' je [[stabla]]šica koja doseže visinu do 20, pa i 30 metara. == Reference== {{reflist}} [[datoteka:Ticodendron_incognitum_5zz.jpg|250px|thumb|left|''Ticodendron incognitum'']] ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Ticodendron incognitum}} {{wikivrste|Ticodendron incognitum}} [[Kategorija:Fagales]] n1ti7xn9n46zpmasibi958zsgkx4zs9 Wikipedia:Čaršija/Pomoć 4 466067 3713680 3685232 2025-06-11T06:40:58Z Doncsecz~bswiki 2894 /* AnToni, Prekmurje, slike */ novi odlomak 3713680 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Pravopis break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na odjeljak Čaršije za pomoć novim korisnicima!''' Ovdje možete postaviti sva pitanja koja se tiču osnova Wikipedija i njenog uređivanja. Postavljena pitanja i problemi bit će odgovoreni u što kraćem roku. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Pomoć&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #169086; border: #169086; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Pomoć oko teksta == Zdravo, Da li mi neko može pomoći i pogledati jedan članak? Hoću da se uverim da je po kriterijumima Vikipedije pre no što ga postavim. Bila bih zahvalna na pomoći! Hvala unapred, Anđela : Zdravo! Budite slobodni postaviti tekst, ovo je slobodna enciklopedija, a iskusnije kolege će Vas uputiti za dalje. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:03, 18 novembar 2020 (CET) : {{ping|Andjela.bonapart}}, evo i da spomenem kako bi vidjeli poruku :) --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:04, 18 novembar 2020 (CET) Hvala mnogo na odgovoru! Tekst sam postavila već jednom, ali rekli su mi da je promotivan. :( Mnogo bi mi značilo ako biste mogli da ga preletite (odista nije dugačak) i samo me uputite na deo koji je reklaman. I ja ću Vas spomenuti :) : {{ping|Mhare}} Oprosite što opet pišem! Da li ste videli moju prethodnu objavu? : {{ping|Mhare}} Hvala! :: Je li članak bio pisan s namjerom da bude reklama za Meridian? Koliko je Meridian Sport relevantan za opću enciklopediju? Pročitajte smjernicu [[Wikipedia:Relevantnost]] pa mi iskreno odgovorite. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:11, 19 novembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Napisao sam clanak, ali ne znam ga objaviti == Dobar dan, Nisam vrlo iskusan korisnik racunala. Napisao sam opsiran clanak za Wikipediju, ali pretesko mi je ga urediti i objaviti. Da li ima neko, ko bi mi mogao s tim pomoci? Hvala unaprijed. --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Haszcz|razgovor]]) 17:04, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Haszcz}} Pozdrav, pošto Vam je to prvo članak preporučio bih da ga prvo napravite na stranici Vašeg igrališta (samo kliknite ovaj crveni link i tu kopirajte Vaš tekst, [[Korisnik:Haszcz/Igralište]]) i neko od iskusnijih urednika će se potruditi da Vam pomogne. Također, jedna veoma bitna napomena, nakon svakog Vašeg komentara dodajte i Vaš potpis tako što ćete jednostavno kopirati sljedeći tekst na kraj Vašeg komentara <code><nowiki>--~~~~</nowiki></code>. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:17, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Semso98}} Hvala lijepa, tako cu i uraditi! --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:32, 22 decembar 2020 (CET) :: Također, imate i ovu lijepu uputu: [[Wikipedia:Vaš prvi članak]] --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:07, 22 decembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Izmjena podataka u clanku == Zdravo, da li je moguce ispraviti greske na ovom clanku https://bs.wikipedia.org/wiki/Ljiljana_Masal Zamolila me sestra Ljiljane Masal da se neke stvari isprave koje su pogresne u clanku. Konkretno mjesto rodjenja je Vareš Majdan, a ne Majdan kod Vareša i po nacionalnosti je bila srpkinja, a ne hrvatica. Uredio sam to i poslao zahtjev, ali nista se nije promijenilo. Koliko se obicno ceka ta izmjena? Da li je moguce postaviti sliku na clanak? @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! :{{spomeni|Haszcz}}, ja sam prebacio članak na Vaše igralište: [[Korisnik:Haszcz/Narcis Vučina]] (imenski prostor Wikipedia se ne koristi za igrališta korisnika niti za nacrte članaka, već za stranice o pravilima i smjernicama, te drugim stvarima vezanim za rad na Wikipediji). Dovršite ga prema pravilima i smjernicama Wikipedije i prebacit ćemo ga u glavni imenski prostor. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 21:18, 25 maj 2021 (CEST) == Boje partija == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&stable=0&redirect=no Ovdje] ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&oldid=3415049 oldid]) je prikaz s greškom, ispis koda tabele; ako se ispatrolira i, osim [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FDoku%2FSI&type=revision&diff=3415049&oldid=3049143 toga], [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FSI&type=revision&diff=3415048&oldid=2677434 ovo], ispis je OK. Izmjene su na dvije stranice i validne su (ili nevalidne) zajedno, obje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.80.185|5.43.80.185]] 19:20, 17 maj 2022 (CEST) == Ispis crvenog linka umjesto izabranog članka, do poslije 14:30 == Sve dosad nije postavljen izabrani članak. Stavio sam [[Venera]], ali opet je greška s dugmetom i treba dodati naslov članka kao sadržaj parametra |03-2023 u [[Šablon:Istaknuti članci – spisak|ovom]] šablonu. {{ping|Srđan}} Zašto si obrisao?! --[[Posebno:Doprinosi/77.221.2.19|77.221.2.19]]; 14:57, 1. mart 2023. (CET) [u] : Prvo: vrlo dobro znam kako prikaz funkcionira s obzirom na to da sam ga ja dodao na projekt. Drugo: izbrisao sam to što si dodao jer ne možeš ti izabrati članak kako ti se ćefne. Mora biti [[Wikipedia:Istaknuti članci/Glasanje|jedan od ponuđenih]], osim u iznimnim slučajevima kada nijedan nije ponuđen. Treće: nije smak svijeta ako se ne doda do ''X sati'' na početku mjeseca. Četvrto, stvarno mi nije jasno zašto i dalje izbjegavaš i lokalnu blokadu a i globalno zaključavanje računa, Obsuseru. Izgleda da ćemo na kraju morati blokirati sve Telemachove opsege, ne samo zeničke. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]); 15:16, 1. mart 2023. (CET) :: Znam i ja. Znaš koliko mi je važno ''ko'' je... :: Izabrao sam jedan od izabranih članaka sa zvjezdicom, šta je tu problem!? Ne mora biti po tom hrvatskom nalik standardu (inače besmislen), čak uopšte ne birati takav frišak članak s mogućim greškama odmah na naslovnu nego prosto jedan od onih sa zvjezdicom. Pojedinac izmislio pravilo i sad svi to moraju pratiti, smiješno. Članak gdje je glasanje u toku nikako. :: Nekom jeste, ali takvo izbjegavanje odgovora dokaz je ko je u pravu (za svaku grešku neko je odgovoran i snosiće odgovornost, uključujući neažuriranje uz istovremeno onemogućavanje drugim da ažuriraju, ti si išao do te mjere da vratiš crveni vikilink umjesto Venere). Ako si prešao sa :sr: ovdje pod većim pseudonimom nećeš ti zavoditi pravila drugima (npr. navodnici), a i pripadaš njima i tom okupacionom velikosrbijanskom CAS-u (sr+hr) pa ne cijenim više ništa... :: Nisi pametniji od mene, svako ima isto pravo, ti možda i manje jer nisi stručan a miješaš se u sve iako projekat u cjelosti nazaduje jer drugi ostaju kao i ja bez riječi i samo prestanu koristiti sve. Nastavi se družiti pod pseudonimom sa sebi sličnima, očigledno da imaš/imate lični animozitet, ljubomoru, neznanje i upušćanost (a i moć/snagu umjesto pravednosti) pa se tako ponašate, ali eto sudbina je da nismo imali sreće da svijet funkcioniše, ali neki se i dalje bore. :: Nećete me nikad blokirati, ni lokalno ni globalno (tek ako budem utamničen), jedino vam i trebaju ovakvi naivni kao ja pa da razabirete u udobnosti. Ja idem do kraja, stoga se historija ponavlja i sve besmisleno radi iznova i iznova. Dakle, ne izbjegavam nego nastavljam po starom jer sam u pravu a znam da mi je život uništen ali se ne predajem u borbi za istinu nikad. Ti i ne znaš šta znači da je nalog (globalno) zaključan uostalom i zašto je došlo do takvog stanja a u kakvom su stanju srpskohrvatski uz slovenački i albanski projekat te u kakvom je stanju svijet, poslušaj onu emisiju oko 19.00 na TV-u ili radiju ako si zaboravio. :: --[[Posebno:Doprinosi/109.175.38.196|109.175.38.196]]; 01:00, 4. mart 2023. (CET) ---- Opet se ponavlja isto... Sada sam, u nadi da bude manje protivljenja, stavio isti članak koji je bio (od marta, [[Nasilje]]), a opet privremeno. Ne znam kojom metodom će se izabrati članak za prikaz na početnoj strani tokom aprila, ali narušavanje početne strane treba prestati npr. planiranjem unaprijed... Hvala i izvinjavam se ako sam opet pogriješio nešto (svejedno mislim da je bolje imati sadržaj a ne nešto neinformativno iz prostog razloga nehata i/ili čak namjernog opstruiranja). Ako se vodim(o) Srđanovim komentarom, mogao bi tu da ide članak ''[[Noćna kretanja]]'' jer ima glas za i nijedan protiv, najbolje prošao na glasanju dosad. Zamijenit ću stoga članak Nasilje ovim člankom i nadati se da je potez dobar. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:19, 1. april 2023. (CEST) {{promvel|88%|{{ping|Srđan}}{{ping|AnToni}}{{ping|KWiki}}{{ping|Mhare}}{{ping|Semso98}}{{ping|Palapa}}{{ping|Nerko65}}&{{ping|Panassko}}}} Stavio sam ''[[Noćna kretanja]]'', ažurirati svejedno [[Šablon:Istaknuti članci – spisak]] za sadržaj parametra '''|04-2023=''' da i dugme radi, bilo da ostane ''Noćna kretanja'' ili ako se odlučite za drugi članak iz nekog razloga. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:39, 1. april 2023. (CEST) == Moje korisnicko ime == Duze vrijeme sam na putu pa ne mogu naci svoje originalno korisnicko ime! [[Korisnik:Rh+-saradnik|Rh+-saradnik]] ([[Razgovor s korisnikom:Rh+-saradnik|razgovor]]) 19:07, 28 juli 2023 (CEST) == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...) Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 09:33, 25 novembar 2024 (CET) == Društveni leptir == Objavila sam članak pod nazivom [[Društveni leptir]] koji je obrisan jer suštinski nije članak, i ja se slažem sa činjenicom da nije članak, ali smatram da se treba uvažiti činjenica da je u pitanju objašnjenje slenga, pa je bolje da isti postoji i pruža bliže objašnjenje ovog izraza posebno što sam planirala da kreiram kategoriju koja bi obuhvatila članke čiji su nazivi sleng, pa ako može da se vrati, ili ponovo da ga objavim, a da se uvaže ovi stavovi pa da se ne briše. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 11:44, 25 februar 2025 (CET) :To bi onda više bilo za Wikirječnik nego za Wikipediju jer bi dosta stvari bilo kratko poput obrisanog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 25 februar 2025 (CET) ::Slažem se, i jeste u wikirečniku, ali ne u obliku koji pruža objašnjenje na članku. Ipak, ovi izrazi imaju izvesnu popularnost u široj populaciji, recimo reč '''Bre''' kao uzvik koja je odomaćena na ovim prostorima, i mogla bi isto da bude pridodata [[:Kategorija:Sleng]] gde bi bili objedinjene reči koje su sleng. Sa druge stane pojavljivale bi se u pretragama što može da poveća broj prikaza stranica, jer kada se priđe jednoj stranici na vikipediji, posle se lako otvaraju i čitaju ostale stranice i pravi članci. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 12:49, 25 februar 2025 (CET) :::Možda je bolje napraviti jedan zbirni članak, tj. spisak, a s pojedinačnih pojmova za koje nema dovoljno građe da budu članak napraviti preusmjerenja na taj spisak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 25 februar 2025 (CET) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) ae5mwahm9ufez8rdx26ivr68ntdqy09 3713689 3713680 2025-06-11T08:24:39Z AnToni 2325 /* AnToni, Prekmurje, slike */ odgovor 3713689 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Pravopis break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na odjeljak Čaršije za pomoć novim korisnicima!''' Ovdje možete postaviti sva pitanja koja se tiču osnova Wikipedija i njenog uređivanja. Postavljena pitanja i problemi bit će odgovoreni u što kraćem roku. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Pomoć&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #169086; border: #169086; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Pomoć oko teksta == Zdravo, Da li mi neko može pomoći i pogledati jedan članak? Hoću da se uverim da je po kriterijumima Vikipedije pre no što ga postavim. Bila bih zahvalna na pomoći! Hvala unapred, Anđela : Zdravo! Budite slobodni postaviti tekst, ovo je slobodna enciklopedija, a iskusnije kolege će Vas uputiti za dalje. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:03, 18 novembar 2020 (CET) : {{ping|Andjela.bonapart}}, evo i da spomenem kako bi vidjeli poruku :) --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:04, 18 novembar 2020 (CET) Hvala mnogo na odgovoru! Tekst sam postavila već jednom, ali rekli su mi da je promotivan. :( Mnogo bi mi značilo ako biste mogli da ga preletite (odista nije dugačak) i samo me uputite na deo koji je reklaman. I ja ću Vas spomenuti :) : {{ping|Mhare}} Oprosite što opet pišem! Da li ste videli moju prethodnu objavu? : {{ping|Mhare}} Hvala! :: Je li članak bio pisan s namjerom da bude reklama za Meridian? Koliko je Meridian Sport relevantan za opću enciklopediju? Pročitajte smjernicu [[Wikipedia:Relevantnost]] pa mi iskreno odgovorite. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:11, 19 novembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Napisao sam clanak, ali ne znam ga objaviti == Dobar dan, Nisam vrlo iskusan korisnik racunala. Napisao sam opsiran clanak za Wikipediju, ali pretesko mi je ga urediti i objaviti. Da li ima neko, ko bi mi mogao s tim pomoci? Hvala unaprijed. --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Haszcz|razgovor]]) 17:04, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Haszcz}} Pozdrav, pošto Vam je to prvo članak preporučio bih da ga prvo napravite na stranici Vašeg igrališta (samo kliknite ovaj crveni link i tu kopirajte Vaš tekst, [[Korisnik:Haszcz/Igralište]]) i neko od iskusnijih urednika će se potruditi da Vam pomogne. Također, jedna veoma bitna napomena, nakon svakog Vašeg komentara dodajte i Vaš potpis tako što ćete jednostavno kopirati sljedeći tekst na kraj Vašeg komentara <code><nowiki>--~~~~</nowiki></code>. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:17, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Semso98}} Hvala lijepa, tako cu i uraditi! --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:32, 22 decembar 2020 (CET) :: Također, imate i ovu lijepu uputu: [[Wikipedia:Vaš prvi članak]] --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:07, 22 decembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Izmjena podataka u clanku == Zdravo, da li je moguce ispraviti greske na ovom clanku https://bs.wikipedia.org/wiki/Ljiljana_Masal Zamolila me sestra Ljiljane Masal da se neke stvari isprave koje su pogresne u clanku. Konkretno mjesto rodjenja je Vareš Majdan, a ne Majdan kod Vareša i po nacionalnosti je bila srpkinja, a ne hrvatica. Uredio sam to i poslao zahtjev, ali nista se nije promijenilo. Koliko se obicno ceka ta izmjena? Da li je moguce postaviti sliku na clanak? @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! :{{spomeni|Haszcz}}, ja sam prebacio članak na Vaše igralište: [[Korisnik:Haszcz/Narcis Vučina]] (imenski prostor Wikipedia se ne koristi za igrališta korisnika niti za nacrte članaka, već za stranice o pravilima i smjernicama, te drugim stvarima vezanim za rad na Wikipediji). Dovršite ga prema pravilima i smjernicama Wikipedije i prebacit ćemo ga u glavni imenski prostor. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 21:18, 25 maj 2021 (CEST) == Boje partija == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&stable=0&redirect=no Ovdje] ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&oldid=3415049 oldid]) je prikaz s greškom, ispis koda tabele; ako se ispatrolira i, osim [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FDoku%2FSI&type=revision&diff=3415049&oldid=3049143 toga], [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FSI&type=revision&diff=3415048&oldid=2677434 ovo], ispis je OK. Izmjene su na dvije stranice i validne su (ili nevalidne) zajedno, obje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.80.185|5.43.80.185]] 19:20, 17 maj 2022 (CEST) == Ispis crvenog linka umjesto izabranog članka, do poslije 14:30 == Sve dosad nije postavljen izabrani članak. Stavio sam [[Venera]], ali opet je greška s dugmetom i treba dodati naslov članka kao sadržaj parametra |03-2023 u [[Šablon:Istaknuti članci – spisak|ovom]] šablonu. {{ping|Srđan}} Zašto si obrisao?! --[[Posebno:Doprinosi/77.221.2.19|77.221.2.19]]; 14:57, 1. mart 2023. (CET) [u] : Prvo: vrlo dobro znam kako prikaz funkcionira s obzirom na to da sam ga ja dodao na projekt. Drugo: izbrisao sam to što si dodao jer ne možeš ti izabrati članak kako ti se ćefne. Mora biti [[Wikipedia:Istaknuti članci/Glasanje|jedan od ponuđenih]], osim u iznimnim slučajevima kada nijedan nije ponuđen. Treće: nije smak svijeta ako se ne doda do ''X sati'' na početku mjeseca. Četvrto, stvarno mi nije jasno zašto i dalje izbjegavaš i lokalnu blokadu a i globalno zaključavanje računa, Obsuseru. Izgleda da ćemo na kraju morati blokirati sve Telemachove opsege, ne samo zeničke. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]); 15:16, 1. mart 2023. (CET) :: Znam i ja. Znaš koliko mi je važno ''ko'' je... :: Izabrao sam jedan od izabranih članaka sa zvjezdicom, šta je tu problem!? Ne mora biti po tom hrvatskom nalik standardu (inače besmislen), čak uopšte ne birati takav frišak članak s mogućim greškama odmah na naslovnu nego prosto jedan od onih sa zvjezdicom. Pojedinac izmislio pravilo i sad svi to moraju pratiti, smiješno. Članak gdje je glasanje u toku nikako. :: Nekom jeste, ali takvo izbjegavanje odgovora dokaz je ko je u pravu (za svaku grešku neko je odgovoran i snosiće odgovornost, uključujući neažuriranje uz istovremeno onemogućavanje drugim da ažuriraju, ti si išao do te mjere da vratiš crveni vikilink umjesto Venere). Ako si prešao sa :sr: ovdje pod većim pseudonimom nećeš ti zavoditi pravila drugima (npr. navodnici), a i pripadaš njima i tom okupacionom velikosrbijanskom CAS-u (sr+hr) pa ne cijenim više ništa... :: Nisi pametniji od mene, svako ima isto pravo, ti možda i manje jer nisi stručan a miješaš se u sve iako projekat u cjelosti nazaduje jer drugi ostaju kao i ja bez riječi i samo prestanu koristiti sve. Nastavi se družiti pod pseudonimom sa sebi sličnima, očigledno da imaš/imate lični animozitet, ljubomoru, neznanje i upušćanost (a i moć/snagu umjesto pravednosti) pa se tako ponašate, ali eto sudbina je da nismo imali sreće da svijet funkcioniše, ali neki se i dalje bore. :: Nećete me nikad blokirati, ni lokalno ni globalno (tek ako budem utamničen), jedino vam i trebaju ovakvi naivni kao ja pa da razabirete u udobnosti. Ja idem do kraja, stoga se historija ponavlja i sve besmisleno radi iznova i iznova. Dakle, ne izbjegavam nego nastavljam po starom jer sam u pravu a znam da mi je život uništen ali se ne predajem u borbi za istinu nikad. Ti i ne znaš šta znači da je nalog (globalno) zaključan uostalom i zašto je došlo do takvog stanja a u kakvom su stanju srpskohrvatski uz slovenački i albanski projekat te u kakvom je stanju svijet, poslušaj onu emisiju oko 19.00 na TV-u ili radiju ako si zaboravio. :: --[[Posebno:Doprinosi/109.175.38.196|109.175.38.196]]; 01:00, 4. mart 2023. (CET) ---- Opet se ponavlja isto... Sada sam, u nadi da bude manje protivljenja, stavio isti članak koji je bio (od marta, [[Nasilje]]), a opet privremeno. Ne znam kojom metodom će se izabrati članak za prikaz na početnoj strani tokom aprila, ali narušavanje početne strane treba prestati npr. planiranjem unaprijed... Hvala i izvinjavam se ako sam opet pogriješio nešto (svejedno mislim da je bolje imati sadržaj a ne nešto neinformativno iz prostog razloga nehata i/ili čak namjernog opstruiranja). Ako se vodim(o) Srđanovim komentarom, mogao bi tu da ide članak ''[[Noćna kretanja]]'' jer ima glas za i nijedan protiv, najbolje prošao na glasanju dosad. Zamijenit ću stoga članak Nasilje ovim člankom i nadati se da je potez dobar. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:19, 1. april 2023. (CEST) {{promvel|88%|{{ping|Srđan}}{{ping|AnToni}}{{ping|KWiki}}{{ping|Mhare}}{{ping|Semso98}}{{ping|Palapa}}{{ping|Nerko65}}&{{ping|Panassko}}}} Stavio sam ''[[Noćna kretanja]]'', ažurirati svejedno [[Šablon:Istaknuti članci – spisak]] za sadržaj parametra '''|04-2023=''' da i dugme radi, bilo da ostane ''Noćna kretanja'' ili ako se odlučite za drugi članak iz nekog razloga. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:39, 1. april 2023. (CEST) == Moje korisnicko ime == Duze vrijeme sam na putu pa ne mogu naci svoje originalno korisnicko ime! [[Korisnik:Rh+-saradnik|Rh+-saradnik]] ([[Razgovor s korisnikom:Rh+-saradnik|razgovor]]) 19:07, 28 juli 2023 (CEST) == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...) Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 09:33, 25 novembar 2024 (CET) == Društveni leptir == Objavila sam članak pod nazivom [[Društveni leptir]] koji je obrisan jer suštinski nije članak, i ja se slažem sa činjenicom da nije članak, ali smatram da se treba uvažiti činjenica da je u pitanju objašnjenje slenga, pa je bolje da isti postoji i pruža bliže objašnjenje ovog izraza posebno što sam planirala da kreiram kategoriju koja bi obuhvatila članke čiji su nazivi sleng, pa ako može da se vrati, ili ponovo da ga objavim, a da se uvaže ovi stavovi pa da se ne briše. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 11:44, 25 februar 2025 (CET) :To bi onda više bilo za Wikirječnik nego za Wikipediju jer bi dosta stvari bilo kratko poput obrisanog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 25 februar 2025 (CET) ::Slažem se, i jeste u wikirečniku, ali ne u obliku koji pruža objašnjenje na članku. Ipak, ovi izrazi imaju izvesnu popularnost u široj populaciji, recimo reč '''Bre''' kao uzvik koja je odomaćena na ovim prostorima, i mogla bi isto da bude pridodata [[:Kategorija:Sleng]] gde bi bili objedinjene reči koje su sleng. Sa druge stane pojavljivale bi se u pretragama što može da poveća broj prikaza stranica, jer kada se priđe jednoj stranici na vikipediji, posle se lako otvaraju i čitaju ostale stranice i pravi članci. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 12:49, 25 februar 2025 (CET) :::Možda je bolje napraviti jedan zbirni članak, tj. spisak, a s pojedinačnih pojmova za koje nema dovoljno građe da budu članak napraviti preusmjerenja na taj spisak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 25 februar 2025 (CET) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) fvdmeynz109tlm9ijisourg282psp38 3713705 3713689 2025-06-11T11:29:52Z Doncsecz~bswiki 2894 /* AnToni, Prekmurje, slike */ 3713705 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Pravopis break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na odjeljak Čaršije za pomoć novim korisnicima!''' Ovdje možete postaviti sva pitanja koja se tiču osnova Wikipedija i njenog uređivanja. Postavljena pitanja i problemi bit će odgovoreni u što kraćem roku. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Pomoć&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #169086; border: #169086; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Pomoć oko teksta == Zdravo, Da li mi neko može pomoći i pogledati jedan članak? Hoću da se uverim da je po kriterijumima Vikipedije pre no što ga postavim. Bila bih zahvalna na pomoći! Hvala unapred, Anđela : Zdravo! Budite slobodni postaviti tekst, ovo je slobodna enciklopedija, a iskusnije kolege će Vas uputiti za dalje. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:03, 18 novembar 2020 (CET) : {{ping|Andjela.bonapart}}, evo i da spomenem kako bi vidjeli poruku :) --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:04, 18 novembar 2020 (CET) Hvala mnogo na odgovoru! Tekst sam postavila već jednom, ali rekli su mi da je promotivan. :( Mnogo bi mi značilo ako biste mogli da ga preletite (odista nije dugačak) i samo me uputite na deo koji je reklaman. I ja ću Vas spomenuti :) : {{ping|Mhare}} Oprosite što opet pišem! Da li ste videli moju prethodnu objavu? : {{ping|Mhare}} Hvala! :: Je li članak bio pisan s namjerom da bude reklama za Meridian? Koliko je Meridian Sport relevantan za opću enciklopediju? Pročitajte smjernicu [[Wikipedia:Relevantnost]] pa mi iskreno odgovorite. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:11, 19 novembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Napisao sam clanak, ali ne znam ga objaviti == Dobar dan, Nisam vrlo iskusan korisnik racunala. Napisao sam opsiran clanak za Wikipediju, ali pretesko mi je ga urediti i objaviti. Da li ima neko, ko bi mi mogao s tim pomoci? Hvala unaprijed. --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Haszcz|razgovor]]) 17:04, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Haszcz}} Pozdrav, pošto Vam je to prvo članak preporučio bih da ga prvo napravite na stranici Vašeg igrališta (samo kliknite ovaj crveni link i tu kopirajte Vaš tekst, [[Korisnik:Haszcz/Igralište]]) i neko od iskusnijih urednika će se potruditi da Vam pomogne. Također, jedna veoma bitna napomena, nakon svakog Vašeg komentara dodajte i Vaš potpis tako što ćete jednostavno kopirati sljedeći tekst na kraj Vašeg komentara <code><nowiki>--~~~~</nowiki></code>. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:17, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Semso98}} Hvala lijepa, tako cu i uraditi! --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:32, 22 decembar 2020 (CET) :: Također, imate i ovu lijepu uputu: [[Wikipedia:Vaš prvi članak]] --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:07, 22 decembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Izmjena podataka u clanku == Zdravo, da li je moguce ispraviti greske na ovom clanku https://bs.wikipedia.org/wiki/Ljiljana_Masal Zamolila me sestra Ljiljane Masal da se neke stvari isprave koje su pogresne u clanku. Konkretno mjesto rodjenja je Vareš Majdan, a ne Majdan kod Vareša i po nacionalnosti je bila srpkinja, a ne hrvatica. Uredio sam to i poslao zahtjev, ali nista se nije promijenilo. Koliko se obicno ceka ta izmjena? Da li je moguce postaviti sliku na clanak? @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! :{{spomeni|Haszcz}}, ja sam prebacio članak na Vaše igralište: [[Korisnik:Haszcz/Narcis Vučina]] (imenski prostor Wikipedia se ne koristi za igrališta korisnika niti za nacrte članaka, već za stranice o pravilima i smjernicama, te drugim stvarima vezanim za rad na Wikipediji). Dovršite ga prema pravilima i smjernicama Wikipedije i prebacit ćemo ga u glavni imenski prostor. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 21:18, 25 maj 2021 (CEST) == Boje partija == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&stable=0&redirect=no Ovdje] ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&oldid=3415049 oldid]) je prikaz s greškom, ispis koda tabele; ako se ispatrolira i, osim [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FDoku%2FSI&type=revision&diff=3415049&oldid=3049143 toga], [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FSI&type=revision&diff=3415048&oldid=2677434 ovo], ispis je OK. Izmjene su na dvije stranice i validne su (ili nevalidne) zajedno, obje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.80.185|5.43.80.185]] 19:20, 17 maj 2022 (CEST) == Ispis crvenog linka umjesto izabranog članka, do poslije 14:30 == Sve dosad nije postavljen izabrani članak. Stavio sam [[Venera]], ali opet je greška s dugmetom i treba dodati naslov članka kao sadržaj parametra |03-2023 u [[Šablon:Istaknuti članci – spisak|ovom]] šablonu. {{ping|Srđan}} Zašto si obrisao?! --[[Posebno:Doprinosi/77.221.2.19|77.221.2.19]]; 14:57, 1. mart 2023. (CET) [u] : Prvo: vrlo dobro znam kako prikaz funkcionira s obzirom na to da sam ga ja dodao na projekt. Drugo: izbrisao sam to što si dodao jer ne možeš ti izabrati članak kako ti se ćefne. Mora biti [[Wikipedia:Istaknuti članci/Glasanje|jedan od ponuđenih]], osim u iznimnim slučajevima kada nijedan nije ponuđen. Treće: nije smak svijeta ako se ne doda do ''X sati'' na početku mjeseca. Četvrto, stvarno mi nije jasno zašto i dalje izbjegavaš i lokalnu blokadu a i globalno zaključavanje računa, Obsuseru. Izgleda da ćemo na kraju morati blokirati sve Telemachove opsege, ne samo zeničke. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]); 15:16, 1. mart 2023. (CET) :: Znam i ja. Znaš koliko mi je važno ''ko'' je... :: Izabrao sam jedan od izabranih članaka sa zvjezdicom, šta je tu problem!? Ne mora biti po tom hrvatskom nalik standardu (inače besmislen), čak uopšte ne birati takav frišak članak s mogućim greškama odmah na naslovnu nego prosto jedan od onih sa zvjezdicom. Pojedinac izmislio pravilo i sad svi to moraju pratiti, smiješno. Članak gdje je glasanje u toku nikako. :: Nekom jeste, ali takvo izbjegavanje odgovora dokaz je ko je u pravu (za svaku grešku neko je odgovoran i snosiće odgovornost, uključujući neažuriranje uz istovremeno onemogućavanje drugim da ažuriraju, ti si išao do te mjere da vratiš crveni vikilink umjesto Venere). Ako si prešao sa :sr: ovdje pod većim pseudonimom nećeš ti zavoditi pravila drugima (npr. navodnici), a i pripadaš njima i tom okupacionom velikosrbijanskom CAS-u (sr+hr) pa ne cijenim više ništa... :: Nisi pametniji od mene, svako ima isto pravo, ti možda i manje jer nisi stručan a miješaš se u sve iako projekat u cjelosti nazaduje jer drugi ostaju kao i ja bez riječi i samo prestanu koristiti sve. Nastavi se družiti pod pseudonimom sa sebi sličnima, očigledno da imaš/imate lični animozitet, ljubomoru, neznanje i upušćanost (a i moć/snagu umjesto pravednosti) pa se tako ponašate, ali eto sudbina je da nismo imali sreće da svijet funkcioniše, ali neki se i dalje bore. :: Nećete me nikad blokirati, ni lokalno ni globalno (tek ako budem utamničen), jedino vam i trebaju ovakvi naivni kao ja pa da razabirete u udobnosti. Ja idem do kraja, stoga se historija ponavlja i sve besmisleno radi iznova i iznova. Dakle, ne izbjegavam nego nastavljam po starom jer sam u pravu a znam da mi je život uništen ali se ne predajem u borbi za istinu nikad. Ti i ne znaš šta znači da je nalog (globalno) zaključan uostalom i zašto je došlo do takvog stanja a u kakvom su stanju srpskohrvatski uz slovenački i albanski projekat te u kakvom je stanju svijet, poslušaj onu emisiju oko 19.00 na TV-u ili radiju ako si zaboravio. :: --[[Posebno:Doprinosi/109.175.38.196|109.175.38.196]]; 01:00, 4. mart 2023. (CET) ---- Opet se ponavlja isto... Sada sam, u nadi da bude manje protivljenja, stavio isti članak koji je bio (od marta, [[Nasilje]]), a opet privremeno. Ne znam kojom metodom će se izabrati članak za prikaz na početnoj strani tokom aprila, ali narušavanje početne strane treba prestati npr. planiranjem unaprijed... Hvala i izvinjavam se ako sam opet pogriješio nešto (svejedno mislim da je bolje imati sadržaj a ne nešto neinformativno iz prostog razloga nehata i/ili čak namjernog opstruiranja). Ako se vodim(o) Srđanovim komentarom, mogao bi tu da ide članak ''[[Noćna kretanja]]'' jer ima glas za i nijedan protiv, najbolje prošao na glasanju dosad. Zamijenit ću stoga članak Nasilje ovim člankom i nadati se da je potez dobar. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:19, 1. april 2023. (CEST) {{promvel|88%|{{ping|Srđan}}{{ping|AnToni}}{{ping|KWiki}}{{ping|Mhare}}{{ping|Semso98}}{{ping|Palapa}}{{ping|Nerko65}}&{{ping|Panassko}}}} Stavio sam ''[[Noćna kretanja]]'', ažurirati svejedno [[Šablon:Istaknuti članci – spisak]] za sadržaj parametra '''|04-2023=''' da i dugme radi, bilo da ostane ''Noćna kretanja'' ili ako se odlučite za drugi članak iz nekog razloga. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:39, 1. april 2023. (CEST) == Moje korisnicko ime == Duze vrijeme sam na putu pa ne mogu naci svoje originalno korisnicko ime! [[Korisnik:Rh+-saradnik|Rh+-saradnik]] ([[Razgovor s korisnikom:Rh+-saradnik|razgovor]]) 19:07, 28 juli 2023 (CEST) == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...) Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 09:33, 25 novembar 2024 (CET) == Društveni leptir == Objavila sam članak pod nazivom [[Društveni leptir]] koji je obrisan jer suštinski nije članak, i ja se slažem sa činjenicom da nije članak, ali smatram da se treba uvažiti činjenica da je u pitanju objašnjenje slenga, pa je bolje da isti postoji i pruža bliže objašnjenje ovog izraza posebno što sam planirala da kreiram kategoriju koja bi obuhvatila članke čiji su nazivi sleng, pa ako može da se vrati, ili ponovo da ga objavim, a da se uvaže ovi stavovi pa da se ne briše. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 11:44, 25 februar 2025 (CET) :To bi onda više bilo za Wikirječnik nego za Wikipediju jer bi dosta stvari bilo kratko poput obrisanog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 25 februar 2025 (CET) ::Slažem se, i jeste u wikirečniku, ali ne u obliku koji pruža objašnjenje na članku. Ipak, ovi izrazi imaju izvesnu popularnost u široj populaciji, recimo reč '''Bre''' kao uzvik koja je odomaćena na ovim prostorima, i mogla bi isto da bude pridodata [[:Kategorija:Sleng]] gde bi bili objedinjene reči koje su sleng. Sa druge stane pojavljivale bi se u pretragama što može da poveća broj prikaza stranica, jer kada se priđe jednoj stranici na vikipediji, posle se lako otvaraju i čitaju ostale stranice i pravi članci. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 12:49, 25 februar 2025 (CET) :::Možda je bolje napraviti jedan zbirni članak, tj. spisak, a s pojedinačnih pojmova za koje nema dovoljno građe da budu članak napraviti preusmjerenja na taj spisak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 25 februar 2025 (CET) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) gxkbsw57fdqhziwgw1bzs2jxpc4jeuo 3713706 3713705 2025-06-11T11:32:26Z Doncsecz~bswiki 2894 /* AnToni, Prekmurje, slike */ 3713706 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Pravopis break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na odjeljak Čaršije za pomoć novim korisnicima!''' Ovdje možete postaviti sva pitanja koja se tiču osnova Wikipedija i njenog uređivanja. Postavljena pitanja i problemi bit će odgovoreni u što kraćem roku. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Pomoć&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #169086; border: #169086; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Pomoć oko teksta == Zdravo, Da li mi neko može pomoći i pogledati jedan članak? Hoću da se uverim da je po kriterijumima Vikipedije pre no što ga postavim. Bila bih zahvalna na pomoći! Hvala unapred, Anđela : Zdravo! Budite slobodni postaviti tekst, ovo je slobodna enciklopedija, a iskusnije kolege će Vas uputiti za dalje. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:03, 18 novembar 2020 (CET) : {{ping|Andjela.bonapart}}, evo i da spomenem kako bi vidjeli poruku :) --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:04, 18 novembar 2020 (CET) Hvala mnogo na odgovoru! Tekst sam postavila već jednom, ali rekli su mi da je promotivan. :( Mnogo bi mi značilo ako biste mogli da ga preletite (odista nije dugačak) i samo me uputite na deo koji je reklaman. I ja ću Vas spomenuti :) : {{ping|Mhare}} Oprosite što opet pišem! Da li ste videli moju prethodnu objavu? : {{ping|Mhare}} Hvala! :: Je li članak bio pisan s namjerom da bude reklama za Meridian? Koliko je Meridian Sport relevantan za opću enciklopediju? Pročitajte smjernicu [[Wikipedia:Relevantnost]] pa mi iskreno odgovorite. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:11, 19 novembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Napisao sam clanak, ali ne znam ga objaviti == Dobar dan, Nisam vrlo iskusan korisnik racunala. Napisao sam opsiran clanak za Wikipediju, ali pretesko mi je ga urediti i objaviti. Da li ima neko, ko bi mi mogao s tim pomoci? Hvala unaprijed. --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Haszcz|razgovor]]) 17:04, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Haszcz}} Pozdrav, pošto Vam je to prvo članak preporučio bih da ga prvo napravite na stranici Vašeg igrališta (samo kliknite ovaj crveni link i tu kopirajte Vaš tekst, [[Korisnik:Haszcz/Igralište]]) i neko od iskusnijih urednika će se potruditi da Vam pomogne. Također, jedna veoma bitna napomena, nakon svakog Vašeg komentara dodajte i Vaš potpis tako što ćete jednostavno kopirati sljedeći tekst na kraj Vašeg komentara <code><nowiki>--~~~~</nowiki></code>. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:17, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Semso98}} Hvala lijepa, tako cu i uraditi! --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:32, 22 decembar 2020 (CET) :: Također, imate i ovu lijepu uputu: [[Wikipedia:Vaš prvi članak]] --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:07, 22 decembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Izmjena podataka u clanku == Zdravo, da li je moguce ispraviti greske na ovom clanku https://bs.wikipedia.org/wiki/Ljiljana_Masal Zamolila me sestra Ljiljane Masal da se neke stvari isprave koje su pogresne u clanku. Konkretno mjesto rodjenja je Vareš Majdan, a ne Majdan kod Vareša i po nacionalnosti je bila srpkinja, a ne hrvatica. Uredio sam to i poslao zahtjev, ali nista se nije promijenilo. Koliko se obicno ceka ta izmjena? Da li je moguce postaviti sliku na clanak? @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! :{{spomeni|Haszcz}}, ja sam prebacio članak na Vaše igralište: [[Korisnik:Haszcz/Narcis Vučina]] (imenski prostor Wikipedia se ne koristi za igrališta korisnika niti za nacrte članaka, već za stranice o pravilima i smjernicama, te drugim stvarima vezanim za rad na Wikipediji). Dovršite ga prema pravilima i smjernicama Wikipedije i prebacit ćemo ga u glavni imenski prostor. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 21:18, 25 maj 2021 (CEST) == Boje partija == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&stable=0&redirect=no Ovdje] ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&oldid=3415049 oldid]) je prikaz s greškom, ispis koda tabele; ako se ispatrolira i, osim [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FDoku%2FSI&type=revision&diff=3415049&oldid=3049143 toga], [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FSI&type=revision&diff=3415048&oldid=2677434 ovo], ispis je OK. Izmjene su na dvije stranice i validne su (ili nevalidne) zajedno, obje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.80.185|5.43.80.185]] 19:20, 17 maj 2022 (CEST) == Ispis crvenog linka umjesto izabranog članka, do poslije 14:30 == Sve dosad nije postavljen izabrani članak. Stavio sam [[Venera]], ali opet je greška s dugmetom i treba dodati naslov članka kao sadržaj parametra |03-2023 u [[Šablon:Istaknuti članci – spisak|ovom]] šablonu. {{ping|Srđan}} Zašto si obrisao?! --[[Posebno:Doprinosi/77.221.2.19|77.221.2.19]]; 14:57, 1. mart 2023. (CET) [u] : Prvo: vrlo dobro znam kako prikaz funkcionira s obzirom na to da sam ga ja dodao na projekt. Drugo: izbrisao sam to što si dodao jer ne možeš ti izabrati članak kako ti se ćefne. Mora biti [[Wikipedia:Istaknuti članci/Glasanje|jedan od ponuđenih]], osim u iznimnim slučajevima kada nijedan nije ponuđen. Treće: nije smak svijeta ako se ne doda do ''X sati'' na početku mjeseca. Četvrto, stvarno mi nije jasno zašto i dalje izbjegavaš i lokalnu blokadu a i globalno zaključavanje računa, Obsuseru. Izgleda da ćemo na kraju morati blokirati sve Telemachove opsege, ne samo zeničke. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]); 15:16, 1. mart 2023. (CET) :: Znam i ja. Znaš koliko mi je važno ''ko'' je... :: Izabrao sam jedan od izabranih članaka sa zvjezdicom, šta je tu problem!? Ne mora biti po tom hrvatskom nalik standardu (inače besmislen), čak uopšte ne birati takav frišak članak s mogućim greškama odmah na naslovnu nego prosto jedan od onih sa zvjezdicom. Pojedinac izmislio pravilo i sad svi to moraju pratiti, smiješno. Članak gdje je glasanje u toku nikako. :: Nekom jeste, ali takvo izbjegavanje odgovora dokaz je ko je u pravu (za svaku grešku neko je odgovoran i snosiće odgovornost, uključujući neažuriranje uz istovremeno onemogućavanje drugim da ažuriraju, ti si išao do te mjere da vratiš crveni vikilink umjesto Venere). Ako si prešao sa :sr: ovdje pod većim pseudonimom nećeš ti zavoditi pravila drugima (npr. navodnici), a i pripadaš njima i tom okupacionom velikosrbijanskom CAS-u (sr+hr) pa ne cijenim više ništa... :: Nisi pametniji od mene, svako ima isto pravo, ti možda i manje jer nisi stručan a miješaš se u sve iako projekat u cjelosti nazaduje jer drugi ostaju kao i ja bez riječi i samo prestanu koristiti sve. Nastavi se družiti pod pseudonimom sa sebi sličnima, očigledno da imaš/imate lični animozitet, ljubomoru, neznanje i upušćanost (a i moć/snagu umjesto pravednosti) pa se tako ponašate, ali eto sudbina je da nismo imali sreće da svijet funkcioniše, ali neki se i dalje bore. :: Nećete me nikad blokirati, ni lokalno ni globalno (tek ako budem utamničen), jedino vam i trebaju ovakvi naivni kao ja pa da razabirete u udobnosti. Ja idem do kraja, stoga se historija ponavlja i sve besmisleno radi iznova i iznova. Dakle, ne izbjegavam nego nastavljam po starom jer sam u pravu a znam da mi je život uništen ali se ne predajem u borbi za istinu nikad. Ti i ne znaš šta znači da je nalog (globalno) zaključan uostalom i zašto je došlo do takvog stanja a u kakvom su stanju srpskohrvatski uz slovenački i albanski projekat te u kakvom je stanju svijet, poslušaj onu emisiju oko 19.00 na TV-u ili radiju ako si zaboravio. :: --[[Posebno:Doprinosi/109.175.38.196|109.175.38.196]]; 01:00, 4. mart 2023. (CET) ---- Opet se ponavlja isto... Sada sam, u nadi da bude manje protivljenja, stavio isti članak koji je bio (od marta, [[Nasilje]]), a opet privremeno. Ne znam kojom metodom će se izabrati članak za prikaz na početnoj strani tokom aprila, ali narušavanje početne strane treba prestati npr. planiranjem unaprijed... Hvala i izvinjavam se ako sam opet pogriješio nešto (svejedno mislim da je bolje imati sadržaj a ne nešto neinformativno iz prostog razloga nehata i/ili čak namjernog opstruiranja). Ako se vodim(o) Srđanovim komentarom, mogao bi tu da ide članak ''[[Noćna kretanja]]'' jer ima glas za i nijedan protiv, najbolje prošao na glasanju dosad. Zamijenit ću stoga članak Nasilje ovim člankom i nadati se da je potez dobar. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:19, 1. april 2023. (CEST) {{promvel|88%|{{ping|Srđan}}{{ping|AnToni}}{{ping|KWiki}}{{ping|Mhare}}{{ping|Semso98}}{{ping|Palapa}}{{ping|Nerko65}}&{{ping|Panassko}}}} Stavio sam ''[[Noćna kretanja]]'', ažurirati svejedno [[Šablon:Istaknuti članci – spisak]] za sadržaj parametra '''|04-2023=''' da i dugme radi, bilo da ostane ''Noćna kretanja'' ili ako se odlučite za drugi članak iz nekog razloga. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:39, 1. april 2023. (CEST) == Moje korisnicko ime == Duze vrijeme sam na putu pa ne mogu naci svoje originalno korisnicko ime! [[Korisnik:Rh+-saradnik|Rh+-saradnik]] ([[Razgovor s korisnikom:Rh+-saradnik|razgovor]]) 19:07, 28 juli 2023 (CEST) == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...) Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 09:33, 25 novembar 2024 (CET) == Društveni leptir == Objavila sam članak pod nazivom [[Društveni leptir]] koji je obrisan jer suštinski nije članak, i ja se slažem sa činjenicom da nije članak, ali smatram da se treba uvažiti činjenica da je u pitanju objašnjenje slenga, pa je bolje da isti postoji i pruža bliže objašnjenje ovog izraza posebno što sam planirala da kreiram kategoriju koja bi obuhvatila članke čiji su nazivi sleng, pa ako može da se vrati, ili ponovo da ga objavim, a da se uvaže ovi stavovi pa da se ne briše. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 11:44, 25 februar 2025 (CET) :To bi onda više bilo za Wikirječnik nego za Wikipediju jer bi dosta stvari bilo kratko poput obrisanog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 25 februar 2025 (CET) ::Slažem se, i jeste u wikirečniku, ali ne u obliku koji pruža objašnjenje na članku. Ipak, ovi izrazi imaju izvesnu popularnost u široj populaciji, recimo reč '''Bre''' kao uzvik koja je odomaćena na ovim prostorima, i mogla bi isto da bude pridodata [[:Kategorija:Sleng]] gde bi bili objedinjene reči koje su sleng. Sa druge stane pojavljivale bi se u pretragama što može da poveća broj prikaza stranica, jer kada se priđe jednoj stranici na vikipediji, posle se lako otvaraju i čitaju ostale stranice i pravi članci. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 12:49, 25 februar 2025 (CET) :::Možda je bolje napraviti jedan zbirni članak, tj. spisak, a s pojedinačnih pojmova za koje nema dovoljno građe da budu članak napraviti preusmjerenja na taj spisak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 25 februar 2025 (CET) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: [[File:Kipsinci5.JPG|thumb|right|100px]] Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: [[File:Kapela v Kupšincih.jpg|thumb|right|100px]] [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) p0dknkvk788g0zm1qe0vku62sso5y9f 3713707 3713706 2025-06-11T11:38:44Z Doncsecz~bswiki 2894 /* AnToni, Prekmurje, slike */ 3713707 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Pravopis break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na odjeljak Čaršije za pomoć novim korisnicima!''' Ovdje možete postaviti sva pitanja koja se tiču osnova Wikipedija i njenog uređivanja. Postavljena pitanja i problemi bit će odgovoreni u što kraćem roku. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Pomoć&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #169086; border: #169086; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Pomoć oko teksta == Zdravo, Da li mi neko može pomoći i pogledati jedan članak? Hoću da se uverim da je po kriterijumima Vikipedije pre no što ga postavim. Bila bih zahvalna na pomoći! Hvala unapred, Anđela : Zdravo! Budite slobodni postaviti tekst, ovo je slobodna enciklopedija, a iskusnije kolege će Vas uputiti za dalje. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:03, 18 novembar 2020 (CET) : {{ping|Andjela.bonapart}}, evo i da spomenem kako bi vidjeli poruku :) --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:04, 18 novembar 2020 (CET) Hvala mnogo na odgovoru! Tekst sam postavila već jednom, ali rekli su mi da je promotivan. :( Mnogo bi mi značilo ako biste mogli da ga preletite (odista nije dugačak) i samo me uputite na deo koji je reklaman. I ja ću Vas spomenuti :) : {{ping|Mhare}} Oprosite što opet pišem! Da li ste videli moju prethodnu objavu? : {{ping|Mhare}} Hvala! :: Je li članak bio pisan s namjerom da bude reklama za Meridian? Koliko je Meridian Sport relevantan za opću enciklopediju? Pročitajte smjernicu [[Wikipedia:Relevantnost]] pa mi iskreno odgovorite. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:11, 19 novembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Napisao sam clanak, ali ne znam ga objaviti == Dobar dan, Nisam vrlo iskusan korisnik racunala. Napisao sam opsiran clanak za Wikipediju, ali pretesko mi je ga urediti i objaviti. Da li ima neko, ko bi mi mogao s tim pomoci? Hvala unaprijed. --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Haszcz|razgovor]]) 17:04, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Haszcz}} Pozdrav, pošto Vam je to prvo članak preporučio bih da ga prvo napravite na stranici Vašeg igrališta (samo kliknite ovaj crveni link i tu kopirajte Vaš tekst, [[Korisnik:Haszcz/Igralište]]) i neko od iskusnijih urednika će se potruditi da Vam pomogne. Također, jedna veoma bitna napomena, nakon svakog Vašeg komentara dodajte i Vaš potpis tako što ćete jednostavno kopirati sljedeći tekst na kraj Vašeg komentara <code><nowiki>--~~~~</nowiki></code>. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:17, 21 decembar 2020 (CET) :{{ping|Semso98}} Hvala lijepa, tako cu i uraditi! --[[Korisnik:Haszcz|Haszcz]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:32, 22 decembar 2020 (CET) :: Također, imate i ovu lijepu uputu: [[Wikipedia:Vaš prvi članak]] --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 21:07, 22 decembar 2020 (CET) @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == Izmjena podataka u clanku == Zdravo, da li je moguce ispraviti greske na ovom clanku https://bs.wikipedia.org/wiki/Ljiljana_Masal Zamolila me sestra Ljiljane Masal da se neke stvari isprave koje su pogresne u clanku. Konkretno mjesto rodjenja je Vareš Majdan, a ne Majdan kod Vareša i po nacionalnosti je bila srpkinja, a ne hrvatica. Uredio sam to i poslao zahtjev, ali nista se nije promijenilo. Koliko se obicno ceka ta izmjena? Da li je moguce postaviti sliku na clanak? @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! == @AnToni: zasto si izbrisao clanak o Narcisu Vucini, koji sam pravila mjesecima??? Vrati ga odmah na moje igraliste, molim! :{{spomeni|Haszcz}}, ja sam prebacio članak na Vaše igralište: [[Korisnik:Haszcz/Narcis Vučina]] (imenski prostor Wikipedia se ne koristi za igrališta korisnika niti za nacrte članaka, već za stranice o pravilima i smjernicama, te drugim stvarima vezanim za rad na Wikipediji). Dovršite ga prema pravilima i smjernicama Wikipedije i prebacit ćemo ga u glavni imenski prostor. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 21:18, 25 maj 2021 (CEST) == Boje partija == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&stable=0&redirect=no Ovdje] ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Izborni_dijagram/Partija/Doku/SI&oldid=3415049 oldid]) je prikaz s greškom, ispis koda tabele; ako se ispatrolira i, osim [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FDoku%2FSI&type=revision&diff=3415049&oldid=3049143 toga], [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon%3AIzborni_dijagram%2FPartija%2FSI&type=revision&diff=3415048&oldid=2677434 ovo], ispis je OK. Izmjene su na dvije stranice i validne su (ili nevalidne) zajedno, obje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.80.185|5.43.80.185]] 19:20, 17 maj 2022 (CEST) == Ispis crvenog linka umjesto izabranog članka, do poslije 14:30 == Sve dosad nije postavljen izabrani članak. Stavio sam [[Venera]], ali opet je greška s dugmetom i treba dodati naslov članka kao sadržaj parametra |03-2023 u [[Šablon:Istaknuti članci – spisak|ovom]] šablonu. {{ping|Srđan}} Zašto si obrisao?! --[[Posebno:Doprinosi/77.221.2.19|77.221.2.19]]; 14:57, 1. mart 2023. (CET) [u] : Prvo: vrlo dobro znam kako prikaz funkcionira s obzirom na to da sam ga ja dodao na projekt. Drugo: izbrisao sam to što si dodao jer ne možeš ti izabrati članak kako ti se ćefne. Mora biti [[Wikipedia:Istaknuti članci/Glasanje|jedan od ponuđenih]], osim u iznimnim slučajevima kada nijedan nije ponuđen. Treće: nije smak svijeta ako se ne doda do ''X sati'' na početku mjeseca. Četvrto, stvarno mi nije jasno zašto i dalje izbjegavaš i lokalnu blokadu a i globalno zaključavanje računa, Obsuseru. Izgleda da ćemo na kraju morati blokirati sve Telemachove opsege, ne samo zeničke. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]); 15:16, 1. mart 2023. (CET) :: Znam i ja. Znaš koliko mi je važno ''ko'' je... :: Izabrao sam jedan od izabranih članaka sa zvjezdicom, šta je tu problem!? Ne mora biti po tom hrvatskom nalik standardu (inače besmislen), čak uopšte ne birati takav frišak članak s mogućim greškama odmah na naslovnu nego prosto jedan od onih sa zvjezdicom. Pojedinac izmislio pravilo i sad svi to moraju pratiti, smiješno. Članak gdje je glasanje u toku nikako. :: Nekom jeste, ali takvo izbjegavanje odgovora dokaz je ko je u pravu (za svaku grešku neko je odgovoran i snosiće odgovornost, uključujući neažuriranje uz istovremeno onemogućavanje drugim da ažuriraju, ti si išao do te mjere da vratiš crveni vikilink umjesto Venere). Ako si prešao sa :sr: ovdje pod većim pseudonimom nećeš ti zavoditi pravila drugima (npr. navodnici), a i pripadaš njima i tom okupacionom velikosrbijanskom CAS-u (sr+hr) pa ne cijenim više ništa... :: Nisi pametniji od mene, svako ima isto pravo, ti možda i manje jer nisi stručan a miješaš se u sve iako projekat u cjelosti nazaduje jer drugi ostaju kao i ja bez riječi i samo prestanu koristiti sve. Nastavi se družiti pod pseudonimom sa sebi sličnima, očigledno da imaš/imate lični animozitet, ljubomoru, neznanje i upušćanost (a i moć/snagu umjesto pravednosti) pa se tako ponašate, ali eto sudbina je da nismo imali sreće da svijet funkcioniše, ali neki se i dalje bore. :: Nećete me nikad blokirati, ni lokalno ni globalno (tek ako budem utamničen), jedino vam i trebaju ovakvi naivni kao ja pa da razabirete u udobnosti. Ja idem do kraja, stoga se historija ponavlja i sve besmisleno radi iznova i iznova. Dakle, ne izbjegavam nego nastavljam po starom jer sam u pravu a znam da mi je život uništen ali se ne predajem u borbi za istinu nikad. Ti i ne znaš šta znači da je nalog (globalno) zaključan uostalom i zašto je došlo do takvog stanja a u kakvom su stanju srpskohrvatski uz slovenački i albanski projekat te u kakvom je stanju svijet, poslušaj onu emisiju oko 19.00 na TV-u ili radiju ako si zaboravio. :: --[[Posebno:Doprinosi/109.175.38.196|109.175.38.196]]; 01:00, 4. mart 2023. (CET) ---- Opet se ponavlja isto... Sada sam, u nadi da bude manje protivljenja, stavio isti članak koji je bio (od marta, [[Nasilje]]), a opet privremeno. Ne znam kojom metodom će se izabrati članak za prikaz na početnoj strani tokom aprila, ali narušavanje početne strane treba prestati npr. planiranjem unaprijed... Hvala i izvinjavam se ako sam opet pogriješio nešto (svejedno mislim da je bolje imati sadržaj a ne nešto neinformativno iz prostog razloga nehata i/ili čak namjernog opstruiranja). Ako se vodim(o) Srđanovim komentarom, mogao bi tu da ide članak ''[[Noćna kretanja]]'' jer ima glas za i nijedan protiv, najbolje prošao na glasanju dosad. Zamijenit ću stoga članak Nasilje ovim člankom i nadati se da je potez dobar. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:19, 1. april 2023. (CEST) {{promvel|88%|{{ping|Srđan}}{{ping|AnToni}}{{ping|KWiki}}{{ping|Mhare}}{{ping|Semso98}}{{ping|Palapa}}{{ping|Nerko65}}&{{ping|Panassko}}}} Stavio sam ''[[Noćna kretanja]]'', ažurirati svejedno [[Šablon:Istaknuti članci – spisak]] za sadržaj parametra '''|04-2023=''' da i dugme radi, bilo da ostane ''Noćna kretanja'' ili ako se odlučite za drugi članak iz nekog razloga. --[[Posebno:Doprinosi/109.163.169.25|109.163.169.25]]; 00:39, 1. april 2023. (CEST) == Moje korisnicko ime == Duze vrijeme sam na putu pa ne mogu naci svoje originalno korisnicko ime! [[Korisnik:Rh+-saradnik|Rh+-saradnik]] ([[Razgovor s korisnikom:Rh+-saradnik|razgovor]]) 19:07, 28 juli 2023 (CEST) == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...) Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 09:33, 25 novembar 2024 (CET) == Društveni leptir == Objavila sam članak pod nazivom [[Društveni leptir]] koji je obrisan jer suštinski nije članak, i ja se slažem sa činjenicom da nije članak, ali smatram da se treba uvažiti činjenica da je u pitanju objašnjenje slenga, pa je bolje da isti postoji i pruža bliže objašnjenje ovog izraza posebno što sam planirala da kreiram kategoriju koja bi obuhvatila članke čiji su nazivi sleng, pa ako može da se vrati, ili ponovo da ga objavim, a da se uvaže ovi stavovi pa da se ne briše. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 11:44, 25 februar 2025 (CET) :To bi onda više bilo za Wikirječnik nego za Wikipediju jer bi dosta stvari bilo kratko poput obrisanog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 25 februar 2025 (CET) ::Slažem se, i jeste u wikirečniku, ali ne u obliku koji pruža objašnjenje na članku. Ipak, ovi izrazi imaju izvesnu popularnost u široj populaciji, recimo reč '''Bre''' kao uzvik koja je odomaćena na ovim prostorima, i mogla bi isto da bude pridodata [[:Kategorija:Sleng]] gde bi bili objedinjene reči koje su sleng. Sa druge stane pojavljivale bi se u pretragama što može da poveća broj prikaza stranica, jer kada se priđe jednoj stranici na vikipediji, posle se lako otvaraju i čitaju ostale stranice i pravi članci. [[Korisnik:Зорана Филиповић|Зорана Филиповић]] ([[Razgovor s korisnikom:Зорана Филиповић|razgovor]]) 12:49, 25 februar 2025 (CET) :::Možda je bolje napraviti jedan zbirni članak, tj. spisak, a s pojedinačnih pojmova za koje nema dovoljno građe da budu članak napraviti preusmjerenja na taj spisak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 25 februar 2025 (CET) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: [[File:Kipsinci5.JPG|thumb|right|100px]] Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: [[File:Kapela v Kupšincih.jpg|thumb|right|100px]] [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: [[File:Kapela v Bratoncih.jpg|thumb|right|100px]] Iako ona ista kapela je i na mojoj: [[File:Bratonci7.jpg|thumb|right|100px]] [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) kkisy1kwny1cnagjmdtsxqlsb1s1nfp Klirens (farmakologija) 0 468332 3713616 3508808 2025-06-10T21:00:17Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713616 wikitext text/x-wiki '''Klirens''' – u [[farmakologija|farmakologiji]] – je [[farmakokinetika|farmakokinetička]] mjera zapremine [[krvna plazma|krvne plazme]] iz koje se supstanca potpuno uklanja po jedinici vremena. Obično se klirens mjeri u L/h ili mL/min.<ref name=":0">{{Cite book|title = Clinical Pharmacokinetics and Pharmacodynamics, Concepts and Applications|edition=4 | author = Malcolm Rowland|author2 = Thomas M. Tozer |publisher = Lippincott Williams & Wilkins|year = 2011|isbn = |location = Baltimore MD}}</ref> Količina odražava brzinu eliminacije lijeka podijeljenu s koncentracijom u plazmi. [[Izlučivanje]] je, s druge strane, mjera količine supstance uklonjene iz tijela u jedinici vremena (npr. mg/min, μg / min itd.). Iako su klirens i izlučivanje supstance povezani, to nije isto. Koncept klirensa opisao je [[Thomas Addis]], diplomac Medicinskog fakulteta Univerziteta u Edinburgu (''University of Edinburgh Medical School''). Supstance u tijelu mogu se očistiti od različitih organa, uključujući [[bubreg]]e, [[jetra|jetru]], [[pluća]] itd. Dakle, ukupni tjelesni klirens jednak je zbroju klirensa supstance svakog organa (npr. bubrežni klirens + jetrin klirens + plućni klirens = ukupni tjelesni klirens). Međutim, za mnoge lijekove klirens je isključivo funkcija bubrežnog izlučivanja. U tim slučajevima ro je gotovo sinonim za ''bubrežni klirens'' ili ''renalnii klirens''. Svaka supstanca ima specifičan klirens koji ovisi o načinu na koji [[nefron]] „rukuje“ supstancom. Klirens je funkcija: # [[glomerulska filtracija|glomerulske filtracije]], #sekrecije iz [[peritubulski kapilar|peritubulskih kapilara]] u [[nefron]]u i # reapsorpcije iz [[nefron]]a natrag u peritubulske kapilare. <br>Klirens je varijabilan u kinetici nultog reda, jer se konstantna količina lijeka eliminira u jedinici vremena, ali je konstantna u [[Kinetika prvorg reda|kinetici prvog reda]], jer se količina eliminiranog lijeka u jedinici vremena mijenja s koncentracijom lijeka u krvi.<ref>{{cite web|url=http://www.pharmacology2000.com/General/Pharmacokinetics/kinobj1.htm |title=Pharmacokinetics objectives |publisher=Pharmacology2000.com |date=27. 12. 2006 |access-date=6. 5. 2013}}</ref><ref>Kaplan Step1 Pharmacology 2010, page 14</ref> Klirens se može odnositi na volumen plazme iz koje se tvar uklanja (tj. „očisti“) u jedinici vremena ili, u nekim slučajevima, može se raspravljati o međusobnim razmacima kada se govori o preraspodjeli između dijelova tijela kao što su plazma, mišići i [[Lipidi|masti]].<ref name=":0" /> ==Definicija== [[Datoteka:Physiology of Nephron.png|300px|thumb|right|Dijagram osnovnih fizioloških mehanizme bubrega]] Kada se govori o funkciji [[bubreg]]a, klirensom se smatra ''količina tečnosti filtrirana iz krvi koja se preradi od [[bubreg|bubrezima]]'' ili ''količina prčišćene krvi po jedinici vremena'', jer ima jedinice [[zapreminski protok|protoka zapremine]] [[zapremina]]/[[vrijeme]]. Međutim, ne odnosi se na stvarnu vrijednost; ''bubreg ne uklanja potpuno supstancu iz ukupnog protoka bubrežne plazme.''<ref>{{cite journal |author=Seldin DW |title=The development of the clearance concept |journal=J. Nephrol. |volume=17 |issue=1 |pages=166–71 |year=2004 |pmid=15151274}} Available at: [http://www.sin-italy.org/jnonline/Vol17n1/166.html http://www.sin-italy.org/jnonline/Vol17n1/166.html]. Accessed on: Sept 2, 2007.</ref> Iz perspktive [[transfer mase|transfera mase]]<ref>{{cite journal |vauthors=Babb AL, Popovich RP, Christopher TG, Scribner BH |title=The genesis of the square meter-hour hypothesis |journal=Transactions of the American Society for Artificial Internal Organs |volume=17 |issue= |pages=81–91 |year=1971 |pmid=5158139}}</ref> i [[fiziologija|fiziološki]], volumetrijski protok krvi (do aparata za dijalizu i / ili bubrega) samo je jedan od nekoliko faktora koji određuju koncentraciju krvi i uklanjanje supstance iz tijela. Ostali faktori uključuju [[koeficijent prenosa mase]], protok dijalizata i protok recirkulacije dijalizata za hemodijalizu, te [[brzina glomerulske filtracije|brzinu glomerulske filtracije]] i [[nefron|tubulske]] reapsorpciju bubrega. Fiziološka interpretacija klirensa (u stabilnom stanju) je da je to '' omjer stvaranja mase i koncentracije krvi (ili [[krvna plazma|plazme]])''. Njegova definicija slijedi iz [[diferencijalna jednadžba|diferencijalne jednadžbe]] koja opisuje [[eksponencijalni raspad]] i koristi se za modeliranje funkcije bubrega i funkcije aparata za [[hemodijaliza|hemodijalizu]]: <math>V \frac{dC}{dt} = -K \cdot C + \dot{m} \qquad (1)</math> gdje: *<math>\dot{m}</math> = brzina stvaranja mase supstance – pretpostavlja se da je konstanta, tj. da nije funkcija vremena (jednaka nuli za strane supstance / lijekove) [mmol/min] ili [mol/s] * t = vrijeme dijalize ili vrijeme od injekcije supstance / lijeka [min] ili [s] * V = [[volumen raspodjele]] ili ukupna [[tjelesna voda]] [L] ili [m³] * K = razmak [ml / min] ili [m³ / s] * C = koncentracija [mmol / L] ili [mol / m³] (u Sjedinjenim Državama često [mg/ml]) Iz gornjih definicija proizlazi <math>\frac{dC}{dt}</math> je prvi [[derivat]] koncentracije s obzirom na vrijeme, tj. promjena koncentracije s vremenom. Izvodi se iz bilansa mase. Klirens supstance ponekad se izražava kao inverzna vrijednost [[vremenska konstanta|vremenske konstante]] koja opisuje brzinu njegovog uklanjanja iz tijela, podijeljenu s [[volumen distribucije|volumenom distribucije]] (ili ukupnom [[tjelesna voda|tjelesnom vodom]]). U ravnotežnom stanju, definira se kao stopa stvaranja mase supstance (koja je jednaka brzini uklanjanja mase) podeljena sa njenom koncentracijom u [[krv]]i. Potrošnja, poluvrijeme i volumen distribucije Postoji važna veza između klirensa, poluvijeka eliminacije i volumena distribucije. Konstanta brzine eliminacije drugel lijeka ekvivalentna je ukupnom klirensu podijeljenom s volumenom distribucije (Κel=Cltot/Vd) (treba znati da se upotrebljava simbol Cl, a ne Κ, zato da se ne pobrka sa Κel). Ali Κel je također ekvivalentan ln2 podijeljen s poluvrijemeom eliminacije t1/2 (Κel = ln2t1 / 2). Dakle, Cltot = ln2 Vd / t1 / 2. To znači, naprimjer, da povećanje ukupnog klirensa rezultira smanjenjem poluživota brzine eliminacije, pod uvjetom da je volumen distribucije konstantan.<ref>Ritter J, Flower R, Henderson G, Rang H. Rang & Dale's Pharmacology. 8th ed. London. Churchill Livingstone; 2015</ref> == Učinak vezanja proteina u plazmi == Za supstance koje pokazuju značajno [[vezanje za proteine u plazmi]], klirens uglavnom ovisi o ukupnoj koncentraciji (slobodna + vezana za proteine), a ne o slobodnoj koncentraciji.<ref name=Winter>Basic clinical pharmacokinetics, [https://books.google.com/books?id=JIajn4ebtq0C&pg=PA32 Page 32: Plasma protein binding] By Michael E. Winter Edition: 4, illustrated Published by Lippincott Williams & Wilkins, 2003 {{ISBN|0-7817-4147-5}}, {{ISBN|978-0-7817-4147-7}} 511 pages</ref> Za većinu supstanci u plazmi, koncentracije se prvenstveno reguliraju na bazi slobodnih koncentracija, koje stoga ostaju iste, pa opsežno vezanje za proteine povećava ukupnu koncentraciju u plazmi (slobodno + vezano za proteine). To smanjuje klirens u odnosu na ono što bi bio slučaj da se supstanca nije vezala za protein.<ref name=Winter/> Međutim, stopa uklanjanja mase je ista,<ref name = Winter />, jer ovisi samo o koncentraciji slobodne supstance i neovisan je o vezivanju za proteine u plazmi, čak i uz činjenicu da proteini u plazmi povećavaju koncentraciju u distalnom [[glomerul]]u, dok se plazma filtrira u [[Bowmanova čahura|Bowmanovu čahuru]], jer se relativno povećava koncentracija supstanca-protein i neokupirani protein su jednaki i stoga ne daju neto vezanje ili disocijaciju supstanci iz proteina plazme. To daje konstantnu koncentraciju slobodne supstance u plazmi u cijelom glomerulu, što bi također bio slučaj bez vezanja proteina u plazmi. Međutim, na drugim mjestima, osim u bubrezima, gdje se klirens vrši pomoću [[membranski transportni protein|membranskog transportnog proteina]], a ne filtracijom, ekstenzivno vezanje za proteine u plazmi može povećati klirens, održavanjem koncentracije slobodne supstance prilično konstantnom kroz kapilarni sloj, inhibirajući smanjenje klirensa uzrokovano smanjenom koncentracijom slobodne supstance kroz [[Kapilari|kapilar]]. == Izvođenje jednadžbe == Jednadžba ''1'' izvedena je iz [[bilans mase|balansa mase]]: :<math>\Delta m_{body}=(-\dot m_{out}+ \dot m_{in} +\dot m_{gen.})\Delta t \qquad (2)</math> gdje: *<math>\Delta t</math> = vremenski period; *<math>\Delta m_{body}</math> = promjena mase toksina u tijelu tokom <math>\Delta t</math> *<math>\dot m_{in}</math> = brzina unosa toksina *<math>\dot m_{out}</math> = stopa uklanjanja toksina *<math>\dot m_{gen.}</math> = brzina stvaranja toksina Riječima, gornja jednadžba kaže: :''Promjena mase toksina u tijelu (<math>\Delta m</math>) tokom nekog vremena <math>\Delta t</math> jednaka je unosu toksina plus stvaranje toksina minus uklanjanje toksina''. Pošto: :<math>m_{body} = C \cdot V \qquad (3)</math> i :<math>\dot m_{out}=K \cdot C \qquad (4)</math> jednadžba A1 može se preraditi kao: :<math>\Delta (C \cdot V)=(-K \cdot C+ \dot m_{in} +\dot m_{gen.})\Delta t \qquad (5)</math> Ako se spoje pojmove ''u'' i ''gen.'', tj. <math>\dot m=\dot m_{in} +\dot m_{gen.}</math> i podijeli sa <math>\Delta t</math> the result is a [[difference equation]]: :<math>\frac{\Delta (C \cdot V)}{\Delta t} = -K \cdot C + \dot{m} \qquad(6)</math> Ako se primijeni [[limit (matematika)|limit]]f one applies the <math>\Delta t \rightarrow 0</math> dobije se diferencijalna jednadžba: :<math>\frac{d(C \cdot V)}{dt}= -K \cdot C + \dot{m} \qquad(7)</math> Koristeći [[pravilo proizvoda]], ovo se može prepisati kao: :<math>C \frac{dV}{dt}+V \frac{dC}{dt} = -K \cdot C + \dot{m} \qquad(8)</math> Ako se pretpostavi da promjena zapremine nije značajna, tj. <math> C \ frac {dV} {dt} = 0 </math>, rezultat je jednadžba '' 1 '': :<math>V \frac{dC}{dt} = -K \cdot C + \dot{m} \qquad(1)</math> == Rješenje diferencijalne jednadžbe == Opće rješenje gornje diferencijalne jednadžbe ('' 1 '') je: <math>C = \frac{\dot{m}}{K} + \left(C_{o}-\frac{\dot{m}}{K}\right) e^{-\frac{K \cdot t}{V}} \qquad (9)</math><ref name=gotch1998>{{cite journal |author=Gotch FA |title=The current place of urea kinetic modelling with respect to different dialysis modalities |journal=Nephrol. Dial. Transplant. |volume=13 Suppl 6 |issue= 90006|pages=10–4 |year=1998 |pmid=9719197 |doi=10.1093/ndt/13.suppl_6.10|doi-access=free }} [http://ndt.oxfordjournals.org/cgi/reprint/13/suppl_6/10 Full Text]</ref><ref name=gotch2000>{{cite journal |vauthors=Gotch FA, Sargent JA, Keen ML |title=Whither goest Kt/V? |journal=Kidney Int. Suppl. |volume=76 |issue= |pages=S3–18 |year=2000 |pmid=10936795 |doi=10.1046/j.1523-1755.2000.07602.x}}</ref> gdje: *C<sub>o</sub> je koncentracija na početku dijalize ili početna koncentracija supstance/lijeka (nakon što se raspodijeli) [mmol/L] or [mol/m³] *[[E (matematićka konstanta)|e]] je baza [[prirodni logaritam|prirodnog logaritma]]. === Stabilni rastvor === Rješenje gornje diferencijalne jednadžbe (''9'') u vremenskoj beskonačnosti (stabilno stanje) je: <math> C_{\infty} = \frac {\dot{m}}{K} \qquad (10a)</math> Gornja jednadžba (''10a'') može se prepisati kao: <math> K = \frac {\dot{m}}{C_{\infty}} \qquad (10b)</math> Gornja jednadžba (''10b'') jasno pokazuje vezu između uklanjanja mase i ''klirensa''. U njoj se navodi da (uz konstantno stvaranje mase) koncentracija i klirens variraju [[obrnuto proporcionalno|obrnuto]]k. Ako se primjenjuje na [[kreatinin]] (tj. [[klirens kreatinina]], iz jednadžbe proizlazi da ako [[serumski kreatinin]] udvostruči klirens se prepolovi i da ako se kreatinin u serumu učetverostruči, klirens je raščetvoren. == Mjerenje bubrežnog klirensa == Bubrežni klirens može se izmjeriti vremenskim prikupljanjem [[mokraća|urina]] i analizom njegovog sastava, uz pomoć sljedeće jednačine (koja izravno proizlazi iz izvedenice (''10b''): <math>K = \frac {C_U \cdot Q}{C_B} \qquad (11)</math> gdje: *K = klirens [mL/min] *C<sub>U</sub> = koncentracija mokraće [mmol/L] (u SAD, često [mg/mL]) *Q = protok urina (zapremina/vrijeme) [mL/min] (često [mL/24 h]) *C<sub>B</sub> = konentracija plazme [mmol/L] (u SAD često [mg/mL]) Kada je supstanca "C" kreatinin, endogena hemikalija koja se izlučuje samo filtracijom, klirens je približna vrijednosti [[brzina glomerulske filtracije|brzini glomerulske filtracije]]. Za precizno određivanje brzine glomerulske filtracije, rjeđe se koristi klirens [[inulin]]a. '''Napomena''' – gornja jednadžba (''11'') vrijedi ''samo'' za stabilno stanje. Ako je supstanca koja se čisti nije "pri konstantnoj koncentraciji u plazmi (tj."nije" u stanju ravnoteže) "K" se mora dobiti iz (punog) rješenja diferencijalne jednadžbe (''9''). == Također pogledajte == * [[Glomerul]] * [[Bowmanova čahura]] * [[Farmakokinetika]] * [[Mokraćni sistem]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Nefrologija]] [[Kategorija:Farmakologija]] [[Kategorija:Privremene stope]] qn2bgk2uaji3x30dr7x8u5c2g4cho6m Entalpija miješanja 0 469448 3713617 3649393 2025-06-10T21:00:50Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713617 wikitext text/x-wiki '''Entalpija miješanja''' ili '''toplota miješanja''' ili '''višak entalpije''', je [[entalpija]] koja se oslobađa ili apsorbuje iz supstance nakon miješanja.<ref name=":1">{{Cite book|title=Hazardous Chemicals Handbook |url=https://archive.org/details/hazardouschemica0000cars_02ed |last=Carlson |first=Phillip |publisher=Elsevier |year=2002 |isbn=978-0-7506-4888-2 |pages=[https://archive.org/details/hazardouschemica0000cars_02ed/page/52 52] |edition=2nd }}</ref> Kada se supstanca ili spoj spoji sa bilo kojom drugom supstancom ili spojem, entalpija miješanja posljedica je novih interakcija između dvije supstance ili spoja.<ref name=":1"/> Ako se oslobodi egzotermno, ova entalpija može u ekstremnim slučajevima izazvati eksploziju. Entalpija miješanja često se može zanemariti u proračunima za smjese u kojima postoje drugi izvori toplote ili u slučajevima kada je smjesa idealna.<ref name =":0"/> Konvencija znaka je ista kao za [[Entalpija| entalpija reakcije]]: kada je entalpija miješanja pozitivna, miješanje je [[endotermnost|endotermno]], dok negativna entalpija miješanja znači [[egzotermnost|egzotermno]] miješanje. U [[idealna smjesa|idealnoj smjesi]], entalpija miješanja je ništavna. U neidealnim smjesama [[termodinamička aktivnost]] svake komponente razlikuje se od koncentracije, množenjem [[koeficijent aktivnosti|koeficijentom aktivnosti]]. Jedna aproksimacija za izračunavanje topline miješanja je [[Flory – Hugginsova teorija rastvora]] za polimerne rastvore. == Formalna definicija == Za [[tečnost]], entalpija miješanja može se definirati kako slijedi: <ref name=":0">{{Cite book|title=Chemical Engineering Design - SI Edition|last=Sinnot|first=Ray K|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=978-0-7506-8551-1|location=|pages=95|quote=|edition=5th}}</ref> <math>H_{(smjesa)}=\Delta H_{mix}+\sum x_iH_{i}</math> gdje: * H<sub>(smjesa)</sub> = ukupna entlalpija sistema nakon moješanja; * ΔH<sub>mix</sub> = entlalpija miješanja; * x<sub>i</sub> = [[molska frakcija]] komponente i u sistemu; * H<sub>i</sub> = entalpija čistog i entalpija miješanja se također može definirati korištenjem [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsove slobodne energije]] miješanja i <math>\Delta G_{mix}=\Delta H_{mix}-T\Delta S_{mix}</math> Međutim, Gibbsovu slobodnu energiju miješanja i entropiju miješanja teže je odrediti eksperimentalno.<ref>{{Cite journal|last=Lin|first=Shu-Kun|year=1996|title=Gibbs paradox of entropy of mixing: experimental facts, its rejection and the theoretical consequences|url=http://www.mdpi.org/lin/ejtc027.pdf|journal=Electronic Journal of Theoretical Chemistry|volume=1|pages=135–150|via=|doi=10.1002/ejtc.27}}</ref> Kao takva, entalpija miješanja nastoji se odrediti eksperimentalno kako bi se izračunala entropija miješanja, a ne obrnuto. Entalpija miješanja definirana je isključivo za režim kontinuuma, koji isključuje efekte molekulskih razmjera (Međutim, izračuni su prvi principi za neke sisteme metalnih legura, kao što je [[aluminij|Al]]-[[kobalt|Co]]-[[hrom|Cr]] <ref>{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuan L.|last2=Gheno|first2=Thomas|last3=Lindahl|first3=Bonnie B.|last4=Lindwall|first4=Greta|last5=Gleeson|first5=Brian|last6=Liu|first6=Zi-Kui|date=13. 4. 2015|title=First-Principles Calculations, Experimental Study, and Thermodynamic Modeling of the Al-Co-Cr System|journal=PLOS ONE|volume=10|issue=4|pages=e0121386|doi=10.1371/journal.pone.0121386|issn=1932-6203| pmc=4395364 |pmid=25875037|bibcode=2015PLoSO..1021386L}}</ref> ili β-Ti<ref>{{Cite journal|last1=Chandran|first1=Mahesh|last2=Subramanian|first2=P. R.|last3=Gigliotti|first3=Michael F.|date=15. 2. 2013|title=First principles calculation of mixing enthalpy of β-Ti with transition elements|journal=Journal of Alloys and Compounds|volume=550|pages=501–508|doi=10.1016/j.jallcom.2012.10.141}}</ref>). Kada se pomiješaju dvije tvari, rezultirajuća entalpija nije dodatak čiste entalpije, osim ako supstance tvore idealnu smjesu.<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.et.byu.edu/~rowley/ChEn273/Topics/Energy_Balances/Nonreacting_Systems/Nonideal_Mixtures/Heat_of_Mixing.htm|title=Heat_of_Mixing|last=CB,378-2590,224-2707|first=Richard Rowley,350|website=www.et.byu.edu|access-date=22. 2. 2017|archive-date=15. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715044330/http://www.et.byu.edu/~rowley/ChEn273/Topics/Energy_Balances/Nonreacting_Systems/Nonideal_Mixtures/Heat_of_Mixing.htm|url-status=dead}}</ref> Interakcije između svakog skupa molekula određuju konačnu promjenu entalpije. Naprimjer, kada spoj „x“ ima snažnu atraktivnu interakciju sa spojem „y“, rezultirajuća entalpija je egzotermna.<ref name=":2"/> U slučaju alkohola i njegovih interakcija s ugljikovodikom, molekula alkohola sudjeluje u vodikovim vezama s drugim molekulima alkohola, a ove interakcije vodikovih veza mnogo su jače od interakcija alkohol-ugljikovodik, što rezultira endotermnom toplotom miješanja.<ref>{{Cite journal|last1=Savini|first1=C. G.|last2=Winterhalter|first2=D. R.|last3=Kovach|first3=L. H.|last4=Van Ness|first4=H. C.|date=1. 1. 1966|title=Endothermic Heats of Mixing by Isothermal Dilution Calorimetry.|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=11|issue=1|pages=40–43|doi=10.1021/je60028a009|issn=0021-9568}}</ref> == Kalkulacije == Entalpija miješanja često se izračunava eksperimentalno, pomoću kalorimetrijskih metoda. Kalorimetarska bomba kreirana je kao izolirani sistem. S izoliranim okvirom i reakcijskom komorom, koristi se za prijenos reakcijske toplote ili njenog miješanja u okolnu vodu, koja se zatim izračunava za temperaturu. Tipskoo rješenje koristi jednadžbu <math>H_{mixture}=\Delta H_{mix}+\sum x_iH_{i}</math> (izvedeno iz gornje definicije) zajedno s eksperimentalno utvrđenim entalpijama ukupne smjese i tabelarnim entalpijama čistih vrsta, razlika je jednaka entalpiji miješanja. Složeniji modeli, poput modela [[Flory-Hugginsova teorija rastvora|Flory-Hugginsova]] i [[UNIFAC]]-a, omogućavaju predviđanje entalpija miješanja. Flory-Hugginsova teorija rastvora korisna je u proračunu entalpija miješanja polimernih smjesa, a sistem razmatra iz perspektive multipliciranja. Proračuni organskih entalpija miješanja mogu se izvršiti modificiranjem [[UNIFAC]], pomoću jednadžbi<ref>{{Cite journal|last1=Dang|first1=Dinh|last2=Tassios|first2=Dimitrios P.|date=1. 1. 1986|title=Prediction of enthalpies of mixing with a UNIFAC model|journal=Industrial & Engineering Chemistry Process Design and Development|volume=25|issue=1|pages=22–31|doi=10.1021/i200032a004|issn=0196-4305}}</ref> * <math>\Delta H_{mix}=\sum x_i \overline{\Delta H_i}</math> * <math>\overline{\Delta H_i}=\sum_k N_{ki}(H_k-H^*_{ki})</math> * <math>{H_k\over{RT^2}}=Q_k\biggl({\sum_m{\theta \psi '_{mk}}\over{\sum_m{\theta \psi_{mk}}}}-\biggl(\sum_m {{\theta_m \psi '_km}\over{\sum_n \theta_n \psi_{nm}}}-{{{\theta_m \psi_{km} (\sum_n \theta_n \psi '_{nm} )\over{(\sum_n \theta_n \psi_{nm})^2}}}}\biggr)\biggr)</math> gdje: ** <math>x_i</math> = tečna molska frakcija i ** <math>\overline{\Delta H_i}</math> = parcijalni molarni višak entalpije i ** <math>N_{ki}</math> = broj gupa tip k u i ** <math>H_k</math> = višak entalpije grupe k ** <math>H^* _{ki}</math> = višak entalpije grupe k u čistom i ** <math> Q_k </math> = parametar područja grupe k ** <math>\theta_m = {Q_m X_m \over \sum_n Q_n X_n}</math> = površinska frakcija grupe m ** <math>X_m = {\sum_i x_i N_{mi} \over \sum_i x_i \sum_k N_{ki}}</math> = molarni udio grupe m u smjesi *** <math>\psi_{mn} = exp \biggl( - {Z a_{mn} \over 2T} \biggr)</math> *** <math>\psi ^* _{mn} = {\delta \over \delta T} ( {\psi_mn} )</math> ** <math>Z=35.2-0.1272T+0.00014T^2</math> = Koordinacijski broj ovisan o temperaturi Može se vidjeti da je predviđanje entalpije miješanja nevjerovatno složeno i zahtijeva poznavanje mnoštva sistemskih varijabli. To objašnjava zašto se entalpija miješanja tipično eksperimentalno određuje. == Idealne i pravilne smjese== [[Idealni plin|idealna smjesa]] je svaka kod koje je aritmetička sredina (s obzirom na molski udio) dviju čistih supstanci jednaka prosječnoj vrijednosti konačne smjese. Među ostalim važnim termodinamičkim pojednostavljenjima, to znači da je entalpija miješanja nula: <math>\Delta H_ {mix, ideal} = 0 </math>. Za bilo koji [[Plin|gas]] koji slijedi [[zakon idealnog plina]] može se pretpostaviti da se idealno miješa, kao i ugljikovodici i tečnosti sa sličnim molekularnim interakcijama i svojstvima.<ref name=":0"/> [[Uobičajeni rastvor]] ili smjesa ima nultu entalpiju miješanja s idealnim [[entropija miješanja|entropijama miješanja]]. [[Idealni rastvor|Idealna smjesa]] je svaka kod koje je aritmetička sredina (s obzirom na molski udio) dviju čistih supstanci jednaka prosječnoj vrijednosti konačne smjese. Među ostalim važnim termodinamičkim pojednostavljenjima, to znači da je entalpija miješanja nula: <math> \ Delta H_ {mix, ideal} = 0 </math>. Za bilo koji plin koji slijedi [[zakon idealnog plina]] može se pretpostaviti da se idealno miješa, kao i [[ugljikovodici]] i tečnosti sa sličnim molekulaskim interakcijama i svojstvima.<ref name=":0"/> Uobičajeni rastvor ili smesa ima nentalnu entalpiju mešanja sa idealnom [[entropija mešanja|entropijom miješanja]].<ref name="Atkins">{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=BV6cAQAAQBAJ&pg=PA167 |page=167 |title=Atkins' Physical Chemistry |isbn=9780199543373 |last1=Atkins |first1=Peter |last2=de Paula |first2=Julio |publisher=Oxford University Press |year=2010 }}</ref><ref name="Rock">{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=G0vDvgEACAAJ |page=263 |title=Chemical Thermodynamics: Principles and Applications |last1=Rock |first1=Peter A. |publisher=Macmillan |year=1969 }}</ref> Pod ovom pretpostavkom, <math>\Delta H_{mix}</math>skalira linearlno sa <math>X_1X_2</math>, a ekvivalentan je višku unutrašnje energije.<ref>{{Cite book|title=Thermodynamics - Applications in Chemical Engineering and the Petroleum Industry|last=Vidal|first=Jean|publisher=Editions Technip|year=2003|isbn=978-2-7108-0800-8|location=|pages=232}}</ref> == Miješanje binarnih za formiranje trostrukik smjesa == Toplota miješanja binarnih smjesa za stvaranje trostrukih, može se izraziti u funkciji omjera miješanja binarnih smjesa: :<math> \Delta H_{123} = (1 - x_1)^2 \Delta H_{23} + (1 - x_2)^2 \Delta H_{13} + (1 - x_3)^2 \Delta H_{12}</math><ref>{{cite journal|first = F.|last= Kohler|journal = Monatshefte für Chemie |volume = 91|issue = 4|page = 738 |date =1960|title = Zur Berechnung der thermodynamischen Daten eines ternären Systems aus den zugehörigen binären Systemen |language = German|doi = 10.1007/BF00899814}}</ref> ==Međumolekulske sile == [[Međumolekulske sile]] su glavni faktor promjena entalpije smjese. Jače privlačne sile između miješanih molekula, kao što su [[Vodikova veza|vodonikovo vezanje]], [[Inducirana dipolna interakcija|inducirani-dipol]] i [[Dipol-Dipol-sila|dipol-dipol]] rezultiraju nižom entalpijom smjese i oslobađanjem toplote.<ref name=":2"/> Ako postoje jake interakcije samo između sličnih molekula, poput H-veza između vode u rastvoru voda-heksan, smjesa će imati veću ukupnu entalpiju i apsorpciju toplote. == Primjeri == Ovisno o partneru za miješanje, miješanje [[hloroform]]a može biti egzotermno ili endotermno (svi primjeri za oko&nbsp;25&nbsp;°C.): * Miješanje s [[tetrahidrofuran]]om vrlo je egzotermno (približno &nbsp;-2800&nbsp;J/[[mol]]). * Miješanje s [[etanol]]om odvija se u zavisnosti od odabrane količine izvorne supstance.<ref>Internetquelle|url=http://www.ddbst.com/en/EED/HE/HE%20Ethanol%3BChloroform.php|titel=Excess{{Mrtav link}} Enthalpy Data|sprache=en|zugriff=2017-03-16|hrsg=DDBST GmbH</ref> ** bilo egzotermno (20&nbsp;mol-% hloroforma i 80&nbsp;mol-% etanola: oko&nbsp;-650&nbsp;J/mol) ** ili endotermno (20&nbsp;mol-% etanola i 80&nbsp;mol-% hloroforama: oko&nbsp;+400&nbsp;J/mol) * Miješanje s [[cikloheksan]]om je endotermno (približno &nbsp;+700&nbsp;J/mol). <gallery perrow="4" caption="Entalpije miješanja na T = 25 °C"> ChloroformTetrahydrofuran-hE.png| Egzotermna toplota miješanja [[hloroform]]/ [[tetrahidrofuran]] ChloroformEthanol-hE.png| Egzotermna i endotermna toplota miješanja hloroform /[[etanol]] ChloroformCyclohexan-hE.png| Endotermna toplotaa miješanja hloroforma/cikloheksan </gallery> == Također pogledajte == * [[Prividno molarno svojstvo]] * [[Entalpija]] * [[Entalpijska promjena rastvora]] * [[Višak molarne količine]] * [[Entropija miješanja]] * [[Kalorimetrija]] * [[Miedemin model]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.calphad.com/activity_coefficient.html calphad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191125090436/http://www.calphad.com/activity_coefficient.html |date=25. 11. 2019 }} *[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/cjce.5450490218 Can. J. Chem. Eng. Duran Kaliaguine] [[Kategorija:Entalpija]] [[Kategorija:Fizikalna hemija]] [[Kategorija:Smjese]] [[Kategorija:Hemijske reakcije]] fjy2xau7l0yk5xbpr479po9esnash9u Slatka voda 0 471030 3713666 3703638 2025-06-11T03:29:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713666 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = | image1=Amazonas, Iquitos - Leticia, Kolumbien (11472506936).jpg | alt1 = Amazon River near Iquitos, Peru | caption1 = | image2=Cove with Shamans Rock Olkhon Island Lake Baikal Russia (14594856552).jpg | alt2 = Lake Baikal as viewed from the Olkhon Island | caption2 = | image3=Transition from Sawgrass to Coastal Habitat, NPSPhoto (9250299462).jpg | alt3 = Aerial view of Everglades with sawgrass and coastal marsh | footer = Rijeke, jezera i močvare, kao što su (od vrha) [[Južna Amerika ]]: [[Amazon]], [[Rusija]]: [[Bajkalsko jezero]] i [[Everglades]] na [[Florida|Floridi]] [[Sjedinjene Države]], su tipovi slatkovodnih sistema.}} [[Slika:The Earth seen from Apollo 17.jpg|thumb|right|250px| [[Zemlja]] viđena iz [[Apollo 17]] &nbsp;- [[Antarktik|Antarktički ledeni pokrivač]] na dnu fotografije sadrži 61&nbsp;% ukupne slatke vode, ili 1,525&nbsp;% ukupne vode na Zemlji.]] '''Slatka voda''' je [[voda]] koja se prirodno javlja na površini [[Zemlja|Zemlje]] u [[led]]enom pokrivaču, [[ledeno polje|ledenim poljima]], [[glečer|ledenjacima]], [[santa leda|santama leda]], [[močvara]]ma, [[laguna]]ma, [[jezero|jeterima]], [[rijeka]]ama, [[potok|potocima]] ispod površine kao [[podzemna voda]], u [[vodonosnik|vodonosnicima]], podzemnim vodenjm tokovima i u distributivnoj mreži [[pijaće voda|pijaće vode]] koju su izgradili ljudi. Slatku vodu obično karakterizira niska [[koncentracija]] otopljenih [[soli]] i niska [[ukupna otopljena čvrsta supstanca]]. Pojam posebno isključuje [[morska voda|morsku vodu]] i [[bočata voda|slankaste]], iako uključuje vode bogate mineralima, kao što su izvori mineralne vode. Termin "slatka voda" nastao je iz opisa vode za razliku od [[slana voda|slane vode]]. ==Definicija== === Numerička=== Svježa ili slatka voda može se definirati kao voda sa manje od 500 dijelova na milion (ppm) rastvorenih [[soli]].<ref>{{cite web | url=http://www.groundwater.org/gi/gwglossary.html#F | title=Groundwater Glossary | date=27. 3. 2006 | access-date=14. 5. 2006 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20060428102341/http://www.groundwater.org/gi/gwglossary.html#F | archive-date=28. 4. 2006 | df=dmy-all }}</ref> Drugi izvori daju veće gornje granice slanosti slatke vode, npr. 1000 ppm.<ref>{{cite web |title = Freshwater |work = Glossary of Meteorology |publisher = American Meteorological Society |date = juni 2000 |url = http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=freshwater |access-date = 27. 11. 2009 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20110606104533/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?p=1&query=freshwater |archive-date = 6. 6. 2011 |df = dmy-all }}</ref> ili 3000 ppm.<ref>{{cite web|title=Freshwater |work=Fishkeeping glossary |publisher=Practical Fishkeeping |url=http://www.practicalfishkeeping.co.uk/pfk/pages/glossary.php?entry_name=Freshwater |access-date=27. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060511182717/http://www.practicalfishkeeping.co.uk/pfk/pages/glossary.php?entry_name=Freshwater |archive-date=11. 5. 2006 }}</ref> === Sistemi === [[File:Earth water distribution.svg|thumb|upright=1.3|Vizualizacija (zapreminske) distribucije vode na Zemlji. Svaka sićušna kocka (poput one koja predstavlja biološku vodu) odgovara približno 1.400 kubnih km vode, mase približno 1,4 milijarde tona (235.000 puta veću od mase [[Velika piramida u GaZI|Velike piramide u Gizi]] ili 8 puta veće od [[Jezero Kariba|Jezera Kariba]], vjerovatno najteži umjetni objekt). Čitav blok sadrži milion sitnih kockica.<ref>[http://ga.water.usgs.gov/edu/waterdistribution.html USGS – Earth's water distribution] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120629055146/http://ga.water.usgs.gov/edu/waterdistribution.html |date=29. 6. 2012 }}. Ga.water.usgs.gov (11 December 2012). Retrieved on 29 December 2012.</ref>]] [[Slika:Fresh water fountain.jpg|thumb|upright=0.8| Fontana vode u malom [[Švicarska|švicarskom]] selu; koristi se kao izvor pitke vode za ljude i stoku.]] Slatkovodna staništa klasificirana su kao [[jezero|lentski sistemi]], što su mirne vode, uključujući [[ribnjak]]e, jezera, [[močvare]] i [[glibišta]], koji su sistemi tekuće vode ili [[podzemne vode]] koje teku u stijenama i [[vodonosnik|vodonosnicima]]. Pored toga, postoji zona koja premošćuje podzemne vode i lotičke sisteme, a to je [[hipoheična zona]], koja leži u osnovi mnogih većih rijeka i može sadržavati znatno više vode nego što se vidi na otvorenom toku. Također može biti u direktnom kontaktu sa podzemnom vodom. Većina slatke vode na Zemlji nalazi se u [[ledena kapa|ledenim kapama]]. == Izvori == Izvor gotovo sve slatke vode su [[Padavine (meteorologija)|padavine]] iz [[Zemljina atmosfera|atmosfere]], u obliku [[magla|magle]], [[kiša|kiše]] i [[snijeg]]a i ostalih fotmi . Svježa voda koja pada kao magla, kiša ili snijeg sadrži materijale rastvorene iz [[atmosfera|atmosfere]] i materijale iz mora i kopna preko kojih su putovali oblaci s kišom. U [[industrijalizacija|industrijalizovanim]] područjima, kiša je obično [[kiselina|kisela]] zbog rastvorenih oksida [[sumpor]]a i [[dušik]]a, nastalih izgaranjem fosilnih goriva u automobilima, fabrikama, vozovima i avionima i iz atmosferske ndustrijske emisije. U nekim slučajevima ova [[kisela kiša]] rezultira [[zagađenje]]m jezera i rijeka. U priobalnim područjima, slatka voda može sadržavati značajne koncentracije soli dobivenih iz mora ako su vjetroviti uslovi podigli kapljice morske vode u kišne oblake. To može dovesti do povišenih koncentracija [[natrij]]a, [[hlor]]a, [[magnezij]]a i [[sulfat]]a, kao i mnogih drugih spojeva u manjim koncentracijama. U [[pustinja|pustinjskim]] područjima ili područjima sa siromašnim ili prašnjavim zemljištima, kišni vjetrovi mogu pokupiti [[pijesak]] i [[prašina|prašinu]], a oni se mogu odložiti drugdje u padavinama i uzrokovati protok slatke vode onečišćene i netopivim čvrstim supstancama, ali i rastvorljivim komponentama tih tala. Značajne količine [[gvožđe|gvožđa]] mogu se prenijeti na ovaj način, uključujući dobro dokumentovani prenos kiša bogatih gvožđem koje padaju u [[Brazil]]u, a nastale su usljed pješčanih oluja u [[Sahara|Sahari]] i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Americi]]. other compounds in smaller concentrations. == Također pogledajte== * [[Hidrologija]] * [[Hidrološki ciklus]] * [[Voda]] * [[Morska voda]] * [[Pitka voda]] * [[Suša]] == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Freshwater}} * [http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2006/chapters/spanish/ Más allá de la escasez: poder, pobreza y la crisis mundial del agua.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515142405/http://hdr.undp.org/en/reports/global/hdr2006/chapters/spanish/ |date=15. 5. 2011 }} Informe de desarrollo humano 2006. PNUD. * [https://www.youbioit.com/es/article/shared-information/28582/reservas-de-agua-dulce-por-pais Recursos de agua dulce por país.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200221082013/https://www.youbioit.com/es/article/shared-information/28582/reservas-de-agua-dulce-por-pais |date=21. 2. 2020 }} * [https://www.usgs.gov/faqs/how-much-earths-water-stored-glaciers?qt-news_science_products=0#qt-news_science_products How much of the Earth's water is stored in glaciers? - USGS] * [http://www.bancomundial.org/temas/resenas/agua.htm Trabajo y publicaciones del Banco Mundial vinculado a recursos hídricos.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304071835/http://www.bancomundial.org/temas/resenas/agua.htm |date=4. 3. 2016 }} * [https://web.archive.org/web/20050305052229/http://www.bonatura.com/agua.htm Enciclopedia del Agua.] {{Authority control}} [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Slatka voda]] mpisqprkip49bqpfr1bdwcoqtew3srv Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara 0 474854 3713584 3713576 2025-06-10T12:22:24Z 6ii9 70955 3713584 wikitext text/x-wiki [[Nogometna reprezentacija Gibraltara]] predstavlja [[Gibraltar]] na međunarodnim [[nogomet]]nim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Gibraltara]] (GFA). Gibraltar osim prijateljskih utakmica nastupa i u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropska]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska]] nogometna prvenstva.<ref>{{Cite web |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=90 |title=Gibraltar football results |publisher=eu-football.info |access-date=4. april 2021|language=En}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesg/gib-intres.html |title=Gibraltar - List of International Matches |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]] |first1=Mark |last1=Cruickshank |first2=Roberto |last2=Di Maggio |access-date=4. april 2021|language=En}}</ref> Računaju se samo službene utakmice od 2013. godine, kada je Gibraltar postao član [[UEFA]]-e. ==Međunarodne utakmice== :''Rezultat Gibraltara uvijek se prikazuje prvi.'' {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |- !scope=col|{{abbr|Br.|Broj}} !scope=col|Datum !scope=col|Lokacija !scope=col|{{abbr|D/G|Domaćin ili gost}} !scope=col|Protivnik !scope=col|Rezultat !scope=col|Takmičenje !scope=col class=unsortable|Golovi Gibraltara !scope=col|{{abbr|Gled.|Gledalaca}} |- !scope=row|1. |{{dts|19-11-2013}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Slovačka}} |align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|350 |- !scope=row|2. |{{dts|1-3-2014}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Farska Ostrva}} |align=center data-sort-value=114 bgcolor=#FFBBBB|1–4 |Prijateljska |Roy Chipolina 21' |align=right|500 |- !scope=row|3. |{{dts|5-3-2014}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Estonija}} |align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2 |Prijateljska | |align=right|{{sort|1906|1.906}} |- !scope=row|4. |{{dts|26-5-2014}} |[[Stadion Lilleküla]], Tallinn |align=center|G || {{NOG|Estonija}} |align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1 |Prijateljska |Jake Gosling 71' |align=right|{{sort|4805|4.805}} |- !scope=row|5. |{{dts|4-6-2014}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Malta}} |align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0 |Prijateljska |Kyle Casciaro 64' |align=right|500 |- !scope=row|6. |{{dts|7-9-2014}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Poljska}} |align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|1620|1.620}} |- !scope=row|7. |{{dts|11-10-2014}} |Stadion Aviva, Dublin |align=center|G || {{NOG|Irska}} |align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|35123|35.123}} |- !scope=row|8. |{{dts|14-10-2014}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Gruzija}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|281 |- !scope=row|9. |{{dts|14-11-2014}} |Stadion Grundig, Nürnberg |align=center|G || {{NOG|Njemačka}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|44380|44.380}} |- !scope=row|10. |{{dts|29-3-2015}} |Hampden Park, Glasgow |align=center|G || {{NOG|Škotska}} |align=center data-sort-value=116 bgcolor=#FFBBBB|1–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] |Lee Casciaro 19' |align=right|{{sort|34255|34.255}} |- !scope=row|11. |{{dts|7-6-2015}} |Stadion Varteks, Varaždin |align=center|G || {{NOG|Hrvatska}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |Prijateljska | |align=right|{{sort|7737|7.737}} |- !scope=row|12. |{{dts|13-6-2015}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Njemačka}} |align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|7467|7.467}} |- !scope=row|13. |{{dts|4-9-2015}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Irska}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|5393|5.393}} |- !scope=row|14. |{{dts|7-9-2015}} |[[Nacionalni stadion (Varšava)|Nacionalni stadion]], Varšava |align=center|G || {{NOG|Poljska}} |align=center data-sort-value=118 bgcolor=#FFBBBB|1–8 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] |Jake Gosling 87' |align=right|{{sort|27763|27.763}} |- !scope=row|15. |{{dts|8-10-2015}} |Stadion "Boris Paičadze", Tbilisi |align=center|G || {{NOG|Gruzija}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|11330|11.330}} |- !scope=row|16. |{{dts|11-10-2015}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Škotska}} |align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2016.]] | |align=right|{{sort|12401|12.401}} |- !scope=row|17. |{{dts|23-3-2016}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}} |align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|800 |- !scope=row|18. |{{dts|29-3-2016}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Latvija}} |align=center data-sort-value=105 bgcolor=#FFBBBB|0–5 |Prijateljska | |align=right|{{sort|1000|1.000}} |- !scope=row|19. |{{dts|1-9-2016}} |Estádio do Bessa, Porto |align=center|G || {{NOG|Portugal}} |align=center data-sort-value=105 bgcolor=#FFBBBB|0–5 |Prijateljska | |align=right|{{sort|22000|22.000}} |- !scope=row|20. |{{dts|6-9-2016}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Grčka}} |align=center data-sort-value=114 bgcolor=#FFBBBB|1–4 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] |Liam Walker 26' |align=right|460 |- !scope=row|21. |{{dts|7-10-2016}} |Stadion Lilleküla, Tallinn |align=center|G || {{NOG|Estonija}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|4678|4.678}} |- !scope=row|22. |{{dts|10-10-2016}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Belgija}} |align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|1959|1.959}} |- !scope=row|23. |{{dts|13-11-2016}} |Stadion GSP, Nikozija |align=center|G || {{NOG|Kipar}} |align=center data-sort-value=113 bgcolor=#FFBBBB|1–3 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] |Lee Casciaro 51' |align=right|{{sort|3151|3.151}} |- !scope=row|24. |{{dts|25-3-2017}} |[[Stadion "Bilino polje"]], Zenica |align=center|G || {{NOG|Bosna i Hercegovina}} |align=center data-sort-value=105 bgcolor=#FFBBBB|0–5 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|8285|8.285}} |- !scope=row|25. |{{dts|9-6-2017}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|G || {{NOG|Kipar}} |align=center data-sort-value=112 bgcolor=#FFBBBB|1–2 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] |Anthony Hernandez 30' |align=right|488 |- !scope=row|26. |{{dts|31-8-2017}} |Stadion "Maurice Dufrasne", Liège |align=center|G || {{NOG|Belgija}} |align=center data-sort-value=109 bgcolor=#FFBBBB|0–9 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|27000|27.000}} |- !scope=row|27. |{{dts|3-9-2017}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Bosna i Hercegovina}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|805 |- !scope=row|28. |{{dts|7-10-2017}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Estonija}} |align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|712 |- !scope=row|29. |{{dts|10-10-2017}} |Stadion Karaiskakis, Pirej |align=center|G || {{NOG|Grčka}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|Kvalifikacije za SP 2018.]] | |align=right|{{sort|12739|12.739}} |- !scope=row|30. |{{dts|25-3-2018}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Latvija}} |align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0 |Prijateljska |Liam Walker 88' |align=right|{{sort|1306|1.306}} |- !scope=row|31. |{{dts|6-9-2018}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Makedonija}} |align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] | |align=right|{{sort|1500|1.500}} |- !scope=row|32. |{{dts|9-9-2018}} |Stadion Rheinpark, Vaduz |align=center|G || {{NOG|Lihtenštajn}} |align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] | |align=right|{{sort|1500|1.500}} |- !scope=row|33. |{{dts|13-10-2018}} |Stadion "Vazgen Sargsjan", Jerevan |align=center|G || {{NOG|Armenija}} |align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] |Joseph Chipolina 50' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|{{sort|11000|11.000}} |- !scope=row|34. |{{dts|16-10-2018}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}} |align=center data-sort-value=321 bgcolor=#BBF3BB|2–1 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] |George Cabrera 61',<br>Joseph Chipolina 66' |align=right|{{sort|2000|2.000}} |- !scope=row|35. |{{dts|16-11-2018}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Armenija}} |align=center data-sort-value=126 bgcolor=#FFBBBB|2–6 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] |Tjay De Barr 10',<br>Adam Priestly 78' |align=right|{{sort|1955|1.955}} |- !scope=row|36. |{{dts|19-11-2018}} |Philip II Arena, Skoplje |align=center|G || {{NOG|Makedonija}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[UEFA Liga nacija 2018/19 – liga D|UEFA Liga nacija 2018/19.]] | |align=right|{{sort|2152|2.152}} |- !scope=row|37. |{{dts|23-3-2019}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Irska}} |align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|2000|2.000}} |- !scope=row|38. |{{dts|26-3-2019}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Estonija}} |align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1 |Prijateljska | |align=right|{{sort|1900|1.900}} |- !scope=row|39. |{{dts|7-6-2019}} |Stadion Boris Paichadze, Tbilisi |align=center|G || {{NOG|Gruzija}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|18631|18.631}} |- !scope=row|40. |{{dts|10-6-2019}} |Stadion Aviva, Dublin |align=center|G || {{NOG|Irska}} |align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|36281|36.281}} |- !scope=row|41. |{{dts|5-9-2019}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Danska}} |align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|2076|2.076}} |- !scope=row|42. |{{dts|8-9-2019}} |Stade Tourbillon, Sion |align=center|G || {{NOG|Švicarska}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|8318|8.318}} |- !scope=row|43. |{{dts|10-10-2019}} |Stadion "Fadil Vokrri", Priština |align=center|G || {{NOG|Kosovo}} |align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1 |Prijateljska | |align=right|{{sort|12000|12.000}} |- !scope=row|44. |{{dts|15-10-2019}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Gruzija}} |align=center data-sort-value=123 bgcolor=#FFBBBB|2–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] |Lee Casciaro 66',<br>Roy Chipolina 74' |align=right|{{sort|1455|1.455}} |- !scope=row|45. |{{dts|15-11-2019}} |Stadion Parken, Kopenhagen |align=center|G || {{NOG|Danska}} |align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] | |align=right|{{sort|24033|24.033}} |- !scope=row|46. |{{dts|18-11-2019}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Švicarska}} |align=center data-sort-value=116 bgcolor=#FFBBBB|1–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa D|Kvalifikacije za EP 2020.]] |Reece Styche 74' |align=right|{{sort|2000|2.000}} |- !scope=row|47. |{{dts|5-9-2020}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|San Marino}} |align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0 |UEFA Liga nacija 2020/21. |Graeme Torrilla 42' |align=right|0 |- !scope=row|48. |{{dts|7-10-2020}} |[[Stadion Ta' Qali]], Ta' Qali |align=center|G || {{NOG|Malta}} |align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2 |Prijateljska | |align=right|0 |- !scope=row|49. |{{dts|10-10-2020}} |Stadion Rheinpark, Vaduz |align=center|G || {{NOG|Lihtenštajn}} |align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0 |UEFA Liga nacija 2020/21. |Tjay De Barr 10' |align=right|178 |- !scope=row|50. |{{dts|11-11-2020}} |Stadion "Vasil Levski", Sofija |align=center|G || {{NOG|Bugarska}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |Prijateljska | |align=right|0 |- !scope=row|51. |{{dts|14-11-2020}} |Stadion San Marino, Serravalle |align=center|G || {{NOG|San Marino}} |align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0 |UEFA Liga nacija 2020/21. | |align=right|0 |- !scope=row|52. |{{dts|17-11-2020}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}} |align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1 |UEFA Liga nacija 2020/21. |Noah Frommelt 17' ([[Autogol|a.g.]]) |align=right|0 |- !scope=row|53. |{{dts|24-3-2021}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Norveška}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|0 |- !scope=row|54. |{{dts|27-3-2021}} |Stadion pod Goricom, Podgorica |align=center|G || {{NOG|Crna Gora}} |align=center data-sort-value=114 bgcolor=#FFBBBB|1–4 |Kvalifikacije za SP 2022. |Reece Styche 30' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|0 |- !scope=row|55. |{{dts|30-3-2021}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Nizozemska}} |align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|335 |- !scope=row|56. |{{dts|4-6-2021}} |Stadion Bonifika, Koper |align=center|G || {{NOG|Slovenija}} |align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6 |Prijateljska | |align=right|500 |- !scope=row|57. |{{dts|7-6-2021}} |[[Nacionalni stadion (Andora)|Nacionalni stadion]], Andorra la Vella |align=center|G || {{NOG|Andora}} |align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|0 |- !scope=row|58. |{{dts|1-9-2021}} |Stadion Daugava, Riga |align=center|G || {{NOG|Latvija}} |align=center data-sort-value=113 bgcolor=#FFBBBB|1–3 |Kvalifikacije za SP 2022. |Tjay De Barr 71' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|{{sort|1466|1.466}} |- !scope=row|59. |{{dts|4-9-2021}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Turska}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|702 |- !scope=row|60. |{{dts|7-9-2021}} |Stadion Ullevaal, Oslo |align=center|G || {{NOG|Norveška}} |align=center data-sort-value=115 bgcolor=#FFBBBB|1–5 |Kvalifikacije za SP 2022. |Reece Styche 43' |align=right|{{sort|9442|9.442}} |- !scope=row|61. |{{dts|8-10-2021}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Crna Gora}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|{{sort|1351|1.351}} |- !scope=row|62. |{{dts|11-10-2021}} |Stadion De Kuip, Rotterdam |align=center|G || {{NOG|Nizozemska}} |align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|{{sort|31583|31.583}} |- !scope=row|63. |{{dts|13-11-2021}} |Stadion Başakşehir Fatih Terim, Istanbul |align=center|G || {{NOG|Turska}} |align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6 |Kvalifikacije za SP 2022. | |align=right|{{sort|8895|8.895}} |- !scope=row|64. |{{dts|16-11-2021}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Latvija}} |align=center data-sort-value=113 bgcolor=#FFBBBB|1–3 |Kvalifikacije za SP 2022. |Liam Walker 7' |align=right|{{sort|1130|1.130}} |- !scope=row|65. |{{dts|23-3-2022}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Grenada}} |align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|410 |- !scope=row|66. |{{dts|26-3-2022}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Farska Ostrva}} |align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|727 |- !scope=row|67. |{{dts|2-6-2022}} |Stadion Boris Paichadze, Tbilisi |align=center|G || {{NOG|Gruzija}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|{{sort|43412|43.412}} |- !scope=row|68. |{{dts|5-6-2022}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Sjeverna Makedonija}} |align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|703 |- !scope=row|69. |{{dts|9-6-2022}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Bugarska}} |align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1 |UEFA Liga nacija 2022/23. |Liam Walker 61' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|{{sort|1427|1.427}} |- !scope=row|70. |{{dts|12-6-2022}} |Arena "Toše Proeski", Skoplje |align=center|G || {{NOG|Sjeverna Makedonija}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|{{sort|4750|4.750}} |- !scope=row|71. |{{dts|23-9-2022}} |Huvepharma Arena, Razgrad |align=center|G || {{NOG|Bugarska}} |align=center data-sort-value=115 bgcolor=#FFBBBB|1–5 |UEFA Liga nacija 2022/23. |Roy Chipolina 26' |align=right|{{sort|1540|1.540}} |- !scope=row|72. |{{dts|26-9-2022}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Gruzija}} |align=center data-sort-value=112 bgcolor=#FFBBBB|1–2 |UEFA Liga nacija 2022/23. |Louie Annesley 75' |align=right|{{sort|1199|1.199}} |- !scope=row|73. |{{dts|16-11-2022}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}} |align=center data-sort-value=320 bgcolor=#BBF3BB|2–0 |Prijateljska |Roy Chipolina 14',<br>Liam Walker 21' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|558 |- !scope=row|74. |{{dts|19-11-2022}} |[[Stadion Victoria (Gibraltar)|Stadion Victoria]], Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Andora}} |align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0 |Prijateljska |Roy Chipolina 34' |align=right|{{sort|2006|2.006}} |- !scope=row|75. |{{dts|24-3-2023}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Grčka}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|390 |- !scope=row|76. |{{dts|27-3-2023}} |Stadion De Kuip, Rotterdam |align=center|G || {{NOG|Nizozemska}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|36327|36.327}} |- !scope=row|77. |{{dts|16-6-2023}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Francuska}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|4065|4.065}} |- !scope=row|78. |{{dts|19-6-2023}} |Stadion Aviva, Dublin |align=center|G || {{NOG|Irska}} |align=center data-sort-value=103 bgcolor=#FFBBBB|0–3 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|42156|42.156}} |- !scope=row|79. |{{dts|6-9-2023}} |[[Stadion Ta' Qali]], Ta' Qali |align=center|G || {{NOG|Malta}} |align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1 |Prijateljska | |align=right|821 |- !scope=row|80. |{{dts|10-9-2023}} |Stadion Agia Sophia, Atina |align=center|G || {{NOG|Grčka}} |align=center data-sort-value=105 bgcolor=#FFBBBB|0–5 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|9774|9.774}} |- !scope=row|81. |{{dts|11-10-2023}} |Racecourse Ground, Wrexham |align=center|G || {{NOG|Vels}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |Prijateljska | |align=right|{{sort|10008|10.008}} |- !scope=row|82. |{{dts|16-10-2023}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Irska}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|4000|4.000}} |- !scope=row|83. |{{dts|18-11-2023}} |[[Allianz Riviera]], Nici |align=center|D || {{NOG|Francuska}} |align=center data-sort-value=111 bgcolor=#FFBBBB|0–14 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|32758|32.758}} |- !scope=row|84. |{{dts|21-11-2023}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Nizozemska}} |align=center data-sort-value=106 bgcolor=#FFBBBB|0–6 |[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa B|Kvalifikacije za EP 2024.]] | |align=right|{{sort|2280|2.280}} |- !scope=row|85. |{{dts|21-3-2024}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Litvanija}} |align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|207 |- !scope=row|86. |{{dts|26-3-2024}} |Darius and Girėnas Stadion, Kaunas |align=center|G || {{NOG|Litvanija}} |align=center data-sort-value=101 bgcolor=#FFBBBB|0–1 |UEFA Liga nacija 2022/23. | |align=right|{{sort|6102|6.102}} |- !scope=row|87. |{{dts|3-6-2024}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Škotska}} |align=center data-sort-value=102 bgcolor=#FFBBBB|0–2 |Prijateljska | |align=right|{{sort|15552|15.552}} |- !scope=row|88. |{{dts|6-6-2024}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Vels}} |align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0 |Prijateljska | |align=right|{{sort|5004|5.004}} |- !scope=row|89. |{{dts|4-9-2024}} |Stadion Europa Point, Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Andora}} |align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0 |Prijateljska |Dan Bent 18' |align=right| |- !scope=row|90. |{{dts|8-9-2024}} |Stadion Europa Point, Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Lihtenštajn}} |align=center data-sort-value=222 bgcolor=#FFFFBB|2–2 |UEFA Liga nacija 2024/25. |Liam Walker 8',<br>James Scanlon 90+7' |align=right|681 |- !scope=row|91. |{{dts|10-10-2024}} |Stadion Europa Point, Gibraltar |align=center|D || {{NOG|San Marino}} |align=center data-sort-value=310 bgcolor=#BBF3BB|1–0 |UEFA Liga nacija 2024/25. |Ethan Britto 62' |align=right|677 |- !scope=row|92. |{{dts|13-10-2024}} |Stadion Rheinpark, Vaduz |align=center|G || {{NOG|Lihtenštajn}} |align=center data-sort-value=200 bgcolor=#FFFFBB|0–0 |UEFA Liga nacija 2024/25. | |align=right|{{sort|1510|1.510}} |- !scope=row|93. |{{dts|15-11-2024}} |Stadion San Marino, Serravalle |align=center|G || {{NOG|San Marino}} |align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1 |UEFA Liga nacija 2024/25. |Liam Walker 11' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|{{sort|1324|1.324}} |- !scope=row|94. |{{dts|19-11-2024}} |Stadion Europa Point, Gibraltar |align=center|D || {{NOG|Moldavija}} |align=center data-sort-value=211 bgcolor=#FFFFBB|1–1 |Prijateljska |Liam Walker 68' ([[Jedanaesterac|pen.]]) |align=right|580 |- !scope=row|95. |{{dts|22-3-2025}} |Stadion kraj Bistrice, Nikšić |align=center|G || {{NOG|Crna Gora}} |align=center data-sort-value=113 bgcolor=#FFBBBB|1–3 |Kvalifikacije za SP 2026. |Dan Bent 13' |align=right|{{sort|3021|3.021}} |- !scope=row|96. |{{dts|25-3-2025}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Češka}} |align=center data-sort-value=104 bgcolor=#FFBBBB|0–4 |Kvalifikacije za SP 2026. | |align=right|583 |- !scope=row|97. |{{dts|6-6-2025}} |Stadion Algarve, Faro/Loulé |align=center|D || {{NOG|Hrvatska}} |align=center data-sort-value=107 bgcolor=#FFBBBB|0–7 |Kvalifikacije za SP 2026. | |align=right|{{sort|1516|1.516}} |- !scope=row|98. |{{dts|9-6-2025}} |Tórsvøllur, Tórshavn |align=center|G || {{NOG|Farska Ostrva}} |align=center data-sort-value=112 bgcolor=#FFBBBB|1–2 |Kvalifikacije za SP 2026. |James Scanlon 23' |align=right|{{sort|2632|2.632}} |} ==Reference== {{refspisak}} {{Utakmice nogometnih reprezentacija}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Gibraltara}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Gibraltara]] [[Kategorija:Nogomet u Gibraltaru]] 87hbe502jcpodz1gcokma4zikhio8sl Rimac Automobili 0 475758 3713590 3633230 2025-06-10T16:17:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713590 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Rimac Automobili | slika = Rimac Automobili logo.svg | vrsta = [[Privatna kompanija]] | osnovano = 2009. | lokacija = [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]], Hrvatska | osnivač = [[Mate Rimac]] | industrija = [[Automobilska industrija|Automobilska]] | proizvodi = Električni sportski automobili, pogonski sistemi električnih automobila, baterijski sistemi<br>obična vozila (počev od 2021) | zaposleni = 850<ref>https://web.archive.org/web/20201201173410/https://www.croatiaweek.com/working-and-living-in-croatia-foreign-employees-at-rimac-open-up/</ref> | vlasnik = {{unbulleted list | [[Mate Rimac]] (47.7%)<ref name=shares>{{cite web |url=https://www.kleinezeitung.at/wirtschaft/5628591/ESportwagen_Kroatien_Hyundai-kauft-sich-bei-Rimac-ein |title=KE-SportwagenKroatien: Hyundai kauft sich bei Rimac ein |date=15. 5. 2019 |access-date=18. 5. 2018}}</ref> | [[Porsche]] (24%)<ref>{{cite web|url=https://www.rimac-automobili.com/media/press-releases/rimac-automobili-welcomes-further-70m-eur-investment-from-porsche/|title= Rimac Automobili Welcomes Further 70M EUR Investment From Porsche |website=www.rimac-automobili.com|access-date=9. 3. 2020}}</ref> | [[Camel Group]] (14%)<ref name=shares/> | [[Hyundai Motor Group]] (14%)<ref name=shares/> }} | veb-sajt = [http://www.rimac-automobili.com/ Rimac Automobili] }} '''Rimac Automobili''' je hrvatski [[Spisak proizvođača automobila|proizvođač automobila]] sa sjedištem u [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Svetoj Nedelji]], Hrvatska, koji razvija i proizvodi [[Električni automobil|električne]] [[Sportski automobil|sportske automobile]], pogonske sklopove i baterijske sisteme. Kompaniju je 2009. godine osnovao [[Mate Rimac]]. Prvi model Rimac Automobila, [[Rimac Concept One|Concept One]], bio je najbrže električno vozilo na svijetu.<ref>{{Cite web|url=http://www.cbsnews.com/8301-205_162-57505851/worlds-first-million-dollar-electric-supercar/|title=World's first million-dollar electric supercar|last=Johnson|first=Bailey|date=5. 9. 2012|publisher=[[CBS News]]|location=US|access-date=8. 3. 2017|archive-date=10. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131110174635/http://www.cbsnews.com/8301-205_162-57505851/worlds-first-million-dollar-electric-supercar/|url-status=dead}}</ref> Pored proizvodnje i prodaje vozila visokih performansi pod sopstvenim brendom, Rimac također razvija i proizvodi baterije, pogonske sisteme i vozila za druge kompanije. [[Applus + IDIADA|Applus+ IDIADA]] Volar-E je primjer<ref>{{Cite web|url=http://green.autoblog.com/2013/03/06/new-applus-volar-e-is-an-electric-supercar-with-rimac-roots-cou/|title=New Applus Volar-E is an electric supercar with Rimac roots, courts controversy [w/video&#93; - Autoblog|last=Domenick Yoney|date=|website=Green.autoblog.com|access-date=8. 3. 2017|archive-date=12. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200312042315/http://green.autoblog.com/2013/03/06/new-applus-volar-e-is-an-electric-supercar-with-rimac-roots-cou/|url-status=dead}}</ref> proizvoda razvijenog za drugu kompaniju. Tokom 88. [[Sajam automobila u Ženevi|međunarodnog sajma automobila u Ženevi]] u martu 2018. godine, kompanija je predstavila svoj drugi model, [[Rimac C dva|C_Two]]. == Historija == [[Datoteka:Rimac (102) (cropped).jpg|mini| Osnivač Mate Rimac na [[Sajam automobila u Ženevi|Sajmu automobila u Ženevi 2017.]]]] Temelj kompanije postavljen je 2007. godine kao hobi aktivnost Mate Rimca.<ref>{{Cite news|url=http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/176051-mladi-bosanci-i-hercegovci-koji-su-odusevili-svijet-u-2013-godini.html|title=Mladi Bosanci i Hercegovci koji su oduševili svijet u 2013. godini|trans-title=The young Bosnians and Herzegovinians who delighted the world in 2013|work=24sata|language=Croatian|access-date=1. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140101170833/http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/176051-mladi-bosanci-i-hercegovci-koji-su-odusevili-svijet-u-2013-godini.html|archive-date=1. 1. 2014}}</ref><ref name="lux">{{Citation|last=Wittenberg|first=Simon|title=$1 Million Rimac Concept|pages=90–92|website=Luxurious Magazine|date=October–November 2012|url=http://issuu.com/luxuriousmagazine/docs/luxury-defined|accessdate=21. 4. 2021|archive-date=15. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160315064120/https://issuu.com/luxuriousmagazine/docs/luxury-defined|url-status=dead}}</ref> Tada je samostalno u svoj [[BMW E30|BMW serije 3 (E30)]] ubacio električni pogonski sklop, a potom privukao pažnju medija i investitora. Značajan dio ranog finansiranja došao je od [[Poslovni anđeo|poslovnih anđela]] i prodaje vlasničkih patenata. Rimac Automobili je osnovan 2009. godine<ref name="corporate">{{Cite web|url=http://www.rimac-automobili.com/about-us-14|title=About us|publisher=Rimac Automobili|archive-url=https://web.archive.org/web/20121207165055/http://rimac-automobili.com/about-us-14|archive-date=7. 12. 2012|url-status=dead|access-date=1. 12. 2012}}</ref> u [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Svetoj Nedelji]], blizu [[Zagreb]]a, Hrvatska, gdje su unajmljeni odgovarajući objekti.<ref name="lux"/> Sa 19 godina Mate Rimac je počeo pretvarati e-M3 koji mu je poslužio kao prvi test: "Posjedovao sam stari BMW E30 (MY 1984) koji sam koristio za driftanje i utrke. Na jednoj od tih utrka, naglo je eksplodirao benzinski motor. U tom trenutku sam odlučio pokušati napraviti električno vozilo. Nakon otprilike godinu dana automobil se mogao voziti, ali još nisam bio zadovoljan rezultatom. Automobil je bio težak, ne baš snažan i domet je bio vrlo ograničen. Iz tog razloga počeo sam okupljati tim stručnjaka koji će razvijati vlastite komponente, jer sam vjerovao da električni pogon može dati mnogo više u odnosu na ono što je bilo dostupno na tržištu. Tada sam već imao vrlo jasnu viziju svog krajnjeg cilja. Danas naporan rad ostvaruje moj san."<ref name="rimac-automobili.com">{{Cite web|url=http://www.rimac-automobili.com/press/rimac-automobili-test-mule-breaks-world-records-p12|title=Rimac Automobili test mule breaks world records|publisher=Rimac Automobili|archive-url=https://web.archive.org/web/20130121192148/http://rimac-automobili.com/press/rimac-automobili-test-mule-breaks-world-records-p12|archive-date=21. 1. 2013|url-status=dead|access-date=18. 2. 2013}}</ref> U 2018. godini [[Porsche Engineering|Porsche Engineering Group GmbH]], podružnica [[Volkswagen grupa|Volkswagen grupe]], stekla je 10% udjela u Rimcu kako bi formirala razvojno partnerstvo, kao dio svog procesa elektrifikacije.<ref>{{Cite web|url=https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:28:0::NO:28:P28_SBT_MBS:080712981#a_tekst_objave|title=Sudski registar - Podaci o poslovnom subjektu|publisher=Ministarstvo Pravosudra Republike Hrvatske|location=Croatia|language=Croatian|trans-title=Submission of the business entity|access-date=26. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.theverge.com/2018/6/20/17482656/porsche-rimac-ev-electric-investment|title=Porsche accelerates EV supercar ambitions with investment in Rimac|first=Vlad|last=Savov|work=The Verge|location=US|date=20. 6. 2018|access-date=22. 6. 2018}}</ref> Mate Rimac je prokomentarisao: "Ovo partnerstvo je važan korak za Rimac na našem putu da postanemo glavni dobavljač komponenti i sistema za industriju u elektrifikaciji, povezivanju i uzbudljivom polju naprednih sistema za pomoć vozaču". == Također pogledajte == === Slična električna vozila === * [[Tesla Roadster (druga generacija)|Tesla Roadster]] * [[NIO EP9]] * [[RAESR]] * [[Mercedes-Benz EQ|Mercedes-Benz ''EQ A'']] * [[Aspark Owl]] * [[Volkswagen ID R|Volkswagen I.D. R]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} * {{Cite web|url=http://www.rimac-automobili.com/|title=Home|date=|publisher=Rimac Automobili|access-date=8. 3. 2017}} [[Kategorija:Zagrebačka županija]] [[Kategorija:Hrvatski brendovi]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 2009.]] [[Kategorija:Rimac Automobili]] [[Kategorija:Proizvođači automobila]] 2c3f6fhnel37zwvd8lf6i1a5c29rjwz Spisak gradova u Meksiku 0 477828 3713677 3555736 2025-06-11T05:34:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713677 wikitext text/x-wiki '''Spisak gradova u Meksiku''' sadrži 100 najvećih gradova [[Meksiko|Meksika]] po broju stanovnika, prema meksičkom nacionalnom popisu stanovništva obavljenom 2020.<ref name="census2020">{{cite web|url=https://www.inegi.org.mx/app/scitel/Default?ev=9|title=Censo de Población y Vivienda 2020 - SCITEL|language=es|publisher=INEGI|access-date=20. 5. 2021}}</ref> Prema Meksičkom nacionalnom institutu za statistiku i geografiju (INEGI), naselje je ''svako mjesto s jednim ili više domaćinstava, koje može biti naseljeno ili ne, a koje je poznato po zakonu ili tradiciji''. Urbana naselja su ona s više od 2.500 stanovnika, koja se prema zakonima svake države mogu označiti kao gradovi ili sela. Nacionalni urbani sistem, koji je sastavilo Nacionalno vijeće za stanovništvo (CONAPO) 2018. godine, identificira 401 urbani lokalitet u Meksiku s više od 15.000 stanovnika i definiše ih kao ''gradove''. == 100 najvećih gradova prema broju stanovnika == Samo jedna od meksičkih saveznih država (Tlaxcala) nema gradova među 100 najvećih. Mexico City obuhvata sve površine saveznog entiteta, uključujući ruralna područja s relativno malom populacijom. {| class="wikitable" |style="background:#ffff99; width:1em"| |'''Glavni grad savezne države''' |- |style="background:#cfecec; width:1em"| |''Najveći grad savezne države'' |- |style="background:#ccff99; width:1em"| |'''''Glavni i najveći grad savezne države''''' |- |style="background:#ff9999; width:1em"| |'''''Glavni grad Meksika''''' |} {|class="wikitable sortable" ! style="text-align: center;" | Rang ! style="text-align: center;" | Grad ! style="text-align: center;" | Općina ! style="text-align: center;" | [[Administrativna podjela Meksika|Savezna država]] ! style="text-align: center;" | Geografske koordinate ! style="text-align: center;" | Popis 2020. ! style="text-align: center;" | Popis 2010. |- | 1.||style="background:#ff9999|'''''[[Ciudad de México]]'''''||16 općina ‡||[[Ciudad de México]]||<small>{{coord|19|25|57|N|99|07|52|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||9209944||8851080 |- | 2.||style="background:#cfecec|''[[Tijuana]]''||[[Tijuana Municipality, Baja California|Tijuana]]||[[Donja Kalifornija]]||<small>{{coord|32|32|05|N|117|02|37|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||1810645||1300983 |- | 3.||style="background:#cfecec|[[Ecatepec de Morelos|''Ecatepec'']]||[[Ecatepec de Morelos|Ecatepec]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|36|35|N|99|03|36|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||1643623||1655015 |- | 4.||style="background:#cfecec|[[León, Guanajuato|''León'']]||[[León, Guanajuato|León]]||[[Guanajuato]]||<small>{{coord|21|07|11|N|101|40|50|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||1579803||1238962 |- | 5.||style="background:#ccff99;|[[Puebla (city)|'''''Puebla''''']]||[[Puebla (city)|Puebla]]||[[Puebla]]||<small>{{coord|19|02|43|N|98|11|51|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||1542232||1434062 |- | 6.||style="background:#cfecec|''[[Ciudad Juárez]]''||[[Juárez Municipality, Chihuahua|Juárez]]||[[Chihuahua (state)|Chihuahua]]||<small>{{coord|31|44|22|N|106|29|13|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||1501551||1321004 |- | 7.||style="background:#ccff99;|'''''[[Guadalajara]]'''''||[[Guadalajara]]||[[Jalisco]]||<small>{{coord|20|40|35|N|103|20|32|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||1385621||1495182 |- | 8.||[[Zapopan]]||[[Zapopan]]||[[Jalisco]]||<small>{{coord|20|43|14|N|103|23|18|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||1257547||1142483 |- | 9.||style="background:#ccff99;|'''''[[Monterrey]]'''''||[[Monterrey Municipality|Monterrey]]||[[Nuevo León]]||<small>{{coord|25|40|17|N|100|18|31|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||1142952||1135512 |- | 10.||[[Ciudad Nezahualcóyotl]]||[[Ciudad Nezahualcóyotl|Nezahualcóyotl]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|24|00|N|98|59|20|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||1072676||1104585 |- | 11.||style="background:#ffff99|[[Chihuahua City|'''Chihuahua''']]||[[Chihuahua Municipality|Chihuahua]]||[[Chihuahua (state)|Chihuahua]]||<small>{{coord|28|38|07|N|106|05|20|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||925762||809232 |- | 12.||style="background:#ccff99;|[[Mérida, Yucatán|'''''Mérida''''']]||[[Mérida Municipality|Mérida]]||[[Yucatán]]||<small>{{coord|20|58|04|N|89|37|18|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||921771||777615 |- | 13.||[[Naucalpan]]||[[Naucalpan]], [[Huixquilucan de Degollado|Huixquilucan]]‡||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|28|31|N|99|14|16|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||911168||913681 |- | 14.||style="background:#cfecec;|''[[Cancún]]''||[[Benito Juárez Municipality, Quintana Roo|Benito Juárez]]||[[Quintana Roo]]||<small>{{coord|21|09|38|N|86|50|51|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||888797||628306 |- | 15.||style="background:#ccff99;|'''''[[Saltillo]]'''''||[[Saltillo Municipality|Saltillo]]||[[Coahuila]]||<small>{{coord|25|26|00|N|101|00|00|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||864431||709671 |- | 16.||style="background:#ccff99;|[[Aguascalientes City|'''''Aguascalientes''''']]||[[Aguascalientes Municipality|Aguascalientes]]||[[Aguascalientes]]||<small>{{coord|21|52|51|N|102|17|46|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||863893||722250 |- | 17.||style="background:#ccff99;|'''''[[Hermosillo]]'''''||[[Hermosillo Municipality|Hermosillo]]||[[Sonora]]||<small>{{coord|29|05|56|N|110|57|15|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||855563||715061 |- | 18.||style="background:#ffff99|'''[[Mexicali]]'''||[[Mexicali Municipality|Mexicali]]||[[Donja Kalifornija]]||<small>{{coord|32|39|48|N|115|28|04|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||854186||689775 |- | 19.||style="background:#ccff99;|[[San Luis Potosí City|'''''San Luis Potosí''''']]||[[San Luis Potosí City|San Luis Potosí]]||[[San Luis Potosí]]||<small>{{coord|22|08|59|N|100|58|30|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||845941||722772 |- | 20.||style="background:#ccff99;|'''''[[Culiacán]]'''''||[[Culiacán Municipality|Culiacán]]||[[Sinaloa]]||<small>{{coord|24|47|31|N|107|23|53|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||808416||675773 |- | 21.||style="background:#ccff99;|[[Querétaro City|'''''Querétaro''''']]||[[Querétaro City#The municipality|Querétaro]]||[[Querétaro]]||<small>{{coord|20|35|17|N|100|23|17|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||794789||626495 |- | 22.||style="background:#ccff99;|'''''[[Morelia]]'''''||[[Morelia#The municipality|Morelia]]||[[Michoacán]]||<small>{{coord|19|42|08|N|101|11|08|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||743275||597511 |- | 23.||[[Chimalhuacán]]||[[Chimalhuacán]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|26|15|N|98|57|15|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||703215||612383 |- | 24.||style="background:#cfecec;|[[Reynosa, Tamaulipas|''Reynosa'']]||[[Reynosa Municipality|Reynosa]]||[[Tamaulipas]]||<small>{{coord|26|05|32|N|98|16|40|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||691557||589466 |- | 25.||[[Torreón]]||[[Torreón Municipality|Torreón]]||[[Coahuila]]||<small>{{coord|25|32|40|N|103|26|30|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||690193||608836 |- | 26.||[[Tlalnepantla de Baz|Tlalnepantla]]||[[Tlalnepantla de Baz|Tlalnepantla]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|32|12|N|99|11|41|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||658907||653410 |- | 27.||style="background:#cfecec;|''[[Acapulco]]''||[[Acapulco (municipality)|Acapulco]]||[[Guerrero]]||<small>{{coord|16|51|42|N|99|53|11|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||658609||673479 |- | 28.||[[Tlaquepaque]]||[[Tlaquepaque]]||[[Jalisco]]||<small>{{coord|20|38|19|N|103|18|26|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||650123||575942 |- | 29.||[[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]||[[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]||[[Nuevo León]]||<small>{{coord|25|40|45|N|100|14|06|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||635862||673616 |- | 30.||style="background:#ccff99;|[[Durango City|'''''Durango''''']]||[[Durango (municipality)|Durango]]||[[Durango]]||<small>{{coord|24|01|22|N|104|39|16|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||616068||518709 |- | 31.||style="background:#ccff99;|'''''[[Tuxtla Gutiérrez]]'''''||[[Tuxtla Gutiérrez]]||[[Chiapas]]||<small>{{coord|16|45|11|N|93|06|56|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||578830||537102 |- | 32.||style="background:#cfecec;|[[Veracruz (city)|''Veracruz'']]||[[Veracruz (city)|Veracruz]], [[Boca del Río, Veracruz|Boca del Río]]‡||[[Veracruz]]||<small>{{coord|19|11|25|N|96|09|12|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||537963||554830 |- | 33.||[[Apodaca|Ciudad Apodaca]]||[[Apodaca]]||[[Nuevo León]]||<small>{{coord|25|46|54|N|100|11|20|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||536436||467157 |- | 34.||[[Ciudad López Mateos]]||[[Atizapán de Zaragoza]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|33|40|N|99|14|49|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||523065||489160 |- | 35.||[[Cuautitlán Izcalli]]||[[Cuautitlán Izcalli]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|38|46|N|99|12|41|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||515353||484573 |- | 36.||[[Matamoros, Tamaulipas|Matamoros]]||[[Matamoros Municipality, Tamaulipas|Matamoros]]||[[Tamaulipas]]||<small>{{coord|25|52|47|N|97|30|15|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||510739||449815 |- | 37.||[[General Escobedo]]||[[General Escobedo]]||[[Nuevo León]]||<small>{{coord|25|48|31|N|100|19|37|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||454967||352444 |- | 38.||[[Irapuato]]||[[Irapuato]]||[[Guanajuato]]||<small>{{coord|20|40|27|N|101|20|51|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> |452090||380941 |- | 39.||style="background:#ffff99;|'''[[Xalapa]]'''||[[Xalapa#The municipality|Xalapa]]||[[Veracruz]]||<small>{{coord|19|32|17|N|96|54|33|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||443063||424755 |- | 40.||[[Tonalá, Jalisco|Tonalá]]||[[Tonalá, Jalisco|Tonalá]]||[[Jalisco]]||<small>{{coord|20|37|24|N|103|14|44|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||442440||408759 |- | 41.||[[Mazatlán]]||[[Mazatlán Municipality|Mazatlán]]||[[Sinaloa]]||<small>{{coord|23|14|29|N|106|24|35|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||441975||381583 |- | 42.||[[Nuevo Laredo]]||[[Nuevo Laredo Municipality|Nuevo Laredo]]||[[Tamaulipas]]||<small>{{coord|27|29|11|N|99|30|29|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||416055||373725 |- | 43.||[[San Nicolás de los Garza]]||[[San Nicolás de los Garza]]||[[Nuevo León]]||<small>{{coord|25|44|30|N|100|18|08|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||412199||443273 |- | 44.||[[Ojo de Agua, State of Mexico|Ojo de Agua]]||[[Tecámac]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|40|49|N|99|00|36|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||386290||242272 |- | 45.||[[Xico, State of Mexico|Xico]]||[[Valle de Chalco]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|17|30|N|98|56|20|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||384327||356352 |- | 46.||[[Celaya]]||[[Celaya]]||[[Guanajuato]]||<small>{{coord|20|31|44|N|100|48|54|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||378143||340387 |- | 47.||style="background:#ccff99;|'''''[[Tepic]]'''''||[[Tepic Municipality|Tepic]]||[[Nayarit]]||<small>{{coord|21|30|59|N|104|53|39|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||371387||332863 |- | 48.||[[Ixtapaluca]]||[[Ixtapaluca]]||[[State of Mexico]]||<small>{{coord|19|19|07|N|98|52|56|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||368585||322271 |- | 49.||style="background:#ccff99;|'''''[[Cuernavaca]]'''''||[[Cuernavaca Municipality|Cuernavaca]]||[[Morelos]]||<small>{{coord|18|55|07|N|99|14|03|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||341029||338650 |- | 50.||style="background:#ccff99;|'''''[[Villahermosa]]'''''||[[Centro Municipality|Centro]]||[[Tabasco]]||<small>{{coord|17|59|21|N|92|55|41|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||340060||353577 |- | 51.||style="background:#ffff99;|'''[[Ciudad Victoria]]'''||[[Victoria Municipality, Tamaulipas|Victoria]]||[[Tamaulipas]]||<small>{{coord|23|44|10|N|99|08|46|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||332100||305155 |- | 52.||[[Ensenada, Baja California|Ensenada]]||[[Ensenada Municipality|Ensenada]]||[[Donja Kalifornija]]||<small>{{coord|31|51|28|N|116|36|21|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||330652||279765 |- | 53.||[[Ciudad Obregón]]||[[Cajeme]]||[[Sonora]]||<small>{{coord|27|29|21|N|109|56|06|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||329404||298625 |- | 54.||[[Ciudad Nicolás Romero]]||[[Ciudad Nicolás Romero|Nicolás Romero]]||[[State of Mexico]]||<small>{{coord|19|37|30|N|99|18|51|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||323545||281799 |- | 55.||[[Soledad de Graciano Sánchez|Soledad]]||[[Soledad de Graciano Sánchez|Soledad]]||[[San Luis Potosí]]||<small>{{coord|22|10|59|N|100|56|27|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||310192||255015 |- | 56.||[[Juárez, Nuevo León|Ciudad Benito Juárez]]||[[Juárez, Nuevo León|Juárez]]||[[Nuevo León]]||<small>{{coord|25|38|51|N|100|05|41|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||308285||151893 |- | 57.||[[Playa del Carmen]]||[[Solidaridad, Quintana Roo|Solidaridad]]||[[Quintana Roo]]||<small>{{coord|20|37|39|N|87|04|52|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||304942||149923 |- | 58.||[[Santa Catarina, Nuevo León|Santa Catarina]]||[[Santa Catarina, Nuevo León|Santa Catarina]]||[[Nuevo León]]||<small>{{coord|25|40|32|N|100|27|44|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||304052||268347 |- | 59.||[[Gómez Palacio, Durango|Gómez Palacio]]||[[Gómez Palacio Municipality|Gómez Palacio]]||[[Durango]]||<small>{{coord|25|33|40|N|103|29|54|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||301742||257352 |- | 60.||[[Uruapan]]||[[Uruapan#The municipality|Uruapan]]||[[Michoacán]]||<small>{{coord|19|25|10|N|102|03|30|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||299523||264439 |- | 61.||[[Los Mochis]]||[[Ahome]]||[[Sinaloa]]||<small>{{coord|25|47|37|N|108|59|49|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||298009||256613 |- | 62.||style="background:#ccff99;|'''''[[Pachuca]]'''''||[[Pachuca Municipality|Pachuca]]||[[Hidalgo (state)|Hidalgo]]||<small>{{coord|20|07|18|N|98|44|09|W|sale:50000_source:INEGI}}</small> ||297848||256584 |- | 63.||[[Tampico, Tamaulipas|Tampico]]||[[Tampico Municipality|Tampico]]||[[Tamaulipas]]||<small>{{coord|22|15|19|N|97|52|07|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||297373||297284 |- | 64.||[[Tehuacán]]||[[Tehuacán]]||[[Puebla]]||<small>{{coord|18|27|50|N|97|23|35|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||293825||248716 |- | 65.||[[Coacalco de Berriozábal|San Francisco Coacalco]]||[[Coacalco de Berriozábal|Coacalco]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|38|00|N|99|05|35|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||293245||277959 |- | 66.||[[Nogales, Sonora|Nogales]]||[[Nogales Municipality, Sonora|Nogales]]||[[Sonora]]||<small>{{coord|31|19|07|N|110|56|45|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||261137||212533 |- | 67.||style="background:#ccff99;|[[Oaxaca City|'''''Oaxaca''''']]||[[Oaxaca City|Oaxaca]]||[[Oaxaca]]||<small>{{coord|17|04|04|N|96|43|12|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||258913||255029 |- | 68.||style="background:#ccff99;|[[La Paz, Baja California Sur|'''''La Paz''''']]||[[La Paz Municipality, Baja California Sur|La Paz]]||[[Baja California Sur]]||<small>{{coord|24|08|32|N|110|18|39|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||250141||215178 |- | 69.||style="background:#ccff99;|[[Campeche City|'''''Campeche''''']]||[[Campeche Municipality|Campeche]]||[[Campeche]]||<small>{{coord|19|50|45|N|90|32|12|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||249623||220389 |- | 70.||[[Monclova]]||[[Monclova Municipality|Monclova]]||[[Coahuila]]||<small>{{coord|26|54|03|N|101|25|00|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||237169||215271 |- | 71.||[[García, Nuevo León|García]]||[[García, Nuevo León|García]]||[[Nuevo León]]||<small>{{coord|25|49|00|N|100|35|00|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||234698||93641 |- | 72.||style="background:#ffff99;|'''[[Chilpancingo]]'''||[[Chilpancingo de los Bravo (municipality)|Chilpancingo]]||[[Guerrero]]||<small>{{coord|17|33|00|N|99|30|04|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||225728||187251 |- | 73.||[[Puerto Vallarta]]||[[Puerto Vallarta]]||[[Jalisco]]||<small>{{coord|20|36|49|N|105|13|38|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||224166||203342 |- | 74.||style="background:#ffff99;|'''[[Toluca]]'''||[[Toluca]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|17|32|N|99|39|14|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||223876||489333 |- | 75.||[[Tapachula]]||[[Tapachula]]||[[Chiapas]]||<small>{{coord|14|54|29|N|92|15|38|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||217550||202672 |- | 76.||[[Buenavista, State of Mexico|Buenavista]]||[[Tultitlán de Mariano Escobedo|Tultitlán]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|36|30|N|99|10|10|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||216776||206081 |- | 77.||[[Coatzacoalcos]]||[[Coatzacoalcos Municipality|Coatzacoalcos]]||[[Veracruz]]||<small>{{coord|18|08|09|N|94|27|48|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||212540||235983 |- | 78.||[[Ciudad Madero]]||[[Ciudad Madero]]||[[Tamaulipas]]||<small>{{coord|22|16|35|N|97|49|53|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||205933||197216 |- | 79.||[[Cabo San Lucas]]||[[Los Cabos Municipality|Los Cabos]]||[[Baja California Sur]]||<small>{{coord|22|53|23|N|109|54|56|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||202694||68463 |- | 80.||[[Chicoloapan de Juárez|Chicoloapan]]||[[Chicoloapan de Juárez|Chicoloapan]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|24|55|N|98|54|04|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||193532||172919 |- | 81.||[[Ciudad del Carmen]]||[[Carmen Municipality|Carmen]]||[[Campeche]]||<small>{{coord|18|38|18|N|91|50|07|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||191238||169466 |- | 82.||[[San Cristóbal de las Casas]]||[[San Cristóbal de las Casas]]||[[Chiapas]]||<small>{{coord|16|44|12|N|92|38|18|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||183509||158027 |- | 83.||[[Poza Rica]]||[[Poza Rica]]||[[Veracruz]]||<small>{{coord|20|32|03|N|97|26|37|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||180057||185242 |- | 84.||[[San Juan del Río]]||[[San Juan del Río Municipality, Querétaro|San Juan del Río]]||[[Querétaro]]||<small>{{coord|20|23|20|N|99|59|47|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||177719||138878 |- | 85.||[[San Luis Río Colorado]]||[[San Luis Río Colorado Municipality|San Luis Río Colorado]]||[[Sonora]]||<small>{{coord|32|28|36|N|114|45|45|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> |n|176685||158089 |- | 86.||[[Chalco de Díaz Covarrubias|Chalco]]||[[Chalco de Díaz Covarrubias|Chalco]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|15|53|N|98|53|51|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||174704||168720 |- | 87.||[[Jiutepec]]||[[Jiutepec]]||[[Morelos]]||<small>{{coord|18|52|53|N|99|10|40|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||174629||162427 |- | 88.||[[Piedras Negras, Coahuila|Piedras Negras]]||[[Piedras Negras Municipality|Piedras Negras]]||[[Coahuila]]||<small>{{coord|28|42|00|N|100|31|23|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||173959||150178 |- | 89.||style="background:#cfecec;|[[Guadalupe, Zacatecas|''Guadalupe'']]||[[Guadalupe Municipality, Zacatecas|Guadalupe]]||[[Zacatecas]]||<small>{{coord|22|45|10|N|102|30|28|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||170029||124623 |- | 90.||style="background:#ffff99;|'''[[Chetumal]]'''||[[Othón P. Blanco, Quintana Roo|Othón P. Blanco]]||[[Quintana Roo]]||<small>{{coord|18|30|13|N|88|18|19|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||169028||151243 |- | 91.||[[Miramar, Tamaulipas|Miramar]]||[[Altamira Municipality, Tamaulipas|Altamira]]||[[Tamaulipas]]||<small>{{coord|22|19|59|N|97|51|59|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||161820||118614 |- | 92.||[[Salamanca, Guanajuato|Salamanca]]||[[Salamanca, Guanajuato|Salamanca]]||[[Guanajuato]]||<small>{{coord|20|34|13|N|101|11|50|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||160682||160169 |- | 93.||[[Ciudad Acuña]]||[[Acuña Municipality|Acuña]]||[[Coahuila]]||<small>{{coord|29|19|27|N|100|55|54|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||160225||134233 |- | 94.||style="background:#cfecec;|[[Manzanillo, Colima|''Manzanillo'']]||[[Manzanillo Municipality, Colima|Manzanillo]]||[[Colima]]||<small>{{coord|19|03|08|N|104|18|57|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||159853||130035 |- | 95.||[[San Pablo de las Salinas]]||[[Tultitlán de Mariano Escobedo|Tultitlán]]||[[México (savezna država)|México]]||<small>{{coord|19|39|56|N|99|05|30|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||157998||189453 |- | 96.||[[Cuautla, Morelos|Cuautla]]||[[Cuautla, Morelos|Cuautla]]||[[Morelos]]||<small>{{coord|18|48|44|N|98|57|21|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||157336||154358 |- | 97.||[[Zamora, Michoacán|Zamora]]||[[Zamora Municipality, Michoacán|Zamora]]||[[Michoacán]]||<small>{{coord|19|59|08|N|102|16|59|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||154546||141627 |- | 98.||[[Minatitlán, Veracruz|Minatitlán]]||[[Minatitlán, Veracruz|Minatitlán]], [[Cosoleacaque]]‡||[[Veracruz]]||<small>{{coord|32|28|36|N|114|45|45|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||149162||159545 |- | 99.||[[Villa de Álvarez, Colima|Villa de Álvarez]]||[[Villa de Álvarez Municipality|Villa de Álvarez]]||[[Colima]]||<small>{{coord|19|16|02|N|103|44|16|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||147496||117600 |- | 100.||style="background:#ffff99;|[[Colima City|'''Colima''']]||[[Colima City|Colima]]||[[Colima]]||<small>{{coord|19|14|37|N|103|43|51|W|scale:50000_source:INEGI}}</small> ||146965||137383 |} ‡ Ovi gradovi se prostiru izvan granica jedne općine. === Distribucija === Za ovih 100 najvećih gradova Meksika prema popisu iz 2020. vrijede sljedeće distribucije: * Ukupno stanovništvo: 57.930.969 - 45,97% meksičkog stanovništva * Prosječni broj stanovnika ovih gradova je 579.310. Grad čiji je broj stanovnika najpribližniji prosječnom broju stanovnika je grad Villahermosa. Prosječni rast broja stanovnika imeđu popisa 2010. i 2020. iznosi 20,77%, u poređenju sa stopom rasta stanovništva Meksika od 12,17%.<ref name="census2020" /> Najpribližniji prosječan rast broja stanovnika u odnosu na prosječan rast ovih 100 najvećih gradova ima grad Ixtapaluca. {|class="wikitable" |- !Populacija !Broj gradova |- |> 1.000.000 |10 |- |500.000–999.999 |26 |- |250.000–499.999 |32 |- |100.000–249.999 |32 |- |'''Ukupno''' |'''100''' |} {|class="wikitable" |- !Savezna država !Broj gradova savezne države |- |[[México (savezna država)|México]] |17 |- |[[Nuevo León]] |8 |- |[[Tamaulipas]] |7 |- |[[Coahuila]], [[Jalisco]], [[Veracruz]] |5 |- |[[Guanajuato]], [[Sonora]] |4 |- |[[Donja Kalifornija]], [[Chiapas]], [[Colima]], [[Michoacán]],<br>[[Morelos]], [[Quintana Roo]]. [[Sinaloa]] |3 |- |[[Baja California Sur]], [[Campeche]], [[Chihuahua (state)|Chihuahua]], [[Durango]],<br>[[Guerrero]], [[Puebla]], [[Querétaro]], [[San Luis Potosí]] |2 |- |[[Aguascalientes]], [[Hidalgo (state)|Hidalgo]], [[Ciudad de México]], [[Nayarit]],<br>[[Oaxaca]], [[Tabasco]], [[Yucatán]], [[Zacatecas]] |1 |- |[[Tlaxcala]] |0 |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Cities in Mexico}} * [http://www.conapo.gob.mx/ National Population Council (CONAPO)] — Službeni sajt * https://web.archive.org/web/20120528181141/http://www.inegi.org.mx/ Nacionalni institut za statistiku i geografiju — Službeni sajt * [http://cinefog.com/cities-to-visit-in-mexico-23-best-travel-destinations/ Glavni gradovi u Meksiku za posjetiti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311032201/http://cinefog.com/cities-to-visit-in-mexico-23-best-travel-destinations/ |date=11. 3. 2016 }} — * [http://en.mexico.pueblosamerica.com/ Towns of Mexico]{{Mrtav link}} — Spisak naselja i gradova u Meksiku {{Spisak gradova u Sjevernoj Americi}} [[Kategorija:Geografija Meksika]] [[Kategorija:Gradovi u Meksiku|*]] [[Kategorija:Spiskovi gradova po državama|Meksiko]] kojhvqkhsyk6gh37lwo2s7krf798ebi Tabačka džamija (Banja Luka) 0 478339 3713700 3326923 2025-06-11T10:41:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713700 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Tabačka džamija | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | geografska_širina = | geografska_dužina = | lokacija = [[Banja Luka]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | obred = | festivali = | sektor = | općina = Banja Luka | okrug = | teritorija = | prefektura = | savezna_država = | pokrajina = <!-- ili | entitet = --> | regija = | država = Bosna i Hercegovina | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = | vodstvo = | zaštitnik = | veb-sajt = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = Ćerpič i drvo | naziv_zaglavlja = | slobodno_polje1 = | vrijednost_slobodnog_polja1 = | slobodno_polje2 = | vrijednost_slobodnog_polja2 = | slobodno_polje3 = | vrijednost_slobodnog_polja3 = }} '''Tabačka džamija''' ili '''Debagija''' bila je jedna od najstarijih džamija sagrađenih u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Nalazila se u [[Gornji Šeher|Gornjem Šeheru]] (stara Banja Luka),{{sfn|Bejtić|1953|pp=93–94}}{{sfn|Mujezinović|1977|pp=195}} u središtu [[mahala|mahale]] Tabaci, koja je nastala nizvodno od potoka [[Suturlija]], nakon turskog osvajanja Banje Luke. Mahala je ime dobila po [[zanatlija]]ma (tabacima), koji su na obali [[Vrbas]]a štavili kožu. Kasnije kako se mahala više širila podijeljena je na "Gornje" i "Donje Tabake".{{sfn|Bejtić|1953|p=94}}{{sfn|Ravlić|1974|p=15}}{{sfn|Husedžinović|1990|p=101}}{{sfn|Husedžinović|2005|p=99}} Prema legendi stanovništvo se na ovaj prostor doselilo iz sela [[Trn (Laktaši)|Trn]], bježeći od [[kuga|kuge]].{{sfn|Husedžinović|1990|p=101}} Džamija je bila sagrađena od [[ćerpič]]a i imala je drvenu [[Munara|munaru]].{{sfn|Bejtić|1953|p=94}}{{sfn|Popara|2008|p=76}} Džamija je sagrađena od priloga članova tabačkog [[esnaf]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i bila je jedna od pet koju je ovaj esnaf izgradio. Ostale četiri džamije izgrađene su u [[Tešanj|Tešnju]], [[Mostar]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Visoko]]m.{{sfn|Husedžinović|2012|p=108}}{{sfn|Husedžinović|1990|p=101}} Tabačka džamija izgrađena je između 1528. i 1580. godine,{{sfn|Bećirbegović|1990|p=122}} odnosno najkasnije do kraja 16. vijeka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=895}} Srušena je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 1919.{{sfn|Bejtić|1953|p=94}}{{sfn|Popara|2008|p=76}}{{sfn|Husedžinović|1990|p=101}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book|last=Bećirbegović|first=Madžida|author-link = Madžida Bećirbegović|year=1990|url=https://www.scribd.com/document/123592482/Dzamije-sa-Drvenom-Munarom|title=Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini|publisher=Veselin Masleša| location =Sarajevo|id=}} COBISS.BIH 1640710 * {{cite journal|last=Bejtić|first=Alija|author-link=Alija Bejtić|year=1953|url=https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/3-1953.pdf|title= Banja Luka pod turskom vladavinom : Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u XVI i XVII vijeku |journal= [[Naše starine (časopis)|Naše starine]]|publisher= Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)|location=Sarajevo|number= I|pages=91–116}} COBISS 523428964, COBISS 57465612, COBISS.RS 57465612, COBISS.BIH 12902146 * {{cite journal |last=Husedžinović|first=Sabira|year=1990|url=|title= Vakufname — značajni istorijski izvori za upoznavanje urbane topografije Banjaluke XVI — XIX vijeka.|journal= Glasnik Arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine|publisher= Društvo arhivista Bosne i Hercegovine : Državni arhiv Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|volume= 30|pages=95–115}} COBISS 21969922, COBISS.RS 39191, COBISS.BIH39191 * {{Cite book|last=Husedžinović|first=Sabira|author-link = Sabira Husedžinović|year=2005|url=|title=Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa|publisher=Muzej grada Zenice | location =Zenica|id=}} COBISS.BiH 11596294 * {{cite journal|last=Husedžinović|first=Sabira|year=2012|url=http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf|title= Valorizacija historijskih vrijednosti vakufnama Banja Luke sa aspekta urbanog razvoja ovog grada stoljećima|journal= Vakufi u Bosni i Hercegovini — Zbornik radova 2012|volume= |pages=99–139|publisher=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}} * {{cite journal |last=Kreševljaković|first=Hamdija|year=1934|author-link=Hamdija Kreševljaković|url=https://drive.google.com/file/d/0B6AQXTT1HsMaTjJqWXRFTEM0SFE/view?ts=59edfe40|title= Banja Luka u XVI i XVII stoljeću|journal= Glasnik jugoslovenskog profesorskog društva|publisher=Jugoslovensko profesorsko društvo|location=Beograd|volume= XIV (1933—34)|number=10—12 (juni—avgust 1934)|pages=891–902}} COBISS.BIH 24380166, COBISS.BIH 6249479 * {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|author-link = Hamdija Kreševljaković|year=1961|url=|title=Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini ''; [zbirka Djela / Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine ; knj. 17. Odeljenje istorijsko-filoloških nauka ; knj. 12]''|publisher= Naučno društvo NR Bosne i Herecegovine| location =Sarajevo|id=}} COBISS.BIH 512891287 * {{cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|year=1991|url=https://vdocuments.mx/hamdija-kresevljakovic-esnafi-i-obrti-u-bih-1463-1878-5657497e093d1.html|chapter= Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 — 1878)|url=|title= Izabrana djela. II ''/ Hamdija Kreševljaković ; [priredili Avdo Sućeska, Enes Pelidija ; registri Emir Sultanović]''|volume= |pages=293–381|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša, (Novi Sad : Budućnost)}} COBISS 439831, COBISS.RS 439831 * {{Cite book|last=Mujezinović|first=Mehmed|last2=|first2=|author-link=Mehmed Mujezinović|year=1977|url=https://www.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2|title=Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. knj.2, Istočna i Centralna Bosna|publisher=Veselin Masleša|location=Sarajevo|id=}}{{Mrtav link}} COBISS 55726860 * {{cite journal|last=Popara|first=Haso|last2=|first2=|last3=|first3=|author-link= |year=2008|url=https://bib.irb.hr/datoteka/755491.anali_27-28.pdf|title= Tri banjalučka arzuhala — Prilog historiji Banje Luke|journal= Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|publisher=Gazi Husrev-begova biblioteka|location=Sarajevo|language=|volume=XXVII—XXVIII|number= |pages=69–112}} * {{Cite book|last=Ravlić|first=Aleksandar|author-link = Aleksandar Ravlić|year=1974|url=|title=Banja Luka : razdoblja i stoljeća|publisher=Mladost | location =Beograd}} COBISS 158697735 {{refend}} == Također pogledajte == * [[Spisak džamija u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Bivše džamije u Bosni i Hercegovini]] si8pftk0mmr1ey5yt14tli4n5jk2la6 Savo Kostadinovski 0 478512 3713659 3688635 2025-06-11T01:49:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713659 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Savo Kostadinovski | slika = SavoKostadinovski.jpg | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1950|5|30}} | mjesto_rođenja = [[Gornje Botušje]], [[SR Makedonija]], [[FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = Književnik, putopisac i prevodilac | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = ''Poezija o poeziji''<br />''Rodni kraj sa srcem''<br />''Tri vijeka'' | supružnik = | djeca = | nagrade = "Iselenička gramota"<br />"Blagodarnica za iselenikot" | potpis = | veb-sajt = }} '''Savo Kostadinovski''' ([[makedonski|mak.]]: ''Саво Костадиновски'') ([[Gornje Botušje]], 30. maja 1950.) je makedonsko-njemački [[pisac|književnik]], [[putopis]]ac i [[prevođenje|prevodilac]]. Piše poeziju i prozu za djecu, mlade i odrasle, na makedonskom i njemačkom jeziku, a djela su mu objavljena i na srpskom i rumunskom jeziku.<ref>[https://www.deutsche-digitale-bibliothek.de/person/gnd/1034496182 O Savi Kostadinovskom na veb-stranici Njemačke digitalne biblioteke], Deutsche Digitale Bibliothek. Posjećeno: 1. juna 2021.</ref><ref>[http://banatskikulturnicentar.blogspot.com/2015/10/savo-kostadinovski-poezija-o-poeziji.html Biografija Save Kostadinovskog na veb-stranici "Banatskog kulturnog centra"], Banatski kulturni centar, 2015. Posjećeno: 1. juna 2021.</ref><ref>[https://sdk.mk/index.php/magazin/savo-kostadinovski-napishal-127-knigi-poezija-i-site-gi-podaril/ "Саво Костадиновски напишал 127 книги поезија и сите ги подарил"], Сакам да кажам, 3. novembar 2019. Posjećeno: 1. juna 2021.</ref> == Biografija == Njegovo rodno selo je Gornje Botušje, koje se nalazi u blizini [[Makedonski Brod|Makedonskog Broda]], u današnjoj [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]. U njemu i [[Gostivar]]u je išao u osnovnu školu. Nakon katastrofalnog [[Skoplje#Historija|zemljotresa u Skoplju 1963]], živeo je u [[Beograd]]u, [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], [[Zagreb]]u i drugim mjestima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Od 1971. živi i radi u [[Njemačka|Njemačkoj]] – nakon [[München]]a, [[Würzburg]]a i [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] od 1973. u [[Köln]]u. Dopisno je završio Srednju mašinsku školu na [[Radničko sveučilište "Novi Beograd"|Radničkom sveučilištu "Novi Beograd"]], a u Kölnu stekao zvanje tehničkog inženjera trećeg stepena.<ref name="veza4">[https://antolog.mk/avtori/savo-kostadinovski-2/ Biografija Save Kostadinovskog na veb-stranici Književnog centra "Antolog" ], Književni centar "Antolog". Posjećeno: 2. juna 2021.</ref> Objavio je više knjiga pjesama, kratkih priča, eseja, prijevoda i novinarskih tekstova. Njegova su djela objavljena na nekoliko jezika i zastupljena u brojnim [[antologija]]ma, a poezija i proza za djecu u školskim udžbenicima u Sjevernoj Makedoniji.<ref name="veza4" /> Dobitnik je mnogih nagrada i pohvala, uključujući "Iseljeničku diplomu" [[Matica iseljenika Makedonije|Matice iseljenika Makedonije]] 1993, u okviru "[[Struške večeri poezije|Struških večeri poezije]]", i "Blagodarnica za iselenikot" makedonske Agencije za iseljeništvo 2020.<ref>[http://www.mn.mk/iselenici-region/18867 "Благодарница за иселеникот Саво Костадиновски од Агенцијата за иселеништво"], Македонска нација, 9. septembar 2020. Posjećeno: 2. juna 2021.</ref> Vođen putopisnim nagonom, putovao je [[Evropa|Evropom]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]], [[Australija|Australijom]], [[Indija|Indijom]], [[Tibet]]om, [[Kina|Kinom]] i [[Senegal]]om. Savo Kostadinovski je član [[Društvo makedonskih pisaca|Društva makedonskih pisaca]],<ref>[https://dpm-pisateli.mk/?page_id=243 Popis članova Društva pisaca Makedonije] Društvo pisaca Makedonije. Posjećeno: 2. juna 2021.</ref> Udruženja književnika Njemačke, Udruženja književnih prevodilaca Makedonije i Udruženja novinara Makedonije. == Djela == === Knjige pjesama za djecu i mlade === {{columns-list |colwidth=20em | * ''Ljeto u rodnom kraju'' (Detska radost, Skoplje, 1980)<ref>[https://catalogue.nla.gov.au/Record/106602 "Ljeto u rodnom kraju" Save Kostadinovskog u Nacionalnoj biblioteci Australije], National Library of Australia. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Čežnje'' (Dom kulture "Kočo Racin”", Skoplje, 1989) * ''Djeca svijeta'' (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1990) * ''Kavez bez ptica – Od Botušja do Kölna'' (Pečalbarski denovi, Vevčani, 1990) * ''Pjesme'' – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1991) * ''Pjesme iz Botušja'' – izbor (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1992) * ''Pjesme'' – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1993) * ''Poreče'' (Misla, Skoplje, 1995) * ''Hiljadu i jedna nostalgija'' – izbor (Detska radost, Skoplje, 2001) * ''Zajedno sa Filipom'' (Antolog, Skoplje, 2013) * ''Razgovori s Beti'' (Antolog, Skoplje, 2013) * ''Stihovane godine'' (Antolog, Skoplje, 2013) * ''Vječni glas'' – izbor (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Pisma Filipu'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Na odmoru kod Filipa'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Uvijek sa Filipom'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Filip je prvak'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Kako je Filip naučio azbuku'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Biseri za Biseru'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Zapisi iz Amerike'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Bliske pjesme u dalekoj Australiji'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Evropa u stihovima'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Poreče'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Od Botušja do Pariza'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Bez rodnog kraja'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Köln i ja'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Sa otadžbinom'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Iz života po Evropi'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Makedonske znamenitosti'' (Antolog, Skoplje, 2016) }} === Knjige priča za djecu i mlade === {{columns-list |colwidth=20em | * ''Rodni kraj sa srcem'' (Makedonska reč, Skoplje, 2005) * ''Rodni kraj sa srcem'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Geburtsende mit Herz'' – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016) * ''Bisera i Filip'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Bisera und Filip'' – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016) }} === Knjige za odrasle === {{columns-list |colwidth=20em | * ''Poezija o poeziji'' – dvojezično, na makedonskom i rumunskom (Bukurešt, 2002) * ''Poezija o poeziji'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Matica makedonska, Skoplje, 2012) * ''Tri veka,'' biografski roman (Makedonska reč, Skoplje, 2005)<ref>[https://www.makedonikalitera.mk/proza-makedonika/195-trite-veka "Трите века"], Македоника литера, 2005. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Poezija u životu pjesnika'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2013)<ref>[https://www.cooltura.mk/ostanato/d0-be-d0-b1-d1-98-d0-b0-d0-b2-d0-b5-d0-bd-d0-b0-d0-bf-d0-be-d0-b5-d1-82-d1-81-d0-ba-d0-b0-d0-ba-d0-bd-d0-b8-d0-b3-d0-b0-d0-be-d0-b4-d1-81-d0-b0-d0-b2-d0-be-d0-ba-d0-be-d1-81-d1-82-d0-b0-d0-b4/ "Објавена поетска книга од Саво Костадиновски"], COOLTURA.mk, 11. mart 2014. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Ljubav još živi'' – zajednička zbirka sa Thereseom Reuber, na njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014) * ''Život za Botušje'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014) * ''Pjesme iz Kölna'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014) * ''Poezija o poeziji'' – prijevod na srpski ([[Banatski kulturni centar]], [[Novo Miloševo]], 2015) * ''Historija ratova'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2015)<ref>[https://a1on.mk/culture/dvojazichna-poetska-kniga-istorija-na-vojnite-od-savo-kostadinovski/ "Двојазична поетска книга 'Историја на војните' од Саво Костадиновски"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230713174005/https://a1on.mk/culture/dvojazichna-poetska-kniga-istorija-na-vojnite-od-savo-kostadinovski/ |date=13. 7. 2023 }}, A1on.mk, 29. mart 2016. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Tri vijeka,'' biografski roman – drugo, dopunjeno izdanje (Makedonika litera, Skoplje, 2016)<ref>[https://www.makedonikalitera.mk/proza-makedonika/406-trite-veka-vtoro-izd "Trite veka"], Makedonika litera, 2016. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Drei Zeitalter,'' biografski roman – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016) * ''Ispod dobre vode,'' monografija o rodnom Gornjem Botušju (Antolog, Skoplje, 2016) }} {{Gallery |title= |width=220 |height=200 |align=center |footer= |File:Savo Kostadinovski na Mostovi vo Struga.jpg |alt1= |Savo Savo Kostadinovski na "Struškim večerima poezije" |File:Savo Kostadinovski Wolf Oschlies.jpg |alt2= |Savo Kostadinovski i njemački slavista [[Wolf Oschlies]] }} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|last1=Павловски|first1=Ј.|last2=Силјан|first2=Р.|last3=Смилевски|first3=В.|last4=Тодоровски|first4=Г.|date=2004|title=Македонски писатели|publisher=Скопје: Друштво на писатели на Македонија|pages=124–125|isbn=9989-855-07-2}} == Vanjski linkovi == * [http://worldcat.org/identities/lccn-nr96015958/ Djela Save Kostadinovskog u bibliotečkom katalogu "WorldCat"], WorldCat. Posjećeno: 4. juna 2021. * [https://www.deutsche-digitale-bibliothek.de/searchresults?query=Savo+Kostadinovski Djela Save Kostadinovskog na veb-stranici Njemačke digitalne biblioteke], Deutsche Digitale Bibliothek. Posjećeno: 4. juna 2021. * [https://bkcknjige.rs/prodavnica/poezija/savo-kostadinovski-poezija-o-poeziji/ "Savo Kostadinovski: 'Poezija o poeziji'"], BKC knjige, 2015. Posjećeno: 4. juna 2021. * [https://www.youtube.com/watch?v=7pcgrW5rIkU "Savo Kostadinovski: 'Na Makedonija so ljubov'"], YouTube, 2020. Posjećeno: 4. juna 2021. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kostadinovski, Savo}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Makedonski pisci]] [[Kategorija:Makedonski pjesnici]] [[Kategorija:Biografije, Makedonski Brod]] mxl5ux8lmb5osvilmyjtafqwrhrz4it Lovci na natprirodno (1. sezona) 0 480766 3713610 3547575 2025-06-10T20:57:37Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|2|0 */ 3713610 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | ime = Lovci na natprirodno (1. sezona) | lokacija = | naslov_veb-sajta = | veb-sajt = | sljedeća_sezona = Lovci na natprirodno (2. sezona) | prethodna_sezona = | zadnje_emitiranje = 4. 5. 2006 | prvo_emitiranje = 13. 9. 2005 | DVD_izdanje_datum = | kanal = [[The WB]] | distributer = [[Warner Bros. Pictures]] | trajanje = 41-46. minuta | broj_epizoda = 22 | slika = Datoteka:Supernatural Season 1 2005.jpg | jezik = [[Engleski jezik]] | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | glumci = {{Plainlist| * [[Jared Padalecki]] * [[Jensen Ackles]] }} | izvršni_producenti = | režiser = | scenarij = | originalni_naslov = Supernatural (season 1) | opis_slike = DVD-plakat | slika_alt = | veličina_slike = | imdb = 0460681 }} Prva sezona serije ''[[Lovci na natprirodno|Lovaca na natprirodno]]'', [[SAD|američke]] [[Fantazija|fantazijske]] serije autora [[Eric Kripke|Erica Kripkea]], koja je premijejerno emitirana od 13. septembra 2005. godine, a zadnja epizoda je emitirana 4. maja 2006. godine. Ova sezona se sastojala od 22. epizode. Glavna priča ove sezone je da braća Sam i Dean Vinčester traže svog oca Johna, koji je otišao da traži demona koji je ubio majku od Deana i Sama. Tokom njihov natprirodnih slučajeva, koristili su očev dnevnik koji će im pomoći da nastave njihov porodični posao "Spašavaju ljude i love natprirodna bića". [[Jared Padalecki]] glumi Sama Vinčestera, a [[Jensen Ackles]] glumi Deana Vinčestera, a [[Jeffrey Dean Morgan]] je dobio ponavljajuću ulogu kao njihov otac John Vinčester i Nicki Aycox glumi demonu po imenu Mag Master. Ovo je prva i zadnja sezona koja se emitirala na [[The WB|WB]]-u, a sve ostale sezone su emitirane na [[The CW]]-u. Mreža koja je spojena putem mreža [[The WB|WB]] I [[UPN]].<ref>{{cite news|url=https://www.usatoday.com/life/television/news/2006-01-24-cw-analysis_x.htm |title=New CW: We'll have to watch and see |newspaper=USA Today |author=Bianco, Robert |date=24. 1. 2006 |access-date=26. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzNKWvke?url=http://www.usatoday.com/life/television/news/2006-01-24-cw-analysis_x.htm |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Od 2019. godine, ova serija je najduža ikada sa 300 epizoda emitiranih, koja je trajala na mreži [[The WB]]. Prvi šesnaest epizoda sezone emitirano je utorkom u 21:00 ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|ET]]) u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, ostale epizode su prebačene da se emitiraju u četvrtak.<ref>{{cite web|url=http://tv.ign.com/objects/828/828507.html |title=Supernatural: Season 1 |publisher=IGN |access-date=26. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzN7jmsB?url=http://tv.ign.com/objects/828/828507.html |archive-date=15. 8. 2010|url-status=dead }}</ref> Ukupno u prosjeku je prvu sezonu gledalo oko 3,81 miliona gledatelja.<ref name="firstseasonaverage">{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=050906_04 |title=Season Program Rankings |date=9. 5. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzNOEHGW?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=050906_04 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Sezona je dobila mnoge nominacije za nagrad,e među njima su i dvije Emmy Primetime nagrade za rad na [[Pilot (Lovci na natprirodno)|Pilot]] epizodi.<ref name="2006emmy">{{cite web|url=http://www.emmys.com/shows/supernatural|title=Supernatural|publisher=Academy of Television Arts & Sciences|access-date=23. 9. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20121005020957/http://www.emmys.com/shows/supernatural|archive-date=5. 10. 2012|url-status=live}}</ref> Sezona je bila međunarodno disributirana, emitirana je u [[Ujedninjeno Kraljestvo|Ujedinjenom Kraljestvu]] na ITV-u,<ref>{{cite web|url=http://www.digitalspy.co.uk/article/ds22359.html |title=ITV acquires new US sci-fi series |publisher=Digital Spy |access-date=26. 9. 2009|date=6. 7. 2005 |author=Wilkes, Neil |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzNgXrH4?url=http://www.digitalspy.co.uk/tv/news/a22359/itv-acquires-new-us-sci-fi-series.html |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> u [[Kanada|Kanadi]] na City TV-u,<ref>{{cite web|url=http://jam.canoe.ca/Television/TV_Shows/M/My_Name_Is_Earl/2005/09/19/1226553-sun.html |title='Earl' up against TV's toughest |publisher=JAM! Showbiz |access-date=26. 9. 2009 |date=19. 9. 2005 |author=Brioux, Bill |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzNiggO9?url=http://jam.canoe.ca/Television/TV_Shows/M/My_Name_Is_Earl/2005/09/19/1226553-sun.html |archive-date=15. 8. 2010|url-status=dead }}</ref> i u [[Australija|Australiji]] na desetoj mreži.<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com.au/broadcasters-hit-sports-fans-for-six-240060240.htm |title=Broadcasters hit sports fans for six |publisher=CNET Australia |access-date=26. 9. 2009 |date=10. 2. 2006|author=Moses, Asher |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzNm5O02?url=http://www.cnet.com.au/broadcasters-hit-sports-fans-for-six-240060240.htm |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Dana 5. setpemba 2006. godine, objavljen je [[DVD]] sa šest diskova, od strane Warner Home Videa u regiji 1.<ref name="region11"/> Iako je sezona podijeljena u dva dijela u Regiji 2. Kompletan set DVD 1. sezone je objavljen 2. oktobra 2006. godine,<ref name="region2"/> a u Regiji 4 je ojbalvjen 2. oktobra 2007. godine.<ref name="region4"/> == Uloge == === Glavne uloge === * [[Jared Padalecki]] as [[Sam Vinčester]] * [[Jensen Ackles]] as [[Dean Vinčester]] === Gostujuće uloge === {{Columns-list|colwidth=30em| * [[Jeffrey Dean Morgan]] kao [[John Winchester (Supernatural)|John Winchester]] * [[Nicki Aycox]] kao [[Meg Masters]] * [[Fredric Lehne]] kao [[Azazel (Supernatural)|Azazel]] * [[Adrianne Palicki]] kao [[List of Supernatural characters#Jessica Moore|Jessica Moore]] * [[Samantha Smith (glumica)|Samantha Smith]] kao [[List of Supernatural characters#Mary Winchester|Mary Winchester]] * [[Sebastian Spence]] kao Tom * [[Jim Beaver]] kao [[Bobby Singer]] * [[Loretta Devine]] kao [[List of Supernatural characters#Missouri Moseley|Missouri Moseley]] * [[A. J. Buckley]] kao [[List of Supernatural characters#Ed Zeddmore and Harry Spangler|Ed Zeddmore]] * [[Travis Wester]] kao [[List of Supernatural characters#Ed Zeddmore and Harry Spangler|Harry Spangler]] * [[Taylor Cole]] kao [[List of Supernatural characters#Sarah Blake|Sarah Blake]] * [[Alden Ehrenreich]] kao Ben Collins * [[Amy Acker]] kao Andrea Barr * [[Jaime Ray Newman]] kao Amanda Walker * [[Megalyn Echikunwoke]] kao Cassie Robinson * [[Kathleen Noone]] kao Audrey Robinson * [[Cory Monteith]] kao Gary * [[Christine Chatelain]] kao Jenny * [[Sarah Shahi]] kao Constance Welch }} == Epizode == {| class="wikitable plainrowheaders" style="width: 100%; margin-right: 0;" |- ! style="background: #A9251E; color: A9251E;" width="50"| {{Abbr|Br. ep.|Broj epizode}} u seriji ! style="background: #A9251E; color: A9251E;" width="60"| Br. ep.<br />u sezoni ! style="background: #A9251E; color: A9251E;"| Naslov ! style="background: #A9251E; color: A9251E;" width="105"| Datum ! style="background: #A9251E; color: A9251E;" width="105"| Produkcijski kod ! style="background: #A9251E; color: A9251E;" width="60"| Br. gledatelja<br> (u milionima) {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 1 | BrojEpizode2 = 1 | Naslov = [[Pilot (Lovci na natprirodno)|Pilot]] |ProdKod = 475285 |Aux4 = 5.69<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092005_04 |title=Weekly Program Rankings |date=20. 9. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRNY9PF?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092005_04 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | KratkiSadržaj = Prije 22. godine u Lawrance, Kansas, Marry i Dean otišli su malom Samu u sobu da mu požele laku noć. Počeli su se pojavljivati natprirodni znaci (trepće svjetlo, e.m.f metar daje znake), tada je se Marry probudila, i otišla provjeriti Sama, čovjek u crnom je stajao pored Sama, Marry je mislila da je to John. Čula je televiziju na 1. spratu, i otišla i vidila kako John spava, tada je shvatila da je neko u Samovoj sobi. Čuo se vrisak Marry, John se pprobudio u ušao u Samovu sobu, i nije bilo nikog osim Sama, i počela je Johnu padati krv sa plafona, kada je se okrenuo, vidio je Marry prikvačenu za plafon, i počela je da gori. Oni su se spasili, ali je Marry umrla. Sada kada su odrasli, Sam ima razgovor za posao u ponediljak za pravni fakultet. Sam i također ima djevojku Jessicu. Dok su oni spavali, neko je Samu ušao u kuć, to je bio Dean, i rekao je da mora razgovarati sa Samom. Rekao je Samu kako im je otac nestao, da je otišao tražiti čudovište, koje je ubilo njihov mjaku, i da se nije javljao 3. sedmice, i pozvao je Sama da mu pomogne. U početku je odbijao Sam, ali kada je sve ovo rekao Dean Samu, da mu se otac nije javljao, i otišao je provjeriti slučaj kod ulice kod Jericha u Kaliforniji. Prije mjesec je tu osoba nestala, našli su auto, ali njega nema. Također u zadnjih 20. godina, ih je 10 nestalo, i svi su muškraci, na istih 8. kilometara od kuće su umrli. Dean je rekao samu da je dobio glasovnu poruku, gdje je John rekao "Počelo se nešto događati mnogo loše, čuvaj se Dean". I ona je Sam prestao ići pomoći Deanu, ali mora se vratiiti do ponediljka, jer ima razgovor za školu. Jessica ništa ne zna o njihovoj pordici, niti je to Sam htio pričati. Momak se je vozio u automobilu, i ugledao je "Ženu u bijelom", i zaustavio se i pokupio, i rekla mu je "Vodi me kući". Kada je stigao, ona mu je onda rekla "Nikad neću moći kući", i nestala je. Kada je pkušao ući u kuću, nešto ga je prestrašilo, pobjegao je, i na mostu mu se pojavila u automobilu, i ubila ga je. Dean i njegov otac već duže vrijeme koriste lažne kreditne kartice, kako bi mogli živit u nekom stanu, ili predstavljaju se lažno, kako bi dobili informacije. Sam je nazvao bolnicu, i nikog nema sličnog u bolnici njihovom ocu. Kada su došli do te ulice, saznali su što se dogodilo momku. Ispitivali su curu od momka, i ona je nosila "Pentagram" ogrlicu, koja štiti od zla. Rekla im je lokalnu legendu, da je jedna cura ubijena u Centemalu prije desetak godina ona je još tamo, i koga god pokupi, taj je zauvijek nestao. Na internetu su našli neke informacije. Pošto se duhovi rađaju iz nasilnih smrti, Ona Constance Welch, u 1981. godini, skošila sa mosta, i utopila se. Prije smrti zvala je 911, i ostavila je svoje djece na minutu, kada se vratila, oni su bili mrtvi, izjavio je Joseph Welc, njezin muž. Samu i Deanu je se pokazala na mostu Ona i skošila je. Auto je se samo upalilo, i počelo je da ganja Deana i Sama, Dean je skočio u rijeku, a Sam na most se držo, kako bi se spasili. Htjeli su iznajmiti stan, ali niiovj otac je istu tu karticu koristio, tako da su poravili stan od njihovog oca. Dean je otišao da kupi doručka, i policija ga je uhvatila, a Sam je pobjegao. Inspektor je ispitivao Deana, i rekao da je osumljičen za ubistva, i pokazao je dnevnik od njihovog oca. Sam je otišao da ispitia Josepha Welcha. Na kraju mu je rkao, da Žena u bijelom je duh koji vuđeni sottinama godina, prije na puno mjesta, na Havajima, Meksisu, skorije u Arizoni... I sve su bile žene, koje imaju istu priču. Kada su bile žive, muškarci su bili nevjerni, i žene su bile privremeno neurčunjive, pa su uibjale svoju djeca, onda nakon što su shvatili što su uradili, oduzele su se živote, pa su na takav način njihovi duhovi prokleti, hodaju po cestama, ako nađu nevjernog muškarca, ubijuga i taj muškarac se nikad ne pronađe. Sam je pozvao policiju da lažira, kako bi Dean pobjegao. Dean je rekao Samu da im je otac napustio grad Jericho, gdje su oni, i ostavio je svoje stvari. Ostavio im je njihov otac kordinate, da znaju gdje je otišao, ali opet Dean nije siguran gdje je otišao. Sam je na sred puta vidio "Ženu u bijelom", i ušla mu je u vozilo, rekla mu je da je odvede kući, Sam je to odbio, i vozilo se samo počelo kretati do njezine kuće. Kada su stigli, rekla je "Nikad neću moći kući", i tada je Sma shvatio da je strah otići kući. Npala ga je, i poljubila ga je kako ib postao nevjeran, ali ju je Dean otjerao pištljom za duhove. Sam je s vozilom uletio u kuću, onda ih je Ona zarobila, tako što je stol pristila njima. Voda je odjednom počea niz stepenice da ide, i pojavila su se djeca njezina, i kada su je zagrlila, duhovi njihovi su uništeni. Nije mogla kući jer im se bojala pokazati. Otac im je otišao u Blackbottle Ridge. Sam nije mogao ići, jer mora ići na razgovor. Sam je legao na svoj krevet, i počela je krv padati s plafona, vidio je Jessicu, i ona je počela da gori, kao mati od Sama i Deana. Dean ga je spasio, Sam je odlučio da nastavi sa lovom, sa rečenicom "Imamo posla za obaviti". | Datum = 13. 9. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 2 | BrojEpizode2 = 2 | Naslov = Wendigo |ProdKod = 2T6901 |Aux4 = 5.01<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092705_03 |title=Weekly Program Rankings |date=27. 9. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRPGrZp?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=092705_03 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | KratkiSadržaj = U šumi su kampovala tri momka Garry, Brad i Tommy. Brad kada je izašao da mokri, tu ga je čudovište odvuklo. Onda je i Garya odvuklo, i na kraju i Tommya. Sam već duže vrijeme ima ružne snove o Jessici. Dean ga je po prvi put u životu pitao, da li želi voziti Impalu. Bili su prije toga u Stanfordu, istraživali su o nihovom ocu, i nisu ništa našli, trenutno su ispred Grand Junctiona. U Black Water Ridge su dšli zbog slučaja. Rekli su da su prijatelji od Haily, čiji joj je brat Tommy. Ispitivali su Hailey, i pokazal im je video što im je Tommy poslao. U aprilu su još dva planinara nestala, i u 1982. godini, osam različitih ljudi, i nikad nisu pronađena, i još 1959, i u 1936, svake 23. godine. Sam je usporio video, i saznali su da se to čudovište može kretat. 1959 godine, tada je bio dijete, i kamper je bio, i preživio je napad od čudovišta. Ispitali su ga, i rekao im je da se prebrzo kretalo, i da ga je čuo, i da je to čudovište otključao vrata od kolibe, i ostavio mu je veliki ožiljak. Hailey je unajmila rendžera Roya, da nađu njezinog brata. Svi su krenuli, također Sam i Dean. Royu nije bilo drago, i cijelim putem je provocirao i simijavao se sa njima. Razdvoijili su se, i Roy je našao mjesto gdje Garry, Tommy i Brad bili. Tijela su im odvučena iza kampa, to su Dean i Sam kasnije saznali. Čuli su da neko zove pomoć, i nikog nije bilo kada su otišli, i neko im je stvari ukrao, kada su se vratili. Putem dnevnika su saznali, da je riječ o Wendigu. Wendigo je riječ "Creeln dijanaco", što znači "zlo koje razara". Čudovište koji su stari stotinama godina, svaki je prije bio čovjek, rudar., indijanac ili lovac. Kulture u svijetu vjeruju da jedenje ljudskog mesa, da je osobi određene sposobnosti, poput: brzine, snage i besmrtnosti. Ako jedu dovoljno to meso, postaje "neljudskki stvor". Wendigo zna kako i preživiti duge zime, bez hrane. Drži žrtve živima, i hibnerira više godina, i kada se probudi, jede ih kad god poželi. Wendigo se mora spaliti, da bi bio uništen. Oni su se zaštitili Anasazim simobilima. Sam je nervozan i rekao je eanu, da im otac nije ovjde, jer im nije ostavio poruku, niti znak, i Dean je se s tim složio. Sam je predložio, da napuste mjesto, i da ih idu tražiti. Dean je rekao da im je otac ostavio ndevnik, i da želi,, da njih dvojica nastave gdje je on stao. Da spavašavaju ljude, love čudovišta, obiteljski posao. Ponovno su čuli čovjeka kako zove pomoć, i Roy je mislio da ga je pogodio, kada je otišao provjeriti, Wendgio ga je uzeo i povukao ka drvetu. Pratili su otiske njegove na drve, i ponovno ih je napao, i bacio je Roa sa drveta, ubijenog. Počeli su bježati, Deana i Hailey je odvukao u svoju jazbinu. Sam i brat drugi od Hailey su pronašli mjesto gdje Wendigo bude. Pronašli su Deana, Hailey, i Tommya. Razdvojili su se, Dean ga je otišao namamiti, a Sam je Hailey i brata poslao da pobjegnu. Napao je Sama, uspio je pobjeći, iDean je naišao i ubio je Wendiga. | Datum = 20. 9. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 3 | BrojEpizode2 = 3 | Naslov = Dead in the Water |ProdKod = 2T6903 |Aux4 = 5.01<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=100405_07 |title=Weekly Program Rankings |date=4. 10. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRRgWHg?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=100405_07 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 27. 9. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 4 | BrojEpizode2 = 4 | Naslov = Phantom Traveler |ProdKod = 2T6904 |Aux4 = 5.40<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=101105_07 |title=Weekly Program Rankings |date=11. 10. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRTavIT?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=101105_07 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 4. 10. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 5 | BrojEpizode2 = 5 | Naslov = Blood Mary |ProdKod = 2T6905 |Aux4 = 5.50<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=101805_06 |title=Weekly Program Rankings |date=18. 10. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRV5JLo?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=101805_06 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 11. 10. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 6 | BrojEpizode2 = 6 | Naslov = Skin |ProdKod = 2T6906 |Aux4 = 5.00<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=102505_07 |title=Weekly Program Rankings |date=25. 10. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRWgWvT?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=102505_07 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 18. 10. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 7 | BrojEpizode2 = 7 | Naslov = Hook Man |ProdKod = 2T6902 |Aux4 = 5.08<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=110105_05 |title=Weekly Program Rankings |date=1. 11. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRYZcIs?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=110105_05 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 25. 10. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 8 | BrojEpizode2 = 8 | Naslov = Bugs |ProdKod = 2T6907 |Aux4 = 4.47<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=111505_03 |title=Weekly Program Rankings |date=15. 11. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRabDSI?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=111505_03 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 8. 11. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 9 | BrojEpizode2 = 9 | Naslov = Home |ProdKod = 2T6908 |Aux4 = 4.21<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=112205_09 |title=Weekly Program Rankings |date=22. 11. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRcSjri?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=112205_09 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 15. 11. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 10 | BrojEpizode2 = 10 | Naslov = Asylum |ProdKod = 2T6909 |Aux4 = 5.38<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=112905_02 |title=Weekly Program Rankings |date=29. 11. 2005 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRdwTsR?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=112905_02 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 22. 11. 2005 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 11 | BrojEpizode2 = 11 | Naslov = Scarecrow |ProdKod = 2T6911 |Aux4 = 4.23<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=011806_07 |title=Weekly Program Rankings |date=18. 1. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRfRCjJ?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=011806_07 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 10. 1. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 12 | BrojEpizode2 = 12 | Naslov = Faith |ProdKod = 2T6910 |Aux4 = 3.86<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=012406_06 |title=Weekly Program Rankings |date=24. 1. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRgzRi8?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=012406_06 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 17. 1. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 13 | BrojEpizode2 = 13 | Naslov = Route 666 |ProdKod = 2T6912 |Aux4 = 5.82<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=020706_05 |title=Weekly Program Rankings |date=7. 2. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRjZfqT?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=020706_05 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 31. 1. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 14 | BrojEpizode2 = 14 | Naslov = Nightmare |ProdKod = 2T6913 |Aux4 = 4.27<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=021406_04 |title=Weekly Program Rankings |date=14. 2. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRlSzGO?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=021406_04 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 7. 2. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 15 | BrojEpizode2 = 15 | Naslov = The Benders |ProdKod = 2T6914 |Aux4 = 3.96<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=022206_05 |title=Weekly Program Rankings |date=22. 2. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRnG7Si?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=022206_05 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 14. 2. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 16 | BrojEpizode2 = 16 | Naslov = Shadow |ProdKod = 2T6915 |Aux4 = 4.22<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=030706_05 |title=Weekly Program Rankings |date=7. 3. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRokaC5?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=030706_05 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 28. 2. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 17 | BrojEpizode2 = 17 | Naslov = Hell House |ProdKod = 2T6916 |Aux4 = 3.76<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=040406_04 |title=Weekly Program Rankings |date=4. 4. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRqSUho?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=040406_04 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 30. 3. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 18 | BrojEpizode2 = 18 | Naslov = Something Wicked |ProdKod = 2T6917 |Aux4 = 3.67<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=041106_04 |title=Weekly Program Rankings |date=11. 4. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRsA8Jq?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=041106_04 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 6. 4. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 19 | BrojEpizode2 = 19 | Naslov = Provenance |ProdKod = 2T6918 |Aux4 = 3.62<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=041806_05 |title=Weekly Program Rankings |date=18. 4. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRtrqsH?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=041806_05 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 13. 4. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 20 | BrojEpizode2 = 20 | Naslov = Dead Man's Blood |ProdKod = 2T6919 |Aux4 = 3.99<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=042506_04 |title=Weekly Program Rankings |date=25. 4. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRvzBgm?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=042506_04 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 20. 4. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 21 | BrojEpizode2 = 21 | Naslov = Salvation |ProdKod = 2T6920 |Aux4 = 3.26<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=050206_05 |title=Weekly Program Rankings |date=2. 5. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRxOTb5?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=050206_05 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 27. 4. 2006 | BojaLinije = A9251E }} {{Spisak epizoda | BrojEpizode = 22 | BrojEpizode2 = 22 | Naslov = [[Devil's Trap]] |ProdKod = 2T6921 |Aux4 = 3.99<ref>{{cite web|url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=050906_02 |title=Weekly Program Rankings |date=9. 5. 2006 |publisher=ABC Medianet |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzRz4Fm2?url=http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=050906_02 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | Datum = 4. 5. 2006 | BojaLinije = A9251E }} |} == Produkcija == === Scenario === U priči prve sezone, Sam i Dean traže svog oca koji je nestao. Autor serije [[Eric Kripke]] je skratio priču, tako da samo "pronađu oca", koju je smatrao "emocionalnom"...<ref name="onfuton">{{cite web|title=On the futon with... "Supernatural" creator Eric Kripke |publisher=The Futon Critic |date=4. 10. 2007 |url=http://www.thefutoncritic.com/rant.aspx?id=20071004 |access-date=27. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzSDj4fz?url=http://www.thefutoncritic.com/rant.aspx?id=20071004 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Budući da se prvih deset epizoda sastoji samo od običnih priča, od jedanaeste epizode "Scarecrow" počinje prava priča sezone. Ova epizoda dobija novu uogu demona Meg Mastersa, za koju je izvršni producent Kim Manners smatrao da je "prijeko potrebna".<ref name="p66">Knight, p. 66</ref> Nisu znali šta će se dešavati s ovom ulogom u seriji, pa su imali plan da ona bude antagonista Vinčestera.<ref name="p140">Knight, p. 140</ref> Međutim priča serije se proširuje kada su dodali pištolj Colt, sa kojim su Sam i Dean ubili mnoge demone pred kraj sezone.<ref name="appeal">{{cite web|title=Supernatural Impala |publisher=AppealDemocrat.com |date=10. 1. 2008 |url=http://www.appeal-democrat.com/articles/car-58823-impala-kripke.html?orderby=TimeStampDescending&oncommentsPage=1&showRecommendedOnly=0 |access-date=24. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzS9Fpa4?url=http://www.appeal-democrat.com/articles/car-58823-impala-kripke.html?orderby=TimeStampDescending&oncommentsPage=1&showRecommendedOnly=0 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Neprijatelji s kojima su se borili Vinčesteri, su zasnovani na urbanim legendama, scenaristi su pokušali da izmjene priču za svaku od epizoda. Primjer: Kripke je kombinovao poznatu urbanu legendu o nestajućoj osobi koja stopira vozila, s meksičkom legendom o La Lloroni, kako bi duhu dao više motivacije i karakterizacije u [[Pilot (Lovci na natprirodno)|Pilotu]].<ref name="p26">Knight, p. 26</ref> U epizodi "Hook Man", morali su ubaciti u epizodi tri ili četrii elementa iz brojnih varijacija legende o Hook Man-u. Umjesto da fokus bude na modernim interpretacijama, Kripke i co-izvršni producent John Shiban odlučili su da u seriji vampirima dodaju još mnogo više tih elemenata od originalne legende. Vampiri su dobili uvučenje očnjake. Kripke je lično dodao element da će vampiri postat slabi ako im se da krv mrtvog čovjeka.<ref name="p109">Knight, p. 109</ref> Za epizodu "Skin", scenarista Shiban je smatrao da negativac koji ima moć da se mijenja u druge oblike, da se promijeni u jednog od glavnih uloga. Za tu ulogu je izabran Dean, a scenaristi su odlučili da na kraju epizode ne izbace slučaj Deanovog pokušaja ubistva. Scenaristi Milbauer i Burton su ubacili u epizodu "Hookman" element "sašmarica kojom se slabe duhovi". Element ce imati utjecaj na buduće epizode. Kripke je smatrao element "savršenom kombinacijom okultnog elementa". Kasnije u epizodi "Azil" otkvireno je da se i sa željezom može boriti protiv duhova. Iz epizode "Paklena kuća" negativac ima natprirodno porijeklo, osnova priče proizilazi iz situacije koju je scenarista Trey Callaway imao kao dijete. On i njegovi prijatelji napravili lažnu scenu ubistva u napuštenoj štali, a zatim uvjerili svoje prijatelje da se tamo dešavaju stvarna ubistva.<ref>Knight, p. 95</ref> Djeca su često obilazila to mjesto kako bi se mogli preplašit, a jedna djevojčica pobjeglja je i slomila nogu nakon što je vidila duha koji ju je napao. Scenarista Taker je napisao priču za Maxa kao pozitivca, ali je imao određenih problema prilikom pisanja scenarija za završetak epizode. Scenaristi su na kraju odlučili da napišu scenario kako je Max izvršio samoubistvo, kako bi spriječili da Max učini više zla.<ref name="p81">Knight, p. 81</ref> Počevši od serije, Kripke nije želio ubacivati vampire u serije iz razloga jer su pripadali Buffy, ubojici vampira. Želio je da serija ima svoj identitet, ali mu je vremenom postalo lakše. Scenariti su namjeravali da epizoda "Krv mrtvaca" u kojoj se pojavljuju vampiri bude samozatvorena epizoda, ali Kripkovo uvođenje Colta je vezalo za posljednje dvije epizode sezone. Ovaj ubačeni dodatak je poslužio scenaristima za pretzadnju peizodu "Spasenje" jer pomoću Kolta braća mogu da se bore portiv Meg Masters. A Megu je također dobila razlog zašto da ubije prijatelje Vinčesterovih.<ref>Knight, p. 111</ref> Scenaristi nisu mogli smisliti nešto što će Vinčesteri raditi dok je Meg na slobodi, pa su podijelili epizodu u dvije priče; Džon kreće za Megom dok braća štite drugu porodicu od Azazela. Također je smatrano da sve ove scene su "emotivne stvari sa momcima".<ref>Knight, p. 110</ref> Kripke je vjerao da saznanje da je John ospjednut od Azazela u "Đavoljoj zamci" epizodi morao biti, jer u isto vrijeme završile su se dvije glavne priče sezone - da braća pronađu njihovog oca i da prate demona Azazela.<ref name="p119">Knight, p. 119</ref> == Snimanje == [[Pilot (Lovci na natprirodno|Pilot]] epizoda je snimljena u [[Los Angeles]]u, a ostale epizode su snimljene u [[Vancouver]]u, [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]].<ref name="Knight, Nicholas p. 14">Knight, p. 14</ref> Lokalne lokacije su služile za snimanje, veliki dio scena u epizodi "Death in Water" je snimljen na jezeru Buntzen, a glavne scene iz epizode "Wendigo" su se snimale u rudniku Britannia Beach.<ref>Knight, p. 28</ref><ref name="p25">Knight, p. 25</ref> Producijski tim je stvorio višekratnu upotrebu da Vinčesteri stanuju u hotelskim sobama, dok rade na slučaju. == Muzika == Sintetizovanu orkestarsku partituru komponovali su Christopher Lennertz i Jay Gruska.<ref name="music">{{cite web|title=The Supernatural Music of Christopher Lennertz |work=Mania |publisher=Demand Media |date=27. 7. 2006 |url=http://www.mania.com/supernatural-music-christopher-lennertz_article_51827.html |access-date=27. 11. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzSU1kQ5?url=http://www.mania.com/supernatural-music-christopher-lennertz_article_51827.html |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Njih dvoje pokušavaju da baziraju muziku na vizuelnom prikazu svake epizode...<ref name="p147">Knight, p. 147</ref> Lennertz je koristio klavirski solo s neskladnim notama kako bi napravili gadan eho efekat za scene gdje demon Azazel ubija Mary i Jassicu.<ref>Knight, p. 21</ref> Pored muzike, serija koristi i rok pjesme, a većina je odabrana iz Kripkeove privatne kolekcije.<ref>{{cite web|title=Supernatural Creator Eric Kripke Answers Fan Questions – Part I |publisher=Eclipse Magazine |date=23. 4. 2008 |url=http://eclipsemagazine.com/hollywood-insider/5626/ |access-date=27. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzSOQ2EA?url=http://eclipsemagazine.com/hollywood-insider/5626/ |archive-date=15. 8. 210 |url-status=dead }}</ref> Rok pjesme obično se ubacuju u scenama "The Road So Far", gdje se u toj montaži prikazuju scene iz prošlih scena. Ta stvar je prvi put ubačena u epizodi "Spasenje", gjde se na početku epizode pokazana cijela sažeta sezona sa Kanzasovom pjesmom "Carry On Wayward Son". == Recepcija == Nakon četiri emitirane epizode 2005. godine, [[The WB|WB]] donio je odluku da će se prva sezona sastojati od 22. epizode. Tokom tih prvih eizoda, serija je bila na trećeplasiranim demografskim ocjenama među muškarcima u dobi od 18-34 i 12-34 godine. Zabliježen je porast od 73% među muškarcima u dobi od 18 do 49 godina u odnosu na prošlu sezonu, iako je serija dobila samo 4% u ukupnom borju gledatelja i 91% gledatelja je ostalo iz prve sezone. Prva sezona je u prosjeku imala oko 3,81 miliona gledatelja. DVD-ovi od prve dvije sezone najviše su tražie oružane snage u Iraku i Afganistanu.<ref>{{cite web|url=http://www.buddytv.com/articles/supernatural/supernatural-stars-presented-w-13869.aspx |title='Supernatural' Stars Presented with Honorary Coin on Veteran's Day |last=Claustro |first=Lisa |date=17. 11. 2007 |publisher=BuddyTV |access-date=24. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzOIfmDE?url=http://www.buddytv.com/articles/supernatural/supernatural-stars-presented-w-13869.aspx |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Metacritic dao je filmu ocjenu 53 od 100 na osnovu 35 kritičara, ukazujući na "mješovite ili prosječne kritike".<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/tv/supernatural/season-1/critic-reviews|title=Critic Reviews for Supernatural Season 1|work=Metacritic|access-date=17. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120107163528/http://www.metacritic.com/tv/supernatural/season-1/critic-reviews|archive-date=7. 1. 2012|url-status=live}}</ref> Na sajtu agregatora za filmske recenzije Rotten Tomatoes, film ima ocjenu od 87% na temelju 31 recenzija, s prosječnom ocjenom 7,32/10. Kometar kritičara: "Između ostalog ima mnogo doijaloga i poznatih tematskih elemanata, braća Vinčesteri uspjeli su izazvati neke legitimne strahove."<ref>{{cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/supernatural/s01/|title=Supernatural: Season 1 (2005-2006)|work=Rotten Tomatoes|access-date=25. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20150209035544/http://www.rottentomatoes.com/tv/supernatural/s01|archive-date=9. 2. 2015|url-status=live}}</ref> == Međunarodna emitiranja == Dana 5. septembra 2006. godine objavljenja je prva sezona za regiju 1 kao DVD box set za šest diskova. Vinčesteri ispred njihovog auta su bili na naslovnoj slici. Uključujući 22. epizode sezone, set je još sadržavao razne datoteke kao što su komentari epizoda, obrisane scene....<ref name="region11">{{cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Supernatural/5598 |title=''Supernatural'' date and extras for season 1 |date=4. 5. 2006 |author=Lacey, Gord |publisher=TVShowsOnDVD.com |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzPteRxo?url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Supernatural/5598 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Nakon što je sedmica prošla od objavljivanja od objavljivanja sezone, bila je rangirana na broju 14 u prodaji DVD-a,<ref>{{cite web|url=https://www.the-numbers.com/dvd/charts/weekly/2006/20060910.php |title=US DVD Sales Chart for Week Ending Sep 10, 2006 |publisher=The Numbers |access-date=30. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzPwCdkE?url=http://www.the-numbers.com/dvd/charts/weekly/2006/20060910.php |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> zatim je sljedeće sedmice pala na 28. broj.<ref>{{cite web|url=https://www.the-numbers.com/dvd/charts/weekly/2006/20060917.php |title=US DVD Sales Chart for Week Ending Sep 17, 2006 |publisher=The Numbers |access-date=30. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzPz3CnG?url=http://www.the-numbers.com/dvd/charts/weekly/2006/20060917.php |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Sezona za regiju 2 je bila podijeljenja u dva dijela, koja je objavljena 22. maja 2006. godine<ref>{{cite web|url=https://www.amazon.co.uk/dp/B000BYCJ36 |title=Supernatural – Season 1 Part 1 (DVD) (2005) |publisher=Amazon.co.uk |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzQ4mJ5E?url=http://www.amazon.co.uk/Supernatural-Season-Part-Jared-Padalecki/dp/B000BYCJ36 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> i 21. augusta 2006. godine.<ref>{{cite web|url=https://www.amazon.co.uk/dp/B000FKNPXY |title=Supernatural – Season 1 Part 2 (DVD) (2006) |publisher=Amazon.co.uk |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzQ6XiQT?url=http://www.amazon.co.uk/Supernatural-Season-Part-Jared-Padalecki/dp/B000FKNPXY |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Kompletan DVD set objavljen je 2. oktobra 2006. godine.<ref name="region2">{{cite web|url=https://www.amazon.co.uk/dp/B000IOMVS2 |title=Supernatural – The Complete First Season [DVD] |publisher=Amazon.co.uk |access-date=23. 9. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzQ8nWg7?url=http://www.amazon.co.uk/Supernatural-Complete-First-Season-DVD/dp/B000IOMVS2 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Dana 6. septembra 2006. godine je također sezona objavljena u regiji 4, iako su posebne karakteristike serije uklonjene.<ref>{{cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/788255 |title=Supernatural – Complete Season 1 (6 Disc Set) |publisher=EzyDVD |access-date=10. 11. 2009|archive-url= https://web.archive.org/web/20061008175907/http://www.ezydvd.com.au/item.zml/788255 |archive-date=8. 10. 2006}}</ref> "Specijalno kolekcionarsko izdanje" je kasnije objavljeno 2. oktobra 2007., sa vraćenim dodacima.<ref name="region4">{{cite web|url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/794730 |title=Supernatural – The Complete 1st Season: Special Collector's Edition (6 Disc Set) |publisher=EzyDVD |access-date=2. 11. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/5rzQBMzl3?url=http://www.ezydvd.com.au/item.zml/794730 |archive-date=15. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> Dana 15. juna 2010. godine je sezona objavljena na Blu-rayu u regiji A, koje uključuju nove specijalne karakteristike...<ref>{{cite web |url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Supernatural-Season-1-Blu-ray/13489 |title=Supernatural – Warner Bros Announces Season 1 for Blu-ray |publisher=TVShowsOnDVD.com |first=Gord |last=Lacey |date=18. 3. 2010 |access-date=21. 2. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227141716/http://www.tvshowsondvd.com/news/Supernatural-Season-1-Blu-ray/13489 |archive-date=27. 2. 2014 }}</ref> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Sezone serije Lovci na natprirodno]] [[Kategorija:Američke TV-sezone iz 2005.]] pv084bl2laaumgkll0e8gp2hlrkh807 SHOC1 0 481657 3713651 3580612 2025-06-11T00:21:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713651 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Skraćenje [[hijazma|hijazmi]] 1''', znano i kao SHOC1, je [[protein]] koji je kod[[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''SHOC1'''. ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 1.444 [[aminokiseline]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 165.202 [[Dalton (jedinica)|Da]]<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q5VXU9#sequences |title=UniProt, Q5VXU9 |access-date=6. 9. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MTDTSVLDQW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KASFFVEDFL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKKTITRMVT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QINCEFEEVV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PSSNPDSQIE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VEEVSLYTHM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DYNEVFTPVS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CLEKCSALQN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QNQDLFIDDK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GILFVSSRKH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LPTLPTLLSR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKLFLVKDPL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LDFKGQIFTE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ANFSRECFSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QETLEAFVKE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DFCMDKVNFC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QEKLEDTICL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NEPSSFLIEY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EFLIPPSLKP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EIDIPSLSEL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KELLNPVPEI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>INYVDEKEKL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FERDLTNKHG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IEDIGDIKFS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>STEILTIQSQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SEPEECSKPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ELEMPLTPLF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LTCQHSSVNS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LRTELQTFPL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPVCKINLLT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>AEESANEYYM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MWQLERCRSP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNPFLLTVPR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IQEPHSQYSV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TDLKKIFSVK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EESLVINLEK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AEWWKQAGLN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKMMETLEHL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NTYLCHDNLS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SNDTKIEIFL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PTKVLQLESC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LEHKSHSSPI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALIDEKSTNA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HLSLPQKSPS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LAKEVPDLCF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SDDYFSDKGA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AKEEKPKNDQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EPVNRIIQKK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ENNDHFELDC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TGPSIKSPSS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SIIKKASFEH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GKKQENDLDL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LSDFIMLRNK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YKTCTSKTEV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TNSDEKHDKE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ACSLTLQEES</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PIVHINKTLE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EINQERGTDS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VIEIQASDSQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CQAFCLLEAA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ASPILKNLVS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LCTLPTANWK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FATVIFDQTR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FLLKEQEKVV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SDAVRQGTID</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EREMTFKHAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLHLLVTIRD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VLLTCSLDTA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LGYLSKAKDI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YNSILGPYLG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DIWRQLEIVQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FIRGKKPETN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YKIQELQCQI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LSWMQSQQQI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KVLIIIRMDS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DGEKHFLIKI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNKIEGLTLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VLHSNERKDF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LESEGVLRGT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSCVVVHNQY</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IGADFPWSNF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SFVVEYNYVE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DSCWTKHCKE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNIPYMAFKV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ILPDTVLERS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TLLDRFGGFL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LEIQIPYVFF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ASEGLLNTPD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ILQLLESNYN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ISLVERGCSE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SLKLFGSSEC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YVVVTIDEHT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AIILQDLEEL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NYEKASDNII</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MRLMALSLQY</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RYCWIILYTK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETLNSEYLLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKTLHHLALI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YAALVSFGLN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SEELDVKLII</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>APGVEATALI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IRQIADHSLM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TSKRDPHEWL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DKSWLKVSPS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEEMYLLDFP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>CINPLVAQLM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNKGPSLHWI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLATLCQLQE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLPEVPEKVL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KHFCSITSLF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KIGSSSITKS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PQISSPQENR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NQISTLSSQS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SASDLDSVIQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EHNEYYQYLG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LGETVQEDKT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TILNDNSSIM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ELKEISSFLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PVTSYNQTSY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WKDSSCKSNI</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GQNTPFLINI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ESRRPAYNSF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNHSDSESDV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FSLGLTQMNC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETIKSPTDTQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KRVSVVPRFI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NSQKRRTHEA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KGFINKDVSD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PIFSLEGTQS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PLHWNFKKNI</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>WEQENHPFNL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QYGAQQTACN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KLYSQKGNLF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TDQQKCLSDE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SEGLTCESSK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DETFWRELPS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VPSLDLFRAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DSNANQKEFN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLYFYQRAGK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLGQKRHHES</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SFNSGDKESL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TGFMCSQLPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FKKRRLAYEK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VPGRVDGQTR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LRFF</td></tr> </table> ==Gen== Hromosomski lokus SHOC1 je na poziciju 9q31.3, koju dijeli s najmanje 115 drugih gena koji kodiraju proteine, a nalazi se na negativnom lancu hromosoma 9.<ref>{{cite web|title=1) C9orf84 chromosome 9 open reading frame 84 [ Homo sapiens (human) ].|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/158401|website=National Center for Biotechnology Information}}</ref><ref>{{cite web|title=Homo sapiens (human) Map Location: 9q31|url=http://www.genscript.com/cgi-bin/orf/browse.pl?species=9606&type=locus&chromosome=9&locus=9q31|website=GenScript|access-date=6. 9. 2021|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924021459/http://www.genscript.com/cgi-bin/orf/browse.pl?species=9606&type=locus&chromosome=9&locus=9q31|url-status=dead}}</ref> Kod ljudi sadrži 34 [[egzon]]a, a dugačak je 108.834 [[bazni par|parova baza]], uključujući [[intron]]]e i egzone. C9orf84 se nalazi između gena za kodiranje proteina ''GNG10'' i '' [[UGCG]] ''. Kada se ovaj gen transkribira kod ljudi, najčešće formira [[iRNK]] koja je duga 4.721 parova baza i sadrži 26 egzona. Postoji najmanje 13 [[alternativna prerada RNK|alternativnih oblika prerade]] C9orf84, s više predviđenih.<ref>{{cite web|title=Homo sapiens complex locus C9orf84, encoding chromosome 9 open reading frame 84|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/ieb/research/acembly/av.cgi?db=human&term=c9orf84&submit=Go|website=AceView}}</ref> ==Protein== SHOC1 kod ljudi ima najmanje šest alternativnih [[izoforma|izoformi]], s još najmanje 10 predviđenih.<ref>{{cite web|title=Protein Search C9orf84|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/?term=c9orf84|website=National Center for Biotechnology Information}}</ref> Primarno korištena sekvenca kod ljudi je [[izoforma]] 1 C9orf84. Ova izoforma je duga 1.444 aa, sadrži 26 egzona, ima predviđenu molekulsku masu 165,190 kDa i predviđeni pI 5,10.<ref>{{cite web|title=Compute pI/MW|url=http://web.expasy.org/compute_pi/|website=ExPASy}}</ref> Pokazalo se da je SHOC1 podvrgnut [[fosforilacija]]ma.<ref>{{cite journal | vauthors = Wu X, Tian L, Li J, Zhang Y, Han V, Li Y, Xu X, Li H, Chen X, Chen J, Jin W, Xie Y, Han J, Zhong CQ | title = Investigation of receptor interacting protein (RIP3)-dependent protein phosphorylation by quantitative phosphoproteomics | journal = Molecular & Cellular Proteomics | volume = 11 | issue = 12 | pages = 1640–51 | date = decembar 2012 | pmid = 22942356 | pmc = 3518118 | doi = 10.1074/mcp.M112.019091 }}</ref> Predviđa se da C9orf84 prolazi kroz nekoliko drugih [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskih modifikacija]], uključujući [[glikozilacija|glikozilaciju]] i [[o-vezana glikozilacija|o-vezanu glikozilacija]], te da sadrži [[leucin]]om bogate [[jedarni eksportni signal|jedarne eksportne signale]].<ref>{{cite web|title=NetGlycate|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetGlycate/|website=Center for Biological Sequence Analysis}}</ref><ref>{{cite web|title=NetOGlyc|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetOGlyc/|website=Center for Biological Sequence Analysis}}</ref><ref>{{cite web|title=NetNES|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetNES/|website=Center for Biological Sequence Analysis}}</ref> U usporedbi s generičkim referentnim setom swp23s.q, [[primarna struktura proteina|primarnoj strukturi]] nedostaje u aminokiselinskoj grupi AGP (alanin, glicin, prolin) i sadrži više kiselih aminokiselina ([[glutamat]], [[aspartat]]) od osnovnih aminokiselina (lizin, arginin).<ref>{{cite web |title=SAPS |url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |website=SDSC Biology WorkBench |access-date=6. 9. 2021 |archive-date=11. 8. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |url-status=dead }}</ref> To vrijedi za proteine svih [[kičmenjak]]a. U ljudskoj izoformi 1, bilo je 220 identificiranih [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] otkrivenih u kodirajućoj regiji, ali niti jedan još nije povezan s ljudskom bolešću.<ref>{{cite web|title=SNP linked to Gene (geneID:158401) Via Contig Annotation|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/projects/SNP/snp_ref.cgi?showRare=on&chooseRs=coding&locusId=158401&mrna=NM_173521.4&ctg=NT_008470.20&prot=NP_775792.4&orien=reverse&refresh=refresh|website=NCBI dbSNP}}</ref> Predviđa se da će [[sekundarna struktura proteina|sekundarna strukrura]] ovog proteina biti uglavnom [[alfa-heliks]]i u otprilike prve dvije trećine proteina, a zavojnice u posljednjoj trećini.<ref>{{cite web |title=PELE |url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |website=SDSC Biology WorkBench |access-date=6. 9. 2021 |archive-date=11. 8. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi#! |url-status=dead }}</ref> Predviđa se da je ovaj protein lokaliziran u jedru.<ref>{{cite web|title=PSORTII|url=http://www.psort.org/|website=PSORT|access-date=6. 9. 2021|archive-date=25. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210725162258/https://psort.org/|url-status=dead}}</ref> ===Ekspresija=== SHOC1 se sveprisutno eksprimira u većini tkiva s ekspresijom većom od prosjeka u [[sjemenici]]ma, [[bubrezi]]ma, [[timus]]u i [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnoj žlijezdi]].<ref>{{cite journal | vauthors = Dezso Z, Nikolsky Y, Sviridov E, Shi W, Serebriyskaya T, Dosymbekov D, Bugrim A, Rakhmatulin E, Brennan RJ, Guryanov A, Li K, Blake J, Samaha RR, Nikolskaya T | title = A comprehensive functional analysis of tissue specificity of human gene expression | journal = BMC Biology | volume = 6 | pages = 49 | date = novembar 2008 | pmid = 19014478 | pmc = 2645369 | doi = 10.1186/1741-7007-6-49 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Shyamsundar R, Kim YH, Higgins JP, Montgomery K, Jorden M, Sethuraman A, van de Rijn M, Botstein D, Brown PO, Pollack JR | title = A DNA microarray survey of gene expression in normal human tissues | journal = Genome Biology | volume = 6 | issue = 3 | pages = R22 | date = 2005 | pmid = 15774023 | pmc = 1088941 | doi = 10.1186/gb-2005-6-3-r22 }}</ref> [[promotor (genetika)|Promotor]] za SHOC1 izoformu 1 kod ljudi je dug 639 bp i preklapa se sa 5’neprevedenom regijom gena. Postoje četiri zamjenska promotora, koji promoviraju različite [[varijante transkripta]].<ref>{{cite web|title=ElDorado|url=https://www.genomatix.de/cgi-bin//eldorado/eldorado.pl?s=e4ba4958ea7919d972a9344cacb22bbe|website=Genomatix}}{{Mrtav link}}</ref> === Interakcije === Eksperimentalno je utvrđeno da SHOC1, putem dva hibridna pristupa udruživanju, stupa u interakciju s [[metionin-aminopeptidaza|metionin-aminopeptidazom]], proteinom kodiranim genom ''maP3'' u ''[[Bacillus anthracis]]''.<ref>{{cite journal | vauthors = Dyer MD, Neff C, Dufford M, Rivera CG, Shattuck D, Bassaganya-Riera J, Murali TM, Sobral BW | title = The human-bacterial pathogen protein interaction networks of Bacillus anthracis, Francisella tularensis, and Yersinia pestis | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 8 | pages = e12089 | date = august 2010 | pmid = 20711500 | pmc = 2918508 | doi = 10.1371/journal.pone.0012089 }}</ref> Nekoliko najčešćih i najkonzerviranijih [[mjesta vezanja]] porodica [[transkripcijski factor|transkripcijskih faktora]] za koje se predviđa da će se naći u promotorskoj regiji C9orf84 su ETS1 faktori, proteini koji vezuju Ccaat/pojačivač i faktor vezanja pojačivača limfoida 1.<ref>{{cite web|title=MatInspector|url=https://www.genomatix.de/cgi-bin//matinspector_prof/mat_fam.pl?s=a282f7a8051627d48f10a37aa2a1d175|website=Genomatix}}{{Mrtav link}}</ref> [[ETS1]], [[proteini koji vezuju pojačivač Ccaat]] i [[faktor vezivanja pojačivača limfoida 1]] povezani su s imunošću. == Evoluciijska historija == Ovaj gen se nalazi u svim [[kičmenjaci]]ma i nekim [[beskičmenjaci]]ma. Najdalji [[ortolog]] koji može otkriti [[NCBI]] [[BLAST]] nalazi se u ''[[Nematostella vectensis]]'' (starletna morska anemona).<ref>{{cite web|title=BLAST|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|website=National Center for Biotechnology Information}}</ref> Najliži biljni ortolog C9orf84 je protein SHOC1 kod ''[[Arabidopsis thaliana]]''.<ref>{{cite journal | vauthors = Macaisne N, Novatchkova M, Peirera L, Vezon D, Jolivet S, Froger N, Chelysheva L, Grelon M, Mercier R | title = SHOC1, an XPF endonuclease-related protein, is essential for the formation of class I meiotic crossovers | journal = Current Biology | volume = 18 | issue = 18 | pages = 1432–7 | date = septembar 2008 | pmid = 18812090 | doi = 10.1016/j.cub.2008.08.041 | s2cid = 16418136 | doi-access = free }}</ref> C9orf84 nije dobo konzerviran čak ni među [[sisari]]ma. == Klinički značaj == SHOC1 je visoko reguliran kod pacijenata s [[psorijaza|psorijazom]] s oštećenom kožom, za razliku od pacijenata s psorijazom s neozlijeđenom kožom i pacijenata koji nemaju psorijazu.<ref>{{cite journal | vauthors = Nair RP, Duffin KC, Helms C, Ding J, Stuart PE, Goldgar D, Gudjonsson JE, Li Y, Tejasvi T, Feng BJ, Ruether A, Schreiber S, Weichenthal M, Gladman D, Rahman P, Schrodi SJ, Prahalad S, Guthery SL, Fischer J, Liao W, Kwok PY, Menter A, Lathrop GM, Wise CA, Begovich AB, Voorhees JJ, Elder JT, Krueger GG, Bowcock AM, Abecasis GR | title = Genome-wide scan reveals association of psoriasis with IL-23 and NF-kappaB pathways | journal = Nature Genetics | volume = 41 | issue = 2 | pages = 199–204 | date = februar 2009 | pmid = 19169254 | pmc = 2745122 | doi = 10.1038/ng.311 }}</ref> == Reference == {{Reflist|2}} [[Kategorija:Nekarakterizirani proteini]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 9]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] farkrfy3tv4jvqfc8481oiw3asc0aqx TMEM242 0 483160 3713699 3680772 2025-06-11T10:31:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713699 wikitext text/x-wiki {{infokutija gen}} [[Transmembranski protein]] 242 jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''TMEM242''' Gen TMEM242 nalazi se na dugom kraku (q) [[hromosom 6|hromosoma 6]], u prugi 2, sekvenca 5.3. Ovaj protein se obično naziva i C6orf35, BM033 i UPF0463 [[transmembranski protein]] [[otvoreni okvir čitanja]] 35 C6orf35. Gen tmem242 dug je 35.238 parova baza, a protein ima 141 aminokiselinu. Sadrži četiri [[egzon]]a.<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_060922|title=transmembrane protein 242 [Homo sapiens] | work = Protein – [[NCBI]] |access-date=26. 2. 2019 | publisher = National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine }}</ref> U naučnoj zajednici, funkcijsa ovog protein još nije dobro razjašnjena. Ovaj protein sadrži DUF1358 [[proteinski domen|domen]] ([[domen nepoznate funkcije]] 1358).<ref name="urlPfam: Family: DUF1358 (PF07096)">{{cite web| url = http://pfam.xfam.org/family/PF07096 | title =Pfam Family: DUF1358 (PF07096) | work =Pfam }}</ref> ==Pregled== Oksidacija energetski bogatih spojeva generira pokretačku silu [[proton]]a, hemijsku razliku potencijala za protone, preko unutrašnjih [[mitohondrija|mitohondrijskih]] membrana. Pokretačka sila protona pokreće okretanje rotora u [[proteinski domen|membranskom domenu]] [[ATP-sintaza|ATP-sintaze]]. Ova rotacija daje energiju za sintetiziranje [[ATP]]-a potrebnog za održavanje života. Sastav u unutrašnjoj podjedinici [[organela|organelnoj]] membrani ljudske ATP-sintaze od 27 jedarno kodiranih proteina i dvije mitohondrijski kodirane podjedinice, uključuje stvaranje međumodula koji predstavljaju F1-katalitski domen, perifernu dršku i c8-prsten u membranskom dijelu rotora . Sklapanje c8-prstena zahtijeva sudjelovanje dva proteina povezana s membranom, [[TMEM70]] i '''TMEM242''' Ljudska mitohondrijska [[ATP-sintaza]] je molekulski mehanizam s rotacijskim djelovanjem vezanim za unutrašnje membrane [[organela]]. Okretanje rotora, izazvano pokretačkom silom protona, daje energiju za stvaranje ATP-a iz [[ADP]]-a i [[fosfat]]a. Među 29 komponentnih proteina 18 tipova, ATP6 i ATP8 su proizvodi mitohondrijskih, a ostatak su jedarnih gena koji se unose u organele. ATP-sintaza se od njih sastavlja putem posrednih modula, koji predstavljaju glavne strukturne elemente [[enzim]]a. Jedan takav modul je c8-prsten, koji osigurava membranski sektor enzimskog rotora, a na njegovo sastavljanje utiče drugi [[transmembranski protein]] (TMEM), TMEM70. Pokazano je da podjedinica c stupa u interakciju s TMEM70 i drugim dosad neidentificiranim mitohondrijskim transmembranskim proteinima, TMEM242. [[delecija (genetika)|Delecija]] TMEM242, slično deleciji [[TMEM70]] utiče na, ali ne i potpuno uklanja, sklop ATP-sintaze i u manjoj mjeri skup respiratornih enzimskih kompleksa I, III i IV. Delecija TMEM70 i TMEM242 zajedno sprečava sklapanje ATP-sintaze i povećava se uticaj na kompleks I. Uklanjanje TMEM242, ali ne i TMEM70, također utče na uvođenje podjedinica ATP6, ATP8, j i k u enzim. TMEM70 i TMEM242 stupaju u interakciju s kompleksom mitohondrijskog kompleksa I (MCIA) koji podržava sastavljanje membranskog kraka kompleksa I. Interakcije TMEM70 i TMEM242 s MCIA mogu biti dio ili sklopa ATP sintaze i kompleksa I ili regulacije njihovih nivoa sastavljanja za kompleks<ref name="Carroll">{{cite journal|authors=Joe Carroll, Jiuya He, Shujing Ding, M. Fearnley, E. Walker|year=2021|title= TMEM70 and TMEM242 help to assemble the rotor ring of human ATP synthase and interact with assembly factors for complex I.|journal= PNAS|volume118 |number=13|page=e2100558118|url=https://doi.org/10.1073/pnas.2100558118}}</ref> [[ATP-sintaza]] u ljudskim [[mitohondrija]]ma daje većinu ćelijskih [[ATP]]-a u aerobnim uvjetima. [[Energija]] dobijena oksidativnim [[metabolizam|metabolizmom]] stvara protonsku motornu silu preko unutrašnje mitohondrijske membrane (IMM), a ATP-sintaza iskorištava [[proton]]sku snagu za stvaranje ATP-a iz ADP-a i fosfata rotacijskim mehanizmom (1⇓ – 3). Humana ATP sintaza je skup od 29 podjedinica od 18 tipova (uključujući regulatorni protein, IF1) sa kombinovanom molekulskom masom od 591 kDa. U [[monomera|monomernom]] kompleksu vezanom za membranu, podjedinice su organizirane u komponente rotora i statora ove molekuskoge mehanizma, a monomere tvore [[proteinski dimer|dimere]], raspoređene u dugim redovima duž vrhova [[kristal]]a u IMM-u (5⇓⇓ –8). U svakom monomernom kompleksu, dvije membranske podjedinice, ATP6 i ATP8, kodirane su u mitohondrijskoj [[DNK]], dok su ostale podjedinice jedarno kodirani proteini, sintetizirani u [[citosol]]u i uvezeni u IMM i matriks [[organele]], gdje se sastavlja enzimski kompleks. Ovaj međuprodukt sastoji se od F1-katalitskoge domena vezanog za membranski povezanu komponentu c8-prstena rotora enzima plus produženi kompleks perifernih drški (PS) vezan za F1-domen i proteže se u [[proteinski domen|membranski domen]] enzima. Pokazano je da se do ovog međuprodukta može doći putem tri neovisne rute, gdje se PS-uključujući pridružene podjedinice membrane e, f i g-gradi pomoću dva alternativna puta na unaprijed sastavljenom među prstenu F1-c8, a treći gdje c8-prsten se dodaje u prethodno sastavljeni F1-PS kompleks.<ref name="Carroll"/> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 141 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]] 14.758 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q9NWH2#sequences |title=UniProt, Q9NWH2 |language=en |access-date=11. 10. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>METAGAATGQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PASGLEAPGS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TNDRLFLVKG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GIFLGTVAAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GMLAGFITTL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SLAKKKSPEW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FNKGSMATAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPESGSSLAL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RALGWGSLYA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WCGVGVISFA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VWKALGVHSM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NDFRSKMQSI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FPTIPKNSES</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AVEWEETLKS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>K</td></tr> </table> == Domen == Protein TMEM242 ima konzervirani [[proteinski domen|domen]], [[domen nepoznate funkcije|nepoznate funkcije]] pfam 07096, DUF 1358., koji pokriva prvih 121 aminokiselina u proteinu. Kod [[eukariot]]a, ovaj domen je konzerviran. == Pridruženi proteini == Identificirano je nekoliko predviđenih proteina u interakciji i funkcionalnih mjesta na proteinu. Jedan od predviđenih proteina u interakciji je MAP2K1IP1, protein skele.<ref name="String 8.2">{{cite web | url = http://string-db.org/version_8_2/newstring_cgi/show_network_section.pl?identifier=9606.ENSP00000340095&channel1=off&channel2=off&channel3=off&channel4=on&channel5=on&channel6=off&channel7=off&interactive=no&network_flavor=evidence&required_score=150&targetmode=proteins | title = C6orf35 protein (Homo sapiens) | work = STRING interaction network | access-date = 11. 10. 2021 | archive-date = 15. 4. 2013 | archive-url = https://archive.today/20130415213322/http://string-db.org/version_8_2/newstring_cgi/show_network_section.pl?identifier=9606.ENSP00000340095&channel1=off&channel2=off&channel3=off&channel4=on&channel5=on&channel6=off&channel7=off&interactive=no&network_flavor=evidence&required_score=150&targetmode=proteins | url-status = dead }}</ref> Poznato je da je ovaj protein uključen u put MAP-[[kinaze]]. Put MAP-kinaze povezan je s [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovim putem]] preko proteina zvanog Tau ili MAPT. Pretjerana [[fosforilacija]] ovog proteina dovodi do agregacije neurona što može uzrokovati [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovu bolest]]. Drugi povezani proteini uključuju GGT7,<ref name=":1">{{cite web|url=http://mentha.uniroma2.it/result.php#TMEM242 | title = TMEM242 |work=Mentha: the intercome browser|last=Calderone|first=Alberto | name-list-style = vanc }}</ref><ref name=":2">{{cite journal|title=48 binary interactions found for search term tmem242 | journal = IntAct Molecular Interaction Database | publisher = EMBL-EBI | url = https://www.ebi.ac.uk/intact/ }}</ref> RNF5,<ref name=":1" /><ref name=":2" /> ELOVL4,<ref name=":1" /> GPR42,<ref name=":1" /> BCL2L13,<ref name=":1" /> HEATR1,<ref name=":3">{{cite web|url=https://string-db.org/cgi/input.pl|title=STRING: functional protein association networks|website=string-db.org|access-date=22. 4. 2019}}</ref> IZUMO4,<ref name=":3" /> ARID1B,<ref name=":3" /> SIAE,<ref name=":3" /> EDARADD,<ref name=":3" /> URB1,<ref name=":3" /> ZDHHC14,<ref name=":3" /> KIF11,<ref name=":3" /> RRM2,<ref name=":3" /> KCTD13,<ref name=":3" /> TMEM31,<ref name=":2" /> NDUFA3,<ref name=":2" /> SGPL1,<ref name=":2" /> CNR2,<ref name=":2" /> i GJA8.<ref name=":2" /> Svi navedeni proteini imaju poznate funkcije. == Funkcija == Protein tmem242 visoko je ekspimiran u mnogim tkivima, ali najviše u [[mozak|mozgu]], [[srce|srcu]], [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnim žlijezdama]] i [[štitnjača|štitnjači]].<ref>{{cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/729515|title=TMEM242 transmembrane protein 242 [Homo sapiens (human)] | work = Gene - NCBI| publisher = National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine |access-date=26. 2. 2019}}</ref> == Homolozi i ortolozi == Postoje homolozi i ortolozi proteina tmem242 u različitim vrstama. [[Vrste]] su se divergirale prije oko 794 miliona godina.<ref>{{cite web|url=http://timetree.org/|title=TimeTree :: The Timescale of Life|website=timetree.org|access-date=4. 3. 2019}}</ref> The following species have been found as having orthologs to the tmem242 protein in their genome:<ref>{{cite web | title = HomoloGene:44020 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/homologene/44020 | work = HomoloGene | publisher = National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine }}</ref> * TMEM242, ''[[H. sapiens]]'' * TMEM242, ''[[P. troglodytes]]'' * Tmem242, ''[[M. musculus]]'' * C1H6orf35, ''R. norvegicus'' * TMEM242, ''[[C. lupus]]'' * TMEM242, ''[[B. taurus]]'' * C3H6ORF35, ''G. gallus'' * tmem242, ''[[D. rerio]]'' * tmem242, ''[[Xenopus|X. Tropicalis]]'' * AgaP_AGAP009165, ''[[komarac|A. gambiae]]'' * CG11699, ''[[D. melanogaster]]'' <br /> [[File:Tmem242 corrected divergence.png|thumb|280px|Korigirana divergencija TMEM242 u poređenju sa [[fibrinogen]]om [[citohrom c|citohromom C]]<br>Slika desno predstavlja stopu divergencije za TMEM242 (plavo) u odnosu na fibrinogen (crveno) i citohrom C (zeleno). Ovaj grafikon pokazuje da TMEM242 [[brzina evolucije|evolira brzinom]] koja je između brzine fibrinogena, koja brzo i citoroma C, koji sporo evoluira]] == Genski nivo regulacije == [[Promotor (genetika)|Promotor gena]] TMEM242 nalazi se uzvodno, ali uključuje transkripcijsko i translacijsko početno mjesto. Ovaj promotor je pronađen pomoću ElDorado-a preko Genomatix -a.<ref>{{Cite web|url=https://www.genomatix.de/|title=Genomatix - NGS Data Analysis & Personalized Medicine|website=www.genomatix.de|access-date=15. 5. 2019|archive-date=24. 2. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010224072831/http://www.genomatix.de/|url-status=dead}}</ref> Ovaj promotor ima mnogo lokacija za vezivanje [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]]. Neki od ovih transkripcijskih faktora uključuju TFIIB, faktor sličan mišjem krupelu i NKX faktore homeodomena. Jedan značajan transkripcijski faktor je protein koji se veže za retinoblastom i djeluje na demetilazu. Postoji sveprisutna ekspresija baznog nivoa TMEM242 u svim tkivima čovjeka<ref name=":0"/> i miša.<ref>{{Cite web|url=http://mouse.brain-map.org/experiment/show/68410345|title=Experiment Detail :: Allen Brain Atlas: Mouse Brain|website=mouse.brain-map.org|access-date=15. 5. 2019}}</ref> Postoje i druga tkiva s povećanim nivoom ekspresije, kao što su u [[mali mozak|malom mozgu]] i [[hipokampus]]u. Postoji povećanje nivoa ekspresije u mnogim dijelovima mozga zajedno s [[bubrezi]]ma i [[prostata|prostatom]].<ref>{{Cite journal|doi = 10.7287/peerj.preprints.26870v1/supp-19|doi-access = free}}</ref> TMEM242 eksprimira se slabije u nekim organima, kao što su [[srce]], [[nadbubrežne žlijezde]] i [[štitnjača]]d.<ref name=":0"/> == Transkripcijski nivo regulacije == Tmem242 ima nekoliko predviđenih post-transkripcijskih struktura matične petlje u [[5' UTR]]-u.<ref>{{Cite journal|title=Figure S10: Putative secondary structures of the four IGRs (A-D correspond to IGRs in Fig. 2 from left to right) from the filiferanHydractinia symbiolongicarpususing the RNA Folding Form of the mfold Web Server (mfold.rna.albany.edu/?q=mfold)|doi = 10.7717/peerj.1403/supp-10|doi-access=free}}</ref> Ove strukture koriste vezivanje, uobičajeno i modificirano, za stvaranje struktura matične petlje u neprevedenim regijama [[iRNK]]. == Regulacija na nivou proteina == Postoje različiti oblici regulacije na nivoa proteina za TMEM242. Nalazi vjerojatno u [[Ćelijska membrana|ćelijskoj membrani]],<ref>{{Cite web|url=https://psort.hgc.jp/form2.html|title=PSORT II Prediction|website=psort.hgc.jp|access-date=15. 5. 2019}}</ref> or the mitochondrial membrane,<ref>{{Cite web|url=https://predictprotein.org/signin|title=PredictProtein - Protein Sequence Analysis, Prediction of Structural and Functional Features|website=predictprotein.org|access-date=15. 5. 2019}}</ref> ali moguće su i druge potćelijske lokacije. To uključuje [[endoplazmatski retikulum]] i jedarnu membranu. Na TMEM242 postoje različita mjesta [[fosforilacije]]. Ova mjesta uključuju [[cAMP]] i [[cGMP]]-ovisna mjesta fosforilacije protein-kinaze, mjesta fosforilacije kazei-kinaze II i mjesto fosforilacije protein-kinaze C.<ref>{{Cite web|url=https://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|title=Motif Scan|website=myhits.isb-sib.ch|language=en|access-date=15. 5. 2019|archive-date=2. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402150112/https://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|url-status=dead}}</ref> Sve ove lokacije favoriziraju fosforilaciju ostataka [[serin]]a i [[treonin]]a. Ostale [[posttranslacijske modifikacije]] uključuju mjesto N-miristoilacije, koje kovalentno dodaje molekulu miristata. == Sastav proteina == Postoje različiti [[SNP|jednonukleotidni polimorfizmi]] (SNP) koji se mogu pojaviti u TMEM242. Neki uzrokuju [[stop kodon]]e, drugi čine [[tihe mutacije]] ili [[misens mutacije]]. TMEM242 ima 141 aminokiselinu i sadrži najmanje jedan ostatak svake aminokiseline. Postoje dva [[transmembranski domen|transmembranska domena]], jedan se proteže od približno 28. do 48. ostatka. Drugi domen proteže se od približno 82. do 102. ostatka.<ref>{{cite web|url=https://www.ebi.ac.uk/|title=The European Bioinformatics Institute < EMBL-EBI|website=www.ebi.ac.uk|access-date=22. 4. 2019}}</ref> Ovi brojevi aminokiselinskih ostaka su približni jer različiti izvori imaju aproksimacije za transmembranske domene. === Sekundarna struktura === TMEM242 ima nekoliko sekundarnih struktura. Dva [[transmembranski domen|transmembranska domena]] imaju [[alfa-heliks]]e<ref>{{cite web|url=https://predictprotein.org/|title=PredictProtein - Protein Sequence Analysis, Prediction of Structural and Functional Features|website=predictprotein.org|access-date=22. 4. 2019}}</ref> Ove spirale nastaju od nenabijenih ostataka koji su u membrani i nisu izloženi vezivanju. Ostali dijelovi proteina TMEM242 mogu formirati [[sekundarna struktura|sekundarne strukture]]. === [[Tercijarna struktura]] === Protein TMEM242 se dalje presavija do svoje konačne strukture i ugrađuje u membranu, u koju je vjerovatno ugrađen ,<ref>{{cite web|url=https://psort.hgc.jp/|title=PSORT WWW Server|website=psort.hgc.jp|access-date=22. 4. 2019}}</ref> a postoji i potencijal da se ugradi u mitohondrijsku membranu ili membranu endoplazmatskog retikuluma. === Posttranslacijske modifikacije === TMEM242 prolazi kroz različite [[posttranslacijske modifikacije]]. Postoji 11 serinskih ostataka koji imaju potencijal za [[fosforilacija|fosfolilaciju]]. Ta se mjesta nalaze u ostacima 13, 20, 51, 57, 65, 74, 76, 77, 119, 128 i 130.<ref name=":4">{{Citation|chapter=ExPaSy (Expert Protein Analysis System)|date=15. 7. 2004|doi=10.1002/0471684228.egp04300|publisher=John Wiley & Sons, Inc.|isbn=978-0471684220|title=Encyclopedic Dictionary of Genetics, Genomics and Proteomics}}</ref> Postoje i četiri ostatka [[treonin]]a koji imaju potencijal fosforilacije. Ta mjesta su ostataci pod brojem 36, 49, 123 i 137.<ref name=":4"/> Ostale posttranslacijske modifikacije koje se potencijalno mogu dogoditi na određenim [[strukturni motiv|motivima]]. U TMEM242 postoji 12 mjesta s motivima koja koreliraju s četiri različita tipamotiva. Četiri tipa su mjesto fosforilacije protein-kinaze zavisne od [[cAMP]]-a i cGMP-a, mjesto fosforilacije kazein-kinaze II, mjesto N-miristoilacije i mjesto fosforilacije protein-kinaze C.<ref name=":5">{{cite web|url=https://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|title=SIB myhits|last=|first=|date=|website=SIB|archive-url=https://web.archive.org/web/20200416052827/https://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|archive-date=16. 4. 2020|access-date=|url-status=dead}}</ref> U TMEM242 postoji jedno mjesto fosforilacije protein-kinaze ovisne o cAMP i cGMP, a ovaj motiv preferira fosforilaciju ostataka treonina i [[serin]]a.<ref name=":5"/> Postoje četiri mjesta fosforilacije kazein-kinaze II, a ovaj motiv je serin/treonin-kinaza. Tu je i postoji šest mjesta N-miristoilacije, a ovaj motiv signalizira [[kovalentna veza|kovalentno vezivanje]] miristata.<ref name=":5"/> Postoji i jedno mjesto fosforilacije protein-kinaze C koje signalizira fosforilaciju ostataka serina ili treonina.<ref name=":5"/> == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == * {{UCSC gene info|TMEM242}} == Dopunska literatura== {{refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB | title = Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery | journal = Genome Research | volume = 6 | issue = 9 | pages = 791–806 | date = septembar 1996 | pmid = 8889548 | doi = 10.1101/gr.6.9.791 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Kimura K, Wakamatsu A, Suzuki Y, Ota T, Nishikawa T, Yamashita R, Yamamoto J, Sekine M, Tsuritani K, Wakaguri H, Ishii S, Sugiyama T, Saito K, Isono Y, Irie R, Kushida N, Yoneyama T, Otsuka R, Kanda K, Yokoi T, Kondo H, Wagatsuma M, Murakawa K, Ishida S, Ishibashi T, Takahashi-Fujii A, Tanase T, Nagai K, Kikuchi H, Nakai K, Isogai T, Sugano S | title = Diversification of transcriptional modulation: large-scale identification and characterization of putative alternative promoters of human genes | journal = Genome Research | volume = 16 | issue = 1 | pages = 55–65 | date = januar 2006 | pmid = 16344560 | pmc = 1356129 | doi = 10.1101/gr.4039406 }} {{refend}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 6]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] mr7k7w0iolap573xsjyolta6ihwggw4 Lucy (svemirska letjelica) 0 483360 3713612 3545172 2025-06-10T20:58:52Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3713612 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Animation_of_Lucy's_trajectory_around_Sun.gif|desno|mini| Animacija Lucyine putanje oko Sunca {{legend2|Magenta|Lucy}}{{·}}{{legend2|yellow|Sunce}}{{·}}{{legend2|RoyalBlue|Zemlja}}{{·}}{{legend2|Lime|52246 Donaldjohanson}}{{·}}{{legend2|Cyan|3548 Eurybates}}{{·}}{{legend2|Gold|21900 Orus}}{{·}}{{legend2|Orangered|617 Patroclus}} ]] '''Lusi''' je [[NASA|NASA-ina]] svemirska sonda koja će nakon 12 godina završiti putovanje do osam različitih asteroida, posjetiti [[Asteroidni pojas|glavni pojas]] [[Asteroidi|asteroida]], kao i sedam Jupiterovih trojanaca,<ref>{{Cite web|url=http://www.nasa.gov/feature/goddard/2019/lucy-mission-clears-critical-milestone|title=NASA's Lucy Mission Clears Critical Milestone|last=Hille|first=Karl|date=21. 10. 2019|publisher=NASA|access-date=5. 12. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission_pages/lucy/overview/index|title=Lucy: The First Mission to the Trojan Asteroids|publisher=NASA|access-date=16. 10. 2021|archive-date=6. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201206213030/https://www.nasa.gov/mission_pages/lucy/overview/index|url-status=dead}}</ref> asteroida, koji dijele [[Jupiter]]ovu [[Planetarna putanja|orbitu]] oko [[Sunce|Sunca]], kružeći ili ispred ili iza planete. Svi susreti sa metom će biti susreti prelijetanja.<ref name="NYT-20170106">{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/01/06/science/nasa-psyche-asteroid.html|title=A Metal Ball the Size of Massachusetts That NASA Wants to Explore|last=Chang|first=Kenneth|work=The New York Times|date=6. 1. 2017}}</ref> Svemirska letjelica Lucy središnji je dio misije vrijedne 981 milion dolara.<ref name="SFN20211-06">{{Cite web|url=https://spaceflightnow.com/2021/10/06/watch-a-video-tour-of-nasas-lucy-asteroid-explorer/|title=Watch a video tour of NASA's Lucy asteroid explorer|date=6. 10. 2021|publisher=Spaceflight Now|access-date=7. 10. 2021}}</ref> Dana 4. januara 2017. Lucy je, zajedno s [[Psyche (svemirska letjelica)|misijom Psyche]], izabrana za misije NASA -inog programa otkrića 13 i 14, respektivno.<ref name="NYT-20170106"/><ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-selects-two-missions-to-explore-the-early-solar-system|title=NASA Selects Two Missions to Explore the Early Solar System|last=Northon|first=Karen|date=4. 1. 2017|publisher=NASA}}</ref> Misija je dobila ime po kosturu Lucy hominin, jer bi proučavanje Trojanaca moglo otkriti "fosile formiranja planeta": materijale koji su se skupili u ranoj historiji [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] da bi formirali planete i druga tijela.<ref name="Nature2015">{{Cite news|url=http://www.nature.com/news/five-solar-system-sights-nasa-should-visit-1.17119|title=Five Solar System sights NASA should visit|publisher=Nature|last=Witze|first=Alexandra|date=16. 3. 2015}}</ref> Sam australopitek je dobio ime po pjesmi [[The Beatles|Beatlesa]] iz 1967. "Lucy in the Sky with Diamonds ",<ref name="Dinkinesh">{{Cite book|last=Johanson|first=Donald C.|title=Lucy's Legacy: The Quest for Human Origins|last2=Wong|first2=Kate|date=2010|publisher=Crown Publishing Group|isbn=978-0-307-39640-2|pages=8–9}}</ref> Lucy sama nosi i disk napravljen od laboratorijski uzgojenih [[Dijamant|dijamanata]] za svoj instrument L'TES.<ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/world-nation/story/2021-10-16/nasas-asteroid-hunter-lucy-soars-into-sky-with-diamonds|title=NASA's asteroid hunter Lucy soars into the sky with diamonds|last=Facebook|last2=Twitter|date=16. 10. 2021|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=16. 10. 2021|last3=options|first3=Show more sharing|last4=Facebook|last5=Twitter|last6=LinkedIn|last7=Email|last8=URLCopied!|first8=Copy Link|last9=Print}}</ref> [[Datoteka:InnerSolarSystem-en.png|lijevo|mini| [[Jupiter trojan|Jupiterovi trojanski]] asteroidi prikazani su zelenom bojom.]] Lucy je lansirana 16 oktobra 2021. pomoću 401 varijante rakete -nosača United Launch Alliance, Atlas V, nakon čega će sa [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] dobiti dvije gravitacione asistencije; jedne 2022. i jedne 2024.<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-awards-launch-services-contract-for-lucy-mission|title=NASA Awards Launch Services Contract for Lucy Mission|date=31. 1. 2019|website=nasa.gov|publisher=NASA|url-status=live|access-date=29. 3. 2021}}</ref> Godine 2025. letjet će pored asteroida 52246 Donaldjohanson, unutrašnjeg glavnog pojasa, koji je dobio ime po otkrivaču fosila Lucy hominin.<ref name="round 1">{{Cite news|url=http://www.planetary.org/blogs/casey-dreier/2015/09301336-discovery-downselect.html|title=NASA announces five Discovery proposals selected for further study|publisher=The Planetary Society|last=Dreier|first=Casey|last2=Lakdawalla|first2=Emily|date=30. 9. 2015}}</ref> 2027. stići će u trojanski oblak {{L4}} (Grčki kamp asteroida koji kruži oko 60° ispred Jupitera), gdje će preletjeti četiri Trojana: 3548 Eurybatesa (sa satelitom), 15094 Polymele-a, 11351 Leucus-a, i 21900 Orus-a.<ref name="NYT-20170106"/> Nakon ovih preleta, Lucy će se 2031. vratiti prema Zemlji radi još jedne gravitacijske pomoći prema trojanskom oblaku L5 (Trojanski kamp koji se kreće oko 60° iza Jupitera), gdje će posjetiti binarnog trojanca 617 Patroclus sa njegovim satelitom Menoetiusom 2033. godine. Misija bi se mogla završiti preletom Patroklas-Menoetius-a, ali u tom trenutku ''Lucy'' će biti u stabilnoj šestogodišnjoj orbiti između oblaka L4 i L5, i produženje misije će biti moguće. [[Datoteka:Lucy_Plaque.png|desno|mini| Ploča na ''misiji Lucy'' s 20 poruka ljudi na Zemlji.]] [[Datoteka:Lucy_spacecraft_trajectory.png|lijevo|mini| Lucy će naizmjenično posjećivati Jupiterove grčke ( {{L4|nolink=yes}} ) i trojanske kampove ( L<small><sub>5</sub></small> ) svakih šest godina.]] == Reference == [[Kategorija:Svemirske letjelice]] [[Kategorija:Svemirske letjelice NASA-e]] [[Kategorija:Jupiterovi trojanci]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] go9p8s4n1a87z3k8asene77nbvk2al1 Šablon:Dopaminergici 10 483487 3713644 3713264 2025-06-10T22:02:37Z 21775198.138-dopisnik 131410 3713644 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Dopaminergici | naslov =[[receptor modulator|Modulator]]i [[Dopaminski receptor|dopaminskih receptora]] | stanje = {{{state<includeonly>|collapsed</includeonly>}}} | tijeloklasa = hlist | grupastil = text-align:center; | selected = {{{selected|{{{1|}}}}}} | border = {{{border|}}}<!-- for embedding in [[Šablon:Monoaminergics]] etc., or subst'd versions thereof --> | grupa1 = [[D1-liki receptor|D<sub>1</sub>-like]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * ''Benzazepines'': [[6-Br-APB]] * [[Fenoldopam]] * [[SKF-38,393]] * [[SKF-77,434]] * [[SKF-81,297]] * [[SKF-82,958]] * [[SKF-83,959]] * [[Trepipam]] * [[Zelandopam]] * ''Ergolines'': [[ykabergolin]]<!--at D5--> * [[CY-208,243]] * [[Dihidroergokriptin]] * [[LEK-8829]] * [[Lisuride]]<!--at D5--> * [[Pergolide]]<!--at D5--> * [[Terguride]] * ''Dihidreksidinski derivati'': [[A-77636]] * [[A-86929]] * [[Adrogolid|Adrogolid (ABT-431, DAS-431)]] * [[Dihidreksidin]] * [[Dinapsolin]] * [[Dinoksolin]] * [[Doksantrin]] * ''Fenetilamini'': [[BCO-001]] * [[Dezoksiepinefrin|Dezoksiepinephrin (N-methildopamin, epinin)]] * [[Dopeksamin]] * [[Etilevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Ibopamin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]]<!--Prodrug--> * [[Melevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]]<!--Prodrug--> * [[Tirozin|<small>L</small>-Tirozin]]<!--Prodrug--> * [[XP21279]]<!--Prodrug--> * ''Ostaki'': [[A-68930]] * [[Apomorfin]] * [[Izokoripalmin]] * [[Nukiferin]] * [[PF-6649751]] * [[PF 6669571]] * [[Propilnorapomorfrin]] * [[Rotigotin]] * [[SKF-89,145]] * [[SKF-89,626]] * [[Stefolidin]] * [[Taiapadon]] * [[Tetrahidropalmatin]] | grupa2 = PAMs | podaci2 = * [[DETQ]] * [[DPTQ]] * [[Metidalen|Meiidalen (LY3154207)]] | grupa3 = Antagonisti | podaci3 = * ''Tipski antipsihotici'': [[Butaclamol]] * [[Hlorpromazin]]<!--Relatively weak--> * [[Hlorprothiksen]] * [[Flupentiksol|Flupentiksol (flupenthiksol)]] ([[Flupentiksol/melitracen|+melitracen]]) * [[Flufenazin]] * [[Loksapin]] * [[Perfenazine]] ([[amitriptilin/perjenazin|+amitriptilin]]) * [[Piflutiksol]] * [[Tioridazin]]<!--Relatively weak--> * [[Tiotiksen]]<!--Relatively weak--> * [[Trifluoperazin]] ([[tranilcypromin/trifluoperazin|+tranylcypromine]]) * [[Zuklopentiksol]] * ''Atipski antipsihotici'': [[Asenapin]] * [[Klorotepin]] * [[Klotiapin]] * [[Klozapin]] * [[DHA-klozapin]] * [[Fluperlapin]] * [[Iloperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Norclozapin]]<!--Relatively strong--> * [[Norkvetiapin]] * [[Olanzapin]]<!--Relatively weak--> ([[olanzapin/fluoksetin|+fluoksetin]]) * [[Paliperidon]]<!--Relatively weak--> * [[KVetiapin]] * [[Risperidon]]<!--Relatively weak--> * [[Tefludazin]] * [[Zikronapin]] * [[Ziprasidon]] * [[Zotepin]] * ''Ostali'': [[Berupipam]] * [[Ekopipam]] * [[N-Ethoksikarbonil-2-etođoksi-1,2-dihidroquinolin|EEDQ]]<!--Irreversible--> * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[Odapipam]] * [[Perlapin]] * [[SCH-23390]] }} | grupa2 = [[D2-liki receptor|D<sub>2</sub>-like]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupastil = text-align:center; | grupa1 = Agonisti | podaci1 = * ''Adamantani'': [[Amantadin]] * [[Memantin]] * [[Rimantadin]] * ''Aminotetralini'': [[5-OH-DPAT]] * [[7-OH-DPAT]] * [[8-OH-PBZI]] * [[Rotigotin]] * [[UH-232]] * ''Ergolini'': [[Bromokriptini]] * [[Kabergolin]] * [[Hanoklavin]] * [[Dihidroergokriptin]] * [[Epikriptin]] * [[Ergokornin]] * [[Lergotrile]] * [[Lisurid]] * [[Dietilamidni lizegernbna kiselina|LSD]] * [[Pergolid]] * [[Tergurid]] * ''Dihidreksidinski derivati'': [[2-OH-NPA]] * [[Ciladopa]] * [[Dihidreksidin]] * [[Dinoksilin]] * [[N,N-Propildihidreksidin]] * ''Fenetilamini'': [[Dezoksiepinefrin|Deoksiepinefrine (N-methildopamin, epinin)]] * [[Dopeksamin]] * [[Etilevodopa]]<!--Prodrug--> * [[Ibopamin]] * [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA (levodopa)]]<!--Prodrug--> * [[Fenilalanin|<small>L</small>-Fenilalanin]]<!--Prodrug--> * [[Tyrozin|<small>L</small>-Tirozin]]<!--Prodrug--> * [[Melevodopa]]<!--Prodrug--> * [[XP21279]]<!--Prodrug--> * ''Atipski antipsihotici'': [[Alentemol|Alentemol (U-66444B)]] * [[Aripiprazole]] ([[aripiprazole/sertraline|+sertraline]]) * [[Aripiprazol lauroksil]] * [[Bifeprunoks]] * [[Brekspiprazol]] * [[Brilaroksazin]] * [[Kariprazin]] * [[F-15063]] * [[Lumateperon]] * [[Norklozapin]] * ''Ostali'': [[3-PPP]] * [[A-412997]] * [[ABT-670]] * [[ABT-724]] * [[Adrafinil]] * [[Aplindor]] * [[Apomorfin]] * [[Arketamin]] * [[Armodafinil]] * [[BP-897]] * [[Kaptodiam]] * [[CP-226,269]] * [[Dizocilpin]] * [[Esketamin]] * [[Flibanserin]] * [[Ketamine]] * [[Mesulergine]] * [[Modafinil]] * [[OSU-6162]] * [[Pardoprunoks]] * [[PD-128,907]] * [[PD-168,077]] * [[PF-219,061]] * [[PF-592,379]] * [[Fencyclidin]] * [[Piribedil]] * [[Pramipexol]] * [[Preklamol]] * [[Propilnorapomorfin]] * [[Pukatein]] * [[Kvuinagolid]] * [[Kvuineloran]] * [[Kvuinpiro]] * [[RDS-127]] * [[Ro10-5824]] * [[Ropinirol]] * [[Roxindole]] * [[Saliinorin A]] * [[SKF-83,959]]<!--Benzazepine derivative--> * [[Sumanirol]] * [[Talipeksol]] * [[Umespiron]] * [[WAY-100,635]] | grupa2 = Antagonisti | podaci2 = * ''Tipski antipsihotici'': [[Acepromazin]] * [[Acetofenazin]] * [[Azaperon]] * [[Benperidol]] * [[Bromperidol]] * [[Butaclamol]] * [[Butaperazin]] * [[Hloracizin]] * [[Hlorproetazin]] * [[Hlorpromazin]] * [[Chlorprothixene]] * [[Ciklindol]] * [[Klopentiksol]] * [[Klotiksamid]] * [[Klopimozid]] * [[Droperidol]] * [[Fluacizin]] * [[Fluanison]] * [[Flucindole]] * [[Fluotracen]] * [[Flupentiksol|Flupentiksol (flupentiksol)]]([[flupentiksol/melitracen|+melitracen]]) * [[Flufenazin]] * [[Fluprotiksen]] * [[Fluspirilen]] * [[Haloperidol]] * [[Homopipramol]] * [[Lenperon]] * [[Lejomepromazin|Levomepromazin (metotrimeprazin)]] * [[Levosulpirid]] * [[Loksapin]] * [[Mesoridazin]] * [[Moperon]] * [[Naranol]] * [[Nemonaprid]] * [[Penfluridol]] * [[Peratiepin]] * [[Perazin]] * [[Periciazin|Periciazin (periciazin)]] * [[Perfenazin]] ([[amitriptylin/perphenazin|+amitriptšlin]]) * [[Piflutiksol|Piflutiksol (piflutiksol)]] * [[Pimozid]] * [[Pipamperon]] * [[Preclamol]] * [[Prochlorperazin]] * [[Promazin]] * [[Protipendil]] * [[Spiperon|Spiperon (spiroperidol)]] * [[Sulforidazin]] * [[Sulpirid]] * [[Sultoprid]] * [[Teflutiksol]] * [[Tiopropazat]] * [[Tioproperazin]] * [[Tioridazin]] * [[Tiothiksen]] * [[Timiperon]] * [[Trifluoperazin]] ([[tranilcipromin/trifluoperazin|+tranilcipromin]]) * [[Triflupromazine]] * [[Trifluperidol]] * [[Zetidolin]] * [[Zuklopenthiksol]] * ''Atipični antipscđhotici'': [[Amisulprid]] * [[Asenapin]] * [[BL-1020]] * [[Blonanserin]] * [[Carpipramin]] * [[Cinuperon]] * [[Klokapramin]] * [[Klorotepin]] * [[Klotiapin|Clotiapin (klotiapin)]] * [[Klozapine+]] * [[Ciamemazin]] * [[DHA-clozapin]] * [[Diksyrazin]] * [[Elopiprazol]] * [[Flumezapine]] * [[Fluperlapineđ]] * [[Gevotrolin]] * [[Iloperidone]] * [[Lurazidon]] * [[Mazapertin]] * [[Melperoneđ]] * [[Molindon]] * [[Mosapramin]] * [[Ocaperidon]] * [[Olanzapin]] ([[klanzapin/fluoksaminketin|+fluoxetine]]) * [[Paliperidone]] * [[Perospiron]] * [[Piperacetazin]] * [[Pipotiazin]] * [[Piquindone]] * [[Quetiapin]] * [[Remoxiprid]] * [[Risperidon]] * [[Sertindol]] * [[Tefludazin]] * [[Tenilapin]] * [[Tiospiron]] * [[Veraliprid]] * [[Zicronapin]] * [[Ziprasidon]] * [[Zotepin]] * ''Antiemetici/gastroprokinetici/sedativi'': [[Aceprometazin]] * [[AS-8112]] * [[Alimemazin]] * [[Alizaprid]] * [[Benzquinamid]] * [[Bromopride]] * [[Keboprid]] * [[Deudomperidone]] * [[Domperidon]] * [[Eticloprid]] * [[Hydroxyzin]] * [[Itoprid]] * [[Metoclopramid]] * [[Metopimazin]] * [[Promethazin]] * [[Thiethylperazin]] * [[Trimethobenzamid]] * ''Antidepresivi'': [[Amoksapin]] * [[Nefazodon]] * [[Opipramol]] * [[Propiomazin]] * [[Trimipramin]] * ''aostali'': [[3-PPP]] * [[Alpiroprid]] * [[Azapride]]<!--Irreversible--> * [[Bromergurid]] * [[Bromocriptin]] * [[Buspiron]] * [[Desmethoxyfallyprid]] * [[N-Etoksikarbonil-2-etoxy-1,2-dihydroquinolin|EEDQ]]<!--Irreversible--> * [[F-15063]] * [[Fallyprid]] * [[Fananserin]] * [[Fenfluramin]] * [[Iodobenzamid]] * [[Isocorypalmin]] * [[L-741,626]] * [[L-745,870]] * [[Levofenfluramin]] * [[LEK-8829]] * [[Metergolin]] * [[Metitepin|Metitepin (metiotepin)]] * [[N-Metiilspiperon]] * [[Nafadotrid]] * [[Nuciferin]] * [[PNU-99,194]] * [[Pridopidin]] * [[Racloprid]] * [[Sarizotan]] * [[SB-277,011-A]] * [[Seridopidin]] * [[Sonepiprazol]] * [[Spiroxatrin]] * [[Stepholidin]] * [[SV-293]] * [[Tergurid]] * [[Tetrahidropalmatin]] * [[Tiaprid]] * [[UH-232]] * [[Yohimbin]] }} | ispod = * <small>'''''Također pogledati:''' [[Šablon:Receptor modulators|Receptor/signaling modulators]]''</small> * <small>''[[Šablon:Adrenergic receptor modulators|Adrenergics]]''</small> * <small>''[[Šablon:Serotonin receptor modulators|Serotonergics]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoamine reuptake inhibitors|Monoamine reuptake inhibitors]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoamine releasing agents|Monoamine releasing agents]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoamine metabolism modulators|Monoamine metabolism modulators]]''</small> * <small>''[[Šablon:Monoamine neurotoxins|Monoamine neurotoxins]]''</small> }} <noinclude> {{Collapsible option}} </noinclude> 2ljqniajdo9mfd1jn80xhn9p2ooe9kl Charles Dillon Perrine 0 485261 3713607 3379536 2025-06-10T20:55:27Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3713607 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Perrine.JPG|mini|Perrine]] '''Charles Dillon Perrine''' (28. jula 1867 – 21. juna 1951.) bio je američki [[astronom]] na [[Lick Observatory|Lick opservatoriju]] u Kaliforniji (1893-1909) koji se preselio u [[Cordoba, Argentina|Cordobu, Argentina,]] da prihvati poziciju direktora [[Argentinska nacionalna opservatorija|Argentinske nacionalne opservatorije]] (1909-1936). Opservatorija Cordoba pod Perrineovim vodstvom napravila je prve pokušaje da dokaže Ajnštajnovu teoriju relativnosti astronomskim posmatranjem skretanja svjetlosti zvijezda u blizini Sunca tokom pomračenja Sunca 10. oktobra 1912. u Cristini ([[Brazil]]) i pomračenja Sunca 21. augusta, 1914. u Feodosiji, Krim, Rusko carstvo. <ref>{{Cite journal|last=Perrine|first=Charles|date=1923|title=Contribution to the history of attempts to test the theory of relativity by means of astronomical observations|journal=Astronomische Nachrichten|volume=219|issue=5249|pages=281–284|doi=10.1002/asna.19232191706}}</ref> Kiša 1912. i oblaci 1914. spriječili su dobivanje rezultata.<ref>{{Cite book|last=Gates, S. James, Jr., and Cathie Pelletier|title=Proving Einstein Right: The Daring Expeditions That Changed How We Look at the Universe|date=2019|publisher=Public Affairs (Hachette Book Group)|isbn=9781541762251|edition=First|location=New York|page=63}}</ref> Godine 1897. dobio je [[Lalande Prize|Lalandeovu nagradu]] i zlatnu medalju od strane [[Francuska akademija nauka|Pariške akademije nauka koja se]] dodjeljuje svake godine ″osobi koja napravi najistaknutije zapažanje... za dalji napredak [[Astronomija|astronomije]], u [[Francuska|Francuskoj]] ili drugdje″. <ref>{{Cite journal|last=Schaeberle|first=J. M.|date=1898|title=Award of the Lalande Gold Medal to Assistant Professor C. D. Perrine, of the Lick Observatory|journal=Publications of the Astronomical Society of the Pacific|volume=10|issue=60|page=40}}</ref> Bio je predsjednik Astronomskog društva Pacifika 1902., <ref>{{Cite journal|last=Bobone|first=Jorge|date=1951|title=Dr. Charles Dillon Perrine|url=https://archive.org/details/sim_popular-astronomy_1951-08_59_7/page/388|journal=Popular Astronomy|volume=59|page=388}}</ref> <ref>{{Cite journal|last=Bobone|first=Jorge|date=Oct 1951|title=Charles D. Perrine|journal=Publications of the Astronomical Society of the Pacific|volume=63|issue=374|page=259|doi=10.1086/126390}}</ref> izabran je za saradnika [[Kraljevsko astronomsko društvo|Kraljevskog astronomskog društva]] 1904. <ref>{{Cite journal|last=Jones|first=H. Spencer|date=1952|title=Charles Dillon Perrine|url=https://archive.org/details/sim_monthly-notices-of-the-royal-astronomical-society_1952_112_3/page/274|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=112|issue=3|page=274|doi=10.1093/mnras/112.3.273}}</ref> i nagrađen je zlatnom medaljom Meksičkog astronomskog društva 1905. godine. Iste godine dobio je zvanje doktora nauka (počasnog) na koledžu Santa Clara (danas Univerzitet Santa Clara). <ref>{{Cite journal|last=Campbell|first=W. W.|date=April 10, 1909|title=Resignation of Astronomer Perrine|journal=Publications of the Astronomical Society of the Pacific|volume=21|issue=125|pages=86–87|doi=10.1086/121896|jstor=40693024}}</ref> U periodu 1904-05 otkrio je šesti i sedmi [[Jupiter|Jupiterov]] [[Prirodni satelit|mjesec]], danas poznate kao [[Himalija (satelit)|Himalija]] (3. decembra 1904.) i [[Elara (satelit)|Elara]] (21. februara 1905.) koristeći teleskopsku fotografiju (negativi staklene ploče) sa 36-inčnim Crossley reflektorom koji je bio nedavno rekonstruisan. U to vrijeme su jednostavno nazivani "Jupiter VI" i "Jupiter VII", a današnja imena su dobili 1975. <ref>{{Cite journal|last=Perrine|first=C. D.|date=1905|title=Discovery, Observations and Approximate Orbits of Two New Satellites of Jupiter|journal=Lick Observatory Bulletin|volume=3|issue=78|pages=129–131|doi=10.5479/ADS/bib/1905LicOB.3.129P}}</ref> Prva određena zapažanja Jupiterovih satelita (I - IV) su ona koje je objavio [[Galileo Galilei]] 1610. <ref>{{Cite book|last=Galilei, Galileo|first=Trans. by Albert Van Helden (ed.)|title=Sidereus Nuncius|date=1989|publisher=University of Chicago Press|isbn=0-226-27903-0|location=Chicago & London|pages=114–16}}</ref> Nisu otkriveni dodatni mjeseci sve dok E. E. Barnard nije posmatrao Amalteju (Jupiter V) 1892. <ref>{{Cite journal|last=Barnard|first=E. E.|date=1892|title=Discovery and Observation of a Fifth Satellite to Jupiter|journal=Astronomical Journal|volume=12|pages=81–85|doi=10.1086/101715}}</ref> == Komete koje je otkrio sam ili zajedno == * C/1895 W1 (Perrine) <ref name="Comets">{{Cite book|last=Kronk, Gary W.|title=Cometography: A Catalog of Comets|year=2003|isbn=978-0521585057|volume=vol. 2: 1800–1899|page=837|chapter=Comet Designation Index, years 1892–1899|chapter-url=https://books.google.com/books?id=5XXjVF8fuGkC&pg=PA837}}</ref> * C/1896 C1 (Perrine-Lamp) <ref name="Comets" /> * C/1896 V1 (Perrine) <ref name="Comets" /> * 18D/Perrine-Mrkos * C/1897 U1 (Perrine) <ref name="Comets" /> * C/1898 L2 (Perrine) <ref name="Comets" /> * C/1898 R1 (Perrine-Chofardet) <ref name="Comets" /> == Reference ==  {{Refspisak}} [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Francuske]] [[Kategorija:Umrli 1951.]] [[Kategorija:Rođeni 1867.]] dvrlxcmhoblb5ilof66mr1flq2kkp1f Saul Perlmutter 0 492926 3713658 3666061 2025-06-11T01:46:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713658 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | datum_rođenja = {{datum_rođenja|1959|09|22|mf=y}} | doktorski_studenti = <!--please insert--> | slika = Saul Perlmutter, PCAST Member (cropped).jpg }} '''Saul Perlmutter''' (rođen 22. septembra 1959.) je američki [[Astrofizika|astrofizičar]] u [[Lawrence Berkeley National Laboratory|Nacionalnoj laboratoriji Lawrence Berkeley]] i profesor fizike na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije, Berkeley]]. Član je i [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] i [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]],<ref>{{Cite web|url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Saul+Perlmutter&title=&subject=&subdiv=&mem=&year=&year-max=&dead=&keyword=&smode=advanced|title=APS Member History|website=search.amphilsoc.org|access-date=12. 3. 2021}}</ref> i izabran je za [[Član AAAS-a|člana]] [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] 2003. godine. Također je član [[Spisak članova Nacionalne akademije nauka (fizika)|Nacionalne akademije nauka]]. Perlmutter je podijelio [[Shaw Prize|Shaw nagradu za astronomiju]] 2006., [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku 2011.]] i nagradu za [[Nagrada za proboj u fundamentalnoj fizici|proboj u fundamentalnoj fizici]] 2015. s [[Brian P. Schmidt|Brianom P. Schmidtom]] i [[Adam Riess|Adamom Riessom]] za pružanje dokaza da se [[Ubrzavajući univerzum|širenje svemira ubrzava]]. Od 2021. godine je član [[Predsjedničko vijeće savjetnika za nauku i tehnologiju|Predsjedničkog savjetničkog vijeća za nauku i tehnologiju]] (PCAST).<ref>{{Cite web|url=https://www.whitehouse.gov/briefing-room/statements-releases/2021/09/22/president-biden-announces-members-of-presidents-council-of-advisors-on-science-and-technology/|title=President Biden Announces Members of President's Council of Advisors on Science and Technology|date=22. 9. 2021|website=whitehouse.gov|access-date=18. 8. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20211023/https://www.whitehouse.gov/briefing-room/statements-releases/2021/09/22/president-biden-announces-members-of-presidents-council-of-advisors-on-science-and-technology/|url-status=dead}}</ref> Saul Perlmutter je rođen kao jedno od troje djece u [[Aškenazi|aškenazi jevrejskoj]] porodici [[Daniel D. Perlmutter|Daniela D. Perlmuttera]], profesora emeritusa hemijskog i biomolekularnog inženjerstva na [[Univerzitet u Pensilvaniji|Univerzitetu Pennsylvania]], i Felice (Feige) D. Perlmutter (rođena Davidson), profesora emeritusa [[Temple University|Univerziteta Temple]] u Školi socijalne administracije.<ref>{{Cite web|url=http://www.cbe.seas.upenn.edu/about-people/faculty/profile-perlmutter.php|title=CBE Faculty – Daniel D. Perlmutter|website=upenn.edu}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://bulletin.brynmawr.edu/archways/gsswsr-august-2011/|title=Graduate School of Social Work and Social Research – Bryn Mawr Alumnae Bulletin|website=brynmawr.edu|access-date=5. 9. 2022|archive-date=30. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110930031939/http://bulletin.brynmawr.edu/archways/gsswsr-august-2011/|url-status=dead}}</ref> Njegov djed po majci, učitelj [[jidiš]]a Samuel Davidson (1903–1989), emigrirao je u [[Kanada|Kanadu]] (a zatim sa suprugom Chaikom Newman u [[New York City|New York]] ) iz [[Besarabija|besarabskog]] grada [[Floreşti, Moldavija|Floreşti]] 1919.<ref>{{Cite web|url=http://articles.philly.com/1989-12-05/news/26157213_1_yiddish-culture-yiddish-language-jewish-cultural-organization|title=Samuel Davidson; Led Yiddish Culture Revival|website=philly-archives|access-date=5. 9. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304042041/http://articles.philly.com/1989-12-05/news/26157213_1_yiddish-culture-yiddish-language-jewish-cultural-organization|url-status=dead}}</ref> Perlmutter je svoje djetinjstvo proveo u četvrti [[Mount Airy, Philadelphia|Mount Airy]] u [[Philadelphia|Filadelfiji]]. Išao je u školu u obližnjem [[Germantown, Philadelphia|Germantownu]]; prva [[Škola prijatelja u ulici Greene|Greene Street Friends School]] za osnovne razrede, a zatim [[Germantown Friends School]] za razrede od 7. do 12.<ref>{{Cite news|title=Astrophysicist with Philly roots awarded Nobel Prize|last=Tom Avril|url=http://articles.philly.com/2011-10-04/news/30242928_1_astrophysicist-adam-riess-elementary-grades|work=[[The Philadelphia Inquirer]]|date=4. 10. 2011|access-date=11. 10. 2011|archive-date=1. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151001213855/http://articles.philly.com/2011-10-04/news/30242928_1_astrophysicist-adam-riess-elementary-grades|url-status=dead}}</ref> Diplomirao je fiziku sa ''magna cum laude'' na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]] 1981., a doktorirao fiziku na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije, Berkli]], 1986. godine. Perlmutterova doktorska teza pod nazivom "Astrometrijska potraga za zvjezdanim pratiocem Sunca" <ref>{{Cite journal|last=Saul Perlmutter|year=1986|title=An Astrometric Search for a Stellar Companion to the Sun|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc1207884/|bibcode=1986PhDT........20P|doi=10.2172/6484337|osti=6484337}}</ref> opisuje razvoj i korištenje automatiziranog teleskopa za traženje kandidata [[Nemesis (zvijezda)|Nemesis]] pod [[Richard A. Muller|Richardom A. Mullerom]]. U isto vrijeme, koristio je ovaj teleskop za traženje Nemesisa i [[Supernova|supernovih]], što bi ga dovelo do njegovog nagrađivanog rada u kosmologiji.<ref name="SAprofile">{{cite magazine|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=discovering-a-dark-universe|magazine=[[Scientific American]]|title=Discovering a Dark Universe: A Q&A with Saul Perlmutter|author=David Appell|date=21. 4. 2008|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111116023019/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=discovering-a-dark-universe|archive-date=16. 11. 2011}}</ref> Perlmutter pripisuje ideju za automatsko pretraživanje supernove [[Luis Walter Alvarez|Luisu Alvarezu]], [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku|nobelovcu]] iz 1968. godine, koji je svoju ideju podijelio s Perlmutterovim istraživačkim savjetnikom.<ref name="SAprofile" /> [[Datoteka:Shaw2006astro.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1d/Shaw2006astro.jpg/200px-Shaw2006astro.jpg|mini|200x200piksel| Perlmutter, [[Adam Riess]] i [[Brian P. Schmidt]] su nagrađeni [[Shaw Prize|Shaw nagradom]] za astronomiju 2006. godine. Trio će kasnije biti nagrađen [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku|Nobelovom nagradom za fiziku 2011]] .]] == Reference == {{Refspisak|30em}}{{Nobelova nagrada za fiziku}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] 1fp7lssdbmkv9449tbtf7v66j0tv65f Spock 0 494379 3713611 3529296 2025-06-10T20:58:26Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|2|0 */ 3713611 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Spock | serija = [[Zvjezdane staze]] | slika = Leonard Nimoy as Spock 1967.jpg | prvo = "The Man Trap" (1966) <br/> ([[Zvjezdane staze: Originalna serija]]) | zadnje = | kreator = [[Gene Roddenberry]] | portretirao = [[Leonard Nimoy]] (1966–2013) <br/> [[Zachary Quinto]] (2009–2016) <br/> [[Ethan Peck]] (2019–sadašnjost) | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = | titula = Kadet <br/> Zastavnik <br/> Zapovjednik <br/> Kapetan <br/> Ambasador | porodica = Sarek (otac) <br/> Amanda Grayson (majka) <br/> Perrin (maćeha) <br/> Skon (djed) <br/> Solkar (pradjed) <br/> Sybok (polubrat) <br/> Michael Burnham (usvojena sestra) | supruga = T'Pring (zaručnica) <br/> Nyota Uhura (supruga) u rebootu | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Spock '''je izmišljeni lik u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] medijskoj [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]]. Prvobitno ga je igrao [[Leonard Nimoy]], a prvi put se pojavljuje u Zvjezdanim stazama služeći na brodu [[USS Enterprise]] kao [[oficir]] za nauku i prvi oficir (i [[James T. Kirk|Kirkov]] drugi oficir) i kasnije kao zapovjednik dvije iteracije broda. Spockovo mješovito ljudsko-vulkansko nasljeđe služi kao važan element zapleta u mnogim pojavljivanjima lika. Uz kapetana [[James T. Kirk|Jamesa T. Kirka]] ([[William Shatner]]) i dr. [[Leonard McCoy|Leonarda "Bones" McCoya]] (DeForest Kelley), on je jedan od tri centralna lika u originalnoj seriji [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]] i njenim filmovima. Nakon povlačenja iz aktivne dužnosti u Zvjezdanoj floti, Spock je služio kao ambasador Federacije, a kasnije se uključio u pokušaj da se spasi Romulus od supernove,<ref name="countdown">{{cite book|last=Mike Johnson and Tim Jones (writers), David Messina (artist)|title=Star Trek: Countdown|publisher=IDW Publishing|year=2009|isbn=978-1-60010-420-6|page=98}}</ref> što je dovelo do toga da proživi ostatak svog života u paralelnoj vremenskoj liniji. Spocka je glumio [[Leonard Nimoy|Nimoy]] u [[Zvjezdane staze: Originalna serija|originalnoj seriji]] Zvjezdanih staza, ''[[Zvjezdane staze: Animirana serija]]'', osam igranih filmova iz Zvjezdanih staza i dvodijelnoj epizodi [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|''Zvjezdanih staza: Sljedeća generacija'']]. Više glumaca je igralo lik od Nimoya u glavnom kontinuitetu Zvezdanih staza; najnoviji portret je [[Ethan Peck]], koji je igrao Spocka kao lik koji se ponavlja u drugoj sezoni ''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'' i ''[[Zvjezdane staze: Kratke Staze]]''. Peck je ponovio ulogu, ovog puta kao glavni lik, u ''[[Star Trek: Strange New Worlds]]'', koji djeluje i kao spin-off Discoveryja i kao nastavak originalne serije Zvjezdanih staza. Osim toga, [[Zachary Quinto]] je igrao alternativnu verziju Spocka u igranim filmovima [[Star Trek (film)|''Star Trek (2009)'']], ''[[Zvjezdane staze: U tami]]'' (2013) i ''[[Zvjezdane staze: S one strane]]'' (2016). Iako su ova tri filma smještena u gore spomenutu paralelnu vremensku liniju, Nimoy se pojavljuje u prva dva kao Spock na originalnoj vremenskoj liniji.<ref name="moviehole">{{cite web|url=https://moviehole.net/zachary-quinto-is-spock/|title=Zachary Quinto Is Spock|last=Weeks|first=Adam|date=25. 7. 2007|publisher=Moviehole.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026143046/https://moviehole.net/zachary-quinto-is-spock/|archive-date=29. 10. 2019|url-status=live|access-date=15. 8. 2021|df=mdy-all}}</ref> Osim u serijama i filmovima, Spock se također pojavio u brojnim romanima, stripovima i video igricama.<ref name="moviehole" /><ref name="Encyc">{{cite book|last1=Okuda|first1=Mike|title=The Star Trek Encyclopedia|title-link=The Star Trek Encyclopedia|last2=Okuda|first2=Denise|last3=Mirek|first3=Debbie|publisher=Pocket Books|year=1999|isbn=0-671-53609-5|author-link1=Michael Okuda|author-link2=Denise Okuda}}</ref> == Biografija == Spockova prošlost objašnjena je tokom nekoliko epizoda [[Zvjezdane staze: Originalna serija|''Zvjezdanih staza: Originalna serija'']], filma [[Star Trek (film)|''Zvjezdane staze iz 2009'']]. i epizode ''[[Zvjezdane staze: Animirana serija]]'' "Yesteryear" iz 2009. Spockovi roditelji su Vulkanac [[Sarek]] ([[Mark Lenard]]) i žene [[Amanda Grayson|Amande Grayson]] ([[Jane Wyatt]]). Spock je imao problematično djetinjstvo zbog svog miješanog porijekla. Punokrvna Vulkanska djeca su više puta maltretirala Spocka u svom rodnom svijetu kako bi podstakli emocije njegove ljudske prirode.<ref name="st2009">{{cite AV media|last1=Orci|first1=Roberto|last2=Kurtzman|first2=Alex|last3=Abrams|first3=J.J.|date=7. 4. 2009|title=Star Trek|medium=Motion picture|publisher=Paramount Pictures}}</ref><ref name="newmoviefits">{{cite web|url=http://trekmovie.com/2008/12/11/bob-orci-explains-how-the-new-star-trek-movie-fits-with-trek-canon-and-real-science/|title=EXCLUSIVE: Bob Orci Explains How The New Star Trek Movie Fits With Trek Canon (and Real Science)|last1=Pascale|first1=Anthony|date=11. 12. 2008|publisher=TrekMovie.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150330153411/http://trekmovie.com/2008/12/11/bob-orci-explains-how-the-new-star-trek-movie-fits-with-trek-canon-and-real-science/|archive-date=30. 3. 2015|url-status=live|access-date=17. 8. 2016}}</ref> Neko vrijeme je odrastao uz starijeg polubrata Syboka, sve dok stariji brat nije protjeran jer je odbacio logiku.<ref name="stV">{{cite AV media|last1=Loughery|first1=David|last2=Shatner|first2=William|last3=Bennett|first3=Harve|date=9. 6. 1989|title=Star Trek V: The Final Frontier|medium=Motion picture|publisher=Paramount Pictures}}</ref> U ''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'', otkriva se da Spock ima ljudsku, usvojenu sestru, Michael Burnham. Prema epizodi "Amok Time", Spock je bio zaručen za T'Pring (Arlene Martel) tokom njegovog djetinjstva.<ref name=amoktime>{{Cite episode |title=Amok Time |series=Star Trek: The Original Series |first=Theodore |last=Sturgeon |network=NBC |date=15. 9. 1967 |season=2 |number=1 }}</ref> Sarek je podržao Spockovo obrazovanje u nauci i zahtjev za upis na Vulkansku akademiju nauke, kao što je spomenuto u "Putovanju u Babilon".<ref name="journey2babel">{{Cite episode|title=Journey to Babel|series=Star Trek: The Original Series|first=D.C.|last=Fontana|network=NBC|date=17. 11. 1967|season=2|number=10}}</ref> U filmu Zvjezdane staze iz 2009. godine, Spock odbija prijem u Vulkansku akademiju nauke na osnovu toga da oni nikada ne bi u potpunosti prihvatili nekoga ko je samo napola Vulkanac. Iako je ovaj film postavio Kelvinovu vremensku scenu u ovom i kasnijim filmovima, pisac Roberto Orci izjavio je da smatra da na radnje nisu utjecale promjene u ovoj vremenskoj liniji i da bi se na isti način dogodile prije [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]].<ref name="st2009" /><ref name="newmoviefits" /> Budući da Spock nije ušao u VAN i umjesto toga je želio da se pridruži Zvjezdanoj floti, nije razgovarao sa svojim ocem sljedećih 18 godina.<ref name="journey2babel" /> == Pojavljivanja == === Orginalna serija === ==== "Kavez" i prva sezona ==== Spock se pojavio kao oficir za nauku na [[USS Enterprise]]u u prvom pilotu serije, "''Kavez''". To u to vrijeme nije bilo prikazano na televiziji, ali su događaji iz epizode prikazani u dvodijelnoj epizodi "The Menagerie" prve sezone, a opisano je i Spockovih prethodnih 11 godina službe na Enterpriseu.<ref name="tormenagerie">{{cite web|last1=DeCandido|first1=Keith|author-link1=Keith DeCandido|title=Star Trek The Original Series: "The Menagerie" Parts 1 & 2|url=http://www.tor.com/2015/06/23/star-trek-the-original-series-the-menagerie-parts-1-2/|publisher=Tor.com|access-date=17. 8. 2016|date=23. 6. 2015|archive-date=5. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160805184602/http://www.tor.com/2015/06/23/star-trek-the-original-series-the-menagerie-parts-1-2/|url-status=live}}</ref> Spock je bio jedan od članova gostujućeg tima koji se pridružio kapetanu [[Christopher Pike|Christopheru Pikeu]] ([[Jeffrey Hunter]]) na misiji na Talos IV kako bi istražili poziv u pomoć.<ref name=cage>{{Cite episode |title=The Cage |series=Star Trek: The Original Series |first=Gene |last=Roddenberry |network=NBC |date=7. 11. 1988 }}</ref> Spock se pojavio u drugom pilotu, "Where No Man Has Gone Before", ali je ovaj emitovan u početku kao treća epizoda.<ref name="torwhere">{{cite web|last1=DeCandido|first1=Keith|author-link1=Keith DeCandido|title=Star Trek The Original Series Rewatch: "Where No Man Has Gone Before"|url=http://www.tor.com/2015/03/11/star-trek-the-original-series-rewatch-qwhere-no-man-has-gone-beforeq/|publisher=Tor.com|access-date=17. 8. 2016|date=11. 3. 2015|archive-date=15. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160915213646/http://www.tor.com/2015/03/11/star-trek-the-original-series-rewatch-qwhere-no-man-has-gone-beforeq/|url-status=live}}</ref> Tokom događaja ovog pilota, Spock je postao zabrinut zbog rizika za brod koji je predstavljao poručnik Gary Mitchell (Gary Lockwood) i predložio moguća rješenja kapetanu [[James T. Kirk|Jamesu T. Kirku]] ([[William Shatner]]).<ref name=where>{{Cite episode |title=Where No Man Has Gone Before |series=Star Trek: The Original Series |first=Samuel A. |last=Peeples |network=NBC |date=22. 9. 1966 |season=1 |number=3 }}</ref> Najranije pojavljivanje Spocka u seriji kada je emitovana bila je "Zamka za čovjeka", prva takva epizoda. Kada treba da nokautira zlu verziju Kirka u "''The Enemy Within''", on koristi vulkansko štipanje živca. Spock i glavni inženjer [[Montgomery Scott|Montgomery "Scotty" Scott]] ([[James Doohan]]) rade zajedno kako bi ponovo spojili dobru i zlu verziju Kapetana, koji su razdvojeni nakon nesreće u transporteru.<ref name="enemy">{{Cite episode|title=The Enemy Within|series=Star Trek: The Original Series|first=Richard|last=Matheson|network=NBC|date=6. 10. 1966|season=1|number=5}}</ref> Tokom "Mirija", on se otkriva kao jedini član grupe za iskrcavanje koji je imun na fizičke efekte bolesti koja pogađa odrasle ljude na planeti. Međutim, shvaća da je vjerovatno nosilac i da bi mogao zaraziti Enterprise ako bi se vratio. Doktor [[Leonard McCoy]] (DeForest Kelley) uspijeva smisliti lijek, omogućavajući timu da se vrati na brod.<ref name="miri">{{Cite episode|title=Miri|series=Star Trek: The Original Series|first=Adrian|last=Spies|network=NBC|date=27. 10. 1966|season=1|number=8}}</ref> Kada Simon van Gelder uđe na most naoružan fazerom u "Bodežu uma", Spock ga savladava štipanjem živaca. Kasnije vodi spajanje umova s ​​van Gelderom u sklopu istrage o aktivnostima obližnje kolonije. Nakon što se napajanje energijom kolonije isključi, a zaštitno polje padne, Spock vodi tim da spasi Kirka.<ref name=dagger>{{Cite episode |title=Dagger of the Mind |series=Star Trek: The Original Series |first=S. |last=Bar-David|network=NBC |date=3. 11. 1966 |season=1 |number=9 }}</ref> Spock se ponovo ujedinjuje s Christopherom Pikeom ([[Sean Kenney]]) u "The Menagerie". Pike je unapređen u kapetana flote, ali je doživio nesreću, što je rezultiralo teškim opekotinama i time da je vezan za invalidska kolica, te ograničavajući njegovu komunikaciju na da/ne odgovore putem uređaja spojenog na njegove moždane valove. Spock diže pobunu i upućuje brod da otputuje na Talos IV, zabranjenu planetu. Kirku, Pikeu i komodoru Joseu I. Mendezu (Malachi Throne) prepričava događaje iz "Kaveza" pred sudom. Kako Enterprise stiže na planetu, otkriva se da je Mendez talozijanska iluzija. U isto vrijeme, pravi Mendez komunicira iz Zvjezdane flote, dajući dozvolu da Pike bude transportovan na planetu, a sve optužbe protiv Spocka su odbačene.<ref name="dagger" /> Dok je Enterprise ugrožen u "Balansu terora", poručnik Stajls (Pol Komi) optužuje Spocka da zna više o Romulancima nego što priznaje kada se otkrije kako Romulanci izgledaju. Spock pretpostavlja da su oni izdanak rase Vulkana. On spašava Enterprise i pritom spašava život Stilesa.<ref>{{Cite episode|title=Balance of Terror|series=Star Trek: The Original Series|first=Paul|last=Schneider|network=NBC|date=15. 12. 1966|season=1|number=14}}</ref> Spock predvodi desantnu grupu šatla Galileo u "The Galileo Seven", koji je oštećen i skrenuo sa kursa i sleće na planetu Bik II. Poručnik Boma ([[Don Marshall]]) kritizira Spockovu fascinaciju oružjem domorodaca nakon smrti poručnika Latimera ([[Rees Vaughn]]) od njihove ruke. Nakon što Scotty koristi agregate fazera tima da opskrbi s dovoljno energije kako bi vratio oštećeni šatl u orbitu, Spock odlučuje baciti i zapaliti preostalo gorivo kako bi privukao pažnju Enterprisea. Procedura je uspjela i posada šatla je spašena.<ref>{{Cite episode|title=The Galileo Seven|series=Star Trek: The Original Series|first1=Oliver|first2=S.|last1=Crawford|last2=Bar-David|network=NBC|date=5. 1. 1967|season=1|number=16}}</ref> ==== Druga i treća sezona ==== U premijernoj epizodi druge sezone, "Vrijeme Amok", Spock počinje da pati od Pon farr, vulkanske krvne groznice, i mora proći ritualno parenje u narednih osam dana ili će umrijeti. Kirk ignoriše naredbe Zvjezdane flote i vodi Enterprise na Vulkan kako bi Spock mogao proći ritual parenja. Kada stignu, ponovo se ujedinjuje sa T'Pring ([[Arlene Martel]]), koja bi rađe bila sa Stonom ([[Lawrence Montaigne]]), punokrvnim vulkancem. Umjesto toga, ona zahtijeva ritualnu borbu Lal-if-fee, a za svog prvaka bira Kirka, koji nesvjesno pristaje na borbu do smrti sa Spockom. McCoy uvjerava T'Paua ([[Celia Lovsky]]) da mu dopusti da Kirku ubrizga nešto kako bi ublažio probleme s Vulkanovom rijeđom atmosferom i što bi učinilo borbu poštenijom. Borba počinje, a Spock preuzima prednost, hvala Kirka oko vrata i ubija ga. McCoy naređuje hitan transport direktno u bolnicu, dok T'Pring Spocku govori da je sve to bila igra logike koja bi joj omogućila da bude sa Stonnom bez obzira na ishod. Ne osjećajući više posljedice Pon farra, Spock se vraća na Enterprise gdje otkriva da je McCoy ubrizgao Kirku paralizirajući agens koji je samo simulirao smrt i da je kapetan još uvijek živ.<ref name="amoktime" /> Tokom susreta sa svemirskom sondom Nomad u "The Changeling", Spock vrši spajanje uma sa mašinom. Kirk zaustavlja spajanje kada shvati da se Spockova ličnost počinje mijenjati kontaktom.<ref>{{Cite episode|title=The Changeling|series=Star Trek: The Original Series|first=John Meredyth|last=Lucas|network=NBC|date=29. 9. 1967|season=2|number=1}}</ref> Nakon nesreće u transporteru koja transportuje Kirka, McCoya, Uhuru i Scottyja u Mirror Universe i zamjenjuje ih sa svojim kolegama u epizodi "Mirror, Mirror", oni nailaze na drugačiju verziju Spocka. Ovaj Spock sa bradom, postaje sumnjičav prema aktivnostima iznenadno zamijenjenog osoblja i prema naređenju Zvjezdane flote, pokušava da ubije Kirka. Mirror-Spock je onesviješten, a McCoy ga liječi dok ostali odlaze do transportera kako bi pokušali da se vrate u svoj univerzum. Spok se budi i radi spajanje uma sa McCoyem kako bi otkrio zašto ga Kirk nije ubio. Otkrivši šta se dogodilo, pristaje im pomoći da se vrate i dok upravlja transporterom, Kirk ga preklinje da preuzme kontrolu i spasi ne samo brod već i svoje Teransko carstvo od implozije uzrokovane od strane tiranina. Promjena je još jednom uspješna, a članovi posade se vraćaju u svoje univerzume.<ref>{{Cite episode|title=Mirror, Mirror|series=Star Trek: The Original Series|first=Jerome|last=Bixby|network=NBC|date=6. 10. 1967|season=2|number=4}}</ref> === Zvjezdane staze: Igrani film i filmski serijal === Na početku filma ''[[Zvjezdane staze: Igrani film]]'' (1979), Spock više nije u Zvjezdanoj floti, nakon što je dao ostavku i vratio se kući kako bi se bavio vulkanskom disciplinom Kolinahr. Spock nije u stanju da završi ritual Kolinahr nakon što je osjetio dolazak V'gera i ponovo se pridružuje Zvjezdanoj floti kako bi pomogao posadi Enterprisea u njihovoj misiji.<ref name="Encyc" /> Spok, unaprijeđen u kapetana, komanduje Enterpriseom na početku ''[[Zvjezdane staze II: Khanov bijes]]'' (1982).<ref name="Encyc" /> Na kraju filma, on prenosi svoju "katru" – zbir svojih sjećanja i iskustva – na McCoya, a zatim se žrtvuje kako bi spasio brod i njegovu posadu od Khan Noonien Singha (Ricardo Montalbán).<ref name="Encyc" /> Nastavak, ''[[Zvjezdane staze III: Potraga za Spockom]]'' (1984), fokusira se na potragu njegovih članova posade da vrate Spockovo tijelo, te po dolasku na planetu saznaju da je on uskrsnuo pomoću Genesis matrice nakon što je sletio na planetu na kraju prethodnog filma. Na kraju filma, Spockovo oživljeno tijelo se ponovo ujedinjuje sa njegovom katrom.<ref name="Encyc" /> Spock se sljedeći put pojavljuje u ''[[Zvjezdane staze IV: Putovanje kući]]'' (1986), koji prikazuje njegov oporavak od posljedica uskrsnuća. U poslednjoj sceni filma, pridružuje se posadi novouređenog USS Enterprise-A pod Kirkovom komandom.<ref name="Encyc" /> U ''[[Zvjezdane staze V: Krajnja granica]]'' (1989), Spock i Enterprise posada se suočavaju sa odmetnikom Sybokom, Spockovim polubratom.<ref name="Encyc" /> ''[[Zvjezdane staze VI: Neotkrivena zemlja]]'' (1991) ponovo ujedinjuje posadu Enterprisea u misiji da spriječavanja rata između Federacije i Klingonskog carstva. Spock služi kao specijalni izaslanik za posredovanje u miru s Klingoncima nakon što je prirodna katastrofa uništila njihov matični svijet. === Zvjezdane staze: Sljedeća generacija === Nakon perioda u kojem je produkcijski tim izbjegavao spominjanje nekih aspekata [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]],<ref name=":0">{{Cite book|last=Reeves-Stevens|first=Judith|url=https://www.worldcat.org/oclc/40167426|title=Star Trek, the next generation--the continuing mission : a tenth anniversary tribute|date=1998|publisher=Pocket Books|others=Garfield Reeves-Stevens|isbn=0-671-02559-7|location=New York|p=119|oclc=40167426}}</ref> Spock je spomenut u ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]'' u epizodi "Sarek" (1990).<ref>{{Cite book |last= Nemecek|first=Larry|url=https://www.worldcat.org/oclc/51870162|title=The Star trek, the next generation companion|date=2003|publisher=Pocket Books |p=127 |isbn=0-7434-5798-6|location=New York|oclc=51870162}}</ref> Izvršni producent Michael Piller kasnije je opisao ovaj čin kao "proboj koji nam je omogućio da otvorimo vrata, da počnemo prihvatati našu prošlost".<ref name=":0"/> Spock se pojavljuje u "Unification" (1991), dvodijelnoj epizodi ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]''. Smještena 75 godina nakon događaja u ''[[Zvjezdane staze VI: Neotkrivena zemlja]]'', epizoda se fokusira na pokušaj ambasadora Federacije Spocka da ponovo ujedini romulance sa njihovom braćom vulkancima. Snimanje filma preklapalo se s produkcijom ove epizode, a epizoda se odnosi na Spockovu ulogu u filmu. Dok Spockova početna kampanja ujedinjenja ne uspijeva, on odlučuje ostati na Romulu u tajnosti kako bi pomogao pokretu. === Reboot filmovi === ==== Zvjezdane staze (2009) ==== Spockovo sljedeće pojavljivanje u franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]] je film iz 2009. Nimoy je dobio pravo odobrenja za Spockov kasting i podržao je [[Zachary Quinto|Quintoa]] da dobije ulogu.<ref>John Hiscock, "''Star Trek'': J. J. Abrams Interview [2009]", in Brent Dunham, ed., ''J. J. Abrams: Interviews'' (Jackson: Univ. Press of Mississippi, 2018), 41-43. {{ISBN|9781496820457}} and online at books.google.com/books?id=-fl0DwAAQBAJ&pg=PA41</ref> U flešbeku filma (smješten 19 godina nakon događaja "Ujedinjenja", i kao što je prikazano u komičnom mini stripu ''Star Trek: Countdown''<ref name="countdown" />), ambasador Spock (Nimoy) obećava romulancima da će koristiti vulkansku tehnologiju da ih spasi od [[Supernova|supernove]] koja prijeti da uništi njihovo Carstvo. On upravlja naprednim brodom opremljenim crvenom materijom, moćnom tvari koja može stvoriti umjetne [[Crna rupa|crne rupe]]. Misija je samo djelimično uspješna, a nakon toga Spocka u prošlost progoni Nero ([[Eric Bana]]), Romulanac izluđen gubitkom svog matičnog svijeta i porodice, pokrećući događaje iz filma. U uvodnom činu filma, Neronov brod se pojavljuje 2233. godine i kroz interakciju sa stanovnicima nehotice stvara "alternativni, paralelni univerzum Zvjezdanih staza.<ref name="bglobe1">{{cite news|url=http://www.boston.com/ae/movies/articles/2009/05/05/a_fresh_frontier/|title=Star Trek|work=The Boston Globe|access-date=6. 5. 2009|date=5. 5. 2009|first=Ty|last=Burr|archive-date=30. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150130041629/http://www.boston.com/ae/movies/articles/2009/05/05/a_fresh_frontier/|url-status=live}}</ref><ref name="ewcover4">{{cite magazine|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20233502,00.html|magazine=Entertainment Weekly|title='Star Trek': New Movie, New Vision|access-date=21. 1. 2009|page=4|first=Jeff|last=Jensen|date=18. 10. 2008|archive-date=4. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081104040237/http://www.ew.com/ew/article/0,,20233502,00.html|url-status=live}}</ref> Dvadeset pet godina kasnije u novoj stvarnosti, Spockov brod se pojavljuje, a Nero hvata njega i crvenu materiju. Nasukan u alternativnoj prošlosti, glavna verzija Spocka pomaže alternativnoj, mlađoj verziji njega i Kirka ([[Zachary Quinto]] i [[Chris Pine]], redom) da osujete Neronov pokušaj da uništi Federaciju. U filmu se pojavljuje i [[Jacob Kogan]] u nekoliko scena koje prikazuju Spockovo djetinjstvo, uključujući njegovo zlostavljanje od strane druge vulkanske djece zbog njegovog poluljudskog porijekla i njegov odnos sa roditeljima ([[Ben Cross]] i [[Winona Ryder]]). Film također prikazuje Kirkove i Spokove početne sukobe na Akademiji Zvjezdane flote i postepeni razvoj njihovog prijateljstva zasnovanog na zajedničkom međusobnom poštovanju,<ref name="bglobe1" /> kako stariji Spock naziva "... prijateljstvo koje će ih oboje definirati na načine na koje još uvijek ne mogu shvati."<ref name="2009film">{{Cite video|people=Abrams, J.J. (Director)|title=Star Trek|medium=Film|publisher=Paramount Pictures|location=United States|date=2009}}</ref> Velika promjena u karakterizaciji u odnosu na primarnu vremensku liniju je alternativno Spockov odnos sa zamjenskom Uhurom (Zoe Saldana), njegovom bivšom učenicom. Na kraju filma, mladi Spok odlučuje da ostane u Zvjezdanoj floti, dok njegov stariji ostaje u izmijenjenom svemiru kako bi pomogao nekolicini preživjelih vulkanskih izbjeglica, jer je Nero uništio Vulkan, Spokovu matičnu planetu. ==== Zvjezdane staze: U tami (2013) ==== U ''[[Zvjezdane staze: U tami]]'', Spock Prime je opisan kako živi na 'Novom Vulkanu' dok mlađi Spok ostaje na Enterpriseu boreći se s gubitkom svog matičnog svijeta, kao i sa svojim vezama sa [[Nyota Uhura|Uhurom]] i [[James T. Kirk|Jamesom T. Kirkom]]. Spock zamalo gine štiteći planetu od aktivnog vulkana, ali Kirk krši [[Primarna direktiva (Zvjezdane staze)|Primarnu direktivu]] i spašava ga. Spock Prime je kontaktirao Spocka na Enterpriseu, kako bi saznao detalje o Khanu. Spock Prime u početku podseća svog alternativnog sebe da se neće miješati u događaje na alternativnoj vremenskoj liniji. S obzirom na to, on zatim obavještava Spocka da je Khan bio opasan čovjek i najveća prijetnja s kojom se Enterprise ikada suočio u njegovoj vlastitoj vremenskoj liniji, te upozorava da je vjerovatno jednako opasan i u Spockovoj alternativnoj vremenskoj liniji. Na pitanje da li je Khan poražen, Spock Prime odgovara da je na kraju poražen, ali uz veliku cijenu (odnosno na događaje u filmu ''[[Zvjezdane staze II: Khanov bijes]]''). Kada Kirk bude otrovan radijacijom i umre ispred Spocka (transponovana paralela događaja u glavnoj vremenskoj liniji gdje Spock umire ispred Kirka), bijesni i osvetoljubivi Spock pokušava ubiti Khana kako bi osvetio Kirka prije nego što ga Uhura obavijesti da Khanova regenerativna krv može oživjeti Kirka. Skoro godinu dana kasnije, Spock ostaje Kirkov glavni oficir za nauku i zamjenik dok Enterprise odlazi na svoju prvu petogodišnju misiju istraživanja dubokog svemira. U tami je Nimoyev posljednji nastup kao Spock Prime, kao i posljednja uloga u njegovoj karijeri. Umro je 2015. godine, malo prije nego što je počela produkcija [[Zvjezdane staze: S one strane]]. ==== Zvjezdane staze: S one strane (2016) ==== U filmu Spock prima vijest da je ambasador Spock (Spock Prime) umro. Pogođen ovim, Spock kasnije kaže McCoyu da namjerava napustiti Zvjezdanu flotu kako bi nastavio ambasadorov rad na Novom Vulkanu. Na kraju filma, Spock dobija kutiju u kojoj se nalaze neke od ličnih stvari ambasadora Spoka, i razmišljajući o fotografiji starije posade Enterprisea iz originalne vremenske linije serije, odlučuje da ostane u Zvjezdanoj floti. === Zvjezdane staze: Discovery === U augustu 2018. godine najavljeno je da će se [[Ethan Peck]] pridružiti ekipi [[Zvjezdane staze: Discovery|Zvjezdanih staza: Discovery]] kao Spock u drugoj sezoni serije,<ref name="peckio9">{{cite web|url=https://io9.gizmodo.com/star-trek-discoverys-young-spock-will-be-played-by-eth-1828334110|title=Star Trek: Discovery's Young Spock Will Be Played By Ethan Peck in Season 2|last1=Whitbrook|first1=James|date=14. 8. 2018|website=[[io9]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180814212951/https://io9.gizmodo.com/star-trek-discoverys-young-spock-will-be-played-by-eth-1828334110|archive-date=14. 8. 2018|url-status=live|access-date=14. 8. 2018}}</ref> prikazujući Spocka mlađeg od [[Leonard Nimoy|Nimoyeve]] i [[Zachary Quinto|Quintove]] izvedbe lika, obzirom da je radnja Discoveryja događa nekoliko godina prije Orginalne serije i filmova Kelvinove vremenske linije. Od njegovog pojavljivanja na Discoveryju, Spock je poručnik, koji služi pod kapetanom [[Christopher Pike|Christopherom Pikeom]] na Enterpriseu. Zbog traume koju je Spok pretrpio zbog svojih vizija "Crvenog anđela", on je na odsustvu sa Enterprisea i pod psihijatrijskom je njegom. Njegova usvojena sestra Michael Burnham pokušava mu pomoći u oporavku. Uvod u epizodu druge sezone "Ako sjećanje služi" koristi arhivske snimke Nimoya kao Spocka iz neemitirane pilot epizode "Kavez", a epizoda treće sezone "Unification III" koristi arhivske snimke Nimoya ponovo iz ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija]]'' epizode "Unification II". Potonje pojavljivanje je holografski snimak iz zapisa [[Jean-Luc Picard]]a, a prikazano je [[Michael Burnham|Michaelu Burnhamu]] nakon što ona otputuje u 31. vijek, vrijeme u kojem se Romulanci i Vulkanci sjećaju ambasadora Spocka kao uzroka njihovog ponovnog ujedinjenja na planeta Ni'Var, novoimenovani Vulkan. === Zvjezdane staze: Strange New Worlds === U maju 2020. godine najavljeno je da će se Spock ([[Ethan Peck]]) vratiti u seriji Zvjezdane staze: Strange New Worlds zajedno s kapetanom Pikeom (Anson Mount) i brojem jedan [[Una Chin-Riley]] ([[Rebecca Romjin]]).<ref>{{Cite web|url=https://social.techcrunch.com/2020/05/15/star-trek-strange-new-worlds/|title=CBS All Access greenlights 'Strange New Worlds,' a new Star Trek series about Pike and Spock|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=19. 8. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.startrek.com/startrek/view/series/TOS/character/1112508.html Spock] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222052808/http://www.startrek.com/startrek/view/series/TOS/character/1112508.html|date=22. 12. 2008}} na ''[[StarTrek.com]]'' {{Zvjezdane staze: Originalna serija}} {{Zvjezdane staze: Animirana serija}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] nvjc2cegkrhry1j8y5o73w9ulbsup0m Vrijeme ponovnog punjenja kapilara 0 494856 3713626 3473607 2025-06-10T21:07:11Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3713626 wikitext text/x-wiki [[Slika:Assess capillary refill.jpg|thumb|Osoba pokazuje na lutki kako procijeniti vrijeme punjenja kapilara (CRT) <ref>{{Cite book|last=Doyle|first=Glynda Rees|last2=McCutcheon|first2=Jodie Anita|date=23. 11. 2015|chapter=2.7 Focused Assessments|url=https://opentextbc.ca/clinicalskills/chapter/2-5-focussed-respiratory-assessment/|title=Clinical Procedures for Safer Patient Care|language=en}}</ref>]] '''Vrijeme ponovnog punjenja kapilara''' ('''CRT''') je definirano kao vrijeme potrebno da se boja vrati u vanjski [[kapilarni sloj]] nakon primjene pritiska da izazove [[blanširanje]].<ref name="King 111–116">{{cite journal|last=King|first=D|author2=Morton, R |author3=Bevan, C |title=How to use capillary refill time|journal=Archives of Disease in Childhood: Education and Practice Edition|date=Nov 13, 2013|pmid=24227793|doi=10.1136/archdischild-2013-305198|volume=99|issue=3|pages=111–116}}</ref> Može se izmjeriti držanjem ruke iznad nivoa srca i pritiskanjem mehkih jastučića prsta ili nokta dok ne pobijeli, a zatim zabilježiti vrijeme potrebno da se boja vrati nakon što se pritisak oslobodi.<ref name="scripps">{{Cite web |url=http://www.scripps.org/articles/2748-capillary-nail-refill-test |title=Capillary nail refill test |access-date=21. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924095548/http://www.scripps.org/articles/2748-capillary-nail-refill-test |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> Kod ljudi, CRT duži od tri sekunde ukazuje na smanjenu perifernu [[perfuzija|perfuziju]] i može ukazivati na kardiovaskularnu ili respiratornu disfunkciju.<ref name=":0">{{Cite book|last=Doyle|first=Glynda Rees|last2=McCutcheon|first2=Jodie Anita|date=23. 11. 2015|chapter=Appendix 1: Glossary|title=Clinical Procedures for Safer Patient Care|url=https://opentextbc.ca/clinicalskills/back-matter/appendix/|language=en}}</ref> ==Procjena== === Kod odraslih === CRT se može meriti pritiskom na jastučić ručnog ili nožnog prsta u trajanju od 5-10 sekundi.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Cooke|first=R.|date=1. 7. 2014|title=The Lewis-Prusik test. Time to say goodbye to an old friend?|url=https://academic.oup.com/occmed/article-lookup/doi/10.1093/occmed/kqu055|journal=Occupational Medicine|language=en|volume=64|issue=5|pages=312–313|doi=10.1093/occmed/kqu055|issn=0962-7480}}</ref> Postao je popularan 1980-ih kada je Champion et al. predložio da se CRT kraći od 2 sekunde smatra normalnim i uključi CRT u ocjenu traume.<ref>Champion HR, Sacco WJ, Hannan DS, Lepper RL, Atzinger ES, Copes WS, Prall RH. Assessment of injury severity: the triage index. Crit Care Med. 1980 Apr;8(4):201-8. doi: 10.1097/00003246-198004000-00001. PMID 7357873.</ref> Vrijednost od 2 sekunde za normalno CRT koju je predložio dr Champion proizvoljno je odabrala njegova medicinska sestra, a naknadno nisu pronađeni dokazi koji podržavaju tu vrijednost.<ref>Baraff LJ. Capillary refill: is it a useful clinical sign? Pediatrics. 1993 Nov;92(5):723-4. PMID 8414865.</ref> Pokazalo se da na CRT utiču [[temperatura]] okoline, godine, [[spol]], anatomsko testiranje i uslovi osvetljenja.<ref>Schriger DL, Baraff L. Defining normal capillary refill: variation with age, sex, and temperature. Ann Emerg Med. 1988;17(9):932-5.</ref><ref>Anderson B, Kelly AM, Kerr D, Clooney M, Jolley D. Impact of patient and environmental factors on capillary refill time in adults. Am J Emerg Med. 2008;26(1):62-5.</ref> Najpouzdanije i najprimenljivije mesto za CRT testiranje je '''pulpa prsta''' <u>(ne na noktu)</u>, a '''granična vrednost za normalni CRT treba da bude 3 sekunde ''', <u>ne 2 sekunde</u>.<ref>Monteerarat Yuwarat, Limthongthang Roongsak, Laohaprasitiporn Panai, Vathana Torpon. Reliability of capillary refill time for evaluation of tissue perfusion in simulated vascular occluded limbs. ''Eur J Trauma Emerg Surg'' (2021). [https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00068-020-01594-9] <nowiki>https://doi.org/10.1007/s00068-020-01594-9</nowiki></ref> Za procjenu [[šok]]a korisniji je '''centralni CRT''', koji se radi procjenom vremena punjenja [[kapilar]]a na [[grudna kost|prsnoj kosti]], umjesto '''CRT CRT'''.<ref name=":1"/> === Kod dojenčadi === Kod novorođenčadi [[dojenčad]]i, vrijeme punjenja kapilara može se izmjeriti pritiskom na [[grudna kost|grudnu kost]] u trajanju od pet sekundi, prstom ili palcem i zabilježiti vrijeme potrebno da se boja vrati nakon što se pritisak oslobodi (centralni CRT). Gornja normalna granica za punjenje kapilara kod novorođenčadi je 3 sekunde.<ref>{{cite journal |author1=Krzysztof S Strozik |author2=Clarissa H Pieper |author3=Jacques Roller |title=Capillary refilling time in newborn babies: normal values |issue=3 | date=13. 1. 1997 | doi=10.1136/fn.76.3.F193 | url= | volume=76 | journal=Archives of Disease in Childhood: Fetal and Neonatal Edition | pages=F193–F196|pmc=1720653 | pmid=9175951}}</ref> Vrijeme punjenja kapilara također se može procijeniti kod životinja pritiskom na njihove [[desni]] za razliku od grudne kosti koja je uglavnom prekrivena krznom ili nepristupačna. Produženo vrijeme punjenja kapilara može biti znak [[šok]]a, a također može ukazivati na dehidraciju i može biti znak denga hemoragijske [[groznica|groznice]] i [[perfuzija|smanjene periferne perfuzije]].<ref>{{ cite web| url=https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003394.htm| author= David C. Dugdale, III, MD| title=Capillary nail refill test|date=7. 5. 2009 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Produženo vrijeme punjenja kapilara također može ukazivati na [[bolest perifernih arterija]].<ref name="scripps"/> Općenito je prihvaćeno da na test utiču mnogi različiti vanjski faktori i stoga se na njega ne treba oslanjati kao na univerzalnu dijagnostičku mjeru. .<ref name="King 111–116"/> === Kod životinja === Vrijeme punjenja kapilara također se koristi u veterinarskoj medicini. [[Životinja]] bi trebala imati vrijeme punjenja kapilara manje od 1 do 1,75 sekunde. Budući da životinje imaju [[krzno]], za testiranje vremena punjenja kapilara obično se koriste [[desni]].<ref>{{Cite journal|last=Stephen J. Hernandez-Divers|first=BVetMed|date=30. 3. 2015|title=World Small Animal Veterinary Association World Congress Proceedings, 2005|url=http://www.vin.com/doc/?id=6694579|journal=VIN.com}}</ref> == Upotreba == Vrijeme punjenja kapilara je brz i jeftin način da se ukaže na smanjenu perifernu perfuziju i može ukazivati na kardiovaskularnu ili respiratornu disfunkciju.<ref name=":0"/> Također se koristi za procjenu ili dijagnosticiranje bolesti perifernog cirkulatornog sistema kao što su [[Raynaudov sindrom]] i [[Vibracijski bijeli prst|sindrom vibracije šake-ruke]].<ref name=":1"/> Međutim, postoji neslaganje oko toga da li je test koristan i loše je standardizovan.<ref name=":1"/><ref>{{Cite journal|last=Pickard|first=Amelia|last2=Karlen|first2=Walter|last3=Ansermino|first3=J. Mark|date=juli 2011|title=Capillary refill time: is it still a useful clinical sign?|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21519051/|journal=Anesthesia and Analgesia|volume=113|issue=1|pages=120–123|doi=10.1213/ANE.0b013e31821569f9|issn=1526-7598|pmid=21519051}}</ref> Loše vrijeme punjenja kapilara na ručnim ili nožnim [[prst]]ima je kontraindikacija za korištenje kompresivnih tehnika za liječenje perifernog [[edem]]a. U veterinarskoj medicini, loš CRT desni može biti kontraindikacija za upotrebu anestezije, jer je vjerovatnoća da će anestezija biti fatalna veća ako postoji osnovni problem sa [[srce]]m ili [[pluća|plućima]]. CRT desni koristi se također za praćenje zdravlja tokom anestezije.<ref>{{Cite journal|last=Warne|first=L. N.|last2=Bauquier|first2=S. H.|last3=Pengelly|first3=J.|last4=Neck|first4=D.|last5=Swinney|first5=G.|date=2018|title=STANDARDS OF CARE Anaesthesia guidelines for dogs and cats|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/avj.12762|journal=Australian Veterinary Journal|language=en|volume=96|issue=11|pages=413–427|doi=10.1111/avj.12762|issn=1751-0813}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Periferni vaskularni pregled]] ==Reference== {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Capillary Refill}} [[Kategorija:Kardiovaskularna fiziologija]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] l0d00jrxmz2h4xu4vcp23d5z737ugkm Slovo Gorčina 0 499192 3713669 3636185 2025-06-11T03:53:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713669 wikitext text/x-wiki '''Slovo Gorčina''' jest festival kulture koji se tradicionalno održava od 1971. u [[Stolac|Stocu]] i na [[Nekropola stećaka Radimlja|nekropoli stećaka Radimlja]]. Neposredno poslije smrti pjesnika [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]], rođenog u Stocu, festival je organiziran u svrhu afirmacije sveukupne bosanskohercegovačke kulturne baštine, a obuhvata: poeziju, muziku, slikarstvo, film, filozofiju i historiju. Mak Dizdar je i idejni tvorac festivala, kojim se nastoji simbolično predstaviti područje bivše Jugoslavije, region i državu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na platformi zajedništva, uz stalnu težnju ka opšteljudskom humanitetu.<ref>{{Cite web|url= https://okanal.oslobodjenje.ba/okanal/magazin/festival-slovo-gorcina-cuvamo-tradiciju-i-kulturnu-basinu-bih-778074|title= ''Festival "Slovo Gorčina":Čuvamo tradiciju i kulturnu baŝtinu Bosne i Hercegovine''|work= okanal.oslobodjenje.ba|access-date= 29. 5. 2023|archive-date= 30. 5. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230530024204/https://okanal.oslobodjenje.ba/okanal/magazin/festival-slovo-gorcina-cuvamo-tradiciju-i-kulturnu-basinu-bih-778074|url-status= dead}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://slovogorcina.ba/ slovogorcina.ba] [[Kategorija:Festivali u Bosni i Hercegovini]] klkuomx3jrnbqyva4gd1fn40p6rq9w8 Crush (2022) 0 499871 3713613 3692652 2025-06-10T20:59:15Z DigitalEndeavor 168633 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3713613 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Wiki}}{{Standardi}} {{Infobox film |name=Crush |image= |alt= |caption=Poster za službeno izdanje |director=[[Sammi Cohen]] |writer={{Plainlist| * [[Kirsten King]] * [[Casey Rackham]] }} |producer={{Plainlist| * Britta Rowings * Katie Newman * Natasha Lyonne * Maya Rudolph * Andrew Miano * Danielle Renefrew Behrens * Mickey Liddell * Pete Shilaimon * Jeremy Garelick * Will Phelps * Ryan Bennett * Paul Weitz * Chris Weitz }} |starring={{Plainlist| * Rowan Blanchard * Auliʻi Cravalho * Isabella Ferreira }} |cinematography=Matthew Wis |editing=Melissa Remenarich-Aperlo |music=St. Panther |studio={{ubl|Animal Pictures|American High|Depth of Field Productions|3 Arts Entertainment|LD Entertainment}} |distributor=Hulu |released={{Film date|2022|04|29}} |runtime=92 minute |country=Sjedinjene Američke Države |language=engleski jezik |budget=|gross=}} '''''Crush''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] romantična [[komedija]] iz 2022. godine u režiji [[Sammi Cohen]]a, koja je njeno rediteljsko debi ostvarenje. Scenarij su napisali [[Kirsten King]] i [[Casey Rackham]]. [[Rowan Blanchard]] i [[Auliʻi Cravalho]] tumače glavne uloge u priči o tinejdžerki koja se pridružuje srednjoškolskom timu kako bi privukla pažnju svoje simpatije, samo da bi otkrila da se sve više približava drugom saigraču. Crush je digitalno objavljen 29. aprila 2022. na Hulu platformi == Radnja == Paige Evans je učenica srednje škole Miller koja gaji strast prema umjetnosti i sanja o tome da studira na ljetnom programu u svojoj snovačkoj školi, CalArts. Njena tema za crtež je njen najsretniji trenutak, a kao moguću temu razmatra svoju dugogodišnju, ali neuzvraćenu zaljubljenost prema popularnoj učenici Gabby Campos. Međutim, situacija postaje složenija kada u priču ulazi "KingPun", anonimni umjetnik koji vandalizira školu grafitima igrom riječi. Mnogi učenici i školsko osoblje sumnjaju da je Paige umiješana zbog njene strasti prema umjetnosti. Da bi izbjegla suspenziju, Paige pristaje da se pridruži timu za trčanje, istovremeno pokušavajući otkriti pravog identiteta KingPuna. Bez ikakvih atletskih sposobnosti, Paige sudjeluje u štafeti 4x100 zajedno s Gabi i njenom sestrom AJ, koja je zadužena za Paigeov trening. Paige odlazi na zabavu na kojoj vjeruje da će biti i KingPun te regrutira AJ-a da joj pomogne u istrazi. Dok organiziraju sastanak u školi, Paige i Gabi neočekivano dijele neugodan poljubac - prvi poljubac za Paige. Paigein prijatelj Dilon sugerira da je poljubac bio neugodan jer Paigeina simpatija ima novu vezu, dok se Paige i AJ postepeno zbližavaju. Ekipa za atletiku putuje na natjecanje, a na zabavi članovi ekipe igraju igru "Sedam minuta u raju". Paige i AJ su par u igri te dijele poljubac, koji AJ smatra prvim za oboje. Kasnije, Paige sreće Gabby u hotelskom hodniku, a Gabby pokušava je poljubiti, no Paige to odbija. Na stazi, Miller High zauzima drugo mjesto u štafeti. Nakon trke, Gabby prilazi Paige da se izvini za prethodnu noć, otkrivajući AJ-ju da su se njih dvije prethodno poljubile. AJ je slomljena srca i otkriva da je cijelo vrijeme bila KingPun. U pokušaju da zaštiti AJ, Paige pokušava da prizna da je KingPun, samo da bi saznala da je AJ već priznala i izbaćena iz škole. Uz Gabbynu pomoć, Paige se izvinjava na školskoj skupštini, stvarajući veliki mural trenutaka koje su njih dvije dijelile zajedno, koji Paige šalje CalArts-u. Pomirili su se, a AJ-jeva suspenzija je poništena, a njih dvije dijele još jedan poljubac. == Glumci == * [[Rowan Blanchard]] kao Paige Evans, umjetnica koja nastoji pronaći svoje mjesto u svijetu * [[Auliʻi Cravalho]] kao AJ Campos, Gabrielina bliznakinja i ko-kapeten atletskog tima srednje škole Miller * [[Isabella Ferreira]] kao Gabriela Campos, Paigeina simpatija od djetinjstva, AJ-jeva sestra bliznakinja i ko-kapeten atletskog tima srednje škole Miller * [[Tyler Alvarez]] kao Dillon, Paigein platonični najbolji prijatelj i Staceyin dečko * [[Teala Dunn]] kao Stacey Clark, Dillonova djevojka * [[Rico Paris]] kao Tim, student koji je siguran da je Paige KingPun * [[Aasif Mandvi]] kao trener Murray, trener srednje škole Miller * [[Michelle Buteau]] kao direktor Collins * [[Megan Mullally]] kao Angie Evans, Paigeina majka * [[Addie Weyrich]] kao Chantal, vikanka koja je naizgled zaljubljena u Paige, s obzirom na to kako ona nastavlja uhoditi Paige i AJ * [[Jes Tom]] kao Aya, influenserka i Gabrijelin ponekadašnji partner * [[Catherine McCafferty]] kao Erin Billings, koja je opsjednuta konjima == Proizvodnja == Do jula 2021. godine, Kirsten King i Casey Rackham su zajedno napisale scenario zasnovan na vlastitim životnim iskustvima s ciljem da ispričaju LGBTQ priču koja bi prikazala neobičnu radost odrastanja, umjesto uobičajenih priča o izlasku iz ormara. Projekt je dobio podršku Sammija Cohena, koji je preuzeo ulogu redatelja. Rowan Blanchard i Auliʻi Cravalho su ubrzo nakon toga dobili glavne uloge, a snimanje je započelo tog ljeta u oblasti Sirakuze u New Yorku. U martu 2022. godine, konačan naslov filma je odabran - "Crush", s datumom objavljivanja 29. aprila 2022. na Hulu platformi. == Prijem == === Gledanost publike === Prema Whip Media, Crush je bio treći film koji je postigao najveći broj streamanja na svim platformama u Sjedinjenim Državama tijekom tjedna od 29. travnja 2022.<ref>{{Cite web|url=https://www.mediaplaynews.com/the-batman-moon-knight-again-top-weekly-whip-media-streaming-charts/|title='The Batman,' 'Moon Knight' Again Top Weekly Whip Media Streaming Charts|last=Prange|first=Stephanie|date=4. 5. 2022|website=Media Play News|language=en-US|access-date=29. 10. 2022}}</ref> === Kritički prijem === Na web stranici agregatora recenzija Rotten Tomatoes, 78% od 36 kritika kritičara je pozitivno, sa prosječnom ocjenom od 6,2/10. Konsenzus web stranice glasi: "Neki od pisanja su neujednačeni, a izvođenje je povremeno neujednačeno, ali Crushovu središnju ljubavnu priču je lako nasjedati."<ref>{{Cite Rotten Tomatoes|id=crush_2022|type=movie|title=Crush|access-date=26. 6. 2022}}</ref> Na Metacritic-u, film ima ponderiranu prosječnu ocjenu od 56 od 100 na osnovu sedam kritičara, što ukazuje na "pomiješane ili prosječne kritike"..<ref>{{Cite Metacritic|id=crush-2022|title=Crush|type=movie|access-date=29. 4. 2022}}</ref> Tomris Laffly iz Varietyja pohvalio je raznolikost i inkluzivnost unutar glumačke ekipe u usporedbi s drugim tinejdžerskim romantičnim komedijama. Također je primijetio da su nastupi Rowan Blanchard i Auli'i Carvalho uspješno uspostavili hemiju između njihovih likova. Međutim, smatra da film previše zastrašuje da bi mogao vjerodostojnije prikazati likove i njihove osobnosti.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2022/film/reviews/crush-review-1235242525/|title='Crush' Review: Hulu's Teen-Centric Queer Rom-Com Plays It Too Safe|last=Laffly|first=Tomris|date=29. 4. 2022|website=Variety|access-date=29. 4. 2022}}</ref> Monita Mohan iz Collidera pohvalila je film zbog njegovog naglaska na procesu odrastanja umjesto izlaska i razvoja dobro razrađenih likova. Također je pohvalila način na koji film prikazuje istospolne veze i rodni identitet kao prihvaćene u suvremenom društvu.<ref>{{Cite web|url=https://collider.com/crush-hulu-coming-of-age-not-coming-out-story/|title=The Beauty of 'Crush' Is That It's a Coming-of-Age Story, Not a Coming Out Story|date=29. 4. 2022|website=[[Collider (website)|Collider]]|access-date=30. 4. 2022}}</ref> Christy Lemire s RogerEbert.com ocijenila je film sa 3 od 4 zvjezdice. Pohvalila je ideju prikazivanja istopolnih veza kao konvencionalnih u suvremenom društvu i istaknula izvedbu glumačke ekipe, posebno Megan Mullally u ulozi njenog lika..<ref>{{Cite web|url=https://www.rogerebert.com/reviews/crush-movie-review-2022|title=Crush movie review & film summary (2022)|last=Lemire|first=Christy|website=[[RogerEbert.com]]|access-date=29. 4. 2022}}</ref> Jude Dry iz ''IndieWirea'' dao je filmu ocjenu B−, izjavio je da se film ističe pružanjem svježeg pristupa kvir tinejdžerskim filmovima zbog svog tropa i humora, dok je rekao da također uspijeva zadržati ljubavnu priču i sretan kraj koji se može svidjeti široku publiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.indiewire.com/2022/04/crush-review-hulu-lgbtq-rom-com-1234720819/|title='Crush' Review: Everyone's a Little Bit Queer in Hulu's Cutesy Gen-Z Rom-Com|last=Dry|first=Jude|date=29. 4. 2022|website=[[IndieWire]]|access-date=29. 4. 2022}}</ref> === Priznanja === Film je nominiran za Outstanding Film - Streaminfg ili TV na 34. dodjeli GLAAD Media Awards .<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2023/01/2023-glaad-media-awards-nominations-film-tv-journalism-nominees-34th-edition-1235224677/|title=GLAAD Announces Nominees For The 34th Annual GLAAD Media Awards|last=Complex|first=Valerie|date=18. 1. 2023|website=Deadline|language=en-US|access-date=8. 2. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.glaad.org/mediaawards/34/nominees|title=The Nominees for the 34th Annual GLAAD Media Awards|date=17. 1. 2023|website=GLAAD|language=en|access-date=8. 2. 2023}}</ref> == Reference == <references responsive="1"></references> [[Kategorija:Filmovi snimljeni u saveznoj državi New York]] [[Kategorija:Američke romantične filmske komedije]] [[Kategorija:LGBTQ]] [[Kategorija:LGBTQ filmovi]] nqjtxyvgrcprgn2ozclwjb17ll8ckq3 Tina Laco 0 500306 3713709 3630393 2025-06-11T11:53:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713709 wikitext text/x-wiki '''Tina Laco''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] teatrologinja, [[Glumac|glumica]] i [[profesor]]ica. {{Infokutija osoba | ime = Tina Laco | slika = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|08|09}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]] | zanimanje = Teatrologinja, glumica | značajna_djela = Bosanskohercegovačka teatrologija nakon Drugoga svjetskoga rata }} == Biografija == Tina Laco rođena je 9. augusta 1985. godine u [[Mostar]]u, gdje je i zaposlena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Diplomirala je na [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilištu u Mostaru]] hrvatski i engleski jezik i književnost 2009. godine, a iste godine je diplomirala i glumu na [[Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar|Univerzitetu Džemal Bijedić]] na Odsjeku za dramsku umjetnost. Tokom studija dobila je Rektorovu nagradu na Sveučilištu u Mostaru, kao i dvije Rektorove nagrade na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ Na [[Univerzitet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] pri Odsjeku za komparativnu književnost odbranila je svoju doktorski disertaciju na temu „Bosanskohercegovačka teatrologija nakon Drugoga svjetskoga rata“. Sudionica je velikog broja kulturnih i akademskih događaja u Mostaru i Bosni i Hercegovini kao moderator<ref>{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/hercegovina/mostar-hercegovina/mostar-predstavljena-zbirka-poezije-sto-se-smijescarmina-ad-magistra-autorice-ane-maric-156027/156027/|title=FOTO Mostar: Predstavljena zbirka poezije Što se smiješ?(Carmina ad magistra) autorice Ane Marić|date=20. 11. 2018|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=9. 8. 2023}}</ref>, promotor<ref>{{Cite web|url=https://radiodonjivakuf.com.ba/bugojno-odrzana-promocija-knjige-cetiri-parole-dva-ljubavna-stiha-autora-vahida-durakovica/|title=Bugojno: Održana promocija knjige „Četiri parole i dva ljubavna stiha“ autora Vahida Durakovića|last=Hadžić|first=Ramiza|date=12. 3. 2022|website=Radio Donji Vakuf|language=bs-BA|access-date=9. 8. 2023|archive-date=10. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230731/https://radiodonjivakuf.com.ba/bugojno-odrzana-promocija-knjige-cetiri-parole-dva-ljubavna-stiha-autora-vahida-durakovica/|url-status=dead}}</ref>, selektor<ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/kultura/pozornica/Sest-predstava-na-PozorisnimKazalisnim-igrama-BiH-u-Jajcu/617980|title=Šest predstava na Pozorišnim/Kazališnim igrama BiH u Jajcu|last=|date=26. 8. 2020|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=9. 8. 2023}}</ref>, član žirija<ref>{{Cite web|url=https://www.preporod.info/bs/article/25565/dodjelom-nagrada-danas-zavrsavaju-jubilarne-pozorisne-igre-bih-u-jajcu|title=Dodjelom nagrada danas završavaju jubilarne Pozorišne igre BiH u Jajcu {{!}} Preporod.info|website=www.preporod.info|language=bs|access-date=9. 8. 2023}}</ref>. Piše, glumi i režira predstave za djecu<ref>{{Cite web|url=https://katarina.ba/dodjela-paketica-i-blagdanska-predstava-carobna-vrata/|title=Dodjela paketića i blagdanska predstava „Čarobna vrata“|date=9. 12. 2019|website=Katarina d.o.o. Mostar|language=hr|access-date=9. 8. 2023}}</ref>. Svoje naučne radove objavljivala je u časopisima Osvit<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/45689606|title=Pjesnički kristal(i) Stanka Krnjića :: COBISS+|last=Časopis Osvit|first=|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=9. 8. 2023}}</ref>, Društvene i humanističke studije<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/48503302|title=Odnos prema domaćem dramskom tekstu u teatrološkome iskustvu Bosne i Hercegovine; Relation Towards Domestic Plays Through the Prism of Theatrological Experience Totality in Bosnia and Herzegovina :: COBISS+|last=Časopis Društvene i humanističke studije|first=|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=9. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/48504582|title=Implikacije repertoara Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru od 1993. do 2005.; Implications of the Repertoire of Croatian National Theatre in Mostar 1993-2005. :: COBISS+|last=Društvene i humanističke studije|first=|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=9. 8. 2023}}</ref>, Život<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/53039110|title=Pjesnik samoće i čudesnog paradoksa :: COBISS+|last=Časopis Život|first=|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=9. 8. 2023}}</ref>, Riječ<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/21016326|title=U potrazi za (izgubljenim) Lukićem :: COBISS+|last=Časopis Riječ|first=|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=9. 8. 2023}}</ref>, Novi izraz<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/19954694|title="Tehnika pjesme" A. B. Šimića i "Reflections on vers libre" T.S. Eliota :: COBISS+|last=Časopis Novi izraz|first=|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=9. 8. 2023}}</ref>, Motrišta<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/513728454|title=Nestanak :: COBISS+|last=Časopis Motrišta|first=|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=9. 8. 2023}}</ref> i drugim. Njena doktorska disretacija ''Bosanskohercegovačka teatrologija nakon Drugoga svjetskoga rata''<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/52088070|title=Bosansko hercegovačka teatrologija nakon Drugoga svjetskog rata :: COBISS+|last=Laco|first=Tina|website=plus.cobiss.net|language=bs|access-date=9. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg:798|title=Repozitorij Filozofskog fakulteta u Zagrebu}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/predstavljena-knjiga-bosanskohercegovacka-teatrologija-nakon-drugoga-svjetskoga-rata-tine-laco/487040|title=Tina Laco predstavila knjigu "Bosanskohercegovačka teatrologija nakon Drugoga svjetskoga rata"|last=|date=9. 3. 2023|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=9. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fena.ba/article/1538523/predstavljena-knjiga-bosanskohercegovacka-teatrologija-nakon-drugoga-svjetskoga-rata-tine-laco|title=Predstavljena knjiga 'Bosanskohercegovačka teatrologija nakon Drugoga svjetskoga rata' Tine Laco|website=fena.ba|language=en|access-date=9. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bljesak.info/kultura/knjige/bh-teatrologija-nakon-ii-svjetskog-rata-tine-laco-10-svibnja-u-mostaru/419124|title="Bh. teatrologija nakon II svjetskog rata" Tine Laco 10. svibnja u Mostaru|website=Bljesak.info|language=en|access-date=9. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://dabar.srce.hr/islandora/object/ffzg%3A798|title=Digitalni akademski arhivi i repozitoriji|access-date=9. 8. 2023|archive-date=11. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230811181619/https://dabar.srce.hr/islandora/object/ffzg%3A798|url-status=dead}}</ref> objavljena je i u formi knjige 2022. godine. == Sudjelovanja na naučnim skupovima == * ''O muzici forma'' A. B. Šimića i ''Rasprava o riječi'' Renea Ghilea, ''Drugi bosanskohercegovački slavistički kongres, Sarajevo 28. – 30. maj 2015.'' * Niotkuda i nigdje – ratne reperkusije u prozi Bekima Serjanovića i Bojana Krivokapića, ''Sarajevski filološki susreti 3,'' Sarajevo/Ilidža, 29. i 30. maj 2014. * Postsimbolističko čitanje poezije Antuna Branka Šimića, ''Slovo o Aleksi Šantiću, Antunu Branku Šimiću i Zuki Džumhuru,'' Mostar, 24. i 25. april 2014. * Oblikovanje identiteta kroz izvedbenost“, ''Identiteti, kulture, jezici,'' Mostar, 4. i 5. jun 2014. * Kultura kroz prizmu angažiranog pjesništva“, ''Kultura u ogledalu jezika i književnosti,'' Beograd, 24. i 25. maj 2014. * Multikulturalnost u književnosti – novi odnosi u književnokulturnoj znanosti“, ''Multikulturalnost i savremeno društvo,'' Novi Sad, 1. mart 2013. * Kazališni potencijal ''Kamenog spavača“,'' ''Slovo o Maku,'' Mostar/Stolac, 10. i 11. maj 2012. == Vanjski linkovi == * [https://n1info.ba/video/novi-dan/promocija-knjige-bosanskohercegovacka-teatrologija-nakon-drugog-svjetskog-rata/ N1: Promocija knjige “Bosanskohercegovačka teatrologija nakon Drugog svjetskog rata”] * [https://strane.ba/tina-laco-o-maskama-dramskog-subjekta/ Tina Laco: O “Maskama dramskog subjekta”] * [https://strane.ba/tina-laco-cetiri-parole-i-dva-ljubavna-stiha/ Tina Laco: Četiri parole i dva ljubavna stiha] * [https://bosnainfo.ba/tina-laco-jajce-s-pozorisnim-igrama-i-ove-godine-zivi-i-odise-posebnom-dinamikom/ Tina Laco: Jajce s Pozorišnim igrama i ove godine živi i odiše posebnom] * [https://stolac.city/kultura/u-lutkarskom-kazalistu-mostar-gostujuca-predstava-noc-carobnih-pahuljica/ U Lutkarskom kazalištu Mostar gostujuća predstava ‘Noć čarobnih pahuljica’] * [https://www.matica.hr/ogranci/ogranak-matice-hrvatske-u-stolcu/izvjesce/452/ Predstavljanje četiriju zbirki pjesama u povodu Ilindana] {{Reference šablona}} {{DEFAULTSORT:Laco, Tina}} [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1985.]] sqduidcxexszdt4ldi9wc5e62nzfspz Nogometne utakmice Crna Gora – Češka 0 515511 3713601 3673389 2025-06-10T19:11:02Z Semso98 54573 3713601 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|CG|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ČEŠ|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 6 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 6 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 15 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 11. novembar 2011. | Lokacija = [[Prag]], [[Češka]] | Domaćin = {{NOG-D|ČEŠ}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|CG}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 15. novembar 2011. | Lokacija = [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | Domaćin = {{NOG-D|CG}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|ČEŠ}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2012. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 10. juni 2019. | Lokacija = [[Olomouc]], Češka | Domaćin = {{NOG-D|ČEŠ}} | Rezultat = 3–0 | Gost = {{NOG|CG}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 10. septembar 2019. | Lokacija = Podgorica, Crna Gora | Domaćin = {{NOG-D|CG}} | Rezultat = 0–3 | Gost = {{NOG|ČEŠ}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2020. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 20. juni 2023. | Lokacija = Podgorica, Crna Gora | Domaćin = {{NOG-D|CG}} | Rezultat = 1–4 | Gost = {{NOG|ČEŠ}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 6. juni 2025. | Lokacija = [[Plzeň]], Češka | Domaćin = {{NOG-D|ČEŠ}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|CG}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Czechia vs Montenegro {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044186/ |website=UEFA.com |access-date=10. 6. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 7. | Datum = 5. septembar 2025. | Lokacija = Crna Gora | Domaćin = {{NOG-D|CG}} | Rezultat = | Gost = {{NOG|ČEŠ}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2026. | Reference = <ref>{{cite web |title=Montenegro vs Czechia {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044223/ |website=UEFA.com |access-date=10. 6. 2025 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=140&oppo=95 Crna Gora–Češka] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/268/50/Montenegro_vs_Czechia.html Crna Gora–Češka] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Crne Gore}} [[Kategorija:Utakmice crnogorske nogometne reprezentacije|Češka]] [[Kategorija:Utakmice češke nogometne reprezentacije|Crna Gora]] f3dyfq1sf34invqdunx9esrnc2awzrn Spisak gradonačelnika Tuzle 0 516085 3713676 3682092 2025-06-11T05:32:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Gradonačelnik [[Tuzla|Tuzle]] | tijelo = | nativni_naziv = | oznaka = Coat of arms of Tuzla.svg | oznakavel = | oznakatekst = [[Grb Tuzle]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = | slikavel = 150px | tekst = | trenutno = [[Zijad Lugavić]] | trenutnood = 29. novembra 2024. | odjel = | stil = | vrsta = [[Izvršna vlast|Izvršna funkcija]] | status = | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = ZAVNOBiH-a 11, [[Tuzla]] | sjedište = | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = 4 godine | mandat_kvalificiran = {{Small|(neograničen broj produženja mandata)}} | konstituirani_instrument = | prethodnik = [[Jasmin Imamović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]) | inauguralni = | osnivanje = 1878. | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Mehaga Imširović]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = | plata = 3870 [[Konvertibilna marka|KM]] mjesečno (2020)<ref>{{cite web|url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/jasmin-imamovic-2/|title=Imovina političara - Jasmin Imamović|date=11. 1. 2025|website=imovinapoliticara.cin.ba}}</ref> | veb-sajt = {{URL|grad.tuzla.ba}} | fusnote = }} U ovom članku nalazi se spisak osoba koji su obavljali dužnost '''gradonačelnika''' ili '''predsjednika Gradskog vijeća grada Tuzle''',<ref>{{Cite web|url=https://grad.tuzla.ba/nacelnici-kroz-historiju/|title=Gradonačelnici/načelnici kroz historiju|last=SourceCode|date=19. 11. 2014|website=Grad Tuzla|language=bs-BA|access-date=10. 1. 2025}}</ref> trećeg po veličini grada u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tuzla je imala 32 različita gradonačelnika od osnivanja ove funkcije 1878, nakon [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske okupacije]]. == Historija == Prvi gradonačelnik Tuzle [[Mehaga Imširović]] obavljao je tu funkciju od Austro-Ugarske okupacije 1878. do 1885.<ref>{{cite web|url=http://grad.tuzla.ba/nacelnici-kroz-istoriju/|title=Načelnici kroz istoriju|publisher=Grad Tuzla|date=19. 11. 2014|access-date=22. 8. 2019}}</ref> Drugi i treći gradonačelnik, [[Ibrahim-beg Džindo]] i [[Mujaga Hadžiefendić]], bili su na dužnosti po dva neuzastopna mandata od 1889. do 1903. Za vrijeme Hadžiefendića otvorena je prva elektrana u gradu, koja je tada bila dovoljna samo za uličnu rasvjetu.<ref>{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Hadziefendic-Tuzla-treba-da-bude-grad-gdje-ce-svi-biti-zadovoljni/388791|title=Hadžiefendić: Tuzla treba da bude grad gdje će svi biti zadovoljni|publisher=Nezavisne|date=23. 9. 2016|access-date=22. 8. 2019}}</ref><ref>{{cite news|url=https://avaz.ba/vijesti/intervju/238600/rodni-grad-moja-tuzla-za-mene-je-svetinja|title=Rodni grad, moja Tuzla, za mene je svetinja!|newspaper=Avaz.ba |publisher=Dnevni avaz|date=30. 5. 2016|access-date=22. 8. 2019}}</ref> U godinama u kojima je bio 19. gradonačelnik [[Salih Atić]] (1956–63), [[Tuzla]] je doživjela značajan razvoj i postala privredni i sportski centar sjeveroistočne [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref>{{cite web|url=http://tip.ba/2010/04/01/umro-salih-atic-bivsi-gradonacelnik-tuzle/|title=Umro Salih Atić, bivši gradonačelnik Tuzle|publisher=Tuzlanski info portal|date=1. 4. 2010|access-date=22. 8. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> [[Emina Zaimović]] bila je prva, a ujedno i jedina žena gradonačelnica Tuzle. Trenutni, 32. gradonačelnik grada je [[Zijad Lugavić]], koji obnaša dužnost od 2. decembra 2022.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sdp-proglasio-pobjedu-zijad-lugavic-je-novi-gradonacelnik-tuzle/230205057|title=SDP proglasio pobjedu: Zijad Lugavić je novi gradonačelnik Tuzle|date=5. 2. 2023|access-date=5. 2. 2023|language=bs|author=A.K.|publisher=Klix.ba}}</ref> ==Spisak gradonačelnika== {| class="wikitable" style="text-align:center" |-- ! rowspan="2" | # ! colspan="2" rowspan="2" | Gradonačelnik<br><small>(rođenje-smrt)</small> ! colspan=2|Mandat ! rowspan="2" | Politička stranka |- !Od !Do |-- ! | 1. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Mehaga Imširović]] || 1878. || 1885. || |-- ! | 2. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Ibrahim-beg Džindo]] || 1885. || 1889. || |-- ! | 3. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Mujaga Hadžiefendić]]<ref>{{cite web|url=https://balkaninsight.com/2016/09/28/good-bye-to-dreams-of-tuzla-09-28-2016/|title=Goodbye to Dreams of Tuzla!|publisher=Balkan Insight|date=28. 9. 2016|access-date=22. 8. 2019}}</ref> || 1889. || 1893. || |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|JMO|tamno|BS}}; color:white;" | (2.) | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Ibrahim-beg Džindo]]<br><small>(1821–1897)</small> || 1893 || 1897. || [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|JMO|tamno|BS}}; color:white;" | (3.) | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Mujaga Hadžiefendić]] || 1897. || 1903. || [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] |-- ! | 4. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Ibrahim-beg Jašarević]] || 1903. || 1908. || |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|JMO|tamno|BS}}; color:white;" | 5. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Osman Vilović]]<br><small>(1878–1944)</small> || 1908. || 1922. || [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] |-- ! | 6. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Šefkija Gluhić]]<br><small>(1878–1927)</small> || 1922. || 1924. || |-- ! | 7. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Lutvi-beg Sijerčić]] || 1924. || 1931. || |-- ! | 8. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Murad-beg Zaimović]] || 1931. || 1935. || |-- ! | 9. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Hasanaga Pašić]]<br><small>(1874–1950)</small> || 1935. || 1941. || |-- ! | 10. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Sead-beg Kulović]]<br><small>(1897–1945)</small> || 1941. || 1942. || |-- ! | 11. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Ćazimaga Žunić]] || 1942. || 1943. || |-- ! | 12. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Ljubomir Peleš]] || 1943. || 1943. || |-- ! | 13. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Pero Eraković]] || 1944. || 1944. || |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 14. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Ferhat Azabagić]] || 1944. || 1948. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 15. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Asim Mujkić (politician)|Asim Mujkić]] || 1948. || 1950. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 16. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Muharem Fizović]]<br><small>(1917–1951)</small> || 1950. || 1951. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 17. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Rade Jakšić]] || 1952. || 1954. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|KP BiH<br><small>preimenovana 1952. u</small><br>SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 18. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Ahmed Ćatić]] || 1954. || 1956. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 19. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Salih Atić]]<br><small>(1923–2010)</small> || 1956. || 1963. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 20. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Šefket Kunosić]]<br><small>(1927–2009)</small> || 1963. || 1967. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 21. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Mehmedalija Džambić]] || 1967. || 1973. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 22. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Mišo Vokić]] || 1973. || 1974. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 23. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Urfet Vejzagić]]<br><small>(d. 2011)</small> || 1974. || 1978. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 24. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Hasan Dervišbegović]]<br><small>(1943–2004)</small> || 1974. || 1982. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 25. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Dušan Tešanović]]<br><small>(born 1936)</small> || 1982. || 1983. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 26. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Emina Zaimović]]<br><small>(1940–2022)</small> || 1983. || 1985. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 27. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Aleksandar Todorović (politician)|Aleksandar Todorović]]<br><small>(1929–2017)</small> || 1985. || 1986. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 28. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Džemal Hadžiavdić]]<br><small>(1938–2015)</small>|| 1986. || 1988. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SK BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 29. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Mirza Muradbegović]]<br><small>(r. 1936)</small> || 1988. || 1990. || [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 30. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Selim Bešlagić]]<br><small>(r. 1942)</small> || decembar 1990. || februar 2001. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 31. | [[Datoteka:Jasmin Imamović 2016 (cropped).jpg|80px]] || [[Jasmin Imamović]]<br><small>(r. 1957)</small> || februar 2001. || 1. decembar 2022. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |-- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" | 32. | [[Datoteka:No image.png|80px]] || [[Zijad Lugavić]]<br><small>(r. 1973)</small> || 1. decembar 2022. || ''trenutno''|| [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} == Također pogledajte == *[[Tuzla]] *[[Historija Tuzle]] ==Reference== {{Refspisak}} {{Gradonačelnici Tuzle}} {{Gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini}} ==Vanjski linkovi== * [http://grad.tuzla.ba/ Zvanični veb-sajt grada Tuzle] [[Kategorija:Gradonačelnici Tuzle|*]] [[Kategorija:Historija Tuzle]] [[Kategorija:Gradonačelnici u Bosni i Hercegovini|Tuzla]] [[Kategorija:Spiskovi gradonačelnika u Bosni i Hercegovini|Tuzla]] 65xsaf1z1ew661dhfw18qtiyaxvcbs2 Savršeni stranci (2016) 0 516863 3713660 3709615 2025-06-11T01:51:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713660 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | scenario = {{ubl|Filippo Bologna|[[Paolo Costella]]|Paolo Genovese|Paola Mammini|[[Rolando Ravello]]}} | muzika = Maurizio Filardo | studio = {{ubl|Medusa Film|Lotus Production}} | jezik = Italijanski jezik }} '''''Savršeni stranci''''' je italijanska komedija-drama iz 2016. koju je režirao i napisao (dijelom) [[Paolo Genovese]].<ref name="Anderson"/><ref name="cinematographe">{{Cite web|url=http://www.cinematographe.it/46882/news/perfetti-sconosciuti-data-uscita.html|title=Perfetti Sconosciuti: il film di Paolo Genovese al cinema dall'11 Febbraio|date=24. 12. 2015|website=cinematographe.it|language=it|access-date=19. 2. 2016}}</ref> Premijeru je imala u Italiji 11. februara 2016.<ref name="cinematographe" /> Film je doživio komercijalni i uspjeh među kritičarima, osvojivši nagradu David di Donatello u kategoriji za najbolji film i zaradivši više od 16 miliona eura u Italiji. Napravljeno je više od 20 remake-a. == Zaplet == Uvečer [[Pomračenje Mjeseca|potpunog pomrčenja mjeseca]], sedam bliskih prijatelja se okupljaju na večeri. Na početku obroka, jedna od prijateljica, [[Psihoterapija|terapeutkinja]] za odnose po imenu Eva, kaže da je uvjerena da bi se mnogi parovi razdvojili ako bi vidjeli poruke na telefonima jedno drugom. Dok prijatelji raspravljaju o ovoj tvrdnji, pristaju - neki od njih nevoljko - da igraju igru. Svaki od njih će staviti svoj telefon na sto i podijelit će svoje poruke i pozive sa ostatkom grupe. U početku se igra čini bezopasnom; niko nema šta da krije, mada postoji doza skeptičnosti kod većine. Postepeno, pozivi i poruke postaju kompromitujući. Otkrivaju da jedna udana žena ima aferu i da muškarac koji se pretvarao da ima odsutnu djevojku nije onakav kakvim se čini. Kako se pozivi nastavljaju, mreža laži i tajni postaje sve zapetljanija. Niko za stolom nije pošteđen. Do kraja noći, prijateljstva, brakovi i romanse grupe su narušeni.<ref>{{Cite web|url=https://www.europeanfilmawards.eu/en_EN/film/perfect-stran|title=Perfect Strangers|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226014825/https://www.europeanfilmawards.eu/en_EN/film/perfect-stran|archive-date=26. 2. 2021|url-status=dead}}</ref> Napuštajući stan, gosti se ponašaju kao da se ništa nije dogodilo. Svaka njihova veza je upravo onakva kakva je bila na početku večeri. Utakmica se nikada nije dogodila i svi se vraćaju svojim životima. == Uloge == * [[Giuseppe Battiston]] kao Peppe<ref name="cinematographe"/> * [[Anna Foglietta]] kao Carlotta<ref name="cinematographe" /> * [[Marco Giallini]] kao Rocco<ref name="cinematographe" /> * [[Edoardo Leo]] kao Cosimo<ref name="cinematographe" /> * [[Valerio Mastandrea]] kao Lele<ref name="cinematographe" /> * [[Alba Rohrwacher]] kao Bianca<ref name="cinematographe" /> * [[Kasia Smutniak]] kao Eva<ref name="cinematographe" /> * [[Benedetta Porcaroli]] kao Sofija<ref name="cinematographe" /> == Prijem == === Zarada === Film je bio broj jedan prve sedmice u Italiji, sa 3.7 miliona $.<ref name="Anderson">{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/italy-box-office-local-comedy-866302|title=Italy Box Office: Local Comedy Trumps 'Zoolander 2' Debut|last=Anderson|first=Ariston|date=16. 2. 2016|website=[[The Hollywood Reporter]]|access-date=19. 2. 2016}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFAnderson2016">Anderson, Ariston (16 February 2016). </cite></ref> Na blagajnama je zaradio 31,6 miliona dolara. === Kritički prijem === Na [[Rotten Tomatoes]]u, ima ocjenu od 77% na osnovu 13 ocjena kritičara, i prosječnu ocjenu od 6,7/10.<ref>{{Citation|title=Perfect Strangers (2016)|url=https://www.rottentomatoes.com/m/perfetti_sconosciuti|language=en|access-date=7. 7. 2021}}</ref> == Obrade == {| class="wikitable sortable" ! Država ! Originalni naslov ! data-sort-type="date" | Datum ! class="unsortable" | |- |Grčka |{{Jezik|el|Τέλειοι Ξένοι}} |15. decembar 2016. |<ref>{{Cite web|url=https://www.viewmasterfilms.gr/en/productions/films/item/79-perfect-strangers|title=Perfect Strangers|publisher=View Master Films|access-date=27. 1. 2022|archive-date=27. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220127190631/https://www.viewmasterfilms.gr/en/productions/films/item/79-perfect-strangers|url-status=dead}}</ref> |- |Španija |{{Jezik|es|Perfectos desconocidos}} |1. decembar 2017. |Režirao: [[Álex de la Iglesia]]<ref>{{Cite news|url=https://www.bolsamania.com/noticias/cultura/perfectos-desconocidos-lidera-la-taquilla-espanola-seis-semanas-despues-de-su-estreno--3074270.html|title='Perfectos desconocidos' lidera la taquilla española seis semanas después de su estreno|work=Bolsamanía|language=es|date=15. 1. 2018|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Turska |{{Jezik|tr|Cebimdeki Yabancı}} |2 February 2018 |<ref>{{Cite web|url=https://boxofficeturkiye.com/film/cebimdeki-yabanci--2013991|title=Cebimdeki Yabancı|website=Box Office Türkiye|language=tr|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |France |{{Jezik|fr|Le Jeu}} |17 October 2018 |Režirao: Fred Cavayé.<ref>{{Cite web|url=https://www.allocine.fr/film/fichefilm_gen_cfilm=259649.html|title=Le Jeu|website=AlloCiné|language=fr|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |South Korea |{{Jezik|ko|완벽한 타인}} |31 October 2018 |<ref>{{Cite web|url=http://www.lotteent.com/Main/Movies/MovieView.asp?Idx=83|title=Intimate Strangers|publisher=Lotte Entertainment|access-date=27. 1. 2022|archive-date=2. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201002023339/http://www.lotteent.com/Main/Movies/MovieView.asp?Idx=83|url-status=dead}}</ref> |- |Hungary |{{Jezik|hu|BÚÉK}} |6 decembar 2018 |Režirao: Krisztina Goda.<ref>{{Cite web|url=https://nfi.hu/en/film/happy-new-year|title=Happy New Year (BÚÉK)|publisher=National Film Institute Hungary|access-date=27. 1. 2022|archive-date=27. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220127213237/https://nfi.hu/en/film/happy-new-year|url-status=dead}}</ref> |- |Mexico |{{Jezik|es|Perfectos desconocidos}} |25 decembar 2018 |<ref>{{Cite news|last=Calvillo|first=Martha|date=12. 12. 2018|url=https://www.milenio.com/espectaculos/cine/presentan-perfectos-desconocidos-a-la-mexicana-en-guadalajara|title=Presentan Perfectos Desconocidos a la mexicana en Guadalajara|work=Milenio|language=es|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |China |{{Jezik|zh|来电狂响}} |29 decembar 2018 |<ref>{{Cite news|url=https://www.sohu.com/a/284849187_781879|script-title=zh:【来电狂响】12月29日上映，游戏之夜，你敢玩吗？|work=Sohu|language=zh|date=26. 12. 2018|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Russia |{{Jezik|ru|Громкая связь}} |14 February 2019 |<ref>{{Cite web|url=https://www.film.ru/movies/gromkaya-svyaz-0|website=Film.ru|language=ru|script-title=ru:Громкая связь (фильм, 2019)|access-date=27. 1. 2022}}</ref> A sequel, ''Obratnaya svyaz'', was released in 2020.<ref>{{Cite news|last=Tokmasheva|first=Masha|date=15. 12. 2020|url=https://www.kino-teatr.ru/kino/art/tv/5826/|script-title=ru:«Обратная связь»: Почему мужчинам из «Квартета И» пора перестать говорить только о себе|work=Kino-Teatr.ru|language=ru|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Armenia |{{Jezik|hy|Անհայտ բաժանորդ}} |{{Ill|Unknown Subscriber|hy|Անհայտ բաժանորդ}} |5 September 2019 | |- |Poland |{{Jezik|pl|{{ill|(Nie)znajomi|pl|vertical-align=sup}}}} |16 September 2019 |<ref>{{Cite web|url=https://www.filmweb.pl/film/%28Nie%29znajomi-2019-830289|title=(Nie)znajomi (2019)|date=30. 9. 2019|website=Filmweb.pl|language=pl|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Njemačka |{{Jezik|de|{{ill|Das perfekte Geheimnis|de|vertical-align=sup}}}} |31 October 2019 |<ref>{{Cite news|last=Schering|first=Sidney|date=25. 10. 2019|url=https://wessels-filmkritik.com/2019/10/25/das-perfekte-geheimnis/|title=Das perfekte Geheimnis|work=Wessels Filmkritik|language=de|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Vietnam |{{Jezik|vi|Tiệc trăng máu}} |{{Ill|Blood Moon Party|vi|Tiệc trăng máu}} |23 October 2020 |<ref>{{Cite news|last=Ky|first=Tam|date=16. 11. 2020|url=https://e.vnexpress.net/news/life/culture/blood-moon-party-breaks-vietnam-box-office-record-4192649.html|title='Blood Moon Party' breaks Vietnam box office record|work=VnExpress International|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Japan |{{Jezik|ja|{{ill|おとなの事情 スマホをのぞいたら|ja|vertical-align=sup}}}} |8 January 2021 | |- |Slovakia, Czech Republic |{{Jezik|sk|{{ill|Známi neznámi|sk|vertical-align=sup}}}} |5 August 2021 |<ref>{{Cite news|url=https://www.teraz.sk/magazin/do-slovenskych-kin-prichadza-komedia/567942-clanok.html|title=VIDEO: Do slovenských kín prichádza komédia Známi neznámi|work=Teraz.sk|language=sk|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Rumunija |{{Jezik|ro|Complet necunoscuți}}<ref>{{Cite web|url=https://cineuropa.org/en/film/407686/|title=Perfect Strangers|website=Cineuropa|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |24. septembar 2021. |<ref>{{Cite web|url=https://www.cinemagia.ro/filme/complet-necunoscuti-3085537/|title=Complet necunoscuți (2021)|website=Cinemagia|language=ro|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Nizozemska |{{Jezik|nl|Alles op tafel}} |4. novembar 2021. |<ref>{{Cite web|url=https://cineuropa.org/en/film/412796/|title=Perfect Strangers|website=Cineuropa|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Izrael |{{Jezik|he|זרים מושלמים}} |11 November 2021 |Režirao: Lior Ashkenazi.<ref>{{Cite web|url=https://www.seret.co.il/movies/s_movies.asp?MID=7042|website=Secret.co.il|language=he|script-title=he:זרים מושלמים|access-date=27. 1. 2022}}</ref> |- |Egypt, Lebanon, United Arab Emirates |{{Jezik|ar|أصحاب...ولا أعزّ}} |20 January 2022 |Released by [[Netflix]].<ref>{{Cite news|last=Vivarelli|first=Nick|date=21. 12. 2021|url=https://variety.com/2021/film/news/netflix-swoops-on-perfect-strangers-adaptation-as-first-arab-original-film-1235140716/|title=Netflix Swoops on 'Perfect Strangers' Adaptation as Its First Arab Original Film|work=Variety|access-date=23. 12. 2021}}</ref> |- |Norway |{{Ill|Full dekning|no}} |25 February 2022 |<ref>{{Cite news|url=https://www.nfi.no/aktuelt/2022/her-er-varens-norske-kinofilmer|title=Her er vårens norske kinofilmer|language=no|publisher=Norsk filminstitut|access-date=25. 1. 2022}}</ref> |- |Indonezija |{{Ill|Perfect Strangers (2022 Indonesian film)|id|Perfect Strangers (film 2022)}} |20 October 2022 |Released by Amazon Prime Video.<ref>{{Cite news|last=Angelina|first=Tarida|date=1. 8. 2022|url=https://voi.id/lifestyle/196387/film-before-now-and-then-perfect-strangers-dan-ashiap-man-akan-rilis-di-amazon-prime-video|title=Film ''Before Now & Then'', ''Perfect Strangers'', dan ''Ashiap Man'' Akan Rilis di Amazon Prime Video|language=id|work=VOI|access-date=8. 8. 2022}}</ref> |- |Azerbaijan |{{Jezik|az|Geri dönənlər}} |28 decembar 2022 |<ref>{{Cite web|url=https://publika.az/tag.php?tag_id=21138|title=Bu tarixdə məşhur azərbaycanlıların bütün sirləri ifşa olunacaq - Video/Foto|publisher=Publika.az|access-date=30. 12. 2022}}</ref> |- |Iceland |{{Jezik|is|Villibráð}} |6 January 2023<ref name="economist">{{Cite news|url=https://www.economist.com/culture/2023/01/03/perfect-strangers-has-been-remade-more-than-20-times-since-2016|title="Perfect Strangers" has been remade more than 20 times since 2016|work=The Economist|date=3. 1. 2023|access-date=9. 1. 2023}}</ref> |<ref>{{Cite web|url=https://www.icelandicfilmcentre.is/icelandic-films-in-production/features/wild-game-1|title=Wild Game|publisher=Icelandic Film Centre|access-date=25. 1. 2022}}</ref> |- |Denmark, Iceland |{{Jezik|da|Hygge!}} |26 October 2023 |<ref>{{Cite news|last=Bentien|first=Daniel|date=11. 9. 2023|url=https://kino.dk/nyheder/aegte-dansk-hygge-bliver-sat-alvorligt-under-pres-i-ny-komedie|title=Ægte dansk hygge bliver sat alvorligt under pres i ny komedie|work=Kino.dk|language=da|access-date=11. 9. 2023}}</ref> |- |India |''Khel Khel Mein'' |15 August 2024 |<ref>{{Cite news|last=Mishra|first=Vinay MR|date=16. 9. 2023|url=https://timesofindia.indiatimes.com/entertainment/hindi/bollywood/news/akshay-kumar-and-fardeen-khans-khel-khel-mein-is-a-remake-of-perfect-strangers-aditya-seal-joins-the-cast/articleshow/103714869.cms|title=Akshay Kumar and Fardeen Khan's Khel Khel Mein is a remake of Perfect Strangers; Aditya Seal joins the cast|work=The Times of India|access-date=17. 9. 2023}}</ref> |} U februaru 2017, kompanija Weinstein je stekla prava na rimejk na engleskom jeziku.<ref>{{Cite journal|last=McNary|first=Dave|date=17. 2. 2017|title=Weinstein Company to Remake Italian Comedy 'Perfect Strangers'|url=https://variety.com/2017/film/news/perfect-strangers-remake-weinstein-company-1201991378/|journal=Variety|access-date=1. 9. 2018}}</ref> U decembru 2019. je najavljeno da će Issa Rae pisati, glumiti i producirati američki remake sa Spyglass Media Group, podružnicom Lantern Entertainmenta, koja je kupila imovinu kompanije The Weinstein nakon njenog bankrota.<ref>{{Cite news|last=McNary|first=Dave|date=4. 12. 2019|url=https://variety.com/2019/film/news/issa-rae-perfect-strangers-remake-1203424553/|title=Issa Rae to Star in and Produce 'Perfect Strangers' Remake|work=Variety|access-date=30. 7. 2020}}</ref> U decembru 2023., producent Tarak Ben Ammar otkrio je da njegov Eagle Pictures radi na rimejku s talijanskim režiserom Carlom Carleiom koji će režirati film. Rae više nije bila vezana za zvijezdu.<ref>{{Cite news|last=Wiseman|first=Andreas|date=4. 12. 2023|url=https://deadline.com/video/tarak-ben-ammar-perfect-strangers-sony-paramount-eagle-pictures/|title=Eagle Pictures Boss Tarak Ben Ammar Teases "Big" Incoming Projects & Gives Update On English-Language 'Perfect Strangers' With Spyglass — Red Sea Studio|work=Deadline|access-date=6. 12. 2023}}</ref> Nakon što je 24 puta prerađen, film je prepoznat kao film s najviše redizajniranja u ''[[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/764482-most-remade-film|title=Most remade film|website=[[Guinness World Records]]|access-date=22. 8. 2024}}</ref> Indijski filmovi ''Loudspeaker'' (2018), ''1001 Nunakal'' (2022) i ''Ring Ring'' (2025) optuženi su da su plagirali ''Savršene strance''.<ref>{{Cite news|url=https://bangaloremirror.indiatimes.com/entertainment/reviews/loudspeaker-movie-review-how-smartphones-have-enslaved-our-lives/articleshow/65354973.cms|title=Loudspeaker movie review: Smarting with the phone|work=Bangalore Mirror|access-date=2. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite news|last=Shrijith|first=Sajin|date=19. 8. 2023|url=https://www.newindianexpress.com/entertainment/review/2023/Aug/19/1001-nunakal-film-review-stimulating-ingeniously-constructed-family-drama-2606569.html|title='1001 Nunakal' film review: Stimulating, ingeniously constructed family drama|work=The New Indian Express|access-date=2. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cinemaexpress.com/tamil/review/2025/Jan/31/ring-ring-movie-review-this-comedy-drama-fails-to-leverage-the-strengths-of-its-premise|title=Ring Ring Movie Review: This comedy-drama fails to leverage the strengths of its premise|last=Kumar|first=Akshay|date=31. 1. 2025|access-date=1. 2. 2025}}</ref> ''12th Man'' (2022) inspirisan je ''Savršenim strancima''.<ref>{{Cite news|last=Shrijith|first=Sajin|date=25. 5. 2022|url=https://www.newindianexpress.com/entertainment/malayalam/2022/May/25/full-transparency-in-relationships-doesnt-exist-2457527.html|title='Full transparency in relationships doesn’t exist'|work=The New Indian Express|access-date=2. 12. 2024}}</ref> == Scenske adaptacije == Producirano je više scenskih adaptacija ''Savršenih stranaca'' na španskom jeziku. Argentinska adaptacija u režiji Guillerma Francele premijerno je prikazana u martu 2018.<ref>{{Cite news|url=https://www.elciudadanoweb.com/llega-perfectos-desconocidos-bajo-la-direccion-de-guillermo-francella/|title=Llega "Perfectos desconocidos" bajo la dirección de Guillermo Francella|work=El Ciudadano|language=es|date=4. 9. 2019|access-date=2. 12. 2024}}</ref> Španska verzija koju su adaptirali David Serrano i Daniel Guzmán i režirao Guzmán premijerno je prikazana 26. septembra 2018.<ref>{{Cite news|last=Alba|first=José Antonio|date=31. 8. 2018|url=https://teatromadrid.com/revista/daniel-guzman-dirige-la-version-teatral-de-perfectos-desconocidos/|title=Daniel Guzmán dirige la versión teatral de 'Perfectos desconocidos'.|work=Teatro Madrid|language=es|access-date=2. 12. 2024}}</ref> Urugvajska produkcija je premijerno prikazana u aprilu 2019.<ref>{{Cite news|last=Reyes|first=Carlos|date=25. 4. 2019|url=https://www.elpais.com.uy/tvshow/teatro/perfectos-desconocidos-en-teatro-movie-tu-celular-te-puede-traicionar|title="Perfectos desconocidos" en Teatro Movie: tu celular te puede traicionar|work=El País|language=es|access-date=2. 12. 2024}}</ref> Peruanska adaptacija premijerno je prikazana 9. oktobra 2019.<ref>{{Cite news|last=Rodriguez Bazalar|first=Juan Diego|date=8. 10. 2019|url=https://elcomercio.pe/luces/teatro/teatro-municipal-de-lima-fue-incorporado-a-la-red-opera-latinoamericana-teatro-luces-ultimas-noticia/|title=Las relaciones en entredicho|work=El Comercio|language=es|access-date=2. 12. 2024}}</ref> Meksička produkcija premijerno je prikazana u novembru 2019.<ref>{{Cite news|last=Castillo|first=Arantxa|date=15. 11. 2019|url=https://carteleradeteatro.mx/2019/el-nuevo-teatro-libanes-recibe-a-sus-perfectos-desconocidos/|title=El Nuevo Teatro Libanés recibe a sus PERFECTOS DESCONOCIDOS|work=Cartelera de Tetaro|language=es|access-date=2. 12. 2024}}</ref> Kolumbijska produkcija premijerno je prikazana u martu 2022.<ref>{{Cite news|last=Martínez|first=Olga Lucía|date=20. 3. 2022|url=https://www.eltiempo.com/cultura/arte-y-teatro/entrevista-con-jorge-hugo-marin-director-de-la-obra-perfectos-desconocidos-659807|title=Una noche para ser 'Perfectos desconocidos'|work=El Tiempo|language=es|access-date=2. 12. 2024}}</ref> Izraelska adaptacija otvorena je u Habima teatru 22. novembra 2018.<ref>{{Cite web|url=https://archive.habima.co.il/showPage/?itemId=1196|publisher=Habima Theatre|language=he|script-title=he:זרים מושלמים|access-date=2. 12. 2024}}</ref> Dvije slovenačke adaptacije otvorene su 2019. i 2023. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.sng-mb.si/event/popolni-tujci/|title=Popolni tujci|publisher=Slovensko narodno gledališče Maribor|language=sl|access-date=2. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.sentjakobsko-gledalisce.si/opisi_predstav/podrobnosti/152|title=Popolni tujci|publisher=Šenjakobsko gledališče Ljubljana|language=sl|access-date=2. 12. 2024}}</ref> Italijanska adaptacija, koju je režirao sam Genovese, u svom kazališnom debiju, premijerno je izvedena 10. februara 2023.<ref>{{Cite news|last=Bellucci|first=Michele|date=15. 2. 2023|url=https://www.ilmessaggero.it/umbria/paolo_genovese_perfetti_sconosciuti_teatro_morlacchi_intervista-7233120.html|title=Paolo Genovese: "In Umbria per gli ultimi ritocchi". Stasera al Morlacchi debutta Perfetti sconosciuti teatrale|work=Il Messaggero|language=it|access-date=2. 12. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nuovoteatro.com/perfetti-sconosciuti-2/|title=Perfetti sconosciuti|publisher=Nuovo Teatro|language=it|access-date=2. 12. 2024}}</ref> Bosanskohercegovačka adaptacija, u režiji Lajle Kaikčije, premijerno je izvedena u maju 2024. godine u sarajevskom [[Kamerni teatar 55|Kamernom teatru 55]].<ref>{{Cite web|url=https://www.kamerniteatar55.ba/archives/4852|title=Predstavljamo predstavu “Potpuni stranci” – Kamerni Teatar 55|last=Damir|language=en-US|access-date=12. 2. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/kultura/934602/kamerni-teatar-55-sa-predstavom-potpuni-stranci-na-sceni-dramskog-teatra-skopje|title=Kamerni teatar 55 sa predstavom "Potpuni stranci" na sceni Dramskog teatra Skopje|date=17. 10. 2024|website=Dnevni avaz|language=ba|access-date=12. 2. 2025}}</ref> Adaptacija na engleskom jeziku koju je napisao i režirao Robert O'Hara, pod nazivom ''Sranje.'' ''Upoznajte.'' ''Fan.'' , premijerno izveden off-Broadway u MCC teatru 10. oktobra 2024.<ref>{{Cite news|last=Tran|first=Diep|date=10. 10. 2024|url=https://playbill.com/article/shit-meet-fan-begins-first-performance-october-10|title=''Shit. Meet. Fan'' Begins First Performance October 10|work=Playbill|access-date=2. 12. 2024}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Rimu]] [[Kategorija:Filmovi iz 2016.]] [[Kategorija:Italijanski humoristički dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na italijanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Paola Genovesea]] 3o3bkgpssqbehg6nujj9i9u62oaqe90 Spisak dobitnika Zlatnog ljiljana (Hadžići) 0 517019 3713674 3685495 2025-06-11T04:53:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713674 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Zlatni ljiljan}} U ovom članku nalazi se spisak dobitnika [[Zlatni ljiljan|Zlatnog ljiljana]], vojnog odlikovanja [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]], sa područja općine [[Hadžići]]. # [[Domuz Čedomir - Bato|Domuz (Stojan) Čedomir - Bato]]. Rođen 30. marta 1960. u [[Binježevo|Binježevu]]. Poginuo 30. jula 1992. godine. na [[Igman]]u ([[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]) kao vojnik na dužnosti komandira [[Diverzantsko-izviđačka jedinica ‘Igmanska praga’|Diverzantsko-izviđačke jedinice ‘Igmanska praga’]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP RBIH]]. Ratno priznanje "Zlatni ljiljan" posthumno mu je dodijeljeno 1992. godine.<ref name="issuu.com">https://issuu.com/hitno/docs/monografija{{Mrtav link}}</ref> #[[Lojanica (Relja) Sreten]]. Rođen 22. Marta 1959. godine u [[Doljani (Hadžići)|Doljanima]] - [[Hadžići]]. Poginuo 20. Juna 1993. godine na [[Meotišće|Meotišću]] - [[Kreševo]], kao vojnik, na dužnosti komandira voda u [[9. brdska brigada|9. brdskoj brigadi]]. Ratno priznanje "Zlatni ljiljan" posthumno mu je dodijeljeno 1993. godine.<ref name="issuu.com"/> == Literatura == * Grupa autora (2000). ''Monografija Zlatni ljiljani i odlikovani pripadnici Armije RBiH 1992.–1995.'' [[Sarajevo]]: Zajednička komanda [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske FBiH]]. {{Spisak Zlatnih ljiljana}} [[Kategorija:Spiskovi dobitnika Zlatnog ljiljana]] rk7sqtujaae5bnft9z0ve5s1i1zwquf Spisak dobitnika Zlatnog ljiljana (Goražde) 0 517022 3713673 3685494 2025-06-11T04:53:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713673 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Zlatni ljiljan}} U ovom članku nalazi se spisak dobitnika [[Zlatni ljiljan|Zlatnog ljiljana]], vojnog odlikovanja [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]], sa područja grada [[Goražde]]. # [[Bezdrob Enes|Bezdrob (Džafer) Enes]]. Rođen 28. septembra 1962. u [[Goražde|Goraždu]]. Poginuo 29. oktobra 1992. godine. na [[Donja Lijeska|Donjoj Lijeski]] ([[Višegrad]]), kao vojnik na dužnosti zamjenika komandira interventnog voda [[31. drinska udarna brigada|31. drinske udarne brigade]]. Ratno priznanje "Zlatni ljiljan" posthumno mu je dodijeljeno 1995. godine.<ref name="issuu.com">https://issuu.com/hitno/docs/monografija{{Mrtav link}}</ref> # [[Zaim Imamović (oficir)|Imamović (Huso) Zaim]]. Rođen 22. April 1961. godine u [[Ilovača (Goražde)|Ilovači]]. Poginuo 09. oktobra 1995. godine na [[Čelina|Čelini]] - [[Treskavica]], u činu brigadira, na dužnosti komadanta [[14. divizija|14. divizije]]. Ratno priznanje "Zlatni ljiljan" posthumno mu je dodijeljeno 1996. godine.<ref name="issuu.com"/> == Literatura == * Grupa autora (2000). ''Monografija Zlatni ljiljani i odlikovani pripadnici Armije RBiH 1992.–1995.'' [[Sarajevo]]: Zajednička komanda [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske FBiH]]. {{Spisak Zlatnih ljiljana}} [[Kategorija:Spiskovi dobitnika Zlatnog ljiljana]] 345vxs3sn9hrqhz8mxdhggaafshm31y Nogometne utakmice Gibraltar – Hrvatska 0 517805 3713598 3689900 2025-06-10T19:04:10Z Semso98 54573 3713598 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Gibraltara|Gibraltar]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|GIB|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 0 |Broj datih golova ekipe 2 = 11 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 7. juni 2015. | Lokacija = [[Varaždin]], [[Hrvatska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 4–0 | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia vs Gibraltar {{!}} Friendly match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2016704/ |website=UEFA.com |access-date=23. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 6. juni 2025. | Lokacija = [[Faro (Portugal)|Faro]]/[[Loulé]], [[Portugal]] | Domaćin = {{NOG-D|GIB}} | Rezultat = 0–7 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Gibraltar vs Croatia {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044190/ |website=UEFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 12. oktobar 2025. | Lokacija = Hrvatska | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = | Gost = {{NOG|GIB}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2026. | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia vs Gibraltar {{!}} 2026 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2044281/ |website=UEFA.com |access-date=22. 3. 2025 |language=en}}</ref> }} |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://eu-football.info/_matches.php?id=90&oppo=47 Gibraltar–Hrvatska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/220/47/Gibraltar_vs_Croatia.html Gibraltar–Hrvatska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}} [[Kategorija:Utakmice gibraltarske nogometne reprezentacije|Hrvatska]] [[Kategorija:Utakmice hrvatske nogometne reprezentacije|Gibraltar]] t0vxuxq957x19puti5f7h644zh7h8ds Tamara Šoletić 0 517973 3713701 3700580 2025-06-11T10:53:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713701 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Tamara Šoletić | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Zadar]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | mjesto_smrti = | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|10|21}} | datum_smrti = | godine_aktivnosti = | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = [[Massimo Kovačić]] | partner = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Tamara Šoletić''' [[hrvatska]] jest pozorišna i televizijska [[Glumac|glumica]], recitatorica i lutkarica.<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/glumica-tamara-soletic-udaje-se-za-talijana-massima-kovacica-413929|title=Glumica Tamara Šoletić udaje se za Talijana Massima Kovačića|website=www.vecernji.hr|access-date=27. 3. 2025}}</ref> == Biografija == Rođena je 21. oktobra 1965. u [[Zadar|Zadru]], gdje je diplomirala na Odsjeku za odgoj i obrazovanje na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu]]. Nakon završetka studija zaposlila se kao profesorica muzike u osnovnoj školi, a od 1989. radila je kao glumica i lutkarica u [[Pozorište lutaka u Zadru|Pozorištu lutaka u Zadru]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/sjecate-li-se-lili-iz-zauvijek-susjedi-kcer-joj-je-bila-u-realityju-a-ona-se-suocila-s-velikim-zivotnim-tragedijama-1826578|title=Sjećate li se Lili iz 'Zauvijek susjedi'? Kći joj je bila u realityju, a ona se suočila s velikim životnim tragedijama|website=www.vecernji.hr|access-date=27. 3. 2025}}</ref> Pored redovnih poslova, radila je kao šef recitatora na promociji knjige. Dugi niz godina pjevala je u dalmatinskoj ženskoj klapi "Viola" i radila kao voditeljica i saradnica na Omiškom festivalu klapa. Radila je sa [[Narodno pozorište u Zadru|Narodnom pozorištu u Zadru]], u "Bio je peti, bio je deveti."<ref>{{Cite web|url=http://translate.google.ca/translate?hl=en&sl=hr&u=http://www.rtl.hr/ruzavjetrova/jelavic/adrijana/&ei=3Zh3T9SIGsesiAL20rmnDg&sa=X&oi=translate&ct=result&resnum=12&ved=0CHIQ7gEwCw&prev=/search%3Fq%3Dtamara%2Bsoletic%26hl%3Den%26client%3Dfirefox-a%26hs%3DhZo%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26prmd%3Dimvnso|title=Google Translate|access-date=27. 3. 2025|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304112456/http://translate.google.ca/translate?hl=en&sl=hr&u=http%3A%2F%2Fwww.rtl.hr%2Fruzavjetrova%2Fjelavic%2Fadrijana%2F&ei=3Zh3T9SIGsesiAL20rmnDg&sa=X&oi=translate&ct=result&resnum=12&ved=0CHIQ7gEwCw&prev=%2Fsearch%3Fq%3Dtamara%2Bsoletic%26hl%3Den%26client%3Dfirefox-a%26hs%3DhZo%26rls%3Dorg.mozilla%3Aen-US%3Aofficial%26prmd%3Dimvnso|url-status=dead}}</ref> == Filmografija == === Filmske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2023. |''[[Samo kad se smijem]]'' |sekretarica |- |2021. |''[[Zbornica]]'' |Dijana |- |2016. |''[[Ne gledaj mi u pijat]]'' |Boša |- |2014. |''[[Tlo pod nogama]]'' |mama |- |2013. |''[[Mali div]]'' |voditeljica |} === Televizijske uloge === {| class="wikitable sortable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2024. |''[[Kumovi (TV serija)|Kumovi]]'' |Pavlica Đuzel |- |2016–2017. |''[[Zlatni dvori]]'' |Žana Zlokić |- |2011–2012. |''[[Ruža vjetrova (serija)|Ruža vjetrova]]'' |Adrijana Jelavić |- |2010. |''[[Lov u mutnom]]'' |Rozi |- |2009–2010. |''[[Dolina sunca]]'' |Loreta |- |2008–2009. |''[[Sve će biti dobro]]'' |doktorica |- |2007–2008. |''[[Zauvijek susjedi]]'' |Ljiljana "Lili" Ferdić |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|2779179}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šoletić, Tamara}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] 6k478bd05tylm2ryu3g9vsn93v0s7ts Bartolomeo Bulgarini 0 521839 3713690 3713352 2025-06-11T08:37:00Z Nerko65 55647 3713690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Bartolomeo Bulgarini | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1300. (ili 1310.) | mjesto_rođenja = [[Siena]], [[Republika Siena]] | datum_smrti = 1378. | mjesto_smrti = Siena | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]] | vrsta_umjetnosti = slikarstvo | djela = | utjecao = | utjecali = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Pietro Lorenzetti]], [[Ambrogio Lorenzetti]], [[Simone Martini]], [[Ugolino di Nerio]] | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Bartolomeo Bulgarini''' (1300. (ili 1310.) – 1378.) bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]] i pripadnik [[Sijenska škola|sijenske škole]], aktivan prije i poslije izbijanja epidemije [[Kuga|kuge]] između 1338. i 1378. Bio je jedan od najpoznatijih sijenskih slikara u decenijama koje su obuhvatale sredinu 14. vijeka <ref name= "NGA">{{Cite web|url= https://www.nga.gov/artists/37162-bartolomeo-bulgarini|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= nga.gov|access-date= 1. 6. 2025}}</ref> i još za života priznat kao jedan od najtalentovanijih sijenskih slikara tog vremena i jedini iz svoje generacije kojeg je spomenuo [[Giorgio Vasari]]. Bio je pripadnik [[Sijenska škola|sijenske slikarske škole]], radeći u [[Italijansko-bizantijski stil|italijansko-bizantijskom stilu]] na zlatnoj podlozi. Sa svojim savremenicima, [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]], [[Pietro Lorenzetti|Pietrom]] i [[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogiom Lorenzettijem]] i drugima, bio je dio generacije koja je slijedila [[Duccio di Buoninsegna|Duccia]].<ref name= "JSM">Judith Steinhoff-Morrison (1990). ''Bartolomeo Bulgarini and Sienese painting of the mid-fourteenth century''. Princeton University. Retrieved 17 May 2012.</ref> == Biografija i karijera == === Rane godine (1330-40) === Vrlo malo se zna o Bartolomeovom životu. Na osnovu pisanih dokumenata, istraživači povezuju imena Bartolomea, sina gospodina Simonea Bulgarinija, aristokrate koji je obavljao nekoliko važnih položaja u Sienskoj komuni. Neki istraživači u tom smislu vjeruju da se Bartolomeo radi zabave bavio [[slikarstvo]]m, kako i dolikuje [[Aristokratija|aristokrati]]. Međutim, dokumenti pokazuju da je umjetnost bila njegovo glavno zanimanje i da je bio plaćen za svoj rad. Nema podataka o njegovom školovanju u bilo kojoj slikarskoj radionici. Iz analize njegovih djela proizilazi da je u početku mogao biti učenik [[Ugolino di Nerio|Ugolina di Neria]], ali je kasnije došao pod utjecaj djela [[Pietro Lorenzetti|Pietra Lorenzettija]] i [[Simone Martini|Simonea Martinija]]. [[Giorgio Vasari]] spominje Bartolomea Bulgarinija u svojoj knjizi ''"[[Biografije najvažnijih slikara, kipara i arhitekata]]"''. On izvještava da je Bartolomeo bio učenik Pietra Lorenzettija, pa čak i naslikao portret svog učitelja, koji se ranije čuvao u Sieni. Prvi dokumenti koji spominju Bartolomea pojavljuju se 1338. kada je, kao i u više navrata u narednim godinama, primao uplate za oslikavanje drvenih korica računovodstvenih knjiga gradskog ureda Siene ([[Biccherna|Biccherne]], ili tzv. tavolette di Biccherna). Kao i drugi sijenski slikari tog vremena i Bulgarini je slikao djela na religiozne teme,a danas se njegovom kistu pripisuje prilično širok raspon djela, među kojima su potpuno sačuvana raspeća, poliptisi, triptisi i drugo. Jedno od njegovih najranijih djela su dva "Raspeća' iz 1330. te 1335-40 i "Sveta Katarina aleksandrijska" naslikana približno 1335. (pogledati galeriju). Ovo djelo nekada je bilo dio oltarnog [[poliptih]]a koji se prvobitno nalazio u crkvi San Cerbone u [[Toskana|toskanskom]] gradu [[Lucca]], a danas se čuva u [[Nacionalna galerija u Washingtonu D.C.|Nacionalnoj galeriji u Washingtonu D.C.]] Druga dva sačuvana panela s ovog oltarnog poliptiha nalaze se u Sieni. Njegov stil u prvim slikarskim djelima odražava utjecaj dva velika sijenska umjetnika ranije generacije: dekorativnu briljantnost Duccia i jednostavne, teže figure i nježnu humanost Pietra Lorenzettija.<ref name= "NGA"/> Slika predstavlja aleksandrijsku mučenicu prema uobičajenim ikonografskim kanonima u Toskani s početka 14. vijeka: s krunom na plavoj kosi, koja je razdijeljena na vrhu glave i skupljena na potiljku, s palmom mučeništva u lijevoj ruci i knjigom koju objema rukama pridržava uz točak (simbol njenog mučeništva), s oštrim, nazubljenim metalnim šiljcima duž ruba. Slika nije samodostatna, jer je pripadala petodijelnom oltarnom poliptihu.<ref>{{Cite web|url= https://www.nga.gov/research/publications/italian-paintings-thirteenth-and-fourteenth-centuries-0/italian-paintings-thirteenth-and-fourteenth-centuries-saint-catherine-alexandria-c-13351340|title= ''Italian Paintings of the Thirteenth and Fourteenth Centuries: Saint Catherine of Alexandria, c. 1335/1340''|website= nga.gov|access-date= 5. 6. 2025}}</ref> Još jedno djelo iz približno 1335. je "Madona s djetetom i svecima" (poznato i kao "Fogliano triptih"), danas u Pinacoteci Nazionale u Sieni. == Galerija == <gallery> Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. Crucif. c.1330 Hermitage, Sanct Peterburg.jpg|"Raspeće", [[Ermitaž muzej]], [[Sankt Peterburg]], 1330. Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Paneelschildering "Kruisiging met Maria en Johannes" op hout door Bartolomeo Bulgarini, circa 1335-1340, Siena - 0019 - Huis Bergh.jpg|"Raspeće", [[Huis Berg]], dvorac u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], 1335-40 Datoteka:Ugilino Lorenzetti Ste Cathérine.gif|thumb|"Sveta Katarina aleksandijska", Nacionalna galerija u Washintonu D.C. približno 1335. Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The-madonna-and-child-with-saints. about 1335. Siena, Pinacoteca Nazionale.jpg|"Madona s djetetom i svecima" ("Fogliano triptih"), Pinacoteca Nazionale, Siena, 1335. </gallery> === 1341-60 === Tokom ovog perioda Bulgarini je bio aktivan i u drugim italijanskim gradovima, a potvrda njegovog uspjeha je dokument iz [[Pistoia|Pistoje]] 1348–1349. koji ga svrstava ga među najbolje toskanske slikare tog vremena.<ref>{{Cite web|url= https://www.nga.gov/artists/37162-bartolomeo-bulgarini|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= nga.gov|access-date= 3. 6. 2025}}</ref> Veliki udarac slikarskoj sceni Siene (kao i drugim italijanskim gradovima) bilo je izbijanje epidemije [[Kuga|kuge]] 1348. kada su umrli neki od najznačajnijih predstavnika sijenske škole (među kojima i braća Lorenzetti). Preživivši ovu opaku bolest, Bulgarini je po svoj prilici vodio najveću umjetničku radionicu u Sieni, gdje su nastajala djela mnogih poznatih sijenskih majstora.<ref name= "JSM"/> Tokom svoje više od četiri decenije duge karijere Bulgarini je bio veoma aktivan u svom rodnom gradu u kojem je slikao za tamošnje institucije, a posebno za katedralu i bolnicu Santa Maria della Scala, za koje je naslikao pet djela. Uradio je i više narudžbi (pictura unius tovaglie) za sjedište sijenske gradske vlade [[Palazzo Publico (Siena)|Palazzo Publico]], kao i sliku Madone iz 1349. na gradskoj kapiji (Porta Camollia). <ref>{{Cite web|url= https://app.smartify.org/es-ES/artists/bartolomeo-bulgarini-1|title= ''Bartolomeo Bulgarini''|website= smartify.org|access-date= 11. 6. 2025}}</ref> Zahvaljujući ugledu sijenske škole i vlastitoj nadarenosti primao je narudžbe i iz drugih italijanskih gradova, poput: Firence, [[San Gimignano|San Gimignana]], [[Pienza|Pienze]], [[Grosseto|Grosseta]] i Lucce.<ref name= "JSM"/> == Galerija == <gallery> Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Berenson Polyptych. 1340s. Villa I Tatti. Florence..jpg|"Berenson poliptih", [[Villa I Tatti]], [[Firenca]], 1340-e Datoteka:Bartolomeo Bulgarini - Madonna van de nederigheid.jpg|"Madona s djetetom", [[Rijks muzej (Amsterdam)|Rijks muzej]] u [[Amsterdam]]u, 1350-55 Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Sestano Altarpiece. before 1350. Pinacoteca Nazionale, Siena.jpg|"Sestano oltarni triptih", Pinacoteca Nazionale, Siena, prije 1350. </gallery> == Ugolino Lorenzetti == [[Datoteka:Bartolomeo Bulgarini. The Adoration of the Shepherds. 172.4 x 123.2 cm. c.1350. Fogg Art Museum, Harvard..jpg|thumb|250px|desno|"Obožavanje pastira", [[Fogg Art Museum]] na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], približno 1351.]] Dugo se vjerovalo da djela Bartolomea Bulgarinija nisu sačuvana. Međutim, ovaj umjetnik je "ponovo otkriven". Njegov "otkrivač", historičar i poznavalac italijanske umjetnosti [[Bernard Berenson]], bio je prvi koji je identificirao krug stilski sličnih slika. Međutim, ne znajući ime autora, smislio je konvencionalni naziv "Ugolino Lorenzetti" za njega zbog bliskosti ovih slika i stilovima Ugolina di Neria i Pietra Lorenzettija. Drugu grupu slika, koja se djelimično poklapa s onom koju je identificirao Berenson, drugi istraživač, Dewald, pripisao je ruci anonimnog majstora, kojeg je nazvao "Majstor Ovilea" ([[Italijanski jezik|italijanski]]: Maestro d'Ovile) po slici koja se nalazi u sijenskoj crkvi San Pietro a Ovile. Godine 1936. [[Millard Myss]] identificirao je autorstvo obje grupe slika s likom Bartolomea Bulgarinija. Ne postoji nijedno njegovo potpisano djelo, što je izazvalo teškoće u identificiranju njegovog slikarskog stvaralaštva. U inventarima Sijenske katedrale (Duomo) iz 1591. i 1594. umjetnik po imenu Bulgarini imenovan je kao autor slike "Rođenje Isusovo", koja je ukrašavala oltar svetog Viktora (svaki od četiri sveca zaštitnika Siene ima svoj zaseban oltar u katedrali, a oltar svetog Viktora je jedan od njih). Zanimljivost je da je među umjetnicima koji su slikali slike za ove oltare bili: Simone Martini ("Bogojavljenje" sada u [[Galleria degli Ufizzi|Ufizzi galeriji]]) i [[Lippo Memmi]], Pietro Lorenzetti ("Rođenje svete Marije", danas u Sijenskoj katedrali) i njegov brat Ambrogio Lorenzetti. Inventari govore da je Bulgarini slikao za oltar svetog Viktora 1351. i da su stručnjaci vremenom ustanovili da se radi o djelu "Obožavanje pastira" (koje je bilo čuvano u [[Fogg Art Museum]] na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]]). Upravo ovo djelo poslužilo kao polazište za rekonstrukciju umjetnikovog rada. <ref name= "NGA"/> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * J. Steinhoff-Morrison. ''Bartolomeo Bulgarini and Sienese Painting in the Fourteenth Century.'' Princeton University, 1990. * D. Norman, ''Painting in Late Medieval and Renaissance Siena.'' Yale University Press, London, 2003, str. 115–116, 132-133. {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Bulgarini, Bartolomeo}} [[Kategorija:Rođeni 1300.]] [[Kategorija:Umrli 1378.]] [[Kategorija:Biografije, Siena]] [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Slikari gotike]] mde1t5sc5venrfqklv1y70ojmvjw33s Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka/Nagrada 4 521891 3713661 3712421 2025-06-11T02:15:14Z Vipz 107339 popravci i poboljšanja 3713661 wikitext text/x-wiki {| style="max-width:170px; margin:auto; text-align:center; border: 2px #36c solid; font-size:85%;" | padding:5px;" | [[File:Barnstar of Integrity Hires.png|120px|link=]]<br />Za učešće u<br />[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnom sređivanju<br />neutralnosti članaka]] |- | style="background: #36c; color:var(--color-inverted-fixed, #fff); padding:5px;" | Dodijelila<br />[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|<span style="color:var(--color-inverted-fixed, #fff); font-weight:bold;">Međuprojektna saradnja</span>]] |}<noinclude> {{dokumentacija|sadržaj=Ovo je nagrada koja će biti dodijeljena aktivnim učesnicima i učesnicama [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka]]. Nagradu dodjeljuju organizatori, uz eksplicitno odobrenje inicijative, pošto se projekt završi.}} [[Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|*]] </noinclude> 3ptbaoacllhsm79jkjvworvaf6zbh9z Sylva Koscina 0 521946 3713694 3712965 2025-06-11T10:12:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3713694 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = Sylva Koscina in Giovani mariti (cropped).jpg | veličina_slike = | datum_rođenja = {{Birth date|1933|8|22|df=y}} | godine_aktivnosti = 1955&ndash;1994 }} '''Sylva Koscina''' ({{IPA-it|ˈsilva ˈkɔʃʃina}}; rođena kao '''Silvija Košćina''' ; <ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d19iWBY%3D "Sìlvana"] and {{Cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elliXxU%3D|title=kȏst|website=Hrvatski jezični portal|language=hr|access-date=29 June 2019}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/Name?nm0466977|title=Sylva Koscina|website=[[IMDb]]}}</ref> 22. august 1933. &#x2013; 26. decembar 1994.) bila je italijanska glumica rođena u Jugoslaviji, možda najzapamćenija po ulozi Iole, Herkulesove nevjeste (Stiv Rivs) u filmovima ''[[Herkul (film iz 1958.)|Herkules]]'' (1958) i ''[[Hercules Unchained|Herkul oslobođen lanaca]]'' (1960) . Također je glumila romantičnu osobu sa [[Paul Newman|Paul Newmanom]] u ''[[Tajni rat Harija Friga|Tajnom ratu Harija Friga]]'' (1968). == Rani život == Rođena je kao Silvija Košćina ({{Jez-el|Σύλβα Κοσκινού|Sýlva Koskinoú}} ) ocu [[Grci|Grku]], koji je imao hotel na "zapadnoj obali" [[Split|Splita, Hrvatska]], i majci [[Poljaci|Poljakinji]].<ref>{{Cite book|last=Lancia|first=Enrico|url=https://books.google.com/books?id=Y_WFEVsGvhYC|title=Dizionario del cinema italiano. Le attrici|last2=Poppi|first2=Roberto|publisher=Gremese Editore|year=2003|isbn=888440214X|location=Rome|page=190|language=it|access-date=29 July 2008}}</ref> Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u [[Predadolescencija|predadolescenciji]], Košćina je dovedena u Italiju kod svoje starije sestre, koja se udala za italijanskog državljanina.<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituaries: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina was born in Split, Croatia where his father has a hotel and a beach named {{lang|hr|Kupalište Košćina}} and was taken to Italy during the Second World War by her sister, who had married an Italian.}}</ref> Nakon što je kao tinejdžerka pobjeđivala na takmičenjima ljepote, ponuđen joj je posao manekenke. Godine 1954., dok je studirala fiziku na [[Univerzitet u Napulju Federico II|Univerzitetu u Napulju Federico II]], i živjela u internatu časnih sestara, zamoljena je da bude ''gospođica di Tappa'' ("Miss pozornice"), koja daruje cvijeće pobjedniku etape [[1954. Giro d'Italia]] biciklistička utrka, zatim u [[Napulj|Napulju]].<ref>{{Cite web|url=http://www.museociclismo.it/content/corse/corsa/5119-Giro-d'Italia/edizioni/37/tappe/5/17613.html|title=Giro d'Italia - Edizione n.37 5a Tappa|website=museociclismo.it|access-date=31 July 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA|title=GIRO D'ITALIA 1954 NAPOLI VAN STEENBERGEN|last=Celletti|first=LUCIO|date=25 April 2018|publisher=archeosport|archive-url=https://web.archive.org/web/20250408211136/https://www.youtube.com/watch?v=4eroIxXsRIA&feature=youtu.be|archive-date=8. 4. 2025|url-status=bot: unknown|access-date=31 July 2018}}</ref> Bila je uvjerena, ali s mukom zbog svoje stidljivosti, tada je njena slika, kako ljubi pobjednika, objavljena u novinama širom Evrope. [[Datoteka:Koscina_Ferroviere_2.png|lijevo|mini| Koscina u ''filmu Željezničar'' (1958)]] [[Datoteka:S.Kragujevic,_Sylva_Koscina,_Ljubisa_Samardzic,_Milena_Dravic,_Bata_Zivojinovic,_Bitka_na_Neretvi,_premijera.jpg|desno|mini|290x290piksel| Koscina (lijevo) sa kolegama jugoslovenskim glumcima [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Milena Dravić|Milenom Dravić]] i [[Bata Živojinović|Batom Živojinovićem]] na premijeri ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitke na Neretvi]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]] u novembru 1969.]] == Smrt == Koscina je umrla u [[Rim|Rimu]] 1994. godine u 61. godini od [[Rak dojke|raka dojke]].<ref>{{Cite news|first=Wolfgang|last=Achtner|title=Obituary: Sylva Koscina|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituaries--sylva-koscina-1388934.html|work=The Independent|date=31 December 1994|access-date=23 October 2008|quote=Koscina contracted breast cancer a few years ago.}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|0466977}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]] l987mmu78m4b6cvhzaoslwziqzlimjc Razgovor s korisnikom:Ptrnc7965 3 522008 3713696 3713539 2025-06-11T10:26:03Z Turkmen 101784 Turkmen premjestio je stranicu [[Razgovor s korisnikom:Sltkj26]] na [[Razgovor s korisnikom:Ptrnc7965]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/Sltkj26|Sltkj26]]" u "[[Special:CentralAuth/Ptrnc7965|Ptrnc7965]]" 3713539 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Trg Svetog Trojstva u Budimpešti 0 522012 3713589 2025-06-10T15:30:39Z Gergocs74 163807 Nova stranica: [[Datoteka:MatyasTemplomFotoThalerTamas20162.JPG|mini|Matijina crkvu na Trgu Svetog Trojstva u Budimpešti]] '''Trg Svetog Trojstva''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Szentháromság tér'') nalazi se u [[Budimpešta|Budimpešti]], glavnom gradu [[Mađarska|Mađarske]], u I. distriktu, u historijskom dijelu grada zvanom [[Budimpešta|Budim]]. Ovaj trg je poznat po svojoj centralnoj lokaciji i značajnim znamenitostima, uključujući [[Matijina crkvu]] (Mađarski jezik|ma... 3713589 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:MatyasTemplomFotoThalerTamas20162.JPG|mini|Matijina crkvu na Trgu Svetog Trojstva u Budimpešti]] '''Trg Svetog Trojstva''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Szentháromság tér'') nalazi se u [[Budimpešta|Budimpešti]], glavnom gradu [[Mađarska|Mađarske]], u I. distriktu, u historijskom dijelu grada zvanom [[Budimpešta|Budim]]. Ovaj trg je poznat po svojoj centralnoj lokaciji i značajnim znamenitostima, uključujući [[Matijina crkvu]] ([[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Mátyás-templom''), jednu od najpoznatijih [[Crkva|crkava]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Crkva, posvećena Djevici Mariji, poznata je po svojoj gotičkoj arhitekturi i šarenim krovnim crijepovima. Pored crkve, na trgu se nalazi i znameniti [[Ribarski bastion]] ([[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Halászbástya''), koji nudi prekrasan pogled na [[Dunav]] i Peštu. Trg Svetog Trojstva je važno kulturno i turističko središte [[Budimpešta|Budimpešte]], privlačeći posjetitelje svojom poviješću i ljepotom. == Historija == Trg oko Matijina crkve, poznate i kao Crkva Velike Gospe, čini središte četvrti Budimskog dvorca. Na mjestu današnjeg prostranog trga u srednjem vijeku nalazila se grupa kuća, isprepletena ulicama i prolazima. Tijekom opsade [[1686.]] godine većina zgrada na trgu bila je uništena, a ruševne kuće nisu ponovno izgrađene. Tako je nastao današnji trg. U središtu trga gradsko vijeće postavilo je stup Svetog Trojstva kako bi podsjetio i zaštitio stanovništvo od kuge. Kasnije je na njegovo mjesto postavljen spomenik Svetog Trojstva, visok 15 metara, izrađen od vapnenca u obliku šesterokutnog obeliska, bogato ukrašen skulpturama visokim od 1,8 do 2,8 metara. Na reljefima su prikazane tri scene: molitva kralja Davida za prestanak kuge, kuga u pozadini s Budimskim dvorcem te izgradnja spomenika Svetog Trojstva, djelo Fülöpa Ungleicha i Antala Hörgera. Nakon nekoliko privremenih naziva, trg je konačno dobio ime Trg Svetog Trojstva. {{Commonscat|Szentháromság tér (Budapest)}} == Također pogledajte == * [[Budimpešta]] [[Kategorija:Trgovi u Budimpešti]] rajwude4ccnmik1tqsuymlgfp1mjoyd 3713593 3713589 2025-06-10T16:55:03Z AnToni 2325 3713593 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:MatyasTemplomFotoThalerTamas20162.JPG|mini|Matijina crkvu na Trgu Svetog Trojstva u Budimpešti]] '''Trg Svetog Trojstva''' ({{jez-hu|Szentháromság tér}}) nalazi se u [[Budimpešta|Budimpešti]], glavnom gradu [[Mađarska|Mađarske]], u I. distriktu, u historijskom dijelu grada zvanom [[Budim]]. Ovaj trg je poznat po svojoj centralnoj lokaciji i značajnim znamenitostima, uključujući [[Matijina crkvu]] ({{jez-hu|Mátyás-templom}}), jednu od najpoznatijih [[Crkva|crkava]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Crkva, posvećena Djevici Mariji, poznata je po svojoj gotičkoj arhitekturi i šarenim krovnim crijepovima. Pored crkve, na trgu se nalazi i znameniti [[Ribarski bastion]] ({{jez-hu|Halászbástya}}), koji nudi prekrasan pogled na [[Dunav]] i Peštu. Trg Svetog Trojstva je važno kulturno i turističko središte [[Budimpešta|Budimpešte]]. == Historija == Trg oko Matijina crkve, poznate i kao Crkva Velike Gospe, čini središte četvrti Budimskog dvorca. Na mjestu današnjeg prostranog trga u srednjem vijeku nalazila se grupa kuća, isprepletena ulicama i prolazima. Tijekom opsade 1686. većina zgrada na trgu bila je uništena, a ruševne kuće nisu ponovno izgrađene. Tako je nastao današnji trg. U središtu trga gradsko vijeće postavilo je stup Svetog Trojstva kako bi podsjetio i zaštitio stanovništvo od kuge. Kasnije je na njegovo mjesto postavljen spomenik Svetog Trojstva, visok 15 metara, izrađen od vapnenca u obliku šesterokutnog obeliska, bogato ukrašen skulpturama visokim od 1,8 do 2,8 metara. Na reljefima su prikazane tri scene: molitva kralja Davida za prestanak kuge, kuga u pozadini s Budimskim dvorcem te izgradnja spomenika Svetog Trojstva, djelo Fülöpa Ungleicha i Antala Hörgera. Nakon nekoliko privremenih naziva, trg je konačno dobio ime Trg Svetog Trojstva. {{Commonscat|Szentháromság tér (Budapest)}} == Također pogledajte == * [[Budimpešta]] [[Kategorija:Trgovi u Budimpešti]] 9j3bzj76bv103u1l0fv94azgbied8ib 3713594 3713593 2025-06-10T16:59:47Z AnToni 2325 3713594 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:MatyasTemplomFotoThalerTamas20162.JPG|mini|Matijina crkvu na Trgu Svetog Trojstva u Budimpešti]] '''Trg Svetog Trojstva''' ({{jez-hu|Szentháromság tér}}) nalazi se u [[Budimpešta|Budimpešti]], glavnom gradu [[Mađarska|Mađarske]], u I. distriktu, u historijskom dijelu grada zvanom [[Budim]]. Ovaj trg je poznat po svojoj centralnoj lokaciji i značajnim znamenitostima, uključujući [[Matijina crkva|Matijina crkvu]] ({{jez-hu|Mátyás-templom}}), jednu od najpoznatijih [[Crkva|crkava]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Crkva, posvećena Djevici Mariji, poznata je po svojoj gotičkoj arhitekturi i šarenim krovnim crijepovima. Pored crkve, na trgu se nalazi i znameniti [[Ribarski bastion]] ({{jez-hu|Halászbástya}}), koji nudi prekrasan pogled na [[Dunav]] i Peštu. Trg Svetog Trojstva je važno kulturno i turističko središte [[Budimpešta|Budimpešte]]. == Historija == Trg oko Matijina crkve, poznate i kao Crkva Velike Gospe, čini središte četvrti Budimskog dvorca. Na mjestu današnjeg prostranog trga u srednjem vijeku nalazila se grupa kuća, isprepletena ulicama i prolazima. Tijekom opsade 1686. većina zgrada na trgu bila je uništena, a ruševne kuće nisu ponovno izgrađene. Tako je nastao današnji trg. U središtu trga gradsko vijeće postavilo je stup Svetog Trojstva kako bi podsjetio i zaštitio stanovništvo od kuge. Kasnije je na njegovo mjesto postavljen spomenik Svetog Trojstva, visok 15 metara, izrađen od vapnenca u obliku šesterokutnog obeliska, bogato ukrašen skulpturama visokim od 1,8 do 2,8 metara. Na reljefima su prikazane tri scene: molitva kralja Davida za prestanak kuge, kuga u pozadini s Budimskim dvorcem te izgradnja spomenika Svetog Trojstva, djelo Fülöpa Ungleicha i Antala Hörgera. Nakon nekoliko privremenih naziva, trg je konačno dobio ime Trg Svetog Trojstva. {{Commonscat|Szentháromság tér (Budapest)}} == Također pogledajte == * [[Budimpešta]] [[Kategorija:Trgovi u Budimpešti]] 304hikvgq2tn751rluyxc1fkta40gv9 Hiperdoncija 0 522013 3713592 2025-06-10T16:53:51Z 212.15.177.42 Napravljena stranica 3713592 wikitext text/x-wiki Hiperdoncija je stanje prekobrojnih zuba ili zuba koji se pojavljuju uz normalan broj zuba (32 kod prosječne odrasle osobe). Mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu zubnog luka i mogu utjecati na bilo koji zubni organ. Suprotnost hiperdonciji je hipodoncija, gdje postoji kongenitalni nedostatak zuba, stanje koje je češće od hiperdoncije.[1] Znanstvena definicija hiperdoncije je "bilo koji zub ili odontogena struktura koja nastaje iz zubnog zametka u većem broju nego što je normalno za bilo koje područje zubnog luka."[2] Dodatni zubi, kojih može biti malo ili mnogo, mogu se pojaviti bilo gdje u zubnom luku. Njihov raspored može biti simetričan ili asimetričan. 2qp16eogzb27ikovak6hibbpnt3myp0 Rezolucija 1785 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 0 522014 3713682 2025-06-11T06:44:33Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1785 |Organ = VS |Datum =21. novembar |Godina = 2007 |Sjednica = 5782 |Oznaka = S/RES/1785 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1785(2007) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Bosni i Hercegovini |Rezultat = usvojeno |Slika = |Opis = }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1785''' donesena je 21. novembra 2007, na 5... 3713682 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 1785 |Organ = VS |Datum =21. novembar |Godina = 2007 |Sjednica = 5782 |Oznaka = S/RES/1785 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/1785(2007) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Situacija u Bosni i Hercegovini |Rezultat = usvojeno |Slika = |Opis = }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 1785''' donesena je 21. novembra 2007, na 5782. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon podsjećanja na prethodne rezolucije o sukobima u bivšoj Jugoslaviji, uključujući rezolucije [[Rezolucija 1031 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1031]] (1995), [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1088]] (1996), [[Rezolucija 1423 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1423]] (2002), [[Rezolucija 1491 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1491]] (2003), [[Rezolucija 1551 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1551]] (2004), [[Rezolucija 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1575]] (2004), [[Rezolucija 1639 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1639]] (2005) i [[Rezolucija 1722 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|1722]] (2006), Vijeće je konstatovalo da je [[Bosna i Hercegovina]] ostvarila samo "vrlo ograničen" napredak prema mjerilima za integraciju s [[Evropska unija|Evropskom unijom]], Vijeće sigurnosti odobrilo je mandat za [[SFOR|Stabilizacijske snage]] Evropske unije za dodatnih 12 mjeseci. Vijeće je također odobrilo kontinuirano prisustvo sjedišta [[NATO|Sjevernoatlantskog saveza]], koji je predvodio stabilizacijske snage SFOR-a koje su 2004. predale mirovne odgovornosti EUFOR-u, te priznalo pravo obje organizacije da poduzmu sve potrebne mjere za odbranu od napada ili prijetnji. Vijeće je ponovilo da je primarna odgovornost za daljnju provedbu Mirovnog sporazuma na bosanskim vlastima. Njihovo poštovanje - uključujući predaju radi suđenja svih osoba koje je optužio [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] - odredit će kontinuiranu spremnost međunarodne zajednice i glavnih donatora da pruže podršku, navodi se u rezoluciji. Vijeće je također naglasilo svoju punu podršku Visokom predstavniku u praćenju provedbe Mirovnog sporazuma i priznalo da je on konačni autoritet na terenu u pogledu tumačenja civilne provedbe Sporazuma.<ref>{{cite news|url=https://www.un.org/News/Press/docs/2007/sc9176.doc.htm|title=SECURITY COUNCIL AUTHORIZES EUROPEAN UNION FORCE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA FOR FURTHER YEAR, UNANIMOUSLY ADOPTING RESOLUTION 1785 (2007)|date=November 21, 2007|publisher=United Nations}}</ref> == Također pogledajte == * [[Države članice Ujedinjenih nacija]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Sloveniji]] * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://undocs.org/S/RES/1785(2007) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 1785}} {{RVSUN_2007}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:2007. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|1785]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1785]] offkot07y5z5mh26mut5t6lr6zfnl1n Razgovor s korisnikom:Sltkj26 3 522015 3713697 2025-06-11T10:26:03Z Turkmen 101784 Turkmen premjestio je stranicu [[Razgovor s korisnikom:Sltkj26]] na [[Razgovor s korisnikom:Ptrnc7965]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika "[[Special:CentralAuth/Sltkj26|Sltkj26]]" u "[[Special:CentralAuth/Ptrnc7965|Ptrnc7965]]" 3713697 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor s korisnikom:Ptrnc7965]] 417k44zvkhu3vvg3u8es9yenrnrtr5w Kategorija:Wikipedia:Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka 14 522016 3713702 2025-06-11T10:59:35Z Aca 97019 + 3713702 wikitext text/x-wiki {{cat main|Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|article=no}} Ova kategorija sadrži stranice [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka]]. Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka regionalni je projekt koji organizira [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]. Cilj projekta jest smanjenje broja članaka sporne neutralnosti i činjenične tačnosti. [[Kategorija:Wikipedia:Projekti|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]] [[Kategorija:Međuprojektna saradnja|Akcija]] kqfbzrwhn8wmsv3tl57840hlwu6giwl 3713703 3713702 2025-06-11T11:01:22Z Aca 97019 + 3713703 wikitext text/x-wiki {{cat main|Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|article=no}} Ova kategorija sadrži stranice [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektnog sređivanja neutralnosti članaka]]. Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka regionalni je projekt koji organizira [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]. Cilj projekta jest smanjenje broja članaka sporne neutralnosti i činjenične tačnosti. [[Kategorija:Wikipedia:Projekti|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]] [[Kategorija:Međuprojektna saradnja|Projekt]] lho334xvkutmtcx0g1v7dfsbt9w5p3e